\id HEB - Maya-Tektiteko NT -Guatemala 2003 (DBL -2013) \h Kye Ebrey \toc1 Jun U'j Aj Oxik Sama' Kye Xjal Ebrey \toc2 Kye Ebrey \toc3 Ebr \mt1 Jun U'j Aj Oxik Sama' Kye Xjal Ebrey \c 1 \s1 Te Qajaw Jesukrist A Tetz Te Aj Mas Nim Tajwalil Twitz Kyaqil \p \v 1 Oqtxi' te Qtata Dios, ky'ila'j-el b'ix tuj ky'ila'j tume'l otzaj tyoli' kyuky'i kye qijajil oqtxi' tzan kye aj yolil tyol. \v 2 Yatzun ajna'l tuj ja tyemp ntzani aj ch'inky tponb'aj te twitz tx'o'tx'ni, tetz oje tzaj yolin quky'i'l tzan te Tk'wa'al; ojetq tuq kaj tsi' te Tk'wa'al te tajawil ti'j kyaqil, b'ix tzan te Tk'wa'al ojetq tuq qet tk'ulu' kyaqil twitz tx'o'tx' b'ix kyaqil twitz ka'j.\x * \xo 1:2 \xt Wnch 1:1-3; Kol 1:15-17\x* \v 3 Ti'j te Tk'wa'al nxik qen te tajwalil b'an nim te Qtata Dios, b'ix ti'j tetz nxik qen titza' te Qtata Dios. B'ix tzan tpaj tajwalil, tetz tuky'i tyol nk'ulun tzan stenkix kyaqil aj at. B'ix ya ma tz'elb'aj tin kyaqil qchoj, oqet wit'let tuj tb'anq'ab' te Twitzale' tuj ka'j. \v 4 Komo oje xik si' mas nim tajwalil kywitz kye ángel, tzan tpaj tetz tb'i [Tk'wa'al te Twitzale' tuj ka'j], mas b'an tb'anil kywitz kye ángel.\f + \fr 1:4 \ft Ax: otk'amoj tuky'i Stat jun tb'i mas tb'anil twitz kyb'i kye ángel. Owok q'uma' “Nk'wa'al” tzan tpaj a tetz te Tk'wa'al te Twitzale' tuj ka'j, osey Tk'wa'al Qtata Dios.\f* \v 5 Komo ni jun-el te Qtata Dios oxik tq'uma' te jun ángel: «Yatz a'ich nk'wa'al, wetz ma'tx xhtzaj nk'wa'li' ajna'l.»\x * \xo 1:5 \xt 2Sa 7:14; 1Cró 17:13\x* B'ix ax k'onti'l oxik tq'uma' ti'j jun ángel ikxjani: «Wetz okyin'okel te Stat, b'ix tetz owokel nk'wa'al.»\x * \xo 1:5 \xt Sal 2:7\x* \v 6 B'ix junky'el nyolin ikxjani [te Tu'jal Dios] ti'j te Tb'ay Tk'wa'al, nyolin ikxjani aj stzaj tlajo' tzani twitz tx'o'tx': «Kyaqil kye ángel inkyqet mejlet na'ol tetz.» \v 7 Kyi'j kye ángel te tyol Qtata Dios nyolin ikxjani: «Tetz nk'ulun kye ángel iktza' kyaq'iq', b'ix iktza' toq q'aq' kye [ángel] aj nkye'aq'unan te tetz.»\f + \fr 1:7 \ft Telponx kye ángel k'onti'l eb'ajil-e' b'ix b'a'n tzan kxik iktza' kyaq'iq' swal tmandad te Qtata Dios; ax b'a'n tzan tpon kynajsa' tidi'chq iktza' jun q'aq'; Sal 104:4 LXX.\f* \v 8 Per yatzun ti'j te Tk'wa'al, nyolin ikxjani: «Yatz aj Dios a'ich, yatz ochkajel b'eyx te jun-ele'x tuj awit'lel aj ja' nchk'ulun mandad b'ix tuky'i abar ochk'uluyon mandad tuj tume'l. \v 9 Yatz oje tz'el agani' te tume'l galan b'ix oje tz'el awik'o' te aj nya'tx galan; astilji te Qtata Dios aj ntzaj ana'o', tetz oje chqet tjoyo' b'ix oje tzaj tsi' mas nim achalajb'il kywitz kye txq'anky awuky'i'l.»\x * \xo 1:9 \xt Sal 45:6-7\x* \v 10 Ax nyolin ikxjani: «Yatz aj a'ich Tajaw ti'j kyaqil, yatz aj oqet ak'ulu' twit'lel te twitz tx'o'tx' atx aj b'an tb'ay-el, b'ix a'ichx kixi' ochqet k'ulun te twitz ka'j. \v 11 Kyaqil nini opoyonaj per yatz atichqet kixi' te jun-ele'x, kyaqil nini kyeb'ayle' omankuyon naqe jun xq'apj, \v 12 b'ix iktza' jun xq'apj oqtel apaqo' b'ix iktza' jun xq'apj oky'ixpjel; per yatzun yatz axkix yatz a'ichji, kye awaq'b'i nlay mankun.»\x * \xo 1:12 \xt Sal 102:25-27\x* \v 13 Yatzun kyi'j kye ángel, te Qtata Dios ni jun-el oxik tq'uma' te nijunwt kyetz [iktza' oxik tq'uma' te Tk'wa'al ikxjani]: «Paqet wit'let tuj nmanq'ab' max oj nk'ulun tzan kyok kye awajq'oj te tojb'il awoq.»\x * \xo 1:13 \xt Sal 110:1\x* \v 14 Komo kyaqil kye ángel, kyetz k'onti'l eb'ajil-e', kyetz nkye'aq'unan te Qtata Dios, b'ix nkyetzaj lajo' onel te qetz aj oqokoletel. \c 2 \s1 A Te Qajaw Jesukrist Owok Ten Twitz Xhcho'nal Te Qky'ixel \p \v 1 Astilji presis tzan tok qsi' qwi' ti'j kyaqil aj oje tzaj xnaq'tza' qetz tzan k'on tkaj jkola' te aj oje xik qin. \v 2 Komo k'onti'l nky'ixpjik te tpakb'alil\f + \fr 2:2 \ft Ax: Kawb'il.\f* aj okyq'umaj kye ángel oqtxi', b'ix kyaqil kye aj k'onti'l oqet kyoksla' okyk'amoj jun xhcho'nal aj kyajoj, \v 3 ntons ¿o' petzun oqokoletel qetz qa nlay tz'ok qsi' qwi' ti'j te tpakb'alil aj kolb'il qetz aj b'an galan? Axkix te Qajawil otzaj tpakb'a' b'an tb'ay-el te ja tume'lni, b'ix yaji kye aj e'ok cha'on tetz otzaj kyq'uma' junky'el quky'i'l. \v 4 B'ix ax te Qtata Dios oqet tyek'u' te aj tpakb'alilni b'an'ax. Komo oqet tyek'u' tuky'i tidi'chq yek'b'il aj nqolab'an ti'j b'ix tuky'i tidi'chq tk'ulb'en aj nijunwt ab'l nb'antik titza', b'ix tidi'chq aj nb'antik a'ox tuky'i tajwalil, b'ix te Txew Dios ntzaj tsi' qajb'en te junjunchaq te qetz iktza'x tetz tgan. \v 5 Komo te Qtata Dios k'onti'l okaj tsi' tuj kyq'ab' kye ángel te aj oky'el mas yaj twitz tx'o'tx', aj nqoyolin ti'jni. \v 6 [Tuj Tu'jal Qtata Dios] at ja' nyolin ikxjani: «¿Tidi' alo'on kyetz kye ja xjalni tzan ktzaj ana'o'? ¿Tistil nkyetzaj ana'o' b'ix nchb'isun kyi'j? \v 7 B'ix yatz oqet ak'ulu' kyetz ch'inky tuq npon [kyajwalil] iktza' kye ángel, oxik asi' jun kyajwalil b'ix eqet ajiq'b'a'. \v 8 Kyaqil okaj asi' tuj kyq'ab'.» \p Ntons, tzan tpaj te aj nyolin, ya ma kaj si' kyaqil tuj kyq'ab', k'onti'l jun tidi' aj k'onti'l-wit okaj si' tuj kyq'ab'. Per mina' tok qen qa kyaqil atkaj tuj kyq'ab'.\x * \xo 2:8 \xt Sal 8:4-6\x* \v 9 Enkamby, n'ok qe'e' te Jesus aj owok te'e' twitz te kamikyj, b'ix jun tyemp nya'tx nim tuj, tetz k'onti'l tuq npon [tajwalil] iktza' kye ángel, per ajna'l oje kaj si' nim tajwalil b'ix nqet jiq'b'a', b'ix tzan tpaj te Qtata Dios b'an galan nab'lin mas nim twitz te aj nqajo', te Jesus owokten twitz te kamikyj te qky'ixel qkyaqil qetz. \p \v 10 Komo kyaqil tidi'chq aj at, oqet k'ulu' [tzan te Qtata Dios] b'ix ajixk oqet k'ulun tetz. Ntons tzan kxik tin ky'ila'j xjal tuky'i'l tuj ka'j, a tgan tuq tzan tk'ulun tzan tok ten [te Jesus] twitz xhcho'nal tzan tok en tetz k'onti'l xhchoj, tetz aj nkolon te qetz. \v 11 Komo tetz aj nk'ulun tzan kykaj pawa' a'ox te tetz, b'ix kye aj oje kaj pawa' a'ox te tetz, axkix kytat parej kkyaqil; astilji tetz k'onti'l nqet ky'ixwik tzan kyok tq'uma' terman. \v 12 Iktza'x nyolin ikxjani: «Oxe'l npakb'a' awi'j yatz kxol kye werman, b'ix okyinb'itzayon b'itz te yatz kxol kye aj nkye'okslan awi'j.»\x * \xo 2:12 \xt Sal 22:22\x* \v 13 B'ix ax at ja' nyolinky ikxjani: «Ti'j tetz owokel nwit'b'a' nk'u'j.»\x * \xo 2:13 \xt Isa 8:17\x* B'ix junky'el oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz akyinqet tzani kyuky'i tk'wa'al Ntat aj etzaj tsi' wetz.»\x * \xo 2:13 \xt Isa 8:18\x* \v 14 Ntons komo iktza'x kye k'wa'alb'aj tuj jun jay kkyaqil kyetz parej kchiky'el kkyaqil b'ix ax te kchi'jel parej, ax ikxji te Jesus at tuq xhchiky'el b'ix at tuq jun xhchi'jel ikxji tuky'i tkamiky tetz b'a'n tuq tzan tqet titza' te aj at tuq tajwalil tzan tkansan, osey te Tajaw Choj. \v 15 B'ix ikxji nkyejatz tkolpi' kye aj b'ajq'ij nkye'anq'in tzyume' tuq [tzan te nya'tx galan] tzan tpaj nkyexob' tuq ti'j te kamikyj. \v 16 Komo tetz k'onti'l owul kolol kye ángel sinoke owul kolol kye aj [nkye'okslan iktza'] te Abran [n'okslan tuq].\f + \fr 2:16 \ft Ax: tijajil Abran; Rom 4:1-25.\f* \v 17 Astilji presis tuq tzan tok iktza'xkix kye a'e' terman, tzan tok tetz tuj twitz Qtata Dios te pal aj mas nim tajwalil kywitz kye txq'anky pal, b'ix n'ok lo'et tk'u'j qi'j b'ix k'onti'l nkaj tkola' topis twitz Qtata Dios, b'ix ikxji tzan tkamik tuq tetz te qky'ixel tzan xhchojet te qchoj qetz aj a'o' te tetz. \v 18 Komo ax tetz owok ten twitz preb aj n'ok ten tuq twitz xhcho'nal, astilji tetz b'a'n tzan tonen kyi'j kye aj n'ok kyen twitz preb. \c 3 \s1 K'on Kaj Qsi' Tzan Tqet Qoksla' Te Qtata Dios \p \v 1 Astilji waq erman, etetz aj pawamix te Qtata Dios, aj oje kxik uk'le' tzan Qtata Dios aj atjax tuj ka'j, intqet eb'isu' ch'in ti'j te Kristo Jesus, a tetz te Tky'ixel Qtata Dios [tzani twitz tx'o'tx'] b'ix a tetz te twitzale' pal aj ja' qetz n'ok qwit'b'a' jk'u'j ti'j. \v 2 Tetz k'onti'l okaj tkola' te aj otzaj sin [tajwalil], iktza'x te Moisés [k'onti'l okaj tsi' tzan tk'ulun te topis kxol a'e' aj] tuj tjay Qtata Dios.\x * \xo 3:2 \xt Núm 12:7\x* \v 3 Per te Jesus nqet jiq'b'a' mas twitz te Moisés, iktza'x jun k'ulul jay nqet jiq'b'a' mas twitz te jay aj ma'tx b'antik titza'. \v 4 Komo kyaqil jay nkyeqet k'ulu' tzan xjal, per akix te Qtata Dios oqet k'ulun kyaqil tidi'chq aj atqet. \v 5 Te Moisés kxol kyaqil kye aj nkye'okslan te Qtata Dios, tetz iktza' tuq jun mosj aj nim tajwalil b'ix aj k'onti'l okaj tsi' tzan taq'unan te Qtata Dios, b'ix te taq'un tzan tyolin tuq ti'j te aj otzajel tq'uma' [te Qtata Dios] mas yaj. \v 6 Per yatzun te Krist, tetz aji te k'wa'alb'aj aj k'onti'l okaj tsi' tzan taq'unan kxol kye aj tuj tjay Qtata Dios, b'ix qetz a'o' aj tuj tjay qa b'eyx te jun-ele'x okajel qwit'b'a' jk'u'j ti'j b'ix qa k'onti'l nkaj jkola' aj ja' lo'ik jk'u'j aj nqochalaj ti'j. \v 7 Astilji iktza'x nyolin te Txew Dios [tuj Tu'jal Dios] ikxjani: «Etetz ajna'l intok echa'o' te aj nxik nq'uma'ni, \v 8 b'ix k'on kx'ok b'an tz'ak iktza' kye aj ejaw meltz'jik wi'j b'ix [okyk'uluj nya'tx galan] tqetlen kyk'ulu' probar [npasens] tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx'. \v 9 Tzi kye etijajil etetz oqet kyk'ulu' probar [npasens] b'ix ojetq tuq tz'ok kyen tidi'chq nk'ulb'en kawnaq (40) aq'b'i. \v 10 Astilji wetz injaw q'ojlik kyuky'i'l b'ix oxik nq'uma' ikxjani: “K'onti'lkix n'ox tuj kywi' b'ix k'on kygan tzan kyokslan te aj nxik nq'uma' tzan kyk'ulun.” \v 11 Astilji wetz aj njaw q'ojlik kyuky'i'l oxik nq'uma' nyol ikxjani: “Kyetz nlay kyekamb'an tzan kyojlan.”»\f + \fr 3:11 \ft Ax: nlay kye'ox tuj te ojla'mj aj b'a'n tzan txik nsi'. Kyi'j kyetz oqtxi' telponx nlay b'antik tuq tzan kyox tuj te tx'o'tx' aj ja' b'a'n tuq tzan kyojlan; Núm 14:1-35; Sal 95:7-11.\f* \p \v 12 Ntons intok esi' waq enab'l erman, qanq kebal at jun nya'tx galan tuj kyanim junjun exol etetz tzan tkaj kykola' tzan kyokslan te Qtata Dios aj at jun tanq'in.\f + \fr 3:12 \ft Ax: aj b'an'ax itz'oj.\f* \v 13 Etetz b'ajq'ij pe'enimsan waq ek'u'j exolx tzi [tzan eb'et tuj tume'l], komo tzunx atx q'ij atx tyemp, ikxji etetz tzan k'on eqet moyi' tzan te choj, b'ix tzan k'on tok te etanim b'an tz'ak. \v 14 Komo qetz qkyaqil junx ato' tuky'i Jesus qa b'an'ax n'ok qsi' qnab'l tzan qten jwert iktza'x wit'likok jk'u'j tb'ay-el b'ix b'eyx te jun-ele'x max oj tmankun kyaqil. \v 15 Iktza'x nyolin [tuj Tu'jal Dios]: «Etetz ajna'l intok echa'o' te aj nxik nq'uma', k'on kx'ok b'an tz'ak iktza' kye aj ejaw meltz'jik wi'j b'ix oqet kyk'ulu' probar [npasens] tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx'.»\x * \xo 3:15 \xt Núm 14:20-23,29-34; Sal 95:7-9\x* \v 16 Ntons, komo ¿ab'le' kye aj ejaw meltz'jik ti'j Qtata Dios b'ix ojetq tuq tz'ok kcha'o' tyol? ¿Nya'tx petzun kyaqil kye aj e'etz tin Moisés tuj te xtx'o'otx' Ejipt? \v 17 B'ix ¿ab'l quky'i'l ojaw q'ojlik te Qtata Dios kawnaq (40) aq'b'i? ¿Nya'tx petzun kyuky'i kye aj ejoyon choj b'ix eb'ajkaj kamik tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx'? \v 18 B'ix ¿ab'l quky'i'l oxik tsi' tyol Qtata Dios tzan k'on tuq kykamb'an tzan kyojlan? ¿Nya'tx petzun kye aj k'onti'l e'okslan tetz? \v 19 Ikxji n'el qniky', kyetz k'onti'l eb'ajkamb'an tzan kyojlan tzan tpaj k'onti'l e'okslan. \c 4 \s1 B'a'n Tzan Qojlan Tzan Tpaj Te Jesus \p \v 1 Ntons astilji, man tzunx atx tyemp tzan jkamb'an tzan qojlan iktza'x oxik tsi' Qtata Dios tyol ti'j, ntons intok esi' enab'l waq tzan etox ekyaqil tzan k'on tpaltin nijunwt tzan tojlan. \v 2 Komo iktza'x kyetz [oqtxi'], ax qetz ajna'l oje tzaj pakb'a' jun tpakb'alil galan quky'i'l. Per kyetz chagan owok kcha'o' te tpakb'alil tzan tpaj k'onti'l owok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j te aj nkyecha'on tuq. \v 3 Komo a'ox qetz aj nqo'okslan b'a'n tzan qojlan, komo te Qtata Dios oxik tsi' tyol ikxjani: «B'an'ax iktza'x oxik nsi' nyol aj njaw q'ojlik kyuky'i'l aj oxik nq'uma', “Kyetz nlay kyekamb'an tzan kyojlan.”»\x * \xo 4:3 \xt Sal 95:11\x* Ikxji oxik tsi' tyol anke [tetz n'ojlan tzan tpaj] ojetq mankun kyaqil taq'un atx aj tb'antik te twitz tx'o'tx'. \v 4 Komo tuj jun part [tuj te Tu'jal Dios] nyolin ti'j te q'ij ojla'mj ikxjani: “Owojlan te Qtata Dios tuj twuqi' q'ij ti'j kyaqil taq'un.”\x * \xo 4:4 \xt Gén 2:2\x* \v 5 B'ix ax tuj junky part nyolin ikxjani: “Kyetz nlay kyekamb'an tzan kyojlan.”\x * \xo 4:5 \xt Sal 95:11\x* \v 6 Komo ate'x junjunky aj mina' kyojlan, b'ix ax kye aj owok kcha'o' te tpakb'alil b'an tb'ay k'onti'l e'ojlan tzan tpaj k'onti'l oqet kyoksla'. \v 7 Astilji junky'el te Qtata Dios oje kaj tsi' junky q'ij aj ntq'uma' tetz: «Ajna'l.» Komo aj oxik tq'uma' tuj stzi' te Dawid atx b'an oqtxi' iktza'x aj okaj q'uma' ikxjani: «Ajna'l etetz intok echa'o' te aj ntq'uma' [te Qtata Dios], k'on kx'ok tz'ak, intox tuj ewi'.»\x * \xo 4:7 \xt Sal 95:7-8\x* \v 8 Komo qa tuj tkwent te Chowe kyetz ob'antik-wit kyojlan, ntons te Qtata Dios k'onti'l-tal otzaj tq'uma' ti'j junky q'ij.\x * \xo 4:8 \xt Deu 31:7; Jos 22:4\x* \v 9 Astilji [n'el qniky'] tzunx atx junky tume'l tzan qojlan qetz aj tk'wa'al Dios a'o'. \v 10 Komo ab'l aj oje tkamb'aj tzan tojlan [iktza' te Qtata Dios oxik tsi' tyol ti'j], ntons ax tetz oje tz'ojlan ti'j kyaqil taq'un iktza'x te Qtata Dios owojlan ti'j taq'un.\x * \xo 4:10 \xt Gén 2:2\x* \p \v 11 Ntons intok qsi' jk'u'j najji tzan jkamb'an tzan qojlan ikxji, tzan k'on jqet tz'aqik qetz iktza'x kye aj k'onti'l e'okslan [oqtxi']. \v 12 Komo te tyol Qtata Dios b'a'n tzan tyolin tuj qanim b'ix b'a'n tzan tk'ulun tidi'chq galan, mas nim token twitz jun machit kykab'il palaj te'\x * \xo 4:12 \xt Isa 49:2; Efe 6:17\x* tzan tpaj b'a'n tzan tok tmako' kyaqil qanim b'ix kyaqil qchi'jel, b'ix b'a'n tzan tyolin qi'j iktza'xkix jun aj totzqi' kyaqil aj nqb'isu' tuj qwi' b'ix ti'j kyaqil aj nqb'isu' tuj qanim. \v 13 K'onti'l jun tidi' aj oqet k'ulu' tzan te Qtata Dios b'a'n-wit tzan tkaj ewj twitz, sinoke kyaqil b'an eb'ajil twitz tetz, b'ix twitz tetz oxe'l jq'uma' kyaqil. \s1 A Te Jesus Te Twitzale' Qpal \p \v 14 Ntons tzan tpaj a te Jesus te Tk'wa'al Dios b'ix a tetz te twitzale' qpal aj oje tz'ox tuj ka'j [tzan tyolin qi'j qetz tuky'i Qtata Dios], astilji presis tzan k'on tkaj jkola' titza' wit'lik jk'u'j ti'j. \v 15 Tetz nya'tx jun twitzale' pal aj k'onti'l-wit totzqi' kyaqil aj nky'ik qi'j qetz aj a'o' xjal aj at ja' nqopaltin, sinoke tetz oje tz'ok ten twitz kyaqil preb aj nky'ik qi'j, per k'onti'l ojoyon choj. \v 16 Astilji waq erman, qo'ok laq'chet najji tuky'i jun tk'u'jlal twitz te Qtata Dios aj atqet tuj twit'lel b'ix ntzaj tsi' qajsik qetz jun nim b'an galan aj k'onti'l nqajo'; qob'aj-ok laq'chet ti'j tzan tok lo'et tk'u'j qi'j b'ix tzan tonen quky'i'l tuky'i jun tume'l b'an galan nab'lin cha'oj tok qen at tidi'chq npaltin qetz. \c 5 \p \v 1 Komo kyaqil kye twitzale' pal kxol kye xjal, kyetz nkye'el joyo' tzan kyyolin kyi'j kye xjal twitz Qtata Dios, b'ix tzan txik kyq'apo' kyoyej kye xjal te Qtat b'ix tzan txik kyq'apo' te present tzan tqet najsa' kchoj kye xjal. \v 2 Jun pal b'a'n tzan tok lo'et tk'u'j kyi'j kye aj nya'tx tume'l nkyek'ulun tzan tpaj k'onti'l kyeb'en, komo ax tetz jun xjal aj b'a'n tzan tqet tz'aqik tzan tpaj tidi'chq nya'tx galan. \v 3 B'ix tzan tpaj tetz jun xjal, ax presis tzan txik tsi' present ti'j xhchojx tetz b'ix ax ti'j kchoj kye xjal.\x * \xo 5:3 \xt Lev 9:7\x* \v 4 Nijunwt ab'l b'a'n tzan tjaw tjalb'e'x tzan tok pal, sinoke a tgan tzan stzaj si' tajwalil tzan Qtata Dios iktza'x te Aron otzaj si' tajwalil.\x * \xo 5:4 \xt Exo 28:1\x* \v 5 Ax te Jesus k'onti'l oqet tjiq'b'a'x tib', k'onti'l ojaw tjalb'e'x tzan tok tetz twitzale' pal [sinoke te Qtata Dios otzaj sin tajwalil]. Komo aji tetz otzaj q'uman ikxjani: «Yatz a'ich nk'wa'al, ma'tx xhtzaj nk'wa'li' ajna'l.»\x * \xo 5:5 \xt Sal 2:7\x* \v 6 Ax iktza'x nyolin tuj junky part [tuj Tu'jal Dios] ikxjani: «Yatz a'ich te Pal b'eyx te jun-ele'x, iktza'x te Melkisedek.»\x * \xo 5:6 \xt Sal 110:4\x* \v 7 Komo te Jesus aj tnajan tzani twitz tx'o'tx', tetz oxnaq'tzan tuky'i jun twi' nim b'ix tuky'i oq'el nqet tuq twitz twitz Qtata Dios aj b'a'n tuq tzan tkolon tetz ti'j te kamikyj,\x * \xo 5:7 \xt Mat 26:36-46; Mak 14:32-42; Luks 22:39-46\x* b'ix tzan tpaj tetz oqet toksla', astilji te Qtat otzaj tsi' te aj oxik tqani' tetz. \v 8 Ikxji te Jesus, anke tetz aji tuq te k'wa'alb'aj, tzan tpaj kyaqil te xhcho'nal aj oky'ik ti'j, tetz owel tniky' tidi' telponx oj tqet qoksla' junky. \v 9 B'ix ya ma qet tyek'u' kyaqil nini tzan tpaj tokslb'en, ikxji owok te koloyon b'eyx te jun-ele'x qi'j qkyaqil qetz aj nqo'okslan ti'j, \v 10 b'ix te Qtata Dios oxik tsi' tajwalil tzan tok twitzale' pal iktza'x te Melkisedek. \s1 A Tgan Tzan Kxik Qxnaq'tza' Txq'anky Ti'j Aj Oje Tz'el Qniky' Qetz \p \v 11 At tidi'chq a tgan tzan qyolin ti'j te ntzani per kwest tzan txik jq'uma' xtxolil tzan tpaj etetz b'an kwest tzan tox tuj ewi'. \v 12 Etetz oje kx'ok-tal xnaq'tzon ajna'l tzan tpaj ky'ila'j tyempxi' [etokslb'en], per tzunx presis tzan txik xnaq'tza' etetz ti'j te aj oje kaj tq'uma' Qtata Dios aj ntzaj xnaq'tza' qetz aj man txiklen qoksla'. Komo ti'j te xnaq'tzb'ilj etetz oje kx'ok junky'el iktza' k'wa'l aj tzunx presis tzan tqex pilo' esop\f + \fr 5:12 \ft Ax: etxu'.\f* b'ix nya'tx tzan txik ewa'a' wab'j kaw, \v 13 komo kye aj tzunx nqex pilo' kywe', kyetz man k'wa'l-e', k'onti'l n'el kyniky' alkyetz te tume'l.\x * \xo 5:13 \xt 1Kor 3:2\x* \v 14 Te wab'j kaw a'ox kye tijxjal tzan tpaj oje tz'ok kaw te kyk'u'j, b'ix ax ikxji ti'j te xnaq'tzb'ilj, jun tijxjal nqet tb'isu' tuj tume'l b'ix n'el tniky' alkyetz te galan b'ix alkyetz te aj nya'tx galan. \c 6 \p \v 1 Astilji, ya qeb'enky te aj okaj xnaq'tza' ti'j te Krist, ajna'l intok qsi' jk'u'j tzan tel qniky' mas, nya'tx a'ox qokaj ti'j ch'imu's aj qeb'en, sinoke qob'aj-ok mas jwert. K'onti'l tzan qyolin cha a'ox ti'j te aj ntzaj xnaq'tza' qetz tb'ay aj man txiklen qoksla', iktza' ntzani: titza' tzan tjaw qky'ixpu' qnab'lin ti'j jk'ulb'en oqtxi' aj k'onti'l token, qatzun ti'j titza' tzan tok qwit'b'a' jk'u'j ti'j Qtata Dios, \v 2 qatzun ti'j te tjawlen si' a' qwi',\f + \fr 6:2 \ft Tuj yol gryeg te ja ntzani telponx kyi'j ky'ila'j tume'l titza' njaw tuq si' a' kywi' tuj aj tyemp.\f* qatzun ti'j te tqetlen si'let kyq'ab' kye tijxjal qajsik, qatzun ti'j titza' okyejawel anq'in kye kamnaq, qatzun ti'j titza' [kye aj k'onti'l nkye'okslan] okyexe'l si' tuj il b'eyx te jun-ele'x. \v 3 Ntons intok qsi' jk'u'j tzan tox tuj qwi' mas twitz kyaqil aj nini komo ikxji tgan te Qtata Dios. \v 4 Komo kye aj otzaj si' jun-el jun chk'atunal tuj kywitz b'ix owok kyen titza' b'an tb'anil galan nab'lin te Qtata Dios kyuky'i'l b'ix okyk'amoj te Txew Dios tuj kyanim \v 5 b'ix owok kyen titza' b'an tb'anil te tyol Qtata Dios, b'ix titza' b'an nim tajwalil tzan tk'ulun kyaqil aj oky'el mas yaj twitz ja tx'o'tx'ni, \v 6 qa kyetz okajel kykola' tzan kyokslan, ya nlay b'antik tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin junky'el, tzan tpaj ikxji iktza' cha n'ok kyklabi' junky'el te Jesus twitz krus b'ix cha n'el kyin tky'exaw kywitz kye xjal. \v 7 Komo iktza'x jun tx'o'tx' aj nxik tuk'a' te jab' aj nqet tajsik, b'ix nkaj tsi' jun tawal galan kye aj nqet aq'unan tetz, ikxji te tx'o'tx' ky'iwla' tzan te Qtata Dios; \v 8 yatzun te junky tx'o'tx' aj nswan jun tawal pur ky'i'x b'ix k'onti'l token ch'inwt, ntzaj qanb'e' tajsik b'ix yaji n'ok si'let tq'aq'al. [Ntons ax ikxji kyi'j kye aj nkaj ksi' tzan kyokslan.] \s1 K'on Kaj Qsi' Tzan Tok Qwit'b'a' Jk'u'j Ti'j Qtata Dios Tzan Jk'amon Te Aj Oje Xik Tsi' Tyol Ti'j \p \v 9 Per yatzun eti'j etetz erman, etetz aj ganimix nim witza', wetz tuj nnab'l owelal kyaqil galan etuky'i'l b'ix web'en etetz kolomix a'ix. \v 10 Komo te Qtata Dios nlay k'ulun jun nya'tx galan etuky'i'l, nlay tz'ajnaj ti'j tk'u'j kyaqil aj galan oje qet ek'ulu' tzan tpaj nqet egani' te tetz b'ix titza' oje kx'onen kyuky'i kye qerman\f + \fr 6:10 \ft Ax: kye aj pawame' a'ox te Qtata Dios.\f* b'ix titza' tzunx nkx'onen kyuky'i'l ajna'l. \v 11 Qetza qgana tzan txik jq'uma' etetz ekyaqil tzan k'on kaj esi' tzan eb'et axkix tuky'i jun tk'u'jlalji, tzan eten b'an sewur atix titza' wit'lik ek'u'j, max oj tponb'aj kyaqil. \v 12 Ikxji tzan k'on etok ky'aj sinoke tzan eb'et iktza' kye aj wit'lik kyk'u'j ti'j te Qtata Dios b'ix at nim kypasens tzan kyk'amon te aj oje xik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j. \v 13 Komo aj txik tsi' tyol te Qtata Dios tuky'i Abran, oxik tsi' tjurament ti'jx tetz tzan tpaj k'onti'l tuq junky ab'l mas nim tajwalil twitz tetz tzan txik tsi' tjurament ti'j. \v 14 Komo oxik tq'uma' ikxjani: «B'an'ax wetz ochtel nky'iwla' nim b'ix ax nk'ulu'tz tzan kypuqun b'an ky'ila'j kye awijajil.»\x * \xo 6:14 \xt Gén 22:16-17\x* \v 15 Ntons, te [Abran] otiyoj tuky'i nim tpasens [ti'j te aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j], b'ix ikxji otk'amoj te aj ojetq tuq xik q'uma' tetz. \v 16 Kye xjal oj txik ksi' kyjurament, nxik ksi' ti'j jun xjal aj mas nim tajwalil kywitz kyetz, b'ix tzan tpaj te kyjurament nlay b'antik tzan kyjaw meltz'jik. \v 17 Astilji, komo te Qtata Dios tgan tuq tzan tqet tyek'u' byenech kyuky'i kye aj ja' oxik tsi' tyol, tetz nlay tuq jaw tky'ixpu' ch'inwt ti'j te tyolb'en. Astilji ax oxik tsi' tjurament, \v 18 b'ix ikxji, ate' kab'e' tume'l aj telponx nlay b'antik tzan tky'ixpjik tyol b'ix tetz k'onti'l nnik'on. Ikxji qetz, aj oje kaj jq'apo' qib' tuj tq'ab' tzan tkolon qi'j, b'a'n tzan tnimsan jk'u'j byenech ti'j te aj ja' oje kaj lo'et jk'u'j aj otzajel si' qetz. \v 19 Tzan tpaj te nini, k'onti'l nna'non qanim b'ix nswan jun qbalor tuj qanim iktza' tq'a'el jun bark aj n'oken tzan k'on tyak'un te bark, b'an tzinun atqet; b'ix ikxji qetz lo'ik jk'u'j ti'j [Jesus aj owox] tujx te pawb'il [aj ja' atqet te Qtata Dios tuj ka'j].\x * \xo 6:19 \xt Lev 16:2\x* \v 20 Aj ja' te Jesus oje tz'ox tb'ay qwitz [tzan qpon qetz tuky'i Qtata Dios], ikxji tetz owok twitzale' pal b'eyx te jun-ele'x iktza'x tuq te Melkisedek.\x * \xo 6:20 \xt Sal 110:4\x* \c 7 \s1 Te Qajaw Jesukrist A Te Qpal B'eyx Te Jun-ele'x \p \v 1 Komo te Melkisedek tetz te twitzale' k'ulul mandad tuq tuj te amaq' Salem, b'ix tetz ax Pal aj n'aq'unan tuq te Qtata Dios. Te Abran, aj ojetq tuq kyeqet titza' txq'an k'ulul mandad,\f + \fr 7:1 \ft Te Abran oq'ojin kyi'j tzan tkolpin te tsobrin tuj kyq'ab'; Gén 14:11-24.\f* tetz aj tmeltz'jik tuj tamaq', te Melkisedek owetz kanol tetz b'ix oqet tky'iwla'. \v 2 Te Abran tetz oxik toye' te Melkisedek te tlajuji' part ti'j kyaqil aj ojetq tuq tzaj tkamb'a' tuj te q'oj. Te ja Melkisedekni, tetz tb'i kab'e' telponx; tb'ay telponx “te twitzale' k'ulul mandad aj nk'ulun kyaqil tuj tume'l,” b'ix [komo tetz tamaq' tb'i Salem aj telponx “ja' k'onti'l q'oj,” astilji tetz tb'i ax telponx] “te twitzale' joyol tume'l tzan tmankun te q'oj.” \v 3 Ti'j tnan b'ix ti'j stat b'ix kyi'j tijajil te Melkisedek, k'onti'l qeb'en ch'inwt, b'ix ax k'onti'l qeb'en janik'le owitz'jik b'ix janik'le okamik, b'ix ikxji tetz iktza'x te Tk'wa'al Dios tzan tpaj jun pal aj te jun-ele'x. \v 4 Intok esi' enab'l ti'j te Melkisedek: Tetz jun xjal nim tajwalil tuq, astilji ax te Abran aj qijajil, tetz oxik toye' te tlajuji' part ti'j kyaqil aj otzaj tkamb'a'. \v 5 Iktza'x nyolin te Kawb'il, kye pal aj tijajil Lewi at kyoklen tzan kyk'amon kyi'j kye xjal te tlajuji' part ti'j kyaqil iktza'x nyolin te Kawb'il,\x * \xo 7:5 \xt Núm 18:21\x* anke ax kyetz a'e' tijajil Abran. \v 6 Per te [Melkisedek], anke tetz nya'tx tuq jun tijajil Lewi, tetz otk'amoj te jun lajuj part tuky'i Abran b'ix oqet tky'iwla' te Abran, axkix te Abran aj te Qtata Dios oxik tsi' tyol tuky'i'l. \v 7 Qetz qeb'enky jun aj nky'iwlan a te mas nim tajwalil twitz te aj nk'amon te ky'iwlb'il. \p \v 8 Ntons tzani twitz ja tx'o'tx'ni kye [pal] aj nkyek'amon te tlajuji' part, kyetz xjal-e' b'ix nkyekamik, yatzun [ti'j te Melkisedek nya'tx ikxji tzan tpaj] tetz iktza' tzunx itz'oj ajna'l. \v 9 Ax b'a'n tzan txik jq'uma', komo te Lewi tzi owel tijajil ti'j te Abran, ntons aj txik xhchojo' te Abran te tlajuji' part, ax kye tijajil Lewi mas yaj, ax oxik kchojo' te jun lajuj part aj txik xhchojo' te Abran [tuky'i Melkisedek]. \v 10 Komo te tijajil te Lewi atqet tuq tuj xhchi'jel te xhchman Abran aj tetz te Melkisedek kanol tetz. \p \v 11 Ntons cha tzan kypaj-wit kye pal aj tijajil Lewi b'a'n-wit tzan tkaj saq qanim b'eyx te jun-ele'x, (komo tuj kykwent kyetz okaj si' te Kawb'il kxol kye xjal), ikxji nya'tx-tal presis te junky pal aj iktza' te Melkisedek b'ix aj nya'tx iktza' tijajil Aron [aj tijajil Lewi]. \v 12 Komo oj tky'ixpjik te tumelil kyi'j kye pal, ax presiskix tzan tky'ixpjik te tumelil ti'j te Kawb'il. \v 13 B'ix te ja pal aj nqoyolin ti'jni [osey te Jesus], kyaqil oky'ixpjik ti'j tzan tpaj tetz tijajil junky b'uch'uj xjal [aj nya'tx tijajil Lewi], b'ix kxol kye aj tijajil, nijunwt kyetz oje kye'ok pal jun-el tzan kyaq'unan twi' te tz'e'sb'il. \v 14 Qetz qeb'en te Qajaw Jesus tzajnaq ti'j tijajil Juda, b'ix te Kawb'il aj okaj stz'ib'a' Moisés k'onti'l nyolin ti'j aj b'uch'uj xjalji tzan kyok-wit pal. \v 15 B'ix n'ok e'e' mas byenech ti'j te ntzani tzan tpaj [te Jesus aj] te junky pal nya'tx iktza' kye txq'anky pal [aj tijajil Lewi] sinoke iktza' te Melkisedek. \v 16 B'ix astilji, tetz k'onti'l owok pal cha tzan tpaj-wit te tijajil iktza' nyolin te Kawb'il, sinoke tzan tpaj jun tanq'in aj k'onti'l nponaj. \v 17 Komo ti'j tetz nyolin [te Tu'jal Dios] ikxjani: «Yatz a'ich te pal b'eyx te jun-ele'x iktza'x te Melkisedek.»\x * \xo 7:17 \xt Sal 110:4\x* \v 18 Ntons te Kawb'il aj okaj q'uma' tb'aya', tetzji oponaj tzan tpaj ya k'onti'lky tuq tbalor b'ix ya k'onti'lky tuq token, \v 19 tzan tpaj k'onti'l ob'antik titza' tzan tkaj saq qanim b'eyx te jun-ele'x twitz Qtata Dios. Per yatzun ajna'l tzan te junky tume'l ak'a'j b'a'n tzan tkaj lo'et jk'u'j ti'j Qtata Dios [tzan tkaj saq qanim tuj twitz] b'ix ikxji b'a'n tzan qok laq'chet ti'j. \v 20 Te Qtata Dios oxik tsi' tyol tzan stzaj tsi' [te Jesus iktza'] junky qpal, per yatzun kyi'j kye txq'anky pal k'onti'l oxik tsi' tyol kyi'j ikxji. \v 21 Komo kye txq'anky pal k'onti'l ekaj si' tuj kyopis tzan tpaj-wit te Qtata Dios oxik tsi' tyol kyi'j, per yatzun [ti'j te Jesus] nyolin ikxjani: «Oje xik tsi' te Qtata Dios tyol ikxjani b'ix nlay ky'ixpjik: “Yatz a'ich te pal b'eyx te jun-ele'x.”»\x * \xo 7:21 \xt Sal 110:4\x* \v 22 Astilji tzan tpaj te Jesus opoyonkix kyaqil te tume'l ak'a'j aj mas at token te qetz [twitz te aj oqtxi']. \v 23 Kye txq'anky pal tb'aya', kyetz presis tuq b'an ky'ila'j kyb'et tzan tpaj nkyekamik tuq, k'onti'l ob'antik tzan kykaj pal b'eyx te jun-ele'x. \v 24 Per yatzun te Jesus tzan tpaj tetz k'onti'l nkamik, te tajwalil iktza' pal k'onti'l nky'ik te junky. \v 25 Astilji b'a'n tzan tkolon b'eyx te jun-ele'x qi'j qetz aj nqo'ok laq'chet ti'j te Qtat tzan tpaj tetz. Komo tetz itz'oj b'eyx te jun-ele'x b'ix nxnaq'tzan twitz te Qtata Dios qi'j qetz. \p \v 26 Ntons te Jesus, aji tetz te twitzale' pal aj presis te qetz. Komo aji pawa' a'ox te Qtata Dios b'ix k'onti'l xhchoj, b'ix nich'inwt nya'tx galan ti'j, b'ix owel pawa' kyi'j kye chimol choj b'ix a tetz oqet jiq'b'a' tuj ka'j mas twitz kyaqil. \v 27 B'ix tetz nya'tx iktza' kye txq'anky pal aj b'ajq'ij presis tuq tzan txik kyq'apo' kypresent twi' tz'e'sb'il, tb'ay tzan tpaj kyetz kchojx b'ix yaji tzan tpaj kchoj kye xjal, sinoke axk tetz oxik tq'apo' tib'x te present cha jun-el b'ix b'eyx te jun-ele'x.\x * \xo 7:27 \xt Lev 9:7\x* \v 28 Te Kawb'il aj okaj tsi' te Moisés ntk'ulu' tzan kykaj tsi' kye pal aj mas nim kyajwalil, per kyetz ax xjal-e' aj at kchoj. Per yatzun te aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j mas yaj twitz te Kawb'il, tetzji Tk'wa'al Qtata Dios b'ix b'an ch'inwt nya'tx galan ti'j, b'ix a tetz [te qpal aj mas nim tajwalil twitz kyaqil] b'eyx te jun-ele'x. \c 8 \s1 Te Tume'l Ti'j Te Jesus Mas Tb'anil Twitz Te Tume'l Kyi'j Kye Pal Oqtxi' \p \v 1 Ntons, te aj b'an presis tzan tel eniky' ti'j te aj nqoyolinni, a te ja ntzani: Qetz at jun qpal ikxji aj mas nim tajwalil kywitz kyaqil, b'ix tetz wit'liqet tuj twit'lel tuj tb'anq'ab' te Qtata Dios aj Twitzale' tuj ka'j,\x * \xo 8:1 \xt Sal 110:1\x* \v 2 b'ix tetz n'aq'unan [tuj ka'j] tuj aj jay tabernáculo aj ja' atqet b'an'ax xhchk'atunal te Qtata Dios, aj ajixk tetz k'ulul tetz b'ix nya'tx kyk'ulb'en xjal. \v 3 Kyaqil kye twitzale' pal [tzani twitz tx'o'tx'] nkyekaj si' tzan txik kyq'apo' kyoyej kye xjal te Qtata Dios b'ix tzan txik kyq'apo' kye present tzan tqet najsa' te kchoj kye xjal; astilji ax ikxji te [Jesus] aj qpal, ax tetz presis tzan txik tq'apo' tidi' te Qtata Dios. \v 4 Qa tetz tzunxwit atqet tzani twitz tx'o'tx', tetz nya'tx-tal pal tzan tpaj ya ate' kye pal tzani aj nxik ksi' te oyej te Qtata Dios iktza'x tkajlen q'uma' tzan te Kawb'il oqtxi'. \v 5 Ikxji aj ja' kyetz nkye'aq'unan cha iktza' titzb'alil te aj at tuj ka'j. Komo iktza'x aj oxik q'uma' te Moisés [tzan te Qtata Dios] aj taq'ik tzan tqet tk'ulu' te jay aj tnajb'il Qtata Dios tzani twitz tx'o'tx', oxik tq'uma' te Qtata Dios tetz ikxjani: «Intok asi' anab'l, presis tzan tqet ak'ulu' kyaqil iktza' aj oxik nyek'u' yatz twi' te witz.»\x * \xo 8:5 \xt Exo 25:40\x* \v 6 Per ajna'l te Jesus [aj twitzale' qpal], tetz oje tk'amoj jun topis mas b'an tb'anil kywitz kye txq'anky pal, tzan tpaj tetz opoyonkix kyaqil ti'j te tume'l ak'a'j aj mas b'an tb'anil aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j. Komo te galan aj n'el ti'j te tume'l ak'a'j mas tb'anil twitz te aj owel ti'j te tume'l oqtxi'. \v 7 Cha kabal-wit te tume'l aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j tb'ay-el, nya'tx-tal presis te junky. \v 8 Komo tzan tpaj owel tuj twitz te Qtata Dios nya'tx galan nkyek'ulun tuq kye xjal, astilji okaj tz'ib'a' oqtxi' ikxjani: «Te Tajaw Ti'j Kyaqil nxik tq'uma', “Tzul jun q'ij oxe'l nsi' nyol ti'j junky tume'l ak'a'j kyuky'i kye aj tijajil Israel b'ix kye aj tijajil Juda. \v 9 Te tume'l aj okajel nsi' kyuky'i'l nya'tx iktza' te tume'l aj okaj nsi' kyuky'i kye kyijajil oqtxi' aj kyetz win kyeb'a' tuj te amaq' Ejipt; komo kyetz oqtxi' okaj kykola' te tume'l aj okaj nsi', astilji wetz ekaj nkola',” kyi te Qajawil ikxjani. \v 10 “Astilji, te tume'l ak'a'j aj okajel nsi' kyuky'i kye aj Israel oj tponb'aj aj tyempji, a te ja ntzani,” kyi te Qajawil ikxjani. “Oxe'l nsi' Nkawb'il tuj kywi' b'ix onk'ulu'tz tzan tkaj tuj kyanim, b'ix wetz okyin'okel te Dios aj otzajel kyna'o' b'ix kyetz okye'okel kye nxjalil. \v 11 Ya nlay tz'ok presis tzan txik kxnaq'tza' te junky ab'l kyetz ikxjani: ‘Intok awotzqila' te Qajawil.’ Komo kkyaqil okyin'okel kyotzqila', kyaqil kye k'wa'l b'ix kyaqil kye tijxjal. \v 12 Wetz oqtel nnajsa' kyaqil aj nya'tx galan nkyk'ulu' b'ix nlay tzaj nna'o' ch'inwt te kchoj,”» kyi te Qajawil ikxjani.\x * \xo 8:12 \xt Jer 31:31-34\x* \v 13 Ntons aj txik tq'uma' te Qtata Dios tzan tkaj ti'j “junky tume'l ak'a'j,” ikxji te aj tb'ay oje tz'ok q'anq, b'ix ch'inky tponaj. \c 9 \s1 Titza' Tuq Te Nin Jay Nab'il Qtata Dios Tzani Twitz Tx'o'tx' \p \v 1 Ntons te tume'l aj okaj tsi' te Qtata Dios tb'ay-el, te nini at tuq xtxolil titza' tzan tqet kyna'o' kye xjal te Qtat, b'ix [tuj te jay] tzani twitz tx'o'tx' [aj ja' nqet kyna'o' kye xjal] te Qtat, at tuq jun tnajb'il pawa' a'ox te tetz. \v 2 Komo tuj te tb'ay txol aj ja' tuq nkye'ox, tzi k'ulumaj tuq tuky'i jun tume'l ikxjani: Atqet tuq te tqatel kandel\x * \xo 9:2 \xt Exo 25:31-39\x* b'ix te mes,\x * \xo 9:2 \xt Exo 25:23-29\x* b'ix twi' te mes kye kab'lajuj wab'j\x * \xo 9:2 \xt Exo 26:30\x* aj q'apomaj te Qtata Dios. Te ja ntzani a te txol jay aj n'ok tuq q'uma' “Te Luwar Aj Xjan.” \v 3 Yaji cha'oj qox tuj te xq'apj pawb'il tuj tkab'i' txol mas tujx, a te txol jay aj n'ok tuq q'uma' “Te Luwar Aj Mas B'an Xjan.”\x * \xo 9:3 \xt Exo 26:31-33\x* \v 4 Tzi atqet tuq jun pomb'il\x * \xo 9:4 \xt Exo 30:1-6\x* aj pur xtx'otx'al oro, b'ix ax te kaxh\x * \xo 9:4 \xt Exo 25:10-15\x* aj pur xtx'otx'al oro kyaqil ti'j, aj telponx tuq ti'j te yol aj oxik tsi' te Qtata Dios [kyuky'i kye qijajil oqtxi']. B'ix tzi akyeqex tuq tuj te kaxh, jun xar\x * \xo 9:4 \xt Exo 16:33\x* pur xtx'otx'al oro aj ja' tuq atqex te wab'j mana, b'ix ax atqex tuq te txb'aq'en\x * \xo 9:4 \xt Núm 17:6-10\x* te Aron aj otzaj xhchuxul, b'ix ax kye ab'j\x * \xo 9:4 \xt Exo 25:16; Deu 10:3-5\x* aj ja' tuq tz'ib'a' te aj oxik tyoli' te Qtata Dios kyuky'i kye xjal oqtxi'. \v 5 B'ix tajsik te kaxh akyejax tuq kyitzb'alil kye kerubins\x * \xo 9:5 \xt Exo 25:18-22\x* aj telponx atqet tuq xhchk'atunal te Qtata Dios tzi, b'ix [tuky'i te kxiky'] nqet tuq kxmojomal tajsik xtxayil te kaxh aj ja' te Qtata Dios oqet tnajsa' kchoj kye xjal.\x * \xo 9:5 \xt Lev 16:14-15\x* Ntons ikxji tuq, per ajna'l nlay qoyolin titza' atok xtxolil te nini. \p \v 6 Ntons, kyaqil atqet tuq ikxji, b'ix tuj te tb'ay txol te jay nkye'ox tuq kye pal aq'unon b'ajq'ij.\x * \xo 9:6 \xt Núm 18:2-6\x* \v 7 Per yatzun tuj te tkab'i' txol, a'ox n'ox tuq te twitzale' pal, b'ix n'ox tuq cha jun-el jun aq'b'i, b'ix oj tox, b'an presis tuq tzan txik tin xhchiky'el alo'mj tzan tkaj tkyito' tzan tpaj tetz xhchojx b'ix tzan tpaj kchoj kye xjal aj nkyk'ulu' tzan tpaj k'onti'l kyeb'en.\x * \xo 9:7 \xt Lev 16:2-34\x* \v 8 Ikxjani te Txew Dios ntzaj tyek'u' qetz, aj tzunx tuq atqet Te Luwar Aj Mas B'an Xjan, ntons nya'tx tuq jaqo' tzan kyox kyaqil xjal tzi. \v 9 Kyaqil ntzani cha jun yek'b'il ti'j te ja tyemp ajna'l, komo kyaqil te oyej b'ix te present aj nxik kyq'apo' te Qtata Dios, k'onti'l n'oken tzan kykaj b'an saq tuj kyanim kye aj nkyexik q'apon tetz. \v 10 Komo te nini cha a'ox ti'j wab'j b'ix ti'j te quk'a', b'ix tidi'chq kostumbr tzan tel tx'ajo' te qchi'jel, b'ix cha tidi'chq aj q'umankaj oqtxi' ti'j te qchi'jel, b'ix n'oken tuq cha a'ox max oj stzaj tsi' te Qtata Dios junky tume'l ak'a'j. \s1 Te Qajaw Jesukrist Owok Ten Twitz Tkamiky Te Chojb'il Te Qchoj Qetz \p \v 11 Per yatzun ma tzul te Krist iktza' te twitzale' qpal aj otzajel tsi' tidi'chq aj b'an galan, tetz owox [tuj ka'j] aj ja' nnajan te Qtata Dios tuj te Aj Ja' Mas B'an Xjan b'ix aj mas b'an presis b'ix k'onti'l tidi' nya'tx galan tuj b'ix nya'tx k'ulumaj tzan xjal, nya'tx cha jun tidi' aj k'ulu' tzani twitz tx'o'tx'. \v 12 B'ix k'onti'l owox txini tuky'i kyik' aj xhchiky'el tal chib qatzun xhchiky'el tal wakxhji, sinoke tuky'i xhchiky'elx tetz owox [tuj ka'j] tuj te Aj Ja' Mas B'an Xjan, b'ix owox b'eyx te jun-ele'x, tzan tpaj owel xhchojo' kyaqil te qchoj tzan jkolet b'eyx te jun-ele'x. \v 13 Komo qa te kchiky'el kye tal chib b'ix kye tor b'ix stza'jul jun tal wakxh, aj nxik kyito' kyajsik kye aj nya'tx galan ate' tuj twitz Qtata Dios,\x * \xo 9:13 \xt Lev 16:11-19; Núm 19:1-22\x* qa tzan tpaj te nini b'a'n tuq tzan kyok laq'chet junky'el ti'j te Qtata Dios, \v 14 ntons te xhchiky'el Krist mas at tajb'en. Komo tzan tpaj te Txew Dios aj atqet te jun-ele'x, tetz oxik tq'apo' tib'x te Qtata Dios iktza' jun present aj k'onti'l tidi' nya'tx galan ti'j. Ikxji otk'uluj tzan tkaj saq qanim ti'j kyaqil te jk'ulb'en aj nqoxik tin tuq tuj jkamiky, b'ix ajna'l b'a'n tzan tqet qna'o' te Qtata Dios aj at jun tanq'in.\x * \xo 9:14 \xt Isa 53\x* \v 15 Astilji a te Jesus te aj nk'ulun tzan tponkix te tume'l ak'a'j aj te Qtata Dios oxik tsi' tyol ti'j. Ikxji tetz, tzan tpaj tkamiky, owel xhchojo' kyaqil te qchoj tzan jkolet ti'j kyaqil te jk'ulb'en aj nya'tx galan aj oqet jk'ulu' aj tzunx tuq n'oken te tume'l oqtxi' aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j tb'ay. Ikxji kye aj oje kye'el joyo' [tzan te Qtata Dios] okyk'amo'tz te aj oje xik tsi' tyol ti'j tzan kyk'amon te jun-ele'x. \v 16 Ntons, tzan token jun testament, a tgan tzan tkamik tb'ay te aj okaj q'uman tetz. \v 17 Komo jun yol aj ojetq kaj q'uma' tuj jun testament, k'onti'l token qa mina' tuq tkamik te aj okaj q'uman tetz, a'ox at token qa ojetq kamik. \v 18 Astilji ax te tb'ay tyol aj oxik tsi' te Qtata Dios oqtxi', presiskix tuq te kyik' [te chojb'il choj]. \v 19 Komo te Moisés ya ma xik tq'uma' kye xjal kyaqil aj otyolij te Qtata Dios tuj te Kawb'il, yaji otzaj tin jun noq'\f + \fr 9:19 \ft Xtx'otx'al te noq' stzamal karner.\f* kyaq teb'l b'ix otzaj tin txq'an txaq isopo b'ix oqex tmu'u' tuj kchiky'el kye tal tor b'ix kye tal chib, aj samo' tuq tuky'i a'. B'ix yaji oxik tkyito' tajsik te u'j aj te Kawb'il b'ix ax kyajsik kyaqil kye xjal. \v 20 B'ix yaji oxik tq'uma' kye xjal ikxjani: «Te ja kyik'ni telponx ti'j tyol te Qtata Dios aj ma'tx kaj tq'uma' quky'i'l.»\x * \xo 9:20 \xt Exo 24:6-8; Zac 9:11; Mat 26:28\x* \v 21 Te Moisés ax oqet tkyito' te kyik' ti'j te jay tabernáculo aj ja' tuq atqet xhchk'atunal te Qtata Dios b'ix kyi'j kyaqil kye okensb'il aj n'oken tuq tzan kyna'on te Qtata Dios. \v 22 Iktza'x nyolin tuj te Kawb'il, ch'inky tuq kyaqil a'ox tuky'i kyik' b'a'n tuq tzan tkaj saq, b'ix qa k'onti'l te kyik', k'onti'l tuq nqet najsa' te qchoj.\x * \xo 9:22 \xt Lev 17:11\x* \p \v 23 Ntons ikxji presis tuq tzan token kyik' tzan kykaj saq kyaqil tidi' [aj at tuq tuj te jay najb'il Qtata Dios tzani twitz tx'o'tx'], aj cha jun titzb'alil tuq te jay tuj ka'j. Per kyaqil te aj at tuj ka'j nkaj saq tuky'i jun present aj mas galan twitz te jun present tzani twitz tx'o'tx'. \v 24 Komo te Aj Ja' Mas B'an Xjan aj ja' owox Krist, te aj jayji nya'tx k'ulu' tzan xjal, b'ix nya'tx cha jun titzb'alil te b'an'ax aj at tuj ka'j, sinoke owoxkix tuj ka'j aj ja' atqet tetz ajna'l [nqanin] twitz te Qtata Dios qi'j qetz. \v 25 Tetz k'onti'l owox txini tzan txik tq'apo' tib'x ky'ila'j-elwit, iktza' nkyk'ulu' kye twitzale' pal aq'b'ia' nkye'ox tuj te Luwar Aj Mas B'an Xjan tzani twitz tx'o'tx' q'apol kyik' aj nya'tx tuq kchiky'elx. \v 26 Cha ikxji-wit ntons te Jesus presis tuq tzan tkamik ky'ila'j-el atx aj tb'antlen te twitz tx'o'tx'. Per ajna'l tuj ja tyempni oxik tq'apo' tib' cha jun-el b'eyx te jun-ele'x, oxik tq'apo' tib' iktza' te jun present tzan tel tin kyaqil te qchoj. \v 27 Komo iktza'x q'umankaj kyi'j kyaqil xjal, kyaqil nkyekamik cha jun-el b'ix yaji oxe'l q'uma' [tzan Qtata Dios] qa at kyil; \v 28 b'ix ax ikxji te Krist cha jun-el oxik q'apo' tzan tel tin kchoj ky'ila'j xjal b'ix yaji tzul junky'el tka'mjji'n-el, ya nya'tx tzan tpaj te qchoj sinoke kolol te qetz aj nqo'iyon ti'j tuky'i jun tk'u'jlal.\x * \xo 9:28 \xt Isa 53:12\x* \c 10 \s1 Te Jesukrist Oje Tz'el Xhchojo' Kyaqil Te Qchoj B'eyx Te Jun-ele'x \p \v 1 Komo te aj nyolin tuq te Kawb'il oqtxi', nya'tx tuq te aj b'an tb'anil aj otzajel si' tuq mas yaj [tzan tpaj te Krist], sinoke cha oyolin ti'j te aj otzajel si' [tzan tpaj te Krist]. Astilji, tzan tpaj kye present aj nxik q'apo' tuq aq'b'ia' tzan kye aj nkyepon [na'ol te Qtata Dios], k'onti'l tuq nb'antik tzan tkaj saq kyanim b'eyx te jun-ele'x. \v 2 Qa kye present aj nkyexik tuq q'apo' nkyk'ulu'-wit tzan tkaj saq kyanim b'eyx te jun-ele'x, ikxji kye xjal okaj-tal ksi' tzan txik kyq'apo' mas kypresent tzan tpaj k'onti'l nkyna'o' choj tuj kyanim. \v 3 Per ti'j te aj nxik kyq'apo'ni, aq'b'ia' ntzaj kyna'o' [tzunx at te] kchoj. \v 4 Komo nlay b'antik tzan tel in te kchoj b'eyx te jun-ele'x cha tzan tpaj a'ox te xhchiky'el jun tor b'ix xhchiky'el jun chib. \v 5 Astilji aj tul te Krist tzani twitz tx'o'tx', tetz oxik tq'uma' [tuky'i Qtata Dios] ikxjani: «Yatz nya'tx agan tzan txik q'apo' te yatz cha a'ox present tuky'i oyej sinoke yatz ma'tx tzaj asi' jun nchi'jel [tzan txik nq'apo' wib' te present te najsb'il kchoj]. \v 6 K'onti'l nqet tuj awitz kye present aj nxik kyq'apo' kye xjal te yatz tzan tel in kchoj.\f + \fr 10:6 \ft Ax: te aj nqet tz'e'sa' te yatz b'ix k'onti'l nqet tuj awitz te aj nxik kyq'apo' te yatz.\f* \v 7 Astilji oxik nq'uma', “Tzani akyinqet tzan tqet nk'ulu' iktza' yatz agan tat, iktza'x tz'ib'ankaj wi'j tuj te u'j [aj ja' okaj tz'ib'a' ayol oqtxi'].”»\x * \xo 10:7 \xt Sal 40:6-8\x* \v 8 Ntons, oyolin ikxjani: «Kyaqil txakl present aj nxik kyq'apo' te yatz b'ix kyaqil oyej b'ix kyaqil alo'mj aj nkyeqet tz'e'sa' te yatz tzan tpaj te kchoj kye xjal, kyaqil nini k'onti'l nqet tuj awitz» (anke te Kawb'il ntq'uma' tzan jk'ulun ikxji). \v 9 Yaji ax oxik tq'uma' ikxjani: «Tzani atinqet tzan nk'ulun kyaqil aj yatz agan.» Ntons, ntzani telponx tetz n'el tin te tume'l aj okaj si' tb'ay oqtxi' tzan tkaj tsi' junky ak'a'j tky'ixel. \v 10 Astilji, tzan tpaj ikxji tgan te Qtata Dios, oje qo'el pawa' a'ox te tetz tzan tpaj te Jesukrist oxik tq'apo' tib' cha jun-el b'ix b'eyx te jun-ele'x oxik tq'apo' te xhchi'jel te present tzan tel in te qchoj. \p \v 11 Kyaqil kye pal b'ajq'ij nkyek'ulun kyopis, nxik kyq'apo' present te Dios,\x * \xo 10:11 \xt Exo 29:38\x* nxik ksi' ky'ila'j-el axkix txakl present anke k'onti'l n'el in te qchoj tzan tpaj kyaqil nini. \v 12 Per yatzun [te Jesukrist], tetz cha jun-el b'ix b'eyx te jun-ele'x oxik tq'apo' tib' te present tzan tel xhchojo' te qchoj, b'ix yaji oqet wit'let tuj tb'anq'ab' te Qtata Dios, \v 13 b'ix ajna'l cha n'iyon tzan kyqet kye tajq'oj tzan te Qtata Dios b'ix tzan kykaj si' tjaq' toq.\x * \xo 10:13 \xt Sal 110:1\x* \v 14 Komo a tetz oxik tq'apo' tib'x te jun present te Qtata Dios tzan qel b'an k'onti'l qpaj tuj twitz te Qtat b'eyx te jun-ele'x, qetz aj kyeb'a' mas galan n'ok te qnab'lin. \v 15 B'ix ax te Txew Dios, ax ntq'uma' qetz b'an'ax te nini, komo otzaj tq'uma' ikxjani: \v 16 “Te tume'l ak'a'j aj okajel nsi' kyuky'i kye aj Israel tuj aj tyempji, aj ntzani,” kyi te Qajawil. “Oqtel nsi' Nkawb'il tuj kyanim b'ix onk'ulu'tz tzan tkaj tuj kywi'.”\x * \xo 10:16 \xt Jer 31:33\x* \v 17 B'ix, “Ya nlay tzaj nna'o' junky'el te kchoj b'ix kyaqil aj nya'tx galan kyk'ulb'en.”\x * \xo 10:17 \xt Jer 31:34\x* \v 18 Ntons oj tqet najsa' te qchoj [b'eyx te jun-ele'x], yaji nya'tx presis tzan txik q'apet junky oyej tzan tpaj te qchoj. \s1 K'on Kaj Qsi' Tzan Tok Qwit'b'a' Jk'u'j Ti'j Qajaw Jesukrist \p \v 19 Ntons astilji waq erman, k'onti'l tidi' n'el in gan qetz tzan qox tuj te Luwar Aj B'an Xjan [aj ja' atqet te Qtata Dios tuj ka'j] tzan tpaj tkamlen te Jesus aj tel xhchiky'el. \v 20 Komo [tetz tkamiky] jun tume'l iktza' jun b'ey ak'a'j b'ix nqoxik teq'i' tuj jun qanq'in, ntons tzan tpaj tetz xhchi'jel [okamik te present te chojb'il qchoj], ikxji owel in te pawb'il [tzan qok laq'chet ti'j Qtata Dios]. \v 21 B'ix tzan tpaj a tetz te qpal aj nim tajwalil te twitzale' tuj Tjay Qtata Dios, \v 22 astilji qob'aj-ok laq'chet waqnajji ti'j Qtata Dios tuky'i jun tk'u'jlal b'ix wit'b'a' jk'u'j ti'j b'an byenech tuky'i jun qanim b'an saq tzan te [kyik'] aj owok kyito' b'ix te qchi'jel ax saq tjawlen si' a' qwi'.\f + \fr 10:22 \ft Ax: tzan tpaj te qchi'jel b'an saq tx'ajo' tuky'i a' aj b'an saq; Lev 8:6,30; Ezq 36:25.\f* \v 23 Qob'ajten waq jwert titza' wit'lik jk'u'j, k'onti'l tzan tna'non qanim titza' lo'ik jk'u'j, komo jun yolin te [Qtata Dios] aj otzaj tsi' tyol [tzan jqet tkolo']. \v 24 B'ix intqet qb'isu' titza' tzan qnimsan jk'u'j qib'qib'x qxolx tzan kyqet qgani' txq'anky b'ix tzan jk'ulun tidi'chq galan kye txq'anky, \v 25 b'ix k'on kaj jkola' tzan tok qchimo' qib' iktza' nkyk'ulu' junjun, sinoke qob'ajnimsan jk'u'j qib'qib'x qxolx, pyor ajna'l qeb'enky ch'inky tpon te q'ij tzan tulky te Qajawil. \p \v 26 Per qa qetz nqojoyon choj cha qganx qetz b'ix ojetq tz'ok qcha'o' te tume'l b'an'ax, ajna'l k'onti'l junky present aj b'a'n tzan tel tin te qchoj \v 27 sinoke a'ox tzan tok qen twitz jun xhcho'nal aj b'an nqoxob' ti'j, jun xhcho'nal aj otzajel tsi' te Qtata Dios kyi'j kye tajq'oj, jun b'an nim q'aq' aj omankuyon lo'on kyetz.\x * \xo 10:27 \xt Isa 26:11\x* \v 28 Qa jun xjal k'onti'l ma qet toksla' te Kawb'il aj okaj tsi' [te Qtata Dios tuky'i] Moisés b'ix qa at kab'e' qatzun ox testiwji, ntons nqet kansa' b'ix k'onti'l ab'l n'ok lo'et tk'u'j ti'j.\x * \xo 10:28 \xt Deu 17:6; 19:15\x* \v 29 ¿Titza' etetz tuj enab'l, nya'tx petzun mas nim xhcho'nal oxe'l si' kyi'j kye aj n'el kyik'o'\f + \fr 10:29 \ft Ax: nqet kxajb'e'.\f* te Tk'wa'al Qtata Dios? Komo n'el kyik'o' iktza' jun nya'tx galan te tkamiky aj telen xhchiky'el tzan tpon te tyol Qtata Dios,\x * \xo 10:29 \xt Exo 24:8; Ebr 13:20\x* te tyol aj oxik tsi' ti'j te tume'l ak'a'j tzan tkaj saq qanim tuj twitz. B'ix cha nkyexmayin ti'j te Txew Dios aj ntzaj tsi' nim b'an galan qajsik. \v 30 Qetz qeb'enky, te Qtata Dios oje tzaj tq'uma' ikxjani: «A'in wetz oxe'l nsi' jun xhcho'nal kyi'j, onk'ulu'tz tzan tel kchojo' te kyk'ulb'en nya'tx galan.»\x * \xo 10:30 \xt Deu 32:35\x* B'ix ax otzaj tq'uma' ikxjani: «Te Qajawil oxe'l tsi' tuj il kye txjalil aj nya'tx galan kyk'ulb'en.»\x * \xo 10:30 \xt Deu 32:36\x* \v 31 ¡[Qa at qpaj] ntons b'an xob'aljil nim oj jqet tz'aqik tuj tq'ab' te Qtata Dios aj at jun tanq'in! \p \v 32 Per k'on tz'ajnaj tuj etanim, oqtxi' aj man tuq txiklen etoksla' te tpakb'alil, etetz owok eten twitz nim xhcho'nal b'ix etipaj tidi'chq. \v 33 Atqet junjun etetz okx'okba'j yaso' b'ix owel in eky'exaw kywitz xjal, b'ix atqet okx'onen kyuky'i kye aj owok kyen twitz xhcho'nal. \v 34 Komo etetz owok lo'et ek'u'j kyi'j kye aj pres, b'ix tuky'i jun chalajb'il etzoqpij tzan tel in kyaqil aj at tuq etetz, komo etetz eteb'en, [tuj ka'j] at mas b'an tb'anil te etetz b'ix b'eyx te jun-ele'x. \v 35 Astilji ajna'l etetz k'on kaj esi' tzan tok wit'let ek'u'j [ti'j Qtata Dios] tzan tpaj ek'amo'tz jun b'an tb'anil tuky'i'l. \v 36 Etetz presis tzan sten nim epasens tzan eten jwert tuj aj xhcho'nalni, tzan ek'ulun iktza' tgan te Qtata Dios, ikxji ek'amo'tz te aj oje xik tsi' tyol ti'j. \v 37 [Tuj te Tu'jal Dios nyolin ikxjani]: «Ch'inky b'an ch'inky, tul te aj [tz'ib'ankaj ti'j] tzan tul, b'ix nlay nachq'in masky tzan tul. \v 38 Te aj nb'et tuj tume'l iktza' wetz ngan, n'anq'in wit'lik tk'u'j wi'j; per qa okajel tsi' tzan tb'et tuj tume'l, nlay kyinchalaj ti'j.»\x * \xo 10:38 \xt Hab 2:4\x* \v 39 Per yatzun qetz nya'tx a'o' iktza' kye aj nkaj ksi' tzan kyb'et tuj tume'l b'ix ikxji okyepoyonaj, sinoke qetz wit'lik jk'u'j tzan jkolet. \c 11 \s1 Intel Qin Iktza' Kye Aj Owok Kywit'b'a' Kyk'u'j Ti'j Qtata Dios Oqtxi' \p \v 1 Ntons, oj tok wit'let jk'u'j telponx sewur ato' ojk'amo'tz te aj lo'ik jk'u'j tzan jk'amon, b'ix sewur ato' ti'j jun tidi' a mina' tok qen. \v 2 Kye qijajil oqtxi', kyetz e'el galan tuj twitz Qtata Dios tzan tpaj kyetz owok wit'let kyk'u'j ti'j. \v 3 Tzan tpaj wit'lik jk'u'j ti'j tetz, n'el qniky' kyaqil te twitz tx'o'tx' b'ix kyaqil te twitz ka'j ob'antik cha a'ox tuky'i tyol Qtata Dios aj oxik tq'uma';\x * \xo 11:3 \xt Gén 1:1\x* ikxji n'el qniky' ajna'l kyaqil aj nxik qenni oqet k'ulu' ti'j jun tidi' aj k'onti'l tuq eb'ajil. \p \v 4 Te Abel wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji oxik tq'apo' jun tpresent aj owel mas galan tuj twitz te Qtat twitz te aj oxik tq'apo' te Kain.\x * \xo 11:4 \xt Gén 4:3-10\x* Astilji te Abel owel tuj twitz Qtata Dios jun xjal aj nb'et tuq tuj tume'l b'ix oqet tuj twitz te Qtat te aj oxik toye'. Anke tetz oqtxi' tkamlen, ajna'l iktza' tzunx nyolin [titza' tzan tok qwit'b'a' jk'u'j]. \p \v 5 B'ix te Enok, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji oxik in itz'oj [tuj ka'j] tzan k'on tuq tok ten twitz tkamiky. “Ya k'onti'l owoknoj tzani twitz tx'o'tx' tzan tpaj te Qtata Dios oxik in tetz”\x * \xo 11:5 \xt Gén 5:21-24\x* b'ix aj mina' tuq txik in, tetz ojetq tuq tz'el galan tuj twitz Qtata Dios. \v 6 Komo qa k'onti'l wit'lik jk'u'j ti'j Qtat, nlay b'antik tzan qel galan tuj twitz; komo tzan qok laq'chet ti'j a tgan tzan qokslan tetz atqet b'ix ntzaj tsi' te aj nqojoyon tuky'i'l. \p \v 7 B'ix te Noe, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix aj txik tq'uma' Qtata Dios tetz ti'j kyaqil aj oky'el tuq anke mina' tuq tok e'elet, te Noe oqet toksla' b'ix oqet tk'ulu' te bark tzan kykolet kye aj tuj tjay. Astilji kye xjal exik si' tuj il, b'ix te Noe, te Qtata Dios oqet tk'ulu' tume'l tuky'i'l iktza'x tuq wit'lik tk'u'j.\x * \xo 11:7 \xt Gén 6:13–7:24\x* \p \v 8 B'ix te Abran, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji tetz, aj txik lajo' tzan te Qtata Dios, tetz oqet toksla', owex tuj tamaq' b'ix oxik tuj te luwar aj ja' otk'amo'tz tuq te xtx'o'otx', per aj txik k'onti'l tuq teb'en ja' ikja'n tuq txik.\x * \xo 11:8 \xt Gén 12:1-5\x* \v 9 B'ix tzan tpaj wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, tetz onajan tzi iktza' jun laq'chik xjal tuj te luwar aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j. Tzi, tetz onajan tjaq' sak'ab'te' iktza'x kye a'e' tijajil mas yaj, te Isak b'ix te Jacob, ax kyetz okyiyoj tzan tponkix tuq te tyol Qtata Dios aj oxik tsi' kyetz.\x * \xo 11:9 \xt Gén 35:27\x* \v 10 Komo te Abran lo'ik tuq tk'u'j ti'j te amaq' [tuj ka'j] aj nlay ponaj,\f + \fr 11:10 \ft Ax: at jun twit'lel k'ulu' byenech; Ebr 13:14.\f* b'ix te aj b'isul kyaqil b'ix aj k'ulul tetz, a te Qtata Dios. \p \v 11 B'ix te Sar, ax tetz tzan tpaj wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'a'n tuq tzan tok ten tal anke b'an b'i'xhtky tuq. Komo otokslaj te Qtata Dios jun yolin tzan tk'ulun te aj ojetq tuq xik tsi' tyol ti'j.\x * \xo 11:11 \xt Gén 17:19; 18:11-14; 21:2; Rom 4:17-22\x* \v 12 Astilji ti'j jun ichan, anke b'an tijky tuq, ti'j tetz etzaj b'an ky'ila'j tijajil iktza' che'w twitz ka'j [b'an ky'ila'j b'ix iktza' sanik],\f + \fr 11:12 \ft Ax: iktza' stz'aw stzi' te nim a'.\f* k'onti'l nb'antik tzan kyajlet.\x * \xo 11:12 \xt Gén 15:5; 22:17; 32:12\x* \p \v 13 Ntons kyaqil kye ja xjalni, kyetz wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix aj kykamik, mina' tuq kyk'amon te aj ojetq tuq xik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j. Per tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j, kyetz sewur tuq ate' ti'j te tyol Qtata Dios aj oje xik tsi' kyetz b'ix nkyechalaj tuq ti'j. Komo kyeb'en tuq k'onti'l nkyenajan tuj kyamaq' b'ix cha kab'e' q'ij akyeqet tuq tzani twitz tx'o'tx'. \v 14 Komo kye aj nkyq'uma' ikxji, n'el qniky' kyi'j kyetz tzunx nkyejoyon jun luwar ja' tzan kynajan b'eyx te jun-ele'x. \v 15 Qa kyetz cha nkyeb'isun-wit tuq ti'j te kyamaq' aj ja' eb'aj'etz, b'a'n tuq tzan kymeltz'jik txini. \v 16 Per kyetz kygan tuq jun kyamaq' mas tb'anil, te kyamaq' tuj ka'j; astilji te Qtata Dios k'onti'l nqet ky'ixwik kyi'j tzan tpaj nkyena'on tetz, komo tetz oje qet tk'ulu' jun luwar te kyetz. \p \v 17 B'ix te Abran, aj txik tsi' Qtata Dios tyol tuky'i'l, komo te Abran wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtat, tetz aj tqet si' tuj preb, oxik tin te Isak aj tk'ajol aj cha jun tuq, b'ix oxik tq'apo' te jun present te tetz [iktza'x otq'umaj te Qtat tuky'i'l],\x * \xo 11:17 \xt Gén 22:1-14\x* \v 18 anke te Qtat ojetq tuq xik tsi' tyol ikxjani: «Ti'j te ak'ajol Isak okye'elal kye awijajil.»\x * \xo 11:18 \xt Gén 21:12\x* \v 19 Te Abran teb'enky tuq, te Qtata Dios at tajwalil tzan kyjaw anq'in kye kamnaq titza', b'ix te nini telponx iktza'x oky'ik ti'j [te Isak aj tk'ajol, tzan tpaj] te Abran dispwest tuq tzan tk'ulun iktza' te Qtata Dios tgan.\x * \xo 11:19 \xt Gén 22:13\x* \p \v 20 B'ix te Isak, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji oqet tky'iwla' te Jacob b'ix te Sawu tuky'i jun galan aj oky'el tuq kyi'j mas yaj.\x * \xo 11:20 \xt Gén 27:27-29,39-40\x* \p \v 21 B'ix te Jacob, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji tetz eqet tky'iwla' kye tk'ajol te Chep b'ix ona'on Qtata Dios qajlik tuq tajsik te txb'aq'en.\x * \xo 11:21 \xt Gén 47:31–48:22\x* \p \v 22 B'ix te Chep, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji, aj ch'inky tuq tkamik, oxik tq'uma' kye aj tijajil Israel okye'elatzkix tuq tuj te tkwentil Ejipt, b'ix okaj tyoli' tzan txik tuq kyin ch'in kye tb'aqil oj kyex.\x * \xo 11:22 \xt Gén 50:24-25; Exo 13:19\x* \p \v 23 B'ix kye stat te Moisés, ax kyetz wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji, aj titz'jik te Moisés, kyetz owel kyewa' oxe qya' tzan tpaj jun ne' b'an tb'anil tuq b'ix k'onti'l eb'ajxob' ti'j aj ojetq xik tk'ulu' mandad te twitzale' k'ulul mandad tzi [tzan kykanslet tuq kye ne' ichan].\x * \xo 11:23 \xt Exo 2:1-2\x* \v 24 B'ix te Moisés, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji ya ma pon tijxjal k'onti'l ostzoqpij tzan tok q'uma' qa tetz tnan a te tme'al te twitzale' k'ulul mandad tuj aj amaq'ji. \v 25 Tetz oqet tb'isu' mas galan tzan tok ten twitz xhcho'nal junx kyuky'i kye aj nkyena'on te Qtata Dios b'ix nya'tx tzan sten tuj tidi'chq aj cha n'el tgani' te xhchi'jel. \v 26 Ostzaq'b'ej tzan tel in tky'exaw iktza' aj oky'el tuq mas yaj ti'j te Krist, te nini iktza' jun tq'inomal mas nim twitz kyaqil tidi'chq b'an tb'anil tuj te amaq' Ejipt; oqet tb'isu' ikxji tzan tpaj tetz lo'ik tuq tk'u'j ti'j te aj b'an galan otzajel si' tuq te tetz mas yaj. \v 27 B'ix yaji, komo te Moisés wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, astilji owex tuj te amaq' Ejipt\x * \xo 11:27 \xt Exo 12:37\x* b'ix k'onti'l oxob' twitz te k'ulul mandad aj ojetq tuq tzaj nim tq'oj ti'j. Tetz k'onti'l okaj tsi' titza' wit'lik tk'u'j, iktza' jun xjal aj n'ok ten te Qtata Dios aj k'onti'l eb'ajil. \v 28 B'ix tzan tpaj tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, tetz oqet tq'ijla' te ninq'ij Paskw b'ix owok tkyito' xhchiky'el [jun tal moch ti'j tlamelul kyjay kye xjal] tzan k'on tok tidi' kyi'j oj tky'ik te ángel aj oqet tkansa' kye tb'ay k'wa'l [kxol kye aj Ejipt].\x * \xo 11:28 \xt Exo 12:3-5,21-30\x* \v 29 B'ix tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, eb'ajky'ix tuj tb'ey a' aj te A' Kyaq Teb'l tb'i, per eb'ajky'ix b'et iktza' tuj jun b'ey ky'ixk'oj tx'o'tx'. Yatzun kye aj Ejipt, ya ma kyeky'ik tuq kyetz, eb'ajjaw jeq'b'ik b'ix eb'ajkamik.\x * \xo 11:29 \xt Exo 14:21-31\x* \p \v 30 B'ix tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, astilji te nim loq' aj pe'on tuq ti'j te amaq' Jeriko oqet tz'aqik tib'x aj nkyeb'et tuq kye aj Israel wuq q'ij ti'j.\x * \xo 11:30 \xt Jos 6:12-21\x* \p \v 31 B'ix te Raáb aj nk'ayin tuq xhchi'jel [tb'aya'], ax tetz owok twit'b'a' tk'u'j ti'j Qtata Dios; astilji tetz k'onti'l okamik kyuky'i kye aj k'onti'l eb'aj'okslan tzan tpaj tetz etk'amoj galan kye aj tijajil Israel aj eb'ajxwa'q xhluk'iyon.\x * \xo 11:31 \xt Jos 2:1-21; 6:22-25\x* \p \v 32 ¿Ntons, tidi' mas oxe'l nq'uma'? Nlay-tal kanon tyemp tzan txik nq'uma' ti'j te Jedyon,\x * \xo 11:32 \xt Jue 6:11–8:32\x* b'ix te Barak,\x * \xo 11:32 \xt Jue 4:6–5:31\x* b'ix te Sanson,\x * \xo 11:32 \xt Jue 13:2–16:31\x* b'ix te Jefte,\x * \xo 11:32 \xt Jue 11:1–12:7\x* b'ix te Dawid,\x * \xo 11:32 \xt 1Sa 16:1–1Re 2:11\x* b'ix te Samuel,\x * \xo 11:32 \xt 1Sa 1:20; 3:19-21; 12:1-5,18-25; 25:1\x* b'ix kye aj yolil tyol Dios. \v 33 Kyetz tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, kyetz eb'ajqet ky'ila'j amaq' kyitza', b'ix oqet kyk'ulu' mandad tuky'i jun kykawb'il tuj kyq'ab', b'ix okyk'amoj aj ojetq tuq xik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j, b'ix b'a'n tuq tzan kykolon kyib' kyi'j kye leon,\x * \xo 11:33 \xt Dan 6:1-28\x* \v 34 b'ix b'a'n tuq tzan kykolon kyib' ti'j jun nim q'aq',\x * \xo 11:34 \xt Dan 3:23-27\x* b'ix eb'ajkolet tzan k'on kykamik tuky'i te' machit aj kansb'il,\x * \xo 11:34 \xt 1Sa 19:10; 23:14,24-29; 1Re 19:2-8\x* b'ix kye aj k'onti'l kybalor, jwert tuq ate' [tuky'i Qtata Dios],\x * \xo 11:34 \xt Jue 7:7,12; 1Sa 17:32-50; 1Re 20:27\x* b'ix b'a'n tuq kyitza' tzan kyoqik kyajq'oj aj tzajnaqe' laq'chik,\x * \xo 11:34 \xt Jue 7:21; 1Sa 17:51-52\x* \v 35 b'ix ax ate' junjun xuj aj okyk'amoj junky'el kye kyfamily aj kamnaqe' tuq b'ix eb'ajjaw anq'in junky'el.\x * \xo 11:35 \xt 1Re 17:17-24; 2Re 4:25-37\x* Per yatzun txq'anky qerman, kyetz [k'onti'l owel kyuky'i'l ikxji, sinoke] owok kyen twitz xhcho'nal, k'onti'l oktzoqpij tzan kyqet kolo' tzan tpaj sewur tuq ate' tzan kyjaw anq'in junky'elky. \v 36 B'ix ax ate' tuq junjunky eqet xmayi' b'ix eqet jub'cha' b'ix eqet k'alo' tuky'i kaden b'ix eb'ajqex si' pres.\x * \xo 11:36 \xt 1Re 22:26-27; 2Cró 18:25-26; Jer 20:1-2; 37:15; 38:6\x* \v 37 Eb'ajqet kansa' tuky'i ab'j, b'ix eqet kab'insa', b'ix owok kyen twitz preb, b'ix eqet kansa' tuky'i machit aj kansb'il, b'ix cha ejaw b'et ja'chq b'ix te kyq'anaq cha stz'umal karner b'ix stz'umal chib, b'ix meb'a-e'; kyetz n'ok kyen tuq twitz nim xhcho'nal, b'ix owok k'ulu' tidi'chq nya'tx galan kyi'j tzan txq'anky xjal.\x * \xo 11:37 \xt 2Cró 24:21; Jer 26:20-24\x* \v 38 Kye xjal twitz ja tx'o'tx'ni, kyetz nya'tx tuq kymeres tzan kyten kye ja galan xjal kxolni. Kye ja galan xjalni xb'ak'one' tuq ja'chq tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' b'ix twiwitz b'ix tuj jul b'ix ja'chq tuj chman jul tjaq' tx'o'tx'. \p \v 39 Ntons, kyaqil kye ja xjal ntzanije' e'el galan tuj twitz Qtata Dios tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j, per nijunwt te kyetz okyk'amoj aj ojetq tuq xik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j. \v 40 Te Qtata Dios ojetq tuq qet tb'isu' jun galan te qetz b'ix ikxji junx quky'i'l ax kyetz okyekajel galan tuj twitz Qtata Dios. \c 12 \s1 A Tgan Tzan Tel Qin Iktza' Te Jesus \p \v 1 Ntons astilji, komo n'ok qen kyi'j ky'ila'j xjal titza' kyetz n'ok wi'let kyk'u'j ti'j Qtata Dios, ax qetz ajna'l intkaj qsi' kyaqil aj n'el in gan te qetz b'ix tidi'chq nya'tx galan aj nqoqet tz'aqik titza', b'ix qob'ajb'etwaq tuky'i jun tk'u'jlal tuj qb'ey aj ja' tgan te Qtata Dios tzan qxik. \v 2 B'ix atkaj qwitz a'ox ti'j te Jesus, tetz aj n'onen qi'j tzan tok qwit'b'a' jk'u'j ti'j b'ix tzan qten jwert tuky'i'l. Tetz sewur tuq at ti'j te chalajb'il aj otzajel si' tetz mas yaj, astilji otipaj tzan tok ten twitz xhcho'nal twitz krus, k'onti'l owok tsi' tk'u'j ti'j te kamikyj aj b'an eq'il ky'exawil, b'ix yaji oqet wit'let tuj tb'anq'ab' te twit'lel Qtata Dios aj ja' te Qtat nk'ulun mandad.\x * \xo 12:2 \xt Fil 2:6-11; Ebr 2:9\x* \v 3 Astilji intqet eb'isu' ch'in ti'j titza' te Jesus otipaj xhcho'nal aj owok ten tzan kye aj chimol choj. B'ix ikxji [tzan tjaw etin ek'u'j] tzan k'on esiktik b'ix tzan k'on tkaj esi' tzan eten jwert tuj etanim. \v 4 Komo etetz mina' tok eten twitz ekamiky oj tel etik'o' te nya'tx galan, \v 5 b'ix etetz oje tz'ajnaj ti'j ek'u'j oje kxtzaj tkawi' te Qtata Dios iktza' tk'wa'al a'ix, nyolin [tuj Tu'jal] ikxjani: «Nk'wa'al, k'on tz'el awik'o' oj atzaj kawi' tzan te Qajawil, b'ix k'on chb'isun oj stzaj tq'uma' aj n'ak'ulu'. \v 6 Komo te Qajawil nkyetzaj tkawi' kye aj nkyeqet tgani', b'ix nxik tsi' xhcho'nal kyi'j kye tk'wa'al [qa nkyek'ulun jun nya'tx galan].»\x * \xo 12:6 \xt Job 5:17; Pro 3:11-12\x* \v 7 Ntons pe'etipan waq etetz te xhcho'nal aj ntzaj tsi' te Qtata Dios eti'j; ikxji nk'ulun etuky'i'l tzan tpaj tk'wa'al a'ix. ¿At petzun jun k'wa'l aj k'onti'l nxik kawi' tzan stat? \v 8 Per qa te Qtata Dios k'onti'l-wit nkxik tkawi' iktza' nkyexik tkawi' kyaqil kye tk'wa'al, ntons etetz nya'tx-tal a'ix b'an tk'wa'al. \v 9 B'ix ax aj man tuq k'wa'l a'o', kye qtat tzani twitz tx'o'tx', kyetz nqotzaj kykawi' tuq b'ix nkyeqet tuq qoksla'. ¿Tistil nlay qet qoksla' te Qtata Dios aj atjax tuj ka'j tzan qanq'in te jun-ele'x tuky'i'l? \v 10 Komo kye qtat, kyetz nqotzaj tuq kykawi' cha kab'e q'ij iktza'x tuq kyetz kygan; yatzun te Qtata Dios, tetz nqotzaj tkawi' tzan tok te jun galan te qetzx, tzan tok b'an saq qanim iktza'x tetz.\x * \xo 12:10 \xt Deu 8:5; 1Kor 11:31-32\x* \v 11 B'an'ax oj qtzaj kawi', k'onti'l nqochalaj ti'j, sinoke nqob'isun, per qa n'ox tuj qwi', ntons n'el te jun galan te qetz, ntzaj xhchewsa' jk'u'j tuj tume'l galan. \p \v 12 Astilji etetz aj nya'tx jwert atix [tuky'i Qtata Dios], intetz eteb'e' ewitz b'ix intjaw etin ek'u'j tzan eb'et tuky'i'l.\f + \fr 12:12 \ft Ax: intok esi' tbalor eq'ab' aj b'an siktnaq b'ix ax kye etoq aj k'onti'l kybalorni intetz eten waq ewitz; Isa 35:3.\f* \v 13 B'ix pe'eb'et waq tuj tume'l iktza' tuj jun b'ey b'an galan, ikxji tzan k'on ejoyon jun b'ey aj ja' cha owelal tin ebalor sinoke tzan etok jwert.\x * \xo 12:13 \xt Pro 4:26\x* \p \v 14 Intok esi' waq enab'l tzan eten galan kyuky'i kyaqil b'ix tzan sten b'an saq etanim tuj twitz te Qajawil, komo qa nya'tx ikxji nlay b'antik tzan tok qen. \v 15 Ax intok esi' waq enab'l [tzan tqet ete'e' etib' exolx] tzan k'on kaj tkola' nijunwt te aj nim b'an galan aj ntzaj tsi' te Qtata Dios qajsik; ikxji tzan k'on tok ch'inwt q'oj tuj etanim tzan tpaj te nini kebal tz'ok jun nya'tx galan exol aj oky'el kyi'j txq'anky.\x * \xo 12:15 \xt Deu 29:18\x* \v 16 K'onti'l tzan tk'ajajin nijunwt exol etetz, b'ix k'onti'l tzan tel tik'o' nijunwt te aj b'an tb'anil ntzaj si' tzan Qtata Dios, iktza' te Sawu aj tzan tpaj jun wab'j oqet tky'exb'e' kyaqil aj at tuq toklen ti'j tzan tpaj a tetz te tb'ay k'wa'l.\x * \xo 12:16 \xt Gén 25:29-34\x* \v 17 Komo etetz eteb'en, tetz mas yaj, oqet twitz twitz stat tzan tuq tqet ky'iwla' tzan stat, per k'onti'l oqet ky'iwla', ya k'onti'l ob'antik tzan tjaw meltz'jik anke oje tz'oq'.\x * \xo 12:17 \xt Gén 27:30-40\x* \p \v 18 Etetz nya'tx ti'j jun witz ma'tx kx'ok laq'chet [iktza' kye aj Israel oqtxi' e'ok laq'chet ti'j te witz] aj b'an ntilun tuq b'ix b'an qlolj tuq ti'j b'ix muj b'ix ajun ray tuky'i jab',\x * \xo 12:18 \xt Exo 19:16-25; 20:18-21; Deu 4:10-13; 5:22-27\x* \v 19 b'ix twi' te trompet b'ix twi' Qtata Dios nyolin, b'ix kye aj oxik cha'on tetz oqet kywitz twitz tzan k'on tuq stzaj tyoli' mas. \v 20 Komo k'onti'l tuq nb'antik tzan tok kcha'o' [tzan kxob'al] ti'j te aj otzaj tq'uma' ikxjani: «Ab'l oqtel tsi' jun toq twi' ja witzni owokel xo'o' tuky'i ab'j tzan tkamik nkesey jun txkup.»\f + \fr 12:20 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet owok ktz'aqsa' kab'e'ky yol tmankb'il ja taqan ntzani, b'ix nyolin ikxjani: qatzun tzan kyok tx'iko' tuky'i tze' b'an xhju'y twi'; Exo 19:12-13.\f* \v 21 B'an xob'ajil tuq te aj nxik kyen, astilji te Moisés otq'umaj ikxjani: «Wetz b'an nkyinlu'lun tzan nxob'al.»\x * \xo 12:21 \xt Deu 9:19\x* \v 22 Per yatzun etetz, etetz oje kx'ok laq'chet ti'j te witz Sión, b'ix ti'j te tamaq' te Qtata Dios aj at jun tanq'in, te tamaq' aj n'ok q'uma' te Jerusalen aj atjax tuj ka'j, b'ix kyi'j kye b'an ky'ila'j ángel aj chimo' kyib' nkyena'on te Qtata Dios. \v 23 B'ix [oje kx'ok laq'chet] kyi'j kyaqil kye aj nkyena'on te Qtata Dios, aj tz'ib'ame' [tuj Tu'jal] tuj ka'j\x * \xo 12:23 \xt Dan 12:1; Fil 4:3; Tmnk 3:5; 13:8; 17:8; 20:15; 21:27\x* iktza' kye tb'ay k'wa'alb'aj. B'ix oje kx'ok laq'chet ti'j Qtata Dios aj oxe'l tq'uma' ab'l te aj at tpaj; b'ix [atikxqet] kywitz kye aj akyeqet twitz Qtata Dios tuj ka'j aj oje kyekaj saq tuj twitz.\f + \fr 12:23 \ft Tuj junjunky Tu'jal Qtata Dios te tkab'i' part te ja taqanni nkaj tuj taqan 24.\f* \v 24 B'ix [oje kx'ok laq'chet] ti'j Jesus aj nk'ulun tzan tponkix te tume'l ak'a'j aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j. B'ix [oje kx'ok laq'chet] ti'j [tzan tpaj te tkamiky aj telen] xhchiky'el [aj nk'ulun tzan tkaj saq qanim] b'ix mas nim token twitz tkamiky Abel.\x * \xo 12:24 \xt Gén 4:1-10\x* \p \v 25 Astilji, intok esi' enab'l tzan k'on tel etik'o' te Qtata Dios aj nkxtzaj tkawi'. Komo kye qijajil oqtxi' k'onti'l ob'antik tzan kykolon kyib' ti'j tetz aj ktzaj tkawi' tzani twitz tx'o'tx', pyorx-al qetz ajna'l nlay b'antik tzan jkolet qa okajel jkola' te aj ntzaj kawin qetz max tuj ka'j. \v 26 Tuj aj tyempji te Qtata Dios oyolin b'ix ojaw kyitlik te twitz tx'o'tx', per yatzun ajna'l oje xik tsi' tyol ikxjani: «Onk'ulu'tz tzan tjaw nkyito' nya'tx a'ox te twitz tx'o'tx' sinoke ax te twitz ka'j.»\x * \xo 12:26 \xt Hag 2:6\x* \v 27 Aj stzaj tq'uma' ikxji telponx kyaqil kye tidi'chq aj at twitz tx'o'tx' ojawel kyito' b'ix opoyonaj, b'ix ikxji cha a'ox okajel te aj [tuj ka'j] aj nlay b'antik tzan tponaj. \v 28 B'ix komo qetz aqoqet tuj tq'ab' te Qtata Dios b'ix k'onti'l titza' tzan qel in, astilji intxik qsi' pixon tetz, b'ix ikxji tzan tqet qna'o' tuky'i jun tume'l b'an galan b'ix tzan tqet qxjani' tuj jun tume'l aj nqet tuj twitz. \v 29 Komo te Qtata Dios [opoyon tnajsa' kyaqil te aj nya'tx galan, iktza'] jun nim q'aq' npon tnajsa' kyaqil.\x * \xo 12:29 \xt Deu 4:24; 9:3; Mat 3:12; 2Tes 1:7-8\x* \c 13 \s1 Te Aj Telponx Tzan Tqet Qen Txq'anky \p \v 1 Ntons waq erman, k'onti'l tzan tkaj esi' tzan tqet egani' etib'x exolx iktza' eterman etib'. \v 2 B'ix k'on tz'ajnaj ti'j ek'u'j tzan kxik ena'o' galan kye xjal aj nkyepon ejay,\x * \xo 13:2 \xt Rom 12:13; 1Xhp 4:9\x* komo ate' junjun k'onti'l tuq kyeb'en oxik ksi' kyposad ángel.\x * \xo 13:2 \xt Gén 18:1-8; 19:1-3\x* \v 3 Inktzaj ena'o' kye aj pres, [pe'etonen kyuky'i'l] iktze'xtzun etetz ax pres atix kyuky'i'l. Ax inktzaj ena'o' ch'in kye aj n'ok kyen twitz xhcho'nal tzan tpaj txq'anky nkyek'ulun nya'tx galan kyi'j; inktzaj ena'o' iktze'xtzun ax etetz nkxna'on te xhcho'nal tuj echi'jel.\x * \xo 13:3 \xt Mat 25:31-46\x* \v 4 Ekyaqil etetz a tgan tzan tqet eten tuj jun tume'l b'an galan ti'j oj qok junan, b'ix tzan k'on ek'ajajin. Komo te Qtata Dios okyexe'l tsi' tuj il kye aj nkyek'ulun nya'tx galan tuky'i kchi'jel b'ix kye aj nkyek'ajajin. \p \v 5 K'on tz'el egani' nim te tmin sinoke pe'echalaj waq tuky'i te aj at te etetz,\x * \xo 13:5 \xt 1Tim 6:6-10\x* tzan tpaj te Qtata Dios oje tzaj tq'uma' ikxjani: “Nlay chkaj nkola' b'ix nlay chkaj we'e' achukel.”\x * \xo 13:5 \xt Deu 31:6,8; Jos 1:5; Mat 28:20\x* \v 6 Ikxji b'a'n tzan txik jq'uma' tuky'i jun tk'u'jlal: «A te Qajaw onel wetz b'ix nlay kyinxob' ti'j te aj owokel kyk'ulu' kye xjal wi'j.»\x * \xo 13:6 \xt Sal 56:3-4,9-11; 118:6\x* \p \v 7 Instzaj ena'o' waq kye aj exik xnaq'tzan etetz te tyol Qtata Dios. Intqet eb'isu' titza' kyetz nkyek'ulun tuq exol b'ix intok ewit'b'a' ek'u'j iktza' kyetz. \p \v 8 Te Jesukrist [k'onti'l nky'ixpjik], aji kixi' iktza'x iwi, iktza'x ajna'l b'ix ajikix te jun-ele'x. \v 9 K'on tz'ok esi' etetz ewi' ti'j jun xnaq'tzb'ilj aj nya'tx b'an'ax b'ix chuktky, komo mejor tzan tok mas jwert te qanim tuky'i Qtata Dios tzan te nim b'an galan aj ntzaj tsi', b'ix nya'tx tzan jun xnaq'tzb'ilj ti'j titza' tzan qwa'an. Komo jun xnaq'tzb'ilj ikxji k'onti'l n'ok te jun galan kye aj nkyeb'et tuj jun tume'l ikxji. \v 10 Qetz at ja' tzan tqet najsa' te qchoj,\f + \fr 13:10 \ft Ax: jun tz'e'sb'il.\f* [jun tume'l ak'a'j] aj ja' kye pal [aj nkye'aq'unan tuj te jay tabernáculo tzani twitz tx'o'tx'], kyetz k'onti'l kyoklen ti'j.\f + \fr 13:10 \ft Ax: aj ja' k'onti'l kyoklen tzan kywa'an. Nyolin te ntzani ti'j te kostumbr oqtxi' kye pal b'a'n tuq tzan kywa'an ch'in te chib'j aj nxik ksi' te jun present te Qtata Dios tuj te tz'e'sb'il, per yatzun ti'j te tume'l ak'a'j, kyetz k'onti'l kyoklen ti'j cha tzan tpaj kyopis sinoke a'ox tzan tpaj te Krist.\f* \v 11 [Tuj te tume'l oqtxi'] te twitzale' pal nxik tin te xhchiky'el kye txkup tuj te Luwar Aj B'an Xjan tzan tel in te kchoj kye xjal, per yaji kye aj txkupni nkyeqet ky'e'sa' ti'jx te amaq'.\x * \xo 13:11 \xt Lev 16:14,15,27\x* \v 12 Ax ikxji te Jesus owokten twitz tkamiky ti'jx te amaq', oxik tq'apo' tib' tzan tkamik tzan tkaj saq qanim tzan tpaj xhchiky'el aj owel. \v 13 Astilji, qob'aj-ok laq'chet najji ti'j te Jesus [aj okamik] ti'jx te amaq'\f + \fr 13:13 \ft Te txkup aj nqet kykansa' kye pal owex kyin ti'jx te amaq' tzan tpaj ma'tx ky'ik kchoj kye xjal ti'j te txkup; astilji te txkup oje tz'ok nya'tx galan ti'j, okamik te kky'ixel, owel xhchojo' kchoj. B'ix telponx te nini ti'j tkamiky Jesus tzan tpaj owex in ti'jx te amaq', owel in tky'exaw iktza' jun nya'tx galan tuj kywitz kye xjal, b'ix tzi okamik te kky'ixel, b'ix ikxji owel xhchojo' kchoj.\f* b'ix intok qen te ky'exawil iktza' tetz owok ten. \v 14 Komo qetz tzani twitz ja tx'o'tx'ni k'onti'l jun qamaq' aj oqtelten b'eyx te jun-ele'x sinoke qetz ikja'n qxik tuj te amaq' [aj tuj ka'j] aj owokel qen mas yaj. \v 15 Astilji b'ajq'ij qob'ajchalajsan te Qtata Dios tzan te Jesus, nini te qoyej aj nxik jq'apo' te tetz, osey te aj nxik jq'uma' ti'j tetz tuky'i qtzi'.\x * \xo 13:15 \xt Sal 50:14,23; Os 14:2\x* \v 16 K'onti'l tzan tkaj esi' tzan ek'ulun tidi'chq galan exolx b'ix tzan esipan kyuky'i txq'anky aj at te etetz, komo te nini iktza' jun qoyej te Qtata Dios aj n'el galan tuj twitz. \v 17 Inkyqet etoksla' waq kye qerman aj at kyajwalil exol, pe'etokslan kyetz, tzan tpaj kyetz nkyek'ulun kwent te etetz tzan eten galan tuj etanim, komo otzajel qani' kyetz tzan te Qtata Dios ti'j kyk'ulb'en. Astilji pe'etokslan kyetz tzan kyaq'unan tuky'i jun chalajb'il b'ix nya'tx tuky'i jun b'is, komo qa ikxji nlay tz'ok te jun galan te etetz. \p \v 18 Pe'exnaq'tzan waq ch'in qi'ja. Qetza nqna'o'na tuj qanim nqob'etna tuj tume'l, b'ix qgana tzan qb'etna galan tuj kyaqil aj nqok'ulun. \v 19 Oxe'l nq'uma' ch'in etetz tzan exnaq'tzan wi'j wetz tzan tk'ulun te Qtata Dios tzan wex luwew tzani tzan nten junky'el exol etetz. \s1 Jun Kawb'il \p \v 20 Ntons Qtata Diosxwit aj nchewsan qanim b'ix aj ojaw tanq'insa' te Qajaw Jesukrist aj pastor\x * \xo 13:20 \xt Isa 40:11; Ezq 34; Luks 15:4-6; Wnch 10:1-16\x* qi'j qetz aj a'o' iktza' talo', tetz aj owel xhchiky'el [aj tkamik] ti'j te aj oxik tsi' Qtata Dios tyol ti'j b'eyx te jun-ele'x,\x * \xo 13:20 \xt Exo 24:8; Ebr 10:29\x* \v 21 ntons tzaj tsi'xwit te etetz te aj presis tzan ek'ulun kyaqil aq'unj galan iktza' tetz tgan; ikxji tzan tk'ulun tetz etuky'i'l tuky'i Jesukrist te aj n'el galan tuj twitz. Intqet jiq'b'a'xwit te Jesukrist tuj kyaqil tyemp te jun-ele'x. Ky'ikxwit ikxji. \p \v 22 Waq erman, nqet nwitz ewitz tzan ek'amon ch'in tuky'i jun tk'u'jlal ja kab'e nyol aj ma'tx qet ntz'ib'a' te jun kawb'il te etetz tzan eb'et tuj tume'l. \v 23 Intok echa'o', te qerman Timotey oje jatz tzoqpi'; qa tetz owulel luwew tzani, oxe'l weq'i' wuky'i'l oj nxik e'el etetz. \v 24 Intxik esi' waq jun limb'il kye qerman aj at kyajwalil exol b'ix kye kyaqil kye txq'anky aj pawame' te Qtata Dios. Kye aj Italy, kyetz ax nxik ksama' jun limb'il te etetz. \v 25 Bwen, ntons Qtata Dios tzaj sinxwit jun nim b'an galan etajsik ekyaqil etetz tzi.