\id ACT - Maya-Tektiteko NT -Guatemala 2003 (DBL -2013) \h Kyaq'umb'en Kye Tky'ixel Jesus \toc1 Te Kyaq'umb'en Kye Tky'ixel Jesus \toc2 Kyaq'umb'en Kye Tky'ixel Jesus \toc3 Kya \mt1 Te Kyaq'umb'en Kye Tky'ixel Jesus \c 1 \s1 Aj Okaj Tq'uma' Jesus Kyuky'i Kye Txnaq'atz Aj Ch'inky Tuq Txik Tuj Ka'j \p \v 1 Wetz tuj te tb'ay u'j aj oqet ntz'ib'a' te yatz, tat Teófilo,\x * \xo 1:1 \xt Luks 1:1-4\x* oqet ntz'ib'a' ti'j te Jesus, ti'j kyaqil aj nqet tuq tk'ulu' qxol, b'ix kyaqil aj nxik tuq txnaq'tza', \v 2 max aj txik in junky'el tuj ka'j. Aj mina' tuq txik in tuj ka'j, tetz oxik tyoli' kye tky'ixel aj ojetq tuq kye'el tjoyo'; oxik tk'ulu' mandad kyetz tzan kyk'ulun te aj nyolin tuq te Txew Dios. \v 3 B'ix kywitz kyetz opon tyek'u'tz tib' b'ix tidi'chq oqet tk'ulu' kxol tzan tel kyniky' b'an'ax ojetq tuq jaw anq'in, b'ix oqeten kawnaq (40) q'ij kxol b'ix exik txnaq'tza' titza' tzan qb'et oj jkaj tuj tq'ab' Qtata Dios. \p \v 4 Aj man tuq atqet kxol, oxik tq'uma' kyetz tzan k'on tuq kyex tzi Jerusalen, exik tkawi' ikxjani: «Pe'etiyon waq max oj tponkix te aj oxik tsi' te Ntat tyol ti'j, axkix aj oje tz'ok echa'o' wuky'i'l.\x * \xo 1:4 \xt Luks 24:49\x* \v 5 Te Wa'nch njaw tuq tsi' a' ewi' cha a'ox tuky'i a', per ajna'l cha kab'e q'ijky tzan stzaj te Txew Dios etajsik.»\x * \xo 1:5 \xt Mat 3:11; Mak 1:8; Luks 3:16; Wnch 1:33\x* \s1 Aj Txik Te Jesus Tuj Ka'j \p \v 6 Ntons kye aj akyeqet tuq tuky'i Jesus oxik kcha'o' tetz ikxjani: «Tat, ¿ak'ulu'tz ajna'l tzan kyk'ulun mandad kye qxjalil tuj qamaq'x Israel?» \p \v 7 Yaji te Jesus owaj stzaq'b'e' kyetz ikxjani: «Etetz k'onti'l etoklen tzan tok echa'o' janik'b'a'n ky'ik nini; a'ox te Qtat [teb'en tzan tpaj] a tetz oje qet tb'isu' tuky'i tajwalil tujb'a'n ky'ik. \v 8 Per oj tul te Txew Dios etajsik, etetz ek'amo'tz jun etajwalil b'ix okxpakb'ayon wi'j, tb'ay tuj Jerusalen, yaji tuj tkwentil Judey b'ix Samary, b'ix yaji tuj kyaqil twitz tx'o'tx' b'an laq'chik.»\x * \xo 1:8 \xt Mat 28:19; Mak 16:15; Luks 24:47-48\x* \p \v 9 Ya ma xik tq'uma' ti'j kyaqil ntzani b'ix atxik tuq kywitz ti'j, tetz ojax in tuj ka'j b'ix jun muj owok ti'j, ya k'onti'l oxik kye'e'.\x * \xo 1:9 \xt Mak 16:19; Luks 24:50-51\x* \v 10 Aj man tuq nxik kyen titza' tuq ikja'n tjax in tuj ka'j, ejaw kanet kab'e' xjal kyk'atzaj, atok jun kyq'anaq saq. \v 11 B'ix kye xjal oxik kyq'uma' kyetz ikxjani: «Etetz aj Galiley a'ix, ¿tistil nkxkaj k'ab'let twitz ka'j? Te ja Jesus aj ma'tx jaw eq'i' exol, tetz owulel junky'el, b'ix tzul iktza'xkix ma'tx xik eten xtxik tuj ka'j, ax ikxji tzul junky'el.» \p \v 12 Ntons yaji eb'aj'ajtz txini twi' te witz Olib, b'ix eb'ajpon Jerusalen. Komo te witz Olib nya'tx tuq laq'chik nkaj ti'j Jerusalen; te tb'eyil cha a'ox aj b'a'nkix tzan txik kyb'ete' tuj jun q'ij ojla'mj [iktza'x nyolin tuj te Kawb'il ti'j kyrelijyon]. \v 13 Ya ma kyepon tuj te jay aj ja' tuq atok kyposad tuj te amaq', eb'ajjax tuj tmankb'il txol te jay, a'e' tuq te Xhpe'y b'ix Wa'nch, Chaw, Lexh, Lip, Maxh, Xhto'l, Matey, Jacobo\f + \fr 1:13 \ft Ax: Chaw.\f* aj tk'ajol Alfey, b'ix Simon “Selot”\f + \fr 1:13 \ft Kye xjal “Selot” nkyeq'ojin tuq tzan kykolpin kyamaq' tuj tq'ab' kye k'ulul mandad aj Rom.\f* b'ix Juds aj tk'ajol\f + \fr 1:13 \ft Ax: terman; Mat 10:2-4; Mak 3:16-19; Luks 6:14-16.\f* Jacobo.\f + \fr 1:13 \ft Ax: Chaw.\f* \v 14 Kkyaqil kyetz k'onti'l tuq nkaj ksi' tzan tok kchimo' kyib' tzan kxnaq'tzan junx, b'ix n'ok tuq kchimo' kyib' kyuky'i'l txq'an xuj b'ix te Liy aj tnan Jesus b'ix kye a'e' titz'in Jesus. \s1 Aj Tel Joyo' Junky Xjal Tzan Tkaj Tky'ixel Juds Kxol Kye Tky'ixel Jesus \p \v 15 Tuj aj tyempji te Xhpe'y ojaw wa'let kxol kye erman aj n'ok tuq kchimo' kyib', kyetz tzan kkyaqil jun oqal tuky'i winqi' (120) xjal tuq kyb'et, b'ix oxik tq'uma' ikxjani: \v 16 «Erman, presiskix tuq tzan tpon iktza'x tz'ib'ankaj tuj Tu'jal Dios. Komo te Txew Dios otq'umaj tuky'i Dawid ti'j te Juds aj oxik eq'in kye aj ejaw tzyun te Jesus. \v 17 Te Juds jun quky'i'l tuq, b'ix n'aq'unan tuq iktza'x qetza nqok'ulun.» \p \v 18 (Yaji oqet tloq'o' jun tx'o'tx' tuky'i te tmin aj otzaj si' twi' tk'u'j txiklen tq'apo' te Qajaw, per yaji, tzi otzaj tz'aqik qetl twi' b'ix owetz kyaqil tuj tk'u'j. \v 19 Kyaqil xjal tuj Jerusalen owok kcha'o' nini; astilji owok ksi' tb'i te luwar Acéldama, aj telponx tuj kyyol kyetz “Te Tx'o'tx' Aj Ja' Owel Kyik'.”\x * \xo 1:19 \xt Mat 27:3-8\x* \v 20 Komo tuj te u'j Kye Salmo nyolin ikxjani: “Te tjay intok b'an takun b'ix nijunwt intnajan tzi.”\x * \xo 1:20 \xt Sal 69:25\x* B'ix ax nyolin ikxjani: “Intkaj junky tky'ixel tuj taq'un.”)\x * \xo 1:20 \xt Sal 109:8\x* \p \v 21 «Astilji a tgan [tzan tqet qjoyo'] junky qerman [te tky'ixel], jun aj ajun tuq quky'ila kyaqil tyemp aj oqeten te Qajaw Jesukrist qxol, \v 22 atx aj tjaw si' a' twi' tzan Wa'nch\x * \xo 1:22 \xt Mat 3:16; Mak 1:9; Luks 3:21\x* max aj txik in tuj ka'j.\x * \xo 1:22 \xt Mak 16:19; Luks 24:51\x* Jun te kyetz b'a'n tzan tok te jun quky'ila tzan txik tpakb'a' junx quky'i'l, te Jesus ojaw anq'in.» \p \v 23 Ntons oqet kyb'isu' tzan kykaj ksi' kab'e' aber ab'l tuq jun te kyetz okajel, te Matiys qatzun Chepji, aj Chep aj n'ok q'uma' tuq Barsabas b'ix ax tuq n'ok q'uma' tb'i Justo. \v 24 Yaji exnaq'tzan kyi'j ikxjani: «Tat, yatz n'el aniky' kyi'j kyanim kyaqil xjal. Instzaj ayek'u' ch'in qetza ab'l jun te kykab'ilni oje tz'el ajoyo' yatz \v 25 tzan tk'amon tajwalil tzan taq'unan junx quky'ila tuj awaq'un tzan tok jun aky'ixel tzan tpaj te Juds okaj tkola' te ntzani tzan txik tuj te luwar aj tetxkkix tuq iktza'x tkajlen si'.» \p \v 26 Ntons yaji oqet kyk'ulu' loteriy aber ab'l tuq jun te kyetz okamb'ayon. Dech okamb'an te Matiys; yaji tetz ok'amet kxol kye kyjunlajujil iktza'xkix jun tky'ixel Jesus. \c 2 \s1 Aj Stzaj Te Txew Dios Kyajsik Kye Qerman \p \v 1 Aj tkanon te ninq'ij aj tb'i Pentecostés,\x * \xo 2:1 \xt Lev 23:15-21; Deu 16:9-11\x* kkyaqil kye erman ojetq tuq tz'ok kchimo' kyib' tuj jun luwar. \v 2 Yaji, tanderepent oje trenun ikja'n stzaj tuq twitz ka'j naqe jun kyaq'iq' b'an jwert, oje trenun tuj te jay aj ja' tuq wit'like' kyetz. \v 3 B'ix oxik kyen kyajsikchaq te junjun kyetz jun tidi' naqe jun toq q'aq' aj nkaj tuq kyajsik, \v 4 b'ix kkyaqil kyetz onoj te Txew Dios tuj kyanim, b'ix e'aq'ik tzan kyyolin tuj txq'anky yol tzan tpaj te Txew Dios nxik tsi' tuq kyyol tzan kyyolin. \p \v 5 Ntons, tuj aj q'ijji ateqet tuq Jerusalen b'an ky'ila'j aj tijajil Israel tzajnaqe' ja'chq tuj junjun amaq', kyetz xjal aj b'an xjani' tuq Qtata Dios kyitza'. \v 6 Kyetz owok kchimo' kyib' txiklen kcha'o' te aj b'an ntrenun tuq b'ix k'onti'l owel kyniky' tidi' tuq nky'ik. Komo n'ok kcha'o' tuq kye erman nkyeyolin tuq tuj kyyolx kyetz aj ja' tzajnaqe'. \p \v 7 Kyetz ojetq tuq kyetzajb'aj b'ix b'an nkyelab'an tuq, nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «¿Ti'tzun? ¿Nya'tx petzun kkyaqil kyetz a'e' aj Galiley kye aj nkyeyolinni? \v 8 ¿Titza' kyetz nkyeyolin tuj qyol qetz aj qitz'jlenx? \v 9 Qxol qetz ate' xjal aj Parts b'ix aj Meds b'ix a'e' aj Elam b'ix kye aj nkyenajan max Mesopotamy, b'ix aj Judey b'ix ax ate' aj Kapadosy b'ix aj Pont b'ix max Asy, \v 10 ax ate' aj tzajnaqe' tuq Prijy b'ix Panfily b'ix max Ejipt, b'ix tkwentil Liby aj mas laq'chik twitz te amaq' Siren, b'ix kye aj tzajnaqe' Rom aj nkyenajan tzani, b'ix kxol kyetz, ax kye aj tijajil Israel b'ix txq'anky aj nkye'okslan iktza' kye aj tijajil Israel, \v 11 b'ix aj tzajnaqe' tuq Kret b'ix Araby. Qkyaqil qetz nkye'ok qcha'o' nkyeyolin tuj qyolx ti'j tidi'chq tk'ulb'en Qtata Dios tuky'i nim tajwalil.» \v 12 Kyaqil ojetq tuq kyetzajb'aj b'ix k'onti'l tuq n'el kyniky' ti'j tidi' nky'ik. Nkyecha'on tuq kyib'kyib'x ikxjani: «¿Tidi' telponx kyaqil ntzani?» \v 13 Per ate' tuq junjun cha tuq nkyexmayin kyi'j, nxik tuq kyyoli' ikxjani: «Kye ninije' cha ma'tx cho'on kywi'.» \s1 Aj Tyolin Te Xhpe'y Tistil Otzaj Te Txew Dios Kyajsik \p \v 14 Ntons te Xhpe'y kyuky'i kye kyjunlajujilky tky'ixel Jesus eb'ajjaw wa'let kxol b'ix tetz owaq'ik tzan tyolin ikxjani kongan [tzan kcha'on kye xjal]: «Etetz aj tijajil Israel, b'ix ekyaqil etetz aj nkxnajan tzani Jerusalen, instzaj echa'o' ntzani b'ix intok esi' ewi' ti'j aj oxe'l nq'uma' etetzni. \v 15 Kye ja xjal ntzanije' nya'tx bol-e' iktza' etetz n'eq'uma'ni, komo man q'eqo' ato', te toxi' or te q'eqo'. \v 16 Te aj nky'ik tzani, cha ma'tx ponkix tyol te Joel aj yolil tyol Dios oqtxi', aj txik tq'uma' tyol \v 17 Qtata Dios ikxjani: “Mina' stzaj te jwisy, wetz oxe'l nsi' te Nxew kyajsik kye xjal ja'chq, b'ix kye ek'wa'al ichan b'ix xuj okyeyoliyon aj oxe'l nq'uma' kyetz, kye aj man ku'xon owokel joto' tidi'chq tuj kywitz, b'ix kye tij okyewitzk'ayon [tidi'chq aj oxe'l nyek'u' kyetz] tuj kywitzik'. \v 18 Kyajsik kye ichan b'ix kye xuj aj nkye'okslan te wetz, wetz oxe'l nsi' Nxew kyajsik b'ix okyeyoliyon aj oxe'l nq'uma' kyetz. \v 19 B'ix oqtel nk'ulu' twitz ka'j tidi'chq aj b'an okyelab'ayon kyaqil xjal ti'j b'ix tidi'chq b'an chuktky twitz tx'o'tx', owokel e'elet twitz kyik', q'aq' b'ix sib'. \v 20 Aj mina' tuq tky'ik te q'ij aj owokel kyen kyaqil xjal cha'oj wul wetz, ntons tb'ay te q'ij owokel b'an qlolj twitz, b'ix te qya' owokel b'an kyik' twitz. \v 21 B'ix kyaqil kye xjal aj oqtel kywitz nwitz wetz aj kyajawil a'in, kyetz okyekoletel.”\x * \xo 2:21 \xt Joel 2:28-32\x* \p \v 22 Ntons etetz aj tijajil Israel, instzaj echa'o' ja nyolni: Etetz eteb'en, te Jesus aj Nasaret jun xjal aj nqet tuq tuj twitz Qtata Dios. Komo oje tz'ok eten tetz b'a'n tuq tzan tk'ulun tidi'chq tuky'i nim tajwalil, tetz oqet tk'ulu' tidi'chq aj nqolab'an ti'j b'ix tidi'chq yek'b'il aj telponx a'ox Dios b'a'n tzan tk'ulun tetz. \v 23 Per aj txik q'apo' tuj eq'ab' etetz iktza'x ojetq tuq qet tb'isu' te Qtata Dios, etetz k'onti'l oxik etzoqpi'. Oxik eq'apo' tuj kyq'ab' xjal aj k'onti'l Dios tuj kywitz tzan tok kyklabi' twitz krus b'ix ikxji etetz oqet ekansa'.\x * \xo 2:23 \xt Mat 27:20-56; Mak 15:1-37; Luks 23:1-49; Wnch 18:28–19:37\x* \v 24 Per te Qtata Dios otk'uluj tzan tjaw anq'in.\x * \xo 2:24 \xt Mat 28:1-6; Mak 16:1-8; Luks 24:1-8; Wnch 20:1-9\x* Ikxji tetz okolpjik ti'j te xhcho'nal aj owok ten aj tkamik, komo tzan tpaj nlay tuq b'antik tzan tkajkix tuj tq'ab' te kamikyj b'eyx te jun-ele'x. \v 25 Te Dawid nyolin tuq ikxjani ti'j te Jesus: “Wetz nxikkix tuq wen te Qajawil nwitz wetz, b'ix komo tetz atqet wuky'i'l [kolol te wetz], k'onti'l nkyinxob'. \v 26 Astilji wetz wanim b'an nchalaj, b'ix wetz tuky'i ntzi' nkyinb'itzan tuky'i jun chalajb'il, b'ix wetz tuky'i kyaqil nchi'jel okyin'ojlayon tzan tpaj tuky'i jun tk'u'jlal lo'ik nk'u'j [ti'j Qtata Dios]. \v 27 Yatz nlay kaj akola' wanim kxol kye kamnaq, b'ix nlay atzoqpij tzan tponaj xhchi'jel te aj oje tz'el apawa' a'ox te yatz. \v 28 Otzaj ayek'u' wetz tume'l titza' tzan wanq'in, b'ix tzan tpaj yatz atichqet wuky'i'l, wetz b'an nkyinchalaj.”\x * \xo 2:28 \xt Sal 16:8-11\x* \p \v 29 Ntons waq erman, oxe'l nq'uma' etetz tuky'i jun tk'u'jlal, te qijajil Dawid tetz okamik b'ix oqex muqu', b'ix qetz qeb'en ja' oqex muqu'. \v 30 Komo tetz jun aj yolil tyol Dios tuq, tetz teb'en tuq te Qtat ojetq tuq xik tsi' tyol ma'kix tuq kaj tsi' te k'ulul mandad jun aj tijajil tetz tzan tqet wit'let tuj twit'lel.\x * \xo 2:30 \xt 2Sa 7:11-16; 1Re 2:4; 1Cró 17:11-14; Sal 89:4; 132:11-12\x* \v 31 Ikxji te Dawid owel tniky' ti'j te aj oky'el tuq mas yaj, tetz otq'umaj ojawel anq'inkix tuq te Krist, [te Koloyon aj Q'umankaj Oqtxi']. Komo otq'umaj nlay tuq kaj kola' kxol kye kamnaq b'ix te xhchi'jel nlay tuq ponaj.\x * \xo 2:31 \xt Sal 16:10\x* \p \v 32 Ajna'l te Qtata Dios ma'txkix jaw anq'in te Jesus titza', b'ix qkyaqil qetz owok qen. \v 33 Te Jesus oxik eq'i' tzan txik wit'letel tuj tb'anq'ab' te Qtata Dios tzan tqet jiq'b'a' tzi, b'ix te Qtata Dios, ikxtza'x ojetq tuq xik tsi' tyol ti'j, tetz oxik tsi' te Txewx [te Jesus] tzan stzaj tsi' te qetza iktza'x n'ok eten b'ix n'ok echa'o'ni. \v 34 Komo te Dawid k'onti'l ojax tuj ka'j sinoke axk tetz otq'umaj ikxjani: “Te Qajawil oxik tq'uma' Wajawil, ‘Paqet wit'let tuj nmanq'ab' \v 35 man nkyink'ulun tzan kyqet kye awajq'oj tjaq' awoq.’ ”\f + \fr 2:35 \ft Ax: man nkyink'ulun tzan kyok kye awajq'oj te tujlb'il kye awoq; Sal 110:1.\f* \v 36 Ekyaqil etetz aj tijajil Israel, a tgan tzan tok echa'o' te b'an b'an'ax, te Jesus aj owok eklabi' twitz krus, te Qtata Dios otk'uluj tzan tok tetz Tajawil kyaqil b'ix tzan tok te Koloyon aj Q'umankaj Oqtxi'.» \p \v 37 Ntons ya ma tz'ok kcha'o' kye aj akyeqet tuq tzi, kyetz oje kyeb'isun. Oxik kcha'o' tuky'i Xhpe'y b'ix kye txq'anky tky'ixel Jesus ikxjani: «Erman, ¿tidi' presis tzan jk'uluna ajna'l?» \v 38 Yaji te Xhpe'y oxik tyoli' kyetz ikxjani: «Intjaw eky'ixpu' enab'lin b'ix intjaw si' a' ewi' tuky'i tb'i Jesukrist tzan tqet tnajsa' tetz echoj; yaji tetz otzajel tsi' te Txew Dios tuj etanim. \v 39 Ti'j te ntzani, te Qtata Dios oje xik tsi' tyol te etetz b'ix kye ek'wa'al b'ix kye kyaqil aj laq'chik ate', kyaqil a'e' aj okyetzajel uk'le' tzan te Qtata Dios aj Qajawil qetz.» \p \v 40 Ntons, te Xhpe'y nxik tuq tq'uma' tidi'chq kyetz ti'j te b'an'ax aj teb'en tuq ti'j Jesukrist, b'ix nxik tuq tnimsa' kyk'u'j ikxjani: «[Pe'etokslan waq te ja tpakb'alilni] tzan ekolet kxol ja xjal aj nya'tx galan-e'ni twitz ja tx'o'tx'ni.» \p \v 41 Ntons ikxji kye aj eb'aj'okslan te aj ntq'uma' tuq, ojaw si' a' kywi' b'ix tuj aj q'ijji e'ok lapet junky ox mil (3000) xjal kxol [kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesukrist]. \v 42 Kyetz k'onti'l tuq nkaj kykola' tzan kcha'on te aj nxik kxnaq'tza' kye tky'ixel Jesus, b'ix n'ok tuq kchimo' kyib' tzan kywa'an junch'in b'ix tzan kxnaq'tzan tuq junx. \p \v 43 Kyaqil kye xjal b'an nkyelab'an tuq, komo te Qtata Dios nqet tuq tk'ulu' kyuky'i kye tky'ixel tidi'chq aj nqolab'an ti'j b'ix tidi'chq yek'b'il tuky'i nim tajwalil. \v 44 Kyaqil kye aj nkye'okslan, b'an eq'i' tuq kyib' b'ix nqet tuq ksipa' tidi' kyetz kxolx tuq kyetz.\x * \xo 2:44 \xt Kya 4:32-35\x* \v 45 B'ix te aj tidi' kyetz b'ix te ktx'o'otx', nxik tuq kyk'ayi' b'ix nqet tuq ksipa' kxol aber janik'ponkix aj presis tuq te junjun aj at tuq tidi' npaltin te kyetz. \v 46 B'an dyakwerd tuq ate' kxol b'ix b'ajq'ij tuq n'ok kchimo' kyib' tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios; b'ix tjay jun, tjay jun, nkyewa'an tuq junch'in kkyaqil tuky'i jun chalajb'il b'ix tuky'i jun tk'u'jlal tuj tume'l. \v 47 Nkyeyolin tuq galan ti'j Qtata Dios b'ix nqet tuq tuj kywitz kyaqil xjal tuj te amaq', b'ix tzan tpaj Qajawil b'ajq'ij nkye'ok tuq mas b'an ky'ila'j kye aj nkye'okslan. \c 3 \s1 Aj Tb'antik Jun Xjal Kox Tuq \p \v 1 Ntons jun q'ij te Xhpe'y tuky'i Wa'nch exwa'q tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios tuj toxi' or te qale', aj orji a tuq te or tzan kxnaq'tzan tuky'i Qtata Dios. \v 2 Ntons, stzi' te Nin Jay Nab'il Qtata Dios atqet tuq jun ch'i kox tetxkkix tuq. B'ajq'ij tuq nxik in tzi, nqet tuq si' stzi' te lamel aj n'ok kyq'uma' “Tb'anil Lamel” tzan tuq txik tqani' ch'in tlimosn kyuky'i kye aj nkye'ox tuq tzi. \v 3 Yatzun te yab', ya ma kyexik te'e' te Xhpe'y b'ix te Wa'nch ikja'n tuq kyox tuj te Nin Jay, tetz oxik tqani' jun ch'i tlimosn kyetz. \p \v 4 Yaji kyetz ekaj ka'yin ti'j b'ix te Xhpe'y oxik tq'uma' ikxjani: «Qotzaj awena.» \v 5 Yaji te xjal okaj ka'yin kyi'j, tetz tuj tnab'l qa ma' tuq xik si' jun ch'i tlimosn. \v 6 Per yatzun te Xhpe'y oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz k'onti'l [tmin] plata ni oro, per te aj at te wetz oxe'l nsi' yatz: Tuky'i tb'i Jesukrist aj Nasaret oxe'l nq'uma' yatz, [pajaw wa'let b'ix] pab'et.» \p \v 7 Ya ma xik tq'uma' te Xhpe'y ikxji, ojaw stzyu' tb'anq'ab' te yab' b'ix ojaw twab'a', b'ix te yab', aj tjaw wa'let, kye toq eb'antik b'ix kye tmapil toq ekawxik. \v 8 Yaji te xjal njaw naj xlink'an tzan tjaw wa'let, b'ix owaq'ik tzan tb'et; yaji owox kyuky'i'l tuj te Nin Jay b'ix b'an nxlink'an [b'an nchalaj] tuq, nxik tq'uma' tuq tidi'chq b'an galan ti'j te Qtata Dios. \p \v 9 Kyaqil kye xjal e'ok e'en tetz nb'et tuq b'ix nxik tuq tq'uma' tidi'chq b'an galan ti'j Qtata Dios. \v 10 B'ix komo kyeb'enky tuq ajixkix tuq te kox aj nqeten tuq stzi' tlamelul te Nin Jay aj n'ok tuq kyq'uma' “Tb'anil Lamel,” nqeten tuq qanil ch'i tlimosn, kyetz oje kyeb'ajlab'an b'ix b'eyx etzajb'aj tzan tpaj aj ojetq tuq ky'ik ti'j. \p \v 11 Te kox aj ojetq tuq b'antik k'onti'l tuq n'el tpawa' tib' ti'j te Xhpe'y b'ix te Wa'nch. Kyaqil kye xjal b'an nkyelab'an tuq b'ix eb'ajpon kare aj ja' tuq akyeqet twitzjay aj n'ok kyq'uma' tuq “Aj Salomon.” \p \v 12 Ya ma tz'ok ten te Xhpe'y nkyelab'an tuq kye xjal, tetz oxik tq'uma' ikxjani: «Etetz aj tijajil Israel, ¿tistil b'an nkxlab'an? ¿Tistil nqotzaj ete'e'na naqe cha a'o'na ma qoqet q'anan ja xjalni, naqe cha qetza b'a'n qitza' tzan tb'antik tb'et qitza'na, naqe cha tzan tpaj b'an galan a'o'na tuj twitz te Qtata Dios? \v 13 Te Qtata Dios aj ntzaj tuq kyna'o' kye a'e' [qijajil] Abran b'ix Isak b'ix Jacob, tetz aj ntzaj na'o' tzan kye qijajil oqtxi', tetz oje tk'uluj tzan tqet wit'let tuj twit'lel tuj ka'j te Jesus aj aq'unon te tetz. Etetz oxik eq'apo' tuj kyq'ab' kye k'ulul mandad b'ix owel etik'o' twitz te Pilat, anke te Pilat ojetq qet tb'isu' tzan txik stzoqpi'.\x * \xo 3:13 \xt Mat 27:23-25\x* \v 14 Etetz oxik eq'uma' tzan txik tzoqpi' jun kansal xjal, per yatzun ti'j te Jesus aj pawa' a'ox te Qtata Dios b'ix b'an k'onti'l tuq xhchoj, etetz cha owel etik'o' tzan k'on tkaj tzoqpi'.\x * \xo 3:14 \xt Mat 27:15-26; Mak 15:6-14; Luks 23:13-25; Wnch 18:40; 19:12-16\x* \v 15 Ikxji etetz oqet ekansa' te Qajawil aj ntzaj tsi' qanq'in, per te Qtata Dios otk'uluj tzan tjaw anq'in junky'el b'ix qetza owok qe'e'na aj ojetq tuq tjaw anq'in. \p \v 16 Ja xjal aj etetz etotzqi' b'ix atqet ewitz, tetz ma b'antik tzan tpaj toklen wit'let jk'u'ja ti'j tajwalil Jesus. Tzan tpaj toklen wit'let jk'u'ja ti'j Jesus, tetz ma'tx b'antik iktza'x n'ok eten ajna'l. \p \v 17 Wetz web'en waq erman, etetz b'ix kye aj nim kyajwalil exol, etetz aj tqet ekansa' te Jesus, k'onti'l n'el eniky' tidi' tuq n'ek'ulu'. \v 18 Ikxji oponkix tyol te Qtata Dios aj ojetq tuq xik tyoli' kyuky'i kyaqil kye aj yolil tyol oqtxi', qa te Krist aj [Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi',] ma'kix tuq tz'ok ten twitz xhcho'nal. \v 19 Astilji ajna'l etetz intjaw eky'ixpu' enab'lin b'ix pe'etokslan ti'j tetz tzan tqet tnajsa' te echoj. Ikxji te Qtata Dios otzajel tsi' jun chewsb'il tuj etanim, \v 20 b'ix b'a'n tzan stzaj tlajo' tetz te Jesukrist, aj Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'. \v 21 Aj Jesusji a tgan tzan sten tuj ka'j max oj tpon kyaqil iktza'x okaj q'uma' oqtxi' kyuky'i kye aj yolil tyol Dios aj pawame' a'ox te tetz. \v 22 Te Moisés oxik tq'uma' kye qijajil oqtxi' ikxjani: “Te Qtata Dios, aj Qajawil, otk'ulu'tz tzan tetz exol etetz jun aj yolil tyol iktza' a'in. Intqet etoksla' kyaqil aj otzajel tq'uma' etetz.\x * \xo 3:22 \xt Kya 7:37; Deu 18:15,18\x* \v 23 Ab'l te aj nlay qet toksla' te ja yolil tyol Dios ntzani, owelax in kxol kye xjal tzan tponaj.”\x * \xo 3:23 \xt Deu 18:19; Lev 23:29\x* \p \v 24 B'ix kyaqil kye aj yolil tyol Dios aj e'aq'ik atx aj tul te Samuel, oxik kypakb'a' ti'j kyaqil aj nky'ik ajna'l. \v 25 Qetz a'o' kyijajil kye aj yolil tyol Qtata Dios oqtxi' b'ix ax at qoklen ti'j te aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j kyuky'i kye qijajil oqtxi'. Komo te Qtata Dios oxik tq'uma' te qijajil Abran ikxjani: “Kyaqil kye xjal twitz tx'o'tx' okyeqtel ky'iwla' tzan tpaj jun awijajil.”\x * \xo 3:25 \xt Gén 22:18\x* \v 26 Ya ma tk'uluj te Qtata Dios tzan tjaw anq'in te [Jesus] aj aq'unon te tetz, yaji otzaj tlajo' tb'aya' qxol qetz tzan jqet tky'iwla' tzan tjaw qky'ixpu' qnab'lin ti'j te qchoj.» \c 4 \s1 Aj Kyqex Si' Pres Te Xhpe'y B'ix Te Wa'nch \p \v 1 Aj man tuq nkyeyolin [te Xhpe'y b'ix te Wa'nch] kyuky'i kye xjal, eb'ajpon kye pal b'ix te k'ulul mandad kyi'j kye xb'uqil te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix ax eb'ajpon kye aj b'uch'uj Sadusey. \v 2 Kyetz b'an nkyeq'ojin tuq tzan tpaj te Xhpe'y b'ix te Wa'nch nxik kxnaq'tza' tuq kye xjal b'ix nxik tuq kypakb'a' tpakb'alil ti'j te Jesus tjawlen anq'in kxol kye kamnaq. \v 3 B'ix ejaw ktzyu', eb'ajqex ksi' tuj pres; b'ix komo qale'ky tuq max tuj junky q'ij eb'ajjatz kyin. \v 4 Per ky'ila'j kxol kye aj nkyecha'on tuq te tpakb'alil eb'aj'okslan, b'ix kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus e'ok mas ky'ila'j qanq jweb' mil (5000) tuq kyb'et tzan kkyaqil, nini a'ox kye ichan. \p \v 5 Ntons tuj junky iwitq owok kchimo' kyib' tuj Jerusalen kye aj b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol tijajil Israel b'ix kye txq'anky tijxjal aj n'ok tuq kchimo' kyib' kyuky'i'l b'ix kye xnaq'tzal Kawb'il ti'j te kyrelijyon. \v 6 B'ix ax atqet tuq kxol kyetz te Anas, te twitzale' pal, b'ix te Kaypas b'ix te Wa'nch b'ix te Jant b'ix kyaqil kye aj tuj tjay te twitzale' pal. \v 7 Kyetz oxik kyk'ulu' mandad tzan kyqet wab'a' te Xhpe'y b'ix te Wa'nch kywitz, b'ix oxik kcha'o' ikxjani: «¿Ab'l oxik sin etetz etajwalil, qatzun ab'l otzaj lajon te etetz, tzan tqet ek'ulu' ikxnini?» \p \v 8 Ntons te Xhpe'y nojnaq tuq tuky'i Txew Dios tuj tanim b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Etetz aj at nim etajwalil [qxol qetz aj Israel] b'ix etetz aj tijxjal qxol, \v 9 etetz ajna'l nqoqet epich'o' tzan tpaj jun galan aj oqet jk'ulu'na ti'j jun xjal yab' tuq b'ix ajna'l oje b'antik. \v 10 Galan tzan tok echa'o' ekyaqil etetz, b'ix tzan tok kcha'o' kyaqil xjal aj tijajil Israel, te ja xjal aj atqet tzani ewitz etetzni, tetz ob'antik tzan tajwalil Jesukrist aj Nasaret, axkix aj owok eklabi' twitz krus b'ix te Qtata Dios ojaw anq'in junky'el titza'. \v 11 Te Jesus, a tetz iktza' jun ab'j twit'lel jay b'ix etetz iktza' a'ix aj k'ulul jay owel etik'o', per ajna'l tetz oje kaj si' tzan junky iktza' te ab'j aj b'an presis twit'lel jay.\x * \xo 4:11 \xt Sal 118:22\x* \v 12 K'onti'l junky twitz te Jesus aj b'a'n tzan tkolon qetz. K'onti'l junky tzani twitz tx'o'tx' aj oje kaj si' tzan Qtata Dios tzan tkolon qi'j.» \p \v 13 Ntons yaji, ya ma tz'ok kye'e' kye k'ulul mandad titza' tuq nkyeyolin te Xhpe'y b'ix te Wa'nch tuky'i jun kyajwalil, b'ix owel kyniky' kyi'j nya'tx tuq xjal aj b'an tlimaqal-e'wit ti'j letr, cha pareje' tuq iktza' kye txq'anky xjal, yaji kyetz oje kyelab'an b'ix owel kyniky' kyi'j, kyetz a'e' tuq aj lapike' ti'j Jesus. \v 14 B'ix komo te aj ojetq tuq qet q'ana', tetz atqet tuq kywitz, astilji k'onti'l tidi' b'a'n tuq tzan txik kyq'uma' kyi'j. \v 15 Ntons oxik kyk'ulu' mandad tzan tuq kyex aj ja' tuq chimo' kyib' b'ix ekaj wululun kxolx. \p \v 16 Nkyq'uma' tuq ikxjani: «¿Tidi' ojk'ulu'tz kyuky'i ja xjalni? Kyaqil xjal tuj ja amaq' Jerusalenni kyeb'en qa kyetz ma'tx qet kyk'ulu' ja senyni tuky'i nim tajwalil Qtata Dios. Ajna'l nlay b'antik tzan txik jq'uma' qa nya'tx tume'l. \v 17 Per ajna'l tzan k'on txik kyyoli' kyuky'i txq'anky, okye'okel qxob'sa' tzan tkaj ksi' tzan kyyolin ti'j aj Jesusni.» \v 18 Ntons owox kyuk'le' junky'el te Xhpe'y b'ix te Wa'nch, b'ix e'ok kyili' tzan k'on txik kyq'uma' ch'inwt ti'j Jesus b'ix tzan k'on txik kxnaq'tza' ch'inwt ti'j. \p \v 19 Per yaji te Xhpe'y b'ix te Wa'nch owaj ktzaq'b'e' kyetz ikxjani: «Intqet eb'isu'x etetz, ¿galan pe' tuj twitz Qtata Dios tzan eqet qoksla'na etetz a'ix qatzun tzan tqet qoksla'na te Qtatji? \v 20 Qetza nlay b'antik tzan tkaj qsi'na tzan qyolin ti'j kyaqil aj oje tz'ok qena b'ix ti'j kyaqil aj oje tz'ok qcha'o'na.» \p \v 21 Yaji kye k'ulul mandad e'ok kxob'sa', per ekaj ktzoqpi' tzan tpaj k'onti'l owoknoj jun kyil kyitza' b'ix kyaqil tuq kye xjal b'an nqet tuq kyjiq'b'a' Qtata Dios tzan tpaj aj ojetq tuq ky'ik, \v 22 komo te xjal aj oqet kyq'ana' ojetq tuq jakon mas tajsik kawnaq (40) aq'b'i tetz. \s1 Aj Kxnaq'tzan Kye Qerman Tuky'i Qtata Dios Tzan Stzaj Si' Jun Kybalor \p \v 23 Ya ma kyexik tzoqpi'ji, te Xhpe'y b'ix te Wa'nch eb'aj'ex tzi, b'ix owok kchimo' kyib' kyuky'i kye txq'anky qerman. Oxik kyq'uma' kyetz kyaqil aj ojetq tuq kyyolij kye pal aj nim kyajwalil b'ix kye aj te b'uch'uj tijxjal. \v 24 Ya ma tz'ok kcha'o'ji, kkyaqil kyetz e'ok ten xnaq'tzon tuky'i Qtata Dios, oxik kyq'uma' ikxjani: «Tat, yatz aj mas nim awajwalil twitz kyaqil, yatz oqet ak'ulu' te twitz ka'j, te twitz tx'o'tx', kye nim a', b'ix kyaqil aj at twitz tx'o'tx' b'ix twitz ka'j b'ix tuj te nim a'.\x * \xo 4:24 \xt Exo 20:11; Sal 146:6\x* \v 25 Yatz tuky'i Axew oxik ayoli' tuj tanim te Dawid aj qijajilna oqtxi', aj q'apo' tib' n'aq'unan te yatz, oxik ayoli' tuj tanim ikxjani: “¿Tistil nkyejaw lab'un kye aj k'onti'l nkye'okslan te Qtata Dios?\f + \fr 4:25 \ft Ax: amaq'.\f* ¿Tistil nqet kyb'isu' jun tidi' aj k'onti'l tume'l? \v 26 Kye k'ulul mandad twitz tx'o'tx' b'ix txq'anky aj nim kyajwalil, owok kchimo' kyib' tzan kyjaw meltz'jik ti'j te Qtata Dios aj Tajawil Ti'j Kyaqil, b'ix tzan kyq'ojin ti'j te Koloyon aj Q'umankaj titza'.”\x * \xo 4:26 \xt Sal 2:1-2\x* \p \v 27 B'an'ax owok kchimo' kyib' tuj ja amaq' ntzani te Eródes\x * \xo 4:27 \xt Luks 23:7-12\x* b'ix te Pónsio Piláto,\x * \xo 4:27 \xt Mat 27:1-2,11-26; Mak 15:1-15; Luks 23:1-6,13-25; Wnch 18:28-40\x* b'ix kye aj nya'tx tijajil Israel b'ix kye [qxjalil] aj tijajil Israel, kyaqil kyetz owok kchimo' kyib', eb'ajjaw meltz'jik ti'j te Jesus aj joyomaj awitza' b'ix pawa' awitza' b'ix q'apo' tib' n'aq'unan te yatz. \v 28 Kyetz oqet kyk'ulu' iktza'x tuq yatz\f + \fr 4:28 \ft Ax: aq'ab'.\f* ojetq qet ab'isu' tb'aya' b'ix tuky'i awajwalil n'ak'ulu' tzan tky'ik. \v 29 Ajna'l Tat, intok asi' ch'in anab'l ti'j te aj nya'tx galan nkyq'uma'ni, b'ix instzaj asi' ch'in mas qbalor qetza aj nchqet qoksla'na tzan txik qpakb'a'na te ayol b'ix k'onti'l tzan qxob'. \v 30 B'ix [tuky'i awajwalil], intqet asi' ch'in aq'ab' kyajsik kye yab' tzan kyqet aq'ana', b'ix intqet ak'ulu' ch'in tidi'chq yek'b'il tuky'i nim awajwalil b'ix tidi'chq aj okyelab'ayon kye xjal ti'j, intqet ak'ulu' ch'in kyaqil nini tzan tpaj te Jesus aj pawa' awitza' b'ix q'apo' tib' n'aq'unan te yatz.» \p \v 31 Ntons, ya ma mankun kxnaq'tzan, yaji tuj te luwar aj ja' tuq chimo' kyib' otzaj jun kab'junab' b'ix te Txew Dios oxik tsi' tuj kyanim kkyaqil kyetz jun nim kyajwalil b'ix e'aq'ik tzan kypakb'an tyol Qtata Dios tuky'i jun tk'u'jlal, k'onti'l tuq txob'lal te kyetz. \s1 Titza' Tuq Kyemodin Kye Aj Nkyexnaq'tzan \p \v 32 Kyaqil kye aj nkye'okslan tuq nkyna'o' tuq tuj kyanim parej kkyaqil, nijunwt kxol kyetz ntq'uma' tuq qa aj tidi' tetz cha a'oxwit te tetz, sinoke kyaqil aj tidi' kyetz n'oken tuq kye txq'anky parej kkyaqil.\x * \xo 4:32 \xt Kya 2:44-45\x* \v 33 Yatzun kye tky'ixel Jesus nkyepakb'an tuq ti'j tjawlen anq'in te Qajaw Jesus, per nkyepakb'an tuq tuky'i jun kyajwalil, b'ix b'an atqet tuq te Qtata Dios kyuky'i'l tzan tqet tk'ulu' tidi'chq nim b'an galan. \v 34 Kxol kyetz k'onti'l tuq kye xjal meb'a', tzan tpaj kye aj at tidi'chq kyetz qa kyjay qa ktx'o'otx'ji, nxik tuq kyk'ayi' b'ix te twi' ntzaj tuq kyin \v 35 b'ix nxik tuq kyq'apo' kye a'e' tky'ixel Jesus tzan tuq tqet ksipa' kxol kye aj presis tuq jun onb'il te kyetz.\x * \xo 4:35 \xt Kya 2:44-45\x* \p \v 36 At tuq jun xjal Chep tb'i aj b'uch'uj Lewi, oqet itz'jik tuj te amaq' Chipr, b'ix kye tky'ixel Jesus n'ok tuq kyq'uma' B'e'ch, aj telponx “nnimsan jk'u'j.” \v 37 Tetz at tuq jun xtx'o'otx' oxik tk'ayi' b'ix te tmin oxik tq'apo' kye tky'ixel Jesus. \c 5 \s1 Aj Oky'ik Ti'j Te Ananiys B'ix Te Sapir \p \v 1 At tuq jun ichan tb'i Ananiys, b'ix te txu'jel Sapir tuq tb'i, kyetz oqet kykawla' tzan txik kyk'ayi' jun ktx'o'otx'. \v 2 Te ja ichanni oqet tkawla' tuky'i txu'jel, okaj tewa' ch'in ti'j twib'en te tx'o'tx' b'ix te txq'anky oxik kyq'apo' kyuky'i kye tky'ixel Jesus. \p \v 3 Yaji te Xhpe'y oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Ananiys, ¿tistil ma atzoqpij tzan tyolin te Satanas tuj awanim? ¿Tistil yatz tuj anab'l b'a'n tzan tqet aweq'i' te Txew Dios, ma kaj awewa' ch'in te tmin aj ma chojlik ti'j te atx'o'otx'? \v 4 ¿Ti'tzun, nya'tx petzun yatz tuq te tx'o'tx'? B'ix txiklen ak'ayi', ¿nya'tx petzun tuj aq'ab' tuq atkaj kyaqil? ¿Tistil ma qet ab'isu' tuj awanim tzan ak'ulun ikxji? Yatz nya'tx kyuky'i xjal ma'tx chnik'on sinoke ma'tx chnik'on tuky'i Qtata Dios.» \p \v 5 Ntons, ya ma tz'ok xhcha'o' te Ananiys ikxji, oqet tilan b'ix b'eyx okamik. Kye aj akyeqet tuq tzi, otzaj jun nim xob'alj kyi'j. \v 6 Eb'ajtzaj kye txq'an ku'xon, oqet ksi' tmortaj, owex kyin tzi b'ix oxwa'q kymuqu'tz. \p \v 7 Ntons yaji, qanq ojetq tuq ky'ik oxe or, tpon te txu'jel. Tetz k'onti'l tuq teb'en te aj ojetq ky'ik. \v 8 Yaji te Xhpe'y oxik xhcha'o' tetz ikxjani: «Instzaj aq'uma' qa te tx'o'tx' aj oxik ek'ayi', ochojlik ikxjani ti'j tzan kyaqil.» Yaji tetz owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Ye', ikxji.» \p \v 9 Yaji te Xhpe'y oxik tq'uma' tetz ikxjani: «¿Tistil oqet ekawla' ekab'il tzan tqet eteq'i' te Txew Dios? Intxik awen; kye'ul kye aj ma kyexwa'tz muqul te awichmil, b'ix ajna'l ax yatz otxe'l kyin junky'el.» \p \v 10 B'eyxnajji oqet tilan ax twitz te Xhpe'y b'ix okamik. Ya ma kye'okon kye ku'xon, otzaj kykamb'a' ojetq tuq kamik, yaji owex kyin b'ix oxwa'q kymuqu'tz ti'jx te tichmil. \v 11 B'ix kyaqil kye qerman txini, b'ix ax kyaqil kye txq'anky xjal aj owok kcha'o' ti'j te ntzani, kkyaqil kyetz eb'ajxob' nim. \s1 Aj Kyk'ulun Kye Tky'ixel Jesus Tidi'chq Yek'b'il \p \v 12 Kye tky'ixel Jesus nqet tuq kyk'ulu' tidi'chq yek'b'il tuky'i nim tajwalil Dios b'ix tidi'chq aj nkyelab'an tuq kye xjal ti'j. Kkyaqil [kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus] n'ok tuq kchimo' kyib' tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios tuj te twitzjay aj n'ok kyq'uma' tuq “Aj Salomon” b'ix b'an dyakwerd tuq ate'. \v 13 B'an nkyeqet tuq jiq'b'a' tzan kyaqil kye xjal, per kye txq'anky xjal [aj k'on tuq kygan tzan kyokslan], nijunwt kxol kyetz ntnimsa' tuq kyk'u'j tzan tox ksamo' kyib' kxol. \v 14 Per mas tuq ky'ila'j kye xjal nkye'okslan ti'j te Qajawil, ichan b'ix xuj nkye'okslan tuq ti'j. \v 15 B'ix kye yab' nkye'etz tuq kyin tuj kyjay twitz kywatub' tzan kyqet tuq ksi' tuj b'ey aj ja' nky'ik tuq te Xhpe'y tzan tky'ik tuq nkesey a'ox ch'i txmojomal kyajsik. \v 16 Kye xjal tuj amaq' qaynin tzi, ax nkyepon tuq Jerusalen, npon kyin tuq kye yab' b'ix kye aj n'ok kyen twitz xhcho'nal tzan tpaj malspirit tuj kyanim, b'ix kyaqil nkyeb'antik tuq. \s1 Aj Kyjaw Lajo' Kye A'e' Tky'ixel Jesus Tzan Kye Aj Nim Kyajwalil \p \v 17 Ntons tzaj te twitzale' pal b'ix kye tuky'i'l aj b'uch'uj Sadusey, kyetz otzaj nim kyq'oj \v 18 b'ix ejaw ktzyu' kye tky'ixel Jesus b'ix eqex ksi' tuj pres. \v 19 Per qonik'an jun ángel tlajen Qajawil owel tjaqo' te tlamelul te pres, eb'ajjatz teq'i', b'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: \v 20 «Pex waq tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, intxik epakb'a' kye xjal kyaqil tume'l ti'j titza' tzan kyanq'in [tuky'i Jesus].» \v 21 Ntons, iktza'x ojetq tuq tzaj q'uma' kyetz, tuj junky iwitq b'an q'eqo' eb'ajxik tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix e'aq'ik tzan txik kxnaq'tza'. Yatzun te twitzale' pal kyuky'i kye tuky'i'l, kyetz etzaj kyuk'le' kyaqil kye txq'anky aj te b'uch'uj mas nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel tzan tok kchimo' kyib', b'ix yaji oxik kyk'ulu' mandad tzan ktzaj in kye tuky'i'l Jesus aj akyeqex tuq tuj pres. \v 22 Ya ma kyepon kye mulon tuj te pres, k'onti'l tuq akyeqex tuj te pres. Emeltz'jik b'ix oxik kyq'uma' tpakb'alil ikxjani: \v 23 «Ma tzaj jkamb'a'na te pres b'an lamo' tuq b'ix kye soldad nkyexb'uqin tuq stzi' te lamel per aj stz'ox qjaqo'na k'onti'l tuq akyeqex kye xjal tuj te pres.» \p \v 24 Ya ma tz'ok kchan ikxji, te k'ulul mandad kye aj xb'uqil te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix kye pal aj nim kyajwalil b'an nkyelab'an tuq, nkyeb'isun tuq tidi' oky'el tzan tpaj nini. \v 25 Per yaji opon jun swal tpakb'alil kyuky'i'l ikxjani: «Kye xjal aj eqex esi' etetz tuj pres, kyetz akye'ox tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix nxik kxnaq'tza' kye xjal.» \p \v 26 Yaji kyetzaj kye xb'uqil jay b'ix te k'ulul mandad kxol kyetz, exwa'q e'el kyetz, b'ix etzaj kyin kyeb'a', k'onti'l owok kyk'ulu' ch'inwt kyi'j tzan tpaj nkyexob' tuq kyi'j kye xjal, kebal tuq tzan kyok xo'o' tuky'i ab'j. \v 27 Ya ma kyepon eq'i', eqet si' kywitz kkyaqil kye aj nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel, b'ix tzaj te twitzale' pal, oxik tq'uma' kyetz ikxjani: \v 28 «¿Ti'tzun, k'onti'l oxik jq'uma'na etetz tzan k'on exnaq'tzan ti'j aj xjalni?\x * \xo 5:28 \xt Kya 4:18\x* B'ix ajna'l oje kyexik exnaq'tza' kyaqil xjal tuj Jerusalen. B'ix egan tzan tok esi' qpajna qa tzan qpaj qetza okamik te aj ichan aj n'eq'uma' etetzni.»\x * \xo 5:28 \xt Mat 27:25\x* \p \v 29 Yaji te Xhpe'y kyuky'i kye txq'anky tky'ixel Jesus owaj ktzaq'b'e' ikxjani: «Qetza presis tzan tqet qoksla'na te Qtata Dios b'ix nya'tx cha a'ox kyyol xjal. \v 30 Te Qtata Dios aj ntzaj kyna'o' tuq kye qijajil oqtxi', otk'uluj tzan tjaw anq'in te Jesus, axkix aj oqet ekansa' etetz aj tjaw eyob'a' twitz krus. \v 31 Ajna'l oje jaw anq'in tzan te Qtata Dios, b'ix ajna'l wit'lik tuj tb'anq'ab' b'ix oje tk'uluj tzan tok te Twitzale' K'ulul Mandad b'ix Koloyon kyi'j qxjalil aj tijajil Israel. Tzan tpaj tetz kye qxjalil b'a'n tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin tzan tqet najsa' te kchoj. \v 32 Qetza oje tz'ok qena te ntzani. B'ix ax te Txew Dios teb'en b'ix nyolin b'an'ax ti'j ntzani, b'ix tetz oje tzaj si' tzan Qtata Dios kye a'e' aj nkyeqet okslan tetz.» \p \v 33 Ya ma tz'ok kcha'o' kyetz ikxjani, kye k'ulul mandad eb'ajjaw q'ojlik kyi'j tky'ixel Jesus b'ix kygan tuq tzan kyqet kykansa'. \v 34 Ntons jun xjal aj b'uch'uj Parisey, Gamaliel tb'i, ojaw wa'let kxol. Tetz jun xnaq'tzal Kawb'il ti'j kyrelijyon tuq b'ix jiq'b'a' tuq tzan kye xjal. Yaji tetz oxik tk'ulu' mandad tzan kyex in tuq kye tky'ixel Jesus jun rat jwer. \v 35 Yaji tetz oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Etetz aj tijajil Israel, intok esi' enab'l ti'j aj oqtel ek'ulu' kyuky'i kye ja xjalni. \v 36 Instzaj ena'o', jun-el jun xjal Teúdas tb'i, nxik tuq tpakb'a' at tuq nim tajwalil. Tuj aj tyempji ky'ila'j xjal e'ok lapet ti'j, qanq kaj oqal (400) xjal tuq. Yaji txq'an xjal oqet kansan tetz; yatzun kye aj lapike' tuq ti'j, oxik kslab'u' kyib' b'ix ikxji te aj nkyek'ulun oponaj. \v 37 Yaji, mas yaj otzaj junky, te Juds aj Galiley, mer tuj te tyemp aj njaw tuq kyajlal kye xjal, b'ix ax ky'ila'j xjal eb'aj'ok lapet ti'j. Yaji ax tetz oqet kansa' b'ix kye aj ajune' tuq tuky'i'l oxik kslab'u' kyib' b'ix te aj nkyek'ulun tuq oponaj. \v 38 Ntons kyi'j ja xjalni, oxe'l nq'uma' etetz tzan tel epawa' etib' kyi'j, inkxik etzoqpi'. Qa te aj nxik kxnaq'tza' cha tuj kywi'x kyetz, ntons opoyonaj. \v 39 Per qa te aj nxik kxnaq'tza' b'an'ax tzajnaq tuky'i Qtata Dios, etetz nlay b'antik tzan tpon enajsa'. ¡Oj stzaj enab'e' etib', qanq kebal nkxq'ojin tuky'i Qtata Dios!» Ntons kye txq'anky aj nkyecha'on tuq ti'j oxik kyoksla' tyol. \p \v 40 Yaji etzaj kyuk'le' kye tky'ixel Jesus b'ix eqetb'aj kyjub'cha'. Yaji e'ok kyili' tzan k'on tuq kxnaq'tzan junky'el tuky'i tb'i te Jesus b'ix yaji exik ktzoqpi'. \v 41 Kye tky'ixel Jesus eb'ajchalaj aj kyex kxol, tzan tpaj te Qtata Dios owel galan tuj twitz tzan [kypakb'an, anke] n'ok kyen tuq twitz xhcho'nal tzan tpaj te Jesukrist. \v 42 B'ajq'ij kyetz k'onti'l tuq nkaj ksi' tzan kxik tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix ja'chq tuj kyjay kye xjal, tzan txik kxnaq'tza' b'ix tzan txik kypakb'a' a te Jesus te Koloyon aj Q'umankaj. \c 6 \s1 Aj Kyel Joyo' Wuq Oneyon Kye Tky'ixel Jesus \p \v 1 Ntons tuj aj tyempji mas tuq ky'ila'j kye txq'anky xjal nkye'okslan ti'j Jesus, b'ix kye aj tijajil Israel aj nkyeyolin tuq tuj yol gryeg,\f + \fr 6:1 \ft Ax: helenista.\f* kyetz e'aq'ik tzan kyyolin nya'tx galan kyi'j kye aj nkyeyolin tuq tuj yol ebrey. Kyetz nkyeyolin tuq, kye xuj byud kxol kyetz k'onti'l tuq nkyeqet en galan oj tqet sipa' te onb'il aj nxik si' tuq kyetz b'ajq'ij. \v 2 Ntons kye kykab'lajujil tky'ixel Jesus e'ok kchimo' kyaqil kye qerman b'ix oxik kyq'uma' kyetz ikxjani: «Nya'tx galan qa qetza okajel qsi'na tzan qpakb'an tyol Qtata Dios b'ix tzan txik qsipa' b'ajq'ij te onb'il kye qerman. \v 3 Astilji waq erman, intqet ejoyo' exol etetz wuq ichan aj jiq'b'ame' tzan kye xjal b'ix nojnaqe' tuky'i Txew Dios b'ix nim kynab'l, b'ix okajel si'let tuj kyq'ab' kyetz te ja aq'unj ntzani. \v 4 Per qetza owelax jq'ij b'ajq'ij tzan qxnaq'tzan tuky'i Qtata Dios b'ix tzan txik qxnaq'tza' Tyol.» \p \v 5 Ya ma xik kyyoli' kyuky'i kye qerman ikxji, kyaqil kye aj akyeqet tuq tzi oqet tuj kywitz. Ntons owel kyjoyo' te Xhte'k, jun xjal b'an wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qajawil b'ix nojnaq tuq tuky'i Txew Dios, b'ix ax te Lip b'ix Prócoro b'ix Nicánor b'ix Timon b'ix Pármenas, b'ix te Nik jun xjal aj Antyokiy tuq aj nya'tx tijajil Israel per nxik tin tuq te aj nkye'okslan kye aj tijajil Israel. \v 6 Yaji exik kyin kywitz kye a'e' tky'ixel Jesus, b'ix kyetz oqet ksi' kyq'ab' kyajsik b'ix eb'ajxnaq'tzan kyi'j.\f + \fr 6:6 \ft Aj tqet ksi' kyq'ab' kyajsik telponx kyetz okyk'amoj jun kyajwalil b'ix kyaqil kye qerman dyakwerd tuq tuky'i nini.\f* \p \v 7 Ntons, te tyol Qtata Dios n'ok tuq cha'o' ja'chq tuj Jerusalen b'ix mas tuq txq'anky xjal nkye'okslan, b'ix ax ky'ila'j kye pal nkye'okslan tuq te tume'l titza' n'ok qwit'b'a' jk'u'j ti'j Qajawil. \s1 Aj Txik In Pres Te Xhte'k \p \v 8 Te Xhte'k, tetz jun xjal aj b'an atqet tuq te Qtata Dios tuky'i'l b'ix tidi'chq nb'antik tuq titza' tzan tpaj tajwalil te Qtata Dios. Tetz nqet tuq tk'ulu' kxol kye xjal tidi'chq aj nkyelab'an tuq ti'j b'ix tidi'chq yek'b'il tuky'i tajwalil Dios. \v 9 Junjun xjal aj n'ok kchimo' tuq kyib' tuj te jun jay nab'il Dios aj tb'i “Te Jay Nab'il Dios Kye Aj Oje Kyejatz Tzoqpi',” kyetz b'ix txq'anky a'e' aj amaq' Siren, b'ix txq'anky aj amaq' Alejandriy, b'ix txq'anky aj amaq' Silisy, b'ix xjal aj txq'anky amaq' tuj tkwentil Asy, kyaqil kyetz e'aq'ik tzan kywululun tuky'i Xhte'k. \v 10 Per k'onti'l nb'antik tuq tzan tqet kyitza' tzan tpaj te Xhte'k jun xjal aj b'a'n nb'isun tuq tuj tume'l b'ix komo te aj ntyoli' tzan tpaj te Txew Dios nyolin tuq tuj tanim. \p \v 11 Ntons kyetz eqet kchojo' txq'an xjal tzan kyyolin ti'j te Xhte'k ikxjani: «Owok qcha'o'na nyolin tidi'chq yol nya'tx galan ti'j Qtata Dios b'ix ti'j te [Kawb'il aj oqet stz'ib'a'] Moisés.» \v 12 Ntons ikxji kyetz okyk'uluj tzan kyjaw lab'un kye xjal b'ix kye tijxjal aj nim kyajwalil b'ix kye xnaq'tzal Kawb'il ti'j kyrelijyon, ojaw ktzyu' te Xhte'k b'ix oxik kyeq'i' twitz te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel. \v 13 B'ix oxik kyin xjal aj nya'tx b'an'ax tuq kyitza', oxik kyq'uma' ikxjani: «Te ja xjalni k'onti'l nkaj tsi' tzan tyolin yol nya'tx galan ti'j te ja jay ntzani aj pawa' te Qtata Dios b'ix ti'j te Kawb'il ti'j qrelijyon. \v 14 Qetza oje tz'ok qcha'o'na nyolin tuq qa te Jesus aj Nasaretni oqtel txitu' tuq te ja jayni b'ix ojawel tky'ixpu' te aj okaj stz'ib'a' Moisés aj nqet jk'ulu' qetz.» \v 15 Ntons kkyaqil kye aj te b'uch'uj tijxjal aj wit'like' tuq tzi, kyetz oxik kyen te Xhte'k, per tetz twitz naqe twitz jun ángel. \c 7 \p \v 1 Ntons te twitzale' pal oxik xhcha'o' te Xhte'k ikxjani: «¿B'an'ax kyaqil nini?» \v 2 Yaji te Xhte'k oxik tq'uma' ikxjani: «Etetz waq erman b'ix etetz aj tijxjal a'ix, kyintzaj echa'o'. Te Qtata Dios aj nim tajwalil, tetz ojaw kanet twitz te qijajil Abran oqtxi' aj man nnajan tuq tuj Mesopotamy b'ix aj mina' tuq tpon najayon tuj amaq' Aran. \v 3 B'ix oxik tq'uma' tetz, “Intkaj asi' te atx'o'otx' b'ix kye axjalil b'ix pax tuj junky amaq' aj oxe'l nyek'u' yatz.”\x * \xo 7:3 \xt Gén 12:1\x* \v 4 Ntons te Abran owetz kxol kye xjal aj Kaldey b'ix oxik najayon tuj amaq' Aran. B'ix ya ma kamik te stat tzi, te Qtata Dios otzaj teq'i' te Abran tuj te ja tx'o'tx' ntzani aj ja' nqonajan qetz ajna'l.\x * \xo 7:4 \xt Gén 11:31–12:5\x* \v 5 Per te Qtata Dios k'onti'l oxik tsi' jun xtx'o'otx' te terensy tzani, ni jun pedas ja' tzan tqet tsi' jun toq, per oxik tsi' tyol oj tkamik, o'kix tuq oxe'l tsi' te tx'o'tx' kye a'e' tijajil anke mina' tuq titz'jik nijunwt tk'wa'al.\x * \xo 7:5 \xt Gén 12:7; 13:15; 15:18; 17:7-8\x* \v 6 B'ix te Qtata Dios oxik tq'uma' tetz, kye tijajil okyenajayon tuq tuj jun tx'o'tx' aj nya'tx tuq ktx'o'otx' kyetz, cha xb'ak'one' tuq b'ix tzi okyeqtel mosi' tuq b'ix owokel kyen tuq twitz xhcho'nal kaj oqal (400) aq'b'i.\x * \xo 7:6 \xt Gén 15:13\x* \v 7 B'ix ax oxik tq'uma' te Qtata Dios tetz ikxjani: “Wetz oxe'l nsi' xhcho'nal ti'j te amaq' aj oqtel mosin kyetz, yaji kyetz okye'elatz tuj aj amaq'ji b'ix okyinqtel kyna'o' tuj ja luwar ntzani.”\x * \xo 7:7 \xt Gén 15:14\x* \v 8 B'ix te Qtata Dios ekaj ti'j tuky'i Abran tzan tok si' jun techalul ti'j kchi'jel kye tijajil. Astilji, aj man tuq wajxaq q'ij te Isak, owok si' techalul tzan Abran.\x * \xo 7:8 \xt Gén 17:10-14\x* B'ix ax ikxji otk'uluj te Isak\x * \xo 7:8 \xt Gén 21:2-4\x* tuky'i tk'ajol tetz, aj Jacob,\x * \xo 7:8 \xt Gén 25:26\x* b'ix te Jacob otk'uluj ikxji kyuky'i kye kykab'lajujil tk'ajol,\x * \xo 7:8 \xt Gén 35:23-26\x* a'e' aj k'wa'lon kyi'j kyaqil qijajil. \p \v 9 Ntons, kye tk'ajol te Jacob, a'e' aj k'wa'lon kyi'j qijajil, kyetz owok kyajq'oja' te kyitz'in aj Chep, b'ix oxik kyk'ayi' tzan txik in max Ejipt.\x * \xo 7:9 \xt Gén 37:3-28\x* Per te Qtata Dios atqetkix tuq tuky'i'l\x * \xo 7:9 \xt Gén 39:2,21\x* \v 10 b'ix okolon ti'j tuj kyaqil xhcho'nal aj oky'ik ti'j. Te Qtata Dios owonen tuky'i'l b'ix oxik tsi' jun tnab'l tzan tel galan tuj twitz te Faraón aj twitzale' k'ulul mandad tuj kyaqil tkwentil Ejipt. Te Faraón okaj tsi' te Chep tzan tok te k'ulul mandad te aq'unj tuj tjay b'ix ti'j kyaqil tkwentil Ejipt.\x * \xo 7:10 \xt Gén 41:39-44\x* \v 11 Ntons yaji, owok jun nim wa'ij tuj kyaqil tkwentil Ejipt b'ix tuj kyaqil tkwentil Canaán, tidi'chq xhcho'nal owok kyen b'ix kye qijajil k'onti'l tuq n'oknoj kywe'.\x * \xo 7:11 \xt Gén 41:54-57\x* \v 12 Te Jacob owok xhcha'o', tuj Ejipt at tuq te wab'j, astilji exik tlajo' kye tk'ajol aj qijajil, exik tlajo' Ejipt loq'ol kywe'.\x * \xo 7:12 \xt Gén 42:1-2\x* A te tb'ay-elji kxik Ejipt. \v 13 Ya tuj tka'mjji'n-el kxwaqlen, te Chep oxik tq'uma' kyuky'i'l ab'l tuq tetz,\x * \xo 7:13 \xt Gén 42:8; 45:1-15\x* b'ix te Faraón e'ok totzqila' kye txjalil te Chep.\x * \xo 7:13 \xt Gén 45:16\x* \v 14 Ntons yaji te Chep oxik tk'ulu' mandad tzan ktzaj in Ejipt te stat b'ix kyaqil a'e' aj tuj tjay, jweb'lajuj tuj mutx' (75) kyb'et tuq tzan kkyaqil.\x * \xo 7:14 \xt Gén 45:9–46:29\x* \v 15 Ntons ikxji opon te Jacob tuj Ejipt, b'ix [tuj jun tyemp] okamik tzi, b'ix ax ky'ila'j qijajil tzi eb'ajkamik [aj tky'ik ky'ila'j aq'b'i].\x * \xo 7:15 \xt Exo 1:6\x* \v 16 Yatzun mas yaj, oxik in tuj amaq' Sikem\x * \xo 7:16 \xt Gén 49:33–50:14\x* te kyb'aqil, b'ix tzi e'ox muqu' tajsik anim aj okaj tloq'o' te Abran [oqtxi'] kyuky'i kab'e' tk'wa'al Emmor tzan txq'an tmin plata.\x * \xo 7:16 \xt Gén 23:3-16; 33:19; 50:7-13; Jos 24:32\x* \p \v 17 Aj ch'inky tuq tpon tyemp tzan tpon te aj ojetq tuq xik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j tuky'i Abran, kye aj tijajil Israel ojetq tuq kyepuqun txini tuj amaq' Ejipt, ojetq tuq kye'ok b'an ky'ila'j.\x * \xo 7:17 \xt Exo 1:7\x* \v 18 Yaji txini tuj Ejipt owok junky twitzale' k'ulul mandad aj k'onti'l tuq totzqi' te Chep.\x * \xo 7:18 \xt Exo 1:8\x* \v 19 Te ja k'ulul mandadni, tetz eqet teq'i' kye qijajil b'ix oxik tsi' nim xhcho'nal kyi'j, b'ix otk'uluj tzan tkaj kykola' kye kyk'wa'al aj man ne'-e' tzan kykamik.\x * \xo 7:19 \xt Exo 1:10-11,22\x* \p \v 20 Tuj aj tyempji owitz'jik te Moisés, b'ix tetz jun k'wa'l aj owel galan tuj twitz Qtata Dios, b'ix kye stat oqet kyk'ulu' kwent tuj kyjay oxe qya'.\x * \xo 7:20 \xt Exo 2:2\x* \v 21 Ya ma kaj kola' tzan kye stat, te ne' otzaj kamb'a' tzan tme'al te twitzale' k'ulul mandad tuj kyaqil tkwentil Ejipt, b'ix tetz ojaw tin, oxik tin tuj tjay b'ix ojaw tky'ib'sa' iktza' tal.\x * \xo 7:21 \xt Exo 2:3-10\x* \v 22 Ikxji te Moisés oqet xnaq'tza' tuky'i kyaqil aj kyotzqi' kye aj Ejipt, b'ix b'a'n tuq yolin kywitz xjal b'ix tidi'chq galan nk'ulun. \p \v 23 Ya ma jakon kawnaq (40) aq'b'i tetz, oqet tb'isu' tuj tanim tzan tex q'olb'el kye txjalil, a'e' aj tijajil Israel. \v 24 Ya ma xik ten jun aj Ejipt nqet tuq tok'onsa' jun aj tijajil Israel, te Moisés oqet tkolo' b'ix oqet tkansa' te aj Ejipt.\x * \xo 7:24 \xt Exo 2:11-12\x* \v 25 Nqet tb'isu' tuq qanq kye txjalil owelal kyniky', te Qtata Dios b'a'n tuq tzan tkolpin kyetz tzan tpaj tetz, per k'onti'l owox tuj kywi' ikxji. \p \v 26 Yaji te Moisés tuj junky iwitq etzaj tk'ulb'a' kab'e' aj tijajil Israel nkyeq'ojin tuq, b'ix tgan tuq k'ulun tzan kyten galan kxol. Oxik tq'uma', “Etetz eterman etib'. ¿Tistil nkxq'ojin?”\x * \xo 7:26 \xt Exo 2:13\x* \v 27 Ntons te aj nb'ujun tuq te junky tuky'i'l, oxik tq'uma' tetz te Moisés, “¿Ab'l oje xik sin awajwalil te yatz tzan ak'ulun mandad qi'ja b'ix tzan stzaj aq'uma' qil? \v 28 ¿Ti'tzun, ax agan tzan nqet akansa' iktza' oqet akansa' te aj Ejipt iwi?”\x * \xo 7:28 \xt Exo 2:14\x* \v 29 Ya ma tz'ok xhcha'o' te Moisés ikxji, owoqik, owex tuj Ejipt b'ix oxik najayon iktza' jun xb'ak'on tuj jun luwar tb'i Madián, [b'ix owok noj txu'jel txini] b'ix etzaj kab'e' tk'wa'al.\x * \xo 7:29 \xt Exo 2:14-22\x* \p \v 30 Ya ma ky'ik kawnaq (40) aq'b'i, yaji tuj jun luwar ky'ixk'oj tx'o'tx' qaynin ti'j te witz aj tb'i Sinayi, jun ángel ojaw kanet twitz tuj jun q'aq' ntilun ti'j jun wi' ky'i'x. \v 31 Ntons yaji te Moisés oje lab'an ti'j te aj oxik ten b'ix ya ma tz'ok laq'chet qaynin ti'j tzan tuq tok tka'yi', oxik xhcha'o' twi' te Qajawil, otzaj tyoli',\x * \xo 7:31 \xt Exo 3:1-5\x* \v 32 “Wetz a'in te Dios aj ntzaj kyna'o' kye awijajil oqtxi', a'in te Dios aj ntzaj tna'o' tuq te Abran b'ix te Isak b'ix Jacob.” Ntons te Moisés cha nlu'lun tuq tzan txob'al, k'onti'l tuq njaw tin twitz jawnaq tzan txik tka'yi'.\x * \xo 7:32 \xt Exo 3:6\x* \p \v 33 Ntons te Qajawil oxik tq'uma' tetz, “Intel awin te axajab'ni tzan tpaj te luwar aj ja' wa'lkich b'an xjan [tzan tpaj a'in wetz atinqet tzani].\x * \xo 7:33 \xt Exo 3:5\x* \v 34 Wetz n'ok wen titza' n'ok kyen twitz xhcho'nal kye nxjalil tuj te amaq' Ejipt. Nkyexik ncha'o' nkyejulin tzan xhcho'nal, b'ix ajna'l ma'tx kyin'ul kolpil kyetz. Ajna'l instzaj acha'o', otxe'l nlajo' max Ejipt.”\x * \xo 7:34 \xt Exo 3:7-10\x* \p \v 35 Te ja Moisésni axkix te aj owel ik'o' tzan kye txjalil aj owok q'uma' ikxjani: “¿Ab'l oje xik sin awajwalil te yatz tzan ak'ulun mandad qi'ja b'ix tzan stzaj aq'uma' qil?” Per a te Qtata Dios aj oxik lajon te Moisés. Komo jun ángel ojaw kanet twitz tuj te ky'i'x, b'ix oxik tlajo' tzan tk'ulun mandad kxol kye xjal b'ix tzan tkolpin te kyetz. \v 36 Te Moisés e'etz tin kye qijajil tuj Ejipt,\x * \xo 7:36 \xt Exo 12:37\x* b'ix tidi'chq yek'b'il oqet tk'ulu' tuky'i tajwalil Dios b'ix tidi'chq aj nkyelab'an tuq kye xjal ti'j\x * \xo 7:36 \xt Exo 14:1-29\x* oqet tk'ulu' tuj Ejipt b'ix tuj te nim a' Kyaq A' b'ix kawnaq (40) aq'b'i tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx'.\x * \xo 7:36 \xt Núm 14:33-34\x* \p \v 37 Te ja Moisés axkix aj oxik q'uman kyuky'i kye [qxjalil oqtxi'] aj tijajil Israel ikxjani: “Te Qtata Dios otk'ulu'tz tzan tetz exol etetz jun aj yolil tyol iktza' a'in; intqet etoksla'.”\x * \xo 7:37 \xt Kya 3:22; Deu 18:15\x* \v 38 B'ix axkix te Moisés aj oqeten kxol kye aj tijajil Israel tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' b'ix oyolin tuky'i te ángel twi' te witz Sinayi kyuky'i kye aj tijxjal qijajil oqtxi'.\x * \xo 7:38 \xt Exo 19:9–20:17\x* \v 39 B'ix aji kixi' te aj ok'amon te yol aj k'onti'l nponaj.\x * \xo 7:39 \xt Deu 5:1-33\x* B'ix kye qijajil oqtxi' owel kyik'o' b'ix k'onti'l oqet kyoksla' sinoke tuj kyanim eb'ajmeltz'jik junky'el Ejipt. \v 40 Komo oxik kyq'uma' te Aron, “Intqet ak'ulu' txq'an qdios aj oxe'l yek'un te qb'ey, komo je'ky tidi'-alo ma'tx ky'ik ti'j te Moisés aj owetz in te qetz tuj Ejipt.”\x * \xo 7:40 \xt Exo 32:1\x* \v 41 Ntons oqet kyk'ulu' titzb'alil jun tal wakxh b'ix oxik kyq'apo' te kypresent twitz b'ix oqet kyq'ijla' jun q'ij tzan tpaj te titzb'alil aj ojetq tuq qet kyk'ulu'.\x * \xo 7:41 \xt Exo 32:2-6\x* \v 42 Astilji te Qtata Dios ekaj tkola', oxik tsi' lad kyetz tzan kxnaq'tzan kywitz che'w twitz ka'j.\x * \xo 7:42 \xt Rom 1:24,26,28\x* Ikxji oky'ik iktza'xkix ojetq kaj ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios oqtxi' ikxjani: “Etetz aj tijajil Israel a'ix, ¿ti'tzun te wetz otzaj eq'apo' te epresent aj nkxb'et tuq tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' kawnaq (40) aq'b'i?\x * \xo 7:42 \xt Am 5:25\x* \v 43 Nya'tx sinoke ojaw etiqa' tjay te Molok aj nkxqet mejlet twitz, b'ix ax otzaj ena'o' te che'w Ronfa iktza' jun dios te etetz, otzaj ena'o' kyitzb'alil tidi'chq dios aj a'ixk k'ulul tetz. Astilji ajna'l okx'elax nlajo' mas laq'chik twitz te xtx'o'otx' Babilony.”\x * \xo 7:43 \xt Am 5:26-27\x* \p \v 44 Ntons, kye qijajil oqtxi', aj akyeqet tuq tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx', kyetz at tuq te jay tabernáculo aj ja' tuq atqet xhchk'atunal te Qtata Dios aj telponx tetz atqet tuq kxol. Te jay k'ulu' tuq iktza'x okaj tq'uma' te Qtata Dios tuky'i Moisés tzan tqet tk'ulu' iktza'x te aj ojetq xik tyek'u' tetz.\x * \xo 7:44 \xt Exo 25:9,40\x* \v 45 B'ix kye qijajil oqtxi', kyetz eq'i'kix tuq kyitza' te aj jayji, b'ix kye aj ajune' tuq tuky'i Chowe\x * \xo 7:45 \xt Jos 3:14-17\x* oxik kyinkix kyuky'i'l aj tqet ktzyu' kye amaq' aj ja' te Qtata Dios e'ex tin kye aj nkyenajan tuq tzi. Ikxji okaj te jay kyuky'i'l max aj itz'oj tuq te Dawid. \p \v 46 Te Dawid owel galan tuj twitz Qtata Dios, b'ix tetz oxik tqani' tuky'i Qtata Dios tzan tuq tqet tk'ulu' jun nim jay aj ja' kye txjalil aj tijajil Jacob b'a'n tuq tzan kyna'on te Qtata Dios.\x * \xo 7:46 \xt 2Sa 7:1-16; 1Cró 17:1-14\x* \v 47 Per a te Salomon te aj oqet k'ulun te Nin Jay Nab'il Qtata Dios.\x * \xo 7:47 \xt 1Re 6:1-38; 2Cró 3:1-17\x* \v 48 Per te Qtata Dios aj atjax tuj ka'j, tetz k'onti'l nnajan tuj jun jay aj cha kyk'ulb'en xjal. Ikxji tetz oxik tq'uma' jun-el kye qijajil tzan te aj yolil tyol oqtxi',\f + \fr 7:48 \ft Chay.\f* kyi ikxjani: \v 49 “Kyaqil tuj ka'j iktza' te nwit'lel aj ja' tzan nk'ulun mandad ti'j kyaqil, b'ix te twitz tx'o'tx' iktza' tujlb'il woq. ¿Titza' te njay aj oqtel ak'ulu'ni?” kyi te Qajawil. “¿Ja' wetz b'a'n tzan wojlan?\x * \xo 7:49 \xt Isa 66:1\x* \v 50 ¿Nya'tx petzun a'in wetz inqet k'ulun kyaqil aj at?”\x * \xo 7:50 \xt Isa 66:2\x* \p \v 51 Ntons, per etetz ajna'l, b'an tz'akkix a'ix. Etetz tuj etanim iktza' aj k'onti'l nkx'okslan Dios b'ix k'onti'l n'ox tyol tuj ewi'. Etetz nkxq'ojin kixi' ti'j te Txew Dios iktza'x okyk'uluj kye etijajil oqtxi'.\x * \xo 7:51 \xt Isa 63:10\x* \v 52 Kyetz ejaw kylajo' kyaqil kye aj yolil tyol Dios. Oqet kykansa' kye aj nkyepakb'an tuq ti'j te aj tzul mas yaj aj k'onti'l xhchoj, b'ix ajna'l te aj k'onti'l xhchojni oje tzul, b'ix etetz okxjaw meltz'jik ti'j b'ix oqet ekansa'. \v 53 Etetz ek'amoj te Kawb'il ti'j qrelijyon aj otzaj si' tzan kye ángel b'ix k'onti'l oqet etoksla'.» \p \v 54 Ntons yaji, ya ma tz'ok kcha'o' kye xjal ikxji, otzaj nim kyq'oj b'ix nqitx'itx'in tuq txekye' tzan kyq'oj ti'j te Xhte'k. \v 55 Per yatzun te Xhte'k, tetz atqex tuq te Txew Dios tuj tanim b'ix ojax ten tuj ka'j b'ix oxik ten chqitz'unal te Qtata Dios b'ix oxik ten Jesus wa'lqet tuq tuj tb'anq'ab' te Qtat. \v 56 B'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Intxik eten. Wetz nxik wen tuj ka'j b'ix te Ichan Aj Tk'wa'al Dios atqet tuj tb'anq'ab' te Qtata Dios.» \p \v 57 Per kye xjal, owok ktxayi' te kxkyin, eb'ajjaw siky'in kongan b'ix e'ok lab'un ti'j. \v 58 Owetz kyin xtxa'm amaq' b'ix owok kxo'o' tuky'i ab'j, b'ix kye aj nxik kyq'uma' tuq til, okaj ksi' te ktxo'w tuky'i jun ku'xon tb'i Saulo. \p \v 59 Yatzun te Xhte'k, aj man tuq n'ok kxo'o' tuky'i ab'j, oxnaq'tzan, «Tat Jesus, k'amoj ch'in te wanim.» \v 60 Yaji oqet mejlet twitz tx'o'tx' b'ix oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Wajaw, k'on tzaj ana'o' te ja kchojni.» Ya ma xik tq'uma' ikxji, okamik. \c 8 \s1 Aj Taq'ik Tzan Kyjaw Lajo' Kye Aj Nkye'okslan Ti'j Jesukrist \p \v 1 Ntons te Saulo b'an dyakwerd tuq tzan tkamik te Xhte'k. Ntons, tuj aj q'ijji owaq'ik kyjoylik kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus tuj te amaq' Jerusalen. Astilji kyaqil kyetz oxik kslab'u' kyib' ja'chq tuj tkwentil Judey b'ix Samary, a'ox kye tky'ixel Jesus ekaj txini tuj amaq' Jerusalen. \v 2 Yaji txq'an xjal aj nkyexjanin tuq te Qtata Dios ojaw kyin txlimal te Xhte'k b'ix oqet kyitz'le' b'ix oje kyeb'isun nim. \v 3 Yatzun te Saulo, tetz njoyonkix tuq kyi'j kye aj nkye'okslan b'ix n'ox tuq tuj kyjay tzan kyetz tjuki', ichan b'ix xuj nkye'etz tuq tin b'ix nkyexik tuq tsama' pres.\x * \xo 8:3 \xt Kya 22:4-5; 26:9-11\x* \s1 Aj Tpakb'an Lip Tuj Samary \p \v 4 Ntons kye aj eb'ajxik slab'u', ja'chq nxik tuq kypakb'a' te tpakb'alil galan titza' tzan jkolet. \v 5 Jun te kyetz, Lip tb'i, oxik Samary b'ix tzi oxik tpakb'a' kxol kye xjal ti'j te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'. \v 6 Kye xjal n'ok tuq kchimo' kyib' b'ix n'ok tuq ksi' kywi' ti'j tyol te Lip, b'ix dyakwerd tuq ate' ti'j tyol b'ix n'ok tuq kyen kye yek'b'il aj nqet tuq tk'ulu' tuky'i tajwalil Dios. \v 7 Komo ky'ila'j tuq kye xjal aj akyeqex tuq malspirit tuj kyanim nkyeb'antik tuq, b'ix kye malspirit nkyeqawun tuq oj kyjatz; ax ky'ila'j aj kamnaq tuq kchi'jel b'ix a'e' aj kox-e' nkyeb'antik tuq. \v 8 Ntons kye xjal tzi, b'an nkyechalaj tuq. \p \v 9 Ntons at tuq jun xjal tzi, Simon tb'i. Tetz jun chman tuq b'ix kyaqil kye xjal aj Samary nkyelab'an tuq ti'j te tidi'chq aj nqet tk'ulu', b'ix tetz nxik tuq tq'uma' at tuq nim tajwalil. \v 10 Kyaqil kye xjal n'ok tuq ksi' kywi' ti'j, k'wa'l, tijxjal, kyaqil, b'ix nkyq'uma' tuq ikxjani: «A tetz te aj tzajnaq tuky'i Qtata Dios tuky'i nim tajwalil b'ix n'ok q'uma' “Te Aj Nim Tajwalil.”» \v 11 Kyetz nxik tuq kyoksla', b'an nkyelab'an tuq ti'j tzan tpaj te aj xhchmanb'en ky'ila'j aq'b'ixi' tuq. \p \v 12 Per ya ma xik kyoksla' aj nxik tpakb'a' tuq te Lip ti'j te tpakb'alil galan aj nyolin ti'j Jesukrist b'ix titza' tzan kykaj tuj tq'ab' Qtata Dios, ya ma xik kyoksla' nini, ojaw si' a' kywi' ichan tuky'i xuj. \v 13 B'ix ax te Simon otokslaj, b'ix ya tjawlen si' a' twi' k'onti'l tuq nkaj tsi' tzan tok lapet ti'j Lip, b'an nlab'an tuq ti'j kyaqil yek'b'il aj nqet tk'ulu' tuq te Lip b'ix ti'j kyaqil yek'b'il aj nk'ulun tuq tuky'i tajwalil Qtata Dios. \p \v 14 Ntons, kye tky'ixel Jesus tuj Jerusalen, ya ma tz'ok kcha'o' qa kye aj Samary ojetq tuq kye'okslan te tyol Qtata Dios, yaji oxik kylajo' te Xhpe'y b'ix te Wa'nch tuj Samary. \v 15 B'ix ya ma kyepon kyetz txini, exnaq'tzan kyi'j kye aj ojetq tuq kye'okslan, tzan tqex te Txew Dios tuj kyanim. \v 16 Komo mina' tuq tqex te Txew Dios tuj kyanim, sinoke a'ox tuq ojetq tjaw si' a' kywi' tuky'i tb'i Qajaw Jesus. \v 17 Ntons te Xhpe'y b'ix te Wa'nch oqet ksi' kyq'ab' kyajsik, b'ix kyetz okyk'amoj te Txew Dios tuj kyanim. \p \v 18 Ya ma tz'ok ten te Simon oj tqet ksi' kyq'ab' kye tky'ixel Jesus kyajsik kye xjal nqex tuq te Txew Dios tuj kyanim, ntons tetz oxik tsuqu' tmin kyetz b'ix oxik tq'uma' ikxjani: \v 19 «Ax instzaj esi' wetz wajwalil tzan tqex te Txew Dios tuj kyanim kye xjal cha'oj tqet nsi' nq'ab' kyajsik.» \p \v 20 Ntons yaji te Xhpe'y oxik tq'uma', «Paxikx-wit tuj q'aq' tuky'ix atumin tzan tpaj yatz nchb'isun qa tuky'i tmin b'a'n tzan stzaj aloq'o' te aj ntzaj tsi' te Qtata Dios cha jkotz. \v 21 Yatz k'onti'l awoklen tzan ak'amon tetz tzan tpaj te awanim nya'tx galan ntb'isu' tuj twitz Qtata Dios.\x * \xo 8:21 \xt Sal 78:37\x* \v 22 Intkaj akola' te aj nya'tx galan aj n'ak'ulu'ni, b'ix paxnaq'tzan tuky'i Qajawil. Ikxji qanq oqtel tnajsa' te aj nya'tx galan aj nchb'isun tuj awanim. \v 23 Wetz n'ok wen awi'j at nim q'oj tuj awanim b'ix tzunx atichqet tuj tq'ab' te aj nya'tx galan.» \p \v 24 Yaji te Simon oxik tq'uma': «Pe'exnaq'tzan ch'in waq etetz wi'j tuky'i Qtata Dios tzan k'on tky'ik wi'j aj ma'tx stzaj eq'uma'ni.» \p \v 25 Ntons ya ma mankun kyyolin b'an byenech ti'j te b'an'ax aj kyeb'enky tuq b'ix aj tmankun kypakb'an kyuky'i kye xjal ti'j Tyol Qtata Dios, eb'aj'aj Jerusalen, b'ix aj ikja'n tuq kyaj, nxik tuq kypakb'a' tuj junjunky aldey tuj tkwentil Samary. \s1 Aj Txik Tpakb'a' Lip Tuky'i Jun Xjal Aj Etyopiy \p \v 26 Ntons, yatzun te Lip, jun ángel tlajen Qajawil oxik tq'uma' tuky'i'l: «Pajaw wa'let b'ix pax qetnaq tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' tuj tb'eyil Gas aj ntzaj Jerusalen.» \v 27 Ntons te Lip oxik, b'ix tuj b'ey owoknoj twitz jun xjal aj Etyopiy. Tetz jun xjal slo'q b'ix nim tuq tajwalil, tetz aji tuq te chimol tmin te xuj aj tb'i Candace aj twitzale' k'ulul mandad tuj Etyopiy. Te xjal ojetq tuq meltz'jik na'ol Qtata Dios tuj Jerusalen \v 28 b'ix ikja'n tuq taj tuj tamaq'. Wit'lijax tuq tuj te tkaret, b'ix njaw tuq te'e' te u'j aj oqet stz'ib'a' te Chay aj yolil tyol Dios. \p \v 29 Yaji te Txew Dios oxik tq'uma' te Lip: «Pax, pawok laq'chet ti'j aj karet ni'n.» \p \v 30 Ya ma tz'ok laq'chet te Lip, oxik xhcha'o', te xjal aj Etyopiy njaw tuq te'e' te u'j aj oqet stz'ib'a' te Chay aj yolil tyol Dios oqtxi'. Yaji te Lip oxik xhcha'o' tetz ikxjani: «¿N'el pe' aniky' ti'j aj njaw awe'e'ni?» \p \v 31 Tzaj te xjal, owaj stzaq'b'e': «¿Titza' owelal nniky' ti'j? Komo k'onti'l ab'l ntzaj q'uman wetz titza' atok xtxolil.» Yaji oxik tq'uma' tetz te Lip tzan tjax tuj te karr b'ix tzan tqet wit'let tuky'i'l. \v 32 Te aj njaw tuq ten tuj te Tu'jal Dios aj ntzani: “Tetz oxik eq'i' tuj kansb'il iktza' jun ch'i tal karner, iktza' jun ch'i tal karner aj k'onti'l njaw oq' oj tel in stzamal, ax ikxji tetz k'onti'l owel stzi' ch'inwt. \v 33 Owel in tky'exaw b'ix k'onti'l oqet kyk'ulu' tume'l tuky'i'l. Nlay b'antik tzan txik jq'uma' ab'le' tijajil tzan tpaj ma'tx mankun te tanq'in tzani twitz tx'o'tx'.”\x * \xo 8:33 \xt Isa 53:7-8\x* \p \v 34 Ntons yaji te xjal oxik tqani' te Lip: «Instzaj aq'uma' ch'in, ¿ab'l qi'j nyolin tuq te aj yolil tyol Diosni? ¿Nyolin pe' ti'jx tetz qatzun ti'j junkyji?» \v 35 Ntons te Lip owaq'ik tzan tyolin ti'j te aj ja' tuq njaw kye'e', b'ix ax tuky'i txq'anky u'j tuj te Tu'jal Dios oxik tq'uma' te tpakb'alil galan ti'j Jesus. \p \v 36 Mas yaj eky'ik aj ja' tuq at jun a' b'ix te xjal oxik tq'uma', «Tzani at jun a' aj ja' galan tzan tjaw asi' a' nwi'.» \v 37 Te Lip oxik tq'uma': «Qa yatz b'an'ax n'awoksla' tuky'i jun tk'u'jlal, b'a'n tzan tjaw nsi' a' awi'.» Yaji te xjal owaj stzaq'b'e': «Wetz nkyin'okslan ti'j te Jesukrist aji te Tk'wa'al Qtata Dios.»\f + \fr 8:37 \ft Cha junjun tz'ib'enj oqtxi' nyolin taqan 37.\f* \v 38 Ntons te xjal oxik tk'ulu' mandad tzan twa'let te tkaret b'ix kykab'il eqex tuj\f + \fr 8:38 \ft N'el qniky' eqex tuj te a' tzan tpaj taqan 39.\f* te a' b'ix te Lip ojaw tsi' a' twi'. \p \v 39 Ya ma kyejatz tuj te a', te Txew Dios oxik teq'i' te Lip, b'ix yatzun te xjal k'onti'lky owok ten te Lip. Yaji oxik tin junky'el tb'ey per b'an nchalaj tuq. \v 40 Yaji te Lip otzaj tnab'e' tib' tuj amaq' Asot b'ix nxik tuq tpakb'a' te tpakb'alil galan tuj kyaqil amaq' max aj tponkix amaq' Sesarey. \c 9 \s1 Aj Tokslan Te Saulo Ti'j Jesukrist \p \v 1 Te Saulo k'onti'l tuq nkaj tsi' tzan kyjaw tlajo' kye aj nkye'okslan ti'j Qajawil. Nkye'ok tuq txob'sa' b'ix tgan tuq tzan kyqet tkansa'. Ntons oxwa'q yoliyon tuky'i te twitzale' pal \v 2 b'ix oxik tqani' jun u'j tzan txik tuq Damask kyuj kye jay nab'il Dios joyol kye xjal aj nkye'okslan tuq aj tume'l ni'n, tzan tuq ktzaj twaku' pres tuj Jerusalen xuj qa ichanji. \p \v 3 Yaji ikja'n tuq txik tb'eyil Damask, mer aj ch'inky tuq tpon qaynin ti'j te amaq', tanderepent oqet txaqtxon ti'j tetz jun chk'atunal otzaj tuj ka'j. \v 4 Oqet tz'aqik twitz tx'o'tx' b'ix oxik xhcha'o' twi' jun xjal ikxjani: «Saulo, Saulo, ¿tistil nkyinjaw alajo'?» \v 5 B'ix te Saulo oxik xhcha'o': «¿Ab'ltzun yatz a'ich Tat?»\f + \fr 9:5 \ft Ax: Wajaw.\f* «Wetz a'in Jesus aj nkyinjaw alajo'.\f + \fr 9:5 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet owok ktz'aqsa' kab'e'ky yol tmankb'il ja taqan ntzani, b'ix telponx ikxjani: “¿Tistil k'on agan tzan ak'amon iktza' wetz ngan tzan ab'et?”\f* \v 6 Pajaw wa'let b'ix pax tuj amaq'. Tzi oxe'l q'umlet yatz te aj presis tzan tqet ak'ulu'.»\f + \fr 9:6 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet oqet ktz'ib'a' kab'e'ky yol tb'ay twitz ja taqan ntzani, b'ix nyolin ikxjani: Yaji, tetz nlu'lun tuq tuky'i txob'al, oxik tq'uma' ikxjani: «Tat, ¿tidi' agan tzan nk'ulun?»\f* \p \v 7 Kye xjal aj ajune' tuq tuky'i'l, b'an ojetq tuq kyetzajb'aj. Cha eb'ajkaj wa'let, nxik kcha'o' tuq iktza' twi' jun xjal, per k'onti'l tuq nxik kyen nijunwt. \v 8 Ntons te Saulo ojaw wa'let, b'ix ya ma jaw tjaqo' twitz, k'onti'l ob'antik tka'yin ch'inwt. Yaji cha oxik kyjocho' b'ix oxik kyin tuj te amaq' Damask. \v 9 Aj kypon tzi, tetz cha oqeten oxe q'ij, k'onti'l tuq nka'yin, k'onti'l nwa'an, k'onti'l tuq n'uk'an ch'inwt. \p \v 10 Ntons, at tuq jun xjal tzi aj n'okslan tuq ti'j Jesus, Ananiys tb'i, b'ix owok joto' te Qajawil tuj twitz tetz. Te Qajawil oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Ananiys.» Te Ananiys owaj stzaq'b'e': «Wajaw, akyinqet tzani.» \v 11 B'ix te Qajawil oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Pajaw b'ix pax tuj tjay Juds aj nnajan tuj te b'ey aj tb'i “B'ey B'an Rekt,” b'ix tzi owokelnoj awitza' jun xjal tb'i Saulo aj Tars. Tetz b'an nxnaq'tzan ajna'l. \v 12 B'ix ma'tx tz'ok joto' tuj twitz jun xjal Ananiys tb'i npon tuky'i'l b'ix nqet tsi' tq'ab' tajsik tzan tb'antik tka'yin junky'el.» \v 13 Ntons te Ananiys oxik tq'uma': «Wajaw, wetz oje tz'ok ncha'o' ti'j aj xjalji. Tetz tuj Jerusalen tidi'chq nya'tx galan oje qet tk'ulu' kyi'j kye aj pawame' te yatz. \v 14 B'ix ax tzani tuj ja amaq'ni at tajwalil tzan kye pal aj nim kyajwalil tzan kxik tin pres tuj Jerusalen kyaqil kye aj nkyexnaq'tzan awi'j.» \v 15 Per te Qajawil oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Pax tuky'i'l tzan tpaj te ja ichanni ma'tx tz'el njoyo' tzan txik tpakb'a' te npakb'alil kxol kye aj nya'tx tijajil Israel, b'ix kxol kye aj nim kyajwalil tzan kyk'ulun mandad, b'ix kxol kye aj tijajil Israel. \v 16 Wetz oxe'l nyek'u' tetz a tgan tzan tok ten nim xhcho'nal tzan npaj wetz.» \p \v 17 Ntons te Ananiys oxik, owox tuj te jay, oqet tsi' tq'ab' tajsik te Saulo, b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Werman Saulo, te Qajaw Jesus aj ojaw kanet awitz tuj b'ey aj ikja'n tuq atzaj tzani, ma kyintzaj tlajo' tzan tjaqet awitz b'ix tzan tnoj te Txew Dios tuj awanim.» \v 18 B'eyxnajji tuj twitz te Saulo oqet tz'aqik jun tidi' iktza' mu'p\f + \fr 9:18 \ft Ax: iktza' tib'en kyiy.\f* b'ix ob'antik tka'yin. Ya ma jaw wa'let, b'eyx ojaw si' a' twi'. \v 19 Yaji owokten wa'il b'ix owetz ten twitz. Yaji okajten kab'e q'ij kxol kye aj Damask aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus. \s1 Aj Tpakb'an Te Saulo Tuj Damask \p \v 20 B'eyxnajji te Saulo owaq'ik tzan tpakb'an kyuj kye jay nab'il Dios, nxik tuq tpakb'a' te Jesus Tk'wa'al Dios. \v 21 Kyaqil kye aj nkyecha'on tuq ti'j b'an nkyelab'an tuq b'ix nkyq'uma' tuq ikxjani: «¿Ti'tzun, nya'tx petzun aji tetz te aj njoyon tuq tuj Jerusalen kyi'j kyaqil kye aj nkyexnaq'tzan ti'j Jesus? ¿Nya'tx petzun axkix tetz owul tzani tzan tuq kyjaw stzyu' tzan kxik twaku' tuj kyq'ab' kye pal aj nim kyajwalil?» \p \v 22 Per te Saulo, te Txew Dios atqet tuq tuky'i'l tzan txik tpakb'a' tuky'i jun tajwalil, b'ix kye aj tijajil Israel tuj Damask [aj nya'tx dyakwerd tuq ate' tuky'i'l], kyetz k'onti'l ob'antik tzan taj ktzaq'b'e' tzan tpaj b'an xtxolil tuq te aj nxik tq'uma' [tuky'i te Tu'jal Dios] qa te Jesus aji te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'. \v 23 Ya ma ky'ik ky'ila'j q'ij, kye aj at tuq nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel oqet kykawla' kyib' tzan tuq tqet kykansa' te Saulo. \v 24 Per yaji tetz dech owok xhcha'o'. B'ajq'ij tuq, chijq'ij tuky'i qonik'an, nqet tuq kxb'uqi' stzi' tlamelul te amaq' tzan tuq tqet kykansa'. \v 25 Per kye a'e' aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus, kyetz oqex ksi' te Saulo tuj jun matij chi'l b'ix oqex kytumb'a' qonik'an twi' te loq' ti'j te amaq', ikxji te Saulo okolpjik tuj kyq'ab' kye xjal.\x * \xo 9:25 \xt 2Kor 11:32-33\x* \s1 Aj Tpakb'an Te Saulo Tuj Jerusalen \p \v 26 Ya ma pon Jerusalen, tetz tgan tuq tzan tok xhchimo' tib' kyuky'i kye a'e' aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus, per kyaqil kyetz b'an nkyexob' tuq ti'j tzan tpaj k'onti'l tuq nkyoksla' qa tetz ojetq tz'okslan. \v 27 Tzaj te B'e'ch, oxik tin te Saulo kxol kye tky'ixel Jesus. Oxik tq'uma' kyetz te Saulo ojetq tuq tz'ok ten te Qajawil tuj b'ey aj ikja'n tuq txik Damask, b'ix te Qajawil ojetq tuq yolin tuky'i'l, b'ix tuj Damask te Saulo ojetq tuq xik tpakb'a' te tpakb'alil galan tuky'i tb'i Jesus tuky'i jun tk'u'jlal. \v 28 Ikxji te Saulo okajten kyuky'i'l Jerusalen, b'ix n'ok tuq xhchimo' tib' [kyuky'i kye erman]. Per tetz npakb'an tuq ti'j te Qajawil tuky'i jun tk'u'jlal. \v 29 Nim tuq nyolin kyuky'i kye aj tijajil Israel aj nkyeyolin tuq te yol gryeg b'ix nim tuq nxik tqani' tzan tqet kyb'isu' byenech, per kyetz kygan tuq tzan tqet kykansa'. \v 30 Ya ma tz'ok kyen kye qerman ikxji, yaji oxik kyin te Saulo tuj amaq' Sesarey, yaji tzi oxik kylajo' max amaq' Tars. \p \v 31 Ntons kyaqil kye b'uch'uj qerman ja'chq tuj tkwentil Judey b'ix Galiley b'ix Samary, k'onti'l tuq nkyejaw lajo', b'ix mas tuq nkye'ok jwert nkye'okslan tuq ti'j Qajawil tuky'i jun tk'u'jlal, b'ix nkyeb'et tuq tuky'i jun tume'l nkyexjanin tuq Qajawil, b'ix mas tuq nxik nimsa' kyk'u'j tzan te Txew Dios b'ix nkye'ok tuq ky'ila'j. \s1 Aj Tqet Q'ana' Jun Yab' Kamnaq Tuq Xhchi'jel \p \v 32 Ntons, yatzun te Xhpe'y, tetz ja'chq tuq nxik [nimsal kyk'u'j kye qerman], ax opon q'olb'el kye qerman\f + \fr 9:32 \ft Ax: kye txq'anky aj pawame' te Qtata Dios.\f* tuj te amaq' Lida. \v 33 Tzi owoknoj twitz jun xjal tb'i Eneys, wajxaq aq'b'ixi' tuq toxlen ten tjaq' xnoq'l tzan tpaj kamnaq tuq xhchi'jel. \v 34 Yaji te Xhpe'y oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Eneys, te Jesukrist nchqet tq'ana' ajna'l. Pajaw wa'let b'ix intjaw aweq'i' aj awatub'ni.» B'eyxnajji te Eneys ojaw wa'let. \v 35 Kyaqil kye aj nkyenajan tuq Lida b'ix tkwentil Saron owok kye'e' te xjal b'ix kyaqil eb'aj'okslan ti'j te Qajawil. \s1 Aj Tjaw Anq'in Te Dorks \p \v 36 Ntons, at tuq jun xuj aj nnajan tuq tuj amaq' Jop. Tetz n'okslan tuq, b'ix tetz tb'i Tabit, b'ix tuj te yol gryeg Dorks tb'i [aj telponx “kyej”]. Te ja xujni nim galan nqet tk'ulu' tuq tzan tonen kyuky'i xjal b'ix nxik toye' tuq jun onb'il kye meb'a' xjal. \v 37 Tuj aj tyempji te Dorks oqet yab'tik b'ix okamik. Ya ma tz'el tx'ajo' ti'j te xhchi'jel, oqet si' tuj jun kwart aj atjax tuq tmankb'il txol te jay. \v 38 Ntons, komo te amaq' Jop qaynin ti'j te amaq' Lida aj ja' tuq atqet te Xhpe'y, ya ma tz'ok kcha'o' kye qerman aj Jop qa te Xhpe'y atqet tuq Lida, oxik kylajo' kab'e' qerman q'umal tuky'i'l ikxjani: «Yatz presis tzan axik Jop ajna'l, k'on chnachq'inky mas tzani.» \p \v 39 Yaji te Xhpe'y oxik kyuky'i'l. Ya ma kyepon txini, te Xhpe'y oxik in aj ja' tuq tanlik te kamnaq. Kyaqil kye xuj byud e'ok noj ti'j te Xhpe'y, b'an nkye'oq' tuq b'ix oxik kyyek'u' te Xhpe'y kyaqil txakl kyq'anaq kye xjal aj k'ulume' tuq tzan te Dorks [b'ix nkyexik tuq toye']. \v 40 Yaji te Xhpe'y e'etz tlajo' kyaqil kye aj ate'ox tuq tzi, b'ix oqet mejlet b'ix owokten xnaq'tzon ti'j. Yaji oxik te'e' te kamnaq b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Tabit, pajaw wa'let.» Yaji te xuj ojaw tjaqo' twitz, ya ma xik ten te Xhpe'y, ojaw wit'let. \v 41 Te Xhpe'y ojaw stzyu' tq'ab' b'ix ojaw twab'a', yaji etzaj tuk'le' kye xuj byud b'ix kyaqil kye txq'anky erman,\f + \fr 9:41 \ft Ax: kye txq'anky aj pawame' te Qtata Dios.\f* b'ix oxik tyek'u' kyetz ya itz'oj. \p \v 42 Te aj oky'ikni owok cha'o' tuj kyaqil te amaq' Jop b'ix ky'ila'j eb'aj'okslan ti'j Qajawil. \v 43 Yaji te Xhpe'y okajten ky'ila'j q'ij txini tjay jun xjal tb'i Simon aj tetz taq'un pur tuq tuky'i tz'u'm. \c 10 \s1 Te Tb'ay-el Aj Tpakb'an Te Xhpe'y Kxol Kye Aj Nya'tx Tijajil Israel \p \v 1 Tuj te amaq' Sesarey at tuq jun xjal Kone'l tb'i, tetz jun kapitan ti'j jun b'uch'uj soldad aj tb'i “Kye Aj Italy.” \v 2 Tetz kyuky'i kyaqil a'e' aj tuj tjay b'an nkyexjanin tuq Qtata Dios. Ax nxik toye' tuq jun onb'il kye meb'a' xjal [aj tijajil Israel] b'ix nxnaq'tzankix tuq tuky'i Qtata Dios. \v 3 Jun q'ij qanq tuj toxi' or tuq te qale', owok joto' tuj twitz, oxik ten b'an b'an'ax jun ángel tlajen Dios tpon tuky'i'l aj ja' tuq tetz atqet, b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Kone'l.» \p \v 4 Te Kone'l okaj ka'yin ti'j te ángel b'ix tuky'i jun txob'al oxik xhcha'o' ikxjani: «¿Tat, tidi'tzun?» Yaji te ángel oxik tq'uma' ikxjani: «Te Qtata Dios ma'tx tz'el galan tuj twitz te aj nxik axnaq'tza' b'ix te onb'il aj nxik awoye' kye meb'a' xjal. \v 5 Ntons ajna'l, inkxik alajo' kab'e xjal max tuj te amaq' Jop, tzan stzaj kyuk'le' te Simon aj ax n'ok q'uma' tb'i Xhpe'y. \v 6 Tetz atok tposad tjay jun xjal tb'i Simon aj n'aq'unan tuky'i tz'u'm b'ix nnajan qaynin stzi' te nim a'.» \p \v 7 Ya ma xik te ángel aj ojetq tuq yolin tuky'i'l, te Kone'l etzaj tuk'le' kab'e' tmos b'ix jun soldad aj b'an nxjanin tuq te Qtata Dios. \v 8 Ya ma xikb'aj tq'uma' kyetz kyaqil, exik tlajo' tuj te amaq' Jop. \p \v 9 Ya tuj junky iwitq, ojetq tuq qo'ok chijq'ij, aj man tuq ikja'n kypon kye xjal tuj amaq' Jop, te Xhpe'y ojax xnaq'tzon twi' te jay. \v 10 Tetz b'an n'el tuq tk'u'j b'ix tgan tuq wa'an, per aj man tuq nqet k'ulu' te twe', owok joto' tuj twitz. \v 11 Oxik ten te ka'j tel jaqlik, b'ix oxik te'e' tqetz twitz tx'o'tx' jun tidi' iktza' jun sabl tzyu' tuq kykajil xtxa'm. \v 12 Tuj te sabl ate' tuq kyaqil txakl txkup kaj kyoq b'ix txkup aj cha nkyexik jilin twitz tx'o'tx' b'ix pich'. \v 13 B'ix oxik xhcha'o' twi' jun xjal, otzaj tq'uma' ikxjani: «Pajaw wa'let Xhpe'y. Intqet akansa' jun achi' b'ix pawa'an.» \v 14 B'ix te Xhpe'y owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Tat,\f + \fr 10:14 \ft Ax: Wajaw.\f* wetz nlay. Ni jun-el oje xik nwa'a' jun tidi' aj xjan tzan qwa'an.»\x * \xo 10:14 \xt Lev 11:1-47\x* \v 15 B'ix twi' te xjal otzaj tq'uma'ky tka'mjji'n-el ikxjani: «Te aj oje tk'uluj te Qtata Dios tzan tkaj saq tuj twitz, k'on tz'ok aq'uma' yatz qa jun tidi' nya'tx galan.» \v 16 Te ntzani oky'ik oxmaj, yaji b'eyxnajji te sabl ojax in junky'el tuj ka'j. \p \v 17 Te Xhpe'y b'an nb'isun tuq ti'j tidi' telponx te aj ojetq tuq tz'ok joto' tuj twitz. Yaji kabal kypon kye a'e' tlajen Kone'l stzi' tlamelul te jay, nkyecha'on tuq ti'j te Simon. \v 18 Ya ma kyepon, oxik kcha'o' qa tzi atok tuq tposad jun xjal aj tb'i Simon aj n'ok tuq q'uma' Xhpe'y. \v 19 B'ix aj man tuq nb'isun te Xhpe'y ti'j te aj ojetq tuq tz'ok joto' tuj twitz, te Txew Dios oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Ate' ox\f + \fr 10:19 \ft Ax: kab'e' xjal (qa k'onti'l nqo'ajlan te soldad iktza' jun yolil mandad).\f* ichan nkyejoyon te yatz. \v 20 Pajaw wa'let b'ix paqex kyuky'i'l b'ix pax kyuky'i'l. K'on na'non awanim tzan tpaj a'in wetz ma kyintzaj lajon te kyetz.» \p \v 21 Ntons te Xhpe'y oqetznajji b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «A'in wetz te aj nkyin'ejoyo'. ¿Tidi' emandad ma kx'ul?» \v 22 B'ix kyetz owaj ktzaq'b'e' ikxjani: «Qetza ma qotzaj lajo'na tzan jun kapitan te jun b'uch'uj soldad, Kone'l tb'i. Tetz jun xjal aj nb'et tuj tume'l, aj nqet txjani' Qtata Dios, b'ix aj b'an jiq'b'a' kyitza' kyaqil kye aj tijajil Israel. Jun ángel tlajen Dios oxik q'uman te tetz presis tuq tzan axik tuk'le' tzan axik tjay b'ix ikxji tzan tok xhcha'o' kyaqil tidi'chq aj at tzan txik aq'uma'.» \v 23 Ntons te Xhpe'y e'ox tuk'le' tuj jay, b'ix eb'ajkaj aj aq'b'ilji tuky'i'l. Tuj junky iwitq te Xhpe'y oxik kyuky'i'l b'ix txq'an erman aj nkyenajan tuq Jop eb'ajxik tuky'i'l. \p \v 24 Ya tuj junky iwitq eb'ajpon Sesarey, b'ix te Kone'l n'iyon tuq kyi'j, b'ix ojetq tuq kye'ok tuk'le' a'e' tfamily b'ix junjun xjal aj b'an tajyol-e' tuq. \v 25 Ya ma pon te Xhpe'y tjay te Kone'l, te Kone'l owetz kanol tetz b'ix oqet mejlet twitz [iktza' twitz jun dios]. \v 26 Per te Xhpe'y ojaw tjuk'u', oxik tq'uma' ikxjani: «Pajaw wa'let. Wetz ax a'in jun xjal iktza' a'ich.» \v 27 Aj man tuq nyolin tuky'i Kone'l, owox tuj te jay b'ix ky'ila'j xjal ojetq tuq tz'ok kchimo' kyib' tzi. \p \v 28 Yaji oxik tq'uma' te Xhpe'y kye xjal ikxjani: «Etetz eteb'en qetza aj tijajil Israel, tzan tpaj te qrelijyona, qetza k'onti'l tzoqpimo' tzan tox qsamo' qib'a kyuky'i xjal aj nya'tx tijajil Israel b'ix pyor tzan qliman kyetz. Per te Qtata Dios ma'tx tzaj tyek'u' wetz tzan k'on tok nq'uma' qa xjan tzan qyolin tuky'i jun xjal aj nya'tx qijajil.\x * \xo 10:28 \xt Kya 10:15\x* \v 29 Astilji aj stzaj q'uma' wetz tzan ntzaj, wetz ma kyintzaj b'ix k'onti'l tidi' ma nq'umaj. Ajna'l ngan tzan tok ncha'o' ¿tistil ma kyintzaj etuk'le'?» \p \v 30 Yaji te Kone'l oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Kaje q'ijxi', qanq axkix ja or ntzani, wetz nkyin'ipan tuq wa'ij b'ix nkyinxnaq'tzan tuq tzani tuj njay, b'ix yaji qanq te toxi' or te qale', ojaw kanet jun xjal nwitz b'ix te tq'anaq b'an ntxaqtxon tuq, \v 31 b'ix otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Kone'l, te Qtata Dios ma'tx tz'el galan tuj twitz te aj nxik axnaq'tza' b'ix te onb'il aj nxik awoye' kye meb'a' xjal. \v 32 Inkxik alajo' xjal tuj te amaq' Jop tzan stzaj kyuk'le' te Simon aj n'ok q'uma' Xhpe'y, tetz atqet tuj tjay junky Simon aj n'aq'unan tuky'i tz'u'm b'ix nnajan qaynin stzi' te nim a'.”\f + \fr 10:32 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet k'onti'l oqet ktz'ib'a' aj ja' nyolin “cha'oj tul tetz, otzajel tq'uma' jun tpakb'alil yatz.”\f* \v 33 Astilji b'eyx oxik nk'ulu' mandad tzan axik joyb'aj, b'ix yatz galan a'ich ma' xhch'ul. Qkyaqil qetza tzani, ato' twitz Qtata Dios b'ix qgana tzan tok qcha'o' kyaqil aj ma'tx tzaj tq'uma' te Qtata Dios te yatz tzan tok qcha'o'na.» \p \v 34 Ntons te Xhpe'y owaq'ik tzan tyolin kxol, oxik tq'uma' ikxjani: «Ajna'l b'an'ax n'el nniky' te Qtata Dios k'onti'l n'ok ten kyi'j kye xjal ab'l jun mas tb'anil twitz junky,\x * \xo 10:34 \xt Deu 10:17\x* \v 35 sinoke tuj kyaqil amaq' tetz nkyetk'amo' kye aj nkyexjanin te tetz b'ix kye aj nkyek'ulun kyaqil tuj tume'l. \v 36 Te ja tpakb'alil ntzani axkix aj oxik pakb'a' kye a'e' aj tijajil Israel tzan te Jesukrist, aj Tajawil ti'j kyaqil, tzan qten galan tuky'i Qtata Dios. \v 37 Etetz eteb'en te tpakb'alil aj oje xik pakb'a' tuj kyaqil tkwentil Judey, owaq'ik tuj Galiley aj tmankun tpakb'an te Wa'nch [qa presis tuq] tzan tjaw si' a' qwi'. \v 38 Etetz eteb'en titza' te Qtata Dios oqet tyek'u' te Jesus aj Nasaret joyomaj titza' tzan tpaj okaj tsi' te Txew tajsik b'ix oxik tsi' jun tajwalil. B'ix te Jesus ja'chq oqet tk'ulu' tidi'chq b'an galan, b'ix nkyeqet tq'ana' tuq kyaqil kye aj n'ok kyen tuq twitz xhcho'nal tzan tpaj te Tajaw Choj. Kyaqil ntzani oqet tk'ulu' tzan tpaj te Qtata Dios atqet tuq tuky'i'l. \p \v 39 Qetza owok qena kyaqil aj oqet tk'ulu' te Jesus tuj tkwentil Judey b'ix tuj amaq' Jerusalen, per kyetz oqet kykansa', ojaw kyyob'a' twitz jun krus. \v 40 Per te Qtata Dios otk'uluj tzan tjaw anq'in tuj toxi'n q'ij b'ix ojaw kanet qwitza. \v 41 K'onti'l ojaw kanet kywitz kyaqil xjal, sinoke a'ox ojaw kanet qwitz qetza aj ojetq tuq qo'el tjoyo' te Qtata Dios tzan txik qpakb'a'na te aj ojetq tz'ok qen, qetza aj owa'ana tuky'i'l b'ix o'uk'ana tuky'i'l aj tjaw anq'in. \v 42 B'ix tetz otzaj tlajo'na pakb'ayon kxol kyaqil xjal b'ix tzan txik jq'uma'na te aj qeb'en ti'j te b'an'ax, qa te Qtata Dios ma'tx qet tsi' te Jesukrist tzan txik tq'uma' qa at kypaj kye aj itz'oje' b'ix kye aj kamnaqe'. \v 43 Kkyaqil kye aj yolil tyol Dios oqtxi' ojetq tuq kyeyolin ti'j Jesus, kkyaqil kye aj okye'okslayon ti'j, kyetz oqtel najsa' te kchoj.» \p \v 44 Ntons aj man tuq nyolin te Xhpe'y kyaqil ntzani kyuky'i'l, otzaj te Txew Dios kyajsik kkyaqil kye aj nkyecha'on tuq ti'j. \v 45 Yatzun kye aj tijajil Israel\f + \fr 10:45 \ft Ax: kye aj atok kyechalul kyi'j.\f* aj ajune' tuq tuky'i Xhpe'y b'ix aj ojetq tuq kye'okslan, kyetz b'an nkyelab'an tuq tzan tpaj te Txew Dios ax ojetq tuq tzaj si' kyajsik kye xjal aj nya'tx tijajil Israel. \v 46 Komo n'ok tuq kcha'o' nkyeyolin tuq tuj junky yol chuktky aj k'onti'l n'el kyniky' tuq ti'j tb'aya', b'ix nxik kyq'uma' tuq tidi'chq b'an galan ti'j Qtata Dios. \p \v 47 Ntons te Xhpe'y oxik tyoli' ikxjani: «¿B'a'n petzun tzan tel qin gan tzan k'on tjaw si' a' kywi' ja xjalni, aj ma'tx tzaj te Txew Dios kyajsik iktza'x qetz?» \v 48 Yaji tetz exik tk'ulu' mandad tzan tjaw si' a' kywi' tuky'i tb'i Jesukrist. B'ix yaji oqet kywitz twitz te Xhpe'y tzan tuq tkajten kab'e'ky q'ij kxol tzi. \c 11 \s1 Aj Txik Tq'uma' Te Xhpe'y Tidi' Oky'ik Kxol Kye Aj Nya'tx Tijajil Israel \p \v 1 Kye a'e' tky'ixel Jesus b'ix kye a'e' qerman aj akyeqet tuq Judey, kyetz owok kcha'o' kye aj nya'tx tijajil Israel ax ojetq tuq kyk'amoj tyol Qtata Dios. \v 2 Ya ma ponky te Xhpe'y Jerusalen, tetz owok ili' kyitza' kye aj tzunx nxik tuq kxnaq'tza' tzan tok kyechalul kye qerman [iktza' nyolin te Kawb'il oqtxi']. \v 3 Oxik kyq'uma' tetz ikxjani: «¿Tistil yatz ma xhch'ox tuj kyjay aj xjal [aj nya'tx qxjalil] aj k'onti'l atok kyechalul, b'ix ma chwa'an kyuky'i'l?» \p \v 4 Ntons yaji te Xhpe'y owaq'ik tzan txik tq'uma' kyetz titza' oky'ik kyaqil, b'ix oxik tq'uma' ikxjani: \v 5 «Wetz akyinqet tuq tuj amaq' Jop, aj man tuq nkyinxnaq'tzan owok joto' tuj nwitz jun nim sabl, oxik wen tzyu' tuq kykajil xtxa'm ikja'n tuq tqetz tuj ka'j tzan tkyaqul aj ja' tuq wetz akyinqet. \v 6 Ya ma tz'ok nsi' nnab'l tidi' tuq at tuj, oxik wen kyaqil txakl txkup twitz tx'o'tx', txkup aj kaj kyoq b'ix txkup aj nya'tx alo'mj b'ix txkup aj cha nkyexik jilin twitz tx'o'tx' b'ix kye pich'. \v 7 B'ix oxik ncha'o' twi' jun xjal otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Pajaw wa'let Xhpe'y, intqet akansa' achi' b'ix pawa'an.” \v 8 B'ix wetz oxik nq'uma': “Nlay Tat, wetz ni jun-el oxik nwa'a' jun tidi' aj xjan tzan qwa'an.” \v 9 Ntons oxik ncha'o' tka'mjji'n-el twi' te xjal tuj ka'j, otzaj tq'uma' ikxjani: “Te aj oje tk'uluj te Qtata Dios tzan tkaj saq tuj twitz, k'on tz'ok aq'uma' yatz qa jun tidi' nya'tx galan.” \p \v 10 Te ntzani oky'ik oxmaj b'ix yaji kyaqil ojax in junky'el tuj ka'j. \v 11 B'eyxnajji tuj aj ratji epon ox ichan tuj te jay aj ja' tuq atin, etzaj lajo' max amaq' Sesarey, eb'ajpon joyol wetz txini. \v 12 Te Txew Dios otzaj tq'uma' wetz tzan nxik kyuky'i'l b'ix tzan k'on tna'non wanim. Astilji inxwa'q b'ix exik wuky'i'l kye ja waqaq erman ntzani, b'ix qkyaqilna o'oxna tuj tjay jun xjal txini. \v 13 Te xjal otzaj tq'uma' qetza titza' owok joto' tuj twitz jun ángel wa'lk tuq tuj tjay b'ix oxik tq'uma' ikxjani: “Inkxik alajo' xjal tuj te amaq' Jop tzan stzaj kyuk'le' te Simon aj n'ok q'uma' tb'i Xhpe'y. \v 14 Tetz otzajel tq'uma' titza' b'a'n tzan akolet yatz b'ix kyaqil kye a'e' aj tuj ajay.” \p \v 15 Ntons, man tuq waq'len nyolin kyuky'i'l, te Txew Dios otzaj kyajsik iktza'x otzaj qajsik qetz aj taq'ik kyaqil ntzani. \v 16 Otzaj tiktz'an ti'j wanim tyol te Qajaw Jesus ikxjani: “Te Wa'nch ojaw tsi' a' kywi' xjal, per ajna'l ch'inky stzaj te Txew Dios etajsik.”\x * \xo 11:16 \xt Kya 1:5\x* \v 17 Astilji, qa te Qtata Dios ntzaj tsi' Txew te qetz aj nqo'okslan ti'j te Qajaw Jesukrist, b'ix yaji ax nxik tsi' parej kye aj nya'tx tijajil Israel, ¿tidi' wetz wajwalil tzan tel weq'i' gan te Qtata Dios?» \p \v 18 Ya ma tz'ok kcha'o' ikxjani, kkyaqil k'onti'lky tidi' okyq'umaj, sinoke b'an oqet kyjiq'b'a' Qtata Dios. Oxik kyq'uma' ikxjani: «Ntons ax kye aj nya'tx tijajil Israel ax te Qtata Dios nk'ulun tzan kyna'on tuj kyanim tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin tzan kyanq'in te jun-ele'x.» \s1 Aj Kyok Q'uma' “Cristianos” Tuj Antyokiy \p \v 19 Ntons, yatzun kye aj eb'ajxik slab'u' ja'chq tzan tpaj nkyejoylik tuq atx aj tkamlen te Xhte'k,\x * \xo 11:19 \xt Kya 8:1-4\x* kyetz eb'ajpon max amaq' Penisy b'ix amaq' Chipr b'ix max amaq' Antyokiy, b'ix nxik tuq kypakb'a' te tpakb'alil [ti'j Jesus] anke a'ox kyuky'i kye aj tijajil Israel b'ix nya'tx kye txq'anky. \v 20 Per ax ate' tuq junjun kyetz a'e' aj Chipr tuq b'ix a'e' aj Siren, eb'ajpon Antyokiy b'ix oxik kypakb'a' tpakb'alil ti'j Qajaw Jesus kye a'e' aj nkyeyolin tuq gryeg. \v 21 Te Qajawil atqet tuq kyuky'i'l per tuky'i nim tajwalil. [Astilji,] ky'ila'j xjal eb'aj'okslan b'ix oxik kyq'apo' kyib' tuj tq'ab' Qajawil. \p \v 22 Ya ma tz'ok kcha'o' kye qerman tuj Jerusalen ikxji, yaji oxik kylajo' te B'e'ch max Antyokiy. \v 23 Ya ma pon te B'e'ch txini, tetz owok ten titza' te Qajawil ojetq qet tk'ulu' nim b'an galan kxol, ntons tetz oje chalaj b'ix oxik tnimsa' kyk'u'j tzan k'on tna'non kyanim tzan tkaj kykola' te Qajawil. \v 24 Komo te B'e'ch jun xjal b'an galan tuq b'ix atqex tuq te Txew Dios tuj tanim tuky'i nim tajwalil, b'ix b'an wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios. B'ix ky'ila'j xjal tzi eb'aj'okslan ti'j Qajawil. \p \v 25 Yaji te B'e'ch oxik amaq' Tars joyol te Saulo, b'ix ya ma tz'oknoj twitz, oxik tin Antyokiy. \v 26 Tzi eqeten jun aq'b'i kxol kye qerman b'ix exik kxnaq'tza' ky'ila'j xjal. Tuj Antyokiy, tzi owok q'uma' tb'ay-el “Kye Aj Krist” kyb'i kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesukrist.\f + \fr 11:26 \ft “Cristiano” telponx “kye aj nkye'okslan ti'j Krist” tzan tpaj njatz tuq kyq'uma' a te Krist te Kyajawil.\f* \p \v 27 Tuj aj tyempji junjun aj yolil tyol Dios aj akyeqet tuq Jerusalen eb'ajqex Antyokiy. \v 28 Jun te kyetz Agab\x * \xo 11:28 \xt Kya 21:10\x* tb'i, b'ix tetz oxik tq'uma' te aj nyolin tuq te Txew Dios tuj tanim, qa ma' tuq ky'ik jun nim wa'ij tuj kyaqil amaq'. Te nini oky'ikkixi' mas yaj tuj tkwent te Claudio aj gobernador k'ulul mandad. \v 29 Yaji kye qerman tuj Antyokiy oqet kyb'isu' tzan txik ksama' jun onb'il kye qerman tuj Judey, oqet kykawla' tzan stzaj kyin junjunchaq aj janik'pon'ixi' b'a'n tuq tzan txik kswa' te kyonb'il. \v 30 Ikxji oqet kyk'ulu', b'ix yaji exik kylajo' te B'e'ch b'ix Saulo tzan txik kyin kyuky'i kye a'e' aj te b'uch'uj tijxjal [tuj Judey]. \c 12 \s1 Aj Tqet Kansa' Te Jacobo, B'ix Aj Tkolpjik Te Xhpe'y \p \v 1 Tuj aj tyempji, te Eródes\f + \fr 12:1 \ft Eródes Agrípa.\f* aj rey k'ulul mandad, tetz eb'ajjaw stzyu' junjun qerman tzan txik tsi' jun xhcho'nal kyi'j. \v 2 B'ix oqet tkansa' tuky'i machit kansb'il xjal te Jacobo\f + \fr 12:2 \ft Ax: Chaw.\f* aj titzik Wa'nch. \v 3 Ya ma tz'ok ten galan owel tuj kywitz kye [tijxjal] aj tijajil Israel, yaji ax ojaw stzyu' te Xhpe'y mer tuj te ninq'ij aj nkyewa'an wab'j pan aj k'onti'l malsb'il tuj. \v 4 Ya ma jaw ktzyu', oqex ksi' tuj pres, b'ix oqet xb'uqi' tuky'i kaj b'uch'uj soldad kajkajchaq soldad te junjun b'uch'uj, b'ix b'isu' tuq kyitza' tzan tjatz kyin kywitz kye xjal oj tky'ik tuq te ninq'ij Paskw.\x * \xo 12:4 \xt Exo 12:1-27\x* \v 5 Ikxji te Xhpe'y lamo' tuq tuj pres, per kye qerman tuky'i jun tk'u'jlal b'an nkyexnaq'tzan tuq tuky'i Qtata Dios. \p \v 6 Ntons, te Eródes b'isu' tuq titza' tzan tjatz tin te Xhpe'y [tzan tok tsi' jun xhcho'nal ti'j], b'ix axkix aj aq'b'ilji te Xhpe'y nwitan tuq kxol kab'e' soldad b'ix k'alo' tuq tuky'i kab'e' kaden b'ix kye xb'uqil pres ateqet tuq stzi' lamel nkyexb'uqin tuq te pres. \v 7 Yaji tanderepent ojaw kanet tuj pres jun ángel tlajen Qajawil b'ix jun chk'atunal otxaqtxon tuj pres. Owok tmako' xtxalaj tk'u'j te Xhpe'y b'ix ojaw tk'asu', oxik tq'uma': «Pajaw sek'.» Yaji kye kaden aj akye'ok tuq tq'ab' te Xhpe'y e'el tz'aqik kyib'x. \v 8 Yaji te ángel oxik tq'uma': «Intok asi' aq'anaq b'ix intok asi' axajab'.» Ntons te Xhpe'y ikxji oqet tk'ulu'. B'ix ax oxik tq'uma' ikxjani: «Intok asuku' atxo'w awi'j b'ix pawok lapet wi'j.» \p \v 9 Yaji te Xhpe'y owok lapet ti'j per k'onti'l teb'en qa b'an'ax kyaqil aj ntk'ulu' tuq te ángel; tuj tnab'l te Xhpe'y cha tuq n'ok joto' tuj twitz. \v 10 Eky'ik kywitz kye aj tb'ay b'uch'uj soldad aj nkyexb'uqin tuq te lamel, yaji tkab'i' b'uch'uj, ya ma kyepon twitz te lamel aj pur k'uxb'il aj atqet stzib'ey, te lamel owel jaqlik tib'x, exik b'et max tuj junky b'ey, b'ix yaji te ángel oqetnaj. \p \v 11 Ya ma tzaj tnab'e' tib' te Xhpe'y, otq'umaj ikxjani: «Ajna'l ma'tx tz'el nniky', b'an'ax te Qajawil ma'tx tzaj tlajo' te ángel kolol wetz tuj tq'ab' te Eródes b'ix ti'j kyaqil aj nkyb'isu' kye [tijxjal aj qxjalil] aj tijajil Israel.» \p \v 12 Ya ma tzaj tnab'e' tib' ti'j kyaqil ntzani, tetz oxik tjay Liy aj tnan Wa'nch aj n'ok tuq q'uma' tb'i Mak, b'ix tzi ojetq tuq tz'ok kchimo' kyib' ky'ila'j tzan kxnaq'tzan. \v 13 Ya ma tz'ok tzk'onk'a' te Xhpe'y te lamel tzijay, owetz e'el tetz jun xuj Róde tb'i, jun kryad tzi. \v 14 Ya ma tz'el tniky' te xuj ti'j twi' te Xhpe'y, tetz tzan tpaj b'an nchalaj tuq, k'onti'l otna'oj tzan tox tjaqo' te lamel sinoke owajkok junky'el tuj jay q'umal te tpakb'alil te Xhpe'y atqet tuq tzilamel jwer. \p \v 15 Yaji kye txq'anky erman oxik kyq'uma' tetz ikxjani: «Qanq cha lok a'ichni.» Per tetz nxik tuq tyoli' kyetz, b'an'ax a tuq te Xhpe'y. Ntons kyetz oxik kyq'uma' tetz ikxjani: «Nya'tx aji. Te nini cha tanim tetz.»\f + \fr 12:15 \ft Tuj kynab'l kye xjal judiy oqtxi', cha'oj tkamik jun xjal aj galan nab'lin, yaji n'ok iktza' jun ángel.\f* \p \v 16 Per te Xhpe'y tzunx tuq n'ok tzk'onk'a' te lamel tzan totz jaqo' te jay twitz. Ya ma tz'ox kyjaqo', kkyaqil kyetz etzajb'aj. \v 17 Per tetz ojaw tin tq'ab' te jun seny tzan tuq kylumet, b'ix oxik tq'uma' kyetz titza' te Qajawil ojetq tuq kolpin tetz tuj pres. B'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Intxik eq'uma' ntzani te Chaw\f + \fr 12:17 \ft Ja Chawni, jun titz'in Jesus.\f* b'ix kye a'e' qerman.» Yaji tetz owex tzi b'ix oxik tuj junky luwar. \p \v 18 Ya ma qojaw saqxikan, kye soldad eb'ajjaw lab'un tzan tpaj k'onti'l tuq kyeb'en ja' ojetq xik te Xhpe'y. \v 19 Te Eródes oxik tk'ulu' mandad tzan tqet joyo' te Xhpe'y per k'onti'l owoknoj kyitza'. Ya ma kyeqet pich'o' kye soldad titza' oten, yaji oxik tk'ulu' mandad tzan kyqet kansa'. Yatzun te Xhpe'y owetz Judey b'ix oxik Sesarey, b'ix ax okaj tzi. \s1 Aj Tkamik Te Eródes Agrípa \p \v 20 Ntons, te Eródes nq'ojin tuq kyi'j kye xjal aj amaq' Tir b'ix amaq' Sidon. Astilji kye xjal owok kchimo' kyib' tzan kyyolin tuky'i'l. Komo ojetq tuq qet kywitz twitz te Blasto aj k'ulul mandad te aq'unj tuj tjay te twitzale' k'ulul mandad aj [Eródes], ikxji e'ox yoliyon tuky'i te twitzale' tzan k'on tuq tq'ojin kyi'j, komo tzi tuq ntzaj kywe' tuj tamaq' te twitzale'. \v 21 Yaji, tuj jun q'ij aj okaj si' tzan te [twitzale' aj] Eródes tzan tuq tok xhchimo' tib' kyuky'i'l, tetz owok tsi' tq'anaq b'an tb'anil b'ix owox wit'let tuj twit'lel aj ja' npujun kyil kye xjal b'ix owaq'ik tzan tyolin kyuky'i'l. \v 22 Kye xjal [oqet kyjiq'b'a' tetz,] owaq'ik tzan ksiky'in ikxjani: «Tetz nyolin iktza' jun dios b'ix nya'tx iktza' jun xjal.» \v 23 B'ix tzan tpaj te Eródes k'onti'l oqet tjiq'b'a' te Qtata Dios, b'eyxnajji jun ángel tlajen Qtata Dios oxik tsama' xhchuq' ti'j, oqet lo' tzan kye xhchuq' b'ix onaj. \p \v 24 Ntons, te tyol Qajawil ja'chq tuq nxik pakb'a' b'ix ky'ila'j tuq nkye'okslan tetz. \v 25 Ya ma b'antik kymandad te B'e'ch b'ix Saulo [tuj Judey],\x * \xo 12:25 \xt Kya 11:29-30\x* eb'ajmeltz'jikky Jerusalen b'ix oxik kyin kyuky'i'l jun erman Wa'nch tb'i, b'ix ax n'ok tuq q'uma' Mak. \c 13 \s1 Te Tb'ay-el Aj Kxik Lajo' Te Pa'k B'ix B'e'ch Pakb'on Laq'chik \p \v 1 Kxol kye qerman tuj Antyokiy, ate' tuq junjun erman aj yolil tyol Dios b'ix junjunky aj nkyexnaq'tzan tuq txq'anky, b'ix kyetz a'e' aj ntzanije': B'e'ch jun, b'ix junky te Simon aj n'ok tuq q'uma' Níger,\f + \fr 13:1 \ft Tetz tb'i telponx jun xjal q'eq xhchi'jel.\f* b'ix Lusy aj Siren junky, b'ix junky te Manaem\f + \fr 13:1 \ft Ax: Manaen.\f* aj ojaw kyib' junx tuky'i Eródes te gobernador [tuj Galiley], b'ix junky Saulo. \v 2 Aj man tuq nkyexnaq'tzan te Qajawil b'ix nkye'ipan tuq wa'ij, te Txew Dios otzaj tyoli' kyetz ikxjani: «Intel epawa' te B'e'ch b'ix te Saulo te wetz tzan kyk'ulun jun kyaq'un aj oxe'l nsi' kyetz.» \v 3 Ntons ya ma mankun kxnaq'tzan b'ix ma mankun kyipan wa'ij, kye qerman oqet ksi' kyq'ab' kyajsik\f + \fr 13:3 \ft Intqet awen tidi' telponx ti'j 6:6.\f* b'ix eb'ajkawin b'ix kyetz eb'ajxik. \s1 Aj Tkaj Moy Jun Chman Tuj Chipr Tzan Tyol Te Pa'k \p \v 4 Ntons, ikxji kyetz exik lajo' tzan te Txew Dios b'ix eb'ajqex Selewsy b'ix yaji eb'ajxik tuj jun bark max amaq' Chipr. \v 5 B'ix ya ma kyepon tuj amaq' Salamín [tuj tkwentil Chipr], nxik tuq kypakb'a' te tyol Qtata Dios kyuj kye jay nab'il Dios aj ja' n'ok kchimo' tuq kyib' kye aj tijajil Israel. B'ix ax tuq n'onen te Wa'nch\f + \fr 13:5 \ft Ax: tb'i Juan Marcos.\f* kyuky'i'l. \p \v 6 Ya ma kyeky'ik tuj kyaqil tkwentil te isla Chipr, eb'ajpon tuj te amaq' Páfos. Tzi owok kyen jun xjal aj tijajil Israel, tb'i Barjesus,\f + \fr 13:6 \ft Telponx “tk'ajol Chowe.”\f* tetz jun chman tuq, b'ix nyolin tuq tetz jun aj yolil tyol Dios per nya'tx b'an'ax tuq titza'. \v 7 B'ix te ja chmanni, tetz jun tuky'i'l te k'ulul mandad tuj aj amaq'ji, Sergio Paulo tb'i. Te k'ulul mandad tetz jun xjal b'an list tuq, b'ix etzaj tuk'le' te B'e'ch b'ix te Saulo tzan tok xhcha'o' tyol Qtata Dios. \v 8 Per te chman, aj n'ok q'uma' Elims tuj te yol gryeg, tetz oxik tq'uma' tidi'chq tuky'i te k'ulul mandad tzan k'on tokslan te tume'l titza' n'ok qwit'b'a' jk'u'j ti'j te Qajawil. \v 9 Ntons te Saulo, aj ax owok q'uma' Pa'k, tetz nojnaq tuq tuky'i Txew Dios b'ix oxik ka'yin ti'j te chman, \v 10 oxik tq'uma' ikxjani: «Yatz aj a'ich tk'wa'al te Tajaw Choj, cha aweq'inqet kyi'j xjal b'ix k'onti'l nchb'isun qa at jun tume'l aj presis, yatz aj cha n'el awik'o' te tume'l galan, ¿tujb'a'n kaj asi' tzan ayolin nya'tx galan ti'j te tume'l aj ntzaj txnaq'tza' te Qajawil qetz? \v 11 Ajna'l te Qajawil ok'uluyon awi'j tuky'i tajwalil tzan akaj moy b'ix tuj jun tyemp nlay xik awen te chk'atunal te q'ij.» B'eyxnajji te xjal okaj moy, owok b'an qlolj tuj twitz b'ix ntakanje' njoyon ab'l tuq b'a'n tzan txik jochon tetz. \v 12 Ntons ya ma tz'ok ten te k'ulul mandad aj ojetq tuq ky'ik, tetz owokslan b'ix b'an nlab'an tuq ti'j te tpakb'alil ti'j Qajawil. \s1 Aj Tpakb'an Te Pa'k B'ix B'e'ch Tuj Antyokiy Tkwentil Pisidy \p \v 13 Yaji ya ma kye'ex Páfos tuj jun bark, te Pa'k b'ix kye txq'anky tuky'i'l eb'ajpon Perg tuj tkwentil Panfily. Tzi te Wa'nch owel tpawa' tib' kyi'j, tetz omeltz'jikky Jerusalen. \v 14 Ya ma kye'etz Perg, eb'ajpon Antyokiy qaynin tuj tkwentil Pisidy. Tzi tuj jun q'ij ojla'mj e'ox tuj te jay nab'il Dios b'ix eqet wit'let tzi. \p \v 15 Ya ma jaw e'e' [te aj nyolin] tuj te Kawb'il ti'j te kyrelijyon b'ix te ktz'ib'en kye aj yolil tyol Dios,\f + \fr 13:15 \ft Kyetz n'ok kyq'uma' tuq ti'j te Tu'jal Dios: “te Kawb'il ti'j te qrelijyon b'ix te ktz'ib'en kye aj yolil tyol Dios.”\f* kye k'ulul mandad tuj te jay nab'il Dios oxik kyq'uma' kyuky'i'l ikxjani: «Etetz waq qxjalil,\f + \fr 13:15 \ft Ax: erman.\f* qa at jun eyol tzan qtzaj ekawi'na qetza aj atoqetna tzani ntons pe'eyolin ajna'l.» \p \v 16 Ntons te Pa'k ojaw wa'let, b'ix ojaw tin tq'ab' tzan tuq kylumet, b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Etetz aj tijajil Israel a'ix, b'ix etetz aj nkxjanin Qtata Dios anke [nya'tx aj tijajil Israel a'ix], instzaj echa'o' ntzani: \p \v 17 Te Qtata Dios aj ntzaj kyna'o' kye qijajil Israel oqtxi', tetz e'el tjoyo' kye qijajil b'ix otk'uluj tzan kyok jun nim amaq' man tuq akyeqet Ejipt.\x * \xo 13:17 \xt Exo 1:7\x* Yaji tuky'i nim tajwalil tetz eb'aj'etz tin tuj te aj amaq' ni'n. \v 18 B'ix kawnaq (40) aq'b'i tetz oten tpasens kyi'j tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx'.\x * \xo 13:18 \xt Núm 14:34\x* \v 19 B'ix te Qtata Dios otk'uluj tzan kyqet kyitza' wuq amaq' tuj te tkwentil Canaán tzan txik tsi' te ktx'o'otx' [kye qijajil oqtxi'].\x * \xo 13:19 \xt Deu 7:1\x* \v 20 Ntons, oky'ik kaj oqal tuky'i lajuj tuj oxqal (450) aq'b'i,\f + \fr 13:20 \ft Akyeqet tuq kaj oqal (400) aq'b'i tuj Ejipt, yaji kawnaq (40) aq'b'i tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx', yaji epon Canaán b'ix oky'ik lajuj aq'b'i max aj tqet ksipa' te ktx'o'otx' kxol b'ix tzan kyk'ulun mandad tzi tuky'i jun tume'l.\f* b'ix yaji ojaw tin junjun kxol kyetz tuky'i nim kyajwalil tzan kyk'ulun mandad b'ix tzan kykolon kyi'j kye xjal,\x * \xo 13:20 \xt Jue 2:16\x* max aj tkaj tsi' te Samuel aj yolil tyol Dios oqtxi'.\x * \xo 13:20 \xt 1Sa 3:20\x* \v 21 Yaji kyetz okyqanij tuky'i Qtata Dios tzan stzaj tsi' jun twitzale' k'ulul mandad te kyetz,\x * \xo 13:21 \xt 1Sa 8:5\x* b'ix tetz okaj tsi' te Saúl aj tk'ajol Sis aj te b'uch'uj tijajil Minch.\x * \xo 13:21 \xt 1Sa 10:1\x* B'ix te Saúl ok'ulun mandad kawnaq (40) aq'b'i. \v 22 Ya ma tz'el te Saúl,\x * \xo 13:22 \xt 1Sa 13:13-14\x* te Qtata Dios okaj tsi' junky twitzale' k'ulul mandad kxol, okaj tsi' te Dawid,\x * \xo 13:22 \xt 1Sa 16:1,12-13\x* b'ix oxik tq'uma' ti'j te Dawid ikxjani: “Ma'tx tz'el galan tuj nwitz te Dawid aj tk'ajol Jesey.\f + \fr 13:22 \ft Ax: Isaí.\f* Tetz nb'isun iktza' wetz nkyinb'isun, b'ix tetz oqtel tk'ulu' iktza'x wetz ngan.”\x * \xo 13:22 \xt 1Sa 13:14; Sal 89:20\x* \p \v 23 Ntons ti'j tijajil tetz, otzaj te Jesus aj Koloyon qi'j qetz aj tijajil Israel a'o', iktza'x te Qtata Dios ojetq xik tsi' tyol ti'j. \v 24 Aj mina' tuq tul te Jesus, te Wa'nch oxik tpakb'a' kxol kye xjal aj tijajil Israel tzan tjaw si' a' kywi' tjawlen kky'ixpu' kynab'lin.\x * \xo 13:24 \xt Mak 1:4-5; Luks 3:3\x* \v 25 B'ix aj ch'inky tuq tmankun aj presis tuq tzan tk'ulun te Wa'nch, tetz oxik xhcha'o' kye xjal ikxjani: “¿Ab'l a'in etetz tuj enab'l? Wetz nya'tx a'in te xjal aj n'eb'isu' etetz,\x * \xo 13:25 \xt Wnch 1:20\x* per tzul junky mas yaj, b'ix wetz twitz tetz k'onti'l npon wajwalil iktza' jun xjal aj n'aq'unan te pujul twitz txajab' tajaw.”\f + \fr 13:25 \ft Te aq'unj pujul xajab'j a tuq te aq'unj mas b'an dyaltir kxol kyetz; Mat 3:11; Mak 1:7; Luks 3:16; Wnch 1:27.\f* \p \v 26 Etetz waq erman aj a'ix tijajil Abran, b'ix etetz [aj nya'tx tijajil Abran] aj nkxjanin Qtata Dios, te qkyaqil qetz otzaj si' te ja tpakb'alil ntzani tzan jkolet. \v 27 Kye aj nkyenajan tuq Jerusalen b'ix te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol qxjalil, k'onti'l oxik kyoksla' te Jesus, b'ix ni k'onti'l owox tuj kywi' te kyyol kye aj yolil tyol Dios oqtxi' aj njaw e'elet kyuj kye jay nab'il Dios tuj kyaqil q'ij ojla'mj. Ikxji kyetz, aj txik ksi' te Jesus tuj il, oponkix te aj nq'umjik tuq oqtxi'. \v 28 Anke tetz k'onti'l til owoknoj kyitza' tzan tuq tqet kykansa', oxik kyq'uma' te Pilat tzan txik tk'ulu' mandad tzan tuq tqet kansa'.\x * \xo 13:28 \xt Mat 27:22-23; Mak 15:13-14; Luks 23:13-23; Wnch 19:15-16\x* \p \v 29 Ya ma ky'ik kyaqil iktza'x tz'ib'ankaj tuq ti'j tuj te Tu'jal Dios, oqetz kyin twitz te krus b'ix owox kymuqu'.\x * \xo 13:29 \xt Mat 27:57-61; Mak 15:42-47; Luks 23:50-56; Wnch 19:38-42\x* \v 30 Per te Qtata Dios otk'uluj tzan tjaw anq'in kxol kye kamnaq.\x * \xo 13:30 \xt Mat 28:5-10; Mak 16:6-8; Luks 24:1-7; Wnch 20:11-18; Kya 1:3\x* \v 31 Tetz ojaw kanet b'ix ky'ila'j q'ij oqet ten kyuky'i kye aj ajune' tuq tuky'i'l aj ktzaj Galiley max Jerusalen. B'ix a'e' kyetz ajna'l aj nkyexik pakb'an ti'j tetz kxol kyaqil xjal. \p \v 32 Qetza ajna'l nxik qpakb'a'na etetz te tyol Qtata Dios aj oxik tsi' kye qijajil oqtxi', \v 33 ajna'l ma'txkix tk'uluj quky'i'l qetz aj a'o' kyijajil. Opon kyaqil ntzani aj tjawlen anq'in te Jesus titza', iktza'x tz'ib'ankaj tuj te tkab'i' Salmo aj nyolin ikxjani: “Yatz a'ich nk'wa'al; wetz ajna'l ma'tx xhtzaj nk'wa'li'.”\x * \xo 13:33 \xt Sal 2:7\x* \v 34 B'ix b'an'ax, tzan te Qtata Dios ojaw anq'in te Jesus kxol kye kamnaq tzan k'on tponaj xhchi'jel. Komo otyolij ikxjani: “Oxe'l nsi' etetz kyaqil aj b'an galan aj wetz nwitzale' oxik nsi' nyol ti'j tuky'i Dawid [oqtxi'].”\x * \xo 13:34 \xt Isa 55:3\x* \v 35 B'ix ax nyolin [te Dawid tuky'i Qtata Dios] tuj junky Salmo ikxjani: “Nlay atzoqpij tzan tponaj xhchi'jel tetz aj pawa' a'ox te yatz.”\x * \xo 13:35 \xt Sal 16:10\x* \v 36 B'an'ax te Dawid tetz ok'ulun kxol txjalil tuj aj tyempji iktza' te Qtata Dios tgan tuq, b'ix yaji tetz okamik\f + \fr 13:36 \ft Tuj yol gryeg te aj nyolin “owitan b'ix owok xhchimo' tib' kyuky'i stat” cha telponx okamik.\f* b'ix te xhchi'jel oponaj. \v 37 Per te xhchi'jel te aj ojaw tanq'insa' te Qtata Dios, tetzji k'onti'l oponaj. \p \v 38 Intok echa'o' waq erman, tzan tpaj tetz, ajna'l nxik pakb'let tzan tqet najsa' te echoj. B'ix komo k'onti'l nb'antik tuq tzan jk'ulun iktza' nyolin tuj te Kawb'il ti'j qrelijyon [aj oqet stz'ib'a'] Moisés tzan tkaj saq qanim tuj twitz Qtata Dios, \v 39 ntons ajna'l tzan tpaj te Jesus kyaqil xjal aj okye'okslayon ti'j tetz, b'a'n tzan tel in kchoj. \v 40 Intok esi' enab'l tzan k'on tkanonpon eti'j te tyol Dios aj oqet ktz'ib'a' kye aj yolil tyol oqtxi' ikxjani: \v 41 “Instzaj echa'o' etetz aj nkxmayin ti'j [Nyol], pe'elab'an waq b'ix pe'eponaj, tzan tpaj wetz ajna'l oqtel nk'ulu' jun tidi', b'ix cha at-wit ab'l oxe'l q'uman etetz ti'j, nlay-tal xik etoksla'.”»\x * \xo 13:41 \xt Hab 1:5\x* \v 42 Ntons, ya ma kye'etz kyetz tuj te jay nab'il Dios, kye xjal oqet kywitz tzan tuq kyyolin junky'el ti'j kyaqil nini tuj junky q'ij ojla'mj. \v 43 Ya ma kyekawin kxolx tzan kyaj, ky'ila'j kye aj tijajil Israel b'ix kye aj ojetq tuq kye'okslan iktza' kye aj tijajil Israel, e'ok lapet ti'j Pa'k b'ix ti'j B'e'ch, b'ix te Pa'k tuky'i B'e'ch nxik tuq kykub'sa' kyk'u'j tzan k'on tuq tkaj kykola' te nim b'an galan aj nk'ulun te Qtata Dios kxol. \p \v 44 Ya tuj junky saman, tuj te q'ij ojla'mj, kyaqil kye xjal tuj te amaq' owok kchimo' kyib' cha'ol tyol Qtata Dios. \v 45 Yatzun kye aj nim kyajwalil kxol, ya ma tz'ok kyen ky'ila'j tuq kye xjal [n'ok tuq kchimo' kyib' cha'oyon ti'j te Pa'k], ntons b'an nkye'ek'awin tuq b'ix nkyeyolin tuq nya'tx b'an'ax te aj ntyoli' te Pa'k b'ix b'an nya'tx galan nkyeyolin tuq ti'j. \p \v 46 Ntons te Pa'k b'ix B'e'ch eyolin tuky'i jun tk'u'jlal b'ix oxik kyq'uma' ikxjani: «Exol etetz presiskix tuq tzan txik jq'uma'na tb'ay te tpakb'alil ti'j te tyol Qtata Dios. Per komo etetz ma tz'el etik'o' b'ix n'ena'o' etetz k'onti'l n'etajo' tzan ek'amon jun etanq'in te jun-ele'x, ntons qetza ajna'l ma qoxika kxol kye a'e' aj nya'tx tijajil Israel. \v 47 Komo te Qtata Dios otzaj tk'ulu' mandad qetza ikxjani: “Wetz ma'tx kxqet nsi' tzan tjaw ejaqo' kywitz kye a'e' aj nya'tx tijajil Israel tzan txik epakb'a' titza' tzan kykolet kye xjal ja'chq twitz tx'o'tx'.”»\x * \xo 13:47 \xt Isa 42:6; 49:6\x* \p \v 48 Ntons, ya ma tz'ok kcha'o' kye aj nya'tx tijajil Israel ikxji, kyetz oje kyeb'ajchalaj b'ix b'an nqet tuq kyjiq'b'a' te tyol Qajawil. B'ix e'okslan kyaqil kye aj ojetq tuq kyekaj si'kix tzan kyk'amon jun kyanq'in te jun-ele'x. \v 49 Ikxji oxik pakb'a' te tpakb'alil ti'j te Qajawil tuj kyaqil aj luwarji. \p \v 50 Per yaji [kye aj nim kyajwalil kxol] kye aj tijajil Israel, kyetz oxik kykub'sa' kyk'u'j junjun xuj aj b'an eq'i' kyitza' te kyrelijyon b'ix aj b'an otzqi'mj-e' b'ix ax kyaqil kye ichan aj tlimaqal xjal-e' tuj te amaq'. Astilji ejaw ktzyu' te Pa'k b'ix B'e'ch, b'ix eb'aj'ex kylajo' tuj tkwentil kyamaq'. \v 51 Ntons te Pa'k tuky'i B'e'ch owel kkyito' te quq ti'j kxajab' [te jun señ kyi'j],\f + \fr 13:51 \ft Owel kkyito' te quq ti'j te kxajab' telponx tuq nya'tx galan ma'tx kyk'uluj kye xjal; Mat 10:14; Mak 6:11; Luks 9:5; 10:11.\f* yaji eb'ajxik max amaq' Ikony. \v 52 Ikxji kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus, kyetz b'an nkyechalaj tuq b'ix eb'ajnoj tuky'i te Txew Dios tuj kyanim.\x * \xo 13:52 \xt Kya 5:41\x* \c 14 \s1 Aj Tpakb'an Te Pa'k B'ix B'e'ch Tuj Amaq' Ikony \p \v 1 Ntons yaji [eb'ajpon] Ikony, b'ix tzi te Pa'k b'ix te B'e'ch e'ox tuj te jay nab'il Dios aj ja' n'ok kchimo' kyib' kye aj tijajil Israel. Tzi eb'ajpakb'an kxol kye xjal b'ix ky'ila'j eb'aj'okslan, xjal aj tijajil Israel b'ix aj nya'tx tijajil Israel. \v 2 Per kye aj tijajil Israel aj k'onti'l e'okslan, kyetz oxik kyq'uma' tidi'chq nya'tx galan kyuky'i kye aj nya'tx tijajil Israel tzan stzaj kyq'oj kyi'j kye qerman b'ix tzan kyb'isun nya'tx galan kyi'j. \v 3 Astilji te Pa'k b'ix te B'e'ch ekajten txini ky'ila'j q'ij, b'ix nkyepakb'an tuq tuky'i jun tk'u'jlal ti'j Qajawil, qa tetz mas b'an galan quky'i'l twitz te aj nqajo'. B'ix te Qajawil nqet tuq tyek'u' b'an'ax te aj nkyepakb'an tuq ti'j jun galan aj k'onti'l nqajo', astilji te Qajawil oxik tsi' tajwalil te kyetz tzan tqet kyk'ulu' tidi'chq yek'b'il b'ix tidi'chq aj nkyelab'an tuq kye xjal ti'j. \v 4 Kyaqil kye xjal tuj te amaq' pawa' tuq kyib', junjun dyakwerd tuq ate' kyuky'i kye [aj nim kyajwalil kxol kye] aj tijajil Israel, b'ix txq'anky dyakwerd tuq ate' kyuky'i kye tky'ixel Jesus. \p \v 5 Per txq'an aj nya'tx tijajil Israel b'ix txq'anky aj tijajil Israel, kyetz kyuky'i kye k'ulul mandad kxol, oqet kyb'isu' tzan kyok kyyaso' b'ix tzan kyok kxon tuky'i ab'j. \v 6 Per yatzun te Pa'k b'ix B'e'ch, ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, eb'aj'oqik b'ix exik max Listr b'ix Derb, kab'e' amaq' tuj tkwentil Likawny, b'ix ax exik tuj ky'ila'j luwar aj qaynin tzi. \v 7 B'ix tzi, kyetz nxik tuq kypakb'a' te tpakb'alil galan ti'j Jesukrist. \s1 Aj Tqet Kyb'isu' Kye Aj Amaq' Listr Qa Te Pa'k B'ix B'e'ch Dios-e' \p \v 8 Ntons, at tuq jun xjal txini tuj amaq' Listr aj k'onti'l tuq nb'antik tb'et tzan tpaj tetz kox tuq titz'jlenx, ni jun-el tetz ob'et. \v 9 Tetz b'an atok tuq txkyin ti'j te aj ntq'uma' tuq te Pa'k. Te Pa'k oxik te'e' b'ix owok ten te xjal wit'lik tuq tk'u'j tzan tb'antik. \v 10 Yaji oxik tq'uma' tuky'i nim twi' ikxjani: «Pajaw wa'let.» Yaji te xjal ojaw xlink'an b'ix ob'et. \p \v 11 Ya ma tz'ok kyen kye xjal aj ojetq tuq tk'uluj te Pa'k, kyetz eb'ajjaw siky'in kongan tuj kyyol aj Likawny, oxik kyq'uma' ikxjani: «Kye dios ma'tx kyekyaqul qxol iktza' xjal.» \v 12 Owok kyq'uma' [tuky'i kyb'i junjun dios aj ntzaj kyna'o' kyetz], te B'e'ch owok kyq'uma' Séus\f + \fr 14:12 \ft Ax: Júpiter.\f* b'ix te Pa'k owok kyq'uma' Ermes\f + \fr 14:12 \ft Ax: Mercurio.\f* tzan tpaj a tetz te aj mas nyolin tuq. \v 13 Te jay aj ja' nkyena'on tuq te Séus\f + \fr 14:13 \ft Ax: Júpiter.\f* atqet tuq twitz te amaq', b'ix te chman aj te Séus otzaj tin stzi' tlamelul te amaq' junjun tal tor b'ix ub'ech b'an txaku', b'ix tetz kyuky'i kyaqil kye xjal kygan tuq tzan tqet ksi' present te Pa'k b'ix te B'e'ch. \p \v 14 Ya ma tz'ok kcha'o' te Pa'k b'ix te B'e'ch, kyetz owel kylaqu' kyq'anaq kyi'j [tzan tqet kyyek'u' nya'tx dyakwerd tuq ate'], b'ix e'ox kxol kye xjal b'ix oxik kyq'uma' tuky'i nim kywi' ikxjani: \v 15 «Etetz ¿tistil etetz n'ek'ulu' ikxjani? Qetza ax a'o'na xjal iktza' etetz a'ix. Qetza cha nqopakb'an etetz te tpakb'alil galan tzan tkaj esi' kyaqil aj nya'tx galanni, b'ix tzan etokslan ti'j Qtata Dios aj at jun tanq'in, aj oqet k'ulun te twitz ka'j b'ix te twitz tx'o'tx' b'ix te nim a' b'ix kyaqil aj at.» \v 16 Oqtxi' te Qtata Dios ostzoqpij tzan kyb'et kyaqil xjal iktza' kyetz kyganx. \v 17 Per tetz k'onti'l okaj tsi' tzan tqet tyek'u' ab'l tuq tetz, komo tidi'chq galan ntk'ulu'. Komo aji tetz te aj ntzaj saman te jab', b'ix kyaqil aj tb'anil twitz etawal aj nkaj, b'ix ax ntzaj tsi' kyaqil aj presis tzan ewa'an, b'ix tzan xhchalaj etanim. \v 18 Anke kyetz oxik kyq'uma' kyaqil nini, pen ob'antik tzan tel kyin gan kye xjal tzan tqet ksi' tuq te present te kyetz. \v 19 Ntons yaji, kyetzaj txq'an aj tijajil Israel a'e' aj Antyokiy [qaynin tuj tkwentil Pisidy] b'ix txq'anky aj Ikony. Kyetz oxik kykub'sa' kyk'u'j kye xjal, b'ix astilji owok kxo'o' tuky'i ab'j te Pa'k, b'ix yaji owex kyjuki' xtxa'm amaq', komo kyetz tuj kynab'l qa ojetq tuq kamik. \v 20 Yaji, kye qerman, kyetz owok kchimo' kyib' ti'j te Pa'k, b'ix tetz ojaw wa'let b'ix oxik junky'el tuj amaq'. Ya tuj junky iwitq oxik Derb tuky'i B'e'ch. \p \v 21 Ya ma xik kypakb'a' te tpakb'alil galan tuj Derb, b'ix ya ma kye'okslan ti'j Jesus ky'ila'j xjal tzi, emeltz'jik junky'el Listr b'ix Ikony b'ix Antyokiy [qaynin tuj tkwentil Pisidy]. \v 22 Kyuj kye aj amaq' ni'n kyetz oxik kynimsa' kyk'u'j kye aj nkye'okslan ti'j Jesus b'ix nkyexik tuq kykawi' tzan k'on tkaj ksi' tzan tok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j Qajawil. B'ix oxik kyq'uma' kyetz kye xjal ikxjani: «Qetz aj nqokaj tuj tq'ab' Qtata Dios, qetz n'ok qen twitz tidi'chq xhcho'nal [tzan tpaj xjal aj nkyeq'ojin qi'j].» \v 23 Yaji kxol junjunchaq b'uch'uj qerman, ekaj ksi' tijxjal tuky'i kyajwalil. Yaji ya ma kyexnaq'tzan b'ix ma kye'ipan wa'ij, ekaj kswa' tuj tq'ab' te Qajawil aj ja' wit'lik kyk'u'j. \s1 Aj Kymeltz'jik Junky'el Te Pa'k B'ix B'e'ch Aj Ja' Eb'ajtzaj Lajo' \p \v 24 Ntons ya ma kyeky'ik tuj tkwentil Pisidy, yaji eb'ajpon tuj tkwentil Panfily. \v 25 Ya ma xik kypakb'a' Tyol Qtata Dios tuj amaq' Perg [tuj tkwentil Panfily], yaji eb'ajxik amaq' Ataly. \p \v 26 Yaji eb'ajxik tuj bark tzan kypon junky'el amaq' Antyokiy [tuj tkwentil Siry] aj ja' exik q'apo' tuj tq'ab' Qtata Dios jun-el tzan tqet kyk'ulu' tuq te aq'unj, b'ix ajna'l ojetq tuq b'antik kyitza'. \v 27 Ya ma kyepon Antyokiy, e'ok kchimo' kyaqil kye aj b'uch'uj qerman txini b'ix oxik kyq'uma' kyaqil aj b'an tb'anil ojetq tuq tk'uluj te Qtata Dios kyuky'i'l kxol kye xjal, b'ix oxik kyq'uma' titza' tuq kye aj nya'tx tijajil Israel ojetq tuq tz'ok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j Jesus. \v 28 Yaji eb'ajkaj tzi ky'ila'j q'ij kxol kye qerman. \c 15 \s1 Aj Txik Kyq'uma' Kye Tijxjal Tidi' Te Aj Presis Kxol Kye Aj Nya'tx Tijajil Israel \p \v 1 Ntons junjun aj tzajnaqe' tuq Judey, nkyexnaq'tzan tuq kxol kye qerman ikxjani: «Qa etetz nlay tz'ok etechalul iktza'x [eq'i' qitza'na] aj okaj tq'uma' Moisés,\x * \xo 15:1 \xt Gén 17:10-14\x* ntons nlay kxkolet.» \v 2 Yaji te Pa'k b'ix te B'e'ch eb'ajjaw wululun kyuky'i'l tzan tpaj te ntzani. Astilji kye qerman oqet kyb'isu' tzan txik max Jerusalen te Pa'k b'ix B'e'ch b'ix txq'anky aj kxol kyetz, tzan kyyolin ti'j te ntzani kxol kye a'e' tky'ixel Jesus txini b'ix kyuky'i kye txq'anky aj te b'uch'uj tijxjal. \v 3 Ntons kye aj exik lajo' tzan kye qerman, eky'ik tuj tkwentil Penisy b'ix Samary, b'ix oxik kyq'uma' kxol kye qerman tzi kyaqil titza' kye aj nya'tx tijajil Israel ojetq tuq kaj kykola' te kykostumbr tzan kyokslan ti'j te b'an'ax, b'ix ikxji kyaqil kye qerman b'an nkyechalaj tuq. \p \v 4 Ya ma kyepon Jerusalen, kyetz eb'ajk'amet tzan kyaqil kye qerman txini b'ix tzan kye tky'ixel Jesus b'ix kye aj te b'uch'uj tijxjal. Yaji oxik kyq'uma' kyaqil aj tb'anil aj ojetq tuq tk'uluj te Qtata Dios kyuky'i'l. \v 5 Ntons eb'ajjaw wa'let junjun aj b'uch'uj Parisey aj ojetq tuq kye'okslan b'ix oxik kyq'uma' ikxjani: «Presis tzan tq'umlet kye xjal tzan tok si'let kyechalul b'ix tzan tqet kyoksla' te Kawb'il ti'j qrelijyon [aj oqet stz'ib'a'] Moisés.» \p \v 6 Ntons kye tky'ixel Jesus b'ix kye tijxjal owok kchimo' kyib' tzan kyyolin ti'j te ntzani. \v 7 Ya ma kyeyolin nim ti'j, te Xhpe'y ojaw wa'let b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Instzaj echa'o' waq erman, etetz eteb'en te Qtata Dios jun-el in'el tjoyo' tzan txik nq'uma' te tpakb'alil galan kxol kye aj nya'tx tijajil Israel tzan kyokslan.\x * \xo 15:7 \xt Kya 10:1-43\x* \v 8 Te Qtata Dios aj totzqi' kyanim kye xjal, tetz oqet tyek'u' b'a'n tuq tzan tk'amon kyetz, komo otzaj tsi' te Txew tuj kyanim iktza'x otzaj tsi' qetz.\x * \xo 15:8 \xt Kya 10:44\x* \v 9 Tuj twitz te Qtata Dios, qetz nya'tx mas tb'anil a'o' kywitz kyetz, komo ax kyetz nkaj saq kyanim tzan tpaj toklen wit'let kyk'u'j ti'j Qtat. \v 10 Ajna'l etetz, ¿tistil k'onti'l nqet etoksla' te Qtat tzan tpaj nxik eq'uma' kye qerman tzan txik kyin te Kawb'il aj eq'i' kyitza' qxjalil,\f + \fr 15:10 \ft Ax: yug.\f* aj ni kye qijajil oqtxi' ni qetz ajna'l k'onti'l nb'antik tzan tqet jk'ulu'? \v 11 Qetz nqo'okslan nqokolet tzan te Qajaw Jesus nya'tx tzan tpaj tb'anil-wit a'o' sinoke tzan tpaj ikxji tetz tgan, b'ix ax kyetz nkyekolet ikxji.» \p \v 12 Kkyaqil kye xjal eb'ajlumet b'ix yaji n'ok tuq kcha'o' aj nxik tuq kyq'uma' te Pa'k b'ix te B'e'ch ti'j tidi'chq aj nqet tk'ulu' tuq te Qtata Dios kxol kye aj nya'tx tijajil Israel, tidi'chq yek'b'il tuky'i tajwalil Qtata Dios b'ix tidi'chq aj nkyelab'an tuq kye xjal ti'j. \p \v 13 Ya ma mankun kyyolin kyetz, yaji te Chaw oxik tq'uma' ikxjani: \v 14 «Erman, kyintzaj echa'o'. Te Simon ma'tx tzaj tq'uma' titza' te Qtata Dios nnab'lin b'an galan kxol kye aj nya'tx tijajil Israel tzan kyel tpawa' txq'an kxol kyetz tzan kyok te tetz. \v 15 Tzan tpaj te nini nponkix tyol [te Qtata Dios aj oqet tz'ib'a' tzan] te aj yolil tyol oqtxi' aj tz'ib'ankaj ikxjani: \v 16 “‘Oj tky'ik kyaqil ntzani, yaji kyin'ulel junky'el, b'ix ojawel nk'ulu'ky te tjay tijajil Dawid; te aj oje ponaj, ojawel nk'ulu' junky'el.\f + \fr 15:16 \ft B'a'n tzan telponx “tjay tijajil Dawid” ti'j te Koloyon Aj Q'uman Kaj Tuq Oqtxi', iktza' ntzani: “onk'ulu'tzkix tzan tk'ulun mandad junky'el jun tijajil te Dawid”; ax b'a'n tzan telponx kyi'j kye aj nkye'okslan iktza' te Dawid n'okslan tuq; Kya 13:22-23,34-39; 1Xhp 2:4-12; Mak 13:1-2.\f* \v 17 Ikxji kye txq'anky xjal okyejoyoyon wi'j wetz aj Kyajawil a'in, kyaqil a'e' aj nya'tx tijajil Israel aj uk'leme' tzan kyok te wetz ax kyetz okye'okel te wetz.’ \v 18 Ikxji ntq'uma' te Qajawil aj okaj tsi' kyaqil ntzani atx b'an oqtxi'.”\x * \xo 15:18 \xt Am 9:11-12\x* \p \v 19 Ntons astilji wetz tuj nnab'l k'onti'l tzan tel qin gan kye aj nya'tx tijajil Israel tzan kyk'ulun iktza' te Qtata Dios tgan. \v 20 Mejor a'ox intqet tz'ib'let jun u'j tzan tkaj kykola' tzan kyna'on kye titzb'alil tidi'chq\x * \xo 15:20 \xt Exo 34:14-17\x* b'ix te k'ajajb'ilj\x * \xo 15:20 \xt Lev 17:10-16\x* b'ix tzan k'on txik kchi' txkup aj cha n'el b'ino' kyalq\f + \fr 15:20 \ft Telponx tzan k'on tuq txik kchi' chib'j aj tzunx tuq at kyik' tuj.\f* b'ix ni k'onti'l tzan txik kchi' kyik'.\x * \xo 15:20 \xt Lev 18:6-23\x* \v 21 Komo atx aj b'an oqtxi' tuj kyaqil q'ij ojla'mj tuj te jay nab'il Dios tuj kyaqil amaq', ate'kix xjal aj njaw e'en te Kawb'il aj oqet stz'ib'a' Moisés.» \p \v 22 Ntons kye tky'ixel Jesus b'ix kye aj te b'uch'uj tijxjal b'ix kyaqil kye txq'anky qerman oqet kyb'isu' tzan kyel kyjoyo' xjal tzan kxik kylajo' amaq' Antyokiy tuky'i Pa'k b'ix B'e'ch. Owel kyjoyo' te Juds aj n'ok tuq q'uma' Barsabas, b'ix Chil,\f + \fr 15:22 \ft Ax: Sílas.\f* kyetz at tuq kyajwalil kxol kye qerman. \v 23 Kyi'j kyetz oxik ksama' te u'j aj ja' tuq nyolin ikxjani: «Qetza aj tky'ixel Jesus a'o'na b'ix kye aj te b'uch'uj tijxjal, nqet qtz'ib'a'na te etetz qerman aj nya'tx tijajil Israel, etetz aj atikxqet Antyokiy, Siry b'ix Silisy. Jun limb'il te etetz. \v 24 Qetza oje tz'ok qcha'o'na ate' junjun xjal xiknaqe' tzani oje kyepon tzi b'ix qetza k'onti'l exik jk'ulu' mandad. Oje tz'ok qcha'o'na cha nkyek'ulun joder eti'j tuky'i aj nxik kyq'uma', b'ix cha nkyk'ulu' tzan tna'non etanim (tzan tpaj nxik kyq'uma' tzan tok si'let etechalul b'ix tzan tqet etoksla' te Kawb'il oqtxi'.)\f + \fr 15:24 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet k'onti'l oqet ktz'ib'a' aj ja' nyolin “tzan tok si'let etechalul b'ix tzan tqet etoksla' te kawb'il.”\f* \v 25 Astilji qetza ma tz'ok qchimo'na qib' b'ix ma qet qb'isu'na tzan kyel qjoyo'na kab'e' qerman tzan kxik q'olb'el etetz junx kyuky'i kye qerman aj ganime' nim qitza', te Pa'k b'ix B'e'ch. \v 26 Kyetz oje tz'ok kyen nim xhcho'nal ch'inky tuq nkyeqet kansa' tzan tpaj nkyepakb'an ti'j Qajaw Jesukrist. \v 27 Astilji qetza ma'tx xik qlajo'na etuky'i'l te Juds b'ix te Chil tzan kyyolin kyetz etuky'i'l b'ix oxe'l kyq'uma' xtxolil tidi' ma'tx qokajna ti'j tzani. \v 28 Tuj twitz te Txew Dios b'ix ax tuj qwitz qetza ma tz'el galan tzan k'on txik jq'uma'na junky tidi' mas aj presis tzan tqet ek'ulu' kywitz kye ntzani: \v 29 K'on xik echi' txkup aj oje xik q'apet kye titzb'alil, b'ix k'on xik echi' kyik', b'ix k'on xik echi' txkup aj cha n'el b'ino' kyalq, b'ix k'on kxk'ajajin. Qa etetz oqtel etoksla' nini ntons jun galan n'ek'ulu'. Dios etuky'i'l. [A'ox ntzani.]» \p \v 30 Ntons ya ma kyexik kawi', kyetz eb'ajxik max Antyokiy, b'ix ya ma kyepon, e'ok kchimo' kyaqil kye qerman b'ix oxik kyq'apo' te u'j. \v 31 Ya ma jaw kye'e' kye qerman te u'j, kyetz oje kyechalaj tzan tpaj jun nimsb'il kyk'u'j. \p \v 32 B'ix komo te Juds b'ix te Chil kyetz a'e' aj yolil tyol Dios tuq, ntons oxik kynimsa' kyk'u'j kye qerman tuky'i kyyol b'an galan, b'ix ikxji ojaw kyin kyk'u'j kye qerman. \v 33 Ya ma ky'ik ky'ila'j q'ij kyqetlen ten txini, yaji e'etz kawi' tuky'i jun tume'l galan tzan kye qerman tzi tzan kymeltz'jikky kxol kye qerman [tuj Jerusalen] aj eb'ajxik lajon te kyetz. \v 34 Per yatzun te Chil oqet tuj twitz tzan tkajten txini.\f + \fr 15:34 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet k'onti'l oqet ktz'ib'a' ja taqan ntzani.\f* \v 35 Yatzun te Pa'k b'ix te B'e'ch, kyetz eb'ajkaj Antyokiy, nxik tuq kxnaq'tza' b'ix nkyepakb'an tuq ti'j Tyol Qajawil junx kyuky'i ky'ila'j txq'anky aj nkyepakb'an tuq. \s1 Aj Txik Te Pa'k B'ix B'e'ch Q'olb'el Kye Qerman Aj Ja' Tuq Ojetq Kyeky'ik Tb'aya' \p \v 36 Ya ma ky'ik ky'ila'j q'ij, te Pa'k oxik tq'uma' te B'e'ch ikxjani: «Qo'o junky'el q'olb'el kye qerman tuj kyaqil amaq' aj ja' oje xik qpakb'a' te tyol Qajawil, tzan tok qcha'o' titza' ate'.» \v 37 Te B'e'ch tgan tuq tzan txik tin kyuky'i'l kyetz te Wa'nch aj n'ok q'uma' tuq Mak. \v 38 Per te Pa'k k'onti'l oqet tuj twitz tzan tpaj te Mak ojetq tuq kyekaj tka'yi' jun-el\x * \xo 15:38 \xt Kya 13:13\x* tuj tkwentil Panfily b'ix k'onti'l oxik kyuky'i'l pakb'ayon. \v 39 Kyetz k'onti'l eten dyakwerd kxol, astilji oqet kypawa' kyib', te B'e'ch oxik tin Mak tuky'i'l b'ix exik Chipr\x * \xo 15:39 \xt Kya 4:36\x* tuj jun bark, \v 40 b'ix te Pa'k owel tjoyo' te Chil\f + \fr 15:40 \ft Ax: Sílas.\f* tzan txik tuky'i'l. Kye txq'anky qerman eb'ajxik kykawi' b'ix ekaj kyq'apo' tuj tq'ab' Qajawil tzan tk'ulun jun nim b'an galan kyuky'i'l. \v 41 Ntons te Pa'k oky'ik tuj tkwentil Siry b'ix Silisy, b'ix njaw tuq tin kyk'u'j kye kyaqil b'uch'uj qerman txini. \c 16 \s1 Aj Txik Te Timotey Tuky'i Pa'k B'ix Chil \p \v 1 Ntons, te Pa'k opon amaq' Derb b'ix yaji amaq' Listr, b'ix tzi at tuq jun xjal aj n'okslan tuq ti'j Jesus, Timotey tb'i. Tetz tnan jun aj tijajil Israel, jun xuj aj k'onti'l tuq nkaj tsi' tzan tokslan [ti'j Jesukrist], b'ix te stat jun aj nya'tx tuq tijajil Israel. \v 2 Kye qerman aj Listr b'ix kye aj Ikony nkyeyolin tuq galan ti'j te Timotey. \v 3 Te Pa'k tgan tuq tzan txik te Timotey tuky'i'l, ntons oxik tuk'le' per tb'ay owok tsi' techalul tzan k'on tuq kyyolin kye aj tijajil Israel aj nkyenajan tuq tuj aj luwarji, tzan tpaj kyeb'en tuq te stat nya'tx tuq jun aj tijajil Israel. \v 4 Tuj kyaqil amaq' aj ja' tuq nkyeky'ik, nxik tuq kyq'uma' kye qerman kyaqil aj ojetq tuq kye kaj ti'j kye tky'ixel Jesus b'ix kye aj te b'uch'uj tijxjal tuj Jerusalen. \v 5 Ikxji kye b'uch'uj qerman ja'chq, kyetz mas tuq nkyeten jwert titza' wit'lik kyk'u'j ti'j Qajawil b'ix b'ajq'ij mas xjal nkye'ok lapet tzan kyokslan. \s1 Aj Tok Joto' Tuj Twitz Te Pa'k Jun Xjal Aj Masedony \p \v 6 Ntons, komo te Txew Dios k'onti'l ostzoqpij tzan kky'ik pakb'al tyol Qtata Dios tuj Asy, astilji eb'ajky'ik tuj tkwentil Prijy b'ix Galasy. \v 7 Ya ma kyepon xtxa'm xtx'o'otx' te Misy, kyetz nqet tuq kyb'isu' tzan kyox tuj te amaq' Bitiny per te Txew Jesus k'onti'l ostzoqpij. \v 8 Ya ma kyeky'ik tuj tkwentil Misy, eb'ajxik Troas. \p \v 9 Tzi te Pa'k jun aq'b'il owok joto' tuj twitz jun ichan aj Masedony wa'lqet tuq twitz b'ix nqet tuq twitz twitz, oxik tq'uma' ikxjani: «Paky'ik ch'in Masedony b'ix pawonen ch'in qi'ja.» \v 10 B'eyx aj tok joto' tuj twitz te Pa'k, oxikna Masedony. Qetza wit'lik jk'u'jna tuq, te Qtata Dios ojetq tuq qoxik tuk'le'na tzan txik qpakb'a'na txini te tpakb'alil galan ti'j Jesukrist. \s1 Aj Tpon Te Pa'k B'ix Chil Tuj Amaq' Filipos \p \v 11 Ya ma qo'etzna tuky'i bark tuj Troas, oxikna derech Samotrasy b'ix tuj junky iwitq opona Neápolis. \v 12 Yaji oxikna Filipos te amaq' aj mas nim tuj tkwentil Masedony, b'ix jun amaq' aj ja' nkyek'ulun mandad kye aj Rom. Ntons txini, oqetena kab'e q'ij. \p \v 13 Yaji tuj jun q'ij ojla'mj o'exna xtxa'm te amaq' stzi' jun a', komo qetza tuj qnab'la qa tzi at tuq jun luwar ja' n'ok kchimo' kyib' kye xjal tzan kxnaq'tzan. Aj qpona txini, oqet wit'letna yoliyon kyuky'i kye xuj aj ojetq tuq tz'ok kchimo' kyib' tzi b'ix oyolina kyuky'i'l. \v 14 Jun xuj [aj atqet tuq tzi] Lidy tb'i, tetz jun aj k'ayil xq'apj xtx'otx'al púrpura, b'ix tzajnaq tuq Tyatir b'ix nna'on tuq Qtata Dios. B'ix te Qajawil oxik tsi' jun tnab'l tzan tel tniky' tzan tokslan ti'j te aj nxik tq'uma' tuq te Pa'k. \v 15 Ya ma jaw si' a' twi' tetz b'ix kye a'e' aj tuj tjay, tetz oqet twitz qwitza, otzaj tq'uma' ikxjani: «Qa etetz tuj ewitz nkyin'okslan b'an b'an'ax ti'j Qajawil ntons pe'ekaj njay ajna'l.» Astilji, okajna tzi. \s1 Aj Kyel Jaqlik Kye Lamel Te Pres Aj Ja' Lamome' Tuq Te Pa'k B'ix Chil \p \v 16 Jun q'ij aj ikja'n tuq qxikna tuj te luwar aj ja' nqoxnaq'tzan te Qtata Dios, owetz tuj qb'eya jun q'opoj aj ate' tuq tajawil b'ix tetz at tuq jun malspirit\f + \fr 16:16 \ft Ax: malspirit aj te kan piton.\f* tuj tanim aj nxik tsi' tpoder tzan tkanon tuq ti'j tidi' aj oky'el. B'ix tzan tpaj nini tetz nim tuq tmin ntk'ulu' ganar kye tajawil. \v 17 Te ja q'opojni tetz lapik tuq qi'ja b'ix ti'j Pa'k, b'ix nxik tuq tq'uma' kongan ikxjani: «Kye ja xjal ntzanije' nkye'aq'unan te Qtata Dios aj atjax tuj ka'j aj mas nim tajwalil twitz kyaqil. Kyetz nxik kypakb'a' te etetz te b'ey galan titza' tzan jkolet ti'j qchoj.» \p \v 18 Ky'ila'j q'ijxi' tuq ntk'ulu' ikxji, b'ix yaji te Pa'k ojetq tuq tziktik tzan txik xhcha'o' kob'chaq ikxji. Tetz owaj meltz'jik ti'j, b'ix oxik tq'uma' tuky'i te malspirit aj atqex tuq tuj tanim te q'opoj, oxik tq'uma' ikxjani: «Tuky'i tajwalil Jesukrist, oxe'l nk'ulu' mandad yatz tzan ajatz tuj tanim ja q'opojni.» Ntons, b'eyxnajji te malspirit ojatz tuj tanim te q'opoj. \p \v 19 Ya ma tz'ok kyen kye tajaw te q'opoj ya nlay tuq b'antik tzan tok mas kytumin tzan tpaj tetz, ojaw ktzyu' te Pa'k b'ix te Chil, b'ix exik kyin tuj plas te amaq' kywitz kye k'ulul mandad tuj amaq'. \v 20 Ya ma pon kyin kywitz kye k'ulul mandad, oxik kyq'uma' ikxjani: «Kye aj tijajil Israel ntzanije'ni, kyetz cha nkyek'ulun tzan kyjaw lab'un kye xjal tuj qamaq' \v 21 b'ix nxik kxnaq'tza' junky kostumbr aj qetz tzan te jkawb'il nlay b'antik tzan txik qin b'ix ni tzan tqet jk'ulu' qetz aj a'o' aj Rom.» \p \v 22 Ntons kye xjal eb'ajjaw lab'un kyi'j, b'ix kye k'ulul mandad owel kylaqu' kyq'anaq te Pa'k b'ix Chil\f + \fr 16:22 \ft Ax: Sílas.\f* b'ix oxik kyk'ulu' mandad tzan kyqet jub'cha' tuky'i tze'. \v 23 Ya ma kyeqet jub'cha' ky'ila'j-el, yaji eb'ajqex si' tuj pres b'ix oxik kyq'uma' te xb'uqil pres tzan kyqet kxb'uqi' byenech. \v 24 Yatzun te xb'uqil pres eqex tlamo' tuj jun luwar tujx te pres, b'ix oqex tsi' kyoq tuj jun xhapb'il oqj. \p \v 25 Ntons mas yaj, qanq b'an chukaq'b'il tuq, te Pa'k b'ix te Chil nkyexnaq'tzan tuq b'ix nkyeb'itzan tuq b'itz te Qtata Dios, b'ix kye txq'anky aj pres nkyecha'on tuq kyi'j. \v 26 Yaji tanderepent otzaj jun kab'junab' b'an nim, ojaw tkyito' kyaqil twit'lel te loq' te pres, b'eyxnajji kye tlamelul te pres eb'aj'el jaqlik b'ix kye kaden aj n'oken tuq k'alb'il kye xjal eb'aj'el kyib'x. \v 27 Ya ma tz'el twatl te xb'uqil pres b'ix ya ma xik ten te lamb'il stzi' te pres jaqo' tuq, ntons tetz otzyet tmachit aj q'ojb'il b'ix oqet tuq tkansa' tib' tzan tpaj tetz tuj tnab'l ojetq tuq kye'oqik kye aj pres. \v 28 Per te Pa'k luwew ojaw siky'in kongan ikxjani: «K'on tz'ok ak'ulu' jun tidi' awi'j. Qkyaqil qetza aqoqetna tzani.» \p \v 29 Ntons te xjal oxik tq'uma' tzan stzaj q'anali' tuq tuj tb'ey b'ix owox oqelan tuj te pres, b'ix b'an nlu'lun tuq oqet mejlet twitz Pa'k b'ix Chil. \v 30 Yaji eb'aj'etz tin tuj te pres b'ix oxik xhcha'o' kyetz ikxjani: «Tat, instzaj eq'uma' ch'in, tidi' presis tzan tqet nk'ulu' tzan nkolet.» \p \v 31 Yaji kyetz owaj ktzaq'b'e' ikxjani: «Pawokslan ti'j Qajaw Jesus, ikxji ochkoletel yatz a'ich b'ix kyaqil a'e' aj tuj ajay.» \v 32 Ntons kyetz oxik kypakb'a' te Tyol Qtata Dios tetz b'ix kye kyaqil a'e' aj tuj tjay. \v 33 Axkix aj or aj aq'b'ilji, ojaw xtx'ajo' twitz kye ok'ol kyqetlen jub'cha'. B'ix tetz ojaw si' a' twi' b'ix kyaqil kye a'e' aj tuj tjay. \v 34 Ntons te xjal eb'aj'ox tin tuj tjay b'ix [otq'umaj tzan] txik si' kywe', b'ix kyaqil kye aj tuj tjay eb'ajchalaj tzan tpaj kyokslb'en ti'j Qtata Dios. \p \v 35 Ntons, ya ma qosaqxikan kye k'ulul mandad oxik kylajo' txq'an mulon q'umal tetz ikxjani: «Inkxik atzoqpi' kye aj xjalni.» \v 36 Yaji te xb'uqil pres oxik tq'uma' te Pa'k ikxjani: «Kye k'ulul mandad ma'tx stzaj kyq'uma' tzan exik tzoqplet. Ajna'l b'a'n tzan exik. ¡Kyeb'a' waq kxik!» \p \v 37 Per yatzun te Pa'k oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Tb'ay ma qoqetb'aj kyjub'cha' kywitz kyaqil b'ix k'onti'l tuq qil, b'ix qetza a'o'na at qoklena tzan jkolet tzan te kawb'il aj Rom, b'ix ma qoqex ksi'na tuj pres. ¿B'ix ajna'l kygan tzan qxikna ktzoqpi' ewj? ¡Nlay! Inktzaj kyetz kywitzale' eq'il te qetza.» \p \v 38 Ntons ikxji kye mulon oxik kyq'uma' kyuky'i kye k'ulul mandad te amaq', b'ix kyetz eb'ajxob' toklen kcha'o' qa at tuq kyoklen tzan kykolet tzan te kawb'il aj Rom. \v 39 Ntons kye k'ulul mandad eb'ajxwa'q aj ja' tuq akyeqet kyetz, b'ix oqet kywitz kywitz [tzan kyex]. Ya ma kyejatz kyin, oqet kywitz kywitz tzan kyex tuj te amaq'. \v 40 Ntons ya ma kyejatz tuj te pres, eb'ajxik tjay Lidy, b'ix ya ma kyepon kxol kye qerman, oxik kynimsa' kyk'u'j tzan kyten jwert. Yaji eb'aj'ex tzi. \c 17 \s1 Aj Tpakb'an Pa'k Tuj Amaq' Tesalonk \p \v 1 Ya ma kyeky'ik tuj tkwentil te Anfípolis b'ix te Polony, yaji eb'ajpon Tesalonk aj ja' at tuq jun jay nab'il Dios ja' tuq n'ok kchimo' kyib' kye aj tijajil Israel. \v 2 Iktza'x naq'ik tuq te Pa'k, owox kxol kyetz, b'ix oxe q'ij aj q'ij ojla'mj tetz oyolin kyuky'i'l ti'j te Tu'jal Dios. \v 3 Nxik tuq tq'uma' xtxolil b'ix nqet tuq tyek'u' tuky'i Tu'jal Dios, ma'kix tuq kamik te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi', b'ix ma'kix tuq jaw anq'in kxol kye kamnaq. Tetz nxik tuq tyoli' ikxjani: «Te Jesus aj nxik npakb'a' etetzni, a tetz te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'.» \v 4 B'ix junjun kxol kyetz eb'aj'okslan b'ix owok kyjunch'i' kyib' tuky'i Pa'k b'ix Chil, b'ix ax ky'ila'j aj nya'tx tijajil Israel aj nkyexjanin tuq Dios ax kyetz eb'aj'okslan, b'ix ax ky'ila'j xuj aj tlimaqal xjal-e'. \p \v 5 Ntons kye xjal aj nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel [aj k'onti'l nkye'okslan tuj aj amaq'ji], kyetz b'an nkye'ek'awin tuq, b'ix e'ok kchimo' txq'an xjal aj nya'tx galan kyenab'lin aj cha nkyeb'aqanje' tuq tuj amaq', ntons okyk'uluj tzan kyjawlab'un kye xjal tuj te amaq'. Eb'aj'ox tuj tjay Jason joyol te Pa'k b'ix Chil tzan tuq kyetz kyeq'i' jwer tzan tuq txik kyq'apo' tuj kyq'ab' kye xjal. \v 6 Yaji, komo k'onti'l owoknoj te Pa'k kyitza', astilji exik kyeq'i' te Jason b'ix junjunky qerman kywitz kye k'ulul mandad tuj te amaq'. Oxik kyq'uma' kongan ikxjani: «Kye ja xjalni nkyek'ulun nya'tx galan ja'chq, ax ma'tx kye'ul tzani tuj qamaq'. \v 7 B'ix te Jason ma'tx kye tk'amoj tuj tjay. Kyaqil kyetz k'onti'l nkye'okslan te kawb'il aj ntzaj tq'uma' te César [aj twitzale' kyi'j kye k'ulul mandad qi'j], b'ix kyetz nkyq'uma' at junky twitzale' k'ulul mandad qi'j aj tb'i Jesus.» \p \v 8 B'ix ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, eb'ajjaw q'ojlik kyaqil kye xjal b'ix kye aj nkyek'ulun mandad tuq txini. \v 9 Per te Jason b'ix kye txq'anky okchojoj kymult b'ix eb'ajxik tzoqpi'. \s1 Aj Tpakb'an Te Pa'k B'ix Chil Tuj Amaq' Berey \p \v 10 Yaji qonik'an kye qerman exik kylajo' te Pa'k b'ix Chil tzan kxik Berey. B'ix ya ma kyepon tzi, eb'aj'ox tuj te jay nab'il Dios aj ja' tuq n'ok kchimo' kyib' kye aj tijajil Israel. \v 11 Kye xjal tzi mas tuq galan ch'inky kyenab'lin kywitz kye aj Tesalonk. Kyetz okyk'amoj te tpakb'alil tuky'i jun tk'u'jlal, b'ix b'ajq'ij nqet tuq b'aj kxnaq'tza' te Tu'jal Dios aber qa b'an'ax te aj nkypakb'a' tuq te Pa'k b'ix Chil. \v 12 Ikxji ky'ila'j xjal aj tijajil Israel eb'aj'okslan b'ix ax ky'ila'j xjal aj nya'tx tijajil Israel eb'aj'okslan, nya'tx a'ox ichan sinoke ax xuj a'e' aj tlimaqal-e' aj nkyeyolin tuq te yol gryeg. \p \v 13 Ya ma tz'ok kcha'o' kye aj tijajil Israel aj nkyenajan Tesalonk qa te Pa'k ax npakb'an tuq tyol Qtata Dios tuj Berey, eb'ajxik txini b'ix okyk'uluj tzan kyjawlab'un kye xjal. \v 14 Ntons kye qerman luwew oxik kylajo' te Pa'k tzan txik tumelil te nim a', yatzun te Chil b'ix te Timotey eb'ajkaj tzi. \v 15 Ya kye aj eb'ajxik in te Pa'k, eb'ajxik tuky'i'l max tuj te amaq' Aténas. Yaji te Pa'k oxik tq'uma' kyetz tzan txik kyq'uma' te Chil b'ix te Timotey tzan kypon luwew txini; ntons kye qerman e'ajtz meltz'jik. \s1 Aj Tpakb'an Te Pa'k Tuj Amaq' Aténas \p \v 16 Aj man tuq n'iyon te Pa'k kyi'j kye tuky'i'l tuj Aténas, tetz otzaj cho'on tanim tzan tpaj te aj amaq'ji kyaqil kye xjal b'an q'apo' tuq kyib' tzan kyna'on twitz titzb'alil tidi'chq. \v 17 Tetz nyolin tuq nim tuj te jay nab'il Dios kyuky'i kye aj tijajil Israel b'ix kyuky'i kye aj nya'tx aj tijajil Israel aj nkyexjanin Dios, b'ix b'ajq'ij tuq nyolin tuj plas kyuky'i kye aj nkye'ok te'e' tuq tzi. \v 18 B'ix junjun xnaq'tzon aj b'uch'uj Epikury b'ix aj b'uch'uj Estoyk nkyeyolin tuq tuky'i'l. Junjun nkyyoli' tuq ikxjani: «¡Tidi'-alo ntwululu'!» kyekyi. B'ix junjunky nkyq'uma' tuq ikxjani: «Tetz cha npakb'an kyi'j txq'anky dios aj k'onti'l ntzaj qna'o' tzani.» Nkyeyolin tuq ikxji tzan tpaj te Pa'k nxik tuq tpakb'a' te tpakb'alil galan ti'j Jesus b'ix ti'j titza' tjawlen anq'in. \p \v 19 Yaji kyetz otzaj kyuk'le' b'ix oxik kyin twitz te [b'uch'uj xjal aj n'ok q'uma' tb'i] Ariyop, b'ix oxik kyq'uma' tetz ikxjani: «Qgana tzan tok qcha'o' ti'j te aj tpakb'alil ak'a'j aj nxik apakb'a'ni. \v 20 Yatz ntzaj aq'uma' qetza tidi'chq aj chuktky mina' tok qcha'o'na, per qetza qgana tzan tok qcha'o' tidi' telponx kyaqil nini.» \v 21 Komo kye aj Aténas b'ix kye aj laq'chik xjal aj nkyenajan tuq tzi, k'onti'l junky tidi' aj b'an presis n'el tuj kywitz sinoke tzan txik kyyoli' qatzun tzan tok kcha'o' jun tidi' aj mina' tok kcha'o'ji. \p \v 22 Ntons te Pa'k ojaw wa'let kxol kye aj te Ariyop b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Etetz aj amaq' Aténas, wetz n'ok wen etetz at nim erelijyon eq'i' etitza'. \v 23 Komo aj nkyinb'et wetz tuj junjun luwar tuj etamaq', n'ok nka'yi' ky'ila'j titzb'alil tidi'chq aj nkyeqet ena'o'. B'ix wetz ma tz'ok wen tuj jun enab'il dios tz'ib'a' ja yol ikxjani: “Te ja ntzani te jun nab'il te dios aj k'onti'l qotzqi'.” Ntons te Dios aj ntzaj ena'o' etetz, aj k'onti'l etotzqi'ni, ti'j tetz nkyinpakb'an ajna'l. \p \v 24 A tetz te Dios aj oqet k'ulun te twitz tx'o'tx' b'ix kyaqil aj at tzani twitz tx'o'tx', a tetz Tajaw te ka'j b'ix te tx'o'tx', b'ix k'onti'l nnajan tuj jun jay aj cha tk'ulb'en xjal. \v 25 Tetz k'onti'l lo'ik tk'u'j tzan txik si' jun tidi' tetz iktza'-wit tetz at tidi' npaltin tetz, a tetz ntzaj sin qanq'in qkyaqil b'ix ntzaj tsi' qxew b'ix ntzaj tsi' kyaqil aj at.\x * \xo 17:25 \xt Isa 42:5\x* \v 26 Cha ti'j jun xjal eqet tk'ulu' kyaqil kyijajil xjal aj at twitz tx'o'tx', tzan kynajan ja'chq twitz tx'o'tx' kyaqil. Tetz oje kaj tsi' kyaqil tumelil te tyemp b'ix jateb' tyemp qo'anq'iyon [tzani twitz tx'o'tx'] b'ix ja' oqonajayon. \p \v 27 Tgan tzan kyjoyon kye xjal tetz tzan toknoj kyitza' oj kyok taktz'an twitz nkyetakanje' nkyejoyon ti'j, komo nya'tx laq'chik atqetkix te Qtata Dios qi'j.\x * \xo 17:27 \xt Rom 10:8\x* \v 28 Komo “tzan tpaj tetz itz'ojo' ajna'l, b'ix nqo'aq'unan, nqok'ulun tidi'chq, b'ix tzan tpaj tetz ato' ajna'l.” Iktza'x okyq'umaj junjun aj otzqi'mj tzan tpaj b'an b'isu' nkyeyolin, oje kyq'umaj ikxjani: “Komo tzan tpaj ti'j o'el, ax a'o' tijajil.” \v 29 Komo qetz a'o' tijajil Qtata Dios, a tgan tzan tel qniky', tetz nya'tx jun tidi' aj k'ulumaj tuky'i xtx'otx'al oro b'ix plata qatzun ab'jji, b'ix tetz nya'tx cha jun titzb'alil aj tk'ulb'en jun xjal b'ix tetz nya'tx jun aj xkonoli' tzan xjal. \v 30 Oqtxi' kye xjal k'onti'l owel kyniky' ti'j te Qtata Dios b'ix tetz cha oky'ix-oq titza' te nini,\x * \xo 17:30 \xt Rom 3:25; 2Kor 5:19\x* per ajna'l tetz ntzaj tq'uma' te qkyaqil qetz aj ja'chq tzajnaqo' tzan tjaw qky'ixpu' qnab'lin. \v 31 Te Qtata Dios oje kaj tsi' jun q'ij aj ja' oxe'l tq'uma' kyil kye xjal tuky'i tkawb'il tuj tq'ab'. B'ix oxe'l tq'uma' kyil tzan jun xjal aj oje tz'el tjoyo' tetz, b'ix oje qet tyek'u' ntzani b'an'ax tzan tpaj te aj xjalji oje jaw tanq'insa' junky'el.» \p \v 32 Ntons, ya ma tz'ok kcha'o' ti'j oj kyjaw anq'in kye kamnaq, junjun cha eb'ajxmayin ti'j b'ix junjunky nkyq'uma' tuq ikxjani: «Qgana tzan awok qcha'o' ti'j te nini tuj junky q'ij.» \v 33 Ntons astilji te Pa'k owex kxol. \v 34 Per junjun kyetz eb'aj'okslan b'ix eb'aj'ok lapet ti'j. Kxol kyetz atqet tuq te Yoni'xh, tetz jun kxol kye aj n'ok tuq kchimo' kyib' txini tuj te Ariyop, b'ix junky, jun xuj tb'i Dámaris, b'ix ax ate' tuq txq'anky xjal. \c 18 \s1 Aj Tyolin Te Qajawil Tuky'i Pa'k Tzan K'on Tkaj Tsi' Tzan Tpakb'an Tuj Amaq' Korint \p \v 1 Ya ma ky'ik kyaqil te nini, yaji te Pa'k owetz Aténas b'ix oxik max amaq' Korint. \v 2 Tzi owoknoj twitz tetz jun ichan aj tijajil Israel, Akiy tb'i. Tetz aj tuj tkwentil Pont tuq b'ix te txu'jel tb'i Xhil. Kyetz man tuq kyponlen tzi, tzajnaqe' tuq Italy tzan tpaj te Claudio [aj nk'ulun mandad tzi] ojetq tuq xik tk'ulu' mandad tzan kyex kyaqil kye aj tijajil Israel aj nkyenajan tuq tuj Rom. Ntons te Pa'k oxwa'q q'olb'el kyetz. \v 3 B'ix komo te Pa'k parej tuq taq'un iktza'x tuq kyetz, komo kyetz k'ulul jay pach pur xtx'otx'al tz'u'm tuq, ntons tetz okajten kyuky'i'l aq'unon. \p \v 4 Kyaqil q'ij ojla'mj te Pa'k nxik tuq tuj te jay nab'il Dios, b'ix tzi nxik txnaq'tza' tuq kye xjal. Nim tuq nyolin tzan kyokslan kye xjal aj tijajil Israel b'ix ax kye xjal aj nya'tx tijajil Israel. \p \v 5 Ya ma kyepon te Chil\f + \fr 18:5 \ft Ax: Sílas.\f* b'ix te Timotey tzajnaqe' tuq tkwentil Masedony, yatzun te Pa'k okaj tsi' tzan taq'unan b'ix owokten pakb'al Tyol Qtata Dios b'ajq'ij. Tuky'i jun tk'u'jlal nxik tuq tkpakb'a' kyuky'i kye aj tijajil Israel, tetz teb'enky tuq a te Jesus te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'. \v 6 Per yaji, txq'an aj kxol kyetz nkyeyolin tuq nya'tx galan ti'j Pa'k b'ix k'onti'l tuq nkyoksla'. Astilji te Pa'k owel tkyito' tq'anaq kywitz [tzan tqet tyek'u' tetz k'onti'l oqet tuj twitz te aj okyk'uluj], b'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «A'ixk at epaj qa tzul jun xhcho'nal etajsik ajna'l. Wetz ajna'l k'onti'l npaj ti'j te aj oky'el eti'j.\x * \xo 18:6 \xt Ezq 33:1-9\x* Ajna'l ma kyinxik kxol kye aj nya'tx tijajil Israel.» \p \v 7 Yaji owetz tuj te jay nab'il Dios b'ix oxik tjay jun xjal tb'i Ticio Justo, jun xjal [aj nya'tx tijajil Israel per]\f + \fr 18:7 \ft “Jun xjal aj nna'on Qtata Dios” telponx tuq jun aj nya'tx tijajil Israel per eq'i' titza' iktza' kye aj tijajil Israel eq'i' kyitza'.\f* nna'on tuq Qtata Dios, b'ix tetz tjay atqet tuq qaynin ti'j te jay nab'il Dios. \v 8 Ntons at tuq jun xjal Krisp tb'i, tetz aji tuq te twitzale' tuj te jay nab'il Dios [tuj aj amaq'ji], b'ix ax tetz owokslan ti'j Qajawil kyuky'i kyaqil aj tuj tjay. B'ix ky'ila'j xjal aj amaq' Korint aj n'ok kcha'o' tuq te aj nxik tpakb'a' te Pa'k, e'okslan b'ix njaw tuq si' a' kywi'. \p \v 9 Ntons, jun qonik'an te Pa'k owok joto' tuj twitz tzan te Qajawil, b'ix te Qajawil oxik tq'uma' tetz ikxjani: «K'on txob'. Intxik apakb'a' te tpakb'alil galan b'ix k'on chlumet, \v 10 tzan tpaj wetz akyinqet awuky'i'l b'ix nijunwt ab'l b'a'n tzan tok tk'ulu' jun nya'tx galan awi'j. Wetz ate' ky'ila'j xjal tuj ja amaq'ni aj oje kye'el njoyo'.» \p \v 11 Ntons te Pa'k okajten kxol kye aj Korint jun aq'b'i tuky'i waqaq qya', b'ix nxik tuq txnaq'tza' tyol Qtata Dios kxol. \v 12 Yaji, tuj jun tyemp at tuq junky k'ulul mandad tuj amaq' Akay, Galyon tb'i, tuj aj tyempji kye aj tijajil Israel [aj nkyeq'ojin tuq ti'j te Pa'k], oqet kykawla' junch'in b'ix ojaw ktzyu' te Pa'k b'ix oxik kyin tuj despach twitz te k'ulul mandad. \v 13 Oxik kyq'uma' ikxjani: «Te ja xjal ntzani nxik tkub'sa' kyk'u'j kye xjal tzan kyna'on te Qtata Dios tuky'i junky tume'l aj k'onti'l nyolin te Kawb'il ti'j qrelijyon.» \v 14 Ya ma tz'aq'ik tuq te Pa'k tzan tyolin, tzaj te Galyon, oxik tq'uma' kye xjal ikxjani: «Qa tzan tpaj-wit jun til nya'tx nim qatzun b'an nimji, a'inx-tal wetz owokel nsi' nwi' eti'j etetz aj tijajil Israel. \v 15 Per komo etetz cha nkxwululun ti'j jun yol b'ix ti'j kyb'i xjal b'ix ti'j te Kawb'il te erelijyon etetz, intok etenx etetz titza' okxteyon. Wetz k'on ngan tzan wok jun pujul il exol etetz ti'j te nini.» \v 16 Ntons eb'aj'etz tlajo' tuj tdespach. \v 17 Ntons yaji, kye xjal e'ok lab'un ti'j te Sóstenes, te twitzale' tuj te jay nab'il Dios tzi, b'ix oqetb'aj kyb'uju' ax twitz te despach, per te Galyon k'onti'l tidi' otq'umaj. \s1 Aj Tmeltz'jik Junky'el Te Pa'k Tuj Amaq' Antyokiy Tuj Tkwentil Siry \p \v 18 Te Pa'k okajten ky'ila'j q'ijky tzi, yaji ekaj tkawi' kye qerman b'ix oxik tuj bark tzan tpon Siry, b'ix ajune' tuq tuky'i'l te Akiy b'ix Xhil. Ya ma pon amaq' Senkrey owel tjoso' ti'j twi' tzan tpaj ojetq tuq xik tsi' tjurament.\x * \xo 18:18 \xt Núm 6:18\x* \v 19 Yaji eb'ajpon Efeso, b'ix tetz ekaj tsi' tzi te Akiy b'ix te Xhil, b'ix oxik tuj te jay nab'il Dios b'ix nyolin tuq kyuky'i kye aj tijajil Israel tzi. \v 20 Kye xjal oqet kywitz twitz tzan tuq tkaj kab'e'ky q'ij, per tetz k'onti'l otb'anij tzan tkaj. \v 21 Ekaj tkawi' b'ix oxik tq'uma' kyetz: «(A tgan tzan nten Jerusalen tuj ninq'ij aj oky'el naj)\f + \fr 18:21 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet k'onti'l oqet ktz'ib'a' aj ja' nyolin “tzan nten Jerusalen tuj ninq'ij.”\f* per kyin'ul junky'el etuky'i'l qa te Qtata Dios tgan.» Yaji owex tzi tuj amaq' Efeso b'ix oxik tuj jun bark. \p \v 22 Yaji opon tuj amaq' Sesarey, b'ix ojax [Jerusalen] limal kye qerman txini. Yaji oqex Antyokiy junky'el. \p \v 23 Ya ma ky'ik nim tyemp tzi, oxik tuj tkwentil Galasy b'ix Prijy q'olb'el kye b'uch'uj qerman tuj junjunchaq amaq' txini b'ix nkyexik tuq tnimsa' kyk'u'j kyaqil kye aj nkye'okslan ti'j Jesus. \s1 Aj Tpakb'an Te Pol Tuj Amaq' Efeso \p \v 24 Ntons, tuj aj tyempji opon tuj amaq' Efeso jun xjal tb'i Pol. Tetz jun aj tijajil Israel aj amaq' Alejandriy tuq, b'ix npakb'an tuq b'an galan, b'an totzqi' tuq nim ti'j te Tu'jal Dios. \v 25 Tetz ojetq tuq tzaj xnaq'tza' ti'j te tpakb'alil ti'j Qajawil, b'ix tuky'i jun tk'u'jlal npakb'an b'ix b'an byenech nxnaq'tzan tuq ti'j te Jesus, per a'ox tuq teb'en ti'j te aj ntxnaq'tza' tuq te Wa'nch aj njaw tsi' a' tuq kywi' xjal. \v 26 Ntons jun q'ij owaq'ik tzan tpakb'an tuky'i jun tk'u'jlal tuj te jay nab'il Dios [aj ja' nkyepon tuq Akiy b'ix Xhil], per yatzun kyetz, ya ma tz'ok kcha'o' tidi' tuq ntxnaq'tza', ntons kyetz eyolin tuky'i'l apart, kchukel, oxik kyq'uma' xtxolil ti'j te Qtata Dios. \p \v 27 Yaji, komo tetz tgan tuq tzan txik [pakb'on] tuj tkwentil Akay, kye qerman oxik kynimsa' tk'u'j b'ix oqet ktz'ib'a' jun u'j kye a'e' aj nkye'okslan ti'j Jesus txini tzan kyk'amon te tetz galan. Ya ma pon txini kxol kye aj ojetq kye'okslan tzan tpaj te nim b'an galan aj ojetq qet tk'ulu' te Qajawil tuj kyanim, ntons tetz owonen nim kyuky'i'l. \v 28 Kywitz kyaqil xjal nxik tuq tpakb'a' tuky'i jun tk'u'jlal, b'ix kye aj tijajil Israel aj nya'tx dyakwerd tuq ate', k'onti'l ob'antik tzan taj ktzaq'b'e' tzan tpaj tetz nqet tuq tyek'u' tuky'i Tu'jalx Dios, te Jesus aji tuq te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'. \c 19 \s1 Aj Stzaj Te Txew Dios Kyajsik Kye Aj Efeso \p \v 1 Aj tzunx tuq atqet te Pol tuj Korint, yatzun te Pa'k tky'iklen kyuj junjun luwar laq'chik stzi' te nim a', opon tuj amaq' Efeso aj ja' e'oknoj twitz junjun xjal aj nkye'okslan ti'j Jesus. \v 2 Oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «¿Otzaj pe'etajsik etetz te Txew Dios aj etokslan?» Kyetzaj kyetz, owaj ktzaq'b'e' ikxjani: «Qetza mina' tok qcha'o'na qa at jun Txew Dios.» \v 3 Ntons te Pa'k oxik xhcha'o' kyetz: «¿Ntons tuky'i ab'l qb'i ojaw si' a' etetz ewi'?» Yaji kyetz owaj ktzaq'b'e': «Tuky'i tume'l iktza' aj ntxnaq'tza' tuq te Wa'nch.» \v 4 Yaji te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani: «Te Wa'nch njaw tsi' tuq a' kywi' kye xjal tjawlen kky'ixpu' kynab'lin b'ix nxik tuq tq'uma' kyetz tzan kyokslan tuq ti'j te aj tzul mas yaj, b'ix a tuq te Jesus aj tzul.»\x * \xo 19:4 \xt Mat 3:11; Mak 1:4,7-8; Luks 3:16; Wnch 1:26-27; Kya 2:38\x* \v 5 Ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, kye xjal ojaw si' a' kywi' tuky'i tb'i Qajaw Jesus. \v 6 Ya ma qet tsi' te Pa'k tq'ab' kyajsik, yaji te Txew Dios otzaj kyajsik b'ix e'aq'ik tzan kyyolin tuj junky yol, b'ix epakb'an aj otzaj q'uma' kyetz tzan Qtata Dios. \v 7 Kyetz kab'lajuj xjal kyb'et tuq tzan kkyaqil. \p \v 8 Ntons te Pa'k n'ox tuq tuj te jay nab'il Dios b'ix opakb'an oxe qya' tzi tuky'i jun tk'u'jlal b'ix nyolin tuq kyuky'i'l b'ix nkyexik tuq txnaq'tza' ti'j te tume'l titza' tzan kykaj tuj tq'ab' Qtata Dios b'ix kye xjal nkye'okslan tuq. \v 9 Per ate' tuq txq'anky aj b'an tz'ak-e', k'on kygan tuq tzan kyokslan sinoke kywitz kye xjal cha nkyeyolin tuq nya'tx galan ti'j te Tumelil\f + \fr 19:9 \ft Te aj nkyoksla' tuq kye xjal aj okslon ti'j Jesus owok q'uma' “Te Tumelil”; Kya 19:23; 11:26.\f* [ti'j Qajawil]. Ntons te Pa'k owel tpawa' tib' kyi'j, b'ix eb'ajxik tin tuky'i'l kye aj ojetq tuq kye'okslan ti'j Jesus, exik tin tuj jun skwel aj te jun xjal tb'i Tiran, b'ix tzi nyolin tuq b'ajq'ij kyuky'i'l. \v 10 Ikxji otk'uluj kab'e' aq'b'i, b'ix kyaqil kye aj nkyenajan tuq kyuj kye amaq' tuj Asy, kyaqil aj tijajil Israel b'ix kye aj nya'tx tijajil Israel, kyetz owok kcha'o' te Tyol Qajawil. \v 11 Te Qtata Dios nqet tuq tk'ulu' tidi'chq yek'b'il aj a'ox tetz nb'antik titza', nxik tuq tsi' tajwalil te Pa'k b'ix ikxji ky'ila'j yab' nkyeb'antik tuq titza'. \v 12 Kye xjal nxik tuq kyeq'i' k'alb'ilj qatzun xhq'apjji aj ojetq tuq tz'ok tmako' te Pa'k, b'ix yaji nqet tuq ksi' kyajsik kye yab' b'ix te yab'il n'el tuq kyi'j b'ix kye malspirit nkyejatz tuq tuj kyanim. \s1 Aj Oky'ik Kyi'j Wuq Xjal Aj Njatz Kyin Tuq Malspirit Tuj Kyanim Xjal \p \v 13 Ntons, junjun aj tijajil Israel q'anon xb'etlon-e', aj njatz tuq kyin malspirit tuj kyanim xjal, yaji oqet kyk'ulu' probar tzan kyk'ulun nini tuky'i tb'i Jesus. Nxik tuq kyq'uma' te jun malspirit ikxjani: «Oxe'l nk'ulu' mandad yatz tuky'i tb'i te Jesus aj ntpakb'a' te Pa'k.» \v 14 Ntons jun xjal aj tijajil Israel, jun pal aj nim tajwalil, Exheb tb'i, tetz ate' tuq wuq tk'ajol b'ix kywuqil kyetz nkyek'ulun tuq ikxji. \v 15 Yaji te malspirit owajtz stzaq'b'e' ikxjani: «Wetz wotzqi' te Jesus b'ix ax te Pa'k, per etetz k'onti'l wotzqimix a'ix. ¿Ab'lixtzun etetz?» \v 16 Yaji te xjal aj ja' tuq atqex te malspirit oxik lipan kyi'j b'ix eqet titza' b'ix eqet tb'uju', b'ix sqit eb'aj'ex oqik tuj te jay b'ix tuky'i ok'ol. \p \v 17 Kyaqil kye xjal aj nkyenajan tuq tuj amaq' Efeso, kye aj tijajil Israel b'ix a'e' aj nya'tx tijajil Israel, kyetz owok kcha'o' te ntzani, b'ix kkyaqil eb'ajxob'. Ikxji te Qajaw Jesus nqet tuq b'aj jiq'b'a' kxol. \v 18 Ky'ila'j kye aj ojetq tuq kye'okslan, njatz tuq kyq'uma' kchoj kywitz kyaqil b'ix tidi'chq nya'tx galan aj kchmanb'en tuq. \v 19 Ky'ila'j kye aj b'a'n tuq kyechmanin eb'aj'okslan, b'ix otzaj kyin kyaqil kyu'uj aj n'oken tuq kyitza' b'ix oqet kky'e'sa' kywitz kyaqil. Oxik kyin kykwent jateb' tzan kyaqil kye u'j, b'ix tzan kyaqil jakon lajuj tuj oxqal mil (50,000) tmin xtx'otx'al plat. \v 20 Ikxji te tpakb'alil ti'j te Qajawil ja'chq tuq n'ok cha'o' b'ix nqet tuq yek'u' tajwalil. \p \v 21 Ntons, ya ma ky'ik kyaqil ntzani, te Pa'k oqet tb'isu' tuj tanim tzan txik Jerusalen, per tb'ay mejor tzan txik tuq q'olb'el kye qerman tuj Masedony b'ix Akay. Oxik tq'uma' ikxjani: «Cha'oj nten Jerusalen, yaji a tgan tzan nxik max Rom.» \v 22 Ntons, tetz exik tlajo' kab'e' xjal tuj Masedony aj nkye'onen tuq tuky'i'l, jun Timotey b'ix te junky Erast tb'i, b'ix yaji tetz okaj kab'e'ky q'ij Asy. \s1 Aj Kyjaw Lab'un Kye Xjal Tuj Amaq' Efeso \p \v 23 Ntons tuj aj tyempji eb'ajjaw lab'un kye xjal tuj Efeso tzan tpaj [nya'tx dyakwerd tuq ate' tuky'i] te Tumelil\x * \xo 19:23 \xt Kya 19:9; 11:26\x* [ti'j Qajawil]. \v 24 Komo tuj aj amaq'ji, at tuq jun xjal aj tb'i Met, tetz jun tz'aqol, b'ix nqet tz'aqo' tuq tidi'chq tuky'i xtx'otx'al plat, b'ix nk'ulun tuq titzb'alil te jay aj ja' tuq ntzaj na'o' te dios aj tb'i Artemis,\f + \fr 19:24 \ft Ax: Dyan.\f* b'ix tzan tpaj tetz kye tz'aqol nkyek'ulun ganar tuq nim tmin. \v 25 Ntons e'ok xhchimo' kkyaqil kye txq'anky aj parej kyaq'un, b'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Instzaj echan waq, etetz eteb'en tzan tpaj te ja qaq'unni n'ok nim qtumin. \v 26 B'ix n'ok echa'o' ti'j te xjal aj Pa'k tb'ini, tetz nxik tq'uma' kye xjal, kye dios aj nqet jk'ulu' tuky'i jq'ab' k'onti'l tidi' token, b'ix ikxji ky'ila'j xjal tuj ja qamaq' Efesoni b'ix tuj kyaqil amaq' tuj tkwentil Asy, oje kye'okslan tetz b'ix oje kaj kykola' iktza' eq'i' qitza'. \v 27 Te ntzani nya'tx galan tzan tpaj qanq te qaq'un nlay qet en galan tzan kye xjal, b'ix ax kebal nlay qet xjani' te jay nab'il te dios Artemis aj nqet jiq'b'a' nim. Ikxji owelal ik'o' kyaqil tajwalil, tetz aj nqet na'o' tzan kye xjal tuj kyaqil amaq' tuj tkwentil Asy b'ix tzan kyaqil xjal twitz tx'o'tx'.» \p \v 28 Ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, kkyaqil otzaj kyq'oj b'ix oxik kyq'uma' kongan ikxjani: «¡A te Artemis dios ti'j qamaq' Efeso! ¡A tetz nim tajwalil!» \v 29 Kye xjal ejaw lab'un, b'ix derepent owok kchimo' kyib', e'ok lab'un kyi'j kab'e' xjal aj Masedony aj ajune' tuq tuky'i Pa'k, te Gay b'ix Aristark, b'ix oe'ex kyjuki' b'ix epon kyin aj ja'kix tuq n'ok kchimo' kyib'. \v 30 Te Pa'k tgan tuq tzan tox kxol tzan tuq tyolin kyuky'i'l per kye a'e' qerman k'onti'l oktzoqpij. \v 31 B'ix ax junjun xjal aj at nim kyajwalil aj nkyek'ulun mandad tuj junjun amaq' aj Asy, kyetz tajyol-e' tuq te Pa'k, b'ix ax kyetz oxik kylajo' kymandader tuky'i Pa'k tzan tqet tuq kywitz twitz tzan k'on tuq tpon tyek'u' twitz kxol kye xjal. \v 32 Kye xjal aj nkyelab'un tuq, junjun nkyesiky'in jun tidi' b'ix junjunky chuktky, tzan tpaj k'onti'l tuq kyeb'en tidi' nky'ik, b'ix ky'ila'j k'onti'l tuq kyeb'en tistil ojetq tz'ok kchimo' kyib' tzi. \v 33 Txq'an xjal aj tijajil Israel oxik kyyoli' tume'l te jun xjal Jant tb'i, tzan tyolin kyuky'i kye xjal. Te Jant ojaw tin tq'ab' [tzan tuq kylumet] tzan txik tyoli' xtxolil ti'j te aj nky'ik. \v 34 Per ya ma tz'el kyniky' ti'j qa tetz jun aj tijajil Israel, kye xjal mas ejaw siky'in, qanq kab'e' or eten tzan ksiky'in: «¡A te Artemis dios ti'j qamaq' Efeso! ¡A tetz nim tajwalil!» \p \v 35 Yaji te aj tz'ib'on tuj te despach elumet kye xjal titza', b'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Etetz waq aj Efeso, kyaqil xjal kyeb'en qetz aj Efeso nqet jk'ulu' kwent te jay nab'il te dios Artemis aj b'an jiq'b'a' nim b'ix te titzb'alil aj tzajnaq tuj ka'j.\f + \fr 19:35 \ft Ax: “tzajnaq tuq Júpiter,” qatzun “tzajnaq tuky'i Séus.”\f* \v 36 Nijunwt nyolin qa nya'tx ikxji. Astilji presis tzan elumet ch'in b'ix k'on ek'uluj jun tidi' tzan tpaj b'an nksakantik aj otzajel ena'on tetz junky'el mas yajx. \v 37 Etetz ma'tx kyetzaj etin kye ja xjalni b'ix kyetz k'onti'l tidi' nya'tx galan ma'tx kyk'uluj ti'j te jay aj ja' ntzaj qna'o' te dios Artemis b'ix k'onti'l ma'tx xtxik kyyoli' kyyol nya'tx galan ti'j. \v 38 Ikxji qa te Met b'ix kye aj nkye'aq'unan tuky'i'l at kyq'oj kyi'j ja xjalni, ntons akyeqet kye k'ulul mandad b'ix at kydespach, mejor tzan kypon txini q'umal tidi' kyil ja xjalni. \v 39 B'ix qa etetz egan junky tidi', ntons b'a'n tzan tok qchimo' qib' tuj jun tume'l iktza'x nyolin te Kawb'il. \v 40 Komo tzan tpaj kyaqil aj ma'tx ky'ikni, kebal qo'ok q'uma' aj joyol q'oj a'o', b'ix qa otzajel cha'o' tistil ma ky'ik kyaqil ntzani, k'onti'l tidi' b'a'n tzan txik jq'uma', komo k'onti'l qeb'en.» \v 41 Ya ma xik tq'uma' ikxji, eb'aj'aj tlajo' kyaqil kye xjal kyjay. \c 20 \s1 Aj Txik Te Pa'k Toxmajji'n-el Pakb'on Laq'chik \p \v 1 Ntons ya ma ky'ik kyaqil nini, te Pa'k e'ok xhchimo' kyaqil kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus, b'ix oxik tsi' junjun konsej te kyetz b'ix etzaj txjaq'e' tzan tkawin kyetz. Yaji eb'ajkaj tkawi' b'ix oxik Masedony. \v 2 Otzajb'aj tb'etza' kyaqil tkwentil Masedony b'ix nxik tuq tnimsa' kyk'u'j kye qerman b'ix tidi'chq konsej nxik tuq tq'uma' kyetz. Yaji oxik Gresy \v 3 b'ix tzi okajten oxe qya'. Yaji ikja'n tuq txik Siry, per owok xhcha'o' kye aj tijajil Israel tuj aj luwarji ojetq tuq qet kyb'isu' tzan tuq tjaw ktzyu', mejor oqet tb'isu' tzan tky'ik Masedony junky'el. \p \v 4 Eb'ajxik tuky'i'l te Sópater aj tk'ajol Pir, jun aj amaq' Berey; b'ix Aristark b'ix te Segundo, kyetz a'e' aj amaq' Tesalonk; b'ix Gay aj amaq' Derb; b'ix te Timotey; b'ix ax te Tíkiko b'ix Trófimo a'e' aj Asy. \v 5 Kyetz eb'ajtb'ayaj qwitza b'ix oqet kyiyo'na tuj amaq' Troas. \v 6 Per ya ma kyeky'ik kye ninq'ij aj nqowa'an te wab'j pan aj k'onti'l malsb'il tuj, qetza oxik tuj jun bark aj owetz Filipos b'ix tuj jweb' q'ij owok qchimo' qib'a amaq' Troas b'ix tzi oqetena wuq q'ij. \s1 Aj Tpon Te Pa'k Tuj Amaq' Troas \p \v 7 Ntons, tuj te tb'ay q'ij te saman, qetza owok qchimo' qib'a kyuky'i kye qerman tzi tzan qwa'an junx,\f + \fr 20:7 \ft “Tzan qwa'an junx” qanq telponx nkyewa'an tuq tzan stzaj kyna'o' tkamlen Jesus twitz krus, komo kyetz ko'chq ikxji nkyek'ulun cha'oj tok tuq kchimo' kyib'; Luks 22:19; 1Kor 11:25; Kya 2:42,46.\f* b'ix te Pa'k owaq'ik tzan txnaq'tzan qxola. Komo tuj junky q'ij presis tuq tzan txik tuj tb'ey, astilji oyolin nim tuj max aj qok chukaq'b'il. \v 8 B'ix tuj te kwart twi' te jay aj ja' tuq chimo' qib', at tuq ky'ila'j kandil txaqome'. \v 9 B'ix at tuq jun ku'xon tb'i Ewtik, tetz wit'likqet tuq tuj jun tbentanul te jay. B'ix komo te Pa'k onachq'in nim tzan txik txnaq'tza', ntons te ku'xon owaj tzyu' tk'u'j, dech otzaj tz'aqik max tuj toxi' txol jawnaq te jay. Ya ma jaw kyeq'i', ojetq tuq kamik. \v 10 Ntons te Pa'k oqetz, oqet mutzlet tajsik te ku'xon b'ix ojaw xhchile', b'ix oxik tq'uma' kye xjal ikxjani: «K'on kxob', tetz itz'ojx.» \v 11 Yaji te Pa'k ojax junky'el aj ja' tuq chimo' qib' b'ix owa'ana.\f + \fr 20:11 \ft Intqet awen ti'j te 20:7.\f* Ya ma qowa'an, te Pa'k nyolin tuq kyuky'i kye qerman max aj stzaj txeka'j. Yaji oxikna tuj qb'ey. \v 12 B'ix yatzun te ku'xon, owaj in tjay itz'oj b'ix b'an nkyechalaj tuq. \p \v 13 Qetza otb'ayajna twitz te Pa'k b'ix ojaxna tuj jun bark tzan qxikna max amaq' Ason aj ja' owokel jk'ulb'a'na tuq te Pa'k. Komo ikxji ojetq tuq qet tb'isu' tetz tzan tpaj tgan tuq tzan txik tuky'i toq. \v 14 Ya ma tz'ok jk'ulb'a'na qib' amaq' Ason, tetz ojax quky'ila tuj bark b'ix oxikna tuj jun amaq' tb'i Mitilen. \v 15 Yaji tuj junky iwitq o'exna tzi ax tuj bark b'ix opona qaynin twitz jun luwar tb'i Kiy. Ya tuj junky iwitq oxikna junxla' te a' b'ix opona tuj te amaq' Sámos b'ix yaji, tuj junky iwitq [tuj toxi' qi'j] opona amaq' Milet. \p \v 16 Oky'ik ikxji tzan tpaj te Pa'k ojetq tuq qet tb'isu' tzan tky'ik xtxalaj amaq' Efeso tzan tpaj k'on tgan tuq nachq'in tuj tkwentil Asy, tetz tgan tuq tpon luwew Jerusalen tzan jqeten txini tuj te nim q'ij Pentecostés. \s1 Aj Kykaj Tkawi' Te Pa'k Kye Qerman Aj Efeso \p \v 17 [Ntons tzi tuj Milet,] te Pa'k oxik tlajo' tmandader tzan ktzaj tuk'le' kye tijxjal kxol kye qerman tuj Efeso. \v 18 Ya ma kyepon, oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Etetz eteb'en titza' wetz nkyinb'et tuj tume'l exol etetz atxkix aj wul tzani tuj tkwentil Asy. \v 19 Wetz q'apo' wib' nkyin'aq'unankix tuq te Qajawil b'ix k'onti'l tuq nkyinb'isun wi'jx wetz, sinoke nim tuq nkyinb'isun kyi'j kye qerman\f + \fr 20:19 \ft Ax: nkyin'oq' tuq.\f* anke tidi'chq xhcho'nal nky'ik tuq wi'j tzan tpaj nya'tx galan nkyb'isu' kye aj tijajil Israel wi'j. \v 20 B'ix wetz k'onti'l okaj nsi' tzan txik npakb'a' te aj b'an galan te etetz, nxikkix tuq nxnaq'tza' kywitz kyaqil xjal b'ix ja'chq tuj junjun jay. \v 21 Nxik tuq npakb'a' kyuky'i kye aj tijajil Israel b'ix kyuky'i kye aj nya'tx tijajil Israel, oje xik nq'uma' kyetz tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin iktza' te Qtata Dios tgan b'ix tzan tok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j Qajaw Jesus. \p \v 22 Ajna'l wetz ma kyinxik Jerusalen b'ix tuj wanim nkyinna'on b'an presis tzan nxik anke k'onti'l web'en tidi' oky'el wi'j txini. \v 23 Per tuj kyaqil amaq' aj ja' nkyinpon, te Txew Dios ntzaj tq'uma' tuj wanim oky'el tidi'chq xhcho'nal wi'j, b'ix okyinqtex si' tuj pres, okyinqtel k'alo' tuky'i kaden. \v 24 Per wetz k'onti'l nkyinb'isun qa okyinkamel, sinoke cha a'ox ngan tzan tb'antik kyaqil te aj okaj tsi' te Qajaw Jesus wetz, tzan txik npakb'a' te tpakb'alil titza' nqokolet tzan te Qtata Dios aj b'a'n galan nab'lin quky'i'l.\x * \xo 20:24 \xt 2Tim 4:7-8\x* \v 25 Wetz oje kyinpakb'an exol etetz te tume'l titza' tzan ekaj tuj tq'ab' Qtata Dios. B'ix ajna'l, wetz sewur atin ya nlay kyin'ok e'e' tzan nijunwt te etetz. \p \v 26 Wetz ngan tzan txik nq'uma' etetz ajna'l, k'onti'l npaj ti'j kyaqil aj oky'el kyi'j\x * \xo 20:26 \xt Ezq 33:1-9\x* kye xjal. \v 27 Komo wetz oxik npakb'a' kyaqil te tpakb'alil galan aj b'isu'xkix tuq tzan te Qtata Dios b'ix k'onti'l oqet wewa' ch'inwt. \v 28 Intok esi' waq enab'l eti'jx etetz, b'ix kyi'j kye qerman\f + \fr 20:28 \ft Ax: kye karner.\f* aj nkyexik ete'e' tzan tpaj okxkaj si' tzan te Txew Dios te k'ulul kwent te kyetz. Etetz a tgan tzan kyqet ek'ulu' kwent kyaqil kye qerman aj nkye'okslan ti'j te Qtata Dios, kyaqil kye aj ajixk tetz etzaj tuk'le' tzan tpaj tkamlen aj tel xhchiky'el. \v 29 Wetz web'en, oj waj wetz, kye'ul txq'anky xjal k'ulul tidi'chq nya'tx galan kyi'j kye qerman, kye'ul iktza' xo'j aj b'an xtx'u'j npon kynajsa' kye karner. \v 30 B'ix exolx etetz, okye'elatz junjun aj oxe'l kxnaq'tza' tidi'chq aj nya'tx b'an'ax tzan kyqet kyeq'i' kye aj nkye'okslan ti'j Jesus. \v 31 Astilji, intok esi' waq enab'l. Instzaj ena'o', wetz oxe aq'b'i aj ma'tx kyinqeten exol, k'onti'l okaj nsi' tzan txik nsi' jun konsej etuky'i'l ekyaqil etetz anke tidi'chq tuq xhcho'nal n'ok wen. \v 32 Ajna'l waq erman, wetz wit'lik nk'u'j tzan tonen etuky'i'l te Qajawil b'ix te Tyol aj b'an galan tzan eten b'an jwert tuky'i'l b'ix tzan txik tsi' te etetz te nim b'an galan aj oqet tb'isu' tzan stzaj tsi' te qkyaqil qetz aj pawamo' a'ox te tetz. \p \v 33 Wetz k'onti'l ma'tx tz'el nq'ajab' ti'j jun tidi' te junky, k'onti'l ma'tx tz'el ngani' stumin ni tq'anaq. \v 34 Etetz eteb'en, wetz ma'tx kyin'aq'unan tuky'i nq'ab'x tzan tuq toknoj kyaqil aj presis te wetz b'ix kye aj ajune' tuq wuky'i'l. \v 35 Wetz oje kxik nxnaq'tza', aji te tume'l tzan qaq'unan b'ix ikxji tzan qonen kyuky'i kye aj presis jun onb'il te kyetz. Komo iktza'x otq'umaj te Qajaw Jesus ikxjani: “Mas nchalaj qanim oj txik qoye' jun tidi' te junky, twitz oj jk'amon.”» \p \v 36 Ntons, ya ma xik tq'uma' kyaqil ntzani, te Pa'k oqet mejlet b'ix owokten xnaq'tzon kyuky'i kkyaqil kyetz. \v 37 Kkyaqil eb'aj'oq' b'ix otzaj kchele' te Pa'k b'ix ekawin tuky'i'l tuky'i jun limb'il b'an galan.\f + \fr 20:37 \ft Kyetz tzan kykawin te jun xjal tuky'i jun limb'il b'an galan, owok ktz'ub'a' te xjal.\f* \v 38 Kye xjal b'an nkyeb'isun tuq tzan tpaj ojetq tuq xik tq'uma' kyetz, ya nlay tuq tz'ok kye'e'ky. Yaji oxwa'q kywab'a'tz max tuj te bark. \c 21 \s1 Tidi' Oky'ik Tuj Tb'ey Pa'k Aj Tmeltz'jikky Jerusalen \p \v 1 Ya ma kyekaj jkawi'na, qetza ojaxna tuj te bark b'ix oxikna derech tumelil amaq' Kos, b'ix ya tuj junky iwitq amaq' Ródas, b'ix yaji amaq' Pátara. \v 2 B'ix txini owoknoj jun bark qwitz aj ikja'n tuq txik derech Penisy b'ix ntons oxikna tuj te bark. \v 3 Aj qky'ikna, oxik qena te tkwentil Chipr, cha okaj tuj qsurt, yaji oxikna tumelil Siry b'ix opona amaq' Tir tzan tpaj te bark presis tuq tzan tkaj tsi' iqtz txini. \v 4 Tzi e'oknoj qwitza kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus b'ix okajtena tzi wuq q'ij. Tzan tpaj te Txew Dios nyolin tuq tuj kyanim [qa te Pa'k owokel ten twitz xhcho'nal], kyetz oxik kyq'uma' te Pa'k tzan k'on tuq txik Jerusalen. \v 5 Ya ma ky'ik wuq q'ij tzi, o'etzna b'ix kye qerman etzaj wab'al qetza max xtxa'm te amaq', ax ajune' kyaqil kye kxu'jel b'ix kye kyk'wa'al. Yaji oqet mejletna tlob'en a' b'ix ax tzi oxnaq'tzana te Qtata Dios. \v 6 Yaji ekaj jkawi'na b'ix ojaxna tuj te bark, b'ix kyetz eb'aj'aj kyjay. \p \v 7 Ya ma qopona Tolemáida qetzlen Tir, oxwa'qna q'olb'el kye qerman tzi b'ix okajna jun q'ij kyuky'i'l txini. \v 8 Ya tuj junky iwitq [qkyaqil qetza aj aqoqetna tuq tuky'i Pa'k], o'exna tzi b'ix opona Sesarey b'ix okajna tjay Lip\x * \xo 21:8 \xt Kya 6:5; 8:5-6\x* aj pakb'al ti'j te tpakb'alil galan ti'j Jesus, tetz jun te kywuqil kye aj nkye'onen tuq kyuky'i'l kye tky'ixel Jesus. \v 9 Tetz ate' tuq kaj tme'al q'opoj mina' tuq tok kyen twitz ichan b'ix kyetz a'e' aj yolil tyol Dios tuq. \p \v 10 Aj aqoqetna tuq tzi, komo oqetena ky'ila'j q'ij, opon jun aj yolil tyol Dios tzajnaq tuq Judey, tetz tb'i Agab.\x * \xo 21:10 \xt Kya 11:28\x* \v 11 Ya ma pon quky'ila, owel tin tsinch te Pa'k b'ix owok tk'alo' tq'ab'x tuky'i toq b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Ikxjani ntyoli' te Txew Dios: “Kye aj tijajil Israel tuj Jerusalen oqtel kyk'alo' ikxjani te tajaw ja sinchni b'ix oxe'l kyq'apo' tuj kyq'ab' kye aj nya'tx qxjalil tijajil Israel aj k'onti'l nkye'okslan te Qtata Dios.”» \v 12 Ya ma tz'ok qcha'o'na ikxji, qetza b'ix kye aj Sesarey oqet qwitza twitz te Pa'k tzan k'on tuq txik Jerusalen. \p \v 13 Ntons te Pa'k owajtz stzaq'b'e' qetza ikxjani: «¿Tistil nkx'oq'? Ikxji cha mas ntzaj cho'on wanim etitza'. Wetz dispwest a'in nya'tx a'ox tzan nqet k'alo' sinoke ax tzan nkamik Jerusalen tzan tpaj te Qajaw Jesus.» \v 14 Ntons qetza oqet qwitza twitz tzan k'on tuq txik per k'onti'l oxik toksla'na. Ntons oxik qtzoqpi'na b'ix oxik jq'uma'na ikxjani: «Intky'ik iktza'x tgan te Qajawil.» \v 15 Yaji qetza oqet jk'ulu'na qib' b'ix oxikna Jerusalen. \v 16 Ax eb'ajtzaj quky'ila txq'anky qerman aj Sesarey aj nkye'okslan ti'j Jesus, b'ix opon kyina tjay Mnason jun xjal aj Chipr, tetz jun xjal b'an oqtxi'xi' tuq tokslb'en ti'j Jesus b'ix tzi okajtena tjay. \s1 Aj Txik Tq'uma' Te Pa'k Tidi' Ojetq Tk'uluj Te Qtata Dios Kxol Kye Aj Nya'tx Tijajil Israel \p \v 17 Ya ma qopona Jerusalen kye qerman okyk'amojna tuky'i jun tk'u'jlal, b'an nkyechalaj tuq. \v 18 Tuj junky iwitq te Pa'k oxik quky'ila q'olb'el te Chaw b'ix kkyaqil kye tijxjal ojetq tuq tz'ok kchimo' kyib' tzi. \v 19 Ya ma liman te kyetz kkyaqil, yaji oxik tq'uma' kyaqil xtxolil ti'j tk'ulb'en Qtata Dios tuky'i'l kxol kye aj nya'tx tijajil Israel. \v 20 Ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, kkyaqil kyetz oqet kyjiq'b'a' nim te Qtata Dios. Yaji oxik kyq'uma' te Pa'k ikxjani: «Ajna'l erman, yatz n'ok awen ate' b'an ky'ila'j\f + \fr 21:20 \ft Ax: ky'ila'j mil.\f* aj tijajil Israel oje kye'okslan, b'ix kyetz k'on kygan tzan tkaj ksi' te Kawb'il ti'j qrelijyon. \v 21 B'ix oje tz'ok kcha'o' awi'j qa yatz nxik axnaq'tza' kxol kye [qxjalil] aj tijajil Israel aj [nkyenajan tuj txq'anky amaq'] kxol kye aj nya'tx qijajil, tzan tkaj kykola' te [Kawb'il ti'j qrelijyon aj oqet stz'ib'a'] Moisés, b'ix tzan tkaj kykola' tzan tok ksi' kyechalul te kyk'wa'al, b'ix tzan tkaj kykola' kyaqil aj nkyk'ulu' qxjalil ikxji. \v 22 ¿Titza' oqoteyon ajna'l? Kye xjal owokel kchimo' kyib'\f + \fr 21:22 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet k'onti'l oqet ktz'ib'a' aj ja' nyolin “owokel kchimo' kyib'.”\f* tzan tpaj owokelkix kcha'o' qa yatz ma'tx xhch'ul. \p \v 23 Ajna'l intqet ak'ulu' te aj oxe'l jq'uma'na yatz: Qxola ate' kaj xjal aj oje xik ksi' kyyol tzan kyk'ulun jun tidi' te Qtata Dios. \v 24 Inkxik awin awuky'i'l b'ix intqet ak'ulu' junx kyuky'i'l iktza' nyolin te Kawb'il ti'j qrelijyon tzan tkaj saq etanim tuj twitz Qtata Dios, b'ix yatz intxik achojo' kyaqil aj presis tzan tqet ksk'oni' kywi'.\x * \xo 21:24 \xt Núm 6:13-21\x* Ikxji kyaqil kye xjal owelal kyniky' te aj oje tz'ok kcha'o' awi'j nya'tx b'an'ax, b'ix ikxji owokel kyen yatz nqet ak'ulu' iktza'xkix te Kawb'il ti'j qrelijyon. \p \v 25 Yatzun kyi'j kye xjal aj nya'tx tijajil Israel aj oje kye'okslan, qetza oje qet qtz'ib'a'na jun u'j te kyetz [nya'tx presis tzan txik kyin te Kawb'il te qrelijyon sinoke cha a'ox] tzan k'on xik kywa'a' aj q'apomaj kye titzb'alil jun tidi', b'ix tzan k'on xik kchi' jun txkup aj cha n'el b'ino' kyalq, b'ix tzan k'on xik kchi' xhchiky'el jun txkup, b'ix tzan k'on kyek'ajajin.»\x * \xo 21:25 \xt Kya 15:23-29\x* \s1 Aj Tjaw Tzyu' Te Pa'k Tuj Te Nin Jay Nab'il Qtata Dios \p \v 26 Ntons te Pa'k eb'ajxik tin tuky'i'l kye aj kaj ichan. Yaji tuj junky iwitq oqet tk'ulu' junx kyuky'i'l iktza' te Kawb'il nyolin tzan tkaj saq kyanim tuj twitz Qtata Dios. Yaji owox tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios tzan txik tq'uma' alkyetz q'ij tuq omankuyon tzan tb'antik kyaqil aj nyolin tuq te Kawb'il ti'j te nini, b'ix ikxji tzan txik kyq'apo' te kyoyej aj presis tzan txik ksi' junjunchaq te kyetz. \p \v 27 Ya aj ch'inky tuq tmankun te twuqi' q'ij, junjun aj tijajil Israel aj tzajnaqe' tuq tuj tkwentil Asy, ya ma xik kyen te Pa'k atqet tuq tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, okyk'uluj tzan kyjaw lab'un kye xjal b'ix e'ok tenan ti'j te Pa'k. \v 28 Nkyesiky'in tuq ikxjani: «¡Etetz aj tijajil Israel a'ix, sek' etonen waq quky'ila! Aj ntza'n te xjal aj nxik txnaq'tza' nya'tx tume'l, aj nya'tx ikxji eq'i' tzan kye qxjalil b'ix nya'tx iktza' nyolin tuj te Kawb'il ti'j qrelijyon aj oqet stz'ib'a' Moisés, b'ix nxnaq'tzan nya'tx galan ti'j te ja Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix ma'tx kye'otz tin txq'an xjal aj nya'tx tijajil Israel. Ikxji nk'ulun jun b'an nya'tx galan ti'j te ja Nin Jay aj pawa' a'ox te nab'il Qtata Dios.» \v 29 Nxik kyyoli' tuq ikxjani tzan tpaj ojetq tuq tz'ok kyen jun qerman aj Efeso, Trófimo tb'i,\x * \xo 21:29 \xt Kya 20:4\x* ajun tuq tuky'i Pa'k tuj aj amaq'ji, b'ix kyetz tuj kynab'l qa te Pa'k owox tuk'le' tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios. \p \v 30 Ntons kyaqil kye xjal tuj te amaq' eb'ajjaw lab'un, exik karedin tzi, ojaw ktzyu' te Pa'k b'ix owex kyjuki' ti'jx te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix okaj kylamo' tlamelul. \v 31 Ch'inky tuq tqet kykansa', b'ix te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad tuj Jerusalen owok xhcha'o', kyaqil kye xjal tuj te amaq' ojetq tuq kyejaw lab'un. \v 32 Ntons, tetz e'ok xhchimo' kye tsoldad b'ix kye kapitan kye soldad b'ix eb'ajxik oqelan aj ja' tuq akyeqet kye xjal. Ya ma xik kye'e' kye xjal ojetq pon te k'ulul mandad kyuky'i tsoldad, ntons okaj ksi' tzan tqet kyb'uju' te Pa'k. \v 33 Ntons te k'ulul mandad kye kapitan kye soldad owok laq'chet ti'j te Pa'k b'ix oqet ktzyu', oxik tk'ulu' mandad tzan tqet kyk'alo' tuky'i kab'e' kaden. Yaji oxik xhcha'o' ab'l tuq tetz b'ix tidi' tuq ojetq tk'uluj. \v 34 Per kxol kye xjal junjun nkyq'uma' tuq jun tidi' b'ix junjunky nkyq'uma' tuq junky tidi', ikxji te k'ulul mandad k'onti'l owel tniky' tidi' te tume'l tzan tpaj b'an nkyeqawje' tuq, mejor oxik tk'ulu' mandad tzan txik kyin tuj kyjay kye soldad. \v 35 Ya ma kyepon aj ja' xhkaleli' stzi' kyjay kye soldad, kye soldad oxik kyin te Pa'k per cha ojaw kyiqa' tzan tpaj kye xjal kygan tuq tzan kyb'ujun tetz. \v 36 Kyaqil tuq kye xjal lapike' tuq kyi'j b'ix nkyesiky'in tuq ikxjani: «¡Intqet kanslet, intqet kanslet!» \p \v 37 Aj ikja'n tuq tox in tuj kyjay kye soldad, te Pa'k oxik xhcha'o' tuky'i te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad ikxjani: «¿B'a'n tzan nyolin awuky'i'l jun ch'i rat?» Yaji te k'ulul mandad oxik xhcha'o' ikxjani: «¡Ntons yatz b'a'n chyolin tuj yol gryeg! \v 38 ¿Nya'tx pe' a'ich yatz aj Ejipt aj oxik tkub'sa' kyk'u'j kye xjal tzan kyq'ojin ti'j te gobyern, b'ix yaji owex, oxik tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' tuky'i kaj mil (4000) xjal a'e' aj joyol q'oj?» \p \v 39 Yaji te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz b'an'ax a'in jun aj tijajil Israel b'ix a'in aj Tars tuj tkwentil Silisy, jun nim amaq'. Per tzoqpij ch'in tzan nyolin wetz kyuky'i'l kye ja xjalni.» \v 40 Ya ma stzoqpij te k'ulul mandad kye soldad tzan tyolin te Pa'k, ntons te Pa'k oqet wa'let twi' te grad b'ix ojaw tin tq'ab' tzan kylumet kye xjal. Ya ma kyelumet kye xjal, owaq'ik tzan tyolin tuj te yol ebrey, oxik tq'uma' ikxjani: \c 22 \p \v 1 «Ajna'l waq erman b'ix etetz erman aj tijxjal a'ix, instzaj echa'o' te aj oxe'l nyoli' wi'j tzan nkolon wib' ewitz.» \v 2 Ya ma xik kcha'o' te Pa'k nyolin tuq kyuky'i'l tuj kyyol ebrey, ntons kye xjal elumet byenech b'ix te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani: \v 3 «Ax wetz a'in aj tijajil Israel [iktza'x a'ix]. In'itz'jik amaq' Tars tuj tkwentil Silisy per injaw ky'ib' tuj ja amaq' ntzani. Inqet xnaq'tza' tzan te Gamaliel\x * \xo 22:3 \xt Kya 5:34-39\x* b'ix b'an eq'i' witza' te Kawb'il ti'j qrelijyon aj nxik kyin tuq kye qijajil oqtxi'. B'ix wetz b'an nqet nxjani' te Qtata Dios iktza'x etetz ajna'l. \v 4 Wetz tb'aya' wajq'oj tuq kywitz kye aj nkye'okslan te tume'l aj eq'i' witza' ajna'l. Nkyejaw tuq nlajo' tzan kyqet nkansa', b'ix nkyejaw tuq ntzyu' b'ix nkyeqex tuq nsi' tuj pres xuj qa ichanji. \v 5 Komo te twitzale' pal, tetz teb'en qa b'an'ax ntzani, b'ix kyaqil kye aj te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil qxol qetz aj tijajil Israel a'o' ax kyetz kyeb'en. Kyetz b'a'n tzan kyyolin jun-el otzaj ksi' jun u'j tzan nxik tuq Damask tzyul a'e' aj nkye'okslan tuq txini b'ix tzan tuq ktzaj win tzani Jerusalen tzan kyqex nsi' pres.\x * \xo 22:5 \xt Kya 8:3; 26:9-11\x* \p \v 6 Per aj ikja'n tuq nxik wetz txini, b'ix aj ch'inky tuq npon Damask, qanq ojetq qopon chijq'ij tuq, tanderepent jun xhk'atun oqet txaqtxon wi'j tzajnaq tuq tuj ka'j. \v 7 Inqet tz'aqik twitz tx'o'tx' b'ix oxik ncha'o' twi' jun xjal, otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Saulo, Saulo, ¿tistil nkyinjaw alajo'?” \p \v 8 Yaji wetz oxik ncha'o': “¿Ab'ltzun a'ich tat?” Yaji tetz owajtz stzaq'b'e' ikxjani: “Wetz a'in Jesus aj Nasaret aj njaw alajo' yatzni.” \v 9 Kye aj ajune' tuq wuky'i'l oxik kyen te aj xhk'atun ntxaqtxon per k'onti'l owel kyniky' te aj ntzaj yolin tuq wuky'i'l. \p \v 10 Yaji wetz oxik ncha'o' tetz: “¿Tat, tidi' presis tzan nk'ulun?” Yaji te Qajawil otzaj tq'uma' ikxjani: “Pax Damask b'ix tzi otzajel q'uma' yatz te aj presis tzan tqet ak'ulu'.” \p \v 11 Komo tzan tpaj xhchqitz'unal aj otzaj txaqtxon, b'eyx inkaj moy titza', yaji kye wuky'i'l cha inxik kyjocho' max amaq' Damask. \v 12 Tzi at tuq jun xjal tb'i Ananiys. Tetz jun xjal aj b'an eq'i' titza' kyaqil iktza'x nyolin tuj te Kawb'il ti'j qrelijyon b'ix nqet tuq txjani' te Qtata Dios. Kyaqil kye xjal aj tijajil Israel nkyeyolin tuq galan ti'j tetz. \v 13 Tetz opon q'olb'el wetz aj ja' tuq atinqet, b'ix otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Erman Saulo, ajnali intjaw jaqet te awitz.” Yaji b'eyxnajji ojaqet te nwitz b'ix b'a'n tuq tzan txik wen tetz. \v 14 Yaji otzaj tq'uma' ikxjani: “Te Dios aj ntzaj kyna'o' kye qijajil oqtxi', tetz ma'tx xhch'el tjoyo' tzan tel aniky' tidi' tetz tgan, b'ix tzan tok awen te Jesus aj k'onti'l xhchoj b'ix tzan tok acha'o' Tyol tuj stzi'x tetz. \v 15 Yatz oxe'l aq'uma' kywitz kyaqil xjal kyaqil aj ma'tx tz'ok awen b'ix aj ma'tx tz'ok acha'o' ti'j tetz. \v 16 B'ix k'on xhch'iyon mas. Pajaw wa'let, intjaw a' awi' b'ix intqet awitz twitz te Qajawil tzan tqet tnajsa' tetz te achoj.” \p \v 17 Ya ma kyinmeltz'jik Jerusalen, in'ox tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios xnaq'tzon b'ix owok joto' tuj nwitz. \v 18 Oxik we'e' te Qajawil, otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Sek' awex b'eyxnaj tuj ja amaq'ni tzan tpaj nlay tz'ok ksi' kye xjal kywi' ti'j te aj oxe'l aq'uma' kyetz wi'j wetz.” \p \v 19 Yaji oxik nq'uma' ikxjani: “Tat, kyetz kyeb'en qa wetz nkyejaw tuq ntzyu' kyuj kye jay nab'il yatz kye aj nkye'okslan awi'j b'ix nkyeqex tuq nsi' tuj pres b'ix nkyeqet tuq nb'uju'. \v 20 B'ix aj tqet kykansa' te Xhte'k aj n'aq'unan tuq te yatz, ax wetz akyinqet tuq tzi b'ix dyakwerd tuq atin kyuky'i'l b'ix [nkyin'onen tuq kyuky'i'l] oqet nxb'uqi' ktxo'w kye aj eqet kansan tetz.”\x * \xo 22:20 \xt Kya 7:58; 8:1\x* \v 21 Yaji tetz otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Pax, intqet ak'ulu' awib', wetz otxe'l nlajo' laq'chik kxol kye xjal aj nya'tx tijajil Israel.”» \p \v 22 Ntons, max tzani kye xjal owok ksi' kywi' ti'j per [ya ma tz'ok kcha'o' te ja ntzani], yaji e'aq'ik tzan kyjaw siky'in junky'el b'ix nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «¡Intqet ekansa' ja xjalni! ¡Nya'tx galan tzan tanq'in!» \v 23 Nkyesiky'in tuq b'ix njaw tuq kkyito' kyq'anaq b'ix nkyequqin tuq. \v 24 Yaji te k'ulul mandad kye soldad oxik tq'uma' tzan tox si' te Pa'k tuj kyjay kye soldad. Yaji oxik tk'ulu' mandad tzan tqet poq'cha' tzan tjatz tq'uma' tistil tuq kye xjal b'an nkyelab'un tuq ti'j. \v 25 Per ya aj ojetq tuq qet waku' tzan tuq tqet jub'cha', te Pa'k oxik xhcha'o' te jun kapitan kxol kye soldad aj atqet tuq qaynin ti'j, oxik tq'uma' ikxjani: «¿At etetz etajwalil tzan te kawb'il [aj Rom] tzan tqet ejub'cha' jun xjal aj at toklen tzan tkolet tzan te kawb'il aj Rom b'ix qa k'onti'l til ojetq tz'ok eten?» \v 26 Ya ma tz'ok xhcha'o' ikxji, te kapitan oxik yoliyon tuky'i te k'ulul mandad b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «¿Tidi' ak'ulu'tz ajna'l? Te ja xjalni, tetz at toklen tzan tkolet tzan te jkawb'il qetz aj Rom.» \p \v 27 Yaji tzaj te k'ulul mandad, owok laq'chet ti'j te Pa'k, oxik xhcha'o' tetz ikxjani: «¿B'an'ax yatz at awoklen tzan akolet tzan te jkawb'ilna qetza aj Rom?» Yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e': «B'an'ax.» \v 28 Yaji te k'ulul mandad oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz nim tmin onnajsaj tzan wok jun aj b'a'n tzan tkolet tzan te kykawb'il aj Rom.» Yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Per wetz witz'jlenx at woklen tzan nkolet tzan te kykawb'il aj Rom.» \v 29 Ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, kye aj oxik tuq sin xhcho'nal ti'j te Pa'k e'el laq'chet ti'j, b'ix ax te k'ulul mandad kyi'j ax oxob' tzan tpaj te Pa'k at tuq toklen tzan tqet kolo' tzan te kykawb'il aj Rom, b'ix ojetq tuq qet waku' tuky'i kaden. \s1 Aj Tpon In Te Pa'k Kywitz Kye Aj At Kyajwalil Kxol Kye Tijajil Israel \p \v 30 Ya tuj junky iwitq te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad tgan tuq tzan tok xhcha'o' byenech alkyetz te b'an'ax tistil tuq kye aj tijajil Israel nkyeqanin tuq ti'j te Pa'k. Ntons e'el tin kye kaden ti'j, b'ix e'ok xtxoko' kye pal aj nim kyajwalil b'ix kyaqil kye tijxjal aj te b'uch'uj mas nim kyajwalil kxol kye tijajil Israel, b'ix yaji oxik tq'uma' tzan stzaj in te Pa'k, b'ix oqet tsi' te Pa'k kywitz. \c 23 \p \v 1 Ntons te Pa'k oxik tka'yi' kye tijxjal aj nim kyajwalil b'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «[Instzaj echan] waq erman, wetz nkyinb'et galan tuj twitz Qtata Dios, b'ix k'onti'l tidi' nya'tx galan ntyoli' wanim wi'j.» \v 2 Ntons te Ananiys aj twitzale' pal, tetz oxik tk'ulu' mandad tzan tok joto' stzi'. \v 3 Per yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e': «Te Qtata Dios otzajel tsi' jun xhcho'nal te yatz, yatz aj xmeletz'\f + \fr 23:3 \ft Ax: jun loq' sk'apun; Ezq 13:10-16; Mat 23:27-28; Luks 11:44.\f* a'ich. Yatz atichqet tuj awit'lel tzan stzaj aq'uma' wil iktza'x nyolin te Kawb'il ti'j qrelijyon, per yatz nxik ak'ulu' mandad tzan wok b'uju', b'ix ikxji k'onti'l nqet ak'ulu' iktza'xkix te Kawb'il tgan.» \v 4 Yaji tzaj kye aj akyeqet tuq tzi, oxik kyq'uma': «¡Ti'tzun, ikxji n'aj atzaq'b'e' yatz te twitzale' pal!» \v 5 Yaji te Pa'k oxik tq'uma': «Erman, wetz k'onti'l tuq web'en qa a te twitzale' pal. Komo tuj Tu'jal Dios nyolin ikxjani: “K'on tzaj aqanb'e' jun nya'tx galan ti'j jun k'ulul mandad tuj awamaq'.”»\x * \xo 23:5 \xt Exo 22:28\x* \p \v 6 Ntons yaji, te Pa'k ya ma tz'el tniky' kxol kye aj akyeqet tuq txini, junjun te kyetz aj b'uch'uj Sadusey b'ix txq'anky aj b'uch'uj Parisey, ntons oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Erman, wetz a'in aj b'uch'uj Parisey,\x * \xo 23:6 \xt Kya 26:5; Fil 3:5\x* b'ix a'in tk'ajol jun aj b'uch'uj Parisey, b'ix wetz nkyinxik poqo' tzan tpaj lo'ik nk'u'j, cha'oj jkamik oqojawel anq'in.» \v 7 Ya ma xik tq'uma' ikxjani eb'ajjaw wululun kye aj b'uch'uj Parisey kyuky'i kye aj b'uch'uj Sadusey, b'ix kkyaqil oqet kypawa' kyib', nya'tx dyakwerd tuq ate' kxolx. \v 8 Komo kye aj b'uch'uj Sadusey, kyetz k'onti'l nkyoksla' qa oqob'ajjawel anq'in junky'el\x * \xo 23:8 \xt Mat 22:23; Mak 12:18; Luks 20:27\x* b'ix ax k'onti'l nkyoksla' qa ate' kye ángel ni qa kye xjal at kyanim, b'ix yatzun kye aj b'uch'uj Parisey kyetz nkye'okslan ti'j kyaqil nini. \v 9 Ntons eb'ajjaw wululun b'ix eb'ajjaw wa'let junjun aj xnaq'tzal Kawb'il kxol kye aj b'uch'uj Parisey, nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «Te ja ichanni k'onti'l tidi' ma'tx tk'uluj. Qanq jun tanim xjal qatzun jun ángel ma'tx tzaj yolin tuky'i'l; [qa ikxji nlay b'antik tzan txik qpoqo'].»\f + \fr 23:9 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet k'onti'l oqet ktz'ib'a' ja taqan ntzani.\f* \v 10 Komo cha mas nkyejaw tuq wululun, te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad owok xtxob'al tzan tpaj kebal tuq tzan tqet kylaqu' te Pa'k kxol. Astilji exik tk'ulu' mandad txq'an tsoldad tzan tuq tetz kyin te Pa'k kxol b'ix tzan tox kyin junky'el tuj kyjay kye soldad. \p \v 11 Ntons qonik'an tuj junky iwitq te Qajawil opon tuky'i te Pa'k b'ix oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Nimsan ak'u'j. Iktza'x yatz k'onti'l ma kaj asi' tzan txik apakb'a' npakb'alil tuj Jerusalen, ax ikxji presis tzan axik max Rom tzan txik apakb'a' npakb'alil txini.» \s1 Aj Tqet Kyb'isu' Kye Xjal Tzan Tqet Kykansa' Te Pa'k \p \v 12 Ya tuj junky iwitq junjun aj tijajil Israel oqet kyb'isu' tzan tuq tqet kykansa' te Pa'k b'ix oxik ksi' kyjurament tzan k'on tuq kywa'an ni tzan kyuk'an qa mina' tuq tnaj kyitza'. \v 13 Mas tuq tajsik kawnaq (40) xjal kye aj ojetq tuq xik kyq'uma' ikxji. \v 14 Ntons kyetz eb'ajxwa'q kyuky'i kye pal aj nim kyajwalil b'ix kyuky'i kye aj tijxjal aj nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel, b'ix oxik kyq'uma' kyetz ikxjani: «Qetza ma'tx xik qsi' qjurament nlay qowa'ana sinoke max oj tkamik te Pa'k qitza'. \v 15 Ajna'l etetz kyuky'i kye aj b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol qxjalil, intxik eq'uma'tz tuky'i te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad tzan stzaj tin ewitz etetz tzan tqet epich'o' junky'el, b'ix qetza tuj b'ey mina' tuq tul tzani, oqtel qiyo'na tzan tqet jkansa'.» \p \v 16 Per tal tanab' te Pa'k ncha'on tuq aj kyyolin ti'j te ntzani. Yaji oxik aj ja' tuq atqet te Pa'k b'ix oxik tq'uma' tetz aj ojetq tuq qet kyb'isu'. \v 17 Tzaj te Pa'k, otzaj tuk'le' jun kapitan kxol kye soldad b'ix oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Intxik awin ch'in ja k'wa'l tuky'i te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan tzan tpaj at tidi' aj b'an presis tzan txik tq'uma' tuky'i'l.» \v 18 Ntons te soldad oxik teq'i' te k'wa'l tuky'i te k'ulul mandad b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Te Pa'k aj atqex tuj pres, tetz ma tzaj tq'uma' wetz tzan stzaj win ja k'wa'l awuky'i'lni tzan tpaj at tidi' tzan txik tq'uma' awuky'i'l.» \v 19 Yaji te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad oxik tjuk'u' tq'ab' te k'wa'l b'ix oxik tq'uma' tetz ikxjani: «¿Tidi' agan tzan stzaj aq'uma' wetz?» \v 20 Tzaj te k'wa'l, oxik tq'uma' ikxjani: «Kye aj nim kyajwalil kxol kye aj qijajilna Israel, kyetz ma'tx kyekaj ti'j tzan tul kyq'uma'tz awuky'i'l tzan txik awin te Pa'k nchi'j txini kyuky'i kye aj te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil, iktze'xtzun owokel kcha'o' kyeb'a' te til. \v 21 Per yatz k'on kyexik awoksla' tzan tpaj mas tajsik kawnaq (40) xjal ma'tx qet kyb'isu' tzan kyqeten list tuj b'ey. B'ix ma'tx xik ksi' kyjurament tzan k'on kywa'an ni tzan kyuk'an qa mina' tuq tqet kykansa' te Pa'k. Ajna'l kyetz cha nkye'iyon tzan txik asi' ayol.» \v 22 Yaji te k'ulul mandad owaj tlajo', per oxik tkawi': «K'on xik aq'uma' te nijunwt qa ma'tx tz'ok ncha'o'.» \s1 Aj Txik Sama' Pa'k Twitz Félix \p \v 23 Yaji te k'ulul mandad oxik tq'uma' kyuky'i kab'e' kapitan kxol kye soldad, oxik tq'uma' ikxjani: «Intqet ek'ulu' listar kab'e' oqal (200) soldad tzan kxik tuky'i kyoq, b'ix lajuj tuj mutx' (70) tuky'i kway, b'ix kab'e' oqal (200) tzan txik kyin kylans, kyaqil kyetz tzan kxik Sesarey te toxi' or te qonik'an. \v 24 B'ix intqet ek'ulu' listar jun kway aj oxe'l iqan te Pa'k tzan tpon galan max tuky'i te gobernador Félix.» \v 25 B'ix yaji oqet stz'ib'a' jun u'j aj nyolin tuq tuj ikxjani: \v 26 «Wetz a'in Claudio Lísias nxik nsama' jun limb'il te yatz, tat Félix aj b'an lima' a'ich, yatz a'ich te gobernador qi'j. \v 27 Kye aj tijajil Israel ojetq tuq jaw ktzyu' te ja xjalni b'ix ikja'n tuq tqet kykansa' aj npon wetz kyuky'i kye soldad. Wetz owel nkolpi' tuj kyq'ab' b'ix oqet jkolo'na tzan tpaj oje tz'ok ncha'o', tetz at toklen tzan tqet kolo' tzan te jkawb'il qetz aj Rom. \v 28 Wetz ngan tuq tzan tok ncha'o' tidi' tuq til, astilji oxik weq'i' twitz te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol kyetz, \v 29 yaji owok ncha'o' te til cha tzan tpaj te Kawb'il ti'j te kyrelijyon kyetz. Wetz k'onti'l owok wen jun til aj presis-wit tuq tzan tnaj qatzun tzan txik tuj pres tzan tpaj. \v 30 Ya ma tz'ok ncha'o' kye aj tijajil Israel oje kyekaj ti'j tzan tqet kykansa' ja xjalni, yaji wetz mejor ma xik nsama' awuky'i'l b'ix ax ma'tx xik nq'uma' kyuky'i'l kye aj nkyexik poqon tetz tzan txik kyq'uma' til awitz yatz tzi.» \p \v 31 Ntons kye soldad oxik kyin te Pa'k qonik'an max tuj amaq' Antípatris iktza'x ojetq tuq xik k'ulu' mandad kyetz. \v 32 Yaji tuj junky iwitq kye soldad aj exik tuky'i kyoq, kyetz emeltz'jik tuj kyjay kye soldad. Yatzun kye aj exik tuky'i kway exikkixi' tuky'i Pa'k. \v 33 Ya ma kyepon Sesarey, oxik kyq'apo' te u'j tuky'i te gobernador [Félix] b'ix okaj kyq'apo' te Pa'k tuj tq'ab'. \v 34 Yaji tetz ojaw te'e' te u'j, b'ix oxik xhcha'o' ja' tuq tzajnaq te Pa'k. Ya ma tz'ok xhcha'o' te Pa'k jun aj Silisy, oxik tq'uma' ikxjani: \v 35 «Oxhch'okel ncha'o' cha'oj kyul kye a'e' aj nkyexik poqon te yatz.» Yaji oxik tk'ulu' mandad tzan txik in tuj te nim jay aj tk'ulb'en Eródes. \c 24 \s1 Aj Tyolin Te Pa'k Twitz Félix \p \v 1 Jweb' q'ij mas yaj, te Ananiys aj twitzale' pal, tetz opon [Sesarey] b'ix ajune' tuq tuky'i'l junjun tijxjal aj nim kyajwalil kxol tijajil Israel, b'ix ax ajun tuq kyuky'i'l jun xjal tb'i Tértulo tzan tyolin tuq kyi'j kyetz. Epon twitz te gobernador [Félix] tzan tuq txik kyyoli' til te Pa'k. \v 2 Ya ma pon in te Pa'k twitz te gobernador, te Tértulo owaq'ik tzan txik tq'uma' til te Pa'k, oxik tq'uma' ikxjani: «[Tat], pixon te yatz tzani k'onti'l n'ok qen twitz q'oj b'ix tidi'chq nb'antik te jun galan te qamaq' tzan tpaj yatz nchb'isun tuj jun tume'l b'an galan. \p \v 3 Tat Félix aj b'an lima' a'ich, nxik qsi'na pixon te yatz ti'j kyaqil aj nchk'ulun. \v 4 K'on qgana tzan ab'isun tzan tpaj nqoyolina nim, cha a'ox qgana tzan qtzaj acha'o'na ch'in jun rat. \v 5 Qetza oje tz'el qniky'a ti'j te ja ichanni, tuj kyaqil amaq' tetz cha nkub'san kyk'u'j kye aj tijajil Israel tzan kyq'ojin b'ix aji tetz kabesant ti'j jun b'uch'uj xjal aj chuktky nkye'okslan; kyetz a'e' aj nkye'ok q'uma' “kye aj Nasaren.” \v 6 Tetz otk'uluj tuq jun b'an nya'tx galan tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, yaji qetza ojaw qtzyu'na. (B'ix ma' tuq xik qsi'na tuj il iktza'x nyolin te jkawb'ilna \v 7 per luwew ma kanon te kapitan kyi'j kye soldad, aj Lixh tb'i, b'ix owel kyqicho' tuj jq'ab'na. \v 8 Oxik tk'ulu' mandad tzan qulna awuky'i'l qetza aj nqoxik poqon tetz.)\f + \fr 24:8 \ft Cha junjun tz'ib'enj oqtxi' nyolin tkab'i' part te tqaqi' taqan max te tb'ay part te twajxaqi' taqan.\f* Yatz b'a'n tzan txik acha'o' tetz tzan tok awen te b'an'ax ti'j kyaqil til aj nxik jq'uma'nani.» \v 9 Yaji kye aj tijajil Israel aj junch'in tuq akyeqet tuky'i'l ax nkyeyolin tuq ikxji. \p \v 10 Ntons yatzun te gobernador Félix, aj txik tq'uma' tzan tyolin te Pa'k, yaji te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz web'en ky'ila'j aq'b'ixi' yatz a'ich jun pujul il kxol kye xjal tuj qamaq'na, astilji wetz nkyinchalaj tzan txik nq'uma' wi'j awitz yatz, wetz k'onti'l wil. \v 11 Yatz b'a'n tzan tok acha'o' wetz kab'lajuj q'ijxi' inpon Jerusalen na'ol te Qtata Dios. \v 12 B'ix kye aj nkyeqanin wi'j, kyetz k'onti'l intzaj kyk'ulb'a' nkyinwululun-wit tuky'i jun ab'l, b'ix k'onti'l nkyink'ulun tuq tzan kyjaw lab'un kye xjal tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios ni kyuj kye jay nab'il Dios ni ja'chq tuj ja amaq'ni. K'onti'l nkyink'ulun tuq tidi'. \v 13 Kye ja xjalni nlay b'antik tzan tqet kyyek'u' jun preb ti'j aj wil nxik kyq'uma'ni. \v 14 Per oxe'l nq'uma' te b'an'ax wi'jx wetz: Wetz nqet nna'o' axkix te Qtata Dios iktza'x te tumelil aj n'ok q'uma' “jun relijyon b'an chuktky” tzan kye aj nkyeqanin wi'j; per axkix aj ntzaj kyna'o' tuq kye qijajilna oqtxi' ax wetz nkyin'okslan kyaqil aj nyolin tuj te Kawb'il te qrelijyona, b'ix ax te aj tz'ib'ankaj tzan kye aj yolil tyol Dios oqtxi'. \v 15 B'ix wetz lo'ik nk'u'j ti'j Qtata Dios iktza'x kyetz lo'ik kyk'u'j ti'j, kye kamnaq okyejawel anq'in, kyaqil kye aj oje tz'el in kchoj b'ix kyaqil kye aj joyol choj, kkyaqil okyejawel anq'in. \v 16 Komo wetz nkyinb'isun ikxji, astilji wetz n'ok nsi' nk'u'j tuky'i jun tk'u'jlal tzan nk'ulun kyaqil galan, wetz wanim k'onti'l nyolin jun nya'tx galan wi'j tuj twitz Qtata Dios b'ix tuj kywitz kye xjal. \p \v 17 Ntons ya ma ky'ik ky'ila'j aq'b'i nb'etb'en ja'chq tuj txq'anky luwar, inmeltz'jik junky'el tuj wamaq' tzan txik nq'apo' jun wonb'il kyuky'i kye nxjalil b'ix tzan txik nq'apo' jun woyej te Qtata Dios. \v 18 Aj man tuq nkyink'ulun kyaqil nini, txq'an aj qrelijyona aj tzajnaqe' Asy intzaj kyk'ulb'a' tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix man tuq nkyink'ulun te aj eq'i' tzan kye qxjalila tzan tkaj saq wanim tuj twitz Dios,\x * \xo 24:18 \xt Kya 21:23-27\x* per k'onti'l atin tuq kyuky'i ky'ila'j xjal b'ix k'onti'l nkyink'ulun jun tidi' tzan kyjaw lab'un. \v 19 A'e'-tal kye tijajil Israel aj Asy, a'e'-tal kyetz kye aj presis tzan kyul tzani awuky'i'l q'umal wil qa tuj kynab'l kyetz at wil. \v 20 Qa k'on, kye aj akyeqet tzani, instzaj kyq'uma' tidi' wil qa kyetz tuj kynab'l at wil owoknoj kyitza' aj nten twitz te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol kye qxjalila. \v 21 Aj nten kxol, cha a'ox oxik nq'uma' kongan ikxjani: “Etetz nkyinxik epoqo' tzan tpaj nwoksla' kye kamnaq okyejawel anq'in.”»\x * \xo 24:21 \xt Kya 23:6\x* \p \v 22 Ntons ya ma tz'ok xhcha'o' te Félix kyaqil ntzani, b'ix komo tetz ojetq tuq tz'ok xhcha'o' nim ti'j te tume'l [aj ntpakb'a' te Pa'k], ntons k'onti'l ob'antik sten b'eyx sinoke okaj tsi' tuj junky q'ij. Oxik tq'uma' ikxjani: «Oj tul te Lixh aj k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad, oqtel nb'isu' mas ti'j te q'oj aj exolni.» \v 23 Ntons te Félix oxik tk'ulu' mandad te kapitan kxol kye soldad tzan tqet kxb'uqi' te Pa'k, b'ix ostzoqpij tzan tpon q'olb'aj tzan txq'anky tzan kye tajyol aj kygan tuq onen tuky'i'l. \p \v 24 Ky'ila'j q'ij mas yaj opon junky'el te Félix b'ix ajun tuq te txu'jel, Drusil tb'i. Te Drusil jun aj tijajil Israel tuq. Ntons te Félix oxik tk'ulu' mandad tzan stzaj in te Pa'k kywitz, b'ix owok xhcha'o' kyaqil aj ntyoli' tuq te Pa'k ti'j te tpakb'alil titza' tzan tok wit'let jk'u'j ti'j Kristo Jesus. \v 25 Per ya ma xik tq'uma' te Pa'k ti'j te jun qanq'in tzan qb'et tuj tume'l, b'ix ti'j titza' tzan jk'ulun mandad qib'x, b'ix ti'j te aj oky'el mas yaj cha'oj kxik swa' kye xjal tuj il, yatzun te Félix oxob' nim b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Pax ajna'l, oxhtzajel wuk'le' junky'el cha'oj tok luwar wi'j tzan awok ncha'o'.» \v 26 Te Félix cha tuq n'iyon tzan txik tsi' te Pa'k ch'in tmin tetz tzan tuq txik stzoqpi'; astilji kob'chaq tuq nxik tuk'le' tzan tyolin tuky'i'l. \p \v 27 Ntons, ikxji oky'ik kab'e' aq'b'i. Yaji te Félix owex txini b'ix okaj si' junky tky'ixel, Porcio Festo tb'i. Komo te Félix tgan tuq tzan tkaj galan kyuky'i kye aj tijajil Israel, astilji okaj tsi' pres te Pa'k. \c 25 \s1 Aj Tpon In Te Pa'k Twitz Porcio Festo \p \v 1 Yaji te Festo oxe q'ijxi' tuq tk'amlen te tmulb'il tzan tk'ulun mandad tuj tkwentil Sesarey, yaji oxik Jerusalen. \v 2 Ya ma pon Jerusalen, yaji kye pal aj nim kyajwalil b'ix kye xjal aj tlimaqal xjal-e' kxol kye aj tijajil Israel, eb'ajpon twitz tetz qaniyon ti'j te Pa'k. Oqet kywitz twitz \v 3 tzan tb'ek'an tzan txik tk'ulu' mandad tzan stzaj in te Pa'k tuj Jerusalen. Komo ikxji kyetz b'a'n tuq tzan kyten list tuj b'ey tzan tuq tqet kykansa' te Pa'k. \v 4 Per te Festo oxik tq'uma', te Pa'k atqet pres Sesarey, b'ix tetz owajel tuq luwew junky'el txini. \v 5 Oxik tq'uma' ikxjani: «Junjun exol etetz aj at kyajwalil, inkxik b'eyx wuky'i'l. Qa te aj ichanji at til, ntons b'a'n tzan txik epoqo' txini.» \p \v 6 Te Festo oqeten txini wajxaq q'ij qatzun lajuj q'ijji, yaji omeltz'jik junky'el Sesarey. Yaji tuj junky iwitq, owox tuj twit'lel tuj tdespach aj ja' npujun kyil kye xjal b'ix oxik tk'ulu' mandad tzan stzaj in te Pa'k twitz. \v 7 Ya ma pon in te Pa'k, kye aj tijajil Israel aj tzajnaqe' tuq Jerusalen e'ok tenan ti'j b'ix oxik kyq'uma' tidi'chq til b'an nim b'ix k'onti'l tuq nb'antik tzan tqet kyyek'u' jun preb qa b'an'ax. \v 8 Yaji te Pa'k, tzan tkolet, nxik tuq tq'uma' ikxjani: «Wetz k'onti'l wil ma'tx tzaj nchuku', ni ti'j te Kawb'il ti'j te qrelijyon qetz aj tijajil Israel, ni ti'j te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, ni ti'j te César aj te twitzale' kyi'j kye k'ulul mandad, k'onti'l ma'tx kyinjoyon choj.» \p \v 9 Komo te Festo tgan tuq tzan tkaj galan kyuky'i kye aj tijajil Israel, oxik tq'uma' tetz te Pa'k ikxjani: «¿Agan pe' tzan axik Jerusalen tzan tok ncha'o' awi'j txini?» \p \v 10 Ntons te Pa'k owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Wetz akyinqet tuj tdespach te tky'ixel te César aj te twitzale' kyi'j kye k'ulul mandad, b'ix tzani aj ja' a tgan tzan tok cha'o' wi'j. Yatz aweb'en wetz k'onti'l jun nya'tx galan ma'tx nk'uluj kyi'j kye aj tijajil Israel. \v 11 Qa wetz a'in jun joyol il, b'ix qa tzan tpaj jun tidi' aj ma'tx nk'uluj presis tzan nkamik, dispwest a'in tzan nkamik; per qa nya'tx b'an'ax kyaqil wil aj ntzaj kyq'uma' kye ja xjalni, k'onti'l ab'l at toklen tzan nxik tq'apo' tuj kyq'ab'. Wetz at woklen tzan nkolon wib' twitz te César aj te twitzale' kyi'j kye k'ulul mandad, astilji ajna'l nkyinqanin tzan nxik etin twitz tetz.» \p \v 12 Ya ma xik xhcha'o' te Festo kyuky'i kye a'e' aj nkyetzaj swan tuq jun konsej kyetz, oxik tq'uma' tetz te Pa'k ikxjani: «Yatz ma'tx aqanij tzan axik in twitz te twitzale', ntons ma txikkix tuky'i'l.» \s1 Aj Tyolin Te Porcio Festo Twitz Te Agrípa Ti'j Te Pa'k \p \v 13 Ya ma ky'ik ky'ila'j q'ij, jun rey k'ulul mandad Agrípa\f + \fr 25:13 \ft Te Tkab'i' Eródes Agrípa.\f* tb'i, b'ix te Berenis [aj tanab'], epon Sesarey q'olb'el te Festo. \v 14 Komo eqeten txini ky'ila'j q'ij, ntons te Festo oyolin tuky'i te Agrípa ti'j te Pa'k, oxik tq'uma' ikxjani: «Tzani, at jun xjal okaj si' pres tzan Félix. \v 15 Aj nxwa'q Jerusalen, kye pal aj nim kyajwalil b'ix kye aj te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol tijajil Israel, kyetz eb'ajpon wuky'i'l qaniyon ti'j te Pa'k, tzan tkanslet. \v 16 Yaji wetz oxik nq'uma', qxol qetz aj Rom, k'onti'l nxik qsi' tuj il jun xjal qa te xjal mina' tkolon tib' kywitz kye aj nkyexik poqon tetz. \v 17 Astilji aj wul qet tzani, b'eyx tuj junky iwitq in'ox tuj nwit'lel tuj ndespach b'ix owok nchimo' wib' kyuky'i'l b'ix oxik nk'ulu' mandad tzan stzaj in te xjal nwitz. \v 18 Per ya ma kye'ul kye aj nkyexik poqon tuq tetz, k'onti'l otzaj kyq'uma' jun til nim iktza' ojetq tuq qet nb'isu' wetz. \v 19 Te aj nxik tuq kyq'uma' ti'j, cha a'ox tuq ti'j kyrelijyon kyetz b'ix ti'j jun xjal tb'i Jesus aj oje kamik b'ix te Pa'k ntyoli' itz'oj. \v 20 Wetz k'onti'l tuq web'en tidi' tuq b'a'n tzan nk'ulun, astilji oxik ncha'o' te Pa'k qa dispwest tuq tetz tzan txik in Jerusalen tzan tok qcha'o' ti'j txini. \v 21 Per yaji otqanij tzan tkolon tib' twitz te twitzale' qi'j; astilji oxik nk'ulu' mandad tzan tqet kxb'uqi' max oj txik nsama' tuky'i te twitzale'.»\f + \fr 25:21 \ft César Augusto.\f* \v 22 Ntons te Agrípa oxik tq'uma' ikxjani: «Ax wetz ngan-tal tzan tok ncha'o' te ja xjalni.» Yaji te Festo owaj stzaq'b'e' ikxjani: «B'eyx nchi'j owokel acha'o'.» \p \v 23 Yaji tuj junky iwitq te Agrípa b'ix te Berenis eb'ajpon, b'ix kye xjal ek'amon te kyetz tuky'i jun nim limb'il, b'ix e'ox junx kyuky'i kye k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad b'ix kyuky'i kye ichan tlimaqal xjal-e' tuj te amaq'. Yaji te Festo oxik tk'ulu' mandad tzan stzaj in te Pa'k kywitz. \v 24 Ntons te Festo oxik tq'uma' ikxjani: «Yatz tat Agrípa, b'ix ekyaqil etetz waq aj ma'tx tz'ok echimo' etib' tzani quky'ila, aj ntzani te xjal aj nkyq'uma' kyaqil kye aj tijajil Israel tuj Jerusalen, b'ix kye aj nkyenajan tzani, nkyq'uma' tzan tkamik. \v 25 Wetz k'onti'l n'oknoj witza' jun til aj presis-wit tzan tkamik. Ajna'l komo ajixk tetz ma'tx tqanij tzan txik tq'uma' til twitz te twitzale'\f + \fr 25:25 \ft César Augusto.\f* qi'j, ntons ma'tx qet nb'isu' tzan txik nsama' tuky'i'l. \v 26 Per wetz k'onti'l web'en tidi' oqtel ntz'ib'a' ti'j tetz tzan txik nsama' tuky'i te twitzale'. Astilji ma'tx tzul win awitz yatz tat Agrípa b'ix ax ewitz etetz. Ikxji oj tok echa'o' kyaqil ti'j, b'a'n tzan tqet ntz'ib'a' tuky'i te twitzale'\f + \fr 25:26 \ft César Augusto.\f* ti'j ja xjalni titza' etetz n'el tuj ewitz. \v 27 Komo nya'tx tume'l tzan txik nsama' jun aj pres b'ix qa k'onti'l tidi' til nyolin ti'j.» \c 26 \s1 Aj Tyolin Te Pa'k Twitz Agrípa Tzan Tkolon Tib' \p \v 1 Ntons te Agrípa oxik tq'uma' te Pa'k ikxjani: «B'a'n tzan ayolin awi'jx tzan akolon awib'x yatz.» Ntons te Pa'k ojaw tin tq'ab' b'ix owaq'ik tzan tyolin tzan tkolon tib'x ikxjani: \v 2 «Wetz nkyinchalaj tzan nyolin ajna'l awitz yatz tat Agrípa, b'ix tzan nkolon wib' ti'j kyaqil te aj nxik kyq'uma' wi'j kye [nxjalil] aj tijajil Israel. \v 3 Komo yatz awotzqi' kyaqil ti'j te qrelijyona qxol qetza aj tijajil Israel b'ix kyaqil tidi'chq aj nqob'isun, astilji wetz ngan tzan txik nq'uma' ch'in yatz tzan ntzaj acha'o' ch'in tuky'i apasens. \p \v 4 Kkyaqil kye nxjalil aj tijajil Israel, b'ix pyor kye aj Jerusalen, kyetz kyeb'en titza' nkyinb'et atx aj man tuq k'wa'al a'in, \v 5 b'ix kyeb'en wetz a'inkixi' jun aj b'uch'uj Parisey, osey a'inkixi' jun aj te b'uch'uj aj mas b'an eq'i' twitz kyaqil qitza'na tuj te qrelijyon qetza. A'e'xk kyetz b'a'n tzan tjatz kyq'uma' ntzani, [per k'on kygan]. \v 6 B'ix ajna'l tzan tpaj lo'ik nk'u'j ti'j te aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j kyuky'i qijajilna oqtxi', nkyinxik kypoqo'. \v 7 [Te aj oxik tsi' tyol te Qtata Dios ti'j,] axkix te aj lo'ik kyk'u'j kkyaqil kye aj kykab'lajujil b'uch'uj qxjalilna, b'ix astilji, kyetz b'ajq'ij eq'i' kyitza' aj nyolin tuj te Kawb'il ti'j qrelijyona aj otzaj tsi' Qtata Dios oqtxi'. Tzan tpaj te aj nkyin'okslan wetz, nkyinxik kypoqo' kye nxjalil aj tijajil Israel awitz yatz, tat Agrípa. \v 8 ¿Tistil k'onti'l nxik etoksla' qa te Qtata Dios b'a'n tzan tjaw anq'in kye kamnaq titza'? \p \v 9 Wetz tb'aya' nqet tuq nb'isu' presis tuq tzan nk'ulun tidi'chq nya'tx galan [kyi'j kye aj nkye'okslan] ti'j te Jesus aj Nasaret. \v 10 B'ix ikxjikix oqet nk'ulu' txini tuj Jerusalen. Wetz eqex nsi' tuj pres ky'ila'j kye aj pawame' te Qtata Dios. Kye pal aj nim kyajwalil otzaj ksi' permis wetz tzan nk'ulun kyaqil ni'n b'ix yaji, aj kyqet kanslet, wetz dyakwerd tuq atin. \v 11 Kyuj kyaqil kye jay nab'il Dios wetz nkyinjoyon tuq tzan txik nsi' xhcho'nal kyi'j [kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus], b'ix oqet nk'ulu' tzan txik kyq'uma' alajwers “Te Jesus ya nya'tx Qajawil.”\f + \fr 26:11 \ft Ax: tzan txik kyq'uma' nya'tx galan ti'j Kyajawil.\f* Wetz b'an ajun nq'oj tuq kyi'j, b'ix ja'chq tuj amaq' laq'chik nkyinxik tuq tzan kyjaw nlajo'.\x * \xo 26:11 \xt Kya 8:3; 22:4-5\x* \p \v 12 A tuq wetz nkyink'ulunji, b'ix jun q'ij ikja'n tuq nxik tuj te amaq' Damask, ojetq tuq tzaj si' permis wetz tzan kye pal aj nim kyajwalil b'ix lajomin tuq kyitza'. \v 13 Mer chijq'ij, wetz oxik wen jun xhk'atun stzaj txaqtxon wi'j max tuj ka'j, mas b'an xhqitz'un twitz te toq q'ij, otzaj txaqtxon wi'j b'ix kyi'j kye aj ajune' tuq wuky'i'l. \v 14 Qkyaqil qetza oqet tz'aqikna twitz tx'o'tx' b'ix oxik ncha'o' twi' jun xjal aj ntzaj tq'uma' tuq wetz tuj te qyol ebrey ikxjani: “Saulo, Saulo ¿tistil nkyinjaw alajo'? ¡Cha a'ichx nqet awok'onsa' awib' oj njaw alajo'!”\f + \fr 26:14 \ft Kastiy: dura cosa te es dar coses contra el aguijón.\f* \v 15 Yaji wetz oxik ncha'o' ikxjani: “¿Tat, ab'ltzun yatz a'ich?” Yaji tetz owajtz stzaq'b'e': “Wetz a'in Jesus aj nkyinjaw alajo'. \v 16 Per ajna'l pajaw wa'let naj. Wetz ma'tx kyinjaw kanet awitz tzan akaj nsi' tzan awaq'unan te wetz b'ix tzan txik aq'uma' kye xjal kyaqil aj ma'tx tz'ok awen b'ix ti'j kyaqil aj oxe'l nyek'u' yatz mas yaj. \v 17 Wetz ochtel nkolo' kyi'j kye axjalil aj tijajil Israel b'ix ax kyi'j kye aj nya'tx axjalil. B'ix otxe'l nlajo' kxol kye aj nya'tx tijajil Israel \v 18 tzan tjaw ajaqo' kywitz tzan k'on kyb'et mas tuj qlolj sinoke tzan kyb'et tuj chk'atunal. Ikxji tzan k'on kyten tuj tq'ab' te Satanas sinoke tzan kyten tuj nq'ab' b'ix tzan tpaj toklen wit'let kyk'u'j wi'j, oqtel nnajsa' te kchoj b'ix okyk'amo'tz te aj otzajel tsi' te Ntat kye kyaqil kye aj pawame' a'ox te wetz.” \p \v 19 Tat Agrípa, wetz oqet woksla' te aj oxik wen tuj ka'j. \v 20 Tb'ay oxik npakb'a' te tpakb'alil galan kxol kye aj Damask,\x * \xo 26:20 \xt Kya 9:19-22\x* yaji kxol kye aj Jerusalen\x * \xo 26:20 \xt Kya 9:28-29\x* b'ix tuj kyaqil tkwentil Judey, b'ix ax kxol kye aj nya'tx qxjalil tijajil Israel aj k'onti'l nkye'okslan te Qtata Dios. Oje xik nq'uma' kyetz tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin b'ix tzan kyokslan ti'j Qtata Dios, b'ix tzan tqet kyk'ulu' tidi'chq galan tzan tpaj b'an'ax oje jaw kky'ixpu' kynab'lin. \v 21 Tzan tpaj kyaqil ntzani, junjun aj tijajil Israel injaw ktzyu' akyin'ox tuq tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, injaw ktzyu' b'ix kygan tuq tzan nqet kykansa'. \v 22 Per tzan tpaj te Dios n'onen wi'j, tzunx itz'ojin, tzunx nxik npakb'a' tpakb'alil Dios kyuky'i kye aj at nim kyajwalil b'ix kyuky'i kye aj k'onti'l kyajwalil. Wetz k'onti'l nxik nxnaq'tza' jun tidi' aj nya'tx-wit iktza' [aj okaj stz'ib'a'] te Moisés b'ix aj okaj ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios aj oky'elkix tuq. \v 23 [Komo oqet ktz'ib'a'], te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi' okamelkix tuq, per yaji akix tuq tetz te tb'ay\x * \xo 26:23 \xt 1Kor 15:20\x* aj ojawel anq'in kxol kye kamnaq; ikxji tzan tel xhk'ate' tuj kywitz\x * \xo 26:23 \xt Isa 42:6; 49:6\x* kye aj tijajil Israel b'ix kye aj nya'tx tijajil Israel.» \p \v 24 Aj txik tq'uma' te Pa'k ntzani tzan tkolon tib'x, yaji te Festo oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Pa'k, yatz cha nchlokin. Oje xhch'el lok tzan tpaj tqetlen awe'e' nim u'j.» \v 25 Per yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Tat Festo aj b'an lima' a'ich, wetz nya'tx lok a'in. Wetz aj nxik nq'uma'ni b'an'ax b'ix tuj tume'l. \v 26 Te Qtat\f + \fr 26:26 \ft Ax: rey Agrípa.\f* Agrípa n'el tniky' ti'j te aj nxik nyoli' tuky'i jun tk'u'jlalni. Wetz sewur atin kyaqil ntzani nya'tx jun tidi' aj mina' tok cha'let-wit ni jun-el, komo nya'tx jun tidi' aj cha ojaw xkonoli' ewj tuj jun luwar. \v 27 Tat Agrípa, ¿yatz tuj anab'l b'an'ax pe' te aj okaj ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios oqtxi'? Wetz web'en yatz n'el tuj awitz b'an'ax.» \v 28 Ntons te Agrípa owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Yatz ch'inky tuq ma kyinqet awitza' tzan wok jun okslon ti'j Krist.»\f + \fr 26:28 \ft Ax: tzan wok Cristiano.\f* \v 29 Yaji te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani: «Nya'txxwit-tal cha ch'inky tuq, sinoke xhch'okxwit. B'ix nya'tx-tal a'ox a'ich sinoke kkyaqil-wit aj nkyecha'on wi'j aj akyeqet tzani, kye'okxwit iktza' a'in anke nya'tx-tal tuky'i ja kaden eq'ime' witza'ni.» \p \v 30 [Ya ma xik tq'uma' kyaqil ntzani] ntons te twitzale' k'ulul mandad b'ix te gobernador b'ix te Berenis b'ix kye kyaqil aj ojetq tuq kyeqet wit'let junx kyuky'i'l, kyetz ejaw wa'let \v 31 b'ix ya ma kye'el laq'chet ch'in, nkyeyolin tuq kyib'kyib'x ikxjani: «Te ja xjalni k'onti'l tidi' ma'tx tk'uluj aj presis-wit tzan tkamik, ni tzan tqexten tuj pres.» \v 32 Yaji te Agrípa oxik tq'uma' tuky'i te Festo ikxjani: «B'a'n-tal tzan txik tzoqplet te ja xjalni, cha k'onti'l-wit otq'umaj tzan txik in twitz te César.» \c 27 \s1 Aj Txik Eq'i' Te Pa'k Tuj Amaq' Rom \p \v 1 Ya ma kyekaj ti'j qa presis tuq tzan qxikna tuj bark max Italy, yatzun te Pa'k kyuky'i txq'anky aj pres ekaj q'apo' tuj tq'ab' jun kapitan kye soldad aj tb'i July, jun kapitan ti'j jun b'uch'uj soldad aj tb'i “A'e' Aj Te César.” \v 2 Oxikna tuj jun bark aj atqet tuq tzi, te bark tzajnaq Adramity, b'ix oky'el tuq kyuj kye txq'anky amaq' stzi'-ele' tlob'en te nim a' tuj tkwentil Asy. Ax ajun tuq quky'ila te Aristark, tetz jun aj Tesalonk tuj tkwentil Masedony. \p \v 3 Ya tuj junky iwitq opona Sidon, jun amaq' stzi' tlob'en te nim a'. Te July b'an galan onab'lin tuky'i Pa'k, ostzoqpij tzan txik q'olb'el kye tajyol tzan kyonen tuky'i'l. \v 4 Ya ma qo'exna Sidon, ojaxna junky'el tuj te bark b'ix oky'ikna qaynin twitz te xtx'o'otx' amaq' Chipr tzan tpaj te kyaq'iq' ntzaj tuq qwitza. \v 5 Ya ma qoky'ikna twitz xtxa'm te Silisy b'ix te Panfily, opona amaq' Mír, jun amaq' tuj tkwentil Lisy. \v 6 Te kapitan kyi'j kye soldad owoknoj titza' junky bark, jun aj te amaq' Alejandriy ikja'n tuq txik Italy, b'ix ojaxna tuj te bark tzan qxik. \p \v 7 Ky'ila'j q'ij ob'etna kyeb'a', pen oky'ikna twitz amaq' Knid. Komo tzunx tuq te kyaq'iq' n'ok jub'an qwitza, astilji oky'ikna twitz amaq' Salmon. Yaji oky'ikna stzi'-ele' ti'j te tx'o'tx' Kret tb'i tzan tkolon te tx'o'tx' qi'ja ti'j te kyaq'iq'. \v 8 Pen tuq nqob'etna tuj te a' [tzan tpaj te kyaq'iq']. Yaji opona tuj jun luwar tb'i Kyojlb'il Bark b'ix qaynin tzi atqet tuq te amaq' tb'i Lasey. \v 9 Nim tuq tyemp ojetq tz'el, b'ix nya'tx tuq galan tzan qb'et tuj a' tzan tpaj ch'inky tuq qok jab'alil,\f + \fr 27:9 \ft Ax: ch'inky tpon tuq te nim q'ij aj nqo'ipan wa'ij.\f* astilji te Pa'k oxik tsi' jun konsej kye xjal, \v 10 oxik tq'uma' ikxjani: «Kyintzaj echa'o' waq. N'ok wen te qb'eyni owokel b'an nya'tx galan, opoyonaj te ja barkni b'ix kyaqil tiqatz b'ix axpe qetz a'o'.» \v 11 Per te kapitan kyi'j kye soldad okaj twit'b'a' tk'u'j ti'j tajaw te bark b'ix ti'j te chofer te bark, b'ix nya'tx ti'j te Pa'k. \v 12 Komo te tzi nya'tx tuq b'an galan tzan tky'ik jun jab'alil qetza txini, ntons tlimal kye xjal dyakwerd tuq ate' tzan qex tzi tuky'i te bark, b'ix tzan qpon Penixh, jun amaq' ewonj stzi' tlob'en te nim a' aj tuj tkwentil Kret, tuj aj amaq'ji b'a'n tzan txik qen tumelil noroccidente b'ix suroccidente.\f + \fr 27:12 \ft Kye tz'ib'on oqtxi', atqet oqet ktz'ib'a' tuj ja taqanni ikxjani: “tumelil nororiente b'ix suroriente.”\f* \s1 Aj Oky'ik Kyi'j Ikja'n Tuq Kxik Rom \p \v 13 Yaji ntzaj tuq jun kyaq'iq' nya'tx b'an jwert tzajnaq tumelil te sur b'ix oqet kyb'isu' nini galan tzan qxik, b'ix oxikna junky'el stzi'-ele' tlob'en a' te Kret, nya'tx laq'chik twitz te tx'o'tx'. \v 14 Per mas yaj otzaj jun kyaq'iq' b'an jwert, owok ti'j te bark, jun kyaq'iq' aj n'ok q'uma' “te nororiente” b'ix b'an jwert samo' tuky'i jab', tzajnaq tuq xtx'o'otx' [Kret], owok tjub'i' tib' ti'j te bark. \v 15 Komo b'an jwert tuq te kyaq'iq' b'ix k'onti'l tuq nb'antik tzan qxik twitz te kyaq'iq', kyeb'ayle' oxik tpelq'u' mas tuj te a' ntons cha oxik qtzoqpi'na b'ix ikxji oxik eq'i'na tzan te kyaq'iq'. \p \v 16 Oky'ikna ti'ajx jun tx'o'tx' tb'i Cauda, oky'ikna ti'ajx ja' tuq te kyaq'iq' nya'tx tuq b'an jwert iktza' tb'ay, b'ix pen ob'antik tzan tjax qin te tal bark tuj te nim bark.\f + \fr 27:16 \ft Tuj jun nim bark, nxik kyin tuq jun tal bark tzan kyb'et ja' nya'tx nim txe' te a'.\f* \v 17 Ya ma jax kyin te tal bark, yaji oqet kywaku' te nim bark tuky'i las te onb'il te bark tzan k'on tpax. Yaji, komo nkyexob' tuq kebal tuq tpon qxon qib' aj ja' tuq atqet te tz'ajon nya'tx nim txe' tjaq' a' twitz jun luwar Sírte tb'i, astilji oqetz kyin twi' te bark b'ix ikxji cha oxik ina tzan te kyaq'iq'. \p \v 18 Yaji tuj junky iwitq tzunx tuq b'an jwert te kyaq'iq', ntons owaq'ik tzan tkaj kxon tuj a' tiqatz te bark. \v 19 Yaji tuj toxi'n q'ij a'e'xk kyetz okaj kxo'o' tuj a' tidi'chq okensb'il te bark. \v 20 Ky'ila'j q'ij k'onti'l tuq eb'ajil te q'ij, ni kye che'w, ajun tuq kyaq'iq' b'ix jab' aj njub'in tuq, b'ix qetza tuj qnab'l ya k'onti'l tuq lo'ik jk'u'j tzan jkoletna. \p \v 21 Komo ky'ila'j q'ij k'onti'l nqowa'ana tuq, ntons yaji te Pa'k ojaw wa'let b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Instzaj echa'o' waq, mejor ma'-tal tz'ok esi' ewi' wi'j tzan k'on qetz, ikxji k'onti'l-tal ma qo'etz Kret b'ix k'onti'l-tal ma ponaj tidi'chq, b'ix k'onti'l-tal ma ky'ik qi'j kyaqil aj ntzani. \v 22 Per ajna'l etetz k'on kxob' tzan tpaj nijunwt te qetz okamel anke te bark opoyonaj. \v 23 Ma'in qonik'an ma jaw kanet nwitz jun ángel aj tlajen te Qtata Dios aj Wajawil b'ix aj nqet woksla'. \v 24 B'ix ma tzaj tq'uma' wetz ikxjani: “K'on txob' Pa'k. Yatz presis tzan apon twitz César [aj twitzale' kyi'j kye k'ulul mandad], b'ix tzan apaj yatz te Qtata Dios okyetkolo'tz kyaqil aj ajune' awuky'i'l tuj te bark.” \v 25 Ntons etetz waq, intjaw etin ek'u'j, k'on kxob'. Wetz wit'lik nk'u'j te Qtata Dios otk'ulu'tz iktza'x ma'tx tzaj tq'uma' wetz. \v 26 Per presiskixi' tzan qpon jub'an twitz jun tx'o'tx'.» \p \v 27 Ntons jun aq'b'il aj ojetq tuq tky'ik kab'e' samanxi' tuq te qb'ey tuj a', nqob'etna tuq tuj te nim a' aj ja' n'ok q'uma' Adriático. Nqoxik ina tuq xkumutx'i' tzan te kyaq'iq', qanq ojetq tuq qo'ok chukaq'b'il, kye chofer te bark owel kyniky' ch'inky tuq qpon tuj jun tx'o'tx'. \v 28 Oqex kymalo' janik'pon txe' tuq te a', wuqlajuj tuj kawnaq (37) metr tuq txe'. Yaji ya ma kye'ok laq'chet, oqex kymalo' junky'el, wuq tuj kawnaq (27) metr tuq. \v 29 Tzan tpaj nkyexob' tuq tzan k'on tok kyjoto' kyib' ti'j te ab'j, yaji oqex kxon b'eyx kye kaj k'uxb'il tq'a'el ti'ajx te bark tzan twa'let kyeb'a' b'ix nkyexnaq'tzan tuq tzan qel xhk'ate' naj luwew. \v 30 Per kye aj nkyek'ulun manejar te bark kygan tuq tzan kyoqik tzan kyex tuj te bark. Astilji e'aq'ik tzan tqetz kyin te tal bark, nkyk'ulu' tuq iktze'xtzun oqtex tuq kxon txq'anky tq'a'el twitz te bark. \v 31 Per te Pa'k luwew oxik tq'uma' kye soldad b'ix tuky'i te kapitan kyi'j ikxjani: «Qa kyetz nlay kyekaj tuj ja barkni, etetz nlay b'antik tzan ekolet.» \v 32 Ntons kye soldad owel kytajk'u' k'alb'en tetz te tal bark, b'ix oxik ktzoqpi' tuj a'. \p \v 33 B'an q'eqo' te Pa'k oxik tq'uma' kye kyaqil tzan kywa'an tuq ch'in, oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Kab'e' samanxi' etipb'en wa'ij, mina' txik ewa'a' jun ewe'. \v 34 Wetz ngan tzan txik nq'uma' etetz tzan ewa'an ch'in. Nini b'an presis qa egan tzan etanq'in. Nijunwt okamel, k'onti'l tidi' oky'el eti'j nich'inwt.» \v 35 Ya ma xik tq'uma' ikxjani te Pa'k ojaw tin jun wab'j, b'ix kywitz kkyaqil oxik tsi' pixon te Qtata Dios ti'j, b'ix owokten wa'il. \v 36 Yaji kyaqil ojaw kyin kyk'u'j b'ix eb'ajwa'an. \v 37 Tzan qkyaqil aj ato'oxna tuq tuj te bark kab'e' oqal tuky'i qaqlajuj tuj mutx' (276) xjal tzan qkyaqil. \v 38 Ya ma qob'ajwa'ana qkyaqil, yaji kyetz okaj kxon tuj a' te triw aj tzunx atx tuq, ikxji tzan tjaw iqb'e' mas te bark. \p \v 39 Ya ma qo xhk'ate', oxik qe'e' jun tx'o'tx' per k'onti'l owel qniky' ja' tuq ojetq qopon, per oxik qe'e' te tx'o'tx' ewonj ti'j te kyaq'iq' b'ix at tuq nim tlob'en a' b'ix oqet kyb'isu' tzan txik kyin te bark tzi. \v 40 E'el kytajk'u' kyaq'e'l kye tq'a'el aj oqex ksi' tuj te a', cha ekaj kyka'yi' tuj te a', b'ix oxik kyko'pi' te aj n'oken tuq tzan txik kyin te bark aj ja' kyetz kygan. Yaji ojaw kyjuk'u' tuj kyaq'iq' te jun sabl, b'ix ikxji kyeb'ayle' epon laq'chet tlob'en a'. \v 41 Per dech opon jub'an te bark ti'j jun tz'ajon nink'ajchaq te a' b'ix twitz te bark okaj utx'lik tuj tz'ajon, k'onti'l tuq nyak'jik. Yaji ti'ajx te bark kyeb'ayle' tuq n'elb'aj pax tzan tbalor te a' aj n'ok tuq pulan ti'j. \p \v 42 Ntons kye soldad oqet kyb'isu' tzan kyqet tuq kykansa' kye aj pres tzan k'on tuq kyoqik oj txik kxon kyib' tuj a'. \v 43 Per te kapitan kyi'j kye soldad, tetz tgan tuq tzan tkolet te Pa'k. Astilji k'onti'l ostzoqpij tzan kyqet kansa' kye aj pres. Mejor oxik tk'ulu' mandad ab'l aj kyotzqi' tuq tzan kypumiq'in, b'a'n tuq tzan txik kxon kyib' tuj te a' tzan kypon tb'ay xtxa'm te tx'o'tx', \v 44 b'ix yaji kye txq'anky b'a'n tuq tzan kxik tuky'i jun xtx'anqa' tz'alam, qatzun tuky'i xtx'anqa' tuq te barkji. Ntons ikxji okyk'uluj b'ix kkyaqil eb'ajkolet, eb'ajpon twitz tx'o'tx'. \c 28 \s1 Aj Tpon Te Pa'k Tuj Malt \p \v 1 Ntons aj ojetq tuq qolibrina, owok qcha'o'na te tx'o'tx' Malt tb'i, jun tx'o'tx' nim a' kyaqil palaj. \v 2 Kye aj nkyenajan tuq txini, kyetz b'an galan enab'lin quky'ila. Komo ajun jab' tuq b'ix ajun xhchewal, ntons kyetz oqet kyb'ichk'a' jun q'aq' b'an nim te jq'ex, o'ok kyuk'le'na q'exnon. \p \v 3 Te Pa'k ojetq tuq tzaj xhchimo' txq'an ky'ixhlab', ikja'n tuq tox tsi' tuj q'aq', tuj te ky'ixhlab' owetz oqik jun kan tzan te kyaq b'ix owok tunlet ti'j tq'ab' te Pa'k. \v 4 Ya kye aj nkyenajan tuq tzi oxik kyen te kan atok tuq ti'j tq'ab' te Pa'k, nkyeyolin tuq kyib'kyib'x ikxjani: «B'an'ax te ja xjalni tetz jun kansal xjal-alo. Anke ma librin tuj te nim a' per tetxk tzan tnaj, k'onti'l ntzoqpjik tzan tanq'in.» \v 5 Per te Pa'k owel tkyito' te kan ti'j tq'ab' tuj te q'aq' b'ix k'onti'l tidi' oky'ik ti'j. \v 6 Kyetz cha nkye'iyon tuq janik'or oxe'l mal xhchi'jel qatzun oqtel tuq tilan derepentji b'ix okamel. Per ya ma ky'ik nim tuj b'ix k'onti'l tuq tidi' nky'ik ti'j, yaji kye xjal tzi, ojaw kky'ixpu' titza' tuq nkyeb'isun ti'j b'ix nkyq'uma' tuq qa tetz jun dios. \p \v 7 Ntons tuj aj luwarji at tuq jun xjal tb'i Públio, a tetz te twitzale' tuj aj luwarji, b'ix at tuq nim xtx'o'otx' tzi. Tetz oqet tk'amo'na tuj tjay b'ix otzaj tzi qposadna b'ix oqet tk'ulu' kwentna galan oxe q'ij. \v 8 Yaji te stat te Públio atqet tuq tjaq' xnoq'l tzan tpaj yab' tuq tuky'i kyaq b'ix kyik'oj. Ntons te Pa'k owox aj ja' tuq tetz atqet, b'ix ya ma mankun txnaq'tzan, oqet tsi' tq'ab' tajsik b'ix te tij ob'antik. \v 9 Ya ma ky'ik kyaqil ntzani, kyaqil kye yab' tuj aj luwar nkyepon tuq tuky'i Pa'k b'ix nkyeqet tuq q'ana'. \v 10 Kyetz oqet kyena b'an galan b'ix ya ma qo'exna tzi, otzaj ksi' kyaqil aj presis tuq tuj qb'eya. \s1 Aj Tpon Te Pa'k Tuj Amaq' Rom \p \v 11 Ya ma ky'ik oxe qya' txini, oxikna tuj jun bark aj tzajnaq tuq Alejandriy aj ojetq tuq kaj txini te jab'alil. Atok tuq ti'j te bark jun titzb'alil kyi'j kye dios aj yuxhe' Cástor b'ix Póluks. \v 12 B'ix ya ma qopona Sirakus, jun amaq' stzi' te nim a', tzi oqetena oxe q'ij. \v 13 Yaji kyeb'ayle' oxikna xtxa'm-ele' te a', opona tuj amaq' Rejy. Ya ma ky'ik jun q'ij qb'etb'ena, ojaw jun kyaq'iq' galan tuj qb'eya, jun kyaq'iq' iktza' kyaq'iq' tuj kwares,\f + \fr 28:13 \ft Ax: jun kyaq'iq' tzajnaq tumelil sur.\f* b'ix tuj tkab'i' q'ij opona Puteóli. \v 14 Tuj aj luwarji ate' tuq junjun qerman txini b'ix okaj kyuk'le'na tzan jkajtena tuq kyuky'i'l b'ix okajtena wuq q'ij. B'ix ikxji kyeb'ayle' opona max Rom. \v 15 Kye qerman aj Rom, ya ma tz'ok kcha'o' qi'ja, kyetz eb'aj'ul kanol qetza max tuj te luwar aj tb'i Ox Posad b'ix aj n'ok q'uma' Apio aj ja' n'ok kchimo' kyib' kye xjal. Te Pa'k ya ma kyexik te'e', ochalaj b'ix oxik tsi' pixon te Qtata Dios. \s1 Aj Tpakb'an Te Pa'k Tuj Amaq' Rom \p \v 16 Aj qpona Rom, te kapitan\f + \fr 28:16 \ft Cha junjun tz'ib'enj oqtxi' nyolin te kapitan exik tq'apo' kye aj pres tuj tq'ab' junky k'ulul mandad txini.\f* kyi'j kye soldad ostzoqpij tzan tnajan te Pa'k xhchukel tuj jun jay, per tzan sten jun soldad xb'uqil tetz. \v 17 Ya ma ky'ik oxe q'ij, te Pa'k e'ok xhchimo' kye aj tijajil Israel aj at tuq nim kyajwalil, b'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «Waq erman, wetz k'onti'l oqet nk'ulu' jun nya'tx galan kyi'j kye qxjalil ni ti'j te aj eq'i' qitza' iktza'x kye qijajil oqtxi'. Wetz k'onti'l wil b'ix ma'tx kyinxik q'apo' pres max Jerusalen tuj kyq'ab' kye a'e' aj Rom. \v 18 Ya ma tz'okb'aj kcha'o' kyaqil wi'j, kygan tuq tzan nxik ktzoqpi' tzan tpaj k'onti'l owoknoj jun wil kyitza' aj presis-wit tzan nkamik. \v 19 Per kye qxjalil aj tijajil Israel eb'ajjaw lab'un wi'j. Astilji wetz nqanij tzan nkolon wib' twitz te César [aj twitzale' kyi'j kye k'ulul mandad, tzan tyolin tetz qa at wil qa k'onti'lji],\x * \xo 28:19 \xt Kya 25:11\x* nya'tx tzan tpaj at-wit tidi' oxe'l nq'uma' aj nya'tx galan kyi'j kye qxjalil. \v 20 Astilji wetz ma kxtzaj wuk'le' tzan etok wen b'ix tzan nyolin etuky'i'l, tzan tpaj wetz lo'ik nk'u'j [ti'j te Koloyon aj Q'umankaj Oqtxi'] parej iktza'x kye aj qijajil Israel oqtxi', b'ix astilji wetz k'alomin tuky'i kaden.» \v 21 Ntons kyetz oxik kyq'uma' ikxjani: «Qetza k'onti'l ojk'amojna jun u'j aj tzajnaq-wit Judey aj nyolin-wit awi'j, b'ix nijunwt kye qerman aj oje kye'ul txini oje tzaj kyq'uma'-wit jun tidi' aj nya'tx galan awi'j. \v 22 Qetza tuj qnab'l b'a'n tzan awok qcha'o'na aj n'ab'isu' yatz ti'j aj relijyon man ak'a'j, komo ja'chq kye xjal nkyeyolin nya'tx galan ti'j.» \p \v 23 Ikxji okaj ksi' jun q'ij, b'ix e'ul ky'ila'j xjal aj ja' tuq tetz nnajan. Te Pa'k nxik tuq tpakb'a' ti'j te tume'l titza' tzan kykaj tuj tq'ab' Qtata Dios, owaq'ik q'eqo' b'ix max qonik'an n'ok il tuq nxik tq'uma' xtxolil ti'j Jesus tuky'i te Kawb'il [aj oqet stz'ib'a'] Moisés b'ix tuky'i te aj oqet ktz'ib'a' kye aj yolil tyol Dios oqtxi'. \v 24 Junjun nxik tuq kyoksla' te aj ntyoli', per kye txq'anky k'onti'l tuq nxik kyoksla'. \v 25 Kye xjal nya'tx tuq dyakwerd ate' kxolx, b'ix kyeb'ayle' owaq'ik tzan kyaj junjun. Yaji te Pa'k oxik tq'uma' [kye aj k'onti'l tuq nkye'okslan] ikxjani: «B'an'ax te aj otyolij te Txew Dios tuky'i te Chay aj yolil tyol Dios. Tetz oxik tyoli' tuky'i'l kyi'j kye a'e' etijajil oqtxi' ikxjani: \v 26 “Pax kxol ja xjalni b'ix intxik aq'uma': ‘Owokel echa'o' [npakb'alil], per nlay tz'ox tuj ewi'; b'ix owokel ete'e' [nk'ulb'en], per nlay tz'el eniky' ti'j. \v 27 Komo kyetz kyanim nya'tx dispwest tzan nqet kyoksla', te kxkyin b'an lamo', b'ix kywitz b'an txayi'. Ikxji k'onti'l nkyeka'yin tuky'i kywitz, k'onti'l nkyecha'on tuky'i kxkyin, k'onti'l n'ox tuj kywi' tuky'i jun tk'u'jlal. Ikxji nlay kye'okslan wi'j, b'ix nlay kyeqet nq'ana'.’ ”\x * \xo 28:27 \xt Isa 6:9-10\x* \v 28 Instzaj echa'o' ntzani: Te tume'l titza' te Qtata Dios nqoqet tkolo' nxik q'umlet kye xjal aj nya'tx tijajil Israel [b'ix kyetz nkye'okslan].» \v 29 [Ya ma xik tq'uma' tetz ikxji, kye aj tijajil Israel kyeb'ayle' eb'aj'aj b'ix b'an nkyewululun tuq kxol.]\f + \fr 28:29 \ft Cha junjun tz'ib'enj oqtxi' nyolin taqan 29.\f* \p \v 30 Ntons, te Pa'k okajten kab'e' aq'b'i kabal tuj te jay aj ja' tuq nnajan per nchojon tuq, b'ix tzi nkyetk'amo' tuq kyaqil kye aj nkyepon tuq q'olb'el tetz. \v 31 Tuky'i jun tk'u'jlal tetz nxik tuq tpakb'a' te tpakb'alil ti'j te tume'l titza' tzan kykaj tuj tq'ab' Qtata Dios, b'ix nxik tuq txnaq'tza' ti'j te Qajaw Jesukrist, b'ix nijunwt tuq ab'l n'el in gan tetz.