\id SNG \h Hiva ʻa Solomone \toc1 Ko E Hiva ʻa Solomone \toc2 Hiva ʻa Solomone \toc3 Hiv \mt2 KO E HIVA \mt3 ʻA \mt1 SOLOMONE \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e ʻofa ʻae siasi kia Kalaisi. 5 ʻOku fakahā ʻe he siasi ʻene taʻematamatalelei, 7 Pea ʻoku ne kole ke fakahinohino ia ki he potu ʻoku ʻi ai ʻa ʻene fanga sipi. 8 ʻOku tala ʻe Kalaisi ke ne ʻalu ki he ngaahi fale ʻoe kau tauhimanu: 9 Pea ʻoku ne fakahā ʻene ʻofa kiate ia, 11 Mo ʻene ngaahi talaʻofa lelei. 12 ʻOku fefakaongoleleiʻaki ʻa Kalaisi mo hono siasi.\it* \p \v 1 Ko e fungani ʻoe hiva ʻa Solomone. \q1 \v 2 Tuku ke ne ʻumaʻaki kiate au ʻae ngaahi ʻuma ʻa hono ngutu: \q2 he ʻoku lelei hake hoʻo ʻofa ʻi he uaine. \q1 \v 3 ‌ʻOku tatau ho huafa mo e lilingi atu ʻae lolo kakala, \q2 koeʻuhi ko e namu lelei ʻo hoʻo ngaahi meʻa tākai, \q2 pea ko ia ʻoku ʻofa ai ʻae kau tāupoʻou kiate koe. \q1 \v 4 Toho au, pea te mau lele atu kiate koe: \q2 kuo ʻomi au ʻe he tuʻi ki hono ngaahi potu fale: \q2 te mau fiefia mo nekeneka ʻiate koe, \q1 pea te mau tokanga lahi hake kiate koe ʻi he uaine: \q2 ʻoku ʻofa kiate koe ʻae angatonu. \q1 \v 5 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, \q2 ʻoku ou ʻuliʻuli ʻo hangē ko e ngaahi fale fehikitaki ʻo Keta, \q2 kae matamatalelei ʻo hangē ko e ngaahi puipui ʻi he fale ʻo Solomone. \q1 \v 6 ‌ʻOua naʻa sio mai kiate au koeʻuhi ʻoku ou ʻuliʻuli, \q2 koeʻuhi kuo sio hifo ʻae laʻā kiate au: \q1 naʻe ʻita kiate au ʻae fānau ʻa ʻeku faʻē; \q2 naʻa nau ngaohi au ko e tauhi ki he ngaahi ngoue vaine; \q2 ka ko ʻeku ngoue vaine ʻaʻaku kuo ʻikai te u tauhi ia. \q1 \v 7 ‌ʻA koe, ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie, \q2 fakahā mai kiate au ʻae potu ʻoku ke fafanga ai, \q2 ʻae potu ʻoku ke pule ke malolō ai ʻa hoʻo fanga manu ʻi he hoʻatāmālie: \q2 he ko e hā te u hoko ai ke u tatau mo ha taha ʻoku afe ki he fanga manu ʻa ho kaungāʻapi? \q1 \v 8 Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻilo, ʻa koe ʻoku hoihoifua lahi ʻi he kau fefine kotoa pē, \q2 ʻalu pe ʻi ho hala, ʻi he ʻalunga ʻoe fanga manu, \q2 pea ke fafanga hoʻo ngaahi ʻuhikiʻi kosi ʻi he fale fehikitaki ʻoe kau tauhimanu. \q1 \v 9 ‌ʻA hoku ʻofaʻanga, \q2 kuo u fakatatau koe ki he fanga hoosi ʻi he ngaahi saliote ʻo Felo. \q1 \v 10 Kuo fakamatamatalelei ho kouʻahe ʻaki ʻae tuinga \add mataʻitofe\add*, \q2 mo ho kia ʻaki ʻae ngaahi kahoa \add koula\add*. \q2 \v 11 Te mau ngaohi ʻaki ʻae koula ho ngaahi kapaʻi kofu, \q2 mo puleʻi ʻaki ia ʻae siliva. \q1 \v 12 Lolotonga ʻae nofo ʻae tuʻi ʻi hono keinangaʻanga ʻoku namu kakala atu ʻeku naatosi. \q1 \v 13 ‌ʻOku hangē ko e ʻu kakala ʻa hoku ʻofaʻanga kiate au, \q2 pea ʻe tokoto ia ki hoku fatafata ʻi he pō ʻo ʻaho. \q1 \v 14 ‌ʻOku tatau kiate au ʻa hoku ʻofaʻanga mo e fuhi saipalesi ʻi he ngaahi ngoue vaine ʻi Eniketi. \q1 \v 15 Vakai, ʻoku ke hoihoifua ʻa koe ʻoku ou ʻofa ai; \q2 vakai, ʻoku ke hoihoifua ʻoku ke maʻu ʻae mata ʻoe lupe. \q1 \v 16 Vakai, ʻoku ke toulekeleka, ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻio, mo fakaʻofoʻofa; \q2 pea ʻoku laumaʻuiʻui foki hota tokotoʻanga. \q1 \v 17 Ko e ngaahi ʻalanga ʻo hota fale ko e sita, \q2 pea ʻoku ʻato ʻaki ʻae saipalesi. \c 2 \cd \it 1 Ko e feʻofaʻaki ʻa Kalaisi mo hono siasi. 8 Ko e ʻamanaki, 10 Mo e uiuiʻi ʻoe siasi. 14 Ko e tauhi ʻa Kalaisi ki he siasi. 16 Ko e fakahā ʻe he siasi ʻa ʻene tui mo ʻene ʻamanaki lelei.\it* \p \v 1 Ko au ko e lose ʻo Saloni, \q2 ko e lile ʻoe ngaahi teleʻa. \q1 \v 2 ‌ʻO hangē ko e lile ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻakau talatala, \q2 ʻoku pehē ʻa hoku ʻofaʻanga ʻi he ngaahi ʻofefine. \q1 \v 3 Pea hangē ko e ʻakau ko e moli ki he ngaahi ʻakau ʻoe vao, \q2 ʻoku pehē ʻa hoku ʻofaʻanga ʻi he ʻao ʻoe ngaahi foha. \q1 Ne u nofo hifo ki lalo ʻi hono malumalu, \q2 pea u fiefia lahi, \q2 pea naʻe huʻamelie ʻa hono fua ki hoku ngutu. \q1 \v 4 Naʻa ne ʻomi au ki he fale keinangaʻanga, \q2 pea naʻe fakamalu ʻaki au ʻae fuka ʻae ʻofa. \q1 \v 5 Tokoni au ʻaki ʻae uaine, \q2 pea fakafiemālieʻi au ʻaki ʻae ngaahi moli: \q2 he ʻoku ou pongia ʻi he ʻofa. \q1 \v 6 ‌ʻOku ʻi lalo ʻi hoku ʻulu ʻa hono nima toʻohema, \q2 pea ʻoku fāʻufua au ʻe hono nima toʻomataʻu. \q1 \v 7 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, \q2 ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ʻi hoʻomou ʻofa ki he fanga kāseli mo e fanga hainite ʻoe vao, \q2 ke ʻoua naʻa mou ueʻi pe fafangu ʻa hoku ʻofaʻanga, \q2 kaeʻoua ke faʻiteliha pe ia. \q1 \v 8 Ko e leʻo ʻo hoku ʻofaʻanga! Vakai, \q2 ʻoku haʻu ia mo puna ʻi he ngaahi moʻunga, \q2 pea hopohopo ʻi he ngaahi potu māʻolunga. \q1 \v 9 ‌ʻOku tatau ʻa hoku ʻofaʻanga mo e kāseli pe ko e hainite mui: \q2 vakai, ʻoku tuʻu mai ia mei he tuaʻā, \q2 ʻoku ne fakasio mai mei he ngaahi matapā, \q2 ʻo ne fakahā ia mei he ngaahi kātupa. \q1 \v 10 Naʻe lea mai ʻa hoku ʻofaʻanga, ʻo ne pehē kiate au, \q2 Tuʻu hake ʻa hoku ʻofaʻanga, ko ʻeku tokotaha ʻoku hoihoifua, pea ke haʻu. \q1 \v 11 Vakai, kuo hili ʻae faʻahitaʻu momoko, \q2 pea kuo ʻosi ʻae ʻuha mo mole atu; \q1 \v 12 Kuo tupu hake ʻae ngaahi fisiʻi ʻakau ʻi he funga kelekele, \q2 kuo hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻoku hiva ai ʻae fanga manupuna, \q2 pea ʻoku ongoʻi ʻi hota fonua ʻae leʻo ʻoe kulukulu: \q1 \v 13 ‌ʻOku kamata tupu ʻi he ʻakau ko e fiki ʻa hono fua, \q2 pea ʻoku namu lelei mai ʻae fua mui ʻi he ngaahi vaine. \q2 ʻā koe ko hoku ʻofaʻanga, mo ʻeku hoihoifua, ke ke tuʻu hake, \q2 pea ke haʻu. \q1 \v 14 ‌ʻA koe ko ʻeku lupe, ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻanaʻi maka, \q2 mo e ngaahi potu lilolilo ʻoe lilifa, \q2 ke ke fakahā mai ho mata kiate au, \q2 pea tuku ke u fanongo ki ho leʻo; \q2 he ʻoku ke leʻo mālie, pea ʻoku fakaʻofoʻofa ho mata. \q1 \v 15 Ke maʻu mai ʻae fanga fokisi, \q2 ʻae fanga fokisi iiki, ʻaia ʻoku maumauʻi ʻae vaine: \q2 he ʻoku kei mui ʻae fua ʻoe vaine. \q1 \v 16 ‌ʻOku ʻoʻoku ʻa hoku ʻofaʻanga, pea ʻoku ou ʻoʻona au: \q2 ʻoku kai ʻe ia ʻi he potu ʻoe ngaahi lile. \q1 \v 17 Tafoki mai ʻa hoku ʻofaʻanga, \q2 kaeʻoua ke maʻa hake ʻae ʻaho, \q2 pea mole atu ʻae fakapoʻuli, \q2 pea ke tatau koe mo e kāseli pe ko e hainite mui ʻi he ngaahi moʻunga ʻo Peta. \c 3 \cd \it 1 Ko e tau ʻae siasi mo e ngaahi meʻa ʻahiʻahi, mo ʻene ikuʻi ia. 6 Ko e vikiviki ʻae siasi koeʻuhi ko Kalaisi.\it* \p \v 1 ‌ʻI he ʻeku ʻi hoku mohenga ʻi he pō, \q2 naʻaku kumi kiate ia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie: \q2 ne u kumi, ka naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia, \q1 \v 2 Pea ko eni, te u tuʻu hake ʻo ʻalu fano ʻi he ngaahi hala \q2 ʻoe kolo mo e ngaahi hala motuʻa, \q2 pea te u kumi ia ʻaia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie: \q2 ne u kumi kiate ia, ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ia. \q1 \v 3 Naʻe ʻiloʻi au ʻe he kau leʻo ʻoku feʻaluʻaki ʻi he kolo; \q2 \add pea naʻaku fehuʻi ki ai ʻo pehē\add*, \q2 “Kuo mou mamata kiate ia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie?” \q1 \v 4 Pea kuo tuku siʻi atu ʻakinautolu, \q2 pea u ʻilo ia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie: \q1 pea naʻaku puke ia, pea naʻe ʻikai te u toe tukuange ia, \q2 kaeʻoua ke u ʻomi ia ki he fale ʻo ʻeku faʻē, \q2 mo e potu fale ʻoʻona naʻa ne fanauʻi ai au. \b \q1 \v 5 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, \q2 ʻi hoʻomou ʻofa ki he fanga kāseli mo e hainite ʻoe vao, \q2 ke ʻoua naʻa mou ueʻi pe fafangu ʻa hoku ʻofaʻanga, \q2 kaeʻoua ke faʻiteliha pe ia. \q1 \v 6 Ko hai eni ʻoku haʻu mei he toafa, ʻoku hangē ko e pou ko e kohu ʻoe afi, \q2 pea kuo fakanamu lelei ʻaki ʻae mula mo e laipeno, \q2 mo e ngaahi kakala kotoa pē mei he kau fakatau? \q1 \v 7 Vakai ki he mohenga ʻo Solomone, \q2 ʻoku kāpui ia ʻe he kau tangata toʻa ʻe toko onongofulu, \q2 mei he kau tangata toʻa ʻo ʻIsileli. \q1 \v 8 ‌ʻOku nau taki taha toʻo ʻae heletā, he ʻoku nau maheni ai mo e tau: \q2 ʻoku taki taha ai ʻene heletā ki hono tuʻa tenga, \q2 naʻa ai ha manavahē ʻi he poʻuli. \q1 \v 9 Naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ko Solomone ha mohenga moʻona, \q2 mei he ngaahi ʻakau ʻo Lepanoni. \q1 \v 10 Naʻa ne ngaohi ʻaki ʻae siliva ʻa hono pou, \q2 pea ko hono faliki ko e koula, \q2 ko hono ʻufiʻufi ko e kulokula, \q2 pea faliki ʻaki ʻi loto ʻae ʻofa ki he ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema. \q1 \v 11 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Saione, mou ʻalu atu, ʻo vakai kia Solomone, ko e tuʻi, \q2 mo e tatā fakatuʻi naʻe tatā ʻaki ia ʻe heʻene faʻē \q2 ʻi he ʻaho ʻo ʻene fakamaʻu mali, \q2 ʻi he ʻaho ʻoe fiefia ʻa hono loto. \c 4 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Kalaisi ʻae hoihoifua ʻoe siasi. 8 ʻOku ne fakahā ʻa ʻene ʻofa ki ai. 16 ʻOku kole ʻae siasi ke ne teuteu ki hono ʻao.\it* \p \v 1 Vakai, ʻoku ke hoihoifua, ʻE hoku ʻofaʻanga; \q2 vakai, ʻoku ke hoihoifua; \q2 ʻoku tatau ho mata mo e mata ʻoe lupe ʻoku fakalilo ʻaki ho louʻulu: \q1 pea ko ho louʻulu ʻoku hangē ko e louʻulu ʻoe fanga kosi, \q2 ʻoku fafanga ʻi he moʻunga ko Kiliati. \q1 \v 2 ‌ʻOku tatau ho kaunifo mo e fanga sipi kuo kosikosi, \q2 pea ʻoku ʻalu hake mei he kaukauʻi; \q2 he ʻoku taki ʻuhiua ʻa honau ʻuhiki, \q2 pea ʻoku ʻikai ke paʻa ha taha ʻi ai. \q1 \v 3 ‌ʻOku tatau mo e afo kulokula ho loungutu; \q2 pea ʻoku mālie ho leʻo; \q2 pea ʻoku tatau mo e konga pomikanite ʻa ho manifinifihanga ʻoku fakalilo ʻaki ho louʻulu. \q1 \v 4 ‌ʻOku tatau ho kia mo e fale māʻolunga naʻe langa ʻe Tevita ko e tukuʻanga ʻoe mahafutau, \q2 ʻaia ʻoku tautau ai ʻae fakaū ʻe afe, \q2 ʻae pā kotoa pē ʻoe kau tangata toʻa. \q1 \v 5 ‌ʻOku tatau ho ongo huhu mo e ongo kāseli mui ʻoku na tatau, \q2 ʻaia ʻoku kai ʻi he potu ʻoe ngaahi lile. \q1 \v 6 Te u ʻalu au ki he moʻunga ʻoe mula, \q2 mo e moʻunga ʻoe laipeno, \q2 pea te u ʻi ai ʻo aʻu ki he maʻa hake ʻae ʻaho, \q2 mo e puna atu ʻoe fakapoʻuli. \b \q1 \v 7 ‌ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻoku ke hoihoifua haohaoa; \q2 ʻoku ʻikai ha mele ʻiate koe. \q1 \v 8 Haʻu mo au mei Lepanoni, ʻE hoku uaifi, \q2 haʻu mo au mei Lepanoni; \q2 sio hifo mei he tumutumu ʻo ʻAmana, \q2 mei he tumutumu ʻo Senila mo Heamoni, \q2 mei he ʻana ʻoe fanga laione, \q2 mei he ngaahi moʻunga ʻoe fanga lēpati. \q1 \v 9 ‌ʻE hoku tuofefine mo hoku uaifi, \q2 kuo kavea hoku loto kiate koe; kuo mole hoku loto ʻi he sio mai tuʻo taha pe ʻa ho mata, \q2 mo e kahoa pe taha ʻi ho kia. \q1 \v 10 Hono ʻikai matamatalelei ʻa hoʻo ʻofa, ʻE hoku tuofefine mo hoku uaifi! \q2 Hono ʻikai lelei hake hoʻo ʻofa ʻi he uaine, \q2 mo e nanamu ʻo hoʻo ngaahi meʻa tākai ʻi he meʻa namu kakala kotoa pē. \q1 \v 11 ‌ʻE hoku uaifi, ʻoku toʻi ho loungutu ʻo hangē ko e hone mei hono ngeʻesi: \q2 ʻoku ʻi lalo ʻi ho ʻelelo ʻae hone mo e huʻahuhu; \q2 pea ko e nanamu ʻo ho ngaahi kofu ʻoku tatau mo e nanamu ʻo Lepanoni. \q1 \v 12 ‌ʻOku tatau mo e ngoue kuo ʻāʻi, ʻa hoku tuofefine mo hoku uaifi; \q2 ko e vai mapunopuna ia kuo taʻofia, \q2 ko e matavai ia kuo tāpuni ke maʻu. \q1 \v 13 Ko ia ʻoku tupu ʻiate koe ʻoku tatau mo e ngoue pomikanite mo hono ngaahi fua lelei; \q2 ko e saipalesi mo e naatosi, \q2 \v 14 Ko e naatosi mo e kakosi; \q2 ko e kalamusi mo e sinamoni, mo e ʻakau kotoa pē ʻoku namu lelei; \q2 ko e mula mo e ʻalosi, mo e fungani hake ʻoe ngaahi kakala kotoa pē: \q1 \v 15 Ko e matavai ʻi he ngaahi ngoue, \q2 ko e matavai ʻoe ngaahi vai moʻui, \q2 mo e ngaahi vaitafe mei Lepanoni. \q1 \v 16 ‌ʻE matangi tokelau, ke ke ʻaa pea haʻu mo e tonga; \q2 ʻo havilivili ki heʻeku ngoue, koeʻuhi ke ngangatu mei ai ʻae ngaahi namu kakala. \q1 Tuku ke haʻu ʻa hoku ʻofaʻanga ki heʻene ngoue, \q2 mo ne kai ai hono ngaahi fua lelei. \c 5 \cd \it 1 ʻOku fafangu ʻe Kalaisi ʻa hono siasi ʻi heʻene ui. 2 ʻI he kamata ʻilo ʻe he siasi ʻae ʻofa ʻa Kalaisi ʻoku ne vaivai ai. 9 Ko e fakahā mai ʻae ngaahi ʻulungāanga lelei ʻa Kalaisi.\it* \p \v 1 ‌ʻE hoku tuofefine mo hoku uaifi, kuo u haʻu ki heʻeku ngoue: \q2 kuo u tānaki ʻa ʻeku mula, mo ʻeku kakala; \q2 kuo u kai ʻa ʻeku hone pea mo hono ngeʻesi; \q2 kuo u inu ʻi heʻeku uaine mo ʻeku huʻahuhu: \q2 ʻE hoku kāinga, \q2 ke tau kai, \q2 pea inu, ʻio, ke inu lahi ʻakimoutolu ʻoku ou ʻofa ai. \q1 \v 2 ‌ʻOku ou mohe, ka ʻoku ʻā hoku loto: \q2 ko e leʻo ia ʻo hoku ʻofaʻanga, ʻoku ne tukituki, \q2 ʻo ne pehē, “ʻE hoku tuofefine, mo hoku ʻofaʻanga, ko ʻeku lupe, \q2 ko ʻeku haohaoa, toʻo kiate au: \q2 he kuo pito hoku ʻulu ʻi he hahau, \q2 mo hoku louʻulu ʻi he viviku ʻoe poʻuli. \q1 \v 3 Kuo u toʻo hoku kofutuʻa; pea ʻe fēfē haʻaku toe ʻai ia? \q2 Kuo u fufulu hoku vaʻe, pea ʻe fēfē haʻaku toe ʻuliʻi ia? \q1 \v 4 Naʻe ʻai mai ʻae nima ʻo hoku ʻofaʻanga ʻi he kātupa, \q2 pea naʻe ngaue hoku loto kiate ia. \q1 \v 5 Ne u tuʻu hake ke toʻo ki hoku ʻofaʻanga; \q2 pea naʻe toʻi mei hoku nima ʻae mula, \q2 pea mei hoku louhiʻi nima ʻae mula namu lelei, \q2 pea tafe hifo ia ki he toʻoʻanga matapā. \q1 \v 6 Naʻaku toʻo ki hoku ʻofaʻanga; \q2 ka kuo tafoki atu ʻa hoku ʻofaʻanga, ʻo ne ʻalu: \q1 naʻe vaivai ʻa hoku loto ʻi heʻene lea mai: \q2 ne u kumi kiate ia, ka naʻe ʻikai te u maʻu ia; \q2 ne u ui ki ai, ka naʻe ʻikai te ne tali au. \q1 \v 7 Pea naʻe ʻiloʻi au ʻe he kau leʻo naʻe feʻaluʻaki ʻi he kolo, ʻonau taaʻi au, \q2 pea u lavea ai; \q2 pea naʻe toʻo ʻa hoku pūlou ʻe he kau leʻohi ʻoe ʻā. \q1 \v 8 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, \q2 ʻoka mou ka ʻilo ʻa hoku ʻofaʻanga, \q2 ke mou tala ki ai ʻoku ou pongia ʻi he ʻofa. \q1 \v 9 Ko e hā hono lelei hake ʻo ho ʻofaʻanga ʻi he ʻofaʻanga ʻo ha taha kehe, \q2 ʻa koe ʻoku fungani hoihoifua ʻi he kakai fefine? \q1 ko e hā hono lelei hake ʻo ho ʻofaʻanga ʻi he ʻofaʻanga ʻo ha taha kehe, \q1 koeʻuhi kuo ke fekau pehē ai kiate kimautolu. \q1 \v 10 ‌ʻOku hinehina mo nganongano ʻa hoku ʻofaʻanga, \q2 ko e fungani toulekeleka ia ʻi ha toko mano. \q1 \v 11 ‌ʻOku tatau mo e fungani koula lelei ʻa hono ʻulu, \q2 ʻoku fafatu hono louʻulu, pea ʻuliʻuli ʻo hangē ko e leveni. \q1 \v 12 ‌ʻOku lelei ʻae ʻaiʻanga ʻo hono kanoʻi mata, \q2 pea ʻoku hangē ko e mata ʻoe lupe ʻi he veʻe vaitafe kuo fufulu ʻaki ʻae huʻahuhu. \q2 \v 13 ‌ʻOku tatau hono kouʻahe mo e tokanga ngoue ʻoe ngaahi kakala; \q2 ʻo hangē ko e ngaahi matalaʻi kakala: \q2 ʻoku hangē ko e lile ʻa hono loungutu, \q2 ʻoku toʻi mei ai ʻae mula namu kakala. \q2 \v 14 ‌ʻOku tatau hono nima mo e ngaahi mama koula kuo ʻai ki ai ʻae pelili, \q2 mo hono sino ʻoku hangē ko e lei ngingila kuo ʻaofi ʻaki ʻae safaia. \q1 \v 15 ‌ʻOku tatau hono vaʻe mo e pou maka lelei, kuo fokotuʻu ki he tuʻunga koula: \q2 ʻoku hangē ko Lepanoni ʻa hono fofonga, ʻo tatau mo e ngaahi sita ʻa hono lelei. \q1 \v 16 ‌ʻOku melie lahi hono ngutu: \q2 ʻio, ʻoku toulekeleka kotoa pē ia. \q2 Ko hoku ʻofaʻanga eni, \q2 pea ko hoku kāinga ia, \q2 ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema. \c 6 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe he siasi ʻa ʻene tui kia Kalaisi. 4 ʻOku fakamatala ʻe Kalaisi ʻae lelei ʻo hono siasi, ʻio pea mo ʻene ʻofa ki ai.\it* \p \v 1 Kuo ʻalu ki fē ho ʻofaʻanga, ʻa koe ʻoku hoihoifua ʻi he kau fefine kotoa pē? \q2 Kuo ʻalu ki fē ʻaia ʻoku ke ʻofa ai? Koeʻuhi ke tau kumi ia mo koe. \q1 \v 2 Kuo ʻalu hifo ʻa hoku ʻofaʻanga ki heʻene ngoue, \q2 ki he potu ngoue ʻoe ngaahi kakala, \q2 ke ne kai ʻi he ngoue, mo ne toli ʻae ngaahi lile. \q1 \v 3 ‌ʻOku ʻo hoku ʻofaʻanga ʻa au, pea ʻoku ʻoʻoku ʻa hoku ʻofaʻanga: \q2 ʻoku ne kai ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi lile. \p \v 4 ¶ ʻOku ke hoihoifua, ʻa koe ʻoku ou ʻofa ai, ʻo hangē ko Telisa, \q2 pea matamatalelei ʻo hangē ko Selūsalema, \q2 pea manavahēʻia ʻo hangē ko e matatau mo ʻenau ngaahi fuka. \q1 \v 5 Ke ʻoua naʻa sio mai ho mata kiate au he ʻoku ou vaivai ai: \q2 ʻoku tatau ho louʻulu mo e fanga kosi ʻoku fafanga ʻi Kiliati. \q1 \v 6 ‌ʻOku tatau ho kaunifo mo e fanga sipi ʻoku ʻalu hake mei he kaukauʻi, \q2 he ʻoku taki ʻuhiua ʻa honau ʻuhiki, \q2 pea ʻoku ʻikai ke paʻa ha taha ʻi ai. \q1 \v 7 ‌ʻOku tatau ho manifinifihanga mo e konga pomikanite ʻoku fakalilo ʻaki ho louʻulu. \q1 \v 8 ‌ʻOku ai ʻae tuʻi fefine ʻe toko onongofulu, mo e sinifu ʻe toko valungofulu, \q2 mo e kau tāupoʻou taʻefaʻalaua. \q1 \v 9 Ka ʻoku taha pe ʻa ʻeku lupe, ʻa ʻeku haohaoa, \q2 ko e taʻahine pe taha ia ʻa ʻene faʻē, \q2 pea ko e pele ʻaʻana naʻa ne fanauʻi ia. \q1 Naʻe mamata ki ai ʻae ngaahi ʻofefine ʻonau fakaongolelei ia, \q2 pea naʻa mo e ngaahi tuʻi fefine mo e sinifu foki kuo nau lea fakamālō ki ai. \b \q1 \v 10 Ko hai eni ʻoku hā mai ʻo hangē ko e pongipongi, \q2 ʻoku fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e māhina, \q2 ʻoku ulo ʻo hangē ko e laʻā, \q2 pea manavahēʻia ʻo hangē ko e matatau mo ʻenau ngaahi fuka. \b \q1 \v 11 Ne u ʻalu hifo ki he ngoue natimeki \q2 ke u mamata ki he ngaahi fua ʻoe ʻakau ʻi he teleʻa, \q2 koeʻuhi ke u ʻilo pe ʻoku tupu lelei ʻae vaine, \q2 pea fatakau ʻae ngaahi pomikanite. \q1 \v 12 Pea ʻiloange kuo fakafokifā naʻe puna hoku laumālie, \q2 ʻo hangē ha taha kuo heka ki he ngaahi saliote ʻo ʻAminatipa. \q1 \v 13 Ke ke tafoki mai, tafoki mai, ʻE fefine Sulami; \q2 tafoki mai, tafoki mai, ka mau mamata kiate koe. \q1 Ko e hā ʻoku mou fie mamata ai ki he fefine Sulami? \q2 Ke mau mamata ʻo hangē ko e kau taha ʻae matatau ʻe ua. \c 7 \cd \it 1 Ko e toe fakamatala, ʻae hoihoifua ʻoe siasi. 10 ʻOku fakahā ʻe he siasi ʻa ʻene tui mo ʻene holi.\it* \p \v 1 ‌ʻE ʻofefine ʻoe tuʻi! Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ho vaʻe mo ho topuvaʻe: \q2 ʻoku teuʻi lahi ho kofu vaʻe, \q2 ko e ngāue ʻae nima ʻoe tufunga poto. \q1 \v 2 Ko e fakamaʻu ʻo ho noʻotanga kofu ʻoku hangē ha ipu, \q2 ʻoku ʻikai masiva uaine: \q2 pea ʻoku tatau ho sino mo e u uite, \q2 kuo nonoʻo ʻaki ʻae ngaahi lile. \q1 \v 3 ‌ʻOku tatau ho ongo huhu mo e ongo kāseli, \q2 mui ʻoku na tatau. \q1 \v 4 ‌ʻOku tatau ho kia mo ha fale lei ʻoku māʻolunga: \q2 pea tatau ho mata mo e anovai ika ʻi Hesiponi, ʻi he veʻe matapā ʻo Patalapini: \q2 ʻoku tatau ho ihu mo e fale leʻo ʻi Lepanoni ʻoku hanga ki Tamasikusi. \q1 \v 5 ‌ʻOku tatau ho ʻulu mo Kameli, \q2 mo e louʻulu ʻo ho ʻulu ʻoku hangē ko e kulokula; \q2 kuo moʻua ʻae tuʻi ʻi he ngaahi potu ʻi fale. \q1 \v 6 Oiau, hono ʻikai hoihoifua mo fakaʻofoʻofa koe, \q2 ʻa koe ko hoku ʻofaʻanga koeʻuhi ke u fiemālie ai! \v 7 ‌ʻOku tatau ho māʻolunga mo e ʻakau ko e paame, \q2 pea hangē ho ongo huhu ko e ngaahi fuhi vaine. \q1 \v 8 Naʻaku pehē, “Te u kaka ʻi he ʻakau ko e paame, \q1 pea u puke ki hono ngaahi vaʻa:” \q1 pea ko eni foki, ʻoku tatau ho huhu mo e ngaahi fuhi vaine, \q2 mo e ngangatu ʻo ho mānava ʻo hangē ko e moli; \q1 \v 9 ‌ʻOku tatau ʻae ngaahi lea mei ho ngutu mo e uaine lelei ʻoku huʻamelie: \q2 he naʻa mo kinautolu ʻoku mohe ʻoku fakalea ai. \q1 \v 10 ‌ʻOku ʻo hoku ʻofaʻanga au, pea ʻoku ne holi pe kiate au. \q1 \v 11 Haʻu, ʻā hoku ʻofaʻanga, ke ta ō atu ki he ngoue; \q2 ke ta nofo ʻi he ngaahi potu kakai. \q1 \v 12 Ke ta ō hengihengi ki he ngaahi ngoue vaine; \q2 ke ta mamata ki he vaine ʻi heʻene tupu lelei, \q2 mo e tupu ʻo hono fua mui, \q2 pea mo e fatakau ʻoe pomikanite: \q2 pea te u foaki ʻi ai ʻa ʻeku ʻofa kiate koe. \q1 \v 13 ‌ʻOku nanamu ʻae tutai, \q2 pea ʻoku ai ʻae ngaahi fua lelei ʻi hota veʻe matapā, \q2 kuo u tānaki koeʻuhi ko koe, ʻE hoku ʻofaʻanga. \c 8 \cd \it 1 Ko e ʻofa ʻae siasi kia Kalaisi. 6 Ko e fakamātoato ʻoe ʻofa. 8 Ko e ui ʻoe kakai Senitaile. 14 ʻOku kole ʻae siasi ke hāʻele mai ʻa Kalaisi.\it* \p \v 1 ‌ʻAmusiaange ʻeau kuo ke tatau mo ha tuongaʻane kiate au, \q2 ʻaia naʻe fakahuhu ʻi he ongo huhu ʻo ʻeku faʻē! Koeʻuhi ʻo kau ka ʻilo koe ʻituʻa. \q2 ke u ʻuma kiate koe, ʻo ʻikai mā ai. \q1 \v 2 Ka ne pehē, te u tataki koe mo ʻomi koe ki he fale ʻo ʻeku faʻē, \q2 pea te ne ako kiate au: \q2 te u fakainu koe ʻi he uaine namu lelei, \q2 kuo huʻi ʻaki ʻeau ʻae huhuʻa melie ʻoe pomikanite. \q1 \v 3 Pea ʻe ʻi lalo ʻi hoku ʻulu ʻa hono nima toʻohema, \q2 pea fāʻufua au ʻe hono nima toʻomataʻu. \q1 \v 4 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, \q2 ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mou ueʻi pe fafangu ʻa hoku ʻofaʻanga, \q2 kaeʻoua ke faʻiteliha pe ia. \q1 \v 5 Ko hai eni ʻoku haʻu mei he toafa, \q2 ʻoku faʻaki kiate ia ʻoku ne ʻofa ai? \b \q2 Naʻaku hiki hake koe ʻi he lolo moli: \q2 naʻe fanauʻi koe ʻi ai ʻe hoʻo faʻē, \q2 naʻe fanauʻi ʻi ai koe ʻe ia naʻa ne fāʻeleʻi koe. \b \q1 \v 6 ‌ʻAi au ki ho loto ʻo hangē ko e fakamaʻu ʻo ha tohi, \q2 pea hangē ko e mama ki ho nima; \q2 he ʻoku mālohi ʻae ʻofa ʻo tatau mo e mate; \q2 ʻoku ongongataʻa ʻae fuaʻa ʻo hangē ko e faʻitoka: \q2 ko hono malala ʻoku hangē ko e malalaʻi afi, \q2 ʻaia ʻoku ulo kakaha. \q1 \v 7 ‌ʻOku ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae ʻofa ʻaki ʻae vai lahi, \q2 pea ʻe ʻikai mate ia ʻi he ngaahi vaitafe ʻoku lahi: \q1 pea kapau ʻe foaki ʻe ha tangata ʻae koloa kotoa pē ʻi hono fale ka ne maʻu ai ʻae ʻofa, \q2 ʻe lau pe ia ko e meʻa vaʻinga. \q1 \v 8 ‌ʻOku ai homau tehina, \q2 pea ʻoku teʻeki hunuki hono huhu: \q1 pea ko e hā te mau fai \q2 ʻoka hoko ʻae ʻaho ke alea ki ai? \q1 \v 9 Kapau ko e ʻā ia, \q2 te mau fokotuʻu ki ai ha fale siliva: \q2 pea kapau ko e matapā ia, \q2 te mau teuteu ʻaki ia ʻae laupapa ko e sita. \q1 \v 10 Ko au ko e ʻā, pea tatau mo e fale māʻolunga ʻa hoku huhu: \q2 ko ia ia naʻaku tatau ai ʻi hono ʻao mo ha taha kuo maʻu ʻae fiemālie. \q1 \v 11 Naʻe ia Solomone ʻae ngoue vaine ʻi Peali-Hamone: \q2 pea naʻa ne tuku ʻene ngoue vaine ki he kau tauhi: \q2 pea naʻe fekau ke ʻomi taki taha ʻae konga siliva ʻe afe, \q2 ko e totongi ki hono ngaahi fua. \q1 \v 12 ‌ʻOku ʻi hoku ʻao ʻa ʻeku ngoue vaine ʻaʻaku: \q2 pea ko koe ʻe Solomone, te ke maʻu mei ai ʻae konga siliva ʻe afe, \q2 kae tuku kiate kinautolu ʻoku tauhi hono fua ʻae uangeau. \q1 \v 13 ‌ʻA koe ʻoku nofo ʻi he ngaahi ngoue, \q2 pea ʻoku ongoʻi ho leʻo ʻe ho kāinga: \q2 tuku au foki ke u fanongo ai. \q1 \v 14 Fai vave ʻa hoku ʻofaʻanga, \q2 pea ke tatau koe mo e kāseli pe ko e hainite mui he ngaahi moʻunga ʻoe kakala.