\id ROM \h Loma \toc1 Ko E Tohi ʻa Paula Ki He Kakai Loma \toc2 Loma \toc3 Lom \mt2 KO E TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 LOMA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku fakaongolelei ʻe Paula ʻae fili ia ki he kakai Loma. 9 Mo ʻene holi ke hoko atu kiate kinautolu. 16 Ko e ongoongolelei mo e fakatonuhia ʻoku fakaʻilo ai. 18 ʻOku houhau ʻae ʻOtua ki he ngaahi angahala kotoa pē. 21 Ko e angahala ʻae kakai Senitaile.\it* \p \v 1 Ko au Paula ko e tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi, kuo fili ko e ʻaposetolo, mo vaheʻi ki he ongoongolelei ʻae ʻOtua, \v 2 (ʻAia naʻa ne fakaʻilo ʻi muʻa ʻi heʻene kau palōfita ʻi he ngaahi tohi māʻoniʻoni,) \v 3 ‌ʻOku kau ki hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki, ʻaia naʻe fakatupu hono sino ʻi he hako ʻo Tevita; \v 4 Pea fakahā fakapapau ʻaki ʻae mālohi, ʻi he toetuʻu mei he mate, ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua, ʻo fakatatau ki he laumālie ʻoe māʻoniʻoni: \v 5 ‌ʻAia kuo mau maʻu ai ʻae ʻaloʻofa mo e ngāue fakaʻaposetolo, ke ai ha talangofua ki he tui ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē, koeʻuhi ko hono huafa: \v 6 Pea ʻoku mou ʻiate kinautolu foki ko e fili ʻe Sisu Kalaisi: \v 7 Kiate kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻi Loma, ʻoku ʻofeina ʻe he ʻOtua, kuo ui ke māʻoniʻoni: ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa mo e monūʻia mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 8 ‌ʻOku ou fuofua fakafetaʻi ki hoku ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi koeʻuhi ko kimoutolu kotoa pē, he ʻoku ongoongoa hoʻomou tui ʻi māmani kotoa pē. \v 9 He ko e ʻOtua, ʻaia ʻoku ou tauhi ʻaki hoku laumālie ʻi he ongoongolelei ʻo hono ʻAlo, ko hoku fakamoʻoni ia, ʻoku ou fakamanatuʻi maʻuaipē ʻakimoutolu ʻi heʻeku ngaahi lotu; \v 10 ‌ʻO kole taʻetuku, ʻo kapau ʻe mafai, ke u lavaʻi eni ha fononga lelei kiate kimoutolu ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua. \v 11 He ʻoku ou holi lahi ke mamata kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u ʻatu kiate kimoutolu ha foaki fakalaumālie, ko e meʻa ke fakatuʻumaʻu aipē ʻakimoutolu; \v 12 Koeʻuhi ke tau fiemālie fakataha mo kimoutolu, ʻi he tui pe taha ʻamoutolu mo au. \v 13 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai te u loto ke mou taʻeʻilo, naʻe liunga lahi ʻeku tokanga ke u ʻalu atu kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u maʻu ha fua ʻiate kimoutolu foki, ʻo hangē ko e ngaahi Senitaile kehekehe, ka kuo taʻofia au. \v 14 Ko e tuku totongi au ki he kakai Kiliki, mo e kakai muli; ki he poto, mo e taʻepoto. \v 15 Ko ia ʻoku ou loto ke u malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kimoutolu ʻoku ʻi Loma foki, ʻo fakatatau ki heʻeku faʻa fai. \v 16 He ʻoku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisi: he ko e mālohi ia ʻoe ʻOtua ki he fakamoʻui kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui; ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Kiliki foki. \v 17 He ʻoku fakamatala ai ʻae fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua ʻi he tui ki he tui; ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Ko e tonuhia ʻe moʻui ʻi he tui.” \v 18 He ʻoku fakahā mei he langi ʻae houhau ʻoe ʻOtua ki he taʻelotu mo e taʻemāʻoniʻoni kotoa pē ʻoe kakai, ʻakinautolu ʻoku taʻofi ki he moʻoni ʻi he taʻemāʻoniʻoni; \v 19 Koeʻuhi ko ia ʻoku ʻilongofua ʻi he ʻOtua kuo hā ia ʻiate kinautolu; he kuo fakahā ia ʻe he ʻOtua kiate kinautolu; \v 20 He ko e ngaahi meʻa taʻehāmai ʻaʻana, ʻaia ko ʻene māfimafi taʻengata mo hono ʻOtua, kuo ʻilongofua ia ʻi hono ngaohi ʻo māmani, ʻoku ʻiloʻi ia mei he ngaahi meʻa kuo ngaohi; ko ia ʻoku ʻikai ai hanau haoʻanga: \v 21 Koeʻuhi ʻi heʻenau ʻilo ʻae ʻOtua, naʻe ʻikai te nau fakaʻapaʻapa pe fakafetaʻi, ke taau mo e ʻOtua; ka naʻe hoko ʻo vale ʻenau ngaahi mahalo, pea fakapoʻuli mo honau loto vale. \v 22 Pea ʻi heʻenau pole ko e poto ʻakinautolu, naʻa nau liliu ai ko e vale, \v 23 ‌ʻO nau fetongi ʻae nāunau ʻoe ʻOtua taʻefaʻaʻauʻauha ʻaki ʻae fakatātā kuo ngaohi ke tatau pe mo e tangata ʻoku faʻa ʻauʻauha, mo e fanga manupuna, mo e fanga manu veʻe fā, mo e ngaahi meʻa totolo. \v 24 Ko ia naʻe fakatukutukuʻi ai ʻe he ʻOtua ʻakinautolu ki he fakalielia ʻi he ngaahi holi kovi ʻa honau loto, ke fefakalieliaʻi honau sino ʻiate kinautolu: \v 25 Ko e meʻa ʻi heʻenau fetongi ʻae ʻOtua moʻoni ʻaki ʻae loi, pea naʻe lahi hake ʻenau hū mo tauhi ki he meʻa kuo ngaohi, kae siʻaki ʻae Tupuʻanga, ʻaia ʻoku monūʻia ʻo taʻengata, ʻEmeni. \v 26 Ko ia naʻe fakatukutukuʻi ai ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ki he ngaahi holi kovi: he naʻa mo ʻenau kau fefine, naʻa nau liaki ʻaia ʻoku totonu, kae fai ʻaia ʻoku taʻetaau mo ʻetau anga: \v 27 Pea pehē foki ʻe he kau tangata, ʻenau siʻaki ʻae kau fefine, ʻonau vela ʻi heʻenau feholi kovi ʻaki ʻiate kinautolu; ʻo fefaiʻaki ʻe he kau tangata ʻaia ʻoku taʻengali, pea naʻa nau maʻu kiate kinautolu ʻae totongi totonu ʻo ʻenau fai hala ko ia. \v 28 Pea ʻi he ʻikai te nau loto ke ke ʻiloʻi ʻae ʻOtua, naʻe fakatukutukuʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ki he loto kovi, ke fai ʻae ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻikai ngali; \v 29 Kuo fakafonu ʻaki ʻae taʻemāʻoniʻoni kotoa pē, mo e feʻauaki, mo e angakovi, mo e manumanu, mo e fakafasifasi; ʻo fonu ʻi he meheka, mo e fakapō, mo e feʻiteʻitani, mo e kākā, mo e fasituʻu; \v 30 Ko e kau fefanafanahi kovi, mo e kau fakakovi, mo e kau fehiʻa ki he ʻOtua, mo e fakamālohi, mo e laukau, mo e kau polepole, mo e kau fakatupu ʻoe ngaahi meʻa kovi, mo e talangataʻa ki he mātuʻa: \v 31 Ko e taʻepoto, ko e kau maumau fuakava, mo taʻemaʻu ʻae ʻofa fakafeʻofoʻofani; ko e angafakamolokau, mo e taʻemanavaʻofa: \v 32 ‌ʻAkinautolu ʻoku nau ʻilo ʻae tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua, kuo totonu ke mate ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē, pea ʻoku ʻikai ke ngata ʻi heʻenau fai pehē pe, ka ʻoku nau kau mālie foki mo kinautolu ʻoku fai ia. \c 2 \cd \it 1 Ko kinautolu ʻoku fai angahala, mo nau valoki ki ai ʻi ha kakai niʻihi, ʻoku ʻikai te nau faʻa fakatonuhia ai ʻakinautolu, 6 Pea ʻikai ʻaupito te nau faʻa hao mei he fakamaau ʻae ʻOtua. 14 ʻE ʻikai faʻa hao ʻae Senitaile, 17 Pe ko e Siu, 25 Ko kinautolu ʻe ʻikai ʻaonga ki ai ʻenau kamu, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fai ki he fono.\it* \p \v 1 Ko ia, ʻe tangata, ʻa koe ʻoku ke fakamaau, ʻe ʻikai te ke hao koe: he ko e meʻa ko ia ʻoku ke fakamaau ai ha taha, ʻoku ke fakamaauʻi ai koe; he ko koe ʻoku ke fakamaau, ʻoku ke fai ʻae ngaahi meʻa pehē. \v 2 Ka ʻoku tau ʻilo pau ʻoku taau mo e fai totonu ʻae fakamaau ʻae ʻOtua kiate kinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē. \v 3 Pea ko koe, ʻe tangata, ʻoku ke fakamaauʻi ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē, ka ʻoku ke fai pehē pe ʻe koe, ʻoku ke mahalo te ke hao koe mei he fakamaau ʻae ʻOtua? \v 4 Pe ʻoku ke loto manuki ki he lahi faufau ʻo ʻene angalelei, mo e faʻa kātaki, mo e kātaki ʻofa; ʻo ʻikai te ke ʻilo ko e angalelei ʻae ʻOtua ko e meʻa ke tataki koe ki he fakatomala? \v 5 Ka ʻi ho loto fefeka mo e taʻefakatomala, ʻoku ke fokotuʻu ai maʻau ʻae houhau ki he ʻaho ʻoe houhau, mo e fakahā ʻoe fakamaau totonu ʻae ʻOtua; \v 6 ‌ʻAia te ne ʻatu ai ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi ngāue: \v 7 Ko e moʻui taʻengata kiate kinautolu ʻoku kumi ki he ongoongolelei, mo e hakeakiʻi, mo e moʻui taʻemate, ʻi he fakakukafi maʻuaipē ʻi he fai lelei: \v 8 Ka ko e mamahi mo e houhau kiate kinautolu ʻoku angatuʻu, pea ʻikai talangofua ki he moʻoni, kae talangofua ki he taʻemāʻoniʻoni, \v 9 Ko e tautea mo e feinga ki he laumālie ʻoe tangata kotoa pē ʻoku fai kovi, ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Senitaile foki; \v 10 Ka ko e ongoongolelei, mo e hakeakiʻi, mo e fiemālie, ki he tangata kotoa pē ʻoku fai lelei, ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Senitaile foki: \v 11 He ʻoku ʻikai ʻi he ʻOtua ha filifilimānako ki he tangata. \v 12 He ko kinautolu kotoa pē kuo angahala taʻehafono, ʻe ʻauha foki taʻehafono: pea ko kinautolu kotoa pē kuo angahala kuo ai ʻae fono, ʻe fakamaau ʻaki ʻakinautolu ʻae fono; \v 13 (He ʻoku ʻikai tonuhia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻae kau fanongo ki he fono, ka ko e kau fai ki he fono ʻe fakatonuhiaʻi. \v 14 Koeʻuhi ʻi he fai mei honau loto ʻe he ngaahi Senitaile, ʻae ngaahi meʻa ʻi he fono, ka ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ʻae fono, pea ko kinautolu ni ʻoku ʻikai maʻu ʻae fono, ko e fono ʻakinautolu kiate kinautolu: \v 15 ‌ʻAkinautolu ʻoku fakahā hono ʻuhinga ʻoe fono kuo tohi tongi ʻi honau konsenisi, pea fakamoʻoni mo honau loto foki, pea ʻoku fakahalaʻi pe fakatonuhiaʻi \add ʻakinautolu \add*ʻe \add heʻenau ngaahi \add*fakakaukau;) \v 16 ‌ʻI he ʻaho ʻe fakamaau ai ʻe he ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ʻae ngaahi meʻa fufū ʻi he kakai, ʻo fakatatau ki heʻeku ongoongolelei. \v 17 Vakai, ʻoku ui koe ko e Siu, pea ʻoku ke falala ki he fono, pea ʻoku ke vikiviki ʻi he ʻOtua, \v 18 Pea ʻoku ke ʻilo hono finangalo, pea ʻoku ke faʻa ʻiloʻi mo e ngaahi meʻa ʻoku fai kehekehe, he kuo akonekina koe mei he fono; \v 19 Pea ʻoku ke pole ko e tataki ʻoe kui, ko e maama kiate kinautolu ʻoku ʻi he poʻuli. \v 20 Ko e fakahinohino ʻoe vale, ko e akonaki ʻoe kau valevale, ʻoku ke maʻu ʻae sino ʻoe ʻilo mo e moʻoni ʻi he fono. \v 21 Ko ia ko koe ʻoku ke akonakiʻi ʻae taha kehe, ʻOku ʻikai te ke akonakiʻi koe? Ko koe ʻoku ke malanga “Ke ʻoua naʻa kaihaʻa,” ʻoku ke kaihaʻa ʻe koe? \v 22 Ko koe ʻoku ke pehē, “ʻOua naʻa tono fefine,” ʻoku \add moʻoni\add*? \v 23 Ko koe ʻoku ke vikiviki ki he fono, ʻikai ʻoku ke fakaongokoviʻi ʻe koe ʻae ʻOtua ʻi hoʻo maumauʻi ʻae fono? \v 24 He ko e meʻa ʻiate kimoutolu ʻoku lauʻikovi ʻae huafa ʻoe ʻOtua ʻi he kakai Senitaile, ʻo hangē ko ia kuo tohi. \v 25 He ʻoku ʻaonga moʻoni ʻae kamu, ʻo kapau ʻoku ke fai ki he fono: pea kapau ʻoku ke kei maumauʻi ʻae fono, ʻoku liliu ai hoʻo kamu ko e taʻekamu. \v 26 Ko ia kapau ʻe fai ki he fono ʻe he taʻekamu ʻae anga māʻoniʻoni ʻoe fono, ʻikai ʻe lau ai ʻene taʻekamu ko e kamu? \v 27 Pea kapau ʻe fai ki he fono ʻe he taʻekamu ʻaia ko ʻetau anga pē, ʻikai te ne fakamaauʻi koe, ʻa koe ʻoku ʻiate koe ʻae tohi mo e kamu, ka ʻoku ke maumauʻi pē ʻae fono? \v 28 He ʻoku ʻikai ko e Siu, ʻaia ʻoku pehē ʻituʻa pe; pea ʻoku ʻikai ko e kamu, ʻaia ʻoku ʻituʻa ʻi he kakano: \v 29 Ka ko e Siu ia, ʻaia ʻoku pehē ʻi loto; pea ko e kamu ʻoku ʻoe loto ia, ʻi he laumālie, kae ʻikai ʻi he tohi; pea ʻoku ʻikai mei he kakai hono fakamālō, ka mei he ʻOtua. \c 3 \cd \it 1 Ko e lelei ʻoe kakai Siu: 3 ʻAia ʻoku ʻikai mole ʻiate kinautolu: 9 Ka ʻoku valoki tonu ʻakinautolu ʻe he fono ʻi he angahala: 20 Ko ia ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fakatonuhiaʻi ʻe he fono, 21 Ka ʻoku fakatonuhiaʻi kotoa pē ʻi he tui pe: 31 Ka ʻoku ʻikai taʻeʻaonga ʻae fono.\it* \p \v 1 Pea ka kuo pehē, pea ko e hā ʻae lelei lahi ʻoku ʻi he Siu? Pe ko e hā hono ʻaonga ʻoe kamu? \v 2 ‌ʻOku lahi ʻi he meʻa kotoa pē: kae lahi taha pe koeʻuhi ko e tuku kiate kinautolu ʻae ngaahi folofola ʻae ʻOtua. \v 3 Ka ko e hā, ʻo kapau naʻe ai ha niʻihi naʻe ʻikai tui? ʻE fakataʻeʻaonga ʻe heʻenau taʻetui ʻae moʻoni ʻae ʻOtua? \v 4 ‌ʻE ʻikai ʻaupito: ʻio, ke moʻoni ʻae ʻOtua, kae loi ʻae tangata kotoa pē; ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Koeʻuhi ke ke tonuhia ʻi hoʻo ngaahi tala, pea koeʻuhi ke ke māʻoniʻoni ʻoka ke ka fakamaau.” \v 5 Pea kapau ʻoku hā ʻae māʻoniʻoni ʻae ʻOtua ʻi heʻetau taʻemāʻoniʻoni, te tau pehē ko e hā? ʻOku taʻeangatonu ʻae ʻOtua ʻi heʻene houhau? (ʻOku ou lea ʻo hangē ko e tangata.) \v 6 ‌ʻIkai ʻaupito: he ka ne pehē ʻe fēfē hono fakamaau ʻe he ʻOtua ʻa māmani? \v 7 He kapau kuo tupulekina ʻo lahi ʻae moʻoni ʻae ʻOtua, ke ongoongolelei ia ʻi heʻeku loi; pea ko e hā ʻoku kei fakamaau ai au ko e angahala? \v 8 Pea \add ko e hā \add*ʻoku ʻikai ai \add ke pehē muʻa\add*, (ʻo hangē ko hono lohiakiʻi ʻakimautolu, pea hangē ko hono fakapapau ia ʻe he niʻihi ʻoku mau lea \add ʻo pehē\add*), “Ke tau fai kovi, kae tupu ai ha lelei?” Ko honau fakamalaʻia ko e meʻa totonu. \v 9 Pea fēfē ai? ʻOku lelei lahi hake ʻakitautolu? ʻOku ʻikai ʻaupito: he kuo ʻosi ʻemau fakamoʻoni ʻoku fakatou moʻulaloa kotoa pē ki he angahala, ʻae kakai Siu mo e kakai Senitaile; \v 10 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “ʻOku ʻikai ha tokotaha ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taha: \v 11 ‌ʻOku ʻikai ha taha ʻoku ne ʻiloʻi, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku kumi ki he ʻOtua. \v 12 Kuo nau hē kotoa pē, kuo nau hoko ʻo taʻeʻaonga kotoa pē; ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fai lelei, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taha, \v 13 Ko honau kia ko e fonualoto kuo matangaki; kuo nau fai fakakākā ʻaki honau ʻelelo; ko e meʻa kona ʻoe ngata fekai ʻoku ʻi lalo ʻi honau loungutu: \v 14 ‌ʻOku pito honau ngutu ʻi he kapekape mo e lea fakamahū: \v 15 Ko honau vaʻe ʻoku vave ke lilingi toto: \v 16 ‌ʻOku ʻi honau ngaahi hala ʻae fakaʻauha mo e malaʻia: \v 17 Pea ko e hala ʻoe melino ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi: \v 18 Pea ʻoku ʻikai ha manavahē ki he ʻOtua ʻi honau ʻao.” \v 19 Ko eni, ʻoku tau ʻilo ko ia kotoa pē ʻoku fakahā ʻi he fono, ʻoku fakahā ia kiate kinautolu ʻoku moʻulaloa ki he fono: koeʻuhi ke mapuni ʻae ngutu kotoa pē, kae nofo ʻa māmani kotoa pē kuo halaia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 20 Ko ia ʻe ʻikai fakatonuhiaʻi ha tokotaha ʻi hono ʻao ʻe he ngaahi ngāue ʻoe fono: he ʻoku mei he fono ʻae ʻiloʻi ʻoe angahala. \v 21 Ka ko eni, ʻoku fakahā ʻae fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua ʻi he taʻekau ʻae fono, pea ʻoku fakamoʻoni ia ʻe he fono mo e kau palōfita; \v 22 ‌ʻIo, ʻae fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi he tui kia Sisu Kalaisi kiate kinautolu kotoa pē pea ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui: he ʻoku ʻikai ha fai kehekehe: \v 23 He kuo fai angahala kotoa pē, pea tomui ʻi he fakamālō mei he ʻOtua. \v 24 Pea ʻoku fakatonuhiaʻi ko e ʻofa mataʻataʻatā pē ʻi heʻene ʻaloʻofa, koeʻuhi ko e totongi huhuʻi ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu: \v 25 ‌ʻAia kuo fakahā atu ʻe he ʻOtua ko e feilaulau fakalelei ia, ʻi he tui ki hono taʻataʻa, koeʻuhi ke fakahā ʻene māʻoniʻoni ʻi he fakamolemole ʻoe angahala kuo fai, ko e meʻa ʻi he faʻa kātaki ʻae ʻOtua; \v 26 Ke fakahā ʻi he kuonga ni ʻa ʻene māʻoniʻoni: koeʻuhi ke angatonu pe ia, ka ko e fakatonuhia ia ʻo ia ʻoku tui kia Sisu. \v 27 Pea ka kuo pehē, pea kofa'a 'ae pole? Kuo kapusi ia. 'E he fono fono fē? ʻOe ngaahi ngāue? ʻIkai ʻaupito: ka ʻe he fono ʻoe tui. \v 28 Ko ia ʻoku mau tukupau eni, ʻoku fakatonuhiaʻi ʻae tangata ʻe he tui, ʻo taʻekau ai ʻae ngaahi ngāue ʻae fono. \v 29 Ko e ʻOtua ia ʻoe kakai Siu pē? Pea ʻikai ʻoe Senitaile foki? ʻIo, ʻoe kakai Senitaile foki: \v 30 He ko e ʻOtua pe taha, ʻaia ʻoku ne fakatonuhiaʻi ʻae kamu ʻe he tui, mo e taʻekamu ʻi he tui. \v 31 Pea ʻoku tau fakataʻeʻaongaʻi koa ʻae fono ʻi he tui? ʻe ʻikai ʻaupito: ka ʻoku mau fakatuʻumaʻu ʻae fono. \c 4 \cd \it 1 Ko e lau ʻae tui ʻa ʻEpalahame kiate ia ko e māʻoniʻoni. 13 Ko e maʻu ʻe ia mo hono hako ʻae talaʻofa ʻi he tui pe. 16 Ko e tamai ʻa ʻEpalahame ʻanautolu kotoa pē ʻoku tui. 24 ʻE lau ʻetau tui kiate kitautolu foki ko e māʻoniʻoni.\it* \p \v 1 Pea ka ko ia, pea te tau pehē naʻe maʻu ʻae hā ʻe heʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi he anga fakasino? \v 2 He kapau naʻe fakatonuhiaʻi ʻa ʻEpalahame ʻe he ngaahi ngāue, kuo ne maʻu ʻae poleʻanga kae ʻikai ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 3 He ʻoku pehē ʻe he tohi ko e hā? “Naʻe tui ʻa ʻEpalahame ki he ʻOtua, pea naʻe lau ia kiate ia ko e māʻoniʻoni.” \v 4 Pea ko eni, ʻoku ʻikai lau ʻae totongi kiate ia ʻoku ngāue ko e foaki ʻofa, ka ko e meʻa totonu. \v 5 Ka ko ia ʻoku ʻikai ke ngāue, kae tui pe kiate ia ʻoku ne fakatonuhiaʻi ʻae taʻelotu, ʻoku lau ʻene tui ko e māʻoniʻoni. \v 6 ‌ʻO hangē ko e fakamatala foki ʻe Tevita ʻae monūʻia ʻae tangata, ʻaia ʻoku lau ki ai ʻe he ʻOtua ʻae māʻoniʻoni taʻehangāue, \v 7 ‌ʻo\add pehē\add*, “ʻOku monūʻia ʻakinautolu kuo fakamolemolea ʻenau ngaahi taʻemāʻoniʻoni, pea kuo ʻufiʻufi ʻenau ngaahi angahala. \v 8 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻe ʻikai lau ki ai ʻe he ʻEiki ha angahala.” \v 9 Ko e monūʻia eni ki he kamu pē, pe ki he taʻekamu foki? He ʻoku mau pehē, “ko e tui ʻa ʻEpalahame naʻe lau kiate ia ko e māʻoniʻoni.” \v 10 Pea naʻe lau fakafēfē ia? ʻI heʻene ʻi he kamu, pe ʻi he taʻekamu? Naʻe ʻikai ʻi he kamu, kae ʻi he taʻekamu. \v 11 Pea naʻe maʻu ʻe ia ʻae fakaʻilonga ʻoe kamu, ko e fakamoʻoni ʻoe māʻoniʻoni ʻi heʻene tui, ʻoku teʻeki ai kamu ia: koeʻuhi ke hoko ia ko e tamai ʻanautolu kotoa pē ʻoku tui, neongo pe te nau taʻekamu; pea koeʻuhi ke lau ʻae māʻoniʻoni kiate kinautolu foki: \v 12 Pea ko e tamai ia ʻoe kamu kiate kinautolu naʻe ʻikai ʻoe kamu pē, ka ʻoku nau muimui foki ʻi he lakanga tui ʻo ʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi he teʻeki ai ke kamu ia. \v 13 He ko e talaʻofa, ke hoko ia ko e tangata hoko ʻa māmani, naʻe ʻikai kia ʻEpalahame, pe ki hono hako, ʻi he fono, ka ʻi he māʻoniʻoni ʻoe tui. \v 14 He kapau ko e kakai hoko ʻakinautolu ʻoku ʻi he fono, tā ko e vaʻinga pe ʻae tui, pea ʻoku fakataʻeʻaonga mo e talaʻofa foki: \v 15 Koeʻuhi ʻoku tupu ʻi he fono ʻae houhau: he ka ʻikai ha fono, ʻoku ʻikai foki ha fai hala. \v 16 Ko ia, ʻoku mei he tui ia, koeʻuhi ke ʻi he ʻaloʻofa pē; koeʻuhi ke tuʻumaʻu ʻae talaʻofa ki he hako kotoa pē; ʻikai kiate kinautolu pe ʻoku ʻoe fono, ka kiate kinautolu foki ʻoku ʻoe tui ʻa ʻEpalahame; ʻaia ko e tamai ʻatautolu kotoa pē, \v 17 (ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Kuo u tuʻutuʻuni koe ko e tamai ʻae ngaahi kakai lahi,”) ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻaia naʻa ne tui ki ai, ʻaia ʻoku ne fakaake ʻae mate, pea ne lea ki he ngaahi meʻa ko ia kuo ʻikai, ʻo hangē kuo ʻi ai ia. \v 18 Pea naʻa ne ʻamanaki, ka kuo ʻikai hano tuʻunga ʻo ʻene ʻamanaki, pea tui, ke ne hoko ko e tamai ʻae ngaahi kakai lahi, ʻo fakatatau mo ia naʻe leaʻaki, “ʻE pehē pe ho hako.” \v 19 Pea ʻi he ʻikai vaivai ia ʻi he tui, naʻe ʻikai te ne tokanga ki hono sino ʻoʻona kuo mate, he kuo teau nai ʻae taʻu ʻo ʻene motuʻa, pe ko e mate ʻae manāva ʻo Sela: \v 20 Naʻe ʻikai lotolotoua ia ʻi he taʻetui ki he talaʻofa ʻae ʻOtua; ka naʻe mālohi ia ʻi he tui, ʻo ne fakaongoongolelei ʻae ʻOtua; \v 21 ‌ʻO ne mātuʻaki ʻilo loto, ko e meʻa kuo ne talaʻofa ai, ʻe mafai foki ʻe ia ke fakamoʻoni. \v 22 Ko ia foki naʻe lau ai “ia kiate ia ko e māʻoniʻoni.” \v 23 Ko eni, naʻe ʻikai ke tohi “kuo lau ia kiate ia,” koeʻuhi ko ia pē; \v 24 Ka koeʻuhi ko kitautolu foki, ʻaia ʻe lau ia ki ai, ʻo kapau te tau tui kiate ia naʻa ne fokotuʻu hake hotau ʻEiki ko Sisu mei he mate; \v 25 ‌ʻAia naʻe tukuange koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, pea naʻe fokotuʻu hake ia koeʻuhi ko hotau fakatonuhia. \c 5 \cd \it 1 Ko e fakatonuhia ʻakitautolu ʻi he tui, ʻoku tau maʻu ai ʻae melino mo e ʻOtua, 2 Mo e fiefia ʻi heʻetau ʻamanaki lelei, 8 Koeʻuhi ʻi he fakalelei ʻakitautolu ʻi hono taʻataʻa, ʻi heʻetau nofo fakafili, 10 ʻE ʻāsili ai ʻe tau moʻui hili hono fakalelei ʻakitautolu. 12 He naʻe hoko ʻae angahala mo e mate ʻia ʻAtama, 17 Ka ko e māʻoniʻoni mo e moʻui lahi hake ʻaupito ʻia Sisu Kalaisi. 20 Ko e tupulekina lahi hake ʻaupito ʻae ʻofa ʻi he lahiange ʻoe angahala.\it* \p \v 1 Ko ia ʻi he fakatonuhiaʻi ʻakitautolu ʻe he tui, ʻoku tau melino ai mo e ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi: \v 2 ‌ʻAia ʻoku tau maʻu ai foki ʻae hūʻanga ʻi he tui ki he monūʻia ni ʻoku tau tuʻu ai, pea fiefia ʻi he ʻamanaki lelei ki he hakeakiʻi mei he ʻOtua. \v 3 Pea ʻoku ʻikai ke ngata ai, ka ʻoku tau vikiviki ʻi he ngaahi mamahi foki: ʻi heʻetau ʻilo ʻoku tupu mei he mamahi ʻae faʻa kātaki; \v 4 Pea mei he faʻa kātaki, ʻae ʻilo; pea mei he ʻilo, ʻae ʻamanaki lelei: \v 5 Pea ʻoku ʻikai fakamā ʻe he ʻamanaki lelei; he koeʻuhi kuo lilingi ʻae ʻofa ʻae ʻOtua ki hotau loto ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻaia kuo foaki kiate kitautolu. \v 6 He naʻe lolotonga ʻetau vaivai ʻaupito, pea pekia ʻa Kalaisi ʻi he kuonga tuʻutuʻumālie koeʻuhi ko e taʻelotu. \v 7 ‌ʻE meimei ʻikai ʻaupito \add fie \add*mate ha tokotaha koeʻuhi ko e tangata angatonu \add pē\add*: ka ʻe faʻa fai ʻapē ke mate ha tokotaha koeʻuhi ko e tangata angalelei. \v 8 Ka ʻoku fakahā ʻe he ʻOtua ʻene ʻofa kiate kitautolu ʻi he meʻa ni, lolotonga ko e kau angahala ʻakitautolu, ne pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu. \v 9 Pea ka ko ia, pea ʻe ʻāsili ʻae fakamoʻui ʻokitautolu mei he houhau ʻiate ia, he kuo fakatonuhiaʻi ʻakitautolu ʻi hono taʻataʻa. \v 10 He kapau ne fakalelei ʻakitautolu ki he ʻOtua ʻi he pekia ʻa hono ʻAlo, ka ko e ngaahi fili ʻakitautolu, pea tā ʻe ʻāsili hotau fakamoʻui ʻi heʻene moʻui, he kuo tau fakalelei. \v 11 Pea ʻoku ʻikai ngata ai, ka ʻoku tau fiefia foki ʻi he ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo tau maʻu ai ʻae fakalelei. \v 12 Pea ko ia, ʻo hangē naʻe hoko mai ʻae angahala ki māmani, mo e mate mei he angahala, ʻi he tangata pe taha; pea naʻe pehē ʻae hoko ʻoe mate ki he kakai kotoa pē, he kuo angahala kotoa pē: \v 13 (He naʻe ʻi he māmani ʻae angahala ʻo aʻu ki he fono: ka ʻoku ʻikai lau ʻae angahala ʻi he ʻikai ha fono. \v 14 Ka naʻe pule ʻae mate meia ʻAtama ʻo aʻu kia Mōsese, kiate kinautolu foki naʻe ʻikai angahala ʻo fakatatau ki he fai hala ʻa ʻAtama, ʻaia ko e fakatātā ʻo ia ʻe haʻu ʻamui. \v 15 Ka ʻoku ʻikai ke fai tatau ʻae fai hala mo e foaki ʻofa. He kapau kuo mate ʻae tokolahi ʻi he fai hala ʻae tokotaha, \add pehē\add*, kuo aʻu ʻo lahi hake ʻaupito ki he tokolahi ʻae ʻofa ʻae ʻOtua, mo e foaki ʻi he ʻofa, ʻi he tangata pe taha, ko Sisu Kalaisi. \v 16 Pea ʻoku ʻikai ke fai tatau ʻae fai angahala ʻoe tokotaha pe, mo e foaki ʻofa; he ko e meʻa ʻi he \add angahala \add*pe taha naʻe fakamaau ai ke malaʻia, ka ko e foaki ʻofa ko e fakatonuhia ia mei he ngaahi angahala lahi. \v 17 He kapau ʻoku pule ʻae mate mei he tokotaha, ko e meʻa ʻi he fai angahala ʻae tokotaha; \add pehē\add*, ʻe ʻāsili ai ʻae pule ʻi he moʻui ʻekinautolu ʻoku maʻu hono lahi ʻaupito ʻoe ʻofa mo e foaki ʻoe fakatonuhia ʻi he tokotaha, ko Sisu Kalaisi.) \v 18 Pea ko eni, ʻo hangē kuo hoko ʻi he angahala ʻae tokotaha ʻae fakamalaʻia ki he kakai kotoa pē: pea pehē foki, ko e meʻa ʻi he māʻoniʻoni ʻae tokotaha kuo hoko ʻae fakatonuhia ʻoe moʻui ki he kakai kotoa pē. \v 19 Koeʻuhi ʻo hangē naʻe fakahalaia ʻae tokolahi ʻi he talangataʻa ʻae tangata ʻe tokotaha, pehē, ko e meʻa ʻi he talangofua ʻae tokotaha ʻe fakatonuhiaʻi ʻae tokolahi. \v 20 Ka naʻe fakahū mai ʻae fono, pe tupulekina pe ʻae angahala. Ka ko ia naʻe tupulekina ai ʻae angahala, kuo lahi ʻaupito ai hono tupulekina ʻoe ʻofa: \v 21 Koeʻuhi ke hangē ko e pule ʻae angahala ʻo aʻu ki he mate, ke pehē ʻae pule ʻoe ʻofa ʻi he fakatonuhia ʻo aʻu ki he moʻui taʻengata ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \c 6 \cd \it 1 ʻOku ʻikai lelei ʻi heʻetau moʻui ke fai angahala, 2 He ʻoku tau mae ki ai, 3 ʻAia ʻoku hā ʻi heʻetau papitaiso. 12 ʻOua naʻa tuku ke kei pule ʻae angahala, 18 Koeʻuhi kuo tau tukuange ʻakitautolu ki he ngāue ʻae māʻoniʻoni, 23 Pea koeʻuhi ko e totongi ʻoe angahala ko e mate.\it* \p \v 1 Pea ka ko ia, pea te tau pehē ko e hā? Te tau kei fai angahala kae tupulaki ʻae ʻofa? \v 2 ‌ʻE ʻikai ʻaupito. ʻE fēfē ʻetau kei moʻui ʻi he angahala ka kuo tau mate ki ai? \v 3 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko kitautolu kotoa pē naʻe papitaiso kia Sisu Kalaisi naʻa tau papitaiso ki heʻene pekia? \v 4 Pea ko ia, kuo tau tanu fakataha mo ia ʻi he papitaiso ki he mate: koeʻuhi ke hangē hono fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he mate ʻe he mālohi ʻoe tamai, ke pehē foki ʻetau felakaʻi ʻi he moʻui foʻou. \v 5 He kapau kuo tau tō fakataha mo ia ʻi he tatau ʻo ʻene pekia, te tau ʻi he tatau foki ʻo ʻene toetuʻu: \v 6 ‌ʻO ʻilo eni, ko hotau motuʻa tangata kuo tāmateʻi fakataha mo ia, koeʻuhi ke fakaʻauha ʻae sino ʻoe angahala, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau toe tauhi ʻae angahala. \v 7 He ko ia ʻoku mate, kuo movete ia mei he angahala. \v 8 Ko eni, kapau ʻoku tau mate fakataha mo Kalaisi, ʻoku tau tui te tau moʻui fakataha foki mo ia: \v 9 ‌ʻI heʻetau ʻilo kuo fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, pea ʻe ʻikai toe pekia ia; ʻe ʻikai toe puleʻi ia ʻe he mate. \v 10 He ko ʻene mate, ko e mate tuʻo taha pē koeʻuhi ko e angahala: ka ko ʻene moʻui, ko e moʻui ia ki he ʻOtua. \v 11 Pea ke pehē foki ʻae lau ʻakimoutolu ko e mate moʻoni ki he angahala, ka ko e moʻui ki he ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 12 Ko ia ke ʻoua naʻa tuku ke pule ʻae angahala ʻi homou sino matengofua, ke mou talangofua ki ai ʻi hono ngaahi holi. \v 13 Pea ʻoua naʻa mou ʻatu homou ngaahi kupuʻi sino ko e meʻa ngāueʻaki ʻi he taʻemāʻoniʻoni ki he angahala: kae ʻatu ʻakimoutolu ki he ʻOtua, ʻo taau mo kinautolu kuo hao mei he mate, pea mo homou ngaahi kupuʻi sino ko e meʻa ngāueʻaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ʻOtua. \v 14 He koeʻuhi ʻe ʻikai puleʻi ʻakimoutolu ʻe he angahala: he ʻoku ʻikai te mou moʻulaloa ki he fono, ka ki he ʻofa. \v 15 Pea fēfē ai? Te tau fai angahala, koeʻuhi ʻoku ʻikai te tau moʻulaloa ki he fono, ka ki he ʻofa? ʻE ʻikai ʻaupito. \v 16 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko ia ia te mou ʻatu ʻakimoutolu ko e kau tamaioʻeiki ke talangofua ki ai, ko ʻene kau tamaioʻeiki ʻakimoutolu ʻoku mou talangofua ki ai; pe ko e angahala ki he mate, pe ko e talangofua ki he māʻoniʻoni? \v 17 Naʻa mou nofo ko e kau tamaioʻeiki ki he angahala, kae fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻi hoʻomou talangofua mei he loto ki he anga ʻoe akonaki naʻe ʻatu kiate kimoutolu. \v 18 Ko ia ko e meʻa ʻi he fakatauʻatāina mei he angahala, kuo mou hoko ai ʻo talangofua ki he māʻoniʻoni. \v 19 ‌ʻOku ou lea ʻo hangē pe ko e tangata, ko e meʻa ʻi he vaivai ʻo homou kakano: ʻo hangē naʻa mou tukuange homou ngaahi kupuʻi sino ko e kau tamaioʻeiki ki he anga fakalielia, pea mo e fai angakovi ke fai kovi; ke pehē eni hoʻomou tuku atu homou ngaahi kupuʻi sino ko e kau tamaioʻeiki ki he angatonu ke fai māʻoniʻoni. \v 20 He koeʻuhi ʻi hoʻomou nofo ko e kau tamaioʻeiki ki he angahala, naʻa mou ʻataʻatā mei he māʻoniʻoni. \v 21 Ka ko e hā ʻae fua ne mou maʻu ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku mou mā ai ni? He ko e ngataʻanga ʻoe ngaahi meʻa ko ia ko e mate. \v 22 Ka ko eni, ʻi hono fakatauʻatāina ʻakimoutolu mei he angahala, pea hoko ko e kau tamaioʻeiki ki he ʻOtua, kuo ʻi ai homou fua ko e māʻoniʻoni, pea ko hono ngataʻanga ko e moʻui taʻengata. \v 23 He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate; ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki. \c 7 \cd \it 1 ʻOku ngata hono puleʻi ʻe he fono ʻae tangata ʻoka mate. 4 Pea ʻoku tau mate ki he fono. 7 Ka ʻoku ʻikai ke hala ʻae fono, 12 Ka ʻoku māʻoniʻoni, mo angatonu, mo lelei, 16 ʻAia ʻoku ou fakamoʻoni ki ai, pea ʻoku ou loto mamahi ʻi he ʻikai te u faʻa fai ki ai.\it* \p \v 1 ‌ʻE Kāinga, ʻikai ʻoku mou ʻilo, (he ʻoku ou lea kiate kinautolu ʻoku ʻilo ʻae fono,) koeʻuhi ʻoku puleʻi ʻe fono ʻae tangata ʻi he lolotonga pe ʻene moʻui? \v 2 He ko e fefine ʻaia ʻoku ai hono husepāniti, kuo noʻotaki ʻe he fono ki hono husepāniti ʻi he lolotonga ʻene moʻui; pea kapau kuo mate hono husepāniti, kuo movete ai ia mei he fono ʻo hono husepāniti. \v 3 Pea ko ia, kapau ʻe mali ia mo e tangata kehe, ʻi he lolotonga ʻae moʻui ʻa hono husepāniti, ʻe ui ia ko e tono tangata: pea kapau ʻe mate hono husepāniti, kuo tauʻatāina ai ia mei he fono ko ia; pea kapau ʻe mali ia mo ha tangata kehe, ʻoku ʻikai ko e tono tangata ia. \v 4 Ko ia, ʻe hoku kāinga, kuo mate foki ʻakimoutolu ki he fono ʻi he sino ʻo Kalaisi; koeʻuhi ke mou mali mo ha taha, \add ʻio\add*, kiate ia kuo fokotuʻu mei he mate, koeʻuhi ke tupu ʻiate kitautolu ʻae fua ki he ʻOtua. \v 5 He naʻe lolotonga ʻetau ʻi he anga fakakakano, ko e ngaahi holi ʻoe angahala, ʻaia naʻe mei he fono, ne ngāue ia ʻi hotau ngaahi kupuʻi sino, ke fakatupu ʻae fua ki he mate. \v 6 Ka ko eni, kuo fakahaofi ʻakitautolu mei he fono, he kuo mate ia ne tau moʻua ki ai; koeʻuhi ke tau tauhi ʻi he fakafoʻou ʻoe loto, kae ʻikai ʻi he mataʻi tohi kuo motuʻa. \v 7 Pea ka ko ia, pea te tau pehē ko e hā? Ko e angahala ʻae fono? ʻIkai ʻaupito. He ka ne taʻeʻoua ʻae fono, ne ʻikai te u ʻilo ʻae angahala: he naʻe ʻikai te u ʻilo ʻae holi kovi, ʻo ka ne ʻikai pehē ʻe he fono, “ʻOua naʻa ke manumanu.” \v 8 Ka ko e angahala, ʻi heʻene meʻa ngāueʻaki ʻae fono, ne fakatupu ʻiate au ʻae ngaahi holi kovi kotoa pē. He naʻe mate ʻae angahala ʻi he ʻikai ai ʻae fono. \v 9 He naʻaku moʻui ʻi muʻa taʻeʻiaiʻaefono: kae ʻi he hoko mai ʻae fekau, ne ake ʻae angahala, pea u mate ai. \v 10 Pea ko e fekau naʻe tuʻutuʻuni ko e moʻuiʻanga, ne u ʻiloʻi ia ko e mateʻanga. \v 11 He ko e angahala, ʻi heʻene meʻa ngāueʻaki ʻae fekau, ne kākaaʻi au, pea ne tāmateʻi ʻaki au. \v 12 Pea ko eni, ʻoku māʻoniʻoni ʻae fono, pea māʻoniʻoni, mo angatonu, mo lelei ʻae fekau. \v 13 Pea ka ko ia, pea kuo hoko ʻaia ʻoku lelei ko e mateʻanga kiate au? ʻIkai ʻaupito. Ka ko e angahala, koeʻuhi ke hā ai ia ko e angahala, ne ne meʻa ngāueʻaki ʻaia ʻoku lelei, ke u mate ai au; koeʻuhi ke hā ʻi he fekau ko e angahala ko e fungani ʻi he meʻa ʻoku kovi. \v 14 He ʻoku tau ʻilo ʻoku fakalaumālie ʻae fono: ka ʻoku ou fakakakano, kuo fakatau au ke moʻulaloa ki he angahala. \v 15 He ko ia ʻoku ou fai, ʻoku ʻikai te u loto ki ai: pea ko ia ʻoku ou loto ki ai, ko ia ʻoku ʻikai te u fai; ka ko ia ʻoku ou fehiʻa ki ai, ko ia ia ʻoku ou fai. \v 16 Pea kapau ʻoku ou fai ʻaia ʻoku ʻikai te u loto ki ai, ʻoku ou fakamoʻoni ki he fono ʻoku lelei ia. \v 17 Pea ko eni, ʻoku ʻikai ko au ʻoku kei fai ia, ka ko e angahala ʻoku ne nofoʻia au. \v 18 He ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ha meʻa lelei ʻe nofoʻia au ʻi hoku kakano: ʻoku ʻiate au ʻae loto fiefai; ka ko hono mafai ʻo ia ʻoku lelei ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi. \v 19 He ko e lelei ʻoku ou loto ki ai, ʻoku ʻikai te u fai: ka ko e kovi ʻoku ʻikai te u loto ki ai, ko ia ia ʻoku ou fai. \v 20 Pea ko eni, kapau ʻoku ou fai ʻaia ʻoku ʻikai te u loto ki ai, pea ʻoku ʻikai ko au pē ʻoku kei fai ia, ka ko e angahala ʻoku ne nofoʻia au. \v 21 Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ha fono ʻiate au, koeʻuhi ʻo kau ka fie fai lelei, ʻoku ofi kiate au ʻae kovi. \v 22 He ʻoku mālie ʻae tangata ʻi loto ʻiate au ʻi he fono ʻae ʻOtua. \v 23 Ka ʻoku ou mamata ki he fono ʻe taha ʻi hoku ngaahi kupuʻi sino, ʻoku ne tauʻi ʻae fono ʻo hoku loto, mo ne fakapōpulaʻi au ki he fono ʻoe angahala ʻaia ʻoku ʻi hoku ngaahi kupuʻi sino. \v 24 ‌ʻOiauē, ko au, ko e tangata malaʻia! Ko hai te ne fakamoʻui au mei he sino ʻoe mate ni? \v 25 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki. Pea ko eni, ʻoku ou tauhi ʻeau ʻaki ʻae loto ʻae fono ʻae ʻOtua; ka ko e fono ʻoe angahala ʻaki ʻae kakano. \c 8 \cd \it 1 Ko kinautolu ʻoku ʻia Kalaisi, ʻo moʻui ʻi he Laumālie, ʻoku ʻataʻatā ʻakinautolu mei he malaʻia. 5, 13 ʻAe kovi ko ia ʻoku tupu ʻi he kakano, 6, 14 Mo e lelei ʻi he Laumālie: 17 Mo e lelei ʻoe fānau ʻae ʻOtua, 19 ʻAia ko e fakamoʻui lelei ʻoku holi ki ai ʻa māmani, 27 Pea naʻe tomuʻa tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtua. 38 ʻE ʻikai fakamavahe ʻakitautolu mei heʻene ʻofa.\it* \p \v 1 Pea ko ia ʻoku ʻikai ai ha fakamalaʻia kiate kinautolu ʻoku ʻia Kalaisi Sisu, ʻakinautolu ʻoku ʻikai ke muimui ki he kakano, ka ki he Laumālie. \v 2 He ko e fono ʻoe Laumālie ʻoe moʻui ʻia Kalaisi Sisu, kuo ne fakatauʻatāina au mei he fono ʻoe angahala mo e mate. \v 3 He ko ia naʻe ʻikai mafai ʻe he fono, ko e meʻa ʻi hono vaivai ʻi he kakano, kuo fai ʻe he ʻOtua, ʻi heʻene fekau hono ʻAlo ʻoʻona ʻi he tatau ʻoe kakano angahala, pea ko e feilaulau ki he angahala, pea ne fakavaivai ʻae angahala ʻi he kakano: \v 4 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ki he māʻoniʻoni ʻoe fono ʻekitautolu, ʻoku ʻikai ke muimui ki he kakano, ka ki he Laumālie. \v 5 He ko kinautolu ʻoku ʻoe kakano, ʻoku nau tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoe kakano; ka ko kinautolu ʻoku ʻoe Laumālie, ki he ngaahi meʻa ʻoe Laumālie. \v 6 He ko e loto fakakakano, ko e mate ia; ka ko e loto fakalaumālie, ko e moʻui ia mo e melino. \v 7 Koeʻuhi ko e loto fakakakano, ko e taufehiʻa ia ki he ʻOtua: he ʻoku ʻikai ke moʻulaloa ia ki he fono ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ʻaupito faʻa fai ke pehē. \v 8 Ko ia ko kinautolu ʻoku ʻi he kakano, ʻoku ʻikai te nau faʻa fai ke fiemālie ʻae ʻOtua. \v 9 Ka ʻoku ʻikai ʻi he kakano ʻakimoutolu, ka ʻi he Laumālie, ʻo kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua. Pea ko eni, kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻae Laumālie ʻo Kalaisi, ʻoku ʻikai ʻaʻana ia. \v 10 Pea kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe Kalaisi, pea kuo mate moʻoni ʻae sino, ko e meʻa ʻi he angahala; kae moʻui ʻae laumālie, ko e meʻa ʻi he māʻoniʻoni. \v 11 Pea kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻo ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Sisu mei he pekia, pea ko ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, te ne fakaake foki mo homou sino matengofua ʻaki hono Laumālie ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu. \v 12 Ko ia, ʻe kāinga, ko e kau fai totongi ʻakitautolu, kae ʻikai ki he kakano, ke tau moʻui ki he kakano. \v 13 He kapau te mou moʻui ki he kakano, te mou mate: ka ʻoka mou ka tāmateʻi ʻae ngaahi anga ʻoe kakano ʻaki ʻae Laumālie, te mou moʻui. \v 14 He ko kinautolu ʻoku takiekina ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua, ko e ngaahi foha ʻakinautolu ʻoe ʻOtua. \v 15 He ʻoku ʻikai ke maʻu ʻekimoutolu ʻae laumālie ʻoe pōpula, ke mou toe manavahē; ka kuo mou maʻu ʻae Laumālie ʻoe ohi, ʻaia ʻoku tau tangi ai, “ʻApā, Tamai.” \v 16 Pea ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko ia mo hotau laumālie, ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakitautolu: \v 17 Pea kapau ko e fānau, pea tā ko e kau hoko; ko e kau hoko ki he ʻOtua, pea ko e kau hoko fakataha mo Kalaisi; ʻo kapau te tau mamahi mo ia, koeʻuhi ke tau maʻu ʻae hakeakiʻi fakataha mo ia. \v 18 He ʻoku ou pehē, ʻoku ʻikai ngali ke fakatatau ʻae ngaahi mamahi ʻoe moʻui ni ki he nāunau ʻaia ʻe fakahā kiate kitautolu. \v 19 He ko e holi lahi ʻoe māmani, ʻoku tatali ia ki he fakahā ʻae fānau ʻae ʻOtua. \v 20 He naʻe fakamoʻulaloa ʻa māmani ki he vaʻinga, (kae ʻikai loto ia ki ai, ka ko e meʻa ʻiate ia kuo ne fakamoʻulaloa ia,) ʻi he ʻamanaki lelei: \v 21 He koeʻuhi ʻe fakahaofi ʻa māmani mei he haʻi ʻoe ʻauʻauha ki he tauʻatāina monūʻia ʻoe fānau ʻae ʻOtua. \v 22 He ʻoku tau ʻilo, ʻoku toʻetoʻe mo feinga ʻi he langā fakataha ʻa māmani kotoa pē ʻo aʻu ki heni. \v 23 Pea ʻoku ʻikai ko ia pē, ka ko kitautolu foki, ʻakitautolu ʻoku maʻu ʻae ʻuluaki fua ʻoe Laumālie, ʻio, ʻoku tau toʻetoʻe ʻi loto ʻiate kitautolu, mo tatali ki he ohi, ʻa ia, ko e huhuʻi ʻo hotau sino. \v 24 He ʻoku fakamoʻui ʻakitautolu ʻe he ʻamanaki lelei: ka ko e ʻamanaki ʻoku maʻu, ʻoku ʻikai ko e ʻamanaki ia, he ko ia ʻoku maʻu ʻe ha tangata, ʻe fēfeeʻi ʻa ʻene kei ʻamanaki ki ai? \v 25 Pea kapau ʻoku tau ʻamanaki lelei ki he meʻa ʻoku heʻeki ai te tau maʻu, ʻoku tau tatali faʻa kātaki pe ki ai. \v 26 Pea ko e Laumālie foki, ʻoku ne tokoniʻi ʻetau ngaahi vaivai: he ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻaia ʻoku totonu ke tau lotua; ka ʻoku hūfekina ʻakitautolu ʻe he Laumālie pe ko ia ʻi he ngaahi toʻe ʻoku taʻefaʻaleaʻaki. \v 27 Ka ko ia ʻoku ne ʻiloʻi ʻae loto, ʻoku ne ʻiloʻi mo e finangalo ʻoe Laumālie, he ʻoku ne hūfekina ʻae kakai māʻoniʻoni ʻo taau mo e ʻOtua. \v 28 Pea ʻoku tau ʻilo ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtua, ʻakinautolu kuo ui ʻo tatau mo ʻene tuʻutuʻuni. \v 29 He ko kinautolu naʻa ne tomuʻa ʻilo, naʻa ne tuʻutuʻuni foki ki he tatau ʻo hono ʻAlo, koeʻuhi ke hoko ia ko e ʻuluaki fānau ʻi he kāinga tokolahi: \v 30 Pea ko kinautolu naʻa ne tuʻutuʻuni, naʻa ne ui ʻakinautolu foki: pea ko kinautolu naʻa ne ui, naʻa ne fakatonuhiaʻi ʻakinautolu foki: pea ko kinautolu naʻa ne fakatonuhiaʻi, naʻa ne hakeakiʻi ʻakinautolu. \v 31 Pea ko e hā te tau leaʻaki ki he ngaahi meʻa ni? Ka kuo kau ʻae ʻOtua maʻatautolu, pea ko hai ʻe angatuʻu kiate kitautolu? \v 32 Ko ia ia naʻe ʻikai te ne mamae ki hono ʻAlo ʻoʻona, ka ne tukuange ia koeʻuhi ko kitautolu kotoa pē, pea fēfē, ʻe ʻikai te ne foaki fiemālie foki mo ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate kitautolu? \v 33 Ko hai te ne talatalaakiʻi ʻae kakai kuo fili ʻe he ʻOtua? Ko e ʻOtua ia ʻoku ne fakatonuhiaʻi. \v 34 Ko hai ia ʻoku ne fakahalaia? Ko Kalaisi ia naʻe pekia, ʻio, pea kuo toetuʻu hake, ʻaia ʻoku ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ne fai ʻae hūfekina foki maʻatautolu. \v 35 Ko hai te ne fakamāvae ʻakitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisi? ʻAe mahaki, pe ko e mamahi, pe ko e fakatanga, pe ko e honge, pe ko e telefua, pe ko e tuʻutāmaki, pe ko e heletā? \v 36 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Koeʻuhi ko koe ʻoku tāmateʻi ʻakimautolu ʻi he ʻaho kotoa pē; pea lau ʻakimautolu ʻo hangē ko e fanga sipi ki he tāmateʻi.” \v 37 Ka ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻoku tau ikuna pea mālohi lahi ʻiate ia naʻe ʻofa kiate kitautolu. \v 38 He ʻoku ou ʻilo pau, ʻe ʻikai ʻi he he kau ʻāngelo, pe ʻi he kau pule, pe ʻi he ngaahi mālohi, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻi heni, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko, \v 39 Pe ʻi he māʻolunga, pe ʻi he māʻulalo, pe ʻi ha meʻa kehe ʻe taha kuo ngaohi, ʻe ʻikai mafai ia ke fakamāvae ʻakitautolu mei he ʻofa ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki. \c 9 \cd \it 1 ʻOku ʻofa mamahi ʻa Paula ki he kakai Siu. 7 Naʻe ʻikai ko e fānau ʻoe talaʻofa ʻae hako kotoa pē ʻo ʻEpalahame. 18 ʻOku ʻaloʻofa ʻae ʻOtua ko ʻene faʻiteliha pē. 21 ʻOku ngofua ke fai ʻe he tufunga ngaohi ipu ʻene faʻiteliha ki he ʻumea. 25 ʻOku fakahā ʻae ui ʻoe Senitaile mo e liʻaki ʻoe kakai Siu. 32 Ko hono ʻuhinga ʻoe tokosiʻi ʻae kakai Siu naʻa nau maʻu ʻae fakatonuhia ʻoe tui.\it* \p \v 1 ‌ʻOku ou lea moʻoni ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai te u loi, pea ʻoku fakamoʻoni au foki ʻi hoku loto ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, \v 2 ‌ʻOku ou māfasia lahi pea mamahi maʻuaipē ʻi hoku loto. \v 3 (He kuo u meimei fakaʻamu ke tuku au ko e motuhi meia Kalaisi), koeʻuhi ko hoku kāinga, ʻa hoku kāinga fakakakano: \v 4 Ko e kakai ʻIsileli ʻakinautolu; ʻoku ʻonautolu ʻae ohia, mo e nāunau, mo e ngaahi fuakava, mo e foaki ʻoe fono, mo e ngāue fakalotu, mo e ngaahi talaʻofa; \v 5 ‌ʻOku ʻanautolu ʻae ngaahi tamai, ʻakinautolu naʻe mei ai ʻae sino ʻo Kalaisi, ʻaia ʻoku māʻolunga taha pē, ko e ʻOtua monūʻia ʻo taʻengata. ʻEmeni. \v 6 Ka ʻoku ʻikai ke hangē kuo taʻeʻaonga ʻaupito ʻae folofola ʻae ʻOtua. He ʻoku ʻikai ko e ʻIsileli kotoa pē, ʻaia ʻoku meia ʻIsileli: \v 7 Pea ʻoku ʻikai ko e fānau kotoa pē. Koeʻuhi ko e hako ʻakinautolu ʻo ʻEpalahame: ka, “Ko ʻAisake ʻe ui ai ho hako.” \v 8 Ko hono ʻuhinga, ʻIlonga ʻae fānau ʻae kakano, ʻoku ʻikai ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakinautolu: kae lau ko e hako ʻae fānau pē ʻoe talaʻofa. \v 9 He ko e lea eni ʻoe talaʻofa, “ʻI he kuonga ni te u haʻu, pea ʻe maʻu ʻe Sela ha tama.” \v 10 Pea ʻoku ʻikai ko ia pē, ka ʻi he feitama ʻa Lepeka mei he tokotaha, ko ʻetau tamai ko ʻAisake; \v 11 (He naʻe teʻeki ai ke fanauʻi ʻakinaua, pea teʻeki fai ha lelei pe ha kovi, pea koeʻuhi ke tuʻumaʻu ʻae tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua, ʻo fakatatau ki he fili, ʻikai ʻi he ngaahi ngāue, kae ʻiate ia ʻoku ne ui;) \v 12 Naʻe pehē kiate ia, “ʻE tauhi ʻe he ʻuluaki ʻae kimui.” \v 13 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Kuo u ʻofa kia Sēkope, ka kuo u fehiʻa kia ʻIsoa.” \v 14 Pea ka ko ia, pea tau pehē ko e hā? ʻOku ʻi he ʻOtua ʻae taʻeangatonu? ʻIkai ʻaupito. \v 15 He naʻe pehē ʻe ia kia Mōsese, “Te u ʻaloʻofa kiate ia ʻoku ou loto ke u ʻaloʻofa ki ai, pea te u angaʻofa kiate ia ʻoku ou loto ke u angaʻofa ki ai.” \v 16 Pea ko ia, ʻoku ʻikai meiate ia ʻoku loto, pe meiate ia ʻoku lele, kae mei he ʻOtua ʻoku fakahā ʻae ʻaloʻofa. \v 17 He ʻoku pehē ʻae tohi kia Felo, “Ko e meʻa ni pē kuo u fokotuʻu hake ai koe, koeʻuhi ke u fakahā ʻiate koe hoku mālohi, pea koeʻuhi ke ongoongoa ai hoku hingoa ʻi māmani kotoa pē.” \v 18 Pea ko ia, ʻoku ʻaloʻofa ia kiate ia ʻoku ne loto ki ai, pea ʻoku ne fakafefeka ʻaia ʻoku loto ia ki ai. \v 19 Pea te ke pehē ai kiate au, “Pea ko e hā ʻoku ne kei lāunga ai? Pe ko hai kuo ne taʻofia hono loto?” \v 20 ‌ʻIkai, ʻe tangata, he ko hai koe ʻoku ke kikihi ki he ʻOtua? ʻE lea ʻae meʻa kuo ngaohi kiate ia naʻa ne ngaohi ia, “Ko e hā kuo ke ngaohi ai au ke pehē ni?” \v 21 He ʻikai ʻoku ʻi he ʻumea, ke ne ngaohi mei he takaonga pe taha ʻae ipu ʻe taha ke ʻaonga lahi, mo e taha ke ʻaonga siʻi? \v 22 Pea kapau kuo finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā hono houhau, pea fakaʻilo mo hono mālohi, naʻa ne kātaki ʻi he kātaki fuoloa ʻae ngaahi ipu ʻoe houhau naʻe taau mo e malaʻia: \v 23 Pea koeʻuhi ke ne fakahā hono lahi ʻo ʻene lelei ki he ngaahi ipu ʻoe ʻaloʻofa, ʻakinautolu naʻa ne tomuʻa teuʻi ki he hakeakiʻi, \v 24 ‌ʻIo, ʻakitautolu kuo ne ui, ʻikai mei he kakai Siu pē, ka mei he kakai Senitaile foki? \v 25 ‌ʻO hangē ko ʻene folofola ʻia Hosea, “Te u ui ʻakinautolu ‘Ko hoku kakai,’ ʻaia naʻe ʻikai ko hoku kakai; pea ‘Ko e ʻofeina ia,’ ʻaia naʻe ʻikai ko e ʻofeina. \v 26 Pea ʻe pehē, ʻi he potu ko ia naʻe pehē ai kiate kinautolu, ‘ʻOku ʻikai ko hoku kakai ʻakimoutolu;’ ʻe ui ai ʻakinautolu ko e fānau ʻae ʻOtua moʻui. \v 27 ‌ʻOku kalanga foki ʻa ʻIsaia ʻia ʻIsileli, \add ʻo pehē\add*, “Kapau ʻe tatau hono lau ʻoe fānau ʻa ʻIsileli mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ko e toenga pē ʻe fakamoʻui: \v 28 He te ne fakaʻosi mo tuʻusi ke vave ʻae ngāue ʻi he māʻoniʻoni: koeʻuhi ʻe fakatoʻotoʻo ʻae ngāue ʻa Sihova ʻi he māmani.” \v 29 Pea hangē ko e tomuʻa lea ʻa ʻIsaia, “Ka ne taʻeʻoua ʻae fakatoe ʻe Sihova ʻoe ngaahi tokolahi ha hako kiate kitautolu, pehē, kuo tau tatau mo Sotoma, pea ngaohi ʻo fakatatau mo Komola.” \v 30 Pea ka ko ia, pea tau pehē ko e hā? Ko eni, ko e kakai Senitaile, naʻe ʻikai tuli ki he fakatonuhia, kuo lavaʻi ʻekinautolu ʻae fakatonuhia, ʻio, ʻae fakatonuhia ʻoku ʻi he tui. \v 31 Ka ko ʻIsileli, naʻe tuli ki he fono māʻoniʻoni, kuo ʻikai lavaʻi ʻe ia ʻae fono māʻoniʻoni. \v 32 Ko e hā naʻe pehē ai? Koeʻuhi naʻe ʻikai ha tui, ka ko e ngāue pe. He naʻa nau tūkia ʻi he “Maka tūkiaʻanga” ko ia; \v 33 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻi Saione ʻae maka tūkiaʻanga mo e maka fakaʻita: pea ko ia ʻe tui kiate ia ʻe ʻikai te ne mā.” \c 10 \cd \it 3 ʻOku fakahā ʻae fai kehekehe ʻoe fakatonuhia ʻoe fono mo e tui, 11 Pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku tui ʻi he Siu mo e Senitaile, ʻe ʻikai te nau mā ai, 18 Pea ʻe maʻu ʻe he kakai Senitaile ʻae folofola pea tui. 19 Naʻe ʻikai taʻeʻilo ʻe ʻIsileli ʻae ngaahi meʻa ni.\it* \p \v 1 ‌ʻE Kāinga, ko e holi ʻa hoku loto, mo ʻeku lotu ki he ʻOtua, koeʻuhi ko ʻIsileli, ke fakamoʻui ʻakinautolu. \v 2 He ʻoku ou fakamoʻoni kiate kinautolu ʻoku ʻiate kinautolu ʻae fai feinga ki he ʻOtua, ka ʻoku ʻikai taau mo e poto. \v 3 He ko e meʻa ʻi heʻenau taʻeʻilo ki he fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua, naʻa nau ʻalu fano ke fokotuʻumaʻu ʻae māʻoniʻoni ʻanautolu, kuo ʻikai ai ke fakavaivai ʻakinautolu ki he fakatonuhia mei he ʻOtua. \v 4 He ko e fakahaohaoa ʻoe fono ʻa Kalaisi ki he fakatonuhia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui. \v 5 He ʻoku fakahā ʻe Mōsese ʻae fakatonuhia ʻaia ʻoku ʻi he fono, “Ko e tangata ʻoku ne fai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻe moʻui ai ia.” \v 6 Ka ko e fakatonuhia ʻoku ʻi he tui ʻoku lea ia, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke pehē ʻi ho loto, Ko hai te ne ʻalu hake ki he langi?” (Ko e pehē, ke ʻohifo ʻa Kalaisi:) \v 7 pe, “Ko hai te ne ʻalu hifo ki he loloto?” (Ko e pehē, ke ʻohake ʻa Kalaisi mei he mate.) \v 8 Ka ʻoku pehē ia ko e hā? “ʻOku ofi ʻae lea kiate koe, ʻi ho ngutu, pea ʻi ho loto:” ʻaia ko e lea ʻoe tui, ʻoku mau malangaʻaki; \v 9 Koeʻuhi kapau te ke fakahā ʻaki ho ngutu ʻae ʻEiki ko Sisu, pea ke tui ʻi ho loto kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua mei he mate, ʻe fakamoʻui koe. \v 10 He ʻoku tui ʻae tangata ʻaki ʻae loto ki he fakatonuhia; pea ʻoku fakahā ʻaki ʻae ngutu ʻae fakamoʻui. \v 11 He ʻoku pehē ʻae tohi, “Ko ia ia ʻe tui kiate ia, ʻe ʻikai mā ia.” \v 12 He ʻoku ʻikai ha fai kehekehe ki he Siu mo e Kiliki: he ko e ʻEiki pe ko ia ʻoe kakai kotoa pē ʻoku mohu \add angalelei \add*ki he kakai kotoa pē ʻoku ui kiate ia. \v 13 “He ko ia ia ʻe ui ki he huafa ʻoe ʻEiki, ʻe fakamoʻui ia.” \v 14 Kae fēfē ʻenau ui kiate ia naʻe ʻikai te nau tui ki ai? Pea fēfē ʻenau tui kiate ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki ai? Pea fēfē ʻenau fanongo taʻehataha ʻe malanga? \v 15 Pea fēfē ʻenau malanga, ʻoka ʻikai fekau atu ʻakinautolu? ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻae vaʻe ʻokinautolu ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe melino, pea ʻomi ʻae ongoongo fiefia ʻoe ngaahi meʻa lelei!” \v 16 Ka kuo ʻikai te nau talangofua kotoa pē ki he ongoongolelei. He ʻoku pehē ʻe ʻIsaia, “ʻEiki, Ko hai kuo tui ki heʻemau ongoongoa?” \v 17 Ko ia, ʻoku mei he fanongo ʻae tui, mo e fanongo mei he folofola ʻae ʻOtua. \v 18 Ka ʻoku ou pehē, “ʻIkai kuo nau fanongo? ʻIo ko e moʻoni kuo aʻu atu ʻenau fakaongo ki he fonua kotoa pē, pea mo e nau lea ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.” \v 19 Ka ʻoku ou pehē, ʻIkai naʻe ʻilo ʻe ʻIsileli? \add He \add*ʻoku fuofua lea ʻa Mōsese, “Te u fakafuaʻa ʻakimoutolu ʻaki ʻakinautolu ʻoku ʻikai ko ha kakai, pea te u fakaʻitaʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae puleʻanga vale.” \v 20 Ka ʻoku lea mālohi lahi ʻa ʻIsaia ʻo pehē, “Kuo ʻiloʻi au ʻekinautolu naʻe ʻikai kumi kiate au; kuo fakahā au kiate kinautolu naʻe ʻikai fehuʻi kiate au.” \v 21 Ka ʻoku pehē ʻene lea ki ʻIsileli, “Ko e ʻaho kātoa kuo u mafao atu hoku nima ki he kakai talangataʻa mo angatuʻu.” \c 11 \cd \it 1 ʻOku ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtua ʻa ʻIsileli kotoa pē. 7 Naʻe fili ʻae niʻihi, pea fakafefeka ʻae niʻihi. 16 ʻOku ʻamanaki lelei ki heʻenau liliu ʻo lelei. 18 ʻOku ʻikai lelei ke vikiviki ʻae Senitaile kiate kinautolu: 26 He ʻoku ai ha talaʻofa ʻo honau fakamoʻui. 33 Ko e ngaahi fakamaau ʻae ʻOtua ʻoku taʻefaʻaʻeke ke ʻilo.\it* \p \v 1 He ʻoku ou pehē, Kuo siʻaki ʻe he ʻOtua hono kakai? ʻIkai ʻaupito. He ko e ʻIsileli foki au, mei he hako ʻo ʻEpalahame, ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani. \v 2 Kuo ʻikai siʻaki ʻe he ʻOtua hono kakai naʻa ne muʻaki ʻilo. ʻIkai te mou ʻilo ʻae lea ʻae tohi kia ʻIlaisiā? ʻA ʻene hanu ki he ʻOtua koeʻuhi ko ʻIsileli, ʻo pehē, \v 3 “ʻEiki, kuo nau tāmateʻi hoʻo kau palōfita, pea nau holoki hifo ʻa ho ngaahi ʻesifeilaulau; pea ʻoku ou toe tokotaha pē, pea ʻoku nau kumi ki heʻeku moʻui.” \v 4 Ka ko e hā ʻae folofola naʻe tali ʻaki ia ʻe he ʻOtua? “Kuo u fakatoe kiate au ʻae kau tangata ʻe toko fitu afe, kuo ʻikai te nau tuʻulutui kia Peali.” \v 5 Pea ko eni, ʻoku pehē foki ʻi he kuonga ni, ʻoku ai ʻae toenga ʻo fakatatau ki he fili ʻi he ʻofa. \v 6 Pea kapau ʻoku ʻi he ʻofa, pea tā ʻoku ʻikai kei ʻi he ngaahi ngāue: ka ʻikai, pea ʻoku ʻikai kei ʻofa ʻae ʻofa. Pea kapau ʻoku ʻi he ngaahi ngāue ia, pehē, ʻoku ʻikai kei ʻi he ʻofa ia: ka ʻikai, tā ʻoku ʻikai kei ko e ngāue ʻae ngāue. \v 7 Ka ko ia pea hā? Kuo ʻikai lavaʻi ia ʻe ʻIsileli ʻaia ne ne kumi ki ai; ka kuo lavaʻi ia ʻe he kakai kuo fili, pea ko hono toe kuo fakafefeka, \v 8 (ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Kuo tuku ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻae laumālie tulemohe, ko e mata kae ʻikai te nau mamata, mo e telinga kae ʻikai te nau fanongo;) ʻo aʻu ki he ʻaho ni.” \v 9 Pea ʻoku pehē ʻe Tevita, “Ke hoko honau keinangaʻanga ko e hele, mo e tauhele, mo e tūkiaʻanga, mo e totongi kiate kinautolu: \v 10 Tuku ke fakapoʻuli honau mata, ke ʻoua naʻa nau mamata, pea mapelu maʻuaipē honau tuʻa.” \v 11 Pea ʻoku ou pehē, Kuo nau tūkia ke nau mātuʻaki hinga? ʻIkai ʻaupito: ka ʻi heʻenau fai hala \add kuo hoko \add*ʻae fakamoʻui ki he kakai Senitaile, ke ueʻi ʻakinautolu ki he fuaʻa. \v 12 Pea ko eni, kapau ko ʻenau fai hala ko e fakakoloaʻia ia ʻo māmani, pea ko honau fakamasivaʻi ko e koloaʻia ʻoe kakai Senitaile; pea ʻe fēfeeʻi ai ʻoka nau ka mahu? \v 13 He ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻae kakai Senitaile, he ko e ʻaposetolo au ʻoe kakai Senitaile, pea ʻoku ou fakaongolelei ʻa ʻeku ngāue: \v 14 ‌ʻO kapau te u mafai ʻi ha meʻa ke ueʻi ke fuaʻa ʻakinautolu ʻoku ʻo hoku kakano, pea u fakamoʻui honau niʻihi. \v 15 He kapau ko honau siʻaki, ko e fakalelei ia ʻo māmani, pea ko e hā honau \add toe \add*maʻu mai, ka ko e moʻui mei he mate? \v 16 He kapau ʻoku māʻoniʻoni ʻae ʻuluaki fua, ʻoku pehē foki mo hono kotoa: pea kapau ʻoku māʻoniʻoni ʻae tefito, ʻoku pehē mo e ngaahi vaʻa. \v 17 Pea kapau ne motuhi ʻae vaʻa niʻihi, pea kuo fakahoko koe kiate kinautolu, ka ko e ʻolive vao pē koe, pea ke maʻu ʻe koe fakataha mo kinautolu hono tefito mo hono huhuʻa ʻoe ʻakau ko e ʻolive; \v 18 ‌ʻOua naʻa ke polepole ki he ngaahi vaʻa. Pea neongo hoʻo polepole, ʻoku ʻikai ke moʻui ʻae tefito ʻiate koe, ka ko koe ʻi he tefito. \v 19 Pea te ke pehē nai, “Ne motuhi ʻae ngaahi vaʻa, koeʻuhi kae fakahoko au.” \v 20 Ko e moʻoni; ko e meʻa ʻi he taʻetui naʻe motuhi ʻakinautolu, pea ʻoku ke tuʻu koe ʻi he tui. ʻOua naʻa ke loto lahi, ka ke manavahē: \v 21 He kapau naʻe ʻikai mamae ʻae ʻOtua ki he ngaahi vaʻa totonu, vakai naʻa ʻikai te ne mamae kiate koe. \v 22 Ko ia vakai ki he angalelei mo e houhau ʻoe ʻOtua: ko e houhau kiate kinautolu naʻe hinga; ka ko e angalelei kiate koe, ʻo kapau te ke tuʻumaʻu ʻi he angalelei: ka ʻikai, pea ʻe motuhi ai foki mo koe. \v 23 Pea ko kinautolu foki ʻe fakahoko, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau nofomaʻu ʻi he taʻetui, he ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ke toe fakahoko ʻakinautolu. \v 24 He kapau naʻe tutuʻu koe mei he ʻakau ko e ʻolive ʻaia ko hono anga ke tupu vao pē, pea fakahoko koe ki he ʻolive lelei kae ʻikai tatau mo hono anga: ʻe ʻikai faingofua hake ʻae fakahoko ʻoe ʻngaahi vaʻa moʻoni ki honau ʻolive ʻonautolu? \v 25 He ʻoku ʻikai te u loto, ʻe kāinga, ke mou taʻeʻilo ʻae meʻa lilo ni, telia naʻa mou fielahi ʻiate kimoutolu; kuo fakakui ʻae niʻihi ʻo ʻIsileli, kaeʻoua ke hokosia hono fakakātoa mai ʻoe kakai Senitaile. \v 26 Pea ʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli kotoa pē: ʻo hangē ko ia kuo tohi, “ʻE haʻu mei Saione ʻae Fakamoʻui, pea ʻe fakafoki ʻe ia ʻae angahala meia Sēkope: \v 27 He ko ʻeku fuakava eni mo kinautolu, ʻo kau ka ʻave ʻenau ngaahi angahala.” \v 28 Ko e ngaahi fili ʻakinautolu ki he ongoongolelei, kae ʻaonga kiate kimoutolu: ka ko e meʻa ʻi he fili, kuo ʻofeina ʻakinautolu koeʻuhi ko e ngaahi tamai. \v 29 He ko e ngaahi foaki mo e ui ʻae ʻOtua, ʻoku ʻikai ha fakatomala ki ai. \v 30 He ʻoku hangē ko kimoutolu ʻi muʻa, naʻe ʻikai te mou talangofua ki he ʻOtua, ka ko eni kuo mou maʻu ʻae ʻaloʻofa ko e meʻa ʻi heʻenau talangataʻa: \v 31 ‌ʻOku pehē foki, ʻoku ʻikai eni ke talangofua ʻakinautolu ni, ka, ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa kiate kimoutolu, te nau lavaʻi foki ʻae ʻaloʻofa. \v 32 He kuo tuku ʻe he ʻOtua ke moʻua ʻakinautolu kotoa pē ki he talangataʻa, koeʻuhi ka ne ʻaloʻofa ki ai kotoa pē. \v 33 ‌ʻOiauē! Hono loloto ʻoe koloaʻia ʻae poto mo e ʻilo ʻae ʻOtua! ʻOku taʻefaʻaʻeke ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pea taʻefaʻaʻiloa mo hono ngaahi ʻaluʻanga! \v 34 “He ko hai kuo ne ʻilo ʻae finangalo ʻoe ʻEiki? Pe ko hai kuo akonakiʻi kiate ia? \v 35 Pea ko hai ne tomuʻa foaki kiate ia, pea ʻe toe totongi ia kiate ia? \v 36 He \add ʻoku tupunga \add*meiate ia, pea \add ʻoku maʻu pē \add*ʻiate ia, pea \add ʻe iku \add*kiate ia, ʻae ngaahi meʻa kotoa pē: ʻaia ke ʻi ai ʻae fakaʻapaʻapa ʻo taʻengata. ʻEmeni. \c 12 \cd \it 1 Ko e ngaahi angaʻofa ʻae ʻOtua ʻoku totonu ʻene ueʻi ʻakitautolu ke tau ʻofa kiate ia. 3 ʻOua naʻa mahalo lelei lahi ʻe ha tangata kiate ia, 6 Kae tokanga ʻae tangata kotoa pē ki he faiva ko ia kuo tuku ia ki ai. 9 ʻOku totonu ke ai ʻae ʻofa mo e ngaahi ngāue kehekehe ʻiate kitautolu. 19 ʻOku taʻofi totonu ʻae fakafāsifasi.\it* \p \v 1 Ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻae ʻOtua, ke mou ʻatu homou sino ko e feilaulau moʻui, mo māʻoniʻoni, mo lelei ki he ʻOtua, ʻaia ko e ngāue ʻoku taau mo kimoutolu ke fai. \v 2 Pea ʻoua naʻa fakatatau ʻakimoutolu ki he māmani: ka ke mātuʻaki liliu ʻakimoutolu ʻi he fakafoʻou ʻo homou ʻatamai, koeʻuhi ke mou ʻilo pau ʻae finangalo ko ia ʻoe ʻOtua, ʻa hono lelei, mo hono ʻaonga, mo hono haohaoa. \v 3 He ko e meʻa ʻi he ʻofa kuo foaki kiate au, ʻoku ou tala atu ai ki he tangata taki taha kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa lelei lahi ʻene mahalo kiate ia he mahalo ʻoku totonu; ka ke mahalo fakapotopoto, ʻo fakatatau ki hono lahi ʻoe tui kuo vaheʻi ʻe he ʻOtua ki he tangata taki taha. \v 4 He ʻoku hangē ʻoku ʻi hotau sino pe taha ʻae ngaahi kupu lahi, ka ʻoku ʻikai fai ʻae ngāue tatau pē ʻe he kupu kotoa pē: \v 5 ‌ʻOku pehē foki ʻakitautolu, ko e tokolahi, ka ko e sino pe taha ʻia Kalaisi, pea ʻoku tau feʻaongaʻaki fakataha ʻae kupu kotoa pē. \v 6 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae ngaahi foaki ʻoku fai kehekehe, ʻo taau mo e ʻofa kuo foaki kiate kitautolu, kapau ko e kikite, \add tau fai ia \add*ʻo fakatatau mo hono lahi ʻoe tui; \v 7 Pe ko e tauhi, tau \add fai \add*ʻae tauhi: pe ko ia ʻoku akonaki, \add ke fai ʻene \add*akonaki; \v 8 Pe ko ia ʻoku ekinaki, \add ke ne \add*ekinaki: ko ia ʻoku foaki, ke \add fai ia \add*ʻo angatonu; ko ia ʻoku pule, \add ke \add*faʻa fai \add ia\add*; ko ia ʻoku fai ʻofa, \add ke fai \add*ʻi he fiefie fai. \v 9 Ke taʻemalualoi ʻae ʻofa. Fehiʻa ki he meʻa ʻoku kovi; piki maʻu ki he meʻa ʻoku lelei. \v 10 Ke mou feʻofaʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻofa fakakāinga; ʻo mou felotoleleiʻaki ʻi he fefakaʻapaʻapaʻaki kiate kimoutolu; \v 11 ‌ʻOua naʻa fakapikopiko ʻi he ngāue: ka mou loto vela; ʻo tauhi ki he ʻEiki; \v 12 ‌ʻO fiefia ʻi he ʻamanaki lelei; pea faʻa kātaki ʻi he mamahi; pea fai maʻu ʻo fakakukafi ʻi he lotu; \v 13 Tufaki ki he masiva ʻoe kāinga māʻoniʻoni; tuli ki he angaʻofa. \v 14 Tāpuaki ʻakinautolu ʻoku fakatanga kimoutolu: tāpuakiʻi, pea ʻoua naʻa kapea. \v 15 Fiefia mo kinautolu ʻoku fiefia, pea tangi mo kinautolu ʻoku tangi. \v 16 Ke felototahaʻaki ʻakimoutolu. ʻOua naʻa tokanga ki he ngaahi meʻa māʻolunga, kae tataki ʻakimoutolu ki he ngaahi meʻa māʻulalo. Pea ʻoua naʻa mou fiepoto ʻiate kimoutolu. \v 17 ‌ʻOua naʻa totongi ʻae kovi ʻaki ʻae kovi ki ha taha. Fifili ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē. \v 18 Pea kapau ʻe faʻa lavaʻi, mou moʻui melino pē mo e kakai kotoa pē. \v 19 ‌ʻAe kāinga ʻofeina, ʻoua naʻa mou fai ʻae totongi koeʻuhi ko kimoutolu, ka mou fakaʻataʻatā ki he houhau: he kuo tohi, “ʻOku ʻaʻaku ʻae totongi; ʻoku pehē ʻe he ʻEiki,” te u totongi pē ʻeau. \v 20 Ko ia, “Kapau ʻoku fiekaia ho fili, fafanga ia; kapau ʻoku fieinu, ʻatu ha inu kiate ia: koeʻuhi ʻi hoʻo fai pehē, te ke fokotuʻu ʻae malalaʻi afi ki hono ʻulu.” \v 21 ‌ʻOua naʻa ikuna koe ʻe he kovi, kae ikuna ʻae kovi ʻaki ʻae lelei. \c 13 \cd \it 1 Ko e anganofo, mo e ngaahi ngāue kehekehe, ʻoku totonu ke tau fai ki he pule. 8 Ko e fakamoʻoni ki he fono ʻae ʻofa. 11 Ko e ʻuakai mo e kona, mo e ngaahi ngāue ʻoe poʻuli ʻoku taʻengali ʻaupito ʻi he kuonga ʻoe ongoongolelei.\it* \p \v 1 Ke fakavaivai ʻae tangata kotoa pē ki ke pule ʻoku māʻolunga. He ʻoku ʻikai ha pule kae mei he ʻOtua: pea ko e kau pule ʻoku ai, ʻoku tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtua. \v 2 Ko ia ʻoku angatuʻu ki he pule, ʻoku angatuʻu ki he tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua: pea ko kinautolu ʻoku angatuʻu, te nau maʻu kiate kinautolu ʻae tautea. \v 3 He ko e kau pule ʻoku ʻikai ko e fakailifia ki he ngaahi ngāue lelei, ka ki he kovi. Pea ko ho loto ke ʻoua naʻa manavahē koe ki he pule? Fai ʻaia ʻoku lelei, pea te ke maʻu mei ai ʻae fakamālō: \v 4 He ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ia kiate koe ki he lelei. Pea kapau ʻoku ke fai ʻaia ʻoku kovi, ke ke manavahē; he ʻoku ʻikai ke toʻo noa pē ʻe ia ʻae heletā: he ko e tamaioʻeiki ia ʻae ʻOtua, ko e fai totongi ia ke tautea kiate ia ʻoku fai kovi. \v 5 Ko ia ʻoku totonu ke mou fakavaivai, ʻo ʻikai pe naʻa ai ha tautea, ka koeʻuhi ko hono totonu. \v 6 Ko e meʻa ko ia ke mou ʻatu ai ʻae tukuhau foki: he ko e kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ʻakinautolu, ʻoku tokanga ʻo fai maʻu ki he meʻa ni pē. \v 7 Ko ia ke ʻatu ki he kakai kotoa pē ʻaia ʻoku totonu: ʻae tukuhau kiate ia ʻoku totonu ki ai ʻae tukuhau; ko e totongi kiate ia ʻoku ʻaʻana totonu ʻae totongi; ko e manavahē kiate ia ʻoku ʻaʻana totonu ʻae manavahē; mo e fakaʻapaʻapa kiate ia ʻoku ʻaʻana totonu ʻae fakaʻapaʻapa. \v 8 ‌ʻOua naʻa taʻetotongi ha meʻa ki ha taha, ka mou feʻofaʻaki pē kiate kimoutolu: he ko ia ʻoku ʻofa ki ha tokotaha, kuo fakamoʻoni ia ki he fono. \v 9 Ko ia foki, “ʻOua naʻa ke tono fefine, ʻoua naʻa ke fakapō, ʻoua naʻa ke kaihaʻa, ʻoua naʻa ke fakamoʻoni loi, ʻoua naʻa ke manumanu;” pea ka ai mo ha fekau kehe, ʻoku lau fakataha ia ʻi he fekau ni, ʻa eni, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pē ko koe.” \v 10 ‌ʻOku ʻikai fai ʻe he ʻofa ha kovi ki hono kaungāʻapi: ko ia ko e ʻofa ko hono fakamoʻoni ia ʻoe fono. \v 11 Pea ʻāsili pe ʻi hoʻomou ʻilo ʻae kuonga, kuo hokosia ʻaupito ʻae feituʻulaʻā ke ʻā ai mei he mohe: he ʻoku ofi lahi eni hotau fakamoʻui, ʻi heʻetau tomuʻa tui. \v 12 Kuo tei ʻosi ʻae pō, ʻoku ofi ʻae ʻaho: ko ia ke tau liʻaki ʻae ngaahi ngāue ʻoe poʻuli, pea tau ʻai ʻae mahafu ʻoe maama. \v 13 Ke tau felakaʻi ʻo matamatalelei, ʻo taau mo e ʻaho; ʻikai ʻi he kātoanga kai mo e faʻa konā, pe ʻi he feʻauaki mo e angafakalielia, pea ʻikai ʻi he fekeʻikeʻi mo e meheka. \v 14 Ka ke ʻai ʻekimoutolu ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea ʻoua naʻa tokonaki maʻae ngaahi holi ʻoe kakano. \c 14 \cd \it 3 ʻOku ʻikai lelei ke fefakaanga ʻaki pē ʻi he ngaahi meʻa taʻemahuʻinga: 13 Kae vakai ke ʻoua naʻa fakatupu ai ʻae kē; 15 He ʻoku fakahā ʻe he ʻaposetolo ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻoku ʻikai ngofua ia.\it* \p \v 1 Ko ia ʻoku vaivai ʻi he tui mou maʻu, kae ʻikai ʻi he fakakikihi taʻeʻaonga. \v 2 He ʻoku tui ʻae tokotaha ʻoku ngofua ʻene kai ki he ngaahi meʻa kotoa pē: ka ko e tokotaha ʻoku vaivai, ʻoku kai mei he ngoue \add pē\add*. \v 3 Ke ʻoua naʻa manuki ʻaia ʻoku kai kiate ia ʻoku ʻikai kai; pea ʻoua naʻa fakamaau ʻaia ʻoku ʻikai kai kiate ia ʻoku kai: he kuo maʻu ia ʻe he ʻOtua. \v 4 Ko hai koe, ʻoku ke fakamaauʻi ʻae tamaioʻeiki ʻae tangata kehe? ʻOku ʻi heʻene ʻeiki pē ʻaʻana ʻa ʻene tuʻu pe hinga. ʻIo, ʻe poupou hake ia: he ʻoku mafai ʻe he ʻOtua ke fakatuʻumaʻu ia. \v 5 ‌ʻOku manako ʻe he tangata ʻe taha ki he ʻaho ʻe taha ʻi he ʻaho ʻe taha: ka ko e taha kehe ʻoku manako pē ia ki he ʻaho kotoa pē. Ke fifili pau pē ʻae tangata kotoa pē ʻi hono loto ʻoʻona. \v 6 Ko ia ʻoku ne tokanga ki he ʻaho, ʻoku ne tokanga ki ai koeʻuhi ko e ʻEiki; pea ko ia ʻoku ʻikai tokanga ki he ʻaho, ʻoku ʻikai tokanga ki ai ia koeʻuhi ko e ʻEiki. Ko ia ʻoku kai, ʻoku ne kai koeʻuhi ko e ʻEiki, pea ʻoku ne ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua; pea ko ia ʻoku ʻikai te ne kai, ʻoku ʻikai te ne kai koeʻuhi ko e ʻEiki, pea ʻoku ne ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua. \v 7 He ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku moʻui kiate ia pē, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻoku mate kiate ia pē. \v 8 He kapau ʻoku tau moʻui, ʻoku tau moʻui ki he ʻEiki; pea kapau ʻoku tau mate, ʻoku tau mate ki he ʻEiki: ko ia, ka tau ka moʻui, pe mate, ʻoku ʻae ʻEiki ʻakitautolu. \v 9 He ko eni ʻae meʻa naʻe pekia ai ʻa Kalaisi, mo toetuʻu, ʻo toe moʻui, koeʻuhi ke ʻEiki ia ki he mate mo e moʻui. \v 10 Ka ko e hā ʻoku ke fakamaau ai ho tokoua? Pea ko e hā ʻoku ke manuki ai ki ho tokoua? He te tau tutuʻu kotoa pē ʻi he fakamaauʻanga ʻo Kalaisi. \v 11 He kuo tohi, “ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, Ko au ʻoku ou moʻui, ʻe peluki ʻae tui kotoa pē kiate au, pea ʻe vete ʻae ʻelelo kotoa pē ki he ʻOtua.” \v 12 Ko ia te tau fakamatala atu taki taha kotoa pē ia ki he ʻOtua. \v 13 Ko ia ke ʻoua naʻa tau kei fefakamaauʻaki ʻakitautolu: kae fakamaau muʻa eni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻai ʻe ha taha ha tūkiaʻanga pe ha meʻa ke fakahinga ʻaki ʻa hono tokoua. \v 14 ‌ʻOku ou ʻilo, pea kuo u maʻu pau mei he ʻEiki ko Sisu, koeʻuhi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa tuʻungaʻa pē: ka ko ia ʻoku ne lau ha meʻa ko e taʻemaʻa, ʻoku taʻemaʻa ia kiate ia. \v 15 Pea kapau ʻoku mamahi ho tokoua koeʻuhi ko e meʻakai, ʻoku ʻikai ai te ke laka ʻo taau mo e ʻofa. ʻOua naʻa ke fakaʻauha ia ʻaki hoʻo meʻakai, ʻaia naʻe pekia ai ʻa Kalaisi. \v 16 Ko ia ke ʻoua naʻa tuku ke lauʻikoviʻi ʻa hoʻomou lelei. \v 17 He ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai ko e meʻakai pe ko e inu; ka ko e māʻoniʻoni, mo e melino, mo e fiefia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni. \v 18 Pea ko ia ʻoku ne tauhi ʻa Kalaisi ʻi ʻaonga ia ki he ʻOtua, pea lelei ki he kakai. \v 19 Ko ia ke tau tuli ki he ngaahi meʻa fakamelino, mo e ngaahi meʻa te tau felangaʻaki hake ai ʻakitautolu. \v 20 ‌ʻOua naʻa ke maumau ʻae ngāue ʻae ʻOtua koeʻuhi ko e meʻakai. Ko e moʻoni ʻoku ngofua ʻae meʻa kotoa pē; ka ko e kovi ia ki he tangata ko ia ʻoku ne kai ke fakahalaʻi. \v 21 ‌ʻOku lelei ke ʻoua naʻa kai kakano, pe inu uaine, pe fai ha meʻa ʻe humu ai ho tokoua, pe tūkia ai, pe vaivai ai. \v 22 ‌ʻOku ʻiate koe ʻae tui? Maʻu ia kiate koe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. ʻOku monūʻia ia ʻoku ʻikai ke valokiʻi ia ʻe hono loto ʻi he meʻa ko ia ʻoku ne fai. \v 23 Ka ko ia ʻoku lotolotoua, ʻoku halaia ia, ʻo kapau te ne kai, koeʻuhi ʻoku ʻikai \add kai ia \add*ʻi he tui: he ko ia ʻoku ʻikai ʻi he tui, ko e angahala ia. \c 15 \cd \it 1 ʻOku totonu ke faʻa kātaki ʻe he mālohi ki he kau vaivai. 2 ʻOua naʻa tau fakafiemālie kiate kitautolu, 3 He naʻe ʻikai fai pehē ʻe Kalaisi, 7 Ko e fetoutou femāʻuaki ʻakitautolu, ʻo hangē ko Kalaisi ne ne maʻu ʻakitautolu, 8 ʻAe Siu, 9 Mo e Senitaile. 15 ʻOku fakaʻuhinga ʻe Paula ʻa ʻene tohi, 28 ʻO ne fakahā ʻene ʻamanaki ke mamata kiate kinautolu, 30 ʻO ne kole ke nau hūfia ia.\it* \p \v 1 Ko ia ko kitautolu ʻoku mālohi ʻoku totonu ke tau kātaki ʻae ngaahi vaivai ʻoe vaivai, pea ʻoua naʻa fakafiemālie kiate kitautolu pē. \v 2 Ke tau taki taha fakafiemālie kotoa pē ki hono kaungāʻapi, ke lelei ai mo langa hake ai ia. \v 3 He naʻe ʻikai fakafiemālie ʻa Kalaisi ʻe ia; kae hangē ko ia kuo tohi, “Ko e ngaahi manuki ʻanautolu naʻe manukiʻi koe, naʻe tō kiate au.” \v 4 He ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻa, naʻe tohi ko hotau akonaki, koeʻuhi ko e meʻa ʻi he faʻa kātaki mo e fakafiemālie ʻoe ngaahi tohi, ketau maʻu ai ʻae ʻamanaki lelei. \v 5 Pea ko eni, ke tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻoe faʻa kātaki mo e fiemālie, ke mou felototatauʻaki pē kiate kimoutolu ʻo tatau mo Kalaisi Sisu: \v 6 Koeʻuhi ke mou loto taha pē, mo ngutu taha pē, ʻi he fakamālō ki he ʻOtua, ʻio, ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 7 Ko ia ke mou femāʻuaki ʻakimoutolu taki taha, ʻo hangē ko e maʻu foki ʻe Kalaisi ʻakitautolu ke ongoongolelei ai ʻae ʻOtua. \v 8 Pea ko eni, ʻoku ou fakahā ko e tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi ʻoe kamu, koeʻuhi ko e moʻoni ʻoe ʻOtua, ke fokotuʻumaʻu ʻae ngaahi talaʻofa \add naʻe fai \add*ki he ngaahi tamai: \v 9 Pea koeʻuhi ke fakamālō ki he ʻOtua ʻae ngaahi Senitaile koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa; ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Ko e meʻa ko ia te u fakaongolelei ai koe ʻi he ngaahi Senitaile, ʻo hiva ki ho huafa.” \v 10 Pea toe pehē ʻe ia, “Ke fiefia ʻakimoutolu ʻae ngaahi Senitaile, fakataha mo hono kakai.” \v 11 Pea toe pehē, “Fakafetaʻi ki he ʻEiki ʻakimoutolu ʻae ngaahi Senitaile kotoa pē: fakaongolelei ia, ʻakimoutolu ʻae kakai kotoa pē.” \v 12 Pea toe lea ʻa ʻIsaia, “ʻE ai ha aka ʻo Sese, pea ʻe tupu hake ia ke pule ki he kakai Senitaile; ʻe ʻamanaki lelei ʻae kakai Senitaile kiate ia.” \v 13 Pea ko eni, \add ʻofa \add*ke fakafonu ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua ʻoe ʻamanaki lelei, ʻaki ʻae fiefia mo e melino ʻi he tui, koeʻuhi ke mou mohu ʻamanaki lelei, ʻi he mālohi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni. \v 14 Pea ko au foki, ʻoku ou ʻilo pau kiate kimoutolu, ko hoku kāinga, kuo fonu ʻakimoutolu foki ʻi he angalelei, kuo fakapito ʻakimoutolu ʻi he ʻilo kotoa pē, mo e mafai foki ke fetokoniʻaki ʻakimoutolu. \v 15 Ka kuo u tohi mālohi atu nai kiate kimoutolu, ʻe kāinga, koeʻuhi ke fakamanatuʻi ʻakimoutolu, ko e meʻa ʻi he ʻofa ʻaia kuo foaki kiate au ʻe he ʻOtua, \v 16 Koeʻuhi ke u hoko ai ko e faifekau ʻa Sisu Kalaisi ki he kakai Senitaile, ʻo tauhi ʻae ongoongolelei ʻae ʻOtua, koeʻuhi ke ʻaonga hono feilaulau ʻaki ʻoe ngaahi Senitaile, kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni. \v 17 Ko ia ʻoku ou maʻu ʻaia ke u fakamālō ai ʻia Sisu Kalaisi, ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku kau ki he ʻOtua. \v 18 He ʻoku ʻikai te u faʻa lea ki he ngaahi meʻa ko ia naʻe ʻikai fai ʻe Kalaisi ʻiate au, ke fakatalangofua ʻae ngaahi Senitaile, ʻi he lea mo e ngāue, \v 19 ‌ʻI he ngaahi mana lahi mo fakaofo, ʻi he mālohi ʻoe Laumālie ʻoe ʻOtua; pea kuo ʻaonga ʻeku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻa Kalaisi, ʻo fai mei Selūsalema, ʻo fakatakamilo ʻo aʻu ki Ililekomi. \v 20 ‌ʻIo, naʻe pehē ʻeku feinga ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei, ʻikai ʻi he potu kuo huaʻaki ai ʻa kalaisi, telia naʻaku fokotuʻu ʻoha tangata kehe. \v 21 Kae hangē ko ia kuo tohi, “Ko kinautolu naʻe ʻikai leaʻaki ia ki ai, te nau mamata: pea ko kinautolu naʻe ʻikai fanongo, te nau ʻilo.” \v 22 Ko ia ko e meʻa ko ia foki kuo lahi ʻene taʻofi au, pea kuo ʻikai ai te u ʻalu atu kiate kimoutolu. \v 23 Ka ko eni, ʻoku ʻikai kei toe haʻaku potu ʻi he ngaahi fonua ni, pea ʻi heʻeku holi lahi ʻi he ngaahi taʻu lahi ke u ʻalu atu kiate kimoutolu; \v 24 ‌ʻOka hoko hoku fononga, pea ke mou moimoiʻi au ʻi hoku fononga, ʻoka hili ʻeku maʻu ʻae fiemālie siʻi ʻiate kimoutolu. \v 25 Ka ko eni, ʻoku ou ʻalu ki Selūsalema, ke tokoni ki he kāinga māʻoniʻoni. \v 26 He naʻe lelei kiate kinautolu ʻo Masitōnia mo ʻAkeia ke fai ʻae tānaki koloa maʻae kāinga māʻoniʻoni ʻoku masiva ʻi Selūsalema. \v 27 Kuo nau fai loto lelei eni; pea ko honau kau fai totongi totonu ʻakinautolu. He kapau kuo fakakau ʻae Senitaile ke maʻu ʻenau ngaahi meʻa fakalaumālie, ko ʻenau ngāue totonu ia ke tokoni ʻaki ʻakinautolu ʻae ngaahi meʻa fakamaama. \v 28 Ko ia ka hili ʻeku fai eni, pea u fakamaʻu kiate kinautolu ʻae fua ni, te u ʻalu atu ʻiate kimoutolu ki Sepeini. \v 29 Pea ʻoku ou ʻilo, ʻo kau ka aʻu atu kiate kimoutolu, te u ʻalu atu ʻi hono fonu ʻoe tāpuaki ʻoe ongoongolelei ʻo Kalaisi. \v 30 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, koeʻuhi ko hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea koeʻuhi ko e ʻofa ʻoe Laumālie, ke mou fekuki mo au ʻi hoʻomou ngaahi lotu ki he ʻOtua koeʻuhi ko au; \v 31 Koeʻuhi ke fakahaofi au meiate kinautolu ʻi Siutea ʻoku talangataʻa; pea koeʻuhi ko ʻeku ngāue ki Selūsalema, ke ʻaonga ia ki he kāinga māʻoniʻoni; \v 32 Pea koeʻuhi ke u aʻu atu kiate kimoutolu ʻi he fiefia ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, pea ke fakafiemālieʻi au mo kimoutolu. \v 33 Pea ko eni, ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻae ʻOtua ʻoe melino. ʻEmeni \c 16 \cd \it 3 ʻOku loto ʻa Paula ki he kāinga ke nau tala ʻene ʻofa ki he tokolahi, 17 ʻO ne akoʻi ʻakinautolu ke nau vakai telia ʻakinautolu ʻoku fakatupu mavahevahe mo e meʻa fakahē, 21 ʻOku fakahā ʻene ʻofa ki he kāinga, pea toki fakaʻosi ʻaki ʻae fakamālō mo e fakafetaʻi ki he ʻOtua.\it* \p \v 1 ‌ʻOku ou fakaongolelei atu kiate kimoutolu ʻa Fipē, ko hotau tuofefine, ʻaia ko e tauhi ʻi he siasi ʻoku ʻi Senikelea: \v 2 Koeʻuhi ke mou maʻu ia ʻi he ʻEiki, ʻo taau mo e kāinga māʻoniʻoni, pea ke mou tokoni ia ʻi he ngāue kotoa pē te mou ʻaonga ai kiate ia: he kuo ne tokoniʻi ʻae tokolahi, pea mo au foki. \v 3 Tala ʻeku ʻofa kia Pisila mo ʻAkuila, ko ʻeku kaunga ngāue ʻia Kalaisi Sisu: \v 4 (ʻAkinaua naʻa na tuku hifo hona kia koeʻuhi ko ʻeku moʻui: pea ʻoku ʻikai ko au pē ʻoku fakafetaʻi kiate kinaua, ka ko e ngaahi siasi kotoa pē ʻoe kakai Senitaile). \v 5 Pea \add ke tala atu ʻeku ʻofa \add*ki he siasi ʻoku ʻi hona fale. Tala ʻeku ʻofa kia ʻIpenitusi, ʻoku ou ʻofa ki ai, he ko e ʻuluaki fua ia kia Kalaisi ʻi ʻAkeia. \v 6 Tala ʻeku ʻofa kia Mele, ʻaia naʻa ne fai ʻae ngāue lahi maʻamautolu. \v 7 Tala ʻeku ʻofa kia ʻAnitalonika mo Sunia, ko hoku kāinga, mo hoku kaungā nofo fale fakapōpula mo au, pea kuo na tonunga ʻi he kau ʻaposetolo, pea naʻa na tomuʻa ʻia Kalaisi ʻiate au. \v 8 Tala ʻeku ʻofa kia ʻAmipelea, ʻaia ʻoku ou ʻofa ki ai ʻi he ʻEiki. \v 9 Tala ʻeku ʻofa kia ʻUapane, ko hotau tokoni ʻia Kalaisi, mo Siteki, ʻaia ʻoku ou ʻofa ki ai. \v 10 Tala ʻeku ʻofa kia ʻApeli ko e ʻofeina ʻe Kalaisi. Tala ʻeku ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻo ʻAlisitopulo. \v 11 Tala ʻeku ʻofa kia Helotioni, ko hoku kāinga. Tala ʻeku ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻo Naasisu, ʻaia ʻoku ʻi he ʻEiki. \v 12 Tala ʻeku ʻofa kia Talaifina mo Talaifosa, ʻoku na ngāue ʻi he ʻEiki. Tala ʻeku ʻofa kia Pesisi, ko e ʻofeina, ʻaia naʻe ngāue lahi ʻi he ʻEiki. \v 13 Tala ʻeku ʻofa kia Lufusi, kuo fili ʻi he ʻEiki, pea ki heʻene faʻē, ʻaia ko ʻeku \add faʻē \add*foki. \v 14 Tala ʻeku ʻofa kia ʻAsinikalito, mo Felekoni, mo Heamasi, mo Patalopa, mo Hemisi, mo e kāinga ʻoku ʻiate kinautolu. \v 15 Tala ʻeku ʻofa kia Filoloko, mo Sulia, mo Nilio, mo hono tuofefine, mo ʻOlimipa, mo e kāinga māʻoniʻoni kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolu. \v 16 Mou fetoutou fekita ʻaki ʻae ʻuma māʻoniʻoni. ʻOku ʻofa atu kiate kimoutolu ʻae ngaahi siasi ʻo Kalaisi. \v 17 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, mou fakaʻilongaʻi ʻakinautolu ʻoku langaʻi ʻae ngaahi mavahevahe mo e ngaahi tūkiaʻanga, ʻoku taʻetaau mo e akonaki kuo mou akonekina ai; pea mou ʻalu meiate kinautolu. \v 18 He ko kinautolu ʻoku pehē, ʻoku ʻikai te nau tauhi ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ka ko honau kete pē; pea ʻi he ngaahi lea lelei mo e talanoa fakalai ʻoku nau oloa ai ʻae loto ʻoe angatonu. \v 19 He kuo ongo atu hoʻomou talangofua ki he kakai kotoa pē. Ko ia ʻoku ou fiefia ai koeʻuhi ko kimoutolu: ka ko hoku loto ke mou poto ki he meʻa ʻoku lelei, pea taʻeʻilo ki he kovi. \v 20 Pea ko e ʻOtua ʻoe melino ʻe vave ʻene fakavolu ʻa Sētane ki homou lalo vaʻe. Ko e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu. ʻEmeni. \v 21 Ko Timote ko ʻeku kaungā ngāue, mo Lusio, mo Sesoni, mo Sosipeta, ko hoku kāinga, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu. \v 22 Ko au, Teasio, kuo u hiki ʻae tohi ni, ʻoku ou ʻofa atu kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki. \v 23 Ko Keio, ʻaia ʻoku ne tauhi au, pea mo e siasi kotoa, ʻoku ʻofa atu ia kiate kimoutolu. Ko ʻIlasito, ko e tauhi ʻoe kolo, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu, mo Kuatusi ko e kāinga. \v 24 Ko e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni. \v 25 Pea ko eni, ke ʻiate ia ʻoku ne mafai ke fakatuʻumaʻu ʻakimoutolu ʻo taau mo ʻeku ongoongolelei, mo e malangaʻaki ʻa Sisu Kalaisi, ʻo fakatatau mo e fakahā ʻoe meʻa fakalilolilo, ʻaia naʻe tuku fufū pe talu ʻae kamataʻanga ʻo māmani, \v 26 Ka kuo fakahā lahi eni, pea ʻi he ngaahi tohi ʻae kau palōfita, kuo fakaʻilo atu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pe, ke tupu ai ʻae talangofua ʻoe tui, ʻo fakatatau mo e fekau ʻae ʻOtua taʻengata: \v 27 Ke ʻi he ʻOtua poto taha pē, ʻae fakamālōʻia Sisu Kalaisi ke taʻengata. ʻEmeni.