\id REV \h Fakahā \toc1 Ko E Fakahā Kia Sione \toc2 Fakahā \toc3 Fkh \mt2 KO E FAKAHĀ \mt3 KIA \mt1 SIONE \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 4 ʻOku tohi ʻe Sione ʻene tohi fakahā ki he siasi ʻe fitu ʻi ʻEsia, ko hono fakatātā ko e tuʻunga maama koula ʻe fitu. 7 Ko e hāʻele mai ʻa Kalaisi. 14 Ko e fakahā ʻene māfimafi mo hono nāunau.\it* \p \v 1 Ko e Fakahā ʻa Sisu Kalaisi, ʻaia naʻe foaki ʻe he ʻOtua kiate ia, ke fakaʻilo ki heʻene kau tamaioʻeiki ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu ke vave ʻa ʻene hoko; pea ne fekau mo fakaʻilo ia ʻe heʻene ʻāngelo ki heʻene tamaioʻeiki ko Sione: \v 2 ‌ʻAia naʻa ne fakahā ʻae folofola ʻae ʻOtua, pea mo e fakamoʻoni ʻa Sisu Kalaisi, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē naʻa ne mamata ai. \v 3 ‌ʻOku monūʻia ia ʻoku ne lau, mo kinautolu ʻoku fanongo, ki he ngaahi lea ʻoe kikite ni, mo fai ʻae ngaahi meʻa ʻoku tohi ʻi ai: he ʻoku ofi ʻae kuonga. \v 4 KO AU SIONE ki he siasi ʻe fitu ʻoku ʻi ʻEsia: Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa, mo e monūʻia, meiate ia ʻoku ʻi ai, pea naʻe ʻi ai, pea mo ia ʻe ʻi ai; pea mei he Laumālie ʻe Toko Fitu ʻaia ʻoku ʻi hono muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki; \v 5 Pea meia Sisu Kalaisi, ko e Fakamoʻoni angatonu, mo e ʻuluaki fakatupu mei he mate, mo e ʻEiki ʻoe ngaahi tuʻi ʻo māmani; ke ʻiate ia naʻa ne ʻofeina ʻakitautolu, pea ne fufulu ʻakitautolu mei heʻetau ngaahi angahala ʻaki hono taʻataʻa ʻoʻona, \v 6 Pea ne ngaohi ʻakitautolu ko e ngaahi tuʻi, mo e kau taulaʻeiki ki he ʻOtua mo ʻene Tamai; ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei mo e pule ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni. \v 7 Vakai, ʻoku hāʻele mai ia mo e ngaahi ʻao; pea ʻe mamata kiate ia ʻae mata kotoa pē, ʻio, mo kinautolu naʻa nau hokaʻi ia: pea ʻe tangi mamahi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani koeʻuhi ko ia. Ke pehē pe, ʻEmeni. \v 8 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, “Ko au ko e ʻAlifa mo e ʻOmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ʻaia ʻoku ʻi ai, pea naʻe ʻi ai, pea ko ia ia ʻe ʻi ai, ko e Māfimafi.” \v 9 Ko au Sione, ko homou tokoua, mo e kaunga meʻa ʻi he mamahi, pea mo e puleʻanga mo e faʻa kātaki ʻo Sisu Kalaisi, naʻaku ʻi he motu ʻoku ui ko Patimosi koeʻuhi ko e folofola ʻae ʻOtua, pea koeʻuhi ko e fakamoʻoni ʻo Sisu Kalaisi. \v 10 Pea ne u ʻi he Laumālie ʻi he ʻaho ʻoe ʻEiki, pea ne u ongoʻi ʻae leʻo lahi mei hoku tuʻa, ʻo hangē ko ha meʻa lea, \v 11 ‌ʻOku pehē mai, “Ko au ko e ʻAlifa mo e ʻOmeka, ko e ʻuluaki mo e ki mui:” pea, “Ko hai ʻoku ke mamata ki ai, tohi ʻi ha tohi, ʻo ʻave ki he ngaahi siasi ʻe fitu ʻoku ʻi ʻEsia; ki ʻEfesō, mo Simana, mo Peakamosi, mo Taiataila, mo Satisi, mo Filatelifia, mo Leotisia.” \v 12 Pea ne u tafoki ke u ʻilo ʻae leʻo naʻe lea kiate au. Pea ʻi heʻeku tafoki, ne u mamata ki he tuʻunga maama koula ʻe fitu; \v 13 Pea ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi tuʻunga maama ʻe fitu, ko e tokotaha ʻo hangē ko e Foha ʻoe tangata, kuo kofuʻaki ʻae kofu naʻe aʻu hifo ki he vaʻe, pea nonoʻo ki hono fatafata ʻaki ʻae noʻo koula. \v 14 Ko hono ʻulu mo e louʻulu naʻe hina ʻo hangē ko e hinehina ʻoe fulufuluʻi sipi, ʻo hangē ko e ʻuha hinehina; pea naʻe tatau hono fofonga mo e ulo ʻoe afi; \v 15 Pea tatau hono vaʻe mo e palasa lelei, ʻo hangē ko ʻene kakaha ʻi he hakaʻanga ukamea; pea ko hono leʻo, naʻe tatau mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi. \v 16 Pea naʻe ʻi hono nima toʻomataʻu ʻae fetuʻu ʻe fitu: pea naʻe ʻalu atu ʻi hono ngutu ʻae heletā māsila ʻo fakatoumata: pea naʻe tatau hono fofonga mo e laʻā ʻi heʻene ulo ʻi hono mālohi. \v 17 Pea ʻi heʻeku mamata kiate ia, “Ne u tō hifo ʻi hono vaʻe ʻo hangē ha mate. Pea naʻa ne ʻai kiate au hono nima toʻomataʻu, ʻo ne pehē mai kiate au, ʻOua ʻe manavahē; ko au ko e ʻuluaki mo e ki mui: \v 18 Ko au ia ʻoku moʻui, ka ne u mate, pea vakai, ʻoku ou moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata, ʻEmeni; pea kuo ʻiate au ʻae kī ʻo hētesi mo e mate. \v 19 Tohi ʻae ngaahi meʻa kuo ke mamata ai, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, pea mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻamui; \v 20 Ko e fakatātā ʻoe fetuʻu ʻe fitu ʻaia ne ke mamata ʻi hoku nima toʻomataʻu, pea mo e tuʻunga maama koula ʻe fitu. Ko e fetuʻu ʻe fitu, ko e kau ʻāngelo ʻoe ngaahi siasi ʻe fitu: pea ko e tuʻunga maama ʻe fitu ʻaia ne ke mamata ai, ko e ngaahi siasi ia ʻe fitu. \c 2 \cd \it 1 Ko e fekau ke tohi ki he kau ʻāngelo, ʻa ia, ko e kau faifekau ʻoe ngaahi siasi, 1 Ki ʻEfesō, 8 Ki Simana, 12 Ki Peakamosi, 18 Ki Taiataila: pea mo ia ʻoku lelei, pe kovi, ʻiate kinautolu.\it* \p \v 1 “Tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻo ʻEfesō; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku ne kuku ʻae fetuʻu ʻe fitu ʻi hono nima toʻomataʻu, ʻaia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi tuʻunga maama koula ʻe fitu; \v 2 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo hoʻo fai feinga, mo hoʻo faʻa kātaki, pea mo hoʻo taʻefaʻakātakiʻi ʻakinautolu ʻoku kovi: pea kuo ke ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻoku nau pehē, ko e kau ʻaposetolo ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai, pea kuo ke ʻilo ko e kau loi ʻakinautolu: \v 3 Pea kuo ke faʻa ʻūkuma, ʻo faʻa kātaki, pea koeʻuhi ko hoku hingoa kuo ke ngāue, ʻo ʻikai te ke vaivai. \v 4 Ka ʻoku ai ʻae meʻa ʻoku ou koviʻia ai kiate koe, koeʻuhi kuo ke mahuʻi mei hoʻo ʻuluaki ʻofa. \v 5 Ko ia ke ke manatuʻi ʻaia kuo ke hinga mei ai, pea fakatomala, pea fai ʻae ngaahi ʻuluaki ngāue; ka ʻikai, pea te u haʻu toʻotoʻo kiate koe, ʻo hiki hoʻo tuʻunga maama mei hono potu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke fakatomala. \v 6 Ka ʻoku ke maʻu ʻa eni, ʻoku ke fehiʻa ki he ngaahi ngāue ʻoe kau Nikolaitani, ʻaia ʻoku ou fehiʻa ki ai. \v 7 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi; Ko ia ia te ne ikuna, te u foaki ki ai ke kai mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻaia ʻoku ʻi he lotolotonga ʻoe Palataisi ʻoe ʻOtua.”’ \p \v 8 ¶ “Tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻoe kakai Simana; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he ʻuluaki mo e ki mui, ʻaia naʻe mate, ka kuo moʻui; \v 9 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo hoʻo mamahi, mo hoʻo masiva, (ka ʻoku ke koloaʻia) pea mo e loi ʻanautolu ʻoku pehē, ko e ngaahi Siu ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai, ka ko e falelotu ʻo Sētane. \v 10 ‌ʻOua naʻa ke manavahē ki ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ko ia te ke mamahi ai: vakai, ʻe lī ʻe he tēvolo ʻa homou niʻihi ki he fale fakapōpula, ko homou ʻahiʻahiʻi, pea te mou moʻua ʻi he mamahi ʻi he ʻaho ʻe hongofulu―ka ke fai angatonu pe ʻo aʻu ki he mate, pea te u foaki kiate koe ʻae pale ʻoe moʻui. \v 11 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi; “Ko ia ia te ne ikuna, ʻe ʻikai lavea ia ʻe he mate ʻangaua.”’ \p \v 12 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻae siasi ʻo Peakamosi; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku ʻiate ia ʻae heletā māsila ʻoku fakatoumata; \v 13 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo e potu ʻoku ke nofo ai, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae nofoʻanga ʻo Sētane: pea ʻoku ke puke maʻu hoku hingoa, pea naʻe ʻikai te ke siʻaki ʻeku lotu, ʻio, naʻa mo e ngaahi ʻaho ʻo ʻAnitipasa ko ʻeku fakamoʻoni angatonu, ʻaia naʻe tāmateʻi ʻiate kimoutolu, ko e potu ʻoku nofo ai ʻa Sētane. \v 14 Ka ʻoku ai ʻae meʻa niʻihi ʻoku ou koviʻia ai kiate koe, koeʻuhi ʻoku ʻiate koe ʻakinautolu ʻoku nau tui ki he akonaki ʻa Pelami, ʻaia naʻa ne akonekina ʻa Pelaki ke lī ʻae tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻoe ngaahi foha ʻo ʻIsileli, ke nau kai ʻae ngaahi meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, pea ke fai ʻae feʻauaki. \v 15 Pea pehē ʻoku ʻiate koe foki ʻakinautolu ʻoku tui ki he akonaki ʻoe kau Nikolaitani, ʻaia ʻoku ou fehiʻa ki ai. \v 16 Fakatomala; ka ʻikai, pea te u haʻu toʻotoʻo kiate koe, pea te u tauʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae heletā ʻo hoku fofonga. \v 17 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi: Ko ia ia te ne ikuna, te u foaki ai ke ne kai ʻae mana fufū, pea te u ʻatu ki ai mo e foʻi maka hinehina, pea ʻe tohi tongi ʻi he maka ʻae hingoa foʻou, ʻaia ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha ka ko ia pe ʻoku ne maʻu ia.”’ \p \v 18 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Taiataila; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku tatau mo e ulo afi hono fofonga, mo hono vaʻe ʻo hangē ko e palasa ngingila. \v 19 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo e ʻofa, mo e tauhi, mo e tui, mo hoʻo faʻa kātaki; mo e lahi hake ʻo hoʻo ngaahi ngāue ki mui ʻi he ʻuluaki. \v 20 Ka ʻoku ai ʻae meʻa niʻihi ʻoku ou koviʻia ai kiate koe, koeʻuhi ko hoʻo tuku ai pe ʻae fefine ko Sesepeli, ʻaia ʻoku ne ui ia ko e palōfita fefine, pea ʻoku ne akonekina mo oloa ʻeku kau tamaioʻeiki ke fai ʻae feʻauaki, pea ke kai ʻae ngaahi meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua. \v 21 Pea ne u tuku kiate ia ʻae kuonga ke fakatomala ai ʻi heʻene feʻauaki; ka naʻe ʻikai fakatomala ia. \v 22 Vakai, teu lī ia ki ha mohenga, mo kinautolu ʻoku fai feʻauaki mo ia, ki he mamahi lahi, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi ngāue. \v 23 Pea te u tāmateʻi ʻaki ʻae mate ʻa ʻene fānau; pea ʻe ʻilo ai ʻe he ngaahi siasi kotoa pē, ko au ia ʻoku ou hakule ʻae ngaahi holi mo e loto: pea te u ʻatu kiate kimoutolu taki taha ʻo fakatatau ki hoʻomou ngaahi ngāue. \v 24 “Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, mo hono toe ʻi Taiataila, ʻakinautolu naʻe ʻikai maʻu ʻae akonaki ni, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa loloto ʻo Sētane, ʻo hangē ko ʻenau lau; ʻE ʻikai te u ʻai mo ha kavenga kehe kiate kimoutolu. \v 25 Ka ko ia ʻoku mou maʻu, kuku maʻu kaeʻoua ke u haʻu. \v 26 Pea ko ia ia ʻe ikuna, pea ne fai ki heʻeku ngaahi ngāue ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko ia ia te u foaki ki ai ʻae mālohi ki he ngaahi puleʻanga: \v 27 ‘Pea te ne puleʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vaʻa ukamea; Pea ʻe lailai ʻakinautolu ʻo hangē ko e ngaahi ipu ʻoe tufunga ngaohi ipu:’ ʻo hangē pe ko ia ne u maʻu mei heʻeku Tamai. \v 28 Pea te u foaki kiate ia ʻae fetuʻu pongipongi. \v 29 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’ \c 3 \cd \it 1 ʻOku valokiʻi ʻae ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Satisi, 3 ʻOku ako ki ai ke fakatomala, kae ʻikai, pea ʻe tautea. 7 ʻOku fakaongolelei ʻae ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Filatelifia, 10 Ko e meʻa ʻi heʻene faʻa ngāue mo faʻa kātaki. 15 ʻOku valokiʻi ʻae ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Leotisia, ko e meʻa ʻi heʻene taʻemafana lelei, pe momoko ʻaupito, 19 Pea ʻoku enginaki ke fai feinga lahi. 20 ʻOku tuʻu ʻa Kalaisi ʻi he matapā mo tukituki.\it* \p \v 1 “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Satisi; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku ʻiate ia ʻae Laumālie ʻe Fitu ʻoe ʻOtua, pea mo e fetuʻu ʻe fitu; “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, he ʻoku ke maʻu ʻae hingoa ʻoku ke moʻui, ka ʻoku ke mate. \v 2 Ke ke faʻa leʻo, ʻo fakamālohi ʻae ngaahi meʻa ʻoku toe, ʻaia ʻoku fakatau ke mate; he ʻoku ʻikai te u ʻilo kuo fai ke haohaoa hoʻo ngāue, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 3 Ko ia ke ke manatuʻi pe naʻe fēfeeʻi ʻae anga ʻo hoʻo maʻu mo hoʻo fanongo, pea ke kuku maʻu, mo fakatomala. Ko ia kapau ʻe ʻikai te ke leʻo, te u haʻu kiate koe ʻo hangē ha kaihaʻa, pea ʻe ʻikai te ke ʻilo ʻae feituʻulaʻā ʻo ʻeku haʻu kiate koe. \v 4 Naʻa mo Satisi, ʻoku ke maʻu ai ʻae tokosiʻi kuo ʻikai ke nau fakaʻuliʻi honau ngaahi kofu; pea ʻe ʻaʻeva mo au ʻakinautolu ʻi he kofu hinehina: he ʻoku ʻaonga ʻakinautolu \v 5 Ko ia ia ʻe ikuna, ko ia ʻe fakakofu, ʻaki ʻae kofu hinehina; pea ʻe ʻikai te u tāmateʻi hono hingoa mei he tohi ʻoe moʻui, ka te u fakahā hono hingoa ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai, pea mo e ʻao ʻo ʻene kau ʻāngelo. \v 6 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’ \p \v 7 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Filatelifia; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku moʻoni, “ʻAia ʻoku ʻi ai ʻae kī ʻo Tevita, pea ʻoku ne toʻo, pea ʻikai ke tāpuni ʻe ha taha; pea ʻoku ne tāpuni, pea ʻikai toʻo ʻe ha taha;” \v 8 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue: vakai, kuo u tuku ʻi ho ʻao ʻae matapā kuo ava, pea ʻe ʻikai faʻa tāpuni ia ʻe ha taha: he ʻoku ai hoʻo mālohi siʻi, pea kuo ke tauhiʻi ʻa ʻeku lea, pea naʻe ʻikai te ke fakafisingaʻi hoku hingoa. \v 9 Vakai, ʻoku ou tuku atu ʻakinautolu ʻoku ʻoe falelotu ʻo Sētane, ʻakinautolu ʻoku pehē, ko e kau Siu ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai, ka ʻoku nau loi; vakai, te u puleʻi ʻakinautolu ke haʻu ʻo punou hifo ʻi ho vaʻe, pea ke nau ʻilo kuo u ʻofa kiate koe. \v 10 Pea koeʻuhi kuo ke tauhi ʻae lea ʻo ʻeku faʻa kātaki, te u tauhi foki ʻa koe ʻi he feituʻulaʻā ʻoe ʻahiʻahi, ʻaia ʻe hoko ki māmani kotoa pē, ke ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi māmani. \v 11 Vakai, ʻoku ou haʻu fakavave: kuku ke maʻu ʻaia ʻoku ke maʻu, ke ʻoua naʻa faʻao ho pale ʻe ha taha kehe. \v 12 Ko ia ia ʻe ikuna, te u ngaohi ia ko e pou ʻi he fale tapu ʻo hoku ʻOtua, pea ʻe ʻikai toe ʻalu atu ia: pea te u tohi ki ai ʻae huafa ʻo hoku ʻOtua, mo e hingoa ʻoe kolo ʻo hoku ʻOtua, ʻae Selūsalema foʻou, ʻaia ʻoku ʻalu hifo mei he langi mei hoku ʻOtua: pea mo hoku hingoa foʻou ʻoʻoku. \v 13 “Ko ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’ \p \v 14 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻoe kakai Leotisia; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he ʻEmeni, ko e Fakamoʻoni angatonu mo moʻoni, ko e Tupuʻanga ʻoe ngaahi meʻa kuo fakatupu ʻe he ʻOtua; \v 15 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, ʻoku ʻikai te ke momoko pe vela: ʻamusiaange ʻeau ʻoku ke momoko pe vela. \v 16 Ko ia koeʻuhi ʻoku ke māmāfana pe, ʻo ʻikai momoko pe vela, teu puʻaki koe mei hoku ngutu. \v 17 Koeʻuhi ʻoku ke pehē, ‘ʻOku ou koloaʻia, pea kuo u fakamaʻumeʻaʻi au,’ pea ʻoku ʻikai te u masiva ʻi ha meʻa; ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻoku ke kovi lahi, pea malaʻia, pea masiva, pea kui, pea telefua. \v 18 ‌ʻOku ou akonakiʻi koe ke ke fakatau ʻiate au ʻae koula kuo ʻahiʻahi ʻi he afi, koeʻuhi ke ke koloaʻia ai; pea mo e kofu hinehina, koeʻuhi ke ke kofuʻaki, ke ʻoua naʻa hā mai ʻae mā ʻo hoʻo telefua―pea ke tuluʻi ho mata ʻaki ʻae meʻa tuluʻi mata koeʻuhi ke ke ʻā ai. \v 19 Ko kinautolu ʻoku ou ʻofa ai, ʻoku ou valokiʻi mo tauteʻi: ko ia ke ke fai feinga, mo fakatomala. \v 20 Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapā, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻo, mo toʻo ʻae matapā, teu hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au. \v 21 Ko ia ia ʻe ikuna, te u foaki ki ai ke nofo mo au ʻi hoku nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻo hangē foki ko ʻeku ikuna, peau nofo mo ʻeku Tamai ʻi hono nofoʻa fakaʻeiʻeiki. \v 22 “Ko ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’” \c 4 \cd \it 1 ʻOku mamata ʻe Sione ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua ʻi he langi. 4 Ko e mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā. 6 Ko e meʻa moʻui ʻe fā ʻoku lahi ʻaupito honau mata ʻi ʻao mo tuʻa. 10 ʻOku tuku hifo ʻe he kau mātuʻa honau ngaahi pale, ʻo hū kiate ia ʻoku nofo ʻi ke nofoʻa fakaʻeiʻeiki.\it* \p \v 1 Pea hili eni, ne u mamata, pea vakai, kuo fakaava ʻae matapā ʻi he langi: pea ko e ʻuluaki leʻo ʻaia ne u ongoʻi naʻe hangē ko e meʻa lea ʻoku lea kiate au; pea ne pehē mai, “Haʻu ki ʻolunga ni, pea te u fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu ke hoko ʻamui.” \p \v 2 Pea fakafokifā pe kuo u ʻi he Laumālie: pea vakai, ne tuʻu ʻae nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻi he langi, pea nofo ʻae tokotaha ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki. \v 3 Pea ko ia naʻe nofo ai naʻe matamata \add lelei \add*ʻo hangē ko e maka ko e sasipa mo e satino; pea naʻe takatakai ʻae nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻe he ʻumata, naʻe hā mai ʻo hangē ko e ʻemalata. \v 4 Pea naʻe tuʻu takatakai ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoe nofoʻa ʻe uofulu ma fā: pea ne u mamata ʻoku nofo ʻi he ngaahi nofoʻa ʻae mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, kuo kofuʻaki ʻae kofu hinehina; pea naʻe ai ʻi honau ʻulu ʻae ngaahi pale koula. \v 5 Pea naʻe hā mai mei he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻae ʻuhila mo e mana mo e ngaahi leʻo: pea naʻe ulo ʻae maama afi ʻe fitu ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻaia ko e Laumālie ʻe Fitu ʻoe ʻOtua. \p \v 6 Pea naʻe ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻae tahi sioʻata ʻo hangē ko e kalisitala: pea naʻe ʻi he haʻohaʻonga ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea tuʻu takatakai ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻae faʻahinga meʻa moʻui ʻe fā, kuo fonu ʻi he ngaahi foʻi mata ʻi ʻao pea mo tuʻa. \v 7 Pea ko e ʻuluaki meʻa moʻui naʻe hangē ko e laione, ko hono ua ʻoe meʻa moʻui naʻe hangē ko e pulu, ko hono tolu ʻoe meʻa moʻui naʻe mata tatau mo e tangata, pea ko hono fā ʻoe meʻa moʻui naʻe hangē ko ha ʻikale ʻoku puna. \v 8 Pea ko e meʻa moʻui ʻe fā naʻa nau taki ono ʻae kapakau; pea naʻa nau pito ʻi loto ʻi he ngaahi foʻi mata: pea ʻoku ʻikai te nau mālōlō ʻi he ʻaho pe ʻi he pō, kae pehē pe, “Māʻoniʻoni, māʻoniʻoni, māʻoniʻoni, ʻE ʻEiki, ko e ʻOtua Māfimafi, ʻAia naʻe ʻi ai, pea ʻoku ʻi ai ni, pea ʻe ʻi ai.” \v 9 Pea ʻi he ʻatu ʻe he ngaahi meʻa moʻui ko ia ʻae fakaʻapaʻapa mo e ongoongolelei mo e fakafetaʻi kiate ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻaia ʻoku moʻui lauikuonga pea taʻengata, \v 10 Naʻe fakafoʻohifo ʻae mātuʻa e toko uofulu ma toko fā ʻi he ʻao ʻo ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻonau hū kiate ia ʻoku moʻui ʻo lauikuonga pea taʻengata, pea naʻa nau lī honau ngaahi pale ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, mo nau pehē, \v 11 “ʻOku taau mo koe, ʻE ʻEiki, Ke ke maʻu ʻae fakaʻapaʻapa mo e ongoongolelei mo e māfimafi: He kuo ke fakatupu ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, Pea naʻe ngaohi ia pea ʻoku kei ai ni, ʻi hoʻo finangalo pe koe ki ai.” \c 5 \cd \it 1 Ko e tohi naʻe fakamaʻu ʻaki ʻae meʻa fakamaʻu ʻe fitu: 6 ʻAia ʻoku ʻikai ke taau mo ha taha ke toʻo, ka ko e Lami pe naʻe tāmateʻi. 12 Ko ia ʻoku fakafetaʻi ai kiate ia ʻe he kau mātuʻa, 9 Pea nau fakahā naʻa ne huhuʻi ʻakinautolu ʻaki hono taʻataʻa.\it* \p \v 1 Pea ne u mamata ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ia naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻae tohi kuo tohi ʻi loto mo tuʻa, pea fakamaʻu ʻaki ʻae meʻa fakamaʻu ʻe fitu. \v 2 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo mālohi, ʻoku kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, “Ko hai ʻoku taau ke toʻo ʻae tohi, mo vete hono ngaahi meʻa fakamaʻu ʻo ia?” \v 3 Pea naʻe ʻikai ha tokotaha ʻi he langi, pe ʻi māmani, pe ʻi lalo ʻi māmani, ʻoku faʻa fai ke toʻo ʻae tohi, pe ke mamata ki ai. \v 4 Pea ne u tangi lahi, koeʻuhi naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ha taha ʻoku taau ke ne toʻo mo lau ʻae tohi, pe ke mamata ki ai. \v 5 Pea pehē ʻe ha tokotaha ʻoe kau mātuʻa kiate au, “ʻOua ʻe tangi: vakai, ko e Laione ʻoe faʻahinga ʻo Siuta, ko e Aka ʻo Tevita, kuo ne lavaʻi ke ne toʻo ʻae tohi, pea ke vete ʻa hono meʻa fakamaʻu ʻe fitu.” \v 6 Pea ne u mamata, pea vakai, ʻi he haʻohaʻonga ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki mo e meʻa moʻui ʻe fā, pea ʻi he haʻohaʻonga ʻoe kau mātuʻa, naʻe tuaʻā e Lami ʻo hangē kuo tāmateʻi, kuo fitu ʻae nifo ʻi hono ʻulu, mo e mata ʻe fitu, ʻaia ko e Laumālie ʻe Fitu ʻoe ʻOtua ʻoku fekau atu ki māmani kotoa pē. \v 7 Pea naʻe haʻu ia, ʻo ne toʻo ʻae tohi mei he nima toʻomataʻu ʻo ia naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki. \v 8 Pea ʻi heʻene toʻo ʻae tohi, naʻe fakafoʻohifo ʻi he ʻao ʻoe Lami ʻae meʻa moʻui ʻe fā mo e kau mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, naʻa nau taki taha ʻae haʻape, mo e hina koula kuo pito ʻi he meʻa namu kakala, ʻaia ko e ngaahi lotu ʻoe kakai māʻoniʻoni. \v 9 Pea naʻa nau hiva ʻaki ʻae hiva foʻou, ʻo pehē, \q1 “ʻOku taau mo koe ke toʻo ʻae tohi, \q2 Pea ke vete hono ngaahi meʻa fakamaʻu ʻo ia: \q1 He naʻe tāmateʻi koe, \q2 Pea kuo ke huhuʻi ʻae kakai ʻaki ho taʻataʻa ki he ʻOtua, \q2 Mei he faʻahinga, mo e lea, mo e kakai, mo e puleʻanga kotoa pē. \q1 \v 10 Pea kuo ke ngaohi ʻakinautolu ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ki homau ʻOtua: \q2 Pea te nau pule ʻi he maama.” \p \v 11 Pea ne u vakai, pea u fanongo ki he leʻo ʻoe kau ʻāngelo tokolahi naʻe tuʻu takatakai ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki mo e ngaahi meʻa moʻui mo e kau mātuʻa: pea ko honau lau ko e ngaahi toko mano lauʻi ngaahi mano, mo e ngaahi toko afe lauʻi ngaahi toko afe; \v 12 ‌ʻOku nau pehē, ʻaki ʻae leʻo lahi, “ʻOku taau mo e Lami naʻe tāmateʻi Ke tuku kiate ia ʻae māfimafi, mo e koloa, mo e poto, Mo e mālohi, mo e fakaʻapaʻapa, mo e ongoongolelei, mo e fakafetaʻi.” \v 13 Pea ne u fanongo ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he langi, pea ʻi he māmani, pea ʻi lalo ʻi māmani, pea mo ia ʻoku ʻi he tahi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi ai, naʻa nau pehē, “Ke ʻiate ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ki he Lami, ʻae fakafetaʻi, mo e fakaʻapaʻapa, mo e ongoongolelei, mo e māfimafi, ʻo taʻengata pea taʻengata.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe he meʻa moʻui ʻe fā, “ʻEmeni.” Pea naʻe fakafoʻohifo ʻae mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, ʻo hū kiate ia ʻoku moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata. \c 6 \cd \it 1 Ko e vete fakaholo ʻoe ngaahi meʻa fakamaʻu, mo ia naʻe hoko ai leva, ko e kikite ʻoe ngaahi meʻa ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.\it* \p \v 1 Pea ne u vakai ʻi he vete ʻe he Lami ʻae meʻa fakamaʻu ʻe taha, pea ne u fanongo, ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe mana, pea ko e tokotaha ʻi he meʻa moʻui ʻe fā naʻe pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.” \v 2 Pea ne u mamata, pea vakai, ko e hoosi hinehina pea naʻe ʻiate ia naʻe heka ai ʻae kaufana; pea naʻe foaki kiate ia ʻae pale: pea naʻe ʻalu atu ia ʻi he ikuna ki he ikuna. \v 3 Pea kuo vete ʻe ia hono ua ʻoe meʻa fakamaʻu, pea u fanongo ki hono ua ʻoe meʻa moʻui, ʻoku pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.” \v 4 Pea ʻalu atu ʻae hoosi ʻe taha naʻe kulokula: pea naʻe tuku kiate ia naʻe heka ai ke ne toʻo ʻae melino mei māmani, pea ke nau fetāmateʻaki ʻakinautolu: pea naʻe ʻatu kiate ia ʻae heletā lahi. \v 5 Pea kuo vete ʻe ia hono tolu ʻoe meʻa fakamaʻu, pea u fanongo ki hono tolu ʻoe meʻa moʻui, naʻe pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.” Pea ne u mamata, pea vakai, ko e hoosi ʻuliʻuli; pea naʻe ʻi he nima ʻo ia naʻe heka ai ʻae meʻa fakatatau. \v 6 Pea ne u fanongo ki he leʻo, mei he haʻohaʻonga ʻoe meʻa moʻui ʻe fā, naʻe pehē mai, “Ko e puha fua ʻoe uite ki he tenali ʻe taha, mo e puha fua ʻe tolu ʻoe paʻale ki he tenali ʻe taha; pea ʻoua naʻa ke maumauʻi ʻae lolo mo e uaine.” \v 7 Pea kuo vete ʻe ia hono fā ʻoe meʻa fakamaʻu, peau fanongo ki he leʻo ʻo hono fā ʻoe meʻa moʻui, naʻe pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.” \v 8 Pea ne u mamata, pea vakai, ko e hoosi tea: pea ko e hingoa ʻo ia naʻe heka ai ko e Mate, pea naʻe muimui ʻiate ia ʻa Hētesi. Pea naʻe tuku kiate kinaua ʻae mālohi ki hono fā ʻoe vahe ʻo māmani, ke tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, mo e honge, mo e mate, pea mo e fanga manu fekai ʻoe fonua. \v 9 Pea kuo vete ʻe ia hono nima ʻoe meʻa fakamaʻu, ne u mamata ʻi he lalo ʻesifeilaulau ki he ngaahi laumālie ʻokinautolu naʻe tāmateʻi koeʻuhi ko e folofola ʻae ʻOtua, pea koeʻuhi ko e fakamoʻoni ʻaia naʻa nau fai: \v 10 Pea naʻa nau tangi ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki māʻoniʻoni mo moʻoni, ʻe fēfē hono fuoloa, mo hoʻo taʻefakamaau mo taʻetotongia homau toto kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he maama?” \v 11 Pea naʻe foaki kiate kinautolu taki taha ʻae kofu hinehina tōtōlofa; pea naʻe pehē kiate kinautolu, ke nau kei tatali ke fuoloa siʻi, kaeʻoua ke kātoa honau kaungā tamaioʻeiki mo honau kāinga, ʻakinautolu ʻe tāmateʻi ʻo hangē pe ko kinautolu. \v 12 Pea ne u mamata ʻi heʻene vete hono ono ʻoe meʻa fakamaʻu, pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae mofuike lahi; pea hoko ʻae laʻā ʻo ʻuliʻuli ʻo hangē ha tauangaʻa fulufulu, pea hoko ʻae māhina ʻo hangē ko e toto; \v 13 Pea naʻe mokulu ʻae ngaahi fetuʻu ʻoe langi ki he fonua, ʻo hangē ko e lī hifo ʻe he fiki ʻa hono ngaahi kauloa, ʻoka lūluuʻi ia ʻe he matangi lahi. \v 14 Pea naʻe mole ʻae langi ʻo hangē ha tohi ʻoka tākai ia; pea ko e moʻunga mo e motu kotoa pē naʻe hiki mei honau potu. \v 15 Pea ko e ngaahi tuʻi ʻo māmani, pea mo e ngaahi houʻeiki, mo e kau koloaʻia, mo e kau ʻeikitau, mo e kau mālohi, mo e kau pōpula kotoa pē, mo e kau tauʻatāina kotoa pē, naʻa nau fufū ʻakinautolu ʻi he ngaahi luo mo e ngaahi ʻanaʻi maka ʻi he ngaahi moʻunga; \v 16 Mo nau pehē ki he ngaahi moʻunga mo e ngaahi maka, “Hinga mai kiate kimautolu, ʻo fufū ʻakimautolu mei he fofonga ʻo ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea mei he houhau ʻoe Lami: \v 17 He kuo hokosia ʻae ʻaho lahi ʻo hono houhau; pea ko hai ʻe faʻa tuʻu ai?” \c 7 \cd \it 1 ʻOku fakaʻilonga ʻe he ʻāngelo ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ʻi honau foʻi laʻē. 4 Ko hono lau ʻokinautolu naʻe fakaʻilongaʻi: ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ko e tokotaha kilu mo e toko fā mano mo e toko fā afe. 9 Ko e kakai taʻefaʻalaua mei he ngaahi puleʻanga kehe kotoa pē, pea ʻoku nau tutuʻu ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, kuo kofuʻaki ʻae kofu hinehina tōtōlofa, pea ʻi honau nima ʻae vaʻa ponga. 14 Naʻe fō honau ngaahi kofu ʻi he taʻataʻa ʻoe Lami.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻaku mamata ki he ʻāngelo ʻe toko fā, ʻoku nau tuʻu ʻi he tuliki ʻe fā ʻo māmani, ʻonau puke ʻae matangi ʻe fā ʻo māmani, koeʻuhi ke ʻoua naʻa havili ʻae matangi ki he fonua, pe ki he tahi, pe ki ha ʻakau. \v 2 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo ʻe taha naʻe ʻalu hake mei he potu hahake, kuo ʻiate ia ʻae meʻa fakamaʻu ʻoe ʻOtua moʻui: pea naʻe kalanga ia ʻaki ʻae leʻo lahi ki he ʻāngelo ʻe toko fā, naʻe tuku ki ai ke tautea ʻae fonua mo e tahi, \v 3 ‌ʻO pehē, “ʻOua naʻa tautea ʻae fonua, pe ko e tahi, pe ko e ngaahi ʻakau, kaeʻoua ke ʻosi ʻemau fakaʻilongaʻi ʻae kau tamaioʻeiki ʻa homau ʻOtua ʻi honau foʻi laʻē.” \v 4 Pea ne u fanongo ki hono lau ʻokinautolu naʻe fakaʻilongaʻi: naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻae tokotaha kilu mo e toko fā mano mo e toko fā afe. \v 5 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Siuta ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Kata ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. \v 6 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo ʻAsea ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Manase ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. \v 7 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Simione ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Livai ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. \v 8 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Sepulone ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Siosefa ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. \v 9 Pea hili eni, naʻaku mamata, pea vakai, ko e fuʻu kakai ʻaia kuo ʻikai faʻa lau ʻe ha taha, mei he puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e kakai, mo e lea kotoa pē, naʻa nau tutuʻu ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ʻi he ʻao ʻoe Lami, kuo nau kofuʻaki ʻae ngaahi kofu hinehina tōtōlofa, mo e vaʻa ponga ʻi honau nima; \v 10 Pea naʻa nau kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻOku mei hotau ʻOtua ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea mo e Lami, ʻae fakamoʻui.” \v 11 Pea naʻe tutuʻu takatakai ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ʻi he kau mātuʻa mo e meʻa moʻui ʻe fā, pea naʻa nau fakafoʻohifo honau mata ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻo hū ki he ʻOtua, \v 12 ‌ʻonau pehē, “ʻEmeni: Ke ʻi hotau ʻOtua ʻo taʻengata pea taʻengata ʻae fakafetaʻi, mo e ongoongolelei, mo e poto, Mo e fakamālō, mo e fakaʻapaʻapa, mo e māfimafi, mo e mālohi. ʻEmeni.” \v 13 Pea naʻe lea ʻae toko taha ʻoe kau mātuʻa, ʻo pehē mai kiate au, “Ko hai ʻakinautolu ni ʻoku teunga ʻaki ʻae ngaahi kofu hinehina tōtōlofa? Pea ʻoku nau haʻu mei fē?” \v 14 Pea ne u pehē kiate ia, “ʻEiki, heiʻilo koe.” Pea ne pehē mai kiate au, “Ko kinautolu eni naʻe haʻu mei he mamahi lahi, pea kuo nau fō ke hinehina honau kofu tōtōlofa ʻi he taʻataʻa ʻoe Lami. \v 15 Ko ia ai ʻoku nau ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoe ʻOtua, ʻo tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻi hono fale tapu: pea ko ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻe nofo ia ʻiate kinautolu. \v 16 ‌ʻE ʻikai te nau toe fiekaia, pe toe fieinua; pea ʻe ʻikai te nau laʻāina, pe puhengia. \v 17 He ko e Lami ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki te ne matavai moʻui; pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtua ʻae loʻimata kotoa pē mei honau mata.” \c 8 \cd \it 1 ʻI he vete ʻa hono fitu ʻoe meʻa fakamaʻu, 2 Naʻe ʻatu ʻae meʻa lea ʻe fitu ki he ʻāngelo ʻe toko fitu. 6 ʻOku ifi ʻe honau toko fā ʻa honau ngaahi meʻa lea, pea hoko ʻae ngaahi malaʻia. 3 ʻOku ʻai ʻe he ʻāngelo ʻe taha ʻae ʻakau namu kakala ki he ʻesifeilaulau koula ke ʻalu hake fakataha mo e ngaahi lotu ʻae kakai māʻoniʻoni.\it* \p \v 1 Pea kuo vete ʻe ia ʻa hono fitu ʻoe meʻa fakamaʻu, naʻe ai ʻae fakalongo pē ʻi he langi ʻi he vaeua mālieʻanga ʻoe feituʻulaʻā ʻe taha. \v 2 Pea ne u mamata ki he ʻāngelo ʻe toko fitu naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea naʻe ʻatu kiate kinautolu ʻae meʻa lea ʻe fitu. \v 3 Pea naʻe haʻu ʻae ʻāngelo ʻe taha, ʻo tuʻu ʻi he ʻesifeilaulau, kuo ʻiate ia ʻae ʻaiʻanga afi koula; pea naʻe ʻatu ʻo lahi ʻae ʻakau namu kakala kiate ia, koeʻuhi ke ne ʻatu ia fakataha mo e ngaahi lotu ʻoe kakai māʻoniʻoni kotoa pē, ʻi he ʻesifeilaulau koula, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki. \v 4 Pea naʻe ʻalu hake ki he ʻao ʻoe ʻOtua mei he nima ʻoe ʻāngelo ʻae kohu ʻoe ʻakau namu kakala, pea mo e ngaahi lotu ʻoe kakai māʻoniʻoni. \v 5 Pea naʻe ʻave ʻe he ʻāngelo ʻae ʻaiʻanga afi, pea ne fakapito ia ʻaki ʻae afi mei he ʻesifeilaulau, ʻo ne lī ia ki he fonua: pea naʻe ai ʻae ngaahi leʻo, mo e mana, mo e ʻuhila, mo e mofuike. \v 6 Pea ko e ʻāngelo ʻe toko fitu naʻe ʻi ai ʻae meʻa lea ʻe fitu, naʻa nau teuteu ke ifi. \v 7 Naʻe ifi ʻe he ʻuluaki ʻāngelo, pea naʻe hoko ai ʻae ʻuha maka mo e afi ʻoku afu ʻaki ʻae toto, pea naʻe lī ia ki he fonua: pea naʻe vela ʻo ʻosi ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi ʻakau, pea naʻe vela ʻo ʻosi ʻae mohuku mata kotoa pē. \v 8 Pea ifi ʻe hono ua ʻoe ʻāngelo, pea hangē naʻe lī ai ki tahi ha fuʻu moʻunga ʻoku vela ʻi he afi: pea naʻe liliu ʻo toto ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe tahi; \v 9 Pea ko hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi meʻa naʻe moʻui ʻi he tahi, naʻe mate ia; pea naʻe maumau hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi vaka. \v 10 Pea ifi ʻe hono tolu ʻoe ʻāngelo, pea naʻe tō hifo ʻae fetuʻu lahi mei he langi, ʻoku ulo ʻo hangē ha tūhulu, pea naʻe tō ia ki hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi matavai; \v 11 Pea ko e hingoa ʻoe fetuʻu naʻe ui ko “Konaʻiʻī:” pea naʻe fakakona ai hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi vai; pea naʻe mate ʻae kakai tokolahi ʻi he ngaahi vai, koeʻuhi naʻe fakakona ia. \v 12 Pea naʻe ifi ʻe hono fā ʻoe ʻāngelo, pea tā hono tolu ʻoe vahe ʻoe laʻā, mo hono tolu ʻoe vahe ʻoe māhina, mo hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi fetuʻu; ko ia ne fakapoʻuli ai hono tolu ʻoe vahe ʻokinautolu, pea naʻe ʻikai maama ʻae ʻaho ʻi hono tolu ʻo hono vahe, pea naʻe pehē pe mo e pō foki. \v 13 Pea ne u vakai, peau ongoʻi ʻoku puna ʻae ʻāngelo ʻe taha ʻi he loto langi, ʻo ne pehē ʻaki ʻae leʻo lahi, “Malaʻia, malaʻia, malaʻia, ki he kakai ʻoku nofo ʻi he maama, koeʻuhi ʻi hono toe ʻoe leʻo ʻoe meʻa lea ʻoe ʻāngelo ʻe toko tolu, ʻoku teʻeki ai ifi!” \c 9 \cd \it 1 ʻI he ifi ʻe hono toko nima ʻoe ʻāngelo, ʻoku tō hifo mei he langi ʻae fetuʻu, pea ʻoku ʻatu ki ai ʻae kī ʻoe luo taʻehanotakele. 2 ʻOku ne toʻo ʻae luo, pea ʻoku ʻalu hake ʻae fanga heʻe ʻoku tatau pe mo e fanga sikopio. 12 Kuo hili ange ʻae ʻuluaki malaʻia. 13 ʻOku ifi hono ono ʻoe meʻa lea. 14 ʻOku vete ange ʻae ʻāngelo ʻe toko fā naʻe haʻisia.\it* \p \v 1 Pea naʻe ifi ʻe hono nima ʻoe ʻāngelo, pea u mamata naʻe tō ʻae fetuʻu mei he langi ki he fonua; pea naʻe ʻatu kiate ia ʻae kī ʻoe luo taʻehanotakele. \v 2 Pea naʻe fakaava ʻe ia ʻae luo taʻehanotakele; pea naʻe ʻalu hake ʻae kohu mei he luo, ʻo hangē ko e kohu ʻoe fuʻu luo afi; pea ko e meʻa ʻi he kohu ʻoe luo, naʻe fakapoʻuli ʻae laʻā mo e ʻatā. \v 3 Pea naʻe haʻu mei he kohu ʻae fanga heʻe ki he fonua: pea naʻe ʻatu ki ai ʻae mālohi, ʻo hangē ko e mālohi ʻoe fanga sikopio ʻoe fonua. \v 4 Pea naʻe fekau kiate kinautolu ke ʻoua te nau maumau ʻae mohuku ʻoe fonua, pe ha meʻa mata ʻe taha, pe ha ʻakau; ka ko e kau tangata pe ko ia ʻoku ʻikai ʻi honau foʻi laʻē ʻae fakaʻilonga ʻae ʻOtua. \v 5 Pea naʻe tuku kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau tāmateʻi ʻakinautolu, ka ke fakamamahiʻi ʻakinautolu ʻi he māhina ʻe nima: pea ko ʻenau mamahi naʻe tatau mo e mamahi ʻoe tangata kuo taaʻi ʻe he sikopio. \v 6 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻe kumi ʻae kakai ki he mate, ka ʻe ʻikai ʻilo ia; pea te nau holi ke mate, ka ʻe puna ʻae mate meiate kinautolu. \v 7 Pea ko e sino ʻoe fanga heʻe naʻe tatau mo e fanga hoosi kuo teuteu ki he tau; pea naʻe ʻi honau ʻulu ʻo hangē ko e ngaahi pale koula, pea ko honau mata naʻe tatau mo e mata ʻoe tangata. \v 8 Pea naʻa nau louʻulu ʻo hangē ko e louʻulu ʻoe kau fefine, pea ko honau kau nifo naʻe hangē \add ko e nifo \add*ʻoe fanga laione. \v 9 Pea naʻe ai honau ngaahi sifa fatafata, ʻo hangē ko e ngaahi sifa fatafata ukamea; pea ko e patū ʻo honau kapakau naʻe tatau mo e longoaʻa. ʻOe ngaahi saliote, mo e fanga hoosi lahi ʻoku feleleʻi ki he tau. \v 10 Pea naʻe ai honau ngaahi iku ʻo hangē ko e fanga sikopio, pea naʻe ʻi honau ngaahi iku ʻae ngaahi huhu: pea naʻa nau mālohi ke tautea ʻae kakai ʻi he māhina ʻe nima. \v 11 Pea naʻe ai ʻae tuʻi kiate kinautolu, ko e ʻāngelo ʻoe luo taʻehanotakele, ko hono hingoa ʻi he lea fakaHepelū ko ʻApatoni, ka ko hono hingoa ʻi he lea fakaKiliki ko ʻApolione. \v 12 Kuo hili ange ʻae malaʻia ʻe taha; vakai, ʻoku haʻu ʻamui ʻae malaʻia kehe ʻe ua, \v 13 Pea naʻe ifi ʻe hono ono ʻoe ʻāngelo, pea u fanongo ki he leʻo mei he nifo ʻe fā ʻoe ʻesifeilaulau koula ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, \v 14 ‌ʻOku pehē ki hono ono ʻoe ʻāngelo, naʻe ʻi ai ʻae meʻa lea, “Vevete ʻae kau ʻāngelo ʻe toko fā, ʻaia kuo haʻisia ʻi he vaitafe lahi ko ʻIufaleti.” \v 15 Pea naʻe vete ange ʻae kau ʻāngelo ʻe toko fā, ʻakinautolu naʻe tuʻutuʻuni ki ha feituʻulaʻā, pea ki ha ʻaho, pea ki ha māhina, pea ki ha taʻu, koeʻuhi ke tāmateʻi ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe kakai. \v 16 Pea ko hono lau ʻoe tau, ko e kau tangata heka hoosi ko e toko uangeau miliona: pea ne u fanongo ki honau lau. \v 17 Pea naʻe pehē pē ʻa ʻeku mamata ki he fanga hoosi, ʻi he meʻa naʻe hā mai, mo kinautolu naʻe heka ai, ko honau sifa fatafata naʻe lanu ki he afi, mo e lanu moana, mo e felofelo: pea ko e ʻulu ʻoe fanga hoosi naʻe tatau mo e ʻulu ʻoe fanga laione; pea naʻe ʻoho mei honau ngutu ʻae afi, mo e ʻohuafi, mo e sulifa. \v 18 Ko e meʻa ko eni ʻe tolu naʻe tāmate ʻaki ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe kakai, ʻae afi, mo e ʻohuafi, mo e sulifa, ʻaia naʻe ʻoho mei honau ngutu. \v 19 He ko honau mālohi ʻoku ʻi honau ngutu, mo honau iku: he naʻe tatau honau iku mo e fanga ngata, pea naʻe fakaʻulu, pea ko ia ʻoku nau fai ʻaki ʻae maumau. \v 20 Pea ko hono toe ʻoe kakai naʻe ʻikai ke tāmateʻi ʻaki ʻae ngaahi fakamamahi ni, naʻe ʻikai te nau fakatomala ʻi he ngaahi ngāue ʻa honau nima, ke ʻoua te nau hū ki he kau tēvolo, mo e ngaahi tamapua koula, mo e siliva, mo e palasa, mo e maka, mo e ʻakau: ʻaia ʻoku ʻikai faʻa mamata, pe fanongo, pe ʻaʻeva: \v 21 Pea naʻe ʻikai tenau fakatomala ʻi he ʻenau ngaahi fakapō, mo ʻenau ngaahi fie mana, mo ʻenau feʻauaki, mo ʻenau faʻa kaihaʻa. \c 10 \cd \it 1 ʻOku hā mai ha ʻāngelo mālohi mo lahi ʻoku ʻi hono nima ʻae tohi kuo folahi. 6 ʻOku ne fuakava ʻiate ia ʻoku moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata, ʻe ʻikai kei taʻofia. 9 ʻOku fekau kia Sione ke ne toʻo mo kai ʻae tohi.\it* \p \v 1 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo mālohi ʻe tokotaha ʻoku ʻalu hifo mei he langi, kuo kofuʻaki ʻae ʻao: pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae ūmata, pea naʻe tatau hono mata mo e laʻā, pea ko hono vaʻe naʻe tatau mo e pou afi: \v 2 Pea naʻe ʻi hono nima ʻae tohi siʻi kuo folahi: pea naʻa ne ʻai hono vaʻe toʻomataʻu ki he tahi, pea mo e toʻohema ki he fonua, \v 3 Pea kalanga leʻo lahi ia, ʻo hangē ko e ngungulu ʻoe laione: pea hili ʻene tangi, naʻe fakaongo honau leʻo ʻe he mana ʻe fitu. \v 4 Pea kuo fakaongo ʻe he mana ʻe fitu honau leʻo, pea u te u ke tohi: pea ne u fanongo ki he leʻo mei he langi ʻoku pehē mai kiate au, “Fakamaʻu ke maʻu ʻae ngaahi meʻa kuo fakaongo mai ʻe he mana ʻe fitu, pea ʻoua naʻa tohi ia.” \v 5 Pea ko e ʻāngelo ʻaia ne u mamata naʻe tuʻu ki he tahi mo e fonua, naʻa ne hiki hono nima ki he langi, \v 6 Pea ne fuakava ʻiate ia ʻoku moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata, ʻaia naʻa ne fakatupu ʻae langi, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, mo e fonua, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, mo e tahi, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, ʻe ʻikai kei taʻofia: \v 7 Ka ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe leʻo ʻo hono fitu ʻoe ʻāngelo, ʻi he lolotonga ʻo ʻene fakaongo, ʻe fakakakato ʻae ngāue fufū ʻae ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene fakahā ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita. \v 8 Pea ko e leʻo ʻaia ne u fanongo mei he langi ne toe lea mai ia kiate au, ʻo pehē, “ʻAlu, mo ke toʻo ʻae tohi siʻi kuo folahi ʻi he nima ʻoe ʻāngelo ʻaia ʻoku tuʻu ki he tahi mo e fonua.” \v 9 Pea ne u ʻalu ki he ʻāngelo, ʻo pehē kiate ia, “Tuku mai kiate au ʻae tohi siʻi.” Pea pehē ʻe ia kiate au, “ʻAve, pea ke kai ke ʻosi ia; pea ʻe fakakonaʻi ʻe ia ʻa ho kete, ka ʻe melie ia ʻi ho ngutu ʻo hangē ha meʻa huʻamelie.” \v 10 Pea ne u toʻo ʻae tohi siʻi mei he nima ʻoe ʻāngelo, pea ne u kai ia ʻo ʻosi; pea naʻe melie ia ʻi hoku ngutu ʻo hangē ha meʻa huʻamelie: pea kuo u kai leva ia, pea kona ʻa hoku kete. \v 11 Pea pehē ʻe ia kiate au, “Te ke toe kikite ʻi he ʻao ʻoe ngaahi kakai lahi, mo e ngaahi puleʻanga, mo e kakai lea kehekehe, mo e ngaahi tuʻi.” \c 11 \cd \it 3 ʻOku kikite ʻae ongo fakamoʻoni ʻe toko ua. 6 ʻOku ne pule ke tāpuni ʻae langi, ke ʻoua naʻa ʻuha. 7 ʻE tauʻi ʻakinaua ʻe he manu fekai, ʻo tāmateʻi ʻakinaua. 8 ʻOku tuku taʻetanu hona sino, 11 Pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu mo e konga ʻaho ʻoku na toetuʻu. 14 Kuo hili ange hono ua ʻoe malaʻia. 15 ʻOku ifi hono fitu ʻoe meʻa lea.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻomi kiate au ʻae vaʻa kaho ʻo hangē ha tokotoko: pea tuʻu ʻae ʻāngelo, ʻo pehē mai, “Tuʻu, ʻo fuofua ʻae fale tapu ʻoe ʻOtua, mo e ʻesifeilaulau, mo kinautolu ʻoku lotu ʻi ai. \v 2 Kae tuku pe ʻae lotoʻā ʻoku ʻituʻa ʻi he faletapu, ʻoua ʻe fuofua ia he kuo tuku ia ki he kakai Senitaile pea te nau malaki hifo ʻae kolo tapu ʻi he māhina ʻe fāngofulu ma ua. \v 3 Pea te u foaki ki hoku ongo fakamoʻoni, ke na kikite ʻi he ʻaho ʻe taha afe ma uangeau ma onongofulu, kuo kofuʻaki ʻae tauangaʻa.” \v 4 Ko eni ia ʻae ongo ʻakau ʻolive, mo e ongo tuʻunga maama, ʻoku tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo māmani. \v 5 Pea ka loto ke tautea ʻakinaua ʻe ha taha, ʻoku ʻalu atu ʻae afi mei hona ngutu, ʻo fakaʻauha hona ngaahi fili: pea ka loto ʻe ha taha ke tautea ʻakinaua, ʻe tāmateʻi pehē ni ia. \v 6 ‌ʻOku maʻu ʻekinaua ni ʻae mālohi ke tāpuni ʻae langi, ke ʻoua naʻa ʻuha ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻena kikite: pea ʻoku na maʻu ʻae mālohi ki he ngaahi vai, ke liliu ia ko e toto, pea ke taaʻi ʻaki ʻa māmani ʻae ngaahi meʻa mamahi ʻo na faʻiteliha pe liunga fiha ia. \v 7 Pea ka fakaʻosi ʻekinaua ʻena fakamoʻoni, ko e manu fekai ʻoku ʻalu hake mei he luo taʻehanotakele, te ne tauʻi ʻakinaua, pea te ne ikuna ʻakinaua, ʻo tāmateʻi ʻakinaua. \v 8 Pea ko hona sino mate ʻe tuku ʻi he hala ʻoe kolo lahi, ʻaia ʻoku ui fakalaumālie ko Sotoma mo ʻIsipite, ʻaia naʻe tutuki ai ki he ʻakau ʻa hotau ʻEiki. \v 9 Pea ko kinautolu ʻoe ngaahi kakai, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e ngaahi puleʻanga, te nau mamata ki hona sino mate ʻi he ʻaho ʻe tolu mo e konga ʻaho, pea ʻe ʻikai tuku ke tanu hona sino mate. \v 10 Pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi māmani te nau fiefia kiate kinaua, ʻo fakafiefiaʻi, pea feʻaveʻaki ʻenau ngaahi meʻaʻofa; koeʻuhi naʻe fakamamahi ʻe he ongo palōfita ni ʻakinautolu naʻe nofo ʻi māmani. \v 11 Pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu mo e konga ʻaho, naʻe hū kiate kinaua ʻae laumālie ʻoe moʻui mei he ʻOtua, pea naʻa na tuʻu ʻi hona vaʻe; pea naʻe tō ʻae manavahē lahi kiate kinautolu naʻe mamata kiate kinaua. \v 12 Pea naʻa nau fanongo ki he leʻo lahi mei he langi, ʻoku pehē kiate kinaua, “ʻAlu hake ki heni.” Pea ne na ʻalu hake ki he langi ʻi he ʻao; pea naʻe mamata kiate kinaua ʻa hona ngaahi fili. \v 13 Pea ʻi he feituʻulaʻā pe ko ia naʻe ai ʻae mofuike lahi, pea holo hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe kolo, pea naʻe mate ʻi he mofuike ʻae kakai ʻe toko fitu afe: pea naʻe ilifia hono toe, ʻonau fakamālō ki he ʻOtua ʻoe langi. \v 14 Kuo hili hono ua ʻoe malaʻia; vakai, ʻoku haʻu toʻotoʻo hono tolu ʻoe malaʻia. \v 15 Pea naʻe ifi ʻe hono fitu ʻoe ʻāngelo pea naʻe ai ʻae ngaahi leʻo mālohi ʻi he langi, naʻe pehē, “Ko e ngaahi puleʻanga ʻoe maama kuo ʻo hotau ʻEiki, mo hono Kalaisi pea ʻe pule ia ʻo taʻengata pea taʻengata.” \v 16 Pea ko e mātuʻa e toko uofulu ma toko fā, ʻaia naʻe nofo ʻi honau ngaahi nofoʻa ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, naʻa nau foʻohifo ʻo hū ki he ʻOtua, \v 17 ‌ʻo pehē, “ʻOku mau fakafetaʻi kiate koe, ʻe ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi, ʻOku ke ʻi ai ni, pea naʻa ke ʻi ai, pea te ke ʻi ai; Koeʻuhi kuo ke toʻo kiate koe ʻa hoʻo mālohi lahi, pea kuo ke pule. \v 18 Pea naʻe ʻita ʻae ngaahi puleʻanga pea kuo hoko mai ho houhau, Mo e kuonga ʻoe pekia, koeʻuhi ke fakamaaua ʻakinautolu, Pea koeʻuhi ke ke totongi ai ki hoʻo kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, mo e kakai māʻoniʻoni, Mo kinautolu ʻoku manavahē ki ho huafa, ʻae iiki mo e lalahi; Pea ke fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku nau fakaʻauha ʻae maama. \v 19 Pea naʻe fakaava ʻae fale tapu ʻoe ʻOtua ʻi he langi, pea naʻe hā mai ʻi hono fale tapu ʻae puha ʻo ʻene fuakava: pea naʻe ai ʻae ngaahi ʻuhila, mo e ngaahi leʻo, mo e ngaahi mana, mo e mofuike, mo e ʻuha maka lahi. \c 12 \cd \it 1 ʻOku langā ʻae fefine kuo kofuʻaki ʻae laʻā. 4 ʻOku tuʻu ʻi hono ʻao ʻae fuʻu ngata kulokula, ʻo tali ke ne keina ʻo ʻosi ʻene tamasiʻi: 6 ʻOku hola leva ki he toafa ʻi heʻene fāʻele. 7 ʻOku tau ʻe Maikeli mo ʻene kau ʻāngelo ki he fuʻu ngata, mo ikuna ia. 13 ʻOku lī ki he fonua ʻae fuʻu ngata, pea ne fakatangaʻi ʻae fefine.\it* \p \v 1 Pea naʻe hā mai ʻae meʻa fakaofo lahi ʻi he langi; ko e fefine kuo kofuʻaki ʻae laʻā, pea ʻi hono lalo vaʻe ʻae māhina, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae pale ʻoe fetuʻu ʻe hongofulu ma ua: \v 2 Pea naʻe feitama ia pea tangi, ʻo langā, pea mamahi ke fānau. \v 3 Pea naʻe hā mai mo e meʻa fakaofo ʻe taha ʻi he langi; pea vakai, ko e fuʻu ngata lahi naʻe kulokula, kuo fitu hono ʻulu, pea naʻe ʻi ai ʻae nifo ʻe hongofulu, pea fitu ʻae pale ʻi hono ngaahi ʻulu. \v 4 Pea naʻe toho ʻaki ʻe hono iku hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi fetuʻu ʻo e langi, ʻo ne lī hifo ʻakinautolu ki he fonua: pea naʻe tuʻu ʻae fuʻu ngata ʻi he ʻao ʻoe fefine naʻe teu ke fānau, koeʻuhi, ka fanauʻi leva ʻene tamasiʻi, ke ne kai ʻo ʻosi ia. \v 5 Pea ne fanauʻi ʻae tamasiʻi tangata, ʻaia te ne puleʻi ʻae puleʻanga kotoa pē ʻaki ʻae vaʻa ukamea: pea naʻe toʻo hake ʻene tamasiʻi ki he ʻOtua, pea ki hono nofoʻa fakaʻeiʻeiki. \v 6 Pea naʻe hola ʻae fefine ki he toafa, ʻaia ʻoku ai hono potu kuo teu ʻe he ʻOtua, koeʻuhi ke nau fafanga ia ʻi ai ko e ʻaho ʻe taha afe ma uangeau ma onongofulu. \v 7 Pea naʻe fai ʻa ʻetau ʻi he langi: ko Maikeli mo ʻene kau ʻāngelo naʻa nau tauʻi ʻae fuʻu ngata; pea naʻe tau ʻae fuʻu ngata mo ʻene kau ʻāngelo. \v 8 Ka naʻe ʻikai te nau ikuna; pea naʻe ʻikai kei ʻilo hanau potu ʻi he langi. \v 9 Pea naʻe lī kituʻa ʻae fuʻu ngata lahi, ʻae ngata motuʻa ko ia, ʻoku ui ko Tēvolo, mo Sētane, ʻaia ʻoku ne kākaaʻi ʻa māmani kotoa pē: naʻe lī ia kituʻa ki he fonua, pea naʻe lī kituʻa mo ia ʻa ʻene kau ʻāngelo. \v 10 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo lahi ʻi he langi, naʻe pehē, “Ko eni kuo hoko mai ʻae fakamoʻui, mo e mālohi, mo e puleʻanga ʻo hotau ʻOtua, mo e mālohi ʻo hono Kalaisi: he kuo lī ki lalo ʻae fakakovi ʻo hotau kāinga, ʻaia naʻa ne fakakoviʻi ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtua ʻi he ʻaho mo e pō. \v 11 Pea naʻa nau ikuna ia ʻaki ʻae taʻataʻa ʻoe Lami, mo e lea ʻo ʻenau fakamoʻoni; pea naʻe ʻikai te nau mamae ki heʻenau moʻui ka nau mate. \v 12 Ko ia ke fiefia, ʻae ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo ai. ʻE malaʻia ʻae kakai ʻoku nofo ʻi he maama na mo e tahi! He kuo ʻalu hifo ʻae tēvolo kiate kimoutolu, kuo ʻita lahi, koeʻuhi ʻoku ne ʻilo ʻoku fuoloa siʻi pe hono kuonga.” \v 13 Pea ʻi he mamata ʻe he fuʻu ngata kuo lī ia ki he māmani, naʻa ne fakatangaʻi ʻae fefine ne ne fanauʻi ʻae tamasiʻi tangata. \v 14 Pea naʻe foaki ki he fefine ʻae kapakau ʻe ua ʻoe ʻikale lahi, ke ne puna ʻaki ia ki he toafa, ki hono potu, ʻaia ʻoku tauhi ai ia ʻi ha kuonga, mo e ngaahi kuonga, mo e vaeua mālieʻanga ʻoe kuonga, mei he ʻao ʻoe ngata. \v 15 Pea naʻe puʻaki ʻe he ngata ki he fefine ʻae vai mei hono ngutu ʻo hangē ha vaitafe, koeʻuhi ke ne fai ke ʻauhia ia ʻi he vai. \v 16 Pea naʻe tokoniʻi ʻae fefine ʻe he fonua, pea matoʻo ʻe he fonua hono ngutu, ʻo ne folo hifo ʻae vai, ʻaia naʻe puʻaki ʻe he fuʻu ngata mei hono ngutu. \v 17 Pea naʻe ʻita ʻae fuʻu ngata ki he fefine, ʻo ne ʻalu ke tauʻi hono toe ʻo hono hako, ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi fekau ʻae ʻOtua, pea maʻu mo e fakamoʻoni ʻo Sisu Kalaisi. \c 13 \cd \it 1 ʻOku tuʻu hake mei he tahi ʻae manu fekai kuo ʻi ai ʻae foʻi ʻulu ʻe fitu mo e nifo ʻe hongofulu. 11 ʻOku ʻalu hake mei he fonua ʻae manu fekai ʻe taha: 14 ʻOku ne pule ke ngaohi ha fakatātā ki he ʻuluaki manu fekai, 15 Pea ke hū ki ai ʻae kakai, 16 Pea maʻu hono fakaʻilonga.\it* \p \v 1 Pea ne u tuʻu ʻi he ʻoneʻone ʻoe tahi, pea u mamata ʻoku ʻalu hake mei he tahi ʻae manu fekai, naʻe fitu hono ʻulu pea naʻe ʻi ai ʻae nifo ʻe hongofulu, pea naʻe ʻi hono ngaahi nifo ʻae pale ʻe hongofulu, pea ʻi hono ngaahi ʻulu ʻae hingoa ko Taukae ʻOtua. \v 2 Pea ko e manu fekai ʻaia ne u mamata ai, naʻe tatau mo e lēpati, pea ko hono vaʻe naʻe hangē ko e vaʻe ʻo ha pea, pea ko hono ngutu naʻe hangē ko e ngutu ʻo ha laione: pea naʻe ʻatu ki ai ʻe he fuʻu ngata ʻa ʻene mālohi ʻaʻana, mo hono nofoʻanga, mo e pule lahi. \v 3 Pea ne u mamata naʻe hangē kuo lavea ʻo mate hono foʻi ʻulu ʻe taha; ka naʻe toe moʻui pe hono lavea fakamate: pea naʻe fakatumutumu ʻa māmani kotoa pē ʻo muimui ʻi he manu fekai. \v 4 Pea naʻa nau hū ki he fuʻu ngata ʻaia ne ne ʻatu ʻae mālohi ki he manu fekai: ʻonau hū ki he manu fekai, ʻonau pehē, “Ko hai ʻoku tatau mo e manu fekai? Ko hai ʻoku faʻa fai ke tauʻi ia?” \v 5 Pea naʻe foaki kiate ia ʻae ngutu ke lea fie lahi, mo taukae ki he ʻOtua; pea naʻe tuku kiate ia ʻae pule ke fai ʻae tau ʻi he māhina ʻe fāngofulu ma ua, \v 6 Pea ne faai hono ngutu ʻi he lea taukae ki he ʻOtua, ke lauʻikovi hono huafa, mo hono fale fehikitaki, mo kinautolu ʻoku nofo ʻi he langi. \v 7 Pea naʻe tuku kiate ia ke ne tauʻi ʻae kakai māʻoniʻoni, pea ke ne ikuna ʻakinautolu: pea naʻe tuku kiate ia ʻae pule ki he ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. \v 8 Pea ʻe hū kiate ia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi māmani, ʻakinautolu ʻoku ʻikai tohi honau hingoa ʻi he tohi ʻoe moʻui ʻoe Lami, ʻaia naʻe tāmateʻi talu mei he fakatupu ʻo māmani. \v 9 Kapau ʻoku telinga ha taha, pea fakafanongo ia. \v 10 Ko ia ʻoku ne tataki ki he pōpula, ʻe moʻua ia ki he pōpula: ko ia ʻoku ne tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, ʻoku totonu ke tāmateʻi ʻaki ia ʻae heletā. Ko eni ʻae faʻa kātaki mo e tui ʻae kakai māʻoniʻoni. \v 11 Pea ne u mamata ki he manu fekai ʻe taha ʻoku ʻalu hake ʻi he fonua; pea naʻe ʻiate ia ʻae nifoʻi ʻulu ʻe ua, naʻe hangē ia ko e lami, pea naʻa ne lea ʻo hangē ha fuʻu ngata. \v 12 Pea ʻoku fai ʻe ia ʻae pule kotoa pē ʻoe ʻuluaki manu fekai naʻe muʻa ʻiate ia, ʻo ne fai ke hū ʻa māmani mo kinautolu ʻoku nofo ai ki he ʻuluaki manu fekai, ʻi heʻene moʻui ʻa hono lavea. Naʻa ne mei mate ai. \v 13 Pea ʻoku fai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa fakaofo lahi, ʻo ne fai ke ʻalu hifo ʻae afi mei he langi ki he fonua, ʻi he ʻao ʻoe kakai, \v 14 Pea ne kākaaʻi ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi māmani, ʻaki ʻae ngaahi meʻa mana ko ia naʻe tuku kiate ia ʻae mālohi ke fai ʻi he ʻao ʻoe manu fekai; ʻo ne pehē kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi mamani, ke nau ngaohi ha fakatātā ki he manufekai, ʻaia naʻe lavea ʻi he heletā, kae moʻui pe. \v 15 Pea naʻe tuku kiate ia ke ne foaki ʻae moʻui ki he fakatātā ʻoe manu fekai, ke lea ai ʻae fakatātā ʻoe manu fekai, pea pule ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻe ʻikai te nau hū ki he fakatātā ʻoe manu fekai. \v 16 Pea naʻa ne puleʻi kotoa pē, ʻae iiki mo e lalahi, ʻae maʻumeʻa mo e masiva, ʻae tauʻatāina mo e pōpula, ke nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻi honau nima toʻomataʻu, pe ʻi honau foʻi laʻē: \v 17 Pea ke ʻoua naʻa fakatau mai pe fakatau atu ʻe ha taha, ka ko ia pe kuo ʻi ai ʻae fakaʻilonga, pe ʻae hingoa ʻoe manu fekai, pe ko e lau ʻo hono hingoa. \v 18 Ko eni ʻae poto. Ko ia ʻoku ʻi ai ʻae ʻilo, ke ne lau hono lau ʻoe manu fekai: he ko e lau ia ʻoe tangata; pea ko hono lau ko e onongeau ma onongofulu ma ono. \c 14 \cd \it 1 Ko e tuʻu ʻae Lami mo hono kakai ʻi ke moʻunga ko Saione. 6 ʻOku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻe ha ʻāngelo. 8 Ko e hinga ʻo Papilone. 15 Ko e ututaʻu ʻo māmani, mo e ai hele tuʻusi. 20 Ko e tānaki vaine mo e tataʻoʻanga uaine ʻoe houhau ʻoe ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea ne u mamata, pea vakai, naʻe tuʻu ha Lami ʻi he moʻunga ko Saione, pea naʻe ʻiate ia ʻae tokotaha kilu mā toko fā mano ma toko fā afe, kuo tohi ʻi honau foʻi laʻē ʻae huafa ʻo ʻene Tamai. \v 2 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo mei he langi, ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi, pea hangē ko e ʻuʻulu ʻoe mana lahi: pea ne u ongoʻi ʻae leʻo ʻoe kau haʻape ʻoku taaʻi honau ngaahi haʻape: \v 3 Pea naʻa nau hiva ʻaki ʻae hiva foʻou ʻi he ʻao ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ʻi he ʻao ʻoe meʻa moʻui ʻe fā, pea mo e kau mātuʻa: pea naʻe ʻikai ke faʻa ʻilo ʻe ha taha ʻae hiva ko ia ka ko e tokotaha kilu mo e toko fā mano mo e toko fā afe, naʻe huhuʻi mei māmani. \v 4 Ko kinautolu eni naʻe ʻikai ke nau ʻuliʻi ʻaki ʻae fefine; he ko e kau tāupoʻou ʻakinautolu. Ko kinautolu eni ʻoku nau muimui ʻi he Lami ʻi he potu kotoa pē ʻoku ʻalu ia ki ai. Ko kinautolu eni naʻe huhuʻi mei he kakai, ko e ʻuluaki fua ki he ʻOtua mo e Lami. \v 5 Pea naʻe ʻikai ʻilo ha kākā ʻi honau ngutu: he ʻoku nau taʻehalaia ʻi he ʻao ʻoe ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua. \v 6 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langi, kuo ʻiate ia ʻae ongoongolelei taʻengata ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmani, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai, \v 7 ‌ʻO ne pehē ʻaki ʻae leʻo lahi, “Manavahē ki he ʻOtua, pea ʻatu ʻae fakamālō kiate ia; he kuo hokosia ʻae feituʻulaʻā ʻo ʻene fakamaau: pea hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻae langi, mo e māmani, pea mo e tahi, mo e ngaahi matavai ʻoe ngaahi vai.” \v 8 Pea naʻe muimui ʻae ʻāngelo ʻe tokotaha, ʻo ne pehē, “Kuo hinga ʻa Papilone, kuo hinga ia, ʻae kolo lahi ko ia, koeʻuhi kuo ne fakainuʻi ʻae puleʻanga kotoa pē ʻi he uaine ʻoe houhau ʻo ʻene feʻauaki.” \v 9 Pea muimui ʻiate kinaua hono tolu ʻoe ʻāngelo, ʻo ne pehē, ʻaki ʻae leʻo lahi, “Kapau ʻe hū ʻe ha taha ki he manu fekai mo hono fakatātā, pea maʻu ʻae fakaʻilonga ʻi hono foʻi laʻē, pe ʻi hono nima, \v 10 ‌ʻE inu ʻe ia ʻi he uaine ʻoe houhau ʻoe ʻOtua, ʻaia kuo lingi taʻehuʻi ki he ipu ʻo hono houhau; pea ʻe fakamamahi ia ʻaki ʻae afi mo e sulifa ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo māʻoniʻoni, pea ʻi he ʻao ʻoe Lami: \v 11 Pea ʻe ʻalu hake ʻae kohu ʻo ʻenau mamahi ʻo taʻengata pea taʻengata; pea ʻoku ʻikai te nau mālōlō ʻi ha ʻaho pe ha pō, ʻakinautolu ʻoku hū ki he manu fekai mo hono fakatātā, pea mo ia ʻoku ne maʻu ʻae fakaʻilonga ʻo hono hingoa.” \v 12 Ko eni ʻae faʻa kātaki ʻae kakai māʻoniʻoni: ko ʻeni ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi fekau ʻae ʻOtua, mo e tui kia Sisu. \v 13 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo mei he langi, ʻoku pehē mai kiate au, “Tohi, ‘ʻOku monūʻia talu mei heni ʻae pekia ʻoku pekia ʻi he ʻEiki:’” “ʻIo,” ʻoku pehē ʻe he Laumālie, “Koeʻuhi ke nau mālōlō mei heʻenau ngaahi ngāue; pea ʻoku muimui kiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāue.” \v 14 Pea ne u sio, pea vakai, ko e ʻao hinehina, pea naʻe heka ki he ʻao ʻae tokotaha ʻo hangē ko e Foha ʻoe tangata, kuo ʻi hono ʻulu ʻae pale koula, pea ʻi hono nima ʻae hele tuʻusi ʻoku māsila. \v 15 Pea naʻe ʻalu atu mei he fale tapu ʻae ʻāngelo ʻe taha, ʻo ne kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi kiate ia naʻe heka ki he ʻao, “Ai hoʻo hele tuʻusi, ʻo tuʻusi; he kuo motuʻa ʻae taʻu ʻoe maama.” \v 16 Pea ko ia naʻe heka ki he ʻao, naʻa ne ʻai ʻene hele tuʻusi ʻi he fonua; pea naʻe tuʻusi ʻae fonua. \v 17 Pea ʻalu atu mo e ʻāngelo ʻe taha mei he fale tapu ʻoku ʻi he langi, kuo ʻiate ia foki ʻae hele tuʻusi ʻoku māsila. \v 18 Pea ʻalu atu mo e ʻāngelo ʻe taha mei he ʻesifeilaulau, naʻe ʻiate ia ʻae pule ki he afi; ʻo ne kalanga ʻaki ʻae kalanga lahi kiate ia naʻe ʻi ai ʻae hele tuʻusi ʻoku māsila, ʻo ne pehē, “Ai hoʻo hele tuʻusi ʻoku māsila, ʻo tutuʻu ʻa e ngaahi fuhi vaine ʻo māmani; he kuo momoho ʻa hono ngaahi fua ʻoe vaine.” \v 19 Pea naʻe ʻai ʻe he ʻāngelo ʻa ʻene hele tuʻusi ki he fonua, ʻo tutuʻu ʻa e vaine ʻoe fonua, pea ne lī ia ki he tataʻoʻanga uaine lahi ʻoe houhau ʻoe ʻOtua. \v 20 Pea naʻe malamalaki ʻae tataʻoʻanga uaine ʻi he tuʻa kolo, pea naʻe haʻu ʻae toto mei he tataʻoʻanga uaine ʻo aʻu hake ki he ngaahi noʻo ngutu ʻoe fanga hoosi, pea naʻe mafola atu ia ʻi he maile ʻe uangeau. \c 15 \cd \it 1 Ko e ʻāngelo ʻe toko fitu mo e malaʻia fakamui ʻe fitu. 3 Ko e hiva ʻanautolu ʻoku nau ikuna ʻae manu fekai. 7 Ko e hina ʻe fitu ʻoku pito ʻi he houhau ʻoe ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea ne u mamata ki he fakaʻilonga ʻe taha ʻi he langi, naʻe lahi mo fakaofo, ko e ʻāngelo ʻe toko fitu, kuo ʻi ai ʻae malaʻia fakaʻosi ʻe fitu; he kuo fakakakato ʻi ai ʻae houhau ʻoe ʻOtua. \v 2 Pea ne u mamata, pea naʻe hangē ha tahi sioʻata, ʻoku fefiofi mo e afi: pea ko kinautolu kuo nau ikuna ʻae manu fekai, mo hono fakatātā, mo hono fakaʻilonga, mo e lau ʻo hono hingoa, ʻoku nau tutuʻu ʻi he tahi sioʻata, kuo ʻiate kinautolu ʻae ngaahi haʻape ʻoe ʻOtua. \v 3 Pea ʻoku nau hiva ʻaki ʻae hiva ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, mo e hiva ʻoe Lami, ʻonau pehē, “ʻOku lahi mo fakaofo ʻa hoʻo ngaahi ngāue, ʻE ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi; ʻOku angatonu mo moʻoni ʻa ho ngaahi hala, ʻA koe ko e Tuʻi ʻoe kakai māʻoniʻoni. \v 4 Ko hai ʻe taʻemanavahē kiate koe, ʻe ʻEiki, mo taʻefakahikihikiʻi ho huafa? He ko koe pe ʻoku māʻoniʻoni: He koeʻuhi ʻe haʻu ʻo hū ʻi ho ʻao ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē; He kuo fakahā ʻa hoʻo ngaahi fakamaau.” \v 5 Pea hili ia, ne u mamata, pea vakai, kuo matoʻo ʻae potu tapu ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni ʻi he langi: \v 6 Pea naʻe haʻu ʻae ʻāngelo ʻe toko fitu mei he fale tapu, kuo ʻiate kinautolu ʻae malaʻia ʻe fitu, kuo nau kofuʻaki ʻae tupenu naʻe maʻa mo hinehina, pea nonoʻo ʻaki ʻae ngaahi noʻo koula ʻi honau fatafata. \v 7 Pea ko e tokotaha ʻoe meʻa moʻui ʻe toko fā, naʻa ne ʻatu ki he ʻāngelo ʻe toko fitu ʻae hina koula ʻe fitu, kuo pito ʻi he houhau ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata. \v 8 Pea naʻe fakapito ʻae fale tapu ʻaki ʻae kohu mei he nāunau ʻoe ʻOtua, pea mei hono mālohi: pea naʻe ʻikai faʻa fai ʻe he taha ke hū ki he fale tapu, kaeʻoua ke kakato ʻae malaʻia ʻe fitu naʻe ʻi he ʻāngelo ʻe toko fitu. \c 16 \cd \it 3 ʻOku lilingi ʻe he kau ʻāngelo honau ngaahi hina kuo pito ʻi he houhau. 6 Ko e ngaahi malaʻia ʻoku hoko ai leva. 15 ʻOku haʻu ʻa Kalaisi ʻo hangē ha kaihaʻa. ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku leʻo.\it* \p \v 1 Pea ne u fanongo ki he leʻo lahi mei he fale tapu, naʻe pehē ki he ʻāngelo ʻe toko fitu, “Mou ʻalu atu, ʻo lilingi ʻae ngaahi hina ʻoe houhau ʻoe ʻOtua ki he fonua.” \v 2 Pea naʻe ʻalu ʻae ʻuluaki, ʻo ne lilingi ʻene hina ki he fonua; pea tō ai ʻae pala kovi mo fakamamahi ki he kakai naʻa nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻoe manu fekai, mo kinautolu naʻa nau hū ki hono fakatātā. \v 3 Pea naʻe lilingi ʻe hono ua ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he tahi; pea naʻe liliu ai ia ke hangē ko e toto ʻo ha taha kuo mate: pea naʻe mate ai ʻae meʻa moʻui kotoa pē naʻe ʻi he tahi. \v 4 Pea naʻe lilingi ʻe hono tolu ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he ngaahi vaitafe mo e ngaahi matavai ʻoe ngaahi vai; pea naʻe liliu ai ia ko e toto. \v 5 Pea ne u ongoʻi ʻae ʻāngelo ʻoe ngaahi vai, naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ke angatonu mo māʻoniʻoni, ʻe ʻEiki, ʻOku ke ʻi ai ni, pea naʻa ke ʻi ai, Koeʻuhi kuo ke fakamaau ʻo pehē ni. \v 6 He kuo nau lilingi ʻae toto ʻoe kakai māʻoniʻoni mo e kau palōfita, Pea kuo ke ʻatu kiate kinautolu ʻae toto ke inu; He ʻoku taau mo kinautolu. \v 7 Pea ne u fanongo ki he tokotaha, naʻe pehē mai mei he ʻesifeilaulau, “Ko e moʻoni, ʻe ʻEiki, ko e ʻOtua Māfimafi, ʻoku angatonu mo māʻoniʻoni ʻa hoʻo ngaahi fakamaau.” \v 8 Pea naʻe lilingi ʻe hono fā ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he laʻā; pea naʻe tuku kiate ia ke ne fakamangia ʻaki ʻae afi ʻae kakai. \v 9 Pea naʻe mangia ʻo vela lahi ʻae kakai, ʻonau lauʻikovi ʻae huafa ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku ne puleʻi ʻae ngaahi malaʻia ni: pea naʻe ʻikai te nau fakatomala ke nau fakamālō ai kiate ia. \v 10 Pea naʻe lilingi ʻe hono nima ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he nofoʻanga ʻoe manu fekai; pea naʻe pito hono puleʻanga ʻi he fakapoʻuli; pea nau ngūngū honau ʻelelo ʻi he mamahi, \v 11 Mo nau lauʻikovi ʻae ʻOtua ʻoe langi, koeʻuhi ko ʻenau ngaahi mamahi mo honau ngaahi pala, ka naʻe ʻikai te nau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi ngāue. \v 12 Pea naʻe lilingi ʻe hono ono ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he vaitafe lahi ko ʻIufaletesi; pea naʻe fakamamaha hono vai ʻoʻona, koeʻuhi ke teuteu ʻae hala ʻoe ngaahi tuʻi mei he potu hahake. \v 13 Pea ne u mamata ko e laumālie ʻuli ʻe toko tolu, naʻe hangē ko e fanga poto, naʻe haʻu mei he ngutu ʻoe fuʻu ngata, mo e ngutu ʻoe manu fekai, mo e ngutu ʻoe palōfita loi. \v 14 He ko e ngaahi laumālie ʻakinautolu ʻoe kau tēvolo, ʻoku fai ʻae ngaahi mana, ʻoku ʻalu atu ki he ngaahi tuʻi ʻoe fonua pea mo māmani kotoa pē, ke tānaki ʻakinautolu ki he tau ʻoe ʻaho lahi ko ia ʻoe ʻOtua Māfimafi. \p \v 15 ¶ “Vakai, ʻoku ou haʻu ʻo hangē ha kaihaʻa. ʻOku monūʻia ia ʻoku leʻo, pea tauhi hono ngaahi kofu, telia naʻa ʻalu telefua, pea nau mamata ki heʻene mā.” \v 16 Pea naʻa ne tānaki ʻakinautolu ki he potu ʻoku ui ʻi he lea fakaHepelū ko Amaketone. \v 17 Pea naʻe lilingi ʻe hono fitu ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he ʻatā; pea naʻe ongo mai ʻae leʻo lahi mei he fale tapu ʻi he langi, mei he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻoku pehē mai, “Kuo fai ia.” \v 18 Pea naʻe ai ʻae ngaahi leʻo, mo e mana, mo e ʻuhila; pea naʻe ai ʻae mofuike lahi, naʻe ʻikai hano tatau talu ʻae nofo ʻoe kakai ʻi māmani, ʻae fuʻu mofuike, kuo pehē hono fakamanavahē mo lahi. \v 19 Pea naʻe vahe tolu ʻae kolo lahi, pea naʻe hinga ʻae ngaahi kolo ʻoe ngaahi puleʻanga: pea naʻe manatuʻi ʻa Papilone lahi ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ke ʻatu ki ai ʻae ipu ʻoe uaine kakaha ʻo hono houhau. \v 20 Pea naʻe puna atu ʻae motu kotoa pē, pea ʻikai ʻiloʻi ʻae ngaahi moʻunga. \v 21 Pea naʻe tō ʻae ʻuhamaka lahi mei he langi ki he kakai, ʻo taki taha mamafa \add ʻae foʻi maka \add*ʻo tatau mo e taleniti: pea naʻe lauʻikoviʻi ʻae ʻOtua ʻe he kakai koeʻuhi ko e malaʻia ʻoe ʻuhamaka; he ko e malaʻia ko ia ko e meʻa lahi ʻaupito. \c 17 \cd \it 3, 4 ʻOku hā mai ʻae fefine kuo kofuʻaki ʻae kulokula mo e kulaʻahoʻaho, ʻoku ʻi hono nima ʻae ipu koula, ʻoku heka ʻi he manu fekai, 5 ʻAia ko Papilone lahi, ko e faʻē ʻoe meʻa fakalielia. 9 Ko e fakamatala ʻoe foʻi ʻulu ʻe fitu, 12 Mo e nifo ʻe hongofulu. 8 Ko e tautea ʻoe faʻa feʻauaki. 14 Ko e ikuna ʻe he Lami.\it* \p \v 1 Pea naʻe haʻu ʻae tokotaha ʻoe ʻāngelo ʻe toko fitu naʻe ʻi ai ʻae hina ʻe fitu, ʻo ne lea kiate au, ʻo pehē mai kiate au, “Haʻu ki heni; pea te u fakahā kiate koe hono fakamaau ʻoe fuʻu feʻauaki, ʻoku heka ʻi he ngaahi vai lahi: \v 2 ‌ʻAia kuo fai feʻauaki mo e ngaahi tuʻi ʻa māmani, pea ko e kakai ʻo māmani naʻe fakakona ʻaki ʻae uaine ʻo ʻene feʻauaki.” \v 3 Pea naʻe ʻāvea au ʻi he laumālie ki he toafa: pea ne u mamata ʻoku heka ʻae fefine ʻi he manu fekai ʻoku kulaʻahoʻaho, kuo pito ʻi he ngaahi hingoa fakataukae ki he ʻOtua, kuo fitu hono ʻulu, pea mo e nifo ʻe hongofulu. \v 4 Pea naʻe teunga ʻaki ʻae fefine ʻae kulokula mo e kulaʻahoʻaho, pea teunga ʻaki foki ʻae koula mo e ngaahi maka koloa mo e ngaahi mataʻitofe, kuo ʻi hono nima ʻae ipu koula, kuo pito ʻi he ngaahi fakalielia mo e ʻuli ʻo ʻene feʻauaki. \v 5 Pea naʻe tohi ʻi hono foʻi laʻē ʻae hingoa \add ni\add*, KO E MEʻA FAKALILOLILO, KO PAPILONE KO E LAHI, KO E FAʻĒ ʻAE KAU FEʻAUAKI MO E NGAAHI FAKALIELIA ʻOE MĀMANI. \v 6 Pea ne u mamata ʻoku konā ʻae fefine ʻi he toto ʻoe kakai māʻoniʻoni, mo e toto ʻoe kakai naʻe mate koeʻuhi ko Sisu: pea ne u ofo ʻi heʻeku mamata ki ai, ʻo ofo lahi ʻaupito. \v 7 Pea pehē mai ʻe he ʻāngelo kiate au, “Ko e hā ʻoku ke ofo ai? Te u fakahā kiate koe ʻae meʻa fakalilolilo ʻoku kau ki he fefine, mo e manu fekai ʻoku ne fua ia, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae ʻulu ʻe fitu, pea mo e nifo ʻe hongofulu. \v 8 Ko e manu fekai ne ke mamata ai, naʻe ʻi ai, ka ʻoku ʻikai eni; pea ʻe ʻalu hake mei he luo taʻehanotakele, pea ʻe ʻalu ia ki he malaʻia: pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi māmani, ʻakinautolu naʻe ʻikai tohi honau hingoa ʻi he tohi ʻoe moʻui talu hono ngaohi ʻo māmani, te nau ofo ʻi heʻenau mamata ki he manu fekai, naʻe ʻi ai, pea ʻoku ʻikai eni, ka ʻoku ʻi ai ni. \v 9 “Ko eni ʻae loto ʻoku poto. Ko e ʻulu ʻe fitu, ko e moʻunga ia ʻe fitu, ʻaia ʻoku heka ai ʻae fefine. \v 10 Pea ʻoku fitu ʻae ngaahi tuʻi: kuo hinga ʻae toko nima, pea ʻoku ai ni ʻae tokotaha, pea ʻoku teʻeki hoko hono toe; pea ka haʻu ia, kuo pau ke nofo pe ia ʻi he kuonga siʻi. \v 11 Pea ko e manu fekai, naʻe ʻi ai, ka ʻoku ʻikai eni, ko hono valu ia, pea ʻoku ʻoe toko fitu, pea ʻoku ʻalu ia ki he malaʻia. \v 12 “Pea ko e nifoʻi ʻulu ʻe hongofulu naʻa ke mamata ki ai, ko e tuʻi ʻe hongofulu ia, ʻoku teʻeki kenau maʻu ha puleʻanga; ka ʻoku nau maʻu ʻae mālohi ʻo hangē ha ngaahi tuʻi ʻi he feituʻulaʻā ʻe taha fakataha mo e manu fekai. \v 13 ‌ʻOku loto taha ʻakinautolu ni, pea te nau foaki ʻenau pule mo e mālohi ki he manu fekai. \v 14 ‌ʻE tauʻi ʻekinautolu ni ʻae Lami, pea ʻe ikuna ʻakinautolu ʻe he Lami: he ko e ʻeiki ia ʻoe ngaahi ʻeiki, ko e tuʻi ʻoe ngaahi tuʻi: pea ko kinautolu ʻoku ʻiate ia kuo ui, mo fili, mo angatonu.” \v 15 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi vai ne ke mamata ai, ʻoku heka ai ʻae fefine feʻauaki, ko e ngaahi kakai mo e fuʻu tokolahi, mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi lea. \v 16 Pea ko e nifoʻi ʻulu ʻe hongofulu ne ke mamata ai ʻi he manu fekai, ʻe fehiʻa ʻakinautolu ni ki he fefine feʻauaki, pea te nau fakamasivaʻi mo fakatelefuaʻi ia, pea te nau kai ʻa hono kakano, pea tutu ia ʻi he afi. \v 17 He kuo fakalotoʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ke nau fai ki hono finangalo, pea ke nau loto taha, ʻo foaki honau puleʻanga ki he ngaahi folofola ʻae ʻOtua. \v 18 Pea ko e fefine naʻa ke mamata ki ai, ko e kolo lahi ko ia ia, ʻaia ʻoku ne puleʻi ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani.” \c 18 \cd \it 2 Kuo hinga ʻa Papilone. 4 ʻOku fekau ke ʻalu mei ai ʻae kakai ʻae ʻOtua. 9 Ko e ngaahi tuʻi ʻo māmani, 11 Fakataha mo e kau fai fakatau, mo e kakai ʻalu ʻi tahi, ʻoku nau tēngihia ia. 20 ʻOku fiefia ʻae kakai māʻoniʻoni ʻi he hoko ʻae ngaahi tautea mei he ʻOtua kiate ia.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, ne u mamata ki he ʻāngelo ʻe taha ʻoku ʻalu hifo mei he langi, kuo ʻiate ia ʻae mālohi lahi; pea naʻe māmangia ʻa māmani ʻi hono nāunau, \v 2 Pea naʻa ne kalanga mālohi ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē, “Ko Papilone ko e lahi kuo hinga, kuo hinga ia, pea kuo hoko ia ko e nofoʻanga ʻoe kau tēvolo, pea ko e ʻananga ʻoe laumālie ʻuli kotoa pē, pea ko e kātoanga ʻoe manupuna kotoa pē ʻoku ʻuli mo fakalielia. \v 3 He kuo inu ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi he uaine ʻoe houhau ʻo ʻene feʻauaki, pea kuo feʻauaki mo ia ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani, pea ko e kau fakatau ʻo māmani kuo nau koloaʻia, ko e meʻa ʻi he lahi ʻo ʻene ngaahi meʻa lelei.” \v 4 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo ʻe taha mei he langi, ʻoku pehē mai, “ʻE hoku kakai, haʻu meiate ia, ke ʻoua te mou kau ʻi heʻene ngaahi angahala, pea ke ʻoua naʻa mou moʻua ʻi heʻene ngaahi malaʻia. \v 5 He kuo aʻu hake ki he langi ʻa ʻene ngaahi angahala, pea kuo manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻa ʻene ngaahi hia. \v 6 Totongi kiate ia ʻo hangē ko ʻene totongi kiate kimoutolu, pea ʻatu kiate ia ke tuʻo ua ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi ngāue: ʻi he ipu ʻaia naʻa ne fakafonu, ke fakafonu ai kiate ia ke liunga ua. \v 7 Tuku kiate ia ʻae tautea mo e mamahi ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo ʻene fakahikihikiʻi ia, mo ʻene moʻui fakapelepeleʻi ia: he kuo pehē ʻe ia ʻi hono loto, ‘ʻOku ou nofo ko e tuʻi fefine, pea ʻoku ʻikai mate hoku husepāniti, pea ʻe ʻikai te u mamata ki ha mamahi.’ \v 8 Ko ia, ʻe hoko ʻi he ʻaho pe taha ʻa hono ngaahi malaʻia, ko e mate, mo e tangi, mo e honge; pea ʻe fakaʻauha mālie ia ʻaki ʻae afi: he ʻoku māfimafi ʻae ʻEiki ko e ʻOtua ʻoku ne fakamaauʻi ia. \v 9 “Pea ko e ngaahi tuʻi ʻo māmani, naʻa nau feʻauaki mo moʻui fakapelepele mo ia, te nau tangi mo tangilāulau koeʻuhi ko ia, ʻoka nau ka mamata ki he kohu ʻo ʻene vela, \v 10 ‌ʻO tuʻu mamaʻo atu, ʻi he manavahē ki heʻene mamahi, mo nau pehē, ‘ʻOiauē, ʻoiauē, ʻae kolo lahi ko ia ko Papilone, ʻae kolo mālohi ko ia! He kuo hoko ʻi he feituʻulaʻā pe taha ʻa hoʻo fakamaau.’ \v 11 “Pea ʻe tangi mo tangilāulau ʻae kau fakatau ʻo māmani koeʻuhi ko ia; he ʻoku ʻikai ha taha ke toe fakatau ʻenau ngaahi meʻa fakatau: \v 12 Ko e meʻa fakatau ʻoe koula, mo e siliva, mo e maka koloa, mo e mataʻitofe, mo e tupenu mahuʻinga, mo e kulokula, mo e silika, mo e kulaʻahoʻaho, mo e ʻakau melie kotoa pē, mo e ipu lei kotoa pē, mo e ipu ʻoe ʻakau mahuʻinga lahi kotoa pē, mo e palasa, mo e ukamea, mo e maka lelei, \v 13 Mo e sinamoni, mo e ngaahi meʻa nanamu mo e meʻa tākai, mo e laipeno, mo e uaine, mo e lolo, mo e mahoaʻa lelei, mo e uite, mo e fanga manu, mo e fanga sipi, mo e fanga hoosi, mo e ngaahi saliote, mo e ngaahi sino, mo e ngaahi laumālie ʻoe kakai. \v 14 Pea ko e ngaahi fua naʻe holi ki ai ʻa ho laumālie, kuo mole ʻiate koe, pea mo e meʻa kotoa pē naʻe ifoifo lelei mo matamatalelei, kuo mole ʻiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ke kei ʻilo ia. \v 15 Ko e kau fakatau ʻoe ngaahi meʻa ni, naʻa nau koloaʻia meiate ia, ʻe tutuʻu ʻi he mamaʻo atu, ko e meʻa ʻi he manavahē ki heʻene mamahi, ʻonau tangi mo tangilāulau, \v 16 ‘Mo nau pehē, ʻOiauē, ʻoiauē, ʻae kolo lahi ko ia, naʻe kofuʻaki ʻae tupenu mahuʻinga, mo e kulokula, mo e kulaʻahoʻaho, pea teunga ʻaki ʻae koula, mo e maka koloa, mo e ngaahi mataʻitofe! \v 17 Koeʻuhi ko e feituʻulaʻā pe taha kuo mole ai ʻae koloa lahi pehē ni.’ Pea ko e ʻeiki vaka kotoa pē, mo e kakai folau kotoa pē ʻi he ngaahi vaka, mo e kau toutai, mo kinautolu ʻoku fai fakatau ʻi he tahi, naʻa nau tutuʻu mamaʻo atu, \v 18 ‌ʻo tangi, ʻi heʻenau mamata ki he kohu ʻo ʻene vela, mo pehē, ‘Ko fē hano tatau ʻoe kolo lahi ni!’ \v 19 “Pea naʻa nau lī ʻae efu ki honau ʻulu, ʻo tangi, pea tangilāulau mo ʻOiauē, ʻo pehē, ‘ʻOiauē, ʻoiauē, ʻae kolo lahi ko ia, ʻaia naʻe maʻu koloa mei ai ʻakinautolu kotoa pē naʻe maʻu ʻae ngaahi vaka ʻi he tahi, ko e meʻa ʻi heʻene fakatau lahi; he ko e feituʻulaʻā pe taha kuo fakamasiva ia.’ \v 20 “ʻE langi, ke ke fiefia kiate ia, fakataha mo e kau palōfita māʻoniʻoni; he kuo totongi ʻe he ʻOtua kiate ia koeʻuhi ko kimoutolu.” \v 21 Pea naʻe toʻo ʻe ha ʻāngelo mālohi ʻae maka ʻo hangē ha fuʻu maka momosi, ʻo ne lī ia ki he tahi, ʻo ne pehē, “ʻE pehē ʻa hono lī mālohi hifo ʻae kolo lahi ko ia ko Papilone, pea ʻe ʻikai ʻaupito kei ʻiloʻi ia. \v 22 Pea ʻe ʻikai ʻaupito kei fanongo ʻiate koe ʻae leʻo ʻoe kau tā haʻape, mo e kau tā meʻa faiva, mo e kau ifi fangufangu, mo e kau ifi meʻa lea, pea ʻe ʻikai kei ʻilo ʻiate koe ha tufunga ʻe taha, ʻi ha faiva ʻe taha; pea ʻe ʻikai kei ongoʻi ʻiate koe ʻae longoaʻa ʻoe maka momosi; \v 23 Pea ʻe ʻikai ʻaupito kei malama ʻiate koe ʻae ulo ʻo ha maama; pea ʻe ʻikai ʻaupito kei ongoʻi ʻiate koe ʻae leʻo ʻoe tangata taʻane mo e taʻahine: he ko e houʻeiki ʻo māmani ko hoʻo kau fakatau; he naʻe kākaaʻi ʻe hoʻo fie mana ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē.” \v 24 Pea naʻe ʻilo ʻiate ia ʻae toto ʻoe kau palōfita, mo e kakai māʻoniʻoni, mo kinautolu kotoa pē naʻe tāmateʻi ʻi he funga ʻo māmani.” \c 19 \cd \it 1 ʻOku fakamālō ki he ʻOtua ʻi he langi koeʻuhi ko e fakamaau ʻoe feʻauaki lahi, mo ʻene totongi ki he toto ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni. 7 Ko e taʻane ʻoe Lami. 10 ʻE ʻikai tali ʻe he ʻāngelo ʻae hū kiate ia. 17 ʻOku tānaki ʻae fanga manupuna ki he tāmate lahi.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni ne u ongoʻi ʻo hangē ko e leʻo lahi ʻoe kakai tokolahi ʻi he langi, ʻoku pehē, “Haleluia; Ke ʻi he ʻEiki ko hotau ʻOtua ʻae fakamoʻui, mo e ongoongolelei, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mālohi: \v 2 He ʻoku angatonu mo māʻoniʻoni ʻa ʻene ngaahi fakamaau: he kuo ne fakamaauʻi ʻae feʻauaki lahi, ʻaia naʻa ne ʻuliʻi ʻae maama ʻaki ʻene feʻauaki, pea kuo ne totongi kiate ia ʻae toto ʻo ʻene kau tamaioʻeiki.” \v 3 Pea naʻa nau toe pehē, “Haleluia. Pea naʻe ʻalu hake ʻa hono kohu ʻo taʻengata pea taʻengata.” \v 4 Pea ko e mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, mo e meʻa moʻui ʻe toko fā, naʻa nau foʻohifo, ʻo hū ki he ʻOtua naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻonau pehē, “ʻEmeni; Haleluia.” \v 5 Pea naʻe haʻu ʻae leʻo mei he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, naʻe pehē, “Fakafetaʻi ki hotau ʻOtua, ʻakinautolu kotoa pē ko ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo kimoutolu ʻoku manavahē kiate ia, ʻae siʻi mo e lalahi.” \v 6 Pea ne u ongoʻi ʻo hangē ko e leʻo ʻoe fuʻu kakai, pea hangē mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi, pea hangē mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi mana mālohi, ʻoku nau pehē, “Haleluia: he ʻoku pule ʻae ʻEiki ko e ʻOtua māfimafi. \v 7 Tau fiefia mo nekeneka, pea fakamālō kiate ia: he kuo hokosia ʻae taʻane ʻoe Lami, pea ko ʻene taʻahine kuo ne teuteuʻi ia.” \v 8 Pea naʻe tuku kiate ia ke ne kofuʻaki ʻae tupenu mahuʻinga, ʻoku maʻa mo hinehina: he ko e tupenu mahuʻinga, ko e māʻoniʻoni ia ʻoe kakai māʻoniʻoni. \v 9 Pea ne pehē mai kiate au, “Tohi, ‘ʻOku monūʻia ʻakinautolu kuo ui ki he kātoanga ʻoe taʻane ʻoe Lami.’” Pea ne pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi lea moʻoni eni mei he ʻOtua.” \v 10 Pea ne u mapeʻe hifo ʻi hono vaʻe, ke hū kiate ia. Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Vakai, ʻoua: he ko ho kaungā tamaioʻeiki au, pea ʻoku ou ʻi ho kāinga ʻoku maʻu ʻae fakamoʻoni ʻa Sisu: hū ki he ʻOtua: he ko e fakamoʻoni kia Sisu, ko e laumālie ia ʻoe kikite.” \v 11 Pea ne u mamata kuo matoʻo ʻae langi, pea vakai ko e hoosi hinehina; pea ko ia naʻa ne heka ai, naʻe ui ko Angatonu mo Moʻoni, pea ʻoku ne fai ʻae fakamaau mo e tau ʻi he māʻoniʻoni. \v 12 Naʻe tatau hono mata mo e ulo ʻoe afi, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae ngaahi pale lahi; pea naʻe tohi hono huafa, ʻaia naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha, ka ko ia pe. \v 13 Pea naʻe kofuʻaki ia ʻae pulupulu kuo unu ʻi he toto: pea ʻoku ui hono huafa, Ko e Folofola ʻae ʻOtua. \v 14 Pea ko e ngaahi matatau ʻi he langi naʻa nau muimui kiate ia mo e fanga hoosi hinehina, kuo kofuʻaki ʻae tupenu mahuʻinga, ʻoku hinehina mo maʻa. \v 15 Pea ʻoku ʻalu atu mei hono ngutu ʻae heletā māsila, koeʻuhi ke ne tā ʻaki ia ʻae ngaahi puleʻanga: pea te ne puleʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vaʻa ukamea: pea ʻoku ne malamalaki ʻae tataʻoʻanga uaine ʻoe kakaha ʻoe houhau ʻoe ʻOtua Māfimafi. \v 16 Pea ʻoku ʻi hono pulupulu mo hono tenga ʻae hingoa kuo tohi, KO E TUʻI ʻOE NGAAHI TUʻI, MO E ʻEIKI ʻOE NGAAHI ʻEIKI. \v 17 Pea ne u mamata ʻoku tuʻu ha ʻāngelo ʻi he laʻā; pea ne kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē ki he fanga manu kotoa pē ʻoku puna ʻi he ʻatā noa, “Haʻu ʻo fakakātoa ʻakinautolu ki he ʻohomohe ʻoe ʻOtua lahi; \v 18 koeʻuhi ke mou kai ʻae kakano ʻoe ngaahi tuʻi, mo e kakano ʻoe ngaahi ʻeikitau, mo e kakano ʻoe kau tangata mālohi, mo e kakano ʻoe fanga hoosi, mo kinautolu ʻoku heka ki ai.” \v 19 Pea ne u mamata ki he manu fekai, mo e ngaahi tuʻi ʻo māmani, mo ʻenau ngaahi matatau, naʻe tānaki ʻo fakataha ke nau tauʻi ia ʻoku heka ʻi he hoosi mo ʻene kautau. \v 20 Pea naʻe moʻua ʻae manu fekai, pea mo e palōfita loi naʻa ne fai ʻae ngaahi mana ʻi hono ʻao ʻaia naʻa ne kākaaʻi ʻaki ʻakinautolu kuo nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻoe manu fekai, mo kinautolu naʻe hū ki hono fakatātā. Naʻe lī moʻui ʻakinaua fakatouʻosi pe ki he ano ʻoe afi ʻoku vela ʻaki ʻae sulifa. \v 21 Pea naʻe tāmateʻi ʻa hono toe ʻaki ʻae heletā ʻo ia naʻe heka ʻi he hoosi, ʻaia naʻe ʻalu atu ʻi hono ngutu: pea naʻe mākona ʻae fanga manu kotoa pē ʻi honau kakano. \c 20 \cd \it 2 ʻOku haʻisia ʻa Sētane ʻi he taʻu ʻe afe. 6 Ko e ʻuluaki toetuʻu: ʻoku monūʻia ʻakinautolu ʻoku kau ki ai. 7 ʻOku toe vete ange ʻa Sētane. 8 Ko Koki mo Mekoki. 10 ʻOku lī ʻae tēvolo ki he ano ʻoe afi mo e sulifa. 12 Ko e toetuʻu fakamui mo lahi.\it* \p \v 1 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo naʻe ʻalu hifo mei langi, kuo ʻiate ia ʻae kī ʻoe luo taʻehanotakele, mo e ukamea fihifihi mo lahi ʻi hono nima. \v 2 Pea naʻa ne puke ʻae fuʻu ngata, ʻae ngata motuʻa ko ia, ʻaia ko e Tēvolo, mo Sētane, pea ne haʻi ia ʻi he taʻu ʻe afe, \v 3 ‌ʻO ne lī ia ki he luo taʻehanotakele, mo tāpuni ia ki ai, pea ne ʻai ki ai ʻae meʻa fakamaʻu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ne kei kākaaʻi ʻae ngaahi puleʻanga, kaeʻoua ke kakato ʻae taʻu ʻe afe: pea hili ia, ʻe vete ange ia ʻi ha kuonga siʻi. \v 4 Pea ne u mamata ki he ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki, mo kinautolu naʻe nofo ai, pea naʻe tuku ʻae fakamaau kiate kinautolu: pea \add ne u mamata \add*ki he ngaahi laumālie ʻokinautolu naʻe tutuʻu honau ʻulu ko e meʻa ʻi he fakamoʻoni kia Sisu, mo e folofola ʻae ʻOtua, pea kuo ʻikai te nau hū ki he manu fekai, pe ko hono fakatātā, pea kuo ʻikai te nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻi honau foʻi laʻē, pe ʻi honau nima; pea naʻa nau moʻui, mo pule mo Kalaisi ʻi he taʻu ʻe taha afe. \v 5 Ka ko hono toe ʻoe pekia, naʻe ʻikai te nau toe moʻui kaeʻoua ke kakato ʻae taʻu ʻe afe. Ko eni ʻae ʻuluaki toetuʻu. \v 6 ‌ʻOku monūʻia mo māʻoniʻoni ia ʻoku ne kau ʻi he ʻuluaki toetuʻu: ʻe ʻikai ikuna ʻakinautolu ʻe he mate ʻangaua, ka te nau hoko ko e kau taulaʻeiki ʻae ʻOtua mo Kalaisi, pea te nau pule mo ia ʻi he taʻu ʻe taha afe. \v 7 Pea ka kakato ʻae taʻu ʻe afe, ʻe vete ange ʻa Sētane mei hono fale fakapōpula, \v 8 Pea ʻe ʻalu atu ia ke ne kākaaʻi ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he feituʻu ʻe fā ʻo māmani, ʻa Koki mo Mekoki, ke tānaki ʻo fakataha ʻakinautolu ki he tau: ko hono lau ʻokinautolu ʻoku tatau mo e ʻoneʻone ʻi he matātahi. \v 9 Pea naʻa nau ʻalu hake ʻi hono māukupu ʻoe fonua, ʻonau ʻāʻi takatakai ʻae nofoʻanga tau ʻoe kakai māʻoniʻoni, mo e kolo ʻofeina: pea naʻe ʻalu hifo ʻae afi mei he ʻOtua ʻi he langi, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu. \v 10 Pea ko e tēvolo naʻa ne kākaaʻi ʻakinautolu, naʻe lī ia ki he ano ʻoe afi mo e sulifa, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae manu fekai mo e palōfita loi; pea ʻe fakamamahiʻi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻo taʻengata pea taʻengata. \v 11 Pea ne u mamata ki he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoku lahi pea hinehina, mo ia naʻe nofo ai, ʻaia naʻe puna mei hono ʻao ʻae fonua mo e langi; pea naʻe ʻikai ʻilo ha potu ki ai. \v 12 Pea ne u mamata ki he pekia, ʻae iiki mo e lalahi, naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea mo e folahi ʻoe ngaahi tohi: pea folahi mo e tohi ʻe taha, ʻa ia \add ko e tohi \add*ʻoe moʻui: pea naʻe fakamaauʻi ʻae pekia mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue. \v 13 Pea naʻe tuku hake ʻe he tahi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai; pea tuku hake ʻe he faʻitoka mo hētesi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai: pea naʻe fakamaau ʻakinautolu taki taha ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue. \v 14 Pea naʻe lī ʻae mate mo hētesi ki he ano ʻoe afi. Ko eni ʻae mate ʻangaua. \v 15 Pea ko ia kotoa pē naʻe ʻikai ʻilo kuo tohi ʻi he tohi ʻoe moʻui, naʻe lī ia ki he ano ʻoe afi. \c 21 \cd \it 1 Ko e langi foʻou mo e fonua foʻou. 10 Ko e Selūsalema ʻi he langi, mo e fakamatala lahi ki ai. 23 ʻOku ʻikai ʻaonga ki ai ʻae laʻā, ko e maama ʻaʻana ko e nāunau ʻoe ʻOtua. 24 ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tuʻi ʻo māmani ʻenau ngaahi koloa ki ai.\it* \p \v 1 Pea ne u mamata ki he langi foʻou mo e fonua foʻou: he kuo mole atu ʻae ʻuluaki langi mo e ʻuluaki fonua: pea naʻe ʻikai kei ʻi ai ha tahi. \v 2 Pea ko au Sione, ne u mamata ki he kolo māʻoniʻoni, ko Selūsalema foʻou, ʻoku ʻalu hifo mei he ʻOtua ʻi he langi, kuo teuteu ʻo hangē ha taʻahine kuo teu ki hono ʻeiki taʻane. \v 3 Pea ne u fanongo ki he leʻo lahi mei he langi, ʻoku pehē, “Vakai, ko e fale fehikitaki ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi he kakai, pea ʻe nofo ia mo kinautolu; pea te nau hoko ko hono kakai, pea ʻe ʻiate kinautolu ʻae ʻOtua, ko honau ʻOtua. \v 4 Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtua ʻae loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻae ngaahi meʻa muʻa.” \v 5 Pea ko ia naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki naʻe pehē ʻe ia, “Vakai, ʻoku ou fakafoʻou ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.” Pea ne pehē mai kiate au, “Tohi: he ʻoku moʻoni mo totonu ʻae ngaahi lea ni.” \v 6 Pea ne pehē mai kiate au, “Kuo fai ia. Ko au ko e ʻAlifa mo ʻOmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga. Te u foaki taʻetotongi mei he matavai moʻui kiate ia ʻoku fieinu. \v 7 Ko ia ia ʻe ikuna, ʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē; pea teu hoko ko hono ʻOtua, pea ʻe hoko ia ko hoku foha. \v 8 Ka ko e loto foʻi, mo e taʻetui, mo e fakalielia, mo e kau fakapō, mo e kau feʻauaki, mo e kau fiemana, mo e kau tauhi tamapua, mo e loi kotoa pē, ko honau tofiʻa ʻoku ʻi he ano ʻoku vela ʻi he afi mo e sulifa: ʻaia ko e mate ʻangaua.” \v 9 Pea ko e tokotaha ʻi he ʻāngelo ʻe toko fitu, ʻakinautolu naʻe ʻi ai ʻae hina ʻe fitu kuo fonu ʻi he malaʻia fakamui ʻe fitu, naʻe haʻu kiate au, ʻo lea mai kiate au, mo pehē, “Haʻu ki heni, te u fakahā kiate koe ʻae taʻahine, ko e uaifi ʻoe Lami.” \v 10 Pea naʻe ʻāvea au ʻi he laumālie ki ha moʻunga lahi mo māʻolunga ʻo ne fakahā kiate au ʻae kolo lahi ko ia, ʻae Selūsalema māʻoniʻoni, ʻoku ʻalu hifo mei loto langi mei he ʻOtua, \v 11 Kuo ʻi ai ʻae nāunau ʻoe ʻOtua: pea ko hono maama naʻe tatau mo e maka koloa mahuʻinga lahi ʻaupito, ʻio, ʻe hangē ko e maka ko e sasipa, ʻoku ʻāsinisini ʻo hangē ko e kalisitala; \v 12 Pea naʻe ai hono ʻa naʻe lahi mo māʻolunga, pea naʻe hongofulu ma ua hono ngaahi matapā, pea naʻe ʻi he ngaahi matapā ʻae ʻāngelo ʻe toko hongofulu ma toko ua, pea naʻe tohi ʻi ai ʻae hingoa, ʻa ia \add ko e hingoa \add*ʻoe faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: \v 13 Naʻe tolu ʻae matapā ki he potu hahake; naʻe tolu ʻae matapā ki he potu tokelau; naʻe tolu ʻae matapā ki he potu tonga; naʻe tolu ʻae matapā ki he potu lulunga. \v 14 Pea ko e ʻā ʻoe kolo, naʻe hongofulu ma ua hono ngaahi tuʻunga, pea naʻe ʻi ai ʻae hingoa ʻae ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua ʻoe lami. \v 15 Pea ko ia naʻa ne talanoa mai kiate au, naʻa ne maʻu ʻae vaʻa kaho koula, ke fuofua ʻaki ʻae kolo, mo hono ngaahi matapā, mo hono ʻā. \v 16 Pea ʻoku tapa fā tatau pe ʻae kolo, pea ʻoku tatau hono lōloa mo hono māukupu: pea ne fuofua ʻaki ʻae vaʻa kaho ʻae kolo, ko e maile ʻe taha afe mo e nimangeau. Ko hono lōloa mo hono māukupu mo hono māʻolunga ʻoku tatau pe. \v 17 Pea naʻe fuofua ʻae ʻā, ko e kiupite ʻe teau ma fāngofulu ma fā, ʻi he fuofua ʻoe tangata, ʻa ia, ko e ʻāngelo. \v 18 Pea naʻe langa ʻaki ʻa hono ʻā ʻae sasipa: pea ko e kolo ko e koula haohaoa, ʻo hangē ha sioʻata ʻāsinisini. \v 19 Pea ko e ngaahi tuʻunga ʻoe ʻā ʻoe kolo, naʻe sipa; ko hono ua, ko e safaia; ko hono tolu, ko e kalisitone; ko hono fā, ko e ʻemalata; \v 20 Ko hono nima, ko e satoniki; ko hono ono, ko e satio; ko hono fitu, ko e kalisolaite; ko hono valu, ko e pelili; ko hono hiva, ko e topasi ko hono hongofulu, ko e kelaisapaso ko hono hongofulu ma taha, ko e sasini; ko hono hongofulu ma ua, ko e ʻametisi. \v 21 Pea ko hono matapā ʻe hongofulu ma ua, ko e mataʻitofe ʻe hongofulu ma ua; naʻe taki taha pe ʻae mataʻitofe ʻi he matapā: pea ko e hala lahi ʻoe kolo, ko e koula haohaoa, ʻo hangē ha sioʻata ʻāsinisini. \v 22 Pea naʻe ʻikai te u mamata ʻi ai ki ha fale tapu: he ko hono fale tapu ʻoʻona ʻae ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi pea mo e Lami. \v 23 Pea naʻe ʻikai ʻaonga ʻae laʻā ki he kolo, pe ko e māhina, ke ulo ʻi ai: he ʻoku fakamaama ia 'e he naunau 'oe 'Otua, pea ko e Lami, ko hono maama ia 'o'ona. \v 24 Pea ko e ngaahi pule'anga 'o kinautolu 'e fakamo'ui te nau 'a'eva 'i hono maama: pea 'oku 'omi ki ai 'e he ngaahi tu'i 'o māmani ʻa honau nāunau mo e fakaʻapaʻapa. \v 25 Pea ʻe ʻikai tāpuni ʻa hono ngaahi matapā ʻi he ʻaho; he koeʻuhi ʻe ʻikai ʻi ai ha pō. \v 26 Pea te nau ʻomi ki ai ʻae nāunau mo e fakaʻapaʻapa ʻoe ngaahi puleʻanga. \v 27 Pea ʻe ʻikai ʻaupito hū ki ai ha meʻa ʻoku fakaʻuli, pe fai fakalielia, pe loi: ka ko kinautolu pe ʻoku tohi ʻi he tohi ʻoe moʻui ʻae Lami. \c 22 \cd \it 1 Ko e vaitafe ʻoe vai moʻui. 2 Ko e ʻakau ʻoe moʻui. 5 Ko e maama ʻae kolo ʻoe ʻOtua ʻiate ia pe. 9 ʻE ʻikai tali ʻe he ʻāngelo ʻae hū kiate ia. 18 Ke ʻoua naʻa fakalahi ʻaki ha meʻa ki he folofola ʻae ʻOtua, pe toʻo ha meʻa mei ai.\it* \p \v 1 Pea naʻa ne fakahā kiate au ʻae vaitafe maʻa ʻoe vai moʻui, ʻāsinisini ʻo hangē ko e kalisitala, pea ʻoku haʻu mei he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua mo e Lami. \v 2 ‌ʻI he loto hala lahi ʻo ia, pea ʻi hono kauvai fakatouʻosi, naʻe ʻi ai ʻae ʻakau ʻoe moʻui, naʻe tupu ai ʻae fua kehekehe ʻe hongofulu ma ua, pea fua ia ʻi he māhina kotoa pē: pea ko hono louʻakau, ko e meʻa fakamoʻui ʻoe ngaahi puleʻanga. \v 3 Pea ʻe ʻikai kei ai ha malaʻia: he ko e ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua mo e Lami ʻe tuʻu ʻi ai; pea ʻe tauhi ia ʻe heʻene kau tamaioʻeiki: \v 4 Pea te nau mamata ki hono fofonga pea ʻe ʻi honau foʻi laʻē ʻa hono huafa. \v 5 Pea ʻe ʻikai ʻi ai ha pō; pea ʻoku ʻikai ʻaonga ki ai ha maama, pe ko e ulo ʻoe laʻā; he ʻoku fakamāmangia ʻakinautolu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua: pea te nau pule ʻo taʻengata pea taʻengata. \v 6 Pea naʻe pehē mai ʻe ia kiate au, “ʻOku totonu mo moʻoni ʻae ngaahi lea ni: pea ko e ʻEiki ko e ʻOtua ʻoe kau palōfita māʻoniʻoni,” Kuo ne fekau ʻene ʻāngelo ke fakahā ki heʻene kau tamaioʻeiki ʻae ngaahi meʻa ʻe toʻotoʻo ʻa hono fai. \v 7 “Vakai, ʻoku ou haʻu vave: ʻoku monūʻia ia ʻoku ne fai ʻae ngaahi lea ʻoe kikite ʻoe tohi ni.” \v 8 Pea ko au Sione, ne u mamata mo fanongo ki he ngaahi meʻa ni. Pea ʻi heʻeku fanongo mo mamata, ne u foʻohifo ke hū ʻi he vaʻe ʻoe ʻāngelo naʻa ne fakahā kiate au ʻae ngaahi meʻa ni. \v 9 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, “Vakai ke ʻoua: he ko hoʻo kaungā tamaioʻeiki au, pea ʻoku ou ʻi ho kāinga ko e kau palōfita, pea ʻokinautolu ʻoku nau fai ʻae ngaahi lea ʻoe tohi ni: hū ki he ʻOtua.” \v 10 Pea pehē ʻe ia kiate au, “ʻOua naʻa ke fakamaʻu ʻae ngaahi lea ʻoe kikite ʻi he tohi ni: he kuo ofi hono kuonga. \v 11 Ko ia ʻoku taʻeangatonu, tuku ia ke taʻeangatonu ai pe: pea ko ia ʻoku ʻuli, tuku ia ke ʻuli ai pe: pea ko ia ʻoku angatonu, tuku ia ke angatonu ai pe: pea ko ia ʻoku māʻoniʻoni, tuku ia ke māʻoniʻoni ai pe.” \v 12 Pea vakai, “ʻOku ou haʻu vave; pea ʻoku ʻiate au ʻeku totongi ke ʻatu ki he kakai taki taha ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.” \v 13 Ko au ko e ʻAlifa mo ʻOmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ko e ʻuluaki mo e kimui. \v 14 ‌ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku fai ʻene ngaahi fekau, koeʻuhi ke ngofua kiate kinautolu ʻae ʻakau ʻoe moʻui, pea nau hū ʻi he ngaahi matapā ki he kolo. \v 15 He ʻoku ʻi tuaʻā ʻae fanga kulī, mo e kau fiemana, mo e kau feʻauaki, mo e kau fakapō, mo e kau tauhi tamapua, mo ia kotoa pē ʻoku ʻofa mo fakatupu loi. \v 16 “Ko au Sisu, kuo u fekau ʻeku ʻāngelo ke fakahā atu kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa ni ʻi he ngaahi siasi. Ko au ko e aka mo e hako ʻo Tevita, pea ko e fetuʻu ngingila ʻoe pongipongi.” \v 17 Pea ʻoku pehē ʻe he Laumālie mo e taʻahine, “Haʻu.” Pea ke pehē mo ia ʻoku ne fanongo, “Haʻu.” Pea mo ia ʻoku fieinua, ke haʻu ia. Pea ko ia ʻoku loto ki ai, ke ne toʻo taʻetotongi ʻe ia ʻae vai ʻoe moʻui. \v 18 He ʻoku ou fakahā ki he kakai kotoa pē ʻoku fanongo ki he ngaahi lea ʻoe kikite ʻi he tohi ni, Kapau ʻe fakalahi ʻe ha tangata ki he ngaahi meʻa ni, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtua kiate ia ʻi he ngaahi malaʻia kuo tohi ʻi he tohi ni: \v 19 Pea kapau ʻe toʻo ʻe ha tangata mei he ngaahi lea ʻoe tohi ʻoe kikite ni, ʻe toʻo ʻe he ʻOtua ʻa hono ʻinasi mei he tohi ʻoe moʻui, pea mei he kolo māʻoniʻoni, pea mo e ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he tohi ni. \v 20 Ko ia ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ni; ʻoku pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou haʻu vave;” ʻEmeni. ʻIo, ke pehē, ʻEiki Sisu, ke ke hāʻele mai. \v 21 Ko e ʻaloʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni.