\id NUM \h Nomipā \toc1 Ko Hono Fā ʻoe Tohi ʻa Mōsese, Pe Ko Nomipā \toc2 Nomipā \toc3 Nom \mt2 KO HONO FĀ ʻOE TOHI ʻA MŌSESE, \mt3 ʻOKU UI KO E LAU MO E FEʻALUʻAKI ʻI HE TOAFA, PE KO \mt1 NOMIPĀ \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku fekau ʻe he ʻOtua kia Mōsese ke ne lau ʻae kakai. 5 Ko e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga. 17 Ko hono tokolahi ʻoe faʻahinga taki taha. 47 ʻOku ʻataʻatā ʻae kau Livai ki he ngāue ʻa Sihova.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he toafa ʻo Sainai, ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo hono ua ʻoe māhina, ʻi hono ua taʻu ʻo ʻenau haʻu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo pehē, \v 2 “Mou lau ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻi honau ngaahi faʻahinga ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo lau kotoa pē ʻi honau hingoa, ʻae kakai tangata kotoa pē taki taha; \v 3 Mei honau taʻu ʻe uofulu tupu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mālohi ke ʻalu atu ke tau ʻi ʻIsileli: ko koe mo ʻElone ke mo lau ʻakinautolu ʻi heʻenau ngaahi matatau. \v 4 Pea ʻe fakataha mo kimoua ha tangata ʻe tokotaha mei he faʻahinga kotoa pē; ko ia taki taha ʻoku ʻeiki ʻi he fale ʻo ʻene ngaahi tamai.” \p \v 5 ¶ Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe kau tangata ʻe tuʻu mo kimoua; ko ʻIlisua, ko e foha ʻo Setiua ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni: \v 6 Ko Selumieli, ko e foha ʻo Sulisatai ʻi he faʻahinga ʻo Simione. \v 7 Ko Nasoni, ko e foha ʻo ʻAminitapi ʻi he faʻahinga ʻo Siuta. \v 8 Ko Netanili, ko e foha ʻo Sua ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka. \v 9 Ko ʻIliapi, ko e foha ʻo Heloni ʻi he faʻahinga ʻo Sepuloni. \v 10 ‌ʻI he fānau ʻa Siosefa: ko ʻIlisama, ko e foha ʻo ʻAmihuti ʻi he faʻahinga ʻo ʻIfalemi; ko Kāmelieli, ko e foha ʻo Petasuli ʻi he faʻahinga ʻo Manase: \v 11 Ko ʻEpitani, ko e foha ʻo Kitione ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani. \v 12 Ko ʻEhiesa, ko e foha ʻo ʻAmisatai ʻi he faʻahinga ʻo Tani. \v 13 Ko Pakieli, ko e foha ʻo ʻOkilani ʻi he faʻahinga ʻo ʻAseli. \v 14 Ko ʻIliasafi, ko e foha ʻo Teuili ʻi he faʻahinga ʻo Kata. \v 15 Ko Heila, ko e foha ʻo ʻEnani ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali. \v 16 Ko kinautolu ni naʻa nau ongoongo lahi ʻi he kakai, ko e houʻeiki ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe ʻi ʻIsileli. \p \v 17 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese mo ʻElone ʻae kau tangata ni kuo fakahā honau hingoa: \v 18 Pea naʻa nau fakataha ʻae kakai kotoa pē ʻi he ʻuluaki \add ʻaho \add*ʻo hono ua ʻoe māhina, pea naʻa nau fakahā honau hokohoko ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau mo e lau ʻoe ngaahi hingoa taki taha, mei hono uofulu tupu ʻoe taʻu ʻo fai hake. \p \v 19 ¶ ʻO hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe pehē ʻa ʻene lau ʻakinautolu ʻi he toafa ʻo Sainai. \p \v 20 ¶ Pea ko e fānau ʻa Lupeni, ko e ʻuluaki foha ʻo ʻIsileli, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa taki taha, ʻae tangata kotoa pē, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 21 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni, ko e toko fā mano mo e toko ono afe ma nimangeau. \p \v 22 ¶ Ko e fānau ʻa Simione, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻakinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa taki taha, ʻae tangata kotoa pē mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 23 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Simione, ko e toko nima mano mo e toko hiva afe ma tolungeau. \p \v 24 ¶ Ko e fānau ʻa Kata, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 25 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Kata, ko e toko fā mano mo e toko nima afe mo e toko onongeau ma nimangofulu. \p \v 26 ¶ Ko e fānau ʻa Siuta, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 27 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta ko e toko fitu mano mo e toko fā afe ma onongeau. \p \v 28 ¶ Ko e fānau ʻa ʻIsaka, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 29 Ko kinautolu, naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka ko e toko nima mano mo e toko fā afe ma fāngeau. \p \v 30 ¶ Ko e fānau ʻa Sepuloni, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 31 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Sepuloni ko e toko nima mano mo e toko fitu afe ma fāngeau. \p \v 32 ¶ Ko e fānau ʻa Siosefa, ʻio, ʻae fānau ʻa ʻIfalemi ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 33 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻa ʻIfalemi, ko e toko fā mano ma toko nimangeau. \p \v 34 ¶ Ko e fānau ʻa Manase, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 35 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Manase, ko e toko tolu mano, mo e toko ua afe ma uangeau. \p \v 36 ¶ Ko e fānau ʻa Penisimani, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 37 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani, ko e toko tolu mano, mo e toko nima afe ma fāngeau. \p \v 38 ¶ Ko e fānau ʻa Tani, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 39 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Tani, ko e toko ono mano, mo e toko ua afe ma fitungeau. \p \v 40 ¶ Ko e fānau ʻa ʻAseli, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu, ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 41 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo ʻAseli, ko e toko fā mano, mo e toko taha afe ma nimangeau. \p \v 42 ¶ Ko e fānau ʻa Nafitali, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau; \v 43 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali, ko e toko nima mano, mo e toko tolu afe ma fāngeau. \v 44 Ko kinautolu eni naʻe lau, ʻaia naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone, mo e houʻeiki ʻo ʻIsileli, ko e kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua: naʻe taki taha tuʻu maʻae fale ʻo ʻene ngaahi tamai. \v 45 Naʻe pehē ʻakinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau ʻi ʻIsileli; \v 46 ‌ʻIo, ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ko e toko ono kilu, mo e toko tolu afe, mo e toko nimangeau ma nimangofulu. \p \v 47 ¶ Ka naʻe ʻikai lau ʻiate kinautolu ʻae kau Livai ʻi he faʻahinga ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 48 He kuo folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 49 “ʻE ʻikai te ke lau ʻae faʻahinga ʻo Livai, pea ʻoua naʻa ke lau ʻakinautolu fakataha mo e fānau ʻa ʻIsileli: \v 50 Ka ke fakanofo ʻae kau Livai ke pule ki he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni, pea mo e ngaahi nāunau kotoa pē ʻi ai, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ai, pea tenau fua ʻae fale fehikitaki, pea mo hono ngaahi nāunau kotoa pē; pea tenau ngāue ki ai, ʻo nofo takatakai ki he fale fehikitaki. \v 51 Pea ʻoka ʻalu atu ʻae fale fehikitaki, ʻe vete hifo ia ʻe he kau Livai; pea ʻoka nofo ʻae fale fehikitaki, ʻe fokotuʻu ia ʻe he kau Livai: pea ko e muli ʻoku haʻu ke ofi\add ki ai \add*ʻe tāmateʻi ia. \v 52 Pea ko e fānau ʻa ʻIsileli tenau fokotuʻu ʻa honau ngaahi fale fehikitaki, ʻae tangata taki taha ki hono ʻapitanga, pea mo e tangata taki taha ki hono fuka, ʻi honau ngaahi faʻahinga. \v 53 Ka ʻe nofo ʻae kau Livai ʻo takatakai ʻi he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha houhau ki he fakataha ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: pea ʻe tokanga ʻae kau Livai ki he tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni.” \v 54 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo fekau mai ʻe Sihova kia Mōsese; naʻe pehē pe ʻenau fai. \c 2 \cd \it 1 Ko e hokohoko ʻoe ngaahi faʻahinga ʻi honau ngaahi fale fehikitaki.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, mo ʻElone, ʻo pehē, \v 2 ‌ʻE nofo ʻae tangata taki taha ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki hono fakaʻilonga, ʻo fakataha mo e fuka ʻoe fale ʻo ʻenau tamai; pea tenau nofo mamaʻo ʻo folifoliaki ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 3 Pea ʻe nofo ʻi he potu hahake ʻo hangatonu ki he hopoʻangalaʻā, ʻakinautolu ʻoe fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo Siuta ʻi heʻenau ngaahi matatau: pea ko Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Siuta. \v 4 Pea ko ʻene kautau ʻaʻana, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fitu mano, mo e toko fā afe ma onongeau. \v 5 Pea ko kinautolu ʻe hoko\add ʻo nofo \add*mo ia ko e faʻahinga ʻo ʻIsaka, pea ko Netanili ko e foha ʻo Sua, ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa ʻIsaka. \v 6 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko fā afe ma fāngeau. \v 7 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Sepuloni, pea ko ʻIliapi, ko e foha ʻo Heloni ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Sepuloni. \v 8 Pea ko ʻene kautau mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko fitu afe ma fāngeau. \v 9 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo Siuta, ko e tokotaha kilu, mo e toko valu mano, mo e toko ono afe ma fāngeau, ʻi heʻenau ngaahi matatau. ʻE ʻalu muʻomuʻa atu ʻakinautolu ni. \p \v 10 ¶ Pea ʻe tuʻu ʻi he feituʻu tonga ʻae fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo Lupeni ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau; pea ko ʻIlisua ko e foha ʻo Setiua ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Lupeni. \v 11 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano, mo e toko ono afe ma nimangeau. \v 12 Pea ko kinautolu ʻe hoko nofo mo ia, ko e faʻahinga ʻo Simione: pea ko Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Simione. \v 13 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko hiva afe ma tolungeau. \v 14 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Kata pea ko ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili, ʻe ʻeikitau ia ʻi he ngaahi foha ʻo Kata. \v 15 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano, mo e toko nima afe mo e toko onongeau ma nimangofulu. \v 16 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo Lupeni, ko e tokotaha kilu, mo e toko nima mano, mo e toko taha afe mo e toko fāngeau ma nimangofulu, ʻi heʻenau ngaahi matatau. Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ʻi hono ua ʻoe ʻotu\add tangata\add*. \p \v 17 ¶ Pea ʻe toki ʻalu atu ʻae fale fehikitaki ʻoe kakai, fakataha mo e ʻapitanga ʻoe kau Livai ʻi he lotolotonga ʻoe kau tau: ʻo hangē pe ko ʻenau nofo, ʻe pehē pe ʻi heʻenau fononga atu, ko e tangata taki taha ʻe ʻi hono potu ʻi honau fakaʻilonga. \p \v 18 ¶ Pea ʻe tuʻu ʻi he potu lulunga ʻae fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo ʻIfalemi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻIlisama ko e foha ʻo ʻAmihuti, ʻe ʻeikitau ia ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIfalemi. \v 19 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano mo e toko nimangeau. \v 20 Pea ʻe hoko mo ia ʻae faʻahinga ʻo Manase: pea ko Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli, ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Manase. \v 21 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko tolu mano mo e toko ua afe mo e uangeau. \v 22 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Penisimani: pea ko ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Penisimani. \v 23 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, koe toko tolu mano mo e toko nima afe ma fāngeau. \v 24 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo ʻIfalemi, ko e tokotaha kilu, mo e toko valu afe, mo e toko teau, ʻi honau ngaahi matatau. Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ʻi hono tolu ʻoe ʻotu\add tangata\add*. \p \v 25 ¶ Pea ʻe tuʻu ʻi he potu tokelau ʻae fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo Tani ʻi heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Tani. \v 26 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko tolu mano, mo e toko ua afe ma toko fitungeau. \v 27 Pea ko kinautolu ʻoku hoko nofo mo ia ko e faʻahinga ʻo ʻAseli: pea ko Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa ʻAseli. \v 28 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano, mo e toko taha afe ma nimangeau. \v 29 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Nafitali: pea ko Heila ko e foha ʻo ʻEnani ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Nafitali. \v 30 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko tolu afe ma fāngeau. \v 31 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo Tani, ko e tokotaha kilu, mo e toko nima mano, mo e toko fitu afe ma onongeau. Pea ʻe muimui ʻakinautolu mo ʻenau ngaahi fuka. \p \v 32 ¶ Ko kinautolu ia naʻe lau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai: ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi honau ngaahi ʻapitanga, ʻi honau ngaahi matatau, ko e toko ono kilu, mo e toko tolu afe, mo e toko nimangeau ma nimangofulu. \v 33 Ka naʻe ʻikai lau ʻae kau Livai ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese. \v 34 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo fekau mai ʻe Sihova kia Mōsese: ko ia naʻa nau nofo ai ki honau ngaahi fakaʻilonga, pea naʻe pehē ʻenau fononga atu; taki taha ʻi honau ngaahi faʻahinga ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \c 3 \cd \it 1 Ko e ngaahi foha ʻo ʻElone. 5 ʻOku tuku ʻae kau Livai ki he kau taulaʻeiki koeʻuhi ko e ngāue ʻoe falelotu fehikitaki, 11 Ko e fetongi ʻoe ʻuluaki fānau. 14 ʻOku lau ʻae kau Livai ʻi honau ngaahi faʻahinga. 21 Ko e ngaahi faʻahinga mo e tokolahi, mo e tauhi ʻoe fānau ʻa Kesoni, 27 Mo e kau Kohate, 33 Mo e kau Melali, 38 Ko e tuʻunga mo e ngāue ʻa Mōsese mo ʻElone. 40 ʻOku ʻataʻatā ʻae ʻuluaki fānau ko e meʻa ʻi he kau Livai. 44 ʻOku huhuʻi hono toe.\it* \p \v 1 Pea ko eni foki ʻae ngaahi toʻutangata ʻo ʻElone mo Mōsese ʻi he ʻaho naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he moʻunga ko Sainai. \v 2 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElone; ko Natapi ko e ʻuluaki ia, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, mo ʻItama. \v 3 Pea ko e hingoa ia ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElone naʻe fakanofo ko e kau taulaʻeiki, ʻakinautolu naʻa ne fakatapui ke ngāue ʻi he ngāue fakataulaʻeiki. \v 4 Pea naʻe mate ʻa Natapi mo ʻApiu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi heʻena ʻomi ʻae afi kehe ki he ʻao ʻo Sihova ʻi he toafa ʻo Sainai, pea naʻe ʻikai haʻana fānau: pea ko ʻEliesa mo ʻItama naʻa na ngāue ʻi he ngāue fakataulaʻeiki ʻi he ʻao ʻo ʻElone ko ʻena tamai. \p \v 5 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 6 “Ke ke fakaofi mai ʻae faʻahinga ʻo Livai, pea fakahā ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki koeʻuhi kenau ngāue kiate ia. \v 7 Pea tenau tokanga ki heʻene ngāue, mo e ngāue ʻae kakai kotoa pē, ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ke fai ki he ngāue ʻoe fale fehikitaki. \v 8 Pea tenau tauhi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, mo e ngāue ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ke fai ki he ngāue ʻoe fale fehikitaki. \v 9 Pea te ke foaki ʻae kau Livai kia ʻElone mo hono ngaahi foha: kuo foaki ʻakinautolu kotoa pē kiate ia mei he fānau ʻa ʻIsileli. \v 10 Pea te ke fakanofo ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha, pea tenau fai ʻenau ngāue fakataulaʻeiki: pea ko e muli ʻe haʻu ʻo ofi ʻe tāmateʻi ia.” \v 11 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 12 “Pea ko au, vakai, Ko au kuo ʻomi ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki tama kotoa pē kuo ne toʻo ʻae manāva ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; ko ia ai, ʻe ʻoʻoku ʻae kau Livai; \v 13 Koeʻuhi ʻoku ʻoʻoku ʻae ʻuluaki tama kotoa pē; he ko e ʻaho ne u taaʻi ai ʻae ʻuluaki fānau ʻi he fonua ko ʻIsipite, ne u fakatapui ai kiate au ʻae ʻuluaki tama ʻi ʻIsileli, ʻae tangata mo e manu; Ko au ko Sihova ʻe ʻoʻoku ʻakinautolu.” \p \v 14 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he toafa ʻo Sainai, ʻo pehē, \v 15 Ke ke lau ʻae fānau ʻa Livai ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻae kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina, ke ke lau fakaʻaufuli ʻakinautolu. \v 16 Pea naʻe lau ʻakinautolu ʻe Mōsese ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova, pea hangē ko e fekau kiate ia. \v 17 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo Livai; ko Kesoni, mo Kohate, mo Melali. \v 18 Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko Lipinai, mo Simi. \v 19 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kohate ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko ʻAmilami, mo ʻIsa, mo Hepeloni, mo ʻUsili. \v 20 Pea ko e ngaahi foha ʻo Melali ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko Mali, mo Musi. Pea ko e ngaahi fānau ʻoe kau Livai ʻakinautolu ni, ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 21 Pea naʻe ʻia Kesoni ʻae faʻahinga ʻoe kau Lipinai, mo e faʻahinga ʻoe kau Simi; pea ko e ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kesoni ʻakinautolu ni. \v 22 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu ʻo fakatatau ki he lau ʻoe kakai tangata mei hono taha māhina ʻo fai hake, ʻio, ʻakinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ko e toko fitu afe ma toko nimangeau. \v 23 Pea ʻe nofo kituʻa ʻi he fale fehikitaki ki he potu lulunga ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kesoni. \v 24 Pea ko ʻIliasafi ko e foha ʻo Laeli, ko e ʻeiki ia ʻoe fale ʻoe tamai ʻae kau Kesoni. \v 25 Pea ko e ngāue ʻae ngaahi foha ʻo Kesoni ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, ko e faletapu, pea mo e fale fehikitaki, mo hono pulonga, pea mo e puipui ʻoe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 26 Pea mo e ngaahi puipui ʻoe lotoʻā, pea mo e puipui ʻoe matapā ʻoe lotoʻā, ʻaia ʻoku ofi ki he fale fehikitaki, pea ʻoku takatakai ʻae feilaulauʻanga, pea mo e ngaahi maea ki he ngāue kotoa pē ʻi ai. \p \v 27 ¶ Pea naʻe ʻia Kohate ʻae faʻahinga ʻoe kau ʻAmilami, pea mo e faʻahinga ʻoe kau ʻIsa, pea mo e faʻahinga ʻoe kau Hepeloni, pea mo e faʻahinga ʻoe kau ʻUsili, pea ko e ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kohate ʻakinautolu ni. \v 28 Ko e lau ʻoe kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko e toko valu afe ma toko onongeau, kuo nau fai ki he ngāue ʻoe faletapu. \v 29 Ko e ngaahi faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Kohate tenau nofo ʻi he potu tonga ʻoe fale fehikitaki. \v 30 Pea ko ʻElisefani ko e foha ʻo ʻUsili ko e ʻeiki ia ʻoe fale ʻoe tamai ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kohate. \v 31 Pea ko e meʻa kenau tauhi, ko e puha ʻoe fuakava, mo e palepale, mo e tuʻunga maama, mo e ngaahi feilaulauʻanga, mo e ngaahi ipu ʻoe faletapu ʻaia kuo nau ngāueʻaki, pea mo e puipui, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ai. \v 32 Pea ko ʻEliesa, ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki ko e pule ia ʻoe houʻeiki ʻoe kau Livai, pea ʻe pule ia kiate kinautolu ʻoku fai ʻae ngāue ʻoe faletapu. \p \v 33 ¶ Pea naʻe ʻia Melali ʻae faʻahinga ʻoe kau Mali, mo e faʻahinga ʻoe kau Musi: pea ko e ngaahi faʻahinga ʻo Melali ʻakinautolu ni. \v 34 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe kakai tangata kotoa pē, mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko e toko ono afe ma toko uangeau. \v 35 Pea ko Suleli ko e foha ʻo ʻEpieli ko e ʻeiki ia ʻoe fale ʻoe tamai ʻae ngaahi faʻahinga ʻo Melali: ko kinautolu ni, ʻe nofo ʻi he potu tokelau ʻoe fale fehikitaki. \v 36 Pea ʻoku ʻae ngaahi foha ʻo Melali ʻae ngaahi laupapa ʻoe fale fehikitaki, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, mo hono ngaahi pou, mo hono ngaahi tuʻunga pou, pea mo hono ngaahi ipu kotoa pē, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ngāueʻaki ʻi ai. \v 37 Pea mo e ngaahi ʻotu pou ʻoe lotoʻā, pea mo honau ngaahi tuʻunga, mo honau ngaahi tutuki, mo honau ngaahi maea. \p \v 38 ¶ Ka ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ki he potu hahake, ʻio, ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he potu hahake, ko Mōsese, mo ʻElone, mo hono ngaahi foha, ke tauhi ai ʻae ngāue ʻoe faletapu ki he ngāue ʻae fānau ʻa ʻIsileli; pea ko e muli ʻoku haʻu ʻo ofi ʻe tāmateʻi ia. \v 39 Ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he kau Livai, ʻaia naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ʻi he fekau ʻa Sihova, ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻae kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko e toko ua mano ma toko ua afe. \p \v 40 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ke ke lau ʻae ʻuluaki tama tangata kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli mei hono taha māhina ʻo fai hake, pea ke lau honau hingoa. \v 41 Pea ke ʻave ʻae kau Livai moʻoku, (Ko au ko Sihova) ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki fānau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; pea mo e fanga manu ʻae kau Livai, ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki kotoa pē ʻoe fanga manu ʻae fānau ʻa ʻIsileli.” \v 42 Pea naʻe lau ʻe Mōsese ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia. \v 43 Pea ko e ʻuluaki tama tangata kotoa pē ʻi he lau ʻa honau hingoa mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ko e toko ua mano, mo e toko ua afe, mo e toko uangeau, mo e toko fitungofulu ma toko tolu. \p \v 44 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 45 “ʻAve ʻae kau Livai ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi hē fānau ʻa ʻIsileli; pea mo e fanga manu ʻae kau Livai ke fetongi ʻaki ʻenau fanga manu pea ko e kau Livai ʻe ʻoʻoku ʻakinautolu: Ko au ko Sihova. \v 46 Pea koeʻuhi ko kinautolu, ʻe huhuʻi ʻae toko uangeau mo e toko fitungofulu ma toko tolu ʻoe ʻuluaki tama ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu kuo tokolahi hake ʻi he kau Livai; \v 47 Ke ke ʻave ʻa e\add sikeli \add*ʻe nima maʻanautolu taki taha, ʻo fakatatau ki he\add sikeli \add*ʻoe faletapu: (koe\add sikeli \add*ko e kela ʻe uofulu:) \v 48 Pea te ke ʻatu ʻae paʻanga, ʻaia kuo huhuʻi ʻaki ʻakinautolu ʻoku toe, kia ʻElone mo hono ngaahi foha.” \v 49 Pea naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻae paʻanga huhuʻi ʻokinautolu naʻe tokolahi hake ʻiate kinautolu naʻe huhuʻi ʻe he kau Livai: \v 50 Naʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi paʻanga mei he ʻuluaki fānau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; ko e\add sikeli \add*ʻe afe ma tolungeau ma onongofulu ma nima, ʻo fakatatau mo e\add sikeli \add*ʻoe faletapu: \v 51 Pea naʻe ʻatu ʻe Mōsese ʻae ngaahi paʻanga kuo huhuʻi ʻaki ʻakinautolu kia ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, pea hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese. \c 4 \cd \it 1 Ko e lakanga ngāue ʻae kau Livai. 4 Ko e meʻa ʻe fua ʻe he kau Kohate, ʻoka tuku hifo ʻe he kau taulaʻeiki ʻae fale fehikitaki. 16 Ko e taulaʻeiki ʻa ʻElone, 17 Ko e ngāue ʻae kau taulaʻeiki. 21 Ko e meʻa ʻe fua ʻe he fānau ʻa Kesoni, 29 Ko e meʻa ʻe fua ʻe he kau Melali. 34 Ko hono tokolahi ʻoe fānau ʻa Kohate, 38 Mo e fānau ʻa Kesoni, 42 Mo e fānau ʻa Melali.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, \v 2 Mo lau ʻae ngaahi foha ʻo Kohate mei he ngaahi foha ʻo Livai, ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, \v 3 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ki he tau, ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 4 Pea ko e ngāue eni ʻae ngaahi foha ʻo Kohate ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻi he ngaahi meʻa toputapu. \v 5 Pea ʻoka hiki atu ʻae ʻapitanga, ʻe haʻu ʻa ʻElone, mo hono ngaahi foha, kenau vete hifo ʻae fakapulonga, ʻo ʻuʻufi ʻaki ia ʻae puha ʻoe fuakava: \v 6 Pea ʻe tuku ki ai ʻae kiliʻi pasia ke ʻuʻufi ʻaki ia, pea ʻe ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae kofu lanumoana, pea ʻe ʻai ki ai hono ʻakau haʻamo. \v 7 Pea ko e palepale ʻoe ma ʻoe ʻao tenau ʻuʻufi ʻaki ʻae kofu lanumoana, pea tuku ki ai ʻae ngaahi ipu, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ipu louluo, pea mo e ngaahi tāpuni ke ʻufiʻufi ʻaki; pea ʻe tuku ki ai ʻae ma ʻoe ʻao: \v 8 Pea tenau ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kofu kulaʻahoʻaho, pea ʻe toe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kiliʻi pasia, pea ʻe ʻai ki ai hono ʻakau haʻamo. \v 9 Pea tenau ʻave ʻae kofu lanumoana, ʻo ʻuʻufi ʻaki ʻae tuʻunga maama, mo hono ngaahi foʻi maama, mo hono ngaahi hikofi, mo e ngaahi tukuʻanga ʻoe maama helekosi, pea mo e ipu lolo kotoa pē, ʻaia ʻoku nau ngāueʻaki ki ai: \v 10 Pea tenau tuku ia mo hono ngaahi ipu kotoa pē ke ʻuʻufi ʻaki ʻae kiliʻi pasia, pea ʻe tuku ia ki ha fata. \v 11 Pea tenau faliki ʻaki ʻae feilaulauʻanga koula ʻae kofu lanumoana, pea toe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kiliʻi pasia, pea ʻe tuku ki ai hono ʻakau haʻamo. \v 12 Pea tenau toʻo ai ʻae nāunau kotoa pē ʻoe ngāue, ʻaia ʻoku nau ngāueʻaki ʻi he faletapu, pea ʻe tuku ia ki ha kofu lanumoana, pea ʻe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae pulonga kiliʻi pasia, pea ʻe tuku ia ki ha fata. \v 13 Pea tenau ʻave ʻae efuefu mei he feilaulauʻanga, pea ʻe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kofu paʻuhiʻuhi: \v 14 Pea tenau tuku ki ai hono ngaahi ipu kotoa pē, ʻaia ʻoku nau ngāueʻaki ki ai, ʻio, ʻae ngaahi ipu ʻaiʻanga afi, mo e ngaahi huhu, pea mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo, ko e ngaahi ipu kotoa pē ʻoe feilaulauʻanga; pea tenau ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kiliʻi pasia, pea tuku ki ai hono ʻakau haʻamo. \v 15 Pea ka fakaʻosi ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha ʻae fakapulonga ʻoe faletapu, pea mo hono ngaahi nāunau kotoa pē, pea ka hiki atu ʻae ʻapitanga; ʻe toki haʻu ʻae ngaahi foha ʻo Kohate ʻo fata ia: kaeʻoua naʻa nau ala ki ha meʻa tapu, telia naʻa nau mate ai. Ko e ngaahi meʻa ni ko e kavenga ia ʻae ngaahi foha ʻo Kohate ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai. \p \v 16 ¶ Pea ko e ngāue ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, ko e lolo ki he maama, pea mo e meʻa namu kakala, pea mo e feilaulau meʻakai ʻoe ʻaho, pea mo e lolo ʻoe fakanofo, pea mo e pule ʻoe fale fehikitaki, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ai, ʻi he faletapu, pea mo hono ngaahi nāunau ʻo ia. \p \v 17 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, \v 18 “ʻOua naʻa mo vaheʻi ʻae faʻahinga ʻoe ngaahi fānau ʻa Kohate mei he kau Livai: \v 19 Ka ko eni ia te mou fai kiate kinautolu, koeʻuhi kenau moʻui, pea ʻikai mate, ʻoka nau ka haʻu ki he ngaahi meʻa toputapu: ʻe ʻalu ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha ʻo tuʻutuʻuni kiate kinautolu taki taha ʻenau ngāue mo ʻenau kavenga: \v 20 Ka ʻe ʻikai tenau hū atu ke mamata ʻoka ʻuʻufi ʻae ngaahi meʻa toputapu, telia naʻa nau mate.” \p \v 21 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 22 Ke ke lau foki ʻae ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fānau; \v 23 Ke ke lau ʻakinautolu mei he tolungofulu taʻu ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu; ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 24 Pea ko e ngāue eni ʻae faʻahinga ʻoe kau Kesoni, ke tauhi, mo kavenga ʻaki: \v 25 Pea tenau fua ʻae ngaahi puipui ʻoe fale fehikitaki, pea mo e fale fehikitaki ʻoe kakai, ko hono fakapulonga, pea mo e ʻuʻufi kiliʻi pasia ʻoku ʻuʻufi ʻaki ia, pea mo e puipui ʻoe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, \v 26 Pea mo e ngaahi puipui ʻoe lotoʻā, pea mo e puipui ke matapā ʻaki ʻi he hūʻanga ʻoe lotoʻā, ʻaia ʻoku ofi ki he fale fehikitaki pea ʻoku takatakai ʻi he veʻe feilaulauʻanga, pea mo hono ngaahi maea, pea mo e nāunau kotoa pē ʻo ʻenau tauhi, pea mo e meʻa kotoa pē kuo ngaohi maʻanautolu: ʻe pehē ʻenau tauhi. \v 27 ‌ʻE ʻi he tuʻutuʻuni ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha ʻae ngāue kotoa pē ʻae ngaahi foha ʻo Kesoni, mo ʻenau kavenga kotoa pē, pea mo ʻenau tauhi kotoa pē: pea te mou tuʻutuʻuni kiate kinautolu ʻenau kavenga kotoa pē. \v 28 Pea ko e ngāue eni ʻae faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai: pea ʻe puleʻi ʻenau ngāue ʻe ʻItama ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki. \p \v 29 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Melali, ke ke lau ʻakinautolu ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai; \v 30 Ke ke lau ʻakinautolu mei he tolungofulu taʻu, ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 31 Pea ko e fakahā eni ʻo ʻenau kavenga, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue kotoa pē ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai; ko e ngaahi laupapa ʻoe fale fehikitaki, pea mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, pea mo hono ngaahi pou, pea mo hono ngaahi tuʻungaʻi pou, \v 32 Pea mo e ngaahi ʻotu pou takatakai ʻoe lotoʻā, mo hono ngaahi tuʻungaʻi pou, mo hono ngaahi faʻo, mo hono ngaahi maea, fakataha mo honau nāunau kotoa pē, pea mo ʻenau ngāue kotoa pē: pea te mo lau ʻi honau hingoa ʻae ngaahi meʻa ʻoe ngāue ʻo ʻenau kavenga. \v 33 Pea ko e ngāue eni ʻae fānau ʻae ngaahi foha ʻo Melali, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue kotoa pē ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻi he pule ʻa ʻItama ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki. \p \v 34 ¶ Pea naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone mo e houʻeiki ʻoe kakai ʻae ngaahi foha ʻoe kau Kohate ʻi honau ngaahi faʻahinga, pea mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, \v 35 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ki he ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai: \v 36 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu ʻi honau ngaahi faʻahinga ko e toko ua afe mo e toko fitungeau ma nimangofulu. \v 37 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻoe fānau ʻoe kau Kohate, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku faʻa fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻakinautolu naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese. \v 38 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻi honau ngaahi faʻahinga, pea mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, \v 39 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ki he ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, \v 40 ‌ʻIo, ʻakinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e toko ua afe mo e toko onongeau ma tolungofulu. \v 41 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻi he fānau ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻiate kinautolu kotoa pē ʻe ngofua ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻakinautolu naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova. \p \v 42 ¶ Pea ko kinautolu naʻe lau ʻoe ngaahi fānau ʻa Melali, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, \v 43 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ki he ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, \v 44 ‌ʻIo, ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko e toko tolu afe ma toko uangeau. \v 45 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻi he fānau ʻoe ngaahi foha ʻo Melali, ʻa ia, naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova ʻi he nima ʻa Mōsese. \v 46 Ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he kau Livai, ʻakinautolu naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone mo e houʻeiki ʻo ʻIsileli, ʻi honau ngaahi faʻahinga, pea mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, \v 47 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē naʻe haʻu ke fai ʻae ngāue ʻoe fai fekau, pea mo e tauhi ʻoe kavenga ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, \v 48 ‌ʻIo, ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ko e toko valu afe, mo e toko nimangeau ma valungofulu. \v 49 Pea naʻe lau ʻakinautolu ʻe he nima ʻo Mōsese, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova, ʻo taki taha fakatatau ki heʻene ngāue, pea mo ʻene kavenga: naʻe pehē ʻa ʻene lau ʻakinautolu ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese. \c 5 \cd \it 1 ʻOku hiki mei he fakataha ʻae taʻemaʻa. 5 ʻE totongi ki he talangataʻa. 11 Ko e ʻahiʻahi ʻoe fuaʻa.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Ke ke fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, kenau tuku kituaʻā mei he ʻapitanga ʻae kilia kotoa pē, pea mo ia kotoa pē ʻoku fānoa ai ha meʻa, pea mo ia kotoa pē ʻoku fakaʻuli ʻe he mate. \v 3 ‌ʻAe tangata mo e fefine ke mou tuku kituaʻā, ke mou tuku ʻakinautolu ki he tuaʻā ʻoe ʻapitanga: koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau fakaʻuli honau ʻapitanga, ʻaia ʻoku ou nofo ai, ʻi hono lotolotonga.” \v 4 Pea naʻe fai pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau tuku ʻakinautolu kituaʻā ʻi he ʻapitanga: ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe pehē ʻae fai ʻene fānau ʻa ʻIsileli. \p \v 5 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 6 Ke ke fakahā ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻOka fai ʻe ha tangata pe ʻe ha fefine ʻae angahala ʻoku fai ʻe he kakai, ke fai ha talangataʻa kia Sihova, pea halaia moʻoni ʻae tokotaha ko ia; \v 7 Tenau toki vete ʻenau angahala ʻaia kuo nau fai; pea te ne totongi ʻene angahala ʻaki ʻae meʻa ʻoku na tatau, pea ne fakalahi ki ai ʻaki ʻa hono vahe nima, pea te ne foaki ia kiate ia naʻa ne fai kovi ki ai. \v 8 Pea kapau ʻoku ʻikai ha kāinga ʻoe tangata ʻoku totongi ki ai ʻae fai kovi, tuku ke ʻatu ʻae totongi ʻoe fai kovi kia Sihova, ʻio, ki he taulaʻeiki; ko e fakalahi eni ʻoe sipitangata ʻoe feilaulau fakalelei ʻaia ʻe fai ʻaki ha fakalelei koeʻuhi ko ia. \v 9 Pea ko e meʻa foaki kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa tapu kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia kuo nau ʻomi ki he taulaʻeiki, ʻe ʻaʻana ia. \v 10 Pea ko e ngaahi meʻa ʻae tangata kotoa pē kuo fakatapui, ʻe ʻaʻana ia: pea ko e meʻa kotoa pē ʻe foaki ʻe ha tangata ki he taulaʻeiki ʻe ʻaʻana ia. \p \v 11 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 12 “Ke ke fakahā ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo ke pehē kiate kinautolu, kapau ʻe afe ʻae uaifi ʻo ha tangata, ʻo fai meʻa kovi kiate ia, \v 13 Pea kapau ʻe mohe ha tangata mo ia, pea fakafufū ia mei he mata ʻo hono husepāniti, pea ʻoku ʻikai fakahā, pea kuo ne ʻuliʻi ai, pea ʻoku ʻikai ha taha ke tukuakiʻi ia, pea naʻe ʻikai mamata ki ai ha taha; \v 14 Pea kapau ʻe tō kiate ia ʻae laumālie fakahoa, pea te ne fuaʻa ki hono uaifi, ka kuo ne ʻuliʻi: pea kapau ʻe tō kiate ia ʻae laumālie ʻoe fakahoa, pea te ne fuaʻa ki hono uaifi, ka ʻoku ʻikai ʻuliʻi ia: \v 15 ‌ʻE toki ʻomi ʻe he tangata hono uaifi ki he taulaʻeiki, pea te ne ʻomi ʻa ʻene feilaulau ʻaʻana, ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe efa ʻoe paʻale kuo momosi; ʻe ʻikai te ne lilingi ʻae lolo ki ai, pe tuku ʻae laipeno ki ai; he ko e feilaulau eni ʻoe fuaʻa, ko e feilaulau ke fakamanatu, ke fakamanatuʻi ai ʻae angahala. \v 16 Pea ʻe ʻomi ia ʻe he taulaʻeiki ke ofi, pea ʻe tuku ia ʻi he ʻao ʻo Sihova: \v 17 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae vai tapu ʻi ha ipu ʻumea; pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae efu mei he faliki ʻoe fale fehikitaki, ʻo ʻai ia ki he vai. \v 18 Pea ʻe tuku ʻe he taulaʻeiki ʻae fefine ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe tatala ʻae ʻulu ʻoe fefine, pea ʻe tuku ʻae feilaulau ʻoe fakamanatu ki hono nima, ʻaia ko e feilaulau ʻoe fuaʻa: pea ʻe ʻi he nima ʻoe taulaʻeiki ʻae vai kona, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae malaʻia: \v 19 Pea ʻe tuku ia ʻe he taulaʻeiki ke fuakava, ʻo ne pehē ki he fefine, “Kapau naʻe ʻikai te mo mohe mo ha tangata, pea kapau naʻe ʻikai te ke afe ke ʻuliʻi ko e mo ha taha ʻoku ʻikai ko ho husepāniti, te ke ʻataʻatā ko e mei he vai kona ni ʻoku tupu ai ʻae malaʻia: \v 20 Pea kapau kuo ke afe ki ha tokotaha, ka ʻoku ʻikai ko ho husepāniti, pea kapau kuo ke ʻuliʻi koe, pea kuo mo mohe mo ha tangata ʻoku ʻikai ko ho husepāniti: \v 21 (Pea ʻe toki tuku ʻe he taulaʻeiki ʻae fefine ke fuakava ki he malaʻia, pea ʻe pehē ʻe he taulaʻeiki ki he fefine), ʻE tuku ko e ʻe Sihova ko e malaʻia, pea mo e fuakavaʻanga ʻi ho kakai, ʻoka ngaohi ko e ʻe Sihova ke popo ho tenga, pea pupula ho kete;” \v 22 Pea ko e vai ni ʻaia ʻoku tupu ai ʻae malaʻia, ʻe hū ia ki ho fatu, pea ʻe pupula ai ho kete, pea popo ai ho tenga. Pea ʻe pehē ʻe he fefine, “ʻEmeni, ʻEmeni.’ \v 23 Pea ʻe tohi ʻe he taulaʻeiki ʻae ngaahi malaʻia ni ʻi ha tohi, pea te ne holoholoʻi ia ke ʻosi ʻaki ʻae vai kona: \v 24 Pea te ne tuku ʻae fefine ke ne inu ʻae vai kona, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae malaʻia; pea ko e vai kuo tupu ai ʻae malaʻia ʻe hū kiate ia; pea toki hoko ʻo kona. \v 25 Pea ʻe ʻave ʻe he taulaʻeiki mei he nima ʻoe fefine ʻae feilaulau ʻoe fuaʻa, pea te ne taʻaloʻalo ʻaki ʻae feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea hili ia ki he funga feilaulauʻanga: \v 26 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki mei he feilaulau ha falukunga, ʻio, ko hono fakamanatu ʻo ia, ʻo tutu ia ʻi he funga feilaulauʻanga, pea hili ia te ne tuku ʻae fefine ke ne inu ʻae vai. \v 27 Pea ʻoka ne ka tuku ʻae fefine ke ne inu ʻae vai, ʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo fakaʻuliʻi ia, ʻi heʻene fai meʻa kovi ki hono husepāniti, ko e vai ʻoku tupu ai ʻae malaʻia ʻe hū ia kiate ia, pea hoko ʻo kona, pea ʻe pupula hono kete, pea ʻe popo hono tenga: pea ʻe malaʻia ʻae fefine ʻi hono kakai. \v 28 Pea kapau kuo ʻikai fakaʻuliʻi ia, ka ʻoku maʻa pe; ʻe toki ʻataʻatā ia, pea ʻe faʻa tuituʻia ia. \v 29 Ko eni ʻae fono ʻoe fuaʻa ʻoka afe atu ʻae fefine ki ha taha kae tuku ʻa hono husepāniti, pea ʻoku ʻuli ai ia. \v 30 Pea ʻoka tō ki he tangata ʻae laumālie ʻoe fakahoa, pea te ne fuaʻa ki hono uaifi, te ne tuku ʻae fefine ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki kiate ia ʻae fono ni kotoa pē. \v 31 Pea ʻe toki ʻataʻatā ʻae tangata mei he angahala, pea ʻe fua ʻe he fefine ni ʻene angahala. \c 6 \cd \it 1 Ko e fono ki he Fakamanavahē. 22 Ko e anga ʻoe tāpuakiʻi ʻoe kakai.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo ke pehē kiate kinautolu, ʻOka fakamāvae ia ʻe ha tangata pe ʻe ha fefine ke fuakava ʻi he fuakava ʻae fakamavahe, ke fakamāvae ʻakinautolu kia Sihova: \v 3 ‌ʻE mahuʻi ia mei he uaine mo e inu mālohi, ʻe ʻikai te ne inu ʻae uaine mahi, pe ko e inu mālohi kuo mahi, ʻe ʻikai inu ʻe ia ʻae huhuʻa ʻoe kālepi, pe kai ʻae kālepi mata, pe mōmoa. \v 4 ‌ʻI he ʻaho kotoa pē kuo mavahe ai ia, ʻe ʻikai te ne kai ha meʻa ʻe taha kuo ngaohi mei he ʻakau ko e vaine, mei he tenga ʻo aʻu ki hono kafukafu. \v 5 Ko e ʻaho kotoa pē ʻoe fuakava ʻo ʻene mahuʻi ʻe ʻikai hoko ʻae tele ki hono ʻulu: kaeʻoua ke ʻosi ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia kuo mavahe ai ia kia Sihova, pea ʻe māʻoniʻoni ia, pea te ne tuku ke lōloa ʻa hono louʻulu. \v 6 Ko e ʻaho kotoa pē kuo mavahe ai ia kia Sihova, ʻoua naʻa ofi ange ia ki ha sino kuo mate. \v 7 ‌ʻE ʻikai te ne fakaʻuliʻi ia koeʻuhi ko ʻene tamai, pe ko ʻene faʻē, pe ko hono tokoua, pe ko hono tuofefine, ʻoka nau ka mate: koeʻuhi ko e fakatapui ia ʻi hono ʻulu ʻe hono ʻOtua. \v 8 Ko e ʻaho kotoa pē ʻo ʻene mavahe ʻoku māʻoniʻoni ai ia kia Sihova. \v 9 Pea kapau ʻe mate fakafokifā ha tangata ʻoku ofi kiate ia, pea kapau kuo ne fakaʻuliʻi ʻae fakatapu ʻo hono ʻulu; pehē te ne toki tele hono ʻulu, ʻi he ʻaho ʻo hono fakamaʻa te ne tele ia, ʻi hono ʻaho fitu. \v 10 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho te ne ʻomi ʻae ongo kulukulu, pe ha ongo lupe mui ki he taulaʻeiki, ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: \v 11 Pea ʻe feilaulau ʻaki ʻe he taulaʻeiki ʻae taha ko e feilaulau maʻae angahala, ka ko e taha ko e feilaulau tutu, pea ʻe fai ʻae fakalelei maʻana, he kuo angahala ia ʻi he mate, pea te ne fakatapui ʻa hono ʻulu ʻi he ʻaho ko ia. \v 12 Pea te ne fakatapui kia Sihova ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻene mavahe, pea te ne ʻomi ʻae lami ʻi hono ʻuluaki taʻu ko e feilaulau fakalelei, ka kuo mole ʻae ngaahi muʻaki ʻaho koeʻuhi kuo fakaʻuliʻi ʻe ia ʻa ʻene mavahe. \p \v 13 ¶ Pea ko eni ʻae fono ʻo ia kuo fakamavahe, ʻoka hili ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻene mahuʻi: ʻe ʻomi ia ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: \v 14 Pea te ne ʻatu ʻa ʻene feilaulau kia Sihova, ko e lami tangata ʻe taha taʻehanomele ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu, pea mo e lami fefine ʻe taha taʻehanomele ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau ia maʻae angahala, pea mo e sipitangata ʻe taha taʻehanomele ko e feilaulau fakalelei ia. \v 15 Pea mo e kato mā taʻefakalēvani, ʻae ngaahi foʻi mā ʻoe mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, pea mo e ngaahi mā manifinifi taʻefakalēvani kuo pani ʻaki ʻae lolo, mo ʻenau feilaulau meʻakai, mo ʻenau feilaulau inu. \v 16 Pea ʻe ʻomi ia ʻe he taulaʻeiki ki he ʻao ʻo Sihova, pea te ne ʻatu ʻa ʻene feilaulau maʻae angahala, mo ʻene feilaulau tutu: \v 17 Pea te ne ʻange ʻae sipitangata, ko e feilaulau fakalelei kia Sihova, mo e kato mā taʻefakalēvani, pea ʻe ʻatu foki ʻe he taulaʻeiki ʻa ʻene feilaulau meʻakai, mo ʻene feilaulau inu. \v 18 Pea ko ia kuo fakamavahe ʻe tele ʻe ia ʻa hono ʻulu ʻi heʻene mavahe ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea ʻe ʻave ʻe ia ʻae tuʻoni louʻulu ʻo ʻene mavahe, ʻo tuku ia ki he afi ʻaia ʻoku ʻi he lalo feilaulau fakalelei. \v 19 Pea ʻe ʻave ʻe he taulaʻeiki ʻae alanga ʻoe sipitangata kuo haka, pea mo e foʻi mā ʻe taha taʻefakalēvani mei he kato, mo e mā manifinifi ʻe taha taʻefakalēvani, ʻo ne tuku ia ki he nima ʻo ia kuo fakamavahe, ʻoka hili ʻae tele ʻoe louʻulu ʻo ʻene mahuʻi koe. \v 20 Pea ʻe lieliaki ia ʻe he taulaʻeiki, ko e feilaulau lieliaki ʻi he ʻao ʻo Sihova: ʻoku māʻoniʻoni ia ki he taulaʻeiki, fakataha mo e fatafata lieliaki, mo e alanga nima hiki hake; pea ka hili ia ʻe inu ʻae uaine ʻe ia naʻe fakamanavahē. \v 21 “‘Pea ko eni ʻae fono ʻo ia kuo fakamavahe ʻaia kuo fuakava, pea mo ʻene feilaulau kia Sihova koeʻuhi ko ʻene mavahe, pea mo ia te ne ʻomi ʻi hono nima: ʻo fakatatau ki he fuakava naʻa ne fuakava ʻaki, ʻe pehē ʻene fai ʻo hangē ko e fono ʻo ʻene mavahe.’” \p \v 22 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 23 “Ke ke lea kia ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo ke pehē, ‘ʻE pehē hoʻomou tāpuaki ʻae fānau ʻa ʻIsileli,’ pea te mou pehē kiate kinautolu: \q1 \v 24 ‘Ke fakamonūʻia ko e ʻe Sihova, ʻo tauhi koe: \q2 \v 25 Ke tuku ʻe Sihova ke ulo hono fofonga kiate koe, \q2 ʻo ne ʻaloʻofa kiate koe: \q1 \v 26 Ke hiki hake ʻe Sihova ʻa hono fofonga kiate koe, \q2 ʻo tuku ʻae fiemālie kiate koe.’ \p \v 27 “Pea tenau tuku hoku hingoa ki he fānau ʻa ʻIsileli; pea te u fakamonūʻia ʻakinautolu.” \c 7 \cd \it 1 Ko e feilaulau ʻae houʻeiki ʻi he fakatapui ʻoe fale fehikitaki. 10 Ko ʻenau ngaahi hifo kehekehe ʻi he fakatapui ʻoe feilaulauʻanga. 89 ʻOku folofola ʻae ʻOtua kia Mōsese mei he ʻafioʻanga ʻoe ʻaloʻofa.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho naʻe ʻosi ai hono fokotuʻu ʻe Mōsese ʻae fale fehikitaki, pea ne luluku ia, ʻo fakatapui ia, pea mo hono nāunau kotoa pē, ʻae feilaulauʻanga, pea mo hono ngaahi ipu kotoa pē, pea ne luluku ʻo fakatapui ia; \v 2 Naʻe feilaulau ai ʻae houʻeiki ʻo ʻIsileli, ko e ngaahi ʻeiki ʻoe fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga, pea naʻa nau pule kiate kinautolu naʻe lau: \v 3 Pea naʻa nau ʻomi ʻenau feilaulau ki he ʻao ʻo Sihova, ko e saliote ʻe ono kuo fakapulonga, mo e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua; ko e saliote ʻe taha ki he ongo ʻeiki ʻe toko ua, pea naʻa na taki taha ʻae pulu: pea naʻa nau ʻomi ia ki he matafale fehikitaki. \p \v 4 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 5 “Ke ke maʻu ia meiate kinautolu, koeʻuhi ke fai ʻaki ia ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai; pea te ke tuku ia ki he kau Livai, ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.” \v 6 Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese ʻae ngaahi saliote mo e fanga pulu, ʻo ne foaki ia ki he kau Livai. \v 7 Ko e saliote ʻe ua mo e fanga pulu ʻe fā, naʻa ne foaki ki he ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue: \v 8 Pea mo e saliote ʻe fā mo e fanga pulu ʻe valu naʻa ne foaki ki he ngaahi foha ʻo Melali, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue, ʻi he pule ʻa ʻItama ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki. \v 9 Ka ko e ngaahi foha ʻo Kohate naʻe ʻikai te ne foaki kiate kinautolu ha taha: koeʻuhi naʻe ʻiate kinautolu ʻae tauhi ʻoe faletapu ʻi heʻenau fua ia ki honau uma. \p \v 10 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻae houʻeiki he fakatapui ʻae feilaulauʻanga ʻi he ʻaho naʻe pani ai ia, ʻio naʻe ʻange ʻe he houʻeiki ʻenau feilaulau ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga. \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “ʻE ʻatu ʻe he houʻeiki ʻenau feilaulau ki he fakatapui ʻoe feilaulauʻanga, ʻo fai taki taha ʻi hono ʻaho.” \p \v 12 ¶ Pea ko ia naʻe ʻange ʻene feilaulau ʻi he ʻuluaki ʻaho, ko Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi ʻi he faʻahinga ʻo Siuta: \v 13 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e\add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, mo e ipu siliva ʻe taha ko e\add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia: \v 14 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e\add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 15 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 16 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 17 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: ko e feilaulau eni ʻa Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi. \p \v 18 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Netanili ko e foha ʻo Sua, ko e ʻeiki ʻo ʻIsaka, ʻi hono ʻaho ua: \v 19 Naʻa ne ʻange ki heʻene feilaulau ʻae ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, mo e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatoupito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia. \v 20 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 21 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 22 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 23 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: ko e feilaulau eni ʻa Netanili ko e foha ʻo Sua. \p \v 24 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻIliapi, ko e foha ʻo Heloni, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Sepuloni ʻi hono ʻaho tolu: \v 25 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatoupito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia; \v 26 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 27 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu ko e feilaulau tutu ia: \v 28 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha, ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 29 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: ko e feilaulau eni ʻa ʻIliapi ko e foha ʻo Heloni. \p \v 30 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻElisua ko e foha ʻo Setiua, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻi hono ʻaho fā: \v 31 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia; \v 32 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala; \v 33 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 34 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha, ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 35 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko eni ʻae feilaulau ʻa ʻElisua ko e foha ʻo Setiua. \p \v 36 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Simione ʻi hono ʻaho nima: \v 37 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia: \v 38 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 39 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 40 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 41 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai. \p \v 42 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Kata ʻi hono ʻaho ono: \v 43 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia: \v 44 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 45 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 46 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 47 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu; pea ko eni ʻae feilaulau ʻa ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili. \p \v 48 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻIlisama ko e foha ʻo ʻAmihuti, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻi hono ʻaho fitu: \v 49 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e \add sikeli \add* ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add* ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatoupito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia: \v 50 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 51 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 52 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 53 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi hono ʻuluaki taʻu; pea ko eni ʻae feilaulau ʻa ʻIlisama ko e foha ʻo ʻAmihuti. \p \v 54 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Manase ʻi hono ʻaho valu: \v 55 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e sikeli ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau kai ia: \v 56 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 57 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 58 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 59 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli. \p \v 60 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Penisimani ʻi hono ʻaho hiva: \v 61 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa \add ko e sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia: \v 62 Mo e sēpuni koula ʻe taha, \add ko e sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 63 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 64 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 65 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻo ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione. \p \v 66 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Tani ʻi hono ʻaho hongofulu: \v 67 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia: \v 68 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 69 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 70 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 71 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai. \p \v 72 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa ʻAseli ʻi hono ʻaho hongofulu ma taha: \v 73 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e \add sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia: \v 74 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e \add sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 75 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 76 Ko e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 77 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani. \p \v 78 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Heila ko e foha ʻo ʻEnani, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Nafitali ʻi hono ʻaho hongofulu ma ua: \v 79 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva ʻe taha, ko hono mamafa \add ko e sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha, ko e \add sikeli \add*ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau kai ia: \v 80 Mo e sēpuni koula ʻe taha \add ko e sikeli \add*ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala: \v 81 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia: \v 82 Ko e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala: \v 83 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Heila ko e foha ʻo ʻEnani. \v 84 Pea ko e fakatapui eni ʻoe feilaulauʻanga, ʻi he ʻaho naʻe pani ai ia, ʻe he houʻeiki ʻo ʻIsileli: ko e ipu siliva lahi ʻe hongofulu ma ua, mo e ipu siliva \add kehe \add*ʻe hongofulu ma ua, mo e sēpuni koula ʻe hongofulu ma ua: \v 85 Ko e ipu siliva lahi ko hono mamafa taki taha \add ko e sikeli \add*ʻe teau ma tolungofulu, mo e ipu kehe taki taha ko e fitungofulu: ko e ngaahi ipu siliva kotoa pē \add ko e sikeli \add*ʻe ua afe ma fāngeau hono mamafa, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu: \v 86 Ko e sēpuni koula ʻe hongofulu ma ua, naʻe pito ʻi he ʻakau namu kakala, ko hono mamafa taki taha \add ko e sikeli \add*ʻe hongofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu: ko e koula kotoa pē ʻoe ngaahi sēpuni \add ko e sikeli \add*ʻe teau ma uofulu. \v 87 Ko e fanga pulu kotoa pē ki he feilaulau tutu ko e pulu ʻe hongofulu ma ua, ko e sipitangata ʻe hongofulu ma ua, ko e lami ʻoe ʻuluaki taʻu ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakataha mo ʻenau feilaulau meʻakai: pea mo e ʻuhiki kosi ʻe hongofulu ma ua ki he feilaulau maʻae angahala. \v 88 Pea ko e fanga pulu kotoa pē ki he feilaulau fakalelei, ko e pulu ʻe uofulu ma fā, mo e sipitangata ʻe onongofulu, mo e kosi tangata ʻe onongofulu, mo e lami ʻoe ʻuluaki taʻu ʻe onongofulu. Ko e fakatapui eni ʻoe feilaulauʻanga, ʻi he hili hono pani. \p \v 89 ¶ Pea ʻi heʻene ʻalu ʻa Mōsese ki he fale fehikitaki ʻoe kakai ke lea ki he ʻOtua, naʻa ne fanongo ki he leʻo ʻoe tokotaha naʻe lea kiate ia mei he nofoʻanga ʻoe ʻaloʻofa ʻaia naʻe tuʻu ʻi he funga ʻoe puha ʻoe fuakava, mei he vahaʻa ʻoe ongo selupimi: pea naʻa ne folofola mai kiate ia. \c 8 \cd \it 1 Ko e anga ʻoe tutu maama. 5 Ko e vaheʻi ʻoe kau Livai. 23 Ko honau lahi mo e taimi tenau ngāue ai.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Ke ke lea kia ʻElone, mo ke pehē kiate ia, ʻOka ke ka fokotuʻu ʻae ngaahi maama ʻe ulo atu ʻae ngaahi maama ʻe fitu mei he tuʻunga maama.” \v 3 Pea naʻe fai pehē ʻe ʻElone; naʻa ne tutu ʻae ngaahi maama ʻi ai ke ulo atu mei he tuʻunga maama, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese. \v 4 Pea naʻe ngaohi ʻae tuʻunga maama ʻaki ʻae koula kuo tuki, ʻo aʻu hifo ki hono kau, mo hono ngaahi fisi, ko e koula tuki ia: ʻo hangē ko e fakatātā ʻaia naʻe fakahā ʻe Sihova kia Mōsese, naʻe pehē ʻene ngaohi ʻae tuʻunga maama. \p \v 5 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 6 “Mavahe ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fakamaʻa ʻakinautolu. \v 7 Pea ʻe pehē ni hoʻo fai kiate kinautolu, ke fakamaʻa ʻakinautolu: Ke ke luluku ʻakinautolu ʻaki ʻae vai fakamaʻa, ʻo tuku ʻakinautolu ke nau tele honau sino kotoa pē, ʻo fō honau ngaahi kofu, ke pehē ʻenau fakamaʻa ʻakinautolu. \v 8 Pea tenau toki ʻave ʻae pulu mui fakataha mo e feilaulau meʻakai ʻoku kau ai, ʻio, ʻae mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, pea te ke ʻave ʻae pulu mui ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala. \v 9 Pea te ke ʻomi ʻae kau Livai ki he matafale fehikitaki ʻoe kakai: pea te ke tānaki ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli kenau fakataha: \v 10 Pea te ke ʻomi ʻae kau Livai ki he ʻao ʻo Sihova: pea ko e fānau ʻa ʻIsileli tenau hilifaki honau nima ki he kau Livai: \v 11 Pea ʻe ʻatu ʻe ʻElone ʻae kau Livai ki he ʻao ʻo Sihova ko e feilaulau ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi kenau fai ki he ngāue ʻa Sihova. \v 12 Pea ʻe hilifaki ʻe he kau Livai honau nima ki he ʻulu ʻoe ongo pulu: pea te ke ʻatu ʻae taha ko e feilaulau maʻae angahala, pea ko e taha ko e feilaulau tutu, kia Sihova, ke fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e kau Livai. \v 13 “Pea te ke tuku ʻae kau Livai ʻi he ʻao ʻo ʻElone, mo e ʻao ʻo hono ngaahi foha, ʻo ʻatu ʻakinautolu ko e feilaulau kia Sihova. \v 14 ‌ʻE pehē haʻo vaheʻi ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli: pea ko e kau Livai ʻe ʻoʻoku ʻakinautolu. \v 15 Pea hili ia, ʻe ʻalu ʻae kau Livai ke fai ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: pea te ke fakamaʻa ʻakinautolu, ʻoatu ʻakinautolu ko e feilaulau. \v 16 He kuo tuku maʻaku ʻakinautolu mei he fānau ʻa ʻIsileli; ke fetongi ʻaki ʻakinautolu ʻoku \add fuofua \add*tō mei he manāva, ʻio ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki fānau ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko ia kuo u ʻomi ai maʻaku ʻakinautolu. \v 17 He ko e ʻuluaki tama kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻe ʻoʻoku ia, ʻae tangata mo e manu fakatouʻosi pe: ʻi he ʻaho ne u taaʻi ai ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipite, ne u fakatapui ʻakinautolu maʻaku. \v 18 Pea kuo u fili mai ʻae kau Livai ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli. \v 19 Pea kuo u foaki ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli ko e foaki kia ʻElone mo hono ngaahi foha ke fai ʻae ngāue maʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, pea kenau fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: koeʻuhi ke ʻoua naʻa hoko ha mahaki fakaʻauha ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻoka haʻu ʻo ofi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he faletapu.” \v 20 Pea ko Mōsese mo ʻElone, mo e kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau fai ki he kau Livai ʻo fakatatau ki he fekau kotoa pē ʻa Sihova kia Mōsese koeʻuhi ko e kau Livai, naʻe fai pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli kiate kinautolu. \v 21 Pea naʻe fakamaʻa ʻae kau Livai, pea naʻa nau fō honau ngaahi kofu; pea naʻe ʻatu ʻe ʻElone ʻakinautolu ko e feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻe fai ʻe ʻElone ʻae fakalelei maʻanautolu ke fakamaʻa ʻakinautolu. \v 22 Pea hili ia naʻe hū ʻae kau Livai ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻo ʻElone, mo e ʻao ʻo hono ngaahi foha: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese koeʻuhi ko e kau Livai, naʻa nau fai pehē kiate kinautolu. \p \v 23 ¶ “Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 24 Pea ko e meʻa ni ʻoku kau ki he kau Livai: tenau hū ke talifekau ʻi he ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai mei honau taʻu ʻe uofulu ma nima: \v 25 Pea ʻoka hoko ki he nimangofulu taʻu, tenau tuku ʻa ʻenau tauhi ʻae ngāue ʻi ai, pea ʻe ʻikai tenau toe fai: \v 26 Ka tenau fai fakataha mo honau kāinga ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ke fai ki he tauhi, ka ʻe ʻikai tenau fai ha ngāue lahi. Ke ke fai pehē ki he kau Livai ʻi honau tauhi.” \c 9 \cd \it 1 ʻOku toe tuʻutuʻuni ʻae kātoanga ʻoe Lakaatu. 6 ʻOku tuku ke fai ʻae Lakaatu ʻe taha ki he kakai taʻemaʻa mo e mamaʻo. 15 ʻOku fakahinohino ʻe he ʻao ʻae hiki mo e nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he toafa ʻo Sainai, ʻi he ʻuluaki māhina ʻo hono ua taʻu hili ʻenau haʻu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo pehē, \v 2 “Tuku ʻae fānau ʻa ʻIsileli kenau fai foki ʻae Lakaatu ʻi hono ngaahi ʻaho kuo kotofa. \v 3 ‌ʻI hono ʻaho hongofulu ma fā ʻoe māhina ni, ʻi he efiafi, te mou fai ia ʻi hono ngaahi ʻaho kuo kotofa: ʻo fakatatau ki hono anga kotoa pē, pea te mou fai ia ʻo fakatatau ki hono tuʻutuʻuni kotoa pē.” \v 4 Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, kenau fai ʻae Lakaatu. \v 5 Pea naʻa nau fai ʻae Lakaatu ʻi hono ʻaho hongofulu ma fā ʻoe ʻuluaki māhina, ʻi he efiafi, ʻi he toafa ʻo Sainai: ʻo fakatatau ki he fekau kotoa pē ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe fai pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli. \p \v 6 ¶ Pea naʻe ʻi ai ʻae kau tangata niʻihi, naʻa nau taʻemaʻa ʻi he sino mate ʻo ha tangata, ko ia naʻe ʻikai ai tenau fai ʻae Lakaatu ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻa nau haʻu ki he ʻao ʻo Mōsese mo ʻElone ʻi he ʻaho ko ia: \v 7 Pea naʻe lea pehē ʻae kau tangata ko ia kiate ia, “ʻOku mau ʻuli ʻi he sino mate ʻoe tangata: ko e hā kuo taʻofi ai ʻakimautolu, ke ʻoua naʻa mau ʻatu ʻae feilaulau kia Sihova ʻi hono kuonga kuo kotofa ki he fānau ʻa ʻIsileli?” \v 8 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Mou tatali, kaeʻoua ke u fanongo pe ko e hā ʻe fekau ʻe Sihova kiate kimoutolu.” \p \v 9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 10 Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē, “Kapau ʻe taʻemaʻa ha tangata ʻiate kimoutolu pe ʻi homou hako koeʻuhi ko e sino mate, pea mo ia ʻoku fononga mamaʻo, ʻe fai pe ʻe ia ʻae Lakaatu kia Sihova. \v 11 ‌ʻI hono ʻaho hongofulu ma fā ʻo hono ua māhina ʻi he efiafi tenau fai ia, pea ʻe kai fakataha ia mo e mā taʻefakalēvani mo e ngaahi ʻakau kona. \v 12 ‌ʻE ʻikai tenau tuku hono toe ki he ʻapongipongi, pe fesiʻi ha hui ʻi ai: tenau fai ia ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻoe Lakaatu. \v 13 Ka ko e tangata ʻoku maʻa, pea ʻoku ʻikai fononga mamaʻo, pea ʻoku ʻikai fai ʻe ia ʻae laka-atu, ko e tangata ko ia ʻe tuʻusi mei hono kakai: koeʻuhi naʻe ʻikai te ne ʻomi ʻae feilaulau ʻa Sihova ʻi hono ʻaho kuo kotofa; ʻe fua ʻe he tangata ko ia ʻa ʻene angahala. \v 14 “Pea kapau ʻe ʻāunofo ha muli ʻiate kimoutolu, pea fai ʻe ia ʻae Lakaatu kia Sihova; ʻe fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻoe Lakaatu, pea fakatatau ki hono anga, ʻe pehē ʻene fai: ko e fekau pe taha te mou maʻu ki he muli, pea mo ia ʻoku fanauʻi ʻi he fonua.” \p \v 15 ¶ Pea ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻae fale fehikitaki naʻe ʻuʻufi ʻaki ʻae fale fehikitaki ʻae ʻao, ʻio, ko e fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni: pea naʻe ʻi he funga fale fehikitaki ʻi he efiafi ʻae meʻa ʻo hangē ko e afi, ʻo aʻu ki he pongipongi. \v 16 Naʻe pehē maʻuaipē: naʻe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae ʻao ʻi he ʻaho, pea hangē ko e afi ʻi he pō. \v 17 Pea ʻoka toʻo hake ʻae ʻao mei he fale fehikitaki, hili ia, naʻe fononga ʻae fānau ʻa ʻIsileli: pea ko e potu naʻe tuʻu ai ʻae ʻao, ko ia naʻa nau fokotuʻu ai honau ngaahi fale fehikitaki. \v 18 Pea naʻe fononga atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fekau ʻa Sihova, pea nau nofo ʻi he fekau ʻa Sihova: naʻa nau nofo ʻi honau ʻapitanga ʻo hangē ko hono fuoloa ʻoe nofo ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki. \v 19 Pea ka tatali fuoloa ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki ʻo ʻaho lahi, naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he tauhi ʻo Sihova, pea naʻe ʻikai fononga. \v 20 Pea naʻe pehē, ʻi he nofo ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki ʻi he ngaahi ʻaho siʻi; ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova naʻa nau nofo ʻi honau ʻapitanga, pea naʻa nau fononga ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova. \v 21 Pea naʻe pehē, ka tuʻu ʻae ʻao mei he efiafi ʻo aʻu ki he pongipongi, pea toki toʻo hake ʻae ʻao ʻi he pongipongi, naʻa nau fononga: ʻi he ʻaho pe ʻi he pō kuo toʻo hake ai ʻae ʻao naʻa nau fononga. \v 22 Pea kapau ko e ʻaho ʻe ua, pe taha māhina, pe taha taʻu, mo e tuʻu ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki, ʻo tuʻumaʻu ai, naʻe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ʻapitanga, pea naʻe ʻikai tenau fononga: pea ʻi hono toʻo hake ia naʻa nau fononga. \v 23 Pea naʻa nau mālōlō ʻi honau ʻapitanga ʻi he fekau ʻa Sihova, pea naʻa nau fononga ʻi he fekau ʻa Sihova: naʻa nau fai ki he pule ʻa Sihova, ʻi he fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese. \c 10 \cd \it 1 Ko hono ʻaonga ʻoe ngaahi meʻa lea siliva. 11 ʻOku hiki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli mei Sainai ki Pelana. 14 Ko e hokohoko ʻo ʻenau ʻalu. 29 ʻOku kole ʻa Mōsese kia Hopapi ke ʻoua naʻa ne mahuʻi meiate kinautolu. 33 Ko e tāpuaki ʻa Mōsese ʻi he hiki mo e nofo ʻae puha ʻoe fuakava.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Ke ke ngaohi maʻau ʻae meʻalea ʻe ua ʻaki ʻae siliva, ko e konga pe taha ke ke ngaohi ʻaki ia: koeʻuhi ke ke ui ʻaki ia ʻae fakataha, pea mo e fononga ʻoe ngaahi ʻapitanga. \v 3 Pea ʻoka nau ka ifi ia ʻe fakataha ʻae kakai kotoa pē kiate koe ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 4 Pea kapau tenau ifi ʻaki ʻae meʻalea pe taha, ʻe toki fakataha ai kiate koe ʻae houʻeiki, ʻaia ʻoku ʻeiki ki he ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli. \v 5 Pea ka mou ka ifi fakakaila, ʻe toki hiki atu ʻae ngaahi ʻapitanga ʻoku nofo ʻi he potu hahake. \v 6 Pea ka mou ka ifi fakakaila ʻo tuʻo ua, ʻe toki hiki atu ʻae ngaahi ʻapitanga ʻoku nofo ʻi he potu tonga: ʻe ifi fakakaila ia ke teu honau fononga. \v 7 Ka ʻi he tānaki ʻo fakataha ʻae kakai te mou ifi, ka ʻe ʻikai te mou ifi fakakaila. \p \v 8 ¶ “Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, ko e kau taulaʻeiki, tenau ifi ʻae ongo meʻalea; Pea ʻe tuku ia ko e talatuku ki homou ngaahi toʻutangata ʻo lauikuonga. \v 9 Pea kapau te mou ʻalu ʻi homou fonua ke tau ki he fili ʻoku fakamālohi kiate kimoutolu, te mou toki ifi fakakailaʻaki ʻae ongo meʻalea: pea ʻe manatuʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua, pea ʻe fakamoʻui ʻakimoutolu mei homou ngaahi fili. \v 10 “Pea ko e ʻaho foki ʻo hoʻomou fiefia, pea mo homou ngaahi ʻaho tapu, ʻi he ʻuluaki ʻo homou ngaahi māhina, te mou ifi ʻaki ʻae ongo meʻalea ʻi hoʻomou feilaulau tutu, pea mo e feilaulau ʻi hoʻomou feilaulau fakalelei; koeʻuhi ke tuku ia ko e fakamanatu kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo homou ʻOtua: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.” \p \v 11 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he \add ʻaho \add*uofulu ʻo hono ua māhina, ʻi hono ua ʻoe taʻu naʻe toʻo hake ʻae ʻao mei he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni. \v 12 Pea naʻe fononga atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he toafa ʻo Sainai; pea naʻe tuʻu ʻae ʻao ʻi he toafa ʻo Palani. \v 13 Pea naʻa nau tomuʻa fononga ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese. \v 14 Pea naʻe muʻomuʻa ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻoe fānau ʻa Siuta ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi naʻe pule ia ki heʻene kautau. \v 15 Pea ko Netanili ko e foha ʻo Sua, naʻe pule ia ki he kau tau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsaka. \v 16 Pea ko ʻIliapi ko e foha ʻo Heloni, naʻe pule ia ki he kau tau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Sepuloni. \v 17 Pea naʻe vete hifo ʻae fale fehikitaki; pea ko e ngaahi foha ʻo Kesoni mo e ngaahi foha ʻo Melali naʻa nau hiki atu, ʻo fua ʻae fale fehikitaki. \p \v 18 ¶ Pea naʻe hiki atu ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻo Lupeni ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻIlisua ko e foha ʻo Setiua naʻe pule ia ki heʻene kautau. \v 19 Pea ko Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione. \v 20 Pea ko ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kata. \v 21 Pea naʻe hiki atu ʻae kau Kohate, ʻonau fua ʻae faletapu: pea naʻe fokotuʻu ʻe he kau Kesoni mo e kau Melali ʻae fale fehikitaki ʻi he teʻeki ai ke nau haʻu. \p \v 22 ¶ Pea naʻe hiki atu ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻIlisama. Ko e foha ʻo ʻAmihuti naʻe pule ia ki heʻene kautau. \v 23 Pea ko Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Manase. \v 24 Pea ko ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Penisimani. \p \v 25 ¶ Pea naʻe hiki atu ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻoe fānau ʻa Tani, ʻaia naʻe muimui ʻi he kongakau kotoa pē ʻi heʻenau ngaahi kautau: pea ko ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai, naʻe pule ia ki heʻene kautau. \v 26 Pea ko Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli. \v 27 Pea ko Heila ko e foha ʻo ʻEnani, naʻe pule ia ki he kau tau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Nafitali \v 28 Pea naʻe pehē ʻae ngaahi fononga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau, ʻi heʻenau hiki atu ke ʻalu. \p \v 29 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Hopapi, ko e foha ʻo Lakueli ko e Mitiane, ko e tamai ʻa Mōsese ʻi he fono, “ʻOku mau fononga ki he potu ʻaia kuo pehē ki ai ʻe Sihova, Te u foaki ia kiate kimoutolu: haʻu ke tau ō, pea te mau fai lelei kiate koe: he kuo folofola lelei ʻa Sihova ki ʻIsileli.” \v 30 Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “ʻE ʻikai te u ʻalu; ka te u foki au ki hoku fonua, pea mo hoku kāinga. \v 31 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ʻoua naʻa ke ʻalu ʻiate kimautolu; koeʻuhi ʻoku ke ʻilo ʻae anga ʻo ʻemau nofo ʻi he toafa, pea te ke ʻiate kimautolu ʻo hangē ko homau mata. \v 32 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻo kapau te tau ō mo koe, ʻio, ʻe hoko ʻo pehē, ko e angalelei ʻe fai ʻe Sihova kiate kimautolu, ko ia pe te mau fai kiate koe.” \p \v 33 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei he moʻunga ʻo Sihova ʻo fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu: pea naʻe muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova ʻi he fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu ko ia, ke kumi ha mālōlōʻanga moʻonautolu. \v 34 Pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae ʻao ʻa Sihova ʻi he ʻaho, ʻi heʻenau hiki mei he ʻapitanga. \v 35 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻI heʻene hiki atu ʻae puha, naʻe pehē ʻe Mōsese, “ʻE Sihova, Tuʻu hake, pea tuku ke movetevete ho ngaahi fili; pea ke tuku ʻakinautolu ʻoku fehiʻa ki hoʻo ʻafio ke vilingia ʻi ho ʻao.” \v 36 Pea ʻi heʻene nofo ia, naʻa ne pehē, “ʻE Sihova, ke ke foki mai ki he ngaahi toko afe fakamanavahē ʻo ʻIsileli.” \c 11 \cd \it 1 Ko e vela ʻi Tapela ʻoku fuʻifuʻi ʻi he lotu ʻa Mōsese. 4 ʻOku holi ʻe he kakai ki he kanomate, ka nau fehiʻa ki he mana. 10 ʻOku lāunga ʻa Mōsese ʻi heʻene tauhi. 16 ʻOku vahevahe ʻene ngāue ki he mātuʻa ʻe toko fitungofulu, 31 ʻOku foaki, ʻi he houhau, ʻae fanga kueili.\it* \p \v 1 Pea naʻe lāunga ʻae kakai, pea houhau ai ʻa Sihova; pea naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova; pea naʻe tutu hono houhau, pea naʻe vela ʻae afi ʻa Sihova ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻai ʻae fakaʻauha ʻi he potu kotoa pē ʻoe ʻapitanga. \v 2 Pea naʻe tangi ʻae kakai kia Mōsese pea ʻi he lotu ʻa Mōsese kia Sihova, ne mate ai ʻae afi. \v 3 Pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Tapela: koeʻuhi naʻe vela ai ʻae afi ʻa Sihova ʻiate kinautolu. \p \v 4 ¶ Pea ko e kakai ʻiate kinautolu mei he potu kehekehe naʻa nau tō ki he holi fakasino: pea naʻe toe tangi foki ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko hai te ne foaki kiate kitautolu ha kakano ke tau kai? \v 5 ‌ʻOku tau manatu ki he ika, ʻaia naʻa tau kai faʻiteliha pe ʻi ʻIsipite; mo e kukumipa, mo e meleni, pea mo e liki, mo e onioni, pea mo e kāliki: \v 6 Ka ko eni kuo fakamahamaha ʻetau moʻui ke ʻosi; ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻi hotau ʻao, ka ko e mana ni.” \v 7 Pea naʻe hangē ko e tengaʻi kolianita ʻae mana, pea ko hono lanu naʻe hangē ko e lanu ʻoe mataʻitofe. \v 8 Pea naʻe ʻalu ʻae kakai, ʻo tānaki ia, pea naʻa nau momosi ia ʻi he ngaahi meʻa momosi, pe tuki ia ʻi ha ipu, pea naʻe tunu ia ʻi he ngaahi ipu kapa, pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi foʻi ma: pea ko hono ifo naʻe tatau mo e ifo ʻoe lolo foʻou, \v 9 Pea ʻi heʻene tō ʻae hahau ʻi he poʻuli ki he ʻapitanga, naʻe tō ʻae mana ki ai. \p \v 10 ¶ Pea naʻe toki fanongo ʻa Mōsese ki he tangi ʻae kakai ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻae tangata taki taha ʻi he matapā ʻo hono fale fehikitaki: pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ʻo lahi; pea naʻe ʻita foki ʻa Mōsese. \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Sihova, “Ko e hā kuo ke fakamamahiʻi ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki? Pea ko e hā kuo ʻikai te u ʻiloa ai ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, koeʻuhi kuo ke tuku ʻae kavenga ʻae kakai ni kotoa pē kiate au? \v 12 He ko au koā naʻe tuʻituʻia ʻi he kakai ni kotoa pē? Pe ko au naʻaku fakatupu ʻakinautolu? He kuo ke folofola mai kiate au, Ke ke fua ʻakinautolu ʻi ho fatafata, ʻo hangē ko e tamai ʻoku ne tauhi, ʻo fua ʻae tamasiʻi ʻoku huhu, ki he fonua ʻaia naʻa ke fuakava ʻaki ki heʻenau ngaahi tamai? \v 13 Pea te u maʻu mei fē ʻeau ha kakano ke foaki ki he kakai ni kotoa pē? He ʻoku nau tangi kiate au, ʻonau pehē, Foaki mai ha kakano maʻamautolu koeʻuhi ke mau kai. \v 14 ‌ʻOku ʻikai te u mālohi ke u fua tokotaha pe ʻae kakai ni, koeʻuhi ʻoku nau mamafa fau kiate au. \v 15 Pea kapau te ke fai pehē kiate au, ʻoku ou kole atu ki hoʻo ʻafio ke ke tāmateʻi leva au mei ho nima, ʻo kapau ʻoku ou ʻiloa ʻae ʻofa ʻi ho ʻao; kaeʻoua ʻe tuku au ke u mamata ki hoku mamahi.” \p \v 16 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Tānaki mai kiate au ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu ʻoku ke ʻilo ko e kau mātuʻa ʻi he kakai, pea mo e kau matāpule ʻiate kinautolu; pea ke ʻomi ʻakinautolu ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, koeʻuhi kenau tuʻu fakataha ʻi ai mo koe. \v 17 Pea te u ʻalu hifo ʻo ta alea ʻi ai mo koe: pea te u toʻo ʻae laumālie ʻoku ʻiate koe, ʻo tuku ia kiate kinautolu; pea tenau fua fakataha mo ko e ʻae kavenga ʻae kakai, ʻe ʻikai te ke fua tokotaha pe ia \v 18 Pea te ke pehē ki he kakai, Fakamaʻa ʻakimoutolu ki he ʻapongipongi, pea te mou kai kakano: he kuo mou tangi ki he fofonga ʻo Sihova, ʻo pehē, Ko hai te ne foaki kiate kimautolu ha kakano ke mau kai; he naʻa mau lelei ʻi ʻIsipite: pea ko ia ʻe foaki ai ʻe Sihova ʻae kakano kiate kimoutolu, pea te mou kai. \v 19 ‌ʻE ʻikai te mou kai ia ʻi he ʻaho pe taha, pe ʻi he ʻaho ʻe ua, pe ʻi he ʻaho ʻe nima, pe ʻi he ʻaho ʻe hongofulu, pe ʻi he ʻaho ʻe uofulu; \v 20 Ka ko e māhina kātoa, ke ʻoua ke haʻu ia ʻi homou avaʻi ihu, pea ʻe fakalielia ia kiate kimoutolu: koeʻuhi naʻa mou fehiʻa kia Sihova ʻaia ʻoku ʻiate kimoutolu, pea kuo mou tangi ʻi hono ʻao, ʻo pehē, Ko e hā ne mau haʻu ai mei ʻIsipite?” \v 21 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese, “Ko e kakai ʻoku ou nofo ʻi ai, ʻoku nau toko ono kilu ʻae kau tangata fononga; pea kuo ke pehē, Te u foaki ʻae kakano kiate kinautolu, kenau kai ai ʻi he māhina ʻe taha. \v 22 ‌ʻE tāmateʻi ʻae fanga sipi, pea mo e fanga manu lalahi maʻanautolu, kenau mākona ai? Pe tānaki fakataha ʻae ika kotoa pē ʻi he tahi maʻanautolu, kenau mākona ai?” \v 23 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “He kuo fakanounou ʻae nima ʻo Sihova? Ko eni te ke mamata, pe hoko ʻeku lea kiate ko e pe ʻikai.” \p \v 24 ¶ Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Mōsese, ʻo ne fakahā ki he kakai ʻae folofola ʻa Sihova, pea naʻa ne tānaki ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai, pea naʻa ne tuku ʻakinautolu ke tuʻu takatakai ʻi he fale fehikitaki. \v 25 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova ʻi he ʻao, ʻo ne folofola kiate ia, pea ne toʻo ʻae laumālie naʻe ʻiate ia, ʻo ne foaki ia ki he kau mātuʻa ʻe toko fitungofulu: pea naʻe pehē, ʻi he hoko ʻae laumālie kiate kinautolu, naʻa nau kikite, pea naʻe ʻikai tuku. \v 26 Ka naʻe nofo ʻae ongo tangata ʻe toko ua ʻi he ʻapitanga, ko e hingoa ʻoe tokotaha ko ʻElitati, pea ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Metati: pea naʻe hoko ʻae laumālie kiate kinaua; pea naʻa na ʻiate kinautolu kuo tohi, ka naʻe ʻikai te na ō ki he fale fehikitaki: ka naʻa na kikite ʻi he ʻapitanga. \v 27 Pea naʻe lele ʻae tangata talavou, ʻo ne pehē kia Mōsese, “ʻOku kikite ʻa ʻElitati mo Metati ʻi he ʻapitanga.” \v 28 Pea naʻe lea ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tamaioʻeiki ʻa Mōsese, ko e tokotaha ʻi heʻene kau tangata talavou, ʻo pehē, “Ko ʻeku ʻeiki ko Mōsese ke ke taʻofi ʻakinaua.” \v 29 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate ia, “ʻOku ke meheka koeʻuhi ko au? ʻOku ʻamusiaange ʻeau ki he ʻOtua ke kikite ʻae kakai kotoa pē ʻa Sihova, pea ke tuku ʻe Sihova ʻa hono laumālie kiate kinautolu.” \v 30 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese ki he ʻapitanga, ʻaia mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli. \p \v 31 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻae matangi meia Sihova, ʻo ne ʻomi ʻae fanga kueili mei he tahi, pea naʻe tuku ia ke tō ʻo ofi ki he ʻapitanga, ʻo hangē ko e ngataʻanga ʻoe fononga ʻi he ʻaho ʻe taha ki he potu toʻomataʻu, pea hangē ko e ngataʻanga ʻoe fononga ʻi he ʻaho ʻe taha ki he potu toʻohema, ʻo takatakai ʻae ʻapitanga, pea naʻe hangē ko e hanga ʻe fā hono māʻolunga mei he funga kelekele. \v 32 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kakai ʻi he ʻaho kotoa pē ko ia, pea mo e pō kotoa pē ko ia, pea mo e ʻaho kotoa naʻe feholoi, pea naʻa nau tānaki ʻae fanga kueili: ko ia naʻe siʻi ʻene tānaki naʻa ne tānaki ʻae oma ʻe hongofulu: pea naʻa nau fakamafola ʻakinautolu ʻo takatakai ʻi he ʻapitanga. \v 33 Pea ʻi he kei ʻi honau nifo ʻae kakano ʻi he teʻeki ai ke lamu, naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ki he kakai, pea naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻae kakai ʻaki ʻae mahaki fakaʻauha lahi ʻaupito. \v 34 Pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Kipiloti-Hateva: koeʻuhi naʻa nau tanu ʻi ai ʻae kakai ʻaia naʻe holi kovi. \v 35 Pea naʻe fononga atu ʻae kakai mei Kipiloti-Hateva ki Heseloti; pea naʻa nau nofo ʻi Heseloti. \c 12 \cd \it 8 ʻOku valokiʻi ʻe he ʻOtua ʻae angatuʻu ʻa Miliame mo ʻElone. 10 ʻOku fakamoʻui ʻae kilia ʻo Miliame ʻi he lotu ʻa Mōsese. 14 ʻOku fekau ʻe he ʻOtua ke kapusi ia mei he fakataha.\it* \p \v 1 Pea naʻe lea fakamamahi ʻa Miliame mo ʻElone kia Mōsese, koeʻuhi ko e fefine ʻItiopea naʻa na fakamaʻu: he naʻa ne fakamaʻu mo e fefine ʻItiopea. \v 2 Pea naʻa na pehē, “He kuo folofola ʻa Sihova ʻia Mōsese pe? Ka kuo ʻikai folofola foki ia ʻiate kimaua?” Pea naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova. \v 3 (Pea ko eni, ko e tangata ko Mōsese naʻe angavaivai ia, ʻo lahi hake ʻi he kau tangata kotoa pē naʻe ʻi he funga ʻo māmani.) \v 4 Pea naʻe folofola fakafokifā ʻa Sihova kia Mōsese, pea mo ʻElone, pea mo Miliame, “Mou haʻu ʻakimoutolu ko e toko tolu ki he fale fehikitaki ʻoe kakai.” Pea naʻe ʻalu atu ʻae toko tolu ko ia. \v 5 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova ʻi he pou ʻoe ʻao, ʻo ne tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki, pea naʻa ne ui ia kia ʻElone mo Miliame: pea naʻa na ʻomi kituʻa fakatouʻosi. \v 6 Pea naʻa ne pehē, “Mo fanongo eni ki heʻeku lea: Kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ha taha ʻoku kikite, Ko au ko Sihova te u, fakahā au kiate ia ʻi he meʻa hā mai, pe te u lea kiate ia ʻi he misi. \v 7 Ka ʻoku taha kehe ʻa Mōsese ko ʻeku tamaioʻeiki: ʻoku angatonu ia ʻi hoku fale kotoa pē. \v 8 Te ma lea fakataha mo ia mo ngutu taha, ʻi he fakahā, kae ʻikai ʻi he lea heliaki; pea ʻe mamata ia ki he hā mai ʻo Sihova: pea ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai te mo manavahē ai ke lea fakamamahi ki heʻeku tamaioʻeiki ko Mōsese?” \v 9 Pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova kiate kinaua; pea naʻe hāʻele atu ia. \v 10 Pea naʻe ʻalu ʻae ʻao mei he fale fehikitaki, pea vakai, naʻe hoko ʻa Miliame ko e kilia hina ʻo hangē ko e ʻuha hinehina: pea naʻe sio ʻa ʻElone kia Miliame, pea vakai kuo kilia ia. \v 11 Pea naʻe pehē ʻe ʻElone kia Mōsese, “ʻOiauē, ʻeku ʻeiki, ʻoku ou kole kiate koe, ʻoua naʻa tuku ʻae angahala kiate kimaua ʻaia kuo ma fai vale ai, pea mo ia ʻoku ma angahala ai. \v 12 ‌ʻOua naʻa tuku ia ke ne hangē ko e tokotaha kuo mate, pe ha taha kuo popo hono kakano ʻi heʻene haʻu mei he fatu ʻo ʻene faʻē.” \v 13 Pea naʻe tangi ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE ʻOtua ʻoku ou kole ki hoʻo ʻafio, ke ke fakamoʻui leva ia.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Kapau ne kuo ʻaʻanu ʻa ʻene tamai ki hono mata ʻikai ʻe ma ia he ʻaho ʻe fitu? Tuku ke tāpuni kiate ia ʻae ʻapitanga, ʻi he ʻaho ʻe fitu, pea ka hili ia, tuku ke toe haʻu ia ki ai.” \v 15 Pea naʻe kapusi ʻa Miliame mei he ʻapitanga, ʻi he ʻaho ʻe fitu: pea naʻe ʻikai kei fononga ʻae kakai kaeʻoua ke toe ʻomi ʻa Miliame. \v 16 Pea hili ia naʻe hiki ʻae kakai mei Heseloti, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Palani. \c 13 \cd \it 1 Ko e ngaahi hingoa ʻoe kau tangata naʻe fekaua ke vakai ʻae fonua. 17 Ko honau akonakiʻi. 21 Ko e kau ngāue. 26 Ko ʻenau talanoa.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Ke ke fekau ha kau tangata, ke nau ʻalu ʻo vakai ki he fonua ko Kēnani, ʻaia te u foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli: ʻi he faʻahinga taki taha ʻo ʻenau ngaahi tamai ke mo fekau ha tangata, ʻoku taki taha matāpule ʻiate kinautolu.” \p \v 3 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kinautolu ʻi he fekau ʻa Sihova, mei he toafa ko Palani: ʻae kau tangata kotoa pē naʻe matāpule ʻi he fānau ʻa ʻIsileli. \v 4 Pea ko honau hingoa eni: \m ko Samua ko e foha ʻo Sakuli, ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni. \m \v 5 Pea mo Safati ko e foha ʻo Holi, ʻi he faʻahinga ʻo Simione. \m \v 6 Pea mo Kelepi ko e foha ʻo Sifune, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta. \m \v 7 Pea mo ʻIkali ko e foha ʻo Siosefa, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka. \m \v 8 Pea mo ʻOsea ko e foha ʻo Nuni, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIfalemi. \m \v 9 Pea mo Paleti ko e foha ʻo Lafu, ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani. \m \v 10 Pea mo Katieli ko e foha ʻo Soti, ʻi he faʻahinga ʻo Sepuloni. \m \v 11 Pea mo Kati ko e foha ʻo Susi, ʻi he faʻahinga ʻo Manase, ko e faʻahinga ʻo Siosefa. \m \v 12 Pea mo ʻAmieli ko e foha ʻo Kimali, ʻi he faʻahinga ʻo Tani. \m \v 13 Pea mo Situli ko e foha ʻo Mikaeli, ʻi he faʻahinga ʻo ʻAseli. \m \v 14 Pea mo Napi ko e foha ʻo Vofisi, ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali. \m \v 15 Pea mo Kineli ko e foha ʻo Maki, ʻi he faʻahinga ʻo Kata. \m \v 16 Ko e hingoa eni ʻoe kau tangata naʻe fekau ʻe Mōsese kenau ō ʻo matakiʻi ʻae fonua. Pea naʻe ui ai ʻe Mōsese ʻa ʻOsea ko e foha ʻo Nuni ko Siosiua. \p \v 17 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ʻakinautolu kenau matakiʻi ʻae fonua ko Kēnani, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Mou ʻalu hake \add ʻi he hala \add*ki he potu tonga, pea te mou hake ki he moʻunga: \v 18 ‌ʻO mamata ki he fonua, pe ʻoku fēfē ia; pea mo e kakai ʻoku nofo ai, pe ʻoku nau mālohi pe ʻoku nau vaivai, pe ʻoku nau tokolahi pe ʻoku nau tokosiʻi; \v 19 Pea ʻoku fēfē ʻae fonua ʻoku nau nofo ai, pe ʻoku lelei pe ʻoku kovi; pe ʻoku fēfē honau ngaahi kolo ʻoku nau nofo ai, pe ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki, pe ʻi he ngaahi kolo mālohi.” \v 20 Pea mo e fonua, pe ʻoku mahu pe ʻoku masiva, pe ʻoku ʻakauʻia, pe ʻikai: pea mou lototoʻa, ʻo ʻomi ʻae fua ʻoe fonua. Pea ko e kuonga ko ia ko e ngaahi ʻaho ia ʻoe fua ʻoe ʻuluaki kālepi. \p \v 21 ¶ Pea naʻa nau ʻalu hake, ʻo vakai ki he fonua, mei he toafa ʻo Sini ki Lehopi, ʻi he hala ʻoku haʻu ai ʻae fononga ki Hemati. \v 22 Pea naʻa nau ʻalu ʻi he potu tonga, ʻonau haʻu ki Hepeloni; naʻe ʻi ai ʻae fānau ʻa ʻAnaki, ko ʻEhimani, mo Sesei, mo Talimi. (Vakai, naʻe langa ʻa Hepeloni ʻi he taʻu ʻe fitu ki muʻa ange ʻi he fokotuʻu ʻa Soani ʻi ʻIsipite.), \v 23 Pea naʻa nau haʻu ki he vaitafe ʻo ʻEsikoli, pea naʻa nau tuʻusi ʻi ai ʻae vaʻa mo hono fuhinga kālepi, pea naʻa nau haʻamo toko ua ia ʻi he ʻakau; pea naʻa nau ʻomi ʻae pomikanite, mo e fiki. \v 24 Pea naʻe ui ʻae potu ko ia, ko e vaitafe ʻo ʻEsikoli, koeʻuhi ko e fuhinga kālepi naʻe tuʻusi ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli. \v 25 Pea hili ʻae ʻaho ʻe fāngofulu, naʻa nau liliu mai mei heʻenau vakai ʻae fonua. \p \v 26 ¶ Pea naʻa nau ō pea haʻu kia Mōsese, mo ʻElone, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ki he toafa ʻo Palani, ki Ketesi; pea naʻe ʻomi ʻae ongoongo kiate kinautolu, pea mo e kakai kotoa pē, pea naʻa nau fakahā ʻae fua ʻoe fonua kiate kinautolu. \v 27 Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Naʻa mau ō ki he fonua naʻa ke fekau ʻakimautolu ki ai, pea ko e moʻoni ʻoku pito ia ʻi he huʻahuhu mo e honi; pea ko hono fua eni. \v 28 Ka ʻoku mālohi ʻae kakai ʻoku nofo ʻi he fonua, pea kuo ʻā maka ʻae ngaahi kolo, ʻo lahi ʻaupito: pea naʻa mau mamata ʻi ai ki he fānau ʻa ʻAnaki. \v 29 ‌ʻOku nofo ʻi he potu fakatonga ʻoe fonua ʻae kau ʻAmaleki: pea ko e kau Heti, mo e kau Sepusi, mo e kau ʻAmoli, ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi moʻunga: pea ko e kau Kēnani ʻoku nofo ʻakinautolu ʻo ofi ki he tahi, pea mo e matafonua ʻo Sioatani.” \v 30 Pea naʻe lolomi ʻe Kelepi ʻae kakai ʻi he ʻao ʻo Mōsese, ʻo ne pehē, “Ke tau ʻalu hake ke vave, ʻo maʻu ia; he ʻoku tau mālohi lahi ke ikuna ia.” \v 31 Ka naʻe pehē ʻe he kau tangata naʻa nau ʻalu hake mo ia, “ʻE ʻikai te tau mālohi ke ʻalu hake ki he kakai; he ʻoku nau mālohi ʻiate kitautolu.” \v 32 Pea naʻa nau ʻomi ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ongoongo kovi ʻoe fonua naʻa nau ʻalu ʻo vakai, ʻo pehē, “Ko e fonua naʻa mau ʻalu atu ke vakai ki ai, ko e fonua ia ʻoku ne keina ke ʻosi hono kakai; pea ko e kakai kotoa pē naʻa mau mamata ʻi ai ko e kau tangata lalahi ʻaupito. \v 33 Pea naʻa mau mamata ʻi ai ki he kau tangata lalahi fakamanavahē, ko e ngaahi foha ʻo ʻAnaki ʻaia ʻoku tupu ʻi he faʻahinga lalahi: pea naʻa mau tatau ʻi homau mata ʻomautolu mo e fanga heʻe, pea naʻa mau pehē moʻoni ʻi honau ʻao ʻonautolu.” \c 14 \cd \it 1 ʻOku lāunga ʻae kakai ʻi he ongoongo. 6 ʻOku ʻahiʻahi ʻa Siosiua mo Kelepi ke lolomi ʻakinautolu. 11 ʻOku valoki ʻakinautolu ʻe he ʻOtua. 13 ʻOku fakalaloa ki he ʻOtua ʻe Mōsese ʻo ne maʻu ʻae fakamolemole. 26 ʻOku tapu ke hū ʻae kau lāunga ki he fonua. 36 ʻOku pekia ʻae kau tangata naʻe ʻomi ʻae ongoongo kovi ʻi he mahaki lahi. 40 ʻOku teʻia ʻae kakai naʻe loto ke kapasi ʻae fonua ʻi he ʻikai finangalo ki ai ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea naʻe hiki hake ʻae leʻo ʻoe kakai kotoa pē, ʻo tangi; pea naʻe tangi ʻae kakai ʻi he pō ko ia. \v 2 Pea naʻe lāunga ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli kia Mōsese pea mo ʻElone: pea naʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē kiate kinaua, “ʻAmusiaange ʻekimautolu ne mau mate ʻi he fonua ko ʻIsipite! Pea ʻamusiaange ʻekimautolu naʻa mau mate ʻi he toafa ni! \v 3 Pea ko e hā kuo ʻomi ai ʻe Sihova ʻakimautolu ki he fonua ni, ke mau tō ʻi he heletā, kae tuku homau uaifi mo ʻemau fānau ke pōpula? ʻIkai ʻe lelei hake ʻemau toe foki ki ʻIsipite?” \v 4 Pea naʻa nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Ke tau fakanofo ha ʻeiki, pea tau foki ki ʻIsipite. \v 5 Pea naʻe tō foʻohifo ʻa Mōsese mo ʻElone ki hona mata ʻi he ʻao ʻoe fakataha ʻoe kakai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.” \p \v 6 ¶ Pea ko Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo Kelepi ko e foha ʻo Sifune, naʻa na ʻiate kinautolu naʻe vakai ki he fonua, pea naʻa na hae hona kofu: \v 7 Pea naʻa na lea ki he fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko e fonua naʻa mau ʻalu ke vakai ki ai, ko e fungani fonua lelei. \v 8 Kapau ʻe fiemālie ʻa Sihova ʻiate kitautolu, pea te ne ʻave ʻakitautolu ki he fonua ko ia, ʻo foaki ia kiate kitautolu; ko e fonua ʻoku pito ʻi he huʻahuhu mo e honi. \v 9 Ke ʻoua pe naʻa mou angatuʻu kia Sihova, pea ʻoua naʻa mou manavahē ki he kakai ʻoe fonua; he ko e meʻakai maʻatautolu ʻakinautolu: kuo mole honau mālohi ʻiate kinautolu, pea ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova: ʻoua naʻa mou manavahē kiate kinautolu.” \v 10 Ka naʻe tala ʻe he kakai kotoa pē ke lisingi ʻakinaua ʻaki ʻae maka. Pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻoe fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli. \p \v 11 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe fakaʻita mai ʻae kakai ni kiate au? ʻE fēfē hono fuoloa mo e teʻeki tenau tui kiate au, ʻi he ngaahi fakaʻilonga ne u fakahā kiate kinautolu? \v 12 Te u taaʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae mahaki fakaʻauha, pea te u liʻaki ʻakinautolu, pea te u ngaohi koe ko e puleʻanga lahi mo mālohi ʻiate kinautolu.” \p \v 13 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Sihova, “ʻE toki fanongo ki ai ʻae kakai ʻIsipite, (he naʻa ke ʻomi ʻi ho mālohi ʻae kakai ni meiate kinautolu;) \v 14 Pea tenau tala ia ki he kakai ʻoe fonua ni: he kuo nau fanongo ko koe ko Sihova ʻoku ke ʻi he kakai ni, kuo ke femamataʻaki pe, pea kuo tuʻu hoʻo ʻao ʻi ʻolunga ʻiate kinautolu, pea ʻoku ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu, ʻi he pou ʻoe ʻao ʻi he ʻaho, pea mo e pou ʻoe afi ʻi he pō. \v 15 Pea ko eni, kapau te ke tāmateʻi ʻae kakai ni kotoa pē, ʻo hangē ko ha tangata ʻe tokotaha, ʻe toki lea ai ʻae ngaahi puleʻanga kuo nau fanongo ki ho ongoongo, ʻo pehē, \v 16 Koeʻuhi kuo ʻikai faʻa ʻomi ʻe Sihova ʻae kakai ni ki he fonua naʻa ne fuakava ai kiate kinautolu, ko ia kuo ne tāmateʻi ai ʻakinautolu ʻi he toafa. \v 17 Pea ko eni, ʻoku ou kole ki hoʻo ʻafio, tuku ke lahi ʻae mālohi ʻo hoku ʻOtua, ʻo hangē ko hoʻo folofola, naʻe pehē, \v 18 ‌ʻOku kātaki fuoloa ʻa Sihova, pea ʻoku lahi ʻene ʻaloʻofa, ʻoku faʻa fakamolemole ʻe ia ʻae angahala mo e fai meʻa kovi, ka ʻe ʻikai ʻaupito fakatonuhiaʻi ʻe ia ʻae halaia: ʻoku fakahoko ki he fānau hono nunuʻa ʻoe hia ʻae mātuʻa ʻo aʻu ki he toʻutangata ʻe tolu mo hono fā. \v 19 ‌ʻOku ou kole ki hoʻo ʻafio, ke ke fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai ni ʻo tatau mo hono lahi ʻo hoʻo ʻaloʻofa, pea hangē ko hoʻo fakamolemole ʻae kakai ni, mei ʻIsipite ʻo aʻu mai ki heni.” \v 20 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Kuo u fakamolemole ʻo hangē ko hoʻo lea. \v 21 Ka e hangē ko e moʻoni ʻa ʻeku moʻui, ʻe pito ʻa māmani kotoa pē ʻi he nāunau ʻo Sihova. \v 22 Koeʻuhi ko e kau tangata kotoa pē naʻe mamata ki hoku nāunau, pea mo ʻeku ngaahi ngāue mana, ʻaia ne u fai ʻi ʻIsipite, pea mo e toafa, kuo nau fakaʻitaʻi au ʻo liunga hongofulu, pea naʻe ʻikai tenau fanongo ki hoku leʻo; \v 23 Ko e moʻoni ʻe ʻikai tenau mamata ki he fonua ne u fuakava ai ki heʻenau ngaahi tamai, pea ʻe ʻikai mamata ai ha taha ʻiate kinautolu naʻe fakaʻita kiate au: \v 24 Ka ko ʻeku tamaioʻeiki ko Kelepi, koeʻuhi naʻe ʻiate ia ʻae laumālie kehe, pea kuo muimui ʻaupito ia kiate au, ko ia te u ʻomi ai ia ki he fonua naʻe ʻalu ia ki ai; pea ʻe maʻu ia ʻe hono hako. \v 25 (Pea ko eni, naʻe nofo ʻi he vahaʻa moʻunga ʻae kau ʻAmaleki mo e kau Kēnani,) Mou toe foki ʻapongipongi, pea mou ō ki he toafa ʻi he hala ki he Tahi Kulokula.” \p \v 26 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, \v 27 “ʻE fēfē hono fai fuoloa ʻae kakai kovi ni, mo ʻenau lāunga kiate au? Kuo u fanongo ki he lāunga ʻae fānau ʻa ʻIsileli, kuo nau lāunga ai kiate au. \v 28 Ke ke tala kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e moʻoni ʻa ʻeku moʻui, pea te u fai kiate kimoutolu ʻo hangē ko hoʻomou lea ʻi hoku telinga: \v 29 ‌ʻE tō homou ʻangaʻanga ʻi he toafa ni ʻakinautolu kotoa pē naʻe lau ʻiate kimoutolu, ʻo fakatatau ki homou lau kotoa pē, mei hono taʻu ʻe uofulu tupu, ʻakinautolu ʻaia kuo lāunga kiate au, \v 30 Ko e moʻoni ʻe ʻikai te mou hoko atu ki he fonua, ʻaia ne u fuakava ke tuku kiate kimoutolu ke mou nofo ai, ka ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni. \v 31 Ka ko hoʻomou fānau, ʻakinautolu naʻa mou pehē ki ai tenau pōpula, te u ʻomi ʻakinautolu ki ai, pea ʻe ʻilo ʻekinautolu ʻae fonua kuo mou liʻaki. \v 32 Ka ko kimoutolu, ʻe tō homou ʻangaʻanga ʻi he toafa ni. \v 33 Pea ʻe ʻalu fano pe hoʻomou fānau ʻi he toafa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ʻo fua hoʻomou feʻauaki, kaeʻoua ke ʻosiʻosi homou ʻangaʻanga ʻi he toafa. \v 34 ‌ʻE fakatatau ki he ngaahi ʻaho ʻaia naʻa mou mataki ai ʻae fonua, ʻio, ko e ʻaho ʻe fāngofulu, ko e ʻaho taki taha ki he taʻu ʻe taha, ʻio, ko e taʻu ʻe fāngofulu te mou fua hoʻomou angahala, pea te mou ʻilo ai ʻeku fakamamahi, \v 35 Kuo u lea ʻaki eni ʻeau ko Sihova, ko e moʻoni te u fai ia ki he kakai kovi ni kotoa pē, kuo tānaki ʻo fakataha ke angatuʻu kiate au: ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he toafa ni, pea tenau mate ʻi ai. \p \v 36 ¶ Pea ko e kau tangata, naʻe fekau ʻe Mōsese kenau ʻalu ʻo vakai ki he fonua, ne nau liliu mai, pea naʻa nau fakalanga lāunga ʻi he kakai kiate ia, ʻi heʻenau ʻomi ʻae ongoongo kovi ʻoe fonua, \v 37 ‌ʻIo, ʻae kau tangata naʻe ʻomi ʻae ongoongo kovi ʻoe fonua, naʻa nau mate ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he mahaki fakaʻauha. \v 38 Ka naʻe fakamoʻui ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo Kelepi ko e foha ʻo Sifune, naʻa na ʻiate kinautolu naʻe ʻalu ke vakai ki he fonua. \v 39 Pea naʻe tala ʻe Mōsese ʻae ngaahi lea ni ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli: pea naʻe loto mamahi lahi ʻae kakai. \p \v 40 ¶ Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake pe, pea naʻa nau ō ki he tumutumu ʻoe moʻunga, ʻonau pehē, “Vakai, kuo tau ʻi heni, ka tau ō ki he potu ʻaia kuo talaʻofa ki ai ʻe Sihova: he kuo mau angahala.” \v 41 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese, “Ko e hā eni ʻoku mou talangataʻa ai ki he fekau ʻa Sihova? Ka ʻe ʻikai monūʻia ia. \v 42 ‌ʻOua naʻa mou ʻalu hake, he ʻoku ʻikai ʻiate kimoutolu ʻa Sihova; naʻa taaʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi fili. \v 43 He ko e kau ʻAmaleki mo e kau Kēnani ʻoku nau ʻi ai ʻi homou ʻao, pea te mou tō ʻi he heletā: koeʻuhi kuo mou fulituʻa kia Sihova, ko ia ʻe ʻikai ai ʻiate kimoutolu ʻa Sihova.” \v 44 Ka naʻa nau talangataʻa pe ʻonau ʻalu ki he tumutumu ʻoe moʻunga: ka ko e puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, pea mo Mōsese, naʻe ʻikai ʻalu mei he ʻapitanga. \v 45 Pea naʻe toki hifo mai ʻae kau ʻAmaleki, mo e kau Kēnani, ʻakinautolu naʻe nofo ʻi he moʻunga ko ia, ʻonau taaʻi ʻakinautolu, mo haha ʻakinautolu, ʻo aʻu ki Hoama. \c 15 \cd \it 1 Ko e fono ki he hifo ʻaki ʻae meʻakai mo e hifo ʻaki ʻae meʻainu. 14 ʻOku fono tatau pe ki he muli. 17 Ko e fono ki he ʻuluaki mahoaʻa ke hifo ʻaki. 22 Ko e feilaulau ki he angahala taʻeʻilo. 30 Ko e tautea ʻoe taʻefakaʻapaʻapa. 32 ʻOku tolongaki ʻaki ʻae maka ʻaia naʻe maumau ʻae ʻaho Sāpate. 37 Ko e fono ki he tapaʻi kofu.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOka mou ka hoko ki he fonua te mou nofo ai, ʻaia te u foaki kiate kimoutolu, \v 3 Pea mou loto ke fai ʻae feilaulau ʻi he afi kia Sihova, ko e feilaulau tutu, pe ko ha feilaulau ʻe fai ʻi he fuakava, pe ʻi he feilaulau faʻiteliha, pe ʻi hoʻomou ngaahi kātoanga mamalu, ke ʻatu ʻae meʻa namu kakala kia Sihova, ʻi he fanga manu lalahi, pe ʻi he fanga sipi: \v 4 ‌ʻE toki ʻomi ʻe ia ʻoku ne ʻange ʻene feilaulau kia Sihova ʻae feilaulau meʻakai, ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe efa ʻoe mahoaʻa kuo fefiofi mo hono fā ʻoe vahe ʻoe hini ʻoe lolo. \v 5 Pea te ke teuteu hono fā ʻoe vahe ʻoe hini ʻoe uaine, ki he feilaulau inu ke fakataha mo e feilaulau tutu pe ko ha feilaulau, ki he lami ʻe taha. \v 6 “‘Pea ka ko ha sipitangata, te ke teuteu ki he feilaulau meʻakai ʻae oma ʻe ua ʻoe mahoaʻa kuo fefiofi mo hono tolu ʻoe vahe ʻae hini ʻoe lolo. \v 7 Pea ko e feilaulau inu te ke ʻange ai hono tolu ʻoe vahe ʻoe hini ʻoe uaine, ko e meʻa namu kakala ia kia Sihova. \v 8 Pea ʻi hoʻo teuteu ha pulu ki he feilaulau tutu, pe ki he feilaulau ʻoku fai ʻi he fuakava, pe ki he feilaulau fakamelino kia Sihova: \v 9 Te ne toki ʻomi fakataha mo e pulu ʻae feilaulau meʻakai ko e oma ʻe tolu ʻoe mahoaʻa kuo fefiofi mo hono vaeua ʻoe hini ʻoe lolo. \v 10 Pea te ke ʻomi ki he feilaulau inu hono vaeua ʻoe hini ʻoe uaine, ko e feilaulau ia kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova. \v 11 ‌ʻE pehē hono ngaohi ʻoe pulu ʻe taha, pe ko e sipitangata ʻe taha, pe ko e lami ʻe taha, pe ko e ʻuhiki kosi. \v 12 ‌ʻE fakatatau mo hono fiha ʻo ia te mou teuteu, ʻe pehē hoʻomou fai ke ʻai taki taha ʻo fakatatau ki hono lahi. \v 13 Ko kinautolu kotoa pē kuo fanauʻi ʻi he fonua tenau fai ʻae ngaahi meʻa ni ʻi hono anga ni, ʻi he ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova. \v 14 Pea kapau ʻe ʻāunofo ʻae muli ʻiate kimoutolu, pea ko ia kotoa pē ʻe ʻiate kimoutolu ʻi homou ngaahi toʻutangata ʻoku fie ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu lelei kia Sihova; ʻe pehē ʻene fai ʻo hangē ko hoʻomou fai. \v 15 Ko e fekau pe taha ia kiate kimoutolu ʻoe fakataha, pea mo e muli foki ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu, pea ko e fekau ia ki homou ngaahi toʻutangata ʻo lauikuonga; he ʻoku tatau ʻae muli mo kimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 16 Ko e fono pe taha mo e anga pe taha kiate kimoutolu, pea mo e muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu.’” \p \v 17 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 18 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOka mou ka hoko ki he fonua ʻaia teu ʻave ʻakimoutolu ki ai, \v 19 ‌ʻE toki hoko ʻo pehē, ʻi hoʻomou kai ʻae mā ʻoe fonua, te mou ʻatu ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova. \v 20 Te mou ʻange ha foʻi mā siʻi ʻi hoʻomou ʻuluaki takaonga mā ko e feilaulau hiki hake ia: ʻo hangē ko hoʻomou fai ʻae feilaulau hiki hake ʻoe potu hahaʻanga koane, ʻe pehē hoʻomou hiki hake ia. \v 21 Mei he ʻuluaki ʻo hoʻomou takaonga mā te mou ʻange ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova, ʻi homou ngaahi toʻutangata. \p \v 22 ¶ “‘Pea kapau kuo mou hē, ʻo ʻikai te mou tokanga ki he ngaahi fekau ni kotoa pē, ʻaia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kia Mōsese, \v 23 ‌ʻI he meʻa kotoa pē kuo fekau ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻi he nima ʻo Mōsese, talu mei he ʻaho naʻe fekau ai ʻe Sihova kia Mōsese, ke fai maʻu ʻi homou ngaahi toʻutangata; \v 24 ‌ʻE hoko ʻo pehē, ʻo kapau ʻe fai ha meʻa ʻi he taʻeʻilo pea ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe he kakai, ʻe ʻatu ai ʻe he kakai kotoa pē ʻae pulu mui ʻe taha ko e feilaulau tutu, ko e meʻa namu kakala kia Sihova, fakataha mo ʻene feilaulau meʻakai, mo ʻene feilaulau inu, ʻo fakatatau ki hono anga, pea mo e ʻuhiki ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala. \v 25 Pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli pea ʻe fakamolemole ia kiate kinautolu; he ko e meʻa fai noa ia: pea tenau ʻomi ʻenau feilaulau, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova, pea mo ʻenau feilaulau maʻae angahala ki he ʻao ʻo Sihova, koeʻuhi ko ʻenau taʻeʻilo: \v 26 Pea ʻe fakamolemole ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli pea mo e muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kinautolu; koeʻuhi naʻe taʻeʻilo ʻae kakai kotoa pē. \p \v 27 ¶ “‘Pea kapau ʻe angahala ha tokotaha ʻi he taʻeʻilo, te ne ʻomi ʻae kosi fefine ʻi hono ʻuluaki taʻu ko e feilaulau maʻae angahala. \v 28 Pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei koeʻuhi ko e laumālie naʻe angahala ʻi he taʻeʻilo, ʻi heʻene angahala ʻi he taʻeʻilo, ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko ia; pea ʻe fakamolemole ai ia. \v 29 Ko e fono pe taha te mou maʻu kiate ia ʻoku angahala ʻi he taʻeʻilo, kiate ia kuo fanauʻi ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, pea mo e muli ʻoku ʻāunofo kiate kinautolu. \p \v 30 ¶ “‘Ka ka ai ha tokotaha ʻoku fai ha meʻa ʻi he fielahi, pe ʻoku fanauʻi ia ʻi he fonua, pe ko e muli, ʻoku manuki ia kia Sihova; pea ʻe tuʻusi ʻae laumālie ko ia mei hono kakai. \v 31 Koeʻuhi kuo manukiʻi ʻe ia ʻae folofola ʻa Sihova, pea kuo maumauʻi ʻe ia ʻa ʻene fekau, ʻe tuʻusi ʻaupito ʻae laumālie ko ia, ʻe hoko kiate ia ʻa ʻene angahala.’” \p \v 32 ¶ Pea lolotonga ʻae ʻi he toafa ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau ʻilo ha tangata naʻe okooko ʻi he ʻaho Sāpate. \v 33 Pea ko kinautolu naʻe ʻiloʻi ia ʻi heʻene tānaki fefie, naʻa nau ʻomi ia kia Mōsese mo ʻElone, pea mo e kakai kotoa pē. \v 34 Pea naʻa nau tuku ia ki he fale fakapōpula, koeʻuhi naʻe ʻikai fakahā pe ko e hā ʻe fai kiate ia. \v 35 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae tangata ko ia: ʻe lisingi ʻaki ia ʻae maka ʻe he kakai kotoa pē ʻi he tuʻa ʻapitanga.” \v 36 Pea naʻe ʻomi ia kituʻa mei he ʻapitanga ʻe he kakai kotoa pē, ʻonau lisingi ia ʻaki ʻae maka, pea naʻe mate ia; ʻo hangē ko e fekau ʻe Sihova kia Mōsese. \p \v 37 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 38 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fekau kenau ngaohi moʻonautolu ʻae pao ʻi he kapa ʻo honau ngaahi kofu, ʻi honau ngaahi toʻutangata, pea tenau ʻai ha loufau lanumoana ki he pao ʻoe ngaahi kapa: \v 39 Pea ʻe tuku ia ko e pao kiate kinautolu, koeʻuhi te mou sio ki ai, ʻo manatu ki he ngaahi fekau kotoa pē ʻa Sihova, ʻo fai ki ai; kaeʻoua te mou muimui ki homou loto, pea mo homou mata, ʻaia naʻa mou muimui ki ai ʻo feʻauaki: \v 40 Koeʻuhi ke mou manatu, ʻo fai ki heʻeku ngaahi fekau kotoa pē, pea mou māʻoniʻoni ai ki homou ʻOtua. \v 41 Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, naʻe ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke hoko ai ko homou ʻOtua: ko Sihova au ko homou ʻOtua.” \c 16 \cd \it 1 Ko e angatuʻu ʻa Kola, mo Tatani, mo ʻEpilami. 23 ʻOku vaheʻi ʻe Mōsese ʻae kakai mei he fale fehikitaki ʻoe kau angatuʻu. 31 ʻOku fongia hifo ʻe he kelekele ʻa Kola, pea ʻoku fakaʻauha ʻe he afi ʻae niʻihi. 36 ʻOku tuku ʻae ʻaiʻanga afi ki he ngāue tapu, 41 ʻOku fakaʻauha ʻaki ʻae mahaki lahi ʻae tokotaha mano ma fā afe ma fitungeau, koeʻuhi ko ʻenau lāunga kia Mōsese mo ʻElone. 46 ʻOku taʻofi ʻae mahaki ʻe ʻElone ʻi heʻene tutu ʻae ʻakau namu kakala.\it* \p \v 1 Pea ko eni, naʻe kautaha ʻa Kola, ko e foha ʻo ʻIsa, ko e foha ia ʻo Kohate, ko e foha ia ʻo Livai, pea mo Tatani, mo ʻEpilami, ko e ongo foha ʻo ʻIliapi, pea mo ʻOni, ko e foha ʻo Peleti, ko e ngaahi foha ʻo Lupeni: \v 2 Pea naʻa nau tuʻu hake ʻi he ʻao ʻo Mōsese, fakataha mo e niʻihi ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻae houʻeiki ʻoe fakataha, ʻae toko uangeau mo e toko nimangofulu naʻe poto ʻi he fakakaukau ʻi he kakai, ko e kau tangata ongoongo: \v 3 Pea naʻa nau fakataha ʻakinautolu kia Mōsese mo ʻElone, pea nau pehē kiate kinaua, “ʻOku lahi fau ʻa hoʻomo fie pule ʻamoua, he kuo māʻoniʻoni taki taha kotoa pē ʻae kakai, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻa Sihova: pea ko e hā te mo hiki hake ai ʻakimoua ke mo māʻolunga ʻi he kakai ʻa Sihova?” \v 4 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa Mōsese, naʻe tō fakafoʻohifo ia ki hono mata: \v 5 Pea naʻa ne pehē kia Kola mo hono kakai kotoa pē, “ʻE fakahā ʻe Sihova ʻapongipongi ʻakinautolu ʻoku ʻoʻona, pea mo ia ʻoku māʻoniʻoni; pea te ne tuku ia ke ʻunuʻunu ʻo ofi kiate ia: ʻio, ko ia kuo ne fili te ne tuku ke ʻunuʻunu mai ki heʻene ʻafio. \v 6 Mou fai eni; Toʻo homou ngaahi ipu ʻaiʻanga afi, ʻa Kola, mo hono kakai kotoa pē; \v 7 Pea tuku ki ai ʻae afi, ʻo ʻai ʻae ʻakau namu kakala ki ai ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻapongipongi: pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e tangata ʻe fili ki ai ʻa Sihova ko e māʻoniʻoni ia: ʻoku mou angahiki ʻaupito, ʻakimoutolu ʻae ngaahi foha ʻo Livai.” \v 8 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Kola, “ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fanongo mai, ʻae ngaahi foha ʻo Livai: \v 9 Ko e meʻa vaʻinga koā ia kiate kimoutolu ʻae fakamavae ʻe he ʻOtua ʻakimoutolu mei he kakai ʻo ʻIsileli, ʻo ʻomi ʻakimoutolu ke ofi ki heʻene ʻafio ke mou fai ʻae ngāue, ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova, pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻoe kakai ke ngāue kiate kinautolu? \v 10 Pea naʻa ne ʻomi koe ke ofi ki heʻene ʻafio, pea mo ho kāinga ʻae ngaahi foha ʻo Livai fakataha mo koe: pea ʻoku mou kumi foki ʻae ngāue fakataulaʻeiki? \v 11 He ko hono ʻuhinga eni ʻo hoʻomou fakataha ʻa koe mo ho kakai kia Sihova: pea ko hai ʻa ʻElone, ʻoku mou lāunga ai kiate ia?” \p \v 12 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ke ui ʻa Tatani mo ʻEpilami, ko e ongo foha ʻo ʻIliapi: ka naʻa na pehē, “ʻE ʻikai te ma ʻalu ange: \v 13 He ko e meʻa siʻi hoʻo ʻomi ʻakimautolu mei he fonua ʻoku pito ʻi he huʻahuhu mo e honi, ke tāmateʻi ʻakimautolu ʻi he toafa, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke nofo koe ko e ʻeiki kiate kimautolu? \v 14 Ka kuo ʻikai te ke ʻomi ʻakimautolu ki ha fonua ʻoku pito ʻi he huʻahuhu mo e honi, pe tuku kiate kimautolu ha tofiʻa ʻi he ngoue mo e ngoue vaine: te ke kapeʻi koā ʻae mata ʻoe kau tangata ni? ʻE ʻikai te ma ʻalu ange.” \v 15 Pea naʻe tuputāmaki lahi ʻa Mōsese, ʻo ne pehē kia Sihova, “ʻOua naʻa ke ʻafio ki heʻenau feilaulau: naʻe ʻikai te u faʻao ha ʻasi ʻe taha meiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te u fakamamahiʻi ha taha ʻiate kinautolu.” \v 16 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Kola, “Ko koe mo ho kakai ke mou ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻapongipongi, ʻa koe, mo kinautolu, pea mo ʻElone: \v 17 pea ʻe taki taha ʻave ʻe he tangata ʻa ʻene ipu ʻaiʻanga afi, pea tuku ʻi ai ʻae ʻakau namu kakala, pea taki taha ʻomi ʻe he tangata ʻa ʻene ipu ʻaiʻanga afi ki he ʻao ʻo Sihova, ko e ipu ʻaiʻanga afi ʻe uangeau ma nimangofulu; pea ko koe foki, mo ʻElone, te mo taki taha ʻene ipu ʻaiʻanga afi.” \v 18 Pea naʻe taki taha ʻave ʻe he tangata ʻa ʻene ipu ʻaiʻanga afi, pea naʻe tuku ʻae afi ki ai, pea tuku ki ai ʻae ʻakau namu kakala, pea naʻa nau tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai fakataha mo Mōsese mo ʻElone. \v 19 Pea naʻe fakataha ʻe Kola ʻae kakai kotoa pē kiate kinaua ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova ki he kakai kotoa pē. \v 20 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, \v 21 “Fakamavahe ʻakimoua mei he kakai ni, koeʻuhi ke u fakaʻauha leva ʻakinautolu.” \v 22 Pea naʻa na tō ki hona mata, ʻo na pehē, “ʻE ʻOtua, ko e ʻOtua ʻoe laumālie ʻoe kakai kotoa pē, ʻe angahala ha tokotaha, pea te ke houhau ki he kakai kotoa pē?” \p \v 23 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 24 “Ke ke lea ki he kakai, ʻo pehē, Mou ʻalu atu ke ʻatā mei he fale fehikitaki ʻo Kola, mo Tatani, mo ʻEpilami.” \v 25 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Mōsese ʻo ʻalu kia Tatani mo ʻEpilami; pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli. \v 26 Pea naʻe lea ia ki he kakai, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, Mou hiki atu mei he ngaahi fale fehikitaki ʻoe kau tangata angahala ni, pea ʻoua naʻa mou ala ki haʻanau meʻa, telia naʻa mou ʻauha ʻi heʻenau angahala.” \v 27 Ko ia naʻa nau ʻalu ai mei he potu kotoa pē ʻoe fale fehikitaki ʻo Kola, mo Tatani, mo ʻEpilami: pea naʻe haʻu ʻa Tatani mo ʻEpilami, pea na tuʻu ʻi he matapā ʻo hona fale fehikitaki, pea mo hona uaifi mo hona ngaahi foha, pea mo ʻena fānau iiki. \v 28 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese, “Te mou ʻilo eni kuo fekau au ʻe Sihova ke u fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē; he ʻoku ʻikai ko hoku loto ʻoʻoku. \v 29 Kapau ʻe mate ʻae kau tangata ni ʻo hangē ko e mate ʻae kakai kotoa pē, pea kapau ʻe hoko kiate kinautolu ʻo hangē ko e hoko ki he kakai kotoa pē; pea tā kuo ʻikai fekau au ʻe Sihova. \v 30 Pea kapau ʻe fai ʻe Sihova ha meʻa foʻou pea ʻe mafaʻa ʻae ngutu ʻoe kelekele, ʻo folo hifo ʻakinautolu, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolu, pea nau ʻalu hifo fakafokifā pe ki he luo; te mou toki ʻilo ai kuo fakahouhauʻi ʻa Sihova ʻe he kau tangata ni.” \v 31 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi ʻa ʻene fakahā ʻae ngaahi lea ni, naʻe mafahi ʻae kelekele ʻi lalo ʻiate kinautolu: \v 32 Pea naʻe mafaʻa ʻae ngutu ʻoe kelekele, ʻo folo hifo ʻakinautolu, mo honau ngaahi fale pea mo e kau tangata kotoa pē naʻe ʻia Kola, mo ʻenau koloa kotoa pē. \v 33 Ko kinautolu, mo e meʻa kotoa pē naʻe ʻiate kinautolu, naʻe ʻalu moʻui hifo ki he luo, pea naʻe mapuni ʻae kelekele kiate kinautolu: pea naʻa nau ʻauha mei he kakai. \v 34 Pea naʻe hola ʻi heʻenau tangi ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻiate kinautolu: he naʻa nau pehē, “Naʻa toe folo hifo ʻe he kelekele ʻakimautolu.” \v 35 Pea naʻe haʻu ʻae afi meia Sihova, ʻo fakaʻauha ʻae kau tangata ʻe toko uangeau ma toko nimangofulu naʻe feilaulau ʻaki ʻae ʻakau namu kakala. \p \v 36 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 37 “Ke ke lea kia ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, ke ne hiko hake ʻae ngaahi ipu ʻaiʻanga afi mei he afi, he kuo tapu ia; pea ke liʻaki ʻae afi ki hena. \v 38 Ko e ngaahi ipu ʻaiʻanga afi ʻakinautolu ni kuo angahala ki honau laumālie, tuku kenau ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi teunga lafalafa laulahi ke ʻuʻufi ʻaki ʻae feilaulauʻanga: he kuo nau feilaulau ʻaki ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ko ia kuo tapu ai ia; pea ʻe hoko ia ko e fakaʻilonga ki he fānau ʻa ʻIsileli.” \v 39 Pea naʻe ʻave ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki ʻae ngaahi ipu ʻaiʻanga afi palasa, ʻaia naʻe feilaulau ʻaki ʻekinautolu kuo vela; pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi fono lafalafa laulahi ke ʻuʻufi ʻaki ʻae feilaulauʻanga: \v 40 Ke tuku ia ko e fakamanatu ki he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ofi mai ha muli, ʻoku ʻikai ʻoe hako ʻo ʻElone ke feilaulau ʻaki ʻae ʻakau namu kakala ʻi he ʻao ʻo Sihova; telia naʻa tatau ia mo Kola, pea mo hono kakai: ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate ia ʻi he nima ʻo Mōsese. \p \v 41 ¶ Pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoʻi naʻe lāunga ʻae kakai kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, “Kuo mo tāmateʻi ʻae kakai ʻo Sihova.” \v 42 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakataha ʻae kakai kia Mōsese pea mo ʻElone, naʻa nau sio ki he fale fehikitaki ʻoe kakai: pea fokifā pe kuo ʻuʻufi ʻaki ia ʻae ʻao, pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova. \v 43 Pea naʻe haʻu ʻa Mōsese mo ʻElone ki he matafale fehikitaki ʻoe kakai. \p \v 44 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 45 “Mo ʻalu hake ʻi he kakai ni, koeʻuhi ke u fakaʻauha leva ʻakinautolu.” Pea naʻa na tō foʻohifo ki hona mata. \p \v 46 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia ʻElone, “Toʻo ha ipu ʻaiʻanga afi, ʻo tuku ki ai ʻae afi mei he funga feilaulauʻanga, ʻo ʻai ki ai ʻae ʻakau namu kakala, pea ke ʻalu vave ki he kakai, ʻo fai ʻae fakalelei maʻanautolu: he kuo ʻalu atu ʻae houhau meia Sihova; pea kuo kamata ʻae mahaki fakaʻauha.” \v 47 Pea naʻe ʻave ʻe ʻElone ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese, ʻo ne lele ki he lotolotonga ʻoe kakai; pea vakai kuo kamata ʻae mahaki fakaʻauha ʻi he kakai: pea naʻa ne ʻai ʻae ʻakau namu kakala ki ai, ʻo ne fai ʻae fakalelei maʻanautolu. \v 48 Pea naʻe tuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻoe mate mo e moʻui; pea naʻe taʻofi ai ʻae mahaki fakaʻauha. \v 49 Pea ko kinautolu naʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha ko e tokotaha mano mo e toko fā afe ma toko fitungeau, mo kinautolu naʻe mate ʻi he meʻa ʻa Kola. \v 50 Pea naʻe foki ʻa ʻElone kia Mōsese ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: pea naʻe taʻofi ʻae mahaki fakaʻauha. \c 17 \cd \it 1 Ko e tokotoko ʻo ʻElone pe naʻe moto ʻi he tokotoko kotoa pē ʻoe faʻahinga. 10 ʻOku tuku ia ko e fakamoʻoni ki he kau angatuʻu.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea ke maʻu mei ai taki taha ʻae tokotoko ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he houʻeiki kotoa pē ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻae tokotoko ʻe hongofulu ma ua: ke ke tohi ʻae hingoa ʻoe tangata taki taha ki hono tokotoko. \v 3 Pea ke tohi ʻae hingoa ʻo ʻElone ki he tokotoko ʻo Livai: ʻe tuku ʻae tokotoko taki taha ki he ʻeiki ʻoe fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 4 Pea ʻe tuku ia ki he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻoe fakamoʻoni, ʻaia te u fetaulaki ai mo kimoutolu. \v 5 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e tokotoko ʻoe tangata te u fili ki ai, ʻe moto ia: pea te u fai ke fakangata ʻae lāunga kiate au ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia ʻoku nau lāunga ʻaki kiate kimoua.” \p \v 6 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe taki taha ʻange ʻe honau houʻeiki ʻa hono tokotoko ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e tokotoko ʻe hongofulu ma ua: pea ko e tokotoko ʻo ʻElone naʻe ʻai fakataha mo ʻenau ngaahi tokotoko. \v 7 Pea naʻe tuku ʻe Mōsese ʻae ngaahi tokotoko ʻi he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 8 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene pongipongi hake naʻe hū ʻa Mōsese ki he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni; pea vakai, ko e tokotoko ʻo ʻElone mei he fale ʻo Livai, kuo matala pea kuo tupu ʻi ai ʻae ngaahi moto, mo e fisiʻi ʻakau, pea mo e ngaahi telie. \v 9 Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese mei he ʻao ʻo Sihova ʻae ngaahi tokotoko kotoa pē ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli: pea naʻa nau mamata, pea naʻe taki taha ʻave ʻe he tangata ʻa hono tokotoko. \p \v 10 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Toe ʻomi ʻae tokotoko, ʻo ʻElone ki he ʻao ʻoe fakamoʻoni, ke tuku ia ko e fakaʻilonga ki he kau angatuʻu; pea te ke fakaʻosi ʻaupito ʻenau lāunga kiate au, telia naʻa nau mate.” \v 11 Pea naʻe fai pehē ʻe Mōsese: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia, naʻe pehē ʻene fai. \v 12 Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Mōsese, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku mau mate, ʻoku mau malaʻia, ʻoku mau malaʻia kotoa pē. \v 13 Ko ia kotoa pē ʻoku haʻu ke ofi siʻi ki he fale fehikitaki ʻo Sihova ʻe mate ia: te mau fakaʻau aipe ke ʻauha ʻi he mate?” \c 18 \cd \it 1 Ko e tauhi ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai. 9 Ko e ʻinasi ʻoe kau taulaʻeiki. 21 Ko e ʻinasi ʻoe kau Livai. 25 Ke maʻu ʻe he kau taulaʻeiki ʻae feilaulau hiki hake mei he ʻinasi ʻoe kau Livai.\it* \p \v 1 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia ʻElone, “Ko koe mo ho ngaahi foha mo e fale ʻo hoʻo ngaahi tamai te mou fua ʻae hia ʻoe faletapu: pea ko koe mo ho ngaahi foha te mou fua ʻae hia ʻa hoʻomou ngāue fakataulaʻeiki. \v 2 Pea te mou ʻomi fakataha foki mo koe ho kāinga ʻi he faʻahinga ʻo Livai, ko e faʻahinga ʻo hoʻo tamai, koeʻuhi te mou feangai mo koe, ʻo ngāue kiate koe: ka ko koe mo ho ngaahi foha te mou fakataha\add ʻo ngāue \add*ʻi he matafale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni. \v 3 Pea tenau tokanga ki hoʻo ngāue, mo e tauhi kotoa pē ʻoe fale fehikitaki: kaeʻoua tenau haʻu ke ofi ki he ngaahi ipu ʻoe faletapu mo e feilaulauʻanga, telia naʻa nau mate ai, mo kimoutolu foki. \v 4 Pea tenau fakataha ʻakinautolu kiate koe, ʻo tokanga ki he tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ki he ngāue kotoa pē ʻoe fale fehikitaki: pea ʻe ʻikai haʻu ha muli ke ofi kiate kimoutolu. \v 5 Pea te mou tokanga ki he tauhi ʻoe faletapu, mo e tauhi ʻoe feilaulauʻanga: koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe hoko ʻae houhau ki he fānau ʻa ʻIsileli. \v 6 Pea ko au, vakai, kuo u ʻomi homou kāinga ʻoe kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli: ʻoku foaki ʻakinautolu ʻo hangē ko e meʻa foaki kiate kimoutolu maʻa Sihova, ke fai ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 7 Pea ko ia, ko koe mo ho ngaahi foha te mou tokanga ki hoʻomou ngāue fakataulaʻeiki ki he meʻa kotoa pē ʻoe feilaulauʻanga, mo e loto puipui; pea te mou tauhi: kuo u foaki kiate kimoutolu hoʻomou ngāue fakataulaʻeiki ʻo hangē ko e meʻa foaki: pea ko e muli ʻe haʻu ʻo ofi ʻe tāmateʻi ia.” \p \v 8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻElone, ʻo pehē, “Kuo u foaki foki kiate koe ʻae tauhi ʻo ʻeku feilaulau hiki hake ʻi he ngaahi meʻa tapu kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli; kuo u foaki ia kiate koe koeʻuhi ko e fakanofo, pea ki ho ngaahi foha, ʻi he talatuku ʻo lauikuonga. \v 9 Ko hoʻo meʻa eni ʻi he ngaahi meʻa toputapu, kuo hao ʻi he afi: ko ʻenau feilaulau kotoa pē, ko ʻenau feilaulau meʻakai kotoa pē, ko ʻenau feilaulau kotoa pē maʻae angahala, mo ʻenau feilaulau fakalelei kotoa pē, ʻaia kuo nau ʻange kiate au, ʻe mātuʻaki tapu ia maʻau, mo ho ngaahi foha. \v 10 Te ke kai ia ʻi he potu tapu ʻaupito, ʻe kai ia ʻe he kakai tangata kotoa pē: ʻe māʻoniʻoni ia kiate koe. \v 11 Pea ko e meʻa eni ʻaʻau; ko e feilaulau hiki hake ʻoku nau foaki, fakataha mo e ngaahi feilaulau lialiaki kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli: kuo u foaki ia kiate koe, mo ho ngaahi foha, pea mo ho ngaahi ʻofefine fakataha mo koe, ʻi he fekau ʻo lauikuonga: ko ia kotoa pē ʻoku maʻa ʻi ho fale te ne kai mei ai. \v 12 Ko e lelei kotoa pē ʻoe lolo, mo e lelei kotoa pē ʻoe uaine, pea mo e uite, ko hono ʻuluaki fua ʻaia tenau ʻatu kia Sihova, kuo u foaki ia kiate koe. \v 13 Pea mo ia ʻoku fuofua moho ʻi he fonua, ʻaia tenau ʻomi kia Sihova, ʻe ʻaʻau ia; ko ia kotoa pē ʻoku maʻa ʻi ho fale te ne kai mei ai. \v 14 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakatapu ʻi ʻIsileli ʻoku ʻaʻau ia. \v 15 ‌ʻAe meʻa kotoa pē ʻoku ne toʻo ʻae mānava ʻi he kakano kotoa pē, ʻaia ʻoku nau ʻomi kia Sihova, ʻi he kau tangata, pe ʻi he fanga manu, ʻe ʻaʻau ia: ka ko e moʻoni te ke huhuʻi ʻae ʻuluaki tama ʻi he tangata, pea mo e ʻuluaki fānau ʻi he fanga manu taʻemaʻa te ke huhuʻi ia. \v 16 Pea ko ia ʻoku totonu ke huhuʻi mei he taha māhina, te ke huhuʻi ia ʻo fakatatau ki hoʻo lau, ʻaki ʻae paʻanga ko e \add sikeli \add*ʻe nima, ʻo hangē ko e\add sikeli \add*ʻoe faletapu, ʻaia ko e kela ʻe uofulu. \v 17 Ka ko e ʻuluaki fānau ʻae fanga pulu, pea mo e ʻuluaki fānau ʻae sipi, pea mo e ʻuluaki fānau ʻae kosi, ʻe ʻikai te ke huhuʻi ia; he ʻoku māʻoniʻoni ia: pea te ke luluku ʻaki honau toto ʻae feilaulauʻanga, pea te ke tutu honau ngako ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova. \v 18 Pea ko honau kakano ʻe ʻaʻau ia, ʻo hangē ko e ʻaʻau ʻae fatafata lialiaki, pea mo e alanga nima toʻomataʻu. \v 19 Ko e ngaahi feilaulau hiki hake ʻoe ngaahi meʻa tapu kotoa pē, ʻaia kuo ʻange ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, kuo u foaki ia kiate koe, mo ho ngaahi foha, pea mo ho ngaahi ʻofefine fakataha mo koe, ʻi he fekau ʻo lauikuonga: ko e fuakava ia kiate ko e ʻoe māsima ʻi he ʻao ʻo Sihova, fakataha mo ho hako ʻo lauikuonga.” \p \v 20 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻElone, ʻo pehē, “ʻE ʻikai te ke maʻu ha tofiʻa ʻi honau fonua, pea ʻe ʻikai te ke maʻu ha tufakanga ʻiate kinautolu: ka ko au ko ho ʻinasi mo ho tofiʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli. \v 21 Pea vakai, kuo u foaki ki he fānau ʻa Livai ʻa hono vahe hongofulu ʻoe meʻa kotoa pē ʻi ʻIsileli ko honau tofiʻa, koeʻuhi ko e ngāue ʻoku nau tauhi, ʻio ʻae tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 22 Pea ʻe ʻikai toe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻo ofi ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, telia naʻa nau fua ʻae angahala, pea nau mate. \v 23 Ka ko e kau Livai te nau fai ʻae tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea te nau fua ʻenau hia: ko e fekau ia ki homou ngaahi toʻutangata ʻo lauikuonga, ke ʻilo ʻoku ʻikai tenau maʻu ha tofiʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli. \v 24 Ka ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia ʻoku nau ʻatu ko e feilaulau hiki hake kia Sihova, kuo u foaki ia ki he kau Livai kenau maʻu ia: pea ko eni, ne u pehē ai kiate kinautolu, ʻE ʻikai tenau maʻu ha tofiʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.” \p \v 25 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 26 Ke ke lea ki he kau Livai, ʻo ke pehē kiate kinautolu, “ʻOka mou ka maʻu hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa mei he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia ne u foaki meiate kinautolu maʻamoutolu, ko homou tofiʻa, te mou toki ʻohake hono feilaulau hiki hake kia Sihova, ʻio, ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻi homou vahe hongofulu. \v 27 Pea ko hoʻomou feilaulau hiki hake ʻe lau ia kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e koane ʻoe potu hahaʻanga, pea mo e pito ʻoe tataʻoʻanga uaine. \v 28 ‌ʻE pehē hoʻomou ʻatu ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova ʻi homou vahe hongofulu kotoa pē, ʻaia ʻoku mou maʻu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; pea te mou foaki hono feilaulau hiki hake ʻo Sihova kia ʻElone ko e taulaʻeiki. \v 29 Ko e meʻa foaki kotoa pē ʻoku mou maʻu te mou ʻange mei ai ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova, mei hono lelei, ʻio, mei hono meʻa ʻoku tapu. \v 30 Pea ko eni, te ke lea pehē kiate kinautolu, ʻOka mou ka hiki hono lelei mei ai, ʻe toki lau ai ia ki he Livai ʻo hangē ko hono tupu ʻoe hahaʻanga koane, pea mo e tupu ʻoe tataʻoʻanga uaine. \v 31 Pea te mou kai ia ʻi he potu kotoa pē, ʻekimoutolu mo homou kau nofoʻanga: he ko hono totongi ia ʻo hoʻomou tauhi ʻae fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 32 Pea ʻe ʻikai te mou fua ʻae angahala koeʻuhi ko ia, ʻoka mou ka hiki hono lelei mei ai: pea ʻe ʻikai te mou fakaʻuli ʻae ngaahi meʻa tapu ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, telia naʻa mou mate.” \c 19 \cd \it 1 Ko e vai ʻoe fakatapu ʻe ngaohi mei he efuefu ʻoe pulu mui fefine. 11 Ko e fono ki hono ngāueʻaki ʻi he fakamaʻa ʻoe taʻemaʻa.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese pea mo ʻElone, ʻo pehē, \v 2 Ko eni ʻae talatuku ʻoe fono ʻaia kuo fekau ʻe Sihova, ʻo pehē, Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ka nau ʻomi kiate koe ha pulu fefine mui kulokula taʻehanoʻila, pea taʻehanomele, pea teʻeki hoko ki ai ʻae haʻamonga: \v 3 Pea te mou foaki ia kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, koeʻuhi ke ne ʻomi ia ki he tuʻa ʻapitanga, pea ʻe tāmateʻi ia ʻe ha tokotaha ʻi hono ʻao: \v 4 Pea ko ʻEliesa ko e taulaʻeiki te ne ʻave ʻae toto ʻi hono tuhu, ʻo ne luluku ʻaki ʻae toto ʻi he matafale fehikitaki ʻoe kakai ke liunga fitu: \v 5 Pea ʻe tutu ʻe ha tokotaha ʻae pulu fefine mui ʻi hono ʻao; te ne tutu hono kili mo hono kakano, mo hono toto, fakataha mo hono kinohaʻa: \v 6 Pea ʻe ʻave ʻe he taulaʻeiki ʻae ʻakau ko e sita, mo e ʻisope, mo e kulaʻahoʻaho, ʻo lī ia ki he loto afi ʻoku tutu ai ʻae pulu fefine. \v 7 Pea ʻe toki fō ʻe he taulaʻeiki ʻa hono ngaahi kofu, pea te ne kaukauʻi hono sino ʻi he vai, pea te ne toki haʻu ki he ʻapitanga, ka ʻe taʻemaʻa ʻae taulaʻeiki ʻo aʻu ki he efiafi. \v 8 Pea ko ia ʻoku ne tutu ia ʻe fō ʻe ia ʻa hono ngaahi kofu ʻi he vai, pea ʻe kaukauʻi hono sino ʻi he vai, ka ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi. \v 9 Pea ʻe tānaki ʻe he tangata ʻoku maʻa ʻae efu ʻoe pulu fefine, ʻo tuku ia ki he tuaʻā ʻapitanga, ʻi ha potu maʻa, pea ʻe tuku ia ki he kakai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko e vai fakamavahe; ko e fakamaʻa ia ʻoe angahala. \v 10 Pea ko ia ʻoku ne tānaki ʻae efu ʻoe pulu fefine ʻe fō ʻe ia ʻa hono ngaahi kofu, ka ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi: pea ko e fekau ia ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea mo e muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kinautolu ʻo lauikuonga. \p \v 11 ¶ Ko ia ʻoku ala ki ha sino mate ʻo ha tangata ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 12 Pea te ne fakamaʻa ʻaki ia ʻi hono ʻaho tolu, ka ʻe toki maʻa ia ʻi hono ʻaho fitu: pea kapau ʻe ʻikai te ne fakamaʻa ia ʻi hono ʻaho tolu, ʻe ʻikai maʻa ia ʻi hono ʻaho fitu. \v 13 Pea ko ia ʻoku ala ki he sino mate ʻo ha tangata mate, pea ʻe ʻikai fakamaʻa ia, ʻoku ne fakaʻuliʻi ʻae fale fehikitaki ʻo Sihova; pea ʻe tuʻusi ʻae laumālie ko ia mei ʻIsileli: koeʻuhi naʻe ʻikai luluku ʻaki ia ʻae vai fakamavahe, pea ʻe ʻuli ia, pea ʻoku kei ʻiate ia ʻa ʻene taʻemaʻa. \v 14 Ko e fono eni, ʻoka mate ha tangata ʻi ha fale fehikitaki: ʻakinautolu kotoa pē ʻoku haʻu ki he fale fehikitaki, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he fale fehikitaki, ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 15 Pea mo e ipu kotoa pē ʻoku ava pe, ʻaia ʻoku ʻikai hano tāpuni ke fakamaʻu, ʻe ʻuli ia. \v 16 Pea ko ia ʻoku ala ki ha taha, kuo taaʻi ʻaki ʻae heletā ʻi he ʻataʻatā ʻoe fonua, pe ha sino mate, pe ki ha hui ʻo ha tangata, pe ki ha faʻitoka, ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 17 Pea tenau ʻave maʻana ʻoku taʻemaʻa ʻae efu ʻoe pulu fefine kuo tutu, ko e meʻa fakamaʻa ia ʻoe angahala, pea tenau lilingi ʻae vaitafe ki ai ki ha ipu: \v 18 Pea ʻe ʻave ʻe he tangata ʻoku maʻa ʻae ʻisope, ʻo ne fuʻifuʻi ki he vai, ʻo luluku ʻaki ʻae fale fehikitaki, pea mo e ngaahi ipu kotoa pē, pea mo e kakai naʻe ʻi ai, pea mo ia naʻe ala ki ha hui, pe ki ha taha kuo tāmateʻi, pe ki ha taha kuo mate, pe ki ha faʻitoka: \v 19 Pea ʻe luluku ʻe he tangata ʻoku maʻa ʻae tangata ʻoku taʻemaʻa ʻi hono ʻaho tolu, pea mo hono ʻaho fitu, pea ko hono ʻaho fitu te ne fakamaʻa ai ia, ʻo fō hono ngaahi kofu, pea kaukauʻi ia ʻi he vai, pea ʻe maʻa ia ʻi he efiafi. \v 20 Ka ko e tangata ʻoku taʻemaʻa, pea ʻoku ʻikai te ne fakamaʻa ia, ʻe tuʻusi ʻae laumālie ko ia mei he kakai, koeʻuhi kuo ne fakaʻuliʻi ʻe ia ʻae faletapu ʻo Sihova: naʻe ʻikai luluku ʻaki ia ʻae vai ʻoe fakamavae; ʻoku taʻemaʻa ia. \v 21 Pea ko e fekau fai maʻuaipē ia kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko ia ʻoku ne luluku ʻaki ʻae vai ʻoe fakamavahe ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu; pea mo ia ʻoku ala ki he vai ʻoe fakamavahe ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi. \v 22 Pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku ala ki ai ʻaia ʻoku taʻemaʻa ʻe ʻuli ia; pea ko e tokotaha ʻoku ala ki ai ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi. \c 20 \cd \it 1 ʻOku pekia ʻa Miliame. 2 Ko e lāunga ʻi he masiva vai. 7 ʻOku taaʻi ʻae maka ʻe Mōsese pea puna mei ai ʻae vai. 14 ʻOku holi ʻa Mōsese ke ʻalu ʻi ʻItomi ka ʻoku taʻofia. 22 ʻI he moʻunga ko Hoa ʻoku tuku ʻe ʻElone ʻa ʻene ngāue kia ʻEliesa, pea pekia ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻio, ʻae kakai kotoa pē, ki he toafa ʻo Sini ʻi he ʻuluaki māhina: pea naʻe nofo ʻae kakai ʻi Ketesi; pea naʻe pekia ʻi ai ʻa Miliame, pea naʻe tanu ia ʻi ai. \v 2 Pea naʻe ʻikai ha vai ki he kakai pea naʻa nau fakataha fakaangatuʻu kia Mōsese pea mo ʻElone. \v 3 Pea naʻe lāunga ʻae kakai kia Mōsese, ʻonau lea pehē, “ʻAmusiaange ʻekimautolu ki he ʻOtua naʻa mau mate fakataha mo homau kāinga naʻe mate ʻi he ʻao ʻo Sihova! \v 4 Pea ko e hā kuo mo ʻomi ai ʻae kakai ʻa Sihova ki he toafa ni ke mau mate ʻi heni mo ʻemau fanga manu? \v 5 Pea ko e hā kuo mo ʻomi ai ʻakimautolu mei ʻIsipite, ke ʻomi ʻakimautolu ki he potu kovi ni? ʻOku ʻikai ha tenga ʻi he potu ni, pe ha fiki, pe ha vaine, pe ha pomikanite; pea ʻoku ʻikai ha vai ʻi ai ke mau inu.” \v 6 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo ʻElone ʻi he ʻao ʻoe fakataha ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea naʻa na tō ki hona mata, pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova kiate kinaua. \v 7 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 8 “Ke ke toʻo ʻae tokotoko, pea tānaki ʻae kakai kenau fakataha, ʻa koe mo ʻElone ko ho taʻokete, pea mo lea ki he maka ʻi honau ʻao, pea ʻe foaki mai ʻe ia ʻa hono vai, pea te ke ʻomi ʻae vai mei he maka kiate kinautolu, pea te ke foaki pehē ʻae vai ki he kakai mo ʻenau fanga manu kenau inu.” \v 9 Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese ʻae tokotoko mei he ʻao ʻo Sihova ʻo hangē ko ʻene fekau kiate ia. \v 10 Pea naʻe fakataha ʻe Mōsese mo ʻElone ʻae kakai ki he ʻao ʻoe maka, pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou fanongo mai ʻae kau angatuʻu; ʻoku lelei ke ma ʻomi ʻae vai mei he maka ni kiate kimoutolu?” \v 11 Pea naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻa hono nima, pea naʻa ne taaʻi ʻae maka ʻo liunga ua ʻaki ʻa hono tokotoko, pea naʻe hā mai ʻae vai ʻo lahi, pea naʻe inu ai ʻae kakai mo ʻenau fanga manu foki. \p \v 12 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi hoʻomo taʻetui kiate au, ke fakaongolelei au ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko ia ʻe ʻikai ai te mo ʻomi ʻae kakai ni ki he fonua, ʻaia kuo u foaki kiate kinautolu.” \v 13 Ko e vai eni ʻo Melipa, koeʻuhi naʻe fakakē ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, pea naʻe ongolelei ia ʻiate kinautolu. \p \v 14 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ʻae kau talafekau mei Ketesi ki he tuʻi ʻo ʻItomi, “ʻOku pehē ʻe ho tokoua ko ʻIsileli, Kuo ke ʻilo ʻe koe ʻae fononga kotoa pē kuo tō mai kiate kimautolu: \v 15 Mo e ʻalu hifo ʻemau ngaahi tamai ki ʻIsipite, pea mo ʻemau nofo fuoloa ʻi ʻIsipite, pea naʻe fakafiuʻi ʻe he kakai ʻIsipite ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai. \v 16 Pea ʻi heʻemau tangi kia Sihova naʻa ne ongoʻi ʻa homau leʻo, pea naʻa ne fekau ki heʻene ʻāngelo, pea kuo ne ʻomi ʻakimautolu mei ʻIsipite, pea ko eni, ʻoku mau ʻi Ketesi, ko e kolo ia ʻoku tuʻu ʻi he ngataʻanga moʻoni ʻo ho fonua. \v 17 ‌ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke mau ʻalu atu ʻi ho fonua: ʻe ʻikai te mau ʻalu atu ʻi he ngaahi ngoue, pe ʻi he ngaahi ngoue vaine, pea ʻe ʻikai te mau inu ʻae vai ʻoe ngaahi vai keli: te mau ʻalu ʻi he hala motuʻa ʻoe tuʻi, ʻe ʻikai te mau afe ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema, kaeʻoua ke tuku ki mui ʻae ngataʻanga ʻo ho fonua.” \v 18 Pea naʻe pehē ʻe ʻItomi kiate ia, “ʻE ʻikai te ke ʻalu ofi kiate au, telia naʻaku ʻalu atu mo e heletā kiate koe.” \v 19 Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kiate ia, “Te mau ʻalu ʻi he hala motuʻa, pea kapau te u inu ʻa ho vai pe \add inu \add*ʻe heʻeku fanga manu, te u totongi kiate koe: ʻe laka atu pe ʻa hoku vaʻe, ka ʻe ʻikai te u fai ha meʻa kehe.” \v 20 Pea naʻa ne pehē, “ʻE ʻikai ʻaupito te ke laka atu.” Pea naʻe haʻu kiate ia ʻa ʻItomi mo e kakai tokolahi, pea mo e nima mālohi. \v 21 Naʻe pehē ʻae taʻofi ʻe ʻItomi ʻae ʻalu ʻa ʻIsileli ʻi hono mata fonua: ko ia naʻe foki atu ai ʻa ʻIsileli meiate ia. \p \v 22 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻio, ʻae kakai kotoa pē, mei Ketesi, pea nau haʻu ki he moʻunga ko Hoa. \v 23 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone ʻi he moʻunga ko Hoa, ʻi he mata fonua ʻo ʻItomi, ʻo pehē, \v 24 “ʻE tānaki ʻa ʻElone ki hono kakai koeʻuhi ʻe ʻikai hoko ia ki he fonua ʻaia ne u foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli, he naʻa mo talangataʻa ki heʻeku lea ʻi he vai ʻo Melipa. \v 25 Ke ke ʻave ʻa ʻElone mo ʻEliesa ko hono foha, pea ʻomi ʻakinaua ki he moʻunga ko Hoa. \v 26 Pea ke vete ʻae ngaahi kofu ʻo ʻElone, ʻo fakakofuʻaki ia ʻa ʻEliesa ko hono foha: pea ʻe tānaki ʻa ʻElone ki hono kakai, pea ʻe pekia ia ʻi ai.” \v 27 Pea naʻe fai ʻe Mōsese ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova: pea naʻa nau ʻalu hake ki he moʻunga ko Hoa ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē. \v 28 Pea naʻe vete ʻe Mōsese ʻae ngaahi kofu ʻo ʻElone, pea ne fakakofuʻaki ʻa ʻEliesa ko hono foha; pea naʻe pekia ʻa ʻElone ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga: pea naʻe ʻalu hifo ʻa Mōsese mo ʻEliesa mei he moʻunga. \v 29 Pea ʻi he mamata ʻae kakai kotoa pē kuo pekia ʻa ʻElone, naʻa nau loto mamahi koeʻuhi ko ʻElone ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu, ʻio ʻae fale kotoa pē ʻo ʻIsileli. \c 21 \cd \it 1 Ko e fakaʻauha ʻae kakai Kēnani ʻi Hoama. 4 ʻI he lāunga ʻae kakai ʻoku fakamamahiʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae fanga ngata, 7 ʻI heʻenau fakatomala ʻoku fakamoʻui ʻakinautolu ʻi ha ngata palasa. 10 Ko e fononga kehekehe ʻoe kakai ʻIsileli. 21 ʻOku ikuna ʻa Sihoni, 33 Mo Oki.\it* \p \v 1 Pea ʻi he fanongo ʻae tuʻi ko ʻAlati, ko e Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi he potu tonga, kuo haʻu ʻa ʻIsileli ʻi he hala ʻoe kau mataki; naʻa ne tauʻi ʻa ʻIsileli, ʻo ʻave ʻae niʻihi ʻiate kinautolu ʻo fakapōpulaʻi. \v 2 Pea naʻe fuakava ʻaki ʻe ʻIsileli ʻae fuakava kia Sihova, ʻo pehē, “Kapau te ke tuku mai ʻae kakai ni ki hoku nima, te u toki fakaʻauha ʻaupito ʻa honau ngaahi kolo.” \v 3 Pea naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo ʻIsileli, pea naʻe tuku atu ʻae kau Kēnani; pea naʻa nau fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu mo honau ngaahi kolo: pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Hoama. \v 4 Pea naʻa nau fononga mei he moʻunga ko Hoa ʻi he hala ʻi he Tahi Kulokula, ke kāpui ʻae fonua ko ʻItomi: pea naʻe vaivai ʻaupito ʻae loto ʻoe kakai koeʻuhi ko e hala. \v 5 Pea naʻe lāunga ʻae kakai ki he ʻOtua, pea mo Mōsese, \add ʻo pehē\add*, “Ko e hā kuo mo ʻomi ai ʻakimautolu mei ʻIsipite ke mau mate ʻi he toafa ni? He ʻoku ʻikai ha mā, pea ʻoku ʻikai ha vai; pea ʻoku mau fehiʻa ki he mā pahapahangi ni.” \v 6 Pea naʻe tuku mai ʻe Sihova ʻae fanga ngata fakavela ki he kakai, pea naʻa nau ʻuusi ʻae kakai; pea naʻe mate ai ʻae kakai tokolahi. \p \v 7 ¶ Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kakai kia Mōsese, ʻo pehē, “Kuo mau angahala he kuo mau lāunga kia Sihova, pea mo koe; ke ke lotu kia Sihova, ke ne ʻave ʻae fanga ngata ni ʻiate kimautolu. Pea naʻe hūfia ʻe Mōsese ʻae kakai.” \v 8 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, Ke ke ngaohi maʻau ha ngata fakavela, ʻo ʻai ia ki ha ʻakau: pea ʻe pehē, ko ia kuo ʻūsia, ʻoka sio ia ki ai, ʻe moʻui ai ia. \v 9 Pea naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻae ngata palasa ʻo ne ʻai ia ki he ʻakau, pea naʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo ʻūsia ha tangata ʻe ha ngata, pea sio ia ki he ngata palasa, naʻe moʻui ia. \p \v 10 ¶ Pea naʻe fononga atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻo nofo ʻi ʻOpoti. \v 11 Pea naʻa nau fononga mei ʻOpoti, ʻo nofo ʻi ʻIsi-ʻEpalemi, ʻi he toafa ʻaia ʻoku ʻi he ngataʻanga fonua ʻo Moape, ki he hopoʻanga ʻoe laʻā. \v 12 Pea naʻa nau hiki mei ai ʻo nofo ʻi he vahaʻa ʻo Seleti. \v 13 Pea naʻa nau hiki mei ai, ʻo nofo ʻi he potu ʻe taha ʻo ʻAlanoni, ʻaia ʻoku ʻi he toafa ʻoku tuʻu ʻi he veʻe fonua ʻoe kau ʻAmoli: he ko ʻAlanoni ʻoku tuʻu ia ʻi he ngataʻanga ʻo Moape, ʻi he vahaʻa ʻo Moape mo e kau ʻAmoli. \v 14 Ko ia ʻoku pehē ai ʻi he tohi ʻoe ngaahi tau ʻa Sihova, “Mei Vaepa mo Sufa, pea mo e ngaahi vaitafe ʻo ʻAlanoni, \v 15 Pea mo e manga ʻoe ngaahi vaitafe ʻaia ʻoku tafe ki lalo ki he nofoʻanga ʻo ʻAla pea ʻoku tuʻu ʻi he ngataʻanga ʻo Moape.” \v 16 Pea naʻa nau hiki mei ai ki Piea ko e vai keli ia naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, “Fakataha ʻae kakai, pea te u foaki ʻae vai kiate kinautolu.” \v 17 Pea naʻe hiva ʻaki ʻae hiva ni ʻe ʻIsileli, “Tupu hake, ʻe vai keli ē; mou hiva ki ai: \v 18 Naʻe keli ʻae vai ʻe he houʻeiki mo e kau matāpule ʻoe kakai, ʻaki ʻa honau ngaahi tokotoko, ʻi he \add enginaki ʻo ia naʻe \add*fai fono.” Pea naʻa nau hiki mei he toafa ki Matana. \v 19 Pea mei Matana ki Neʻelili: pea mei Neʻelili ki Pamoti: \v 20 Pea mei Pamoti ki he vahaʻa, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo Moape, ki he tumutumu ʻo Pisika, ʻaia ʻoku hanga atu ki Sesimoni. \v 21 Pea naʻe fekau ʻe ʻIsileli ʻae kau talafekau kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmoli, ʻo pehē, \v 22 “Tuku ke u ʻalu atu ʻi ho fonua: ʻe ʻikai te mau afe ki he ngoue, pe ki he ngoue vaine; ʻe ʻikai te mau inu ʻae vai ʻoe vai keli: ka te mau ʻalu ʻi he hala motuʻa ʻoe tuʻi, kaeʻoua ke mau tuku kimui ʻae ngataʻanga ʻo ho fonua.” \v 23 Pea naʻe ʻikai loto ʻa Sihoni ke fononga atu ʻa ʻIsileli ʻi hono fonua: ka naʻe fakataha ʻe Sihoni ʻa hono kakai kotoa pē, pea naʻe ʻalu ia ki ʻIsileli ʻi he toafa: pea naʻa ne haʻu ki Sehasi, ʻo tau ki ʻIsileli. \v 24 Pea naʻe taaʻi ia ʻe ʻIsileli ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea naʻa nau maʻu hono fonua mei ʻAlanoni ki Sakopi, ʻo aʻu ki he fānau ʻa ʻAmoni: he naʻe mālohi ʻae ngataʻanga fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni. \v 25 Pea naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻae ngaahi kolo ni kotoa pē: pea naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli, ʻi Hesiponi, pea mo hono potu kakai kotoa pē. \v 26 He ko Hesiponi ko e kolo ia ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe tau ki he tuʻi ʻe taha ʻo Moape, ʻo ne maʻu mei hono nima ʻa hono fonua kotoa pē, ʻio, ʻo aʻu ki ʻAlanoni. \v 27 Pea ko ia ʻoku pehē ai ʻakinautolu ʻoku faʻa lea ʻi he lea fakatātā, \q1 “Haʻu ki Hesiponi, \q2 langaʻi hake mo teuteu ʻae kolo ʻo Sihoni. \q1 \v 28 He kuo ʻalu atu ʻae afi ʻi Hesiponi, \q2 ʻae ulo afi mei he kolo ʻo Sihoni: \q1 kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻAla ʻi Moape, \q2 pea mo e houʻeiki ʻoe ngaahi potu māʻolunga ʻo ʻAlanoni. \q1 \v 29 ‌ʻOku malaʻia ʻa ko e Moape! \q2 Kuo ke ʻauha, ʻE kakai ʻo Kimosi: \q1 kuo foaki ʻe ia ʻa hono ngaahi foha, \q2 mo hono ngaahi ʻofefine kuo hao, \q2 ke pōpula kia Sihoni, ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli. \q1 \v 30 Naʻa mau fanaʻi ʻakinautolu; \q2 kuo ʻauha ʻa Hesiponi ʻo aʻu ki Tiponi, \q1 pea kuo mau fakalala ʻakinautolu ʻo aʻu ki Nofa, \q2 ʻaia ʻoku aʻu ki Metipa.” \p \v 31 ¶ Pea naʻe pehē ʻae nofo ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ʻoe kau ʻAmoli. \v 32 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ke matakiʻi ʻa Sesa, pea naʻa nau maʻu ʻa hono ngaahi potu kakai, pea naʻa nau kapusi kituʻa ʻae kau ʻAmoli naʻe ʻi ai. \p \v 33 ¶ Pea naʻa nau foki ʻo ʻalu hake ʻi he hala ʻo Pesani: pea ko Oki ko e tuʻi ʻo Pesani naʻe ʻalu atu ia kiate kinautolu, ʻa ia, pea mo hono kakai, ki he tau ʻi ʻEtilei. \v 34 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻOua naʻa ke manavahē kiate ia: he kuo u tuku ia ki ho nima, mo hono kakai kotoa pē, mo hono fonua; pea te ke fai kiate ia ʻo hangē ko hoʻo fai kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi.” \v 35 Pea ko ia, naʻa nau taaʻi ia, mo hono ngaahi foha, pea mo hono kakai kotoa pē, pea naʻe ʻikai tuku ha taha moʻui kiate ia: pea naʻa nau maʻu ʻa hono fonua. \c 22 \cd \it 1 ʻOku ʻikai tali ʻae ʻuluaki fekau ʻa Pelaki kia Pelami. 15 Ko hono ua ʻo ʻene fekau ʻoku ne ʻalu ai. 22 Ko e mei tāmateʻi ia ʻe ha ʻāngelo, ʻoka ne taʻeʻoua ʻae fakamoʻui ia ʻe heʻene ʻasi. 36 ʻOku tali ia ʻe Pelaki.\it* \p \v 1 Pea naʻe hiki atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo nofo ʻi he toafa ʻo Moape ʻi he potu mai ʻo Sioatani\add ʻo ofi \add*ki Seliko. \p \v 2 ¶ Pea naʻe ʻilo ʻe Pelaki ko e foha ʻo Sipoa ʻae meʻa kotoa pē kuo fai ʻe ʻIsileli ki he kau ʻAmoli. \v 3 Pea naʻe manavahē lahi ʻa Moape ki he kakai, koeʻuhi naʻa nau tokolahi: pea naʻe mamahi lahi ʻa Moape koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli. \v 4 Pea naʻe pehē ʻe Moape ki he kau mātuʻa ʻo Mitiane, “Ko eni, ʻe ʻemo hake ʻe he kakai ni ʻaia kotoa pē ʻoku takatakai ʻakitautolu, ʻo hangē ʻoku ʻemo hake ʻe he pulu ʻae mohuku ʻoe ngoue.” Pea ko Pelaki ko e foha ʻo Sipoa ko e tuʻi ia ʻoe kau Moape ʻi he kuonga ko ia. \v 5 Ko ia naʻa ne fekau ai kia Pelami ko e foha ʻo Peoli ki Pitoli, ʻaia ʻoku ofi ki he vaitafe ʻoe fonua ʻoe fānau ʻa hono kakai, ke ui ia, ʻo pehē, “Vakai, kuo haʻu ha kakai mei ʻIsipite: vakai, ʻoku nau ʻufiʻufi ʻae funga fonua, pea ʻoku nau nofo ofi kiate au: \v 6 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke haʻu ʻo fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻae kakai ni, he ʻoku nau mālohi fau kiate au: pea te u vetekina nai, mo teʻia ʻakinautolu, pea te u kapusia ʻakinautolu ʻi he fonua ni: he ʻoku ou pehē, ʻoku monūʻia ia ʻoku ke fakamonūʻiaʻi, pea ʻoku malaʻia ia ʻoku ke fakamalaʻiaʻi.” \v 7 Pea ko e kau mātuʻa ʻo Moape mo e kau mātuʻa ʻo Mitiane naʻa nau ʻave ʻi honau nima ʻae totongi ʻo ʻene tukitala; pea naʻa nau haʻu kia Pelami, ʻo fakahā kiate ia ʻae lea ʻa Pelaki. \v 8 Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou nofo ʻi heni ʻi he poōni, pea te u toe ʻomi ʻae lea kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate au:” pea naʻe nofo mo Pelami ʻae houʻeiki ʻo Moape. \v 9 Pea naʻe hāʻele mai ʻae ʻOtua kia Pelami, mo ne pehē, “Ko e hā ʻae kau tangata ni ʻoku ʻiate koe?” \v 10 Pea naʻe pehē ʻe Pelami ki he ʻOtua, “Ko Pelaki ko e foha ʻo Sipoa, ko e tuʻi ʻo Moape, kuo ne fekau mai kiate au, ʻo pehē, \v 11 ‘Vakai kuo haʻu ha kakai mei ʻIsipite, ʻoku nau ʻufiʻufi ʻae funga fonua: ko ia ke ke haʻu ʻo fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻakinautolu; pea te u mālohi ʻapē ʻiate kinautolu, pea kapusi atu ʻakinautolu.’” \v 12 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia Pelami, “ʻOua ʻaupito te ke ʻalu mo kinautolu; ʻe ʻikai te ke fakamalaʻiaʻi ʻae kakai: he ʻoku nau monūʻia.” \v 13 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelami ʻi he pongipongi, pea naʻa ne pehē ki he houʻeiki meia Pelaki, “Mou ō ki homou fonua: he kuo taʻofi au ʻe Sihova ke ʻoua naʻa tau ō mo kimoutolu.” \v 14 Pea naʻe tuʻu hake ʻae houʻeiki ʻo Moape, ʻonau ō kia Pelaki, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Pelami, ʻe ʻikai te ne haʻu mo kimautolu.” \p \v 15 ¶ Pea naʻe toe fekau ʻe Pelaki ʻae houʻeiki kehe naʻe ongoongolelei mo tokolahi hake ʻiate kinautolu. \v 16 Pea naʻa nau haʻu kia Pelami, ʻo pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Pelaki ko e foha ʻo Sipoa, ‘ʻOku ou kole atu kiate koe, ʻoua naʻa toe ʻai ha meʻa ke taʻofi hoʻo haʻu kiate au: \v 17 He te u hiki hake ko e ke ke ongoongolelei lahi, pea te u fai ʻo hangē ko hoʻo lea mai kiate au: ko ia ke ke haʻu, ʻoku ou kole kiate koe, ʻo fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻae kakai ni.’” \v 18 Pea naʻe lea ʻa Pelami ki he kau talafekau ʻa Pelaki, “Kapau ʻe foaki ʻe Pelaki kiate au ʻa hono fale ʻoku pito ʻi he siliva mo e koula, ʻe ʻikai teu faʻa fakakeheʻi ʻae folofola ʻa Sihova ko hoku ʻOtua, ke fai ʻo lahi hake pe siʻi hifo. \v 19 Pea ko eni, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu, mou nofo foki ʻi heni ʻi he poōni, koeʻuhi ke u ʻilo pe ko e hā ʻe toe folofola mai ʻe Sihova kiate au.” \v 20 Pea naʻe hāʻele mai ʻae ʻOtua ʻi he pō kia Pelami, ʻo ne pehē kiate ia, “Kapau ʻe haʻu ʻae kau tangata ke ui koe, tuʻu hake, ʻo ʻalu mo kinautolu; ka ko e lea te u lea ʻaki kiate koe, ko ia pe te ke fai.” \v 21 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelami ʻi he pongipongi, pe naʻa ne ʻai ʻae hekaʻanga ki heʻene ʻasi, pea ʻalu mo e houʻeiki ʻo Moape. \p \v 22 ¶ Pea naʻe tupu ʻae houhau ʻoe ʻOtua koeʻuhi ko ʻene ʻalu: pea naʻe tuʻu ʻi he hala ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ko e tali tau kiate ia. Pea naʻe heka ia ʻi heʻene ʻasi, pea mo ʻene ongo tamaioʻeiki mo ia. \v 23 Pea naʻe mamata ʻae ʻasi ki he ʻāngelo ʻa Sihova naʻe tuʻu ʻi he hala, pea mo ʻene heletā naʻe ʻi hono nima: pea naʻe afe atu ʻae ʻasi mei he hala, ʻo ʻalu ki he ngoue: pea naʻe taaʻi ʻe Pelami ʻae ʻasi, ke fakafoki ia ki he hala. \v 24 Ka naʻe tuʻu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova, ʻi he hala ʻoe ngoue vaine, pea naʻe ai ʻae ʻā maka ʻi he potu toʻomataʻu, mo e potu toʻohema. \v 25 Pea ʻi he mamata ʻae ʻasi ki he ʻāngelo ʻa Sihova, naʻe ʻoho ia ki he ʻā maka, pea naʻe mamulu ʻae vaʻe ʻo Pelami ʻi he ʻā maka: pea naʻa ne toe taaʻi ia. \v 26 Pea naʻe ʻalu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova, pea naʻe tuʻu ia ʻi he potu ʻapiʻapi, pea naʻe ʻikai ʻi ai ha hala ke afe ki he nima toʻomataʻu ki he toʻohema. \v 27 Pea ʻi he mamata ʻae ʻasi ki he ʻāngelo ʻa Sihova, naʻe tō ia ki lalo mo Pelami: pea naʻe tupu ai ʻae ʻita ʻa Pelami, ʻo ne taaʻi ʻae ʻasi ʻaki ʻae tokotoko. \v 28 Pea naʻe toʻo ʻe Sihova ʻae ngutu ʻoe ʻasi, pea ne pehē ʻe ia kia Pelami, “Ko e hā kuo u fai kiate koe, kuo ke taaʻi ai au ʻo liunga tolu?” \v 29 Pea pehē ʻe Pelami ki he ʻasi, “Koeʻuhi kuo ke manukiʻi au: ʻamusiaange ʻeau kuo ʻi hoku nima ha heletā, he ka ne ai te u tāmateʻi koe.” \v 30 Pea naʻe pehē ʻe he ʻasi kia Pelami, “ʻIkai ko hoʻo ʻasi au kuo ke heka ki ai talu hoʻo maʻu au ʻo aʻu ki he ʻaho ni? He kuo u faʻa fai pehē ni kiate koe?” Pea ne pehē ʻe ia, “Naʻe ʻikai.” \v 31 Pea naʻe toki fakaʻā ʻe Sihova ʻae mata ʻo Pelami, pea naʻe mamata ia ki he ʻāngelo ʻa Sihova ʻoku tuʻu ʻi he hala, mo ʻene heletā kuo toʻo ʻi hono nima: pea naʻe punou ʻe ia hono ʻulu, pea foʻohifo ki hono mata. \v 32 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Ko e hā kuo ke taaʻi ai ʻa hoʻo ʻasi ni ʻo liunga tolu? Vakai ne u ʻalu atu ʻo taʻofi koe, koeʻuhi ʻoku kovi ho hala ʻi hoku ʻao: \v 33 Pea naʻe mamata ʻae ʻasi kiate au, pea ne afe meiate au ʻo liunga tolu: ka ne ʻikai afe ia meiate au ko e moʻoni kuo u tāmateʻi foki koe, kae tuku ia ke moʻui.” \v 34 Pea naʻe pehē ʻe Pelami ki he ʻāngelo ʻa Sihova, “Kuo u angahala au; he naʻe ʻikai te u ʻilo naʻa ke tuʻu kiate au ʻi he hala: pea ko eni, kapau ʻoku kovi kiate koe, te u toe foki au.” \v 35 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia Pelami, “ʻAlu mo e kau tangata: ka ko e lea pe te u lea ʻaki kiate koe, ko ia pe te ke lea ʻaki.” Pea naʻe ʻalu ʻa Pelami mo e houʻeiki meia Pelaki. \p \v 36 ¶ Pea naʻe fanongo ʻa Pelaki kuo haʻu ʻa Pelami, pea naʻe ʻalu atu ia ʻo fakafetaulaki mo ia ki ha kolo ʻi Moape, ʻaia ʻoku ʻi he matafonua ʻo ʻAlanoni, ʻi hono ngataʻanga mamaʻo atu. \v 37 Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “ʻIkai naʻaku fekau mālohi kiate koe ʻo ui koe? Ka ko e hā naʻe ʻikai te ke haʻu ai kiate au? ʻIkai ʻoku ou mafai ke u hiki hake koe ke ke ongoongolelei?” \v 38 Pea pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Vakai, kuo u haʻu kiate koe: pea ʻoku ai ha mālohi siʻi ʻiate au ke u lea ki ha meʻa? Ka ko e folofola ʻe tuku mai ʻe he ʻOtua ki hoku ngutu, ko ia pe te u lea ʻaki.” \v 39 Pea naʻe ʻalu ʻa Pelami mo Pelaki, pea naʻa na hoko ki Kesa-Husoti. \v 40 Pea naʻe feilaulau ʻaki ʻe Pelaki ʻae fanga pulu mo e sipi, ʻo ne tali kia Pelami, mo e houʻeiki naʻe ʻiate ia. \v 41 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he pongipongi hake, naʻe ʻave ʻe Pelaki ʻa Pelami, ʻo ʻomi ia ki he ngaahi potu māʻolunga ʻo Peali, koeʻuhi ke ne mamata mei ai ki he ngataʻanga ʻoe kakai ʻi tuaʻā. \c 23 \cd \it 1 Ko e feilaulau ʻa Pelaki mo e lea fakatātā ʻa Pelami.\it* \p \v 1 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Fokotuʻu moʻoku ʻi heni ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea teuteu mai ʻi heni ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu.” \v 2 Pea naʻe fai ʻe Pelaki ʻo hangē ko e lea ʻa Pelami; pea naʻe feilaulau ʻaki ʻe Pelaki mo Pelami ha pulu mo e sipitangata ʻi he feilaulauʻanga taki taha. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Tuʻu ke ofi ki hoʻo feilaulau tutu, ka teu ʻalu: heiʻilo ʻe hāʻele mai ʻa Sihova ke ma fetaulaki mo au, pea ko ia te ne fakahā kiate au te u tala kiate koe.” Pea naʻe ʻalu ia ki he potu māʻolunga. \v 4 Pea naʻe fetaulaki ʻae ʻOtua mo Pelami: pea naʻa ne pehē kiate ia, “Kuo u teuteu ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea kuo u feilaulau ʻaki ai taki taha ʻae pulu mo e sipitangata.” \v 5 Pea naʻe tuku ʻe Sihova ʻae lea ki he ngutu ʻo Pelami, ʻo ne pehē, “Ke ke foki kia Pelaki, mo ke pehē kiate ia.” \v 6 Pea naʻa ne foki kiate ia, pea vakai, naʻe tuʻu ia ʻi heʻene feilaulau tutu, ʻa ia, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻo Moape. \v 7 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, \q1 “Ko Pelaki ko e tuʻi ʻo Moape kuo ne ʻomi au mei ʻElami, \q2 mei he ngaahi moʻunga ʻo hahake, ʻo ne pehē, \q1 ‘Haʻu, ke ke fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻa Sēkope, \q2 pea ke tukitalaʻi ʻa ʻIsileli.’ \q1 \v 8 “Te u fakamalaʻiaʻi fēfē, ʻakinautolu ʻoku ʻikai fakamalaʻia ʻe he ʻOtua? \q2 Pea te u tukitalaʻi fēfē, ʻakinautolu ʻoku ʻikai tukitalaʻi ʻe he ʻOtua? \q1 \v 9 He ʻoku ou mamata kiate ia mei he tumutumu ʻoe ngaahi maka, \q2 pea ʻoku ou sio kiate ia mei he moʻunga: \q1 vakai, ʻe nofo kehe ʻae kakai, \q2 ʻe ʻikai lau ia fakataha mo e ngaahi puleʻanga. \q1 \v 10 Ko hai te ne faʻa lau ʻae efu ʻo Sēkope, \q2 mo e lau ʻa hono vahe fā ʻo ʻIsileli? \q1 Tuku ke u mate au ʻi he mate ʻae māʻoniʻoni, \q2 pea tatau hoku ikuʻanga mo hono ikuʻanga.” \p \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “Ko e hā kuo ke fai kiate au? Ne u ʻomi ko e ke ke tukitalaʻi hoku ngaahi fili, pea tā ʻoku ke tāpuakiʻi ʻakinautolu.” \v 12 Pea naʻe lea ia ʻo pehē, “ʻIkai ʻoku totonu ʻeku tokanga ke lea ʻaki ʻaia kuo ʻai ʻe Sihova ki hoku ngutu?” \v 13 Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kiate ia, “ʻOku ou kole atu kiate koe, Haʻu, ke ta ō ki ha potu kehe, pea te ke mamata mei ai kiate kinautolu: te ke mamata pe ki heʻenau mui nofo, ka ʻe ʻikai te ke mamata kiate kinautolu kotoa pē: pea te ke tukitalaʻi ʻakinautolu mei ai maʻaku.” \v 14 Pea naʻa ne ʻomi ia ki he ngoue ʻo Sofimi, ki he tumutumu ʻo Pisika, pea naʻe fokotuʻu ai ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea naʻe feilaulau ʻaki ʻi ai taki taha ʻae pulu mo e sipitangata. \v 15 Pea naʻa ne pehē kia Pelaki, “Tuʻu ke ofi ki hoʻo feilaulau tutu, lolotonga ʻa ʻeku ʻalu ki he potu na ke ma fetaulaki.” \v 16 Pea naʻe fetaulaki ʻa Sihova mo Pelami, pea naʻe tuku ʻe ia ʻae lea ki hono ngutu, ʻo pehē, “Ke ke toe ʻalu kia Pelaki, mo ke lea pehē.” \v 17 Pea ʻi heʻene haʻu ia kiate ia, vakai, naʻe tuʻu ia ʻi heʻene feilaulau tutu, fakataha mo e houʻeiki ʻo Moape. Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kiate ia, \v 18 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, “Pelaki, tuʻu hake ʻo fanongo; tokanga mai kiate au, ʻa koe ko e foha ʻo Sipoa: \v 19 ‌ʻOku ʻikai ko ha tangata ʻae ʻOtua, ke loi ia; pe ko e foha ʻoe tangata, koeʻuhi ke fakatomala ia: kuo ne folofola, pea ʻikai ʻe fai ʻe ia ki ai? Pea kuo lea ia, pea ʻikai ʻe fakamoʻoni ia ki ai? \v 20 Vakai, ne u maʻu ʻae fekau ke tāpuaki: pea kuo ne fakamonūʻiaʻi; pea ʻe ʻikai te u faʻa fakakehe ia. \v 21 Naʻe ʻikai te ne ʻafioʻi ha angahala ʻia Sēkope, pea naʻe ʻikai te ne ʻafioʻi ha angatuʻu ʻia ʻIsileli: ʻoku ʻiate ia ʻa Sihova ko hono ʻOtua, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻae mavava ki he tuʻi. \v 22 Naʻe ʻomi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua mei ʻIsipite; ʻoku ʻiate ia ʻae mālohi ʻoe ʻiunikoni. \v 23 Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ha tukitala kia Sēkope, pea ʻoku ʻikai ha fakasausau kia ʻIsileli: pea ko e lea ʻe fai ʻi he kuonga ni ʻia Sēkope mo ʻIsileli, ‘Vakai ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtua!’ \v 24 Vakai, ʻe tuʻu hake ʻae kakai ʻo hangē ko e laione lahi, pea ʻe hiki hake ia ʻo hangē ko e laione mui: ʻe ʻikai toe tokoto ia kaeʻoua ke ne kai ʻae koloa, pea inu ʻae toto ʻoe tāmateʻi.” \p \v 25 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “ʻOua ʻaupito naʻa ke fakamalaʻia ʻakinautolu, pea ʻoua ʻaupito naʻa ke tāpuaki ʻakinautolu.” \v 26 Ka naʻe lea ʻa Pelami kia Pelaki ʻo pehē, “ʻIkai naʻaku tala kiate koe, ʻo pehē, Ko e lea kotoa pē kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova ko ia pe te u fai?” \p \v 27 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “ʻOku ou kole kiate koe, haʻu, ke u ʻave ko e ki ha potu kehe; heiʻilo ʻe lelei ki he ʻOtua ke ke fakamalaʻiaʻi ʻakinautolu mei ai maʻaku.” \v 28 Pea naʻe ʻomi ʻe Pelaki ʻa Pelami ki he tumutumu ʻo Peoli, ʻaia ʻoku hanga atu ki Sesimoni. \v 29 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Fokotuʻu maʻaku ʻi heni ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea teuteu maʻaku ʻi heni ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu.” \v 30 Pea naʻe fai ʻe Pelaki ʻo hangē ko e lea ʻa Pelami, pea naʻe feilaulau ʻaki ʻi ai taki taha ʻae pulu mo e sipitangata. \c 24 \cd \it 1 ʻOku tuku ʻe Pelami ʻa ʻene tuki, kae kikite ki he monūʻia ʻo ʻIsileli. 10 ʻOku kapusi ia ʻe Pelaki, he ʻita. 15 ʻOku ne kikite ki he fetuʻu ʻo Sēkope, pea mo e fakaʻauha ʻoe puleʻanga niʻihi.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene mamata ʻe Pelami kuo lelei kia Sihova ke fakamonūʻia ʻa ʻIsileli, naʻe ʻikai ʻalu ia, ʻo hangē ko ʻene fuofua fai, ke kumi ʻae kikite, ka naʻa ne hanga hono mata ki he toafa. \v 2 Pea naʻe hanga hake ʻae mata ʻo Pelami, pea naʻa ne mamata ki ʻIsileli kuo nau nofo, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga; pea naʻe tō ʻae laumālie ʻoe ʻOtua kiate ia. \v 3 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, \q1 “Ko Pelami ko e foha ʻo Peoli kuo ne pehē, \q2 pea kuo pehē ʻe he tangata kuo ʻā hono mata: \q1 \v 4 Kuo ne pehē, ʻe ia naʻe fanongo ki he folofola ʻa Sihova, \q2 mo ne mamata ki he hā mai ʻoe Māfimafi, \q2 mo ne tō hifo, kae ʻā pe hono mata: \q1 \v 5 Hono ʻikai lelei lahi ʻa ho ngaahi fale fehikitaki, ʻE Sēkope, \q2 pea mo ho ngaahi nofoʻanga, ʻE ʻIsileli! \q1 \v 6 ‌ʻOku nau mafola atu ʻo hangē ko e fonua tokalelei, \q2 ʻo hangē ko e ngaahi ngoue ʻi he veʻe vaitafe, \q2 pea hangē ko e ngaahi ʻakau ko e ʻalosi ʻaia kuo tō ʻe Sihova, \q2 pea ʻoku tatau mo e ngaahi ʻakau ko e sita ʻi he veʻe vai. \q1 \v 7 Pea ʻe lilingi ʻe ia ʻae vai mei heʻene ngaahi ipu vai, \q2 pea ko hono tenga, ʻe tupu ia ʻi he vai lahi, \q1 pea ʻe māʻolunga ʻa hono tuʻi ʻia Ekaki, \q2 pea ʻe hakeakiʻi ʻa hono puleʻanga. \q1 \v 8 Kuo ʻomi ia ʻe he ʻOtua mei ʻIsipite, \q2 ʻoku ʻiate ia ʻae mālohi ʻo hangē ko e ʻiunikoni: \q1 pea te ne kai ke ʻosi ʻae ngaahi puleʻanga ʻo hono ngaahi fili, \q2 pea te ne fesiʻi honau ngaahi hui, \q2 pea ne hokaʻi ke ʻasi ʻiate kinautolu ʻa ʻene ngaahi ngahau. \q1 \v 9 Naʻe tokoto ia, ʻo toitoi ʻo hangē ko e laione, \q2 pea tatau mo e laione lahi: pea ko hai te ne faʻa ueʻi hake ia? \q1 ʻOku monūʻia ia ʻaia ʻoku ne tāpuakiʻi koe, \q2 pea ʻe malaʻia ia ʻoku ne fakamalaʻiaʻi koe.” \p \v 10 ¶ Pea naʻe tupu ʻae ʻita ʻa Pelaki kia Pelami, pea naʻa ne pasipasi ʻa hono nima: pea pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “Naʻaku ui mai ko e ke ke tukitalaʻi hoku ngaahi fili, pea vakai, kuo ke tāpuakiʻi tofu pe ʻakinautolu ni ʻo liunga tolu. \v 11 Pea ko ia ke ke puna ki ho potu: ne u ʻamanaki ke u hakeakiʻi koe ke ke ongoongo lahi, pea vakai, kuo taʻofi koe ʻe Sihova mei he ongoongolelei.” \v 12 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “ʻIkai naʻaku lea ki hoʻo kau talafekau ʻaia naʻa ke fekau mai kiate au, ʻo pehē, \v 13 Kapau ʻe foaki ʻe Pelaki kiate au ʻa hono fale ʻoku pito ʻi he siliva mo e koula, ʻe ʻikai te u fakakeheʻi ʻae fekau ʻa Sihova, ke fai ʻae lelei pe ko e kovi ʻi hoku loto ʻoʻoku; ka ko ia ʻe folofola mai ʻe Sihova, ko ia pe te u lea ʻaki?” \v 14 Pea ko eni, “Vakai, te u ʻalu au ki hoku kakai: ka te u fakahā kiate ko e ʻaia ʻe fai ʻe he kakai ni ki ho kakai ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.” \p \v 15 ¶ Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, \q1 “Ko Pelami ko e foha ʻo Peoli kuo ne pehē, \q2 pea ko e tangata kuo ʻā hono mata kuo pehē ʻe ia: \q2 \v 16 Kuo pehē ʻe ia, naʻe fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua, \q2 pea maʻu ʻae ʻilo ʻoe fungani Māʻolunga, \q2 ʻaia kuo mamata ki he hā mai ʻoe Māfimafi, \q2 mo ne tō hifo, kae ʻā hono mata: \q1 \v 17 Te u mamata kiate ia, ka ʻe ʻikai vave: \q2 te u sio kiate ia, ka ʻe ʻikai ofi: \q1 ʻe haʻu ʻae Fetuʻu meia Sēkope, \q2 pea ʻe tuʻu hake ʻae Tokotoko ʻae tuʻi ʻi ʻIsileli, \q1 pea ʻe taaʻi ʻe ia ʻae ngaahi tuliki ʻo Moape, \q2 pea ʻe fakaʻauha ʻae fānau kotoa pē ʻoku fiefie lahi. \q1 \v 18 Pea ʻe hoko ʻa ʻItomi ko e tofiʻa, \q2 ʻe hoko foki ʻa Seia ko e tofiʻa ki hono ngaahi fili; \q2 pea ʻe fai mālohi ʻa ʻIsileli. \q1 \v 19 ‌ʻE haʻu meia Sēkope ʻaia te ne maʻu ʻae pule, \q2 pea te ne fakaʻauha ia ʻoku toe ʻi he kolo.” \p \v 20 ¶ Pea ʻi heʻene sio ki ʻAmaleki, naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, \q1 “Ko ʻAmaleki ko e ʻuluaki ia ʻoe ngaahi puleʻanga; \q2 ka ʻe pehē ʻa hono ikuʻanga, ʻe ʻauha ia ʻo lauikuonga.” \p \v 21 Pea naʻa ne sio ki he kau Kenai pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo ne pehē, \q1 “ʻOku mālohi ʻa ho potu nofoʻanga, \q2 pea kuo ke tuku ʻa ho pununga ʻi he maka. \q1 \v 22 Ka ʻe fakaʻaʻau ke ʻosi ʻae kau Kenai kaeʻoua ke ʻave koe \q2 ʻe he kakai ʻAsilia ʻo fakapōpulaʻi.” \p \v 23 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, \q1 “ʻOiauē, ko hai ʻe moʻui ʻoka fai ʻe he ʻOtua ʻae meʻa ni! \q2 \v 24 Pea \add ʻe haʻu \add*ʻae ngaahi vaka mei he mata fonua ʻo Kitime, \q1 pea ʻe fakamamahi ʻe ia ʻa ʻAsilia, pea ʻe fakamamahi mo ʻIpeli, \q2 pea ʻe ʻauha foki mo ia ʻo lauikuonga.” \p \v 25 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelami, pea ne ʻalu ʻo foki ki hono potu: pea ko Pelaki foki naʻe toe ʻalu ia ʻi hono hala. \c 25 \cd \it 1 ʻOku fai ʻi Sitimi ʻe ʻIsileli ʻae feʻauaki mo e tauhi tamapua. 6 ʻOku tāmateʻi ʻe Finiasi ʻa Simili mao Kosipi. 10 ʻOku foaki ai kiate ia ʻe he ʻOtua ʻae ngāue fakataulaʻeiki ʻo taʻengata. 16 ʻOku tuku ke fakamamahi ʻae kakai Mitiane.\it* \p \v 1 Pea naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi Sitimi, pea naʻe kamata fai ʻe he kakai ʻae feʻauaki mo e ngaahi ʻofefine ʻo Moape. \v 2 Pea naʻa nau ui ʻae kakai ki he ngaahi feilaulau ki honau ngaahi ʻotua: pea naʻe kai ʻe he kakai, mo nau punou hifo ki honau ngaahi ʻotua. \v 3 Pea naʻe feangai ʻa ʻIsileli mo Peali-Peoli: pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ki ʻIsileli. \v 4 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “ʻAve ʻae houʻeiki ʻoe kakai, ke tautau ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ʻao ʻoe laʻā, koeʻuhi ke foki ai ʻae houhau lahi ʻo Sihova mei ʻIsileli.” \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese ki he kau fakamaau ʻo ʻIsileli, “Taki taha tāmateʻi ʻa hono kau tangata naʻe feangai mo Peali-Peoli.” \p \v 6 ¶ Pea, vakai, naʻe haʻu ʻae tokotaha ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻo ʻomi ki hono kāinga ha fefine Mitiane ʻi he ʻao ʻo Mōsese, pea ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, lolotonga ʻenau tangi ʻi he veʻe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. \v 7 Pea ʻi he mamata ki ai ʻa Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa, ko e foha ia ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, naʻe tuʻu hake ia ʻi he kakai, ʻo ne toʻo ʻae tao ʻi hono nima; \v 8 Pea naʻe muimui ia ʻi he tangata ko ia ki hono fale fehikitaki, ʻo ne hokaʻi ʻakinaua ʻo ʻasi, ʻae tangata ʻIsileli, mo e fefine, ʻi hono kete, ko ia naʻe tuku ai ʻae mahaki fakaʻauha mei he fānau ʻa ʻIsileli. \v 9 Pea ko kinautolu naʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha naʻe toko ua mano ma toko fā afe. \p \v 10 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 11 “Ko Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa, ko e foha ia ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, kuo fakaafe ʻe ia ʻa hoku houhau mei he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi heʻene fai feinga kiate kinautolu koeʻuhi ko au, ko ia naʻe ʻikai ai te u fakaʻauha ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi hoku fuaʻa. \v 12 Pea ko ia, ke ke pehē, Vakai, te u foaki kiate ia ʻeku fuakava ʻoe fiemālie: \v 13 Pea te ne maʻu ʻe ia, pea mo hono hako ki mui ʻiate ia, ʻae fuakava ʻoe ngāue fakataulaʻeiki ʻo lauikuonga; koeʻuhi kuo ne fai feinga ki hono ʻOtua, pea ne fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli.” \v 14 Pea ko e hingoa eni ʻoe tangata ʻIsileli naʻe tali, ʻio, ʻaia naʻe tali fakataha mo e fefine Mitiane, ko Simili, ko e foha ʻo Salu, ko e ʻeiki ʻoe fale lahi ʻi he faʻahinga ʻo Simione. \v 15 Pea ko e hingoa ʻoe fefine Mitiane naʻe tali ko Kosipi, ko e ʻofefine ʻo Sua; ko e ʻeiki ia ki he kakai, mo e fale lahi ʻi Mitiane. \p \v 16 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 17 “Fakafiuʻi ʻae kau Mitiane, ʻo taaʻi ʻakinautolu: \v 18 He kuo nau fakafiuʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻenau kākā, ʻaia kuo nau fakakākaaʻi ʻaki ʻakimoutolu ʻi he meʻa ʻa Peoli, mo e meʻa ʻa Kosipi, ko e ʻofefine ʻoe ʻeiki ʻo Mitiane, ko honau tuofefine, ʻaia kuo tāmateʻi ʻi he ʻaho ʻoe mahaki fakaʻauha koeʻuhi ko Peoli.” \c 26 \cd \it 1 ʻOku lau hono tokolahi kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape. 52 Ko e fono ki he vahevahe kiate kinautolu ʻae tofiʻa ʻi he fonua. 57 Ko e ngaahi faʻahinga mo e tokolahi ʻoe kau Livai. 63 Naʻe ʻikai toe ha taha ʻokinautolu naʻe lau ʻi Sainai, ka ko Kelepi mo Siosiua pe.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻae mahaki fakaʻauha, naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, ʻo pehē, \v 2 “Mo lau ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, mei he uofulu taʻu ʻo fai hake, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mālohi ke ʻalu atu ke tau ʻi ʻIsileli.” \v 3 Pea naʻe lea ʻa Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki kiate kinautolu ʻi he toafa ʻo Moape ʻi Sioatani ʻo ofi ki Seliko, ʻo pehē, \v 4 \add Mou lau ʻae kakai\add*, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ʻi he fonua ko ʻIsipite. \p \v 5 ¶ Ko Lupeni, ko e ʻuluaki foha ʻo ʻIsileli: pea ko e fānau ʻa Lupeni; ko Henoke ʻaia ʻoku tupu ai ʻae faʻahinga ʻoe kau Henoke pea ʻia Falu, ko e faʻahinga ʻoe kau Falu: \v 6 Pea ʻia Hesiloni, ko e faʻahinga ʻoe kau Hesiloni: pea ʻia Kalimi, ko e faʻahinga ʻoe kau Kalimi. \v 7 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe faʻahinga ʻo Lupeni: pea ko kinautolu naʻe lau meiate kinautolu ko e kakai toko fā mano mo e toko tolu afe mo e toko fitungeau ma tolungofulu. \v 8 Pea ko ʻIliapi, ʻi he ngaahi foha ʻo Falu. \v 9 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIliapi; ko Nimueli, mo Tatani, mo ʻEpilami. Pea ko e Tatani ko ia eni mo ʻEpilami, naʻa na ongoongo ʻi he kakai, ʻo na angatuʻu kia Mōsese pea mo ʻElone ʻi he kakai ʻa Kola, ʻi heʻenau angatuʻu kia Sihova: \v 10 Pea naʻe mafaʻa ʻe he kelekele ʻa hono ngutu, ʻo folo hifo ʻakinautolu, pea naʻe mate ʻae kakai ko ia mo Kola, ʻi he ʻaho naʻe ʻosi ai ʻi he afi ʻae kau tangata ʻe toko uangeau ma toko nimangofulu: pea naʻe hoko ʻakinautolu ko e fakaʻilonga. \v 11 Ka naʻe ʻikai mate ai ʻae fānau ʻa Kola. \p \v 12 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Simione ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Semueli, ko e faʻahinga ʻoe kau Semueli ʻia Samini, ko e faʻahinga ʻoe kau Samini pea ʻia Sakini, ko e faʻahinga ʻoe kau Sakini: \v 13 Pea ʻia Sela, ko e faʻahinga ʻoe kau Sela: pea ʻia Saula, ko e faʻahinga ʻoe kau Saula. \v 14 Ko e ngaahi kakai eni ʻoe faʻahinga ʻo Simione, ko e toko ua mano mo e toko ua afe ma uangeau. \p \v 15 ¶ Ko e fānau ʻa Kata ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Sifoni, ko e faʻahinga ʻoe kau Sifoni: ʻia Hakai, ko e faʻahinga ʻoe kau Hakai: pea ʻia Suni, ko e faʻahinga ʻoe kau Suni: \v 16 Pea ʻia Osini, ko e faʻahinga ʻoe kau Osini: pea ʻia ʻElai, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻElai: \v 17 Pea ʻia ʻEloti, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEloti: pea ʻia ʻAleli, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻAleli. \v 18 Ko e ngaahi kakai eni ʻoe fānau ʻa Kata ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko fā mano ma nimangeau. \p \v 19 ¶ Ko e ongo foha ʻo Siuta ko ʻEa mo ʻOnani: pea naʻe mate ʻa ʻEa mo ʻOnani ʻi he fonua ko Kēnani. \v 20 Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe ongo foha ʻo Siuta; ʻIa Sila, ko e faʻahinga ʻoe kau Sila: ʻia Felesi ko e faʻahinga ʻoe kau Felesi: pea ʻia Sela, ko e faʻahinga ʻoe kau Sela. \v 21 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Felesi; ʻIa Hesiloni, ko e faʻahinga ʻoe kau Hesiloni: ʻia Hamuli, ko e faʻahinga ʻoe kau Hamuli. \v 22 Ko e ngaahi kakai eni ʻo Siuta ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko fitu mano mo e toko ono afe ma nimangeau. \p \v 23 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo ʻIsaka ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Tola, ko e faʻahinga ʻoe kau Tola: ʻia Fufa ko e faʻahinga ʻoe kau Fufa. \v 24 ‌ʻIa Sasupi, ko e faʻahinga ʻoe kau Sasupi: pea ʻia Similoni, ko e faʻahinga ʻoe kau Similoni. \v 25 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo ʻIsaka ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko ono mano mo e toko fā afe ma tolungeau. \p \v 26 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Sepuloni ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Seleti, ko e faʻahinga ʻoe kau Seleti: ʻia ʻEloni, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEloni: ʻia Salili, ko e faʻahinga ʻoe kau Salili. \v 27 Ko e ngaahi kakai eni ʻoe faʻahinga ʻo Sepuloni ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko ono mano ma nimangeau. \p \v 28 ¶ Ko e ongo foha ʻo Siosefa ʻi hona faʻahinga ko Manase mo ʻIfalemi. \v 29 Ko e ngaahi foha ʻo Manase: ʻIa Mekili ko e faʻahinga ʻoe kau Mekili, pea naʻe tupu ʻia Mekili ʻa Kiliati: pea naʻe tupu ʻia Kiliati ʻae faʻahinga ʻoe kau Kiliati. \v 30 Ko e ngaahi foha eni ʻo Kiliati ʻia Sesa, ko e faʻahinga ʻoe kau Sesa ʻia ʻEleki, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEleki: \v 31 Pea ʻia ʻEsileli, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEsileli: pea ʻia Sikemi, ko e faʻahinga ʻoe kau Sikemi: \v 32 Pea ʻia Simita, ko e faʻahinga ʻoe kau Simita: ʻia Hefeli, ko e faʻahinga ʻoe kau Hefeli. \p \v 33 ¶ Pea naʻe ʻikai ha ngaahi foha ʻo Silofitati ko e foha ʻo Hefeli, ka ko e ngaahi ʻofefine pe: pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, ko Mala, mo Noa, mo Hokila, mo Milika, mo Tilisa. \v 34 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Manase, pea mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko nima mano mo e toko ua afe ma fitungeau. \p \v 35 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIfalemi ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻia Sutila, ko e faʻahinga ʻoe kau Sutila: ʻia Pikeli, ko e faʻahinga ʻoe kau Pekeli: ʻia Tehani, ko e faʻahinga ʻoe kau Tehani. \v 36 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sutila: ʻia ʻElani, ʻae faʻahinga ʻoe kau ʻElani. \v 37 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko tolu mano mo e toko ua afe ma nimangeau. Ko e ngaahi foha eni ʻo Siosefa ʻi honau ngaahi faʻahinga fale. \p \v 38 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Penisimani ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Pila, ko e faʻahinga ʻoe kau Pila: ʻia ʻAsipeli, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻAsipeli: ʻia ʻEhilami, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEhilami: \v 39 Pea ʻia Sifufami, ko e faʻahinga ʻoe kau Sifufami: ʻia Hufami, ko e faʻahinga ʻoe kau Hufami. \v 40 Pea ko e ongo foha ʻo Pila, ko ʻAliti mo Neamani: ʻia ʻAliti ko e faʻahinga ʻoe kau ʻAliti: pea ʻia Neamani, ko e faʻahinga ʻoe kau Neamani. \v 41 Ko e ngaahi foha eni ʻo Penisimani ʻi honau ngaahi faʻahinga: pea mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko fā mano mo e toko nima afe ma onongeau. \p \v 42 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Tani ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Suhami, ko e faʻahinga ʻoe kau Suhami. Ko e ngaahi kakai eni ʻo Tani ʻi honau ngaahi faʻahinga. \v 43 Ko e ngaahi faʻahinga fulipē ʻoe kau Suhami, ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko ono mano mo e toko fā afe ma fāngeau. \p \v 44 ¶ Ko e fānau ʻa ʻAseli ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Simina, ko e faʻahinga ʻoe kau Simina ʻia ʻIsui, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻIsui: ʻia Pelia, ko e faʻahinga ʻoe kau Pelia. \v 45 Ko e ngaahi foha ʻo Pelia: ʻIa Hepa, ko e faʻahinga ʻoe kau Hepa: ʻia Malikieli, ko e faʻahinga ʻoe kau Malikieli. \v 46 Pea ko e hingoa ʻoe ʻofefine ʻo ʻAseli ko Sela. \v 47 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe fānau ʻa ʻAseli, ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu; ko e toko nima mano mo e toko tolu afe ma fāngeau. \p \v 48 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Nafitali ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Saseile, ko e faʻahinga ʻoe kau Saseile: ʻia Kuni, ko e faʻahinga ʻoe kau Kuni: \v 49 ‌ʻIa Seseli ko e faʻahinga ʻoe kau Seseli: ʻia Silemi, ko e faʻahinga ʻoe kau Silemi. \v 50 Ko e ngaahi fānau eni ʻo Nafitali ʻi honau ngaahi faʻahinga: pea ko kinautolu naʻe lau meiate kinautolu ko e toko fā mano mo e toko nima afe ma fāngeau. \v 51 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ko e toko ono kilu, mo e toko taha afe, mo e toko fitungeau ma tolungofulu. \p \v 52 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 53 “ʻE tufa ʻae fonua kiate kinautolu ni ko e tofiʻa, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe ngaahi hingoa. \v 54 Ke ke foaki ʻae tofiʻa lahi ki he kakai tokolahi, pea mo e tofiʻa siʻi ki he kakai tokosiʻi: ʻe foaki ʻa hono tofiʻa taki taha ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau ʻiate ia. \v 55 Ka neongo ia ʻe tufa ʻae fonua ʻi he talotalo: pea tenau maʻu ia ʻo fakatatau ki he hingoa ʻoe faʻahinga ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 56 ‌ʻE fakatatau ki he talotalo ʻae tufaki ʻoe tofiʻa ki he tokolahi mo e tokosiʻi.” \p \v 57 ¶ Pea ko kinautolu eni naʻe lau ʻoe kau Livai ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Kesoni, ko e faʻahinga ʻoe kau Kesoni: ʻia Kohate, ko e faʻahinga ʻoe kau Kohate: ʻia Melali, ko e faʻahinga ʻoe kau Melali. \v 58 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe kau Livai: ko e faʻahinga ʻoe kau Lipinai, ko e faʻahinga ʻoe kau Hepeloni, ko e faʻahinga ʻoe kau Mali, ko e faʻahinga, ʻoe kau Musi, ko e faʻahinga ʻoe kau Kola. Pea naʻe tupu ʻa ʻAmilami ia Kohate. \v 59 Pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo ʻAmilami ko Sokapeti ko e ʻofefine ʻo Livai ʻaia naʻe fanauʻi ʻe heʻene faʻē kia Livai ʻi ʻIsipite: pea naʻe fanauʻi ʻe ia kia ʻAmilami ʻa ʻElone mo Mōsese, mo Miliame ko hona tuofefine. \v 60 Pea naʻe fanauʻi kia ʻElone ʻa Natapi, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, mo ʻItama. \v 61 Pea naʻe mate ʻa Natapi mo ʻApiu ʻi heʻena ʻatu ʻae afi ʻikai tapu ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 62 Pea ko kinautolu naʻe lau meiate kinautolu ko e toko ua mano mo e toko tolu afe, ko e kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina ʻo fai hake: he naʻe ʻikai lau ʻakinautolu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi naʻe ʻikai foaki ha tofiʻa kiate kinautolu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli. \p \v 63 ¶ Ko kinautolu ni ia naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, naʻa na lau ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi tafangafanga tokalelei ʻo Moape ʻoku ofi ki Sioatani mo Seliko. \v 64 Ka naʻe ʻikai ha tangata ʻiate kinautolu ni naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ko e taulaʻeiki, ʻi heʻena lau ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he toafa ʻo Sainai. \v 65 He naʻe folofola ʻa Sihova ʻiate kinautolu, Ko e moʻoni tenau mate ʻi he toafa. Pea naʻe ʻikai ha tangata ʻe toe ʻiate kinautolu, ka ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune, mo Siosiua, ko e foha ʻo Nuni. \c 27 \cd \it 1 ʻOku tangi ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati ke maʻu tofiʻa. 6 Ko e fono ki he ngaahi tofiʻa. 12 ʻOku fakahā kia Mōsese ʻa ʻene pekia, pea ʻoku ne kole ke fakanofo hono hoko. 18 ʻOku tuʻutuʻuni ʻa Siosiua ke hoko mo ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki haʻu ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, ko e foha ʻo Hefeli ko e foha ia ʻo Kiliati, ko e foha ia ʻo Mekili ko e foha ia ʻo Manase, ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo Manase ko e foha ʻo Siosefa: pea ko e ngaahi hingoa eni ʻo hono ngaahi ʻofefine; ko Mala, mo Noa, mo Hokila, mo Milika, mo Tilisa. \v 2 Pea naʻa nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Mōsese, mo e ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e ʻao ʻoe houʻeiki mo e kakai kotoa pē ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻonau pehē, \v 3 “Naʻe mate ʻemau tamai ʻi he toafa, pea naʻe ʻikai kau ia ki he kakai naʻe fakataha ʻakinautolu ke angatuʻu kia Sihova ʻi he kakai ʻo Kola; ka naʻe mate ia ʻi heʻene angahala ʻaʻana, pea naʻe ʻikai hano ngaahi foha. \v 4 Pea ko e hā ʻe mole ai ʻae hingoa ʻo ʻemau tamai mei hono faʻahinga, koeʻuhi ʻoku ʻikai hano foha? Foaki mai kiate kimautolu ha tofiʻa ʻi he kāinga ʻo ʻemau tamai. \v 5 Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻenau meʻa ki he ʻao ʻo Sihova. \p \v 6 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 7 ‌ʻOku lea totonu ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati: ko e moʻoni te ke foaki kenau maʻu ha tofiʻa ʻi he kāinga ʻo ʻenau tamai; pea ke tuku ke hoko ʻae tofiʻa ʻo ʻenau tamai kiate kinautolu. \v 8 Pea te ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Kapau ʻe mate ha tangata, ka ʻoku ʻikai hano foha, te mou tuku ke hoko hono ʻofefine ki hono tofiʻa. \v 9 Pea kapau ʻoku ʻikai hano ʻofefine, te mou tuku hono tofiʻa ki hono kāinga. \v 10 Pea kapau ʻoku ʻikai hano kāinga, te mou tuku hono tofiʻa ki he kāinga ʻo ʻene tamai. \v 11 Pea kapau ʻoku ʻikai ha kāinga ʻo ʻene tamai, te mou toki tuku hono tofiʻa ki hono kāinga ʻoku na vāofi ʻi hono faʻahinga, pea te ne maʻu ia: pea ʻe tuku ia ki he fānau ʻa ʻIsileli ko e fono ʻoe fakamaau, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.” \p \v 12 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ke ke ʻalu hake ki he moʻunga ni ko ʻApalimi, ʻo mamata ki he fonua ʻaia kuo u foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli. \v 13 Pea ʻoka ke ka mamata ki ai, ʻe tānaki foki ko e ki ho kakai, ʻo hangē ko e tānaki ʻa ho taʻokete ko ʻElone. \v 14 Koeʻuhi naʻa mo angatuʻu ki heʻeku fekau ʻi he toafa ʻo Sini, ʻi he vākē ʻae kakai, ke fakahikihiki au ʻi he vai ʻi honau ʻao:” ʻaia ko e vai ko Melipa ʻi Ketesi ʻi he toafa ʻo Sini. \p \v 15 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo pehē, \v 16 “Tuku ke fakanofo ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻoe laumālie ʻoe kakai kotoa pē, ha tangata ke pule ki he kakai, \v 17 ‌ʻAia ʻe muʻomuʻa atu ʻi heʻenau ʻalu atu, pea muʻomuʻa mai ʻi heʻenau haʻu, pea ne tataki atu ʻe ia ʻakinautolu, pea tataki mai ʻe ia ʻakinautolu; koeʻuhi ke ʻoua naʻa hangē ʻae kakai ʻa Sihova ko e fanga sipi ʻoku ʻikai hano tauhi.” \p \v 18 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ke ke ʻomi ʻe koe ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tangata ʻoku ʻiate ia ʻae laumālie, pea ke hilifaki ho nima kiate ia; \v 19 Pea tuku ia ʻi he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e ʻao ʻoe kakai kotoa pē; pea ke tuku ʻae fekau kiate ia ʻi honau ʻao. \v 20 Pea te ke tuku kiate ia mei ho ongoongolelei ʻoʻou, koeʻuhi ke talangofua ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli. \v 21 Pea ʻe tuʻu ia ʻi he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea te ne kumi ha \add poto \add*maʻana ʻi he fakaʻilo ʻae ʻUlimi ʻi he ʻao ʻo Sihova: tenau ʻalu atu ʻi heʻene folofola, pea tenau foki mai ʻi heʻene folofola, ko ia, pea mo e kakai ʻo ʻIsileli fakataha mo ia, ʻio ʻae kakai kotoa pē.” \v 22 Pea naʻe fai ʻe Mōsese ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia: ʻo ne ʻave ʻa Siosiua, ʻo tuku ia ʻi he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e ʻao ʻoe kakai kotoa pē: \v 23 Pea naʻe ʻai ʻe ia ʻa hono nima kiate ia, mo ne lea kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese. \c 28 \cd \it 1 Ke tokanga ki he ngaahi feilaulau, 3 Ko e feilaulau tutu maʻuaipē. 9 Ko e hifo ʻi he ʻaho Sāpate. 11 ʻI he māhina foʻou, 16 ʻI he Lakaatu. 26 ʻI he ʻaho ʻoe polopolo taʻu.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 Ke ke fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, Ko ʻeku feilaulau, mo ʻeku mā ki heʻeku ngaahi feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu lelei ia kiate au, pea mou tokanga ke fai ia ʻi hono feituʻu totonu. \v 3 Pea te ke pehē kiate kinautolu, Ko eni ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi ʻaia te mou ʻange kia Sihova; ko e lami ʻe ua taʻehanomele, ʻi hona ʻuluaki taʻu, ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e feilaulau tutu maʻuaipē ia. \v 4 Ko e lami ʻe taha te ke ʻange ʻi he pongipongi, pea ko e lami ʻe taha te ke ʻange ʻi he efiafi; \v 5 Pea ko hono vahe hongofulu ʻoe efa ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo hono vahe fā ʻoe hini ʻoe lolo, ko e feilaulau meʻakai ia. \v 6 Ko e feilaulau tutu maʻuaipē ia, ʻaia naʻe fekau ʻi he moʻunga ko Sainai ʻoku namu lelei ia, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova. \v 7 Pea ko hono feilaulau inu, ko e vahe fā ʻoe hini ki he lami ʻe taha: pea te ke pule ke lilingi ʻi he potu tapu ʻae uaine mālohi kia Sihova ko e feilaulau inu ia. \v 8 Pea ko e lami ʻe taha te ke ʻange ʻi he efiafi: ʻo hangē ko e feilaulau meʻakai ʻoe pongipongi, ʻo hangē ko hono feilaulau inu te ke ʻange ia, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova. \p \v 9 ¶ Pea ʻi he ʻaho Sāpate ko e lami ʻe ua taʻehaʻana-mele, ʻi hona ʻuluaki taʻu, pea mo e oma ʻe ua ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, pea mo hono feilaulau inu: \v 10 Ko e feilaulau tutu eni ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē, pea mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau inu. \p \v 11 ¶ Pea ʻi he ʻuluaki ʻo homou ngaahi māhina te mou ʻatu ai ʻae feilaulau tutu kia Sihova; ko e fanga pulu mui ʻe ua, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻoku taʻehamele ʻi honau ʻuluaki taʻu; \v 12 Pea ko e oma ʻe tolu ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, ki he pulu ʻe taha, pea ko e oma ʻe ua ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, ki he sipitangata ʻe taha; \v 13 Pea ko e oma ʻe taha ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, ki he lami ʻe taha; ko e feilaulau tutu ia ko e meʻa namu kakala, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova. \v 14 Pea ko honau ngaahi feilaulau inu ko e vaeua ʻoe hini ʻoe uaine ki he pulu ʻe taha, pea ko hono vahe tolu ʻoe hini ki he sipitangata ʻe taha, pea ko hono vahe fā ʻoe hini ki he lami ʻe taha: ko e feilaulau tutu eni ʻoe māhina kotoa pē ʻi he ngaahi māhina ʻoe taʻu. \v 15 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi ko e feilaulau kia Sihova maʻae angahala, ʻe ʻatu ia pea mo e feilaulau tutu maʻuaipē, pea mo hono feilaulau inu. \v 16 Pea ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, ko e Lakaatu ia kia Sihova. \v 17 Pea ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ia ko e kātoanga ia: ʻe kai ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻae mā taʻefakalēvani. \v 18 Pea ko e ʻuluaki ʻaho ʻe fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama: \v 19 Ka te mou ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi ko e feilaulau tutu ia kia Sihova, ko e fanga pulu mui ʻe ua, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu: te mou fili ia taʻehamele: \v 20 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo: ko e oma ʻe tolu te mou ʻatu ki he pulu ʻe taha, pea mo e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha; \v 21 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha kotoa pē, ʻi he lami ʻe fitu: \v 22 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala, ke fai ʻae fakalelei maʻamoutolu. \v 23 Te mou ʻatu ia mo e feilaulau tutu pongipongi, ʻaia ko e feilaulau tutu maʻuaipē. \v 24 Te mou ʻatu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻe fitu ʻo hangē ko ia, ko e kakano ʻoe feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala ia kia Sihova: ʻe ʻatu ia mo e feilaulau tutu maʻuaipē, pea mo hono feilaulau inu. \v 25 Pea ko hono ʻaho fitu ʻe fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama. \p \v 26 ¶ Pea ko e ʻaho polopolo ʻoe ʻuluaki fua, ʻoka mou ka ʻomi ʻae feilaulau meʻakai foʻou kia Sihova, ʻi he hili homou ngaahi uike, te mou fai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama: \v 27 Ka te mou ʻatu ʻae feilaulau tutu ʻoku namu lelei kia Sihova; ko e fanga pulu mui ʻe ua, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu; \v 28 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu ʻe taha, mo e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha, \v 29 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha, ʻi he lami ʻe fitu; \v 30 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi, ke fai ʻaki ʻae fakalelei maʻamoutolu. \v 31 Te mou ʻatu ia mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu, (te mou fili ia taʻehamele.) \c 29 \cd \it 1 Ko e feilaulau ʻi he kātoanga ʻoe ngaahi meʻa lea, 7 Mo e ʻaho ʻoe fakamamahi honau laumālie, 13 Pea ʻi he ʻaho valu ʻoe kātoanga ʻoe nofo fale fehikitaki.\it* \p \v 1 Pea ʻi hono fitu ʻoe māhina, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, te mou fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama: ko e ʻaho ia ʻoe ifi ʻoe ngaahi meʻalea kiate kimoutolu. \v 2 Pea te mou ʻatu ʻae feilaulau tutu ko e meʻa namu kakala kia Sihova; ko e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu taʻemele ʻi honau ʻuluaki taʻu: \v 3 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu ʻe taha, mo e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha, \v 4 Pea mo e oma ʻe taha ki he lami taki taha, ʻi he lami ʻe fitu: \v 5 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala, ke fai ʻae fakalelei maʻamoutolu: \v 6 Mou feilaulau tutu ʻoe māhina, mo hono feilaulau meʻakai, mo e feilaulau tutu ʻi he ʻaho fulipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo ʻenau feilaulau inu, ʻo fakatatau ki honau anga, ko e meʻa namu kakala, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova. \p \v 7 ¶ Pea ʻi hono hongofulu ʻoe \add ʻaho \add*ʻi hono fitu ʻoe māhina te mou fai ai ʻae fakataha tapu; pea te mou fakamamahi homou loto: ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama: \v 8 Ka te mou ʻange ʻae feilaulau tutu ko e meʻa namu kakala kia Sihova; ko e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu; te mou fili ia taʻehamele: \v 9 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu ʻe taha, pea ko e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha, \v 10 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha, ʻi he lami ʻe fitu: \v 11 Ko e ʻuhiki ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala; ka ʻoku kehe ʻae feilaulau maʻae angahala ke fakalelei ʻaki, pea mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono ngaahi feilaulau inu. \p \v 12 ¶ Pea ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi hono fitu ʻoe māhina te mou fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama, pea te mou fai ʻae kātoanga kia Sihova ʻi he ʻaho ʻe fitu: \v 13 Pea te mou ʻange ʻae feilaulau tutu, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova; ko e fanga pulu mui ʻe hongofulu ma tolu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu; taʻehamele ʻi ai. \v 14 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai, ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu taki taha ʻi he fanga pulu ʻe hongofulu ma tolu, pea ko e oma ʻe ua ki he sipitangata taki taha ʻi he sipi ʻe ua \v 15 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha ʻi he lami ʻe hongofulu ma fā: \v 16 Pea ko e ʻuhiki ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala; mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu. \p \v 17 ¶ Pea ʻi hono ʻaho ua te mou ʻatu ʻae fanga pulu mui ʻe hongofulu ma ua, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai. \v 18 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga: \v 19 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala, ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu. \p \v 20 ¶ Pea ʻi hono ʻaho tolu ko e fanga pulu ʻe hongofulu ma taha, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai. \v 21 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga: \v 22 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu. \p \v 23 ¶ Pea ʻi hono ʻaho fā ko e fanga pulu ʻe hongofulu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai. \v 24 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga: \v 25 Pea ko e ʻuhiki ʻoe kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu. \p \v 26 ¶ Pea ʻi hono ʻaho nima ko e fanga pulu ʻe hiva, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai. \v 27 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga: \v 28 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu. \p \v 29 ¶ Pea ʻi hono ʻaho ono ko e fanga pulu ʻe valu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai. \v 30 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga: \v 31 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai pea mo hono feilaulau inu. \p \v 32 ¶ Pea ʻi hono ʻaho fitu ko e fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai. \v 33 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga: \v 34 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu. \p \v 35 ¶ Pea ʻi hono ʻaho valu te mou fai ai ʻae fakataha tapu: ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama: \v 36 Ka te mou ʻatu ha feilaulau tutu, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, koe meʻa namu kakala kia Sihova: ko e pulu ʻe taha, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai. \v 37 Ko ʻenau feilaulau meʻakai, mo ʻenau feilaulau inu ki he pulu, mo e sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, ki hono anga: \v 38 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu. \v 39 Ko e ngaahi meʻa eni te mou fai kia Sihova ʻi hoʻomou ngaahi kātoanga maʻu, ka ʻoku kehe ia ʻa hoʻomou ngaahi fuakava, mo hoʻomou ngaahi feilaulau faʻiteliha, mo hoʻomou ngaahi feilaulau tutu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau meʻakai, pea mo hoʻomou ngaahi feilaulau inu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau fakamelino. \v 40 Pea naʻe fakamatala ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo fekau ʻe Sihova kia Mōsese. \c 30 \cd \it 1 Ke ʻoua naʻa maumau ha fuakava. 3 Ko e ʻataʻatā ʻoe fuakava ʻae taʻahine. 6 Mo e fuakava ʻae fefine uaifi. 9 Mo e fuakava ʻae fefine uaifi, pea mo ia kuo māvae.\it* \p \v 1 Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko e meʻa eni kuo fekau ʻe Sihova. \v 2 Kapau ʻe fuakava ʻaki ʻe ha tangata ʻae fuakava kia Sihova, pe fuakava ʻaki ʻae fuakava ke nonoʻo hono laumālie ʻaki ʻae lea papau; ʻe ʻikai te ne fakakehe ʻene lea, ka ʻe fai ia ʻo fakatatau mo ia kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi hono ngutu. \p \v 3 ¶ Kapau ʻe fuakava ʻaki foki ʻe ha fefine ʻae fuakava kia Sihova, ʻo ne nonoʻo ʻaki ia ʻae lea papau, ka ʻoku kei ʻi he fale ʻo ʻene tamai, pea kei tāupoʻou ia. \v 4 Pea fanongo ʻa ʻene tamai ki heʻene fuakava, mo ʻene lea papau ʻaia ʻoku ne nonoʻo ʻaki hono laumālie, pea fakalongo pē ʻa ʻene tamai kiate ia, ʻe toki maʻu ai ʻa ʻene ngaahi fuakava kotoa pē, pea maʻu ʻae lea papau kotoa pē ʻaia kuo ne nonoʻo ʻaki ia. \v 5 Pea kapau ʻe taʻofi ia ʻe heʻene tamai ʻi he ʻaho ʻoku fanongo ai ia; pehē, ʻe ʻikai maʻu ʻene ngaahi fuakava, he ko ʻene ngaahi lea papau ʻaia naʻa ne nonoʻo ʻaki ʻa hono laumālie: pea ʻe fakamolemole ia ʻe Sihova, koeʻuhi kuo taʻofi ia ʻe heʻene tamai. \p \v 6 ¶ Pea kapau naʻe ai ʻa hono husepāniti, ʻi heʻene fuakava, pe \add ko ʻene \add*lea ʻaki ha meʻa mei hono loungutu, ke nonoʻo ʻaki hono laumālie; \v 7 Ka kuo fanongo ki ai ʻa hono husepāniti, pea naʻe fakalongo pē ia kiate ia ʻi he ʻaho ne ne fanongo ki ai; pehē ʻe maʻu ai ʻa ʻene ngaahi fuakava, mo ʻene lea papau ʻaia kuo ne nonoʻo ʻaki hono laumālie. \v 8 Pea kapau ʻoku taʻofi ia ʻe hono husepāniti ʻi he ʻaho ʻoku fanongo ia ki ai; pehē te ne fakataʻeaongaʻi ʻa ʻene fuakava, ʻaia ne ne fuakava ʻaki; pea mo ia ne ne lea ʻaki ʻe hono loungutu, ʻaia naʻa ne nonoʻo ʻaki hono laumālie, pea ʻe fakamolemole ia ʻe Sihova. \p \v 9 ¶ Ka ko e fuakava kotoa pē ʻae fefine paea, pea mo ia kuo tukuange, ʻaia kuo na nonoʻo ʻaki hona laumālie, ʻe maʻu ia kiate ia. \v 10 Pea kapau naʻe fuakava ia ʻi he fale ʻo hono husepāniti, pe nonoʻo hono laumālie ʻaki ʻae lea papau mo e fuakava; \v 11 Pea fanongo ki ai ʻa hono husepāniti, ka naʻe fakalongo ia kiate ia, pea naʻe ʻikai te ne taʻofi ia: pehē ʻe maʻu ai ʻa ʻene ngaahi fuakava kotoa pē, pea ʻe maʻu ai mo e lea papau ʻaia ne ne nonoʻo ʻaki ʻa hono laumālie. \v 12 Pea kapau naʻe fakataʻeaongaʻi ʻaupito ia ʻe hono husepāniti ʻi he ʻaho naʻe fanongo ia ki ai: pehē ʻe ʻikai maʻu ʻaia kuo ʻalu ʻi hono loungutu, ʻi heʻene ngaahi fuakava, pe ko e nonoʻo ʻo hono laumālie, he kuo fakataʻeaongaʻi ia ʻe hono husepāniti; pea ʻe fakamolemole ia ʻe Sihova. \v 13 Ko e fuakava kotoa pē, pea mo e fuakava ʻi he lea papau kotoa pē ke fakamamahi ʻae loto, ʻoku ʻi hono husepāniti ke fakamaʻu ia, pea ʻoku ʻi hono husepāniti ke fakataʻeaongaʻi ia. \v 14 Pea kapau ʻe mātuʻaki fakalongo pē ʻa hono husepāniti mei he ʻaho ki he ʻaho; ʻoku ne fakamaʻu ai ʻa ʻene fuakava kotoa pē, mo ʻene ngaahi lea papau, ʻaia kuo ne fai: ʻoku ne fakamaʻu ia, koeʻuhi naʻe fakalongo pē ia kiate ia ʻi he ʻaho naʻe fanongo ia ki ai. \v 15 Pea kapau te ne fakataʻeaongaʻi ia ʻi he hili ʻene fanongo ki ai; ʻe fua ʻe ia ʻa ʻene angahala. \v 16 Ko e ngaahi fono eni naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese, ki he tangata mo hono uaifi, pea mo e tamai mo hono ʻofefine ʻoku kei tāupoʻou ʻi he fale ʻo ʻene tamai. \c 31 \cd \it 1 ʻOku maumauʻi ʻae kakai Mitiane, pea ʻoku tāmateʻi ʻa Pelami. 13 ʻOku ʻita ʻa Mōsese ki he kau taki tau ʻi heʻenau fakamoʻui ʻae kau fefine. 19 Ko e anga ʻoe fakamaʻa ʻoe kautau, mo e kau pōpula mo e koloa. 25 Ko e anga ʻe vahevahe ai ʻae koloa ʻoe vete. 48 Ko e meʻaʻofa ki he tukunga koloa ʻa Sihova.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Totongi ki he kau Mitiane koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: pea hili ia ʻe tānaki ko e ki ho kakai.” \v 3 Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he kakai, ʻo pehē, “Teu ʻa homou niʻihi ki he tau, pea tuku ʻakinautolu ke nau ō ki he kau Mitiane, ke totongi ʻa Sihova ki Mitiane. \v 4 Ko e toko afe ʻi he faʻahinga taki taha ke mou fekau ki he tau ʻi he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli.” \v 5 Pea ko ia naʻe tukuange ai ʻi he ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli ʻae toko afe mei he faʻahinga taki taha kotoa pē, ko e tokotaha mano ma toko ua afe kuo toʻo mahafu ke tau. \v 6 Pea naʻe fekau ʻakinautolu ʻe Mōsese ki he tau, ʻo tautau toko afe mei he faʻahinga taki taha, ʻakinautolu mo Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ki he tau, mo e ngaahi meʻa toputapu, pea mo e ngaahi meʻalea ʻi hono nima ke ifi ʻaki. \v 7 Pea naʻa nau tau ki he kau Mitiane, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese; pea naʻa nau teʻia ʻae kakai tangata fulipē. \v 8 Pea naʻa nau teʻia ʻae ngaahi tuʻi ʻo Mitiane kaeʻumaʻā ʻae kakai kehe naʻe teʻia; ʻaia ko Ivi, mo Lekimi, mo Sua, mo Hua, mo Lepa, ko e ngaahi tuʻi ʻe toko nima ʻo Mitiane: pea naʻa nau taaʻi foki ʻa Pelami ko e foha ʻo Peoli ʻaki ʻae heletā. \v 9 Pea naʻe taki pōpula ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae kau fefine kotoa pē ʻo Mitiane, mo ʻenau fānau iiki, pea naʻa nau maʻu ʻenau fanga manu kotoa pē, mo ʻenau fanga sipi kotoa pē, mo ʻenau koloa kotoa pē. \v 10 Pea naʻa nau tutu ʻenau ngaahi kolo kotoa pē ʻaia naʻa nau nofo ai, pea mo honau ngaahi fale māʻolunga lelei ʻaki ʻae afi. \v 11 Pea naʻa nau ʻave ʻae koloa kotoa pē, mo e koloa veteki kotoa pē, ʻae kau tangata mo e fanga manu. \p \v 12 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ʻae kau pōpula, pea mo e koloa vete, mo e koloa, kia Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e kakai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ki he ʻapitanga ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape, ʻaia ʻoku ʻi Sioatani \add ʻo ofi \add*ki Seliko. \v 13 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e houʻeiki kotoa pē ʻoe kakai, kenau fetaulaki mo kinautolu ki he tuʻa ʻapitanga. \v 14 Pea naʻe tuputāmaki ʻa Mōsese ki he houʻeiki ʻoe kautau, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ʻakinautolu naʻe foki mai mei he tau. \v 15 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Kuo mou fakamoʻui ʻae kau fefine kenau moʻui kotoa pē? \v 16 Vakai mai, ko kinautolu eni naʻa nau fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli, ʻi he akonaki ʻa Pelami, ke fai meʻa kovi kia Sihova ʻi he meʻa ʻa Peoli, pea naʻe hoko ai ʻae mahaki fakaʻauha ki he kakai ʻa Sihova. \v 17 Pea ko eni, tāmateʻi ʻae kakai tangata kotoa pē ʻo aʻu ki he tamaiki iiki, pea tāmateʻi ʻae fefine kotoa pē kuo ne ʻilo ʻae tangata ʻi heʻena takoto mo ia. \v 18 Ka ko e tamaiki fefine, ʻoku ʻikai tenau ʻilo ha tangata ke takoto mo ia, ke fakamoʻui maʻamoutolu. \v 19 Pea te mou nofo ki he tuʻa ʻapitanga ʻi he ʻaho ʻe fitu; ko ia kuo ne tāmateʻi ha taha, pea mo ia kuo ala ki he mate, fakamaʻa ʻakimoutolu mo homou kau pōpula ʻi hono ʻaho tolu, pea mo hono ʻaho fitu. \v 20 Pea fakamaʻa homou ngaahi kofu kotoa pē, pea mo ia kotoa pē ʻoku ngaohi ʻaki ʻae kiliʻi manu, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoe fulufulu ʻoe kosi, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ngaohi ʻaki ʻae ʻakau.” \p \v 21 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki ki he kau tangata tau naʻa nau ō ki he tau. “Ko e talatuku eni ʻi he fono ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese; \v 22 Ko e koula, pea mo e siliva, mo e palasa, mo e ukamea, mo e tini, pea mo e pulu, \v 23 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ne kātaki ʻae afi te mou ʻave ia ki he afi, pea ʻe maʻa ai ia: ka ʻe fakamaʻa ia ʻaki ʻae vai ʻoe fakamavahe: pea mo ia kotoa pē ʻe ʻikai kātaki ʻae afi, te mou ʻave ia ki he vai. \v 24 Pea te mou fō homou ngaahi kofu ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, pea te mou maʻa ai, pea ka hili ia, te mou ʻomi ki he ʻapitanga.” \p \v 25 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 26 “Ke ke lau ʻae koloa ʻaia naʻe maʻu, ʻae tangata mo e manu, ʻe koe, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e kau mātuʻa ʻae kakai. \v 27 Pea vaeua ʻae koloa ko e ʻinasi ʻe ua ko e taha kiate kinautolu naʻa nau fai ʻae tau, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ke tau, pea ko e taha ki he kakai kotoa pē. \v 28 Pea te ke fekau ke ʻomi ʻae tukuhau kia Sihova ʻe he kau tangata tau, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ke tau: ko e tokotaha mei he toko nimangeau ʻi he kakai, mo e fanga pulu, mo e fanga ʻasi, mo e fanga sipi: \v 29 Ke ʻomi ia mei honau ʻinasi, ʻo foaki ia kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki ko e feilaulau hiki hake kia Sihova. \v 30 Pea te ke toʻo mei he ʻinasi ʻoe fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli ko e tokotaha ʻi he toko nimangofulu ʻi he kakai, mo e fanga pulu, mo e fanga ʻasi, mo e fanga kosi, mo e faʻahinga manu kotoa pē, pea ʻatu ia ki he kau Livai ʻaia ʻoku tauhi ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova.” \v 31 Pea naʻe fai ʻe Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese. \v 32 Pea ko e koloa, ʻi hono toe ʻoe meʻa vete naʻe maʻu ʻe he kau tangata tau, ko e fanga sipi ʻe ono kilu mā fitu mano mo e nima afe, \v 33 Mo e fanga pulu ʻe fitu mano mo e ua afe, \v 34 Mo e fanga ʻasi ʻe ono mano mo e taha afe, \v 35 Pea ko e kau fefine ko e kau tāupoʻou kotoa pē, ʻe toko tolu mano ma toko ua afe, naʻe ʻikai tenau ʻilo ha tangata ke takoto mo ia. \v 36 Pea ko hono vahe ua ko e ʻinasi ʻokinautolu naʻe ʻalu atu ke tau, ko hono lau ko e fanga sipi ʻe tolu kilu mo e tolu mano mo e fitu afe ma nimangeau. \v 37 Pea ko e tukuhau kia Sihova mei he fanga sipi, naʻe onongeau ma fitungofulu ma nima. \v 38 Pea ko e fanga pulu naʻe tolu mano ma ono afe, ka ko e tukuhau mei ai kia Sihova ko e fitungofulu ma ua. \v 39 Pea naʻe tolu mano ma nimangeau ʻae fanga ʻasi, ka ko e tukuhau mei ai kia Sihova ko e onongofulu ma taha. \v 40 Pea naʻe tokotaha mano ma toko ono afe ʻae kakai; ka ko e kakai tukuhau mei ai kia Sihova ko e toko tolungofulu ma toko ua. \v 41 Pea naʻe ʻange ʻe Mōsese ʻae tukuhau, ʻaia ko e feilaulau hiki hake kia Sihova, kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese. \v 42 Pea ko hono vahe ua ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe vaeua ʻe Mōsese mei he kau tangata tau, \v 43 (Ko hono vahe ua eni naʻe ʻi he kakai, ko e fanga sipi ʻe tolu kilu mo e tolu mano mo e fitu afe ma nimangeau, \v 44 Mo e fanga pulu ʻe tolu mano ma ono afe, \v 45 Mo e fanga ʻasi ʻe tolu mano ma nimangeau, \v 46 Pea mo e kakai ʻe tokotaha mano ma toko ono afe); \v 47 Pea naʻe toʻo ʻe Mōsese ʻae ʻinasi ʻe taha ʻi he nimangofulu, mei hono vahe ua ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he tangata mo e manu, ʻo ne ʻange ia ki he kau Livai, ʻakinautolu naʻe ʻi ai ʻae tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova; ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese. \p \v 48 ¶ Pea ko e houʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko afe ʻoe kautau, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, naʻa nau ʻunuʻunu mai ʻo ofi kia Mōsese: \v 49 Pea naʻa nau pehē kia Mōsese, “Kuo fai ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae lau ʻoe kakai tau ʻakinautolu ʻoku mau pule ki ai, pea ʻoku ʻikai ha tangata kuo tō ʻiate kimautolu. \v 50 Ko ia kuo mau ʻomi ai ʻae feilaulau kia Sihova, ʻi he meʻa kuo taki taha maʻu ʻe he tangata, ko e ngaahi teunga koula, mo e ngaahi kahoa, mo e ngaahi vesa, mo e ngaahi mama, mo e ngaahi hau ki he telinga, mo e ngaahi sifa, ke fai ʻaki ʻae fakalelei koeʻuhi ko homau laumālie ʻi he ʻao ʻo Sihova.” \v 51 Pea naʻe maʻu ʻe Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ʻae koula meiate kinautolu, ʻio ʻae ngaahi teunga kuo ngaohi. \v 52 Pea ko e koula kotoa pē ʻoe feilaulau naʻa nau hiki hake ia kia Sihova, mei he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ko e \add sikeli \add*ʻe taha mano mo e ono afe mo e fitungeau ma nimangofulu. \v 53 (He naʻe taki taha maʻu ʻe he kau tangata tau ʻae koloa maʻana.) \v 54 Pea naʻe maʻu ʻe Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki ʻae koula mei he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ʻo na ʻomi ia ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, ko e meʻa fakamanatu ia ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova. \c 32 \cd \it 1 ʻOku tangi ʻae fānau ʻa Lupeni mo Kata ke maʻu honau tofiʻa ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani. 6 ʻOku valokiʻi ʻakinautolu ʻe Mōsese. 16 ʻOku nau fakahā kiate ia ʻae ngaahi fakakaukau ʻoku ne fiemālie ai. 33 ʻOku vaheʻi kiate kinautolu ʻe Mōsese ʻae fonua. 39 ʻOku nau lavaʻi ia.\it* \p \v 1 Pea ko eni, ko e fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata naʻe lahi ʻaupito ʻenau fanga manu: pea ne nau mamata ki he fonua ko Sesa, mo e fonua ko Kiliati, pea vakai, ko e potu ia ko e potu lelei ki he fanga manu; \v 2 Pea naʻe haʻu ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni ʻonau lea kia Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e houʻeiki ʻoe kakai, ʻonau pehē, \v 3 “Ko ʻAtaloti, mo Tiponi, mo Sesa, mo Nimila, mo Hesiponi, mo ʻIliale, mo Sipami, mo Nipo, mo Pioni, \v 4 ‌ʻIo, ko e fonua naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻo ʻIsileli, ko e fonua ia ki he fanga manu, pea ʻoku ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae fanga manu: \v 5 Pea ko ia naʻa nau pehē ai, Kapau ʻoku mau ʻilo ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, tuku ke foaki ʻae fonua ni ki hoʻo kau tamaioʻeiki ke mau maʻu, pea ʻoua ʻe ʻave ʻakimautolu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.” \p \v 6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese ki he fānau ʻa Kata, pea mo e fānau ʻa Lupeni, “ʻE ʻalu homou kāinga ki he tau, ka te mou nofo pe ʻi heni? \v 7 Pea ko e hā ʻoku mou fakavaivaiʻi ai ʻae loto ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ke taʻofi ʻenau ʻalu ki he fonua ʻaia kuo foaki ʻe Sihova kiate kinautolu? \v 8 Naʻe fai pehē hoʻomou ngaahi tamai ʻi heʻeku fekau ʻakinautolu mei Ketesi-pania kenau mamata ki he fonua. \v 9 Koeʻuhi ʻi heʻenau ʻalu hake ki he vahaʻa ʻo ʻEsikoli, ʻonau mamata ki he fonua, naʻa nau fakavaivaiʻi ʻae loto ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ke taʻofi ʻenau ʻalu atu ki he fonua ʻaia kuo foaki ʻe Sihova kiate kinautolu. \v 10 Pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ʻi he ʻaho ko ia, ʻo ne fuakava, ʻo pehē, \v 11 Ko e moʻoni ko e kau tangata naʻe ʻalu hake mei ʻIsipite, mei he uofulu taʻu ʻo fai hake, ʻe ʻikai tenau mamata ki he fonua ʻaia ne u fuakava ai kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope; koeʻuhi naʻe ʻikai tenau faʻa muimui kiate au: \v 12 Ka ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune mei he fānau ʻo Kenasi, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni: he naʻa na faʻa muimui kia Sihova. \v 13 Pea naʻe tutu ʻae houhau ʻo Sihova ki ʻIsileli, ʻo ne pule kenau hē fano pe ʻi he toafa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, kaeʻoua ke ʻauha ʻae toʻutangata kotoa pē naʻe fai meʻa kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 14 Pea vakai, kuo mou tuʻu hake ke fetongi hoʻomou ngaahi tamai, ko e fakatokolahi ʻoe kau tangata angahala, ke fakaʻāsili ʻae houhau vela ʻa Sihova ki ʻIsileli \v 15 He kapau te mou foki mei he muimui kiate ia, te ne toe tukuange ʻakinautolu ʻi he toafa; pea ʻe ʻauha ʻae kakai ni kotoa pē ʻiate kimoutolu.” \p \v 16 ¶ Pea naʻa nau ʻunuʻunu mai kiate ia, ʻonau pehē, “Te mau langa ʻi heni ʻae ngaahi lotoʻā sipi ki heʻemau fanga manu, mo e ngaahi kolo ki heʻemau fānau iiki. \v 17 Ka te mau ʻalu ʻakimautolu ʻo muʻomuʻa mo e mahafu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, kaeʻoua ke mau ʻomi ʻakinautolu ki honau potu: pea ʻe nofo ʻemau fānau iiki ʻi he ngaahi kolo ʻoku lotoʻā koeʻuhi ko e kakai ʻoe fonua. \v 18 ‌ʻE ʻikai te mau foki ki homau ngaahi fale kaeʻoua ke maʻu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻe he tangata taki taha ʻa honau tofiʻa. \v 19 Koeʻuhi ʻe ʻikai te mau nofo fakataha mo kinautolu ʻi he kauvai ʻo Sioatani, pe ki kō atu; koeʻuhi kuo tō homau tofiʻa kiate kimautolu ʻi he kauvai ʻo Sioatani ki he potu hahake ni. \p \v 20 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Kapau te mou fai ʻae meʻa ni, pea kapau te mou ō mo e mahafu ʻi he ʻao ʻo Sihova ke tau, \v 21 Pea kapau te mou ō kotoa pē mo e mahafu ʻo aʻa ʻi Sioatani ʻi he ʻao ʻo Sihova, kaeʻoua ke ne kapusi ʻa hono ngaahi fili mei hono ʻao, \v 22 Pea ʻe vaivai ʻae fonua ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea hili ia te mou foki taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo e ʻao ʻo ʻIsileli; pea ko e fonua ni ko homou nofoʻanga ia ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 23 Pea kapau ʻe ʻikai te mou fai pehē, vakai, kuo mou angahala ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea mou ʻilo pau eni ʻe moʻua ʻakimoutolu ʻi hoʻomou angahala. \v 24 Mou langa ʻae ngaahi kolo ki hoʻomou fānau iiki, mo e ngaahi lotoʻā ki hoʻomou fanga sipi; pea mou fai ʻaia kuo lea ʻaki ʻe homou ngutu.” \v 25 Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni kia Mōsese, ʻonau pehē, “ʻE fai ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo hangē ko e fekau ʻa ʻemau ʻeiki. \v 26 Ko ʻemau fānau iiki, mo homau ngaahi uaifi, mo ʻemau fanga sipi, mo ʻemau fanga manu kotoa pē, tenau nofo ai ʻi he ngaahi kolo ʻo Kiliati: \v 27 Ka ʻe ʻalu atu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻae tangata taki taha mo ʻene mahafu ke tau ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko e lea ʻa ʻeku ʻeiki.” \v 28 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, pea mo e kau mātuʻa ʻi he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi ko kinautolu: \v 29 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Kapau ʻe aʻa ʻi Sioatani ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni mo kimoutolu, ʻae tangata taki taha mo e mahafu ke tau ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe vaivai ʻae fonua ʻi homou ʻao; te mou toki foaki kiate kinautolu ʻae fonua ko Kiliati ke nau nofo ai. \v 30 Pea kapau ʻe ʻikai tenau aʻa ai mo e mahafu ʻo fakataha mo kimoutolu, tenau maʻu ʻae ngaahi tofiʻa ʻiate kimoutolu ʻi he fonua ko Kēnani.” \v 31 Pea naʻe leaange ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni, ʻonau pehē, “ʻE hangē ko e folofola ʻa Sihova ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻe pehē pe ʻemau fai. \v 32 Te mau aʻa mo e mahafu ʻi he ʻao ʻo Sihova ki he fonua ko Kēnani, koeʻuhi ke tō ai kiate kimautolu ʻa homau tofiʻa ʻi he kauvai ki heni ʻo Sioatani.” \v 33 Pea naʻe foaki ʻe Mōsese kiate kinautolu, ʻio, ki he fānau ʻa Kata, mo e fānau ʻa Lupeni, pea mo e vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase ko e foha ʻo Siosefa, ʻae puleʻanga ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, mo e puleʻanga ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻae fonua, mo hono ngaahi kolo ʻi he mata fonua, ʻio, ʻae ngaahi kolo ʻoe fonua ʻoku takatakai. \p \v 34 ¶ Pea naʻe langa ʻe he fānau ʻa Kata ʻa Tiponi, mo ʻAtaloti, mo ʻAloeli. \v 35 Mo ʻAtiloti, mo Sofani, mo Sesa, mo Sokipa, \v 36 Pea mo Petenimila, mo Petehalani, ko e ngaahi kolo lotoʻā: mo e ngaahi lotoʻā ki he fanga sipi. \v 37 Pea naʻe langa ʻe he fānau ʻa Lupeni ʻa Hesiponi, mo ʻIliale, mo Kesatemi, \v 38 Pea mo Nipo, mo Peali-mioni, (kuo liliu honau hingoa), mo Sipima: ʻonau fakahingoa kehe ʻae ngaahi kolo naʻa nau langa. \v 39 Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa Mekili ko e foha ʻo Manase ki Kiliati, ʻo maʻu ia, ʻonau kapusi ʻae kau ʻAmoli naʻe ʻi ai. \v 40 Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ʻa Kiliati kia Mekili ko e foha ʻo Manase; pea naʻe nofo ia ʻi ai. \v 41 Pea naʻe ʻalu ʻa Saili ko e foha ʻo Manase ʻo ne kapa hono ngaahi potu kakai siʻi, ʻo ui ia ko Havotisaili. \v 42 Pea naʻe ʻalu ʻa Nopa ʻo ne kapa ʻa Kinati, mo hono ngaahi potu kakai siʻi, ʻo ne fakahingoa ia ki hono hingoa ʻoʻona ko Nopa. \c 33 \cd \it 1 Ko e fononga ʻe fāngofulu ma ua ʻoe kakai ʻIsileli. 50 ʻE fakaʻauha ʻae kakai Kēnani.\it* \p \v 1 Ko e ngaahi fononga eni ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ʻi he fonua ko ʻIsipite mo ʻenau ngaahi matatau ʻi he nima ʻo Mōsese mo ʻElone. \v 2 Pea naʻe tohi ʻe Mōsese ʻenau fononga atu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fononga ʻi he fekau ʻa Sihova: pea ko e ngaahi fononga eni ʻo hangē ko ʻenau ʻalu atu. \v 3 Pea naʻa nau fononga mei Lamisisi ʻi he ʻuluaki māhina, ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi he ʻuluaki māhina; ʻi he pongipongi hake ʻi he hili ʻae laka atu, pea naʻe ʻalu atu ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli mo e nima māʻolunga ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻIsipite kotoa pē. \v 4 He naʻe tanu ʻe he kakai ʻIsipite ʻenau ʻuluaki tama kotoa pē, ʻakinautolu naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻiate kinautolu: pea naʻe hoko foki meia Sihova ʻae tautea ki honau ngaahi ʻotua. \v 5 Pea naʻe hiki ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei Lamisisi ʻonau nofo ʻi Sukote. \v 6 Pea naʻa nau hiki atu mei Sukote ʻonau nofo ʻi ʻEtami, ʻaia ʻoku ʻi he mata toafa. \v 7 Pea naʻa nau hiki mei ʻEtami, ʻonau toe foki ki Piheloti, ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Peali-sefoni: pea nau ʻapitanga ʻi he ʻao ʻo Mikitoli. \v 8 Pea nau hiki atu mei he potu ʻo Piheloti, ʻonau ʻalu atu ʻi loto tahi ki he toafa, pea naʻa nau fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu ʻi he toafa ʻo ʻEtami, ʻonau nofo ʻi Mala. \v 9 Pea naʻa nau hiki mei Mala, ʻonau haʻu ki ʻElimi: pea naʻe ʻi ʻElimi ʻae matavai moʻui ʻe hongofulu ma ua, mo e ʻakau ko e ponga ʻe fitungofulu; pea naʻa nau ʻapitanga ʻi ai. \v 10 Pea naʻa nau hiki mei ʻElimi, ʻonau nofo ofi ki he Tahi Kulokula. \v 11 Pea naʻa nau hiki atu mei he Tahi Kulokula, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Sini. \v 12 Pea naʻa nau fononga atu mei he toafa ʻo Sini, ʻonau nofo ʻi Tofika. \v 13 Pea naʻa nau hiki mei Tofika, ʻonau nofo ʻi ʻAlusi. \v 14 Pea naʻa nau hiki mei ʻAlusi, ʻonau nofo ʻi Lefitimi, ka naʻe ʻikai ha vai ʻi ai ke inu ai ʻae kakai. \v 15 Pea naʻa nau hiki mei Lefitimi, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Sainai. \v 16 Pea naʻa nau hiki mei he toafa ʻo Sainai, ʻonau nofo ʻi Kipiloti-Hateva. \v 17 Pea naʻa nau hiki mei Kipiloti-Hateva, ʻonau nofo ʻi Heseloti. \v 18 Pea naʻa nau hiki mei Heseloti, ʻonau nofo ʻi Litima. \v 19 Pea naʻa nau hiki mei Litima, ʻonau nofo ʻi Limoni-Pelesi. \v 20 Pea naʻa nau hiki mei Limoni-Pelesi, ʻo nau nofo ʻi Lipina. \v 21 Pea naʻa nau hiki mei Lipina, ʻo nau nofo ʻi Lisa. \v 22 Pea naʻa nau hiki mei Lisa, ʻonau nofo ʻi Kelata. \v 23 Pea naʻa nau hiki mei Kelata, ʻonau nofo ʻi he moʻunga ko Sefa. \v 24 Pea naʻa nau hiki mei he moʻunga ko Sefa, ʻonau nofo ʻi ʻAlata. \v 25 Pea naʻa nau hiki mei ʻAlata, ʻonau nofo ʻi Makiloti. \v 26 Pea naʻa nau hiki mei Makiloti, ʻonau nofo ʻi Tehati. \v 27 Pea naʻa nau hiki mei Tehati, ʻonau nofo ʻi Tala. \v 28 Pea naʻa nau hiki mei Tala, ʻonau nofo ʻi Mitika. \v 29 Pea naʻa nau hiki mei Mitika, ʻonau nofo ʻi Hasimona. \v 30 Pea naʻa nau hiki mei Hasimona, ʻonau nofo ʻi Moseloti. \v 31 Pea naʻa nau hiki mei Moseloti, ʻonau nofo ʻi Pinei-Sekani. \v 32 Pea naʻa nau hiki mei Pinei-sekani, ʻonau nofo ʻi Hoa-Hakitikati. \v 33 Pea naʻa nau hiki mei Hoa-hakitikati, ʻonau nofo ʻi Sotipati. \v 34 Pea naʻa nau hiki mei Sotipati, ʻonau nofo ʻi ʻApilona. \v 35 Pea naʻa nau hiki mei ʻApilona, ʻonau nofo ʻi ʻEsioni-Kepa. \v 36 Pea naʻa nau hiki mei ʻEsioni-Kepa, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Sini, ʻaia ʻoku ʻi Ketesi. \v 37 Pea naʻa nau hiki mei Ketesi, ʻonau nofo ʻi he moʻunga ko Hoa, ʻi he mata fonua ʻo ʻItomi. \v 38 Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻElone ko e taulaʻeiki ʻi he fekau ʻa Sihova ki he moʻunga ko Hoa, pea ne pekia ai, ʻi hono fāngofulu ʻoe taʻu ʻoe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite, ʻi hono nima ʻoe māhina ʻi hono ʻuluaki ʻaho. \v 39 Pea naʻe kakato ʻae taʻu ʻe teau ma uofulu ma tolu kia ʻElone ʻi heʻene pekia ʻi he moʻunga ko Hoa. \v 40 Pea ko e tuʻi ko ʻAlati ʻoe kakai Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi he potu tonga ʻi he fonua ko Kēnani, naʻe fanongo ia ʻoku haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli. \v 41 Pea naʻa nau hiki mei he moʻunga ko Hoa, ʻonau nofo ʻi Salimona. \v 42 Pea naʻa nau hiki mei Salimona, ʻonau nofo ʻi Pinoni. \v 43 Pea naʻa nau hiki mei Pinoni, ʻonau nofo ʻi ʻOpoti. \v 44 Pea naʻa nau hiki mei ʻOpoti, ʻonau nofo ʻi ʻIsi-ʻApalimi, ʻi he ʻao ʻo Moape. \v 45 Pea naʻa nau hiki mei ʻImi, ʻonau nofo ʻi Tiponi-Kata. \v 46 Pea naʻa nau hiki mei Tiponi-Kata, ʻonau nofo ʻi ʻAlimoni-Tipilatemi. \v 47 Pea naʻa nau hiki mei ʻAlimoni-Tipilatemi, ʻonau nofo ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻApalimi, ʻi he ʻao ʻo Nipo. \v 48 Pea naʻa nau hiki atu mei he ngaahi moʻunga ʻo ʻApalimi, ʻonau nofo ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape ʻo ofi ki Sioatani \add pea ofi ki \add*Seliko. \v 49 Pea naʻa nau nofo ʻo ofi ki Sioatani, mei Pete-Sesimoti ʻo aʻu ki ʻEpeli-Sitimi ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape. \p \v 50 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape ʻo ofi ki Sioatani, mo Seliko, ʻo pehē, \v 51 “Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ʻOka mou ka aʻa ʻi Sioatani ki he fonua ko Kēnani; \v 52 Te mou toki kapusi ʻi homou ʻao ʻae kakai kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonua, pea maumauʻi honau ngaahi fakatātā, mo fakaʻauha honau ngaahi tamapua fakatātā ukamea pea mātuʻaki holoki hifo honau ngaahi potu māʻolunga kotoa pē: \v 53 Pea te mou kapusi ʻae kakai ʻi he fonua, pea mou nofo ai: he kuo u foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ke mou maʻu. \v 54 Pea te mou tufa ʻae fonua ʻi he talotalo ʻae ngaahi tofiʻa ki homou ngaahi faʻahinga: pea ki he tokolahi ke mou tuku honau tofiʻa ke lahi, pea ki he tokosiʻi te mou tuku honau tofiʻa ke siʻi: ʻe ʻi he tangata taki taha, ʻae tofiʻa ʻoe potu kuo ne maʻu ʻi he talotalo, te mou maʻu ia ʻo fakatatau ki he ngaahi faʻahinga ʻo hoʻomou ngaahi tamai \v 55 Pea kapau ʻe ʻikai te mou kapusi ʻae kakai ʻoe fonua ʻi homou ʻao; ʻe toki hoko ʻo pehē, ko kinautolu ʻoku mou tuku ke toe ʻiate kinautolu, te nau hoko ko e talatala ki homou mata, mo e ngaahi ʻakau talatala ki homou vakavaka, pea tenau fakafiuʻi ʻakimoutolu ʻi he fonua ʻoku mou nofo ai. \v 56 Pea ʻe hoko mo ʻeni foki, te u fai kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia ne u tokanga ke fai kiate kinautolu.” \c 34 \cd \it 1 Ko e ngaahi ngataʻanga ʻoe fonua. 16 Ko e hingoa ʻoe kau tangata ʻe vahevahe ʻae fonua.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 2 Fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea ke pehē kiate kinautolu, “ʻOka mou ka hoko ki he fonua ko Kēnani; (koe fonua ia ʻe tō kiate kimoutolu ko e tofiʻa, ʻio, ko e fonua ko Kēnani mo e ngaahi ngataʻanga fonua ʻo ia:) \v 3 Pea ko homou ngataʻanga ki he potu tonga ʻe mei he toafa ʻo Sini ʻo fai atu ki he mata fonua ʻo ʻItomi, pea ko homou ngataʻanga ki he potu tonga ʻe ngata mei he matātahi ʻoe tahi māsima ki hahake: \v 4 Pea ko e ʻalunga ʻo homou ngataʻanga ʻe ngata mei he potu tonga ki he hakeʻanga ʻo ʻAkilapime, ʻo fai atu ki Sini: pea ʻe mole atu ia ki he potu tonga ki Ketesi-pania, ʻo fai atu ki he kolo ko ʻAta, ʻo aʻu atu ki ʻAsimoni: \v 5 Pea ko hono ngataʻanga ʻe fai atu mei ʻAsimoni ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite pea ko hono ngataʻanga ʻe mole atu ki he tahi. \v 6 Pea koeʻuhi ko hono ngataʻanga ki lulunga, ʻe hoko ʻae tahi lahi ko homou ngataʻanga: ko homou ngataʻanga ia ki lulunga. \v 7 Pea ko eni ʻa homou ngataʻanga ki tokelau: te mou fua atu maʻamoutolu mei he tahi lahi ki he moʻunga ko Hoa: \v 8 Mei he moʻunga ko Hoa te mou fakaʻilongaʻi homou ngataʻanga ki he hūʻanga ki Hemati; pea ʻe mole atu ʻa hono ngataʻanga ʻo aʻu ki Sitati: \v 9 Pea ʻe mole atu hono ngataʻanga ki Sifiloni, pea ʻe ʻalu atu ia ʻo aʻu ki he kolo ko ʻEnani: ko eni homou ngataʻanga ki tokelau. \v 10 Pea te mou fakaʻilongaʻi homou ngataʻanga ki hahake mei he kolo ko ʻEnani ki Sifami: \v 11 Pea ʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga mei Sifami ki Lipila, ʻi he potu hahake ʻo ʻAine; pea ʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he tafaʻaki ʻoe tahi ko Kineleti ki hahake: \v 12 Pea ʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ki Sioatani, pea ʻe mole atu ia ki he tahi māsima: ʻe hoko eni ko homou fonua mo hono ngataʻanga fakatakamilo ʻo ia. \v 13 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko eni ʻae fonua ʻaia te mou maʻu ʻi he talotalo, ʻaia kuo fekau ʻe Sihova ke foaki ki he faʻahinga ʻe hiva, pea ki hono vaeua ʻoe faʻahinga: \v 14 He ko e faʻahinga ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, mo e faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kata ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, kuo nau maʻu honau tofiʻa; pea ko hono vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase kuo nau maʻu honau tofiʻa: \v 15 Ko e faʻahinga ʻe ua mo hono vaeua ʻoe faʻahinga kuo nau maʻu honau tofiʻa ʻi he kauvai ki heni ʻo Sioatani ki hahake, ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā.” \p \v 16 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 17 “Ko e ngaahi hingoa eni ʻoe kau tangata tenau tufa ʻae fonua kiate kimoutolu: ko ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni. \v 18 Pea te mou fili mai ha ʻeiki taki tokotaha ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē, kenau tufa ʻae fonua ko e ngaahi tofiʻa.” \v 19 Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe kau tangata: ʻi he faʻahinga ʻo Siuta, ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune. \v 20 Pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, ko Simueli ko e foha ʻo ʻAmihuti. \v 21 Mei he faʻahinga ʻo Penisimani, ko ʻIlitati ko e foha ʻo Kisiloni. \v 22 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Tani, ko Puki ko e foha ʻo Sokili \v 23 Ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Siosefa, mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Manase, ko Hanieli ko e foha ʻo ʻEfoti. \v 24 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi, ko Kimueli ko e foha ʻo Sifitani. \v 25 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Sepuloni, ko ʻIlisafani ko e foha ʻo Panaki. \v 26 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsaka, ko Paletili ko e foha ʻo ʻAsana. \v 27 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli, ko ʻEihuti ko e foha ʻo Selomi. \v 28 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Nafitali, ko Pita-eli ko e foha ʻo ʻAmihuti. \v 29 Ko kinautolu eni naʻe fekau ʻe Sihova kenau vahevahe ʻae tofiʻa ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko Kēnani. \c 35 \cd \it 1 Ko e kolo ʻe fāngofulu ma valu ki he kau Livai, mo e ngaahi ʻapi ofi, mo hono fuofua ʻo ia. 6 Ko e kolo hūfanga ʻe ono. 9 Ko e fono ki he fakapō. 31 ʻE ʻikai maʻu ha tukungoue ki he fakapō.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he fonua tafangafanga ʻo Moape ʻoku ofi ki Sioatani \add pea ofi ki \add*Seliko, ʻo pehē, \v 2 “Fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, ke nau foaki ʻae ngaahi kolo ki he kau Livai ke nau nofo ai, mei he ngaahi tofiʻa ʻoku nau maʻu; pea mou foaki foki ki he kau Livai ʻae ngaahi potu fonua ke takatakai ʻae ngaahi kolo. \v 3 Pea te nau maʻu ʻae ngaahi kolo ke nau nofo ai; pea mo e ngaahi potu fonua ʻoku takatakai ai, ki heʻenau fanga manu, mo ʻenau koloa, mo ʻenau fanga manu kotoa pē. \v 4 Pea ko e ngaahi potu fonua ʻoe ngaahi kolo, ʻaia te mou foaki ki he kau Livai, ʻe aʻu atu ia mei he ʻā maka ʻoe kolo ʻi he hanga ʻe ua afe ʻo takatakai ia. \v 5 Pea te mou fuofua mei he tuʻa kolo ki he potu hahake ko e hanga ʻe fā afe, pea mo e potu tonga ʻae hanga ʻe fā afe, pea mo e potu hihifo ʻae hanga ʻe fā afe, pea mo e potu tokelau ʻae hanga ʻe fā afe; ka ʻe tuʻu loto ʻae kolo: pea ʻe tuku ia kiate kinautolu ko e ngaahi potu fonua ʻoe kolo. \v 6 Pea ʻi he ngaahi kolo te mou foaki ki he kau Livai, ʻe ʻi ai ʻae kolo hūfanga ʻe ono, ʻaia te mou tuʻutuʻuni ki he tangata kuo faainoa ha tāmate, koeʻuhi ke hola ia ki ai: pea te mou lau foki mo ia ʻae kolo ʻe fāngofulu ma ua. \v 7 Pea ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻaia te mou foaki ki he kau Livai ko e kolo ʻe fāngofulu ma valu: te mou foaki ia mo hono ngaahi potu fonua. \v 8 Pea te mou foaki ʻae ngaahi kolo mei he tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: ko kinautolu ʻoku maʻu ʻo lahi ke mou foaki lahi mei ai; ka ko kinautolu ʻoku maʻu ʻo siʻi ke mou foaki siʻi mei ai: ʻe taki taha foaki mei hono ngaahi kolo ki he kau Livai ʻo fakatatau mo e tofiʻa kuo ne maʻu.” \p \v 9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, \v 10 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOka mou ka aʻa ʻi Sioatani ki he fonua ko Kēnani; \v 11 Te mou toki fakatapui ʻae ngaahi kolo, ko e ngaahi kolo hūfanga moʻomoutolu; koeʻuhi ke hola ki ai ʻae tangata kuo fai ha tāmate, ʻaia ʻoku ne tāmateʻi ha tokotaha ʻi heʻene palalīvale. \v 12 Pea ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e ngaahi kolo hūfanga mei he tangata totongi; ke ʻoua naʻa mate ʻae tangata ʻoku faainoa ha tāmate, kaeʻoua ke tuʻu ia ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻi he fakamaau. \v 13 Pea ʻi he ngaahi kolo ʻaia te mou foaki ʻe vahe mei ai ʻae kolo ʻe ono ke hūfanga ʻaki \v 14 Te mou foaki ʻae kolo ʻe tolu ʻi he kauvai mai ki heni ʻo Sioatani, pea mo e kolo ʻe tolu ʻi he fonua ko Kēnani, ko e ngaahi kolo hūfanga. \v 15 Ko e ngaahi kolo ʻe ono ni ʻe hūfanga ʻaki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, mo e muli mo e ʻāunofo ʻiate kinautolu: koeʻuhi ke hola kotoa pē ki ai ʻaia kuo tāmate ha tokotaha ʻi heʻene faainoa. \v 16 Pea kapau ʻe taaʻi ia ʻaki ha meʻa ukamea ke mate ai ia, ko e tangata fakapō ia: ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae fakapō. \v 17 Pea kapau ʻe taaʻi ia ʻi heʻene lisingi ha maka, ke mate ai ia, pea mate ia, ko e tangata fakapō ia: ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae fakapō. \v 18 Pea kapau te ne taaʻi ʻaki ia ʻae ʻakau, ke mate ai ia, pea mate ia, ko e tangata fakapō ia: ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae fakapō. \v 19 Ko e \add tangata ʻoku fai ʻae \add*totongi toto ʻe taaʻi ʻe ia ʻae fakapō: ʻi heʻena fetaulaki mo ia, te ne taaʻi ia. \v 20 Pea kapau ʻe hokaʻi ia ʻi he ʻita, pe lisi kiate ia ʻi heʻene toitoi, ke mate ai ia; \v 21 Pe taaʻi ʻaki ia ʻa hono nima ʻi heʻene taufehiʻa, ke mate ai ia: ko e moʻoni ko ia naʻa ne taaʻi ia ʻe tāmateʻi ia; he ko e fakapō ia: pea ʻe taaʻi ʻae fakapō ʻe he \add tangata ʻoku fai ʻae \add*totongi toto, ʻi heʻena fetaulaki mo ia. \v 22 Pea kapau ʻe hokaʻi fakafokifā ia ka ʻoku ʻikai taufehiʻa, pe lisi ha meʻa ʻe taha kiate ia ka ʻoku ʻikai toitoi, \v 23 Pe ha maka, ke mate ai ia, ka ʻoku ʻikai mamata kiate ia, kae lisi ia kiate ia pea ne mate ai ia, ka naʻe ʻikai ko hono fili, pea naʻe ʻikai kumi ia ke fai ha meʻa kovi kiate ia: \v 24 Pea ʻe toki fakamaau ʻe he kakai ki he tangata fakapō mo e \add tangata ʻoku fai ʻae \add*totongi toto ʻo fakatatau ki he ngaahi fono ni: \v 25 Pea ʻe fakamoʻui ʻe he kakai ʻaia kuo faainoa ʻae tāmate mei he nima ʻoe tangata ʻoku fai ʻae totongi toto, pea tenau toe ʻave ia ki hono kolo hūfanga, ʻaia naʻe hola ki ai: pea ʻe nofo ai ia ʻo aʻu ki he pekia ʻae fungani taulaʻeiki, ʻaia naʻe fakanofo ʻaki ʻoe lolo tapu. \v 26 Pea kapau ʻe haʻu ʻae tangata kuo faainoa ha tāmate kituaʻā ʻi he veʻe kolo ʻo hono hūfanga, ʻaia naʻe hola ia ki ai; \v 27 Pea ka ʻilo ia ʻe he tangata ʻoku fai ʻae totongi toto, ʻi heʻene ʻi tuaʻā ʻi he veʻe kolo ʻo hono hūfanga, pea kapau ʻe tāmateʻi ʻae tāmate faainoa ʻe he totongi toto; ʻe ʻikai halaia ia ʻi hono toto: \v 28 He naʻe totonu ʻa ʻene nofo ia ʻi he kolo ʻo hono hūfanga ʻo aʻu ki he pekia ʻae fungani taulaʻeiki: pea ka hili ʻae pekia ʻae fungani taulaʻeiki ʻe foki ʻae tangata naʻe faainoa ha tāmate ki he fonua ʻo hono tofiʻa. \v 29 Pea ko e ngaahi meʻa ni ko e fono ʻoe fakamaau kiate kimoutolu ʻi homou ngaahi toʻutangata mo homou ngaahi tofiʻa kotoa pē. \v 30 Ko ia ʻoku ne tāmateʻi ha tokotaha, ʻe tāmateʻi ʻae fakapō ko ia ʻi he fakamoʻoni ʻoe kau fakamoʻoni: ka ʻe ʻikai tāmateʻi ha tokotaha ʻi he fakaʻilo ʻe he fakamoʻoni ʻo ha tokotaha pe. \v 31 Pea ʻe ʻikai foki te mou maʻu ha totongi kae moʻui ʻae fakapō, ʻaia ʻoku halaia ʻi heʻene tāmate: ka ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia. \v 32 Pea ʻe ʻikai te mou maʻu ʻae totongi koeʻuhi ko ia kuo hola ki he kolo ko hono hūfanga, ke toe ʻomi ia ke nofo ʻi he fonua, kaeʻoua ke pekia ʻae taulaʻeiki. \v 33 Pea ko ia, ʻe ʻikai te mou fakaʻuli ʻae fonua ʻoku mou ʻi ai: he ʻoku fakaʻuli ʻe he toto ʻae fonua: pea ʻe ʻikai fakamaʻa ʻae fonua ʻi he toto kuo lilingi ʻi ai, ka ʻi he toto ʻo ia naʻa ne lilingi ia. \v 34 Ko ia ʻoua naʻa mou fakaʻuli ʻae fonua ʻaia te mou nofo ai, he ʻoku ou nofo ai: he ko au ko Sihova ʻoku ou nofo mo e fānau ʻa ʻIsileli.” \c 36 \cd \it 1 Ko e faingataʻa ʻoe maʻu tofiʻa ʻe he kau fefine. 5 ʻOku fakatonutonu ia ʻi heʻenau mali ʻi honau faʻahinga ʻonautolu pe, telia naʻa mole ʻae tofiʻa mei he faʻahinga. 10 Ko e ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati ʻoku fakamaʻu mo e ngaahi foha ʻoe tokoua ʻo ʻenau tamai.\it* \p \v 1 Pea ko e kau mātuʻa ko e tamai ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kiliati ko e foha ʻo Mekili ko e foha ia ʻo Manase, ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siosefa, naʻa nau ʻunuʻunu mai ʻonau lea ʻi he ʻao ʻo Mōsese, mo e ʻao ʻoe houʻeiki, ko e kau mātuʻa tuʻukimuʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli: \v 2 Pea naʻa nau pehē, “Naʻe fekau ʻe Sihova ki heʻeku ʻeiki ke foaki ʻae fonua ʻi he talotalo, ko e tofiʻa ki he fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻe fekau ʻe Sihova ki heʻeku ʻeiki ke foaki ʻae tofiʻa ʻo Silofitati ko homau tokoua ki hono ngaahi ʻofefine. \v 3 Pea kapau tenau mali mo e niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻe toki tō ai honau tofiʻa mei he tofiʻa ʻo ʻemau ngaahi tamai, pea ʻe tuku ia ki he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻaia kuo nau ʻalu ki ai: pea ʻe mole pehē ia mei he talotalo ʻo homau tofiʻa. \v 4 Pea ʻoka hoko ʻae siupeli ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻe lau ai honau tofiʻa ki he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻaia kuo nau maʻu ʻakinautolu: pea ʻe mole pehē ʻa honau tofiʻa mei he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻo ʻemau ngaahi tamai.” \v 5 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova, ʻo ne pehē, “Kuo lea totonu ʻae faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Siosefa. \v 6 Ko e meʻa eni kuo fekau ʻe Sihova koeʻuhi ko e ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, ʻo pehē, Tuku ʻakinautolu kenau fakamaʻu mo kinautolu ʻoku nau manako ki ai; ka tenau fakamaʻu ʻi he fānau ʻoe faʻahinga pe ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 7 Pea ko ia ʻe ʻikai hiki ai ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli mei ha faʻahinga ki ha faʻahinga: ka tenau taki taha pikitai ki he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻo ʻene ngaahi tamai. \v 8 Pea ko e ʻofefine kotoa pē, ʻoku ne maʻu ha tofiʻa ʻi ha faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻe hoko ia ko e uaifi ʻo ha tokotaha ʻi he fānau ʻoe faʻahinga ʻo ʻene tamai, koeʻuhi ke maʻu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻe he tangata taki taha ʻae tofiʻa ʻo ʻene ngaahi tamai. \v 9 Kaeʻoua ʻe hiki ʻae tofiʻa mei ha faʻahinga ʻe taha ki ha faʻahinga kehe; kae taki taha pikitai ʻae faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki hono tofiʻa ʻoʻona.” \v 10 ‌ʻO hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese, naʻe fai pehē ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati: \v 11 He naʻe fakamaʻu ʻa Mala, mo Tilisa, mo Hokila, mo Milika, mo Noa, ko e ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, mo e ngaahi foha ʻoe tokoua ʻo ʻenau tamai. \v 12 Pea naʻa nau fakamaʻu ki he ngaahi fānau ʻoe ngaahi foha ʻo Manase ko e foha ʻo Siosefa, pea naʻe maʻu honau tofiʻa ʻi he faʻahinga ʻoe fānau ʻo ʻenau tamai. \v 13 Ko e ngaahi fekau eni mo e ngaahi fono, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese ki he fanau ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi potu tafangafanga ʻo Moape ʻoku ofi ki Soatani, pea ofi ki Seliko.