\id NEH \h Nehemaia \toc1 Ko E Tohi ʻa Nehemaia \toc2 Nehemaia \toc3 Neh \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻA \mt1 NEHEMAIA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Naʻe hoko ʻo ʻilo ʻe Nehemaia ʻia Hanani, hono tuʻutāmaki ʻo Selūsalema, pea tangi mo ʻaukai, mo lotu ia. 5 Ko ʻene lotu.\it* \p \v 1 Ko e ngaahi lea ʻa Nehemaia ko e foha ʻo Hakalia. Pea ʻi he māhina ko Kisilu, ʻi hono uofulu ʻoe taʻu, ʻi heʻeku ʻi Susani ko e fale ʻoe tuʻi, naʻe hoko ʻo pehē, \v 2 Naʻe haʻu ʻa Hanani, ko hoku kāinga ʻe taha, ʻaia mo e kau tangata ʻo Siuta; pea naʻaku fehuʻi kiate kinautolu ki he kau Siu naʻe hoko ʻo hao, ʻaia naʻe toe ʻi he fakapōpula, pea ki Selūsalema. \v 3 Pea naʻa nau pehē kiate au, Ko kinautolu naʻe tuku ʻi he fonua ʻo ʻikai fakapōpulaʻi ʻoku tuʻutāmaki lahi pea ongokovi lahi: pea kuo holoki hifo foki ʻae ʻā maka ʻo Selūsalema, pea kuo tutu hono ngaahi matapā ʻaki ʻae afi. \p \v 4 ¶ Pea ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lea ni, naʻaku nofo hifo ʻo tangi, pea fai fakamamahi ʻi he ʻaho niʻihi, pea u ʻaukai, mo lotu ki he ʻOtua ʻoe langi, \v 5 ‌ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, ko e ʻOtua lahi mo fakamanavahē, ʻoku ke tauhi ʻae fuakava mo e angaʻofa maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate ia pea tokanga ʻo fai ki heʻene ngaahi fekau; \v 6 Ko eni ke tokanga ʻa ho telinga, pea ʻa ho fofonga, koeʻuhi ke ke fanongo ki he lotu ʻa hoʻo tamaioʻeiki, ʻaia ʻoku ou lotu ai ʻi he ʻao ni, ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia kuo mau fai ʻo angatuʻu kiate koe; ko au mo e fale ʻo ʻeku tamai kuo mau fai angahala. \v 7 Kuo mau fai kovi lahi kiate koe, pea naʻe ʻikai te mau tauhi ʻa hoʻo ngaahi fekau, pe ko hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni, mo hoʻo ngaahi fakamaau, ʻaia naʻa ke fekau ʻi hoʻo tamaioʻeiki ko Mōsese. \v 8 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke manatu ki he folofola naʻa ke fekau ki hoʻo tamaioʻeiki ko Mōsese, ʻo pehē, ‘Kapau ʻoku mou fai hala, te u fakamovetevete ʻakimoutolu ki he ngaahi puleʻanga: \v 9 Pea kapau te mou tafoki kiate au, pea tauhi ʻeku ngaahi fekau, pea fai ki ai; ka ne ai homou niʻihi naʻe kapusi kituaʻā ki he ngataʻanga mamaʻo ʻoe langi, ka te u tānaki ʻakinautolu mei ai, pea te u ʻomi ʻakinautolu ki he potu ʻaia kuo u fili ke tuku ʻi ai hoku hingoa.’ \v 10 Pea ko hoʻo kau tamaioʻeiki eni, mo ho kakai, ʻaia naʻa ke huhuʻi ʻi ho mālohi lahi, pea ʻi ho nima mālohi. \v 11 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou kole ni kiate koe, ke tokanga ʻe ho fofonga ki he lotu ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea ki he lotu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻaia ʻoku holi ke manavahē ki ho huafa: ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tāpuaki ʻa hoʻo tamaioʻeiki he ʻaho ni, pea ke tuku ke maʻu ʻe ia ʻae angaʻofa ʻi he ʻao ʻoe tangata ni.” He ko e fua ipu au ʻoe tuʻi. \c 2 \cd \it 1 Naʻe ongoʻi ʻe ʻAtakisekisi hono ʻuhinga ʻoe matatangi ʻo Nehemaia, pea fekau ia ki Selūsalema mo e ngaahi tohi fekau. 9 Naʻe hoko atu ʻa Nehemaia ki Selūsalema ka naʻe loto kovi ai ʻae ngaahi fili. 12 Naʻa ne vakai fakafufū pe hono ngaahi potu maumau ʻoe ʻā maka. 17 Ko ʻene fakalotoʻi ʻae kau Siu ke langaʻi ʻae ʻā kae nofo pe ʻae ngaahi fili.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he māhina ko Nisani, ʻi hono uofulu taʻu ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi, naʻe ʻi hoku ʻao ʻae uaine: pea naʻaku toʻo hake ʻae uaine ʻo ʻatu ia ki he tuʻi. Pea ko eni naʻe teʻeki ai te u matapeko ʻi hono ʻao. \v 2 Ko ia naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kiate au, “Ko e hā ʻoku matapeko ai ho mata, ka ʻoku ʻikai te ke mahaki?” ʻOku ʻikai ko e meʻa kehe ia ka ko e mamahi ʻi loto. Pea ne u manavahē lahi ai. \v 3 Pea naʻaku pehē ki he tuʻi, “Tuku ke moʻui ʻae tuʻi ʻo taʻengata: ʻe ʻikai te u mata tangi nai ko e hā, lolotonga kuo tuku liʻaki pe ʻae kolo, ko e potu ʻoe ngaahi tanuʻanga ʻo ʻeku ngaahi tamai, pea ko hono ngaahi matapā kuo tutuʻaki ʻae afi?” \v 4 Pea pehē ai ʻe he tuʻi kiate au, “Ko e hā ia ʻoku ke kole? Ko ia naʻaku lotu ai ki he ʻOtua ʻoe langi.” \v 5 Pea ne u pehē ki he tuʻi, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, pea kapau kuo ʻilo ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ke ke fekau au ki Siuta, ki he kolo ʻoe ngaahi tanuʻanga ʻo ʻeku ngaahi tamai, koeʻuhi ke u langa hake ia.” \v 6 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate au, (pea naʻe nofo ofi kiate ia ʻae tuʻi fefine foki,) “Ko e hā hono fuoloa ʻo ho fononga? Pea te ke toe haʻu ʻafē? Pea naʻe lelei ki he tuʻi ke ne fekauʻi au; pea ne u kotofa kiate ia ʻae kuonga.” \v 7 Pea ne u pehē foki ki he tuʻi, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, tuku ke ʻomi kiate au ʻae ngaahi tohi ki he ngaahi pule ʻi he potu kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe, koeʻuhi ke nau moimoiʻi au ʻo aʻu ki heʻeku hoko atu ki Siuta; \v 8 Mo e tohi ʻe taha kia ʻAsafi ko e tauhi ʻoe vao ʻakau ʻoe tuʻi koeʻuhi ke ne foaki kiate au ʻae ngaahi ʻakau ke ngaohi ʻaki ʻae ʻakau lalava ki he ngaahi matapā ʻoe fale ʻaia ʻoku kau ki he faletapu, pea maʻae ʻā maka ʻoe kolo, pea maʻae fale ʻaia te u hū ki ai.” Pea naʻe tuku mai ʻe he tuʻi kiate au, ʻo hangē ko e ʻiate au ʻae nima lelei ʻo hoku ʻOtua. \p \v 9 ¶ Pea ne u toki hoko atu ki he kau pule ʻi he tuʻa vaitafe, pea u tuku kiate kinautolu ʻae ngaahi tohi ʻoe tuʻi. Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ke ʻalu mo au ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe tau mo e kau tangata heka hoosi. \v 10 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻe Sanipalate ko e tangata Holoni, mo Topaia ko e tamaioʻeiki, ko e tangata ʻAmoni, naʻe mamahi lahi ʻakinaua, koeʻuhi ʻi he haʻu ʻae tangata ke kumi ke lelei ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli. \v 11 Ko ia, ne u hoko ki Selūsalema, pea ne u ʻi ai ʻi he ʻaho ʻe tolu. \p \v 12 ¶ Pea ne u tuʻu hake ʻi he poʻuli, mo e kau tangata tokosiʻi naʻe ʻiate au; pea naʻe ʻikai te u tala ki ha tokotaha ʻaia naʻe tuku ʻe hoku ʻOtua ki hoku loto ke fai ʻi Selūsalema: pea naʻe ʻikai ha manu ʻiate au ka ko ia naʻaku heka ai. \v 13 Pea ne u ʻalu kituaʻā ʻi he poʻuli ʻi he matapā ʻoe teleʻa, ʻo hangatonu mo e vaikeli ko e talākoni, pea ki he matapā fokotuʻunga veve, pea u vakai ki he ngaahi ʻā maka ʻo Selūsalema, ʻaia naʻe holoki hifo, mo e ngaahi matapā ʻaia naʻe fakaʻauha ʻaki ʻae afi. \v 14 Pea naʻaku ʻalu ai pe ki he matapā ʻoe matavai, pea ki he anovai ʻoe tuʻi: pea naʻe ʻikai ha potu ke ʻalu ai ʻae manu naʻaku heka ai. \v 15 Pea naʻaku ʻalu hake ai ʻi he poʻuli ʻo ofi ki he vaitafe, ʻo vakai ki he ʻā maka, pea u tafoki ki mui, pea hū ʻi he matapā ʻoe teleʻa, pea toe foki atu ai. \v 16 Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kau pule pe naʻaku ʻalu ki fē, pe ko ia naʻaku fai; pea naʻe teʻeki te u tala ia ki he kakai Siu, pe ki he kau taulaʻeiki, pe ki he houʻeiki, pe ki he kau pule, pe ki he toenga \add kakai \add*naʻe fai ʻae ngāue. \p \v 17 ¶ Pea ne u pehē ai kiate kinautolu, “ʻOku mou mamata ki he mamahi ʻoku tau moʻua ai, koeʻuhi kuo tutu liʻaki pe ʻa Selūsalema, pea kuo tuku hono ngaahi matapā ʻaki ʻae afi: haʻu, ketau langa hake ʻae ʻā maka ʻo Selūsalema, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau kei hoko ko e lumaʻanga.” \v 18 Pea ne u toki tala kiate kinautolu ʻae nima ʻo hoku ʻOtua ʻaia naʻe hili lelei kiate au; pea mo e ngaahi lea ʻae tuʻi foki ʻaia naʻa ne lea kiate au. Pea naʻa nau pehē, “Ke tau tuʻu hake pea langa.” Ko ia naʻa nau fakamālohiʻi honau nima ki he ngāue lelei ni. \v 19 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻe Sanipalate ko e tangata Holoni, mo Topaia ko e tamaioʻeiki, ko e tangata ʻAmoni, mo Kesemi ko e tangata ʻAlepea, naʻa nau kata manukiʻi ʻakimautolu, pea lumaʻi ʻakimautolu, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae meʻa ni ʻoku mou fai? ʻOku mou loto ke angatuʻu ki he tuʻi?” \v 20 Pea naʻaku talia ʻakinautolu, pea u pehē kiate kinautolu, “Ko e ʻOtua ʻoe langi, te ne fakamonūʻia ʻakimautolu; ko ia ko kimautolu ko ʻene kau tamaioʻeiki te mau tuʻu hake ʻo langa: ka ʻoku ʻikai ha tofiʻa, pe ha potu, pe ha fakaʻilonga ʻi Selūsalema maʻamoutolu.” \c 3 \cd \it 1 Ko e hingoa mo hono ʻalunga ʻokitautolu naʻe langaʻi ʻae ʻā maka.\it* \p \v 1 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Iliasipi ko e taulaʻeiki lahi mo hono ngaahi kāinga ko e kau taulaʻeiki, ʻonau langaʻi ʻae matapā sipi; naʻa nau fakatapui ia, pea fokotuʻu hono ngaahi matapā ʻo ia; ʻio, ʻo aʻu ki he fale māʻolunga ʻo Mea naʻa nau fakatapui ia, ʻo aʻu ki he fale māʻolunga ʻo Hananili. \v 2 Pea naʻe hoko mo ia ʻae langa naʻe fai ʻe he kau tangata ʻo Seliko. Pea hoko mo kinautolu ʻae langa naʻe fai ʻe Sakua ko e foha ʻo Imili. \v 3 Ka naʻe langaʻi ʻae matapā ika ʻe he ngaahi foha ʻo Hasina, ʻaia naʻa ne fakatoka ʻa hono ngaahi fuʻu ʻakau lalava, pea fokotuʻu hake ʻa hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu. \v 4 Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻi he fai ʻae fakafoʻou ʻa Milemoti ko e foha ʻo Ulisa, ko e foha ʻo Kose. Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻi he fai ʻoe fakafoʻou ʻa Mesulami, ko e foha ʻo Pelakia, ko e foha ʻo Misesapeli. Pea hoko mo ia ʻi he fai ʻoe fakafoʻou ʻa Satoki ko e foha ʻo Paʻana. \v 5 Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻae kakai Tikoa ʻi he fai ʻae langa; ka ko honau ngaahi houʻeiki naʻe ʻikai te nau ʻai honau kia ki he ngāue ʻa honau ʻOtua. \v 6 Pea ko e motuʻa matapā naʻe langaʻi ia ʻe Sihoiata ko e foha ʻo Pasea, mo Mesulami ko e foha ʻo Pesotia: naʻa nau fakatoka hono ngaahi ʻakau ʻo ia, pea fokotuʻu hake hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu. \v 7 Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻi he fai ʻae langa ʻa Milatia ko e tangata Kipione, mo Satoni ko e tangata Melonoti, ko e kau tangata ʻo Kipione pea mo Misipa, ʻo aʻu ki he nofoʻanga ʻoe pule ʻi he potu mai ni ʻi he vaitafe. \v 8 Pea hoko mo ia naʻe langa ʻe ʻUsili ko e foha ʻo Haliheia ko e tufunga koula, mo Hanania ko e foha ʻoe fuavai, pea naʻa nau teuteu ʻae ʻā ʻo Selūsalema ʻo aʻu ki he ʻā maka laulahi. \v 9 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe Lifaia ko e foha ʻo Hua, ko e pule ʻo hono vaeua kolo ʻe taha ʻo Selūsalema. \v 10 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe Sitaia ko e foha ʻo Halumafi, ʻio, ʻo hangatonu atu ki hono fale. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Hatusi ko e foha ʻo Hasapinia. \v 11 Naʻe langaʻi ʻe Malikisa ko e foha ʻo Halimi, mo Hasupi ko e foha ʻo Pehati-Moape, hono potu ʻe taha, mo e fale māʻolunga ʻoe ngaahi fale tutuʻanga meʻa. \v 12 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Salumi, ko e foha ʻo Haloesi, ko e pule ʻo hono vaeuaʻanga mālie ʻo Selūsalema, ʻaia mo hono ngaahi ʻofefine. \v 13 Ko e matapā ʻoe teleʻa naʻe langaʻi ia ʻe Hanuni, mo e kakai ʻo Sanoa; naʻa nau langaʻi ia, pea fokotuʻu hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka ʻo ia, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, mo e hanga ʻe ua afe ʻoe ʻā maka ʻo aʻu ki he matapā ʻoe veve. \v 14 Ka ko e matapā veve, naʻe langaʻi ia ʻe Malikia ko e foha ʻo Lekapi, ko e pule ia ʻoe potu ʻe taha ʻo Pete-Hakelimi; naʻa ne langaʻi ia, pea fokotuʻu hake hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu. \v 15 Ka ko e matapā ʻoe matavai naʻe langaʻi ia ʻe Saluni ko e foha ʻo Kolihoosi, ko e pule ʻae potu ʻe taha ʻo Misipa; naʻa ne langaʻi ia, pea maluʻi ia, pea ne fokotuʻu hake hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, mo e ʻā maka ʻoe anovai ʻo Siloa ʻo ofi ki he ngoue ʻoe tuʻi, pea hoko ki he hala tuʻunga naʻe ʻalu hifo mei he kolo ʻa Tevita. \v 16 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Nehemaia ko e foha ʻo ʻAsipuki, ko e pule ʻo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻo Petesua, ʻo hoko atu ki he potu naʻe hangatonu atu ki he anovai naʻe ngaohi, pea ki he fale ʻoe mālohi. \v 17 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe he kau Livai, ko Lihumi, ko e foha ʻo Pani. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Hasapea, ko e pule ia ʻi hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻo Kiila, ʻi hono potu ʻoʻona. \v 18 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe honau kāinga, ko Pavai ko e foha ʻo Henatati, ko e pule ʻoe vaeuaʻanga ʻe taha ʻo Kiila. \v 19 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Esili ko e foha ʻo Sesua, ko e pule ʻo Misipa, ʻae konga ʻe taha naʻe hangatonu atu ki he fale ʻoe mahafutau ʻi he afenga ʻoe ʻā maka. \v 20 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi fakakukafi pē ʻe Paluki ko e foha ʻo Sapai hono konga ʻe taha, mei he afenga ʻoe ʻā maka ʻo hoko ki he matapā ʻoe fale ʻo Iliasipi ko e taulaʻeiki lahi. \v 21 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻae potu ʻe taha ʻe Milemoti ko e foha ʻo Ulisa ko e foha ʻo Kose, mei he matapā ʻoe fale ʻo Iliasipi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻoe fale ʻo Iliasipi. \v 22 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe he kau taulaʻeiki, ʻae kau tangata ʻoe tafangafanga. \v 23 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Pensimani mo Hasupi ʻo feʻunga atu mo honau fale. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe ʻAsalia ko e foha ʻo Maaseia ko e foha ʻo ʻAnania ʻo ofi ki hono fale. \v 24 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Pinui ko e foha ʻo Henatati ʻae konga ʻe taha, mei he fale ʻo ʻAsalia ʻo hoko ki he afeʻanga ʻoe ʻā maka, ʻio, ʻo aʻu ki he tuliki. \v 25 Ko Palali ko e foha ʻo Usei, naʻe fai hangatonu atu ki he afenga ʻoe ʻā maka, mo e fale māʻolunga ʻaia ʻoku tuʻu ʻituʻa mei he fale māʻolunga ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ofi ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula. Pea hoko mo ia ko Pitaia ko e foha ʻo Palosi. \v 26 Kaeʻumaʻā foki naʻe nofo ʻae kakai Netenimi ʻi Ofili, ʻo hoko atu ki he matapā vai ki he potu fakahahake, mo e fale māʻolunga ʻaia naʻe tuʻu ʻituʻa. \v 27 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe he kakai Tikoa ʻae konga ʻe taha, ʻo hangatonu atu ki he fale māʻolunga lahi ʻaia ʻoku tuʻu ʻituʻa, ʻio, ʻo aʻu atu ki he ʻā maka ʻo Ofili. \v 28 Naʻe langaʻi ʻe he kau taulaʻeiki, mei he potu ʻi ʻolunga mei he matapā hoosi, ʻo taki taha hangatonu ki hono fale. \v 29 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe Satoki; ko e foha ʻo Imeli ʻo hangatonu ki hono fale. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Simaia ko e foha ʻo Sikania, ko e tauhi ʻoe matapā fakahahake, \v 30 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Hanania ko e foha ʻo Selemia, mo Hanuni ko hono ono ʻoe foha ʻo Salafi, ʻae konga ʻe taha. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Mesulami ko e foha ʻo Pelakia ʻo hangatonu ki hono fale. \v 31 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Malikia ko e foha ʻoe tufunga koula, ʻo hoko ki he potu ʻae kakai Netenimi, mo e kau tangata fakatau, ʻo hangatonu ki he matapā ko Mifikati, pea ki he fale ʻi he tuliki. \v 32 Pea ko e potu ʻi he vahaʻa ʻoe tuliki mo e matapā sipi, naʻe langaʻi ia ʻe he kau tufunga koula mo e kau tangata fakatau. \c 4 \cd \it 1 ʻOku manuki ʻe he ngaahi fili, kae lotu pe ʻa Nehemaia, pea tuʻumaʻu pē ʻi he ngāue. 7 ʻI heʻene ʻilo ʻae ʻita mo e ngāue fufū ʻoe ngaahi fili, naʻa ne fakanofo ʻae kau leʻo. 13 Naʻa ne fakamahafutau ʻae kau ngāue. 19 ʻOku ne fokotuʻu ʻae ngaahi meʻa ako ʻo ngali mo e tau.\it* \p \v 1 Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ongoʻi ʻe Sanipalate ʻoku mau langaʻi ʻae ʻā maka, naʻe ʻita lahi ia, pea ne fai lili lahi, ʻo ne manukiʻi ʻae kakai Siu. \v 2 Pea naʻe lea ia ʻi he ʻao ʻo hono kāinga mo e tau ʻo Samēlia, ʻo ne pehē, “Ko e hā ia ʻoku fai ʻe he kakai Siu vaivai ni? He te nau fakamālohiʻi ʻakinautolu ke tau? Te nau fai ha feilaulau? He te nau fakaʻosi \add ia \add*ʻi he ʻaho pe taha? Te nau fakaakeake ʻae ngaahi maka mei he ngaahi fokotuʻunga veve ʻaia kuo tutu?” \v 3 Pea naʻe ofi kiate ia ʻa Topaia ko e tangata ʻAmoni, ʻo ne lea ʻo pehē, “ʻIo, ko ia ʻoku nau langa, ka ne ʻalu hake ai ha fokisi, te ne holoki hifo ʻenau ʻā maka.” \v 4 “ʻE homau ʻOtua ke ke fanongo: he kuo lumaʻi ʻakimautolu: pea ke fakatafoki honau manuki ki he ʻulu ʻonautolu, pea ke tuku ʻakinautolu ko e meʻa vete ʻi he fonua ʻoe fakapōpula: \v 5 Pea ʻoua naʻa ke ʻufiʻufi ʻenau ngaahi hia, pea ʻoua naʻa fakamolemole ʻenau ngaahi angahala mei ho ʻao: he kuo nau fakatupu ʻa hoʻo houhau ʻi he ʻao ʻoe kau langa fale.” \v 6 Naʻe pehē ʻemau langa ʻae ʻā maka pea naʻe fakahokohoko ke fakataha ʻae ʻā maka ʻo aʻu ki hono vaeuaʻanga: he naʻe ʻi he kakai ʻae loto fie ngāue. \p \v 7 ¶ Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe Topaia, mo e kau ʻAlepea, mo e kau ʻAmoni, mo e kau ʻAsitoti, ʻoku fakamaʻopoʻopo ʻae ngaahi ʻā maka ʻo Selūsalema, pea kuo kamata tāpuni hono ngaahi ava, naʻa nau ʻita lahi, \v 8 ‌ʻO nau alea fakataha kotoa pē ke nau haʻu ke tauʻi ʻa Selūsalema, koeʻuhi ke taʻofi hono fai. \v 9 Ka naʻa mau fai ʻemau lotu ki homau ʻOtua, pea naʻe fakanofo ʻae kau leʻo ke vakai ʻakinautolu ʻi he ʻaho mo e pō, ko e meʻa ʻiate kinautolu. \v 10 Pea naʻe pehē ʻe Siuta, “ʻOku fakaʻaʻau ke siʻi ʻae mālohi ʻoe kau haʻamo, pea ʻoku lahi ʻae veve: ko ia ʻoku ʻikai te mau faʻa langa ʻae ʻā maka.” \v 11 Pea naʻe pehē ʻe homau ngaahi fili, “ʻOua naʻa nau ʻilo pe mamata, kaeʻoua ke mau hoko atu ki honau lotolotonga, pea tāmateʻi ʻakinautolu, pea taʻofi ʻae ngāue.” \v 12 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he haʻu ʻae kau Siu naʻe nofo ofi kiate kinautolu, naʻa nau fakahā mai ʻo liunga hongofulu ʻenau \add te u tau \add*mei he ngaahi potu kehekehe. \p \v 13 ¶ Ko ia naʻaku fakanofo ai ʻae kakai ʻo tatau mo honau ngaahi fale, ʻi he ngaahi potu ʻi lalo ʻituʻa ʻoe ʻā maka, pea ʻi he ngaahi potu māʻolunga, mo ʻenau ngaahi heletā, mo honau ngaahi tao, mo honau ngaahi kaufana. \v 14 Pea u vakai, mo tuʻu hake, pea u pehē ki he houʻeiki, pea ki he kau pule, pea ki hono toe ʻoe kakai, “ʻOua naʻa mou manavahē kiate kinautolu: manatu kia Sihova, ʻaia ʻoku lahi, mo fakamanavahē, pea mou tau koeʻuhi ko homou ngaahi kāinga, ko homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ʻofefine, mo homou ngaahi uaifi, mo homou ngaahi fale.” \v 15 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe homau ngaahi fili kuo mau ongoʻi ia ʻo ʻilo, pea kuo fakataʻeaongaʻi ʻe he ʻOtua ʻenau fakakaukau, naʻa mau toe liu mai kotoa pē ki he ʻā maka, ʻo taki taha ki heʻene ngāue. \v 16 Pea naʻe hoko ʻo pehē talu mei he kuonga ko ia ʻo fai ai pe, naʻe fai ʻe hono vaeuaʻanga ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻae ngāue, pea puke ʻe he vaeuaʻanga ʻe taha ʻae ngaahi tao, mo e ngaahi pā, mo e kaufana, mo e kofutau: pea naʻe ʻi he tuʻa fale kotoa pē ʻo Siuta ʻae kau pule. \v 17 Ko kinautolu naʻe langa ʻi he ʻā maka, mo kinautolu naʻe haʻamo kavenga, mo kinautolu naʻe fakaheka, naʻa nau fai ʻo ngāueʻaki ʻae nima ʻe taha ʻi he ngāue, pea puke mahafutau ʻaki ʻae nima ʻe taha. \v 18 He ko e kau langa, naʻa nau langa pe ʻo taki taha maʻu hono heletā kuo nonoʻo ʻi hono vakavaka. Pea ko ia naʻe ifi ʻae meʻalea naʻe ofi ia kiate au. \p \v 19 ¶ Pea ne u pehē ki he ngaahi houʻeiki, pea ki he kau pule, pea ki hono toe ʻoe kakai, “ʻOku lahi ʻae ngāue pea lau lahi, pea kuo tau mavahevahe ʻi he ʻā maka, pea vāmamaʻo ʻae taha mei he taha. \v 20 ‌ʻIlonga ʻae potu ko ia te mou ongoʻi ai ʻae ifi ʻoe meʻalea, mou kātoa ki ai leva kiate kimautolu: ʻe tau ʻe hotau ʻOtua maʻatautolu.” \v 21 Ko ia naʻa mau ngāue pe ʻi he ngāue pea puke tao ʻe honau vaeuaʻanga ʻanautolu mei he maʻa hake ʻoe pongipongi ʻo aʻu ki heʻene hāmai ʻae ngaahi fetuʻu. \v 22 Pea ne u lea foki ʻi he kuonga ko ia ki he kakai, \add ʻo pehē\add*, Tuku ke taki taha mohe mo ʻene tamaioʻeiki ʻi Selūsalema, koeʻuhi ke nau ʻiate kitautolu ko e kau leʻo ʻi he pō, pea ngāue ʻi he ʻaho. \v 23 Ko ia naʻe ʻikai \add vete ʻe \add*au, pe ko hoku kāinga, pe ko ʻeku kau tamaioʻeiki, pe ko e kau tangata leʻo ʻaia naʻe muimui ʻiate au, naʻe ʻikai ha tokotaha naʻe vete hono kofu, ka koeʻuhi pe ke fō. \c 5 \cd \it 1 Naʻe lāunga ʻe he kakai Siu ʻi he meʻa kehekehe. 6 Ko e valoki ʻe Nehemaia ʻae kau tangi totongi lahi, pea naʻe fekau ke nau fai ʻae fuakava ke toe ʻatu. 14 Ko ʻene fai angaʻofa ʻaki ʻa ʻene meʻa ʻaʻana.\it* \p \v 1 Pea naʻe lāunga lahi ʻae kakai mo honau ngaahi uaifi ki honau ngaahi kāinga ko e kakai Siu. \v 2 He naʻe ai ʻae niʻihi naʻe lea ʻo pehē, “Ko kimautolu, ko homau ngaahi foha, mo homau ngaahi ʻofefine ʻoku mau tokolahi: ko ia ʻoku mau toʻo hake ai ʻae uite maʻanautolu, koeʻuhi ke mau kai, pea moʻui.” \v 3 Naʻe ai mo e niʻihi naʻa nau lea, \add ʻo pehē\add*, “Kuo mau maʻu paʻanga koeʻuhi ko homau ngaahi fonua, mo e ngoue vaine, mo e ngaahi fale, koeʻuhi ke mau fakatau ʻae uite, ko e meʻa ʻi he honge.” \v 4 Pea naʻe ʻi ai ʻae niʻihi foki naʻe pehē, “Kuo mau nō ʻae ngaahi paʻanga maʻae tukuhau ʻae tuʻi, pea fakamoʻua ki ai homau ngaahi fonua mo e ngoue vaine. \v 5 Ka ko eni ko homau kakano ʻoku tatau mo e kakano ʻo homau kāinga, mo ʻemau fānau ʻoku hangē ko ʻenau fānau: pea vakai, ʻoku mau fakapōpulaʻi homau ngaahi foha, mo homau ngaahi ʻofefine ke hoko ko e kau tamaioʻeiki, pea ko e niʻihi ʻo homau ʻofefine kuo fakahoko ni ki he fakapōpula: pea ʻoku ʻikai temau mafai ke huhuʻi ʻakinautolu; he ko e kau tangata kehe kuo maʻu homau fonua mo ʻemau ngoue vaine.” \p \v 6 ¶ Pea ne u ʻita lahi ʻi heʻeku fanongo ki heʻenau tangi mo e ngaahi lea ni. \v 7 Pea ne u fakalaulauloto, pea u valoki ʻae ngaahi houʻeiki, mo e kau pule, pea u pehē kiate kinautolu, ʻOku mou maʻu totongi lahi, taki taha mei hono tokoua. Pea ne u fokotuʻu hake ʻae fuʻu tokolahi ke taʻofi kiate kinautolu. \v 8 Pea ne u pehē kiate kinautolu, “Kuo fai ʻekimautolu ʻo fakatatau mo ʻemau mafai, ʻae huhuʻi ʻo homau kāinga ko e kakai Siu, ʻaia naʻe fakatau ki he kakai hiteni; pea temou fakatau koā ʻa homou ngaahi kāinga? Pe ʻe fakatau koā ʻakinautolu kiate kimautolu?” Pea naʻa nau longo pe, ʻo ʻikai ʻilo ha meʻa ke lea ʻaki. \v 9 Pea ne u pehē foki, “Ko ia ʻoku mou fai ʻoku ʻikai lelei: ʻikai ʻoku ngali ke mou ʻalu pe ʻi he manavahē ki hotau ʻOtua telia ʻae manuki ʻoe hiteni ko hotau ngaahi fili? \v 10 ‌ʻE totonu foki ka ne ko au mo hoku kāinga mo ʻeku kau tamaioʻeiki, ke mau tala totongi kiate kinautolu ʻi he paʻanga mo e uite: ʻoku ou kole kiate kimoutolu ketau tuku muʻa ʻae tangi totongi ni. \v 11 ‌ʻOku ou kole kiate kimoutolu, mou toe ʻatu kiate kinautolu he ʻaho ni, honau fonua, mo ʻenau ngoue vaine, mo ʻenau ngoue ʻolive, mo honau ngaahi fale, mo hono teau ʻoe vahe ʻo ʻenau ngaahi paʻanga, mo e uite, mo e uaine, mo e lolo, ʻaia ʻoku mou tangi ke maʻu mālohi ʻiate kinautolu.” \v 12 Pea naʻa nau pehē mai, “Te mau toe ʻatu, pea ʻe ʻikai te mau tala ha meʻa ʻe taha ki ai; ko ia te mau fai ʻo hangē ko hoʻo lea.” Pea ne u ui ke haʻu ʻae kau taulaʻeiki, pea u fakafuakava ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau fai ʻo fakatatau ki he lea papau ni. \v 13 Pea naʻaku tupetupeʻi hoku kofu foki, ʻo pehē, “Ke tupetupeʻi pehē ʻe he ʻOtua ʻae tangata kotoa pē mei hono fale, pea mei heʻene ngāue, ʻaia ʻoku ʻikai fakamoʻoni ki he lea ni, ʻio, ke tupetupeʻi ia kituʻa, pea liʻaki.” Pea naʻe pehē ʻe he fakataha kotoa pē, “ʻEmeni,” mo nau fakafetaʻi kia Sihova. Pea naʻe fai ʻe he kakai ʻo fakatatau ki he lea ni. \p \v 14 ¶ Pea ko eni foki, talu ʻae kuonga ko ia naʻe fakanofo au ko honau pule ʻi he fonua ʻo Siuta, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo hoko ki he taʻu ʻe tolungofulu ma ua ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi, ʻaia ko e taʻu ʻe hongofulu ma ua, ko au mo hoku kāinga naʻe ʻikai te mau kai ʻae meʻakai ʻae pule. \v 15 Ka ko e ngaahi pule naʻe ʻi muʻa ʻiate au naʻe moʻua ki ai ʻae kakai, pea naʻa nau maʻu ʻiate kinautolu ʻae mā mo e uaine, mo e sikeli siliva ʻe fāngofulu; ʻio, ko ʻenau kau tamaioʻeiki naʻa nau pule ki he kakai: ka naʻe ʻikai te u pehē, ko e meʻa ʻi he manavahē ki he ʻOtua. \v 16 Ko e moʻoni ne u fai maʻu pe ʻi he ngāue ʻae ʻā maka ni, pea naʻe ʻikai te mau fakatau ha potu fonua: pea naʻe tānaki fakataha ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻi ai ki he ngāue. \v 17 Pea naʻe ʻi heʻeku keinangaʻanga foki ʻae kau Siu ʻe toko teau mo e nimangofulu, mo e kau pule, kaeʻumaʻā ʻakinautolu naʻe haʻu kiate kimautolu mei he hiteni ʻoku tuʻu takatakai ʻiate kimautolu. \v 18 Pea ko eni ko e meʻa naʻe teu kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e pulu ʻe taha mo e sipi lelei ʻe ono; pea mo e fanga moa naʻe teuʻi kiate au, pea tuʻo taha ʻi he ʻaho ʻe hongofulu naʻe ʻomi ʻae tokonaki ʻoe ngaahi uaine kehekehe: pea neongo ʻae meʻa lahi ni kotoa pē, naʻe ʻikai te u maʻu ʻae mangisi ʻae pule, koeʻuhi naʻe māfasia lahi ʻae kakai ni. \v 19 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au ke u lelei ai, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻaku fai mā ʻae kakai ni. \c 6 \cd \it 1 Naʻe fai ʻe Sanipalate ʻae fakakākā, mo e fakaongo loi, mo e kikite loi, ke fakamanavasiʻi ʻa Nehemaia. 15 Kuo fakaʻosi ʻae ngāue pea lilika ai ʻae ngaahi fili. 17 Ko e felohiʻaki fufū ʻae ngaahi fili mo e houʻeiki ʻo Siuta.\it* \p \v 1 Pea ʻi he fanongo ʻe Sanipalate, mo Topaia, mo Kesemi ko e ʻAlepea, mo hono toe ʻo homau fili, kuo u langaʻi ʻae ʻā maka; pea naʻe ʻikai ha ava ʻoku toe; (ka ʻi he kuonga ko ia naʻe teʻeki ai te u fokotuʻu hake ʻae ngaahi matapā laupapa ki he ngaahi hūʻanga): naʻe hoko ai ʻo pehē: \v 2 Naʻe fekau ʻe Sanipalate mo Kesemi kiate au, ʻo pehē, “Haʻu, ketau fakataha ʻi he potu kakai ʻe taha ʻi he toafa ʻo Ono.” Ka naʻa nau fifili ke fai ha kovi kiate au. \v 3 Pea ne u fekau ʻae kau talafekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku ou fai ʻae ngāue ʻoku lahi, ko ia ʻoku ʻikai te u faʻa ʻalu hifo: koeʻumaʻā ʻa ʻeku tuku ʻae ngāue, ʻi he liʻaki ia, pea ʻalu hifo ai kiate kimoutolu?” \v 4 Ka naʻa nau fekau pehē kiate au, ʻo liunga fā; pea ne u talia ʻakinautolu ʻi he anga pe taha: \v 5 Pea naʻe toki fekau pehē ai pe ʻe Sanipalate ʻa ʻene tamaioʻeiki kiate au ko hono liunga nima mo e tohi mafola pe ʻi hono nima; \v 6 ‌ʻAia naʻe tuʻu ai ʻae lea ni, “Kuo fakaongo ki he hiteni, pea kuo tala ia ʻe Kasimu, ʻo pehē ko koe mo e kakai Siu ʻoku mou tokanga ke angatuʻu: ko ia ʻoku ke langa ai ʻae ʻā maka, koeʻuhi ke ke hoko ai ko honau tuʻi, ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ni. \v 7 Pea kuo ke fakanofo ʻae kau palōfita, ke nau malangaʻaki koe ʻi Selūsalema, ʻo pehē, ‘ʻOku ai ʻae tuʻi ʻi Siuta: pea ko eni ʻe fakaongo atu ia ki he tuʻi ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ni. Ko ia ke ke haʻu, pea ke tau alea ʻo fakakaukau fakataha.’” \v 8 Pea ne u fekau kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai fai ha meʻa hangē ko ia ʻoku ke lau ki ai, ka ʻoku ke fakatupu ia ʻi ho loto ʻoʻou.” \v 9 He naʻa nau fai kotoa pē ke fakamanavahēʻi ʻakimautolu, ʻo pehē, “ʻE vaivai ai honau nima mei he ngāue, ke ʻoua naʻa fai ia.” Pea ko eni, \add ʻE ʻOtua\add*, ke ke fakamālohi hoku nima. \v 10 Hili ia naʻaku ʻalu ki he fale ʻo Simaia ko e foha ʻo Telaia ko e foha ʻe Mihetapeli, ʻaia naʻe nofo fale pe: pea naʻe pehē ʻe ia, “Keta fakataha ʻi he fale ʻoe ʻOtua, ʻi he loto faletapu, pea ke tā tāpuni ʻae ngaahi matapā ʻoe faletapu: he tenau haʻu ke tāmateʻi koe, ʻio, tenau haʻu ʻi he poʻuli ke tāmateʻi koe.” \v 11 Pea ne u pehē, “He ʻoku lelei ke hola ʻae tangata hangē ko au? Pea ko hai ia, ʻaia kuo hoko ʻo hangē ko au, pea ʻe ʻalu ia ki he faletapu ke hao ai ʻene moʻui? ʻE ʻikai te u ʻalu.” \v 12 Pea ʻiloange, naʻaku vakai, naʻe ʻikai fekau ia ʻe he ʻOtua: ka naʻa ne fakahā ʻae kikite ni kiate au; koeʻuhi naʻe totongi ia ʻe Topaia mo Sanipalate. \v 13 Ko e meʻa ia naʻe totongi ai ia, koeʻuhi ke u hoko ʻo manavahē, pea fai pehē, ʻo fai angahala, pea kenau maʻu ai ʻae meʻa ke fakaongo kovi ʻaki, pea koeʻuhi kenau fakakovi ai au. \v 14 “ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi ʻe koe ʻa Topaia mo Sanipalate ʻo fakatatau ki heʻena ngāue ko eni, pea ki he fefine palōfita ko Noatia, pea mo hono toe ʻoe kau palōfita, ʻaia naʻa nau loto ke fakamanavahēʻi au.” \p \v 15 ¶ Pea pehē, naʻe fakaʻosi ʻae ʻā maka ʻi hono uofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko Iluli, ʻi he ʻaho ʻe nimangofulu ma ua \v 16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ki ai ʻe homau fili kotoa pē, pea mamata ʻe he hiteni kotoa pē naʻe nofo ʻo takatakai ʻiate kimautolu ki he ngaahi meʻa ni, naʻa nau loto vaivai lahi ʻi honau mata: he naʻa nau mamata kuo fai ʻae ngāue ni ʻi homau ʻOtua. \p \v 17 ¶ Pea ko eni foki, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻave ʻe he houʻeiki ʻo Siuta ʻae ngaahi tohi kia Topaia, pea naʻe ʻomi ʻae ngaahi tohi ʻa Topaia kiate kinautolu. \v 18 He naʻe ai ʻae tokolahi ʻi Siuta naʻe fuakava kiate ia, he ko e foha ia ʻi he fono kia Sikania ko e foha ʻo ʻAla; pea kuo toʻo ʻe hono foha ko Sohanani ʻae ʻofefine ʻo Mesulami ko e foha ʻo Pelekia. \v 19 Pea naʻa nau fakaongo mai kiate au ʻene ngaahi ngāue lelei foki, pea naʻe fakaongo ʻeku ngaahi lea kiate ia. Pea naʻe ʻomi ʻe Topaia ʻae ngaahi tohi ke fakamanavahēʻi ai au. \c 7 \cd \it 1 Ko e tuku ʻe Nehemaia ʻa ʻene puleʻi ʻa Selūsalema kia Hanani, mo Hanania. 5 Ko e tohi hokohoko ʻakinautolu naʻe fuofua haʻu mei Papilone. 8 Ko e kakai. 39 Ko e kau taulaʻeiki. 43 Ko e kau Livai. 46 Ko e kakai Netenimi. 57 Ko e kau tamaioʻeiki ʻa Solomone. 63 Ko e kau taulaʻeiki naʻe ʻikai te nau faʻa ʻilo honau hohoko. 66 Ko hono lau kātoa ʻokinautolu, mo ʻenau ngaahi meʻa. 70 Ko ʻenau ngaahi meʻaʻofa.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he langaʻi ʻae ʻā maka, pea kuo ʻosi ʻeku fokotuʻu hake ʻae ngaahi matapā, pea mo e kau leʻo matapā mo e kau hiva mo e kau Livai kuo tuʻutuʻuni, \v 2 Naʻaku tuku ki hoku tokoua ko Hanani, mo Hanania ko e pule ʻoe fale lahi, ke na pule ki Selūsalema: he ko e tangata angatonu ia, pea manavahē lahi ia ki he ʻOtua ʻi he tokolahi. \v 3 Pea ne u pehē kiate kinaua, “ʻOua naʻa tuku ke ava ʻae ngaahi matapā ki Selūsalema kaeʻoua ke mafana ʻae laʻā: pea ʻi heʻena tuʻu ʻo ofi, tuku kenau tāpuni ʻae ngaahi matapā, pea ʻai ki ai ʻae ʻakau fakamaʻu: pea fakanofo ʻae kau leʻo ʻi he kakai ʻo Selūsalema, taki taha ʻi hono lakanga, pea taki taha hangatonu ki hono fale ʻoʻona.” \v 4 Pea naʻe ʻataʻatā ʻae kolo pea lahi: ka naʻe tokosiʻi ʻae kakai naʻe ʻi ai, pea naʻe ʻikai langa ʻae ngaahi fale. \p \v 5 ¶ Pea naʻe tuku ki hoku loto ʻe hoku ʻOtua ke tānaki fakataha ʻae houʻeiki, mo e kau pule, mo e kakai, koeʻuhi ke lau fakahokohoko pē ʻakinautolu. Pea ne u ʻilo ʻae tohi ʻoe hokohoko ʻokinautolu naʻe muʻaki ʻalu hake pea u ʻilo kuo tohi ai; \v 6 Ko e ngaahi fānau eni ʻoe fonua, ʻaia naʻe ʻalu hake mei he pōpula, ʻakinautolu naʻe fetuku ʻo ʻave pōpula, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻonau toe haʻu ki Selūsalema mo Siuta, takitaha ki heʻene kolo; \v 7 ‌ʻAkinautolu naʻe ʻalu hake mo Selupepeli, mo Sesua, mo Nehemaia, mo ʻAsalia, mo Leamia, mo Nehamani, mo Motekiai, mo Pilisani, mo Misipeleti, mo Pikivai, mo Nehumi, mo Paʻana. \p Ko eni ʻa hono lau ʻoe kau tangata ʻoe kakai ʻo ʻIsileli: \li1 \v 8 Ko e fānau ʻa Palosi, ko e toko ua afe mo e teau ma fitungofulu ma ua. \li1 \v 9 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e toko tolungeau ma fitungofulu ma ua. \li1 \v 10 Ko e fānau ʻa ʻAla, ko e toko onongeau ma nimangofulu ma ua. \li1 \v 11 Ko e fānau ʻa Pehati-Moape, ko e fānau ʻa Sesua mo Soape, ko e toko ua afe ma valungeau ma hongofulu ma valu. \li1 \v 12 Ko e fānau ʻa ʻIlami, ko e taha afe ma uangeau ma nimangofulu ma fā. \li1 \v 13 Ko e fānau ʻa Satu, ko e toko valungeau ma fāngofulu ma nima. \li1 \v 14 Ko e fānau ʻa Sakai, ko e toko fitungeau ma onongofulu. \li1 \v 15 Ko e fānau ʻa Pinui, ko e toko onongeau ma fāngofulu ma valu. \li1 \v 16 Ko e fānau ʻa Pepai, ko e toko onongeau ma uofulu ma valu. \li1 \v 17 Ko e fānau ʻa ʻAsikati, ko e toko ua afe ma tolungeau ma uofulu ma ua. \li1 \v 18 Ko e fānau ʻa ʻAtonikami, ko e toko onongeau ma onongofulu ma fitu. \li1 \v 19 Ko e fānau ʻa Pikivai, ko e toko ua afe ma onongofulu ma fitu. \li1 \v 20 Ko e fānau ʻa ʻAtini, ko e toko onongeau ma nimangofulu ma nima. \li1 \v 21 Ko e fānau ʻa ʻAteli ʻia Hesekaia, ko e toko hivangofulu ma valu. \li1 \v 22 Ko e fānau ʻa Hasumi, ko e toko tolungeau ma uofulu ma valu. \li1 \v 23 Ko e fānau ʻa Pisai, ko e toko tolungeau ma uofulu ma fā. \li1 \v 24 Ko e fānau ʻa Halife, ko e toko teau ma hongofulu ma ua. \li1 \v 25 Ko e fānau ʻa Kipione, ko e toko hivangofulu ma nima. \li1 \v 26 Ko e kau tangata ʻo Petelihema mo Nitofa, ko e toko teau ma valungofulu ma valu. \li1 \v 27 Ko e kau tangata ʻo ʻAnatoti, ko e toko teau mā uofulu mā valu. \li1 \v 28 Ko e kau tangata ʻo Pete-ʻAsimavete, ko e toko fāngofulu mā ua. \li1 \v 29 Ko e kau tangata ʻo Kesa-Sialimi, mo Kifila, mo Piheloti, ko e toko fitungeau mā fāngofulu mā tolu. \li1 \v 30 Ko e kau tangata ʻo Lama ʻo Kepa, ko e toko onongeau mā uofulu mā taha. \li1 \v 31 Ko e kau tangata ʻo Mikimasi, ko e toko teau mā uofulu mā ua. \li1 \v 32 Ko e kau tangata ʻo Peteli mo ʻAi, ko e toko teau mā uofulu mā tolu. \li1 \v 33 Ko e kau tangata ʻo Nipo ʻe taha, ko e toko nimangofulu mā ua. \li1 \v 34 Ko e fānau ʻae ʻIlami ʻe taha, ko e toko taha afe, mā uangeau, mā nimangofolu mā fā. \li1 \v 35 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e toko tolungeau mā uofulu. \li1 \v 36 Ko e fānau ʻa Seliko, ko e toko tolungeau mā fāngofulu mā nima. \li1 \v 37 Ko e fānau ʻa Loti, mo Hatiti, mo Ono, ko e toko fitungeau mā uofulu mā taha. \li1 \v 38 Ko e fānau ʻa Sinaʻa, ko e toko tolu afe mā hivangeau mā tolungofulu. \li1 \v 39 Ko e kau taulaʻeiki eni: ko e fānau ʻa Sitaia, ʻi he fale ʻo Sesua, ko e toko hivangeau mā fitungofulu mā tolu. \li1 \v 40 Ko e fānau ʻa Imeli, ko e toko taha afe mā nimangofulu mā ua. \li1 \v 41 Ko e fānau ʻa Pasuli, ko e toko taha afe mā uangeau mā fāngofulu mā fitu. \li1 \v 42 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e toko taha afe mā hongofulu mā fitu. \li1 \v 43 Ko e kau Livai eni: ko e fānau ʻa Sesua, ʻo Katimieli, pea mo e fānau ʻa Hoteva, ko e toko fitungofulu mā fā. \li1 \v 44 Ko e kau hiva eni: ko e fānau ʻa ʻAsafi, ko e toko teau mā fāngofulu mā valu. \li1 \v 45 Ko e kau leʻo matapā eni: ko e fānau ʻa Salumi, ko e fānau ʻa ʻAteli, ko e fānau ʻa Talimoni, ko e fānau ʻa ʻAkupi, ko e fānau ʻa Hatita, ko e fānau ʻa Sopai, ko e toko teau mā tolungofulu mā valu. \li1 \v 46 ¶ Ko e kau Netenimi eni: ko e fānau ʻa Siha, ko e fānau ʻa Hasufa, ko e fānau ʻa Tapaoti, \li1 \v 47 Ko e fānau ʻa Kilosi, ko e fānau ʻa Sia, ko e fānau ʻa Patoni. \li1 \v 48 Ko e fānau ʻa Lipana, ko e fānau ʻa Hakapa, ko e fānau ʻa Salimei, \li1 \v 49 Ko e fānau ʻa Hanani, ko e fānau ʻa Kiteli, ko e fānau ʻa Kehaa, \li1 \v 50 Ko e fānau ʻa Liaia, ko e fānau ʻa Lesini, ko e fānau ʻa Nikota, \li1 \v 51 Ko e fānau ʻa Kasami, ko e fānau ʻa Usa, ko e fānau ʻa Pasea, \li1 \v 52 Ko e fānau ʻa Pesai, ko e fānau ʻa Mehunimi, ko e fānau ʻa Nifisimi, \li1 \v 53 Ko e fānau ʻa Pakipuki, ko e fānau ʻa Hakufa, ko e fānau ʻa Hahua, \li1 \v 54 Ko e fānau ʻa Pasiliti, ko e fānau ʻa Mehita, ko e fānau ʻa Halisa, \li1 \v 55 Ko e fānau ʻa Pakosi, ko e fānau ʻa Sisila, ko e fānau ʻa Tama, \li1 \v 56 Ko e fānau ʻa Nisia, ko e fānau ʻa Hatifa. \li1 \v 57 Ko e fānau eni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone: \li1 ko e fānau ʻa Sotei, ko e fānau ʻa Sofeleti, ko e fānau ʻa Pelita. \li1 \v 58 Ko e fānau ʻa Sala, ko e fānau ʻa Takoni, ko e fānau ʻa Kiteli, \li1 \v 59 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e fānau ʻa Hatili, ko e fānau ʻa Pokileti ʻo Sipemi, ko e fānau ʻa ʻAmoni. \li1 \v 60 Ko e kakai Netimimi kotoa pē, mo e fānau ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone, ko e toko tolungeau mā hivangofulu mā ua. \li1 \v 61 Pea ko kinautolu eni ʻaia naʻe ʻalu hake foki mei Telimela mo Telihalesa, mo Kilupi, mo ʻAtoni, mo Imeli: \li1 ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakahā ʻae fale ʻo ʻenau tamai, pe ko honau hoko, pe naʻe ʻo ʻIsileli ʻakinautolu pe ʻikai. \li1 \v 62 Ko e fānau ʻa Tilaia, ko e fānau ʻa Topaia, ko e fānau ʻa Nikota, ko e toko onongeau mā fāngofulu mā ua. \li1 \v 63 Pea ʻi he kau taulaʻeiki: ko e fānau ʻa Hopaia, ko e fānau ʻa Kose, ko e fānau ʻa Pasilai, \li1 ʻaia naʻa ne ʻave ʻae ʻofefine ʻe taha ʻo Pasilai ko e tangata Kiliati ko hono uaifi, pea naʻe ui ia ki hono hingoa ʻoʻona. \p \v 64 ¶ Naʻe kumi ʻekinautolu honau hohoko fakataha mo kinautolu naʻe lau ʻi he hokohoko, ka naʻe ʻikai ʻilo ia: ko ia naʻe tukuange ai ʻakinautolu ʻo hangē ha taʻemaʻa mei he ngāue fakataulaʻeiki. \v 65 Pea naʻe pehē ʻe he pule kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa nau kai ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoni lahi, ke ʻoua ke tuʻu hake ha taulaʻeiki mo e ʻUlimi mo e Tumemi. \p \v 66 ¶ Ko hono tokolahi ʻoe kakai kātoa ko e toko fā mano mo e toko ua afe mo e toko tolungeau mā onongofulu. \v 67 Ka naʻe lau kehe ʻenau kau tamaioʻeiki mo honau kau kaunanga, ko e toko fitu afe mo e toko tolungeau, mā tolungofulu mā fitu: pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata hiva mo e kau fefine hiva ko e toko uangeau mo e toko fāngofulu mā nima. \v 68 Ko ʻenau fanga hoosi, ko e fitungeau mo e tolungofulu mā ono: ko ʻenau fanga miuli, ko e uangeau mo e fāngofulu mā nima: \v 69 Ko ʻenau fanga kāmeli, ko e fāngeau mo e tolungofulu mā nima: ko e fanga ʻasi ko e ono afe mo e fitungeau mo e uofulu. \p \v 70 ¶ Pea naʻe foaki meʻa ki he ngāue ʻe he niʻihi ʻoe kau mātuʻa tuʻukimuʻa. Naʻe foaki ʻe he pule ki he fale koloa ʻae koula ko e talami ʻe taha afe, mo e ipu luoluo ʻe nimangofulu, mo e kofu fakataulaʻeiki ʻe nimangeau ma tolungofulu. \v 71 Pea naʻe foaki ʻe he kau tuʻukimuʻa niʻihi ʻoe kau mātuʻa ki he koloa ʻoe ngāue ko e talami koula ʻe ua mano, mo e paunite siliva ʻe ua afe ma uangeau. \v 72 Pea ko ia naʻe foaki ʻe he kakai naʻe toe ko e talami koula ʻe ua mano, mo e paunite siliva ʻe ua afe, mo e kofu fakataulaʻeiki ʻe onongofulu ma fitu. \v 73 Ko ia naʻe nofo ʻi honau ngaahi kolo ʻae kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau leʻo matapā, mo e kau hiva, mo e kakai niʻihi, mo e kau Netenimi, mo ʻIsileli kotoa pē: pea ʻi he hokosia hono fitu ʻoe māhina, naʻe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi kolo. \c 8 \cd \it 1 Ko e angafakalotu ʻo ʻenau lau mo e fanongo ki he fono. 9 ʻOka nau fakafiemālieʻi ʻae kakai. 13 Ko ʻenau angamuʻomuʻa ke fanongo pea ke nau fakaakoako ai. 16 ʻOku nau tauhi ʻae kātoanga ʻoe nofo fale fehikitaki.\it* \p \v 1 Pea naʻe fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai ʻo hangē ko e tangata pē taha ʻi he hala lahi ʻaia naʻe hangatonu ki he matapā vai: pea naʻa nau lea kia Esela ko e tangata tohi ke ʻomi ʻae tohi ʻoe fono ʻa Mōsese, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ki ʻIsileli. \v 2 Pea naʻe ʻomi ʻe Esela ko e tangata tohi ʻae fono ki he ʻao ʻoe fakataha ʻoe kau tangata mo e kau fefine, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe faʻa fanongo mo e loto ʻilo, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi hono fitu ʻoe māhina. \v 3 Pea naʻa ne lau ʻe ia ʻi ai ʻi he hala ʻaia naʻe hangatonu ki he matapā vai mei he pongipongi ki he hoʻatā, ʻi he ʻao ʻoe kau tangata mo e kau fefine, mo kinautolu naʻe ʻilo hono ʻuhinga; pea naʻe fanongo ʻe he kakai kotoa pē ki he tohi ʻoe fono. \v 4 Pea naʻe tuʻu ʻa Esela ko e tangata tohi ki he tuʻunga ʻakau, ʻaia naʻa nau ngaohi ki he meʻa ko ia: pea naʻe tuʻu mo ia ʻa Matitia, mo Sema, mo ʻAnaia, mo Ulisa, mo Hilikia, mo Maaseia ʻi hono nima toʻomataʻu; pea ʻi hono toʻohema, ko Pitaia, mo Misaeli, mo Melikia, mo Hasumi, mo Hasipatana, mo Sakalia, mo Mesulami. \v 5 Pea naʻe folahi ʻe Esela ʻae tohi ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē: (he naʻe māʻolunga ia ʻi he kakai kotoa pē;) pea ʻi heʻene folahi ia, naʻe tuʻu hake ai ʻae kakai kotoa pē: \v 6 “Pea naʻe fakafetaʻi ʻe Esela kia Sihova, ko e ʻOtua lahi.” Pea naʻe tali ʻe he kakai kotoa pē, “ʻEmeni, ʻEmeni,” ʻo hiki hake honau nima: pea naʻa nau punou hifo honau ʻulu, ʻo hū kia Sihova mo honau mata ki he kelekele. \v 7 Pea ko Sesua foki mo Pani, mo Selepea, mo Samini, mo ʻAkupi, mo Sapitei, mo Hotisa, mo Maaseia, mo Kilita, mo ʻAsalia, mo Sosapati, mo Hanani, mo Pelaia, mo e kau Livai, naʻa nau ako ki he kakai ke nau ʻilo ʻae fono pea naʻe tutuʻu ʻae kakai ʻi honau potu: \v 8 Ko ia naʻa nau lau fakapatonu ʻi he tohi ʻi he fono ʻae ʻOtua, mo fakamatala hono ʻuhinga, pea akonakiʻi ʻakinautolu ke ʻilo hono ʻuhinga ʻoe lau. \p \v 9 ¶ Pea ko Nehemaia, ʻaia ko e ʻeiki pule, mo Esela ko e taulaʻeiki mo e tangata tohi, mo e kau Livai ʻaia naʻe akonakiʻi ʻae kakai, naʻa nau lau ki he kakai kotoa pē, “ʻOku māʻoniʻoni ʻae ʻaho ni kia Sihova ko homou ʻOtua: ʻoua naʻa mou mamahi, pe tangi. He naʻe tangi ʻae kakai kotoa pē, ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi lea ʻoe fono.” \v 10 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAlu ʻi homou hala, kai ʻae ngako, pea inu ʻae meʻa melie, pea fekau ke ʻave ʻae ngaahi ʻinasi kiate kinautolu ʻaia naʻe ʻikai teuteu ha meʻa ʻe taha ki ai: he ʻoku māʻoniʻoni ʻae ʻaho ni ki hotau ʻOtua: pea ʻoua naʻa mou loto mamahi: he ko e fiefia ʻa Sihova ko homou mālohi.” \v 11 Pea naʻe lolomi ʻe he kau Livai ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Mou longo pe, he ʻoku māʻoniʻoni ʻae ʻaho ni: pea ʻoua foki naʻa mou mamahi.” \v 12 Pea naʻe ʻalu ʻae kakai kotoa pē ʻi honau hala ke kai, mo inu, pea ke feʻaveʻaki ʻae ngaahi ʻinasi, pea ke fai ʻae fiefia lahi, ko e meʻa ʻi heʻenau ʻilo hono ʻuhinga ʻoe ngaahi lea naʻe fakapapau kiate kinautolu. \p \v 13 ¶ Pea naʻe fakakātoa fakataha ʻi hono ua ʻoe ʻaho ʻae kau tuʻukimuʻa ʻi he mātuʻa ʻoe kakai, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, kia Esela ko e tangata tohi, ʻio, ke nau ʻilo hono ʻuhinga ʻoe ngaahi lea ʻoe fono. \v 14 Pea naʻa nau ʻilo kuo tohi ʻi he fono ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ʻia Mōsese, ʻo pehē ʻe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he kātoanga ʻo hono fitu ʻoe māhina: \v 15 Pea ke nau fakahā mo fanongonongo ʻi heʻenau ngaahi kolo, pea ʻi Selūsalema, ʻo pehē, “Mou ʻalu atu ki he moʻunga, pea fetuku mei ai ʻae ngaahi ʻuluʻi ʻolive, mo e ʻuluʻi paini, mo e ngaahi maile, mo e ngaahi vaʻa ponga, mo e ngaahi vaʻa ʻakau matolutolu, ke ngaohiʻaki ʻae ngaahi falefehikitaki, ʻo hangē ko ia kuo tohi.” \v 16 Ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻae kakai, ʻo fetuku ia, pea naʻe ngaohi ʻaki ʻae ngaahi tuʻu fale, ʻo taki taha ki he tuʻa fale ʻo hono fale, pea ʻi honau ngaahi loto ʻā, pea mo e lotoʻā ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea ʻi he hala lahi ʻoe matapā vai, pea ʻi he hala lahi ʻoe matapā ʻo ʻIfalemi. \v 17 Pea ko e fakataha kotoa pē ʻokinautolu naʻe toe haʻu mei he pōpula, naʻa nau ngaohi honau ngaahi tuʻu fale, pea nofo ʻi he malu ʻoe ngaahi tuʻu fale: he ʻoku talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosiua ko e foha ʻo Nuni ʻo aʻu ki he ʻaho ko ia naʻe ʻikai fai pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli. Pea naʻe ʻi ai ʻae fiefia lahi ʻaupito. \v 18 Pea naʻa ne lau ʻi he tohi ʻoe fono ʻoe ʻOtua ʻi he ʻaho hokohoko pe, mei he ʻuluaki ʻaho ʻo aʻu ki he ʻaho ki mui. Pea naʻa nau fai ʻae kātoanga ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho naʻe ʻi ai ʻae fakakātoa molumalu, ʻo fakatatau mo hono anga. \c 9 \cd \it 1 Ko e ʻaukai, mo e fakatomala ʻae kakai. 4 ʻOku talaloto fakalotu ʻe he kau Livai, ki he angalelei ʻae ʻOtua, mo e angakovi ʻanautolu.\it* \p \v 1 Pea ko eni ʻi hono uofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ni naʻe kātoa fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaukai, mo e ngaahi kofu tauangaʻa naʻe pani ʻaki ʻae efu. \v 2 Pea naʻe fakamavae ʻakinautolu ʻe he hako ʻo ʻIsileli mei he kakai muli kotoa pē, ʻonau tuʻu ʻo vete ʻenau ngaahi angahala, mo e hia ʻa ʻenau ngaahi tamai. \v 3 Pea naʻa nau tuʻu hake ʻi honau potu, pea lau ʻi he tohi ʻoe fono ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻi hono vahe fā ʻe taha ʻoe ʻaho; pea ʻi hono vahe ʻe taha naʻa nau vete, pea hū kia Sihova ko honau ʻOtua. \p \v 4 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ki he tuʻunga ʻae kau Livai, ko Sesua, mo Pani, mo Katimieli, mo Sepania, mo Puni, mo Selepea, mo Pani, mo Kinani, ʻonau tangi ʻaki ʻae leʻo lahi kia Sihova ko honau ʻOtua. \v 5 Pea pehē ai ʻe he kau Livai, ko Sesua, mo Katimieli, mo Pani, mo Hasapenia, mo Selepea, mo Hotisa, mo Sepania, mo Pitaia, “Tuʻu ki ʻolunga pea fakafetaʻi kia Sihova ko homou ʻOtua ke taʻengata, pea taʻengata: pea fakafetaʻi ki ho huafa ʻoku nāunauʻia, ʻaia kuo fakahikihiki he māʻolunga lahi ʻi he ngaahi fakafetaʻi kotoa pē mo e fakaongo lelei. \v 6 Ko koe, ʻio, ko koe pe, ko Sihova tokotaha pe: naʻa ke fakatupu ʻae langi, ko e langi ʻoe ngaahi langi, mo honau ngaahi tokolahi kotoa pē, ʻae fonua mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, ko e ngaahi tahi, mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai, pea ʻoku ke fakatolonga ʻakinautolu kotoa pē; pea ʻoku hū kiate koe ʻae ngaahi tokolahi ʻoe langi. \v 7 Ko koe ko Sihova ko e ʻOtua, naʻa ke fili ʻa ʻEpalame, mo ke ʻomi ia kituaʻā mei Ua ʻoe kakai Kalitia, pea naʻa ke fakahingoa ia ko ʻEpalahame; \v 8 Pea naʻa ke ʻilo hono loto naʻe angatonu ʻi ho ʻao, mo ke fai ʻae fuakava mo ia ke foaki ʻae fonua ʻoe kakai Kēnani, mo e kakai Heti, mo e kakai ʻAmoli, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Sepusi, mo e kakai Keakasa, ʻoku ou pehē ke foaki ia ki hono hako, pea kuo ke fakahoko ʻa hoʻo ngaahi folofola: he ʻoku ke māʻoniʻoni: \v 9 Naʻa ke mamata ki he ngaahi mamahi ʻo ʻemau ngaahi tamai ʻi ʻIsipite, mo ke ongoʻi ʻenau tangi ʻi he Tahi Kulokula; \v 10 Pea naʻa ke fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi mana kia Felo, pea ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, pea ki he kakai kotoa pē ʻo hono fonua: he naʻa ke ʻiloʻi ʻenau fai fakafiefielahi kiate kinautolu. Ko ia naʻa ke maʻu ai ʻae huafa moʻou, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni. \v 11 Pea naʻa ke vaeua ʻae tahi ʻi honau ʻao, ko ia naʻa nau ʻalu ai ʻi he kelekele mōmoa ʻi he loto tahi: pea naʻa ke lī honau kau fakatanga ki he loloto, ʻo hangē ha maka ki he ngaahi tahi mālohi. \v 12 Pea naʻa ke taki ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻaki ʻae pou ʻao; pea ʻi he poʻuli ʻaki ʻae pou afi ke tuku ha maama kiate kinautolu ʻi he hala ʻoku totonu ke nau ʻalu ai. \v 13 Pea naʻa ke ʻalu hifo foki ki he moʻunga ko Sainai, mo ke folofola kiate kinautolu mei he langi, mo ke foaki kiate kinautolu, ʻae ngaahi fakamaau totonu, mo e ngaahi fono moʻoni, ʻae ngaahi tuʻutuʻuni lelei mo e ngaahi fekau: \v 14 Mo ke fakaʻilo kiate kinautolu ho ʻaho tapu māʻoniʻoni, mo ke fekau kiate kinautolu ʻae ngaahi fekau, mo e tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fono, ʻi he nima ʻo Mōsese ko hoʻo tamaioʻeiki; \v 15 Mo ke foaki kiate kinautolu ʻae mā mei he langi ʻi heʻenau fiekai, mo ke fakatupu ʻae vai mei he maka ʻi heʻenau fieinu, mo ke fakaʻilo kiate kinautolu ke nau ʻalu ʻo hoko ʻo maʻu ʻae fonua ʻaia naʻa ke fuakava ke foaki kiate kinautolu. \v 16 Ka naʻe fai fakafiefielahi ʻekinautolu, mo ʻemau ngaahi tamai, ʻo fakafefeka honau kia, pea naʻe ʻikai tokanga ki hoʻo ngaahi fekau, \v 17 Pea naʻa nau talangataʻa, pea naʻe ʻikai tokanga ki hoʻo ngaahi mana ʻaia naʻa ke fai ʻi honau haʻohaʻonga; ka naʻa nau fakafefeka honau kia, pea ʻi heʻenau angatuʻu naʻa nau tuʻutuʻuni hanau ʻeiki ke nau foki ki heʻenau nofo pōpula; ka ko e ʻOtua koe ʻoku ke tali teu ke fakamolemole, ʻoku ke angalelei mo angaʻofa, ʻoku tuai ho houhau, pea ʻoku ke angalelei lahi pea naʻe ʻikai te ke liʻaki ʻakinautolu. \v 18 ‌ʻIo, hili ʻenau ngaohi maʻanautolu ʻae ʻuhiki pulu \add koula \add*naʻe haka, ʻonau pehē, Ko ho ʻOtua eni ʻaia naʻe ʻomi koe mei ʻIsipite, ʻonau fai ʻae ngaahi ʻahiʻahi kovi lahi: \v 19 Ka ko koe ʻi hoʻo ngaahi angaʻofa lahi naʻe ʻikai te ke liʻaki ʻakinautolu ʻi he toafa: naʻe ʻikai hiki meiate kinautolu ʻae pou ʻoe ʻao ʻi he ʻaho, ke tataki ʻakinautolu ʻi he hala: pe ko e pou afi ʻi he pō, ke fakahā ʻae maama kiate kinautolu, mo e hala ʻaia ʻoku totonu ke nau ʻalu ai. \v 20 Pea naʻa ke foaki foki ʻa ho laumālie lelei ke akonakiʻi ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi hoʻo mana mei honau ngutu, pea naʻa ke foaki ʻae vai kiate kinautolu ʻi heʻenau fieinu. \v 21 ‌ʻIo, naʻa ke tokoni ʻakinautolu ʻi he toafa, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ko ia naʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa ʻe taha; naʻe ʻikai fakaʻaʻau ʻo motuʻa honau ngaahi kofu, pea naʻe ʻikai fufula honau vaʻe. \v 22 Pea naʻa ke foaki foki kiate kinautolu ʻae ngaahi puleʻanga, mo e kakai, mo ke vaheʻi ʻakinautolu ki he ngaahi vāhenga \add fonua\add*: ko ia naʻa nau maʻu ai ʻae fonua ʻo Sihoni, mo e fonua ʻoe tuʻi ʻo Hesiponi, mo e fonua ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani. \v 23 Pea naʻa ke fakatokolahi ʻenau fānau ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea naʻa ke ʻomi ʻakinautolu ki he fonua, ʻaia naʻa ke fakaʻilo ki heʻenau ngaahi tamai, ʻaia ke nau ʻalu ki ai ʻo maʻu. \v 24 Ko ia naʻe ʻalu ki ai ʻae fānau ʻo \add nau \add*maʻu ʻae fonua, pea naʻa ke fakavaivai ʻae kakai ʻoe fonua, ko e kakai Kēnani, ʻi honau ʻao, mo ke foaki ʻakinautolu ki honau nima, mo honau ngaahi tuʻi, mo e kakai ʻoe fonua, koeʻuhi ke nau fai ʻenau faʻiteliha ki ai. \v 25 Pea naʻa nau kapasi ʻae ngaahi kolo mālohi, mo e fonua mahu, ʻonau maʻu ʻae ngaahi fale naʻe fonu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, mo e ngaahi vaikeli, mo e ngaahi ngoue vaine, mo e ngoue ʻolive, mo e ngaahi ʻakau fua lahi ʻaupito: ko ia naʻa nau kai, pea mākona, pea hoko ʻo sino, ʻonau fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻi hoʻo angalelei lahi. \v 26 Ka ko e moʻoni naʻa \add nau \add*fai talangataʻa, pea angatuʻu kiate koe, pea liʻaki hoʻo fono ki honau tuʻa, ʻonau tāmateʻi hoʻo kau palōfita naʻe valoki ʻakinautolu ke nau tafoki kiate koe, mo nau fai ʻae ngaahi ʻahiʻahi kovi lahi. \v 27 Ko ia naʻa ke tukuange ai ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili, ʻaia naʻa nau fakamamahiʻi ʻakinautolu: pea ʻi he kuonga ʻo ʻenau mamahi, ʻi heʻenau tangi kiate koe, naʻa ke ongoʻi ʻakinautolu mei langi; pea naʻa ke foaki kiate kinautolu, ʻo taau mo hoʻo ngaahi angaʻofa, ʻae ngaahi fakamoʻui, ʻaia naʻa nau moʻui ai mei he nima ʻo honau ngaahi fili. \v 28 Kae hili ʻenau maʻu ʻae fiemālie, naʻa nau toe fai kovi ʻi ho ʻao: ko ia naʻa ke tuku ai ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea naʻa nau hoko ai ʻo pule kiate kinautolu: ka ʻi heʻenau tafoki, ʻo tangi kiate koe, naʻa ke ongoʻi ʻakinautolu mei langi; pea naʻe liunga lahi hoʻo fakamoʻui ʻakinautolu ʻo taau mo hoʻo ngaahi angaʻofa; \v 29 Pea naʻa ke takitalaʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ke ke toe ʻomi ʻakinautolu ki hoʻo fono: ka naʻa nau fai fakafiefielahi, pea ʻikai tokanga ki hoʻo ngaahi fekau, ka naʻa nau fai angahala ki hoʻo ngaahi fakamaau, (ʻaia kapau ʻe fai ia ʻe ha tangata, ʻe moʻui ai ia:) ʻonau kalofaki honau uma, pea fakakekeva honau kia, pea naʻe ʻikai tokanga. \v 30 Ka naʻa ke kātakiʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi taʻu lahi, pea naʻa ke fakaʻilo kiate kinautolu ʻenau kovi, ʻi ho laumālie ʻi hoʻo kau palōfita: ka naʻe ʻikai te nau tokanga: ko ia naʻa ke fakatukutukuʻi ʻakinautolu ki he nima ʻoe kakai ʻoe ngaahi fonua. \v 31 Ka koeʻuhi ko hoʻo angaʻofa lahi naʻe ʻikai te ke fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, pe liʻaki ʻakinautolu; he ko e ʻOtua angalelei mo angaʻofa koe. \v 32 Pea ko eni, ʻE homau ʻOtua, ko e ʻOtua lahi, mo mālohi, mo fakamanavahē, ʻa koe ʻoku ke tauhi ʻae fuakava mo e angaʻofa, ʻoua naʻa hangē ia ko ha meʻa siʻi kiate koe, ʻae ngaahi mamahi kotoa pē ʻaia kuo hoko kiate kimautolu, pea ki homau ngaahi tuʻi, ki homau houʻeiki, pea ki homau kau taulaʻeiki, pea ki homau kau palōfita, pea ki heʻemau ngaahi tamai, pea ki he kakai kotoa pē, talu ʻae kuonga ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 33 Ka ko e moʻoni ʻoku ke tonuhia koe ʻi he meʻa kotoa pē kuo fakahoko kiate kimautolu: he kuo ke fai totonu koe, ka naʻe fai angakovi ʻakimautolu: \v 34 Pea naʻe ʻikai tauhi hoʻo fono ʻe homau ngaahi tuʻi, mo homau ngaahi houʻeiki, mo homau kau taulaʻeiki, pe ko ʻemau ngaahi tamai, pe tokanga ki hoʻo ngaahi fekau, mo hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia naʻa ke valoki ʻaki kiate kinautolu. \v 35 He naʻe ʻikai te nau tauhi koe ʻi honau puleʻanga, pea ʻi he ngaahi angalelei ʻaia naʻa ke foaki kiate kinautolu, pea ʻi he fonua lahi mo mahu ʻaia naʻa ke foaki kiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te nau tafoki mei heʻenau ngaahi ngāue angakovi. \v 36 Vakai, ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu he ʻaho ni, pea ko e fonua ʻaia naʻa ke foaki ki heʻemau ngaahi tamai ke nau kai hono fua ʻo ia mo hono lelei, vakai ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu ʻi ai: \v 37 Pea ʻoku tupu mei ai ʻae meʻa lahi maʻae ngaahi tuʻi ʻaia kuo ke fakanofo ke pule kiate kimautolu ko e meʻa ʻi heʻemau ngaahi angahala: pea ʻoku nau pule ki homau sino foki, pea ki heʻemau fanga manu, ʻonau faʻiteliha, pea ko kimautolu ʻoku mau moʻua ʻi he mamahi lahi.” \v 38 Pea koeʻuhi ko e meʻa ni kotoa pē ʻoku mau fai ʻae fuakava ke maʻu, mo tohi ia: pea ko homau ngaahi houʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau taulaʻeiki, te nau ʻai ʻa hono fakaʻilonga maʻu. \c 10 \cd \it 1 Ko e hingoa ʻokinautolu naʻe fakamoʻoni ki he fuakava, 28 Ko e ngaahi meʻa ʻoku kau ki ai ʻae fuakava.\it* \p \v 1 Pea ko kinautolu naʻe fakaʻilongaʻi ia, ko Nehemaia ko e ʻeiki pule, ko e foha ʻo Hakalia, mo Sitikisa. \v 2 Mo Selaia, mo ʻAsalia, mo Selemaia, \v 3 Mo Pasuli, mo ʻAmalia, mo Malikisa, \v 4 Mo Katusi, mo Sepania, mo Maluki, \v 5 Mo Halimi, mo Melemoti, mo ʻOpataia, \v 6 Mo Taniela, mo Kinitoni, mo Paluki, \v 7 Mo Mesulami, mo ʻApisa, mo Misamini, \v 8 Mo Maaseia, mo Pilikai, mo Simaia; ko kinautolu ni ko e kau taulaʻeiki. \v 9 Mo e kau Livai: ko Sesua ko e foha ʻo ʻAsania, mo Pinui ʻoe ngaahi foha ʻo Henatati, mo Katimieli, \v 10 Mo honau ngaahi kāinga, ko Sepania, mo Hotisa, mo Kilita, mo Pelaia, mo Hanani, \v 11 Mo Maika, mo Lihope, mo Hasapea, \v 12 Mo Saka, mo Selepea, mo Sepania, \v 13 Mo Hotisa, mo Pani, mo Pininu. \v 14 Ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kakai; ko Palosi, mo Pehati-Moape, mo ʻIlami, mo Satu, mo Pani, \v 15 Mo Puni, mo ʻAsikati, mo Pepai, \v 16 Mo ʻAtonisa, mo Pikivai, mo ʻAtini, \v 17 Mo ʻAteli, mo Hesikisa, mo ʻAsuli, \v 18 Mo Hotisa, mo Hasumi, mo Pesai, \v 19 Mo Halifi, mo ʻAnatoti, mo Nepei, \v 20 Mo Makipeasi, mo Mesulami, mo Heseli, \v 21 Mo Mesesapeli, mo Satoki, mo Satua, \v 22 Mo Pelatia, mo Hanani, mo ʻAnaia, \v 23 Mo Hosea, mo Hanania, mo Hasupi, \v 24 Mo Haloesi, mo Pileha, mo Sopeki, \v 25 Mo Lihumi, mo Hasapina, mo Maaseia, \v 26 Mo ʻAhisa, mo Hanani, mo ʻAnani, \v 27 Mo Maluki, mo Halimi, mo Paʻana. \p \v 28 ¶ Pea ko hono toe ʻoe kakai, ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau leʻo matapā, mo e kau hiva, mo e kau Netenimi, mo kinautolu kotoa pē naʻa nau fakamavae ʻakinautolu mei he kakai ʻoe ngaahi fonua ki he fono ʻae ʻOtua, mo honau ngaahi uaifi, mo honau ngaahi foha, mo honau ngaahi ʻofefine, ʻakinautolu kotoa pē naʻe maʻu ʻae ʻilo, mo e loto poto; \v 29 Naʻa nau kau mo honau ngaahi kāinga, ko honau houʻeiki, ʻonau fai ʻae tuki moʻoni, pea mo e fuakava, ke ʻalu ʻi he fono ʻae ʻOtua, ʻaia naʻe foaki ʻia Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, ke tokanga mo fai ʻae ngaahi fekau kotoa pē ʻa Sihova ko hotau ʻEiki, mo ʻene ngaahi fakamaau mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni; \v 30 Pea ke ʻoua naʻa tau foaki hotau ngaahi ʻofefine ki he kakai ʻoe fonua; pea ʻoua naʻa tau ʻomi honau ngaahi ʻofefine moʻo hotau ngaahi foha: \v 31 Pea kapau ʻe ʻomi ʻe he kakai ʻoe fonua ha meʻa fakatau pē ha meʻakai ʻi he ʻaho tapu ke fakatau, pea ʻoua naʻa tau fakatau ia ʻi he ʻaho tapu, he ko e ʻaho māʻoniʻoni: pea ke tau tuku hono fitu ʻoe taʻu, mo e ʻeke totongi kotoa pē \add ʻi ai\add*. \v 32 Pea naʻa tau fai haʻamau fono, ke fakamoʻua ʻakimautolu ʻi he taʻu kotoa pē ʻaki hono tolu ʻoe vahe ʻoe sikeli maʻae tauhi ʻoe fale ʻo homau ʻOtua; \v 33 Koeʻuhi ko e mā ʻoe ʻao, pea ki he feilaulau meʻakai fai maʻu pe, pea mo e feilaulau tutu fai maʻu pe, ʻi he ngaahi ʻaho tapu, ʻi he ngaahi tuʻu efiafi, pea ki he ngaahi kātoanga kuo kotofa pea mo e ngaahi meʻa māʻoniʻoni, pea maʻae ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e ngaahi angahala ke fai ʻaki ʻae fakalelei maʻa ʻIsileli, pea ki he ngāue kotoa pē ʻoe fale ʻoe ʻOtua. \v 34 Pea naʻa tau fai ʻae talotalo ki he kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kakai, ki he feilaulau ʻoe fefie, ke fetuku ia ki he fale ʻo hotau ʻOtua, ʻo fakatatau ki he ngaahi fale ʻo ʻemau ngaahi tamai, ʻi he ngaahi kuonga kuo kotofa ʻi he taʻu tukufakaholo, ke tutu ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono: \v 35 Pea ke ʻomi ʻae ngaahi ʻuluaki fua ʻoe ngoue, mo e ʻuluaki fua ʻoe ngaahi ʻakau kotoa pē, ʻi he taʻu hokohoko pe, ki he fale ʻo Sihova: \v 36 Pea mo e ʻuluaki tupu ʻo hotau ngaahi foha, pea mo ʻetau fanga manu lalahi, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono, mo e ʻuluaki tupu ʻo ʻetau ngaahi fanga manu siʻi mo e fanga \add sipi\add*, ke ʻomi ki he fale ʻo hotau ʻOtua, ki he kau taulaʻeiki ʻaia ʻoku tauhi ʻi he fale ʻo hotau ʻOtua: \v 37 Pea ke tau ʻomi hono ʻuluaki fua ʻo ʻetau mā \add kuo natu\add*, mo ʻetau ngaahi meʻa ʻatu, mo e fua ʻoe ngaahi ʻakau kehekehe kotoa pē, ʻoe uaine mo e lolo, ki he kau taulaʻeiki, ki he ngaahi potuʻi fale ʻi he fale ʻo hotau ʻOtua: mo e ngaahi tāuvao ʻo ʻetau ngoue ki he kau Livai, ke maʻu ai ʻe he kau Livai ko ia ʻae ngaahi tāuvao ʻi he ngaahi kolo ʻo hotau potu kakai. \v 38 Pea ko e taulaʻeiki ko e foha ʻo ʻElone ʻe kau ia mo e kau Livai ʻi he maʻu ʻe he kau Livai ʻae ngaahi tāuvao: pea ʻe fetuku hake ʻe he kau Livai hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe tāuvao ki he fale ʻo hotau ʻOtua, ki he ngaahi potu fale ki loto ʻi he fale koloa. \v 39 He ko e fānau ʻa ʻIsileli mo e fānau ʻa Livai te nau ʻomi ʻae feilaulau ʻoe uite, mo e uaine foʻou, mo e lolo, ki he ngaahi fale ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi ipu ʻoe faletapu, mo e kau taulaʻeiki ʻoku tauhi, mo e kau leʻo matapā, mo e kau hiva: pea ʻe ʻikai te tau liʻaki ʻae fale ʻo hotau ʻOtua. \c 11 \cd \it 1 Ko e nofo ʻae kau pule niʻihi ki Selūsalema ʻakinautolu naʻe loto pe ki ai, mo kinautolu naʻe vahe ki ai ʻi he fai talotalo. 3 Ko e tohi ʻo honau hingoa. 20 Ko hono toe naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo kehe.\it* \p \v 1 Pea naʻe nofo ʻi Selūsalema, ʻae kau pule ʻoe kakai: pea naʻe fai ʻae talotalo ʻe hono toe ʻoe kakai ke ʻomi ʻae tangata ʻe taha mei he toko hongofulu ke nofo ʻi Selūsalema, ko e kolo māʻoniʻoni, pea ke nofo ʻae vahe ʻe hiva ki he ngaahi kolo kehe. \v 2 Pea naʻe tāpuaki ʻe he kakai ʻae kau tangata kotoa pē, ʻaia naʻe ʻatu fiemālie pē ʻakinautolu ke nofo ʻi Selūsalema. \p \v 3 ¶ Pea ko e kau tuʻukimuʻa eni ʻoe puleʻanga naʻe nofo ʻi Selūsalema: ka ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta naʻe nofo taki taha ʻi hono tofiʻa ʻi honau ngaahi kolo, ʻio, ʻa ʻIsileli, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau Netenimi, mo e fānau ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone. \v 4 Pea naʻe nofo ʻi Selūsalema ʻae niʻihi ʻoe fānau ʻa Siuta, pea mo e fānau ʻa Penisimani. ʻI he fānau ʻa Siuta; ko ʻAtaia, ko e foha ʻo ʻUsia, ko e foha ʻo Sakalia, ko e foha ʻo ʻAmalia, ko e foha ʻo Sifatia, ko e foha ʻo Malelili, ʻi he fānau ʻa Pelesi; \v 5 Mo Maaseia ko e foha ʻo Paluki, ko e foha ʻo Koliose, ko e foha ʻo Hasaia, ko e foha ʻo ʻAtaia, ko e foha ʻo Soaialipi, ko e foha ʻo Sakalia, ko e foha ʻo Siloni. \v 6 Ko e ngaahi foha kotoa pē ʻo Pelesi naʻe nofo ʻi Selūsalema naʻa nau toko fāngeau mo e tolungofulu ma valu ko e kau tangata toʻa mālohi. \v 7 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Penisimani; ko Selu ko e foha ʻo Mesulami, Ko e foha ʻo Soeti, ko e foha ʻo Pitaia, ko e foha ʻo Kolaia, ko e foha ʻo Maaseia, ko e foha ʻo Itieli, ko e foha ʻo Sisaia. \v 8 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Kapei, mo Salei, ko e toko hivangeau mo e toko uofulu ma valu. \v 9 Pea ko Soeli ko e foha ʻo Sikili ko honau pule ia; mo Siuta ko e foha ʻo Senua ko hono toko ua ia naʻe pule ki he kolo: \v 10 ‌ʻI he kau taulaʻeiki; ko Sitaia ko e foha ʻo Soaialipi, mo Sakini. \v 11 Ko Selaia ko e foha ʻo Hilikia, ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Satoki, ko e foha ʻo Milaioti, ko e foha ʻo ʻAhitupe, ko e pule ia ki he fale ʻoe ʻOtua. \v 12 Pea ko honau kāinga ʻaia naʻe fai ʻae ngāue ʻoe fale naʻa nau toko valungeau mo e toko uofulu ma ua: mo ʻAtaia ko e foha ʻo Silohami, ko e foha ʻo Pelalia, ko e foha ʻo ʻAmisi, ko e foha ʻo Sakalia, ko e foha ʻo Pasuli, ko e foha ʻo Malikia, \v 13 Mo hono ngaahi kāinga, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai, ko e toko uangeau mo e toko fāngofulu ma ua: mo ʻAmasai ko e foha ʻo ʻAsalili, ko e foha ʻo ʻAhasai, ko e foha ʻo Misilemoti, ko e foha ʻo Imeli, \v 14 Mo honau ngaahi kāinga, ko e kau tangata toʻa mālohi, ko e teau mo e toko uofulu ma valu: pea ko honau pule ko Sapitieli, ko e foha ʻoe tokotaha ʻi he kau tangata lahi. \v 15 Pea ʻi he kau Livai foki: ko Simaia ko e foha ʻo Hasupi, ko e foha ʻo ʻAsilikami, ko e foha ʻo Hasapea, ko e foha ʻo Puni; \v 16 Ko Sapitei, mo Sosapati, ko e tuʻukimuʻa ʻoe kau Livai, naʻe pule ʻakinaua ki he ngāue ʻituʻa ʻoe fale ʻoe ʻOtua. \v 17 Ko Matania ko e foha ʻo Maika, ko e foha ʻo Sapiti, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e tuʻukimuʻa ia ke kamata ʻae fakafetaʻi ʻi he lotu: mo Pakipuki ko e toko ua ʻi hono ngaahi kāinga, mo ʻApita ko e foha ʻo Samua, ko e foha ʻo Kalali, ko e foha ʻo Situtuni. \v 18 Ko e kau Livai kotoa pē ʻi he kolo māʻoniʻoni, ko e toko uangeau mo e toko valungofulu ma fā. \v 19 Pea ko e kau leʻo matapā foki, ko ʻAkupi, mo Talimoni, mo hona ngaahi kāinga naʻe tauhi ʻae ngaahi matapā, naʻe toko teau ma fitungofulu ma ua. \p \v 20 ¶ Pea ko hono toe ʻo ʻIsileli, ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta, ʻo taki taha kotoa pē ʻi hono tofiʻa. \v 21 Ka naʻe nofo ʻae kau Netenimi ʻi Ofili: pea ko Siha mo Kisipa naʻe pule ki he kakai Netenimi. \v 22 Pea ko e pule foki ki he kau Livai ʻi Selūsalema, ko Usi ko e foha ʻo Pani, ko e foha ʻo Hasapea, ko e foha ʻo Matania, ko e foha ʻo Maika. ʻI he ngaahi foha ʻo ʻAsafi, ko e kau hiva naʻa nau pule ki he ngāue ʻae fale ʻoe ʻOtua; \v 23 He ko e fekau ʻae tuʻi kiate kinautolu, ke ʻai ʻae vāhenga ʻe taha maʻae kau hiva, ki he ʻaho taki taha. \v 24 Pea ko Pitaia ko e foha ʻo Mesesapeli, ʻi he fānau ʻa Sela ko e foha ʻo Siuta, naʻe tali fekau ʻe ia ki he tuʻi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he kakai. \v 25 Pea koeʻuhi ko e ngaahi potu nofoʻanga kakai, mo ʻenau ngaahi ngoue, naʻe nofo ai ʻae fānau niʻihi ʻa Siuta ʻi Kesa-ʻAlipa, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia, pea ki Tiponi, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia, pea ʻi Sekapisili, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia. \v 26 Pea ʻi Sesua, pea ʻi Molata, pea ki Petefeleti. \v 27 Pea ʻi he kolo ko Suali, pea ʻi Peasipa, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia, \v 28 Pea ʻi Sikilaki, pea ʻi Mikona; pea ʻi hono ngaahi potu kakai, \v 29 Pea ʻi Eni-Limoni, pea ʻi Salia, pea ʻi Samuti, \v 30 Mo Sanoa, mo ʻAtulami, pea ʻi honau ngaahi potu kakai, ʻi Lakisi, pea ʻi he ngaahi tafangafanga ʻo ia, ʻi ʻAseka, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia. Pea naʻa nau nofo mei Peasipa ʻo hoko ki he teleʻa ʻo Henomi. \v 31 Ko e ngaahi fānau ʻa Penisimani foki mei Kepa naʻe nofo ʻi Mikimasi, mo ʻAisa, mo Peteli, pea ʻi honau ngaahi potu kakai, \v 32 Pea ʻi ʻAnatoti, mo Nopi, mo ʻAnania, \v 33 Mo Hasoa, mo Lama, mo Kitimi, \v 34 Mo Hatiti, Sepoimi, Nepalata, \v 35 Mo Loti, mo Ono, ko e teleʻa ʻoe kau tufunga. \v 36 Pea naʻe ʻi Siuta mo Penisimani ʻae vāhenga ʻoe kau Livai. \c 12 \cd \it 1 Ko e kau taulaʻeiki. 8 Mo e kau Livai naʻe ʻalu hake mo Selupepeli. 10 Ko e hokohoko ʻoe ngaahi taulaʻeiki lahi. 22 Ko e kau Livai tuʻukimuʻa niʻihi. 27 Ko hono fakatapui ʻoe ngaahi ʻā maka. 44 Ko e ngāue ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kau Livai naʻe tuʻutuʻuni ʻi he faletapu.\it* \p \v 1 Pea ko e kau taulaʻeiki mo e kau Livai eni, naʻe ʻalu hake mo Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, mo Sesua ko Selaia, mo Selemaia, mo Esela, \v 2 Mo ʻAmalia, mo Maluki, mo Hatusi, \v 3 Mo Sikania, mo Lihumi, mo Melemoti, \v 4 Mo Ito, mo Kinito, mo ʻApisa, \v 5 Mo Miamini, mo Moatia, mo Pilika, \v 6 Mo Simaia, mo Soaialipi, mo Sitaia, \v 7 Mo Salu, mo ʻAmoki, mo Hilikia, mo Sitaia. Ko e kau tuʻukimuʻa eni ʻoe kau taulaʻeiki, pea ʻo honau ngaahi kāinga ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sesua. \v 8 Pea ko e kau Livai foki: ko Sesua, mo Pinui, mo Katimieli, mo Selepea, mo Siuta, mo Matania, ʻaia naʻe taki ki he fakafetaʻi, ʻaia mo hono ngaahi kāinga. \v 9 Pea mo Pakipukia mo Uni, ko honau kāinga, naʻe hangatonu atu kiate kinautolu ʻi honau ngaahi lakanga. \p \v 10 ¶ Pea naʻe tupu ʻia Sesua ʻa Soaikimi, pea tupu foki ʻia Soaikimi ʻa Iliasipi, pea tupu ʻia Iliasipi ʻa Sihoiata. \v 11 Pea tupu ʻia Sihoiata ʻa Sonatani, pea tupu ʻia Sonatani ʻa Satua. \v 12 Pea naʻe ai ʻae kau taulaʻeiki ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi, ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe ngaahi mātuʻa: ʻia Selaia, ko Melaia: ʻia Selemaia, ko Hanania; \v 13 ‌ʻIa Esela, ko Mesulami; ʻia ʻAmalia, ko Sihohanani; \v 14 ‌ʻIa Meleku, ko Sonatani: ʻia Sepania, ko Sosefa; \v 15 ‌ʻIa Halimi, ko ʻAtina; ʻia Milaioti, ko Hilikai; \v 16 ‌ʻIa Ito, ko Sakalia; ʻia Kinitoni, ko Mesulami; \v 17 ‌ʻIa ʻApisa, ko Sikili; ʻia Miniamini, ʻia Moatia, ko Pilite; \v 18 ‌ʻIa Pilika, ko Samua; ʻia Simaia, ka Sihonatani; \v 19 Pea ʻia Soaialipi, ko Matinei; ʻia Sitaia, ko Usi; \v 20 ‌ʻIa Salei, ko Kalei; ʻia ʻAmoki, ko ʻIpeli, \v 21 ‌ʻIa Hilikia, ko Hasapea; ʻia Sitaia, ka Netanili. \p \v 22 ¶ Naʻe tohi ʻae kau Livai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Iliasipi, ko Sihoiata, mo Sohanani, mo Satua, ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kau mātuʻa: mo e kau taulaʻeiki foki, ʻo hoko mo e pule ʻa Talaiasi ko e tangata Peasia. \v 23 Ko e ngaahi foha ʻo Livai, ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kau mātuʻa, naʻe tohi ʻi he tohi ʻoe toenga talanoa, ʻo hoko ki he ngaahi ʻaho ʻo Sohanani ko e foha ʻo Iliasipi. \v 24 Pea ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kau Livai: ko Hasapea, mo Selepea, mo Sesua ko e foha ʻo Katimieli, mo honau kāinga naʻe hangatonu kiate kinautolu, ke fai fakamālō, mo ʻatu ʻae fakafetaʻi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Tevita ko e tangata ʻae ʻOtua, ko e hangatonu atu ʻae lakanga ki he lakanga ʻe taha. \v 25 Ko e kau leʻo matapā naʻe tauhi ʻi he tulutulu ʻoe ngaahi matapā, ko Matania, mo Pakipukia, mo ʻOpataia, mo Mesulami, mo Talimoni, mo ʻAkupi. \v 26 Naʻe ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Sesua, ko e foha ʻo Sosataki, ʻakinautolu ni, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaia ko e pule, pea mo Esela ko e taulaʻeiki mo e tangata tohi. \p \v 27 ¶ Pea ʻi he fakatapui ʻoe ʻā maka ʻo Selūsalema naʻa nau kumi ʻae kau Livai mei honau ngaahi potu kotoa pē, ke ʻomi ʻakinautolu ki Selūsalema, ke fai ʻae fakatapui ʻi he fiefia lahi, ʻi he ngaahi fakafetaʻi, mo e hiva, mo e ngaahi meʻa pakihi, mo e ngaahi ūtete mo e ngaahi haʻape. \v 28 Pea naʻe fakakātoa ʻae ngaahi foha ʻoe kau hiva, mei he potu fonua tafangafanga naʻe takatakai ʻi Selūsalema, pea mei he ngaahi potu kakai ʻo Nitofa; \v 29 Pea mei he fale ʻo Kilikali foki, pea mei he ngaahi ngoue ʻo Kepa mo ʻAsimaveti: he naʻe langa honau ngaahi potu ke nofo ai ʻe he kau hiva ʻo takatakai ʻi Selūsalema. \v 30 Pea naʻe fakamaʻa ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai, pea fakamaʻa ʻae kakai, mo e ngaahi matapā, mo e ʻā maka. \v 31 Pea ne u toki ʻomi ʻae houʻeiki ʻo Siuta ki ʻolunga ki he ʻā maka, pea fokotuʻu honau vāhenga lahi ʻe ua ʻonautolu ke fai fakafetaʻi, pea naʻe ʻalu honau fakataha ʻe taha ki he nima toʻomataʻu ʻoe funga ʻā maka ʻo hanga atu ki he matapā tuʻunga veve: \v 32 Pea naʻe muimui ʻiate kinautolu ʻa Hosaia, mo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe houʻeiki ʻo Siuta, \v 33 Mo ʻAsalia, mo Esela, mo Mesulami, \v 34 Mo Siuta, mo Penisimani, mo Simaia, mo Selemaia, \v 35 Mo e niʻihi ʻoe ngaahi foha ʻoe kau taulaʻeiki, ʻaki ʻae ngaahi meʻalea; ʻio, ʻa Sakalia ko e foha ʻo Sonatani, ko e foha ʻo Simaia, ko e foha ʻo Sakuli, ko e foha ʻo ʻAsafi; \v 36 Mo hono ngaahi kāinga, ko Simaia, mo ʻAsalili, mo Milale, mo Kilale, mo Meai, mo Netanili, mo Siuta, mo Hanani, mo e ngaahi meʻa faiva ʻa Tevita ko e tangata ʻae ʻOtua, mo Esela ko e tangata tohi ʻi honau ʻao. \v 37 Pea naʻa nau ʻalu hake ʻi he matapā ʻoe mata vai, ʻaia naʻe hangatonu atu kiate kinautolu, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoe kolo ʻa Tevita, ʻi he ʻalu hake ʻoe ʻā maka, ʻi ʻolunga ʻi he fale ʻo Tevita, ʻio, ʻo aʻu atu ki he matapā vai ʻi he potu hahake. \v 38 Pea ko hono fakataha ʻe taha ʻokinautolu naʻe fai fakafetaʻi naʻe ʻalu ki he potu naʻe hangatonu mai kiate kinautolu, pea naʻaku muimui atu kiate kinautolu, mo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe kakai ʻi he funga ʻā maka, mei he potu mamaʻo atu ʻi he fale māʻolunga ʻoe ngaahi afi tutuʻanga meʻa, ʻio, ʻo aʻu atu ki he ʻā maka laulahi; \v 39 Pea mei he potu ki ʻolunga hake ʻi he matapā ʻo ʻIfalemi, pea mei ʻolunga ʻi he matapā motuʻa, pea ki ʻolunga ʻi he matapā ika, pea mei he fale māʻolunga ʻo Hananili, mo e fale māʻolunga ʻo Mea, ʻio, ʻo aʻu ki he matapā sipi: pea naʻa nau tuʻumaʻu pe ʻi he matapā ʻoe fale fakapōpula. \v 40 Pea naʻe pehē ʻae tuʻu ʻae fakataha ʻe ua naʻe fai fakafetaʻi ʻi he fale ʻoe ʻOtua, mo au pea mo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe kau pule: \v 41 Pea ko e kau taulaʻeiki eni: ko Iliakimi, mo Maaseia, mo Miniamini, mo Mikaia, mo Ilionei, mo Sakalia, mo Hanania, ʻaki ʻae ngaahi meʻa lea; \v 42 Mo Maaseia, mo Simaia, mo ʻEliesa, mo Usi, mo Sihohanani, mo Malikisa, mo ʻIlami, mo Eseli. Pea naʻe hiva kalanga ʻae kau hiva, fakataha mo honau taki muʻa ko Siselahia. \v 43 Pea naʻa nau ʻatu foki ʻi he ʻaho ko ia ʻae ngaahi feilaulau lahi, ʻi he fiefia: he naʻe fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻi he fiefia lahi; pea naʻe fiefia ʻae ngaahi uaifi foki mo e fānau; ko ia naʻe ongo ki he mamaʻo ʻae fiefia ʻa Selūsalema. \p \v 44 ¶ Pea naʻe fakanofo ʻi he kuonga ko ia ʻae niʻihi, ke tauhi ʻae ngaahi fale ki he ngaahi koloa, ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻatu, mo e ngaahi ʻuluaki fua, pea ki he ngaahi tāuvao, ke tānaki ki ai mei he ngaahi ngoue ʻi he ngaahi kolo ʻae ngaahi ʻinasi ʻoe fono ki he kau taulaʻeiki, mo e kau Livai: he naʻe fiefia ʻa Siuta koeʻuhi ko e kau taulaʻeiki mo e kau Livai naʻe ngāue. \v 45 Pea ko e kau hiva mo e kau leʻo matapā naʻa nau fakatou tauhi ʻae lakanga ʻo honau ʻOtua, mo e lakanga ʻo honau fakamaʻa ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Tevita, mo Solomone ko hono foha. \v 46 He naʻe ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tevita, mo ʻAsafi, ʻae kau takimuʻa ʻi he kau hiva, mo e ngaahi hiva ʻoe fakaongolelei mo e fakafetaʻi ki he ʻOtua. \v 47 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Selupepeli, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaia, naʻe foaki ʻe ʻIsileli kotoa pē ʻae ngaahi ʻinasi tokoni ki he kau hiva mo e kau leʻo matapā, taki taha ʻene tokoni ʻi he ʻaho kotoa pē: pea naʻa nau vaheʻi ʻae ngaahi meʻa tapu maʻae kau Livai; pea naʻe vaheʻi ia ʻe he kau Livai maʻae fānau ʻa ʻElone. \c 13 \cd \it 1 ʻI he lau ʻae fono naʻe tupu ai hono vaheʻi ʻae kakai kehe. 4 ʻI he liu mai ʻa Nehemaia naʻe fekau ke fakamaʻa ʻae ngaahi fale. 10 Naʻa ne fakatonutonu ʻae ngaahi ngāue kehekehe, ʻi he fale ʻoe ʻOtua, 15 Ko e maumauʻi ʻoe ʻaho tapu, 23 Mo e ngaahi fakamaʻu mali mo e kau fefine kehe.\it* \p \v 1 ‌ʻI he ʻaho ko ia naʻa nau lau ʻi he fono ʻa Mōsese ʻi he ʻao ʻoe kakai; pea naʻe ʻilo ʻi ai, ʻe ʻikai hoko ki he fakataha ʻoe ʻOtua ʻae kakai ʻAmoni, mo e kakai Moape ʻo taʻengata; \v 2 Koeʻuhi naʻe ʻikai tenau fakafetaulaki ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae mā mo e vai, ka naʻa nau tuku totongi kia Pelami ke tuʻu kiate kinautolu, koeʻuhi ke ne tukiʻi ʻakinautolu: ka naʻe liliu ʻe hotau ʻOtua ʻae tuki ko e tāpuaki. \v 3 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau fanongo ki he fono, naʻa nau fakamavae mei ʻIsileli ʻae ngaahi kakai kehekehe kotoa pē. \p \v 4 ¶ Pea ki muʻa ʻi he meʻa ni, ko Iliasipi ko e taulaʻeiki, ʻaia naʻe pule ki he fale ʻe taha ʻi he fale ʻoe ʻOtua, naʻe kaumeʻa ia kia Topaia: \v 5 Pea naʻa ne teuteu moʻona ʻae fale lahi, ʻaia naʻa nau tuku ki ai ʻi muʻa ʻae ngaahi feilaulau meʻakai, mo e meʻa namu kakala, mo e ngaahi ipu, mo e ngaahi meʻa ʻoe tukuhau, mo e uaine foʻou, mo e lolo, ʻaia naʻe fekau ke foaki ki he kau Livai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā; mo e ngaahi feilaulau ʻoe kau taulaʻeiki. \v 6 Ka ʻi he ngaahi kuonga ni kotoa pē naʻe ʻikai te u ʻi Selūsalema: he naʻaku haʻu ki he tuʻi, ʻi hono taʻu ʻe tolungofulu ma ua ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Papilone, pea hili ʻae ʻaho niʻihi naʻaku maʻu ʻae fekau mei he tuʻi: \v 7 Pea ne u haʻu ki Selūsalema, pea u hoko ʻo ʻilo ʻae kovi naʻe fai ʻe Iliasipi maʻa Topaia, ʻi heʻene teuteu moʻona ʻae fale ʻi he ngaahi potu fale ʻoe fale ʻo hotau ʻOtua. \v 8 Pea naʻaku mamahi lahi ai: ko ia naʻaku lī kituʻa ʻae ngaahi ngaʻotoʻota kotoa pē ʻo Topaia mei he fale. \v 9 Pea naʻaku fekau, pea naʻa nau fakamaʻa ʻae ngaahi fale: pea naʻaku toe fetuku ki ai ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻoe ʻOtua, mo e ngaahi feilaulau meʻakai mo e meʻa namu kakala. \p \v 10 ¶ Pea ne u vakai naʻe ʻikai faʻa ʻatu ki he kau Livai honau ngaahi ʻinasi he ko e kau Livai mo e kau hiva, ʻaia naʻe fai ʻae ngāue, kuo hola taki taha ki heʻene ngoue. \v 11 Pea naʻaku valoki ʻae kau pule, ʻo pehē, Ko e hā kuo liʻaki ai ʻae fale ʻoe ʻOtua? Pea ne u tānaki ʻo fakataha ʻakinautolu, ʻo fokotuʻu ʻakinautolu ʻi honau potu. \v 12 Pea naʻe ʻomi ai ʻe Siuta kotoa pē ʻae tāuvao ʻoe uite mo e uaine foʻou mo e lolo ki he ngaahi feleoko. \v 13 Pea ne u fakanofo ʻae kau leʻo koloa ki he ngaahi fale koloa, ko Selemaia ko e taulaʻeiki, mo Satoki ko e tangata tohi, pea ʻi he kau Livai, ko Pitaia: pea naʻe hoko mo kinautolu, ʻa Hanani, ko e foha ʻo Sakuli, ko e foha ʻo Matania: he naʻe ongolelei ʻakinautolu ko e angatonu, pea ko ʻenau ngāue ia ke tufaki ki honau ngaahi kāinga. \v 14 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au koeʻuhi ko e meʻa ni, pea ʻoua naʻa ke holoholo ke mole ʻeku ngaahi ngāue lelei ʻaia kuo u fai maʻae fale ʻo hoku ʻOtua, pea maʻae ngaahi lakanga ngāue ʻi ai. \p \v 15 ¶ Pea naʻaku mamata ki he niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe malakaki ʻae ngaahi tataʻoʻanga uaine ʻi he ʻaho tapu, pea fetuku ʻae ngaahi ū uite, pea fakaheka ki he fanga ʻasi, pea mo e uaine foki, mo e ngaahi kālepi, mo e ngaahi fiki, mo e ngaahi kavenga kehekehe, ʻaia naʻa nau fetuku ki Selūsalema ʻi he ʻaho tapu: pea naʻaku valoki ʻakinautolu ʻi he ʻaho naʻa nau fakatau meʻa kai, \v 16 Pea naʻe nofo ai ʻae kau tangata Taia, ʻaia naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi ika, mo e ngaahi meʻa kehekehe, pea fakatau ʻi he ʻaho tapu ki he fānau ʻa Siuta, pea ʻi Selūsalema. \v 17 Pea ne u valoki ʻae ngaahi houʻeiki ʻo Siuta, pea u pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻae meʻa kovi ni ʻoku mou fai, pea mou fakahala ʻae ʻaho tapu? \v 18 ‌ʻIkai naʻe fai pehē ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea ʻikai naʻe ʻomi ʻe hotau ʻOtua ʻae ngaahi kovi ni kiate kitautolu, pea ki he kolo ni? Ka ʻoku mou ʻomi ʻae houhau lahi hake ki ʻIsileli ʻi hoʻomou fakahalaʻi ʻae ʻaho tapu.” \v 19 Pea ʻi he fakaʻaʻau ke poʻuli ʻae ngaahi matapā ʻo Selūsalema ʻi he teʻeki hoko ʻae ʻaho tapu, naʻaku fekau ke tāpuni ʻae ngaahi matapā, pea u fekau ke ʻoua naʻa toʻo kaeʻoua ke hili ʻae ʻaho tapu; pea ne u fakanofo ʻae niʻihi ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻi he ngaahi matapā, ke ʻoua naʻa ʻomi ki ai ha kavenga ʻe taha ʻi he ʻaho tapu. \v 20 Ko ia naʻe mohe ai ʻituʻa Selūsalema ʻae kau maʻu koloa mo e kau fakatau ʻoe ngaahi meʻa kehekehe kotoa pē, ʻo tuʻo taha pe tuʻo ua. \v 21 Pea ne u valoki ʻakinautolu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou mohe ai ʻo ofi ki he ʻā maka? Kapau te mou toe fai ia, te u puke ʻakimoutolu.” Pea talu mei he kuonga ko ia naʻe ʻikai te nau toe haʻu ʻi he ʻaho tapu. \v 22 Pea ne u fekau ki he kau Livai, ke nau fakamaʻa ʻakinautolu, pea ke nau haʻu ʻo vakai ki he ngaahi matapā, ke fakatapui ʻae ʻaho tapu. ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au koeʻuhi ko e meʻa ni foki, pea fakamoʻui au ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo hoʻo angaʻofa. \p \v 23 ¶ Pea naʻaku mamata foki ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ki he kau Siu naʻa nau mali mo e kau fefine ʻo ʻAsitoti, mo ʻAmoni, mo Moape; \v 24 Pea naʻe lea fakavaeua ʻe heʻenau fānau ʻi he lea ʻo ʻAsitoti, pea naʻe ʻikai te nau faʻa lea ʻi he lea ʻae kakai Siu pē, kae ʻi he lea ʻae kakai fakatouʻosi. \v 25 Pea ne u valoki ʻakinautolu, pea manuki ʻakinautolu, pea taaʻi honau niʻihi, pea fusi honau fulufuluʻi \add ʻulu\add*, pea fakafuakavaʻi ʻakinautolu ʻi he ʻOtua, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou foaki homou ngaahi ʻofefine ki honau ngaahi foha, pe toʻo honau ngaahi ʻofefine ki homou ngaahi foha, pe moʻomoutolu. \v 26 ‌ʻIkai naʻe fai angahala ʻe Solomone ko e tuʻi ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi meʻa ni? Ka naʻe ʻikai ha tuʻi hangē ko ia ʻi he ngaahi puleʻanga lahi, ʻaia naʻe ʻofeina ʻe hono ʻOtua, pea fakanofo ia ʻe he ʻOtua ke tuʻi ki ʻIsileli kotoa pē, ka ko e moʻoni naʻe fakaangahalaʻi ia ʻe he kau fefine muli. \v 27 Pea te mou tokanga koā kiate kimoutolu ke mou fai ʻae ngaahi kovi lahi ni, ke talangataʻa ki hotau ʻOtua ʻi he mali mo e kau fefine muli?” \v 28 Pea ko e foha ʻe taha ʻo Soiata, ko e foha ʻo Iliasipi ko e taulaʻeiki lahi, ko e foha ia ʻi he fono kia Sanipalate ko e tangata Holoni: ko ia naʻaku tuli ia ke ʻalu ʻiate au. \v 29 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi ʻakinautolu, ko e meʻa ʻi heʻenau fakahalaʻi ʻae ngāue fakataulaʻeiki, mo e fuakava ʻoe ngāue fakataulaʻeiki, pea ʻoe kau Livai. \v 30 Naʻe pehē pe ʻeku fakamaʻa ʻakinautolu mei he kakai muli, peau tuʻutuʻuni ʻae ngaahi lakanga ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, takitaha ki heʻene ngāue; \v 31 Pea mo e foaki ʻoe ʻakau fefie, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe kotofa, pea ki he ngaahi ʻuluaki fua. ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au, ke u lelei ai.