\id NAM \h Nehumi \toc1 Ko E Tohi ʻae Palōfita Ko Nehumi \toc2 Nehumi \toc3 Nhu \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻAE PALŌFITA KO \mt1 NEHUMI \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1–15 Ko e hā mai ʻae ʻafio ʻae ʻOtua ʻi he ʻofa ki hono kakai mo e houhau ki hono ngaahi fili.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ki Ninive. Ko e tohi ʻoe meʻa hā mai kia Nehumi, ko e tangata ʻElikosi. \v 2 ‌ʻOku fuaʻa ʻae ʻOtua, pea ʻoku totongi ʻe Sihova; ʻoku totongi ʻe Sihova, pea ʻoku houhau vela ia; ʻe totongi ʻe Sihova ki hono ngaahi fili, pea ʻoku ne fakatoe \add ʻae houhau \add*maʻa hono ngaahi fili. \v 3 ‌ʻOku tuai ʻa Sihova ki he houhau, mo lahi ʻi he mālohi, pea ʻe ʻikai siʻi fakatonuhiaʻi ʻa e \add angahala\add*: ʻoku ai ʻae hāʻeleʻanga ʻo Sihova ʻi he ʻahiohio, pea ʻi he afā, pea ko e ngaahi ʻao, ko e efu ia ʻo hono vaʻe. \v 4 ‌ʻOku ne valokiʻi ʻae tahi, pea ʻoku ne fakamōmoaʻi ia, pea ʻoku ne fakamatuʻu ʻae ngaahi vaitafe kotoa pē; ʻoku mae ʻa Pesani, mo Kameli, mo e kakala ʻo Lepanoni ʻoku mae. \v 5 ‌ʻOku ngalulu ʻae ngaahi moʻunga koeʻuhi ko ia, pea ʻoku vai ʻae ngaahi tafungofunga, pea ʻoku vela ʻa māmani ʻi hono ʻao, ʻio, ʻa māmani mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ai. \v 6 Ko hai ʻe faʻa tuʻu ʻi he ʻao ʻo hono houhau? Pea ko hai ʻe tuʻumaʻu ʻoka ne ka houhau vela? ʻoku huaʻi ʻene lili hangē ko e afi, pea ʻoku ne lī hifo ʻae ngaahi maka lalahi. \v 7 ‌ʻOku lelei ʻa Sihova, ko e hūfanga mālohi ia ʻi he ʻaho ʻoe mamahi; pea ʻoku ne ʻiloʻi ʻakinautolu ʻoku falala kiate ia. \v 8 Ka ʻi he fuʻu malofa te ne fakaʻauha ʻaupito ʻa hono potu, pea ʻe tuli ʻe he poʻuli ʻa hono ngaahi fili. \v 9 Ko e hā ʻoku mou filioʻi kia Sihova? Te ne fakaʻauha ʻaupito; ʻe ʻikai toe tupu ʻae mamahi ʻo liunga ua. \v 10 He lolotonga ʻenau fepikitaki, ʻo hangē ko e ngaahi ʻakau talatala, pea ʻi heʻenau kei kona, hangē ha kau kona, ʻe vela ʻo ʻosi ʻakinautolu, ʻo hangē ko e veve kuo mōmoa ʻaupito. \v 11 Kuo tupu ha tokotaha meiate koe ʻoku filioʻi kovi kia Sihova, ko e tangata ako kovi. \v 12 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Neongo ʻoku longo pe mo tokolahi foki, ʻe pehē ʻae tuʻusi hifo ʻakinautolu, ʻoka ne ka laka atu. Neongo kuo u fakamamahiʻi koe, ʻe ʻikai te u toe fakamamahiʻi koe. \v 13 He ko eni, te u maumauʻi ʻa ʻene haʻamonga meiate koe, pea motuhi ho ngaahi haʻi.” \v 14 Pea kuo tuku ʻe Sihova ha fekau kiate koe, “Ke ʻoua naʻa toe tūtuuʻi ha niʻihi ʻi ho hingoa: mei he fale ʻo ho ngaahi ʻotua, te u motuhi ʻae tamapua kuo tongi, mo e tamapua kuo haka: te u keli ho tanuʻanga, he ʻoku ke kovi.” \v 15 Vakai, ʻi he ngaahi moʻunga ʻae vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei, ʻaia ʻoku fakahā ʻae melino! ʻE Siuta, tauhi ki hoʻo ngaahi kātoanga mamafa, fai hoʻo ngaahi fuakava: koeʻuhi ʻe ʻikai kei laka ʻiate koe ʻae angahala; kuo motuhi ʻaupito ia. \c 2 \cd \it 1–13 Ko e kau tau ʻae ʻOtua ki Ninive, ʻoku fakamanavahē mo faʻa ikuna.\it* \p \v 1 Ko ia ʻoku laiki kuo ʻalu hake ʻi ho ʻao: toʻo ʻae mahafu, leʻohi ʻae hala, nonoʻo ho kongaloto, fakalahi ʻaupito hoʻo mālohi. \v 2 He kuo liliu ʻe Sihova ʻae nāunau ʻo Sēkope, hangē ko e nāunau ʻo ʻIsileli: he kuo ohu kinautolu kituʻa ʻe he kau ohu, mo maumauʻi honau ngaahi vaʻa vaine. \v 3 He kuo ngaohi ke kulokula ʻae pā ʻo ʻene kau tangata mālohi, ʻoku kofu kulaʻahoʻaho ʻa ʻene kau toʻa: ʻe ʻi ai ʻae ngaahi tūhulu vela, mo e ngaahi saliote ʻi he ʻaho ʻo ʻene teuteu, pea ʻe ngalulululu fakamanavahē ʻae ngaahi ʻakau ko e fea. \v 4 ‌ʻE ʻoho ʻae ngaahi saliote ʻi he ngaahi hala, te nau fepaki ʻae taha ki he taha, ʻi he ngaahi hala laulahi: te nau hā mai ʻo tatau mo e ngaahi tūhulu, te nau lele hangē ko e ʻuhila. \v 5 Te ne toe lau ʻene kau tangata tuʻu ki muʻa: te nau tōhumu ʻi heʻenau laka; te nau vave atu ki hono ʻā, pea ko e tali tau ʻe teuteu. \v 6 ‌ʻE fakaava ʻae ngaahi matapā ʻoe ngaahi vaitafe, pea ʻe ʻauha ʻae fale fakaʻeiʻeiki. \v 7 Pea ʻe taki ʻa Husapi ki he pōpula, ʻe puke ia ʻo ʻomi, pea ʻe taki ia ʻe heʻene kau kaunanga, kae tangi ʻo hangē ʻae fanga lupe, mo tasipi ki honau fatafata. \v 8 Ka e talu mei muʻa mo e tatau ʻa Ninive mo e anovai, ka te nau hola atu. Te nau kalanga, “Tuʻu, tuʻu;” ka e ʻikai ha tokotaha ʻe sio ki mui. \v 9 Mou ʻave ʻae ngaahi meʻa vetekina, ko e siliva, mou ʻave ʻae ngaahi meʻa vetekina, ko e koula: he ʻoku ʻikai hono ngata ʻoe koloa mo e nāunau mei he ngaahi meʻa teuteu matamatalelei. \v 10 ‌ʻOku ne ʻatā, mo ngaongao mo lala: pea ʻoku vaivai ʻae loto, pea ʻoku fehapeaki ʻae ongo tui, pea ʻoku lahi ʻae langa ʻi he ngaahi kongaloto kotoa pē, pea ʻoku ʻuliʻuli honau mata kotoa pē. \v 11 Ko faʻa ʻae potu nofoʻanga ʻoe fanga laione, mo e keinangaʻanga ʻoe fanga laione mui, ʻaia naʻe ʻalu ai ʻae laione, ʻio, ʻae laione motuʻa mo e ʻuhikiʻi laione, pea naʻe ʻikai fakamanavahēʻi kinautolu ʻe ha niʻihi? \v 12 Naʻe haehae ʻe he laione ke taau mo ʻene fānau, pea ne sisinaʻi maʻa hono fanga laione fefine, pea naʻe fakapito hono ngaahi luo ʻi he meʻakai, mo hono ngaahi ʻana ʻaki ʻae meʻa kuo fakamālohia. \v 13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe, pea te u tutu ʻa ʻene ngaahi saliote ʻi he ʻahu, pea ʻe fakaʻauha ʻe he heletā ʻae fanga laione mui: pea te u motuhi hoʻo meʻakai mei māmani, pea ko e leʻo ʻo ho kau talafekau ʻe ʻikai ha toe fanongo ki ai.” \c 3 \cd \it 1–19 Ko e ʻauha fakamanavahē ʻo Ninive.\it* \p \v 1 Malaʻia ki he kolo pani toto! ʻOku pito kotoa pē ia ʻi he ngaahi loi mo e kaihaʻa; ʻoku ʻikai ke mahuʻi \add mei ai \add*ʻa ia kuo fakamālohia; \v 2 Ko e pā ʻoe meʻa tā, mo e longoaʻa mo e ngatata ʻoe ngaahi vaʻe saliote, pea mo e fanga hoosi, pea mo e hopohopo ʻae ngaahi saliote. \v 3 ‌ʻOku hiki hake ʻe he tangata heka hoosi ʻae heletā ngingila mo e tao ngingila foki; ʻoku tokolahi ʻaupito ʻae haʻanga, pea ʻoku tokolahi ʻae ʻangaʻanga; pea taʻefaʻalaua honau kakai mate; ʻoku nau humu ki honau ngaahi ʻangaʻanga: \v 4 Koeʻuhi ko e ngaahi feʻauaki lahi ʻaupito ʻae muitau hoihoifua, ʻae fineʻeiki ʻoe ngaahi mana loi, ʻaia ʻoku fakatau ʻae ngaahi puleʻanga ʻi heʻene faʻa feʻauaki, mo e ngaahi faʻahinga kakai ʻi heʻene mana loi. \v 5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe; pea te u fakahā ho ngaahi tapaʻi kofu ʻi ho mata, pea te u fakahā ho telefua ki he ngaahi faʻahinga kakai, mo ho mā ki he ngaahi puleʻanga. \v 6 Pea te u lī ʻae meʻa fakalielia kiate koe, mo fakaʻuliʻi koe, pea fokotuʻu koe, ko e siofiaʻanga. \v 7 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻilonga ʻakinautolu ʻoku sio kiate koe, te nau hola meiate koe, mo nau pehē, ‘Kuo fakalala ʻa Ninive: ko hai ʻe tēngihia ia?’ Te u kumi mei fē ha kau fakafiemālie kiate koe?” \p \v 8 ‌ʻOku ke lelei koā ʻia No, ʻaia naʻe kakai, pea naʻe tuʻu ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi vaitafe, ʻaia naʻe takatakai ʻe he ngaahi vai, ʻaia ko hono puke ko e tahi, mo hono ʻā naʻe mei he tahi? \v 9 Ko hono mālohiʻanga ʻa ʻItiopea mo ʻIsipite, pea naʻe taʻefaʻalaua ia; ko ho kau tokoni ʻa Puti mo Lupimi. \v 10 Ka naʻe ʻave ia, naʻe ʻalu ia ki he pōpula: naʻe laiki foki ʻa ʻene fānau valevale ʻi he muʻa hala ʻoe ngaahi hala kotoa pē: pea naʻa nau talotalo ki heʻene kau mātuʻa, mo hono houʻeiki kotoa pē naʻe haʻi ʻaki ʻae ukamea fihifihi. \v 11 Ko koe foki te ke kona, ʻe fakafufū koe, ko koe foki te ke kumi mālohi koeʻuhi ko e fili. \v 12 ‌ʻE tatau hoʻo ngaahi potu mālohi mo e ngaahi ʻakau ko e fiki ʻi hoʻo ʻuluaki toʻukai; ka lulululu, ʻe tō, ʻio, ki he ngutu ʻo ia ʻoku kai. \v 13 Vakai ko hoʻo kakai ʻoku ʻiate koe, ko e kau fefine; ʻe fakaava ʻaupito ʻae ngaahi matapā ʻo ho fonua ki ho ngaahi fili; ʻe kai ʻe he afi ʻa ho ngaahi songo. \v 14 Utu hoʻo vai ki he tau, teuteu hoʻo ngaahi kolo tau: ʻalu ki he ʻumea, pea malaki ʻae lahe, ngaohi ke mālohi ʻae taʻoʻanga ʻumea. \v 15 ‌ʻE kai koe ʻe he afi ʻi ai; ʻe motuhi koe ʻe he heletā, te ne kai koe ke ʻosi hangē ko e ʻunufe; fakatokolahi koe ʻo hangē ko e ʻunufe, fakatokolahi koe ke hangē ko e heʻe. \v 16 Ko hoʻo kau tangata fakatau kuo ke fakatokolahi ʻi he ngaahi fetuʻu ʻoe langi: ʻoku fai ʻae maumau ʻe he ʻunufe, pea ne puna atu. \v 17 ‌ʻOku tatau ho ngaahi tuʻi mo e fanga heʻe, mo hoʻo kau pule mo e fanga heʻe lalahi, ʻaia ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻā ʻi he ʻaho momoko, ka ka hopo hake ʻae laʻā ʻoku nau puna atu, pea ʻoku ʻikai ke kei ʻilo ʻa honau potu pe ʻoku nau ʻi fē. \v 18 ‌ʻOku mohe hoʻo kau tauhi, ʻe tuʻi ʻo ʻAsilia: ʻe nofo hoʻo ngaahi houʻeiki ʻi he efu: kuo movetevete ʻa hoʻo kakai ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku ne tānaki kinautolu. \v 19 ‌ʻOku ʻikai ha fakamoʻui ki ho volu; ʻoku lahi ho lavea; ko kinautolu kotoa pē ʻe fanongo ki hoʻo ongoongo, te nau pasi nima kiate koe: he ko hai ʻakinautolu naʻe ʻikai ke hoko ki ai hoʻo angahala maʻuaipē?