\id MRK \h Maʻake \toc1 Ko E Ongoongolelei Naʻe Tohi E Maʻake \toc2 Maʻake \toc3 Mk \mt2 KO E ONGOONGOLELEI \mt3 NAʻE TOHI E \mt1 MAʻAKE \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e ngāue ʻa Sione ko e Papitaiso. 9 ʻOku papitaiso ʻa Sisu, 12 ʻOku ʻahiʻahiʻi ia, 14 ʻOku ne malanga: 16 ʻOku ne ui ʻa Pita, mo ʻAnitelū, mo Semisi, mo Sione: 23 ʻOku ne fakamoʻui ʻae tokotaha naʻe ulusino ai ʻae tēvolo, 29 Mo e faʻē ʻae uaifi ʻo Pita, 32 Mo e kakai mahaki tokolahi, 41 Pea ne fakamaʻa ʻae kilia.\it* \p \v 1 Ko e kamataʻanga ʻoe ongoongolelei ʻa Sisu Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua; \v 2 ‌ʻO hangē ko ia ʻoku tohi ʻi he kau palōfita, \q1 “Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao, \q2 ʻaia te ne teuteu ho hala kiate koe. \q1 \v 3 Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, \q2 ‘Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki, \q2 fakatonutonu hono ngaahi ʻaluʻanga.’” \p \v 4 Naʻe papitaiso ʻe Sione ʻi he toafa, mo ne malangaʻaki ʻae papitaiso ʻoe fakatomala ki he fakamolemole ʻoe angahala. \v 5 Pea naʻe ʻalu atu kiate ia ʻae fonua kotoa pē ko Siutea, pea mo kinautolu ʻo Selūsalema, ʻonau papitaiso kotoa pē ʻiate ia ʻi he vaitafe ko Sioatani, ʻo vete ʻenau ngaahi angahala. \v 6 Pea naʻe kofuʻaki ʻa Sione ʻae fulufuluʻi kāmeli, pea nonoʻo ʻaki hono konga loto ʻae kiliʻi manu; pea naʻa ne kai ʻae heʻe mo e meʻa huʻamelie ʻoe vao; \v 7 Pea naʻa ne malanga, ʻo pehē, “ʻOku muimui ʻiate au ʻae tokotaha ʻoku lahi kiate au, ko e nonoʻo ʻoe topuvaʻe ʻoʻona ʻoku ʻikai taau mo au ke u punou hifo ʻo vevete. \v 8 Ko e moʻoni, kuo u papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae vai: ka te ne papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.” \p \v 9 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe haʻu ʻa Sisu mei Nāsaleti ʻo Kaleli, pea papitaiso ia ʻe Sione ʻi Sioatani. \v 10 Pea ʻalu hake leva ia mei he vai, pea ne mamata kuo mavaeua ʻae langi, pea maliu hifo ʻae Laumālie kiate ia, ʻo hangē ko e lupe: \v 11 Pea ongo mai ʻae leʻo mei he langi, \add naʻe pehē\add*, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga koe, ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai.” \v 12 Pea taki leva ia ʻe he Laumālie ki he toafa. \v 13 Pea naʻe ʻi he toafa ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane; pea naʻe ʻi ai mo ia ʻae fanga manu kai vao; kae tauhi ia ʻe he kau ʻāngelo. \v 14 Pea kuo fakahū ʻa Sione ki he fale fakapōpula, pea haʻu ʻa Sisu ki Kaleli, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua, \v 15 ‌ʻo ne pehē, “Kuo hokosia ʻae kuonga, pea ʻoku ofi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua: mou fakatomala, pea tui ki he ongoongolelei.” \p \v 16 ¶ Pea ʻi heʻene hāʻele ʻi he matātahi ʻo Kaleli, naʻa ne mamata kia Saimone, mo ʻAnitelū ko hono tokoua, ʻoku na lafo ʻae kupenga ki tahi: he ko e ongo toutai ika ʻakinaua. \v 17 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinaua, “Mo muimui mai ʻiate au, pea te u ngaohi ʻakimoua ke mo toutai tangata.” \v 18 Pea naʻa na liʻaki leva, hona kupenga, ʻo muimui ʻiate ia. \v 19 Pea ʻalu siʻi atu ia, mo ne mamata kia Semisi ko e \add foha \add*ʻo Sepeti, mo Sione ko hono tokoua, naʻa na ʻi he vaka foki, ʻo pena honau kupenga. \v 20 Pea ne ui leva ʻakinaua: pea naʻa na liʻaki ʻena tamai ko Sepeti ʻi he vaka mo e kau ngāue kuo unga, ka na muimui ʻiate ia. \v 21 Pea nau ō ki Kapaneume: pea hū leva ia ki he falelotu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo ne ako. \v 22 Pea nau ofo ʻi heʻene akonaki: he naʻa ne akonakiʻi ʻakinautolu ʻo taau mo ia ʻoku mālohi, ka naʻe ʻikai hangē ko e kau tangata tohi. \p \v 23 ¶ Pea naʻe ʻi honau falelotu ʻae tangata naʻe ʻiate ia ʻae laumālie ʻuli: pea kalanga leva ia, \v 24 ‌ʻo pehē, “E Sisu ʻo Nāsaleti, tuku ai pe; ko e hā ʻakimautolu kiate koe? Kuo ke haʻu ke fakaʻauha ʻakimautolu? ʻOku ou ʻilo koe, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua.” \v 25 Pea lolomi ia ʻe Sisu, ʻo pehē, “Ke ke fakalongo pē, pea ke haʻu kituʻa ʻiate ia.” \v 26 Pea kuo haehae ia ʻe he laumālie ʻuli, mo tangi ʻaki ʻae leʻo lahi, pea ne toki mahuʻi ʻiate ia. \v 27 Pea naʻe ofo ai ʻakinautolu kotoa pē, ko ia ne nau fakafefehuʻiʻaki ai ʻiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae meʻa ko eni? Ko e hā ʻae akonaki foʻou ni? He ʻoku fekau ʻe ia ʻi he mālohi ki he kau laumālie ʻuli, pea ʻoku nau talangofua kiate ia.” \v 28 Pea naʻe mafola leva ʻa hono ongoongo ʻi he potu kotoa pē ʻo Kaleli. \v 29 Pea kuo nau ʻalu mei he falelotu, naʻa nau hū, fakataha mo Semisi mo Sione, ki he fale ʻo Saimone mo ʻAnitelū. \v 30 Ka naʻe tokoto ʻae faʻē ʻae uaifi ʻo Saimone ʻoku mahaki ko e mofi; pea nau fakahā leva ia kiate ia. \v 31 Pea haʻu ia ʻo puke hono nima, ʻo ne fokotuʻu ia: pea mahuʻi leva ʻae mofi ʻiate ia, ʻo ne tauhi ʻakinautolu. \v 32 Pea kuo efiafi, ʻo feʻunga mo e tō ʻae laʻā, mo ʻenau ʻomi kiate ia ʻakinautolu kotoa pē naʻe mahaki, mo kinautolu naʻe ulusino ai ʻae kau tēvolo. \v 33 Pea fakataha ʻae kolo kotoa pē ki he matapā. \v 34 Pea fakamoʻui ʻe ia ʻae tokolahi naʻe mahaki ʻi he mahaki kehekehe, mo ne kapusi ʻae kau tēvolo tokolahi: pea ne taʻofi ke ʻoua ʻe lea ʻae kau tēvolo, koeʻuhi kuo nau ʻilo ia. \v 35 Pea pongipongi ai, naʻa ne tuʻu hake ʻoku teʻeki ʻaho, pea ʻalu ia kituaʻā ʻo mole atu ki he potu lala, pea lotu ai. \v 36 Pea muimui ʻiate ia ʻa Saimone, mo kinautolu naʻe ʻiate ia. \v 37 Pea kuo ʻilo ia, pea nau pehē kiate ia, “ʻOku kumi kotoa pē kiate koe.” \v 38 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ke tau ō ki he ngaahi potu kakai ʻoku ofi mai, koeʻuhi ke u malanga ai foki: he ko ia naʻaku haʻu ai.” \v 39 Pea naʻe ʻalu ʻo malanga ʻe ia ʻi honau ngaahi falelotu ʻi Kāleli kotoa pē, mo ne kapusi ʻae kau tēvolo. \v 40 Pea naʻe haʻu kiate ia ʻae kilia, naʻe kole kiate ia, ʻo tuʻulutui kiate ia, mo ne pehē kiate ia, “Kapau ko ho finangalo ʻoku ke faʻa fakamaʻa au.” \v 41 Pea ʻaloʻofa ʻa Sisu, ʻo mafao atu hono nima, ʻo ala kiate ia, pea ne pehē ki ai, “Ko hoku loto ia; ke ke maʻa koe.” \v 42 Pea kuo lea ia, mo ʻene mahuʻi leva ʻae kilia ʻiate ia, pea maʻa ai ia. \v 43 Pea ne naʻinaʻi mālohi kiate ia, pea toki fekau ke ne ʻalu: \v 44 ‌ʻo ne pehē ki ai, “Vakai ʻoua naʻa ke lea ki ha taha: ka ke ʻalu, ʻo fakahā Ko e ki he taulaʻeiki, mo ʻatu ʻae ngaahi meʻa naʻe fekau ʻe Mōsese koeʻuhi ko hoʻo fakamaʻa, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.” \v 45 Ka naʻe ʻalu atu ia, ʻo ne kamata fakahā ʻo lahi, mo fanongonongo ʻae meʻa \add ni\add*, ko ia naʻe ʻikai ai ke toe faʻa ʻalu fakahā \add ʻa Sisu \add*ʻi he kolo, ka naʻe ʻi tuaʻā ia ʻi he ngaahi potu lala: pea naʻa nau haʻu mei he potu kotoa pē kiate ia. \c 2 \cd \it 1 ʻOku fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻae tokotaha naʻe mahaki tete, 14 ʻOku ne ui ʻa Mātiu mei he tukuhauʻanga, 15 ʻOku kai fakataha mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala, 18 ʻOku ne fakahā hono ʻuhinga ʻoe taʻeʻaukai ʻa ʻene kau ākonga, 23 Pea mo ʻenau toli ʻae fua ʻoe uite ʻi he ʻaho Sāpate.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho pea toe ʻalu ia ki Kapaneume; pea kuo ongo atu ʻoku ʻi he fale ia. \v 2 Pea fakataha leva ʻae fuʻu tokolahi, naʻe ʻikai ke faʻa hao \add ʻi he fale\add*, pe ofi ki he matapā: pea malangaʻaki ʻe ia ʻae folofola kiate kinautolu. \v 3 Pea naʻe ʻomi mo kinautolu kiate ia ʻae tokotaha naʻe mahaki tete, ʻaia naʻe fata ʻe he toko fā. \v 4 Pea ʻi he ʻikai te nau faʻa hao ʻo ofi kiate ia koeʻuhi ko e kakai, naʻa nau tatala ʻae ʻato \add ʻoe fale \add*naʻe ʻi ai ia: pea kuo haeʻi ia, naʻa nau tukutuku hifo ʻae mohenga naʻe tokoto ai ʻae mahaki tete. \v 5 Pea kuo mamata ʻa Sisu ki heʻenau tui, pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete, “Foha, kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala.” \v 6 Ka naʻe nofo ai ʻae niʻihi ʻoe kau tangata tohi, ʻonau fifili ʻi honau loto, \add ʻo pehē\add*, \v 7 “Ko e hā ʻoku lea fie ʻOtua pehē ai ʻae tangata ni? Ko hai ʻe faʻa fakamolemole ʻae angahala ka ko e ʻOtua pe?” \v 8 Pea kuo ʻiloʻi leva ʻe Sisu ʻi hono loto ʻoku pehē ʻenau fifili ʻi honau loto, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fifili ai ʻi homou loto ki he ngaahi meʻa ni? \v 9 He ʻoku faingofua ʻa fē, ʻae lea ʻaki ki he mahaki tete, ‘Kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala;’ pe ko e lea, ‘Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohenga, mo ke ʻalu?’ \v 10 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻi he Foha ʻoe tangata ʻae mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻae angahala,” (pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete), \v 11 “ʻOku ou pehē atu kiate koe, Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohenga, mo ke ʻalu ki ho fale.” \v 12 Pea tuʻu hake leva ia, ʻo toʻo ʻae mohenga, pea ne ʻalu kituʻa ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē; ko ia ne nau ofo ai kotoa pē, mo fakamālō ki he ʻOtua, ʻonau pehē, “Kuo teʻeki te tau mamata ʻi ha meʻa pehē.” \v 13 Pea toe ʻalu atu ia ki he matātahi; pea kātoa kiate ia ʻae kakai kotoa pē, pea ne akonakiʻi ʻakinautolu. \v 14 Pea ʻi heʻene ʻalu atu, naʻa ne mamata kia Livai ko e \add foha \add*ʻo ʻAlefiusi, ʻoku nofo ia ʻi he tukuhauʻanga, pea ne pehē kiate ia, “Muimui kiate au.” Pea tuʻu ia ʻo muimui ʻiate ia. \v 15 Pea ʻi he nofo \add ʻa Sisu \add*ʻi hono fale, ʻo kai, naʻe tokolahi ʻae tānaki tukuhau mo e angahala, naʻa nau nonofo mo Sisu mo ʻene kau ākonga: he naʻe tokolahi ʻakinautolu naʻe muimui ʻiate ia. \v 16 Pea ʻi he mamata ʻe he kau tangata tohi mo e Fālesi ʻoku ne kai mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala, naʻa nau pehē ki heʻene kau ākonga, “Ko e hā ʻoku kai mo inu fakataha ai ia mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala?” \v 17 Pea kuo fanongo ʻa Sisu ki ai, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae faitoʻo kiate kinautolu ʻoku mālōlō, ka ki he mahaki: naʻe ʻikai teu haʻu ke ui ʻae māʻoniʻoni, ka ko e angahala ke fakatomala.” \v 18 Pea naʻe faʻa ʻaukai ʻae kau ākonga ʻa Sione mo e \add ākonga \add*ʻae kau Fālesi: pea nau haʻu ʻo pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku faʻa ʻaukai ai ʻae kau ākonga ʻa Sione pea mo e Fālesi, ka ʻoku ʻikai ʻaukai hoʻo kau ākonga?” \v 19 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “E faʻa ʻaukai ʻae kāinga ʻoe tangata taʻane, ʻi he kei ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane? E ʻikai te nau faʻa ʻaukai ʻi he lolotonga ʻoku ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane. \v 20 Kae hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻe ʻave ai ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane, pea ko e ngaahi ʻaho ko ia te nau toki ʻaukai ai. \v 21 “ʻOku ʻikai foki ha taha te ne ʻai ha konga meʻa foʻou ki he kofu motuʻa: he ko e \add konga \add*foʻou ʻoku ʻai ke ʻoposi ʻaki, ʻe mafaufau ai ia pea ʻe ʻāsili ai hono mahaehae. \v 22 Pea ʻoku ʻikai utu ʻeha taha ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina ʻoku motuʻa; ka pehē ʻe haeʻi ʻe he uaine foʻou ʻae ngaahi hina, pea malingi ʻae uaine, pea maumau ʻae hina; ka ʻoku ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina foʻou.” \v 23 Pea naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi ngoue uite ʻi he ʻaho Sāpate; pea ʻi heʻenau ʻalu, naʻe kamata toli ʻe heʻene kau ākonga ʻae fua ʻoe uite. \v 24 Pea pehē ʻe he kau Fālesi kiate ia, “Vakai, ko e hā ʻoku nau fai ai ʻi he ʻaho Sāpate ʻaia ʻoku ʻikai ngofua?” \v 25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Naʻe ʻikai te mou lau ʻaia naʻe fai ʻe Tevita, ʻi heʻene tuʻutāmaki, mo fiekaia, ʻaia mo kinautolu naʻe ʻiate ia? \v 26 ‌ʻA ʻene hū ki he fale ʻoe ʻOtua ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻApiata ko e taulaʻeiki lahi, ʻo ne kai ʻae mā ʻoe ʻao, ʻaia naʻe ʻikai ngofua ke kai ka ko e kau taulaʻeiki pe, pea ne ʻange foki kiate kinautolu naʻe ʻiate ia? \v 27 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Naʻe \add ngaohi \add*ʻae Sāpate koeʻuhi ko e tangata, ka naʻe ʻikai ngaohi ʻae tangata koeʻuhi ko e Sāpate: \v 28 ko ia ko e Foha ʻoe tangata ko e ʻEiki ia ʻoe Sāpate foki.” \c 3 \cd \it 1 ʻOku fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻae nima mate, 10 Mo e mahaki kehekehe: 11 ʻOku ne lolomi ʻae kau laumālie ʻuli: 13 ʻOku ne fill ʻa hono kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua: 22 ʻOku ne fakahā ʻoku ʻikai kau ia mo Pelisipupe: 31 ʻOku ne fakahā pe ko hai hono tokoua, mo e tuofefine mo ʻene faʻē.\it* \p \v 1 Pea toe hū ia ki he falelotu; pea naʻe ʻi ai ʻae tangata kuo mate hono nima. \v 2 Pea naʻa nau lamasi ia, pe te ne fakamoʻui ia ʻi he ʻaho Sāpate: ka nau fakakoviʻi ai ia. \v 3 Pea pehē ʻe ia ki he tangata naʻe nima mate, “Tuʻu mai.” \v 4 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku ngofua ke fai lelei ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate, pe ko e fai kovi? Ke fakamoʻui, pe tāmateʻi?” Ka naʻa nau fakalongo pe. \v 5 Pea kuo vakai foli ʻe ia ʻakinautolu kuo tuputāmaki, he naʻe mamahi ia koeʻuhi ko e fefeka ʻo honau loto, pea ne pehē ki he tangata, “Mafao mai ho nima.” Pea ne mafao atu \add ia\add*: pea fakamoʻui hono nima ʻo hangē ko \add hono nima \add*e taha. \v 6 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻae kau Fālesi, ʻonau alea leva mo e kau Helotiane kiate ia, pe fēfeeʻi ʻenau tāmateʻi ia. \v 7 Ka naʻe ʻalu ʻa Sisu mo ʻene kau ākonga ki he tahi: pea muimui kiate ia ʻae fuʻu tokolahi mei Kāleli mo Siutea, \v 8 Pea naʻe haʻu kiate ia, mei Selūsalema, mo ʻAitumia, mo e tuʻa Sioatani, mo kinautolu naʻe ofi ki Taia mo Saitoni, ʻae fuʻu tokolahi ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa lahi kuo ne fai. \v 9 Pea naʻe fekau ʻe ia ki heʻene kau ākonga, ke ʻai ha vaka siʻi ke tatali kiate ia, koeʻuhi ko e fuʻu tokolahi, telia naʻa nau fakaʻefihiaʻi ia. \v 10 He kuo ne fakamoʻui ʻae tokolahi; ko ia ne nau fakaʻefihiaʻi ia, ka nau ala kiate ia, ʻakinautolu naʻe mahaki. \v 11 Pea mo e kau laumālie ʻuli, ʻi heʻenau mamata kiate ia, naʻa nau tō ki lalo ʻi hono ʻao, pea tangi, ʻo pehē, “Ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua.” \v 12 Pea ne fekau mālohi kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa nau fakahā ia. \v 13 Pea naʻe ʻalu hake ia ki he moʻunga, ʻo ne ui kiate ia ʻakinautolu naʻe loto ia ki ai: pea nau ʻalu ange kiate ia. \v 14 Pea ne tuʻutuʻuni ʻae toko hongofulu ma toko ua, ke nau ʻiate ia, pea koeʻuhi ke ne fekau atu ʻakinautolu ke malanga, \v 15 Pea ke maʻu ʻae mālohi ke fakamoʻui ʻae ngaahi mahaki, mo kapusi ʻae kau tēvolo: \v 16 Ko Saimone naʻa ne fakahingoa ko Pita; \v 17 mo Semisi ko e \add foha \add*ʻo Sepeti, mo Sione ko e tokoua ʻo Semisi; pea ne fakahingoa ʻakinaua ko Poaneasesi, ʻa ia, “Ko e ongo foha ʻoe mana:” \v 18 mo ʻAnitelū, mo Filipe, mo Pātolomiu, mo Mātiu, mo Tōmasi, mo Semisi ko e \add foha \add*ʻo ʻAlefiusi, mo Tatiusi, mo Saimone ko e Kēnani, \v 19 mo Siutasi ʻIsikaliote ʻaia foki naʻa ne lavakiʻi ia: pea naʻa nau hū ki ha fale. \p \v 20 ¶ Pea toe fakataha ʻae kakai, ko ia naʻe ʻikai ai te nau faʻa fai ʻenau kai mā. \v 21 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa hono kāinga, naʻa nau ʻalu atu ko hono puke: he naʻa nau pehē, “Kuo vale ia.” \p \v 22 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata tohi naʻe ʻalu hifo mei Selūsalema, “ʻOku ʻiate ia ʻa Pelisipupe, pea ʻoku ne kapusi ʻae kau tēvolo ʻi he ʻeiki ʻoe kau tēvolo.” \v 23 Pea ne ui ʻakinautolu, mo ne pehē kiate kinautolu ʻi he ngaahi fakatātā, “E faʻa kapusi fēfē ʻe Sētane ʻa Sētane? \v 24 Pea kapau ʻe feʻiteʻitani ha puleʻanga, ʻe ʻikai tuʻumaʻu ʻae puleʻanga ko ia. \v 25 Pea kapau ʻe feʻiteʻitani ha fale, ʻe ʻikai tuʻumaʻu ʻae fale ko ia. \v 26 Pea kapau ʻe angatuʻu ʻa Sētane kiate ia, mo feʻiteʻitani, ʻe ʻikai tuʻumaʻu ia, kae ngata ai ia. \v 27 “E ʻikai ha taha te ne faʻa hū ki he fale ʻoe tokotaha mālohi, mo kaihaʻasi ʻene ngaahi koloa, ka ʻi heʻene tomuʻa haʻi ʻae tokotaha mālohi; pea te ne toki kaihaʻasi ʻene koloa. \v 28 “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE fakamolemole ʻae ngaahi hia kotoa pē ʻae fānau ʻae tangata, mo e lohiakiʻi ʻaia kotoa pē te nau lohiaki: \v 29 Ka ko e lohiakiʻi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni ʻe ʻikai fakamolemolea ʻo lauikuonga, ka ʻoku tuʻutāmaki ia ki he malaʻia taʻengata:” \v 30 Koeʻuhi naʻe pehē ʻekinautolu, “ʻOku ʻiate ia ʻae laumālie ʻuli.” \p \v 31 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻa hono kāinga mo ʻene faʻē, ʻonau tutuʻu ʻituʻa, pea nau fekau kiate ia. \v 32 Pea pehē kiate ia ʻe he kakai naʻa nau nofo ʻo kāpui ia, “Vakai, ko hoʻo faʻē mo ho kāinga ʻoku ʻituʻa, ko ʻenau kumi koe.” \v 33 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko hai ʻeku faʻē mo hoku kāinga?” \v 34 Pea vakai foli ʻe ia ʻakinautolu naʻa nau nofo ʻo kāpui ia, mo ne pehē, “Vakai, ko ʻeku faʻē mo hoku kāinga! \v 35 He ko ia te ne fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ko hoku tokoua ia, mo hoku tuofefine, mo \add ʻeku \add*faʻē.” \c 4 \cd \it 1 Ko e fakatātā ʻoe tūtuuʻi, 14 Mo hono fakamatala. 21 Ke tau fakamaama ʻae kakai kehe. 26 Ko e fakatātā ʻoe tenga naʻe tupu fakalilolilo pe, 30 Ko e tengaʻi musita. 35 ʻOku lolomi ʻe Kalaisi ʻae taufa ʻi tahi.\it* \p \v 1 Pea toe kamata akonaki ia ʻi he matātahi: pea kuo kātoa kiate ia ʻae fuʻu kakai, ko ia ne heka ai ia ki he vaka, ʻo nofo ʻi tahi: pea naʻe ʻi ʻuta ʻo ofi ki tahi ʻae kakai kotoa pē. \v 2 Pea ne akonaki ʻaki ʻakinautolu ʻae meʻa kehekehe ʻi he fakatātā, ʻo ne pehē kiate kinautolu ʻi heʻene akonaki, \v 3 “Fanongo; Vakai, naʻe ʻalu atu ʻae tangata tūtuuʻi ke tūtuuʻi: \v 4 Pea ʻi heʻene tūtuuʻi, naʻe mokulu ʻa e \add tenga \add*niʻihi ʻi he veʻe hala, pea haʻu ʻae fanga manupuna ʻoe ʻatā, ʻo kai ʻo ʻosi ia. \v 5 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he potu makamaka, naʻe siʻi ai ʻae kelekele; pea tupu leva ia, koeʻuhi naʻe ʻikai matolu ʻae kelekele: \v 6 Ka ʻi he ʻalu hake ʻae laʻā, naʻe vela ai ia; pea koeʻuhi naʻe ʻikai hano aka, ne mate ia. \v 7 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he ʻakau talatala, pea tupu hake ʻae ʻakau talatala, ʻo fakakāsia ia, pea ʻikai ai hano fua. \v 8 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he kelekele lelei, pea tupu hake ʻae fua ʻo lahi; ʻo taki tolungofulu ʻae niʻihi, pea taki onongofulu ʻae niʻihi, pea taki teau ʻae niʻihi.” \v 9 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ʻoku telinga ongo, ke ongoʻi ia.” \v 10 Pea kuo tokotaha pe ia, pea ko kinautolu naʻe ʻiate ia mo e toko hongofulu ma toko ua, naʻa nau fehuʻi kiate ia ki he fakatātā. \v 11 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kuo tuku kiate kimoutolu ke mou ʻilo ʻae meʻa lilo ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua: ka ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa\add ni \add*kotoa pē ʻi he fakatātā kiate kinautolu ʻoku ʻituʻa: \v 12 Koeʻuhi ‘ʻOku nau ʻā ʻo mamata, kae ʻikai ʻilo; pea ʻoku nau fanongo mo ongo, kae ʻikai tokanga; telia naʻa ʻiloange kuo liliu ai ʻakinautolu, pea fakamolemole ai ʻenau ngaahi hia.’” \v 13 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻae fakatātā ni? Pea te mou ʻilo fēfē ʻae ngaahi fakatātā kotoa pē? \p \v 14 ¶ Ko e tangata tūtuuʻi ʻoku ne tūtuuʻi ʻae folofola. \v 15 Ko kinautolu eni ʻi he veʻe hala, ʻaia ʻoku tūtuuʻi ki ai ʻae folofola; pea kuo nau fanongo, pea haʻu leva ʻa Sētane, ʻo ʻave ʻae folofola naʻe tūtuuʻi ki honau loto. \v 16 Pea ko kinautolu eni foki kuo tūtuuʻi ʻi he potu makaʻia; ʻi heʻenau fanongo ki he folofola ʻoku nau maʻu leva ia ʻi he fiefia; \v 17 Ka ʻoku ʻikai ha aka ʻiate kinautolu, ko ia ʻoku nau maʻu ai \add ia \add*ʻo fuonounou: pea ka tupu ʻae mamahi pe ʻae fakatanga, koeʻuhi ko e folofola, ʻoku hinga leva ʻakinautolu. \v 18 Pea ko kinautolu eni kuo tūtuuʻi ki he ʻakau talatala; ʻoku nau fanongo ki he folofola, \v 19 Ka ko e tokanga ki māmani, mo e kākā ʻoe koloa, mo e hū ʻae holi lahi ki he ngaahi meʻa kehekehe, ʻoku kāsia ai ʻae folofola, pea taʻefua ai ia. \v 20 Pea ko kinautolu eni kuo tūtuuʻi ki he kelekele lelei; ʻoku nau fanongo ki he folofola, pea maʻu \add ia\add*, pea tupu ai ʻae fua, ko e taki tolungofulu ʻae niʻihi, pea taki onongofulu ʻae niʻihi, pea taki teau ʻae niʻihi.” \p \v 21 ¶ Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻomi koā ha maama ke tuku ʻi he lalo puha fua, pe ʻi lalo mohenga? Kae ʻikai ke fokotuʻu ki he tuʻunga maama? \v 22 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻufiʻufi, ʻe taʻefakahā; pea ʻoku ʻikai ha meʻa fakalilolilo, ʻe taʻeʻiloa. \v 23 Ko e tangata ko ia ʻoku telinga ongo, ke ongoʻi ia.” \v 24 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Tokanga ki he meʻa ʻoku mou fanongo ki ai: he ko e meʻa fuofua te mou fua ʻaki, ʻe \add toe \add*fua ʻaki kiate kimoutolu: pea ʻe foaki fakalahi kiate kimoutolu ʻoku tokanga. \v 25 He ko ia ʻoku ne maʻu, ʻe \add toe \add*foaki kiate ia: pea ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu.” \p \v 26 ¶ Pea pehē ʻe ia, “Ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻoku tatau mo e tenga naʻe lī ʻe ha tangata ki he kelekele; \v 27 Pea mohe ia, mo tuʻu hake, ʻi he pō mo e ʻaho, pea moʻui ʻae tenga ʻo tupu hake, ʻoku ʻikai te ne ʻilo pe ʻoku fēfē. \v 28 He ʻoku tupu ʻi he kelekele ʻae fua ʻoʻona pe; ko e ʻuluaki ko e muka, pea hoko mo e fua, pea toki hoko mo e uite kuo motuʻa. \v 29 Pea ka motuʻa ʻae fua, ʻoku ne ʻai leva ʻae hele tuʻusi, koeʻuhi kuo hoko ʻae ututaʻu. \p \v 30 ¶ “Pea pehē ʻe ia, Te tau fakatatau ki he hā ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua? Pe ko e hā ha fakatātā te tau fakatatau ia ki ai? \v 31 ‌ʻOku tatau ia mo e tengaʻi musita, ʻaia ʻoka tūtuuʻi ki he kelekele, ʻoku siʻi taha pe ʻi he ngaahi tenga kotoa pē ʻoku ʻi he kelekele: \v 32 Ka kuo tūtuuʻi ia, pea tupu hake, ʻo hoko ʻo lahi ʻi he faʻahinga \add ʻakau \add*iiki kotoa pē, pea tupu ia ʻo vaʻavaʻa lalahi: ko ia ʻoku faʻa nofo ʻae fanga manu ʻoe ʻatā ʻi hono malumalu.” \v 33 Pea ʻi he ngaahi fakatātā pehē ʻo lahi, naʻa ne lea ʻaki ʻae lea kiate kinautolu, ʻo fakatatau ki heʻenau faʻa fanongo. \v 34 Pea naʻe ʻikai te ne lea kiate kinautolu ka ʻi he fakatātā pe: pea \add ʻi heʻenau nonofo \add*ko kinautolu pe, naʻa ne fakamatala ʻae meʻa kotoa pē ki heʻene kau ākonga. \v 35 Pea kuo efiafi ʻi he ʻaho ko ia, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Ke tau ō ki he kauvai ʻe taha.” \v 36 Pea kuo nau fekau ke ʻalu ʻae kakai, pea nau ʻave ia ʻi heʻene kei ʻi he vaka. Pea naʻe folau mo ia ʻae ngaahi vaka iiki. \v 37 Pea naʻe tupu ʻae fuʻu matangi lahi, pea feʻohofi ʻae ngaahi peau ki he vaka, pea ngoto ai. \v 38 Pea naʻa ne ʻi he taumuli ʻoe vaka, ʻo mohe ki he ʻolunga: pea naʻa nau fafangu ia, ʻo pehē kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?” \v 39 Pea tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻae matangi, mo ne pehē ki he tahi, “Fiemālie, pea ke tokalelei.” Pea naʻe malū ʻae matangi, ʻo mātuʻaki tofukī. \v 40 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou manavasiʻi pehē ai? Ko e hā ʻoku ʻikai ai haʻamou tui?” \v 41 Pea naʻa nau manavahē lahi ʻaupito, mo nau fepehēʻaki, “Ko hai ʻae tangata ni, ke talangofua pehē ʻae matangi mo e tahi kiate ia?” \c 5 \cd \it 1 ʻOku kapusi ʻe Sisu ʻae lisione ʻoe laumālie ʻuli, 13 ʻOku nau hū ki he fanga puaka. 25 ʻOku ne fakamoʻui ʻae fefine naʻe ʻau, 35 ʻOku ne fokotuʻu moʻui ʻae ʻofefine ʻo Sailosi.\it* \p \v 1 Pea naʻa nau tuku mai ki he kauvai ʻe taha ʻoe tahi, ki he fonua ʻoe kakai Kataline. \v 2 Pea kuo haʻu ia mei he vaka, pea fakafetaulaki leva kiate ia ʻae tangata mei he ngaahi faʻitoka, pea naʻe ʻiate ia ʻae laumālie ʻuli, \v 3 Pea naʻe nofo pe ia ʻi he ngaahi faʻitoka; pea naʻe ʻikai ha tangata te ne faʻa haʻi ʻaki ia ʻae ngaahi ukamea fihifihi: \v 4 He koeʻuhi kuo liunga lahi hono haʻi ʻaki ʻae ngaahi ukamea fakamaʻu mo e ngaahi ukamea fihifihi, pea kuo ne motumotuhi ʻae ngaahi ukamea fihifihi, pea motumotu mo e ngaahi ukamea fakamaʻu: pea kuo ʻikai faʻa fakalalata ia ʻe ha taha. \v 5 Pea naʻe ʻi he ngaahi moʻunga ia mo e ngaahi faʻitoka maʻuaipē, ʻi he pō mo e ʻaho, ʻo ne tangi ai, mo ne tafatafaʻi ʻaki ia ʻae ngaahi maka. \v 6 Ka ʻi heʻene mamata mei he mamaʻo kia Sisu, naʻa ne lele ʻo hū kiate ia. \v 7 ‌ʻO tangi leʻo lahi, ʻo ne pehē, “Ko e hā au kiate koe, Sisu, ko e ʻAlo ʻoe fungani ʻOtua māʻolunga? ʻOku ou hū tōtōaki kiate koe ʻi he ʻOtua, ke ʻoua naʻa ke fakamamahiʻi au.” \v 8 (He naʻa ne pehē kiate ia, “Haʻu kituʻa mei he tangata, ʻa koe ko e laumālie ʻuli.”) \v 9 Pea ne fehuʻi kiate ia, “Ko hai ho hingoa?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko Lisione hoku hingoa; he ʻoku mau tokolahi.” \v 10 Pea ne kole fakamātoato kiate ia ke ʻoua naʻa ne kapusi ʻakinautolu mei he fonua. \v 11 Pea naʻe ʻi ai, ʻo ofi ki he ngaahi moʻunga, ʻae fanga puaka lahi naʻe fafanga. \v 12 Pea kole ʻe he kau laumālie kotoa pē kiate ia, ʻo pehē, “Fekau ʻakimautolu ki he fanga puaka, koeʻuhi ke mau hū ki ai.” \v 13 Pea tuku leva ʻe Sisu ke nau \add fai ia\add*. Pea ʻalu atu ʻae kau laumālie ʻuli, ʻo hū ki he fanga puaka: pea feleleʻi ʻo ʻoho ʻae fanga puaka ʻi he potu tahifohifo ki tahi, (naʻa nau toko ua afe nai;) pea melemo ʻi he tahi. \v 14 Pea feholaki ʻakinautolu naʻe tauhi ʻae fanga puaka, ʻo fakahā ki he kolo, pea mo e tukuʻuta. Pea naʻa nau ʻalu ange ke mamata ki he meʻa kuo fai. \v 15 Pea nau haʻu kia Sisu, ʻo mamata kiate ia naʻe ulusino ai ʻae laumālie ʻuli, ʻo ne maʻu ʻae lisione, ʻoku nofo ia, kuo kofu, pea poto hono loto: pea nau manavahē \v 16 Pea ko kinautolu naʻe mamata \add ki ai\add*, naʻa nau fakahā kiate kinautolu ʻae meʻa naʻe hoko kiate ia naʻe ulusino ai ʻae tēvolo, pea mo e meʻa ki he fanga puaka. \v 17 Pea nau kole leva kiate ia ke ne ʻalu ʻi honau fonua. \v 18 Pea kuo ʻalu ia ki vaka, pea ko ia naʻe ulusino ai ʻae tēvolo ne kole kiate ia ke na nonofo. \v 19 Ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Sisu, ka naʻa ne pehē, “ʻAlu ki ho ʻapi ki ho kāinga, mo fakahā kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe he ʻEiki maʻau, mo ʻene manavaʻofa kiate koe.” \v 20 Pea ne ʻalu ia, ʻo fua fakahā ʻi Tikapolisi ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Sisu maʻana: pea ofo ai kotoa pē. \v 21 Pea kuo toe folau ʻa Sisu ʻi he vaka ki he kauvai ʻe taha, pea kātoa ai kiate ia ʻae kakai tokolahi: pea kuo ofi ia ki tahi. \v 22 Pea vakai, naʻe ʻalu ange ʻae tokotaha ʻoe kau pule ʻoe falelotu, ko Sailosi hono hingoa; pea ʻi heʻene mamata kiate ia, naʻa ne tō hifo ki hono vaʻe, \v 23 ‌ʻO ne kole fakamātoato kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoku ʻofefine siʻi ʻoku tei mate: haʻu, ʻo hili ho nima kiate ia, koeʻuhi ke moʻui ai: pea ʻe moʻui ia.” \v 24 Pea naʻa na ō mo \add Sisu\add*; pea muimui kiate ia ʻae kakai tokolahi, ʻo fakaʻefihia ia. \v 25 Pea ko e fefine ʻe tokotaha, naʻe hongofulu ma ua ʻae taʻu ʻoe ʻau toto ʻiate ia, \v 26 Pea kuo lahi ʻae meʻa kuo ne kātaki ʻi he kau faitoʻo tokolahi, pea kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻene meʻa kotoa pē, pea ʻikai fakaʻaʻau ki muʻa, kae ʻāsili pe hono mahaki. \v 27 Kuo fanongo ia kia Sisu, pea haʻu mo e fononga mei mui, ʻo ala ki hono kofu: \v 28 He kuo pehē ʻe ia, “Kapau teu ala pe ki hono kofu, te u moʻui ai.” \v 29 Pea matuʻu fakafokifā pe ʻae ʻau ʻa hono toto; pea ne ongoʻi ʻi hono sino kuo fakamoʻui ia mei he mahaki ko ia. \v 30 Pea kuo ʻilo loto ʻe Sisu kuo ʻalu atu ʻiate ia ʻae mālohi, pea ne tafoki ia ki he kakai, mo ne pehē, “Ko hai naʻe ala ki hoku kofu?” \v 31 Pea pehēange ʻene kau ākonga kiate ia, “ʻOku ke vakai ki he tokolahi ʻoku fakaʻefi koe, pea ʻoku ke pehē, ‘Ko hai kuo ala kiate au?’” \v 32 Pea vakai foli ʻe ia ke mamata kiate ia kuo ne fai ʻae meʻa ni. \v 33 Ka kuo ʻilo ʻe he fefine ʻaia kuo fai kiate ia, pea haʻu ia, ʻoku manavahē mo tetetete, ʻo tō ki lalo ʻi hono ʻao, ʻo ne tala kiate ia ʻae moʻoni kotoa pē. \v 34 Pea ne pehē kiate ia, “ʻOfefine, kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui; ʻalu ʻi he fiemālie, pea ke moʻui mei hoʻo mahaki.” \p \v 35 ¶ Kae lolotonga ʻene lea, mo e haʻu \add ʻae niʻihi \add*mei \add he fale \add*ʻoe pule ʻoe falelotu, ʻonau pehē, “Kuo pekia ho ʻofefine: ko e hā ʻoku ke kei fakafiu ai ʻae ʻEiki?” \v 36 Pea kuo fanongo leva ʻe Sisu ki he lea naʻe lea ʻaki, pea pehē ʻe ia ki he pule ʻoe falelotu, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pe.” \v 37 Pea naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke muimui ha tokotaha kiate ia, ka ko Pita, mo Semisi, mo Sione ko e tokoua ʻo Semisi. \v 38 Pea hoko ia ki he fale ʻoe pule ʻoe falelotu, ʻo mamata ki he maveuveu, mo kinautolu naʻe tangi mo tangilāulau lahi. \v 39 Pea kuo hū ia ki loto \add fale\add*, mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou maveuveu, mo tangi ai? ʻOku ʻikai mate ʻae taʻahine, ka ʻoku mohe \add pe\add*.” \v 40 Ka naʻa nau kakata manuki kiate ia. Pea kuo fekau ʻe ia ke nau ʻalu kotoa pē kituʻa, pea ne ʻave ʻae tamai mo e faʻē ʻae taʻahine, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, pea nau hū ki he potu ʻoku tokoto ai ʻae taʻahine. \v 41 Pea ne puke ʻae nima ʻoe taʻahine, mo ne pehē kiate ia, “Talita kiumi;” ʻaia ko hono ʻuhinga, “Taʻahine, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu hake.” \v 42 Pea tuʻu hake leva ʻae taʻahine, ʻo ʻeveʻeva; he kuo hongofulu ma ua hono taʻu. Pea naʻe ofo ai ʻakinautolu ʻi he ofo lahi. \v 43 Pea ne fekau mālohi kiate kinautolu ke ʻoua naʻa ʻilo ia ʻe ha taha; mo ne fekau ke ʻatu ha meʻakai kiate ia. \c 6 \cd \it 1 ʻOku fehiʻa ʻae kakai ʻoe fonua ʻo Kalaisi kiate ia. 7 ʻOku ne tuku ki he toko hongofulu ma toko ua ʻae mālohi ki he kau tēvolo. 14 Ko e mahalo kehekehe kia Kalaisi. 27 ʻOku tutuʻu ʻae utu ʻo Sione ko e Papitaiso, 29 Pea tanu ia. 30 ʻOku liliu ʻae kau ʻaposetolo mei heʻenau malanga. 34 Ko e meʻa mana ʻoe foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua. 48 ʻOku ʻeveʻeva ʻa Kalaisi ʻi he fukahi tahi: 53 ʻO ne fakamoʻui kotoa pē naʻe ala kiate ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻalu ia mei ai, ʻo haʻu ki hono fonua; pea muimui ʻa ʻene kau ākonga kiate ia. \v 2 Pea hokosia ʻae ʻaho Sāpate, pea kamata ako ia ʻi he falelotu; pea ofo ʻae tokolahi ʻi he fanongo \add kiate ia\add*, ʻonau pehē, “Kuo maʻu mei fē ʻe he tangata ni ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae poto \add ko eni \add*kuo tuku kiate ia, ʻaia kuo fai ai ʻe hono nima ʻae ngaahi ngāue lahi pehē? \v 3 ‌ʻIkai ko e tufunga eni, ko e tama ʻa Mele, pea ko e tokoua ʻo Semisi, mo Sose, mo Siute, mo Saimone? Pea ʻikai ʻoku ʻi heni mo kitautolu ʻa hono ngaahi tuofefine?” Pea naʻa nau tūkia ʻiate ia. \v 4 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ke masiva fakaʻapaʻapa ha palōfita, ka ʻi hono fonua, mo hono kāinga, mo hono fale.” \v 5 Pea naʻe ʻikai te ne mafai ʻi ai ha ngāue lahi, ka naʻa ne hilifaki hono nima ki he tokosiʻi pe naʻe mahaki, ʻo ne fakamoʻui. \v 6 Pea naʻe ofo ia ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui. Pea ʻalu fakatakamilo ia ʻi he ngaahi potu kakai, ʻo akonaki. \p \v 7 ¶ Pea ne ui ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo ne fua fekau ke nau ō, ʻo tautau toko ua, pea ne foaki kiate kinautolu ʻae mālohi ki he kau laumālie ʻuli; \v 8 Mo fekau ʻe ia kiate kinautolu ke ʻoua te nau ʻave he meʻa \add ʻi honau \add*fononga, ka ko e tokotoko pe; ʻoua naʻa ʻai ha kato, pe ha mā, pe ha paʻanga ʻi he noʻo: \v 9 Kae topuvaʻe ʻai ʻae teka; pea ʻoua naʻa ʻaki ʻae kofutuʻa ʻe ua. \v 10 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e potu ko ia te mou hū ai ki ha fale, mou nofo ai pe kaeʻoua ke mou toki ō ʻi he potu ko ia. \p \v 11 ¶ Pea ko kinautolu ʻe ʻikai maʻu ʻakimoutolu, pe fanongo kiate kimoutolu, ʻoka mou ka ʻalu ai, mou tūtuuʻi ʻae efu ʻi homou vaʻe, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu. Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻa Sotoma mo Komola ʻi he ʻaho fakamaau, ʻi he kolo ko ia.” \v 12 Pea naʻa nau ʻalu atu, ʻo malanga ke fakatomala ʻae kakai. \v 13 Pea nau kapusi ʻae kau tēvolo tokolahi, pea tākai ʻaki ʻae lolo, mo fakamoʻui ʻae tokolahi naʻe mahaki. \v 14 Pea fanongo ki ai ʻae tuʻi ko Helota; (he kuo mafola atu hono hingoa;) pea pehē ʻe ia, Kuo toe tuʻu mei he mate ʻa Sione ko e Papitaiso, pea ko ia ʻoku hā ai ʻae ngaahi ngāue lahi meiate ia. \v 15 Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko ʻIlaisiā ia.” Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko e palōfita ia, pe ʻoku hangē ko ha taha ʻi he kau palōfita.” \v 16 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻa Helota, pea pehē ʻe ia, “Ko Sione ia, ʻaia ne u tutuʻu hono ʻulu: kuo toe tuʻu ia mei he mate.” \v 17 He naʻe fekau atu ʻe Helota, ke puke ʻa Sione, ʻo haʻi ia ʻi he fale fakapōpula, ko e meʻa ia Helotiasi, ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipe: he kuo na fakamaʻu mo ia. \v 18 He naʻe pehē ʻe Sione kia Helota, “ʻOku ʻikai ngofua haʻo maʻu ʻae uaifi ʻo ho tokoua.” \v 19 Ko ia naʻe ʻita ʻa Helotiasi kiate ia, ʻo ne loto ke tāmateʻi ia; ka naʻe ʻikai ke ne mafai \add ia\add*: \v 20 He naʻe manavahē ʻa Helota kia Sione, ko ʻene ʻilo ko e tangata angatonu ia, mo māʻoniʻoni, pea naʻa ne maluʻi ia; pea ʻi heʻene fanongo kiate ia, naʻa ne fai ʻae ngaahi meʻa lahi, mo ne fanongo ʻi he fiefia. \v 21 Pea naʻe hokosia ʻae ʻaho lelei, ko e ʻaho fakamanatu ki he fanauʻi ʻo Helota, pea ne fai ai ʻae kātoanga mā ʻa hono ngaahi houʻeiki, mo e ngaahi ʻeikitau, mo e ngaahi ʻeiki ʻo Kāleli; \v 22 Pea kuo haʻu \add ki ai \add*ʻae taʻahine ʻae Helotiasi ko ia, ʻo meʻe, pea mālieʻia ai ʻa Helota mo kinautolu naʻa nau nonofo, pea pehē ʻe he tuʻi ki he taʻahine, “Kole mai kiate au ʻaia ʻoku ke loto ki ai, pea te u foaki \add ia \add*kiate koe.” \v 23 Pea ne fuakava kiate ia, “Ka ʻilonga ha meʻa te ke kole kiate au, te u foaki ia kiate koe, ʻo aʻu ki hono vaeua mālie ʻo hoku puleʻanga.” \v 24 Pea ʻalu atu ia, ʻo ne pehē ki heʻene faʻē, “Ko e hā te u kole?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko e ʻulu ʻo Sione ko e Papitaiso.” \v 25 Pea \add toe \add*haʻu leva ia ki he tuʻi, pea ne kole, ʻo pehē, “Ko hoku loto ke ke foaki mai kiate au ʻanaiange, ʻae ʻulu ʻo Sione ko e Papitaiso, ʻi ha ipu.” \v 26 Pea mamahi lahi ʻae tuʻi; ka ko e meʻa ʻi heʻene fuakava, pea koeʻuhi ko kinautolu naʻa nau nonofo mo ia, naʻe ʻikai te ne faʻa fakafisi kiate ia. \v 27 Pea kouna leva ʻe he tuʻi ʻae tangata tāmate, ʻo fekau ke ʻomi hono ʻulu: pea ʻalu ia, ʻo tutuʻu hono ʻulu ʻi he fale fakapōpula, \v 28 ‌ʻo ne ʻomi hono ʻulu ʻi ha ipu, mo ʻatu ki he taʻahine: pea ʻange ia ʻe he taʻahine ki heʻene faʻē. \v 29 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa ʻene kau ākonga, naʻa nau omi, ʻo ʻave hono sino ʻo fakatokoto ia ʻi he fonualoto. \v 30 Pea fakataha ʻae kau ʻaposetolo kia Sisu, ʻonau fakamatala kiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia kuo nau fai, mo ia kuo nau ako ʻaki. \v 31 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou omi ʻakimoutolu pe ki ha potu lala, ʻo mālōlō siʻi:” he naʻe tokolahi naʻe faʻa feʻaluʻaki, pea naʻe ʻikai ke nau ʻataʻatā ke fai ʻenau kai. \v 32 Pea nau ō fakalilolilo ʻi he vaka ki he potu lala. \v 33 Pea mamata ʻae kakai ki heʻenau ʻalu, pea ʻilo ia ʻe he tokolahi, pea nau feleleʻi ʻuta ki ai mei he kolo kotoa pē, ʻo muʻomuʻa kiate kinautolu, pea fakataha ai kiate ia. \v 34 Pea kuo tuʻu ki ʻuta ʻa Sisu, ʻo ne vakai kuo tokolahi ʻae kakai, naʻe manavaʻofa ia kiate kinautolu, koeʻuhi kuo nau tatau mo e fanga sipi taʻehatauhi: pea ne kamata ako kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa lahi. \v 35 Pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho, pea haʻu ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Ko e potu lala eni, pea kuo teitei ʻosi ʻae ʻaho: \v 36 fekau ke nau ō, koeʻuhi ke nau ʻalu ki he tukuʻuta, mo e ngaahi potu kakai ʻoku tuʻu takatakai, ke nau fakatau maʻanautolu ʻae mā: he ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke kai.” \p \v 37 ¶ Pea lea ʻe ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Mou ʻatu ha meʻa ke nau kai.” Pea nau pehē kiate ia, Te mau ō, ʻo fakatau mā ʻaki ʻae tenali ʻe uangeau, mo ʻatu ke nau kai?” \v 38 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e foʻi mā ʻe fiha ʻoku ʻiate kimoutolu? ʻAlu ʻo vakai.” Pea kuo nau ʻilo, pea nau pehē, “ʻOku nima, mo e ika ʻe ua.” \v 39 Pea ne fekau kiate kinautolu ke nau pule ke nofo kotoa pē ki lalo ki he mohuku maʻuiʻui, ʻo tautau tokolahi. \v 40 Pea naʻa nau nofo ki lalo ʻo fakaʻotu, ʻo tautau toko teau, mo tautau toko nimangofulu. \v 41 Pea kuo toʻo ʻe ia ʻae foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, pea hanga hake ia ki he langi, ʻo ne tāpuaki, mo ne tofitofi ʻae ngaahi foʻi mā, ʻo ʻange ki heʻene kau ākonga ke tufaki kiate kinautolu; pea ne tufaki mo e ika ʻe ua kiate kinautolu kātoa pe. \v 42 Pea naʻa nau kai kotoa pē, ʻo mākona. \v 43 Pea nau ʻave ʻae kato ʻe hongofulu ma ua kuo pito ʻi he toenga kai, mo e ika. \v 44 Pea ko kinautolu naʻe kai ʻi he ngaahi foʻi mā, ko e tangata ʻe toko nima afe nai. \v 45 Pea pule leva ʻe ia ke heka ki vaka ʻa ʻene kau ākonga, ʻo muʻomuʻa ki he potu ʻe taha ki Petesaita, kae fekau ʻe ia ke ʻalu ʻae kakai. \v 46 Pea kuo fekau atu ʻakinautolu, naʻe ʻalu ia ki he moʻunga ke lotu ai. \v 47 Pea kuo hoko ʻae efiafi, kuo ʻi he vaha ʻae vaka, kae ʻi ʻuta tokotaha pe ia. \v 48 Pea mamata ia ʻoku nau ongosia ʻi he tau ʻaʻalo; he naʻe tokai ʻae matangi kiate kinautolu: pea kuo ofi hono fā ʻoe leʻo ʻoe pō, pea ʻalu ange ia kiate kinautolu, ʻo ne hāʻele ia ʻi he \add fukahi tahi\add*, pea hangē ka mole pe ia ʻiate kinautolu. \v 49 Ka ʻi heʻenau mamata ʻoku hāʻele ia ʻi he fukahi vai, naʻa nau mahalo ko e laumālie ia, ʻonau kalanga ai: \v 50 He naʻa nau mamata kotoa pē kiate ia, pea nau ilifia. Pea leaange leva ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Mou fiemālie: he ko au; pea ʻoua ʻe manavahē.” \v 51 Pea ʻalu hake ia kiate kinautolu ki vaka; pea malu \add leva \add*ʻae matangi: pea fakatumutumu lahi fakamanavahē ʻakinautolu ʻo taʻefaʻalaua ʻi honau loto, mo ofo ai. \v 52 He naʻe ʻikai te nau manatu ki he ngaahi foʻi mā: he kuo fefeka honau loto. \p \v 53 ¶ Pea kuo nau hoko atu, ʻonau aʻu ki he fonua ko Kenesaleti, pea tau ki ʻuta. \v 54 Pea kuo nau haʻu mei he vaka, pea ʻilo leva ia ʻekinautolu. \v 55 Pea nau feleleʻi ʻi he potu fonua kotoa ko ia mo nau fata fano pe ʻi he ngaahi mohenga ʻakinautolu naʻe mahaki, ki he potu naʻa nau fanongo ʻoku ʻi ai ia. \v 56 Pea naʻe ʻilonga haʻa ne ʻalu ki he ngaahi potu kakai, pe ki he ngaahi kolo, pe ki he tukuʻuta, naʻa nau fakatokoto ʻae mahaki ʻi he ngaahi hala, pea nau kole kiate ia ke nau ala ki he kapa pe ʻo hono kofu: pea ʻilonga ʻakinautolu kotoa pē naʻe ala ki ai, naʻe fakamoʻui ʻakinautolu. \c 7 \cd \it 1 ʻOku lāunga ʻae kau Fālesi ʻi he kai taʻefanofano ʻae kau ākonga. 8 ʻOku nau maumauʻi ʻae fekau ʻae ʻOtua ʻaki ʻae talatupuʻa ʻae tangata. 14 ʻOku ʻikai ʻuliʻi ʻae tangata ʻe he meʻa kai. 24 ʻOku fakamoʻui ʻae taʻahine ʻae fefine Kēnani mei he laumālie ʻuli, 31 Mo e taha naʻe tuli, mo noa.\it* \p \v 1 Pea toki fakataha kiate ia ʻae kau Fālesi mo e niʻihi ʻi he kau tangata tohi, naʻe haʻu mei Selūsalema. \v 2 Pea ʻi heʻenau mamata ki he niʻihi ʻi heʻene kau ākonga ʻoku nau kai mā ʻi he nima ʻuli, ko e pehē, ko e \add nima \add*taʻefanofano, naʻa nau hanu ai. \v 3 He ko e kau Fālesi, mo e kakai Siu fulipē, ʻoku ʻikai te nau kai, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fuofua fanofano nima, ko e tokanga ki he talatupuʻa ʻae mātuʻa. \v 4 Pea ʻi \add heʻenau haʻu \add*mei he faianga fakatau, ʻoku ʻikai te nau kai, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau kaukau. Pea ʻoku ai mo e ngaahi meʻa kehekehe, kuo nau maʻu ke fai, ko e fufulu ʻoe ngaahi ipu inu, mo e ngaahi ipu fua, mo e ngaahi ipu kapa, mo e ngaahi tokotoʻanga. \v 5 Pea fehuʻi kiate ia ʻe he kau Fālesi mo e kau tangata tohi, “Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke fai ʻe hoʻo kau ākonga ʻo hangē ko e talatupuʻa ʻae mātuʻa, ka ʻoku nau kai mā mo e nima taʻefanofano?” \v 6 Pea leaange ʻe ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Neʻineʻi fakahā ʻe ʻIsaia kiate kimoutolu, ko e kau mālualoi, ʻo hangē ko ia kuo tohi, \q1 ‘ʻOku fakaʻapaʻapa ʻae kakai ni kiate au ʻaki honau loungutu, \q2 ka ʻoku mamaʻo honau loto ʻiate au. \q1 \v 7 Ka ʻoku taʻeʻaonga ʻenau hū kiate au, \q2 he ko e ngaahi akonaki ʻoku nau ako ʻaki, ko e ngaahi fekau ʻae tangata.’ \p \v 8 “He kuo mou siʻaki ʻae fekau ʻae ʻOtua, kae maʻu ʻae talatupuʻa ʻae tangata, ko e fufulu ʻoe ngaahi ipu fua mo e ngaahi ipu inu: pea ʻoku lahi mo e ngaahi meʻa pehē ʻoku mou fai. \v 9 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ha meʻa ʻe lelei ko hoʻomou liʻaki ʻae fekau ʻae ʻOtua, ka mou fai ʻae talatupuʻa ʻamoutolu. \v 10 He naʻe pehē ʻe Mōsese, ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē;’ pea, ‘Ko ia ʻoku kape ki \add heʻene \add*tamai pe ko \add ʻene \add*faʻē, tuku ke mate tāmateʻi ia.’ \v 11 Ka ʻoku mou pehē, ‘Kapau ʻe lea ha tangata ki heʻene tamai pe ko ʻene faʻē, \add ʻo pehē\add*, “Ko ʻeku meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga kiate koe, ko e Kopano ia,”’ ʻaia ko e foaki tapu; \add ʻe ʻataʻatā ia\add*. \v 12 Pea ʻoku mou taʻofi haʻane toe fai ha meʻa maʻa ʻene tamai pe ko ʻene faʻē; \v 13 ‌ʻO fakataʻeʻaonga ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻaki hoʻomou talatupuʻa, ʻaia ʻoku mou enginakiʻaki: pea ʻoku lahi ʻae meʻa pehē ʻoku mou fai.” \p \v 14 ¶ Pea ʻi heʻene ui mai ʻae kakai kotoa pē, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Fanongo kotoa pē kiate au, pea ʻilo. \v 15 ‌ʻOku ʻikai ha meʻa ʻituʻa ʻi he tangata, pea hū ki ai, te ne faʻa fakaʻuliʻi ia: ka ko e ngaahi meʻa ʻoku haʻu meiate ia, ko ia ia ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata. \v 16 Ko e tangata ʻoku telinga ke ongo, ke ongoʻi ia.” \v 17 Pea kuo hū ia ki he fale mei he kakai, naʻe fehuʻi ʻe heʻene kau ākonga kiate ia ki he fakatātā. \v 18 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “He ʻoku pehē hoʻomou taʻeʻilo foki? ʻOku ʻikai te mou ʻilo, ko e meʻa kotoa pē mei tuʻa, ʻoku ʻalu ki he tangata, ʻoku ʻikai faʻa fakaʻuli ia ʻe ia; \v 19 Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ʻalu ia ki hono loto, ka ki he kete, ʻoku fakamaʻa ai ʻae meʻakai kotoa pē, kae \add toki \add*ʻalu kituʻa ʻae meʻa taʻeʻaonga?” \v 20 Pea pehē ʻe ia, “Ko ia ʻoku haʻu mei he tangata, ko ia ia ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata. \v 21 He ʻoku mei loto, mei he loto ʻoe tangata, ʻae mahalo kovi, mo e tonoʻi fefine mo e feʻauaki, mo e fakapō, \v 22 Mo e kaihaʻa, mo e manumanu, mo e angahala, mo e kākā, mo e anga fakalielia, mo e mata kovi, mo e lea kovi, mo e laukau, mo e vale: \v 23 Ko e ngaahi meʻa kovi ni kotoa pē ʻoku haʻu mei he loto, ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata.” \p \v 24 ¶ Pea tuʻu hake ia ʻi ai, ʻo ʻalu ki he potu ʻo Taia mo Saitoni, pea ne hū ki he fale, ʻo ne loto ke ʻoua naʻa ʻilo \add ia \add*ʻe ha taha: ka naʻe ʻikai faʻa fakapuli ia. \v 25 He naʻe ongoa atu ia ki ha fefine naʻe ai ʻene taʻahine siʻi naʻe ʻi ai ʻae laumālie ʻuli, pea haʻu ia, ʻo tōmapeʻe ʻi hono vaʻe: \v 26 Ko e Kiliki ʻae fefine ni, mei he puleʻanga ko Sailofinisia: pea naʻa ne kole kiate ia, ke ne kapusi kituʻa ʻae tēvolo ʻi heʻene taʻahine. \v 27 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOua ke tomuʻa mākona ʻae fānau: he ʻoku ʻikai ngali ke toʻo ʻae mā ʻae fānau, mo lī ki he fanga kulī.” \v 28 Pea leaange ʻe ia, ʻo pehē kiate ia, “Ko e moʻoni, ʻEiki: ka ʻoku kai ʻe he fanga kulī, ʻi he lalo keinangaʻanga, ʻae momo ʻoe meʻakai ʻae fānau.” \v 29 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Koeʻuhi ko e lea ni ke ke ʻalu; kuo ʻalu kituʻa ʻae tēvolo ʻi hoʻo taʻahine.” \v 30 Pea kuo hoko ia ki hono fale, pea ne ʻilo kuo ʻalu kituʻa ʻa e tēvolo, kae tokoto ʻene taʻahine ʻi he mohenga. \p \v 31 ¶ Pea naʻe toe ʻalu ia mei he potu ʻo Taia mo Saitoni, ʻo haʻu ʻi he potu fonua ʻo Tikapolisi, ki he tahi ʻo Kāleli. \v 32 Pea nau ʻomi kiate ia ha tokotaha naʻe tuli, pea ʻikai ke faʻa lea; pea naʻa nau kole kiate ia ke ne hilifaki hono nima ki ai. \v 33 Pea naʻa ne fakaafe ia mei he kakai, ʻo ne ʻai hono tuhu ki hono telinga, pea ʻaʻanu, mo ne ala ki hono ʻelelo; \v 34 Pea hanga hake ia ki he langi, ʻo mafulu, mo ne pehē kiate ia, “ʻEfata,” ko e pehē ia, “Ke ava.” \v 35 Pea naʻe ava leva hono telinga, pea vete ʻae noʻo ʻo hono ʻelelo, pea ne lea totonu. \v 36 Pea ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakahā ki ha taha: ka ʻi heʻene fekau lahi kiate kinautolu, ne ʻāsili ai ʻo lahi ʻenau fanongonongo \add ia\add*; \v 37 Pea naʻa nau ofo ʻo lahi ʻaupito, ʻo pehē, “Kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻo lelei: ʻoku ne ngaohi ʻae tuli ke ongo, mo e noa ke lea.” \c 8 \cd \it 1 ʻOku fafanga ʻe Kalaisi ʻae kakai ʻi heʻene ngāue mana: 10 E ʻikai tuku ha fakaʻilonga ki he kau Fālesi: 14 ʻOku ne valoki ʻene kau ākonga ke nau vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi mo e meʻa fakatupu ʻa Helota: 22 ʻOku ne fakaʻā ʻae tangata kui: 27 ʻO ne fakahā ko ia ko e Kalaisi, ʻaia naʻe pehē ʻe pekia mo toe tuʻu: 34 Pea ne ako ke faʻa kātaki ʻae fakatanga koeʻuhi ko e ongoongolelei.\it* \p \v 1 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe fuʻu tokolahi ʻaupito ʻae kakai, pea naʻe ʻikai haʻanau meʻa ke kai, pea ui ʻe Sisu ʻa ʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, \v 2 “ʻOku ou ʻofa mamahi ki he kakai, koeʻuhi ʻoku ʻaho tolu ʻenau ʻiate au, pea ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke kai: \v 3 Pea kapau te u fekau kenau ʻalu fiekaia ki honau ngaahi fale, te nau pongia ʻi he hala: he ko honau niʻihi kuo haʻu mei he mamaʻo.” \v 4 Pea pehēange ʻene kau ākonga kiate ia, “ʻE maʻu mei fē ʻe ha taha ʻae mā ke fakamākona ʻaki ʻakinautolu ni ʻi heni ʻi he toafa?” \v 5 Pea fehuʻi ia kiate kinautolu, “ʻOku fiha hoʻomou foʻi mā?” Pea nau pehē, “ʻOku fitu.” \v 6 Pea fekau ʻe ia ki he kakai ke nau nofo ki lalo ki he kelekele; pea ne toʻo ʻae foʻi mā ʻe fitu, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi, pea ʻange ki heʻene kau ākonga ke tufaki; pea naʻa nau tufaki \add ia \add*ʻi he ʻao ʻoe kakai. \v 7 Pea naʻa nau maʻu mo e ngaahi ika iiki: pea ne ne tāpuaki, mo fekau ke tufaki foki ia. \v 8 Pea naʻa nau kai, ʻo mākona: pea nau tānaki ʻae toenga kai ko e kato ʻe fitu. \v 9 Pea ko kinautolu naʻe kai, ko e toko fā afe nai: pea naʻe fekau ʻe ia ke nau ʻalu. \v 10 Pea heka vaka leva ia mo ʻene kau ākonga, ʻo haʻu ki he potu ʻo Talamanutā. \v 11 Pea ʻalu ange ʻae kau Fālesi, ʻo kamata fakafehuʻi kiate ia, mo kumi ʻiate ia ha fakaʻilonga mei he langi, ko hono ʻahiʻahiʻi. \v 12 Pea mafulu lahi ia ʻi hono laumālie, mo pehē, “Ko e hā ʻoku kumi ai ʻe he toʻutangata ni ha fakaʻilonga? Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai tuku ha fakaʻilonga ki he toʻutangata ni.” \v 13 Pea ʻalu ia ʻiate kinautolu, ʻo toe heka vaka, mo ʻalu ki he kauvai ʻe taha. \p \v 14 ¶ Pea kuo ngalo\add ʻi he kau ākonga \add*ke ʻave ha mā, pea ko e foʻi mā pe taha naʻe ʻi he vaka mo kinautolu. \v 15 Pea naʻa ne naʻinaʻi kiate kinautolu, ʻo pehē, “Tokanga, pea vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi, pea mo e meʻa fakatupu ʻa Helota.” \v 16 Pea fealēleaʻaki ai ʻakinautolu, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi heʻetau taʻeʻomi ha mā.” \v 17 Pea kuo ʻilo ia ʻe Sisu, pea pehē ʻe \add ia \add*kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou alea ai, ʻi he ʻikai haʻamou mā? ʻOku teʻeki ai te mou mamata, pe ʻilo? ʻOku kei fefeka homou loto? \v 18 ‌ʻOku mou mata, kae ʻikai te mou mamata? Pea telinga, kae ʻikai ongoʻi? Pea ʻoku ʻikai te mou manatu? \v 19 ‌ʻI heʻeku tofitofi ʻae foʻi mā ʻe nima ki he toko nima afe, naʻe fiha ʻae kato naʻe pito ʻi he toenga ne mou ʻave?” Pea nau pehē kiate ia, “E hongofulu ma ua.” \v 20 “Pea ko e fitu ki he toko fā afe, naʻe fiha ʻae kato naʻe pito ʻi he toenga ne mou ʻave?” Pea nau pehē, “ʻE fitu.” \v 21 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā nai ʻoku ʻikai ai te mou ʻilo?” \p \v 22 ¶ Pea haʻu ia ki Petesaita: pea naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tangata kui, ʻonau kole kiate ia ke ne ala ki ai. \v 23 Pea puke ʻe ia ʻae nima ʻoe tangata kui, ʻo tataki ia kituʻa mei he potu kakai; pea kuo ne ʻaʻanu ki hono mata, mo ʻai hono nima kiate ia, pea ne fehuʻi kiate ia, pe ʻoku ne mamata ki ha meʻa. \v 24 Pea hanga hake ia, ʻo ne pehē, “ʻOku ou mamata ki he kakai ʻoku hangē ko e ngaahi ʻakau, ʻoku ʻeveʻeva.” \v 25 Pea hili ia, pea ne toe ʻai hono nima ki hono mata, pea fekau kiate ia ke ne hanga hake: pea naʻe moʻui ia, ʻo ne mamata totonu ki he kakai kotoa pē. \v 26 Pea ne fekau ia ki hono fale, mo ne pehē, “ʻOua naʻa ke ʻalu ki he potu kakai, pe tala \add ia \add*ki ha taha ʻi he potu kakai.” \p \v 27 ¶ Pea ʻalu atu ʻa Sisu, mo ʻene kau ākonga, ki he ngaahi potu kakai ʻo Sesalia ʻi Filipai: pea fehuʻi ʻe ia ki heʻene kau ākonga ʻi he hala, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe he kakai pe ko hai au?” \v 28 Pea nau pehēange, “Ko Sione ko e Papitaiso: kae\add pehē \add*ʻe he niʻihi, ko ʻIlaisiā; pea \add pehē \add*ʻe he niʻihi, ko e taha ʻoe kau palōfita.” \v 29 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu ko hai au?” Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Ko koe, ko e Kalaisi.” \v 30 Pea fekau ʻe ia kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakahā ia ki ha taha. \v 31 Pea kamata fakahā ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAe kātaki ʻe he Foha ʻoe tangata ʻae ngaahi meʻa lahi, pea siʻaki ia ʻe he mātuʻa, mo e kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, pea ʻe tāmateʻi ia, pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu ʻe toe tuʻu.” \v 32 Pea naʻa ne lea ʻilongofua ʻaki ʻae lea ko ia. Pea ʻave ia ʻe Pita, ʻo ne kamata valokiʻi ia. \v 33 Ka kuo tafoki ia ki mui, ʻo vakai ki heʻene kau ākonga, pea valokiʻi ʻe ia ʻa Pita, ʻo pehē, “ʻAlu ki hoku tuʻa, Sētane: he ʻoku ʻikai te ke leleiʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, ka ʻi he ngaahi meʻa ʻae tangata.” \p \v 34 ¶ Pea kuo ui ʻe ia ʻae kakai mo ʻene kau ākonga foki, pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻoku loto ke muimui ʻiate au, ke ne siʻaki ʻe ia ia, kae toʻo ʻene kavenga, ʻo muimui ʻiate au. \v 35 He ko ia ia ʻoku loto ke kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia: ka ko ia ia ʻe mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au mo e ongoongolelei, ʻe maʻu ʻe ia ia. \v 36 He ko e hā hono ʻaonga ki ha tangata, ʻo kapau ʻe maʻu ʻe ia ʻa māmani kotoa pē, kae mole hono laumālie ʻoʻona? \v 37 Pe ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongi ʻaki hono laumālie? \v 38 Ko ia ia ʻe mā kiate au, mo ʻeku ngaahi lea, ʻi he toʻutangata feʻauaki mo angahala ni, ʻe ma foki ʻae Foha ʻoe tangata ʻiate ia, ʻoka haʻu ia ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamai, mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni.” \c 9 \cd \it 1 Ko e fakakehe ʻa Sisu. 11 ʻOku ne akonekina ʻene kau ākonga ki he haʻu ʻa ʻIlaisiā: 14 ʻO ne kapusi ʻae laumālie noa mo tuli: 30 ʻOku ne tomuʻa fakahā ʻene pekia mo e toetuʻu: 33 ʻOku ako ʻe ia ke angavaivai ʻene kau ākonga: 38 ʻOku ne fekau ke ʻoua te nau taʻofi ki ha niʻihi ʻoku ʻikai angatuʻu kiate kinautolu, pe fakatukia ha niʻihi ʻoe angatonu.\it* \p \v 1 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ai ʻae niʻihi ʻiate kinautolu ʻoku tutuʻu ʻi heni, ʻe ʻikai te nau kamata ʻae mate, kaeʻoua ke nau mamata ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻoku hoko mai mo e mālohi.” \p \v 2 ¶ Pea hili ʻae ʻaho ʻe ono, pea ʻave ʻe Sisu ʻa Pita, mo Semisi, mo Sione, ko kinautolu pe, ʻo ne tataki ʻakinautolu ki he moʻunga māʻolunga: pea naʻe liliu ia ʻi honau ʻao. \v 3 Pea fetapatapaki hono kofu, ʻo mātuʻaki hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinehina: pea ʻe ʻikai ha tufunga fō tupenu ʻi māmani ʻe faʻa fakahinehina ke pehē. \v 4 Pea hā ai kiate kinautolu ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese; pea nau alea mo Sisu. \v 5 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehē kia Sisu, “ʻEiki, ʻoku lelei ʻetau ʻi heni: pea tuku ke mau ngaohi ha fale ʻe tolu: ke ʻoʻou ʻae taha, pea taha ʻo Mōsese, pea taha ʻo ʻIlaisiā.” \v 6 He naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ko e hā ʻoku ne leaʻaki; he naʻa nau ilifia lahi. \v 7 Pea naʻe fakamaluʻaki ʻakinautolu ʻae ʻao: pea ongo mai mei he ʻao ʻae leʻo ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni: fanongo kiate ia.” \v 8 Pea fakafokifā pe, kuo nau fesiosiofaki, pea ʻikai kenau toe ʻilo ha taha, ka ko Sisu pe mo kinautolu. \v 9 Pea ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he moʻunga, naʻa ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakahā ki ha taha ʻae ngaahi meʻa kuo nau mamata ki ai, kaeʻoua ke toetuʻu ʻae Foha ʻoe tangata mei he pekia. \v 10 Pea naʻa nau maʻu kiate kinautolu ʻae lea ko ia, ʻonau fefehuʻiʻaki ʻiate kinautolu, “Pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe toetuʻu mei he pekia.” \p \v 11 ¶ Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he kau tangata tohi, ʻe tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā?” \v 12 Pea leaange ʻe ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā, ʻo fakatonutonu ʻae meʻa kotoa pē; pea hangē ko ia kuo tohi ki he Foha ʻoe tangata, ʻe kātaki foki ʻe ia ʻae meʻa lahi, pea manukia ia.” \v 13 Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, “Kuo haʻu moʻoni ʻa ʻIlaisiā, ʻo hangē ko ia kuo tohi, pea kuo nau fai kiate ia ʻenau faʻiteliha.” \p \v 14 ¶ Pea kuo haʻu ia ki he kau ākonga, pea ne mamata ki he fuʻu kakai ʻoku kāpui ʻakinautolu, mo e kau tangata tohi ʻoku kikihi mo kinautolu. \v 15 Pea kuo mamata leva ʻae kakai fulipē kiate ia, pea nau ofo lahi, ʻonau feleleʻi mo fetapa kiate ia. \v 16 Pea fehuʻi ʻe ia ki he kau tangata tohi, “Ko e hā ʻoku mou fakakikihi ai mo kinautolu?” \v 17 Pea lea ʻae tokotaha ʻi he kakai, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kuo u ʻomi kiate koe hoku foha, ʻoku ʻiate ia ʻae laumālie noa: \v 18 Pea ko e potu kotoa pē ʻoku ne puke ai ia, ʻoku ne haʻaki ia; pea koā ia, mo fengaiʻitaki hono nifo, pea ʻoku ne fakaʻaʻau ʻo vaivai: pea ne u lea ki hoʻo kau ākonga ke nau kapusi ia; ka naʻe ʻikai te nau faʻa fai.” \v 19 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate ia, “ʻAe toʻutangata taʻetui! ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe tau nonofo? ʻE fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku kātaki ʻakimoutolu? ʻOmi ia kiate au.” \v 20 Pea nau ʻomi ia kiate ia; pea kuo mamata ia ki ai, pea haʻaki leva ia ʻe he laumālie; pea tō ia ki he kelekele, mo mokofisi pea Koa \add hono ngutu\add*. \v 21 Pea fehuʻi ia ki heʻene tamai, “Kuo fēfē hono fuoloa talu ʻene hoko eni kiate ia?” Pea pehē ʻe ia, “Talu ʻene tamasiʻi.” \v 22 Pea kuo liunga lahi ʻae lī ia ki he afi, pea mo e vai, ke tāmateʻi ia: pea kapau te ke faʻa fai ha meʻa, ke ke ʻaloʻofa kiate kimautolu, ʻo tokoni ʻakimautolu. \v 23 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Kapau ʻoku ke faʻa tui, ʻoku faʻa fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tui.” \v 24 Pea tangi loʻimata leva ʻae tamai ʻae tamasiʻi, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetui.” \v 25 Pea ʻi he mamata ʻa Sisu ʻoku feleleʻi mai ʻae kakai ʻo fakataha, pea ne tautea ʻae laumālie ʻuli, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻA koe, ko e laumālie noa mo tuli, ʻoku ou fekau kiate koe, haʻu kituʻa ʻiate ia, pea ʻoua naʻa ke toe hū ki ai.” \v 26 Pea tangi \add ʻae laumālie\add*, ʻo ne haʻaki ia ʻo lahi, pea haʻu kituʻa: pea naʻe tatau \add ʻae tangata \add*mo ha taha mate; ko ia ne pehē ai ʻe he tokolahi, “Kuo mate ia.” \v 27 Ka naʻe puke ia ʻe Sisu ʻi hono nima, ʻo fokotuʻu ia; pea ne tuʻu hake. \v 28 Pea kuo hū ia ki fale, pea fehuʻi fakafufū ʻene kau ākonga kiate ia, “Ko e hā naʻe ʻikai ai te mau faʻa kapusi ia?” \v 29 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai haʻu kituʻa ʻae faʻahinga ni ʻi ha meʻa, kae ʻi he lotu mo e ʻaukai.” \p \v 30 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei ai, ʻonau ʻalu ʻi Kāleli; pea naʻe ʻikai loto ia ke ʻilo ia ʻe ha taha. \v 31 He naʻe akonakiʻi ʻe ia ʻa ʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “E tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kakai, pea te nau fakapoongi ia; pea hili hono fakapoongi, ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolu.” \v 32 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae lea ko ia, pea naʻa nau manavahē ke fehuʻi kiate ia. \p \v 33 ¶ Pea haʻu ia ki Kapaneume: pea fehuʻi kiate kinautolu ʻi heʻene nofo ʻi he fale, “Ko e hā ia naʻa mou fakakikihi ai ʻakimoutolu ʻi he hala?” \v 34 Ka naʻa nau fakalongo pē: he naʻa nau fakakikihi ʻi he hala, pe ko hai ʻe lahi hake. \v 35 Pea nofo hifo ia, ʻo ne ui ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kapau ʻoku holi ha tangata ke muʻomuʻa, ʻe ki mui ia ʻiate kimoutolu kotoa pē, mo e tamaioʻeiki ʻamoutolu kotoa pē.” \v 36 Pea toʻo ʻe ia ha tamasiʻi siʻi ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻonga: pea kuo fua hake ia ʻi hono nima, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, \v 37 “Ko ia ia te ne maʻu ha tamasiʻi pehē ʻi hoku hingoa, ʻoku ne maʻu au: pea ko ia ia te ne maʻu au, ʻoku ʻikai ko au \add pe \add*ʻoku ne maʻu, ka ko ia ne ne fekau au.” \p \v 38 ¶ Pea leaange ʻa Sione, ʻo pehē kiate ia, “ʻEiki, naʻa mau mamata ki he tokotaha ʻoku kapusi ʻae kau tēvolo ʻi ho huafa, ka ʻoku ʻikai ke muimui ia kiate kitautolu: pea naʻa mau taʻofi kiate ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai muimui kiate kitautolu.” \v 39 Ka naʻe pehē ʻe Sisu, “ʻOua naʻa taʻofi ia: he ʻoku ʻikai ha taha te ne fai ha meʻa mana ʻi hoku huafa, ʻe faʻa lea kovi noa pe kiate au. \v 40 He ko ia ʻoku ʻikai angatuʻu kiate kitautolu, ʻoku kau taha ia mo kitautolu. \v 41 He ko ia ʻe ʻatu kiate kimoutolu ha vai ke inu ʻi hoku huafa, koeʻuhi ʻoku ʻa Kalaisi ʻakimoutolu, ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai mole ʻiate ia hono totongi. \v 42 “Pea ko ia ia ʻe fakahalaʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi ʻoku tui kiate au, ʻe lelei hake kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻae maka momosi ʻi hono kia, pea lī ia ki he moana. \v 43 Pea kapau ʻe fakahalaʻi Koe ʻeho nima, tutuʻu ia: ʻoku lelei kiate Koe ke ke hū ki he moʻui ʻoku ke nima mutu, ʻi hoʻo maʻu ʻae nima ʻe ua, kae ʻalu ki heli, ki he afi ʻe ʻikai ʻaupito faʻa tāmateʻi; \v 44 ‌ʻAia ‘ʻOku ʻikai mate ai honau ʻuanga, pea ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae afi.’ \v 45 Pea kapau ʻe fakahalaʻi koe ʻeho vaʻe, tutuʻu ia: ʻoku lelei kiate koe ke ke hū ki he moʻui ʻoku ke ketu, ʻi hoʻo maʻu ʻae vaʻe ʻe ua, kae lī koe ki heli, ki he afi ʻe ʻikai ʻaupito faʻa tāmateʻi; \v 46 ‌ʻAia ʻoku ʻikai mate ai honau ʻuanga, pea ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae afi. \v 47 Pea kapau ʻe fakahalaʻi Koe ʻeho mata, kapeʻi ia: ʻoku lelei kiate Koe ke ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua mo e mata pe taha, ʻi hoʻo maʻu ʻae mata ʻe ua, kae lī koe ki he afi ʻo heli; \v 48 ‌ʻAia ‘ʻoku ʻikai mate ai honau ʻuanga, pea ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae afi.’ \v 49 “He koeʻuhi ʻe fakamāsima taki taha kotoa pē ʻaki ʻae afi, pea ʻe fakamāsima ʻaki ʻae feilaulau kotoa pē ʻae māsima. \v 50 “ʻOku lelei ʻae māsima: pea kapau kuo mole ʻi he māsima hono kona, temou \add toe \add*fakakona fēfeeʻi ia? “Maʻu pe ʻae māsima, kiate kimoutolu, pea mou melino pe ʻakimoutolu.” \c 10 \cd \it 2 ʻOku alea ʻa Kalaisi mo e kau Fālesi ki he tukuange uaifi: 13 ʻOku ne tāpuekina ʻae tamaiki naʻe ʻomi kiate ia: 17 ʻOku ne fakahā ki he tangata koloaʻia ʻae meʻa ʻe maʻu ai ia ʻae moʻui taʻengata: 23 ʻOku ne valokiʻi ʻene kau ākonga ʻi he fakatuʻutāmaki ʻoe koloa: 28 ʻOku ne fakaʻilo ʻae totongi kiate kinautolu ʻoku liʻaki ha meʻa koeʻuhi ko e ongoongolelei: 32 ʻOku ne fakahā ʻene pekia mo e toetuʻu: 35 ʻOku ne tala ki he ongo fielahi ke na ʻamanaki mamahi pe mo ia: 46 Ko e fakaʻā ʻae kui ko Patimiusi.\it* \p \v 1 Pea naʻe mahuʻi mei ai ia, ʻo haʻu ki he mata fonua ʻo Siutea, ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani: pea toe fakataha ʻae kakai kiate ia; pea ne toe akonakiʻi ʻakinautolu, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai. \p \v 2 ¶ Pea haʻu ʻae kau Fālesi, ʻonau fehuʻi ʻahiʻahi kiate ia, “ʻOku ngofua ke tukuange ʻe he tangata \add ʻa hono \add*uaifi?” \v 3 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e hā naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kimoutolu?” \v 4 Pea nau pehē, “Naʻe tuku ʻe Mōsese ke tohi ʻae tohi fakamavae, pea tukuange \add ia\add*.” \v 5 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻi he fefeka ʻo homou loto naʻa ne tohi ai ʻae fekau ni kiate kimoutolu. \v 6 Kae talu mei he kamataʻanga ʻi he fakatupu naʻe ngaohi ʻakinaua ʻe he ʻOtua ‘ko e tangata mo e fefine.’ \v 7 ‘Pea ko e meʻa ko ia ʻe tukuange ai ʻe he tangata ʻa ʻene tamai mo ʻene faʻē, kae pikitai ki hono uaifi; \v 8 pea ʻe hoko ʻakinaua ko e kakano pe taha:’ ko ia ʻoku ʻikai ai ke na kei ua ka ko e kakano pe taha. \v 9 Ko ia foki kuo fakataha ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.” \v 10 Pea toe ʻeke ʻe heʻene kau ākonga kiate ia ʻi he fale ki he meʻa ko ia. \v 11 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻe tukuange hono uaifi, pea fakamaʻu mo ha taha kehe, ʻoku tono fefine ia kiate ia. \v 12 Pea kapau ʻe tukuange ʻe he fefine ʻa hono husepāniti, pea fakamaʻu mo ha taha kehe, ʻoku tono tangata ia.” \p \v 13 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ʻae tamaiki iiki kiate ia, koeʻuhi ke ne ala kiate kinautolu: pea lolomi ʻe he kau ākonga \add ʻakinautolu \add*naʻe ʻomi ʻakinautolu. \v 14 Ka ʻi he ʻafio ki ai ʻa Sisu, pea tuputāmaki lahi ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Tuku ke haʻu kiate au ʻae tamaiki iiki, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻakinautolu; he ʻoku ʻoe kakai pehē ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 15 Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ia ʻe ʻikai te ne maʻu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻi, ʻe ʻikai hū ia ki ai.” \v 16 Pea fua hake ʻe ia ʻakinautolu ʻi hono nima, ʻo hilifaki hono nima kiate kinautolu, mo ne tāpuakiʻi ʻakinautolu. \p \v 17 ¶ Pea ʻi heʻene hāʻele atu ki he hala, naʻe lele mai ʻae tokotaha, ʻo tūʻulutui kiate ia, mo fehuʻi kiate ia, \add ʻo pehē\add*, “ʻEiki lelei, ko e hā teu fai ke u maʻu ai ʻae moʻui taʻengata?” \v 18 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke ui ai au ko e lelei? Ko e tokotaha pe ʻoku lelei, ʻaia ko e ʻOtua. \v 19 ‌ʻOku ke ʻilo ʻae ngaahi fekau, ‘ʻOua naʻa ke tono fefine, ʻOua naʻa ke fakapō, ʻOua naʻa ke kaihaʻa, ʻOua naʻa ke fakamoʻoni loi, ʻOua naʻa ke kākā, Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē.’” \v 20 Pea ne lea, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kuo u fai eni kotoa pē talu ʻeku kei siʻi.” \v 21 Pea sio ki ai ʻa Sisu mo ʻofa kiate ia, mo ne pehē kiate ia, “Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ke kei hala ai: ke ke ʻalu, ʻo fakatau ʻaia kotoa pē ʻoku ʻaʻau, pea ke foaki ki he masiva, pea te ke maʻu ʻae koloa ʻi he langi: pea ke haʻu, ʻo fua ʻae ʻakau māfasia, mo muimui ʻiate au.” \v 22 Pea naʻe puputuʻu ia ʻi he lea ko ia, pea ʻalu atu kuo mamahi; he naʻe lahi ʻene koloa. \p \v 23 ¶ Pea vakai foli ʻe Sisu, pea ne pehē ki heʻene kau ākonga, “Ko e meʻa faingataʻa ʻaupito kiate kinautolu ʻoku maʻu koloa ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua!” \v 24 Pea ofo ʻae kau ākonga ʻi heʻene ngaahi lea. Ka naʻe toe lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Fānau ʻe faingataʻa ʻaupito kiate kinautolu ʻoku falala ki he koloa ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua! \v 25 ‌ʻOku faingofua ke hū ʻae kāmeli ʻi he avaʻi hui, ʻi he hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \v 26 Pea naʻa nau mātuʻaki ofo fakamanavahē, ʻonau fepehēʻaki, “Pea ko hai ʻe moʻui?” \v 27 Pea vakai ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai faʻa fai \add eni \add*ʻe he tangata, ka ko e ʻOtua pe: he ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ʻae meʻa kotoa pē.” \p \v 28 ¶ Pea toki pehē ʻe Pita kiate ia, “Vakai, kuo mau liʻaki ʻae meʻa kotoa pē, ʻo muimui ʻiate koe.” \v 29 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai ha tangata kuo ne liʻaki ʻae fale, pe ko e ngaahi kāinga, pe ha ngaahi tuofefine, pe ko e tamai, pe ko e faʻē, pe ha uaifi, pe ha fānau, pe ko e fonua, koeʻuhi ko au, pea mo e ongoongolelei, \v 30 Ka te ne maʻu ʻo taki teau ʻi he moʻui ni, ko e fale, mo e kāinga, mo e tuofefine, mo e faʻē, mo e fānau, mo e fonua, fakataha mo e fakatanga; pea ʻi he maama ʻe haʻu ko e moʻui taʻengata. \v 31 Ka ko e tokolahi ʻoku muʻomuʻa ʻe muimui; pea ʻe muʻomuʻa ʻae muimui.” \p \v 32 ¶ Pea kuo nau fononga ʻi he hala ki Selūsalema; pea muʻomuʻa atu ʻa Sisu ʻiate kinautolu: pea ofo ai ʻakinautolu; pea nau manavahē ʻi heʻenau muimui. Pea ne toe ʻave ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo ne kamata tala kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa ʻe hoko kiate ia, \v 33 \add ʻO ne pehē\add*, “Vakai, ʻoku tau ʻalu hake ki Selūsalema; pea ʻe tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi; pea te nau fakamaau ia ke mate, ʻo tukuange ia ki he Senitaile; \v 34 Pea te nau manukiʻi ia, mo haha ia, mo ʻaʻanu kiate ia, mo tāmateʻi ia; pea ʻi hono ʻaho tolu ʻe toetuʻu ia.” \p \v 35 ¶ Pea haʻu kiate ia ʻa Semisi mo Sione, ko e ongo foha ʻo Sepeti, ʻo na pehē, “ʻEiki, ko homa loto ke ke fai maʻamaua ʻaia kotoa pē te ma kole ki ai.” \v 36 Pea pehēange ʻe ia kiate kinaua, “Ko e hā homo loto ke u fai maʻamoua?” \v 37 Pea na pehē kiate ia, Tuku kiate kimaua ke ma nofo, ko e tokotaha ʻi ho nima toʻomataʻu, pea tokotaha ʻi ho nima toʻohema, ʻi ho nāunau.” \v 38 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻOku ʻikai temo ʻilo ʻaia ʻoku mo kole: ʻoku mo faʻa fai ke inu ʻi he ipu ʻaia te u inu ai? Pea ke papitaiso ʻi he papitaiso ko ia te u papitaiso ai?” \v 39 Pea na pehēange kiate ia, “ʻOku ma faʻa fai pe.” Pea pehē ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻE inu moʻoni ʻekimoua ʻi he ipu te u inu ai; pea temo papitaiso ʻi he papitaiso ko ia ʻe papitaiso ʻaki au: \v 40 Ka ko e nofo ki hoku nima toʻomataʻu mo hoku nima toʻohema, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia ke foaki, ka kiate kinautolu kuo teuteu ia ki ai.” \v 41 Pea kuo fanongo ai ʻae toko hongofulu, naʻa nau toki ʻita lahi kia Semisi mo Sione. \v 42 Ka naʻe ui ʻakinautolu ʻe Sisu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ko kinautolu kuo fakanofo ko e ʻeiki ʻoe Senitaile ʻoku nau faʻa puleʻi ʻakinautolu; pea ko honau houʻeiki ʻoku nau fai faʻiteliha kiate kinautolu. \v 43 Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu: ka ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolu, ke hoko ia ko homou tauhi: \v 44 Pea ko ia ʻiate kimoutolu ʻoku loto ke ʻeiki, ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ʻamoutolu kotoa pē. \v 45 He naʻe ʻikai ke haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ke tauhia ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻui ko e huhuʻi ʻoe tokolahi.” \p \v 46 ¶ Pea naʻa nau haʻu ki Seliko: pea ʻi heʻenau ō ʻi Seliko mo ʻene kau ākonga, mo e kakai tokolahi, naʻe nofo ʻo kole ʻi he veʻehala \add motuʻa \add*ʻae kui ko Patimiusi, ko e foha ʻo Timiusi. \v 47 Pea kuo fanongo ia ko Sisu ʻo Nāsaleti ia, naʻe kamata tangi kalanga ia, ʻo pehē, “Sisu, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate au.” \v 48 Pea lolomi ia ʻe he tokolahi ke fakalongo pē: kae ʻāsili ai ʻaupito ʻene kalanga, “Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa kiate au.” \v 49 Pea tuʻu ʻa Sisu, ʻo fekau ke ui kiate ia. Pea naʻa nau ui ʻae tangata kui, mo pehē kiate ia, “Ke ke fiemālie, tuʻu; ʻoku ne ui koe.” \v 50 Pea siʻaki ʻe ia hono kofu, kae tuʻu hake, ʻo haʻu kia Sisu. \v 51 Pea lea ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ho loto ke u fai kiate koe?” Pea pehēange ʻe he tangata kui kiate ia, “ʻEiki, ke ʻā hoku mata.” \v 52 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻAlu; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.” Pea ʻā leva ia, ʻo ne muimui kia Sisu ʻi he hala. \c 11 \cd \it 1 ʻOku heka ʻasi ʻa Kalaisi ʻo hāʻele ki Selūsalema: 12 ʻOku ne tukitalaʻi ʻae ʻakau taʻefua: 15 ʻOku ne fakamaʻa ʻae falelotu lahi: 20 ʻO ne enginaki ʻene kau ākonga ke tuʻumaʻu ʻi he tui, mo fakamolemolea honau ngaahi fili: 27 ʻOku ne fakahā ʻae ngofua ʻa ʻene ngaahi ngāue mei he fakamoʻoni ʻo Sione, ko e tangata naʻe fekau mei he ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea kuo nau ofi ki Selūsalema, \add ʻo hoko \add*ki Petefesi, mo Pētani, ʻi he moʻunga ʻoe ʻOlive, pea ne fekau atu ʻene ākonga ʻe toko ua, \v 2 ‌ʻO ne pehē kiate kinaua, “Mo ō ki he potu kakai ʻoku hangatonu mai: pea ka mo ka hū ki ai, te mo ʻilo leva ʻae ʻuhiki \add ʻoe ʻasi \add*kuo noʻotaki, ʻoku teʻeki heka ai ha tangata; vevete ia, mo taki mai. \v 3 Pea ka pehē ʻe ha taha kiate kimoua, ‘Ko e hā ʻoku mo fai ai eni?’ Mo pehēange, ‘ʻOku ʻaonga ia ki he ʻEiki;’ pea te ne tuku leva ke ʻomi ia ki heni.” \v 4 Pea naʻa na ō, ʻo na ʻilo ʻae ʻuhiki \add ʻoe ʻasi \add*ʻoku noʻotaki ʻituʻa ʻi he matapā, ʻi he potu ʻoe tefitoʻi hala; pea na vevete ia. \v 5 Pea pehē ʻe he niʻihi naʻe tuʻu ʻi ai kiate kinaua, “Ko e hā ʻamoua ʻoku mo vete ai ʻae ʻuhiki ʻoe ʻasi?” \v 6 Pea naʻa na lea kiate kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sisu: pea naʻe tuku ʻakinaua ke na ō. \v 7 Pea naʻa na ʻomi ʻae ʻuhiki kia Sisu, pea na ʻai ki ai hona ngaahi kofu; pea heka ia ki ai. \v 8 Pea folahi ʻe he tokolahi honau ngaahi kofu ʻi he hala; pea tutuʻu hifo ʻe he niʻihi ʻae ʻuluʻuluʻi ʻakau, ʻo falikiliki ʻaki ʻae hala. \v 9 Pea ko kinautolu naʻe muʻomuʻa, mo kinautolu naʻe muimui, naʻa nau kalanga, ʻo pehē, “Hosana; ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihova! \v 10 Ke monūʻia ʻae puleʻanga ʻo ʻetau tamai ko Tevita, ʻaia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihova: Hosana ʻi he fungani māʻolunga.” \v 11 Pea hoko ʻa Sisu ki Selūsalema, pea \add hū \add*ki he falelotu lahi: pea kuo vakai foli ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē \add ʻi ai, \add*pea kuo hokosia ʻae efiafi, naʻa nau ō ki Pētani mo e toko hongofulu ma toko ua. \p \v 12 ¶ Pea pongipongi ai, ʻi heʻenau haʻu mei Pētani, naʻe fiekaia ia: \v 13 Pea sio mamaʻo atu ia ki he ʻakau ko e fiki ʻoku lau, pea ʻalu ia, ʻo kumi pe te ne ʻilo ai ha \add fua \add*pe ʻikai: pea ʻi heʻene hoko ki ai, naʻe ʻikai te ne ʻilo ha meʻa ka ko e lau pe; he naʻe kei tuai ʻae toʻukai fiki. \v 14 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange ki ai, “Ngata ʻi heni ke ʻoua naʻa toe kai ʻeha taha ha fua ʻiate koe ʻo lauikuonga.” Pea fanongo ki ai ʻene kau ākonga. \p \v 15 ¶ Pea naʻa nau haʻu ki Selūsalema: pea hū ʻa Sisu ki he falelotu lahi, ʻo ne kamata kapusi kituʻa ʻakinautolu naʻe fefakatauʻaki ʻi he falelotu lahi, mo ne fulihi ʻae ngaahi palepale ʻoe kau fetongi paʻanga, mo e ngaahi nofoʻa ʻonautolu naʻe fakatau lupe; \v 16 Pea naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke ʻalu ha taha mo \add ʻene \add*kavenga ʻi he falelotu lahi. \v 17 Pea ako ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻIkai kuo tohi, ‘Ko hoku fale ʻe ui ko e falelotu ki he kakai kotoa pē?’ Ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻoe kau kaihaʻa.” \v 18 Pea fanongo ki ai ʻae kau tangata tohi mo e kau taulaʻeiki lahi, pea nau fifili pe fēfeeʻi ʻenau tāmateʻi ia: he naʻa nau manavahē kiate ia, koeʻuhi kuo ofo ʻae kakai fulipē ʻi heʻene akonaki. \v 19 Pea kuo hokosia ʻae efiafi, ne ʻalu ia mei he kolo. \p \v 20 ¶ Pea pongipongi ai, ʻi heʻenau liu mai, ne nau vakai ki he ʻakau ko e fiki kuo mate mei hono aka. \v 21 Pea fakamanatu ʻe Pita, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻEiki, vakai, ko e fiki naʻa ke tukitalaʻi kuo mate ia.” \v 22 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Mou maʻu ʻae tui ki he ʻOtua. \v 23 He ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko ia ia te ne pehē ki he moʻunga ni, Hiki koe, pea lī koe ki he tahi; pea ʻikai fakataʻetaʻetui hono loto, ka ʻoku ne tui ʻe hoko ʻae ngaahi meʻa ʻoku ne lea ʻaki, ʻe hoko ʻaia kotoa pē ʻoku ne lea ki ai. \v 24 Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, Ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou holi ki ai, ʻoka mou ka lotu, tui ʻoku mou maʻu \add ia\add*, pea te mou maʻu. \v 25 Pea ʻoka mou ka tuʻu ʻo lotu, fakamolemole, ʻo kapau ʻoku mou koviʻia ʻi ha taha; koeʻuhi ke fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi hia. \v 26 Pea ka ʻikai te mou fakamolemole, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi angahala.” \p \v 27 ¶ Pea naʻa nau toe haʻu ki Selūsalema: pea ʻi heʻene hāʻele ʻi he falelotu lahi, naʻe haʻu kiate ia ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e mātuʻa, \v 28 ‌ʻonau pehē kiate ia, “Ko e pule fē ʻoku ke fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko hai ia naʻa ne tuku kiate koe ʻae pule ke fai ʻae ngaahi meʻa ni?” \v 29 Pea lea ʻa Sisu, ʻo ne pehēange kiate kinautolu, “Te u fehuʻi kiate kimoutolu foki ki he meʻa ʻe taha, pea mou tala mai kiate au, pea teu tala atu ai kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni. \v 30 Ko e papitaiso ʻa Sione, naʻe mei he langi ia? Pe mei he tangata? Tala mai.” \v 31 Pea naʻe fealēleaʻaki ʻakinautolu, ʻo pehē, “Kapau te tau pehē, ‘Mei he langi;’ pea ʻe pehē mai ʻe ia, ‘Ko e hā naʻe ʻikai ai te mou tui kiate ia?’ \v 32 Ka tau ka pehē, ‘Mei he tangata;’” ʻoku tau manavahē ki he kakai: he ʻoku nau pehē kotoa pē, ko e palōfita moʻoni ʻa Sione. \v 33 Pea ne nau lea, ʻo pehēange kia Sisu, “ʻOku ʻikai te mau ʻilo.” Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Pea ʻe ʻikai te u tala atu kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni.” \c 12 \cd \it 1 ʻI he fakatātā ʻoe ngoue vaine, naʻe tuku ki he kau tauhi taʻefakafetaʻi, ʻoku fakahā ʻe Kalaisi ʻae siʻaki ʻae kakai Siu, mo e ui ʻoe kakai Senitaile. 13 ʻOku ne fakahaofia ia mei he tauhele ʻae kau Fālesi, ʻi heʻenau fehuʻi ki he tukuhau: 18 ʻOku ne fakahā ʻae hē ʻae kau Satusi ʻoku nau taʻetui ki he toetuʻu: 28 ʻOku ne tali ʻae fehuʻi ʻae tangata tohi ki he fekau fē ʻoku lahi: 35 ʻOku ne fakatonutonu ʻae mahalo ʻae kau tangata tohi kia Kalaisi: 38 Mo ne valoki ki he kakai ke vakai ki heʻenau fielahi mo e mālualoi: 41 ʻOku ne leleiʻia ʻi he fefine kuo mate hono uaifi, ʻaia naʻe lī ʻae kihiʻi paʻanga siʻi ʻe ua, ʻiate kinautolu kotoa pē.\it* \p \v 1 Pea fua lea ia kiate kinautolu, ʻi he ngaahi fakatātā, ʻo pehē, “Naʻe tō ʻe he tangata ʻae ngoue vaine, pea ne takatakai ʻaki \add ia \add*ʻae ʻā keli ʻae potu tataʻoʻanga uaine, pea langa ʻae fale leʻo, ʻo ne tuku ia ki he kau tangata tauhi ngoue, kae ʻalu ia ki he fonua mamaʻo. \v 2 Pea hoko hono toʻukai, naʻa ne fekau ʻae tamaioʻeiki ki he kau tauhi ngoue, koeʻuhi ke ne maʻu mei he kau tauhi ngoue ʻae fua ʻoe ngoue vaine. \v 3 Pea naʻa nau puke ia, ʻo haha, ʻo fekau ke ʻalu taʻehaʻanemeʻa. \v 4 Pea toe fekau ʻe ia kiate kinautolu ʻae tamaioʻeiki ʻe taha; pea naʻa nau tolongaki ʻaki ia ʻae maka, pea foa hono ʻulu, pea fekau ke ʻalu kuo lahi ʻenau fai kovi kiate ia. \v 5 Pea toe fekau ʻe ia ʻae tokotaha kehe, pea nau tāmateʻi ia; pea mo e tokolahi; kae haha ʻae niʻihi, pea tāmateʻi ʻae niʻihi. \v 6 Pea kuo kei toe kiate ia ʻa hono foha pe taha, ʻaia ko hono ʻofaʻanga, pea ne fekau fakamui foki ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē, ‘Te nau fakaʻapaʻapa ki hoku foha.’ \v 7 Ka naʻe fepehēʻaki ʻae kau tauhi ngoue ko ia, ‘Ko eni ʻae foha hoko; haʻu, ke tau tāmateʻi ia, pea ʻe ʻotautolu ʻae tofiʻa.’ \v 8 Pea naʻa nau puke, ʻo tāmateʻi ia, pea lī ia kituaʻā ngoue vaine. \v 9 “Ko e hā ʻe fai ai ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine? ʻE haʻu ia, ʻo fakaʻauha ʻae kau tauhi ngoue, pea ʻe tuku ʻae ngoue vaine ki ha kakai kehe. \v 10 Pea naʻe ʻikai te mou lau ʻae tohi ni; \q1 ‘Ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, \q2 kuo hoko ia ko e fungani ʻoe tuliki: \q1 \v 11 Ko e ngāue ʻa Sihova eni, \q2 pea ko e meʻa fakaofo ʻi hotau ʻao?’” \p \v 12 Pea naʻa nau fai ke nau puke ia, ka naʻa nau manavahē ki he kakai: ka naʻa nau ʻilo ko ʻene lea ʻaki ʻae fakatātā kiate kinautolu: pea nau tuku ia, ka nau ʻalu. \p \v 13 ¶ Pea naʻa nau fekau kiate ia ʻae niʻihi ʻi he kau Fālesi mo e kau Helotiane, ke nau femioekina ia, ʻi \add heʻene \add*lea. \v 14 Pea kuo nau haʻu, pea nau pehē kiate ia, “ʻEiki ʻoku mau ʻilo ʻoku ke moʻoni koe, pea ʻoku ʻikai te ke tokanga ki ha tangata; he ʻoku ʻikai te ke filifilimānako ki he tangata, ka ʻoku ke akonaki ʻaki ʻae hala ʻoe ʻOtua ʻi he moʻoni: ʻOku ngofua ke ʻatu ʻae tukuhau kia Sisa, pe ʻikai? \v 15 ‌ʻE lelei ʻemau ʻatu, pe ʻikai?” Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau mālualoi, mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahiʻi ai au?” ʻOmi ha tenali ke u mamata ai. \v 16 Pea nau ʻomi\add ia\add*. Pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e fofonga mo e tohi eni ʻa hai?” Pea nau pehē kiate ia, “ʻA Sisa.” \v 17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻAnge kia Sisa ʻae ngaahi meʻa ʻa Sisa, pea \add ʻange \add*ki he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua.” Pea naʻa nau ofo ʻiate ia. \p \v 18 ¶ Pea toki haʻu ʻae kau Satusi kiate ia, ʻakinautolu ʻoku pehē ʻoku ʻikai ha toetuʻu; pea nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, \v 19 “ʻEiki, naʻe tohi ʻe Mōsese kiate kimautolu, \add ʻo pehē\add*, ‘Kapau ʻe pekia ʻae tokoua ʻo ha tangata, pea ʻoku ai \add hono \add*uaifi, kae ʻikai haʻane fānau, ʻe maʻu ʻe hono tokoua ʻa hono uaifi, ʻo fakatupu ʻae hako ki hono tokoua.’ \v 20 Naʻe ai ʻae kāinga ʻe toko fitu: pea maʻu ʻe he ʻuluaki ʻae uaifi, pea pekia ia ʻoku ʻikai hano hako. \v 21 Pea maʻu ia ʻe hono toko ua, pea pekia ia, kae ʻikai hano hako; pea mo hono toko tolu foki, \v 22 Pea maʻu ia ʻe he toko fitu, kae ʻikai ha hako: pea mate fakamui foki ʻae fefine. \v 23 Ko ia, ʻi he toetuʻu, ʻoka nau ka tuʻu hake, ʻe hoko ia ko e uaifi ʻo hai ʻiate kinautolu? He naʻe maʻu ia ʻe he toko fitu ko\add honau \add*uaifi.” \v 24 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻIkai ko ia ʻoku mou hē ai, koeʻuhi ko hoʻomou taʻeʻilo ki he tohi, mo e mālohi ʻae ʻOtua? \v 25 Koeʻuhi, ʻoka nau ka tuʻu hake mei he pekia, ʻoku ʻikai te nau mali, pe foaki ke mali; ka ʻoku nau tatau mo e kau ʻāngelo ʻi he langi. \v 26 Pea koeʻuhi ko e toetuʻu ʻae pekia, naʻe ʻikai te mou lau ʻi he tohi ʻa Mōsese, ki he folofola ʻae ʻOtua kiate ia ʻi he ʻulu ʻakau, ʻo pehē, ‘Ko au ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, pea ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope?’ \v 27 ‌ʻOku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻoe mate, ka ko e ʻOtua ʻoe moʻui: ko ia ʻoku mou hē lahi ai.” \p \v 28 ¶ Pea ko e tangata tohi ʻe tokotaha, naʻa ne fanongo ki heʻenau fetauʻaki, pea ne ʻilo kuo tali lelei ʻe ia ʻakinautolu, pea haʻu ia ʻo fehuʻi kiate ia, “Ko e fekau fē ʻoku lahi ʻi he\add fono \add*kotoa pē?” \v 29 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Ko e lahi\add eni \add*ʻi he ngaahi fekau kotoa pē, ‘Fanongo, ʻe ʻIsileli; Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova ʻoku taha pe: \v 30 pea ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, pea mo ho laumālie kotoa, mo ho ʻatamai kotoa, mo ho mālohi kotoa.’ Ko e lahi eni ʻi he fekau. \v 31 Pea ko hono ua ʻoku tatau\add mo ia\add*, ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.’ ʻOku ʻikai ha fekau ʻe lahi hake ki he ongo \add fekau \add*ni.” \v 32 Pea pehē ʻe he tangata tohi kiate ia, “Ko e moʻoni, ʻEiki, kuo ke lea totonu: he ʻoku ai ʻae ʻOtua pe taha; pea ʻoku ʻikai mo ha taha: \v 33 Pea ko e ʻofa kiate ia ʻaki ʻae loto kotoa, mo e ʻatamai kotoa, mo e laumālie kotoa, pea mo e mālohi kotoa, pea ko e ʻofa ki hono kaungāʻapi ʻo hangē pe ko ia, ʻoku lahi hake ia ʻi he ngaahi feilaulau tutu kotoa mo e ngaahi hifo kotoa pē.” \v 34 Pea kuo ʻilo ʻe Sisu ʻoku ne lea fakapotopoto mai, pea ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai te ke mamaʻo mo e puleʻanga ʻoe ʻOtua.” Pea hili ia, naʻe ʻikai ha tangata ʻe faʻa fehuʻi kiate ia. \p \v 35 ¶ Pea lea ʻa Sisu, ʻo ne pehē ʻi heʻene kei akonaki ʻi he falelotu lahi, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻae kau tangata tohi, ‘Ko Kalaisi ko e foha ʻo Tevita? \v 36 He naʻe lea foki ʻe Tevita, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, \q1 ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki hoku ʻEiki, \q2 Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, \q2 kaeʻoua ke u ngaohi hoʻo ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.”’ \p \v 37 Ko ia, ʻoku ui ia ʻe Tevita, ‘ʻEiki;’ pea ko hono foha fēfē ia?” Pea fanongo fiefia kiate ia ʻae kakai lāuvale. \p \v 38 ¶ Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, ʻi heʻene akonaki, “Vakai telia ʻae kau tangata tohi, ʻoku nau manako ke ʻalu ʻi he kofu tōtōlofa, mo e fetapa ʻi he ngaahi faianga fakatau, \v 39 mo e nofoʻanga lelei ʻi he ngaahi falelotu, mo e potu māʻolunga ʻi he ngaahi kātoanga; \v 40 ‌ʻAkinautolu ʻoku nau faʻao ʻae ngaahi fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, mo fakakākā ʻaki ʻae ngaahi lotu fuoloa: ʻe maʻu ʻekinautolu ni ʻae malaʻia lahi.” \p \v 41 ¶ Pea nofo ʻa Sisu ʻo hangatonu ki he \add fale \add*tukuʻanga koloa, ʻo ne vakai ki he lī ʻe he kakai\add ʻenau \add*paʻanga ki he tukuʻanga koloa: pea ko e tokolahi naʻe koloaʻia ne nau lī\add ki ai \add*ʻae meʻa lahi. \v 42 Pea haʻu ʻae fefine masiva kuo mate hono husepāniti, ʻone lī\add ki ai \add*ʻae kihiʻi paʻanga ʻe ua, ʻaia ʻoku tatau mo e kotani ʻe taha. \v 43 Pea ne ui ʻene kau ākonga, mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e fefine paea ni, kuo ne lī \add ki ai \add*ʻae meʻa lahi hake ʻiate kinautolu fulipē, kuo nau lī ki he tukuʻanga koloa: \v 44 He naʻa nau lī kotoa pē\add ki ai \add*mei heʻenau koloa lahi; ka ko ia, ʻi heʻene masiva, kuo ne lī \add ki ai \add*ʻa ia kotoa pē ne ne maʻu, ʻio, ʻa ʻene moʻui kotoa pē.” \c 13 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Kalaisi ʻae fakaʻauha ʻoe falelotu lahi: 9 Ko e ngaahi fakatanga koeʻuhi ko e ongoongolelei: 10 Kuo tonu ʻe malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he kakai kotoa pē: 14 ʻE hoko ʻae ngaahi mamahi lahi ki he kakai Siu: 24 Mo e anga ʻo ʻene haʻu ke fakamaau: 32 Pea ʻi he ʻikai ʻilo ʻe ha taha hono feituʻulaʻā, ke leʻo mo faʻa lotu kotoa pē, ke ʻoua naʻa hoko mai ia kiate kitautolu taki taha ʻi he mate, ʻo ʻilo ʻoku ʻikai te tau teuteu.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene ʻalu mei he falelotu lahi, naʻe pehē ʻene ākonga ʻe toko kiate ia, “ʻEiki, vakai ki hono anga ʻoe ngaahi maka mo e ngaahi fale!” \v 2 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “ʻOku ke mamata ki he ngaahi fale lahi ni? ʻE ʻikai ha maka kuo fokotuʻu ki ha maka ʻe tuku, ka ʻe laku kotoa pē ki lalo.” \v 3 Pea ʻi heʻene nofo ʻi he moʻunga ʻoe ʻOlive, ʻo hangatonu ki he falelotu lahi, naʻe fehuʻi fakafufū kiate ia ʻa Pita mo Semisi mo Sione mo ʻAnitelū, \add ʻo pehē! \add* \v 4 “Fakahā kiate kimautolu, ʻe hoko afe ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻoka fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē?” \v 5 Pea fua lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha. \v 6 Koeʻuhi ʻe haʻu ʻae tokolahi ʻi hoku huafa, ʻo pehē, ‘Ko au ia;’ pea te nau kākaaʻi ʻae tokolahi. \v 7 Pea ka mou ka fanongo ki he ngaahi tau mo e ongoongo ʻoe tau, ʻoua te mou manavahē: koeʻuhi kuo pau ke hoko ia; kae teʻeki \add hoko \add*ʻae ikuʻanga. \v 8 Koeʻuhi ʻe tuʻu hake ʻae kakai ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga; pea ʻe ai ʻae mofuike ʻi he ngaahi potu kehekehe, pea ʻe ai ʻae ngaahi honge mo e ngaahi fakamamahi: ko e kamataʻanga eni ʻoe ngaahi mamahi. \v 9 “Ka mou vakai kiate kimoutolu: he te nau tukuange ʻakimoutolu ki he kau fakamaau; pea ʻe haha ʻakimoutolu ʻi he ngaahi falelotu; pea ʻe ʻomi ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe ngaahi pule mo e ngaahi tuʻi koeʻuhi ko au, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu. \v 10 Ka ʻe tomuʻa malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. \v 11 Pea ka nau ka taki mo tukuange ʻakimoutolu, ʻoua naʻa mou tomuʻa fifili, pe fakakaukau ki he meʻa te mou lea ʻaki: ka ko ia ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ko ia pe te mou lea ʻaki: he ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku lea, ka ko e Laumālie Māʻoniʻoni. \v 12 Pea ʻe lavakiʻi ʻe he tokotaha ʻa \add hono \add*tokoua ke mate, mo e tamai ʻae foha; pea ʻe tuʻu hake ʻae fānau ki he mātuʻa, mo pule ke tāmateʻi ʻakinautolu. \v 13 Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai fulipē koeʻuhi ko hoku huafa: ka ko ia ʻe kātaki ʻo aʻu ki he ikuʻanga, ko ia ia ʻe moʻui. \p \v 14 ¶ “Ka ʻoka mou ka mamata ki he ‘fakalielia ʻoe fakaʻauha,’ naʻe lea ki ai ʻa Taniela ko e palōfita, ʻoku tuʻu ʻi he potu ʻoku ʻikai lelei \add ke tuʻu ai\add*,” (ko ia ʻoku lau ke tokanga,) “Pea ʻilonga ai ʻakinautolu ʻoku ʻi Siutea, ke nau feholaki ki he ngaahi moʻunga: \v 15 Pea ko ia ʻoku ʻi he tuʻa fale, ke ʻoua naʻa ʻalu hifo ki loto fale, pe hū \add ki ai\add*, ke toʻo ha meʻa mei hono fale: \v 16 Pea ko ia ʻoku ʻi he ngoue, ke ʻoua naʻa foki ia ki mui ke toʻo mai hono kofu. \v 17 Ka ʻe malaʻia ʻakinautolu ʻoku feitama, pea mo kinautolu ʻoku toutama, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia! \v 18 Pea mou lotu ke ʻoua naʻa hoko hoʻomou hola ʻi he faʻahitaʻu momoko. \v 19 He koeʻuhi ʻe ai ha mamahi ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻaia naʻe ʻikai hano tatau talu hono kamataʻanga ʻo māmani, ʻaia naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua, ʻo aʻu ki heni, pea ʻe ʻikai toe pehē. \v 20 Pea ka ne taʻeʻoua ʻae fakasiʻisiʻi ʻe he ʻEiki ʻae ngaahi ʻaho ko ia, pehē, ʻe ʻikai ha taha ʻe moʻui: ka koeʻuhi ko e kakai fili, ʻaia kuo fili ʻe ia, kuo ne fakasiʻisiʻi ai ʻae ngaahi ʻaho. \v 21 “Pea ka toki pehē ai ʻe ha taha kiate kimoutolu, ‘Vakai, ko eni ʻa Kalaisi;’ pe, ‘Vakai, \add ʻoku \add*ʻi hena\add ia\add*;’ ʻoua ʻe tui\add ki ia\add*: \v 22 He koeʻuhi ʻe tupu ʻae ngaahi Kalaisi loi mo e kau palōfita loi, ʻonau fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo, ke kākā ʻaki ʻae kakai kuo fili ʻo ka ne faingofua. \v 23 Kae tokanga ʻakimoutolu: vakai, ku ou tomuʻa fakahā ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kimoutolu. \p \v 24 ¶ “Ka ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, hili ʻae mamahi ko ia, ʻe fakapoʻuli ʻae laʻā, pea ʻe ʻikai tuku mai ʻe he māhina ʻa hono maama, \v 25 Pea ʻe ngangana ʻae ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea ʻe lulu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi. \v 26 Pea te nau toki mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao, mo e mālohi lahi mo e nāunau. \v 27 Pea ʻe toki fekau ʻe ia ʻa ʻene kau ʻāngelo, pea tānaki fakataha ʻa ʻene kakai fili mei he feituʻu langi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻoe fonua ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻae langi. \v 28 “Ko eni, mou ʻilo ʻae fakaʻilonga ʻi he ʻakau ko e fiki; ʻOka kei litolito hono vaʻa, pea tupu hono lau, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻae faʻahitaʻu mafana: \v 29 Ke pehē foki ʻakimoutolu, ʻoka mou ka mamata ki hono hoko ʻoe ngaahi meʻa ni, mou ʻilo ʻoku ofi ia, ʻio, ʻi he matapā. \v 30 Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai mole ʻae toʻutangata ni, kaeʻoua ke fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē. \v 31 ‌ʻE mole ʻae langi mo e fonua: ka ko ʻeku ngaahi lea ʻe ʻikai mole. \p \v 32 ¶ “Ka ko e ʻaho ko ia mo hono feituʻulaʻā, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ne ʻilo ki ai, ʻe ʻikai, pe ko e kau ʻāngelo ʻoku ʻi he langi, pe ko e Foha, ka ko e Tamai. \v 33 Mou vakai, leʻo pea lotu: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe hoko ʻafē ʻae ʻaho ko ia. \v 34 ‌ʻOka fononga ha tangata, ʻoku ne tuku hono ʻapi ke tauhi ʻe heʻene kau tamaioʻeiki, pea ne vahe ʻae ngāue kiate kinautolu taki taha, pea fekau ki he tauhi matapā ke leʻo. \v 35 Ko ia mou leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe haʻu fakakū ʻae ʻeiki ʻoe fale, ʻi he efiafi, pe ʻi he tuʻuapō, pe ʻi he ʻuʻua ʻae moa, pe ʻi he pongipongi; \v 36 Telia naʻa haʻu fakafokifā pe ia, ʻo ne ʻilo ʻakimoutolu ʻoku mou mohe. \v 37 Pea ko ia ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻoku ou tala ki he kakai kotoa pē, Leʻo.” \c 14 \cd \it 1 Ko e puleakiʻi ʻo Kalaisi. 3 ʻOku lilingi ʻe he fefine ʻae lolo mahuʻinga ki hono ʻulu. 10 ʻOku fakatau ia ʻe Siutasi ki he ngaahi paʻanga. 12 ʻOku tomuʻa fakahā ʻe Kalaisi ʻae lavakiʻi ia ʻe he taha ʻi heʻene kau ākonga: 22 Hili ʻae kai ʻoe pāsova ʻoku fokotuʻu ʻae ʻohomohe tapu: 26 ʻO ne tomuʻa fakahā ʻae feholaki ʻo ʻene kau ākonga kotoa pē, mo e fakafisiʻi ia ʻe Pita. 43 ʻOku lavakiʻi ia ʻe Siutasi ʻaki ʻae ʻuma. 46 ʻOku moʻua ia ʻi he ngoue, 53 ʻOku lohiakiʻi ia, pea tukuange ke mate ʻe he kau fakamaau: 65 ʻOku fai fakamamahi ʻae kakai Siu kiate ia: 66 Pea liunga tolu ʻae fakafisinga ia ʻe Pita.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ʻaho ʻe ua, pea hoko ʻa e\add kātoanga \add*ʻoe Lakaatu, mo e mā taʻemeʻafakatupu: pea naʻe kumi ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pe fēfeeʻi ʻenau moʻua ia ʻi he kākā, ke tāmateʻi. \v 2 Ka naʻa nau pehē, “Kae ʻikai ʻi he kātoanga, telia naʻa ai ha maveuveu ʻae kakai.” \p \v 3 ¶ Pea naʻe ʻi Pētani ia, ʻi he fale ʻo Saimone ko e kilia, pea ʻi heʻene nofo ʻo kai, naʻe haʻu ʻae fefine mo e puha ʻalapasita ʻoe lolo ko e naʻati moʻoni ʻoku mahuʻinga lahi; pea ne foaʻi ʻae puha, mo lilingi ki hono fofonga. \v 4 Pea naʻe ai ʻae niʻihi naʻa nau loto ʻita, ʻonau pehē, “Ko e hā kuo maumauʻi ai ʻae lolo? \v 5 He naʻe faingofua ke fakatauʻaki ia ʻae tenali ʻe tolungeau tupu, pea foaki ki he masiva.” Pea nau lāunga kiate ia. \v 6 Pea pehē ʻe Sisu, “Tuku ai pe ia; ko e hā ʻoku mou fakamamahiʻi ai ia? Kuo fai ʻe ia ʻae ngāue lelei kiate au. \v 7 He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae masiva, pea ka mou ka loto ki ai ʻoku mou faʻa fai lelei kiate kinautolu; kae ʻikai teu ʻiate kimoutolu maʻuaipē au. \v 8 Kuo ne fai ʻaia ʻoku ne faʻa fai: kuo tomuʻa haʻu ia ke tākai hoku sino ki hono tanu. \v 9 Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e potu ʻo māmani kotoa pē ʻe malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei ni, ʻe fakahā ʻi ai foki mo ia kuo ne fai ko hono fakamanatuʻi.” \p \v 10 ¶ Pea ko e tokotaha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, ko Siutasi ʻIsikaliote, naʻa ne ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi, ke lavakiʻi ia kiate kinautolu. \v 11 Pea ʻi heʻenau fanongo ki ai, naʻa nau fiefia, ʻo fakaʻilo paʻanga kiate ia. Pea lamasi ʻe ia ke tuʻumālie ʻene lavakiʻi ia. \p \v 12 ¶ Pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻi heʻenau tāmateʻi ʻa e \add feilaulau ʻoe \add*Lakaatu, pea pehē ʻene kau ākonga kiate ia, “Ko e potu fē ʻoku ke loto ke mau ʻalu ʻo teuteu ai, koeʻuhi ke ke kai ʻi he kātoanga \add ʻoe \add*Lakaatu?” \v 13 Pea fekau atu ʻe ia ʻae toko ua ʻi heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinaua, “Mo ō ki he kolo, pea ʻe fakafetaulaki mai kiate kimoua ʻae tangata ʻoku ne fua ʻae ipu vai: muimui ʻiate ia. \v 14 Pea ko e fale ko ia ʻe hū ki ai ia, mo pehē ai ki he ʻeiki ʻoe fale, ‘ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, “Kofaʻā ʻae potu fale, ʻaia teu kai ai mo ʻeku kau ākonga ʻi he\add kātoanga ʻoe \add*Lakaatu.”’ \v 15 Pea ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoua ʻae potu lahi ki ʻolunga, kuo ngaohi mo teuteu: mo teuteu ʻi ai maʻatautolu.” \v 16 Pea naʻe ʻalu atu ʻene ongo ākonga, ʻo na hū ki he kolo, pea na ʻilo ʻo hangē ko ʻene lea kiate kinaua: pea na teuteu ai ʻa e \add feilaulau ʻoe \add*Lakaatu. \v 17 Pea ʻi he efiafi naʻa ne haʻu mo e toko hongofulu ma toko ua. \v 18 Pea ʻi heʻenau nofo ʻo kai, naʻe pehē ʻe Sisu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko homou tokotaha ʻoku tau keinanga te ne lavakiʻi au.” \v 19 Pea naʻa nau mamahi leva, mo nau taki taha pehē kiate ia, “Ko au ia?” Pea \add pehē \add*ʻe ha taha, “Ko au ia?” \v 20 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e tokotaha ʻi he toko hongofulu ma toko ua, ʻoku mā ala mo au ki he ipu. \v 21 Ko e moʻoni ʻoku ʻalu ʻae Foha ʻoe tangata, ʻo hangē ko ia kuo tohi kiate ia: ka ʻe malaʻia ʻae tangata ko ia ʻaia ʻoku ne lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata! Naʻe lelei ki he tangata ko ia ʻo ka ne ʻikai fanauʻi ia.” \p \v 22 ¶ Pea ʻi heʻenau kai, naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā, ʻo ne tāpuaki, mo tofitofi, pea ne ʻatu kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai: ko eni hoku sino.” \v 23 Pea toʻo ʻe ia ʻae ipu inu, pea hili ʻene fakafetaʻi, naʻa ne ʻatu kiate kinautolu: pea naʻa nau inu mei ai kotoa pē. \v 24 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko hoku toto eni ʻoe fuakava foʻou, ʻaia ʻoku lilingi koeʻuhi ko e tokolahi. \v 25 Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE ʻikai te u toe inu ʻi he fua ʻoe vaine, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ko ia te u inu foʻou ai ia ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \p \v 26 ¶ Pea kuo hili ʻenau fasi hiva, naʻa nau ʻalu atu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive. \v 27 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE tūkia ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he poōni ʻiate au: he kuo tohi, ‘Te u taaʻi ʻae tauhi, pea ʻe movetevete ai ʻae fanga sipi.’ \v 28 “Kae hili ʻeku toetuʻu, te u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ki Kāleli.” \v 29 Ka naʻe pehē ʻe Pita kiate ia, “Kapau ʻe tūkia kotoa pē, ka e ʻikai te u pehē au.” \v 30 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate koe, Ko e ʻaho ni, ʻio, ʻi he pō ko eni, ʻe teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa ʻo tuʻo ua, ka e liunga tolu hoʻo fakafisi ʻiate au.” \v 31 Ka naʻe ʻāsili ai ʻene lea fakamātoato, “Kapau te u mate ai mo koe, ʻe ʻikai ʻaupito te u fakafisiʻi koe.” Pea naʻe lea pehē foki ʻakinautolu kotoa pē. \v 32 Pea naʻa nau hoko ki he potu naʻe hingoa ko Ketisemani: pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Mou nonofo ʻi heni, kaeʻoua ke u lotu.” \v 33 Pea ne ʻave ʻe ia ʻa Pita mo Semisi mo Sione, pea kamata ilifia lahi, mo māfasia lahi ʻaupito; \v 34 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mamahi lahi ʻaupito ʻo hangē ka mate hoku laumālie: mou tatali ʻi heni, pea leʻo.” \v 35 Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo ki he kelekele, pea ne kole, ʻo kapau ʻe faʻa fai, pea laka ʻae feituʻu pō ko ia ʻiate ia. \v 36 Pea pehē ʻe ia, “ʻApā, Tamai, ʻoku faʻa fai ʻe koe ʻae meʻa kotoa pē; ke ke ʻave ʻae ipu ni ʻiate au: kaeʻoua naʻaku faʻiteliha au, ka ko koe pe.” \v 37 Pea haʻu ia, ʻo ne ʻilo kuo nau mohe, pea pehē ʻe ia kia Pita, “Saimone, ʻoku ke mohe ʻa koe? ʻE ʻikai te ke faʻa leʻo ʻe koe ʻi he feituʻu pō ʻe taha? \v 38 Mou leʻo pea lotu, telia naʻa lavaʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻahiʻahi. Ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālie, ka ʻoku vaivai ʻae kakano.” \v 39 Pea toe ʻalu atu ia, ʻo lotu, ʻo ne fai pe ʻae lea ko ia. \v 40 Pea ʻi heʻene haʻu, naʻa ne ʻilo ʻenau toe mohe, (he naʻe māfasia honau mata,) pea ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā te nau lea ʻaki kiate ia. \v 41 Pea haʻu ia ko hono liunga tolu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Maʻu pe hoʻomou mohe, pea mālōlō: kuo lahi ia, kuo hokosia ʻae feituʻu pō: vakai, kuo lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kau angahala. \v 42 Tuʻu hake, ke tau ʻalu; vakai, ʻoku ʻi heni ia ʻoku ne lavakiʻi au.” \p \v 43 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, mo ʻene haʻu ʻa Siutasi, ko e tokotaha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, pea mo e fuʻu kakai mo ia, mo e ngaahi heletā mo e ngaahi ʻakau, mei he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pea mo e mātuʻa. \v 44 Pea ko ia naʻe lavakiʻi ia kuo ne tuku ʻae fakaʻilonga kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Ka ʻilonga ʻaia teu ʻuma ki ai, ko ia ia: puke ia, ʻo tataki atu.” \v 45 Pea ʻi heʻene hoko mai, pea ne ʻalu leva kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ʻeiki;” pea ʻuma kiate ia. \p \v 46 ¶ Pea naʻa nau ala honau nima kiate ia, ʻo puke ia. \v 47 Pea ko e tokotaha ʻiate kinautolu naʻe tutuʻu \add ʻi ai\add*, naʻa ne unuhi ʻae heletā, ʻo ne taaʻi ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo motuhi hono telinga. \v 48 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “He kuo mou omi ke puke au, mo e ngaahi heletā mo e ngaahi ʻakau, ʻo hangē ha kaihaʻa? \v 49 Naʻaku ʻi he falelotu lahi mo kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo akonaki, pea naʻe ʻikai te mou puke au: ka \add kuo pau \add*ke fakamoʻoni ʻae ngaahi tohi.” \v 50 Pea naʻe liʻaki ia ʻekinautolu kotoa pē, ka nau feholaki. \v 51 Pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae talavou ʻe tokotaha, kuo vala ʻaki ʻae tupenu pea naʻe puke ia ʻe he kau talavou: \v 52 Pea siʻaki ʻe ia ʻae tupenu, kae hola telefua ʻiate kinautolu. \p \v 53 ¶ Pea naʻa nau tataki atu ʻa Sisu ki he taulaʻeiki lahi: pea naʻe fakataha mo ia ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē mo e mātuʻa mo e kau tangata tohi. \v 54 Pea muimui mamaʻo atu kiate ia ʻa Pita, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi: pea nofo ia mo e kau tamaioʻeiki, ʻo ne mumū ʻi he afi. \v 55 Pea kumi ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau fakamaau kotoa pē, ʻae fakamoʻoni kia Sisu, ke nau tāmateʻi ai ia; ka naʻe ʻikai maʻu. \v 56 He naʻe fakamoʻoni loi kiate ia ʻae tokolahi, ka naʻe ʻikai fai tatau ʻa ʻenau fakamoʻoni. \v 57 Pea tuʻu hake ʻae niʻihi, ʻonau fakamoʻoni loi kiate ia, ʻo pehē, \v 58 “Naʻa mau fanongo ki heʻene pehē, ‘Te u veteki ʻae falelotu lahi ni kuo ngaohi ʻaki ʻae nima, pea ʻi he ʻaho ʻe tolu langa ha taha kehe, kae ʻikai ʻaki ʻae nima.’” \v 59 Ka naʻe ʻikai fai tatau foki ʻenau fakamoʻoni. \v 60 Pea tuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi ʻi he haʻohaʻonga, ʻo ne fehuʻi kia Sisu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te ke lea \add ki ai\add*? Ko e hā eni ʻoku fakamoʻoni ʻekinautolu ni kiate koe?” \v 61 Ka naʻe longo pē ia, ʻo ʻikai siʻi lea. Pea toe fehuʻi ʻae taulaʻeiki lahi kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko koe ko e Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe Monūʻia?” \v 62 Pea pehē ʻe Sisu, “Ko au ia: pea te mou mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku nofo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe māfimafi, pea mo ʻene haʻu mo e ngaahi ʻao ʻoe langi.” \v 63 Pea toki haehae ʻe he taulaʻeiki lahi hono kofu, ʻo pehē, “He koeʻumaʻā mo ha kau fakamoʻoni kehe? \v 64 Kuo mou fanongo ki he lea fie ʻOtua: ko e hā homou loto?” Pea nau loto taha kotoa pē ʻe totonu ke mate. \v 65 Pea kamata ʻaʻanu ʻae niʻihi kiate ia, pea ke ʻufiʻufi hono mata, ʻo taaʻi ia, pea nau pehē kiate ia, “Kikite!” Pea sipiʻi ia ʻe he kau tamaioʻeiki ʻaki honau ʻaofinima. \p \v 66 ¶ Pea ʻi he kei nofo ʻa Pita ʻi he fale ʻi lalo, ne haʻu ʻae fefine kaunanga ʻe taha ʻae taulaʻeiki lahi: \v 67 Pea ʻi heʻene mamata kia Pita ʻoku ne mumū, naʻa ne sio kiate ia, mo ne pehē, “Ta ko koe foki naʻa ke ʻia Sisu ʻo Nāsaleti.” \v 68 Ka naʻe fakafisi ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo \add ia\add*, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻaia ʻoku ke lea ʻaki.” Pea ʻalu ia ki he fale ʻituʻa; pea ʻuʻua ʻae moa. \v 69 Pea toe mamata kiate ia ʻae fefine kaunanga, pea kamata pehē ʻe ia kiate kinautolu naʻe tutuʻu ʻi ai, ko e taha eni ʻokinautolu. \v 70 Pea toe fakafisi ia. Pea fuoloa siʻi, pea toe pehē ʻekinautolu naʻe tutuʻu ʻi ai kia Pita, “Ko e moʻoni ko e \add taha \add*koe ʻakinautolu; he ko e Kāleli koe, pea ʻoku tatau \add mo ia \add*hoʻo lea.” \v 71 Ka naʻe kamata kape ia mo fuakava, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻae tangata ni ʻoku mou lea ki ai.” \v 72 Pea naʻe ʻuʻua ʻae moa ko hono liunga ua. Pea manatu ʻa Pita ki he lea ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe Sisu kiate ia, “ʻE teʻeki ai liunga ua ʻae ʻuʻua ʻae moa, kae liunga tolu hoʻo fakafisi ʻiate au.” Pea ʻi heʻene manatu \add ki ai\add*, naʻa ne tangi. \c 15 \cd \it 1 ʻOku ʻomi ʻa Sisu kuo haʻi ʻo talatalaaki ia ʻi he ʻao ʻo Pailato, 15 ʻI he loto ʻae kakai ke pehē, ʻoku tukuange ʻae fakapō ko Palāpasa, kae tuku ʻa Sisu ke tutuki ki he ʻakau. 17 ʻOku tatā ʻaki ia ʻae tatā ʻakau talatala, 19 ʻOku ʻaʻanu ki ai, mo taukae: 21 ʻOku pongia ʻi heʻene fua hono ʻakau: 27 ʻOku tautau ʻi he vahaʻa ʻoe ongo kaihaʻa; 29 ʻOku ne kātaki ʻae ngaahi manuki ʻae kakai Siu: 39 Kae fakahā ʻe he ʻeikitau ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua: 43 Pea ʻoku tanu lelei ia ʻe Siosefa.\it* \p \v 1 Pea pongipongi hake ai, naʻe fakakaukau leva ʻae kau taulaʻeiki lahi, fakataha mo e mātuʻa mo e kau tangata tohi mo e kau fakamaau kotoa pē, pea naʻe haʻi ʻa Sisu, ʻo ʻave, mo tukuange kia Pailato. \v 2 Pea pehē ʻe Pailato kiate ia, “Ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea lea ia, ʻo pehēange kiate ia, “Ko ia pe.” \v 3 Pea talatalaakiʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi ʻi he ngaahi meʻa lahi. \v 4 Pea toe fehuʻi ʻe Pailato kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te ke lea ki ha meʻa? Vakai ki hono lahi ʻoe ngaahi meʻa ʻoku nau fakamoʻoni kiate koe.” \v 5 Ka naʻe ʻikai siʻi lea ʻa Sisu ki ha meʻa; pea ofo ai ʻa Pailato. \v 6 Pea ko e kātoanga \add ko ia \add*naʻa ne tukuange ai kiate kinautolu ha pōpula ʻe tokotaha, ʻaia te nau loto ki ai. \v 7 Pea naʻe ai ʻa e\add tokotaha \add*ko Palāpasa hono hingoa, kuo haʻi fakataha mo kinautolu naʻa nau kau mo ia ʻi he angatuʻu, mo nau fai ʻae fakapō ʻi he angatuʻu. \v 8 Pea ʻioho leʻo lahi ʻae kakai, ʻonau kamata tala\add ke ne fai \add*ʻo hangē ko ia naʻa ne faʻa fai kiate kinautolu. \v 9 Ka naʻe lea ʻa Pailato, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko homou loto ke tukuange kiate kimoutolu ʻae Tuʻi ʻoe kakai Siu?” \v 10 He naʻa ne ʻilo ko e meʻa ʻi he meheka kuo tukuange ai ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi. \v 11 Ka naʻe ueʻi ʻae kakai ʻe he kau taulaʻeiki lahi, ke ne tuku mai ʻa Palāpasa pe kiate kinautolu. \v 12 Pea toe lea ʻa Pailato, ʻo ne pehēange kiate kinautolu, “Ka ko e hā homou loto ke u fai kiate ia ʻaia ʻoku mou ui ko e Tuʻi ʻoe kakai Siu?” \v 13 Pea naʻa nau toe kalanga, “Tutuki ia ki he ʻakau.” \v 14 Pea toki pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “Koeʻumaʻā, ko e hā ʻae kovi kuo ne fai?” Pea naʻa nau ʻāsili kalanga ai ʻaupito, “Tutuki ia ki he ʻakau.” \p \v 15 ¶ Pea ko e meʻa ʻi he fie fakafiemālie ʻe Pailato ki he kakai, naʻa ne tukuange ʻa Palāpasa kiate kinautolu, pea hili ʻene kauʻimaea ʻa Sisu, naʻa ne tukuange\add ia \add*ke tutuki ki he ʻakau. \v 16 Pea naʻe tataki ia ʻe he kau tau ki he potu fale naʻe ui ko e fale fakaʻeiki, ʻonau fakataha ʻae kautau kotoa. \v 17 Pea naʻa nau fakakofuʻaki ia ʻae kulokula, ʻo lalanga ʻae tatā ʻaki ʻae ʻakau talatala, ʻo ʻai kiate ia. \v 18 Mo nau kamata fetapa kiate ia, “Siʻotoʻofa, Tuʻi ʻoe kakai Siu!” \v 19 Pea naʻa nau taaʻi ʻaki \add ia \add*ʻae vaʻa kaho ʻi hono mata, ʻo ʻaʻanu kiate ia, pea tūʻulutui mo hū kiate ia. \v 20 Pea kuo nau manukiʻi ia, pea nau toʻo ʻiate ia ʻae kulokula, kae ʻai kiate ia hono kofu ʻoʻona, ʻo tataki atu ia ke tutuki ki he ʻakau. \v 21 Pea naʻa nau pule ke fua hono ʻakau ʻe he tokotaha ko Saimone ko e Sailini, ko e tamai ʻa ʻAlekisānita mo Lufusi, ʻi heʻene ʻalu ange ai, ko ʻene haʻu mei he tukuʻuta. \v 22 Pea naʻa nau ʻomi ia ki he potu ko Kolokota, ʻaia ko hono ʻuhinga, “Ko e potu ʻoe ʻulupoko.” \v 23 Pea naʻa nau ʻatu ʻae inu kiate ia ko e uaine, kuo huʻi ʻaki ʻae mula: ka naʻe ʻikai te ne maʻu ia. \v 24 Pea kuo nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu, mo talotalo ki ai, \add ke ʻilonga \add*ʻa ia ʻe maʻu ʻe he tangata taki taha. \v 25 Pea ko hono tolu ia ʻoe feituʻulaʻā, naʻa nau tutuki ai ia ki he ʻakau. \v 26 Pea naʻe tohi ʻi ʻolunga ʻae tohi ʻo hono talakoviʻi, KO E TUʻI ʻOE KAKAI SIU. \v 27 Pea naʻa nau tutuki ki he ʻakau fakataha mo ia ʻae ongo kaihaʻa ʻe toko ua: ko e taha ʻi he nima toʻomataʻu, mo e taha ʻi hono toʻohema. \v 28 Pea naʻe fakamoʻoni ai ʻae tohi, ʻaia ʻoku pehē, “Pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala.” \v 29 Pea manukiʻi ia ʻekinautolu naʻe feʻaluʻaki, ʻi he kalokalo honau ʻulu, mo e pehē, “ʻA koe, ʻoku ke maumauʻi ʻae falelotu lahi, mo \add toe \add*langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, \v 30 Fakamoʻui koe, pea ke ʻalu hifo mei he ʻakau.” \v 31 Pea manuki pehē foki ʻe he kau taulaʻeiki lahi, ʻo nau fepehēʻaki ʻiate kinautolu mo e kau tangata tohi, “Naʻa ne fakamoʻui ʻae kakai; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia. \v 32 Tuku ke ʻalu hifo eni ʻa Kalaisi ko e Tuʻi ʻo ʻIsileli mei he ʻakau, koeʻuhi ke mau mamata mo tui.” Pea ko kinaua naʻe tutuki ki he ʻakau mo ia ne na manukiʻi ia. \v 33 Pea ʻi he hokosia hono ono ʻoe feituʻulaʻā, naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā. \v 34 Pea ʻi hono hiva ʻoe feituʻulaʻā naʻe tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻIlai, ʻIlai, lama sapakatani?” ʻAia ko hono ʻuhinga, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai au?” \v 35 Pea ko honau niʻihi naʻe tutuʻu \add ʻi ai\add*, ʻi heʻenau fanongo, naʻa nau pehē, “Vakai, ʻoku ne ui kia ʻIlaisiā.” \v 36 Pea lele ʻae tokotaha, ʻo ne unu ʻae oma ki he vai mahi, ʻo ʻai ia ki he vaʻa kaho, mo ʻohake ke ne inu, mo ne pehē, “Tuku ai pe; ke tau vakai, pe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke tuku hifo ia.” \v 37 Pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, pea ne tuku hake hono laumālie. \v 38 Pea naʻe mahae ua ʻae puipui ʻoe falelotu lahi, mei hono potu ʻi ʻolunga ʻo aʻu ki lalo. \p \v 39 ¶ Pea ʻi he mamata ʻae ʻeikitau, naʻe tuʻu ʻo hangatonu atu kiate ia, kuo pehē ʻa ʻene tangi, mo e tuku hake ʻa hono laumālie, ne ne pehē, “Tā ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua ʻae tangata ni.” \v 40 Naʻe ai mo e kau fefine naʻa nau sio mai mei he mamaʻo: pea naʻe ʻiate kinautolu ʻa Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi siʻi pea mo Sose, mo Salome; \v 41 (ʻAkinautolu foki naʻa nau muimui kiate ia, mo tauhi ia ʻi heʻene ʻi Kāleli;) pea mo e kau fefine tokolahi, naʻa nau ʻalu hake mo ia ki Selūsalema. \p \v 42 ¶ Pea kuo efiafi ai, pea koeʻuhi ko e teuteu, ʻaia ko e ʻaho ʻoku muʻa ʻi he \add ʻaho \add*Sāpate, \v 43 Naʻe ʻalu loto mālohi ʻa Siosefa ʻo ʻAlematea, ko e fakamaau ongolelei, pea naʻe tatali foki ia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻo ne kole meia Pailato ʻae sino ʻo Sisu. \v 44 Pea ofo ʻa Pailato ʻi heʻene pekia vave: pea ne ui ʻae ʻeikitau, ʻo fehuʻi ki ai pe kuo fuoloa ange ʻene pekia. \v 45 Pea kuo ne ʻilo\add ia \add*mei he ʻeikitau, pea ne ʻatu ʻae sino kia Siosefa. \v 46 Pea fakatau ʻe ia ʻae tupenu mahuʻinga lelei, mo vete hifo ia, ʻo fakakoloaʻaki \add ia \add*ʻae tupenu mahuʻinga, pea fakatokoto ia ʻi he fonualoto kuo tā ʻi he maka, pea ne teketekaʻi ʻae maka ki he matapā ʻoe fonualoto. \v 47 Pea ko Mele Makitaline mo Mele\add ko e faʻē \add*ʻa Sose, ne na mamata ki he potu kuo fakatokoto ai\add ia\add*. \c 16 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻae toetuʻu ʻa Kalaisi ki he fefine ʻe toko tolu. 9 ʻOku hā ʻa Kalaisi kia Mele Makitaline: 12 Ki he toko ua ʻoku fononga; 14 Pea toki hā ki he kau ʻaposetolo, 15 ʻAkinautolu ʻoku ne fekau atu ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei: 19 Pea ʻalu hake ia ki he langi.\it* \p \v 1 Pea ʻi he hili ʻae Sāpate, kuo fakatau ʻe Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi, mo Salome, ʻae ngaahi ʻakau namu lelei, koeʻuhi ke nau omi ʻo fakatolongaʻaki ia. \v 2 Pea ʻi he hengihengi ʻoe ʻuluaki \add ʻaho \add*ʻoe uike, naʻa nau omi ki he fonualoto, feʻunga mo e ʻalu hake ʻae laʻā. \v 3 Pea naʻa nau fepehēʻaki, “Ko hai te ne teketekaʻi maʻatautolu ʻae maka mei he matapā ʻoe fonualoto?” \v 4 Pea ʻi heʻenau sio, naʻa nau ʻilo kuo tekaʻi atu ʻae maka: he naʻe lahi ʻaupito ia. \v 5 Pea ʻi he hū ki he fonualoto, naʻa nau mamata ki ha talavou ʻoku nofo ʻi he potu toʻomataʻu, kuo kofuʻaki ʻae kofu tōtōlofa mo hinehina; pea naʻa nau ilifia. \v 6 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua te mou ilifia: ʻOku mou kumi ʻa Sisu ʻo Nāsaleti, ʻaia naʻe tutuki ki he ʻakau: kuo tuʻu hake ia; ʻoku ʻikai ʻi heni ia; vakai ki he potu naʻa nau fakatokoto ai ia. \v 7 Ka mou ō, ʻo fakahā ki heʻene kau ākonga mo Pita, ʻoku muʻomuʻa ia ʻiate kimoutolu ki Kāleli: te mou mamata kiate ia ʻi ai, ʻo hangē ko ʻene tala kiate kimoutolu.” \v 8 Pea naʻa nau hū leva kituʻa, ʻo feholaki mei he fonualoto; he naʻa nau tetetete mo ilifia: pea ʻikai te nau lea siʻi ki ha taha; he naʻa nau manavahē. \p \v 9 ¶ Pea kuo toetuʻu ʻa \add Sisu \add*ʻi he hengihengi ʻoe ʻuluaki \add ʻaho \add*ʻoe uike, naʻa ne tomuʻa fakahā ia kia Mele Makitaline, ʻaia ne ne kapusi mei ai ʻae tēvolo ʻe toko fitu. \v 10 Pea ʻalu ia ʻo fakahā kiate kinautolu naʻa nau ʻiate ia, lolotonga ʻenau mamahi mo tangi. \v 11 Pea ko kinautolu, ʻi heʻenau fanongo kuo moʻui ia, pea kuo mamata ia \add ki ai\add*, naʻe ʻikai te nau tui. \p \v 12 ¶ Pea hili eni ne hā ia ʻi he anga ʻe taha ki honau tokoua, ʻi heʻena ō ʻo fononga ki he potu tukuʻuta. \v 13 Pea naʻa na ō, ʻo fakahā \add ia \add*kiate kinautolu; ka naʻe ʻikai te nau tui kiate kinaua. \p \v 14 ¶ Pea hili ia, naʻa ne hā ki he toko hongofulu ma tokotaha ʻi heʻenau nofo ʻo kai, ʻo ne valokiʻi ʻenau taʻetui mo loto fefeka, ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui kiate kinautolu naʻa nau mamata kiate ia ʻi he hili ʻene toetuʻu. \v 15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he kakai fulipē. \v 16 Ko ia ia ʻe tui mo papitaiso, ʻe moʻui; ka ko ia ia ʻe ʻikai tui, ʻe malaʻia. \v 17 Pea ko e ngaahi fakaʻilonga eni ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku tui: Te nau kapusi ʻae kau tēvolo ʻi hoku huafa; te nau lea ʻaki ʻae ngaahi lea foʻou; \v 18 Te nau toʻo hake ʻae ngaahi ngata; pea kapau te nau inu ha meʻa fakamate, ʻe ʻikai kovi ia kiate kinautolu; te nau hilifaki nima ki he mahaki, pea te nau moʻui.” \p \v 19 ¶ Ko ia hili ʻae lea ʻae ʻEiki kiate kinautolu, naʻe maʻu hake ia ki he langi ʻo nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua. \v 20 Pea naʻa nau ʻalu atu, ʻo malanga ʻi he potu kotoa pē, pea naʻe ngāue ʻae ʻEiki mo \add kinautolu\add*, ʻo ne fakamoʻoni ʻae folofola ʻaki ʻae ngaahi fakaʻilonga naʻe hoko. ʻEmeni.