\id MAT \h Mātiu \toc1 Ko E Ongoongolelei Naʻe Tohi E Mātiu \toc2 Mātiu \toc3 Mt \mt2 KO E ONGOONGOLELEI \mt3 NAʻE TOHI E \mt1 MĀTIU \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e tohi ʻoe hokohoko ʻo Kalaisi meia ʻEpalahame kia Siosefa. 18 Naʻe tupu ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea fāʻeleʻi ʻe he Tāupoʻou ko Mele ʻi hono fakanofo kia Siosefa. 19 Ko e fakatonutonu ʻe ha ʻāngelo ʻae mahalohalokovi ʻa Siosefa, ʻo ne fakahā ʻae ngaahi hingoa ʻo Kalaisi.\it* \p \v 1 Ko e tohi ʻoe tupuʻanga ʻo Sisu Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo Tevita, ko e ʻAlo ʻo ʻEpalahame. \v 2 Naʻe tupu ʻia ʻEpalahame ʻa ʻAisake; pea tupu ʻia ʻAisake ʻa Sēkope; pea tupu ʻia Sēkope ʻa Siuta mo hono kāinga; \v 3 Pea tupu ʻia Siuta ʻa Felesi mo Sala ʻia Tema; pea tupu ʻia Felesi ʻa ʻEsilome; pea tupu ʻia ʻEsilome ʻa ʻElame; \v 4 Pea tupu ʻia ʻElame ʻa ʻAminatape; pea tupu ʻia ʻAminatape ʻa Naasoni; pea tupu ʻia Naasoni ʻa Salimone; \v 5 Pea tupu ʻia Salimone ʻa Poasi ʻia Lehapi; pea tupu ʻia Poasi ʻa ʻOpeti ʻia Lute; pea tupu ʻia ʻOpeti ʻa Sese; \v 6 Pea tupu ʻia Sese ʻa Tevita ko e tuʻi; pea tupu ʻia Tevita ko e tuʻi ʻa Solomone, ʻiate ia \add naʻe mali\add* mo ʻUlia; \v 7 Pea tupu ʻia Solomone ʻa Lopoame; pea tupu ʻia Lopoame ʻa ʻApaia; pea tupu ʻia ʻApaia ʻa ʻEsa; \v 8 Pea tupu ʻia ʻEsa ʻa Siosafate; pea tupu ʻia Siosafate ʻa Siolame; pea tupu ʻia Siolame ʻa ʻUsaia; \v 9 Pea tupu ʻia ʻUsaia ʻa Siotame; pea tupu ʻia Siotame ʻa ʻEhasi; pea tupu ʻia ʻEhasi ʻa Hesekaia; \v 10 Pea tupu ʻia Hesekaia ʻa Manase; pea tupu ʻia Manase ʻa ʻEmone; pea tupu ʻia ʻEmone ʻa Siosaia; \v 11 Pea tupu ʻia Siosaia ʻa Sekonaia mo hono kāinga, ʻo feʻunga mo e kuonga naʻe fetuku ai ʻakinautolu ki Papilone: \v 12 Pea hili hono fetuku ʻakinautolu ki Papilone, pea tupu ʻia Sekonaia ʻa Saletili; pea tupu ʻia Saletili ʻa Solopēpeli; \v 13 Pea tupu ʻia Solopēpeli ʻa ʻApaiuta; pea tupu ʻia ʻApaiuta ʻa ʻElaiakimi; pea tupu ʻia ʻElaiakimi ʻa ʻEsoa; \v 14 Pea tupu ʻia ʻEsoa ʻa Sētoki; pea tupu ʻia Sētoki ʻa ʻAkemi; pea tupu ʻia ʻAkemi ʻa ʻElaiuti; \v 15 Pea tupu ʻia ʻElaiuti ʻa ʻEliesa; pea tupu ʻia ʻEliesa ʻa Matani; pea tupu ʻia Matani ʻa Sēkope; \v 16 Pea tupu ʻia Sēkope ʻa Siosefa ko e husepāniti ʻo Mele, ʻaia ne ne fāʻeleʻi ʻa Sisu, ʻoku ui ko Kalaisi. \v 17 Pea ko e toʻutangata kotoa pē meia ʻEpalahame ʻo aʻu kia Tevita ko e toʻutangata ʻe hongofulu ma fā; pea meia Tevita ʻo aʻu ki he fetuku ki Papilone ko e toʻutangata ʻe hongofulu ma fā; pea mei he fetuku ki Papilone ʻo aʻu ki he Kalaisi ko e toʻutangata ʻe hongofulu ma fā. \v 18 Pea naʻe pehē ʻae ʻaloʻi ʻo Sisu Kalaisi: Kuo fakanofo ʻene faʻē ko Mele kia Siosefa, pea teʻeki ai te na feʻiloaki, kae ʻiloange, kuo feitama ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni. \v 19 Pea ko Siosefa ko hono husepāniti, ko e tangata angatonu, pea naʻe ʻikai ʻi hono loto ke talaki fakahā ia, ka naʻa ne tokanga ke tukuange fakafufū pe ia. \v 20 Kae lolotonga ʻene fifili ki he ngaahi meʻa ni, ʻiloange, kuo hā mai kiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he misi, ʻo ne pehē, “Siosefa, foha ʻo Tevita, ʻoua te ke manavahē ke maʻu ʻa Mele ko ho uaifi: he ko ia kuo fakatupu ʻiate ia ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoni. \v 21 Pea te ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea te ke ui hono huafa, ko SISU: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakai mei heʻenau ngaahi angahala.” \v 22 Pea naʻe fai ʻeni kotoa pē koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEiki ʻi he palōfita, ʻo pehē, \q1 \v 23 “Vakai, ʻe feitama ʻae tāupoʻou, \q2 pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, \q1 pea ʻe ui hono huafa, ko ʻImanuela:” \q2 ko hono ʻuhinga “Ko e ʻOtua ʻiate kitautolu.” \p \v 24 Pea kuo tuʻu hake ʻa Siosefa mei he mohe, pea fai ʻe ia ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻāngelo ʻae ʻEiki kiate ia, ʻo ne ʻomi ʻa hono uaifi: \v 25 Ka naʻe ʻikai te na feʻiloaki kaeʻoua ke ʻaloʻi ʻe ia ʻa ʻene ʻuluaki tama: pea ne ui hono huafa ko SISU. \c 2 \cd \it 1 Ko e tataki ʻe he fetuʻu ʻae kau tangata poto mei he potu fakahahake kia Kalaisi. 11 Ko ʻenau hū kiate ia mo e ʻatu ʻenau ngaahi meʻaʻofa. 14 Ko e holataki ʻe Siosefa ʻa Sisu mo ʻene faʻē ki ʻIsipite. 16 Ko e tāmateʻi ʻe Helota ʻae ngaahi fānau. 20 Ko e mate ʻaʻana. 23 Ko e toe ʻomi ʻa Kalaisi ki Nāsaleti ʻi Kaleli.\it* \p \v 1 Pea kuo ʻaloʻi ʻa Sisu ʻi Petelihema ʻi Siutea, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Helota ko e tuʻi, vakai, naʻe haʻu ʻae kau tangata poto mei he potu hahake ki Selūsalema, \v 2 ‌ʻO pehē, “ʻOku ʻi fē ia ʻaia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻoe kakai Siu? He kuo mau mamata ʻi he potu hahake ki hono fetuʻu, pea kuo mau haʻu ke hū kiate ia.” \v 3 Pea kuo fanongo ai ʻa Helota ko e tuʻi, naʻe puputuʻu ia, mo Selūsalema kotoa pē mo ia. \v 4 Pea kuo fakakātoa ʻe ia ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē mo e kau tangata tohi ʻoe kakai, naʻe fakapapau ia meiate kinautolu pe ʻaloʻi ʻi fē ʻae Kalaisi. \v 5 Pea nau pehēange kiate ia, “ʻI Petelihema ʻi Siutea: he ʻoku pehē hono tohi he palōfita. \q1 \v 6 ‘Ko Koe Petelihema, ʻi he fonua ʻo Siuta, \q2 ʻoku ʻikai ʻaupito ko e siʻi hifo Koe ʻi he ngaahi ʻEiki ʻo Siuta: \q1 koeʻuhi ʻe haʻu meiate Koe ha Pule, \q2 ʻaia te ne puleʻi hoku kakai ko ʻIsileli.” \p \v 7 Pea toki fekau fakafufū ʻe Helota ke haʻu ʻae kau tangata poto, pea fehuʻi fakapapau kiate kinautolu pe naʻe hā mai ʻanefē ʻae fetuʻu. \v 8 Pea ne fekau ʻakinautolu ki Petelihema, ʻo ne pehē, “Mou ʻalu ʻo kumi lahi ki he tamasiʻi, pea ka mou ka ʻilo ia, mou fakahā mai kiate au, koeʻuhi ke u ʻalu atu ʻo hū foki kiate ia.” \v 9 Pea kuo nau fanongo ki he tuʻi, pea nau ʻalu; pea vakai, ko e fetuʻu naʻa nau mamata ai ʻi he potu hahake, naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻiate kinautolu, ʻo aʻu ki he potu naʻe ʻi ai ʻae tamasiʻi pea tuʻu mei ai ʻi ʻolunga. \v 10 Pea ʻi heʻenau mamata ki he fetuʻu, naʻa nau fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito. \p \v 11 ¶ Pea ʻi heʻenau hū ki he fale, naʻa nau mamata ki he tamasiʻi naʻe ʻi heʻene faʻē ko Mele, mo nau fakatōmapeʻe ʻo hū kiate ia; pea kuo nau vete ʻenau koloa, naʻa nau ʻoatu kiate ia ʻae ngaahi meʻaʻofa; ko e koula, mo e laipeno, mo e mula. \v 12 Pea ʻi he valokia ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ʻi he misi, ke ʻoua te nau toe ʻalu kia Helota, naʻa nau ʻalu ki honau fonua ʻi ha hala kehe. \v 13 Pea kuo ʻalu ʻakinautolu, ʻiloange, kuo hā mai ha ʻāngelo ʻae ʻEiki kia Siosefa ʻi he misi, ʻo ne pehē, “Tuʻu hake ʻo ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē, pea ke holatakiʻi ki ʻIsipite, pea ke nofo ai ke ʻoua ke u fakahā kiate koe: koeʻuhi ʻe kumi ʻe Helota ʻae tamasiʻi ke tāmateʻi ia.” \v 14 Pea tuʻu hake ia, ʻo ne ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē ʻi he pō, ʻo ʻalu ki ʻIsipite: \v 15 Pea naʻe ʻi ai ia ʻo aʻu ki he mate ʻa Helota: ke fakamoʻoni ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEiki ʻi he palōfita, ʻo pehē, “Kuo u ui mai hoku foha mei ʻIsipite.” \p \v 16 ¶ Pea kuo toki ʻilo ʻe Helota kuo kākaaʻi ia ʻe he kau tangata poto, pea ʻita lahi ʻaupito, mo ne fekau atu ki Petelihema mo e ngaahi potu ofi ki ai, ke tāmateʻi ʻae tamaiki tangata kotoa pē, ngata ʻi he ua taʻu ʻo ʻenau lahi ʻo fai ki mui; ʻo fakatatau ki he ʻaho naʻa ne fehuʻi fakapapau ai ki he kau tangata poto. \v 17 Pea naʻe toki fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē, \q1 \v 18 “Naʻe ongoʻi ʻi Lama ʻae leʻo, \q2 ko e lāunga, mo e tangi, mo e tangilāulau, \q1 ko e tēngihia ʻe Lesieli ʻene fānau, \q2 pea ʻikai te ne tali ʻae fiemālie, \q2 koeʻuhi kuo ʻikai ʻakinautolu.” \p \v 19 ¶ Ka kuo mate ʻa Helota, pea vakai, naʻe hā mai ha ʻāngelo ʻae ʻEiki kia Siosefa ʻi he misi ʻi ʻIsipite, \v 20 ‌ʻO ne pehē, “Tuʻu hake, pea ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē, pea ʻalu ki he fonua ʻo ʻIsileli; he kuo mate ʻakinautolu naʻe kumi ki he moʻui ʻae tamasiʻi.” \v 21 Pea tuʻu hake ia ʻo ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē, pea haʻu ki he fonua ʻo ʻIsileli. \v 22 Ka ʻi heʻene fanongo ʻoku pule ʻa ʻAkileosi ʻi Siutea ko e fetongi ʻo ʻene tamai ko Helota, naʻe manavahē ia ke ʻalu ki ai: pea ʻi he valoki ia ʻe he ʻOtua ʻi he misi, naʻa ne afe ki he ngaahi potu ʻo Kaleli: \v 23 Pea haʻu ia ʻo nofo ʻi he kolo ko Nāsaleti: koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita, “ʻE ui ia ko e Nāsaline.” \c 3 \cd \it 1 Ko e malanga ʻa Sione mo ʻene ngāue, pea mo ʻene papitaiso. 7 ʻOku ne valoki ʻae kau Fālesi. 13 Ko e papitaiso ʻa Kalaisi ʻi Sioatani.\it* \p \v 1 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe haʻu ʻa Sione ko e Papitaiso, ʻo malanga ʻi he toafa ʻo Siutea, \v 2 ‌ʻo pehē, “Mou fakatomala: he ʻoku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.” \v 3 He ko eni ia naʻe lea ki ai ʻae palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, \q1 “Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, \q2 ‘Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki, \q2 fakatonutonu hono ngaahi ʻaluʻanga.’” \p \v 4 Pea naʻe kofu ʻae Sione ko ia ʻaki ʻae fulufuluʻi kāmeli, mo e noʻo kiliʻi manu ʻi hono noʻotanga vala; pea ko ʻene meʻakai, ko e heʻe mo e meʻa huʻamelie ʻoe vao. \v 5 Pea naʻe toki ʻalu kiate ia ʻa Selūsalema, mo Siutea kotoa pē, mo e potu fonua kotoa pē naʻe tuʻu ofi ki Sioatani, \v 6 Ke papitaiso ʻiate ia ʻi Sioatani, ʻo vete ʻenau ngaahi angahala. \p \v 7 ¶ Ka ʻi heʻene mamata kuo haʻu ʻae tokolahi ʻoe Fālesi mo e Sātusi ki heʻene papitaiso, naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAe fānau ʻae ngata fekai, ko hai naʻa ne valoki ʻakimoutolu ke puna mei he houhau ʻe haʻu? \v 8 Ko ia mou fakahā ʻae ngaahi fua ʻoku ngali mo e fakatomala: \v 9 Pea ʻoua te mou pehē ʻi homou loto, ‘Ko ʻemau tamai ʻa ʻEpalahame:’ he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ke fakatupu ʻi he ngaahi maka ni ʻae fānau kia ʻEpalahame. \v 10 Pea ko eni, kuo tuku ʻae toki ki he tefito ʻoe ngaahi ʻakau: ko ia, ko e ʻakau kotoa pē ʻoku ʻikai tupu ai ʻae fua lelei, ʻe tā hifo ia, pea laku ki he afi. \v 11 Ko e moʻoni ʻoku ou papitaiso ʻakimoutolu ʻaki ʻae vai ki he fakatomala: ka ko ia ʻoku muimui ʻiate au ʻoku lahi ia ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo au ke u toʻo hono topuvaʻe: pea ʻe papitaiso ʻe ia ʻakimoutolu ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e afi. \v 12 ‌ʻOku ʻi hono nima ʻa hono ī, pea te ne fakamaʻa ʻaupito hono hahaʻanga, ʻo tānaki ʻa hono uite ki he feleoko; ka ʻe tutu ʻe ia ʻae kafukafu ʻaki ʻae afi taʻemate.” \p \v 13 ¶ Pea toki haʻu ʻa Sisu mei Kaleli ki Sioatani kia Sione, ke papitaiso ʻiate ia. \v 14 Ka naʻe taʻofi ia ʻe Sione, ʻo pehē, “ʻOku ngali mo au ke u papitaiso ʻiate koe, pea ʻoku ke haʻu kiate au?” \v 15 Pea lea ʻa Sisu kiate ia, ʻo pehēange, “Tuku ke fai eni: he ʻoku taau mo kitautolu ke fai ki he māʻoniʻoni kotoa pē.” Pea ne toki tuku ke fai ia. \v 16 Pea kuo papitaiso ʻa Sisu, naʻe ʻalu hake leva ia mei he vai; pea vakai, kuo mavaeua ʻae langi kiate ia, pea mamata ia ki he Laumālie ʻoe ʻOtua ʻoku maliu hifo ʻo hangē ko e lupe, ʻo tuʻu mai kiate ia: \v 17 Pea ʻiloange, ko e leʻo mei he langi, naʻe pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni, ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai.” \c 4 \cd \it 1 Ko e ʻaukai ʻa Kalaisi, mo hono ʻahiʻahiʻi. 11 ʻOku tauhi ia ʻe he kau ʻāngelo. 13 ʻOku nofo ia ʻi Kapaneume. 17 Ko ʻene kamata malanga. 18 Ko e ui ʻa Pita mo ʻAnitelū, 21 Mo Semisi mo Sione. 23 Ko ʻene fakamoʻui ʻae mahaki kotoa pē.\it* \p \v 1 Pea naʻe tataki ʻa Sisu ʻe he Laumālie ki he toafa ke ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvolo. \v 2 Pea hili ʻene ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu, naʻe toki fiekaia ia. \v 3 Pea naʻe haʻu ʻae ʻahiʻahi kiate ia, pea pehē ʻe ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fekau ki he ngaahi maka ni ke liliu ko e mā.” \v 4 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtua.’” \v 5 Pea toki ʻohake ia ʻe he tēvolo ki he kolo tapu, ʻo tuku ia ki he tuʻa falelotu lahi, \v 6 ‌ʻO ne pehē kiate ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fakato koe ki lalo: he kuo tohi, \q1 ‘ʻE fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo ke nau vakai koe: \q2 pea ʻe hapahapai koe, telia naʻa touʻia ho vaʻe ʻi he maka.’” \p \v 7 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Kuo tohi foki, ‘ʻOua naʻa ke ʻahiʻahi ki he ʻEiki ko ho ʻOtua.’” \p \v 8 Pea toe ʻohake ia ʻe he tēvolo ki he moʻunga māʻolunga ʻaupito, ʻo ne fakahā kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, mo honau lelei; \v 9 ‌ʻo ne pehē kiate ia, “Te u ʻatu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē moʻou, ʻo kapau te ke fakatōmapeʻe ʻo hū kiate au.” \v 10 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ke ke ʻalu ʻi heni, Sētane: he kuo tohi, ‘Ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, pea ko ia pe te ke tauhi.’” \v 11 Pea toki ʻalu ʻae tēvolo ʻiate ia, pea ʻiloange, kuo haʻu ʻae kau ʻāngelo ʻo tauhi ia. \p \v 12 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻa Sisu kuo tuku ʻa Sione ki he fale fakapōpula, naʻe ʻalu ia ki Kaleli; \v 13 Pea mahuʻi ia mei Nāsaleti, pea ʻalu ʻo nofo ʻi Kapaneume, ʻaia ʻoku ʻi he matātahi, ʻi he ngataʻanga ʻoe fonua ʻo Sepulone mo Nafitalai: \v 14 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, \q1 \v 15 “Ko e fonua ʻo Sepulone, mo e fonua ʻo Nafitalai, \q2 ʻi he potu ki tahi, ʻituʻa Sioatani, \q2 ko Kaleli ʻoe Senitaile, \q1 \v 16 Ko e kakai naʻe nofo ʻi he poʻuli, kuo mamata ki he maama lahi; \q2 pea kuo tupu hake ʻae maama kiate kinautolu \q2 naʻe nofo ʻi he teleʻa mo e ʻata ʻoe mate.” \p \v 17 ¶ Pea naʻe fua malanga ʻa Sisu ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, “Mou fakatomala, he ʻoku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.” \p \v 18 ¶ Pea ʻi he hāʻele ʻa Sisu ʻo ofi ki he tahi ʻo Kaleli, naʻe mamata ia ki he ongo kāinga, ko Saimone naʻe ui ko Pita, mo ʻAnitelū ko hono tokoua, ʻoku na lafo kupenga ki tahi: he ko e ongo toutai ika ʻakinaua. \v 19 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Muimui ʻiate au, pea te u ngaohi ʻakimoua ko e toutai tangata.” \v 20 Pea naʻa na liʻaki leva hona kupenga, ʻo muimui ʻiate ia. \v 21 Pea ʻalu ia mei ai, pea ne mamata ki he ongo kāinga kehe, ko Semisi ko e \add foha \add*ʻo Sepeti, mo Sione ko hono tokoua, ʻi he vaka mo ʻena tamai ko Sepeti, ʻo pena honau kupenga; pea ne ui ʻakinaua. \v 22 Pea naʻa na liʻaki leva ʻae vaka mo ʻena tamai, ka na muimui ʻiate ia. \p \v 23 ¶ Pea ʻalu ʻa Sisu ʻi he potu kotoa pē ʻo Kaleli, ʻo akonaki ʻi honau ngaahi falelotu, pea malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe puleʻanga, ʻo ne fakamoʻui ʻae mahaki kehekehe kotoa pē, mo e hangatāmaki kotoa pē naʻe ʻi he kakai. \v 24 Pea mafola atu hono ongoongo ʻi Silia kotoa pē: pea nau ʻomi kiate ia ʻae kakai mahaki kotoa pē, naʻe tuʻia ʻi he mahaki kehekehe mo e ngaahi feinga mamahi, mo e niʻihi naʻe ʻulusino ai ʻae ngaahi tēvolo, mo kinautolu naʻe vale, mo kinautolu naʻe mahaki tete; pea ne fakamoʻui ʻakinautolu. \v 25 Pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae kakai lahi ʻaupito mei Kaleli, mo Tikapolusi, mo Selūsalema, mo Siutea, pea mo e kauvai ʻe taha ʻo Sioatani. \c 5 \cd \it 1 ʻOku kamata fai ʻe Kalaisi ʻene malanga ʻi he moʻunga: 3 ʻOku ne fakahā ʻaia ʻoku monūʻia, 13 Ko hai ʻae māsima ʻo māmani, 14 Ko e maama ʻo māmani, ko e kolo ʻi he moʻunga, 15 Ko e maama: 17 Naʻe haʻu ia ke fakamoʻoni ʻae fono: 21 Ko e hā ʻae fakapō, 27 Ko e tono fefine, 33 Ko e fuakava: 38 Ko e enginaki ke kātaki ʻae kovi, 44 Ke ʻofa ki hotau ngaahi fili, 48 Ko e ngāue ke maʻu ʻae haohaoa.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene mamata ki he kakai tokolahi, naʻe ʻalu hake ia ki he moʻunga: pea kuo nofo hifo ia, pea haʻu ʻene kau ākonga kiate ia: \v 2 Pea lea ia, ʻo ne akonaki kiate kinautolu, ʻo pehē, \q1 \v 3 “ʻOku monūʻia ʻae angavaivai: \q2 he ʻoku ʻonautolu ʻae puleʻanga ʻoe langi. \q1 \v 4 “ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku tangi: \q2 he te nau maʻu ʻae fiemālie. \q1 \v 5 “ʻOku monūʻia ʻae angamalū: \q2 he te nau maʻu ʻae fonua. \q1 \v 6 “ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoni: \q2 he te nau fonu ai. \q1 \v 7 “ʻOku monūʻia ʻae manavaʻofa: \q2 he te nau maʻu ʻae ʻofa. \q1 \v 8 “ʻOku monūʻia ʻae loto maʻa: \q2 he te nau mamata ki he ʻOtua. \q1 \v 9 “ʻOku monūʻia ʻae faʻa fakalelei: \q2 ʻe ui ai ʻakinautolu ko e fānau ʻae ʻOtua. \q1 \v 10 “ʻOku monūʻia ʻakinautolu kuo fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoni: \q2 he ʻoku ʻonautolu ʻae puleʻanga ʻoe langi. \p \v 11 “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu, ʻoka manukia, mo fakatangaʻi, mo lohiekina ʻakimoutolu ʻi he meʻa kovi kotoa pē, koeʻuhi ko au. \v 12 Mou fiemālie ʻo fiefia lahi ʻaupito: he ʻoku lahi hoʻomou totongi ʻi he langi: he naʻe pehē ʻenau fakatangaʻi ʻae kau palōfita naʻe muʻa ʻiate kimoutolu. \p \v 13 ¶ “Ko e māsima ʻo māmani ʻakimoutolu: pea kapau kuo mole ʻi he māsima hono kona, ʻe toe fakakonaʻi fēfeeʻi ia? Ngata ai, ʻoku ʻikai ʻaonga ia, ka ke lī ki tuaʻā, pea ke molomoloki ia ʻe he kakai. \v 14 “Ko e maama ʻo māmani ʻakimoutolu. Ko e kolo ʻoku tuʻu ʻi ha moʻunga, ʻoku ʻikai faʻa fakapuli ia. \v 15 Pea ʻoku ʻikai tutu ha maama, mo tuku ia ʻi he lalo puha fua, ka ki he tuʻunga maama; pea ʻoku ulo ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he fale. \v 16 Tuku ke ulo pehē hoʻomou maama ʻi he ʻao ʻoe kakai, koeʻuhi ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue lelei, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi. \p \v 17 ¶ “ʻOua naʻa mou mahalo kuo u haʻu ke fakataʻeʻaongaʻi ʻae fono, pe ko e kau palōfita: naʻe ʻikai te u haʻu ke fakataʻeʻaongaʻi, ka ke fakamoʻoni. \v 18 He ʻoku ou tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE tomuʻa mole ʻae langi mo e fonua ka ʻe ʻikai mole ha kihiʻi konga siʻi mei he fono, ka ʻe fakamoʻoni kotoa pē. \v 19 Ko ia te ne liʻaki ha \add fekau \add*siʻi ʻi he ngaahi fekau ni, pea akonaki pehē ki he kakai, ʻe ui ia ko e siʻi hifo ʻi he puleʻanga ʻoe langi: ka ko ia te ne fai ia, mo akonaki ʻaki ia, ʻe ui ia ko e lahi ʻi he puleʻanga ʻoe langi. \v 20 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai lahi hake hoʻomou māʻoniʻoni ʻi he \add māʻoniʻoni \add*ʻoe kau tangata tohi mo e Fālesi, ʻe ʻikai ʻaupito te mou hū ki he puleʻanga ʻoe langi. \p \v 21 ¶ “Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke fakapō; pea ko ia ʻe fakapō ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau.’ \v 22 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe ʻita noa pē ki hono kāinga, ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau: pea ko ia te ne ui hono kāinga, ‘Ko e vale,’ ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau lahi: ka ko ia te ne lea pehē, ‘Ko e faha koe,’ ʻe tuʻutāmaki ia ki he afi ʻo heli. \v 23 Ko ia kapau ʻoku ke ʻomi hoʻo meʻa foaki ki he ʻesi feilaulau, pea ke toki manatuʻi ai ʻoku koviʻia ho kāinga kiate koe; \v 24 Tuku hoʻo meʻa foaki ʻi he ʻao ʻoe ʻesi feilaulau, pea ke ʻalu koe; ʻo tomuʻa fakalelei ki ho kāinga, pea ke toki haʻu, ʻo ʻoatu hoʻo meʻa foaki. \v 25 “Fakalelei vave mo ho fili, lolotonga hoʻomo kei ʻi he hala mo ia, telia naʻa tukuange koe ʻe ho fili ki he fakamaau, pea tuku koe ʻe he fakamaau ki he pule, pea ʻe tuku koe ki he fale fakapōpula. \v 26 Ko ʻeku tala moʻoni kiate koe, ʻE ʻikai ʻaupito te ke hao mei ai, kaeʻoua ke ke ʻoatu ʻae totongi kotoa pē. \v 27 “Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke tono fefine:’ \v 28 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fakasio ki ha fefine ke holi ki ai, ʻoku tonoʻi ia ʻe ia ʻi hono loto. \v 29 Pea kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho mata toʻomataʻu, kapeʻi ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe: he ʻoku ʻaonga kiate koe ke ʻauha ho konga ʻe taha, kaeʻoua naʻa lī ho sino kotoa ki heli. \v 30 Pea kapau ʻe fakahalaʻi koe ʻe ho nima toʻomataʻu, tutuʻu ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe; he ʻoku ʻaonga kiate koe ke ʻauha ho konga ʻe taha, kaeʻoua naʻa lī ho sino kotoa ki heli. \v 31 “Naʻe tala, ʻo pehē, ‘Ko ia ʻoku tukuange hono uaifi, ke ne ʻoange kiate ia ʻae tohi māvae:’ \v 32 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe tukuange hono uaifi, ka ʻi heʻene tono tangata, ʻoku ne fakatonotangataʻi ia: pea ko ia ʻe mali mo ia kuo fakamāvae, ko e tono fefine ia. \p \v 33 ¶ “Kuo mou fanongo foki, naʻe pehē ʻiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke fuakava loi, ka ke fai kia Sihova hoʻo fuakava:’ \v 34 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoua te mou fuakava: pe ki he langi; he ko e ʻafioʻanga ia ʻoe ʻOtua: \v 35 pe ki he fonua; he ko hono tuʻungavaʻe: pe ki Selūsalema; he ko e kolo ia ʻoe Tuʻi lahi. \v 36 Pea ʻoua naʻa ke fuakava ki ho ʻulu, he ʻoku ʻikai te ke faʻa ngaohi ha tuʻoni louʻulu ke hinehina pe ʻuliʻuli. \v 37 Ka ʻi hoʻomou alea, ke ‘ʻIo’ pe hoʻomou ‘ʻIo;’ mo ‘ʻIkai’ pe hoʻomou ‘ʻIkai:’ he ko ia ʻoku fakalahi ʻaki ʻa eni, ʻoku tupu ʻi he kovi. \p \v 38 ¶ “Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, ‘\add Ke totongi \add*ʻaki ʻae mata ʻae mata, mo e nifo ʻae nifo:’ \v 39 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ke ʻoua naʻa mou talia ha taha angakovi: ka ko ia te ne sipiʻi ho \add kouʻahe \add*toʻomataʻu, fulihi atu foki kiate ia ho kouʻahe ʻe taha. \v 40 Pea kapau ʻe loto ha taha ke fakamaau koe, ka ne maʻu ai ho kofutuʻa, tuku ke ne maʻu mo ho pulupulu foki. \v 41 Pea ko ia ʻe fakafiuʻi koe ke mo ō mo ia ʻi he maile ʻe taha, ʻalu mo ia \add ʻi he maile \add*ʻe ua. \v 42 Foaki kiate ia ʻoku kole kiate koe, pea ʻoua naʻa fulituʻa kiate ia ʻoku fie nō meiate koe. \p \v 43 ¶ “Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi, kae fehiʻa ki ho fili.’ \v 44 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi fili, tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolu, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolu; \v 45 koeʻuhi ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi: he ʻoku ne pule ke hopo ʻene laʻā ki he angakovi mo e angalelei, pea ʻoku ne tuku ʻae ʻuha ki he angatonu mo e taʻeangatonu. \v 46 He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate kimoutolu, ko e hā ʻae totongi te mou maʻu? He ʻikai ʻoku fai pehē ʻae kau tānaki tukuhau? \v 47 Pea kapau ʻoku mou feʻofoʻofani mo homou kāinga pe, ʻoku lelei lahi hake ia? He ʻikai ʻoku pehē ʻae kau tānaki tukuhau? \v 48 Ko ia ke haohaoa ʻakimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi. \c 6 \cd \it 1 ʻOku kei malanga ʻa Kalaisi ʻi he moʻunga; pea ne lea ki he foaki ʻofa, 5 Mo e lotu, 14 Mo e fakamolemole ʻo hotau kāinga, 16 Ko e ʻaukai, 19 Ko e potu ke tuku ki ai ʻetau koloa, 24 Ko e tauhi ʻoe ʻOtua mo e koloa: 25 ʻOku ne ako ke ʻoua naʻa tokanga ki he meʻa fakamaama: 33 Ko e kumi ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.\it* \p \v 1 “Vakai ke ʻoua naʻa mou fai hoʻomou foaki ʻi he ʻao ʻoe kakai, koeʻuhi ke nau mamata ki ai: ka pehē, ʻe ʻikai haʻamou totongi mei hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi. \v 2 “Ko ia ʻoka ke ka fai ha foaki, ʻoua naʻa ke ifi ʻae meʻa lea ʻi ho ʻao, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he mālualoi ʻi he ngaahi falelotu mo e hala, koeʻuhi ke nau maʻu ʻae fakamālō ʻae kakai. Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Kuo nau maʻu ʻenau totongi. \v 3 Ka ʻoka ke ka fai ha foaki, ʻoua naʻa ʻilo ʻe ho nima toʻohema ʻaia ʻoku fai ʻe ho nima toʻomataʻu: \v 4 Koeʻuhi ke lilo hoʻo foaki: pea ko hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻafioʻi ʻi he lilo, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate koe. \p \v 5 ¶ “Pea ʻoka ke ka lotu, ʻoua naʻa ke hangē ko e mālualoi: he ʻoku nau manako ke lotu tuʻu ʻi he ngaahi falelotu mo e tuliki ʻoe ngaahi hala, koeʻuhi ke mamata ʻae kakai kiate kinautolu. Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Kuo nau maʻu ʻenau totongi. \v 6 Ka ko koe, ʻoka ke ka lotu, hū ki hoʻo potu lilo, pea kuo tāpuni ho matapā, lotu ki hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻi he lilo; pea ko hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻafioʻi ʻi he lilo, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate koe. \v 7 Ka ʻoka mou ka lotu, ʻoua naʻa mou launoa, ʻo hangē ko e hiteni: he ʻoku nau mahalo ʻe fanongo kiate kinautolu ʻi heʻenau lea lahi. \v 8 “Ko ia ʻoua naʻa mou tatau mo kinautolu: he ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamai, ʻi he teʻeki ai te mou kole kiate ia, ʻae ngaahi meʻa ʻoku mou masiva ai. \v 9 Ko ia ke pehē ni hoʻomou lotu: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafa. \v 10 Ke hoko mai hoʻo pule. Ke fai ho finangalo ʻi māmani, ʻo hangē ʻi he langi. \v 11 Ke foaki mai he ʻaho ni haʻamau meʻakai. \v 12 Pea fakamolemole ʻemau angahala, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻakinautolu kuo fai angahala kiate kimautolu. \v 13 Pea ʻoua naʻa tuku ʻakimautolu ki he ʻahiʻahi, kae fakamoʻui ʻakimautolu mei he kovi: He ʻoku ʻoʻou ʻae pule, mo e mālohi, mo e nāunau, ʻo taʻengata. ʻEmeni. \v 14 “He kapau te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi. \v 15 Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou angahala. \p \v 16 ¶ “Pea ka mou ka ʻaukai foki, ʻoua naʻa mou fakamatapeko, ʻo hangē ko e kau mālualoi: he ʻoku nau fakakehe honau mata, koeʻuhi ke hā ki he kakai ʻoku nau ʻaukai. Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Kuo nau maʻu ʻenau totongi. \v 17 Ka ko koe, ʻoka ke ka ʻaukai, pani ho ʻulu, mo kaukauʻi ho mata; \v 18 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa hā hoʻo ʻaukai ki he kakai, ka ki hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻi he lilo: pea ko hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ne ʻafioʻi ʻi he lilo, te ne totongi fakahā kiate koe. \p \v 19 ¶ “ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻae koloa ʻi māmani, ʻaia ʻoku kai ai ʻe he ane mo e ʻumeʻumea, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻa ʻo kaihaʻasi: \v 20 Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻae koloa ʻi he langi, ʻaia ʻe ʻikai kai ai ʻe he ane pe ko e ʻumeʻumea, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻa ke kaihaʻasi: \v 21 He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloa, pea ʻe ʻi ai foki mo homou loto. \v 22 Ko e maama ʻoe sino ko e mata: ko ia kapau ʻoku lelei ho mata, ʻe fonu ho sino kotoa ʻi he maama. \v 23 Pea kapau ʻoku kovi ho mata, ʻe fakapoʻuli ho sino kotoa: ko ia kapau kuo fakapoʻuli ʻae maama ʻoku ʻiate koe, ʻe fēfē hono lahi ʻoe fakapoʻuli ko ia! \p \v 24 ¶ “ʻOku ʻikai faʻa tauhi ʻe ha tangata ʻae ʻeiki ʻe toko ua: he te ne fehiʻa ki he tokotaha, kae ʻofa ki he tokotaha; pea te ne kau mo e tokotaha, kae siʻaki ʻae tokotaha. ʻE ʻikai te mou faʻa tauhi ʻae ʻOtua mo e Koloa, \v 25 “Ko ia ʻoku ou tala atu ai kiate kimautolu, ʻOua naʻa mou tokanga ki hoʻomou moʻui, ki ha meʻa te mou kai, pe ha meʻa te mou inu; pe ki homou sino, ʻi ha meʻa te mou ʻai ki ai. ʻIkai ʻoku lahi ʻae moʻui ʻi he meʻakai, mo e sino ʻi he kofu? \v 26 Vakai ki he fanga manu ʻoe ʻatā: ʻoku ʻikai te nau tūtuuʻi pe tuʻusi, pe fetuku ki ha feleoko; ka ʻoku fafanga ʻakinautolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi. ʻIkai ʻoku lahi hake ʻakimoutolu ʻiate kinautolu? \v 27 Ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻe faʻa fakalōloa siʻi ki heʻene moʻui ʻi heʻene tokanga ki ai? \v 28 “Pea ko e hā ʻoku mou tokanga ai ki he kofu? Tokanga ki he fisiʻi ʻakau ʻoe ngoue, ʻoku feleʻi ʻenau tupu; ʻoku ʻikai te nau ngāue, pea ʻoku ʻikai te nau filo: \v 29 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai tatau ʻae teunga ʻo Solomone ʻi hono nāunau kotoa pē mo ha taha ʻokinautolu na. \v 30 Pea ko ia, kapau ʻoku fakakofu pehē ʻe he ʻOtua ʻae mohuku ʻoe ngoue, ʻaia ʻoku ʻi ai he ʻaho ni, kae lī ki he ngotoʻumu ʻapongipongi, pea ʻe ʻikai lahi hake\add ʻene fie fakakofuʻi \add*ʻakimoutolu, ʻakimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui? \v 31 “Ko ia ʻoua naʻa mou tokanga, ʻo pehē, ‘Ko e hā te tau kai?’ pe, ‘Ko e hā te tau inu?’ pe, ‘Te tau kofuʻaki ʻae hā?’ \v 32 (He ʻoku kumi ʻe he Senitaile ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē:) he ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi ʻoku mou masiva ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē. \v 33 Ka mou fuofua kumi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo ʻene māʻoniʻoni; pea ʻe fakalahi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kimoutolu. \v 34 Ko ia ke ʻoua naʻa mou tokanga ki he ʻapongipongi: koeʻuhi ʻe tokanga ʻae ʻapongipongi ki he ngaahi meʻa ʻoʻona. ʻOku tatau mo e ʻaho ʻa hono kovi. \c 7 \cd \it 1 Ko e fakaʻosi ʻoe malanga ʻa Kalaisi ʻi he moʻunga, mo ʻene valoki ʻae fakamaau taʻetotonu, 6 ʻOku ne taʻofi ʻae lī ʻoe meʻa māʻoniʻoni ki he kulī, 7 Ko ʻene enginaki ke lotu, 13 Ke hū ʻi he matapā fāsiʻi, 15 Ke vakai telia ʻae kau palōfita kākā, 21 Ke ʻoua naʻa fanongo pe, kae fai ki he lea: 24 Ke hangē ko e fale kuo langa ki he funga maka, 26 Kae ʻikai ʻi he ʻoneʻone.\it* \p \v 1 “ʻOua naʻa mou fakamaau, telia naʻa fakamaaua ʻakimoutolu. \v 2 He ko e anga ko ia ʻoku mou fakamaau ʻaki, ʻe fakamaaua ai ʻakimoutolu: pea ko e fuofua ko ia te mo fua ʻaki, ʻe toe fua ʻaki ia kiate kimoutolu. \v 3 Pea ko e hā ʻoku ke tokanga ai ki he malamalaʻi ʻakau ʻoku ʻi he mata ʻo ho kāinga, ka ʻoku ʻikai te ke tokanga ki he fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ho mata ʻoʻou? \v 4 Pea ʻe fēfē haʻo faʻa pehē ki ho kāinga, ‘Tuku ke u toʻoa mai ʻae malamalaʻi ʻakau mei ho mata:’ kae vakai, \add ʻoku ai \add*ʻae fuʻu ʻakau ʻi ho mata ʻoʻou? \v 5 Ko e mālualoi koe, tomuʻa, lī ʻae fuʻu ʻakau mei ho mata ʻoʻou; pea te ke toki mamata totonu ke toʻo ʻae malamalaʻi ʻakau mei he mata ʻo ho kāinga. \p \v 6 ¶ “ʻOua naʻa ʻoatu ʻae meʻa māʻoniʻoni ki he fanga kulī, pe sī hoʻomou mataʻitofe ki he fanga puaka, telia naʻa nau malamalaki ia ʻi honau lalo vaʻe, pea foki mai ʻo haehae ʻakimoutolu. \p \v 7 ¶ “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu: \v 8 He ko ia kotoa pē ʻoku kole, ʻoku ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumi, ʻoku ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukituki, ʻe toʻo kiate ia. \v 9 He ko e tangata fē ʻiate kimoutolu, kapau ʻe kole mā ʻe hono foha, te ne ʻoange ki ai ha maka? \v 10 Pe kapau te ne kole ha ika, ʻe ʻoange ki ai ha ngata? \v 11 Ko ia kapau ʻoku mou ʻilo, ka ko e angakovi, ke foaki ʻae ngaahi meʻa lelei ki hoʻomou fānau, ʻe fēfē hono lahi hake ʻoe \add fie \add*foaki ʻae ngaahi lelei ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia? \v 12 Ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, ke mou fai ia kiate kinautolu: he ko e fono ia mo e kau palōfita. \p \v 13 ¶ “Mou hū ʻi he matapā fāsiʻi: he ʻoku fālahi ʻae matapā, mo ʻataʻatā ʻae hala, ʻoku fakatau ki he mate, pea ʻoku hū ai ʻae tokolahi. \v 14 Koeʻuhi ʻoku fāsiʻi ʻae matapā, mo lausiʻi ʻae hala, ʻoku fakatau ki he moʻui, pea ʻoku ʻilo ia ʻe he tokosiʻi pe. \p \v 15 ¶ “Vakai telia ʻae kau palōfita kākā, ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku kofu fakasipi, ka ko e fanga ulofi fekai ʻi loto ʻakinautolu. \v 16 Te mou ʻilo ʻakinautolu ʻi honau ngaahi fua. He ʻoku toli ʻe he kakai ʻae fua ʻoe vaine ʻi he ʻakau talatala, pe ko e fiki ʻi he talatalaʻāmoa? \v 17 Pea pehē, ʻoku tupu ʻi he ʻakau lelei kotoa pē ʻae fua lelei; kae tupu ʻi he ʻakau kovi ʻae fua kovi. \v 18 ‌ʻE ʻikai faʻa tupu ʻi he ʻakau lelei ʻae fua kovi, pe tupu ʻi he ʻakau kovi ʻae fua lelei. \v 19 Ko e ʻakau kotoa pē ʻoku ʻikai tupu ai ʻae fua lelei ʻoku tā hifo, pea laku ki he afi. \v 20 Ko ia te mou ʻilo ʻakinautolu ʻi honau ngaahi fua. \p \v 21 ¶ “ʻE ʻikai hū ki he puleʻanga ʻoe langi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ‘ʻEiki, ʻEiki,’ ka ko ia ʻoku ne fai ʻae finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi. \v 22 ‌ʻE pehē kiate au ʻe he tokolahi ʻi he ʻaho ko ia, ‘ʻEiki, ʻEiki, ʻikai naʻa mau akonaki ʻi ho huafa? Pea ʻi ho huafa naʻa mau kapusi kituʻa ʻae kau tēvolo? Pea ʻi ho huafa naʻa mau fai ʻae ngaahi meʻa mana lahi?’ \v 23 Pea te u toki fakahā kiate kinautolu, ‘Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloa ʻakimoutolu: ʻalu ʻiate au ʻakimoutolu ʻoku fai kovi.’ \p \v 24 ¶ “Ko ia ʻoku ne fanongo ki heʻeku tala ni, pea fai ki ai, te u fakatatau ia ki he tangata poto, naʻe langa hono fale ʻi he \add funga \add*maka: \v 25 Pea tō ʻae ʻuha, pea ʻoho mai ʻae vai, pea hoko mo e havili, ʻo tō ki he fale ko ia; ka naʻe ʻikai holo ia: he naʻe langa ia ʻi he funga maka. \v 26 “Ka ko ia ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi tala ni, pea ʻikai fai ki ai, ʻe fakatatau ia ki he tangata vale, ʻaia naʻe langa hono fale ʻi he ʻoneʻone: \v 27 Pea tō ʻae ʻuha, pea ʻoho mai ʻae vai, pea hoko mo e havili, ʻo tō ki he fale ko ia; pea holo ia: pea ko e meʻa lahi ʻa hono holoki.” \v 28 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sisu ʻae ngaahi tala ni, pea ofo ʻae kakai ʻi heʻene akonaki: \v 29 He naʻa ne akonakiʻi ʻakinautolu ʻo taau mo ia ʻoku mālohi, kae ʻikai hangē ko e kau tangata tohi. \c 8 \cd \it 2 Ko e fakamaʻa ʻe Kalaisi ʻae kilia, 5 Ko e fakamoʻui ʻae tamaioʻeiki ʻae senituliō, 14 Mo e faʻē ʻae uaifi ʻo Pita, 16 Mo e tokolahi naʻe mahaki; 18 Ko e fakahā hono ʻuhinga ʻae muimui ʻiate ia: 23 Ko e lolomi ʻae taufa ʻi tahi, 28 Mo ʻene kapusi ʻae kau tēvolo mei he ongo tangata naʻa nau ʻulusino ai, 31 ʻO ne tuku ke nau ʻulusino ʻi he fanga puaka.\it* \p \v 1 Pea kuo ʻalu hifo ʻa Sisu mei he moʻunga, pea muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi. \v 2 Pea ʻiloange, kuo haʻu ʻae tangata kilia ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, kapau ko ho finangalo, ʻoku ke faʻa fakamaʻa au.” \v 3 Pea mafao atu ʻe Sisu ʻa hono nima, ʻo ala kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoku loto ia; ke ke maʻa koe.” Pea fakamaʻa leva hono kilia. \v 4 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Vakai ke ʻoua naʻa ke tala ia ki ha tokotaha; ka ke ʻalu, ʻo fakahā koe ki he taulaʻeiki, mo ʻoatu ʻae meʻaʻofa naʻe fekau ʻe Mōsese, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.” \p \v 5 ¶ Pea kuo hoko ʻa Sisu ki Kapaneume, naʻe haʻu kiate ia ha ʻeikitau, ʻo kole kiate ia, \v 6 ‌ʻO ne pehē, “ʻEiki, ʻoku tokoto ʻeku tamaioʻeiki ʻi ʻapi ʻoku mahaki ʻi he mahaki tete, pea mamahi lahi.” \v 7 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Te u ʻalu atu ʻo fakamoʻui ia.” \v 8 Pea lea ʻae ʻeikitau, ʻo pehēange, “ʻEiki, ʻoku ʻikai taau mo au ke ke hū ki hoku fale: kae fai pe haʻo lea, pea ʻe moʻui ai ʻeku tamaioʻeiki. \v 9 He ko e tangata puleʻia au, ka ʻoku ai ʻae kautau ʻoku ou puleʻi: pea ʻoku ou pehē ki ha taha, ‘ʻAlu,’ pea ʻalu ia; pea ki ha taha, ‘Haʻu,’ pea haʻu ia; pea ki heʻeku tamaioʻeiki, ‘Fai eni,’ pea ʻoku ne fai ia.” \v 10 Pea kuo fanongo ʻa Sisu, pea ofo ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu naʻe muimui mai, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, naʻa mo ʻIsileli, ʻoku ʻikai te u ʻilo ai ha tui ʻe pehē ni hono lahi. \v 11 Pea ʻoku ou tala ʻatu kiate kimoutolu, ʻE haʻu ʻae tokolahi mei he potu hahake mo e potu lulunga, ʻonau nonofo mo ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, ʻi he puleʻanga ʻoe langi. \v 12 Ka ko e fānau ʻoe puleʻanga ʻe kapusi kituaʻā ki he fakapoʻuli: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.” \v 13 Pea talaange ʻe Sisu ki he ʻeikitau, “Ke ke ʻalu, pea ʻe fai kiate koe, ʻo hangē ko hoʻo tui.” Pea naʻe moʻui ʻene tamaioʻeiki ʻi he feituʻulaʻā ko ia. \p \v 14 ¶ Pea kuo hū ʻa Sisu ki he fale ʻo Pita, pea mamata ia ki he faʻē ʻa hono uaifi ʻoku tokoto ia, ʻi he mahaki ko e mofi. \v 15 Pea naʻa ne ala ki hono nima, pea mahuʻi ʻiate ia ʻae mofi: pea tuʻu hake ia, ʻo ne tauhi ʻakinautolu. \p \v 16 ¶ Pea kuo efiafi, naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tokolahi kuo ʻulusino ai ʻae kau tēvolo: pea ne kapusi ʻae kau laumālie ʻaki ʻa \add ʻene lea, \add*ʻo ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē naʻe mahaki: \v 17 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, “Ko ia ia ne toʻo ʻetau ngaahi vaivai, ʻo ne fua \add ʻetau \add*ngaahi mamahi.” \p \v 18 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa Sisu kuo tokolahi ʻae kakai ʻoku foliaki ʻiate ia, ne ne fekau ke ʻalu ki he kauvai ʻe taha. \v 19 Pea naʻe haʻu ʻae tangata tohi ʻe tokotaha, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻEiki, te u muimui ʻiate koe ʻi he potu kotoa pē te ke ʻalu ki ai.” \v 20 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku maʻu ʻe he fanga fokisi ʻae tafu, mo e fanga manu ʻoe ʻatā ʻae moheʻanga; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Foha ʻoe tangata ha potu ke tokoto ai hono ʻulu.” \v 21 Pea pehē ʻene ākonga ʻe taha kiate ia, “ʻEiki, tuku au ke u tomuʻa ʻalu ʻo tanu ʻeku tamai. \v 22 Ka naʻe talaange ʻe Sisu kiate ia, “Muimui ʻiate au; pea tuku ke tanu ʻe he mate honau mate.” \p \v 23 ¶ Pea kuo heka vaka ia, kae muimui ʻene kau ākonga ʻiate ia. \v 24 Pea vakai, naʻe tō ʻae taufa lahi ʻi he tahi, pea fakapūlou ʻaki ʻae vaka ʻae ngaahi peau: ka naʻe mohe ia. \v 25 Pea haʻu ʻene kau ākonga, ʻo fafangu ia, mo nau pehē, “ʻEiki, fakamoʻui ʻakimautolu; kuo tau mate!” \v 26 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou manavahē ai, ʻakimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui?” Pea toki tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻae matangi mo e tahi; pea naʻe tofukī \add leva\add*. \v 27 Ka naʻe ofo ai ʻae kau tangata, ʻo\add nau \add*pehē, “Ko e tangata hā eni, koeʻuhi ʻoku talangofua kiate ia ʻae matangi mo e tahi!” \p \v 28 ¶ Pea kuo hoko ia ki he kauvai ʻe taha, ki he fonua ʻoe Kekesini, naʻe fakafetaulaki kiate ia ʻae toko ua naʻe ʻulusino ai ʻae kau tēvolo, ko ʻena omi mei he ngaahi faʻitoka, kuo lili ʻaupito ʻaupito, ko ia naʻe ʻikai faʻa ʻalu ai ha taha ʻo ofi ki he hala ko ia. \v 29 Pea ʻiloange, kuo na kalanga, ʻo pehē, “Ko e hā ʻakimaua kiate koe, ʻe Sisu, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua? He kuo ke haʻu ki heni ke tomuʻa tautea ʻakimaua ʻi he teʻeki ai hoko ʻae kuonga?” \v 30 Pea naʻe ʻi he mamaʻo atu ʻiate kinautolu ʻae fanga puaka lahi naʻe fafanga. \v 31 Pea kole ʻae kau tēvolo kiate ia, ʻo pehē, “Kapau ʻoku ke kapusi ʻakimautolu kituʻa, tuku ke mau hū ki he fanga puaka.” \v 32 Pea talaange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAlu.” Pea kuo nau haʻu kituʻa, mo nau hū ki he fanga puaka: pea ʻiloange, kuo feleleʻi ʻo ʻoho ʻae fanga puaka kotoa pē ʻi he potu tahifohifo ki tahi, pea ʻauha ai ʻi he vai. \v 33 Pea feholaki ʻakinautolu naʻe tauhi ia, ʻo ʻalu ki he kolo, pea fakahā ʻae meʻa kotoa pē, mo ia kuo hoko kiate kinaua naʻe ʻulusino ai ʻae kau tēvolo. \v 34 Pea vakai, naʻe haʻu kituʻa ʻae kolo kotoa pē ke nau fakafetaulaki kia Sisu: pea kuo nau mamata ki ai, naʻa nau kole \add kiate ia \add*ke ne ʻalu mei honau fonua. \c 9 \cd \it 2 Ko e fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻae tokotaha naʻe mahaki tete, 9 Ko e ui ʻo Mātiu mei he tukuhauʻanga, 10 ʻOku kai ia mo e kau tānaki tukuhau mo e kau angahala, 14 ʻOku ne langomakiʻi ʻae taʻeʻaukai ʻa ʻene kau ākonga, 20 Ko e fakamoʻui ʻoe ʻau, 23 Ko e fokotuʻu mei he mate ʻae ʻofefine ʻo Sailosi, 27 Ko e fakaʻā ʻae mata ʻoe ongo tangata kui, 32 Mo ne fakamoʻui ʻae tangata noa naʻe ʻulusino ai ʻae tēvolo, 37 ʻOku ʻofa mamahi ia ki he kakai.\it* \p \v 1 Pea naʻe heka vaka ia, ʻo folau atu, ʻo haʻu ki hono kolo. \v 2 Pea vakai, naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tangata naʻe mahaki tete, ʻoku tokoto ʻi he mohenga: pea mamata ʻa Sisu ki heʻenau tui, pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete; “Foha, ke ke fiemālie; kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala.” \v 3 Pea vakai, kuo pehē ʻe he niʻihi ʻoe kau tangata tohi ʻi honau loto, “ʻOku lea fie ʻOtua ʻae tangata ni.” \v 4 Pea pehē ʻe Sisu, ʻi heʻene ʻilo ʻenau ngaahi mahalo, “Ko e hā ʻoku mou mahalo kovi ai ʻi homou loto? \v 5 He ʻoku faingofua ʻae fē, ke lea, ‘Kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala;’ pe ko e lea ‘Tuʻu hake ʻo ʻeveʻeva?’ \v 6 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo kuo ʻi he Foha ʻoe tangata ʻae mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻae angahala, (pea toki pehē ʻe ia ki he mahaki tete,) “Tuʻu hake, toʻo ho mohenga, ʻo ʻalu ki ho fale.” \v 7 Pea tuʻu hake ia, ʻo ʻalu ki hono fale. \v 8 Pea ʻi he mamata ki ai ʻae kakai, naʻa nau ofo, ʻo fakamālō ki he ʻOtua, ʻaia kuo ne tuku ʻae mālohi pehē ki he tangata. \p \v 9 ¶ Pea ʻi he ʻalu atu ʻa Sisu mei ai, naʻa ne mamata ki he tangata ko Mātiu hono hingoa, ʻoku nofo ʻi he tukuhauʻanga: pea pehē ʻe ia kiate ia, “Muimui ʻiate au.” Pea tuʻu hake ia, ʻo muimui ʻiate ia. \p \v 10 ¶ Pea kuo nofo ʻa Sisu ʻi he fale ke kai, vakai, naʻe haʻu ʻae tokolahi ʻoe tānaki tukuhau mo e angahala, ʻonau nonofo mo ia mo ʻene kau ākonga. \v 11 Pea kuo mamata ki ai ʻae kau Fālesi, pea nau pehē ki heʻene kau ākonga, “Ko e hā ʻoku kai fakataha ai homou ʻEiki mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala?” \v 12 Pea kuo fanongo ki ai ʻa Sisu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae faitoʻo kiate kinautolu ʻoku mālōlō, ka ki he mahaki. \v 13 Ka mou ʻalu ʻo kumi ki hono ʻuhinga ʻoe \add lea ni\add*, ‘ʻOku ou loto ki he angaʻofa, kae ʻikai ki he feilaulau:’ he naʻe ʻikai te u haʻu ke ui ʻae māʻoniʻoni, ka ko e angahala ki he fakatomala.” \p \v 14 ¶ Pea toki haʻu kiate ia ʻae kau ākonga ʻa Sione, ʻonau pehē, “Ko e hā ʻoku mau faʻa ʻaukai ai mo e kau Fālesi, ka ʻoku ʻikai ʻaukai ʻa hoʻo kau ākonga?” \v 15 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE faʻa tangi ʻae kāinga ʻoe tangata taʻane, ʻoku kei ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane? Ka ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho, ʻe ʻave ai ʻae tangata taʻane ʻiate kinautolu, pea te nau toki ʻaukai ai. \v 16 ‌ʻOku ʻikai ha taha te ne ʻai ha konga meʻa foʻou ki he kofu motuʻa, he ko ia ʻoku ʻai ke ʻoposi ʻaki ʻoku mafaufau ai ʻae kofu, pea ʻāsili ai hono mahaehae. \v 17 ‌ʻOku ʻikai foki ʻutu ʻe he kakai ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina motuʻa: ka pehē, ʻe mahaehae ʻae hina, pea tafe kituʻa ʻae uaine, pea maumau ʻae ngaahi hina: ka ʻoku nau ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina foʻou, pea tolonga ai pe fakatouʻosi.” \p \v 18 ¶ Pea lolotonga ʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kiate kinautolu, vakai, naʻe haʻu ʻae pule ʻe taha, ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoku ʻofefine kuo mate ni: ka ke haʻu ʻo hilifaki ho nima kiate ia, pea ʻe moʻui ia.” \v 19 Pea tuʻu hake ʻa Sisu, pea mo ʻene kau ākonga ʻo muimui ʻiate ia. \p \v 20 ¶ Pea vakai, ko e fefine naʻe mahaki ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua ʻi he ʻau ʻae toto, naʻe haʻu ʻo muimui ʻiate ia, pea ala ki he kapa ʻo hono kofu: \v 21 He naʻe pehē ʻe ia ʻi hono loto, “Kapau te u faʻa ala ki hono kofu pe, te u moʻui ai.” \v 22 Pea tafoki ki mui ʻa Sisu, ʻo ne mamata kiate ia, pea ne pehē, “ʻOfefine, ke ke fiemālie; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.” Pea fakamoʻui ʻae fefine talu mei he feituʻulaʻā ko ia. \v 23 Pea kuo hū ʻa Sisu ki he fale ʻoe pule, ʻo mamata ki he kau ifi fangufangu, mo e kakai ʻoku tangilāulau, \v 24 pea ne pehē kiate kinautolu, “Mou tutuku: he ʻoku ʻikai mate ʻae taʻahine, ka ʻoku mohe.” Pea naʻa nau kata manukiʻi ia. \v 25 Pea kuo tuku atu ʻae kakai, pea hū ange ia, pea puke ʻe ia hono nima, pea tuʻu hake ʻae taʻahine. \v 26 Pea mafola atu hono ongoongo ki he fonua kotoa pē ko ia. \p \v 27 ¶ Pea ʻi he ʻalu ʻa Sisu mei ai, naʻe muimui ʻiate ia ʻae ongo tangata kui, ʻo na tangi, ʻo pehē, “Ko e ʻAlo ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate kimaua.” \v 28 Pea kuo hū ia ki he fale, pea haʻu kiate ia ʻae ongo tangata kui: pea pehēange ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻOku mo tui ʻoku ou mafai ʻa eni?” Pea na talaange kiate ia, “ʻIo, ʻEiki.” \v 29 Pea ala ia ki hona mata, mo ne pehē, “Ke hoko kiate kimoua ʻo hangē ko hoʻomo tui.” \v 30 Pea ʻā ai hona mata; pea fekau mālohi ʻe Sisu kiate kinaua, ʻo pehē, “Vakai ke ʻoua naʻa ʻilo ia ʻe ha taha.” \v 31 Ka kuo na ō, pea na ongoongo atu ia ʻi he fonua kotoa pē ko ia. \p \v 32 ¶ Pea ʻi heʻenau ʻalu atu, vakai, ʻoku nau ʻomi kiate ia ʻae tangata noa ʻoku ʻulusino ai ʻae tēvolo. \v 33 Pea kuo kapusi atu ʻae tēvolo, pea lea ai ʻae noa: pea ofo ʻae kakai, ʻonau pehē, “\add Talu mei muʻa \add*naʻe ʻikai ʻaupito mamata ʻi ʻIsileli ha meʻa pehē.” \v 34 Ka naʻe pehē ʻe he kau Fālesi, “ʻOku kapusi ʻe ia ʻae kau tēvolo ʻi he ʻeiki ʻoe kau tēvolo.” \v 35 Pea naʻe fononga fano ʻa Sisu ki he ngaahi kolo kotoa pē mo e potu kakai, ʻo akonaki ʻi honau ngaahi falelotu, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe puleʻanga, pea fakamoʻui ʻae mahaki kotoa pē mo e hangatāmaki kotoa pē ʻoe kakai. \p \v 36 ¶ Ka ʻi heʻene mamata ki he kakai, naʻe ʻofa mamahi ia kiate kinautolu, koeʻuhi naʻa nau māfasia pea tukuhāusia, ʻo hangē ko e fanga sipi taʻehanautauhi. \v 37 Pea toki pehē ai ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻae taʻu, ka ʻoku tokosiʻi ʻae kau ngāue; \v 38 Ko ia mou lotu ki he ʻEiki ʻoe taʻu, koeʻuhi ke ne fekau atu ʻae kau ngāue ki heʻene taʻu.” \c 10 \cd \it 1 Ko e fekau ʻe Kalaisi hono kau ʻaposetolo, ʻo ne tuku kiate kinautolu ke nau fai ʻae ngaahi mana, 5 ʻOku ne tuku kiate kinautolu ʻenau ngāue, ʻo ne akonakiʻi ʻakinautolu, 16 ʻOku ne fakafiemālieʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ko e ngaahi fakatanga: 40 ʻOku ne fakaʻilo ʻae tāpuaki kiate kinautolu te nau maʻu ʻakinautolu.\it* \p \v 1 Pea kuo ne ui ke haʻu kiate ia ʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua, naʻa ne tuku kiate kinautolu ʻae mālohi, ke nau kapusi ʻae ngaahi laumālie taʻemaʻa, pea ke nau fakamoʻui ʻae mahaki kotoa pē, mo e hangatāmaki kotoa pē. \v 2 Pea ko e hingoa eni ʻoe kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua; Ko e ʻuluaki, ko Saimone, ʻoku ui ko Pita, mo ʻAnitelū ko hono tokoua; ko Semisi ko e \add foha \add*ʻo Sepeti, mo Sione ko hono tokoua; \v 3 Ko Filipe, mo Pātolomiu; ko Tōmasi, mo Mātiu ko e tānaki tukuhau; ko Semisi ko e \add foha \add*ʻo ʻAlefiusi, mo Lepiusi, naʻe ui ko Tatiusi; \v 4 Ko Saimone ko e Kēnani, mo Siutasi ʻIsikaliote, ʻaia ne lavakiʻi ia. \v 5 Ko e toko hongofulu ma toko ua eni naʻe tuku atu ʻe Sisu, ʻo ne fekauʻi ʻakinautolu, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou ʻalu ʻi ha hala ʻoe Senitaile, pea ʻoua naʻa mou hū ki ha kolo ʻoe kakai Samēlia: \v 6 Ka mou ʻalu muʻa ki he fanga sipi hē ʻoe fale ʻo ʻIsileli. \v 7 Pea ka mou ka ʻalu, mou malanga, ʻo pehē, ‘ʻOku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.’ \v 8 Fakamoʻui ʻae mahaki, fakamaʻa ʻae kilia, fokotuʻu ʻae mate, kapusi ʻae kau tēvolo: kuo mou maʻu taʻetotongi, pea ʻoatu taʻetotongi. \v 9 ‌ʻOua naʻa tokonaki ki homou noʻo ha koula, pe ha siliva, pe ha kapa. \v 10 pe ha kato ki he fononga, pe ha kofutuʻa ʻe ua, pe ha topuvaʻe, pe ha tokotoko: he ʻoku taau mo e tangata ngāue ke ne maʻu ʻe ia haʻa ne tauhi. \v 11 “Pea ko e kolo mo e potu kakai kotoa pē te mou hū ki ai, mou fehuʻi pe ko hai ʻi ai ʻoku angalelei; pea mou nofo ai kaeʻoua ke mou toki ʻalu. \v 12 Pea ka mou ka hū ki he fale, tāpuakiʻi ia. \v 13 Pea kapau ʻoku lelei ʻae fale, ʻe hoko ki ai hoʻomou tāpuaki: pea kapau ʻoku ʻikai lelei, ʻe foki mai hoʻomou tāpuaki kiate kimoutolu. \v 14 Pea ko ia ʻe ʻikai maʻu ʻakimoutolu, pe fanongo ki hoʻomou lea, ʻoka mou ka ʻalu mei he fale pe ko e kolo ko ia, mou tūtuuʻi ʻae efu mei homou vaʻe. \v 15 ‌ʻOku ou tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻae fonua ko Sotoma mo Komola ʻi he ʻaho fakamaau, ʻi he kolo ko ia. \p \v 16 ¶ “Vakai, ʻoku ou fekau atu ʻakimoutolu ʻo hangē ko e fanga sipi ʻi he lotolotonga ʻoe fanga ulofi: ko ia ke mou poto ʻo hangē ko e ngata, pea angalelei ʻo hangē ko e lupe. \v 17 Kae vakai ki he kakai: he te nau tukuange ʻakimoutolu ki he kau fakamaau, pea te nau haha ʻakimoutolu ʻi honau ngaahi falelotu; \v 18 Pea ʻe taki ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe kau pule mo e ngaahi tuʻi koeʻuhi ko au, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu mo e Senitaile. \v 19 Pea ka nau ka tuku atu ʻakimoutolu, ʻoua naʻa mou feinga pe fēfē pe ko e hā te mou lea ʻaki: koeʻuhi ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻaia te mou lea ʻaki. \v 20 He ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku lea, ka ko e Laumālie ʻo hoʻomou Tamai ʻoku lea ʻiate kimoutolu. \v 21 “Pea ʻe tuku atu ʻe he tangata \add hono \add*tokoua ki he mate, mo e tamai ʻene tamasiʻi: pea ʻe tuʻu hake ʻae fānau ki he mātuʻa, ʻo pule ke mate ʻakinautolu. \v 22 Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa: ka ko ia ʻe kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe moʻui ia. \v 23 Pea ka nau ka fakatanga ʻakimoutolu ʻi ha kolo, mou feholaki ki ha \add kolo \add*kehe; he ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE teʻeki ai te mou ʻosiki ʻae ngaahi kolo ʻo ʻIsileli \add ʻi hoʻomou ʻalu, \add*ka kuo hoko mai ʻae Foha ʻoe tangata. \v 24 “ʻOku ʻikai lahi hake ʻae ākonga ʻi \add heʻene \add*akonaki, pe ko e tamaioʻeiki ʻi heʻene ʻeiki. \v 25 ‌ʻOku lahi ki he ākonga ke na tatau mo ʻene akonaki, pea mo e tamaioʻeiki mo ʻene ʻeiki. Kapau kuo nau ui ʻae ʻeiki ʻoe fale ko Pelisipupe, ʻikai ʻe lahi hake kiate kinautolu ʻi hono fale? \v 26 Ko ia ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu: he ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻufiʻufi ʻe taʻefakahā; pea fufū, ʻe taʻeʻiloa. \v 27 “Ko ia ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻi he poʻuli, mou lea ʻaki ia ʻi he maama: pea ko ia ʻoku mou ongoʻi ʻi he telinga, mou malangaʻaki ia ʻi he tuʻa fale. \v 28 Pea ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu ʻoku tāmateʻi ʻae sino, ka ʻoku ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae laumālie: kae manavahē muʻa kiate ia ʻoku mafai ke fakaʻauha ʻae laumālie mo e sino ʻi heli. \v 29 ‌ʻIkai ʻoku fakatau ʻae hikiʻi manupuna ʻe ua ʻaki ʻae paʻanga siʻi ʻe taha? Ka ʻe ʻikai haʻana taha ʻe tō ki he kelekele ka ʻi \add he loto ʻo \add*hoʻomou Tamai. \v 30 Ka ko e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulu kuo lau kotoa pē. \v 31 Ko ia ke ʻoua naʻa mou manavahē, \add he \add*ʻoku mou mahuʻinga lahi ʻi he fanga hikiʻi manu lahi. \v 32 “Pea ko ia ia ʻe fakahā au ʻi he ʻao ʻoe kakai, te u fakahā foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi. \v 33 Ka ko ia te ne liʻaki au ʻi he ʻao ʻoe kakai, te u liʻaki foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi. \v 34 “ʻOua naʻa mou mahalo kuo u haʻu ke ʻomi ʻae melino ki māmani: naʻe ʻikai te u haʻu ke ʻomi ʻae melino, ka ko e heletā. \v 35 He kuo u haʻu ke ‘fakafehiʻa ʻae tangata ki heʻene tamai, mo e taʻahine ki heʻene faʻē, mo e taʻahine ʻi he fono ki heʻene faʻē ʻi he fono.’ \v 36 Pea ‘ko e fili ʻoe tangata ʻakinautolu ʻoku nofo mo ia ʻi hono fale.’ \v 37 Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamai pe ko e faʻē ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au: pea ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki \add hono \add*foha pe ʻofefine ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au. \v 38 Pea ko ia ʻoku ʻikai toʻo hake ʻene ʻakau māfasia ʻo muimui ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au. \v 39 Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia ʻiate ia: ka ko ia ʻoku mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au, ʻe maʻu ʻe ia ia. \p \v 40 ¶ “Ko ia ʻoku ne maʻu ʻakimoutolu ʻoku ne maʻu au, pea ko ia ʻoku ne maʻu au ʻoku ne maʻu ʻaia naʻa ne fekau au. \v 41 Ko ia ʻoku ne maʻu ha palōfita ʻi he hingoa ʻoe palōfita, ʻe maʻu ʻe ia ʻae totongi ʻoe palōfita; pea ko ia ʻoku ne maʻu ʻae tangata māʻoniʻoni ʻi he hingoa ʻoe tangata māʻoniʻoni, ʻe maʻu ʻe ia ʻae totongi ʻoe tangata māʻoniʻoni. \v 42 Pea ko ia te ne foaki ki ha taha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi ha ipu vai momoko ke inu ai, ʻi he hingoa pe ʻoe ākonga, ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ʻaupito mole ʻiate ia hono totongi.” \c 11 \cd \it 2 ʻOku fekau ʻe Sione ʻene ongo ākonga kia Kalaisi. 7 Ko e fakamoʻoni ʻa Kalaisi kia Sione. 18 Ko e mahalo ʻoe kakai kia Sione mo Kalaisi. 20 ʻOku valoki ʻe Kalaisi ʻae kakai ʻo Kolesini, mo Peteseta, mo Kapaneume, ʻi heʻenau taʻefakafetaʻi mo e taʻefakatomala: 25 ʻOku ne fakamālōʻia ʻae poto ʻa ʻene Tamai ʻi heʻene fakahā ʻae ongoongolelei ki he kakai vale, 28 ʻOku ne ui ke haʻu kiate ia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku māfasia ʻi heʻenau hia.\it* \p \v 1 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sisu ʻene akonaki ki heʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua, naʻe ʻalu ia mei ai ke akonaki mo malanga ʻi honau ngaahi kolo. \v 2 Pea kuo fanongo ʻa Sione ʻi he fale fakapōpula ki he ngaahi ngāue ʻa Kalaisi, pea fekau atu ʻe ia ʻene ākonga ʻe toko ua, \v 3 ‌ʻO na pehē kiate ia, “Ko koe ia naʻe pehē ʻe haʻu, pe te tau ʻamanaki ki ha taha?” \v 4 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinaua, “Mo ō, ʻo fakahā kia Sione ʻae ngaahi meʻa ʻoku mo fanongo, mo mamata ki ai: \v 5 ‌ʻOku ʻā ʻae kui, ʻoku ʻeveʻeva ʻae pipiki, ʻoku maʻa ʻae kilia, pea ongo ʻae tuli, pea fokotuʻu ʻae mate, pea ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he kakai masiva. \v 6 Pea ʻoku monūʻia ia, ʻaia ʻoku ʻikai tūkia, ʻiate au.” \p \v 7 ¶ Pea kuo na ō, pea lea ʻa Sisu ki he kakai ʻia Sione, “Naʻa mou ʻalu ki he toafa ke mamata ki he hā? Ha vaʻa kaho ʻoku luluʻi ʻe he matangi? \v 8 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ha tangata ʻoku kofuʻaki ʻae kofu molū? Vakai, ko kinautolu ʻoku kofu molū ʻoku nau ʻi he fale ʻoe ngaahi tuʻi. \v 9 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ha palōfita? ʻIo, pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku lahi hake ia ʻi he palōfita. \v 10 He ko eni ia kuo tohi ki ai, ‘Vakai, ʻoku ou fekau atu ʻeku talafekau ke muʻomuʻa ʻiate koe, ʻaia te ne teuteu ho hala ʻi ho ʻao.’ \v 11 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai tupu ha tokotaha lahi hake ʻia Sione ko e Papitaiso ʻiate kinautolu kuo fanauʻi ʻe he fefine: ka ko ia ʻoku siʻi taha pe ʻi he puleʻanga ʻoe langi ʻoku lahi ia ʻiate ia. \v 12 Pea talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Sione ko e Papitaiso ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻoku fai mālohi ki he puleʻanga ʻoe langi, pea ʻoku lavaʻi fakamālohi ia ʻe he kau mālohi. \v 13 He naʻe akonaki ʻae kau palōfita kotoa pē mo e fono ʻo hoko mo Sione. \v 14 Pea kapau ʻoku mou faʻa maʻu ia, ko ʻIlaisiā eni, ʻaia naʻe pehē ʻe haʻu. \v 15 Ko ia ʻoku ai ʻae telinga ke ongo, ke ongoʻi ia. \p \v 16 ¶ “Ka te u fakatatau ʻae toʻutangata ni ki he hā? ʻOku tatau ia mo e tamaiki ʻoku nofo ʻi he potu fakatau, ʻoku nau ui ki honau niʻihi, \v 17 ‌ʻO pehē, ‘Naʻa mau ifi fangufangu kiate kimoutolu, pea ʻikai te mou meʻe; naʻa mau \add hiva \add*fakatangi kiate kimoutolu, kae ʻikai te mou tangi.’ \v 18 He naʻe ʻikai haʻu ʻa Sione ʻo kai mo inu, pea nau pehē, ‘ʻOku ʻiate ia ha tēvolo.’ \v 19 Ka kuo haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻo kai mo inu, pea nau pehē, ‘Vakai, ko e tangata faʻa kai, mo faʻa inu uaine, ko e kāinga ʻoe kau tānaki tukuhau mo e angahala.’ Ka ʻoku fakatonuhia ʻae poto ʻe heʻene fānau.” \p \v 20 ¶ Pea toki kamata valoki ʻe ia ki he ngaahi kolo naʻe fai lahi ai ʻene ngaahi ngāue mana, koeʻuhi ko ʻenau taʻefakatomala: \v 21 “ʻE malaʻia ʻa koe, Kolesini! ʻE malaʻia ʻa koe, Peteseta! He ka ne fai ʻi Taia mo Saitone ʻae ngaahi ngāue lahi, ʻaia kuo fai ʻiate kimoutolu, pehē, kuo loa ʻenau fakatomala ʻi he tauangaʻa mo e efuefu. \v 22 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe kātakingofua ʻa Taia mo Saitone ʻi he ʻaho fakamaau ʻiate kimoutolu. \v 23 Pea ko Koe Kapaneume, ʻa Koe kuo hiki ki he langi, ʻe fakahifo Koe ki heli: he ka ne fai ʻi Sotoma ʻae ngaahi ngāue lahi, ʻaia kuo fai ʻiate koe, pehē, kuo tuʻumaʻu ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 24 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻae fonua ko Sotoma ʻi he ʻaho fakamaau ʻiate koe.” \p \v 25 ¶ Pea lea ʻa Sisu ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē, “ʻOku ou fakafetaʻi kiate koe, ʻe Tamai, ko e ʻEiki ʻoe langi mo māmani, ʻi hoʻo fufū ʻae ngaahi meʻa ni mei he kau poto mo e fieʻiloʻilo, ka kuo ke fakahā ia ki he kau valevale. \v 26 Ke pehē, ʻe Tamai: he ʻoku lelei ia ʻi ho ʻao ke pehē. \v 27 “Kuo tuku ʻae meʻa kotoa pē kiate au ʻe heʻeku Tamai: pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻae ʻAlo ʻe ha taha, ka ko e Tamai pe; pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻae Tamai ʻe ha taha, ka ko e ʻAlo pe, mo ia ʻe fakahā ia ki ai ʻe he ʻAlo. \p \v 28 ¶ “Haʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo māfasia, pea te u foaki ʻae fiemālie kiate kimoutolu. \v 29 Toʻo ʻeku haʻamonga kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻae fiemālie ki homou laumālie. \v 30 He ʻoku faingofua pe ʻeku haʻamonga, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavenga.” \c 12 \cd \it 2 ʻOku valoki ʻe Kalaisi ʻae kui ʻae Fālesi ʻi he maumauʻi ʻoe ʻaho Sāpate, 3 ʻAki ʻae ngaahi tohi māʻoniʻoni, 10 Mo e lea poto, 18 Mo e meʻa mana. 22 ʻOku ne fakamoʻui ʻae kui mo e noa, naʻe ʻulusino ai ʻae tēvolo. 31 Ko e lohiakiʻi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni ʻe ʻikai fakamolemole. 36 ʻE ʻeke ʻae ngaahi lea taʻeʻaonga. 38 ʻOku ne takitalaʻi ʻae taʻeangatonu, ʻoku kumi ki ha fakaʻilonga: 49 ʻOku ne fakahā pe ko hai hono tokoua, mo hono tuofefine, mo ʻene faʻē.\it* \p \v 1 Naʻe ʻalu ʻa Sisu ʻi he kuonga ko ia ʻi he ngoue uite ʻi he ʻaho Sāpate; pea naʻe fiekaia ʻene kau ākonga, ʻonau kamata toli ʻae fua ʻoe uite, ʻo kai. \v 2 Ka ʻi he mamata ki ai ʻae kau Fālesi, naʻa nau pehē kiate ia, “Vakai, ʻoku fai ʻe hoʻo kau ākonga ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke fai ʻi he ʻaho Sāpate.” \v 3 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, Naʻe ʻikai te mou lau ʻaia naʻe fai ʻe Tevita, ʻi heʻene fiekaia, mo kinautolu naʻe ʻiate ia; \v 4 ‌ʻA ʻene hū ki he fale ʻoe ʻOtua, ʻo ne kai ʻae mā ʻoe ʻao, ʻaia naʻe ʻikai ngofua ke ne kai, pe ko kinautolu naʻe ʻiate ia, ka ko e kau taulaʻeiki pe? \v 5 Naʻe ʻikai te mou lau ʻi he fono, ʻoku fai taʻehalaia ʻe he kau taulaʻeiki ʻi he falelotu lahi ʻaia ʻoku kovi ke fai ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate? \v 6 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻi he potu ni ha taha ʻoku lahi ʻi he falelotu lahi. \v 7 Pea ka ne mou ʻilo hono ʻuhinga ʻoe\add lea ni\add*, ‘ʻE ʻikai te u lelei lahi ʻi he feilaulau, ka ʻi he lotoʻofa,’ pehē, ne ʻikai te mou tukuekina ʻae taʻehalaia. \v 8 He ko e Foha ʻoe tangata ko e ʻEiki ia ʻoe ʻaho Sāpate foki.” \p \v 9 ¶ Pea kuo ʻalu ia mei ai, pea hū ia ki honau falelotu. \v 10 Pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae tangata kuo mate hono nima. Pea nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ngofua ke fakamoʻui ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate?” Koeʻuhi ke nau fakakoviʻi ia. \v 11 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e tangata fē ʻiate kimoutolu, ʻoku taha pe ʻene sipi, pea ka tō ia ki ha luo ʻi he ʻaho Sāpate, ʻe ʻikai te ne puke ia, ʻo toʻo hake? \v 12 Pea ʻikai ʻoku lelei lahi ʻae tangata ʻi he sipi? Ko ia, ʻoku ngofua ke fai lelei ʻi he ʻaho Sāpate.” \v 13 Pea toki pehē ʻe ia ki he tangata, “Mafao atu ho nima.” Pea ne mafao atu \add ia\add*; pea fakamoʻui ia, ʻo hangē ko\add hono nima \add*ʻe taha. \p \v 14 ¶ Pea toki ʻalu kituʻa ʻae kau Fālesi, ʻonau fakakaukau, pe fēfē ʻenau tāmateʻi ia. \v 15 Ka ʻi he ʻilo ia ʻe Sisu, naʻa ne ʻalu mei ai: pea muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi, pea ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē; \v 16 Pea ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakaʻilo ia: \v 17 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, \q1 \v 18 “Vakai ki heʻeku tamaioʻeiki, ʻaia kuo u fili; \q2 ʻoku ou ʻofa ai, pea ʻoku mālieʻia ai hoku laumālie: \q1 Te u tuku hoku laumālie kiate ia, \q2 pea te ne fakahā ʻae ngaahi fekau ki he Senitaile. \q1 \v 19 ‌ʻE ʻikai fakakikihi ia, pe kalanga; \q2 pea ʻe ʻikai fanongo ʻe ha taha ki hono leʻo ʻi he hala. \q1 \v 20 ‌ʻE ʻikai te ne fesiʻi ha kaho kuo volu, \q1 pe tāmateʻi ʻae maama ʻoku kohu pē, \q1 kaeʻoua ke mālohi ia ʻi he fofola ʻo ʻene ngaahi fekau. \q2 \v 21 Pea ʻe falala ʻae Senitaile ki hono huafa.” \p \v 22 ¶ Pea naʻe toki ʻomi ai kiate ia ʻae tokotaha naʻe kui mo noa, kuo ʻulusino ai ʻae tēvolo: pea naʻa ne fakamoʻui ia, ko ia naʻe lea mo ʻā ai ʻaia naʻe kui mo noa. \v 23 Pea ofo ʻae kakai kotoa pē, ʻonau pehē, “ʻIkai ko e Foha eni ʻo Tevita?” \v 24 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻae kau Fālesi, naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai kapusi ʻae tēvolo ʻe he siana ni, kae ʻia Pelisipupe ko e ʻeiki ʻoe kau tēvolo.” \v 25 Pea ʻilo ʻe Sisu ʻenau mahalo, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e puleʻanga kotoa pē ʻoku feʻiteʻitani, ʻe ʻauha ia; pea ko e kolo mo e fale kotoa pē kuo feʻiteʻitani, ʻe ʻikai tuʻu ia: \v 26 Pea kapau ʻoku kapusi ʻe Sētane ʻa Sētane, kuo fehiʻa ia kiate ia.; pea ʻe tuʻu fēfē ʻa hono puleʻanga? \v 27 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻia Pelisipupe, ʻoku kapusi \add ʻakinautolu \add*ʻe hoʻomou fānau ʻia hai? Ko ia ko homou kau fakamaau ʻakinautolu. \v 28 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻi he Laumālie ʻoe ʻOtua, pea tā kuo hoko mai ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu. \v 29 “ʻE faʻa hū fēfē ha taha ki he fale ʻoe tokotaha mālohi, ʻo kaihaʻasi ʻene ngaahi meʻa ʻo kapau ʻe ʻikai te ne tomuʻa haʻi ʻae tokotaha mālohi? Pea te ne toki kaihaʻasi ʻene koloa. \v 30 Ko ia ʻoku ʻikai kau mo au, ʻoku angatuʻu ia kiate au; pea ko ia ʻoku ʻikai te ma tānaki mo au, ʻoku ne fakahē ke mamaʻo. \p \v 31 ¶ “Ko ia ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e angahala kotoa pē mo e lohiakiʻi, ʻe fakamolemole ia ki he kakai: ka ko e lohiakiʻi ʻoe Laumālie \add Māʻoniʻoni\add*, ʻe ʻikai fakamolemolea ia ki he kakai. \v 32 Pea ko ia ʻoku ne lea kovi ki he Foha ʻoe tangata, ʻe fakamolemolea ia: ka ko ia ʻoku lea kovi ki he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻe ʻikai fakamolemolea, ʻi he māmani, pe \add ʻi he maama \add*ʻe haʻu. \v 33 “Ke pehē, ʻoku lelei ʻae ʻakau, pea lelei mo hono fua; pe pehē, ʻoku kovi ʻae ʻakau, pea kovi mo hono fua: he ʻoku ʻilo ʻae ʻakau ʻi hono fua. \v 34 ‌ʻAe hako ʻoe ngata fekai! ʻE fēfeeʻi hoʻomou faʻa lea lelei, ka ʻoku mou kovi pe? He ʻoku lea ʻae ngutu mei he meʻa lahi ʻoku ʻi he loto. \v 35 ‌ʻOku ʻomi ʻe he tangata angalelei ʻae ngaahi meʻa lelei mei he koloa lelei \add ʻoe loto\add*: pea ʻoku ʻomi ʻe he tangata angakovi ʻae ngaahi meʻa kovi mei he koloa kovi \add ʻoe loto\add*. \v 36 “Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e lea kovi kotoa pē ʻoku lea ʻaki ʻe he kakai, ʻe fakamaau ai ʻakinautolu ʻi he ʻaho fakamaau. \v 37 Koeʻuhi ʻe fakatonuhiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi lea, pea ʻe fakahalaiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi lea.” \p \v 38 ¶ Pea toki leaange ʻae niʻihi ʻoe kau tangata tohi mo e Fālesi, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku mau fie mamata ki ha fakaʻilonga meiate koe.” \v 39 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e toʻutangata kovi mo feʻauaki ʻoku holi ki ha fakaʻilonga; ka ʻoku ʻikai ha fakaʻilonga ʻe tuku ki ai, ka ko e fakaʻilonga ʻoe palōfita ko Siona; \v 40 He naʻe ʻaho tolu mo e pō ʻe tolu ʻa Siona ʻi he kete ʻoe ika lahi: pea pehē, ʻe ʻaho tolu mo e pō ʻe tolu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi lalo fonua. \v 41 ‌ʻE tuʻu hake ʻae kakai ʻo Ninive ʻi he fakamaau mo e toʻutangata ni, ʻo fakahalaia ia: koeʻuhi naʻa nau fakatomala ʻi he malanga ʻa Siona; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Siona. \v 42 ‌ʻE tuʻu hake ʻae tuʻi fefine ʻoe feituʻu tonga ʻi he fakamaau mo e toʻutangata ni, ʻo fakahalaia ia: he naʻe haʻu ia mei he potu mamaʻo ʻo māmani ke fanongo ki he poto ʻa Solomone; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Solomone. \v 43 “ʻOka ʻalu ʻae laumālie ʻuli mei he tangata, ʻoku ʻalu fano ia ʻi he potu mōmoa ʻo kumi mālōloʻanga, kae ʻikai ʻilo ia. \v 44 Pea toki pehē ʻe ia, Te u toe ʻalu ki hoku fale ne u haʻu mei ai; pea ka haʻu ia, ʻoku ne ʻilo ia kuo liʻaki, pea kuo tafi pea teuteu. \v 45 Pea toki ʻalu ia, ʻo ʻomi mo e laumālie ʻe toko fitu kehe ʻoku kovi lahi ʻiate ia, pea nau hū ʻo nofo ki ai: pea kovi lahi ʻa e \add anga \add*ki mui ʻae tangata ko ia ʻi heʻene \add anga \add*ʻi muʻa. Pea ʻe pehē pe foki ki he toʻutangata angakovi ni.” \p \v 46 ¶ Pea ʻi heʻene kei lea ki he kakai, vakai, ko ʻene faʻē mo hono ngaahi kāinga naʻa nau tutuʻu ʻituʻa, ʻonau fie lea kiate ia. \v 47 Pea pehē ʻe ha taha kiate ia, “Vakai, ʻoku tuʻu ʻituʻa hoʻo faʻē mo ho kāinga, ko ʻenau fie lea kiate koe.” \v 48 Pea ne lea, ʻo pehēange kiate ia, naʻa ne fakahā mai, “Ko hai ʻeku faʻē? Pea ko hai mo hoku kāinga?” \v 49 Pea mafao atu ʻe ia hono nima ki heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē, “Vakai, ko ʻeku faʻē mo hoku kāinga! \v 50 He ko ia ia te ne fai ʻae finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi, ko hoku tokoua ia, mo \add hoku \add*tuofefine, mo \add ʻeku \add*faʻē.” \c 13 \cd \it 3 Ko e fakatātā ʻoe tangata tūtuuʻi mo e tengaʻi ʻakau: 18 Ko hono fakaʻuhinga ʻo ia. 24 Ko e fakatātā ki he tenga kovi, 31 Mo e tengaʻi musita, 33 Mo e meʻa fakatupu, mo e koloa kuo fakafufū, 45 Mo e mataʻitofe, 47 Mo e uloa kuo tō ʻi tahi: 53 Mo e taʻetokanga kia Kalaisi ʻae kakai ʻo hono fonua.\it* \p \v 1 Naʻe ʻalu ʻa Sisu ʻi he ʻaho ko ia mei he fale, ʻo nofo ʻi he matātahi. \v 2 Pea kātoa kiate ia ʻae kakai tokolahi, ka ka ʻalu ia ki ha vaka, ʻo nofo ai; ka naʻe tutuʻu ʻae kakai kotoa pē ki ʻuta. \v 3 Pea lahi ʻae ngaahi meʻa naʻa ne lea ʻaki kiate kinautolu ʻi he lea fakatātā, ʻo pehē, “Vakai, naʻe ʻalu atu ʻae tangata tūtuuʻi ke tūtuuʻi; \v 4 “Pea ʻi heʻene tūtuuʻi, naʻe mokulu ʻae\add tenga \add*niʻihi ʻi he veʻe hala, pea haʻu ʻae fanga manupuna ʻo kai ʻo ʻosi ia. \v 5 Pea mokulu ʻae niʻihi ʻi he potu makamaka, naʻe siʻi ai ʻae kelekele; pea tupu leva ia, koeʻuhi naʻe ʻikai matolu ʻae kelekele; \v 6 Pea ʻi he ʻalu hake ʻae laʻā, naʻe vela ia; pea koeʻuhi naʻe ʻikai hano aka, ne mate ia. \v 7 Pea mokulu ʻae niʻihi ʻi he ʻakau talatala, pea tupu ʻae ʻakau talatala, ʻo fakakāsia ia. \v 8 Ka naʻe mokulu ʻae niʻihi ki he kelekele lelei, pea tupu ai ʻae fua, ko e taki teau ʻae niʻihi, pea onongofulu ʻae niʻihi, mo e tolungofulu ʻae niʻihi.” \v 9 “Ko ia ʻoku ne telinga ongo, ke ongoʻi ia.” \v 10 Pea haʻu ʻae kau ākonga, ʻonau pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke lea ai kiate kinautolu ʻi he ngaahi fakatātā?” \v 11 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Koeʻuhi kuo tuku kiate kimoutolu ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa lilo ʻoe puleʻanga ʻoe langi, ka ʻoku ʻikai tuku kiate kinautolu. \v 12 He ko ia ʻoku ne maʻu, ʻe toe foaki kiate ia, pea te ne maʻu ʻo lahi; ka ko ia ʻoku ʻikai maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu. \v 13 Ko ia ʻoku ou lea ai kiate kinautolu ʻi he ngaahi fakatātā: koeʻuhi ʻoku nau ʻā, kae ʻikai mamata; pea ʻoku nau fanongo, kae ʻikai ongoʻi, pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo. \v 14 Pea kuo fakamoʻoni ʻiate kinautolu ʻae lea ʻa ʻIsaia, ʻoku pehē, \q1 ‘Te mou fakaongoongo pea fanongo, \q2 kae ʻikai ongoʻi; \q1 pea te mou siofia ʻo mamata, \q2 kae ʻikai ʻiloʻi: \q1 \v 15 He kuo fakaongonoa ʻae loto ʻoe kakai ni, \q2 pea kuo tuli honau telinga, \q2 pea kuo nau fakamohe honau mata: \q1 telia naʻa ʻiloange kuo mamata honau mata, \q2 pea ongoʻi honau telinga, pea ʻilo ʻe honau loto, \q1 pea liliu ai, \q2 pea te u fakamoʻui ʻakinautolu.’ \p \v 16 “Ka ʻoku monūʻia homou mata, he ʻoku nau mamata: mo homou telinga, he ʻoku nau ongoʻi. \v 17 He ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tokolahi ʻae palōfita mo e tangata māʻoniʻoni, naʻe holi ke mamata ʻaia ʻoku mou mamata \add ai\add*, ka naʻe ʻikai te nau mamata, pea ke fanongo ʻaia ʻoku mou fanongo\add ai\add*, ka naʻe ʻikai te nau fanongo. \p \v 18 ¶ “Ko ia ke fanongo ʻakimoutolu ki he fakatātā ʻoe tangata tūtuuʻi. \v 19 ‌ʻOka fanongo ʻe ha taha ki he folofola ʻoe puleʻanga, ka ʻoku ʻikai tokanga ki ai, ʻoku haʻu ʻae tokotaha angakovi, ʻo faʻao ʻaia naʻe tūtuuʻi ki hono loto. Ko eni ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he veʻe hala. \v 20 Ka ko ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he \add potu \add* maka, ko ia ʻoku ne fanongo ki he folofola, pea maʻu fiefia leva ia; \v 21 Ka ʻoku ʻikai aka ia ʻiate ia, pea ʻoku tolonga siʻi pe ia: he ʻoka hoko ʻae mamahi pe ʻae fakatanga koeʻuhi ko e folofola, ʻoku hinga leva ia. \v 22 Pea ko ia foki naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he ʻakau talatala, ko ia ia ʻoku ne fanongo ki he folofola; ka ko e tokanga ki māmani, mo e fakaheke ʻe he koloa, ʻoku ne fakakāsiaʻi ʻae folofola, pea taʻefua ai ia. \v 23 Ka ko ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he kelekele lelei, ko ia ia ʻoku ne fanongo ki he folofola, pea tokangaʻi; pea tupu ai hono fua, ʻo taki teau ʻi he niʻihi, pea onongofulu ʻi he niʻihi, mo tolungofulu ʻi he niʻihi.” \p \v 24 ¶ Pea fakahā atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha, ʻo pehē, “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tangata naʻa ne tūtuuʻi ʻae tenga lelei ki heʻene ngoue: \v 25 Pea lolotonga ʻae mohe ʻae kakai, naʻe haʻu hono fili ʻo ne tūtuuʻi ʻae tenga kovi ʻi he uite, kae ʻalu ia. \v 26 Pea kuo tupu hake hono muka, pea kamata fua, pea toki hā ai foki ʻae ʻakau kovi. \v 27 Pea haʻu ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻeiki, ʻonau pehē kiate ia, ‘ʻEiki, ʻikai naʻa ke tūtuuʻi ʻae tenga lelei ki hoʻo ngoue? Pea kuo tupu mei fē ʻae ʻakau kovi?’ \v 28 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, ‘Ko e fili kuo ne fai eni.’ Pea pehē ʻe he kau tamaioʻeiki kiate ia, ‘ʻE lelei kiate koe ʻemau ʻalu ʻo taʻaki ia \add mei ai\add*?’ \v 29 Ka naʻe pehēange ʻe ia, ‘ʻE ʻikai; telia ʻi hoʻomou taʻaki ʻae ʻakau kovi, ʻe mataʻaki ai mo e uite foki. \v 30 Tuku ke na tupu fakataha ʻo aʻu ki he ututaʻu: pea ʻi he fai ʻoe ututaʻu te u tala ki he kau tuʻusi, Mou tomuʻa tānaki ʻae ʻakau kovi, ʻo noʻo ʻū ke tutu ia: kae tānaki ʻae uite ki hoku feleoko.’” \p \v 31 ¶ Pea fakahā atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha, ʻo pehē, “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e foʻi tengaʻi musita, ʻaia naʻe tō ʻe ha tangata ʻi heʻene ngoue. \v 32 ‌ʻAia ʻoku siʻi hifo ʻi he tengaʻi \add ʻakau \add*kotoa pē: ka ʻoka tupu ia, ʻoku lahi taha pe ʻi he faʻahinga ʻakau iiki, pea hoko ia ko e \add fuʻu \add*ʻakau, ke tuʻu ʻae fanga manu ʻoe ʻatā ʻi hono ngaahi vaʻa.” \p \v 33 ¶ Pea lea ʻaki ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha; “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e meʻa fakatupu, naʻe toʻo ʻe ha fefine, ʻo ʻai ki he fua mahoaʻa ʻe tolu, ke ʻoua ke fakatupu kotoa pē ia.” \v 34 Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he kakai ʻi he fakatātā; pea naʻe ʻikai lea ia kiate kinautolu ka ʻi he fakatātā pe: \v 35 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ʻo pehē, \q1 “Te u faʻai hoku ngutu ʻi he ngaahi fakatātā; \q2 te u fakahā atu ʻae ngaahi meʻa naʻe fufū talu mei he tupu ʻo māmani.” \p \v 36 Pea toki fekau ʻe Sisu ke ʻalu ʻae kakai, pea hū ia ki he fale: pea haʻu kiate ia ʻene kau ākonga, ʻonau pehē, “Fakamatala kiate kimautolu ʻae fakatātā ʻoe tenga kovi ʻi he ngoue.” \v 37 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ia naʻa ne tūtuuʻi ʻae tenga lelei, ko e Foha ia ʻoe tangata; \v 38 Ko e ngoue, ko māmani ia; ko e tenga lelei, ko e fānau ia ʻoe puleʻanga; ka ko e tenga kovi, ko e fānau ia ʻae tokotaha angakovi; \v 39 Ko e fili naʻa ne tūtuuʻi ia, ko e tēvolo ia; ko e ututaʻu, ko e ikuʻanga ʻo māmani; pea ko e kau tuʻusi, ko e kau ʻāngelo. \v 40 Ko ia ʻo hangē ʻoku tānaki ʻae ʻakau kovi ʻo tutu ʻi he afi; ʻe pehē foki ʻi he ikuʻanga ʻoe māmani. \v 41 ‌ʻE fekau atu ʻe he Foha ʻoe tangata ʻene kau ʻāngelo, pea te nau tānaki mei hono puleʻanga ʻae meʻa kotoa pē ʻoku fakakovi, mo kinautolu ʻoku fai angahala; \v 42 Pea ʻe laku ʻakinautolu ki he pupuʻa afi: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo. \v 43 Pea ʻe toki ulo atu ʻae māʻoniʻoni ʻo hangē ko e laʻā ʻi he puleʻanga ʻo ʻenau Tamai. Ko ia ʻoku ne telinga ongo, ke ongoʻi ia. \p \v 44 ¶ “Ko e taha, ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e koloa kuo fufū ʻi ha ngoue; ʻaia ka ʻilo ʻe ha tangata, ʻoku ne fufū ia, pea ʻalu fiefia ai, ʻo ne fakatau ʻene meʻa kotoa pē, ke fakatauʻaki ʻae ngoue ko ia. \p \v 45 ¶ “Ko e taha, ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tangata fakatau, ʻoku kumi mataʻitofe lelei: \v 46 ‌ʻAia, ʻi heʻene ʻilo ʻae mataʻitofe mahuʻinga lahi, ʻoku ʻalu ia, ʻo ne fakatau ʻene meʻa kotoa pē, ke fakatauʻaki ia. \p \v 47 ¶ “Ko e taha, ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e kupenga, naʻe ʻaʻau ʻi tahi, pea tau ai \add ʻae ngaahi ika \add*kehekehe: \v 48 Pea kuo fonu ia, pea nau taki ki ʻuta, pea nofo ʻo tānaki ʻae lelei ki he ngaahi kato, kae liʻaki ʻae kovi. \v 49 ‌ʻE pehē foki ʻi he ikuʻanga ʻo māmani ʻe haʻu ʻae kau ʻāngelo, ʻo vaheʻi ʻae angahala mei he angatonu, \v 50 ‌ʻO laku ʻakinautolu ki he pupuʻa afi; pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.” \v 51 Pea pehē ai ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē?” Pea nau talaange kiate ia, “ʻIo, ʻEiki.” \v 52 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ko e akonaki kotoa pē kuo akonekina ki he puleʻanga ʻoe langi, ʻoku tatau ia mo e tangata ko e ʻeiki ʻoe fale, ʻaia ʻoku ʻomi mei heʻene koloa ʻae ngaahi meʻa foʻou mo e meʻa motuʻa.” \p \v 53 ¶ Pea ʻi he fakaʻosi ʻe Sisu ʻae ngaahi fakatātā ni, pea ʻalu ia mei ai. \v 54 Pea kuo haʻu ia ki hono fonua, naʻa ne akonaki ʻakinautolu ʻi honau falelotu: ko ia ne nau ofo lahi ai, ʻonau pehē, “ʻOku mei fē ʻae poto mo e ngaahi ngāue lahi ʻae tangata ni? \v 55 ‌ʻIkai ko e foha eni ʻoe tufunga? ʻIkai ʻoku ui ʻene faʻē ko Mele? Mo hono ngaahi kāinga, ko Semisi, mo Sose, mo Saimone, mo Siutasi? \v 56 Mo hono ngaahi tuofefine kotoa pē, ʻikai ʻoku nau ʻiate kitautolu? Pea kuo maʻu mei fē ʻe ia ʻae ngaahi meʻa ni?” \v 57 Pea nau tūkia ʻiate ia. Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai masiva fakaʻapaʻapa ha palōfita, ka ʻi hono fonua pe, mo hono fale ʻoʻona.” \v 58 Pea naʻe ʻikai fai ai ʻe ia ha mana lahi ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui. \c 14 \cd \it 1 Ko e mahalo ʻa Helota kia Kalaisi. 3 Hono ʻuhinga ʻae tutuʻu ʻae ʻulu ʻo Sione ko e Papitaiso. 13 Ko e ʻalu ʻa Sisu ki he potu lala: 15 ʻOku ne fafanga ai ʻae tangata ʻe toko nima afe ʻaki ʻae foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua: 22 Ko ʻene hāʻele ʻi he fukahi tahi ki heʻene kau ākonga: 34 ʻO hifo ki ʻuta ʻi Kenesaleti ʻo ne fakamoʻui ʻae mahaki ʻi heʻene tuku ke ne tuhuʻi pe ʻae kapa ʻo hono kofu.\it* \p \v 1 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe fanongo ʻa Helota ko e tuʻi ki he ongoongo ʻo Sisu. \v 2 Pea pehē ʻe ia ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Ko Sione eni ko e Papitaiso: he kuo tuʻu hake ia mei he mate; pea ko ia ʻoku hā ai ʻiate ia ʻae ngaahi ngāue lahi.” \p \v 3 ¶ He naʻe puke mo haʻi ʻe Helota ʻa Sione, ʻo tuku ia ki he fale fakapōpula, koeʻuhi ko Helotiasi, ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipe. \v 4 He naʻe pehē ʻe Sione kiate ia, “ʻOku ʻikai ngofua haʻo maʻu ia.” \v 5 Pea ʻi heʻene tokanga ke tāmateʻi ia, naʻe manavahē ia ki he kakai, he naʻa nau lau ia ko e palōfita. \v 6 Ka ʻi he ʻaho naʻe fakamanatuʻi ai ʻae fāʻeleʻi ʻo Helota, naʻe meʻe ʻi \add honau \add*ʻao ʻae taʻahine ʻa Helotiasi, pea mālieʻia ai ʻa Helota. \v 7 “Ko ia naʻa ne fuakava ai ke ne foaki kiate ia ʻaia kotoa pē te ne kole ki ai.” \v 8 Pea kuo tomuʻa akonekina ia ʻe heʻene faʻē, pea ne pehē, “Tuku mai ni kiate au ʻae ʻulu ʻo Sione ko e Papitaiso ʻi ha ipu.” \v 9 Pea mamahi ai ʻae tuʻi: ka koeʻuhi ko ʻene fuakava, mo kinautolu naʻa nau nonofo mo ia ʻi he kai, naʻa ne fekau ke ʻange ia \add kiate ia\add*. \v 10 Pea ne fekau ai ke tutuʻu ʻae ʻulu ʻo Sione ʻi he fale fakapōpula. \v 11 Pea naʻe ʻomi hono ʻulu ʻi he ipu, ʻo ʻoatu ki he taʻahine: pea ne ʻomi ia ki heʻene faʻē. \v 12 Pea naʻe haʻu ʻene kau ākonga, ʻo ʻave ʻae sino, mo tanu, pea ʻalu ʻo fakahā kia Sisu. \v 13 Pea kuo fanongo ki ai ʻa Sisu, pea heka vaka ia, ʻo ʻalu mei he potu ko ia ki ha potu lala: pea fanongo ki ai ʻae kakai, pea nau hala ʻuta, ʻo muimui ʻiate ia mei he ngaahi kolo. \v 14 Pea ʻalu atu ʻa Sisu, ʻo ne mamata ki he kakai tokolahi, pea ʻofa mamahi ia kiate kinautolu, ʻo ne fakamoʻui ʻenau ngaahi mahaki. \p \v 15 ¶ Pea kuo efiafi ai, pea haʻu ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Ko e potu lala eni, pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho; fekau ke ʻalu ʻae kakai ki he ngaahi potu kakai, ke fakatau meʻakai maʻanautolu.” \v 16 Ka naʻe tala ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻenau ʻalu: mou ʻoatu haʻanau kai.” \v 17 Pea nau pehē kiate ia, “Ko e foʻi mā pe ʻe nima, mo e ika ʻe ua, ʻoku tau maʻu ʻi heni.” \v 18 Pea pehē ʻe ia, “ʻOmi ia kiate au.” \v 19 Pea fekau ʻe ia ki he kakai ke nofo ki lalo ki he mohuku, pea ne toʻo ʻae foʻi mā ʻe nima, mo e ika ʻe ua, ʻo hanga hake ki he langi, ʻo tāpuaki, mo tofitofi ʻae ngaahi foʻi mā, pea ʻoatu ki heʻene kau ākonga, pea \add tufaki \add*ʻe he kau ākonga ki he kakai. \v 20 Pea naʻa nau kai kotoa pē, ʻo mākona: pea tānaki ʻae toenga kai, pea pito ai ʻae kato ʻe hongofulu ma ua. \v 21 Pea ko kinautolu naʻe kai, ko e tangata ʻe toko nima afe nai; kaeʻumaʻā ʻae kau fefine mo e tamaiki. \p \v 22 ¶ Pea toki fekau ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga ke nau heka vaka, ʻo muʻomuʻa ʻiate ia ki he kauvai ʻe taha, ke ne fekau ke ʻalu ʻae kakai. \v 23 Pea kuo ne fekau ʻae kakai ke ʻalu, pea ʻalu hake tokotaha pe ia ki he moʻunga ke lotu: pea hokosia ʻae efiafi, ʻoku ne kei ʻi ai tokotaha pe. \v 24 Ka kuo ʻi he vaha ʻae vaka, ʻo tō mo hopo ʻi he peau: he naʻe tokai ʻae matangi. \v 25 Pea ʻi hono fā ʻoe leʻo ʻi he pō naʻe ʻalu atu ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo hāʻele ʻi he \add fukahi \add*tahi. \v 26 Pea ʻi he mamata ʻae kau ākonga ki heʻene hāʻele ʻi he \add fukahi \add*tahi, naʻa nau manavahē, ʻonau pehē, “Ko e laumālie!” Pea nau tangi kalanga ʻi he manavahē. \v 27 Ka naʻe lea leva ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Fiemālie pe; he ko au pe; ʻoua te mou manavahē.” \v 28 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kapau ko koe, fekau mai ke u ʻalu atu kiate koe ʻi he vai.” \v 29 Pea ne pehē, “Haʻu.” Pea ʻi he ʻalu hifo ʻa Pita mei he vaka, naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he tahi, ke ʻalu atu kia Sisu. \v 30 Ka ʻi heʻene mamata ʻoku mālohi ʻae matangi, naʻe manavahē ia; pea kamata ngalo hifo, pea tangi ia, ʻo pehē, “ʻEiki, fakamoʻui au.” \v 31 Pea mafao leva ʻae nima ʻo Sisu, ʻo ne puke ia, ʻo ne pehē ki ai, “ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tui, ko e hā ʻoku ke fakataʻetaʻetui ai?’ \v 32 Pea ʻi heʻena hoko ki he vaka, pea malū ʻae matangi. \v 33 Pea haʻu ai ʻakinautolu naʻe ʻi he vaka, ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “Ko e moʻoni ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua.” \p \v 34 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko atu, naʻa nau tuʻu ki ʻuta ki he fonua ko Kenesaleti. \v 35 Pea kuo ʻilo ia ʻe he kakai ʻoe potu ko ia, naʻa nau fanongonongo ki he potu kotoa pē ʻoe fonua ko ia, ʻo omi kiate ia ʻakinautolu kotoa pē naʻe mahaki; \v 36 ‌ʻO nau kole kiate ia ke nau ala pe ki he kapa ʻo hono kofu: pea naʻe fakamoʻui haohaoa ʻakinautolu kotoa pē naʻe ala ki ai. \c 15 \cd \it 3 ʻOku valoki ʻe Kalaisi ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi ʻi heʻenau liaki ʻae ngaahi fekau ʻae ʻOtua ʻi heʻenau ngaahi talatupuʻa: 11 ʻO ne fakahā ko ia ʻoku ʻalu ʻi he ngutu ʻoe tangata ʻoku ʻikai te ne ʻuliʻi ʻae tangata. 21 ʻOku ne fakamoʻui ʻae taʻahine ʻoe fefine Kēnani, 30 Mo e kakai tokolahi: 32 Mo ne fafanga ʻaki ʻae foʻi mā ʻe fitu mo e ngaahi ika siʻi ʻae tangata ʻe toko fā afe, kaeʻumaʻā ʻae fefine mo e tamaiki.\it* \p \v 1 Pea toki haʻu ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi ʻo Selūsalema, kia Sisu, ʻonau pehē, \v 2 “Ko e hā ʻoku liʻaki ai ʻe hoʻo kau ākonga ʻae talatupuʻa ʻae kau mātuʻa? He ʻoku ʻikai te nau fanofano honau nima ʻoka nau ka kai mā.” \p \v 3 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou liʻaki ai foki ʻae fekau ʻae ʻOtua ʻi hoʻomou talatupuʻa? \v 4 He kuo fekau ʻe he ʻOtua, ʻo pehē, ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo \add hoʻo \add*faʻē:’ pea, ‘Ko ia ʻe kapeʻi \add ʻene \add*tamai pe ko \add ʻene \add*faʻē, tuku ke mate tāmateʻi ia.’ \v 5 Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu, ‘Ko ia ʻe pehē ki heʻene tamai pe ko ʻene faʻē, “Kuo fakatapui ʻaia kotoa pē ʻoku ou faʻa ʻaonga ai kiate koe,” \v 6 pea ʻoku ʻikai toe fakaʻapaʻapa ia ki heʻene tamai pe ko ʻene faʻē, \add ʻe ʻataʻatā ia\add*.’ Ko ia ʻoku mou fakataʻeʻaongaʻi ʻae fekau ʻae ʻOtua ʻaki hoʻomou talatupuʻa. \v 7 ‌ʻAe kau mālualoi! Neʻineʻi lea ʻa ʻIsaia kiate kimoutolu, ʻo pehē, \q1 \v 8 ‘ʻOku ʻunuʻunu mai ʻae kakai ni kiate au ʻaki honau ngutu, \q2 ʻo fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu; \q2 ka ʻoku mamaʻo honau loto ʻiate au. \q1 \v 9 Ka ʻoku taʻeʻaonga ʻenau hū kiate au, \q2 ʻo akonaki ʻaki ʻae ngaahi fekau ʻae tangata pe.’” \p \v 10 ¶ Pea ui ia ki he kakai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fanongo, pea tokanga: \v 11 ‌ʻOku ʻikai fakaʻuli ki he tangata ʻaia ʻoku ʻalu ki he ngutu; ka ko ia ʻoku haʻu mei he ngutu, ʻoku ne fakaʻuliʻi ʻae tangata.” \p \v 12 Pea toki haʻu ai ʻene kau ākonga, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻilo naʻe tūkia ʻae kau Fālesi, ʻi heʻenau fanongo ki he lea ko ia?” \p \v 13 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “Ko e ʻakau kotoa pē naʻe ʻikai tō ʻe heʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi, ʻe taʻaki fuʻu hake ia. \v 14 Tuku ai pe ʻakinautolu: ko e kau takimuʻa kui ʻoe kui ʻakinautolu. Pea kapau ʻoku tataki ʻae kui ʻe he kui, ʻe tō fakatouʻosi pe ki he luo.” \p \v 15 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Fakamatala kiate kimautolu ʻae fakatātā ni.” \p \v 16 Pea pehēange ʻe Sisu, “ʻOku mou kei taʻeʻilo foki? \v 17 ‌ʻOku teʻeki ai te mou ʻilo, ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi he ngutu, ʻoku ʻalu ia ki he kete, pea toki ʻalu hifo kituʻa? \v 18 Ka ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻalu atu ʻi he ngutu, ʻoku haʻu mei he loto: pea ko ia ia ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata. \v 19 He ʻoku haʻu mei he loto ʻae mahalo kovi, mo e fakapō, mo e tono fefine, mo e feʻauaki, mo e kaihaʻa, mo e fakamoʻoni loi, mo e lea kovi: \v 20 Ko eni ʻae ngaahi meʻa ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata: ka ko e kai taʻefanofano nima, ʻoku ʻikai fakaʻuliʻi ia ʻae tangata.” \p \v 21 ¶ Pea toki ʻalu mei ai ʻa Sisu, ki he ngaahi potu ʻo Taia mo Saitone. \v 22 Pea vakai, naʻe haʻu ʻae fefine Kēnani mei he potu ko ia, ʻo tangi kiate ia, ʻo pehē, “ʻAloʻofa mai kiate au, ʻe ʻEiki, ko e foha ʻo Tevita; ko ʻeku taʻahine ʻoku mamahi lahi ʻi he tēvolo.” \p \v 23 Ka naʻe ʻikai siʻi te ne lea kiate ia. Pea haʻu ʻene kau ākonga, ʻo kole kiate ia, ʻo pehē, “Fekau ia ke ʻalu; he ʻoku ne tangi toupili mai kiate kitautolu.” \p \v 24 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “ʻOku ʻikai fekau au ka ki he fanga sipi he ʻoe fale ʻo ʻIsileli.” \p \v 25 Pea toki haʻu ia, ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, tokoniʻi au.” \p \v 26 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “ʻOku ʻikai lelei ke toʻo ʻae mā ʻae fānau, pea lī ki he fanga kulī.” \p \v 27 Pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni, ʻEiki: ka ʻoku kai ʻe he fanga kulī ʻae momoʻi \add meʻakai \add*ʻoku ngangana mei he keinangaʻanga ʻa honau ʻeiki.” \p \v 28 Pea toki lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “ʻE fefine, ʻoku lahi hoʻo tui: ke hoko kiate koe ʻo hangē ko ho loto.” Pea moʻui ʻene taʻahine ʻi he feituʻulaʻā ko ia. \p \v 29 Pea ʻalu mei ai ʻa Sisu, pea haʻu ia, ʻo ofi ki he tahi ʻo Kaleli; pea ʻalu hake ia ki he moʻunga, ʻo nofo ai. \v 30 Pea haʻu ʻae kakai tokolahi kiate ia, pea nau ʻomi ʻae pipiki, mo e kui, mo e noa, mo e lavea, mo e tokolahi kehe, ʻo tuku ʻakinautolu ki he vaʻe ʻo Sisu; pea fakamoʻui ʻe ia ʻakinautolu: \v 31 Ko ia naʻe ofo lahi ai ʻae kakai, ʻi heʻenau mamata kuo fakalea ʻae noa, pea fakahaohaoa ʻae lavea, pea fakaʻeveʻeva ʻae pipiki, pea fakaʻā ʻae kui: pea nau fakamālō ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli. \p \v 32 ¶ Pea ui ʻa Sisu ke ʻalu ange ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻofa mamahi ki he kakai, koeʻuhi ʻoku ʻaho tolu ʻenau ʻiate au, pea ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke kai: pea ʻe ʻikai te u faʻa fekau ke nau ʻalu ʻaukai pe, telia naʻa nau pongia ʻi he hala.” \p \v 33 Pea lea ʻene kau ākonga kiate ia, “Te tau maʻu mei fē ʻi he toafa ni ʻae mā lahi, ke fakamākona ʻaki ʻae fuʻu kakai pehē ni?” \p \v 34 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku fiha hoʻomou foʻi mā?” Pea nau pehē, “ʻOku fitu, mo e fanga kihiʻi ika.” \v 35 Pea fekau ʻe ia ki he kakai ke nofo ki he kelekele. \v 36 Pea toʻo ʻe ia ʻae foʻi mā ʻe fitu mo e ngaahi ika, pea fai ʻae fakafetaʻi, pea tofitofi ia, ʻo ʻoatu ki heʻene kau ākonga, pea \add tufaki \add*ʻe he kau ākonga ki he kakai. \v 37 Pea naʻa nau kai kotoa pē, pea mākona ai: pea nau tānaki ʻae toenga kai pea fonu ai ʻae kato ʻe fitu. \v 38 Pea ko kinautolu naʻe kai, ko e tangata ʻe toko fā afe, kaeʻumaʻā ʻae kau fefine mo e tamaiki. \p \v 39 Pea fekau ʻe ia ʻae kakai ke nau ʻalu, pea heka vaka ia ʻo folau ki he potu ʻo Makitala. \c 16 \cd \it 1 ʻOku holi ʻae kau Fālesi ki ha fakaʻilonga. 6 ʻOku naʻinaʻi ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga telia ʻae meʻa fakatupu ʻoe kau Fālesi mo e Satusi. 13 Ko e mahalo ʻae kakai kia Kalaisi. 16 Ko e fakahā ʻe Pita hono loto kiate ia. 21 ʻOku tomuʻa fakahā ʻe Sisu ʻene pekia, 23 ʻOku ne valoki ʻa Pita ʻi heʻene fie taʻofi ia: 24 ʻOku ne tokoni ʻakinautolu ʻoku muimui ʻiate ia he fua ʻae kavenga.\it* \p \v 1 Pea haʻu kiate ia ʻae kau Fālesi mo e Sātusi, ʻo ʻahiʻahiʻi ia ʻi heʻenau holi ke ne fakahā kiate kinautolu ha fakaʻilonga mei he langi. \v 2 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOka efiafi, ʻoku mou pehē, ‘ʻE ʻafua he ʻoku kulokula ʻae langi.’ \v 3 Pea pongipongi ai, ‘ʻE ʻalotāmaki ʻae ʻaho ni, he ʻoku kulokula mo fetautauʻi ʻae langi.’ ʻAe kau mālualoi! ʻOku mou faʻa ʻilo ki he mata ʻoe langi; ka ʻe ʻikai te mou faʻa \add ʻilo \add*ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe kuonga \add ni\add*? \v 4 Ko e toʻutangata angakovi mo feʻauaki ʻoku kumi ʻae fakaʻilonga; pea ʻe ʻikai ha fakaʻilonga ʻe ʻoatu ki ai, ka ko e fakaʻilonga pe ʻoe palōfita ko Siona.” Pea tukuange ʻe ia ʻakinautolu, kae ʻalu. \v 5 Pea kuo hoko ʻene kau ākonga ki he kauvai ʻe taha, kuo ngalo ʻiate kinautolu ke ʻomi ʻae mā. \p \v 6 ¶ Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “Mou vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi pea mo e Satusi.” \v 7 Pea naʻa nau fealēleaʻaki ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi he ʻikai te tau ʻomi ha mā.” \v 8 Pea kuo ʻilo ʻe Sisu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAkimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui, ko e hā ʻoku mou fealēleaʻaki ai, ʻi hoʻomou taʻeʻomi ha mā? \v 9 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻilo, pe manatu ki he foʻi mā ʻe nima ki he toko nima afe, mo e kato ʻe fiha naʻa mou ʻave? \v 10 Pe ki he foʻi mā ʻe fitu ki he toko fā afe, mo e kato ʻe fiha naʻa mou ʻave? \v 11 Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou ʻilo naʻe ʻikai \add ko e lea \add*ki he mā ʻa ʻeku pehē kiate kimoutolu, Mou vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi pea mo e Sātusi?” \v 12 Pea ne nau toki ʻilo naʻe ʻikai ko ʻene tala ke nau vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻoe mā, ka ko e akonaki ʻae kau Fālesi mo e kau Sātusi. \p \v 13 ¶ Pea ʻi he hoko ʻa Sisu ki he potu ʻo Sesalia ʻi Filipai, naʻe fehuʻi ia ki heʻene kau ākonga, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe he kakai pe ko hai au ko e Foha ʻoe tangata?” \v 14 Pea nau pehē, “\add ʻOku lea \add*ʻae niʻihi, ko Sione ko e Papitaiso; ko e niʻihi, ko ʻIlaisiā; mo e niʻihi, ko Selemaia, pe ha taha ʻoe kau palōfita.” \v 15 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu ko hai au?” \v 16 Pea lea ʻa Saimone Pita, ʻo pehēange, “Ko koe ko e Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua moʻui.” \v 17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “Saimone Pāsiona, ʻoku ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakano mo e toto, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi. \v 18 Pea ʻoku ou tala atu foki kiate koe, Ko Pita koe, pea te u langa hoku siasi ki he maka ni; pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo hētesi. \v 19 Pea te u ʻoatu kiate koe ʻae kī ʻoe puleʻanga ʻoe langi: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmani, ʻe nonoʻo ia ʻi he langi; pea ko ia te ke veteki ʻi māmani, ʻe veteki ia ʻi he langi.” \v 20 Pea naʻa ne toki fekau ki heʻene kau ākonga, ke ʻoua naʻa nau fakahā ki ha tokotaha ko Sisu ia ko e Kalaisi. \p \v 21 ¶ Pea talu mei he ʻaho ko ia naʻe kamata fakahā ai ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga, “ʻE ʻalu ia ki Selūsalema, pea ne kātaki ʻae ngaahi meʻa lahi ʻi he kau mātuʻa, mo e kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, pea ʻe tāmateʻi ia, pea toe fokotuʻu ʻi hono ʻaho tolu.” \v 22 Ka ka ʻave ia ʻe Pita, ʻo kamata valokiʻi ia, ʻo pehē, “Ke mamaʻo ia ʻiate koe, ʻEiki: ʻe ʻikai hoko eni kiate koe.” \v 23 Ka naʻe tafoki ia, ʻo ne pehē kia Pita, “ʻAlu ki hoku tuʻa, Sētane: ko e fakahala koe kiate au: he ʻoku ʻikai te ke leleiʻia ʻi he meʻa ʻae ʻOtua, ka ʻi he meʻa ʻae tangata.” \p \v 24 ¶ Pea toki pehē ai ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga, “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau māfasia ʻo muimui ʻiate au. \v 25 He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia: pea ko ia ʻe mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au, te ne maʻu ia. \v 26 He ko e hā hono ʻaonga ki he tangata, ʻo kapau te ne maʻu ʻa māmani kotoa pē, kae mole ai hono laumālie ʻoʻona; pe ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongi ʻaki hono laumālie? \v 27 He ko e Foha ʻoe tangata ʻe haʻu ia ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamai mo ʻene kau ʻāngelo; pea te ne toki totongi ai ki he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene ngāue. \v 28 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tutuʻu ʻae niʻihi ʻi heni, ʻe ʻikai te nau kamata ʻae mate, kaeʻoua ke nau vakai ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi hono puleʻanga.” \c 17 \cd \it 1 Ko e fakakehe ʻa Kalaisi, 14 ʻOku ne fakamoʻui ʻae vale, 22 ʻOku ne fakahā ʻene pekia, 24 ʻOku ne ʻoatu ʻae tukuhau.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ʻaho ʻe ono, pea vaheʻi ʻe Sisu ʻa Pita, mo Semisi, mo Sione ko hono tokoua, ʻo ne ʻave ʻakinautolu pe ki ha potu moʻunga māʻolunga, \v 2 Pea naʻe liliu ia ʻi honau ʻao: pea ulo hono fofonga ʻo hangē ko e laʻā, pea hinehina hono kofu ʻo hangē ko e maama. \v 3 Pea vakai, kuo hā mai ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā kiate kinautolu, ʻo na feleaʻaki mo ia. \v 4 Pea lea ai ʻa Pita, ʻo pehēange kia Sisu, “ʻEiki, ʻoku lelei ʻetau ʻi heni: pea kapau te ke loto \add ki ai\add*, tuku ke mau ngaohi ʻi heni ha fale ʻe tolu; ke ʻoʻou ʻae taha, pea taha ʻo Mōsese, pea taha ʻo ʻIlaisiā.” \v 5 Pea lolotonga ʻene lea, ʻiloange, kuo fakamaluʻaki ʻakinautolu ʻae ʻao ngingila: pea vakai, ko e leʻo mei he ʻao, naʻe pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai; mou fakaongo kiate ia.” \v 6 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae kau ākonga, naʻa nau tō foʻohifo ki honau mata, ʻo manavahē lahi. \v 7 Pea haʻu ʻa Sisu, ʻo ala kiate kinautolu, mo ne pehē, “Tuʻu hake, pea ʻoua ʻe manavahē.” \v 8 Pea ʻi he hanga hake honau mata, naʻe ʻikai te nau mamata ki ha taha, ka ko Sisu pe. \v 9 Pea ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he moʻunga, naʻe fekau ʻe Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOua naʻa tala ki ha taha ʻaia kuo hā mai, kaeʻoua ke toetuʻu ʻae Foha ʻoe tangata mei he mate.” \v 10 Pea fehuʻi kiate ia ʻene kau ākonga, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he kau tangata tohi, “ʻE tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā?” \v 11 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻe tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā, ʻo fakatonutonu ʻae meʻa kotoa pē. \v 12 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kuo hili ʻae haʻu ʻa ʻIlaisiā, pea naʻe ʻikai te nau ʻilo ia, ka kuo nau fai kiate ia ʻenau faʻiteliha. ʻE mamahi pehē foki ʻae Foha ʻoe tangata ʻiate kinautolu.” \v 13 Pea toki ʻilo ai ʻe he kau ākonga, ko ʻene lea ia kiate kinautolu kia Sione ko e Papitaiso. \p \v 14 ¶ Pea kuo nau hoko atu ki he kakai, mo ʻene haʻu kiate ia ha tangata, ʻo tuʻulutui kiate ia, ʻo ne pehē, \v 15 “ʻEiki, ʻaloʻofa ki hoku foha; he ʻoku vale ia, pea mamahi lahi: pea ʻoku faʻa tō ki he afi, pea faʻa \add tō \add*ki he vai. \v 16 Pea naʻaku ʻomi ia ki hoʻo kau ākonga, ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakamoʻui ia.” \v 17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “ʻAe toʻutangata taʻetui mo angakovi, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku ʻiate kimoutolu? ʻE fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku kātakiʻi ʻakimoutolu? ʻOmi ia ki heni kiate au.” \v 18 Pea naʻe valoki ʻe Sisu ʻae tēvolo; pea ʻalu kituʻa ia ʻiate ia: pea naʻe moʻui ʻae tamasiʻi talu mei he feituʻulaʻā ko ia. \v 19 Pea toki haʻu fakafufū pe ʻae kau ākonga kia Sisu, ʻo pehē, “Ko e hā naʻe ʻikai ai te mau faʻa kapusi ia?” \v 20 “Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻetui: he ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻai hoʻomou tui ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi musita, te mou pehē ki he moʻunga ni, ‘Hiki ʻi heni ki he potu na;’ pea ʻe hiki ia: pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻefaʻafai ʻekimoutolu. \v 21 Ka ʻoku ʻikai ʻalu kituʻa ʻae faʻahinga ko ia, ka ʻi he lotu mo e ʻaukai.” \p \v 22 ¶ Pea ʻi heʻenau kei ʻi Kaleli, naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻae kau tangata: \v 23 Pea te nau tāmateʻi ia, pea ʻi hono ʻaho tolu ʻe toe fokotuʻu ia.” Pea naʻe mamahi lahi ai ʻakinautolu. \p \v 24 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko ki Kapaneume, naʻe haʻu kia Pita ʻae kau tānaki tukuhau, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai tukuhau ʻa homou ʻEiki?” \v 25 Pea pehē ʻe ia, “ʻIo.” Pea kuo haʻu ia ki he fale, pea taʻofi ia ʻe Sisu, ʻo pehē, “Saimone, ko e hā ho loto? ʻOku maʻu ʻe he ngaahi tuʻi ʻo māmani ʻae totongi pe ʻae tukuhau ʻia hai? ʻI heʻenau fānau, pe mei he kakai kehe?” \v 26 Pea talaange ʻe Pita kiate ia, “ʻI he kakai kehe.” Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Pea tā ʻoku ʻataʻatā ʻae fānau. \v 27 Ka ko eni telia naʻa tau fakaʻita kiate kinautolu, ʻalu koe ki tahi, ʻo taumātaʻu, ʻo toʻo ʻae ika ʻoku fuofua kai; pea ʻi hoʻo faʻai hono ngutu, te ke ʻilo ʻi ai ʻae paʻanga: ke ke toʻo ia, ʻo ʻoatu kiate kinautolu koeʻuhi ko kitaua.” \c 18 \cd \it 1 ʻOku naʻinaʻi ʻe Kalaisi ʻene kau ākonga ke nau angavaivai mo taʻehala: 7 Ke nau vakai telia ʻae ngaahi fakahala, pea ʻoua naʻa nau taʻetokanga ki he siʻi: 15 ʻOku ne fakahā ʻaia ʻoku totonu ke fai ki hotau kāinga ʻoku fai hala kiate kitautolu: 21 Mo hono liunga lahi ʻo ʻetau fakamolemolea ʻakinautolu: 23 ʻOku ne fakahā ia ʻi he fakatātā ki he tuʻi naʻa ne fakamaauʻi ʻene kau tamaioʻeiki: 32 ʻO ne tautea ia naʻe ʻikai te ne fai ʻofa ki heʻene kaunga ngāue.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau ākonga kia Sisu, ʻonau pehē, “Ko hai ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻoe langi?” \v 2 Pea ui ʻe Sisu ha tamasiʻi siʻi ke ʻalu ange kiate ia, ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻonga, \v 3 ‌ʻO ne pehē, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai liliu ʻakimoutolu, ke tatau mo e tamaiki iiki, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻoe langi. \v 4 Ko ia ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻi ni, ko ia pe ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻoe langi. \v 5 Pea ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi siʻi pehē ʻi hoku hingoa, ʻoku ne maʻu au. \v 6 “Ka ko ia te ne fakahalaʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi ʻoku tui kiate au, ʻe lelei hake kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻae maka momosi ʻi hono kia, pea lōmakiʻi ia ʻi he loto moana. \p \v 7 ¶ ʻE malaʻia ʻa māmani koeʻuhi ko e ngaahi fakahala! He kuo pau ʻe hoko ʻae ngaahi fakahala; kae malaʻia ʻae tangata ko ia ʻe hoko ai ʻae fakahala! \v 8 “Ko ia, kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho nima pe ko ho vaʻe, tutuʻu ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe: ʻoku lelei kiate koe haʻo hū ki he moʻui ʻoku ke ketu pe \add nima \add*mutu, ʻi hoʻo maʻu ʻae nima ʻe ua mo e vaʻe ʻe ua, kae lī koe ki he afi taʻengata. \v 9 Pea kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho mata, kapeʻi ia, ʻo liʻaki ʻiate koe: ʻoku lelei kiate koe haʻo hū ki he moʻui ʻoku ke mata taha, ʻi hoʻo maʻu ʻae mata ʻe ua, kae lī koe ki he afi ʻo heli. \p \v 10 ¶ “Vakai ke ʻoua naʻa mou manukiʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi; he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku mamata maʻuaipē ʻi he langi hā nau ʻāngelo ki he fofonga ʻo ʻeku Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi. \v 11 Pea kuo hoko mai ʻae Foha ʻoe tangata ke fakamoʻui ʻaia naʻe hē. \v 12 “Ko e hā homou loto? Kapau ʻoku maʻu ʻe ha tangata ʻae sipi ʻe teau, pea ʻalu hē pe hanau taha, ʻikai ʻoku ne tuku ʻae hivangofulu ma hiva, pea ʻalu ki he ngaahi moʻunga, ʻo kumi ʻaia kuo hē? \v 13 Pea kapau te ne ʻilo ia, ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku lahi ʻene fiefia \add ʻi \add*he sipi ko ia, ʻi he hivangofulu ma hiva naʻe ʻikai ʻalu hē. \v 14 Pea pehē, ʻoku ʻikai ko e finangalo ʻo hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi, ke malaʻia ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi. \p \v 15 ¶ “Ko ia, kapau ʻe fai angahala kiate koe ʻe ho kāinga, ʻalu ʻo fakahā ʻene kovi kiate ia, ʻa koe pē mo ia: kapau ʻe tokanga ia kiate koe, kuo ke fakalelei mo ho kāinga. \v 16 Pea kapau ʻe ʻikai te ne tokanga \add kiate koe\add*, pea ke \add toki \add*ʻave ha tokotaha pe ha toko ua kehe, koeʻuhi ʻe fakapapau ʻae lea kotoa pē mei he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu. \v 17 Pea kapau ʻe taʻetokanga ia kiate kinautolu, fakahā\add ia \add*ki he siasi: pea kapau ʻe taʻetokanga ia ki he siasi, tuku ke tatau ia kiate koe mo e tangata hiteni mo e tānaki tukuhau \v 18 “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ko ia te mou nonoʻo ʻi māmani, ʻe nonoʻo ia ʻi he langi: pea ko e meʻa ko ia te mou veteki ʻi māmani, ʻe veteki ia ʻi he langi. \v 19 “Pea ʻoku ou tala atu foki kiate kimoutolu, Kapau ʻe loto taha hamou toko ua ʻi māmani ʻi ha meʻa ʻe taha te na kole, ʻe fai ia kiate kinaua ʻe heʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi. \v 20 He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻae toko ua pe ʻae toko tolu ʻi hoku huafa, te u ʻi ai au mo kinautolu.” \p \v 21 ¶ Pea naʻe toki haʻu ai ʻa Pita kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ʻe liunga fiha ʻae angahala ʻa hoku tokoua kiate au mo ʻeku fakamolemole ia? Ke liunga fitu?” \v 22 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, Ke liunga fitu \add pē \add*kae liunga fitungofulu lau ʻe fitu. \p \v 23 ¶ Ko ia ʻoku fakatatau ai ʻae puleʻanga ʻoe langi ki ha tuʻi, naʻe loto ke fakamaauʻi ʻene kau tamaioʻeiki. \v 24 Pea kamata fai ʻe ia ʻae fakamaau, pea ʻomi kiate ia ʻae tokotaha naʻe totonu ke ne totongi \add ki he tuʻi \add*ʻae taleniti ʻe mano. \v 25 Ka ko e meʻa ʻi he ʻikai haʻa ne meʻa ke totongi ʻaki, naʻe fekau ʻe heʻene ʻeiki ke fakatau ia, mo hono uaifi, mo ʻene fānau, mo ia kotoa pē naʻe ʻaʻana, ʻo totongi ʻaki. \v 26 Pea fakatōmapeʻe ʻae tamaioʻeiki, ʻo hū kiate ia, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, ke ke faʻa kātaki kiate au, pea te u totongi kotoa pē kiate koe.’ \v 27 Pea toki manavaʻofa ʻae ʻeiki ki he tamaioʻeiki ko ia, ʻo ne tukuange ia, ʻo ne fakamolemole kiate ia ʻae totongi. \v 28 Ka naʻe ʻalu ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻo ne ʻilo ʻae tokotaha ʻo ʻene kaungā tamaioʻeiki, naʻe totonu ke totongi ʻaki kiate ia ʻae tenali ʻe teau: pea ne puke ʻe ia ia, ʻo kuku hono kia, ʻo pehē, ‘Totongi mai kiate au ʻaia ʻoku ʻaʻaku.’ \v 29 Pea fakatōmapeʻe ʻa ʻene kaungā tamaioʻeiki ki hono vaʻe, ʻo ne kole kiate ia, ʻo pehē, ‘Ke ke faʻa kātaki kiate au, pea te u totongi kotoa pē kiate koe.’ \v 30 Ka naʻe ʻikai te ne fai; ka naʻe ʻalu ia, ʻo tuku ia ki he fale fakapōpula, kaeʻoua ke ne totongi ʻaia naʻe totonu. \v 31 Ka ʻi he mamata ʻa ʻene kaungā tamaioʻeiki ki he meʻa kuo fai, naʻa nau mamahi lahi, pea ʻalu ʻo fakahā ki honau ʻeiki ʻaia kotoa pē kuo fai. \v 32 Pea ui ia ʻe heʻene ʻeiki, ʻo ne pehē kiate ia, ‘ʻAe tamaioʻeiki angakovi ko koe, ne u fakamolemolea koe ʻi he totongi kotoa pē ko ia, ko e meʻa ʻi hoʻo kole kiate au:’ \v 33 Pea ʻikai naʻe taau mo koe hoʻo manavaʻofa foki ki ho kaungā tamaioʻeiki, ʻo hangē ko ʻeku manavaʻofa kiate koe? \v 34 Pea ʻita ai ʻene ʻeiki, ʻo ne tuku atu ia ki he kau fakamamahi, kaeʻoua ke ne totongi ʻaia kotoa pē naʻe totonu. \v 35 “ʻE fai pehē foki ʻe heʻeku Tamai ʻi he langi kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou taki taha fakamolemolea mei hono loto ʻae ngaahi angahala ʻo hono kāinga.” \c 19 \cd \it 2 ʻOku fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻae mahaki: 3 ʻOku ne fakahā ʻae fehuʻi ʻae kau Fālesi ki he tukuange ʻoe uaifi; 10 ʻO ne fakahā hono ʻaonga ʻoe fakamaau. 13 ʻOku ne maʻu ʻae tamaiki iiki: 16 ʻOku ne fakahā ki he talavou ʻaia te ne maʻu ai ʻae moʻui taʻengata, 20 Mo ia ʻe haohaoa ai ia: 23 ʻOku tala ʻe ia ki he kau ākonga hono faingataʻa ʻoe hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, 27 ʻO ne fakaʻilo ʻae totongi maʻanautolu ʻoku liʻaki meʻa koeʻuhi ke nau muimui ʻiate ia.\it* \p \v 1 Pea ʻi he fakaʻosi ʻe Sisu ʻene ngaahi lea ni, naʻe ʻalu ia mei Kaleli, pea haʻu ia ki he ngaahi potu ʻo Siutea, ʻo ofi ki Sioatani. \v 2 Pea muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi ʻaupito: pea ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻi ai. \p \v 3 ¶ Naʻe haʻu foki ʻae kau Fālesi kiate ia, ʻo ʻahiʻahiʻi ia, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ngofua ki he tangata ke tukuange hono uaifi ʻi he meʻa kotoa pē?” \v 4 Pea lea ia, “ʻO pehēange kiate kinautolu, Naʻe ʻikai te mou lau, ko ia naʻa ne fakatupu \add ʻae kakai \add*ʻi he kamataʻanga, ‘naʻa ne fakatupu ʻakinaua ko e tangata mo e fefine,’ \v 5 ‌ʻO ne pehē, ‘Ko e meʻa eni ʻe tuku ai ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻē, kae pikitai ki hono uaifi: pea ʻe hoko ʻakinaua ko e kakano pe taha?’ \v 6 Ko ia ʻoku ʻikai ai te na kei ua, ka ko e kakano pe taha. Pea ko eni, ko ia kuo fakataha ʻe he ʻOtua, ʻoua naʻa fakamāvae ʻe ha tangata.” \v 7 Pea nau pehē kiate ia, “Ka kuo pehē, ko e hā naʻe fekau ai ʻe Mōsese ke ʻoatu ʻae tohi fakamāvae, pea ke tukuange ia?” \v 8 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻi he fefeka ʻo homou loto, ko ia naʻe kātaki ai ʻe Mōsese ʻa hoʻomou tukuange homou uaifi: ka naʻe ʻikai pehē mei he kamataʻanga. \v 9 Pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe tukuange hono uaifi, ka ʻi \add heʻene \add*tono tangata pe, pea fakamaʻu ia mo ha tokotaha kehe, ko e tono fefine ia: pea ko ia ʻe fakamaʻu mo ia kuo tukuange, ko e tono fefine ia.” \p \v 10 ¶ Pea pehē ʻene kau ākonga kiate ia, “Kapau ʻoku pehē pe ʻae tangata mo hono uaifi, tā ʻoku ʻikai lelei ke fakamaʻu.” \v 11 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai faʻa maʻu ʻae tala ni ʻe he tangata kotoa pē, ka ko kinautolu kuo foaki ia ki ai. \v 12 He ʻoku ai ʻae niʻihi ʻoku ʻiunoke, ʻi heʻenau fanauʻi mei he manāva ʻo \add ʻenau \add*faʻē: pea ʻoku ai ʻae ʻiunoke niʻihi, kuo ngaohi ke ʻiunoke ʻe he tangata: pea ʻoku ai ʻae ʻiunoke niʻihi, kuo nau ngaohi ʻakinautolu ke ʻiunoke, koeʻuhi ko e puleʻanga ʻoe langi. Ko ia ʻoku ne faʻa maʻu ia, ke maʻu pe ʻe ia.” \p \v 13 ¶ Pea naʻe ʻomi ai kiate ia ʻae tamaiki iiki, koeʻuhi ke ne hilifaki hono nima kiate kinautolu, ʻo lotu: ka naʻe lolomi ʻakinautolu ʻe he kau ākonga. \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Sisu, “ʻOua ʻe taʻofi, kae tuku ke haʻu kiate au ʻae tamaiki iiki: he ʻoku ʻoe kakai pehē ʻae puleʻanga ʻoe langi.” \v 15 Pea hilifaki ʻe ia hono nima kiate kinautolu, ka ka ʻalu mei ai. \v 16 Pea vakai, naʻe haʻu ʻae tokotaha kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻE ʻEiki lelei, ko e hā ha meʻa lelei te u fai ke u maʻu ai ʻae moʻui taʻengata?” \v 17 Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke ui ai au ko e lelei? Ko e tokotaha pe ʻoku lelei ʻaia ko e ʻOtua: ka ko ho loto ke ke hū ki he moʻui pea ke fai ki he ngaahi fekau.” \v 18 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻA fē?” Pea pehē ʻe Sisu, “‘ʻOua naʻa ke fakapō,’ ‘ʻOua naʻa ke tono fefine,’ ‘ʻOua naʻa ke kaihaʻa,’ ‘ʻOua naʻa ke fakamoʻoni loi,’ \v 19 ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo\add hoʻo \add*faʻē:’ pea, ‘Ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.’” \v 20 Pea pehēange ʻe he talavou kiate ia, “Kuo u fai kotoa pē eni talu ʻeku kei siʻi: ko e hā ʻoku ou kei hala ai?” \v 21 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Kapau ko ho loto ke ke haohaoa, ʻalu ʻo fakatau ʻaia ʻoku ʻaʻau, mo foaki ki he masiva, pea te ke maʻu ai ʻae koloa ʻi he langi: pea ke haʻu, ʻo muimui ʻiate au.” \v 22 Ka ʻi he fanongo ʻae talavou ki he lea ko ia, naʻa ne ʻalu mamahi: he naʻe lahi ʻene koloa. \p \v 23 ¶ Pea pehē ai ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE faingataʻa ʻaupito ʻae hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻoe langi. \v 24 Pea ʻoku ou tala foki kiate kimoutolu, ʻoku faingofua ke hū ʻae kāmeli ʻi he avaʻi hui, ʻi he hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \v 25 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻene kau ākonga, naʻa nau ofo lahi ʻaupito, ʻonau pehē, “Pea ko hai ʻe moʻui?” \v 26 Pea vakai ʻe Sisu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai faʻa fai eni ʻe he tangata; ka ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ʻae meʻa kotoa pē.” \p \v 27 ¶ Pea toki lea ai ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Vakai, kuo mau siʻaki ʻae meʻa kotoa pē, ʻo muimui ʻiate koe: ko e hā te mau maʻu ai?” \v 28 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko kimoutolu kuo muimui ʻiate au, ʻoka nofo ʻae Foha ʻoe tangata ki he nofoʻa ʻo hono nāunau, ʻi he fakafoʻou, ʻe nofo ʻakimoutolu foki ki he nofoʻa ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakamaau ai ki he faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻo ʻIsileli. \v 29 Pea ko ia fulipē kuo ne liʻaki ʻae fale, pe ʻae kāinga, pe ko e tuofefine, pe ko e tamai, pe ko e faʻē, pe ko e uaifi, pe ʻae fānau, pe ʻae fonua, koeʻuhi ko hoku hingoa, te ne maʻu ʻo taki teau, pea te ne maʻu mo e moʻui taʻengata. \v 30 Ka ko e tokolahi ʻoku muʻomuʻa te nau muimui; pea ko e muimui ʻe muʻomuʻa. \c 20 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Kalaisi ʻi he lea fakatātā ki he kau ngoue vaine, ʻoku ʻikai faʻaki ʻae ʻOtua ki ha taha: 17 ʻOku tomuʻa fakahā ʻene ngaahi mamahi: 20 ʻI heʻene tali ʻae fehuʻi ʻoe faʻē ʻae fānau ʻa Sepeti, ʻoku ne ako ʻaki ki heʻene kau ākonga ke nau angavaivai: 30 ʻOku ne fakaʻā ʻae mata ʻoe ongo tangata kui.\it* \p \v 1 “He ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tangata ko e ʻeiki ʻoe fale, ʻaia naʻe ʻalu atu hengihengi pe, ke unga ʻae kau ngāue ki heʻene ngoue vaine. \v 2 Pea kuo nau alea mo e kau ngāue ko e ʻaho mo e tenali ʻe taha, naʻa ne fekau ʻakinautolu ki heʻene ngoue vaine. \v 3 Pea ʻalu atu ia ʻi hono tolu ʻoe feituʻulaʻā, ʻo mamata ki he niʻihi ʻoku tutuʻu noa ai pe ʻi he potu fakatau. \v 4 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, ‘ʻAlu ʻakimoutolu foki ki he ngoue vaine, pea ko ia ʻoku totonu, te u ʻoatu kiate kimoutolu.’ Pea nau ʻalu. \v 5 Pea toe ʻalu atu ia ʻi hono ono mo hono hiva ʻoe feituʻulaʻā, ʻo ne \add toe \add*fai pehē. \v 6 Pea ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe feituʻulaʻā naʻe ʻalu atu ia, ʻo ne ʻilo ʻae niʻihi ʻoku tutuʻu noa ai pe, ʻo ne pehē kiate kinautolu, ‘Ko e hā ʻoku mou tutuʻu noa ai pe ʻi heni ʻi he ʻaho kotoa?’ \v 7 Pea nau pehē kiate ia, ‘Koeʻuhi kuo ʻikai unga ʻakimautolu ʻe ha taha.’ Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, ‘ʻAlu ʻakimoutolu foki ki he ngoue vaine; pea ko ia ʻoku totonu, te mou maʻu.’ \v 8 “Pea kuo efiafi, pea pehē ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine ki heʻene tauhi koloa, ‘Ui ʻae kau ngāue, ʻo ʻoatu kiate kinautolu ʻenau totongi, ʻo fua fai ki he mui mai ʻo aʻu ki he muʻomuʻa mai.’ \v 9 Pea haʻu ʻakinautolu \add naʻe unga \add*ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe feituʻulaʻā, pea maʻu taki taha ʻe he tangata ʻae tenali. \v 10 Pea ʻi he omi ʻae kau muʻomuʻa mai, naʻa nau ʻamanaki ke maʻu ʻo lahi hake; ka naʻe maʻu ʻekinautolu taki taha foki ʻae tenali. \v 11 Pea ʻi heʻenau maʻu ia, naʻa nau lāunga ki he ʻeiki ʻoe fale, \v 12 ‌ʻO nau pehē, ‘Ko e feituʻulaʻā pe taha kuo ngāue ai ʻae kau muimui mai ni, pea kuo ke fakatatau ʻakinautolu kiate kimautolu kuo katekina ʻae ngāue ʻoe ʻaho, mo hono pupuha.’ \v 13 Ka naʻe lea ia ki honau tokotaha, ʻo pehēange, ‘Kāinga, ʻoku ʻikai te u fai hala kiate koe: ʻikai naʻa ta alea ki he tenali?’ \v 14 Toʻo ʻaia ʻoku ʻaʻau, pea ke ʻalu: te u ʻoatu ki he mui mai ni, ʻo hangē pe ko koe. \v 15 ‌ʻIkai ʻoku ngofua kiate au ke fai ʻeku faʻiteliha ki he meʻa ʻaʻaku? ʻOku kovi ho mata, koeʻuhi ʻoku ou angalelei?’ \v 16 Ko ia ko e muimui ʻe muʻomuʻa, pea ʻe muʻomuʻa ʻae muimui: he ʻoku ui ʻae tokolahi, ka ʻoku fili ʻae tokosiʻi.” \v 17 Pea ʻi he ʻalu hake ʻa Sisu ki Selūsalema, naʻa ne fakaafe ʻae kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua ʻi he hala, ʻo ne tala kiate kinautolu, \v 18 “Vakai, ʻoku tau ʻalu hake ki Selūsalema; pea ʻe lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi; pea te nau fakamaau ia ke mate; \v 19 pea ʻe tukuange ia ki he Senitaile ke manukiʻi, mo haha, mo tutuki ki he ʻakau: pea ʻe tuʻu hake ia ʻi hono ʻaho tolu.” \v 20 Pea haʻu ai kiate ia ʻae faʻē ʻae fānau ʻa Sepeti mo ʻene ongo tama, ʻo hū, mo ne holi ki he meʻa ʻe taha meiate ia. \v 21 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ko e hā ho loto?” Pea pehē mai ʻe ia kiate ia, “Tuku ke nofo ʻeku ongo tama ni, ko e tokotaha ki ho nima toʻomataʻu, mo e tokotaha ki ho toʻohema, ʻi ho puleʻanga.” \v 22 Ka naʻe leaange ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻaia ʻoku mou kole. ʻOku mou faʻa fai ke inu ʻi he ipu te u inu ai, pea ke papitaiso ʻi he papitaiso ko ia te u papitaiso ai?” Pea na talaange kiate ia, “ʻOku ma mafai pe.” \v 23 Pea pehēange ʻe ia kiate kinaua, “ʻE inu moʻoni ʻekimoua ʻi heʻeku ipu, pea papitaiso ʻi he papitaiso ko ia te u papitaiso ai: ka ko e nofo ki hoku nima toʻomataʻu, mo hoku toʻohema, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia ke foaki, ka kiate kinautolu pē kuo teuteu ia ki ai ʻe heʻeku Tamai.” \v 24 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae toko hongofulu, naʻe tupu ai ʻenau ʻita ki he ongo kāinga. \v 25 Ka naʻe ui ʻakinautolu ʻe Sisu, ʻo ne pehē, “ʻOku mou ʻilo ko e houʻeiki ʻoe Senitaile ʻoku nau faʻa puleʻi ʻa kinautolu, pea ko kinautolu ʻoku lahi ʻoku nau faʻa pule mālohi kiate kinautolu. \v 26 Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu: ka ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolu, ke hoko ia ko homou tauhi. \v 27 pea ko ia ʻoku loto ke ʻeiki ʻiate kimoutolu, ʻe hoko ia ko hoʻomou tamaioʻeiki: \v 28 ‌ʻIo, ʻo hangē ko e Foha ʻoe tangata, naʻe ʻikai haʻu ia ke tauhia ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻui ko e huhuʻi ʻoe tokolahi.” \v 29 Pea ʻi heʻenau ʻalu ʻi Seliko, naʻe muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi. \v 30 Pea vakai, naʻe nonofo ʻae ongo tangata kui ʻi he veʻe hala, pea kuo na fanongo ʻoku ʻalu ange ʻa Sisu, naʻa na kalanga, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate kimaua.” \v 31 Pea lolomi ʻakinaua ʻe he kakai, ke na fakalongo pē: ka naʻe ʻāsili ai ʻena tangi, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate kimaua.” \v 32 Pea tuʻu mai ʻa Sisu, ʻo ui kiate kinaua, ʻo pehē, “Ko e hā ho mo loto ke u fai kiate kimoua?” \v 33 Pea na talaange kiate ia, “ʻEiki, ke ʻā homa mata.” \v 34 Pea ʻaloʻofa ʻa Sisu, ʻo ne tuhuʻi hona mata; pea ʻā ai leva hona mata, ʻo na muimui ʻiate ia. \c 21 \cd \it 1 ʻOku ʻalu ʻa Kalaisi ki Selūsalema ʻoku heka ʻi he ʻasi, 12 ʻOku ne kapusi mei he falelotu lahi ʻae kakai fakatau, 17 ʻOku ne fakamalaʻia ʻae ʻakau ko e fiki, 23 ʻOku fakalongo ʻiate ia ʻae kau taulaʻeiki mo e mātuʻa, 28 ʻO ne valoki ʻaki ʻakinautolu ʻae lea fakatatau ki he ongo foha, 33 Mo e kau tauhi ngoue, naʻa nau tāmateʻi ʻae kakai naʻe fekau kiate kinautolu.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻenau ofi ki Selūsalema, ʻo hoko ki Petefesi, ki he moʻunga ko ʻOlive, naʻe toki fekau ʻe Sisu ʻae ākonga ʻe toko ua, \v 2 ‌ʻO ne pehē kiate kinaua, “Mo ō ki he potu kakai ʻoku hangatonu mai, pea te mo ʻilo leva ʻae ʻasi ʻoku noʻotaki, mo hono ʻuhiki: vevete ʻo tataki mai kiate au. \v 3 Pea kapau ʻe lea ha taha kiate kimoua, te mo pehē, ‘ʻOku na ʻaonga ki he ʻEiki;’ pea te ne tuku mai leva ia.” \v 4 Naʻe fai eni kotoa pē, koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ʻo pehē, \q1 \v 5 “Mou tala ki he taʻahine ʻo Saione, \q2 ‘Vakai, ʻoku haʻu ho Tuʻi kiate koe, \q2 ʻoku angamalū, ʻo heka ki he ʻasi, \q2 mo e ʻuhiki ko e fānau ʻae ʻasi.’” \p \v 6 Pea naʻe ʻalu ʻae ongo ākonga ʻo na fai ʻo hangē ko e fekau ʻa Sisu kiate kinaua, \v 7 ‌ʻo ʻomi ʻae ʻasi, mo e ʻuhiki, pea nau ʻai ki ai honau kofu, ʻonau fakaheka, \add ia \add*ki ai. \v 8 Pea folahi atu ʻe he kakai tokolahi honau kofu ʻi he hala; pea naʻe tutuʻu hifo ʻe he niʻihi ʻae ʻuluʻuluʻi ʻakau, ʻo falikiliki ʻaki ʻae hala. \v 9 Pea ko e kakai tokolahi naʻe muʻomuʻa mo muimui atu, naʻa nau kalanga, ʻo pehē, “Hosana ki he Foha ʻo Tevita: ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihova;’ Hosana ʻi ʻolunga.” \v 10 Pea ʻi heʻene hoko ki Selūsalema, naʻe ngatū ʻae kolo kotoa, ʻo pehē, “Ko hai eni?” \v 11 Pea pehē ʻe he kakai, “Ko Sisu eni, ko e palōfita ʻo Nāsaleti ʻi Kaleli.” \p \v 12 ¶ Pea hū ʻa Sisu ki he falelotu lahi ʻoe ʻOtua, ʻo kapusi kituʻa ʻakinautolu kotoa pē naʻe fefakatauʻaki ʻi he falelotu lahi, ʻo ne fulihi ʻae ngaahi palepale ʻoe kau fetongi paʻanga, mo e nofoʻa ʻonautolu naʻe fakatau lupe, \v 13 ‌ʻo ne pehēange kiate kinautolu, “Kuo tohi, ‘ʻE ui hoku fale ko e falelotu;’ ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻoe kau kaihaʻa.” \v 14 Pea naʻe haʻu kiate ia, ʻi he falelotu lahi, ʻae kui mo e pipiki; pea ne fakamoʻui ʻakinautolu. \v 15 Pea kuo mamata ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi ki he ngaahi meʻa mana naʻa ne fai, mo e kalanga ʻae tamaiki ʻi he falelotu lahi, ʻo pehē, “Hosana ki he foha ʻo Tevita;” naʻa nau ʻita lahi, \v 16 ‌ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke ongoʻi ʻenau lea?” Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻIo; pea ʻoku teʻeki siʻi ke mou lau, ‘Kuo ke maʻu ʻae fakamālō mei he ngutu ʻoe kau valevale mo e kei huhū?’” \p \v 17 ¶ Pea tuku ʻe ia ʻakinautolu, kae ʻalu ia mei he kolo ki Pētani; pea mohe ai. \p \v 18 Pea pongipongi ai, ʻi heʻene liu mai ki he kolo, kuo fiekaia ia. \v 19 Pea mamata ia ki he ʻakau ko e fiki ʻi he hala, pea ʻalu ia ki ai, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ai ha meʻa ka ko e lau pe, pea pehē ʻe ia ki ai, “Ngata ʻi heni, ke ʻoua naʻa tupu ha fua ʻiate koe ʻo lauikuonga.” Pea mate leva ʻae ʻakau ko e fiki. \v 20 Pea kuo mamata ki ai ʻae kau ākonga, pea nau ofo, ʻo pehē, “Kuo mate vave ʻae ʻakau ko e fiki!” \v 21 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻoku mou maʻu ʻae tui, pea ʻoua naʻa fakataʻetaʻetui, ʻe ʻikai te mou fai pe ʻa ia \add kuo fai \add*ki he ʻakau ko e fiki, ka ʻoka mou ka tala ki he moʻunga ni foki, ‘Ke hiki koe, mo lī koe ki he tahi;’ ʻe fai ia. \v 22 Pea ko e meʻa kotoa pē ʻaia te mou kole ʻi he lotu, ʻi he tui, te mou maʻu.” \p \v 23 ¶ Pea kuo hū ia ki he falelotu lahi, pea haʻu kiate ia ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa ʻoe kakai, ʻi heʻene kei malanga, ʻonau pehē, “Ko e pule fē ʻoku ke fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko hai naʻa ne tuku ʻae pule ni kiate koe?” \v 24 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Te u fehuʻi kiate kimoutolu foki ki he meʻa ʻe taha, pea kapau te mou tala ia kiate au, te u tala foki kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni. \v 25 Ko e papitaiso ʻa Sione, naʻe mei fē? Mei he langi, pe mei he tangata?” Pea nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Kapau te tau pehē, ‘Mei he langi;’ pea ʻe pehē ʻe ia kiate kitautolu, ‘Pea ko e hā naʻe ʻikai ai te mou tui kiate ia?’ \v 26 Pea kapau te tau pehē, ‘Mei he tangata;’ ʻoku tau manavahē ki he kakai; he ʻoku lau kotoa pē ko e palōfita ʻa Sione.” \v 27 Pea nau talaange kia Sisu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te mau ʻilo.” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Pea ʻe ʻikai te u tala kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni. \p \v 28 ¶ “Ka ko e hā homou loto? Naʻe ai ʻae tangata ʻe taha naʻe toko ua hono foha; pea haʻu ia ki hono ʻuluaki, ʻo ne pehē, ‘Foha, ʻalu ʻo ngāue ʻi heʻeku ngoue vaine he ʻaho ni.’ \v 29 Pea talaange ʻe ia ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai:’ kae hili ia ne ne fakatomala pea ʻalu. \v 30 Pea haʻu ia ki hono toko ua, ʻo ne lea pehē pe foki. Pea lea ia, ʻo pehē, ‘ʻEiki, te u \add ʻalu\add*:’ ka naʻe ʻikai ʻalu ia. \v 31 Ko hai ia ʻiate kinaua naʻe fai ʻae loto ʻo ʻena tamai?” Pea nau talaange kiate ia, “Ko e ʻuluaki.” Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tomuʻa hoko ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau faʻa feʻauaki ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻiate kimoutolu. \v 32 He naʻe haʻu ʻa Sione kiate kimoutolu ʻi he hala ʻoe māʻoniʻoni, pea naʻe ʻikai te mou tui kiate ia: ka naʻe tui kiate ia ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau faʻa feʻauaki: pea hili hoʻomou mamata ki ai, naʻe ʻikai te mou fakatomala ai, ke mou tui kiate ia.” \p \v 33 ¶ “Fanongo ki he fakatātā ʻe taha: Naʻe ai ʻae ʻeiki ʻe taha, naʻa ne tō ʻae ngoue vaine, ʻo takatakai ʻaki ia ʻae ʻā, ʻo keli ʻi ai ʻae tataʻoʻanga uaine, ʻo ne langa ʻae fale leʻo, ʻo ne tuku ia ki he kau tangata tauhi ngoue, kae ʻalu ia ki he fonua mamaʻo: \v 34 Pea kuo ofi hono toʻukai vaine, pea fekau ʻe ia ʻene kau tamaioʻeiki ki he kau tauhi ngoue, koeʻuhi ke nau maʻu hono ngaahi fua. \v 35 Pea puke ʻe he kau tangata ngoue ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo haha ʻae tokotaha, mo tāmateʻi ʻae tokotaha, pea tolongaki ʻaki ʻae maka ʻae tokotaha. \v 36 Pea toe fekau ʻe ia ʻae kau tamaioʻeiki lahi hake ʻi he ʻuluaki: pea nau fai pehē pe kiate kinautolu. \v 37 Pea fekau fakamui ʻe ia ʻa hono foha kiate kinautolu, ʻo ne pehē, ‘Te nau fakaʻapaʻapa ki hoku foha.’ \v 38 Ka kuo mamata ʻae kau tauhi ngoue ki he foha, pea nau fealēleaʻaki, \add ʻo pehē\add*, ‘Ko eni ʻae foha hoko; haʻu, ke tau tāmateʻi ia, pea tau maʻu hono tofiʻa.’ \v 39 Pea naʻa nau puke ia, ʻo lī ia kituaʻā ngoue vaine, ʻo tāmateʻi ia. \v 40 “Pea ko ia, ʻoka haʻu ʻae ʻeiki ʻoe ngoue vaine, ko e hā te ne fai ki he kau tauhi ngoue ko ia?” \v 41 Pea nau talaange kiate ia, “Te ne fakaʻauha fakamamahi ʻae kau tangata angakovi ko ia, pea tuku ʻene ngoue ki he kau tauhi kehe, te nau ʻoatu kiate ia ʻae fua ʻi hono ngaahi faʻahitaʻu.” \v 42 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku teʻeki siʻi te mou lau ʻi he tohi, \q1 ‘Ko e maka ko ia naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, \q2 ko ia ia kuo hoko ko e fungani ʻoe tuliki; \q1 ko e ngāue eni ʻa Sihova, \q2 pea ko e meʻa fakaofo ʻi hotau ʻao?’ \p \v 43 “Ko ia ʻoku ou tala atu ai kiate kimoutolu, ʻE ʻave ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻiate kimoutolu, pea ʻe ʻoatu ia ki ha kakai ʻe tupu ai hono ngaahi fua. \v 44 Pea ko ia ʻe tō ki he maka ni, ʻe mafesi ai ia: ka ko ia fulipē ʻe tō ia ki ai, te ne momosi ia ke efuefu.” \v 45 Pea kuo fanongo ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e Fālesi ki heʻene ngaahi fakatātā, naʻa nau ʻilo ko ʻene lea kiate kinautolu. \v 46 Ka ʻi heʻenau holi ke puke ia, naʻa nau manavahē ki he kakai, he naʻa nau pehē, “Ko e palōfita ia.” \c 22 \cd \it 1 Ko e fakatātā ʻoe taʻane ʻae foha ʻoe tuʻi. 9 Ko e ui ʻoe Senitaile. 12 Ko e tautea ʻo ia naʻe masiva ʻi he kofu taʻane. 15 Totonu ke ʻoatu ʻae tukuhau kia Sisa. 23 ʻOku fakalongo ʻae kau Sātusi ʻia Kalaisi, ki he toetuʻu ʻoe mate: 34 ʻOku ne tali ʻae fehuʻi ʻae akonaki ki he ʻuluaki fekau mo lahi: 41 ʻOku fehuʻi ia ki he kau Fālesi ki he Misaia.\it* \p \v 1 Pea lea ʻa Sisu, ʻo toe pehēange kiate kinautolu ʻi he fakatātā; \v 2 “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tuʻi ʻe tokotaha, ʻaia naʻe fai ʻae kātoanga ʻi he taʻane ʻa hono foha, \v 3 ‌ʻO ne fekau atu ʻene kau tamaioʻeiki ke ui ʻakinautolu naʻe tala ki ai ʻae taʻane: ka naʻe ʻikai te nau fie haʻu. \v 4 Pea toe fekau atu ʻe ia ʻae kau tamaioʻeiki kehe, ʻo ne pehē, ‘Fakahā kiate kinautolu naʻe tala \add ki ai\add*, “Vakai, kuo ʻosi ʻeku teu ʻae kai: kuo tāmateʻi ʻeku fanga pulu mo e fanga manu sino, pea kuo ʻosi hono teu ʻoe meʻa kotoa pē: haʻu ki he taʻane.”’ \v 5 Ka naʻa nau fakavaʻivaʻinga \add ʻaki ia\add*, ʻo \add taki taha \add*ʻalu, ko e taha ki heʻene ngoue, ko e taha ki heʻene meʻa fakatau: \v 6 Pea puke ʻo ngaohikoviʻi mo tāmateʻi, ʻe he niʻihi, ʻa ʻene kau tamaioʻeiki. \v 7 Ka kuo fanongo ki ai ʻae tuʻi, pea houhau: ʻo ne fekau atu ʻene ngaahi kongakau, ke fakaʻauha ʻae kau fakapō ko ia, pea tutu ʻenau kolo, \v 8 Pea toki pehē ʻe ia ki heʻene kau tamaioʻeiki, ‘Kuo ʻosi hono teu ʻae kātoanga taʻane, ka ko kinautolu kuo tala ki ai, ʻoku ʻikai ʻaonga. \v 9 Ko ia mou ʻalu ki he ngaahi hala motuʻa, pea ko kinautolu te mou ʻilo, fakahā ki ai ʻae taʻane.’ \v 10 Pea naʻe ʻalu atu ai ʻae kau tamaioʻeiki ko ia ki he ngaahi hala \add motuʻa\add*, ʻo fakakātoa kotoa pē naʻa nau ʻilo, ʻae kovi mo e lelei: pea tokolahi ai ʻae kakai ʻi he taʻane. \p \v 11 ¶ “Pea ʻi he haʻu ʻae tuʻi ke mamata ki he kakai, naʻa ne ʻiloʻi ʻae tangata kuo ʻikai ʻi ai ha kofu taʻane. \v 12 Pea pehē ʻe ia kiate ia, ‘Kāinga, naʻe fēfeeʻi hoʻo hū mai ki heni ʻoku ʻikai hao kofu taʻane?’ Pea fakalongo pē ia. \v 13 Pea toki pehē ʻe he tuʻi ki he kau tamaioʻeiki, ‘Haʻi hono vaʻe mo e nima pea ʻave, ʻo lī ia ki he poʻuli ʻi tuaʻā: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.’ \v 14 “He ʻoku ui ʻae tokolahi, ka ʻoku fili ʻae tokosiʻi.” \p \v 15 ¶ Pea toki ʻalu ʻae kau Fālesi, ʻonau fakakaukau pe fēfeeʻi ʻenau femioekina ia ʻi he alea. \v 16 Pea nau fekau kiate ia ʻenau kau ākonga mo e kau Helotiane, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku mau ʻilo ʻoku ke moʻoni koe, pea ʻoku ke ako moʻoni ʻaki ʻae hala ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ʻikai te ke tokanga ki ha tangata: he ʻoku ʻikai te ke filifilimānako ki he tangata. \v 17 Ko ia ke ke tala mai kiate kimautolu, Ko e hā ho loto? ʻOku ngofua ke ʻoatu ʻae tukuhau kia Sisa, pe ʻikai?” \v 18 Ka naʻe ʻilo ʻe Sisu ʻenau angakovi, pea pehē ʻe ia, “ʻAe kau mālualoi, ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahiʻi ai au? \v 19 Fakahā mai ʻae paʻanga tukuhau.” Pea naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tenali. \v 20 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e mata eni mo e tohi ʻa hai?” \v 21 Pea nau talaange kiate ia, “ʻA Sisa.” Pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ʻoange kia Sisa ʻae ngaahi meʻa ʻa Sisa; pea ʻoange ki he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua.” \v 22 Pea kuo nau fanongo ki ai, naʻa nau ofo, ʻo tuku ia, ka nau ʻalu. \p \v 23 ¶ Pea haʻu kiate ia ʻi he ʻaho ko ia ʻae kau Sātusi, ʻakinautolu ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ha toetuʻu, ʻonau fehuʻi kiate ia, \v 24 ‌ʻo pehē, “ʻEiki, naʻe pehē ʻe Mōsese, Kapau ʻe mate ha tangata, kae ʻikai haʻane fānau, ʻe fakamaʻu hono tokoua mo hono uaifi, ʻo fakatupu ʻae hako ki hono tokoua. \v 25 Pea ko eni, naʻe ʻiate kimautolu ʻae kāinga ʻe toko fitu; ko e ʻuluaki naʻe fakamaʻu mo e uaifi, pea mate ia, kuo ʻikai haʻane fānau, pea tuku hono uaifi ki hono tokoua. \v 26 Pea pehē pe foki hono toko ua, mo hono toko tolu, ʻo hoko ki hono toko fitu. \v 27 Pea mate fakamui ʻae fefine. \v 28 Pea ko ia ʻi he toetuʻu ʻe hoko ia ko e uaifi ʻo hai ʻi he toko fitu? He naʻe maʻu ia ʻekinautolu kotoa pē.” \v 29 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOku mou hē, ʻi he taʻeʻilo ki he ngaahi tohi, mo e mālohi ʻae ʻOtua. \v 30 Koeʻuhi ʻi he toetuʻu ʻe ʻikai te nau mali, pe foaki ke mali, ka ʻe tatau mo e kau ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻi he langi. \v 31 Ka koeʻuhi ko e toetuʻu ʻoe mate, ʻoku teʻeki te mou lau ʻaia naʻe lea ʻaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua, ʻo pehē, \v 32 ‘Ko au ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, pea ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope?’ ʻOku ʻikai ko e ʻOtua ʻoe mate ʻae ʻOtua, ka ko e moʻui.” \v 33 Pea kuo fanongo ʻae kakai, naʻa nau ofo ʻi heʻene akonaki. \p \v 34 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kau Fālesi kuo ne fakalongo ʻae kau Sātusi, naʻe fakataha leva ʻakinautolu. \v 35 Pea fehuʻi ʻahiʻahi kiate ia ʻe honau tokotaha, ko e akonaki ʻi he fono, ʻo pehē, \v 36 “ʻEiki, ko e fekau fē ʻi he fono ʻoku lahi?” \v 37 Pea tala ʻe Sisu kiate ia, “‘Ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālie kotoa, mo hoʻo moʻui kotoa, mo ho loto kotoa.’ \v 38 Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻoe fekau. \v 39 Pea ko hono ua ʻoku tatau mo ia, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.’ \v 40 Ko e fekau ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻae fono kotoa mo e kau palōfita.” \p \v 41 ¶ Pea ʻi he kei fakataha ʻae kau Fālesi, naʻe fehuʻi ʻe Sisu kiate kinautolu, \v 42 ‌ʻO pehē, “Ko e hā homou loto ki he Kalaisi? Ko e foha ia ʻo hai?” Pea nau talaange kiate ia, “ʻO Tevita.” \v 43 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku fēfē ai hono ui ia ʻe Tevita ʻi he Laumālie, ‘ʻEiki,’ ʻi heʻene pehē, \q1 \v 44 ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki hoku ʻEiki, \q2 Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, \q2 kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe”’? \p \v 45 Pea kapau ʻoku ui ia ʻe Tevita, ‘ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfeeʻi ia?” \v 46 Pea naʻe ʻikai ha lea ʻe faʻa lea ʻaki ʻe ha tangata kiate ia; talu mei he ʻaho ko ia naʻe ʻikai faʻa fehuʻi ʻe ha taha kiate ia. \c 23 \cd \it 1 ʻOku enginaki ʻe Kalaisi ʻae kakai ke nau muimui ki he akonaki lelei, kaeʻoua naʻa muimui ki he kau tangata tohi mo e Fālesi, 5 Ke vakai ʻa ʻene kau ākonga telia ʻenau fielahi. 13 ʻOku ne fakahā ʻae malaʻia ʻe valu ki heʻenau mālualoi mo ʻenau kui: 34 ʻOku ne fakahā ʻe fakaʻauha ʻa Selūsalema.\it* \p \v 1 Pea toki lea ai ʻa Sisu ki he kakai, mo ʻene kau ākonga. \v 2 ‌ʻo pehēange, “ʻOku nofo ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi ʻi he nofoʻa ʻo Mōsese: \v 3 “Ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku nau fekau ke mou tokanga ki ai, mou tokanga ki ai ʻo fai: kaeʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngāue: he ʻoku nau enginaki, kae ʻikai fai. \v 4 He ʻoku nau haʻihaʻi ʻae ngaahi kavenga mamafa, mo fakamamahi ke fua, ʻo hilifaki ia ki he uma ʻoe kakai; ka ʻoku ʻikai ala ʻekinautolu hanau tuhu ki ai. \v 5 Ka ʻoku nau fai ʻenau ngāue kotoa pē ke mamata ki ai ʻae kakai: he ʻoku nau fakalaulahi honau failaketeli, mo fakalahi ʻae tapa ʻo honau kofu, \v 6 ‌ʻO nau manako ki he nofoʻa māʻolunga ʻi he ngaahi kātoanga, mo e nofoʻanga lahi ʻi he ngaahi falelotu, \v 7 Mo e fetapa ʻi he ngaahi faianga fakatau, pea ke ui ʻakinautolu ʻe he kakai, ‘Lāpai, Lāpai.’ \v 8 Kae ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ‘Lāpai:’ he ʻoku taha pe homou ʻEiki, ko Kalaisi; pea ko e kāinga pe ʻakimoutolu kotoa pē. \v 9 Pea ʻoua naʻa ui ha tokotaha ʻi māmani ko hoʻomou tamai; he ʻoku taha pe hoʻomou Tamai, ʻaia ʻoku ʻi he langi. \v 10 Pea ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ko e takimuʻa; he ʻoku taha pe homou Takimuʻa, ko Kalaisi. \v 11 Ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolu, ʻe hoko ia ko homou tauhi. \v 12 Pea ko ia te ne hiki hake ia, ʻe fakavaivaiʻi ia; ka ko ia ʻe fakavaivaiʻi ia, ʻe hiki hake ia. \p \v 13 ¶ “Ka ʻe malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tāpuni ʻae puleʻanga ʻoe langi ki he kakai: he ʻoku ʻikai te mou hū\add ki ai\add*, pe tuku ke hū\add ki ai \add*ʻakinautolu ʻoku fai ke hū\add ki ai\add*. \v 14 ‌ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou faʻao ʻae fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻo fakakākā ʻaki ʻae lotu fuoloa: ko ia te mou malaʻia lahi ai. \v 15 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi; he ʻoku mou foli ʻae tahi mo e fonua, ke fakatafoki ha tokotaha, pea ka tafoki ia, ʻoku mou ngaohi ia ko e tama ʻo heli ʻo kovi lahi hake ʻiate kimoutolu. \v 16 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau takimuʻa kui, ʻaia ʻoku lea pehē, ‘Ko e meʻa noa pē ʻae fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi: ka ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae koula ʻoe falelotu lahi, ʻe maʻu ia.’ \v 17 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae koula, pe ʻae falelotu lahi ʻaia ʻoku ne fakatapui ʻae koula? \v 18 Pea, ‘Ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ko e meʻa noa pē: ka ko ia ʻoku fuakava ki he meʻa foaki ʻoku tuku ai, ʻe maʻu pe ia.’ \v 19 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae meʻa foaki, pe ko e ʻesifeilaulau ʻoku ne fakatapui ʻae meʻa foaki? \v 20 Pea ko ia ʻoku ne fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ʻoku fuakava ki ai ia, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai. \v 21 Pea ko ia ʻoku fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi, ʻoku ne fuakava ki ai, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai. \v 22 Pea ko ia te ne fuakava ʻaki ʻae langi, ʻoku fuakava ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai. \v 23 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! Koeʻuhi ʻoku mou tukuhau ʻi he mini, mo e ʻaneto, mo e kumino, ka ʻoku mou taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ʻoe fono, ko e fai totonu, mo e loto ʻofa, mo e tui: naʻe totonu hoʻomou fai eni, kaeʻoua naʻa liʻaki ʻena. \v 24 Ko e kau takimuʻa kui, ʻoku mou heuʻi ʻae lango, kae folo ʻae kāmeli. \v 25 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou fakamaʻa ʻae tuʻa ipu inu mo e ipu kai, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he fakamālohi mo e holi kovi. \v 26 ‌ʻAe Fālesi kui, tomuʻa fakamaʻa ʻae loto ipu inu mo e ipu kai, koeʻuhi ke maʻa ai foki ʻae tuʻa\add ipu\add*. \v 27 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tatau mo e fonualoto kuo vali hinehina, ʻaia ʻoku matamatalelei moʻoni ʻituʻa, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he ngaahi hui ʻoe kakai mate, mo e meʻa fakalielia kotoa pē. \v 28 ‌ʻOku pehē pe ʻakimoutolu foki, ʻoku mou ha māʻoniʻoni ʻituʻa ki he kakai, ka ʻoku mou fonu ʻi loto ʻi he mālualoi mo e angahia. \v 29 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou ngaohi ʻae tanuʻanga ʻoe kau palōfita, ʻo fakasanisani ʻae fonualoto ʻoe kakai māʻoniʻoni, \v 30 ‌ʻo mou pehē, ‘Ka ne mau moʻui ʻi he ʻaho ʻo ʻemau ngaahi tamai, pehē, ʻe ʻikai te mau kau mo kinautolu ʻi he toto ʻoe kau palōfita.’ \v 31 “Ko ia ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ko e fānau ʻakimoutolu ʻanautolu naʻe tāmateʻi ʻae kau palōfita. \v 32 Ko ia mou fakafonu ʻae ipu fuofua ʻa hoʻomou ngaahi tamai. \v 33 ‌ʻAe fanga ngata, ʻae fānau ʻae ngata fekai! Te mou hao fēfeeʻi mei he malaʻia ʻo heli? \p \v 34 ¶ Ko ia, vakai, ʻoku ou fekau atu kiate kimoutolu ʻae kau palōfita, mo e kau tangata poto, mo e kau tangata tohi: pea ko honau niʻihi te mou tāmateʻi ʻo tutuki ki he ʻakau: pea ko honau niʻihi te mou haha ʻi homou ngaahi falelotu, ʻo fakatangaʻi mei he kolo ki he kolo: \v 35 Koeʻuhi ʻe ʻeke ʻiate kimoutolu ʻae toto māʻoniʻoni kotoa pē kuo lilingi ʻi māmani mei he toto ʻo ʻEpeli māʻoniʻoni, ʻo hoko ki he toto ʻo Sakalaia ko e foha ʻo Palakia, ʻaia naʻa mou tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻoe potu toputapu mo e ʻesifeilaulau. \v 36 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he toʻutangata ni. \v 37 “ʻE Selūsalema, Selūsalema, ʻa Koe ʻoku ke tāmateʻi ʻae kau palōfita, mo ke tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu ʻoku fekau atu kiate koe, kuo liunga fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānau, ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moa ʻene fānau ʻi hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto\add ki ai!\add* \v 38 Vakai, kuo siʻaki homou fale kiate kimoutolu ke lala ʻaupito. \v 39 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ngata mei heni, ʻe ʻikai te mou mamata kiate au, kaeʻoua ke mou pehē, ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻoe ʻEiki.’” \c 24 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Kalaisi ʻe fakaʻauha ʻae falelotu lahi, 3 Mo hono lahi ʻoe ngaahi meʻa fakamamahi ʻe muʻaki hoko ki ai: 29 Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻene haʻu ki he fakamaau. 36 Pea ʻi he ʻikai ʻilo ʻae ʻaho mo e feituʻulaʻā ko ia, 42 ʻOku lelei ʻetau leʻo pe, ʻo hangē ko e kau tamaioʻeiki lelei, ʻoku ʻamanaki maʻuaipē ʻe haʻu hotau ʻEiki.\it* \p \v 1 Pea hū atu ʻa Sisu mei he falelotu lahi, pea haʻu ʻene kau ākonga ke fakahā kiate ia hono ngaahi potu ʻoe falelotu lahi. \v 2 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻIkai ʻoku mou mamata ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē? ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai ʻi heni ha maka kuo fokotuʻu ki ha maka, ʻe taʻelaku ki lalo.” \p \v 3 ¶ Pea ʻi heʻene nofo ʻi he moʻunga ʻoe ʻOlive, naʻe haʻu fakafufū ʻae kau ākonga kiate ia, ʻonau pehē, “Fakahā kiate kimautolu, ʻe hoko ʻafe ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻo hoʻo haʻu, pea mo e ngataʻanga ʻo māmani?” \v 4 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha tangata. \v 5 Koeʻuhi ʻe haʻu ʻae tokolahi ʻi hoku hingoa, ʻo pehē, ‘Ko au ko e Kalaisi;’ pea ʻe kākaaʻi ʻae tokolahi: \v 6 Pea te mou fanongo ki he ngaahi tau mo e ongoongo ʻoe tau: kaeʻoua naʻa mou manavahē: koeʻuhi ʻe hoko\add eni \add*kotoa pē, kae teʻeki hoko ʻae ngataʻanga. \v 7 Koeʻuhi ʻe tuʻu hake ʻae kakai ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga: pea ʻe ai ʻae ngaahi honge, mo e mahaki lahi, mo e mofuike, ʻi he potu kehekehe. \v 8 Ka ko e ngaahi meʻa ni kotoa pē ko e kamataʻanga pe ʻoe ngaahi mamahi. \v 9 “Pea te nau toki tukuange ʻakimoutolu ke tautea, mo tāmateʻi ʻakimoutolu: pea ko e fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻe he puleʻanga kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa. \v 10 Pea ʻe toki hinga ai ʻae tokolahi, ʻo felavakiʻiʻaki ʻakinautolu, mo fetāufehiʻaʻaki. \v 11 Pea tokolahi ʻae kau palōfita loi ʻe tupu ai, ʻonau kākaaʻi ʻae tokolahi. \v 12 Pea ko e meʻa ʻi he lahi ʻaupito ʻoe angahala, ʻe momoko ai ʻae ʻofa ʻae tokolahi. \v 13 Ka ko ia ʻe faʻa kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko ia ia ʻe moʻui. \v 14 Pea ko e ongoongolelei ni ʻoe puleʻanga ʻe malangaʻaki ʻi māmani kotoa pē, ko e meʻa fakamoʻoni ki he puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻae ikuʻanga. \v 15 “Ko ia ʻoka mou ka mamata ʻoku tuʻu ʻi he potu tapu, ʻae meʻa ‘fakalielia ʻoe fakaʻauha,’ naʻe lea ki ai ʻae palōfita ko Taniela,” (pea ko ia ʻoku ne lau ia, ke tokanga ia \add ki ai\add*:) \v 16 “Pea ke toki feholaki ki he ngaahi moʻunga ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi Siutea: \v 17 Pea ko ia ʻoku ʻi he tuʻa fale, ke ʻoua naʻa ʻalu hifo ia, ke toʻo ha meʻa ʻe taha mei hono fale: \v 18 Pea ko ia ʻoku ʻi he ngoue, ke ʻoua naʻa liu mai ia, ke toʻo hono ngaahi kofu. \v 19 Ka ʻe malaʻia ʻakinautolu ʻoku feitama, mo kinautolu ʻoku toutama, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia! \v 20 Ka mou kole ke ʻoua naʻa hoko hoʻomou feholaki ʻi he faʻahitaʻu momoko, pe ʻi he ʻaho Sāpate: \v 21 Ka koeʻuhi ʻe toki hoko ʻae mamahi lahi, naʻe ʻikai hano tatau talu mei he kamataʻanga ʻo māmani, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea ʻe ʻikai ʻo lauikuonga. \v 22 Pea kapau ʻe ʻikai fakasiʻisiʻi ki he ngaahi ʻaho ko ia, ʻe ʻikai moʻui ha tokotaha: ka koeʻuhi ko e kakai kuo fili ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻae ngaahi ʻaho ko ia. \v 23 “Pea kapau ʻe toki pehē ai ʻe ha taha kiate kimoutolu, ‘Vakai, ʻoku ʻi heni ʻa Kalaisi,’ pe ‘ʻi hena;’ ʻoua naʻa tui \add ki ai\add*. \v 24 Koeʻuhi ʻe ai ʻae ngaahi Kalaisi loi, mo e kau palōfita loi, ʻonau fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga lahi, mo e meʻa fakaofo: ke nau kākā ʻaki ʻae kakai kuo fili, ʻoka ne faingofua. \v 25 Vakai, kuo u tomuʻa tala ia kiate kimoutolu. \v 26 “Ko ia kapau te nau pehē kiate kimoutolu, ‘Vakai, ʻoku ʻi he toafa ia;’ ʻoua naʻa ʻalu atu: ‘Vakai, ʻoku ʻi he ngaahi potu lilo:’ ʻoua naʻa tui \add ki ai\add*. \v 27 He ʻoku hangē ko e ʻasi mai ʻoe ʻuhila mei he potu hahake, pea ulo ʻo aʻu ki he potu lulunga; ʻe pehē foki ʻae haʻu ʻae Foha ʻoe tangata. \v 28 “He ko e potu ko ia ʻoku ʻi ai ʻae ʻangaʻanga, ʻe kātoa ki ai ʻae fanga ʻikale foki. \p \v 29 ¶ “Pea hili ʻae mamahi ʻoe ngaahi ʻaho ko ia ʻe fakapoʻuli leva ʻae laʻā, pea ʻe ʻikai ulo mai ʻae māhina, pea ʻe ngangana ʻae ngaahi fetuʻu mei he langi, pea ʻe ngalulu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi: \v 30 Pea ʻe toki hā mai ʻae fakaʻilonga ʻoe Foha ʻoe tangata ʻi he langi: pea ʻe toki tangi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani, pea te nau mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi, ʻi he mālohi mo e nāunau lahi. \v 31 Pea ʻe fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo mo e meʻa lea leʻo lahi, pea te nau tānaki fakataha ʻene kakai kuo fili mei hono feituʻu langi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻe taha ʻoe langi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe taha. \v 32 “Pea mou tokanga ki he fakatātā ʻoe ʻakau ko e fiki: ʻOka kei litolito hono vaʻa, pea tupu hono lau, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻae faʻahitaʻu mafana: \v 33 Pea pehē foki, ʻoka mou ka mamata ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē, mou ʻilo ʻoku ofi ia, ʻio, ʻoku ʻi he matapā. \v 34 ‌ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai ʻosi ʻae toʻutangata ni, kaeʻoua ke fakamoʻoni ʻa eni kotoa pē. \v 35 ‌ʻE mole ʻae langi mo māmani, kae ʻikai mole ʻeku lea. \p \v 36 ¶ “Ka ko e ʻaho mo e feituʻulaʻā ko ia, ʻoku ʻikai ʻilo ki ai ha taha, pe \add ʻilo ʻe \add*he kau ʻāngelo ʻoe langi, ka ko ʻeku Tamai pe. \v 37 Kae hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo Noa, ʻe pehē pe foki ʻae haʻu ʻae Foha ʻoe tangata. \v 38 He koeʻuhi ʻi he ngaahi ʻaho naʻe muʻomuʻa ʻi he lōmaki naʻa nau kai mo inu, mo mali, mo foaki ke fakamaʻu, ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe hū ai ʻa Noa ki he vaka, \v 39 Pea naʻe ʻikai te nau ʻamanaki, mo ʻene hoko mai ʻae vai lahi, ʻo ʻave ʻakinautolu kotoa pē; ʻe pehē pe ʻae haʻu foki ʻae Foha ʻoe tangata. \v 40 ‌ʻE ʻi he ngoue ʻae toko ua; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha. \v 41 ‌ʻE ai ʻae fefine ʻe toko ua ʻoku ngāue ʻi he meʻa momosi; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha. \p \v 42 ¶ “Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae feituʻulaʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEiki. \v 43 Kae ʻilo eni, ka ne ʻilo ʻe he ʻeiki ʻoe fale ʻae lakanga leʻo ko ia ʻe haʻu ai ʻae kaihaʻa, \add pehē\add*, kuo ne leʻo, kae ʻikai tuku ke haea hono fale. \v 44 Ko ia ke tali teu pe ʻakimoutolu foki: koeʻuhi ʻe haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi he feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai. \v 45 “Pea ko hai ʻae tamaioʻeiki angatonu mo poto, kuo fakanofo ʻe heʻene ʻeiki ke pule ki hono kaungāʻapi, mo tufaki kiate kinautolu ʻae meʻakai ʻi hono taimi totonu? \v 46 ‌ʻOku monūʻia ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻoka haʻu ʻa ʻene ʻeiki, ʻo ʻilo ia ʻoku ne fai pehē. \v 47 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, te ne fakanofo ia ke ne puleʻi ʻene meʻa kotoa pē. \v 48 Pea kapau ʻe pehē ʻe he tamaioʻeiki angakovi ʻi hono loto, ‘ʻOku fakatuai ne haʻu ʻa ʻeku ʻeiki;’ \v 49 pea ne kamata teʻia ʻene kaungā tamaioʻeiki, pea kai ia mo inu fakataha mo e kau konā; \v 50 ‌ʻE haʻu ʻae ʻeiki ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻi ha ʻaho ʻoku ʻikai te ne ʻamanekina, pea ʻi ha feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te ne ʻilo, \v 51 Pea ʻe tuʻuua ia, ʻo tuʻutuʻuni ke ʻinasi fakataha ia mo e kau mālualoi: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo. \c 25 \cd \it 1 Ko e lea fakatātā ʻoe tāupoʻou ʻe toko hongofulu, 14 Pea mo e ngaahi taleniti. 31 Pea mo hono fakamatala ʻoe fakamaau fakamui.\it* \p \v 1 “Pea ʻe toki tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulu, naʻa nau toʻo ʻenau ngaahi tūhulu, ʻo ʻalu atu ke fakafetaulaki ki he tangata taʻane. \v 2 Naʻe poto honau toko nima, kae vale ʻae toko nima. \v 3 Ko kinautolu naʻe vale naʻe ʻave ʻenau tūhulu, ka naʻe ʻikai ʻave mo haʻanau lolo: \v 4 Ka naʻe ʻave ʻe he poto ʻae lolo ʻi heʻenau ngaahi ipu, pea mo ʻenau tūhulu \v 5 Pea ʻi he tuai mai ʻae tangata taʻane, naʻa nau tulemohe kotoa pē ʻo mohe. \v 6 “Pea tuʻuapō mālie mo ʻene pa mai ʻae kalanga, ‘Vakai, ʻoku haʻu ʻae tangata taʻane; mou ʻalu atu ʻo fakafetaulaki kiate ia.’ \v 7 Pea toki tuʻu hake ʻae kau tāupoʻou kotoa pē ko ia, ʻo teuteu ʻenau tūhulu. \v 8 Pea lea ʻae vale ki he poto, ‘Foaki mai maʻamautolu ʻi hoʻomou lolo; he ʻoku tei mate ʻemau tūhulu’ \v 9 Ka naʻe lea ʻae poto, ʻo pehēange, ‘Ka koeʻuhi naʻa siʻi ia kiate kimautolu mo kimoutolu: ka mou ʻalu kiate kinautolu ʻoku fakatau, ʻo fakatau maʻamoutolu.’ \v 10 Pea lolotonga ʻenau ʻalu ke fakatau, mo ʻene haʻu ʻae tangata taʻane, pea ko kinautolu naʻe teuteu naʻe hū mo ia ki he taʻane: pea tāpuni ʻae matapā. \v 11 “Hili ia, mo ʻene haʻu foki ʻae kau tāupoʻou naʻe ʻalu, ʻonau pehē, ‘ʻEiki, ʻEiki, toʻo kiate kimautolu.’ \v 12 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, ‘ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te u ʻiloa ʻakimoutolu.’ \v 13 “Ko ia mou leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae ʻaho pe ʻae feituʻulaʻā ʻe haʻu ai ʻae Foha ʻoe tangata. \p \v 14 ¶ “Pea ʻoku hangē foki ko e tangata ʻoku te u fononga ki ha fonua mamaʻo, pea ui ʻene kau tamaioʻeiki ʻaʻana, ʻo ne tuku kiate kinautolu ʻene ngaahi meʻa. \v 15 Naʻe tuku ki he tokotaha ʻae taleniti ʻe nima, pea ua ki he tokotaha, pea taha ki he tokotaha; ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene faʻa fai, pea ʻalu leva hono fononga. \v 16 Pea ko ia naʻe maʻu ʻae taleniti ʻe nima, naʻe ʻalu ia, ʻo fakatauʻaki ia, ʻo ne fakalahi ʻaki ia ʻae taleniti kehe ʻe nima. \v 17 Pea ko ia foki naʻe ua, naʻa ne maʻu ʻaki ia ʻae ua kehe. \v 18 Ka ko ia naʻe maʻu ʻae taha, naʻe ʻalu ia, ʻo keli ʻi he kelekele, ʻo tanu ʻae koloa ʻa ʻene ʻeiki. \v 19 “Pea fuoloa, pea \add toki \add*haʻu ʻae ʻeiki ʻoe kau tamaioʻeiki ko ia, ʻo ne fakamaauʻi ʻakinautolu. \v 20 Pea haʻu ia ʻaia naʻa ne maʻu ʻae taleniti ʻe nima, ʻo ne ʻomi mo e taleniti kehe ʻe nima, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, naʻa ke tuku mai kiate au ʻae taleniti ʻe nima: vakai, kuo u maʻu mo ia ʻae taleniti kehe ʻe nima.’ \v 21 Pea pehēange ʻe heʻene ʻeiki kiate ia, ‘Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuo ke fai totonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeiki.’ \v 22 Pea haʻu foki ia naʻa ne maʻu ʻae taleniti ʻe ua, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, naʻa ke tuku mai kiate au ʻae taleniti ʻe ua: vakai, kuo u maʻu mo ia ʻae taleniti kehe ʻe ua.’ \v 23 Pea pehēange ʻe heʻene ʻeiki kiate ia, ‘Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuo ke fai totonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeiki.’ \v 24 Pea toki haʻu ia naʻa ne maʻu ʻae taleniti ʻe taha, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, ne u ʻilo koe ko e tangata faingataʻa, ʻoku ke tuʻusi ʻi he potu naʻe ʻikai te ke tūtuuʻi ai, ʻo tānaki ʻi he potu naʻe ʻikai te ke tufaki ai: \v 25 Pea ne u manavahē, pea u ʻalu ʻo fufū hoʻo taleniti ʻi he kelekele: vakai, ʻoku ke maʻu ʻaia ʻoku ʻaʻau.’ \v 26 “Pea lea ʻene ʻeiki, ʻo pehēange kiate ia, ‘ʻAe tamaioʻeiki angakovi mo fakapikopiko, naʻa ke ʻilo ʻoku ou tuʻusi ʻi he potu naʻe ʻikai te u tūtuuʻi ai, mo tānaki ʻi he potu naʻe ʻikai te u tufaki ai: \v 27 Naʻe totonu ai haʻo ʻatu ʻeku koloa ki he kau fakatau, koeʻuhi ʻi heʻeku haʻu te u maʻu ʻaia ʻoku ʻaʻaku mo hono fakalahi. \v 28 Ko ia toʻo ʻae taleniti meiate ia, ʻo ʻoatu kiate ia ʻoku hongofulu ʻene taleniti. \v 29 He ko ia fulipē ʻoku maʻu, ʻe \add toe \add*ʻoatu kiate ia, pea te ne maʻu ʻo lahi ʻaupito: ka ko ia ʻoku ʻikai maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu. \v 30 Pea mou lī ʻae tamaioʻeiki taʻeʻaonga ki he poʻuli ʻi tuaʻā: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.’ \p \v 31 ¶ “ʻOka haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi hono nāunau, mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni kotoa pē mo ia, ʻe toki nofo ia ʻi he nofoʻa ʻo hono nāunau: \v 32 pea ʻe fakakātoa ʻi hono ʻao ʻae ngaahi kakai kotoa pē: pea ʻe vahe ua ʻe ia ʻakinautolu, ʻo hangē ko e vaheʻi ʻe he tauhi sipi ʻa ʻene sipi mei he kosi: \v 33 Pea ʻe tuku ʻe ia ʻae fanga sipi ki hono nima toʻomataʻu, ka ko e fanga kosi ki he toʻohema. \v 34 Pea ʻe toki pehē ʻe he Tuʻi kiate kinautolu ʻi hono nima toʻomataʻu, ‘Haʻu, ʻakimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamai, ʻo maʻu ʻae puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmani: \v 35 He naʻaku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻae meʻakai kiate au: naʻaku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻae inu kiate au: ko e muli au, pea naʻa mou fakaʻafeʻi au: \v 36 Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻaku mahaki, pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: naʻaku ʻi he fale fakapōpula, pea naʻa mou haʻu kiate au.’ \v 37 “Pea ʻe toki lea ʻae māʻoniʻoni, ʻo pehēange kiate ia, ‘ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻoku ke fiekaia, pea mau fafangaʻi \add koe\add*? Pea fieinua, pea mau foaki ʻae inu \add kiate koe\add*? \v 38 Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi \add koe\add*? Pe telefua, pea mau fakakofuʻi \add koe\add*? \v 39 Pea naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻoku ke mahaki, pe ʻi he fale fakapōpula, pea mau ʻalu atu kiate koe?’ \v 40 Pea ʻe lea ʻae Tuʻi, ʻo pehēange kiate kinautolu, ‘Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ni, ko hoʻomou fai \add ia \add*kiate au.’ \v 41 “Pea ʻe toki tala ʻe ia foki kiate kinautolu ʻi \add hono \add*nima toʻohema, ‘ʻAlu ʻiate au, ʻakimoutolu kuo malaʻia, ki he afi taʻemate, naʻe teu ki he tēvolo mo ʻene kau ʻāngelo: \v 42 He naʻaku fiekaia, pea naʻe ʻikai te mou foaki ha meʻakai kiate au: naʻaku fieinua, pea naʻe ʻikai te mou foaki ha inu kiate au: \v 43 Ko e muli au, pea naʻe ʻikai te mou fakaafeʻi au: telefua, pea naʻe ʻikai te mou fakakofuʻi au: mahaki, pea ʻi he fale fakapōpula, pea naʻe ʻikai te mou ʻaʻahi kiate au.’ \v 44 “Pea ʻe toki lea ai ʻakinautolu kiate ia foki, ʻo pehēange, ‘ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻoku ke fiekaia, pe ko e fieinua, pe ko e muli, pe telefua, pe mahaki, pe ʻi he fale fakapōpula, kae ʻikai te mau tauhi koe?’ \v 45 Pea ʻe toki lea ia kiate kinautolu, ʻo pehē, ‘Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻefai \add ia \add*ki ha tokotaha ʻoku kihiʻi siʻi hifo \add ʻiate kinautolu \add*ni, ko hoʻomou taʻefai \add ia \add*kiate au.’ \v 46 Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ni ki he malaʻia taʻengata: ka ko e māʻoniʻoni ki he moʻui taʻengata.” \c 26 \cd \it 1 ʻOku puleakiʻi ʻa Kalaisi ʻe he kau pule. 6 Ko e tākai hono ʻulu ʻe he fefine. 15 Ko e fakatau ia ʻe Siutasi. 17 Ko e kai ʻe Kalaisi ʻae pāsova: 26 Mo ne fokotuʻu ʻae ʻohomohe māʻoniʻoni: 36 ʻOku lotu ia ʻi he ngoue: 47 ʻOku lavaki ʻaki ia ʻae ʻuma, 57 ʻOku taki ia kia Kaiafasi, 69 Pea fakafisi ʻe Pita kiate ia.\it* \p \v 1 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sisu ʻae ngaahi akonaki ni kotoa pē, pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, \v 2 “ʻOku mou ʻilo ka hili ʻae ʻaho ʻe ua ʻe hoko ʻa e \add kātoanga ʻoe \add*Lakaatu, pea ʻe lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ke tutuki ki he ʻakau.” \v 3 Pea toki fakataha ai ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e kau mātuʻa ʻoe kakai, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi naʻe ui ko Kaiafasi, \v 4 ‌ʻonau fakakaukau pe fēfē ʻenau puke ia, kae tāmateʻi \add ia\add*? \v 5 Ka naʻa nau pehē, “Kae ʻikai ʻi he kātoanga, telia naʻa ai ha maveuveu ʻi he kakai.” \p \v 6 ¶ Pea naʻe ʻi Pētani ʻa Sisu, ʻi he fale ʻo Saimone ko e kilia, \v 7 Mo ʻene haʻu kiate ia ha fefine, naʻe ʻomi ʻae puha ʻalapasita ʻoe lolo mahuʻinga lahi ʻaupito, ʻo ne lilingi ia ki hono fofonga, ʻi heʻene nofo ʻo taumafa. \v 8 Ka ʻi he mamata ki ai ʻene kau ākonga, naʻa nau lea ʻita, ʻo pehē, “Ko e hā kuo maumauʻi ai eni? \v 9 He naʻe mei fakatau ʻae lolo ni ʻaki ʻae koloa lahi, pea foaki ia ki he masiva.” \v 10 Pea kuo ʻiloʻi ʻe Sisu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fakamamahi ai ki he fefine? He kuo fai ʻe ia ʻae ngāue lelei kiate au. \v 11 He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae masiva; ka ʻoku ʻikai te mou maʻu maʻuaipē au. \v 12 Koeʻuhi ʻi heʻene lilingi ʻae lolo ni ki hoku sino, kuo ne fai ia ko e teu ki hoku putu. \v 13 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e potu kotoa pē ʻo māmani ʻe malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei ni, ʻe fakahā ai foki ʻaia kuo fai ʻe he fefine ni, ko hono fakamanatuʻi.” \p \v 14 ¶ Pea toki ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi ha taha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, naʻe ui ko Siutasi ʻIsikaliote, \v 15 ‌ʻo ne pehē, “Ko e hā te mou ʻomi kiate au, kau lavakiʻi ia kiate kimoutolu?” Pea nau alea mo ia ki he konga siliva ʻe tolungofulu. \v 16 Pea talu mei ai mo ʻene lamasi ia ke tuʻumālie ʻa hono lavakiʻi. \p \v 17 ¶ Pea naʻe haʻu kia Sisu ʻae kau ākonga ʻi he ʻuluaki \add ʻaho \add*ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke loto ke mau teuteu ʻi fē ke ke kai ai ʻi he Lakaatu.” \v 18 Pea pehē ʻe ia, “Mou ō ki he tangata ko ia ʻi he kolo, ʻo tala kiate ia, ‘ʻOku pehē mai ʻae ʻEiki, “Kuo ofi hoku ʻaho, pea te mau kai ʻae Lakaatu ʻi ho fale mo ʻeku kau ākonga.”’” \v 19 Pea naʻe fai ʻe he kau ākonga ʻo hangē ko e fekau ʻa Sisu kiate kinautolu; pea nau teu ʻa e \add kātoanga ʻoe \add*Lakaatu. \v 20 Pea kuo hoko ʻae efiafi, pea nofo ia mo e toko hongofulu ma toko ua. \v 21 Pea ʻi heʻenau kai, naʻe pehē ʻe ia, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe lavakiʻi au ʻe homou tokotaha.” \v 22 Pea naʻa nau mamahi lahi, ʻonau taki taha kamata fehuʻi kiate ia, \add ʻo pehē\add*, “ʻEiki, ko au ia?” \v 23 Pea lea ia ʻo pehē, “Ko ia ʻokuma ʻai mo au homa nima ki he ipu kai, ko ia ia te ne lavakiʻi au. \v 24 ‌ʻOku ʻalu ʻae Foha ʻoe tangata ʻo hangē ko ia kuo tohi kiate ia: kae malaʻia ʻae tangata ko ia ʻaia ʻoku lavakiʻi ai ʻae Foha ʻoe tangata! Naʻe lelei ki he tangata ko ia ʻoka ne ʻikai fanauʻi ia.” \v 25 Pea toki lea ʻa Siutasi, ʻaia ne lavakiʻi ia, ʻo pehēange, “ʻEiki, ko au ia?” Pea talaange ʻe ia kiate ia, “Ko ia pe.” \p \v 26 ¶ Pea ʻi heʻenau kai, naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi, pea ʻatu ki he kau ākonga, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai; ko eni hoku sino.” \v 27 Pea ne toʻo ʻae ipu inu, ʻo fakafetaʻi, pea ʻoatu kiate kinautolu, mo ne pehē, “Mou inu ai kotoa pē: \v 28 He ko hoku toto eni ʻoe fuakava foʻou, ʻaia ʻoku lilingi ke fakamolemole ai ʻae angahala ʻae tokolahi. \v 29 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ngata heni, ʻe ʻikai te u toe inu ʻi he fua ni ʻoe vaine, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ko ia te u inu foʻou ia mo kimoutolu ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamai.” \v 30 Pea kuo hili ʻenau hiva, pea nau ʻalu atu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive. \v 31 Pea toki pehē ai ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE tūkia ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he poōni ʻiate au: he kuo tohi, ‘Te u taaʻi ʻae tauhi, pea ʻe movetevete ai ʻae fanga sipi.’ \v 32 Kae hili ʻeku toetuʻu, te u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ki Kaleli.” \v 33 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Kapau ʻe tūkia kotoa pē ʻiate koe, ʻe ʻikai te u tūkia ʻo lauikuonga. \v 34 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe, ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa ʻi he poōni, ka ʻe liunga tolu hoʻo fakafisi ʻiate au.” \v 35 Pea talaange ʻe Pita kiate ia, “Kapau te u mate ai mo koe, kae ʻikai te u fakafisiʻi koe.” Pea lea pehē pe foki ʻae kau ākonga kotoa pē. \p \v 36 ¶ Pea toki haʻu ai ʻa Sisu mo kinautolu ki he potu ʻoku ui ko Ketisemani, ʻo ne pehē ki he kau ākonga, “Mou nofo ʻi heni, kau ʻalu ki hena ʻo lotu.” \v 37 Pea ne ʻave ʻa Pita mo e foha ʻe toko ua ʻo Sepeti, pea kamata mamahiʻia ia mo māfasia lahi. \v 38 Pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mamahi lahi ʻaupito, ʻo hangē ka mate, hoku laumālie: mou nofo pe ʻi heni, ke tau leʻo mo au.” \v 39 Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo, ʻo pehē ʻene lotu, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻae ipu ni ʻiate au: kaeʻoua naʻa faʻiteliha pe au, ka ko koe pe.” \v 40 Pea haʻu ia ki he kau ākonga, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu ʻoku mohe, pea ne pehē kia Pita, “He ʻoku pehē, kuo ʻikai te mou faʻa leʻo mo au ʻi he feituʻu pō ʻe taha? \v 41 Leʻo mo lotu, telia naʻa lavaʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻahiʻahi: ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālie, ka ʻoku vaivai ʻae kakano.” \v 42 Pea toe ʻalu atu ia ko hono liunga ua, ʻo lotu, ʻo pehē, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe ʻikai lelei ke ʻave ʻae ipu ni ʻiate au, ka ʻi heʻeku inumia ia, ke fai pe hoʻo faʻiteliha.” \v 43 Pea haʻu ia ʻo ne ʻilo ʻoku nau toe mohe: he naʻe māfasia honau mata. \v 44 Pea tuku ai pe ʻe ia ʻakinautolu, kae toe ʻalu atu, ʻo lotu ko hono liunga tolu, ʻo ne toe fai pē ʻae lea ko ia. \v 45 Pea toki haʻu ia ki heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Maʻu pe hoʻomou mohe ni, pea mālōlō: vakai, kuo ofi ʻae feituʻu pō ʻe lavakiʻi ai ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kau angahala. \v 46 Tuʻu hake, ke tau ʻalu: vakai, ʻoku ʻi heni ia ʻoku ne lavakiʻi au.” \p \v 47 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, ʻiloange, ko Siutasi, ko e taha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, naʻe haʻu ia mo e kakai tokolahi, mo e ngaahi heletā, mo e ʻakau, mei he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa ʻoe kakai. \v 48 Pea ko ia naʻa ne lavakiʻi ia, naʻa ne tuku kiate kinautolu ʻae fakaʻilonga, ʻo ne pehē, “Ka ʻilonga ʻaia te u ʻuma ki ai, ko ia ia: puke ia ke maʻu.” \v 49 Pea haʻu leva ia kia Sisu, ʻo ne pehē, “Lāpai, siʻotoʻofa:” pea ʻuma kiate ia. \v 50 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Kāinga, ko e hā kuo ke haʻu ai?” Pea toki haʻu ʻakinautolu, ʻo ala honau nima kia Sisu, ʻo puke ia. \v 51 Pea vakai, ko e taha ʻonautolu naʻe ʻia Sisu, naʻe ʻai hono nima ki heʻene heletā ʻo toho, ʻo ne taaʻi ʻaki ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, pea motuhi hono telinga. \v 52 Pea toki pehē ʻe Sisu kiate ia, “Toe ʻai hoʻo heletā ki hono ʻaiʻanga: he ko kinautolu kotoa pē ʻoku toʻo heletā te nau ʻauha ʻi he heletā. \v 53 ‌ʻOku ke mahalo ʻe ʻikai te u faʻa lotu ni ki heʻeku Tamai, pea te ne tuku leva ni kiate au ʻae kau ʻāngelo ke lahi ʻi he lisione ʻe hongofulu ma ua? \v 54 Kae fakamoʻoni fēfē ʻae ngaahi tohi, ʻaia ʻoku fakahā ai ʻe pehē ni pe?” \v 55 ‌ʻI he feituʻu pō ko ia naʻe lea ai ʻa Sisu ki he kakai lahi, “ʻOku mou haʻu mo e ngaahi heletā mo e ʻakau ke puke au, ʻo hangē ko ha kaihaʻa? Naʻaku nofo mo kimoutolu ʻo ako ʻi he falelotu lahi, ʻi he ʻaho kotoa pē, pea naʻe ʻikai te mou puke au. \v 56 Ka kuo fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ke fakamoʻoni ʻae ngaahi tohi ʻae kau palōfita.” Pea naʻe toki liʻaki ia ʻe he kau ākonga kotoa pē, ka nau feholaki. \p \v 57 ¶ Pea ko kinautolu naʻe puke ʻa Sisu naʻa nau tataki \add ia \add*kia Kaiafasi ko e taulaʻeiki lahi, pea kātoa ai ʻae kau tangata tohi mo e kau mātuʻa. \v 58 Ka naʻe muimui mamaʻo atu kiate ia ʻa Pita, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi, pea hū ki ai, ʻonau nonofo mo e kau tamaioʻeiki, ke mamata ki hono ikuʻanga. \v 59 Pea kumi ʻe he kau taulaʻeiki lahi, mo e mātuʻa, mo e kau fakamaau kotoa pē, ʻae fakamoʻoni loi kia Sisu, kae tāmateʻi ia; \v 60 Ka naʻe ʻikai ʻilo \add ha taha\add*: naʻe haʻu ʻae fakamoʻoni loi tokolahi, ka naʻe ʻikai te nau maʻu ha \add taha\add*. Pea toki ʻomi fakamui ʻae ongo fakamoʻoni loi ʻe toko ua, \v 61 ‌ʻo na pehē, “naʻe pehē ʻe ia, ‘ʻOku ou faʻa fai ke veteki ʻae falelotu lahi ʻoe ʻOtua, mo toe langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu.’” \v 62 Pea tuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai hao lea ki ai? Ko e hā ia ʻoku nau fakaʻilo ni kiate koe?” \v 63 Ka naʻe longo pē ʻa Sisu. Pea lea ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo pehēange kiate ia, “ʻOku ou fekau mālohi kiate koe ʻi he ʻOtua moʻui, ke ke fakahā mai kiate kimautolu, pe ko e Kalaisi ʻa koe, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.” \v 64 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia pe: ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Te mou mamata ʻa mui ki he Foha ʻoe tangata ʻoku nofo ki he nima toʻomataʻu ʻoe māfimafi, pea mo ʻene haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi.” \v 65 Pea toki haehae ʻe he taulaʻeiki lahi hono kofu, ʻo ne pehē, “Kuo lea fie ʻOtua ia; koeʻumaʻā kiate kitautolu ha toe fakamoʻoni? Vakai, kuo mou fanongo ni ki heʻene lea fie ʻOtua. \v 66 Ko e hā homou loto?” Pea nau lea, ʻo pehēange, “ʻOku totonu ke ne mate.” \v 67 Pea naʻa nau toki ʻaʻanu ki hono mata, ʻo tukiʻi ia; pea sipiʻi ia ʻe he niʻihi ʻaki honau ʻaofinima, \v 68 ‌ʻo pehēange, “ʻA koe, Kalaisi, mate mai kiate kimautolu, ko hai ia naʻa ne sipiʻi koe?” \p \v 69 ¶ Pea naʻe nofo ʻituʻa ʻa Pita ʻi he lotoʻā; pea haʻu ʻae fefine kaunanga kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko koe foki naʻa ke ʻia Sisu ʻo Kaleli.” \v 70 Ka naʻe fakafisi \add leva \add*ia ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē, mo ne pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo hoʻo lea.” \v 71 Pea ʻalu atu ia ki he potu ʻe taha ʻoe fale, pea mamata kiate ia ʻa e \add kaunanga \add*ʻe taha, ʻo ne pehē kiate kinautolu, naʻe ʻi ai, “Naʻe ʻia Sisu ʻo Nāsaleti ʻae tangata ni foki.” \v 72 Pea toe fakafisi ia mo fuakava, “ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻae tangata.” \v 73 Pea fuoloa siʻi pea haʻu kiate \add ia \add*ʻakinautolu naʻe tutuʻu ai, ʻonau pehē kia Pita, “Ko e moʻoni ko e tokotaha koe ʻokinautolu; he ʻoku fakaʻilo koe ʻe hoʻo lea.” \v 74 Pea toki kamata kape ia mo fuakava, \add ʻo pehē\add*, “ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻae tangata.” Pea naʻe ʻuʻua leva ʻae moa. \v 75 Pea manatu ai ʻe Pita ki he lea ʻa Sisu, ʻaia naʻe pehē kiate ia, “ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa, kae tuʻo tolu haʻo fakafisiʻi au.” Pea ʻalu kituaʻā ia, ʻo tangi mamahi. \c 27 \cd \it 1 Ko e tuku ʻa Kalaisi kuo haʻi kia Pailato. 3 Ko e mala-fai-ʻe-tangata ʻa Siutasi. 19 ʻOku valoki ʻa Pailato ʻe hono uaifi, 24 ʻOku fanofano hono nima: 26 ʻO ne tukuange ʻa Palāpasa. 29 Kuo tatā ʻaki ʻa Kalaisi ʻae ʻakau talatala, 34 Ko e tutuki ia ki he ʻakau, 40 Kuo manukiʻi ia, 50 Kuo pekia ia, pea tanu: 66 ʻOku pulusiʻi hono fonualoto, pea leʻohi ia.\it* \p \v 1 Pea kuo pongipongi hake, pea fealēleaʻaki ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē mo e kau mātuʻa ʻoe kakai kia Sisu, ke tāmateʻi ia: \v 2 Pea hili ʻenau haʻi ia, naʻa nau toki ʻave ia kia Ponito Pailato ko e pule. \p \v 3 ¶ Pea ko Siutasi, ʻaia naʻa ne lavakiʻi ia, ʻi heʻene mamata kuo fakamaau ia ke mate, naʻe fakatomala ia, ʻo ne toe ʻomi ʻae konga siliva ʻe tolungofulu ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa, \v 4 ‌ʻo ne pehē, “Kuo u fai angahala ʻi heʻeku lavakiʻi ʻae toto māʻoniʻoni.” Pea nau pehē, “Ko e hā ia kiate kimautolu? Vakai pe ʻe koe.” \v 5 Pea lī ʻe ia ʻae ngaahi konga siliva ki lalo ʻi he falelotu lahi, ʻo ne ʻalu atu ʻo noʻouʻa ia. \v 6 Pea toʻo mai ʻe he kau taulaʻeiki lahi ʻae ngaahi konga siliva, ʻonau pehē, “ʻOku ʻikai ngofua ke ʻai ia ki he puha koloa, he ko e totongi ia ʻoe toto.” \v 7 Pea naʻa nau fakakaukau, pea toki fakatauʻaki ia ʻae ngoue ʻae tufunga ngaohi ipu, ke tanu ai ʻae kakai muli. \v 8 Ko ia naʻe ui ʻae ngoue ko ia, “ko e ngoue ʻoe toto”, ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 9 Pea fakamoʻoni ai ia ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ko Selemaia, ʻo pehē, \q1 “Pea naʻa nau toʻo ʻae konga siliva ʻe tolungofulu, \q2 ko hono totongi ʻo ia naʻe fakatau, \q2 ʻaia naʻe fakatatau ia ki ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli; \q1 \v 10 ‌ʻo totongi ʻaki ia ʻae ngoue ʻae tufunga ngaohi ipu, \q2 ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate au.” \p \v 11 Pea tuʻu ʻa Sisu ʻi he ʻao ʻoe pule: pea fehuʻi ʻae pule kiate ia, ʻo pehē, “Ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia pe.” \v 12 Pea ʻi he talakoviʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa, naʻe longo pe ia. \v 13 Pea toki lea ʻa Pailato kiate ia, “ʻIkai te ke fanongo ki he ngaahi meʻa lahi ni ʻoku nau fakaʻilo ʻiate koe?” \v 14 Ka naʻe ʻikai ʻaupito lea ia ki ai; ko ia naʻe ofo lahi ʻaupito ai ʻae pule. \v 15 Pea ko e meʻa naʻe fai ʻe he pule ʻi he kātoanga ko ia, ko e vete ʻo tuku atu ki he kakai ha pōpula ʻe tokotaha, naʻa nau loto ki ai. \v 16 Pea naʻa nau maʻu ʻi he ngaahi ʻaho \add ko ia \add*ʻae pōpula ongoongo, naʻe ui ko Palāpasa. \v 17 Ko ia ʻi he kātoa fakataha ʻakinautolu, naʻe pehē ai ʻe Pailato kiate kinautolu, “Ko hai ʻoku mou loto ke u tuku atu kiate kimoutolu? ʻA Palāpasa, pe ko Sisu ʻaia ʻoku ui ko Kalaisi?” \v 18 He naʻa ne ʻilo ko e meʻa ʻi he meheka kuo nau tuku atu ai ia. \p \v 19 ¶ Pea kuo nofo ia ʻi he nofoʻanga fakamaau, pea fekau ʻe hono uaifi kiate ia, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke kau ʻi ha meʻa ki he tangata māʻoniʻoni na: he naʻaku mamahi lahi he ʻaho ni koeʻuhi ko ia ʻi \add heʻeku \add*misi.” \v 20 Ka naʻe ueʻi ʻae kakai ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa ke nau kole ʻa Palāpasa, kae tāmateʻi ʻa Sisu. \v 21 Pea lea ʻae pule, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko hai ʻiate kinaua ʻoku mou loto te u ʻoatu kiate kimoutolu?” Pea nau pehē, “Ko Palāpasa.” \v 22 Pea pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “Pea ko e hā te u fai kia Sisu ʻaia ʻoku ui ko Kalaisi?” Pea nau pehē kotoa pē, “Tuku ia ke tutuki ki he ʻakau.” \v 23 Pea pehē ʻe he pule, “He ko e hā, ko e hā ha kovi kuo ne fai?” Ka naʻe ʻāsili ai ʻenau kalanga, ʻo pehē, “Tuku ia ke tutuki ki he ʻakau.” \p \v 24 ¶ Pea ʻi he ʻilo ʻe Pailato ʻoku ʻikai siʻi felave \add ʻene \add*lea, kae tupu pe ʻae maveuveu, naʻe toʻo ʻe ia ʻae vai, ʻo fanofano hono nima ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻo ne pehē, “ʻOku ou maʻa au ʻi he toto ʻoe tangata angatonu ni: mou vakai \add ki ai\add*.” \v 25 Pea lea ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Ke ʻiate kimautolu mo ʻemau fānau hono toto.” \p \v 26 ¶ Pea toki tukuange ai ʻe ia ʻa Palāpasa kiate kinautolu; pea hili ʻene kauʻimaea ʻa Sisu, naʻa ne tukuange \add ia \add*ke tutuki ki he ʻakau. \v 27 Pea toki ʻave ʻa Sisu ʻe he kau tau ʻoe pule ki he fale lahi, pea fakataha kiate ia ʻae kautau kotoa. \v 28 Pea nau toʻo hono kofu, ʻo ʻai kiate ia ʻae pulupulu kulaʻahoʻaho. \p \v 29 ¶ Pea hili ʻenau lalanga ʻae tatā ʻaki ʻae ʻakau talatala, naʻa nau ʻai \add ia \add*ki hono fofonga, mo e vaʻa kaho ʻi hono nima toʻomataʻu: pea nau tūʻulutui ʻi hono ʻao, ʻo manukiʻi ia, ʻo pehē, “Siʻotoʻofa, Tuʻi ʻoe kakai, Siu!” \v 30 Pea nau ʻaʻanu kiate ia, ʻo toʻo ʻae vaʻa kaho, ʻo taaʻi ʻaki hono fofonga. \v 31 Pea hili ʻenau manukiʻi ia, naʻa nau toʻo ʻae pulupulu meiate ia, kae \add toe \add*ʻai hono kofu ʻoʻona kiate ia, ʻo taki atu ke tutuki ki he ʻakau. \v 32 Pea ʻi heʻenau hū kituaʻā, naʻa nau ʻilo ai ʻae tangata Sailine, ko Saimone hono hingoa: pea nau puleʻi ia ke ne fua hono ʻakau. \p \v 33 ¶ Pea kuo nau hoko ki he potu naʻe ui ko Kolokota, ko hono ʻuhinga, “ko e potu ʻoe ʻulupoko.” \v 34 Naʻa nau ʻoatu kiate ia ʻae vai mahi kuo huʻi ʻaki ʻae ʻahu ke ne inu: pea naʻa ne kamata \add ia\add*, kae ʻikai te ne inu. \v 35 Pea naʻa nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu ʻi he talotalo: koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, “Naʻa nau tufa hoku ngaahi kofu kiate kinautolu, mo nau talotalo ki hoku kofutuʻa.” \v 36 Pea nau nofo ki lalo, ʻo leʻohi ia; \v 37 Pea naʻa nau ʻai ʻi ʻolunga ʻi hono fofonga hono talakoviʻi kuo tohi, KO SISU ENI KO E TUʻI ʻOE KAKAI SIU. \v 38 Pea naʻe tutuki ki he ʻakau fakataha mo ia ʻae ongo kaihaʻa ʻe toko ua, ko e taha ki \add hono \add*nima toʻomataʻu, mo e taha ki \add hono \add*toʻohema. \p \v 39 ¶ Pea naʻe manukiʻi ia ʻekinautolu naʻe feʻaluʻaki ai, mo kalokalo honau ʻulu, \v 40 ‌ʻonau pehē, “ʻA koe ʻoku ke fakaʻauha ʻae falelotu lahi, mo \add toe \add*langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, fakamoʻui koe. Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, ʻalu hifo mei he ʻakau.” \v 41 Pea manukiʻi foki ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e mātuʻa, ʻonau pehē, \v 42 “Naʻa ne fakamoʻui ʻae niʻihi; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia. Kapau ko e Tuʻi ia ʻo ʻIsileli, ʻoku lelei ke ʻalu hifo ia mei he ʻakau, pea te tau tui kiate ia. \v 43 Naʻe falala ia ki he ʻOtua; ʻoku lelei ke ne fakamoʻui ni ia, ʻo kapau ʻoku ne ʻofa kiate ia: he naʻe pehē ʻe ia, ‘Ko e ʻAlo au ʻoe ʻOtua.’” \v 44 Pea ko e ongo kaihaʻa, naʻe tutuki ki he ʻakau mo ia, naʻe pehē foki ʻena manukiʻi ia. \v 45 Pea naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa, mei hono ono ʻoe feituʻulaʻā ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā. \v 46 Pea hokosia hono hiva ʻoe feituʻulaʻā, pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻIlai, ʻIlai, lama sapakatani?” Ko hono ʻuhinga, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai au?” \v 47 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae niʻihi naʻe tutuʻu ʻi ai, naʻa nau pehē, “ʻOku ui ʻae tangata ni kia ʻIlaisiā.” \v 48 Pea lele leva honau tokotaha, ke toʻo mai ʻae oma, ʻo fakapito \add ia \add*ʻi he vai mahi, ʻo ne ʻai \add ia \add*ki he vaʻa kaho, pea ʻohake ke ne inu. \v 49 Ka naʻe pehē ʻe he niʻihi, “Tuku ai pe, ka tau vakai pe haʻu ai ʻa ʻIlaisiā ke fakamoʻui ia.” \p \v 50 ¶ Pea kuo hili ʻae toe tangi leʻo lahi ʻa Sisu, naʻa ne tuku hake hono laumālie. \v 51 Pea vakai, kuo mavaeua leva ʻae puipui ʻoe falelotu lahi, mei he potu ʻi ʻolunga ʻo aʻu ki lalo; pea ngalulu ʻae fonua, pea mafahifahi ʻae ngaahi maka; \v 52 Pea matoʻo ʻae ngaahi tanuʻanga; pea tuʻu hake ʻae sino ʻoe kau māʻoniʻoni niʻihi naʻe mohe, \v 53 ‌ʻO nau haʻu mei honau ngaahi tanuʻanga ʻi he hili ʻene toetuʻu, ʻo ʻalu ki he kolo tapu, ʻo fakahā ʻakinautolu ki he tokolahi. \v 54 Pea kuo mamata ʻae ʻeikitau, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, ke leʻohi ʻa Sisu, ki he mofuike, mo e ngaahi meʻa ko ia naʻe fai, naʻa nau ilifia lahi, ʻonau pehē, “tā ko e moʻoni ko e ʻalo ʻeni ʻoe ʻOtua.” \v 55 Pea naʻe ai ʻae kau fefine tokolahi, \add naʻe tutuʻu \add*mei he mamaʻo ʻo vakai, naʻa nau muimui ʻia Sisu mei Kaleli, ʻonau tauhi ia: \v 56 Ko honau niʻihi ko Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi mo Sose, mo e faʻē ʻae fānau ʻa Sepeti. \v 57 Pea hokosia ʻae efiafi, pea haʻu ʻae tangata koloaʻia mei ʻAlematea, ko Siosefa hono hingoa, ko e ākonga foki ia ʻa Sisu: \v 58 Pea naʻe ʻalu ia kia Pailato ʻo ne kole ʻae sino ʻo Sisu. Pea toki fekau ai ʻe Pailato ke ʻoatu ʻae sino. \v 59 Pea kuo maʻu ʻe Siosefa ʻae sino, naʻa ne fakakoloa ʻaki ia ʻae tupenu mahuʻinga mo maʻa, \v 60 ‌ʻO ne fakatokoto ia ʻi hono fonualoto foʻou, ʻaia naʻa ne tā ʻi he loto maka: pea filifilihi ʻe ia ʻae maka lahi ki he matapā ʻoe fonualoto, pea \add toki \add*ʻalu ia. \v 61 Pea naʻe nonofo ai, ʻo hangatonu mai ki he fonualoto, ʻa Mele Makitaline, pea mo e Mele ʻe taha. \p \v 62 ¶ Pea ʻi he pongipongi, ʻaia naʻe feholoi mo e \add ʻaho \add*teuteu, naʻe haʻu fakataha kia Pailato ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau Fālesi, \v 63 ‌ʻonau pehē, “ʻEiki, ʻoku mau manatu naʻe lea ʻae kākā na ʻi heʻene kei moʻui, ‘Ka hili ʻae ʻaho ʻe tolu te u toetuʻu hake.’ \v 64 Ko ia ke ke fekau ke leʻohi maʻu ʻae fonualoto, ʻo hoko ki hono ʻaho tolu, telia naʻa haʻu ʻene kau ākonga ʻi he pō, ʻo kaihaʻasi ia, pea nau tala ki he kakai, ‘Kuo toetuʻu ia mei he mate: pea ʻe kovi lahi ai ʻae kākā ki mui ni ʻi he ʻuluaki.’ \v 65 Pea pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “ʻOku ai hoʻomou kau leʻo: mou ō, ʻo faʻiteliha ki hono ngaohi ke maʻu.” \v 66 Pea naʻa nau ʻalu, ʻo ngaohi ke maʻu ʻae fonualoto, ʻo pulusi ʻae maka, pea \add fakanofo \add*ʻae leʻo. \c 28 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻae toetuʻu ʻa Kalaisi ʻe he ʻāngelo ki he ongo fefine. 9 ʻOku ne fakahā ʻe ia kiate kinaua. 11 ʻOku foaki ʻae ngaahi paʻanga ʻe he kau taulaʻeiki lahi ki he kau tau, ke nau tala naʻe kaihaʻasi ia mei he fonualoto. 16 Ko e fakahā ʻa Kalaisi ki heʻene kau ākonga, 19 ʻO ne fekau atu ʻakinautolu ke nau papitaiso, mo akonakiʻi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē.\it* \p \v 1 Pea kuo hili ʻae Sāpate, pea kamata hoko ʻae ʻuluaki \add ʻaho \add*ʻoe uike, mo ʻene omi ʻa Mele Makitaline, mo e Mele ʻe taha, ke vakai ki he fonualoto. \v 2 Pea ʻiloange, naʻe mofuike lahi: he naʻe ʻalu hifo ʻae ʻāngelo ʻae ʻEiki mei he langi, pea ne filifilihi ʻae maka mei he matapā, pea hekeheka ai. \v 3 Naʻe tatau hono mata mo e ʻuhila, pea hinehina hono kofu ʻo hangē ko e ʻuha hinehina. \v 4 Pea naʻe tetetete ʻae kau leʻo ʻi he manavahē kiate ia, ʻonau liliu ʻo hangē ko e kau mate. \v 5 Pea lea ʻae ʻāngelo ki he ongo fafine, ʻo pehēange, “ʻOua naʻa mo manavahē ʻakimoua: he ʻoku ou ʻilo ʻoku mo kumi ʻa Sisu, ʻaia naʻe tutuki ki he ʻakau. \v 6 ‌ʻOku ʻikai ʻi heni ia: he kuo toetuʻu, ʻo hangē ko ʻene lea. Mo omi, ʻo mamata ki he potu naʻe tokoto ai ʻae ʻEiki. \v 7 Pea mo ō ke vave, ʻo tala ki heʻene kau ākonga ‘kuo toetuʻu ia mei he mate; pea vakai, ʻoku ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kimoutolu ki Kaleli: te mou mamata kiate ia ʻi ai:’ vakai, kuo u tala ia kiate kimoua.” \v 8 Pea ne na ō leva mei he fonualoto, ʻi he manavahē mo e fiefia lahi, ʻo na feleleʻi ke fakahā mai ki heʻene kau ākonga. \p \v 9 ¶ Pea ʻi heʻena ʻalu ke tala ki heʻene kau ākonga, ʻiloange, kuo fakafetaulaki mai ʻa Sisu kiate kinaua, ʻo ne pehē, “Siʻotoʻofa.” Pea naʻa na omi ʻo puke hono vaʻe, ʻo hū kiate ia. \v 10 Pea toki pehē ai ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻOua ʻe manavahē: ʻalu ʻo tala ki hoku ngaahi kāinga ke nau ʻalu ki Kaleli, pea te nau mamata ai kiate au.” \p \v 11 ¶ Pea ʻi heʻena ō, vakai, naʻe haʻu ki he kolo ʻae niʻihi ʻoe kau leʻo, ʻo fakahā ki he kau taulaʻeiki lahi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kuo fai. \v 12 Pea kuo fakataha ʻakinautolu mo e kau mātuʻa, pea hili ʻenau fakakaukau, naʻa nau ʻoatu ʻae ngaahi paʻanga lahi ki he kau tau, \v 13 ‌ʻonau pehē, “Mou lea, \add ʻo pehē\add*, ‘Naʻe haʻu ʻene kau ākonga ʻi he pō, ʻo kaihaʻasi ia lolotonga ʻemau mohe.’ \v 14 Pea kapau ʻe ongo atu ʻae meʻa ni ki he pule, te mau fakalotoʻi ia, kae maluʻi ʻakimoutolu.” \v 15 Ko ia naʻa nau toʻo ai ʻae ngaahi paʻanga, ʻonau fai ʻo hangē ko hono akonekina ʻakinautolu: pea ʻoku maʻu ʻae tala ni ʻi he kakai Siu ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \p \v 16 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻae kau ākonga ʻe toko hongofulu ma tokotaha ki Kaleli, ki he moʻunga ʻaia naʻe fakahā ʻe Sisu kiate kinautolu. \v 17 Pea kuo nau mamata kiate ia, pea nau hū kiate ia: ka naʻe fakataʻetaʻetui ʻae niʻihi. \v 18 Pea haʻu ʻa Sisu ʻo lea kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kuo tuku kiate au ʻae mālohi kotoa pē ʻi he langi mo māmani. \v 19 Ko ia ke ʻalu ʻakimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻakinautolu ʻi he huafa ʻoe Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni: \v 20 ‌ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia kuo u fekau kiate kimoutolu: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻuaipē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” ʻEmeni.