\id LUK \h Luke \toc1 Ko E Ongoongolelei Naʻe Tohi E Luke \toc2 Luke \toc3 Lk \mt2 KO E ONGOONGOLELEI \mt3 NAʻE TOHI E \mt1 LUKE \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e tala teuteu kia Tiofilusi. 5 Ko e tuituʻia ʻo Sione ko e Papitaiso, 26 Pea mo Kalaisi. 39 Ko e kikite ʻa ʻIlisapeti, mo Mele, kia Kalaisi. 57 Ko e fāʻeleʻi mo e kamu ʻa Sione. 67 Ko e kikite ʻa Sakalaia kia Kalaisi, 76 Pea kia Sione\it* \p \v 1 Ko e meʻa ʻi he fai ʻe he tokolahi ke tohi fakaholo hono fakamatala ʻoe ngaahi meʻa ko ia ʻoku tui moʻoni ki ai ʻiate kitautolu, \v 2 ‌ʻO hangē ko ia kuo tuku mai kiate kitautolu, ʻekinautolu naʻe mamata pau \add ki ai\add*, pea hoko ko e kau faifekau ʻoe folofola, talu hono kamataʻanga; \v 3 ‌ʻE Tiofilusi lelei, ko e meʻa ʻi heʻeku kumi fakatotolo ki he meʻa kotoa pē talu hano kamataʻanga, ʻoku ou loto ai ke u tohi fakaholo atu ia kiate koe, \v 4 Koeʻuhi ke ke ʻilo hono moʻoni ʻoe ngaahi meʻa ko ia, ʻaia kuo akonekina ai koe. \p \v 5 ¶ NAʻE ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Helota, ko e tuʻi ʻo Siutea, ʻae taulaʻeiki ʻe taha, ʻi he lakanga ʻo ʻApia, ko Sakalaia hono hingoa: pea ko hono uaifi naʻe mei he ngaahi ʻofefine ʻo ʻElone, pea ko ʻIlisapeti hono hingoa. \v 6 Pea naʻa na angatonu fakatouʻosi pe he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻo na ʻalu taʻehala ʻi he ngaahi fekau mo e tuʻutuʻuni kotoa pē ʻae ʻEiki. \v 7 Pea naʻe ʻikai haʻana tama, koeʻuhi naʻe paʻa ʻa ʻIlisapeti, pea kuo na motuʻa fakatouʻosi pe. \v 8 Pea pehē, ʻi heʻene fai ki he ngāue fakataulaʻeiki, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻi he lakanga ʻo hono vahe, \v 9 Ko hono lakanga, ʻo hangē ko hono anga ʻoe ngāue fakataulaʻeiki, ke tutu ʻae meʻa namu lelei ʻi heʻene hū ki he potu tapu ʻae ʻEiki. \v 10 Pea naʻe lotu ʻae fuʻu kakai kotoa pē ʻituʻa, ʻi he lolotonga \add ʻae tutu \add*ʻoe ʻakau namu lelei. \v 11 Pea naʻe hā mai kiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, ʻoku tuʻu ia ʻi he potu fakatoʻomataʻu ʻoe ʻesifeilaulau ʻoe ʻakau namu lelei. \v 12 Pea tāfuʻua ʻa Sakalaia ʻi heʻene mamata \add ki ai\add*, pea tō kiate ia ʻae manavahē. \v 13 Ka naʻe pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Sakalaia, ʻoua te ke manavahē, he kuo tau hoʻo lotu; pea ʻe fāʻeleʻi ʻe ho uaifi ko ʻIlisapeti, ʻae tama kiate koe, pea te ke ui hono hingoa ko Sione. \v 14 Pea te ke maʻu ai ʻae fiefia mo e nekeneka; pea ʻe fiefia ʻae tokolahi ʻi heʻene fanauʻi. \v 15 Koeʻuhi ʻe lahi ia ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki, pea ʻe ʻikai te ne inu ʻae uaine pe ha inu fakakona; pea ʻe fonu ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻio, mei he manāva ʻo ʻene faʻē. \v 16 Pea ʻe fakatafoki ʻe ia ʻae tokolahi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki he ʻEiki ko honau ʻOtua. \v 17 Pea ʻe muʻomuʻa ia ʻiate ia ʻi he anga mo e mālohi ʻo ʻIlaisiā, ‘Ke fakatafoki ʻae loto ʻoe mātuʻa ki he fānau,’ mo e talangataʻa ki he poto ʻoe angatonu; ke teuʻi ʻae kakai ke lelei maʻae ʻEiki.” \v 18 Pea pehē ʻe Sakalaia ki he ʻāngelo, “Te u ʻilo ʻi he hā ʻae meʻa ni? He ko e tangata motuʻa au, pea kuo lahi ʻae taʻu ʻo hoku uaifi.” \v 19 Pea lea ʻae ʻāngelo, ʻo pehēange kiate ia, “Ko au Kepaleli, ʻoku ou tuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea kuo fekau au ke u lea kiate koe, mo fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa fakafiefia ni. \v 20 Pea vakai, te ke noa koe, ʻe ʻikai te ke faʻa lea, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe hoko ai ʻae ngaahi meʻa ni, ko e meʻa ʻi hoʻo taʻetui ki heʻeku ngaahi lea, ʻaia ʻe fakamoʻoni ʻi hono kuonga.” \p \v 21 Pea naʻe tatali ʻae kakai kia Sakalaia, pea naʻa nau ofo ʻi heʻene tuai mai mei he potu tapu. \v 22 Pea kuo haʻu ia kituʻa, pea ʻikai te ne faʻa lea kiate kinautolu: pea nau ʻilo ai kuo hā mai ha meʻa kiate ia ʻi he potu tapu: he naʻe kamokamo ia kiate kinautolu, pea taʻelea. \v 23 Pea pehē, ʻi he \add toki \add*hili ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻene ngāue, naʻe ʻalu ia ki hono fale. \v 24 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, naʻe tuituʻia ʻa hono uaifi ko ʻIlisapeti, pea naʻe nofo ia ʻi he lilo, ʻi he māhina ʻe nima, ʻo ne pehē, \v 25 “Kuo fai pehē ʻe he ʻEiki kiate \add au\add*, ʻi he ngaahi ʻaho naʻa ne vakaiʻi \add au\add*, ke toʻo \add ʻiate au \add*hoku manukiʻanga ʻi he kakai.” \v 26 Pea ʻi hono ono ʻoe māhina, naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻae ʻāngelo ko Kepaleli ki he kolo ʻe taha ʻi Kāleli, ko Nāsaleti hono hingoa, \v 27 ki ha tāupoʻou ʻi he fale ʻo Tevita, kuo fakanofo ki he tangata naʻe hingoa ko Siosefa; pea ko e hingoa ʻoe tāupoʻou ko Mele. \v 28 Pea haʻu ʻae ʻāngelo kiate ia, ʻo ne pehē, “Siʻotoʻofa, ʻoku ke ʻofeina lahi, ʻoku ʻiate koe ʻae ʻEiki: ʻoku ke monūʻia ʻi he fefine \add fulipē\add*.” \v 29 Pea kuo mamata ia \add ki ai\add*, pea tāfuʻua ia ʻi heʻene lea, mo ne fifili ʻi hono loto, pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe fetapa ko ia. \v 30 Pea pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Mele, ʻoua ʻe manavahē: he ʻoku ke ʻofeina mei he ʻOtua. \v 31 Pea vakai, te ke tuituʻia ʻi \add ho \add*manāva, pea fāʻeleʻi ʻae tama, pea ke ui hono huafa ko Sisu. \v 32 Pea ʻe lahi ia, pea ʻe ui ia ko e ʻAlo ʻoe Fungani Māʻolunga; ʻe ange kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻae nofoʻa ʻo ʻene tamai ko Tevita: \v 33 Pea ʻe pule ia ki he fale ʻo Sēkope ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻene pule.” \v 34 Pea pehē ʻe Mele ki he ʻāngelo, “ʻE fēfē ai ʻae meʻa ni, heʻeku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?” \v 35 Pea lea ʻae ʻāngelo, ʻo pehēange kiate ia, “ʻE hoko mai ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate koe, pea ʻe fakamalū koe ʻe he mālohi ʻoe Fungani Māʻolunga; pea ko ia foki ʻe ui ai ʻae hako māʻoniʻoni te ke fāʻeleʻi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua. \v 36 Pea vakai, ko ho kāinga ko ʻIlisapeti, kuo tuituʻia ia ʻi he tama ʻi heʻene motuʻa: pea ko hono ono mahina eni ʻo ia naʻe ui koe paʻa. \v 37 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtua.” \v 38 Pea pehē ʻe Mele, “Vakai, ko e kaunanga \add au \add*ʻae ʻEiki; ke hoko mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo lea. Pea naʻe ʻalu ʻae ʻāngelo ʻiate ia.” \v 39 Pea tuʻu hake ʻa Mele, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻo ʻalu fakavave ki he fonua moʻunga, ki ha kolo ʻo Siuta; \v 40 Pea naʻe hū ia ki he fale ʻo Sakalaia, ʻo fetapa kia ʻIlisapeti. \v 41 Pea naʻe pehē, kuo fanongo ʻa ʻIlisapeti ki he fetapa ʻa Mele, pea hopohopo ʻae tama ʻi hono manāva; pea fakafonu ʻa ʻIlisapeti ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni: \v 42 Pea naʻe lea ʻaki ʻe ia ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē, “ʻOku ke monūʻia koe ʻi he fefine \add kotoa pē \add*pea ʻoku monūʻia mo e fua ʻo ho manāva. \v 43 Pea ʻoku fēfē nai eni kiate au, koeʻuhi kuo haʻu ʻae faʻē ʻa hoku ʻEiki kiate au? \v 44 Pea vakai, kuo ongo leva ʻae leʻo ʻa hoʻo fetapa ki hoku telinga, pea hopohopo fiefia ʻae tama ʻi hoku manāva. \v 45 Pea ʻoku monūʻia ʻaia kuo tui: koeʻuhi ʻe fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa ko ia ʻaia naʻe fakahā kiate ia mei he ʻEiki.” \p \v 46 ¶ Pea pehē ʻe Mele, \q1 “ʻOku fakahikihiki ʻae ʻEiki ʻe hoku laumālie, \q2 \v 47 Pea ʻoku fiefia hoku laumālie ʻi he ʻOtua ko hoku fakamoʻui. \q2 \v 48 He kuo ne vakai ʻe ia ʻae vaivai ʻa ʻene kaunanga: \q1 Vakai, ngata mei he ʻaho ni ʻe ui au ko e monūʻia ʻe he ngaahi toʻutangata kotoa pē. \q2 \v 49 He ko ia ʻoku māfimafi kuo ne fai kiate au ʻae ngaahi meʻa lahi; \q2 pea ʻoku māʻoniʻoni hono huafa. \q2 \v 50 Pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻoku manavahē kiate ia ʻa ʻene ʻaloʻofa Mei he toʻutangata ki he toʻutangata. \q1 \v 51 Kuo fakahā mai ʻe ia ʻae mālohi ʻo hono nima; \q2 Pea kuo veteki ʻe ia ʻae laukau ʻi he ngaoʻi ʻa honau loto. \q1 \v 52 Kuo fakahifo ʻe ia ʻae mālohi mei he ngaahi nofoʻanga, \q2 Pea kuo ne hakeakiʻi ʻakinautolu naʻe māʻulalo. \q1 \v 53 Kuo fakamākona ʻe ia ʻae fiekaia, ʻaki ʻae ngaahi meʻa lelei; \q2 Ka ne tekeʻi atu ʻae maʻumeʻa ke masiva. \q1 \v 54 Kuo tokoni ʻe ia ʻa ʻene tamaioʻeiki ko ʻIsileli, ʻI heʻene manatu ki he ʻaloʻofa; \q2 \v 55 Kia ʻEpalahame, mo hono hako ʻo lauikuonga, \q2 ʻO hangē ko ʻene lea ki heʻetau ngaahi tamai.” \p \v 56 Pea naʻa na nonofo mo Mele ʻi he māhina nai ʻe tolu, pea \add toki \add*ʻalu ia ki hono fale. \v 57 Pea kuo hokosia ʻae ʻaho ke fāʻele ai ʻa ʻIlisapeti; pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻae tama. \v 58 Pea fanongo ʻa hono kaungāʻapi mo hono kāinga, kuo fakahā ʻe he ʻEiki ʻae ʻaloʻofa lahi kiate ia; pea nau fiefia mo ia. \v 59 Pea pehē, ʻi hono ʻaho valu naʻa nau omi ke kamu ʻae tamasiʻi; pea naʻa nau ui ia ko Sakalaia, ʻo hangē ko e hingoa ʻo ʻene tamai. \v 60 Pea leaange ʻene faʻē, ʻo ne pehē, “ʻE ʻikai, kae ui ia ko Sione.” \v 61 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai hao kāinga ʻoku ui ʻi he hingoa ko ia.” \v 62 Pea nau kamokamo ki heʻene tamai, pe ko e hā hono loto ke ui ia. \v 63 Pea ne meʻa ke ʻomi ʻae tohiʻanga, pea tohi ʻe ia, ʻo pehē, “Ko Sione hono hingoa.” Pea naʻa nau ofo ai kotoa pē. \v 64 Pea matoʻo leva hono ngutu, pea mo hono ʻelelo, pea lea ia ʻo fakamālō ki he ʻOtua. \v 65 Pea naʻe tō ʻae manavahē ki he kakai kotoa pē naʻa nau nonofo ʻi he potu ko ia: pea naʻe ongoongoa ai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻi he fonua moʻunga kotoa pē ʻo Siutea. \v 66 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki ai, naʻa nau fifili ʻi honau loto, mo pehē, “ʻE fēfē nai ʻae anga ʻae tama ni!” Pea naʻe ʻiate ia ʻae nima ʻoe ʻEiki. \v 67 Pea naʻe fakafonu ʻa ʻene tamai ko Sakalaia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea kikite ia, ʻo pehē, \q1 \v 68 “Fakafetaʻi ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; \q2 He kuo ne ʻaʻahi mo huhuʻi ʻa hono kakai, \q1 \v 69 Pea kuo ne fokotuʻu ʻe ia ʻae mālohi ʻoe fakamoʻui kiate kitautolu, ʻI he fale ʻo ʻene tamaioʻeiki ko Tevita; \q2 \v 70 ‌ʻO hangē ko ʻene folofola ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni, Naʻe ai talu ʻae tupuʻanga ʻo māmani: \q2 \v 71 Koeʻuhi ke fakamoʻui ʻakitautolu mei hotau ngaahi fili, Mo e nima ʻokinautolu kotoa pē ʻoku fehiʻa kiate kitautolu; \q1 \v 72 Ke fakamoʻoni ʻae ʻaloʻofa ki heʻetau mātuʻa, \q2 Mo manatu ki heʻene fuakava māʻoniʻoni; \q1 \v 73 ‌ʻAe fuakava ʻaia naʻa ne fuakava ʻaki ki heʻetau tamai ko ʻEpalahame, \q2 \v 74 Ke tuku ʻe ia kiate kitautolu, Ke tau hao mei he nima ʻo hotau ngaahi fili, \q2 Pea tau tauhi ia taʻemanavahē, \q2 \v 75 ‌ʻI he māʻoniʻoni mo e angatonu ʻi hono ʻao, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻui. \q1 \v 76 Pea ko koe, ʻe tama, ʻe ui koe ko e palōfita ʻoe Fungani Māʻolunga: \q2 He te ke muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki ke teuteu hono hala; \q2 \v 77 Ke fakaʻilo ʻae fakamoʻui ki hono kakai ʻi he fakamolemole ʻo ʻenau hia, \q1 \v 78 Ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ongongofua ʻa hotau ʻOtua; \q2 ʻAia kuo hoko mei ai ʻae hengihengi ʻoe ʻaho mei ʻolunga kiate kitautolu, \q2 \v 79 Ke fakamaama kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fakapoʻuli mo e ʻata ʻoe mate, \q2 Ke fakahinohino hotau vaʻe ki he hala ʻoe fiemālie.” \p \v 80 Pea naʻe tupu ʻae tama, pea fakaʻaʻau ʻo mālohi ʻi he laumālie, pea naʻa ne ʻi he toafa ʻo aʻu ki he ʻaho naʻa ne fakahā ai ia ki ʻIsileli. \c 2 \cd \it 1 ʻOku pule ʻa ʻAokositusi ke tohi ʻae kakai. 6 ʻOku fāʻeleʻi ʻa Kalaisi. 8 ʻOku fakahā ia ʻe he ʻāngelo ki he kau tauhimanu. 13 ʻOku fakamālō ai ʻae kau ʻāngelo tokolahi. 21 ʻOku kamu ʻa Kalaisi. 22 ʻOku fakamaʻa ʻa Mele. 28 ʻOku kikite ʻa Simione mo ʻAna kia Kalaisi: 40 ʻOku tupulaki ia ʻi he poto, 46 ʻOku nau alea mo e kau akonaki ʻi he falelotu lahi, 51 ʻOku anganofo ia ki heʻene mātuʻa.\it* \p \v 1 Pea pehē, naʻe fai ʻae fono ʻe Sisa ʻAokositusi, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ke tohi ʻae kakai kotoa pē ʻoe puleʻanga. \v 2 (Pea naʻe fuofua fai ʻae tohi ni ʻi he pule ʻa Kilinio ʻi Silia.) \v 3 Pea naʻe taki taha ʻalu ʻae kakai kotoa pē ki hono potu, ke tohi ai ia. \v 4 Pea ʻalu hake foki ʻa Siosefa mei Kāleli, mei he kolo ko Nāsaleti, ki Siutea, ki he Kolo ʻo Tevita, ʻoku ui ko Petelihema; (he naʻa ne ʻoe fale mo e faʻahinga ʻo Tevita;) \v 5 Ke tohi ia mo hono uaifi ko Mele, naʻe fakanofo, kuo feitama ia. \v 6 Pea naʻe lolotonga ʻena ʻi ai, pea pehē, kuo kakato hono ngaahi ʻaho ke fāʻele ai ia. \v 7 Pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻae tama ko hono ʻolopoʻou, pea ne takatakai ʻaki ia ʻae kofu, ʻo fakatokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻoe manu; koeʻuhi naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale talifononga. \v 8 Pea naʻe ʻi he fonua ko ia ʻae kau tauhi sipi ʻoku nofo ʻi he ngoue, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipi ʻi he poʻuli. \v 9 Pea ʻiloange, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ʻāngelo ʻae ʻEiki, pea malama ʻae nāunau ʻoe ʻEiki ʻo takatakai ʻakinautolu: pea naʻa nau manavahē ʻaupito. \v 10 Pea pehē ʻe he ʻāngelo kiate kinautolu, “ʻOua ʻe manavahē: vakai, he ʻoku ou ʻomi kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei ʻoe fiefia lahi, ʻaia ʻe hoko ki he kakai fulipē. \v 11 He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni, ʻi he Kolo ʻo Tevita, ʻae Fakamoʻui, ʻaia ko Kalaisi ko e ʻEiki. \v 12 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate kimoutolu; te mou ʻilo ʻae tamasiʻi kuo takatakai ʻaki ia ʻae kofu, pea tokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻoe manu.” \v 13 Pea fakafokifā pe kuo ʻi he ʻāngelo ʻae tokolahi ʻoe kau ʻāngelo mei he langi, ʻonau fakamālō ki he ʻOtua, ʻo pehē, \q1 \v 14 “Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolunga, \q2 Pea ʻi māmani ʻae melino, ko e ʻofa ki he kakai.” \p \v 15 Pea pehē, ʻi he liliu ange ʻae kau ʻāngelo ki he langi meiate kinautolu, naʻe fepehēʻaki ʻe he kau tauhi sipi, “Ke tau ō eni ki Petelihema, ʻo mamata ki he meʻa ni kuo fai, ʻaia kuo fakahā mai ʻe he ʻEiki kiate kitautolu.” \v 16 Pea naʻa nau omi fakavave, ʻo ʻilo ʻa Mele, mo Siosefa, mo e tama ʻoku tokoto ʻi he ʻaiʻanga kai ʻoe manu. \v 17 Pea kuo nau mamata, pea nau ongoongoa ʻae lea naʻe fakahā kiate kinautolu ʻi he tama ni. \v 18 Pea ofo ai ʻakinautolu kotoa pē naʻe fanongo ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahā ʻe he kau tauhi sipi kiate kinautolu. \v 19 Ka naʻe faʻoa ʻe Mele ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki hono loto, ʻo fifili ki ai. \v 20 Pea naʻe liu mai ʻae kau tauhi sipi, ʻo fakamālō mo fakafetaʻi ki he ʻOtua, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo nau fanongo mo mamata ai, ʻo hangē ko ia ne fakahā kiate kinautolu. \v 21 Pea ʻi heʻene kakato ʻae ʻaho ʻe valu naʻe kamu ʻae tama, pea ui hono huafa ko Sisu, ʻaia naʻe fakahingoa ʻe he ʻāngelo kae teʻeki tuituʻia ia ʻi he manāva. \v 22 Pea kuo hili ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻena fakamaʻa, ʻo fakatatau ki he fono ʻa Mōsese, naʻa nau ʻomi ia ki Selūsalema ke ʻatu \add ia \add*ki he ʻEiki; \v 23 (ʻO hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻae ʻEiki, “Ko e tama kotoa pe, ʻae ʻolopoʻou, ʻe ui ia ko e tapu ki he ʻEiki;”) \v 24 Pea ke ʻatu ʻae feilaulau, ʻo fakatatau mo ia ʻoku fakahā mai ʻi he fono ʻae ʻEiki, “Ko e ongo kulukulu, pe ko e lupe mui ʻe ua.” \v 25 Pea vakai, naʻe ʻi Selūsalema ʻae tangata, ko Simione hono hingoa; pea naʻe angatonu ʻae tangata ko ia mo faʻa lotu, mo tatali ki he fiemālieʻanga ʻo ʻIsileli: pea naʻe ʻiate ia ʻae Laumālie Māʻoniʻoni. \v 26 Pea naʻe fakahā mai kiate ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻe ʻikai mate ia, kaeʻoua ke ne mamata ki he Kalaisi ʻae ʻEiki. \v 27 Pea haʻu ia ʻi he Laumālie ki he falelotu tatau ki hono anga ʻoe fono, \v 28 Naʻa ne toki toʻo hake ia ʻi hono nima, pea fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻo ne pehē, \q1 \v 29 “ʻE ʻEiki, ko eni, ʻoku ke tukuange ʻa hoʻo tamaioʻeiki \q2 ke fononga ʻi he fiemālie, ʻO hangē ko hoʻo folofola: \q1 \v 30 He kuo mamata ʻa hoku mata ki hoʻo fakamoʻui, \q2 \v 31 ‌ʻAia kuo ke teuteu ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē; \q1 \v 32 Ko e maama ke fakamaamaʻaki ʻae Senitaile, \q2 Mo e nāunau ʻo hoʻo kakai ko ʻIsileli.” \p \v 33 ¶ Pea ofo ʻa Siosefa mo ʻene faʻē ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahā ʻiate ia. \v 34 Pea tāpuakiʻi ʻe Simione ʻakinaua, ʻo ne pehē ki heʻene faʻē ko Mele, “Vakai, kuo fokotuʻu ʻae tamasiʻi ni ko e tūkiaʻanga mo e toetuʻuʻanga ʻoe tokolahi ʻi ʻIsileli pea ko e fakaʻilonga ke lea kovi \add ki ai\add*; \v 35 koeʻuhi ke hā ai ʻae ngaahi mahalo ʻoe loto ʻoe tokolahi: (ʻio, ʻe tui pea ʻasi ʻae heletā ʻi ho laumālie foki.”) \v 36 Pea naʻe ʻi ai ʻae fefine palōfita ko ʻAna, ko e ʻofefine ʻo Fanueli, ʻi he faʻahinga ʻo ʻAsa: naʻe lahi hono motuʻa, pea naʻa na nonofo mo \add hono \add*husepāniti ʻi he taʻu ʻe fitu talu ʻene tāupoʻou; \v 37 ka ka nofo ai pe ia ko e fefine ia kuo mate hono husepāniti, pea kuo valungofulu ma fā ʻae taʻu \add ʻo ʻene motuʻa\add*, pea ne ʻikai mahuʻi ia mei he falelotu lahi, ka naʻa ne ngāue ʻi he ʻaukai mo e faʻa lotu he pō mo e ʻaho. \v 38 Pea ʻi heʻene haʻu ʻo feʻunga mo ia, naʻa ne ʻatu foki ʻae fakafetaʻi ki he ʻEiki, ʻo ne fakahā ia kiate kinautolu kotoa pē naʻe tatali ki he huhuʻi ʻi Selūsalema. \v 39 Pea hili ʻena fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo fakatatau ki he fono ʻae ʻEiki, naʻa nau foki mai ki Kāleli, ki hona kolo ko Nāsaleti. \v 40 Pea tupu ʻae tamasiʻi, pea mālohi ʻi he laumālie, pea fonu ia ʻi he poto: pea naʻe ʻiate ia ʻae ʻofa ʻae ʻOtua. \v 41 Pea naʻe ʻalu ʻene mātuʻa ʻi he taʻu kotoa pē ki Selūsalema, ki he kātoanga \add ʻoe Lakaatu\add*. \v 42 Pea kuo hongofulu ma ua hono taʻu, pea nau ō hake ki Selūsalema, ʻo hangē ko hono anga ʻoe kātoanga. \v 43 Pea kuo nau fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho, ka ʻi heʻenau liliu mai, naʻe nofo pe ʻae tama ko Sisu ʻi Selūsalema: pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe Siosefa mo ʻene faʻē. \v 44 Ka naʻe mahalo ʻakinaua ʻoku ʻi he fononga ia, pea fononga ʻi he ʻaho ʻe taha; pea \add toki \add*kumi ia ʻi hona kāinga mo e kau fononga. \v 45 Pea ʻi he ʻikai te na ʻilo ia, naʻa na foki atu ki Selūsalema, ko hono kumi. \v 46 Pea pehē, kuo hili ʻae ʻaho ʻe tolu, pea na \add toki \add*ʻilo ia ʻi he falelotu lahi, ʻoku nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻoe kau akonaki, ʻo fakafanongo kiate kinautolu, mo fakafehuʻi kiate kinautolu. \v 47 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo kiate ia, naʻa nau ofo ʻi heʻene poto mo ʻene tali ʻae fehuʻi. \v 48 Pea ʻi heʻena mamata kiate ia, ne na ofo ai ʻaupito: pea pehē ʻe heʻene faʻē kiate ia, “Tama, ko e hā kuo ke fai pehē ai kiate kimaua? Vakai, ko hoʻo tamai mo au kuo ma kumi koe ʻi he mamahi.” \v 49 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Ko e hā ʻoku mo kumi ai au? ʻIkai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻae ngāue ʻa ʻeku Tamai?” \v 50 Ka naʻe ʻikai te na ʻilo \add hono ʻuhinga \add*ʻoe lea ne ne lea ʻaki kiate kinaua. \v 51 Pea ʻalu hifo ia mo kinaua, ʻo hoko ki Nāsaleti, pea anganofo ia kiate kinaua: ka naʻe faʻo ʻe heʻene faʻē ʻae ngaahi lea ni kotoa pē ki hono loto. \v 52 Pea tupulaki ʻae poto ʻia Sisu mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtua mo e tangata. \c 3 \cd \it 3 Ko e malanga mo e papitaiso ʻa Sione: 15 Ko ʻene fakamoʻoni kia Kalaisi. 20 ʻOku fakamamahiʻi ʻe Helota ʻa Sione. 21 ʻOku papitaiso ʻa Kalaisi, pea fakamoʻoni ki ai mei he langi. 23 Ko e motuʻa, mo e hohoko ʻa Kalaisi meia Siosefa ʻo fai hake kia ʻAtama.\it* \p \v 1 Pea ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa Taipiliusi Sisa, ko e ʻeiki pule ʻa Ponito Pailato ʻi Siutea, pea tuʻi ai ʻa Helota ʻi Kāleli, pea tuʻi ʻa hono tokoua ko Filipe ʻi ʻAitulia mo e feituʻu ʻo Tilakonite, pea tuʻi ʻa Lisaniasi ʻi ʻApiline, \v 2 Pea ko ʻAnasi mo Kaiafasi ko e ongo taulaʻeiki lahi ʻakinaua, naʻe hoko ʻae folofola ʻae ʻOtua kia Sione ko e foha ʻo Sakalaia ʻi he toafa. \v 3 Pea haʻu ia ki he potu fonua kotoa pē ʻo ofi ki Sioatani, ʻo ne malangaʻaki ʻae papitaiso ʻoe fakatomala ki he fakamolemole ʻoe angahala: \v 4 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻae ngaahi lea ʻae palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, \q1 “Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, \q2 ‘Mou teuteu ʻae hala ʻo Sihova, \q1 pea fakatonutonu hono ʻaluʻanga. \q2 \v 5 ‌ʻE tanu ʻae luo kotoa pē, \q1 ʻE holoki hifo ʻae moʻunga mo e tafungofunga kotoa pē; \q2 Pea ʻe fakatotonu ʻae pikopiko, \q2 Pea ʻe fakatokalelei ʻae ngaahi hala ʻoku tokatāmaki; \q1 \v 6 Pea ʻe mamata ʻae kakai kotoa pē ki he fakamoʻui ʻae ʻOtua.’” \p \v 7 Pea toki pehē ʻe ia ki he kakai kuo ʻalu ange ke nau papitaiso ʻiate ia, “ʻAe fānau ʻae ngata fekai, Ko hai ne ne valoki ʻakimoutolu ke mou puna mei he houhau ʻe haʻu? \v 8 Ko ia mou fakahā ʻae ngaahi fua ʻoku ngali mo e fakatomala, pea ʻoua naʻa lau leva ʻi homou loto, ‘ʻOku mau tamai ʻaki ʻa ʻEpalahame:’ he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku faʻa fai ʻe he ʻOtua ke fakatupu ʻi he ngaahi maka ni ʻae fānau kia ʻEpalahame. \v 9 Pea ko eni foki, kuo tuku ʻae toki ki he tefito ʻoe ngaahi ʻakau: pea ko ia, ka ʻilonga ʻae ʻakau ʻoku ʻikai tupu ai ʻae fua lelei ʻe tā hifo \add ia\add*, ʻo laku ki he afi.” \v 10 Pea fehuʻi ʻae kakai kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā nai te mau fai?” \v 11 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ia ʻoku maʻu ʻae kofutuʻa ʻe ua, ke ne foaki kiate ia ʻoku ʻikai maʻu; pea ko ia ʻoku maʻu ʻae meʻa kai, ke fai pehē \add foki\add*.” \v 12 Pea haʻu foki ʻae kau tānaki tukuhau ke papitaiso, ʻonau pehē kiate ia, “ʻEiki, ko e hā te mau fai?” \v 13 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua naʻa mou maʻu ʻo lahi ʻi he meʻa kuo tuʻutuʻuni maʻamoutolu.” \v 14 Pea fehuʻi foki ʻe he kau tau kiate ia, ʻo pehē; “Pea ko e hā te mau fai?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua naʻa fai fakamālohi ki ha taha, pea ʻoua naʻa lohiakiʻi; pea mou fiemālie ʻi hoʻomou totongi.” \v 15 Pea naʻe lolotonga ʻae ʻamanaki ʻae kakai, mo nau fifili kotoa pē ʻi honau loto kia Sione, pe ko e Kalaisi ia pe ʻikai; \v 16 Pea lea ʻa Sione, ʻo ne pehēange kiate kinautolu kotoa pē, “Ko e moʻoni ʻoku ou papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae vai; ka ʻoku haʻu ʻae tokotaha ʻoku mālohi ʻiate au, pea ʻoku ʻikai taau mo au ke u vete ʻae nonoʻo ʻo hono topuvaʻe: pea ʻe papitaiso ʻaki ʻe ia ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e afi: \v 17 ‌ʻOku ʻi hono nima ʻa hono fohe, pea te ne fakamaʻa ʻaupito hono hahaʻanga, pea ʻe ia ʻae kafukafu ʻaki ʻae afi taʻemate.” \p \v 18 ¶ Pea lahi ʻae meʻa kehekehe naʻa ne malangaʻaki ʻi heʻene enginaki ki he kakai. \v 19 Ka naʻe valoki ʻe ia ʻa Helota ko e tuʻi, koeʻuhi ko Helotiasi ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipe, pea mo e kovi kotoa pē ne fai ʻe Helota. \v 20 Pea ne fakalahi ʻaki ʻae meʻa ni kotoa pē, ʻa ʻene fakahū ʻa Sione ki he fale fakapōpula. \p \v 21 ¶ Pea kuo papitaiso ʻae kakai kotoa pē, pea pehē, ne papitaiso foki mo Sisu, pea ʻi heʻene lotu, ne matoʻo ʻae langi, \v 22 Pea maliu hifo ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate ia ʻo hangē ko e sino ʻoe lupe, pea hoko mai mo e leʻo mei he langi, ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga koe; ʻoku ou fiemālie lahi ʻiate koe.” \p \v 23 ¶ Pea kuo tolungofulu nai ʻae taʻu ʻo Sisu, ʻaia (naʻe ui) ko e foha ʻo Siosefa, ʻaia ko e foha ʻo Helai, \v 24 Ko e foha ia ʻo Matati, ko e foha ia ʻo Livai, ko e foha ia ʻo Melikai, ko e foha ia ʻo Sana, ko e foha ia ʻo Siosefa, \v 25 Ko e foha ia ʻo Matatiasi, ko e foha ia ʻo Emosi, ko e foha ia ʻo Neumi, ko e foha ia ʻo Esilai, ko e foha ia ʻo Naki, \v 26 Ko e foha ia ʻo Mati, ko e foha ia ʻo Matatiasi, ko e foha ia ʻo Semiai, ko e foha ia ʻo Siosefa, ko e foha ia ʻo Siuta, \v 27 Ko e foha ia ʻo Soana, ko e foha ia ʻo Lisa, ko e foha ia ʻo Solopepeli, ko e foha ia ʻo Saletieli, ko e foha ia ʻo Nilai, \v 28 Ko e foha ia ʻo Milikai, ko e foha ia ʻo ʻAtai, ko e foha ia ʻo Kosami, ko e foha ia ʻo Elimotami, ko e foha ia ʻo ʻEa, \v 29 Ko e foha ia ʻo Sose, ko e foha ia ʻo ʻEliesa, ko e foha ia ʻo Solimi, ko e foha ia ʻo Matati, ko e foha ia ʻo Livai, \v 30 Ko e foha ia ʻo Simione, ko e foha ia ʻo Siuta, ko e foha ia ʻo Siosefa, ko e foha ia Sonani, ko e foha ia ʻo Iliakimi, \v 31 Ko e foha ia ʻo Melia, ko e foha ia ʻo Menani, ko e foha ia ʻo Matata, ko e foha ia ʻo Netani, ko e foha ia ʻo Tevita, \v 32 Ko e foha ia ʻo Sese, ko e foha ia ʻo ʻOpeti, ko e foha ia ʻo Poasi, ko e foha ia ʻo Salimoni, ko e foha ia ʻo Neasoni, \v 33 Ko e foha ia ʻo ʻAminitape, ko e foha ia ʻo ʻElami, ko e foha ia ʻo Esiloni, ko e foha ia ʻo Felesi, ko e foha ia ʻo Siuta, \v 34 Ko e foha ia ʻo Sēkope, ko e foha ia ʻo ʻAisake, ko e foha ia ʻo ʻEpalahame, ko e foha ia ʻo Tela, ko e foha ia ʻo Nekoa, \v 35 Ko e foha ia ʻo Seluki, ko e foha ia ʻo Lekoa, ko e foha ia ʻo Feleki, ko e foha ia ʻo Hepa, ko e foha ia ʻo Sala, \v 36 Ko e foha ia ʻo Kēnani, ko e foha ia ʻo ʻAfakisati, ko e foha ia ʻo Semi, ko e foha ia ʻo Noa, ko e foha ia ʻo Lemeki, \v 37 Ko e foha ia ʻo Metusela, ko e foha ia ʻo ʻInoke, ko e foha ia ʻo Seleti, ko e foha ia ʻo Melilieli, ko e foha ia ʻo Kēnani, \v 38 Ko e foha ia ʻo ʻInosi, ko e foha ia ʻo Seti, ko e foha ia ʻo ʻAtama, ko e foha ia ʻoe ʻOtua. \c 4 \cd \it 1 Ko e ʻahiʻahi mo e ʻaukai ʻa Kalaisi. 13 ʻOku ne ikuna ʻae tēvolo: 14 ʻOku fua malanga. 16 ʻOku ofo ʻae kakai ʻo Nāsaleti ʻi heʻene malanga. 33 ʻOku ne fakamoʻui ʻae tokotaha naʻe ulusino ai ʻae tēvolo, 38 Mo e faʻē ʻae uaifi ʻo Pita, 40 Mo e mahaki kehekehe. 41 ʻOku fakamoʻoni ʻae kau tēvolo kia Kalaisi, pea ne valoki ai kiate kinautolu. 43 ʻOku malanga ʻi he ngaahi kolo.\it* \p \v 1 Naʻe liu mai ʻa Sisu mei Sioatani, kuo fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea naʻe tataki \add ia \add*ʻe he Laumālie ki he toafa. \v 2 Pea ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvolo ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu. Pea ko e ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻikai te ne kai ai ha meʻa: pea hili ia, naʻa ne fiekaia. \v 3 Pea pehē ʻe he tēvolo kiate ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fekau ki he maka ni ke liliu ko e mā.” \v 4 Pea leaange ʻa Sisu kiate ia, ʻo pehē, “Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻae ʻOtua.’” \v 5 Pea naʻe ʻave ia ʻe he tēvolo ki he moʻunga māʻolunga, ʻo fakahā fakafokifā pe kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani. \v 6 Pea naʻe pehē ʻe he tēvolo kiate ia, “Te u ʻatu moʻou ʻae mālohi ni kotoa pē, mo hono nāunau: he kuo tuku mai ia kiate au; pea ʻoku ou foaki ia ko ʻeku faʻiteliha. \v 7 Ko ia kapau te ke hū kiate au, ʻe ʻoʻou ia kotoa pē.” \v 8 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate ia, “Sētane, ke ke ʻalu ki hoku tuʻa; he kuo tohi, ‘Ke ke hū kia Sihova ko ho ʻOtua, pea ko ia pe te ke tauhi.’” \v 9 Pea ne ʻomi ia ki Selūsalema, ʻo ne tuku ia ki he tuʻa falelotu lahi, pea pehē kiate ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fakatō koe ʻi heni ki lalo: \v 10 He kuo tohi, \q1 ‘ʻE fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo kiate koe, ke nau tauhiʻi koe; \p \v 11 Pea, \q1 ‘Te nau hapahapai koe, \q2 telia naʻa touʻia ho vaʻe ʻi ha maka.’” \p \v 12 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate ia, “Ka kuo pehē, ‘ʻOua te ke ʻahiʻahi kia Sihova ko ho ʻOtua.’” \p \v 13 Pea kuo fakaʻosi ʻe he tēvolo ʻae ʻahiʻahi kotoa pē, naʻe ʻalu ia ʻiate ia ʻo fuoloa \add siʻi\add*. \p \v 14 ¶ Pea foki atu ʻa Sisu ki Kāleli, ʻi he mālohi ʻoe Laumālie: pea naʻe mafola hono ongoongo ki he potu fonua ko ia kotoa pē. \v 15 Pea ako ia ʻi honau ngaahi falelotu, pea fakamālō ai ʻae kakai fulipē. \v 16 Pea haʻu ia ki Nāsaleti, ʻaia naʻe tupu ai ia: pea hū ia ki he falelotu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai, pea tuʻu hake ke lautohi. \v 17 Pea naʻe ʻatu kiate ia ʻae tohi ʻae palōfita ko ʻIsaia. Pea ʻi heʻene folahi ʻae tohi, naʻa ne ʻilo ʻae potu kuo tohi ai, \add ʻo pehē\add*, \q1 \v 18 “ʻOku ʻiate au ʻae Laumālie ʻo Sihova, \q2 Koeʻuhi kuo ne fakanofo au ke u malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he masiva; \q1 Kuo ne fekau au ke fakamoʻui ʻae loto mafesi, \q2 Ke malangaʻaki ʻae huhuʻi ki he kau pōpula, \q2 Mo e fakaʻā ʻoe kui, \q2 Ke veteange ʻakinautolu kuo lavea, \q2 \v 19 Ke malangaʻaki ʻae taʻu lelei ʻo Sihova.” \p \v 20 Pea ne takai ʻe ia ʻae tohi, ʻo ʻange ki he tauhi, pea nofo hifo. Pea sio fakamamaʻu kiate ia ʻae mata ʻokinautolu kotoa pē naʻe ʻi he falelotu. \v 21 Pea ne fua lea ia kiate kinautolu, “Kuo fakamoʻoni ʻi he ʻaho ni ʻae tohi ko eni ʻi homou telinga.” \v 22 Pea naʻa nau fakamālō kotoa pē kiate ia, ʻonau ofo ʻi he ngaahi lea mālie naʻe ʻalu atu ʻi hono fofonga. Pea naʻa nau pehē, “ʻIkai ko e foha eni ʻo Siosefa?” \p \v 23 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ko e moʻoni te mou lea ʻaki ʻae fakatātā ni kiate au, ‘Faitoʻo, fakamoʻui koe:’ pea ko ia kotoa pē kuo mau fanongo kuo fai ʻi Kapaneume, fai foki ʻi heni ʻi ho fonua.” \v 24 Pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai ha palōfita ʻe ʻofeina ʻi hono fonua. \v 25 Ka ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, naʻe tokolahi ʻae fefine kuo mate honau husepāniti ʻi ʻIsileli, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻIlaisiā, ʻi he lolotonga ʻae tāpuni ʻoe langi, ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono, pea naʻe honge lahi ʻae fonua kotoa; \v 26 Ka naʻe ʻikai fekau ʻa ʻIlaisiā ki ha taha ʻiate kinautolu, ka ki he fefine kuo mate hono husepāniti ʻi Salepita ʻi Saitoni. \v 27 Pea naʻe tokolahi ʻae kilia ʻi ʻIsileli, ʻi he kuonga ʻo ʻIlaisiā ko e palōfita; ka naʻe ʻikai ke fakamaʻa ha taha ʻiate kinautolu, ka ko Neamani ko e Silia.” \v 28 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe ʻi he falelotu, naʻa nau mātuʻaki lili ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, \v 29 ‌ʻO nau tutuʻu, pea kapusi ia kituaʻā kolo, ʻo tataki ia ki he matanga ʻoe moʻunga ʻaia naʻe tuʻu ai ʻenau kolo, koeʻuhi ke nau lī ia ʻi he lilifa ki lalo. \v 30 Ka naʻe ʻalu ia mei honau lotolotonga, pea mole atu ia, \v 31 ‌ʻO ne ʻalu hifo ki Kapaneume, ko e kolo ʻo Kāleli, ʻo ne ako kiate kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate. \v 32 Pea naʻa nau ofo ʻi heʻene akonaki he naʻe lea ia ʻi he mālohi. \p \v 33 ¶ Pea naʻe ʻi he falelotu ʻae tangata, naʻe ʻiate ia ʻae laumālie ʻoe tēvolo ʻuli, pea naʻe kalanga ia, ʻo leʻo lahi, \v 34 ‌ʻO pehē, “ʻE Sisu ʻo Nāsaleti, tuku ai pe; ko e hā ʻakimautolu kiate koe? Kuo ke haʻu ke fakaʻauha ʻakimautolu? ʻOku ou ʻilo koe; ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua.” \v 35 Pea lolomi ia ʻe Sisu, ʻo pehē, “Ke ke fakalongo pe, pea ke haʻu kituʻa ʻiate ia.” Pea kuo lī \add ʻae tangata \add*ʻe he tēvolo ki he haʻohaʻonga pea haʻu ia kituʻa ʻiate ia, pea naʻe ʻikai te ne fakamamahi kiate ia. \v 36 Pea naʻa nau ofo lahi ai kotoa pē, ʻonau fepehēʻaki, “Ko e hā ʻae akonaki ni! He ʻoku ne fekau ʻi he pule mo e mālohi ki he kau laumālie ʻuli, pea ʻoku nau haʻu kituʻa.” \v 37 Pea naʻe mafola hono ongoongo ki he potu kotoa pē ʻoe fonua ko ia. \p \v 38 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ia, mei he falelotu, ʻo hū ki he fale ʻo Saimone. Pea ko e faʻē ʻae uaifi ʻo Saimone kuo pukea ʻi he mofi lahi; pea naʻa nau kole kiate ia koeʻuhi ko ia. \v 39 Pea naʻa ne tuʻu hake kiate ia, ʻo taʻofi ʻae mofi, pea mahuʻi ia: ka ka tuʻu leva ia, ʻo tauhi ʻakinautolu. \p \v 40 ¶ Pea kuo tō ʻae laʻā, pea ko kinautolu kotoa pē naʻe ai haʻanau mahaki ʻi he mahaki kehekehe, naʻe ʻomi ʻakinautolu kiate ia; pea ne hilifaki hono nima kiate kinautolu taki taha, ʻo fakamoʻui ʻakinautolu. \v 41 Pea haʻu kituʻa ʻae kau tēvolo mei he tokolahi, ʻonau kalanga, ʻo pehē, “Ko koe ʻae Kalaisi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.” Pea ne lolomi ʻakinautolu ke ʻoua ʻe fakahā ʻoku nau ʻilo ia ko e Kalaisi. \v 42 Pea kuo ʻaho, pea ʻalu ia, ʻo nofo ʻi ha potu lala: pea kumi ia ʻe he kakai, ʻonau omi kiate ia, pea naʻa nau taʻofia ia, ke ʻoua naʻa ne ʻalu ʻiate kinautolu. \v 43 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku totonu ke u malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ki he ngaahi kolo kehe foki he ko ia kuo fekau ai au.” \v 44 Pea malanga ʻe ia ʻi he ngaahi falelotu ʻo Kāleli. \c 5 \cd \it 1 ʻOku ako ʻe Kalaisi mei he vaka ʻo Pita: 4 ʻI he maʻu ʻae ika lahi naʻa ne fakahā ʻe toutai tangata ʻa Pita: 12 ʻOku ne fakamaʻa ʻae kilia: 16 Ko ʻene lotu ʻi he toafa: 18 Ko e fakamoʻui ʻae taha ʻi he mahaki tete: 27 ʻOku ne ui ʻa Mātiu ko e tānaki tukuhau: 29 ʻOku kai ʻa Sisu mo e angahala, he ko e faitoʻo ki he laumālie: 34 Ko ʻene fakahā ʻae ʻaukai mo e mamahi ʻae kau ʻaposetolo ʻoka ʻalu ia ʻiate kinautolu: 36 Mo e fakatātā ʻae kau ākonga vaivai ki he ngaahi hina mo e kofu motuʻa.\it* \p \v 1 Pea pehē, ʻi heʻene tuʻu ʻi he matātahi ʻo Kenesaleti, naʻe lolofi mai kiate ia ʻae kakai ke fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua. \v 2 Pea mamata ia ki he vaka ʻe ua ʻoku toka ʻi he veʻe ano: ka kuo ʻalu mei ai ʻae kau toutai ika, ʻonau fō honau ngaahi kupenga. \v 3 Pea heka ia ki he vaka ʻe taha, ʻaia naʻe ʻo Saimone, pea ne kole kiate ia ke tukutuku siʻi mei ʻuta. Pea naʻe nofo hifo ia, ʻo akonaki ki he kakai mei he vaka. \p \v 4 ¶ Pea kuo hili ʻene lea, pea pehē ʻe ia kia Saimone, “Maʻu atu ki he loloto, pea ʻaʻau homou ngaahi kupenga koeʻuhi kae fusi hake.” \v 5 Pea lea ʻa Saimone, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kuo mau ngāue ʻanepō ʻo ʻaho, ka naʻe ʻikai maʻu ha meʻa: ka ʻi hoʻo fekau te u ʻaʻau ʻae kupenga.” \v 6 Pea kuo nau fai ia, pea nau maʻu ʻae ngaahi ika ʻo lahi ʻaupito: pea kamata mahae honau kupenga. \v 7 Pea nau taʻalo ki heʻenau kaunga \add toutai ika \add*ʻi he vaka ʻe taha, ke nau haʻu ʻo tokoni ʻakinautolu. Pea naʻa nau omi, ʻo fakapito ʻae vaka fakatouʻosi, pea na kamata ngalo hifo. \v 8 Pea kuo mamata ʻa Saimone Pita, pea fakatōmapeʻe ia ki he tui ʻo Sisu, ʻo ne pehē, “ʻE ʻEiki, ʻalu ʻiate au; he ko e tangata angahala au.” \v 9 He naʻe ofo ia, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻi he ngaahi ika kuo maʻu: \v 10 Pea pehē foki ʻa Semisi, mo Sione ko e ongo foha ʻo Sepeti, ko e kaunga toutai mo Saimone. Pea pehē ʻe Sisu kia Saimone, “ʻOua ʻe manavahē; ngata heni te ke \add toutai \add*tangata.” \v 11 Pea kuo ʻomi honau ongo vaka ki ʻuta, naʻa nau liʻaki kotoa pē, ʻo muimui kiate ia. \p \v 12 ¶ Pea naʻe lolotonga ʻene ʻi he kolo ʻe taha, pea vakai, ko e tangata kuo fonu ʻi he kilia: pea ne mamata kia Sisu, mo tō fakafoʻohifo, ʻo kole kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, kapau ko ho loto ʻoku ke faʻa fakamaʻa au.” \v 13 Pea mafao ʻe ia hono nima, ʻo ala ki ai mo ne pehē, “Ko hoku loto: ke ke maʻa koe.” Pea mahuʻi leva ʻiate ia ʻae kilia. \v 14 Pea ne fekau ia, “Ke ʻoua naʻa tala ki ha taha: kae ʻalu, ʻo fakahā koe ki he taulaʻeiki, mo ke ʻange koeʻuhi ko hoʻo fakamaʻa, ʻo fakatatau \add mo ia \add*naʻe fekau ʻe Mōsese, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.” \v 15 Ka naʻe ʻāsili ai ʻae mafola ʻa hono ongoongo: pea naʻe fakataha ʻae kakai tokolahi ʻaupito ke fanongo, pea koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻi honau ngaahi mahamahaki. \p \v 16 ¶ Pea naʻe ʻalu ia \add mei ai \add*ki he toafa, ʻo lotu ai. \v 17 Pea pehē, ko e ʻaho ʻe taha, ʻi heʻene akonaki, naʻe nofo ai ʻae kau Fālesi mo e kau akonaki ʻi he fono, kuo nau omi mei he potu kakai kotoa pē ʻo Kāleli, mo Siutea, mo Selūsalema: pea naʻe ʻi ai ʻae mālohi ʻoe ʻEiki ke fakamoʻui ʻakinautolu. \p \v 18 ¶ Pea vakai, naʻe ʻomi ʻe he kau tangata ʻae tangata ʻi \add hono \add*mohenga kuo pukea ʻi he mahaki tete: pea naʻa nau feinga pe fēfeeʻi hono lava mai ki loto, ke tuku ʻi hono ʻao. \v 19 Pea kuo ʻikai te nau ʻilo pe fēfeeʻi hono lava mai ki loto, koeʻuhi ko e kakai, naʻa nau ʻohake ia kituʻa fale, ʻo tukutuku hifo ia ʻi he ʻato ʻi he mohenga ki he haʻohaʻonga, ʻi he ʻao ʻo Sisu. \v 20 Pea kuo mamata ʻe ia ki heʻenau tui, pea ne pehē kiate ia, “Tangata, kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahala.” \v 21 Pea fakakaukau leva ʻae kau tangata tohi mo e kau Fālesi, ʻonau pehē, “Ko hai eni ʻoku ne lea fie ʻOtua? Ko hai te ne faʻa fakamolemole ʻae angahala, ka ko e ʻOtua pe?” \v 22 Ka kuo ʻilo ʻe Sisu ʻenau mahalo, pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou femahaloʻaki ai ʻi homou loto? \v 23 He ʻoku faingofua ʻa fē, ke lea, ‘Kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahala;’ pe ko e lea, ‘Tuʻu hake ʻo ʻalu?’ \v 24 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻi he Foha ʻoe tangata ʻae mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻae angahala,” (pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete,) “ʻOku ou pehē atu kiate koe, Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohenga, pea ke ke ʻalu ki ho fale.” \v 25 Pea naʻe tuʻu hake leva ia ʻi honau ʻao, pea ne toʻo mai ʻaia naʻe tokoto ai, ʻo ʻalu ki hono fale, mo fakamālō ki he ʻOtua. \v 26 Pea nau ofo ai kotoa pē, mo nau fakamālō ki he ʻOtua, pea fonu ʻi he manavahē, ʻonau pehē, “Kuo tau mamata ʻi he ʻaho ni ki he ngaahi meʻa foʻou!” \p \v 27 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, pea ʻalu atu ia, ʻo ne mamata ki he tangata tānaki tukuhau, ko Livai hono hingoa, ʻoku nofo ia ʻi he tukuhauʻanga; pea ne pehē kiate ia, “Muimui ʻiate au.” \v 28 Pea tukuange ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē, ʻo tuʻu hake, pea muimui ʻiate ia. \v 29 Pea naʻe fai ʻe Livai ʻae kātoanga lahi kiate ia ʻi hono fale: pea naʻe nofo mo kinautolu ʻae kau tānaki tukuhau tokolahi, mo e kakai niʻihi. \v 30 Ka naʻe lāunga honau kau tangata tohi mo e kau Fālesi ki heʻene kau ākonga, ʻonau pehē, “Ko e hā ʻoku mou kai mo inu fakataha ai mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala?” \v 31 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae faitoʻo kiate kinautolu ʻoku mālōlō; ka ki he mahaki. \v 32 Naʻe ʻikai te u haʻu ke ui ʻae māʻoniʻoni, ka ko e angahala ke fakatomala.” \p \v 33 ¶ Pea nau pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku faʻa ʻaukai mo lotu ai ʻae kau ākonga ʻa Sione, mo kinautolu foki ʻoe kau Fālesi; ka ʻoku kai mo inu ʻakinautolu ʻoku ʻoʻou.” \v 34 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Te mou faʻa pule ke ʻaukai ʻae kāinga ʻoe tangata taʻane, ʻi he kei ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane? \v 35 Ka ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻe ʻave ai ʻae tangata taʻane ʻiate kinautolu, pea ko e ngaahi ʻaho ko ia te nau toki ʻaukai ai.” \p \v 36 ¶ Pea lea ʻaki foki ʻe ia ʻae fakatātā kiate kinautolu; “ʻOku ʻikai ha taha te ne monomono ʻaki ʻae kofu motuʻa ha konga ʻoe kofu foʻou; ka pehē, ʻe hae \add ia \add*ʻe he meʻa foʻou, kaeʻumaʻā ʻoku ʻikai fai tatau ʻae konga foʻou mo e motuʻa \add kofu\add*. \v 37 Pea ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina ʻoku motuʻa; telia naʻa hae ʻe he uaine foʻou ʻae ngaahi hina, pea tafe, pea maumau ʻae ngaahi hina. \v 38 Kae ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina foʻou; pea tolonga ai fakatouʻosi. \v 39 ‌ʻOku ʻikai foki ha tangata kuo inu ʻi he \add uaine \add*motuʻa pea fili leva ia ki he \add uaine \add*foʻou; he ʻoku ne pehē, ‘ʻOku lelei lahi ʻa e \add uaine \add*motuʻa.’” \c 6 \cd \it 1 ʻOku valokiʻi ʻe Kalaisi ʻae kau Fālesi ʻi heʻenau lau ki he Sāpate: 13 ʻOku ne fili ʻae kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua: 17 ʻOku fakamoʻui ʻae mahaki: 20 ʻOku ne malanga ki he kau ākonga he ʻao ʻoe kakai: 27 Pe fēfē ʻetau ʻofa ki hotau ngaahi fili: 46 Ke talangofua ʻi heʻetau fanongo ki he lea: telia naʻa tau hinga ʻi he ʻahiʻahi, ʻo hangē ko e fale kuo langa taʻehanotuʻunga.\it* \p \v 1 Pea ko eni, naʻe ai ha Sāpate, naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi ngoue uite; pea toli ʻe heʻene kau ākonga ʻae fua ʻoe uite, ʻo momosi ʻi honau nima mo nau kai. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻoe Fālesi kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke fai ʻi he ʻaho Sāpate?” \v 3 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Naʻe ʻikai te mou lau ʻaia naʻe fai ʻe Tevita, ʻi heʻene fiekaia, mo kinautolu naʻe ʻiate ia; \v 4 ‌ʻA ʻene hū ki he fale ʻoe ʻOtua, pea ne toʻo ʻo kai ʻae mā ʻoe ʻao, pea ʻange foki kiate kinautolu naʻe ʻiate ia; ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke kai \add ai \add*ka ko e kau taulaʻeiki pe?” \v 5 Mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e Foha ʻoe tangata ko e ʻEiki foki ia ʻoe Sāpate.” \p \v 6 ¶ Pea ʻi he hoko ki he Sāpate foki ʻe taha, naʻe hū ia ki he falelotu ʻo ako ai: pea naʻe ʻi ai ʻae tangata kuo mate hono nima toʻomataʻu. \v 7 Pea lamasi ia ʻe he kau tangata tohi mo e kau Fālesi, pe te ne fakamoʻui ia ʻi he \add ʻaho \add*Sāpate; koeʻuhi ke nau ʻilo ha meʻa ke talakoviʻi ai ia. \v 8 Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau mahalo, pea ne pehē ki he tangata naʻe nima mate, “Tuʻu hake, ʻo tuʻu mai ki loto. Pea naʻe tuʻu hake ia, ʻo tuʻu \add ʻi ai\add*.” \v 9 Pea toki pehē atu ʻe Sisu kiate kinautolu, “Te u fehuʻi kiate kimoutolu ki he meʻa ʻe taha; Ko e hā ʻoku ngofua ke fai ʻi he ʻaho Sāpate, ko e lelei pe ko e kovi! Ko e fakamoʻui pe ko e tāmateʻi?” \v 10 Pea naʻe vakai folia ʻe ia ʻakinautolu kotoa pē, pea pehē ʻe ia ki he tangata, “Mafao atu ho nima.” Pea ne fai ia: pea moʻui hono nima ʻo hangē ko \add hono nima \add*ʻe taha. \v 11 Ka naʻe mātuʻaki lili ʻakinautolu: ʻonau fakakaukau pe ko e hā te nau fai kia Sisu. \p \v 12 ¶ Pea pehē, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻalu hake ia ki ha moʻunga ke lotu, pea lotu ai pe ia ki he ʻOtua ʻi he pō ʻo ʻaho. \v 13 Pea kuo ʻaho hake, pea ne ui kiate ia ʻa ʻene kau ākonga; pea naʻa ne fili ʻiate kinautolu ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻaia foki naʻa ne fakahingoa ko e kau ʻaposetolo; \v 14 Ko Saimone, (naʻa ne fakahingoa ko Pita,) mo ʻAnitelū ko hono tokoua, mo Semisi, mo Sione, mo Filipe, mo Pātolomiu, \v 15 Mo Mātiu, mo Tōmasi, mo Semisi ko e foha ʻo ʻAlefiusi, mo Saimone ʻoku ui ko Selote, \v 16 Mo Siutasi \add ko e tokoua \add*ʻo Semisi, mo Siutasi ʻIsikaliote, ʻaia foki ko e lavaki. \p \v 17 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ia mo kinautolu, ʻo tuʻu ʻi he potu tafangafanga, fakataha mo ʻene kau ākonga, pea naʻe haʻu ʻae kakai tokolahi ʻaupito mei Siutea kotoa pē mo Selūsalema, mo e matātahi ʻo Taia mo Saitoni, ke nau fanongo kiate ia, mo moʻui mei honau ngaahi mahaki; \v 18 Pea mo kinautolu naʻe mamahi ʻi he kau laumālie ʻuli: pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu. \v 19 Pea holi ʻae kakai kotoa pē ke nau ala kiate ia: he naʻe ʻalu ʻiate ia ʻae mālohi, ʻo fakamoʻui kotoa pē. \p \v 20 ¶ Pea tangaki hake ʻe ia hono mata ki heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē, \q1 “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku masiva; \q2 He ʻoku ʻomoutolu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua. \q1 \v 21 “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku fiekaia ni: \q2 Koeʻuhi ʻe fakamākona ʻakimoutolu. \q1 ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku tangi ni: \q2 He te mou kata. \q1 \v 22 “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoka fehiʻa ʻae kakai kiate kimoutolu, Mo fakamavaheʻi ʻakimoutolu \add meiate kinautolu\add*, ʻO taukae \add kiate kimoutolu\add*, Pea lī kituʻa homou hingoa ʻo hangē ko e kovi, Koeʻuhi ko e Foha ʻoe tangata. \q2 \v 23 Mou fiefia ʻi he ʻaho ko ia, Pea hopohopo ʻi he fiefia: Vakai, he ʻoku lahi hoʻomou totongi ʻi he langi: He naʻe fai pehē ʻenau ngaahi tamai ki he kau palōfita. \b \q1 \v 24 “Kae malaʻia ʻakimoutolu ʻoku koloaʻia! \q2 He kuo mou maʻu hoʻomou fiemālie. \q1 \v 25 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu ʻoku mākona! \q2 He te mou fiekaia. \q1 ʻE malaʻia ʻakimoutolu ʻoku kata ni! \q2 He te mou tangi mo tangilāulau. \q1 \v 26 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu ʻoka lauʻi lelei ʻakimoutolu ʻe he kakai kotoa pē! \q2 He naʻe fai pehē ʻa ʻenau ngaahi tamai ki he kau palōfita kākā. \p \v 27 ¶ “Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ʻoku fanongo, ʻofa ki homou ngaahi fili, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu. \v 28 Tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolu, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fakakoviʻi ʻakimoutolu. \v 29 Pea ko ia ʻoku ne sipiʻi koe ʻi ho kouʻahe ʻe taha, fulihi \add kiate ia ho kouʻahe \add*ʻe taha; pea mo ia ʻoku ne ʻave ho pulupulu, ʻoua naʻa taʻofi \add ʻene ʻave \add*mo ho kofutuʻa. \v 30 Foaki kiate ia fulipē ʻoku kole kiate koe; pea ko ia ʻoku ne ʻave hoʻo koloa ʻoua naʻa \add toe \add*kole \add ia\add*. \v 31 Pea ko ia te mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, ko ia pe foki te mou fai kiate kinautolu. \p \v 32 “He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu \add pe \add*ʻoku ʻofa mai kiate kimoutolu, ko e hā ʻae fakafetaʻi ʻoku mou maʻu? He ʻoku ʻofa mai ʻae kau angahala kiate kinautolu ʻoku ʻofa ange kiate kinautolu. \v 33 Pea kapau ʻoku mou fai lelei kiate kinautolu \add pe \add*ʻoku fai lelei kiate kimoutolu, ko e hā ʻae fakafetaʻi ʻoku mou maʻu? He ʻoku fai pehē ʻe he kau angahala. \v 34 Pea kapau ʻoku mou ʻatu meʻa \add kiate kinautolu pe \add*ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu mei ai, ko e hā ʻae fakafetaʻi te mou maʻu? He ʻoku ʻatu meʻa ʻae kau angahala ki he kau angahala, ke \add toe \add*maʻu hono tatau. \v 35 Ka mou ʻofa ki homou ngaahi fili, pea fai lelei, mo ʻatu meʻa, ʻi he taʻeʻamanaki ke toe maʻu; pea ʻe lahi ai hoʻomou totongi pea ʻe ui ʻakimoutolu ko e fānau ʻae Fungani Māʻolunga: he ʻoku angalelei ia ki he taʻefakafetaʻi pea mo e kovi. \q1 \v 36 Ko ia mou manavaʻofa, \q2 ʻo hangē foki ko e manavaʻofa ʻa hoʻomou Tamai. \q1 \v 37 “ʻOua ʻe fakamaau, \q2 pea ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻakimoutolu: \q1 ʻoua naʻa fakahalaia, \q2 pea ʻe ʻikai fakahalaia ʻakimoutolu: \q1 mou fakamolemole, \q2 pea ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu: \p \v 38 Foaki, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; ko e fua lahi, kuo faʻo lolo hifo, ʻo lulu fakataha, pea fonu mahuohua, ʻe ʻatu ki homou fatafata. He ko e fuofua ko ia te mou fua ʻaki, ʻe toe fua ʻaki ia kiate kimoutolu.” \v 39 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae fakatātā kiate kinautolu, “ʻE faʻa taki ʻe he kui ʻae kui? ʻIkai te na tō fakatouʻosi ki he luo?” \v 40 ‌ʻOku ʻikai lahi hake ʻae ākonga ʻi heʻene akonaki: ka ko ia kotoa pē ʻoku haohaoa ʻe hangē ia ko ʻene akonaki. \v 41 “Pea ko e hā ʻoku ke tokanga ai ki he malamalaʻi ʻakau ʻi he mata ʻo ho kāinga, ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ho mata? \v 42 Pea ʻe fēfē haʻo faʻa pehē ki ho kāinga, ‘Kāinga, tuku mai ke u toʻo ʻae malamalaʻi ʻakau ʻoku ʻi ho mata,’ ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ho mata? Ko e mālualoi koe, tomuʻa lī ʻae fuʻu ʻakau mei ho mata, pea te ke toki ʻilo totonu ke toʻo mai ʻae malamalaʻi ʻakau mei he mata ʻo ho kāinga. \v 43 “He ʻoku ʻikai ha ʻakau lelei ʻe tupu ai ʻae fua kovi; pe ha ʻakau kovi ʻe tupu ai ʻae fua lelei. \v 44 He ʻoku ʻilo ʻae ʻakau kotoa pē ʻi hono fua ʻoʻona. He ʻoku ʻikai toli ʻe he kakai ʻae fiki ʻi he ʻakau talatala, pe ko e fua ʻoe vaine ʻi he talatalaʻāmoa. \v 45 ‌ʻOku ʻomi ʻe he tangata angalelei ʻaia ʻoku lelei mei he koloa lelei ʻi hono loto; pea ʻoku ʻomi ʻe he tangata angakovi ʻaia ʻoku kovi mei he koloa kovi ʻi hono loto: he ʻoku lea ʻa hono ngutu mei he meʻa lahi ʻoe loto. \p \v 46 ¶ “Pea ko e hā ʻoku mou ui ai au, ‘ʻEiki, ʻEiki,’ kae ʻikai fai ʻae ngaahi meʻa ʻoku ou tala? \v 47 Pea ko ia fulipē ʻoku haʻu kiate au, ʻo fanongo ki heʻeku ngaahi lea, mo fai ki ai, te u fakahā kiate kimoutolu hono tatau: \v 48 ‌ʻOku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻae fale, pea keli māʻulalo, ʻo ne ai hono tuʻunga ki he \add funga maka\add*; pea ʻi he tupu ʻae vaitafe, pea ʻoho mālohi ʻae vai ki he fale ko ia, naʻe ʻikai ngaue ia; he naʻe fokotuʻu ia ki he maka. \v 49 Ka ko ia ʻoku fanongo, kae ʻikai fai \add ki ai\add*, ʻoku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻae fale ʻi he kelekele taʻehatuʻunga; pea naʻe ʻoho mālohi ʻae vai ki ai, pea holo leva ia; pea ko e maumau ʻoe fale ko ia ko e meʻa lahi.” \c 7 \cd \it 1 ʻOku ʻilo ʻe Kalaisi ʻae tui lahi ai ʻeikitau: 10 ʻOku fakamoʻui ʻene tamaioʻeiki: 11 ʻOku ne fokotuʻu moʻui mei he mate ʻae tama ʻae fefine ʻo Neini kuo mate hono husepāniti: 19 Ko e tala ki he ongo tangata fekau ʻa Sione: 24 ʻOku ne fakahā hono loto kia Sione: 31 Ko e tala naʻe ʻikai ke lelei ʻae kakai Siu ʻi he anga ʻa Sione pe ko Sisu: 36 ʻOku ne fakahā ʻi heʻene lea kia Mele Makitaline ko e kāinga ia ʻoe angahala ʻoku fakatomala.\it* \p \v 1 Pea kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻene tala kotoa pē ʻi he ʻao ʻoe kakai, pea ʻalu ia ki Kapaneume. \v 2 Pea naʻe mahaki, ʻo mei mate ʻae tamaioʻeiki ʻae ʻeikitau ʻe taha, ʻaia naʻe ʻofa lahi ai ia. \v 3 Pea kuo fanongo ia kia Sisu, pea ne fekau ʻae kau mātuʻa ʻi he kakai Siu, ke fakakolekole kiate ia ke ne haʻu ʻo fakamoʻui ʻa ʻene tamaioʻeiki. \v 4 Pea kuo nau omi kia Sisu, pea nau kole fakamātoato kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻaonga ia te ke fai ki ai ʻae meʻa ni: \v 5 He ʻoku ʻofa ia ki hotau kakai, pea ko ia ia ne langa ʻae falelotu moʻomautolu.” \v 6 Pea ʻalu ʻa Sisu mo kinautolu. Pea kuo hoko ia ʻo vāofi mo e fale, pea fekau ʻe he ʻeikitau ʻa \add hono \add*kāinga, ke lea \add ʻo pehē \add*kiate ia, “ʻEiki, ʻoua naʻa ke ongosia ange koe: he ʻoku ʻikai te u ʻaonga ke ke hū ki hoku fale: \v 7 Pea naʻe ʻikai te u mahalo ʻoku taau mo au ke u ʻalu atu kiate koe: ka ke fai haʻo lea, pea ʻe moʻui ai ʻeku tamaioʻeiki. \v 8 He ko au ko e tangata puleʻia foki, ka ʻoku ai ʻae kautau ʻoku ou puleʻi pea ʻoku ou pehē ki ha taha, ‘ʻAlu,’ pea ʻalu ia; pea ki ha taha, ‘Haʻu,’ pea haʻu ia; pea ki heʻeku tamaioʻeiki, ‘Fai eni,’ pea ʻoku ne fai \add ia\add*. \v 9 Pea ofo ʻa Sisu kiate ia, ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi meʻa ni, pea tafoki ia, ʻo ne pehē ki he kakai naʻe muimui ʻiate ia, “ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, Naʻa mo ʻIsileli, ʻoku ʻikai te u ʻilo ai ha tui ʻe pehē \add ni \add*hono lahi.” \v 10 Pea liu atu ki he fale ʻakinautolu naʻe fekau, ʻonau ʻilo ʻae tamaioʻeiki naʻe mahaki kuo moʻui ia. \p \v 11 ¶ Pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi, naʻe ʻalu ia ki he kolo naʻe ui ko Neini: pea naʻe ʻalu mo ia ʻa ʻene kau ākonga tokolahi, mo e fuʻu kakai. \v 12 Pea kuo ofi ia ki he matapā ʻoe kolo, pea vakai, naʻe fata mai kituaʻā ʻae tangata mate, ko e tama pe taha ia ʻa ʻene faʻē, pea ko e fefine ia kuo mate hono husepāniti: pea naʻe ʻiate ia ʻae kakai tokolahi ʻoe kolo. \v 13 Pea kuo mamata ki ai ʻae ʻEiki, pea manavaʻofa ia kiate ia, ʻo ne pehē ki ai, “ʻOua ʻe tangi.” \v 14 Pea haʻu ia ʻo ala ki he fata: pea tuʻu pe ʻae kau fata. Pea pehē ʻe ia, “Talavou, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu hake.” \v 15 Pea nofo hake ia ʻaia naʻe mate, ʻo kamata lea. Pea ne ʻatu ia ki heʻene faʻē. \v 16 Pea pukea kotoa pē ʻi he manavahē: pea nau fakamālō ki he ʻOtua, ʻo pehē, “Kuo tuʻu hake ʻae palōfita lahi ʻiate kitautolu;” pea, “Kuo ʻaʻahi ʻae ʻOtua ki hono kakai.” \v 17 Pea naʻe mafola ʻa hono ongoongo ni ʻi Siutea kotoa pē, pea mo e potu fonua kotoa pē \add ko ia\add*. \p \v 18 ¶ Pea naʻe fakahā ʻe he kau ākonga ʻa Sione kiate ia ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē. \v 19 Pea naʻe ui ʻe Sione kiate ia ʻae toko ua ʻo ʻene kau ākonga, ʻo ne fekau \add ʻakinaua \add*kia Sisu, ʻo ne pehē, “Ko koe ia naʻe pehē ʻe haʻu? Pe te mau ʻamanaki ki ha taha?” \v 20 Pea kuo haʻu ʻae ongo tangata kiate ia, ʻo na pehē, “Kuo fekau ʻakimaua kiate koe ʻe Sione ko e Papitaiso, ʻo pehē, ‘Ko koe ia naʻe pehē ʻe haʻu? Pe te tau ʻamanaki ki ha taha?’” \v 21 Pea ʻi he feituʻulaʻā ko ia naʻa ne fakamoʻui ai ʻae tokolahi mei he ngaahi mahaki, mo e ngaahi meʻa fakamamahi, pea mo e kau laumālie kovi; pea naʻa ne fakaʻā ʻae tokolahi naʻe kui. \v 22 Pea \add toki \add*lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinaua, “Mo ō, ʻo fakahā kia Sione ʻae ngaahi meʻa kuo mo mamata mo fanongo ki ai: kuo ʻa ʻae kui, kuo ʻeveʻeva ʻae pipiki, kuo maʻa ʻae kilia, kuo ongo ʻae tuli, kuo fokotuʻu ʻae mate, pea ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he masiva. \v 23 Pea ʻoku monūʻia ia ʻaia ʻe ʻikai tūkia ʻiate au.” \p \v 24 ¶ Pea kuo ʻalu ʻae ongo tangata fekau ʻa Sione, pea toki lea ia ki he kakai ʻia Sione, “Naʻa mou ʻalu atu ki he toafa ke mamata ki he hā? Ki ha kaho ʻoku luluʻi ʻe he matangi? \v 25 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ki ha tangata kuo kofuʻaki ʻae kofu molū? Vakai, he ko kinautolu ʻoku kofu fakalaukau, mo kai lelei, ʻoku ʻi he fale ʻoe ngaahi tuʻi. \v 26 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ha palōfita? ʻIo, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu. ʻOku lahi hake ia ʻi he palōfita. \v 27 Ko ia ia kuo tohi ki ai, \add ʻo pehē, \add* \q1 ‘Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao, \q2 Ke teuteu ʻe ia ho hala kiate koe.’ \p \v 28 He ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻiate kinautolu ʻoku fanauʻi ʻe he fefine ʻoku ʻikai ha palōfita lahi hake ʻia Sione ko e Papitaiso: ka ko ia ʻoku siʻi taha pe ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻoku lahi ia ʻiate ia.” \v 29 Pea ko e kakai kotoa pē naʻe fanongo \add kiate ia\add*, mo e kau tānaki tukuhau, naʻa nau fakahā ʻae angatonu ʻae ʻOtua, ʻi heʻenau papitaiso ʻi he papitaiso ʻa Sione. \v 30 Ka ko e kau Fālesi, mo e kau akonaki ʻi he fono, naʻa nau fakataʻeʻaonga ʻae finangalo ʻoe ʻOtua kiate kinautolu, he naʻe ʻikai te nau papitaiso ʻiate ia. \v 31 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “Te u fakatatau ki he hā ʻae kakai ʻoe toʻutangata ni? Pea ʻoku nau tatau mo e hā? \v 32 ‌ʻOku nau tatau mo e tamaiki ʻoku nofo ʻi he potu fakatau, ʻoku nau feuiʻaki, ʻo pehē, ‘Kuo mau ifi fangufangu kiate kimoutolu, Ka naʻe ʻikai te mou meʻe; Kuo mau hiva fakamamahi kiate kimoutolu, Ka naʻe ʻikai te mou tangi.’ \v 33 He naʻe ʻikai haʻu ʻa Sione ko e Papitaiso ʻo kai mā mo inu uaine; pea ʻoku mou pehē, ‘ʻOku ʻiate ia ha tēvolo.’ \v 34 Kuo haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻo kai mo inu; ka mou pehē, ‘Vakai, ko e tangata faʻa kai, mo faʻa inu uaine, ko e kāinga ʻoe kau tānaki tukuhau mo e angahala!’ \v 35 Ka ʻoku fakatonuhia ʻae poto ʻe heʻene fānau kotoa pē.” \p \v 36 ¶ Pea naʻe kole kiate ia ʻae tokotaha ʻi he Fālesi ke na kai fakataha mo ia. Pea ne hū ki he fale ʻoe Fālesi, ʻo nofo ai ke kai. \v 37 Pea vakai, ko e fefine naʻe angahala ʻi he kolo, kuo ʻilo ʻe ia ʻoku nofo mo kai \add ʻa Sisu \add*ʻi he fale ʻae Fālesi, pea ne ʻomi ʻae puha ʻalapasita ʻoe lolo. \v 38 Pea tuʻu ia ʻi hono vaʻe mei \add hono tuʻa\add*, ʻo tangi, pea kamata fufulu ʻe ia hono vaʻe ʻaki hono loʻimata, ʻo ne holoholo ʻaki \add ia \add*hono louʻulu, pea ʻuma ki hono vaʻe, ʻo tākai ʻaki \add ia \add*ʻae lolo. \v 39 Ka kuo mamata \add ki ai \add*ʻae Fālesi ʻaia naʻe kole kiate ia, pea lea ia ʻi hono loto, ʻo pehē, “Ka ne ko hā palōfita ʻae tangata ni, \add pehē\add*, kuo ne ʻilo ʻae fefine ni, mo ʻene anga, ʻaia ʻoku ala kiate ia: he ko e angahala ia.” \v 40 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “Saimone, ʻoku ʻiate au ʻae meʻa te u lea ai kiate koe.” Pea pehē ʻe ia, “ʻEiki, folofola mai.” \v 41 “Naʻe ai ʻae tangata ʻe tokotaha pea naʻe totonu ke totongi kiate ia ʻe he toko ua: ko e tenali ʻe nimangeau ʻae tokotaha, kae nimangofulu ʻae tokotaha. \v 42 Pea kuo ʻikai haʻana meʻa ke totongi ʻaki, pea ne fakamolemole \add leva \add*ʻakinaua ʻosi pe. Ko ia ke ke tala mai, pe ko hai ʻiate kinaua ʻe ʻofa lahi kiate ia?” \v 43 Pea lea ʻa Saimone, ʻo pehē, “ʻOku ou mahalo ko ia pe naʻe lahi ʻene fakamolemole ki ai.” Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOku totonu hoʻo mahalo.” \v 44 Pea tafoki ia ki he fefine, mo ne pehē kia Saimone, “ʻOku ke mamata ki he fefine ni? Naʻaku hū ki ho fale, ka naʻe ʻikai te ke ʻomi ha vai ki hoku vaʻe; ka kuo fufulu ʻaki ʻe ia ʻa hoku vaʻe ʻae loʻimata, mo holoholo ʻaki \add ia \add*hono louʻulu. \v 45 Naʻe ʻikai te ke ʻuma kiate au: ka ko e fefine ni talu ʻeku hū mai mo e ʻikai tuku ʻene ʻuma ki hoku vaʻe. \v 46 Naʻe ʻikai te ke pani ʻaki hoku ʻulu ʻae lolo: ka kuo tākai ʻe he fefine ni ʻa hoku vaʻe ʻaki ʻae lolo. \v 47 Ko ia ʻoku ou tala atu ai kiate koe, Ko ʻene angahala, ʻaia ʻoku lahi, kuo fakamolemole ia; ko ia ʻoku lahi ai ʻene ʻofa: ka ko ia ʻoku siʻi hono fakamolemole, ʻoku siʻi ʻene ʻofa.” \v 48 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala.” \v 49 Pea ko kinautolu naʻa nau nofo ʻo kai mo ia, naʻa nau kamata pehē ʻi honau loto, Ko hai eni ʻoku ne fakamolemole foki ʻae angahala? \v 50 Ka naʻe pehē ʻe ia ki he fefine, “Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui; ʻalu ʻi he fiemālie.” \c 8 \cd \it 3 ʻOku tauhi ʻa Kalaisi ʻe he kau fefine ʻaki ʻenau koloa. 4 ʻOku malanga ʻe Kalaisi ʻi he potu kehekehe, pea ne lea ʻaki ʻae fakatātā ʻoe tangata tūtuuʻi, 16 Pea mo e maama: 21 ʻOku ne fakahā ʻene faʻē, mo hono kāinga: 22 ʻOku lolomi ʻae matangi: 26 ʻOku ne kapusi ʻae kau tēvolo ʻi he tangata ki he fanga puaka: 37 ʻOku ʻikai maʻu ia ʻe he kakai ʻa Katala: 43 ʻOku ne fakamoʻui ʻae fefine mahaki, 49 Pea ne fokotuʻu mei he mate ʻae ʻofefine ʻo Sailosi.\it* \p \v 1 Pea pehē, kuo hili ia, naʻa ne ʻalu ʻi he kolo mo e potu kakai kotoa pē, ʻo malanga mo fakahā ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua: pea naʻe ʻiate ia ʻae toko hongofulu ma toko ua, \v 2 Pea mo e kau fefine naʻe fakamoʻui mei he kau laumālie kovi, mo e ngaahi mahaki, ko Mele ʻoku ui ko Makitaline, ʻaia naʻe ʻalu ai ʻae tēvolo ʻe toko fitu, \v 3 Mo Sioana ko e uaifi ʻo Kusa ko e tauhi koloa ʻo Helota, mo Susana, mo e tokolahi kehe, naʻa nau tauhi ʻaki ia ʻenau koloa. \p \v 4 ¶ Pea kuo fakataha mai ʻae fuʻu kakai, kuo haʻu mei he kolo kotoa pē kiate ia, pea pehē ʻe ia ʻi he fakatātā: \v 5 “Naʻe ʻalu atu ʻae tangata tūtuuʻi ke tūtuuʻi ʻene tenga; pea ʻi heʻene tūtuuʻi, naʻe mokulu ʻae niʻihi ki he veʻe hala: pea malaki hifo ia, pea naʻe kai ʻo ʻosi ia ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā. \v 6 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he maka; pea kuo toki tupu hake ia, pea mae \add leva\add*, koeʻuhi naʻe ʻikai viviku ia. \v 7 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he ʻakau talatala; pea tupu hake mo ia ʻae ʻakau talatala, ʻo kāsia ai ia. \v 8 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he kelekele lelei, ʻo tupu hake, pea tupu ai ʻae fua ʻe teau.” Pea kuo ne lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, pea kalanga ia, “Ko ia ʻoku ne telinga. Ongo, ke ongoʻi ia.” \v 9 Pea naʻe fehuʻi ʻa ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā nai \add hono ʻuhinga \add*ʻoe fakatātā ni?” \v 10 Pea pehē ʻe ia, “Kuo tuku ke ʻilo ʻekimoutolu ʻae ngaahi meʻa lilo ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua: ka ki he kakai kehe ʻi he ngaahi fakatātā; koeʻuhi kenau ʻā ka ʻe ʻikai mamata, pea fanongo ka ʻe ʻikai ʻilo. \v 11 “Pea ko e fakatātā eni: Ko e tenga ko e folofola ia ʻae ʻOtua. \v 12 Ko kinautolu \add eni \add*ʻi he veʻe hala, ʻoku nau fanongo; pea toki haʻu ʻae tēvolo, ʻo ne toʻo atu ʻae folofola ʻi honau loto, telia naʻa nau tui pea moʻui ai. \v 13 Ko kinautolu \add eni \add*ʻi he maka, ʻaia ʻoku fanongo, pea maʻu ʻae folofola ʻi he fiefia; ka ʻoku ʻikai hanau aka, pea ʻoku nau tui fuoloa siʻi pe, pea ʻi he ʻaho ʻoe ʻahiʻahi ʻoku nau hinga ai. \v 14 Pea ko ia naʻe mokulu ki he ʻakau talatala, ko kinautolu eni ʻoku fanongo pea ʻalu atu, ka ko e tokanga \add mamahi \add*mo e koloa mo e fiefia ʻi māmani, ʻoku kāsia ai ia, pea ʻe ʻikai ai ha fua ke haohaoa. \v 15 Ka ko ia ʻoku ʻi he kelekele moʻui, ko kinautolu eni ʻoku nau fanongo ki he folofola, ʻo maʻu \add ia \add*ki he loto totonu mo lelei, pea fakatupu ʻae fua ʻi he fakakukafi. \p \v 16 ¶ “ʻOku ʻikai ha tangata te ne tutu ʻae maama, ke fakapulonga ʻaki ʻae ipu, pe tuku \add ia \add*ki he lalo mohenga; kae fokotuʻu \add ia \add*ki ha tuʻunga, koeʻuhi ke mamata ki he maama ʻakinautolu ʻoku \add ʻi ai\add*. \v 17 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku lilo, ʻe taʻefakahā; pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fufū, ʻe taʻeʻiloa pe taʻemafola kituʻa. \v 18 Ko ia mou tokanga ki hoʻomou fanongo: he ko ia ʻoku maʻu, ʻe foaki kiate ia pea ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne mahalo kuo ne maʻu.” \p \v 19 ¶ Pea haʻu ai kiate ia ʻa ʻene faʻē mo hono kāinga, ka naʻe ʻikai te nau ofi kiate ia, ko e meʻa ʻi he kakai. \v 20 Pea naʻe fakahā kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoʻo faʻē mo ho kāinga ʻoku tutuʻu ʻituʻa, ko ʻenau holi ke mamata kiate koe.” \v 21 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ʻeku faʻē mo hoku kāinga ʻakinautolu ni ʻoku fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua, mo fai ki ai.” \p \v 22 ¶ Pea pehē, ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe heka vaka ia mo ʻene kau ākonga: pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ke tau ō ki he kauvai ʻe taha. Pea naʻa nau tuku atu.” \v 23 Ka ʻi heʻenau folau naʻe mohe ia: pea naʻe tō hifo ki he tahi ʻae taufa lahi: pea ngotofuʻu \add ʻae vaka\add*, pea nau tuʻutāmaki ai. \v 24 Pea naʻa nau haʻu, ʻo fafangu ia, mo nau pehē, “ʻEiki, ʻeiki, kuo tau mate.” Pea tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻae matangi mo e hou ʻae tahi; pea tuku ia, ʻo tofukī. \v 25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kofaʻā hoʻomou tui?” Ka naʻe manavahē mo ofo ʻakinautolu, ʻonau fepehēʻaki, “Ko hai nai ʻae tangata ni! He ʻoku fekau ʻe ia ki he matangi mo e tahi, pea ʻoku talangofua ia kiate ia.” \p \v 26 ¶ Pea naʻa nau tau ki he fonua ʻoe kakai Katala, ʻaia ʻoku hangatonu ki Kāleli. \v 27 Pea ʻi heʻene ʻalu ki ʻuta, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻae tangata ʻe tokotaha mei he kolo, naʻe fuoloa ʻae ulusino ʻiate ia ʻae kau tēvolo, naʻe ʻikai ke vala, pe nofo fale, ka ʻi he ngaahi faʻitoka. \v 28 Pea mamata ia kia Sisu, pea kalanga, mo fakatōmapeʻe ʻi hono ʻao, ʻo \add tangi \add*leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻE Sisu, ʻAlo ʻoe fungani ʻOtua māʻolunga, ko e hā au kiate koe? ʻOku ou kole kiate koe, ʻoua ʻe fakamamahiʻi au.” \v 29 (He kuo fekau ʻe ia ki he laumālie ʻuli ke haʻu kituʻa mei he tangata. He kuo liunga lahi hono puke ia: pea naʻe maʻu ia ʻi hono haʻisia ʻaki ʻae ngaahi ukamea fihifihi mo e ngaahi ukamea fakamaʻu; kae motuhi ʻe ia ʻae ngaahi haʻi, pea tuli ia ʻe he tēvolo ki he toafa.) \v 30 Pea fehuʻi ʻa Sisu kiate ia, ʻo pehē, “Ko hai ho hingoa?” Pea pehē ʻe ia, “Ko Lisione:” koeʻuhi kuo hū kiate ia ʻae kau tēvolo tokolahi. \v 31 Pea naʻa nau kole kiate ia, ke ʻoua te ne fekau ʻakinautolu ke nau ʻalu atu ki he loloto. \v 32 Pea naʻe ai ʻae fanga puaka lahi naʻe fafanga ʻi he moʻunga: pea naʻa nau kole kiate ia ke ne tuku ke nau hū ki ai. Pea ne tukuange ia. \v 33 Pea ʻalu atu \add leva \add*ʻae kau tēvolo ʻi he tangata, ʻonau hū ki he fanga puaka; pea feleleʻi ʻo ʻoho ʻae fanga puaka ʻi he potu tahifohifo ki tahi, ʻo melemo ai. \v 34 Pea kuo mamata ʻae kau tauhimanu ki he meʻa kuo fai, pea nau feholaki, ʻo ʻalu ʻo fakahā ʻi he kolo mo e tukuʻuta. \v 35 Pea naʻa nau ʻalu atu ke vakai pe ko e hā kuo fai, ʻo haʻu kia Sisu, pea ʻilo ʻae tangata, ʻaia kuo ʻalu ai ʻae kau tēvolo, ʻoku nofo ia ʻi he vaʻe ʻo Sisu, kuo kofu, pea poto hono loto: pea naʻa nau manavahē ai. \v 36 Pea ko kinautolu foki naʻe mamata \add ki ai\add*, naʻa nau tala kiate kinautolu ʻae ngāue kuo moʻui ai ia, ʻaia naʻe ulusino ai ʻae kau tēvolo. \p \v 37 ¶ Pea toki kole ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua ʻoe kau Katala ke ʻalu ia ʻiate kinautolu; he kuo nau pukea ʻi he ilifia lahi: pea heka ia ki vaka, ʻo \add toe \add*liu mai. \v 38 Pea ko e tangata naʻe ʻalu ai ʻae kau tēvolo, naʻa ne kole kiate ia ke na nonofo mo ia: ka naʻe fekau ʻe Sisu ke ʻalu ia, ʻo ne pehē, \v 39 “Toe ʻalu koe ki ho fale, ʻo fakahā ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe he ʻOtua kiate koe.” Pea naʻe ʻalu ia, ʻo ne ongoongoa ʻi he kolo kotoa pē ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Sisu kiate ia. \p \v 40 ¶ Pea pehē, kuo foki ange ʻa Sisu, naʻe \add toe \add*maʻu fiefia ia ʻe he kakai: he naʻa nau tatali kotoa pē kiate ia. \v 41 Pea vakai, naʻe haʻu ʻae tangata ko Sailosi hono hingoa, ko e pule ia ʻi he falelotu; pea ne fakatōmapeʻe ki he vaʻe ʻo Sisu, ʻo kole kiate ia ke haʻu ki hono fale: \v 42 He kuo taha pe hono ʻofefine, pea kuo hongofulu ma ua nai hono taʻu pea kuo tei mate ia. Ka ʻi heʻene ʻalu naʻe fakaʻefi ia ʻe he kakai. \p \v 43 ¶ Pea ko e fefine ʻe tokotaha naʻe ʻiate ia ʻae ʻau ʻoe toto, ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua, pea kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻene meʻa kotoa pē ki he kau faitoʻo, ka naʻe ʻikai ke moʻui ia ʻi ha taha, \v 44 Naʻe haʻu ia ki \add hono \add*tuʻa, ʻo ala ki he kapa ʻo hono kofu: pea matuʻu leva ʻae ʻau ʻo hono toto. \v 45 Pea pehē ʻe Sisu, “Ko hai kuo ala kiate au?” Pea kuo nau ʻikai kotoa pē, pea pehē ʻe Pita mo kinautolu naʻa nau ʻiate ia, “ʻEiki, ʻoku fakaʻefi mo kāpui koe ʻe he kakai, pea ʻoku ke pehē, ‘Ko hai kuo ala kiate au?’” \v 46 Pea pehēange ʻe Sisu, “Kuo ala ha taha kiate au: he ʻoku ou ʻilo kuo ʻalu ʻae mālohi ʻiate au.” \v 47 Pea kuo ʻilo ʻe he fefine ʻoku ʻikai lilo ia, pea haʻu tetetete ia, ʻo fakatōmapeʻe ʻi hono ʻao, ʻo ne fakahā kiate ia ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē hono ʻuhinga ʻo ʻene ala kiate ia, pea mo ʻene moʻui ai leva. \v 48 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOfefine, ke ke fiemālie: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui; ʻalu ʻo fiemālie.” \p \v 49 ¶ Pea naʻe lolotonga ʻene lea, mo ʻene haʻu ʻae tokotaha mei he \add fale ʻoe \add*pule ʻoe falelotu, ʻo ne pehē kiate ia, “Kuo pekia ho ʻofefine; ʻoua naʻa fakafiuʻi ʻae ʻEiki.” \v 50 Ka kuo fanongo ki ai ʻa Sisu, pea lea ia, ʻo pehē kiate ia, “ʻOua te ke manavahē: ka ke tui pe, pea ʻe fakamoʻui ia.” \v 51 Pea kuo haʻu ia ki he fale, naʻe ʻikai te ne tuku ke hū \add ki ai \add*ha taha, ka ko Pita, mo Semisi, mo Sione, pea mo e tamai mo e faʻē ʻae taʻahine. \v 52 Pea naʻa nau tangi mo tangilāulau kotoa pē koeʻuhi ko ia: ka naʻa ne pehē, “ʻOua ʻe tangi; he ʻoku ʻikai mate ia, ka ʻoku mohe \add pe\add*.” \v 53 Ka naʻa nau kakata manuki kiate ia, ko ʻenau ʻilo kuo mate ia. \v 54 Pea ne tuku ʻakinautolu kotoa pē kituʻa, pea puke hono nima, ʻo ne ui, ʻo pehē, “Taʻahine, tuʻu hake.” \v 55 Pea naʻe toe haʻu ʻa hono laumālie, pea tuʻu hake leva ia: pea ne fekau ke ʻatu haʻane meʻakai. \v 56 Pea ofo ai ʻa ʻene mātuʻa: ka naʻe fekau ʻe ia kiate kinaua ke ʻoua naʻa na fakahā ki ha taha ʻaia kuo fai. \c 9 \cd \it 1 ʻOku fekau ʻe Kalaisi ʻa ʻene kau ʻaposetolo ke fai ʻae ngaahi meʻa mana, pea malanga. 7 ʻOku holi ʻe Helota ke mamata kia Kalaisi. 17 ʻOku fafanga ʻe Kalaisi ʻae toko nima afe: 18 ʻOku ne fehuʻi ki he mahalo ʻae kakai kiate ia: 22 Mo ʻene fakahā ʻa ʻene pekia: 23 ʻOku ne fakahā ke muimui kotoa pē ki heʻene faʻa kātaki. 28 Ko e fakakehe. 37 ʻOku ne fakamoʻui ʻae mahaki: 43 Pea ne toe tala ki heʻene kau ākonga ʻa ʻene pekia: 46 ʻOku fakahā ke angavaivai: 51 ʻOku ne fekau ke nau ʻofa, pea ʻoua naʻa fie totongi kovi. 57 ʻOku fie muimui ʻae niʻihi kae fie fai mo e ngāue kehe.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki ui ia ke fakataha ʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua, pea ne tuku kiate kinautolu ʻae mālohi mo e pule ki he kau tēvolo kotoa pē, pea ke fakamoʻui ʻae ngaahi mahaki. \v 2 Pea ne fekau atu ʻakinautolu ke malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo fakamoʻui ʻae mahaki. \v 3 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua naʻa ʻave ha meʻa ʻi hoʻomou fononga, ʻae ngaahi tokotoko, pea ha kato, pe ha mā, pe ha paʻanga; pe te mou taki ua ʻae kofutuʻa. \v 4 Pea ko e fale ko ia te mou hū ki ai, mou nofo ai, pea toki ʻalu ai. \v 5 Pea ko e potu ko ia ʻe ʻikai te nau maʻu ʻakimoutolu ʻi ai, ʻoka mou ka ʻalu ʻi he kolo ko ia, mou tūtuuʻi ʻae efu ʻi homou vaʻe ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.” \v 6 Pea naʻa nau ʻalu, ʻo fononga ʻi he ngaahi potu kakai, pea malangaʻaki ʻae ongoongolelei, mo nau fakamoʻui ʻi he potu kotoa pē. \p \v 7 ¶ Pea naʻe fanongo ʻa Helota ko e tuʻi ki he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe ia: pea naʻa ne puputuʻu ai, koeʻuhi naʻe pehē ʻe he niʻihi, “Kuo toetuʻu ʻa Sione mei he mate.” \v 8 Pea \add pehē \add*ʻe he niʻihi, “Kuo hā mai ʻa ʻIlaisiā; mo e niʻihi, Kuo toetuʻu ha taha ʻi he kau palōfita motuʻa.” \v 9 Pea pehē ʻe Helota, “Kuo u tutuʻu ʻae ʻulu ʻo Sione; ka ko hai eni, ʻoku ou fanongo ki ai ʻae ngaahi meʻa ni?” Pea ne ne holi ke mamata kiate ia. \p \v 10 ¶ Pea kuo liu mai ʻae kau ʻaposetolo, pea nau fakahā kotoa pē kiate ia ʻaia kuo nau fai. Pea naʻa ne ʻave ʻakinautolu, ʻo afe fakafufū ki he potu lala ʻoe kolo ʻoku ui ko Petesaita. \v 11 Pea kuo ʻilo \add ia \add*ʻe he kakai, naʻa nau muimui kiate ia: pea ne maʻu ʻakinautolu, ʻo ne lea kiate kinautolu, ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu ʻaia naʻe ʻaonga ke fakamoʻui. \v 12 Pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho, pea haʻu ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻonau pehē kiate ia, “Fekau ke ʻalu ʻae kakai, koeʻuhi ke nau ō ki he ngaahi potu kakai mo e ngaahi nofoʻanga kakai ofi mai, ʻo mohe ai, pea maʻu ai ʻae meʻa kai; he ʻoku tau ʻi heni ko e potu lala.” \v 13 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou ʻatu ha meʻakai kiate kinautolu.” Pea naʻa nau pehēange, “ʻOku ʻikai haʻatau meʻa ka ko e foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, ʻo kapau ʻe ʻikai te mau ō, ʻo fakatau meʻakai mā ʻae kakai ni kotoa pē.” \v 14 He naʻe toko nima afe nai ʻae tangata. Pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Pule ke nau nofo hifo ʻo tautau toko nimangofulu.” \v 15 Pea naʻa nau fai ia, mo pule ke nau nofo hifo kotoa pē. \v 16 Pea toʻo ʻe ia ʻae foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, pea hanga hake ia ki he langi, ʻo ne tāpuaki ia, mo tofitofi, ʻo ʻatu ki he kau ākonga ke tufaki ki he kakai. \v 17 Pea naʻa nau kai ʻo mākona ai kotoa pē: pea naʻe tānaki ʻae toenga kai naʻe toe kiate kinautolu, pea pito ai ʻae kato ʻe hongofulu ma ua. \p \v 18 ¶ Pea naʻe pehē, ʻi heʻene lotu tokotaha pe, kuo ʻalu ange ʻene kau ākonga: pea fehuʻi ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe he kakai, ko hai au?” \v 19 Pea naʻa nau lea, ʻo pehēange, “Ko Sione ko e Papitaiso;” kae \add pehē \add*ʻe he niʻihi, “Ko ʻIlaisiā;” pea \add pehē \add*ʻe he niʻihi, “Kuo toetuʻu ha taha ʻi he kau palōfita motuʻa.” \v 20 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu. “Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu ko hai au?” Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange, “Koe Kalaisi koe ʻoe ʻOtua.” \v 21 Pea ne naʻinaʻi mālohi mo fekau ʻe ia kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa fakahā ʻae meʻa ko ia ki ha taha; \v 22 ‌ʻO ne pehē, “ʻE kātaki ʻe he Foha ʻoe tangata ʻae ngaahi meʻa lahi, pea ʻe siʻaki ia ʻe he kau mātuʻa pea mo e kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi, pea ʻe tāmateʻi ia, pea toe fokotuʻu ʻi hono ʻaho tolu.” \p \v 23 ¶ Pea ne pehē kiate kinautolu kotoa pē, “Kapau ʻe muimui ha taha kiate au, tuku ke siʻaki ia ʻe ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau māfasia ʻi he ʻaho kotoa pē, pea muimui ʻiate au. \v 24 He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia; ka ko ia ʻe mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au, ko ia \add pe \add*ʻe maʻu ia. \v 25 He ko e hā hono ʻaonga ki he tangata, ʻo kapau ʻe maʻu ʻe ia ʻa māmani kotoa pē, kae mole ia, pe liaki ia? \v 26 He ko ia ʻe mā ʻiate au mo ʻeku ngaahi lea, ʻe mā ai ʻae Foha ʻoe tangata, ʻoka haʻu ia ʻi hono nāunau ʻoʻona, mo ʻene Tamai, pea mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni. \v 27 Ka ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tutuʻu ʻae niʻihi ʻi heni, ʻe ʻikai te nau kamata ʻae mate, kaeʻoua ke nau mamata ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \p \v 28 ¶ Hili ʻae ngaahi lea ni, ko e ʻaho nai ʻe valu, naʻe ʻave ʻe ia ʻa Pita mo Sione mo Semisi, pea nau ō hake ki he moʻunga ke lotu. \v 29 Pea ʻi heʻene lotu, naʻe fakafoʻou ʻae anga ʻo hono fofonga, pea naʻe hinehina ʻo ngingila hono ngaahi kofu. \v 30 Pea vakai, naʻe alea mo ia ʻae tangata ʻe toko ua, ʻaia ko Mōsese mo ʻIlaisiā: \v 31 ‌ʻO na hā mai ʻi he nāunau, ʻonau alea ki heʻene pekia, ʻaia te ne fai ʻi Selūsalema. \v 32 Ka ko Pita mo kinaua naʻe ʻiate ia naʻa nau māfasia ʻi he \add fie \add*mohe: pea ʻi heʻenau ʻā, naʻa nau mamata ki hono nāunau, pea mo e ongo tangata naʻa nau tutuʻu mo ia. \v 33 Pea pehē, ʻi he ʻena ʻalu ʻiate ia, naʻe pehē ʻe Pita kia Sisu, “ʻEiki, ʻoku lelei ʻetau ʻi heni: pea tuku ke mau ngaohi ha fale ʻe tolu; ke ʻoʻou ʻae taha, pea taha ʻo Mōsese, pea taha ʻo ʻIlaisiā:” ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ʻene lea. \v 34 Pea lolotonga ʻene lea pehē, naʻe fakamalū ʻaki ʻakinautolu ʻae ʻao: pea naʻa nau manavahē ʻi heʻenau hū ki he ʻao. \v 35 Pea naʻe ongo mai ʻae leʻo mei he ʻao, ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni: fanongo kiate ia.” \v 36 Pea hili ʻae lea, naʻe ʻilo ʻa Sisu ʻoku tokotaha pe. Pea naʻa nau fufū eni, ʻo ʻikai fakahā ki ha tokotaha, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ha meʻa ʻe taha kuo nau mamata ki ai. \p \v 37 ¶ Pea pehē, ʻi he pongipongi hake, naʻa nau ʻalu hifo mei he moʻunga, pea fakafetaulaki kiate ia ʻae fuʻu kakai, \v 38 Pea vakai, naʻe kalanga mai ʻae tangata ʻi he kakai, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke vakai ki hoku foha: he ko ʻeku tamasiʻi tokotaha pe ia. \v 39 Pea vakai, ʻoku puke ia ʻe he laumālie, pea fokifā ʻoku tangi kalanga ia; pea ʻoku ne haeʻi ke koā ai ia, pea ʻoku ne haʻaki ia, pea ʻalu ai ʻi he taʻefieʻalu.” \v 40 Pea ne u kole ki hoʻo kau ākonga ke kapusi ia; ka naʻe ʻikai te nau faʻa fai. \v 41 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “ʻAe toʻutangata taʻetui mo angakovi, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻetau nonofo, mo ʻeku kātaki ʻakimoutolu? ʻOmi ho foha ki heni.” \v 42 Pea ʻi heʻene haʻu, naʻe haʻaki ia ʻe he tēvolo, mo haeʻi. Pea naʻe tautea ʻe Sisu ʻae laumālie ʻuli, mo fakamoʻui ʻae tamasiʻi, ʻo toe ʻatu ia ki heʻene tamai. \p \v 43 ¶ Pea naʻa nau ofo kotoa pē ʻi he māfimafi lahi ʻoe ʻOtua. Ka ʻi heʻenau ofo kotoa pē ʻi he meʻa fulipē naʻe fai ʻe Sisu, pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, \v 44 “Tuku ke ongo ki ho ʻoʻou telinga ʻae ngaahi lea ko eni: ʻe tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kakai.” \v 45 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae lea ni, pea naʻe fufū ia meiate kinautolu, pea ʻikai ai te nau ʻilo ia: pea naʻa nau manavahē ke fehuʻi kiate ia ʻi he lea ko ia. \p \v 46 ¶ Pea naʻe tupu ʻiate kinautolu ʻae fakakikihi, pe ko hai ʻe lahi ʻiate kinautolu. \v 47 Pea ʻiloʻi ʻe Sisu ʻae mahalo ʻa honau loto, pea toʻo mai ʻe ia ʻae tamasiʻi, ʻo tuku ia ke ofi kiate ia, \v 48 ‌ʻO ne pehē kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻe maʻu ʻae tamasiʻi ni ʻi hoku huafa, ʻoku ne maʻu au; pea ko ia ia ʻoku ne maʻu au, ʻoku ne maʻu ʻaia naʻa ne fekau au: he ko ia ʻoku siʻi ʻiate kimoutolu kotoa pē, ko ia ia ʻe lahi.” \p \v 49 ¶ Pea lea ʻa Sione, ʻo pehēange, “ʻEiki, naʻa mau mamata ki ha taha ʻoku kapusi ʻae kau tēvolo ʻi ho huafa; pea naʻa mau taʻofi ia, he ʻoku ʻikai ke muimui ia mo kimautolu.” \v 50 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOua naʻa taʻofi: he ko ia ʻoku ʻikai angatuʻu kiate kitautolu ʻoku kau ia mo kitautolu.” \v 51 Pea pehē, ʻi he ofi ʻae ngaahi ʻaho ke maʻu hake ai ia ki ʻolunga, naʻa ne fakahangatonu hono fofonga ke ʻalu ki Selūsalema, \v 52 ‌ʻO ne fekau ʻe ia ʻae kau fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi hono ʻao: pea naʻa nau ō, ʻo hū ki he potu kakai ʻo Samēlia, ke teuteu \add ai \add*kiate ia. \v 53 Ka naʻe ʻikai te nau maʻu ia, koeʻuhi naʻe hanga hono mata ʻo hangē ka ʻalu ia ki Selūsalema. \v 54 Pea kuo mamata ki ai ʻene ākonga ko Semisi mo Sione, pea na pehē, “ʻEiki, ʻe lelei kiate koe ke ma fekau hifo ʻae afi mei he langi, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻIlaisiā?” \v 55 Ka naʻe tangaki ia ki mui, ʻo valoki ʻakinaua, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai siʻi te mo ʻilo ʻae anga ʻo homo loto. \v 56 He naʻe ʻikai haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ke fakaʻauha ʻae moʻui ʻae kakai, ka ke fakamoʻui.” Pea naʻa nau ō ki he potu kakai ʻe taha. \p \v 57 ¶ Pea ʻi heʻenau ō ʻi he hala, naʻe pehē ʻe he tokotaha kiate ia, “ʻEiki, te u muimui kiate koe ʻi he potu kotoa pē te ke ʻalu ki ai.” \v 58 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku maʻu ʻe he fanga fokisi ʻae tafu, pea ʻoku ʻi he fanga manu ʻoe ʻatā ʻae moheʻanga; ka ʻoku ʻikai ʻi he Foha ʻoe tangata ha potu ke tokoto ai hono ʻulu.” \v 59 Pea pehē ʻe ia ki ha taha kehe, “Muimui mai kiate au.” Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻEiki, tuku au ke u tomuʻa ʻalu ʻo tanu ʻeku tamai.” \v 60 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Tuku ke tanu ʻe he mate honau mate; ka ke ʻalu koe ʻo malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \v 61 Pea naʻe pehē foki ʻe he tokotaha, “ʻEiki, te u muimui kiate koe; kae tuku au ke u tomuʻa ʻalu ʻo feʻiloaki mo kinautolu ʻi hoku fale.” \v 62 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ʻikai ha taha kuo ʻai hono nima ki he huo toho, kae sio ki mui, ʻe ʻaonga ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \c 10 \cd \it 1 ʻOku fekau atu ʻe Kalaisi ʻae toko fitungofulu ke fai ʻae ngaahi meʻa mana, mo malanga: 17 ʻOku ne ako ke nau angavaivai, mo e meʻa te nau fiefia ai: 21 ʻOku ne fakafetaʻi ki he Tamai ʻi heʻene ʻofa: 23 ʻOku ne fakahā ʻae lelei ʻoe kakai tui: 25 Pea ne ako ki he akonaki ʻi he fono pe fēfē ʻene maʻu ʻae moʻui taʻengata, pea ke kaungāʻapi ʻaki ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻaonga ki ai ʻae ʻofa: 41 ʻOku ne valokiʻi ʻa Māʻata, ko e loto lelei kia Mele ko hono tokoua.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakanofo ʻe he ʻEiki ʻae toko fitungofulu kehe, ʻo ne fekau ke nau ō, ʻo tautau toko ua, ke muʻomuʻa ʻiate ia ki he kolo mo e potu kotoa pē ʻe ʻalu ia ki ai. \v 2 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻae taʻu, kae tokosiʻi ʻae kau ngāue: ko ia mou kole ai ki he ʻEiki ʻoe taʻu, ke ne fekau atu ʻae kau ngāue ki heʻene taʻu. \v 3 Mou ō: pea vakai, ʻoku ou tuku atu ʻakimoutolu ʻo hangē ko e fanga lami ʻi he lotolotonga ʻoe fanga ulofi. \v 4 ‌ʻOua naʻa toʻo ha kato paʻanga, pe ha kato kai pe ha topuvaʻe; pea ʻoua ʻe fetapa ki ha taha ʻi he hala. \v 5 Pea ko e fale ko ia te mou hū ki ai, mou tomuʻa lea, ‘Ke ʻi he fale ni ʻae fiemālie.’ \v 6 Pea kapau ʻe ʻi ai ʻae foha ʻoe fiemālie, ʻe hoko ki ai hoʻomou fakafiemālie; pea kapau ʻe ʻikai, ʻe toe hoko ia kiate kimoutolu. \v 7 Pea mou nofo ʻi he fale ko ia, ʻo kai mo inu ai ʻae ngaahi meʻa tenau ʻomi; he ʻoku taau mo e tangata ngāue ke ne maʻu haʻane tauhi. Pea ʻoua naʻa fehufaki ki he ngaahi fale. \v 8 Pea ko e kolo ko ia te mou hū ki ai, pea nau maʻu ʻakimoutolu, mou kai ʻae ngaahi meʻa te nau ʻomi kiate kimoutolu. \v 9 Pea fakamoʻui ʻae mahaki ʻi ai, pea mou pehē kiate kinautolu, ‘Kuo ofi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.’ \v 10 Ka ko e kolo te mou hū ki ai, pea ʻikai te nau maʻu ʻakimoutolu, mou ō ki hono ngaahi hala, ʻo lea \add pehē\add*, \v 11 ‘Naʻa mo e efu ʻo hoʻomou kolo, ʻaia ʻoku pikitai kiate kimautolu, ʻoku mau tūtuuʻi \add ia \add*kiate kimoutolu: ka mou ʻilo pau ʻae meʻa ni, kuo hoko ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.’ \v 12 Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻa Sotoma ʻi he ʻaho ko ia, ʻi he kolo ko ia. \v 13 “ʻE malaʻia ʻa koe, Kolesini! ʻE malaʻia ʻa koe, Petesaita! He ka ne fai ʻi Taia mo Saitoni ʻae ngaahi ngāue lahi kuo fai ʻiate kimoutolu, pehē, kuo loa ʻenau fakatomala, ʻonau nofo mo e tauangaʻa ʻi he efuefu. \v 14 Ka ʻe kātakingofua ʻa Taia mo Saitoni ʻae fakamaau, ʻiate kimoutolu. \v 15 Pea ko koe, Kapaneume, ʻa koe kuo hiki ki he langi, ʻe fakahifo koe ki heli. \v 16 Ko ia ʻoku fanongo kiate kimoutolu, ʻoku fanongo ia kiate au; pea ko ia ʻoku ne liʻaki ʻakimoutolu, ʻoku ne liʻaki au; pea ko ia ʻoku ne liʻaki au, ʻoku ne liʻaki ia kuo ne fekau au.” \p \v 17 ¶ Pea naʻe liliu mai ʻae toko fitungofulu ʻi he fiefia, mo nau pehē, “ʻEiki, kuo vaivai ʻae kau tēvolo kiate kimautolu ʻi ho huafa.” \v 18 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Naʻaku mamata ki he hinga ʻa Sētane ʻo hangē ko e ʻuhila mei he langi. \v 19 Vakai, ʻoku ou foaki ʻae mālohi kiate kimoutolu ke malaki hifo ʻae ngaahi ngata, mo e sikopio, pea mo e mālohi kotoa pē ʻoe fili: pea ʻe ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻe lavea ai ʻakimoutolu. \v 20 Kae ʻoua naʻa fiefia ʻi he meʻa ni, koeʻuhi kuo vaivai ʻae kau laumālie kiate kimoutolu; ka mou fiefia muʻa koeʻuhi kuo tohi homou hingoa ʻi he langi.” \p \v 21 ¶ Naʻe fiefia ʻa Sisu ʻi hono laumālie ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, ko e ʻEiki ʻoe langi mo māmani, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe, ʻi hoʻo fufū ʻae ngaahi meʻa ni mei he kau poto mo e fieʻiloʻilo, ka kuo ke fakahā ia ki he kau valevale: ke pehē, ʻE Tamai; he ʻoku lelei ia ʻi ho ʻao ke pehē. \v 22 Kuo tuku ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate au ʻe heʻeku Tamai: pea ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha pe ko hai ʻae ʻAlo, ka ko e Tamai \add pe\add*; pe ko hai ʻae Tamai, ka ko e ʻAlo \add pe\add*, pea mo ia ʻe fakahā ia ki ai ʻe he ʻAlo.” \v 23 Pea naʻe tafoki ia ki heʻene kau ākonga, ʻo lea fufū, \add ʻo pehē\add*, “ʻOku monūʻia ʻae mata ʻoku mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai: \v 24 He ʻoku ou tala kiate kimoutolu, naʻe tokolahi ʻae kau palōfita mo e ngaahi tuʻi naʻe holi ke mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai, ka naʻe ʻikai te nau mamata; pea fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku mou fanongo ki ai, ka naʻe ʻikai te nau fanongo \add ai\add*.” \p \v 25 ¶ Pea vakai, naʻe tuʻu hake ʻae akonaki ʻi he fono, ʻo ʻahiʻahi kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ko e hā te u fai ke maʻu ai ʻae moʻui taʻengata?” \v 26 Pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā kuo tohi ʻi he fono? ʻOku fēfē haʻo lau?” \v 27 Pea lea ia, ʻo ne pehēange, “‘Ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, mo ho laumālie kotoa, mo ho ʻatamai kotoa; pea ki ho kaungāʻapi, ʻo hangē pe ko koe.’” \v 28 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Kuo ke lea totonu: fai eni, pea te ke moʻui.” \v 29 Ka ʻi heʻene fie fakatonuhia ia, naʻa ne pehē kia Sisu, “Ko hai hoku kaungāʻapi?” \v 30 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “Ko e tangata ʻe tokotaha naʻe ʻalu hifo mei Selūsalema ki Seliko, pea moʻua ia ki he kau kaihaʻa, pea naʻa nau vete ʻiate ia ʻa hono ngaahi kofu, mo taaʻi ia, pea nau ʻalu mei ai kuo ne mei mate. \v 31 Mo ʻene ʻalu ange ha taulaʻeiki ʻi he hala ko ia; pea mamata ia ki ai, pea ne ʻalu ki he kau hala ʻe taha. \v 32 Pea mo ha Livaite foki, kuo hoko ia ki he potu, pea haʻu ʻo mamata, pea ʻalu ia ki he kau hala ʻe taha. \v 33 Ka naʻe fononga ha tangata Samēlia, pea hoko ia ki he potu naʻe ʻi ai ia: pea kuo mamata ia ki ai, pea ne manavaʻofa lahi, \v 34 ‌ʻO ne ʻalu ange, ʻo nonoʻo hono lavea, pea lilingi ki ai ʻae lolo mo e uaine, pea ne fakaheka ia ki heʻene manu, ʻo ne ʻomi ia ki he fale talifononga, ʻo ne tauhi ia. \v 35 Pea pongipongi ai, ʻi heʻene ʻalu, naʻe toʻo ʻe ia ʻae tenali ʻe ua, ʻo ʻatu ki he matāpule, ʻo ne pehē ki ai, ‘Ke ke tauhi ia; pea ko ia kotoa pē te ke toe ange \add maʻana\add*, te u totongi kiate koe, ʻo kau ka toe haʻu.’ \v 36 ‌ʻOku ke mahalo, Ko hai ʻi he toko tolu ni naʻe kaungāʻapi kiate ia naʻe moʻua ki he kau kaihaʻa?” \v 37 Pea pehē ʻe ia, “Ko ia ia ne ne fai ʻofa kiate ia.” Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻAlu koe, pea ke fai pehē pe.” \p \v 38 ¶ Pea pehē, kuo nau fononga, pea ne hoko ki he potu kakai ʻe taha, pea ko e fefine ko Māʻata hono hingoa, ne ne maʻu ia ki hono fale. \v 39 Pea naʻe ai ʻa hono tokoua naʻe ui ko Mele, naʻe nofo foki ia ʻi he vaʻe ʻo Sisu, ʻo fanongo ki heʻene lea. \v 40 Ka kuo femouʻekina ʻa Māʻata ʻi he tauhi lahi, pea ne haʻu kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokanga kuo liʻaki au ʻe hoku tokoua ke u ngāue tokotaha pe? Ko ia ke ke fekau ia ke tokoni au.” \v 41 Pea tala ʻe Sisu, ʻo ne pehēange kiate ia, “Māʻata, Māʻata, ʻoku ke femouʻekina mo fetokangaʻaki ʻi he ngaahi meʻa lahi: \v 42 ka ko e meʻa pe taha ʻoku ʻaonga: pea kuo fili ʻe Mele ʻae meʻa lelei, ʻaia ʻe ʻikai toʻo meiate ia.” \c 11 \cd \it 1 ʻOku ako ʻe Kalaisi ke lotu tāumaʻu, 11 ʻOku ne fakahā ʻe foaki ai ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa lelei: 14 ʻOku ne kapusi ʻae tēvolo noa, pea valokiʻi ʻae kau Fālesi lea kovi: 28 ʻOku ne fakahā ʻae monūʻia: 29 Mo ne malanga ki he kakai, 37 ʻOku ne valokiʻi ʻae fie māʻoniʻoni ʻae kau Fālesi, mo e kau tangata tohi, mo e akonaki ʻi he fono.\it* \p \v 1 Pea naʻe pehē, naʻe lotu ia ʻi he potu ʻe taha, pea hili ia, naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻo ʻene kau ākonga kiate ia, “ʻEiki, akonakiʻi ʻakimautolu ke lotu, ʻo hangē ko e ako ʻa Sione ki heʻene kau ākonga.” \v 2 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOka mou ka lotu, mou pehē, \q1 Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, \q2 Ke tāpuhā ho huafa. \q1 Ke hoko mai hoʻo pule. \q2 Ke fai ʻa māmani ki ho finangalo, ʻo hangē ʻi he langi. \q1 \v 3 Ke foaki mai kiate kimautolu haʻamau meʻakai ʻi he ʻaho kotoa pē. \q1 \v 4 Pea ke fakamolemole kiate kimautolu ʻemau angahala; \q2 He ʻoku mau fakamolemole foki ʻakinautolu kotoa pē ʻoku angahala mai kiate kimautolu. \q1 Pea ʻoua naʻa tuku kimautolu ki he ʻahiʻahi; \q2 Kae fakamoʻui ʻakimautolu mei he kovi.” \p \v 5 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko hai ʻiate kimoutolu ʻe ai hano kāinga, ʻe ʻalu atu kiate ia ʻi he tuʻuapō, ʻo pehē ki ai, ‘Kāinga, ko ʻeku nō ʻae foʻi mā ʻe tolu; \v 6 He ko e kāinga ʻoʻoku kuo haʻu kiate au ʻi he fononga, pea ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ke tuku ki hono ʻao?’ \v 7 Pea ʻe lea mai ʻaia ʻoku ʻi loto fale, ʻo pehē, ‘ʻOua te ke fakafiuʻi au; kuo tāpuni ʻae matapā, pea kuo mau ʻi he mohenga mo ʻeku fānau; ʻe ʻikai te u faʻa tuʻu hake ʻo foaki kiate koe.’ \v 8 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai tuʻu hake ia ʻo foaki ai, koeʻuhi ko hono kāinga ia, ka ko e meʻa ʻi heʻene kole tāumaʻu, ʻe tuʻu hake ai ia, ʻo foaki kiate ia ʻo fakatatau mo ʻene masiva. \v 9 “Pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu. \v 10 He ko ia ʻoku kole, ʻoku ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumi, ʻoku ne ʻilo; pea ʻe toʻo kiate ia ʻoku tukituki. \v 11 Ko e tamai fē ʻiate kimoutolu, kapau ʻe kole mā ʻa hono foha, te ne ʻange ki ai ha maka? Pe ko e ika, ʻe tuku ʻae ika kae ʻatu ki ai ha ngata? \v 12 Pe ʻi heʻene kole ʻae foʻi manu, te ne ʻatu ki ai ha sikopio? \v 13 Ko ia kapau ʻoku mou ʻilo, ka ko e angakovi, ke foaki ʻae ngaahi meʻa lelei ki hoʻomou fānau; ʻe fēfē hono lahi hake ʻoe \add fie \add*foaki ʻe he Tamai ʻi he langi ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia?” \p \v 14 ¶ Pea naʻe kapusi ʻae tēvolo, ʻaia naʻe noa. Pea ʻi heʻene ʻalu kituʻa ʻae tēvolo, naʻe lea ʻae noa; pea ofo \add ai \add*ʻae kakai. \v 15 Ka naʻe pehē ʻe honau niʻihi, “ʻOku ne kapusi ʻae kau tēvolo ia Pelisipupe ko e ʻeiki ʻoe kau tēvolo.” \v 16 Pea ʻahiʻahi ʻe he niʻihi, ʻonau kumi ʻiate ia ha fakaʻilonga mei he langi. \v 17 Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau mahalo, pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e puleʻanga kotoa pē \add ʻoku feʻiteʻitani, \add*ʻe ʻauha ia; pea ko e fale ʻoku feʻiteʻitani, ʻe holo ia. \v 18 Pea kapau ʻe feʻiteʻitani ʻa Sētane kiate ia, ʻe tuʻu fēfē hono puleʻanga? He ʻoku mou pehē ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ia Pelisipupe. \v 19 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻia Pelisipupe, ʻoku kapusi ʻakinautolu ʻia hai ʻe homou ngaahi foha? Ko ia ko hoʻomou kau fakamaau \add ʻakinautolu\add*. \v 20 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻaki ʻae louhiʻi nima ʻoe ʻOtua, tā kuo hoko moʻoni ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu. \v 21 “ʻOka leʻohi hono fale ʻe ha tangata mālohi mo e mahafutau, ʻoku malu pe ʻene ngaahi meʻa: \v 22 Ka ʻi he hoko kiate ia ha taha ʻoku mālohi lahi, ʻo ikuʻi ia, ʻoku ne faʻao ʻa ʻene mahafu kotoa pē naʻe falala ia ki ai, pea tufaki ʻene meʻa. \v 23 “Ko ia ʻoku ʻikai kau mo au, ʻoku angatuʻu ia kiate au: pea ko ia ʻoku ʻikai te ma tānaki mo au, ʻoku fakahē ʻe ia. \v 24 “ʻOka ʻalu ʻae laumālie ʻuli ʻi ha tangata, ʻoku ʻalu fano ia ʻi he ngaahi potu mōmoa, ʻo kumi mālōlōʻanga, kae ʻikai ʻilo \add ia\add*; pea pehē ʻe ia, ‘Te u toe ʻalu ki hoku fale naʻaku haʻu mei ai.’ \v 25 Pea ʻi heʻene haʻu, ʻoku ne ʻilo \add ia \add*kuo tafi mo teuteu. \v 26 Pea toki ʻalu ai ia, ʻo ʻomi mo e laumālie ʻe toko fitu kehe ʻoku angahala lahi ʻiate ia; pea nau hū ʻo nofo ki ai: pea kovi lahi ʻa e \add anga \add*ki mui ʻae tangata ko ia ʻi heʻene \add anga \add*ʻi muʻa. \p \v 27 ¶ Pea pehē, naʻe lolotonga ʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, mo e kalanga mai ʻae fefine mei he kakai, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku monūʻia ʻae manāva naʻa ne fua ʻaki koe, pea mo e huhu naʻa ke huhū ai.” \v 28 Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻIo, ka ʻoku monūʻia lahi hake ʻakinautolu ʻoku nau fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua, pea fai ki ai.” \p \v 29 ¶ Pea kuo lolofi mai ʻae kakai tokolahi, pea fua lea ia, \add ʻo pehē\add*, “Ko e toʻutangata angakovi eni; ʻoku nau kumi ʻae fakaʻilonga; ka ʻe ʻikai ha fakaʻilonga ʻe tuku ki ai, ka ko e fakaʻilonga ʻoe palōfita ko Siona. \v 30 ‌ʻO hangē ko e fakaʻilonga ʻa Siona ki he kakai Ninive, ʻe pehē foki ʻae Foha ʻoe tangata ki he toʻutangata ni. \v 31 ‌ʻE tuʻu hake ʻae tuʻi-fefine ʻoe feituʻu tonga ʻi he fakamaau mo e kakai ʻoe toʻutangata ni, ʻo fakahalaʻia ia; he naʻe haʻu ia mei he potu mamaʻo ʻo māmani ke fanongo ki he poto ʻa Solomone; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Solomone. \v 32 ‌ʻE tuʻu hake ʻae kakai ʻo Ninive ʻi he fakamaau mo e toʻutangata ni, ʻo fakahalaʻia ia: he naʻa nau fakatomala ʻi he malanga ʻa Siona; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Siona. \v 33 “ʻOku ʻikai ha taha te ne tutu ha maama, pea tuku \add ia \add*ki ha potu lilo, pe ʻi he lalo puha fua, ka ki he tuʻunga, koeʻuhi ke mamata ki he maama ʻakinautolu ʻoku hū ki ai. \v 34 Ko e maama ʻoe sino ʻae mata: ko ia kapau ʻe haohaoa ho mata, ʻe pito foki ho sino kotoa ʻi he maama; ko ia kapau ʻoku kovi \add ho mata\add*, ʻe fonu foki ho sino ʻi he poʻuli. \v 35 Ko ia vakai naʻa hoko ʻae maama ʻoku ʻiate koe koe poʻuli. \v 36 Ko ia kapau ʻe māmangia ho sino kotoa, pea taʻefakapoʻuli hano potu, ʻe māmangia kotoa pē, ʻo hangē ko e fakamaama ʻaki koe ʻae fuʻu ulo ʻoe maama.” \p \v 37 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, mo ʻene kole ʻae Fālesi ʻe tokotaha kiate ia ke na kai mo ia: pea ʻalu ia ki ai, ʻo nofo hifo ke kai. \v 38 Pea ofo ʻae Fālesi ʻi heʻene mamata naʻe ʻikai te ne tomuʻa fanofano, pea toki kai. \v 39 Pea pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, “Ko eni ʻakimoutolu, ʻae kau Fālesi, ʻoku mou fakamaʻa ʻae tuʻa ipu inu mo e ipu kai, ka ʻoku fonu homou loto ʻi he fakamālohi mo e angakovi. \v 40 ‌ʻAe kau vale, ʻikai ko ia pe naʻa ne ngaohi ʻaia ʻoku ʻituʻa, naʻe ngaohi foki ʻaia ʻoku ʻi loto? \v 41 Ka mou foaki muʻa ʻae ngaahi meʻaʻofa mei he meʻa ʻoku mou maʻu; pea vakai, ʻoku maʻa ʻae meʻa kotoa pē kiate kimoutolu. \v 42 “Kae malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau Fālesi! He ʻoku mou tukuhau ʻi he mini mo e pekano mo e ngaahi ʻakau iiki kotoa pē, ka ʻoku mou taʻetokanga ki he fakamaau mo e ʻofa ki he ʻOtua: naʻe totonu ke fai eni, kaeʻoua naʻa liʻaki ʻena. \v 43 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau Fālesi! He ʻoku mou manako ki he ngaahi nofoʻanga māʻolunga ʻi he ngaahi falelotu, mo e fetapa ʻi he ngaahi potu fakatau. \v 44 ‌ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tatau mo e ngaahi faʻitoka ʻoku ʻikai hā mai, pea ʻoku ʻikai ʻilo \add ia \add*ʻe he kakai ʻoku ʻeveʻeva ai.” \p \v 45 ¶ Pea toki lea mai ʻae tokotaha ʻoe kau akonaki ʻi he fono, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, ʻi hoʻo pehē mai, ʻoku ke valoki ai ʻakimautolu foki.” \v 46 Pea pehē ʻe ia, “ʻE malaʻia ʻakimoutolu foki, ʻae kau akonaki ʻi he fono! He ʻoku mou hili ki he kakai ʻae ngaahi kavenga ʻoku fakamamahi hono fua, ka ʻoku ʻikai ala ʻekimoutolu haʻamou tuhu ʻe taha ki he ngaahi kavenga. \v 47 ‌ʻE malaʻia ʻakimoutolu! He ʻoku mou langa ʻae ngaahi fonualoto ʻoe kau palōfita, ʻakinautolu naʻe tāmateʻi ʻe hoʻomou ngaahi tamai. \v 48 Ko e moʻoni ʻoku mou fakamoʻoni ʻoku mou leleiʻia ʻi he faianga ʻo hoʻomou ngaahi tamai: he naʻa nau tāmateʻi ʻakinautolu, pea ʻoku mou langa honau ngaahi fonualoto. \v 49 Ko ia naʻe pehē ai foki ʻae poto ʻae ʻOtua, ‘Te u fekau atu kiate kinautolu ʻae kau palōfita mo e kau ʻaposetolo, pea ko honau niʻihi te nau tāmateʻi mo fakatanga:’ \v 50 Koeʻuhi ke ʻeke ki he toʻutangata ni ʻae toto ʻoe kau palōfita kotoa pē, ʻaia naʻe lilingi talu mei he tupuʻanga ʻo māmani; \v 51 Mei he toto ʻo ʻEpeli, ʻo aʻu ki he toto ʻo Sakalaia, ʻaia naʻe tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻoe ʻesifeilaulau mo e potu toputapu: ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻeke ia mei he toʻutangata ni. \v 52 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau akonaki ʻi he fono! He kuo mou ʻave ʻae ki ʻoe ʻilo, pea ʻoku ʻikai te mou hū ki ai ʻakimoutolu, pea ko kinautolu naʻe teu ke hū ki ai naʻa mou taʻofi.” \v 53 Pea ʻi heʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kiate kinautolu, naʻe kamata fai fakamatalili mo langaʻi ia ʻe he kau tangata tohi mo e kau Fālesi, ke ne lea ki he ngaahi meʻa lahi: \v 54 ‌ʻO nau lamasi, mo kumi ke femioʻekina ia mei hono ngutu, koeʻuhi ke nau talatalaakiʻi ia. \c 12 \cd \it 1 ʻOku malanga ʻa Kalaisi ki heʻene kau ākonga ke ʻoua naʻa nau mālualoi, pe manavahē ke fakahā ia mo ʻene ngāue: 13 ʻOku ne valoki ʻaki ʻae fakatātā ʻoe tangata vale naʻe maʻumeʻa, ke ʻoua ʻe manumanu. 22 Ke ʻoua naʻa tau feinga ki he ngaahi meʻa ʻo māmani, 31 Kae kumi ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, 33 Ke faʻa foaki, 36 Ke tali teuteu pe ki he ʻEiki. 41 Ke vakai ʻe he kau faifekau ʻa Kalaisi ki he kakai kuo tuku ke nau tauhi, 49 Mo ʻamanaki fakatanga. 54 Ke ngāue ʻi he ʻaʻahi ʻofa, 58 Koeʻuhi ko e meʻa fakailifia ke mate taʻefakalelei mo e ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea feʻunga mo ia, kuo fakakātoa ʻae fuʻu kakai taʻefaʻalaua, ʻonau femalakiʻaki ʻakinautolu, pea kamata lea ai ia, ʻo fuofua fai ki heʻene kau ākonga, “Mou vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi, ʻaia ko e mālualoi. \v 2 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻufiʻufi, ʻe taʻefakahā; pe fufū, ʻe taʻeʻiloa ia. \v 3 Pea ko ia kotoa pē kuo mou lea ʻaki ʻi he poʻuli, ʻe fanongo ia ʻi he maama; pea ko ia kuo mou fanafana ʻaki ʻi he ngaahi loki, ʻe kalangaekina ia mei he tuʻa fale.” \v 4 “Pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ko hoku kāinga, “ʻOua te mou manavahē kiate kinautolu ʻoku tāmateʻi ʻae sino, pea hili ia ʻoku ʻikai mo ha meʻa te nau faʻa fai. \v 5 Ka te u fakahā kiate kimoutolu ʻaia te mou manavahē ki ai: manavahē kiate ia, ʻa ia, ʻoka hili ʻene tāmateʻi, ʻoku ne faʻa fai ke lī ki heli; ʻio, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, manavahē kiate ia. \v 6 “ʻIkai ʻoku fakatau ʻae kihiʻi manupuna ʻe nima ʻaki ʻae paʻanga siʻi ʻe ua? Pea ʻoku ʻikai ngalo hanau taha ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 7 Ka ko e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulu kuo lau kotoa pē. Ko ia ʻoua ʻe manavahē: \add he \add*ʻoku mou mahuʻinga hake ʻi he fanga kihiʻi manu lahi. \v 8 “ʻOku ou tala foki kiate kimoutolu, Ko ia ia te ne fakahā au ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻe fakahā foki ia ʻe he Foha ʻoe tangata ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo ʻae ʻOtua. \v 9 Ka ko ia ʻoku ne siʻaki au ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻe siʻaki ia ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo ʻae ʻOtua. \v 10 “Pea ko ia ʻe lea kovi ki he Foha ʻoe tangata, ʻe fakamolemole ia kiate ia; ka ko ia ʻoku ne lohiakiʻi ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻe ʻikai fakamolemolea ia. \v 11 “Pea ka nau ka ʻomi ʻakimoutolu ki he ngaahi falelotu, mo e kau fakamaau, mo e kau pule, ʻoua naʻa mou feinga pe fēfē pe ko e hā te mou tali ʻaki, pe ko ia te mou fakahā: \v 12 Koeʻuhi ʻe ako ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻaia ʻoku totonu ke \add mou \add*lea ʻaki.” \p \v 13 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻoe kakai kiate ia, “ʻEiki, ke ke leaange ki hoku tokoua ke ma vaeua mo au ʻae tofiʻa.” \v 14 Pea pehē ʻe ia ki ai, “Tangata, Ko hai ne ne fakanofo au ko e fakamaau pe ko e tufaki kiate kimoutolu?” \v 15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Tokanga pea vakai, telia ʻae manumanu: he ko e moʻui ʻae tangata ʻoku ʻikai ʻi hono lahi ʻoe ngaahi meʻa ʻoku ne maʻu.” \v 16 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae fakatātā kiate kinautolu, ʻo pehē, “Naʻe fua ʻo lahi ʻaupito ʻae fonua ʻoe tangata koloaʻia ʻe tokotaha: \v 17 Pea fifili ia ʻi hono loto, ʻo pehē, ‘Ko e hā te u fai, he ʻoku ʻikai ha potu ke fetuku ki ai ʻeku ngaahi fua?’ \v 18 Pea ne pehē, ‘Te u fai eni: te u vete hifo ʻa hoku ngaahi feleoko, ʻo langa ke lalahi; pea teu fetuku ki ai ʻa ʻeku ngaahi fua kotoa pē mo ʻeku koloa. \v 19 Pea te u pehē ki hoku laumālie, “Laumālie, kuo fokotuʻumaʻu ʻae ngaahi meʻa lelei lahi ki he taʻu lahi; ke ke fiemālie pe, ʻo kai, mo inu, mo fiefia.”’ \v 20 Ka naʻe pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, ‘Ko e vale koe, ʻe toʻo ʻiate koe ʻi he poōni ʻa ho laumālie: pea \add ʻe hoko \add*ko e ngaahi meʻa ʻa hai ʻaia kuo ke tokonaki?’ \v 21 “Pea ʻoku pehē ia ʻaia ʻoku ne fokotuʻu koloa maʻana, ka ʻoku ʻikai maʻumeʻa ki he ʻOtua.” \p \v 22 ¶ Pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou tokanga ki hoʻomou moʻui, ki ha meʻa te mou kai; pe ki he sino, pe ko e hā te mou ʻai ki ai. \v 23 ‌ʻOku lahi hake ʻae moʻui ʻi he meʻakai, mo e sino ʻi he kofu. \v 24 Tokanga ki he fanga leveni, he ʻoku ʻikai te nau tūtuuʻi pe tuʻusi; pea ʻoku ʻikai hanau fale koloa, pe feleoko ka ʻoku fafanga ʻe he ʻOtua ʻakinautolu pea ʻikai ʻoku mou lelei hake ʻaupito ʻi he fanga manu? \v 25 Pea ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻi heʻene tokanga ʻe faʻa fakalōloa siʻi ki heʻene moʻui? \v 26 Pea kapau ʻoku ʻikai te mou mafai ʻaia ʻoku siʻi taha pe, ko e hā ʻoku mou tokanga ai ki he meʻa kehe? \v 27 Tokanga ki he tupu hake ʻoe fisiʻi ʻakau: ʻoku ʻikai ke nau ngāue, pea ʻoku ʻikai ke filo; ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai tatau ʻae teunga ʻo Solomone ʻi hono nāunau fulipē mo ha taha ʻiate kinautolu ni. \v 28 Ko ia kapau ʻe fakakofu pehē ʻe he ʻOtua ʻae mohuku, ʻaia ʻoku ʻi he ngoue he ʻaho ni, kae lī ki he ngotoʻumu ʻapongipongi; ʻikai ʻe lahi hake kiate kimoutolu, ʻakimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui? \v 29 “Pea ʻoua naʻa mou kumi ki ha meʻa te mou kai, mo e meʻa te mou inu, pea ʻoua naʻa mou loto fakataʻetaʻetui. \v 30 He ko e meʻa kotoa pē eni ʻoku kumi ki ai ʻe he ngaahi kakai ʻo māmani: pea ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamai ʻoku mou masiva ʻi he ngaahi meʻa ni. \v 31 Kae kumi muʻa ʻakimoutolu ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua: pea ʻe fakalahi ʻaki kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē. \p \v 32 ¶ “ʻAe fanga sipi siʻi, ʻOua ʻe manavahē he ko e finangalo lelei ʻo hoʻomou Tamai ke foaki ʻae puleʻanga kiate kimoutolu. \v 33 Fakatau atu ʻaia ʻoku mou maʻu, pea faʻa foaki; tokonaki maʻamoutolu ʻae ngaahi kato ʻe ʻikai fakaʻaʻau ke motuʻa, ko e koloa ʻi he langi ʻe ʻikai ʻosi, pea ʻe ʻikai ofi ki ai ha kaihaʻa, pe fakapopo \add ia \add*ʻe he ane. \v 34 He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloa, ʻe ʻi ai foki mo homou loto. \v 35 “Tuku ke nonoʻo pe homou noʻotanga vala, pea ulo \add hoʻomou \add*ngaahi maama. \v 36 Pea ke tatau ʻakimoutolu mo e kau tangata ʻoku tatali ki he liliu mai ʻa honau ʻeiki mei he taʻane; koeʻuhi ka haʻu ia ʻo tukituki, ke nau toʻo leva kiate ia. \v 37 ‌ʻOku monūʻia ʻae kau tamaioʻeiki ko ia, ʻoka haʻu ʻae ʻeiki pea ne ʻilo ʻoku nau leʻo: ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, te ne nonoʻo ia, ʻo pule ke nau nofo hifo ki he kai, pea haʻu ia ʻo tauhi ʻakinautolu. \v 38 Pea kapau ʻe haʻu ia ʻi hono ua ʻoe leʻo, pe haʻu ʻi hono tolu ʻoe leʻo, pea ne ʻilo ʻoku pehē pe, ʻe monūʻia ʻae kau tamaioʻeiki ko ia. \v 39 Pea ʻilo eni, ka ne ʻilo ʻe he ʻeiki ʻoe fale ʻa e feituʻupō ko ia ʻe haʻu ai ʻae kaihaʻa, \add pehē\add*, ne leʻo ia, ka ʻe ʻikai tuku ke hae hono fale. \v 40 Ko ia mou teuteu pe foki: he ko e feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai, ʻe haʻu ai ʻae Foha ʻoe tangata.” \p \v 41 ¶ Pea toki pehē ʻe Pita kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ke lea ʻaki mai ʻae fakatātā ni kiate kimautolu, pe ki \add he kakai \add*kotoa pē?” \v 42 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “He ko hai ʻae tauhi angatonu mo poto, ʻe fakanofo ʻe heʻene ʻeiki ke pule ki hono kau nofoʻanga, ke ʻatu ʻae tufakanga ʻi hono feituʻu totonu? \v 43 ‌ʻE monūʻia ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻoka haʻu ʻene ʻeiki ʻo ne ʻilo ʻoku fai pehē pe ia. \v 44 Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Te ne fakanofo ia ke pule ki heʻene meʻa kotoa pē. \v 45 Pea ka pehē ʻe he tamaioʻeiki ko ia ʻi hono loto, ‘ʻOku fakatuotuai ʻe heʻeku ʻeiki ʻa ʻene haʻu;’ pea hanga ia ʻo taaʻi ʻae kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga, pea kai mo inu ke konā: \v 46 ‌ʻE haʻu ʻae ʻeiki ʻoe tamaioʻeiki ko ia ʻi ha ʻaho ʻe ʻikai ʻamanaki ia ki ai, pea ʻi ha feituʻulaʻā ʻe ʻikai tokanga ai ia, ʻo tuʻusi ia, pea tuʻutuʻuni ke ne ʻinasi fakataha mo e taʻetui. \v 47 Pea ko e tamaioʻeiki ko ia naʻe ʻilo ʻae loto ʻo ʻene ʻeiki, ka naʻe ʻikai ke teuteu, pe fai ʻo fakatatau mo hono loto, ʻe taaʻi ʻaki ia ʻae ngaahi tā lahi. \v 48 Ka ko ia naʻe ʻikai ʻiloa, pea fai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa ʻoku ngali mo e tautea, ʻe taaʻi ʻaki ia ʻae ngaahi tā siʻi. He ko ia ia kuo tuku ki ai ʻae meʻa lahi, ʻe ʻamanaki lahi ʻiate ia; pea ko ia kuo tuku ki ai ʻe he kakai ʻae meʻa lahi, ʻe lahi ai ʻenau ʻamanaki ʻiate ia. \p \v 49 ¶ “Kuo u haʻu ke tuku ʻae afi ki māmani; pea ko e hā hoku loto, ʻo kapau kuo tutu ni ia? \v 50 ‌ʻOku ai ʻae papitaiso ke u papitaiso ai; pea ʻoku ou feinga kaeʻoua ke fai ia! \v 51 ‌ʻOku mou mahalo kuo u haʻu ke tuku ʻae melino ki māmani? ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻIkai; ka ko e mavahevahe: \v 52 Ngata heni ʻe feʻiteʻitani ʻae toko nima ʻi he fale pe taha, ko e toko tolu ki he toko ua, mo e toko ua ki he toko tolu. \v 53 ‌ʻE feʻiteʻitani ʻae tamai ki he foha, mo e foha ki he tamai; ko e faʻē ki he taʻahine, mo e taʻahine ki he faʻē; ko e faʻē ʻi he fono ki heʻene taʻahine ʻi he fono, mo e taʻahine ʻi he fono ki heʻene faʻē ʻi he fono.” \p \v 54 ¶ Pea naʻa ne pehē foki ki he kakai, “ʻOka mou ka mamata ki he ʻalu hake ʻae ʻao mei he tokanga laʻā, ʻoku mou pehē leva, ʻOku haʻu ʻae ʻuha; pea ʻoku pehē. \v 55 Pea ʻoka angi mai ʻae matangi mei he feituʻu tonga, ʻoku mou pehē, ʻE pupuha pea ʻoku pehē. \v 56 ‌ʻAe kau mālualoi, ʻoku mou ʻilo ʻae mata ʻoe fonua pea mo e langi; ka ko e hā ʻoku ʻikai te mou ʻilo ai ʻae kuonga ni? \v 57 ‌ʻIo, pea ko e hā ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻekimoutolu ʻaia ʻoku totonu? \p \v 58 ¶ “ʻOka ke ka ʻalu mo ho fili ki he fakamaau, ke ke fai feinga ʻi he hala, koeʻuhi ke ke hao meiate ia, telia naʻa ne ʻave koe ki he fakamaau, pea tukuange Koe ʻe he fakamaau ki he matāpule pea ʻe lī koe ʻe he matāpule ki he fale fakapōpula. \v 59 ‌ʻOku ou tala kiate koe, ʻE ʻikai te ke ʻalu mei ai, kaeʻoua ke ke ʻatu ʻae totongi kotoa pē.” \c 13 \cd \it 1 ʻOku malangaʻaki ʻe Kalaisi ʻae fakatomala mei he tautea ʻoe kau Kāleli, mo e kakai niʻihi. 6 Ke ʻoua ʻe tuʻu ai pe ʻae fiki taʻefua. 11 ʻOku ne fakamoʻui ʻae fefine naʻe mapelu ʻi he mahaki: 18 Ko e lea fakatātā ʻoe tengaʻi musita, mo e meʻa fakatupu: 24 ʻOku ne ako ke hū ʻi he matapā fāsiʻi, 31 Pea ne valoki ʻa Helota mo Selūsalema.\it* \p \v 1 Naʻe ʻi ai ʻae niʻihi ʻi he kuonga ko ia, naʻa nau fakahā kiate ia ʻae kau Kāleli, ʻakinautolu naʻe hui ʻaki ʻe Pailato honau toto ʻa ʻenau ngaahi feilaulau. \v 2 Pea folofola ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOku mou mahalo naʻe angahala lahi ʻae kau Kāleli ko ia ʻi he kakai Kāleli kotoa pē, koeʻuhi naʻe hoko ʻae meʻa pehē kiate kinautolu? \v 3 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai: pea kapau ʻe ʻikai te mou fakatomala, te mou malaʻia kotoa pē foki. \v 4 Pe ko e toko hongofulu ma toko valu ko ia, naʻe taʻomia ʻi he holo ʻae fale leʻo ʻo Seiloame, pea mate ai ʻakinautolu, ʻoku mou mahalo ko e kau angahala lahi taha pe ʻakinautolu ʻi he kakai fulipē naʻe nofo ʻi Selūsalema? \v 5 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai: pea kapau ʻe ʻikai te mou fakatomala, te mou malaʻia kotoa pē foki.” \p \v 6 ¶ Pea naʻa ne lea ʻaki foki ʻae fakatātā ni; “Naʻe tō ʻi he ngoue vaine ʻae tangata ʻe tokotaha ʻae ʻakau ko e fiki; pea haʻu ia ʻo kumi fua mei ai, ka naʻe ʻikai ʻilo\add ia\add*. \v 7 Pea toki pehē ʻe ia ki he tauhi ngoue vaine, ‘Vakai, ko e taʻu ʻe tolu kuo u haʻu ʻo kumi fua ʻi he ʻakau ko e fiki ni, kae ʻikai ʻilo \add ia\add*: tā hifo ia; ko e hā ʻoku ne fakataʻeʻaonga ai ʻae kelekele?’ \v 8 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate ia, ‘ʻEiki, tuku ai pe ia ʻi he taʻu ni foki, kaeʻoua ke u keli tākai, mo taufetuku \add ki ai\add*. \v 9 Heiʻilo ʻe toki fua ia, pea kapau ʻe ʻikai, pea ke toki tā hifo ia.’” \p \v 10 ¶ Pea naʻe ako ia ʻi he falelotu ʻe taha ʻi he ʻaho Sāpate. \v 11 Pea vakai, naʻe ʻi ai ha fefine naʻe ʻiate ia ʻae laumālie fakamahaki ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma valu, pea naʻe mapelu ia ki lalo, pea naʻe ʻikai ʻaupito ke faʻa tuʻu hake ia. \v 12 Pea ʻi he mamata ki ai ʻa Sisu, naʻa ne ui \add ia\add*, mo ne pehē kiate ia, “Fefine, kuo veteki koe mei hoʻo mahaki.” \v 13 Pea ne hilifaki hono nima kiate ia; pea naʻe toki tuʻu totonu leva ia, mo fakamālō ki he ʻOtua. \v 14 Pea lea ʻita ange ʻae pule ʻoe falelotu, koeʻuhi naʻe fakamoʻui ʻe Sisu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo ne pehē ki he kakai, “ʻOku ono ʻae ʻaho ʻoku totonu ke ngāue ai ʻae kakai: ko ia mou haʻu ai ke mou moʻui, kaeʻoua ʻi he ʻaho Sāpate.” \v 15 Pea folofola ange ʻae ʻEiki, ʻo pehēange kiate ia, “Ko e mālualoi koe! ʻIkai ʻoku mou taki taha vete ʻene pulu, pe ko ʻene ʻasi, mei hono tuʻunga, ʻo tataki \add ia \add*ke fakainu, ʻi he ʻaho Sāpate? \v 16 Pea ʻe ʻikai lelei ke vete ʻi he ʻaho Sāpate, mei he haʻi ni, ʻae fefine ni, ko e ʻofefine ʻo ʻEpalahame ʻaia kuo haʻisia ʻe Sētane, ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma valu ni?” \v 17 Pea ʻi heʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe ma hono ngaahi fili kotoa pē; kae fiefia ʻae kakai kotoa pē, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ongoongolelei kotoa pē kuo ne fai. \p \v 18 ¶ Pea pehē ʻe ia, “ʻOku tatau mo e hā ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua? Pea te u fakatatau ia ki he hā? \v 19 ‌ʻOku tatau ia mo e foʻi tengaʻi musita, naʻe toʻo ʻe ha tangata, ʻo lī ki heʻene ngoue, pea tupu ia, ʻo hoko ko e ʻakau lahi; pea nofo ai ʻae fanga manu ʻoe ʻatā ʻi hono ngaahi vaʻa.” \v 20 Pea toe pehē ʻe ia, “Te u fakatatau ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ki he hā? \v 21 ‌ʻOku tatau ia mo e meʻa fakatupu, naʻe toʻo ʻe ha fefine, ʻo fufū ʻi he fua mahoaʻa ʻe tolu, ke ʻoua ke fakatupu ʻaki kotoa pē ia.” \p \v 22 ¶ Pea naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi kolo mo e potu kakai, ʻo ako, mo fononga atu ki Selūsalema. \v 23 Pea toki pehē ʻe he tokotaha kiate ia, “ʻEiki, ko e tokosiʻi \add pe \add*te nau moʻui?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, \v 24 “Fai feinga ke hū ʻi he matapā fāsiʻi: he ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE kumi ʻe he tokolahi ke hū ki ai, kae ʻikai te nau mafai. \v 25 Pea ka tuʻu hake ʻae ʻeiki ʻoe fale, ʻo tāpuni ʻae matapā, pea te mou tutuʻu leva ʻi he matapā ʻituʻa, ʻo tukituki, mo pehē \add ai\add*, ‘ʻEiki, ʻEiki, toʻo kiate kimautolu;’ pea ʻe lea ia, ʻo pehē mai kiate kimoutolu, ‘ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko hoʻomou haʻu mei fē:’ \v 26 Pea te mou lea leva, \add ʻo pehē\add*, ‘Naʻa mau kai mo inu ʻi ho ʻao, pea naʻa ke akonaki ʻi homau ngaahi hala.’ \v 27 Ka ʻe pehē ʻe ia, ‘ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko hoʻomou haʻu mei fē; ʻalu ʻiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku fai angahala.’ \v 28 ‌ʻE ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo, ʻoka mou ka mamata kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, mo e kau palōfita kotoa pē, ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua, ka kuo kapusi ʻakimoutolu kituaʻā. \v 29 Pea te nau haʻu mei he potu hahake mo hihifo, mei he tokelau mo e tonga, mo nau nofo hifo ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 30 Pea vakai, ʻoku ai ʻae ki mui te nau muʻomuʻa; pea ʻoku ai ʻae ki muʻa te nau muimui.” \p \v 31 ¶ Pea naʻe haʻu ʻi he ʻaho ko ia ʻae niʻihi ʻoe kau Fālesi, ʻonau pehē kiate ia, “ʻAlu koe, pea ke mole ʻi heni: he ʻoku loto ʻa Helota ke tāmateʻi koe.” \v 32 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou ō, ʻo tala ki he fokisi ko ia, ‘Vakai, ko e ʻaho ni mo e ʻapongipongi ʻoku ou kapusi ai ʻae kau tēvolo, mo fai ʻae fakamoʻui, pea ʻi hono \add ʻaho \add*tolu te u haohaoa.’ \v 33 Ka ko e moʻoni teu ʻeveʻeva ʻi he ʻaho ni, mo e ʻapongipongi, mo e \add ʻaho \add*ʻoku hoko\add mo ia\add*: koeʻuhi ʻe ʻikai tāmateʻi ha palōfita ka ʻi Selūsalema pe. \v 34 “ʻE Selūsalema, Selūsalema, ʻa Koe ʻoku ke tāmateʻi ʻae kau palōfita, mo ke lisingi ʻaki ʻae maka ʻakinautolu kuo fekau kiate koe, kuo tuʻo fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānau, ʻo hangē\add ko e tānaki \add*ʻe he motuʻa moa hono ʻuhiki ʻi hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto\add ki ai\add*. \v 35 Vakai, kuo siʻaki homou fale kiate kimoutolu ke lala: pea ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE ʻikai te mou mamata kiate au, kaeʻoua ke mou pehē, ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻoe ʻEiki.’” \c 14 \cd \it 2 ʻOku fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻae fulavai ʻi he ʻaho tapu: 7 ʻOku ne ako ke angavaivai: 12 Ke fafanga ʻae masiva: 15 ʻOku ne fakahā ʻi he fakatātā ʻoe kātoanga kai, ʻae tāpuni mei he moʻui ʻae kakai anga fakamama. 25 Ko kinautolu ʻe fie hoko ko ʻene kau ākonga, ke nau tomuʻa fifili ki ai, telia naʻa nau siʻaki ia ʻamui, 34 Pea hoko ʻo taʻeʻaonga ʻaupito, ʻo hangē ko e māsima kuo ʻosi hono kona.\it* \p \v 1 Pea pehē, ʻi heʻene hū ki he fale ʻoe ʻeiki ʻe tokotaha ʻoe kau Fālesi ke kai mā ʻi he ʻaho Sāpate, naʻa nau lamasi ia. \v 2 Pea vakai, naʻe ʻi hono ʻao ha tangata naʻe fulavai. \v 3 Pea lea ʻa Sisu ki he kau akonaki ʻi he fono mo e kau Fālesi, ʻo ne pehē, “ʻOku ngofua ke fakamoʻui ʻi he ʻaho Sāpate?” \v 4 Pea nau fakalongo pe. Pea ne ʻomi ʻo fakamoʻui ia, pea tukuange ke ʻalu; \v 5 Pea leaange ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko hai ʻiate kimoutolu kapau ʻe tō ʻene ʻasi pe ko ʻene pulu ki ha luo, ʻe ʻikai toʻo leva ia \add mei ai \add*ʻi he ʻaho Sāpate?” \v 6 Pea naʻe ʻikai te nau faʻa tali ia ʻi he ngaahi meʻa ni. \p \v 7 ¶ Pea ʻi heʻene vakai kiate kinautolu naʻe tala \add ki ai\add*, ʻoku nau fili ki he ngaahi potu lelei, pea ne lea ʻaki ʻae fakatātā, ʻo ne pehē kiate kinautolu. \v 8 “ʻOka tala kiate koe ʻe ha taha \add ke ke ʻalu \add*ki he taʻane, ʻoua naʻa ke nofo hifo ʻi ha potu māʻolunga ʻaupito; telia kuo tala ʻe ia ki ha taha ʻoku lahi ʻiate koe; \v 9 Pea haʻu ia, ʻaia ne ne tala kiate koe mo ia, ʻo ne pehē kiate koe, ‘Fakaʻataʻatā ki he tangata ni;’ pea ke toki mā ai, ʻo ʻalu ki he potu māʻulalo. \v 10 Ka ʻoka tala kiate koe, pea ke ʻalu ʻo nofo ʻi he potu māʻulalo: koeʻuhi ʻoka haʻu ia naʻe tala kiate koe, te ne pehē kiate koe, ‘Kāinga, ʻalu koe ki ʻolunga:’ pea te ke maʻu ʻae fakamālō ʻi he ʻao ʻokinautolu ʻoku mou nofo ʻo kai. \v 11 He ko ia ia ʻoku hiki hake ia, ʻe fakavaivai ia; pea ko ia ʻoku fakavaivai ia, ʻe hakeakiʻi ia.” \p \v 12 ¶ Pea pehē ai foki ʻe ia kiate ia ne ne tala kiate ia, “ʻOka ke ka teuteu ʻae kai hoʻatā pe ʻae ʻohomohe, ʻoua naʻa ke ui \add ki ai \add*ho kaumeʻa, pe ho ngaahi temomo, pe ho kāinga, pe ko e kaungāʻapi koloaʻia, telia naʻa nau toe tala kiate koe, pea totongi ai kiate koe. \v 13 Ka ʻoka ke ka teu ʻae kātoanga, ui ʻae kau masiva, mo e lavea, mo e pipiki, mo e kui: \v 14 ‌ʻE monūʻia ai ʻa koe; he ʻoku ʻikai te nau faʻa totongi kiate koe: ka ʻe totongi kiate koe ʻi he toetuʻu ʻoe angatonu.” \p \v 15 ¶ Pea ko e tokotaha naʻe nofo ʻo kai mo ia, ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻa ne pehē kiate ia, “ʻE monūʻia ia ʻaia te ne kai mā ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \v 16 Pea toki pehē ʻe ia kiate ia, “Naʻe te u ʻe he tangata ʻe tokotaha ʻae ʻohomohe lahi, ʻo ne tala \add ia \add*ki he tokolahi: \v 17 Pea hoko ʻae feituʻupō ke kai, pea ne fekau ʻene tamaioʻeiki ke fakahā kiate kinautolu naʻe tala ki ai, ‘Haʻu he kuo teuteu ʻae meʻa kotoa pē.’ \v 18 Pea naʻa nau loto taha kotoa pē ʻo kamata fakafisi. Naʻe pehē ʻe he ʻuluaki kiate ia, ‘Kuo u fakatau ʻae potu fonua, pea ʻoku ngali ke u ʻalu ʻo vakai ia:’ ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tukuange au. \v 19 Pea pehē ʻe he tokotaha, ‘Kuo u fakatau ʻae taulua pulu ʻe nima, pea ʻoku ou ʻalu ko hono ʻahiʻahi: ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tukuange au.’ \v 20 Pea pehē ʻe he tokotaha, ‘Kuo u mali mo e fefine, pea ko ia ʻe ʻikai te u faʻa ʻalu ai:’ \v 21 Pea liu mai ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻo fakahā ki heʻene ʻeiki ʻae ngaahi meʻa ni. Pea tuputāmaki ʻae ʻeiki ʻoe fale, ʻo ne pehē ki heʻene tamaioʻeiki, ‘ʻAlu fakavave ki he ngaahi hala motuʻa mo e ngaahi hala siʻi ʻoe kolo, ʻo ʻomi ki heni ʻae masiva, mo e mutu, mo e pipiki, mo e kui.’ \v 22 Pea pehē ʻe he tamaioʻeiki, ‘ʻEiki, kuo fai ʻo hangē ko hoʻo fekau, ka ʻoku kei ʻataʻatā pe.’ \v 23 Pea pehē ʻe he ʻeiki ki heʻene tamaioʻeiki, ‘ʻAlu ki he ngaahi hala motuʻa mo e ngaahi mangaʻi hala, ʻo fakaafeʻi ʻakinautolu ke haʻu, kae fonu ai hoku fale. \v 24 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai ha tokotaha ʻi he kakai ko ia naʻe tala ki ai te ne kamata ʻeku ʻohomohe.’” \p \v 25 ¶ Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae fuʻu kakai, pea tafoki ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, \v 26 “Kapau ʻe haʻu ha taha kiate au, kae ʻikai fehiʻa ki heʻene tamai, mo e faʻē, mo e uaifi, mo e fānau, mo e ngaahi tokoua, mo e ngaahi tuofefine, ʻio, ki heʻene moʻui foki, ʻe ʻikai siʻi hoko ia ko ʻeku ākonga. \v 27 Pea ko ia ʻe ʻikai te ne fua ʻene ʻakau māfasia, ʻo muimui kiate au, ʻe ʻikai siʻi hoko ia ko ʻeku ākonga. \v 28 He Ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku te u langa ha fale, kae ʻikai tomuʻa nofo hifo ia ʻo lau hono totongi, pe ʻoku ʻiate ia ke faʻa fakaʻosi ʻaki? \v 29 Telia naʻa hili hono ʻai ʻae tuʻunga, ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakaʻosi\add ia\add*, ʻe kamata manuki kiate ia ʻakinautolu kotoa pē ʻe mamata \add ai\add*, \v 30 ‌ʻo pehē, ‘Ko e tangata eni naʻe kamata fokotuʻu, ka naʻe ʻikai faʻa fakaʻosi.’ \v 31 Pe ko e tuʻi fē ʻoku te u tau ki ha tuʻi ʻe taha, ʻoku ʻikai ke tomuʻa nofo hifo, ʻo fakakaukau pe te ne faʻa tauʻi ʻaki ʻae toko mano, ʻaia ʻoku haʻu kiate ia mo e toko ua mano? \v 32 Pea ka ʻikai, ʻoku ne kouna ha talafekau, ʻi he kei mamaʻo ʻae tokotaha, ʻo kole ke na fakalelei. \v 33 Pea ʻoku pehē foki, ko ia ia ʻiate kimoutolu ʻoku ʻikai te ne siʻaki ʻaia kotoa pē ʻoku ne maʻu, ʻe ʻikai hoko ia ko ʻeku ākonga. \p \v 34 ¶ “ʻOku lelei ʻae māsima: pea kapau kuo mole ʻi he māsima hono kona, ʻe \add toe \add*fakakona ia mei fē? \v 35 ‌ʻOku ʻikai ʻaonga ia ki he kelekele, pe ki he tuʻunga ʻotoʻota; ka ʻoku lī ia kituʻa. Ko ia ʻoku ne telinga ongo, ke ongoʻi ia.” \c 15 \cd \it 1 Ko e lea fakatātā ʻoe sipi naʻe mole: 8 Mo e paʻanga: 11 Mo e foha naʻe maumau koloa.\it* \p \v 1 Pea naʻe feʻunui atu ai kiate ia ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau angahala kotoa pē, ke fanongo kiate ia. \v 2 Pea naʻe lāunga ʻae kau Fālesi mo e kau tangata tohi, ʻo pehē, “ʻOku maʻu ʻe he tangata ni ʻae kau angahala, ʻo kai mo kinautolu.” \p \v 3 ¶ Pea ne lea ʻaki ʻae fakatātā ni kiate kinautolu, ʻo pehē, \v 4 “Ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipi, pea ka mole honau taha, ʻe ʻikai tuku ʻae hivangofulu ma hiva ʻi he toafa, kae ʻalu ʻo kumi ʻaia kuo mole, kaeʻoua ke ne ʻilo ia? \v 5 Pea ka ʻiloʻi ʻe ia, ʻoku ne hili ia ki hono uma, pea fiefia. \v 6 Pea ka haʻu ia ki ʻapi, ʻoku ne ui ke fakataha ʻae kāinga mo e kaungāʻapi, ʻone pehē kiate kinautolu, ‘Tau fiefia mo au, he kuo u ʻilo ʻa ʻeku sipi ʻaia naʻe mole.’ \v 7 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE pehē foki ʻae fiefia ʻi he langi ʻo lahi ʻi he fakatomala ʻae angahala ʻe tokotaha, ʻi he angatonu ʻe toko hivangofulu ma toko hiva, ʻoku ʻikai ʻaonga ke nau fakatomala. \p \v 8 ¶ “Pea ko hai ha fefine ʻoku hongofulu ʻene paʻanga siliva, pea ka mole ha paʻanga ʻe taha, ʻe ʻikai te ne tutu ʻae maama, mo tafi ʻae fale, ʻo kumi lahi, kaeʻoua ke ʻilo ia? \v 9 Pea ka ʻilo\add ia\add*, ʻoku ne ui ke fakataha ʻae kāinga mo e kaungāʻapi, ʻo ne pehē, ‘Tau fiefia mo au, he kuo u ʻilo ʻae paʻanga naʻe mole ʻiate au.’ \v 10 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku pehē ʻae fiefia ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻi he fakatomala ʻae angahala ʻe tokotaha.” \p \v 11 ¶ Pea pehē ʻe ia, “Naʻe ai ʻae tangata naʻe toko ua hono foha. \v 12 Pea pehē ʻe he kimui ki heʻene tamai, ‘Tamai, tuku mai haku tufakanga ʻi he koloa ʻoku ʻaʻaku.’ Pea ne vaeua kiate kinaua ʻa ʻene meʻa. \v 13 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho siʻi, naʻe tānaki ʻe he foha ki mui ʻa ʻene meʻa kotoa pē, ʻo fononga ki he fonua mamaʻo, ʻo maumauʻi ai ʻene koloa ʻi heʻene moʻui angakovi. \v 14 Pea kuo fakaʻosi ʻe ia kotoa pē, naʻe tō ʻae honge lahi ki he fonua ko ia; pea hoko ia ʻo fiekaia. \v 15 Pea ʻalu ia ʻo nofo ki he tangata ʻe tokotaha ʻoe fonua ko ia; pea ne fekau ia ki hono potu fonua ke tauhi ʻae fanga puaka. \v 16 Pea naʻe feinga ia ke fakamākona ʻaki ia ʻae ngeʻesi naʻe kai ʻe he fanga puaka: he naʻe ʻikai ha taha ʻe foaki kiate ia. \v 17 “Pea kuo poto ia, pea ne pehē, ‘ʻOku toko fiha ʻae kau tamaioʻeiki totongi ʻa ʻeku tamai kuo lahi mo toe ʻenau mā, ka ʻoku ou mate ʻi he fiekaia! \v 18 Te u tuʻu hake ʻo ʻalu ki heʻeku tamai, pea te u pehē kiate ia, “Tamai, kuo u fai angahala ki he langi, pea ʻi ho ʻao; \v 19 Pea ʻoku ʻikai te u kei ʻaonga ke ui ko ho foha; ka ke tuku au ke u tatau mo ha taha ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki totongi.”’ \v 20 “Pea naʻe tuʻu hake ia, ʻo ʻalu ki heʻene tamai. Ka ʻi heʻene kei mamaʻo ʻaupito, naʻe mamata ʻa ʻene tamai kiate ia, pea manavaʻofa, mo lele, pea fāʻufua ia, ʻo ʻuma kiate ia. \v 21 Pea pehē ʻe he foha kiate ia, ‘Tamai, kuo u angahala ki he langi, pea ʻi ho ʻao, pea ʻoku ʻikai te u kei ʻaonga ke ui ko ho foha.’ \v 22 “Ka naʻe pehē ʻe he tamai ki heʻene kau tamaioʻeiki, ‘ʻOmi ʻae pulupulu fungani lelei, ʻo ʻai kiate ia; pea ʻai mo e mama ki hono nima, mo e topuvaʻe ki hono vaʻe: \v 23 Pea ʻomi ki heni ʻae ʻuhiki pulu sino, ʻo tāmateʻi \add ia\add*; pea ke tau kai, mo fiefia: \v 24 He ko hoku foha eni naʻe mate, pea kuo toe moʻui; naʻe mole ia, pea kuo ʻiloʻi.’ Pea naʻa nau kamata fiefia. \v 25 “Pea naʻe ʻi he ngoue ʻa hono ʻuluaki foha; pea ʻi heʻene haʻu ʻo ofi ki he fale, naʻe fanongo ia ki he meʻa faiva mo e meʻe. \v 26 Pea naʻa ne ui ki ha taha ʻoe kau tamaioʻeiki, ʻone fehuʻi ki hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni. \v 27 Pea ne tala kiate ia, ‘Kuo haʻu ho tehina; pea kuo tāmateʻi ʻe hoʻo tamai ʻae ʻuhiki pulu sino,’ koeʻuhi kuo ne maʻu ia ʻoku moʻui lelei pe. \v 28 Ka naʻe ʻita ia, pea ʻikai ʻalu ki ai: ko ia naʻe haʻu ai kituʻa ʻa ʻene tamai, ʻo fakakolekole kiate ia. \v 29 Pea lea ia, ʻo pehēange ki heʻene tamai, ‘Vakai, ko e ngaahi taʻu lahi ni mo ʻeku tauhiʻi koe, pea naʻe ʻikai teu talangataʻa ki hoʻo fekau ʻi ha meʻa ʻe taha: ka naʻe ʻikai siʻi te ke foaki kiate au ha ʻuhikiʻi kosi, koeʻuhi ke u fakafiefia ai mo hoku kāinga. \v 30 Ka kuo haʻu leva ho foha ko eni, ʻaia naʻe maumauʻi hoʻo koloa mo e kau faʻa feʻauaki, pea ke tāmateʻi maʻana ʻae ʻuhiki pulu sino.’ \v 31 “Pea ne pehē kiate ia, ‘Foha, ʻoku ta nofomaʻu mo au, pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻaʻaku ʻoku ʻaʻau ia. \v 32 Naʻe taau ʻemau fakafiefia mo nekeneka: he ko ho tehina eni naʻe mate, ka kuo toe moʻui ia; pea naʻe mole, ka kuo ʻilo ia.’” \c 16 \cd \it 1 Ko e fakatātā ʻoe tauhi taʻeangatonu. 13 ʻOku valoki ʻe Kalaisi ʻae mālualoi ʻoe kau Fālesi manumanu. 19 ʻAe tangata maʻumeʻa, mo Lasalosi ko e paea.\it* \p \v 1 Pea naʻa ne pehē foki ki heʻene kau ākonga, “Naʻe ai ha tangata koloaʻia, naʻe ai ʻene tauhi, pea naʻe fakaʻilo kiate ia kuo ne maumauʻi ʻene koloa. \v 2 Pea ne ui ia, ʻo pehē ki ai, ‘Ko e hā eni ʻoku ou fanongo ai ʻiate koe? Fakamatala mai hoʻo tauhi; he ʻoku ʻikai te ke kei tauhi.’ \v 3 Pea pehē ʻe he tauhi ʻi hono loto, ‘Ko e hā te u fai? He ʻoku toʻo ʻiate au ʻae tauhi ʻe heʻeku ʻeiki: ʻe ʻikai te u faʻa keli; pea ʻoku ou mā ʻi he kole.’ \v 4 Kuo pau hoku loto ki he meʻa te u fai, koeʻuhi ke nau maʻu au ki honau ngaahi fale, ʻoka tukuange au ʻi he tauhi.’ \v 5 “Pea ne ui ʻae kau fakatau koloa kotoa pē ʻe heʻene ʻeiki, ʻo ne pehē ki he ʻuluaki, ‘ʻOku fiha nai ʻae meʻa ʻoku teʻeki te ke totongi ai ki heʻeku ʻeiki?’ \v 6 Pea pehē ʻe ia, ‘Ko e puha fua ʻe teau ʻoe lolo.’ Pea ne pehē kiate ia, ‘Toʻo hoʻo tohi, pea ke nofo ke vave, ʻo tohi ai ko e nimangofulu.’ \v 7 Pea pehē ʻe ia ki he taha kehe, ‘Pea ʻoku fiha ʻa e meʻa ʻoku teʻeki te ke totongi ʻe koe?’ Pea pehē ʻe ia, ‘Ko e puha fua ʻe teau ʻoe uite.’ Pea ne pehē kiate ia, ‘Toʻo hoʻo tohi, ʻo tohi ai ko e valungofulu.’ \v 8 Pea fakamālō ʻae ʻeiki ki he tauhi koloa taʻefaitotonu, ko e meʻa ʻi heʻene fai fakapotopoto: he ʻoku poto hake ʻae fānau ʻa māmani ʻi honau toʻutangata, ʻi he fānau ʻae maama. \v 9 “Pea ʻoku ou tala kiate kimoutolu, “Ngaohi kiate kimoutolu ʻaki ʻae koloa taʻemāʻoniʻoni ʻae ngaahi kāinga; koeʻuhi, ʻoka mou ka mate, kenau maʻu ʻakimoutolu ki he ngaahi nofoʻanga taʻengata. \v 10 Ko ia ʻoku angatonu ʻi he meʻa siʻi, ʻoku angatonu foki ia ʻi he meʻa lahi; pea ko ia ʻoku taʻeangatonu ʻi he meʻa siʻi, ʻoku taʻeangatonu ia ʻi he meʻa lahi. \v 11 Ko ia kapau naʻe ʻikai te mou angatonu ʻi he koloa taʻemāʻoniʻoni, Ko hai ʻe tuku ʻa e \add koloa \add*moʻoni ke mou tauhi? \v 12 Pea kapau naʻe ʻikai te mou angatonu ʻi he meʻa ʻae taha kehe, Ko hai ʻe foaki kiate kimoutolu ʻae meʻa ʻoku ʻamoutolu? \p \v 13 ¶ “ʻOku ʻikai ha tamaioʻeiki te ne faʻa tauhi ʻae ʻeiki ʻe toko ua: koeʻuhi ʻe fehiʻa ia ki he tokotaha, kae ʻofa ki he tokotaha; pe pikitai ki he tokotaha, kae manuki ki he tokotaha. ʻE ʻikai siʻi te mou faʻa tauhi ʻae ʻOtua mo e koloa.” \v 14 Pea ko e kau Fālesi foki naʻe manumanu, ne nau fanongo ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē: pea naʻa nau taukae kiate ia. \v 15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko kimoutolu eni ʻoku mou fakatonuhia ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻoe kakai ka ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua ʻa homou loto: he ko ia ʻoku lelei lahi ki he kakai, ʻoku fakalielia ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 16 “Naʻe ai ʻae fono mo e kau palōfita ʻo aʻu kia Sione: pea talu mei ai mo e malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ului ki ai ʻae kakai kotoa pē. \v 17 Pea ʻoku faingofua hake ke mole ʻae langi mo māmani, ʻi he mole ha kupuʻi lea ʻe taha ʻoe fono. \v 18 “Ko ia ʻoku ne tukuange hono uaifi, kae mali mo ha taha, ʻoku tono fefine ia: pea ko ia ʻoku ne mali mo ia kuo tukuange mei hono husepāniti, ʻoku tono fefine ia. \p \v 19 ¶ “Naʻe ai ha tangata koloaʻia, naʻa ne ʻai ʻae kofu kulokula mo e tupenu mahuʻinga, pea kai ʻe ia ʻae meʻa lelei ʻi he ʻaho kotoa pē: \v 20 Pea naʻe ai ha tangata paea, ko Lasalosi hono hingoa, naʻe fakatokoto ia ʻi hono matapā, kuo tofu ʻi he papala, \v 21 ‌ʻO ne holi ke fafanga ʻaki ia ʻae momoʻi meʻakai naʻe ngangana mei he keinangaʻanga ʻae tangata maʻumeʻa: pea naʻe haʻu foki ʻae fanga kulī, ʻo ʻemo hono papala. \v 22 Pea pehē, naʻe mate ʻae tangata paea, pea fua ia ʻe he kau ʻāngelo ki he fatafata ʻo ʻEpalahame: pea mate foki ʻae tangata maʻumeʻa, pea tanu ia; \v 23 Pea hanga hake ia hono mata ʻi heli, ʻoku ongosia ia, pea ne mamata kia ʻEpalahame ʻi he mamaʻo ʻaupito, mo Lasalosi ʻi hono fatafata. \v 24 “Pea tangi ia, ʻo pehē, ‘ʻE tamai ko ʻEpalahame, ke ke ʻofa mai kiate au, pea fekau ʻa Lasalosi ke ne ʻai hono muʻa tuhu ki he vai, mo fakamomoko hoku ʻelelo: he ʻoku ou feinga ʻi he afi ni.’ \v 25 Ka naʻe pehē ʻe ʻEpalahame, ‘Foha, ke ke manatu naʻa ke maʻu hoʻo ngaahi meʻa lelei ʻi hoʻo moʻui, pea naʻe ʻia Lasalosi foki ʻae ngaahi meʻa kovi; ka ko eni, ʻoku fiemālie ia, ka kuo ke feinga koe. \v 26 Kaeʻumaʻā eni kotoa pē, ʻoku ai ʻae fuʻu vanu lahi ʻi he vahaʻa ʻo kimautolu mo kimoutolu: ko ia ʻe ʻikai lava atu ʻakinautolu ʻoku fie ʻalu ʻi heni kiate kimoutolu; pea ʻe ʻikai faʻa haʻu kiate kimautolu ʻakinautolu\add ʻoku fie haʻu mei hena.\add*’ \v 27 “Pea toki pehē ʻe ia, ‘Ko ia ʻoku ou kole ai kiate koe, ʻe tamai, ke ke fekau ia ki he fale ʻo ʻeku tamai: \v 28 He ʻoku toko nima hoku kāinga koeʻuhi ke ne valokiʻi ʻakinautolu, telia naʻa nau haʻu foki ki he potu fakamamahi ni.’ \v 29 Pea pehē ʻe ʻEpalahame kiate ia, ‘ʻOku nau maʻu ʻa Mōsese mo e kau palōfita; tuku ke nau fanongo ki ai.’ \v 30 Pea pehē ʻe ia, ‘ʻE ʻikai, ʻe tamai ko ʻEpalahame, ka ʻoka ʻalu ha taha mei he mate kiate kinautolu, te nau fakatomala.’ \v 31 Pea pehē mai ʻe ia kiate ia, ‘Kapau ʻe ʻikai te nau fanongo kia Mōsese mo e kau palōfita, ʻe ʻikai te nau tui ʻo kapau ʻe toetuʻu ha taha mei he mate.’” \c 17 \cd \it 1 ʻOku ako ʻe Kalaisi ke ʻoua ʻe fakahala. 3 Ke fefakamolemoleʻaki. 6 Ko e mālohi ʻoe tui. 7 Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe heʻene kau ākonga ʻoku nau ʻaonga. 11 ʻOku ne fakamaʻa ʻae kilia ʻe toko hongofulu. 22 ʻOku ne lea ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo e hāʻele mai ʻae Foha ʻoe tangata.\it* \p \v 1 Pea toki pehē ʻe ia ki he kau ākonga, “ʻE ʻikai mafai ke taʻofi ʻae hoko ʻoe ngaahi fakahala: ka ʻe malaʻia ia ʻoku hoko mei ai ia!” \v 2 ‌ʻOku lelei kiate ia ʻoka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻae maka momosi ʻi hono kia, pea lī ki he moana, ʻi heʻene fakahalaʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi. \p \v 3 ¶ Mou vakai kiate kimoutolu: “Kapau ʻe fai angahala kiate koe ʻe ho kāinga, valoki ia; pea kapau ʻe fakatomala, fakamolemole ia. \v 4 Pea kapau ʻe fai angahala ʻe ia kiate koe ʻo liunga fitu ʻi ha ʻaho, kae tafoki ia kiate koe ʻo liunga fitu ʻi ha ʻaho, mo pehē ʻe ia, ‘ʻOku ou fakatomala;’ ke ke fakamolemole ia.” \v 5 Pea pehē ʻe he kau ʻaposetolo ki he ʻEiki, “Fakalahi ʻemau tui.” \v 6 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “Ka ne mou maʻu ʻae tui ke tatau mo e foʻi tengaʻi musita, te mou lea ki he ʻakau ko e sukamino ni, ‘Ke mataʻaki fuʻu hake koe, pea tō koe ʻi he tahi;’ pea ʻe talangofua ia kiate kimoutolu. \v 7 Ka ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku ai ʻene tamaioʻeiki, ʻoku keli pe tauhimanu, ʻe pehē leva ki ai, ʻoka haʻu ia mei he ngoue, ‘Haʻu koe ʻo nofo hifo ke kai?’ \v 8 Kae ʻikai pehē muʻa ki ai, ‘Teuteu haku ʻohomohe, pea ke nonoʻo koe, ʻo tauhi au, kaeʻoua ke u kai mo inu; pea hili ia te ke toki kai koe mo inu?’ \v 9 ‌ʻOku fakafetaʻi ʻe ia ki he tamaioʻeiki ko ia, koeʻuhi ko ʻene fai ʻae ngaahi meʻa kuo fekau kiate ia? ʻOku ou pehē ʻoku ʻikai. \v 10 Pea ke pehē foki ʻakimoutolu, ʻoka ʻosi hono fai ʻoe meʻa kotoa pē kuo fekau kiate kimoutolu, mou pehē, ‘Ko e kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga ʻakimautolu: kuo mau fai ʻaia naʻe totonu pe ke mau fai.’” \p \v 11 ¶ Pea pehē, ʻi heʻene ʻalu ki Selūsalema, naʻe fononga atu ia ʻi Samēlia mo Kāleli. \v 12 Pea ʻi heʻene hū ki he potu kakai ʻe taha, naʻe fakafetaulaki kiate ia ʻae kau tangata kilia ʻe toko hongofulu, pea nau tutuʻu mamaʻo atu: \v 13 Pea naʻa nau kalanga leʻo lahi, ʻo pehē, “Sisu, ʻEiki, ke ke ʻaloʻofa mai kiate kimautolu.” \v 14 Pea ʻi heʻene mamata, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou ō, ʻo fakahā ʻakimoutolu ki he kau taulaʻeiki.” Pea pehē, ʻi heʻenau ʻalu naʻe fakamaʻa ʻakinautolu. \v 15 Pea naʻe foki mai honau tokotaha, ʻi heʻene mamata kuo fakamoʻui ia, ʻo ne fakamālō ʻaki ʻae leʻo lahi ki he ʻOtua, \v 16 ‌ʻO fakafoʻohifo ia ki hono vaʻe, ʻi he fakafetaʻi kiate ia: ka ko e Samēlia ia. \v 17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “ʻIkai naʻe fakamaʻa ʻae toko hongofulu? Ka kofaʻā ʻae toko hiva? \v 18 ‌ʻOku ʻikai ʻiloa ke foki mai ha taha ke fakamālō ki he ʻOtua, ka ko e muli ni pe.” \v 19 Pea ne pehē kiate ia, “Tuʻu hake, pea ke ʻalu: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.” \p \v 20 ¶ Pea ʻi he ʻeke ʻae kau Fālesi kiate ia, pe ʻe hoko ʻafē ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, naʻe leaange ʻe ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai hoko ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua mo e fakaongongoa\add ki ai\add*: \v 21 Pea ʻe ʻikai te nau pehē, ‘Vakai heni!’ pe, ‘Vakai hena!’ He ko eni, ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \v 22 Pea pehē ʻe ia ki he kau ākonga, “ʻE hoko mai ʻae ngaahi ʻaho, te mou holi ai ke mamata ki ha ʻaho ʻe taha ʻoe Foha ʻoe tangata, ka ʻe ʻikai te mou mamata ki ai. \v 23 Pea ka nau ka pehē kiate kimoutolu, ‘Vakai heni;’ pe, ‘Vakai hena:’ ʻoua naʻa ʻalu atu, pe muimui ki ai. \v 24 He ʻoku hangē ko e ʻasi mai ʻae ʻuhila mei he potu langi ʻe taha, pea ulo ʻo aʻu ki he potu langi ʻe taha, ʻe pehē foki ʻae Foha ʻoe tangata ʻi hono ʻaho. \v 25 Ka ʻe tomuʻa kātaki ʻe ia ʻae ngaahi meʻa lahi, pea ʻe liʻaki ia ʻe he toʻutangata ni. \v 26 Pea hangē ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noa, ʻe pehē foki ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe Foha ʻoe tangata. \v 27 Naʻa nau kai, mo inu, naʻa nau mali uaifi, pea foaki ke mali, ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe hū ai ʻa Noa ki he vaka, pea ʻoho mai ʻae vai, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē. \v 28 Pea hangē foki ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Lote, naʻa nau kai, mo inu, naʻa nau fefakatauʻaki, naʻa nau tō ngoue, pea nau langa fale; \v 29 Ka ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa Lote ʻi Sotoma, naʻe ʻuha afi mo e maka vela mei he langi, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē. \v 30 ‌ʻE pehē pe foki ʻi he ʻaho ʻe fakahā ai ʻae Foha ʻoe tangata. \v 31 “Pea ko ia ia ʻe ʻi he tuʻa fale ʻi he ʻaho ko ia, ka ʻoku ʻi loto fale ʻene meʻa, ke ʻoua naʻa ʻalu hifo ia ko hono ʻave: pea ko ia ʻe ʻi he ngoue, ke ʻoua foki naʻa liu mai. \v 32 Manatuʻi ʻae uaifi ʻo Lote. \v 33 Ko ia ia ʻe kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia ʻiate ia; ka ko ia ia ʻe tuku\add ʻene moʻui \add*ʻe maʻu ʻe ia ia. \v 34 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻI he pō ko ia ʻe ai ʻae tangata ʻe toko ua ʻi he mohenga pe taha; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha. \v 35 ‌ʻE fakataha ʻae fefine ʻe toko ua ʻo momosi; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha. \v 36 ‌ʻE ai ʻae tangata ʻe toko ua ʻi he ngoue ko e tokotaha ʻe ʻave, ka ʻe tuku ʻae tokotaha.” \v 37 Pea naʻa nau leaange, ʻo pehē kiate ia, “ʻEiki, kofaʻā ia?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻIlonga ʻae potu ʻe ʻi ai ʻae ʻangaʻanga, ʻe kātoa ki ai ʻae fanga ʻikale.” \c 18 \cd \it 3 Ko e kole tāumaʻu ʻae fefine kuo mate hono husepāniti. 9 Ko e Fālesi mo e tānaki tukuhau. 15 ʻOku ʻomi ʻae tamaiki kia Kalaisi. 18 Ko e matāpule naʻe fie muimui kia Kalaisi, ka naʻe taʻofi ʻe heʻene koloa. 28 Ko e meʻa ʻe maʻu ʻekinautolu ʻoku liaki kotoa pē koeʻuhi ko Sisu. 31 ʻOku ne fakahā ʻene pekia. 35 ʻOku ne fakaʻā ʻae tangata kui.\it* \p \v 1 Pea naʻa ne fakahā kiate kinautolu ʻi he fakatātā, ʻoku lelei ke lotu maʻuaipē ʻae kakai, pea ʻoua naʻa fiu; \v 2 ‌ʻO ne pehē, “Naʻe ʻi he kolo ʻe taha ʻae fakamaau, naʻe ʻikai manavahē ki he ʻOtua, pe tokanga ki he tangata. \v 3 Pea naʻe ʻi he kolo ko ia ʻae fefine kuo mate hono husepāniti; pea haʻu ia ki ai, ʻo ne pehē, ‘Fakamaau au mo totongi totonu ki hoku fili.’ \v 4 Pea naʻe ʻikai tokanga leva ia ki ai: kae toki fakakaukau ia, \add ʻo pehē\add*, ‘ʻOku ʻikai pe te u manavahē ki he ʻOtua, pe tokanga ki he tangata; \v 5 Ka koeʻuhi ʻi he fakafiuʻi au ʻe he fefine ni kuo mate hono husepāniti, te u fakamaauʻi ia, telia ʻi heʻene faʻa haʻu te ne fakakinaʻi au.’” \v 6 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “Fanongo ki he lea ʻae fakamaau taʻeangatonu. \v 7 Pea ʻe ʻikai fakamaau ʻe he ʻOtua ʻa hono kakai ʻoʻona kuo fili, ʻaia ʻoku tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e pō, ʻo kapau ʻe fakatuotuai ia kiate kinautolu? \v 8 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE fakamaau vave ʻe ia ʻakinautolu. Ka ʻi he haʻu ʻae Foha ʻoe tangata, te ne ʻilo ʻae tui ʻi he fonua?” \v 9 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae fakatātā ni ki he niʻihi naʻa nau falala kiate kinautolu kuo nau māʻoniʻoni, mo nau manukiʻi ʻae kakai kehe: \v 10 “Naʻe ʻalu hake ʻae ongo tangata ki he falelotu lahi ke lotu; ko e tokotaha ko e Fālesi, pea ko e tānaki tukuhau ʻae tokotaha. \v 11 Naʻe tuʻu atu pe ʻae Fālesi, pea lotu, ʻo pehē, ‘ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe, ʻoku ʻikai te u hangē ko e kau tangata kehe, ke fakamālohi, mo taʻeangatonu, mo tono fefine, pe hangē ko e tānaki tukuhau ni. \v 12 ‌ʻOku liunga ua ʻeku ʻaukai ʻi he uike, pea ʻoku ou ʻatu ʻae tukuhau ʻi heʻeku meʻa fulipē.’ \v 13 Ka naʻe tuʻu mamaʻo atu ʻae tānaki tukuhau, pea ʻikai faʻa hanga hake hono mata ki he langi, ka naʻe si fatafata ia, mo pehē, ‘ʻE ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa mai kiate au ko e angahala.’ \v 14 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, naʻe ʻalu hifo ʻae tangata ni ki hono fale kuo fakatonuhia ia, ka ʻikai pehē ʻae tokotaha: he ko ia kotoa pē ʻoku ne hiki hake ia, ʻe fakavaivaiʻi ia; pea ko ia ʻoku ne fakavaivaiʻi ia, ʻe hiki hake ia.” \v 15 Pea naʻa nau ʻomi foki kiate ia ʻae tamaiki iiki, koeʻuhi ke ne ala kiate kinautolu: ka ʻi he mamata ki ai ʻae kau ākonga, naʻa nau lolomi ʻakinautolu. \v 16 Ka naʻe ui ʻe Sisu ke nau haʻu, ʻo ne pehē, “Tuku pe ʻae tamaiki iiki ke haʻu kiate au, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻakinautolu: he ʻoku ʻoe kakai pehē ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 17 Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ia ʻe ʻikai te ne maʻu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻi ʻe ʻikai ʻaupito hū ia ki ai.” \v 18 Pea toki fehuʻi ʻae matāpule ʻe taha kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki lelei, ko e hā te u fai ke u hoko ai ki he moʻui taʻehili?” \v 19 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Ko e hā kuo ke ui ai au ko e lelei? Ko e tokotaha pe ʻoku lelei, ʻaia ko e ʻOtua. \v 20 ‌ʻOku ke ʻilo ʻae ngaahi fekau, ‘ʻOua naʻa ke tono fefine,’ ‘ʻOua naʻa ke fakapō,’ ‘ʻOua naʻa ke kaihaʻa,’ ‘ʻOua naʻa ke fakamoʻoni loi,’ ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē.’” \v 21 Pea pehē ʻe ia, “Kuo u fai eni kotoa pē talu ʻeku siʻi.” \v 22 Pea kuo fanongo ʻa Sisu ki he ngaahi lea ni, pea ne pehē kiate ia, “Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ke kei hala ai: fakatau ʻaia kotoa pē ʻoku ʻaʻau, ʻo tufaki ki he masiva, pea te ke maʻu ʻae ʻene koloa ʻi he langi: pea ke haʻu, ʻo muimui ʻiate au.” \v 23 Pea kuo fanongo ia ki ai, naʻa ne mamahi ʻaupito: he naʻe lahi ʻene koloa. \v 24 Pea kuo mamata ʻa Sisu kuo mamahi ʻaupito ia, pea ne pehē, “ʻE faingataʻa ʻaupito kiate kinautolu ʻoku koloaʻia ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \v 25 He ʻoku faingofua hake ʻae hū ʻae kāmeli ʻi he avaʻi hui, ʻi he hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻae ʻOtua! \v 26 Pea ko kinautolu naʻe fanongo naʻa nau fepehēʻaki, “Pea ko hai ʻe moʻui?” \v 27 Pea pehē ʻe ia, “Ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mafai ʻe he tangata, ʻoku mafai ia ʻe he ʻOtua.” \v 28 Pea toki pehē ʻe Pita, “Vakai, kuo mau liaki ʻae meʻa kotoa pē, ʻo muimui ʻiate koe.” \v 29 Pea ne pehe kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, “ʻOku ʻikai ha tangata kuo liʻaki ʻe ia ai fale, pea ʻae mātuʻa, pe ko e ngaahi kāinga, pe ko e uaifi, pe ʻae fānau, koeʻuhi ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua, \v 30 Ka te ne maʻu ʻo lahi ʻaupito hake ʻi he moʻui ni, pea ʻi he maama ʻe haʻu ʻae moʻui taʻengata.” \p \v 31 ¶ Pea ne omi ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Vakai, ʻoku tau ʻalu hake ki Selūsalema, pea ʻe fakamoʻoni ki he Foha ʻoe tangata ʻaia kotoa pē kuo tohi ʻe he kau palōfita. \v 32 He koeʻuhi ʻe tukuange ia ki he Senitaile, pea ʻe manukiʻi ia, mo fai meʻa kovi kiate ia, mo ʻaʻanu ki ai: \v 33 Pea te nau kauʻimaea mo tāmateʻi ia: pea ʻi hono ʻaho tolu ʻe toetuʻu ia.” \v 34 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae ngaahi meʻa ni; pea naʻe puli ʻiate kinautolu ʻae lea ni, ʻo ʻikai te nau ʻilo ʻae ngaahi meʻa kuo lea ʻaki. \p \v 35 ¶ Pea pehē, ʻi heʻene ofi atu ki Seliko, naʻe nofo ʻi he veʻehala ʻae tangata kui ʻo kole: \v 36 Pea fanongo ia ki he ʻalu ange ʻae fononga, pea fehuʻi ia ki hono ʻuhinga. \v 37 Pea naʻa nau tala kiate ia, “Ko Sisu ʻo Nāsaleti” ʻoku ʻalu ange. \v 38 Pea kalanga ia, ʻo pehē, “Sisu, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate au.” \v 39 Pea ko kinautolu naʻe muʻomuʻa naʻa nau lolomi ia, ke tuku ʻene longoaʻa: ka naʻe ʻāsili ai ʻene kalanga, “Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate au.” \v 40 Pea tuʻu ʻa Sisu, ʻo fekau ke ʻomi ia kiate ia: pea kuo ʻunu mai ia ʻo ofi, pea ne fehuʻi ange kiate ia, \v 41 ‌ʻO pehē, “Ko e hā ho loto ke u fai kiate koe?” Pea pehē ʻe ia, “ʻEiki, ke ʻā hoku mata.” \v 42 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Ke ʻā ho mata: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.” \v 43 Pea ʻā fakafokifā pe ia, ʻo muimui ʻiate ia, pea fakamālō ki he ʻOtua: pea ʻi he mamata ki ai ʻae kakai kotoa pē, naʻa nau fakamālō ki he ʻOtua. \c 19 \cd \it 1 Ko Sakiasi ko e tānaki tukuhau. 11 Ko e fakatātā ʻoe paʻanga ʻe hongofulu. 28 ʻOku ʻalu ʻa Sisu ki Selūsalema kuo heka ʻi he ʻasi. 41 ʻOku ne tangi ai: 45 ʻOku ne kapusi ʻae kau fefakatauʻaki ʻi he falelotu lahi: 47 ʻOku ne malanga ai, pea fie tāmateʻi ia ʻe he kau matāpule, ka kuo nau manavahē ki he kakai.\it* \p \v 1 Pea naʻe fononga atu \add ʻa Sisu \add*ʻi Seliko, ʻo ʻalu ai. \v 2 Pea vakai, ko e tangata ko Sakiasi hono hingoa, ko e matāpule ia ʻi he kau tānaki tukuhau, pea naʻe koloaʻia ia. \v 3 Naʻe holi ia ke mamata pe ko e tangata ʻoku fēfē ʻa Sisu; ka naʻe ʻikai mafai ia koeʻuhi ko e kakai, he ko e pukupuku ia. \v 4 Pea naʻe lele muʻomuʻa ia, ʻo kaka ʻi he ʻakau ko e sukamino, ke mamata kiate ia: koeʻuhi ʻe ʻalu ange ai ia. \v 5 Pea kuo hoko ʻa Sisu ki he potu, naʻa ne sio hake, ʻo mamata kiate ia, pea ne pehē ki ai, “Sakiasi, ʻalu hifo ke vave, he te u nofo ʻi ho fale ʻi he ʻaho ni.” \v 6 Pea fakavave ia, ʻo ʻalu hifo, ʻo ne tali ia ʻi he fiefia. \v 7 Pea kuo nau mamata ki ai, pea nau lāunga kotoa pē, ʻo pehē, “Kuo ʻalu ia ke nofo mo e tangata angahala.” \v 8 Pea tuʻu hake ʻa Sakiasi, ʻo ne pehē ki he “ʻEiki; ʻEiki, vakai, ʻoku ou foaki hono vaeua ʻo ʻeku koloa ki he masiva; pea kapau ne u maʻu ha meʻa ʻi he lohiakiʻi ha taha, ʻoku ou totongi ʻo liunga fā\add kiate ia.\add*” \v 9 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Kuo hoko ʻi he ʻaho ni ʻae fakamoʻui ki he fale ni, koeʻuhi ko e foha foki ia ʻo ʻEpalahame. \v 10 He kuo haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ke kumi mo fakamoʻui ʻaia kuo mole.” \v 11 Pea ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻa ne toe lea ʻaki ʻe ia ʻae fakatātā, koeʻuhi kuo ofi ia ki Selūsalema, pea \add ko e meʻa \add*ʻi heʻenau mahalo ʻe hoko leva ʻae puleʻanga, ʻoe ʻOtua. \v 12 Ko ia ne ne pehē ai, “Naʻe ʻalu ʻae ʻeiki ʻe tokotaha ki he fonua mamaʻo, ke maʻu moʻona ʻae puleʻanga, pea toki liliu mai. \v 13 Pea ne ui ʻae toko hongofulu ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo ne tuku kiate kinautolu ʻae mina ʻe hongofulu, mo ne pehē kiate kinautolu, ‘Ngāueʻaki eni kaeʻoua ke u haʻu.’ \v 14 Ka naʻe fehiʻa ʻa hono kakai kiate ia, ʻonau kouna ʻae talafekau ke ʻalu, mo pehē, ‘ʻE ʻikai te mau maʻu ʻae tangata ni ke puleʻi ʻakimautolu.’ \v 15 “Pea pehē, ʻi heʻene liu mai, kuo ne maʻu ʻae puleʻanga, pea toki fekau ʻe ia ke ui mai ʻae kau tamaioʻeiki ko ia, ʻaia naʻa ne tuku ki ai ʻae paʻanga, koeʻuhi ke ne ʻilo pe ko e hā kuo maʻu ʻe he tangata taki taha ʻi heʻene fakatau. \v 16 Pea haʻu ʻae ʻuluaki, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, kuo maʻu ʻaki ʻa hoʻo mina ʻae mina ʻe hongofulu.’ \v 17 Pea ne pehē kiate ia, ‘Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei koe;’ ko e meʻa ʻi hoʻo angatonu ʻi he meʻa siʻi, maʻu ʻe koe ʻae pule ki he kolo ʻe hongofulu. \v 18 Pea haʻu hono toko ua, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, kuo maʻu ʻaki ʻa hoʻo mina ʻae mina ʻe nima’ \v 19 Pea naʻe pehē foki kiate ia, ‘Ke ke puleʻi foki ʻae kolo ʻe nima.’ \v 20 Pea haʻu ʻae tokotaha, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, vakai, ko hoʻo mina, ʻaia kuo u tauhi, ʻo kofuʻaki ia ʻae holoholo. \v 21 He naʻaku manavahē kiate koe, koeʻuhi ko e tangata faingataʻa koe: ʻoku ke toʻo hake ʻaia naʻe ʻikai te ke tuku hifo, mo tuʻusi ʻaia naʻe ʻikai te ke tūtuuʻi.’ \v 22 Pea pehē ʻe ia kiate ia, ‘Mei ho ngutu ʻoʻou te u fakamaau koe, ʻae tamaioʻeiki angakovi. Naʻa ke ʻilo ko e tangata faingataʻa au, ʻoku ou toʻo hake ʻaia naʻe ʻikai te u tuku hifo, mo tuʻusi ʻaia naʻe ʻikai te u tūtuuʻi: \v 23 Ko e hā ia naʻe ʻikai ai te ke tuku ʻeku paʻanga ki he tukuʻanga koloa, koeʻuhi ʻi heʻeku haʻu te u maʻu ia mo hono tupu?’ \v 24 Pea ne pehē kiate kinautolu naʻe tutuʻu ʻi ai, ‘Toʻo ʻiate ia ʻae mina, ʻo atu kiate ia ʻoku hongofulu ʻene mina.’ \v 25 (Pea nau pehē kiate ia, ‘ʻEiki, ʻoku hongofulu ʻene mina.’) \v 26 He ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ‘Ko ia fulipē ʻoku ne maʻu, ʻe foaki kiate ia; pea ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu. \v 27 Ka ko kinautolu ni ko hoku ngaahi fili, naʻe ʻikai te nau lelei ke u puleʻi ʻakinautolu, ʻomi ki heni, pea tāmateʻi ʻi hoku ʻao.’” \p \v 28 ¶ Pea kuo hili ʻene lea pehē, pea muʻomuʻa ia, ʻo fononga atu ki Selūsalema. \v 29 Pea pehē, ʻi heʻene haʻu ʻo ofi ki Petefesi mo Pētani, ki he moʻunga ʻoku ui ko ʻOlive, ne ne fekau ʻene ongo ākonga ʻe toko ua. \v 30 ‌ʻO pehē, “Mo ō ki he potu kakai ʻoku hangatonu mai; pea ʻi hoʻomo hū ki ai te mo ʻilo ʻae ʻuhikiʻi ʻasi kuo noʻotaki, ʻoku teʻeki heka ai ha tangata: vete ia, ʻo taki mai.” \v 31 Pea kapau ʻe ʻeke ʻe ha taha kiate kimoua, ‘Ko e hā ʻoku mo vete ai ia?’ Te mo pehē kiate \add ia\add*, ‘Koeʻuhi ʻoku ʻaonga ia ki he ʻEiki.’” \v 32 Pea naʻa na ō ʻakinaua naʻe fekau, ʻo na ʻilo ʻo hangē ko ia ne ne fakahā kiate kinaua. \v 33 Pea ʻi heʻena vete ʻae ʻuhikiʻi ʻasi, naʻe pehē ʻekinautolu ʻoku ʻanautolu ia kiate kinaua, “Ko e hā ʻoku mo vete ai ʻae ʻuhikiʻi ʻasi?” \v 34 Pea na pehē, “ʻOku ʻaonga ia ki he ʻEiki.” \v 35 Pea naʻa na taki ia kia Sisu: pea na ʻai hona kofu ki he ʻuhikiʻi ʻasi, ʻo na fakaheka ki ai ʻa Sisu. \v 36 Pea ʻi heʻenau ō, naʻa nau folahi honau ngaahi kofu ʻi he hala. \v 37 Pea kuo haʻu ia ʻo ofi, ʻi he tahifohifo ʻoe moʻunga ko ʻOlive, pea kamata fiefia mo fakamālō ʻae kau ākonga kotoa pē ki he ʻOtua ʻaki ʻae leʻo lahi, koeʻuhi ko e ngaahi ngāue lahi kotoa pē kuo nau mamata ki ai; \v 38 ‌ʻO pehē, “‘ʻOku monūʻia ʻae Tuʻi ʻoku hāʻele mai ʻi he huafa ʻo Sihova:’ Ke fiemālie ʻi he langi, pea fakamālō fungani lahi ʻi ʻolunga.” \v 39 Pea ko e Fālesi niʻihi ʻi he kakai naʻa nau pehē kiate ia, “ʻEiki, lolomi hoʻo kau ākonga.” \v 40 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe fakalongo pē ʻakinautolu ni, ʻe kalanga leva ʻae ngaahi maka.” \p \v 41 ¶ Pea kuo haʻu ia ʻo ofi, pea vakai ia ki he kolo, pea tangi ai, \v 42 ‌ʻo pehē, “Taumaiā naʻa ke ʻilo, ʻio, ʻe koe, ʻi ho ʻaho ko eni, ʻae ngaahi meʻa ʻoku kau ki hoʻo fiemālie! Ka ko eni kuo fufū ia mei ho mata. \v 43 Koeʻuhi ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho kiate koe, ʻe tanu puke ai ʻa ho ngaahi fili, ʻo takatakai koe, mo kāpui koe, pea tāpuni ko e mei he potu kotoa pē. \v 44 Pea ʻe holoki hifo ko e ʻo aʻu ki he kelekele, mo hoʻo fānau ʻiate koe; pea ʻe ʻikai te nau tuku ʻiate koe ha maka \add kuo fokotuʻu \add*ki ha maka; koeʻuhi naʻe ʻikai te ke ʻilo ʻae kuonga ʻo ho ʻaʻahi ʻanga.” \v 45 Pea naʻe hū ia ki he falelotu lahi, ʻo ne kamata kapusi kituʻa ʻakinautolu naʻe fefakatauʻaki ai; \v 46 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo tohi, ‘Ko hoku fale ko e falelotu:’ ka kuo mou ngaohi ia ‘ko e ʻana ʻoe kau kaihaʻa.’” \v 47 Pea naʻe ako ia ʻi he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka naʻe holi ke tāmateʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi mo e kau matāpule ʻoe kakai. \v 48 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā te nau fai: he kuo tokanga lahi ʻae kakai kotoa pē ke nau fanongo kiate ia. \c 20 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Kalaisi ʻene pule ʻi heʻene fehuʻi ki he papitaiso ʻa Sione. 9 Ko e fakatātā ʻoe ngoue vaine. 19 Ki he tukuhau kia Sisa. 27 ʻOku ne fakahā ʻae toetuʻu ki he kau Sātusi. 41 Ko e foha fēfē ʻo Tevita ʻa Kalaisi. 45 ʻOku ne taʻofi eni kau ākonga ke nau vakai ki he kau tangata tohi.\it* \p \v 1 Pea pehē, ko e \add ʻaho \add*ʻe taha ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻi heʻene akonaki ki he kakai ʻi he falelotu lahi, mo malangaʻaki ʻae ongoongolelei, naʻe haʻu ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pea mo e mātuʻa, \v 2 Mo nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Talamai kiate kimautolu pe ko e pule fē ʻoku ke fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko hai ia ne ne tuku ʻae pule ni kiate koe?” \v 3 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Te u fehuʻi foki kiate kimoutolu ha meʻa ʻe taha; pea tala mai kiate au: \v 4 Ko e papitaiso ʻa Sione, naʻe mei he langi ia, pe mei he tangata?” \v 5 Pea nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Kapau te tau pehē, ‘Mei he langi;’ te ne pehē mai, ‘Ko e hā naʻe ʻikai ai te mou tui kiate ia?’ \v 6 Pea kapau te tau pehē, ‘Mei he tangata;’ ʻe lisingi ʻaki ʻae maka ʻakitautolu ʻe he kakai kotoa pē: he ʻoku nau ʻilo pau ko e palōfita ʻa Sione.” \v 7 Pea naʻa nau pehēange, kuo ʻikai te nau ʻilo pe naʻe mei fē ia. \v 8 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “Pea ʻe ʻikai te u tala kiate kimoutolu pe ko e pule fē ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni.” \v 9 Pea naʻa ne kamata lea ʻaki ʻae fakatātā ni ki he kakai; “Ko e tangata ʻe tokotaha naʻa ne tō ʻae ngoue vaine, ʻo ne tuku ia ki he kau tauhi ngoue, pea fononga mamaʻo ia ʻo fuoloa ai. \v 10 Pea hokosia ʻae toʻukai, pea ne fekau ʻae tamaioʻeiki ki he kau tauhi ngoue, koeʻuhi ke nau ʻomi kiate ia ha fua ʻoe ngoue vaine: ka naʻe teʻia ia ʻe he kau tauhi ngoue, ʻonau kapusi ia taʻehaʻanemeʻa. \v 11 Pea toe fekau ʻe ia ʻae tamaioʻeiki ʻe taha: pea naʻa nau teʻia foki ia, pea lahi ʻenau fai kovi \add kiate ia\add*, mo nau kapusi taʻehaʻanemeʻa. \v 12 Pea toe fekau ʻe ia ʻa hono toko tolu: pea naʻa nau teʻia foki ia, ʻonau lī \add ia \add*kituaʻā. \v 13 Pea toki pehē ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine, ‘Ko e hā te u fai? Te u fekau atu hoku foha ʻofaʻanga: heiʻilo ka nau ka mamata ai te nau fakaʻapaʻapa kiate ia.’ \v 14 Ka kuo mamata ki ai ʻae kau tauhi ngoue, pea nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, ‘Ko eni ʻae foha hoko: haʻu ke tau tāmateʻi ia, kae ʻatautolu ʻae tofiʻa.’ \v 15 Pea naʻa nau lī ia kituaʻā ngoue vaine, ʻo tāmateʻi \add ia\add*. “Pea ko e hā ʻe fai ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine kiate kinautolu? \v 16 ‌ʻE haʻu ia ʻo fakaʻauha ʻae kau tauhi ngoue ko ia, pea tuku ʻae ngoue ki he kakai kehe.” Pea ʻi heʻenau fanongo \add ai\add*, naʻa nau pehē, “Ke ʻoua ʻaupito.” \v 17 Pea vakai atu ʻe ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Ka ko e hā eni kuo tohi, \q1 ‘Ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, \q2 kuo hoko ia ko e fungani \add maka \add* tuliki?’ \q1 \v 18 Ko ia ia ʻe tō ki he maka ko ia, ʻe mafesifesi ai ia; \q2 ka ko ia ʻe tō ki ai ia, ʻe momosi ia ʻo efu.” \p \v 19 ¶ Pea naʻe holi ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi ʻi he feituʻulaʻā pe ko ia ke nau puke ia; ka naʻa nau manavahē ki he kakai: he naʻa nau ʻilo kuo ne lea ʻaki ʻae fakatātā ni kiate kinautolu. \v 20 Pea naʻa nau lamasi \add ia\add*, ʻonau fekau atu ʻae kau mataki ke nau fai fakafieangatonu, koeʻuhi ke nau femioekina ia ʻi heʻene lea, ka nau tukuange ai ia ki he mālohi mo e pule ʻae pule. \v 21 Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku mau ʻilo ʻoku ke lea mo ako totonu, pea ʻoku ʻikai te ke fai filifilimānako, ka ʻoku ke akonaki ʻaki ʻae hala ʻoe ʻOtua ʻi he moʻoni. \v 22 ‌ʻOku ngofua ke mau ʻatu ʻae tukuhau kia Sisa, pe ʻikai?” \v 23 Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau kākā, pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahiʻi ai au?” \v 24 Fakahā mai ʻae tenali. “Ko e mata mo e tohi ʻa hai ʻoku ʻi ai?” Pea nau lea, ʻo pehēange, “ʻA Sisa.” \v 25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ʻatu kia Sisa ʻae ngaahi meʻa ʻa Sisa, pea ki he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua.” \v 26 Pea naʻe ʻikai te nau faʻa femioekina ia, ʻi heʻene ngaahi lea ʻi he ʻao ʻoe kakai: pea naʻa nau ofo ʻi heʻene lea, mo nau fakalongo pe. \p \v 27 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻae niʻihi ʻoe Satusi, ʻakinautolu ʻoku pehē ʻoku ʻikai ha toetuʻu; ʻonau fehuʻi kiate ia, \v 28 “ʻo pehē, ʻEiki, naʻe tohi ʻe Mōsese kiate kimautolu, “Kapau ʻe mate ʻae tokoua ʻo ha tangata, ka ʻoku ai hono uaifi, pea mate ia taʻehaʻanefānau, ke maʻu ʻe hono tokoua ʻa hono uaifi, ʻo fakatupu ʻae hako ki hono tokoua. \v 29 Pea naʻe ai ʻae kāinga ʻe toko fitu: pea maʻu ʻe he ʻuluaki ʻae uaifi, pea mate ia taʻehaʻanefānau. \v 30 Pea maʻu ia ʻe he toko ua ko hono uaifi, pea mate ia taʻehaʻanefānau. \v 31 Pea maʻu ia ʻe hono toko tolu; pea pehē pe ō aʻu ki hono toko fitu: ka naʻa nau mate taʻehaʻanaufānau. \v 32 Pea mate fakamui foki ʻae fefine. \v 33 Ko ia ʻi he toetuʻu ko e uaifi ʻo hai ia ʻiate kinautolu? He naʻe maʻu ia ʻe he toko fitu ko honau uaifi.” \v 34 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e fānau ʻa māmani ʻoku mali pea foaki ke mali: \v 35 Ka ko kinautolu ʻe ʻaonga ke maʻu ʻae mama ko ia, mo e toetuʻu mei he mate, ʻe ʻikai te nau fakamaau pe foaki ke fakamaʻu: \v 36 Pea ʻe ʻikai te nau toe mate: he ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakinautolu ʻo hangē ko e kau ʻāngelo; mo e fānau ʻoe toetuʻu. \v 37 Ka ko e fokotuʻu ʻoe mate, naʻe fakahā \add ia \add*ʻe Mōsese, mei he ʻuluʻakau, ʻi heʻene ui ʻae ʻEiki ‘ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo e ʻOtua ʻo ʻAisake, mo e ʻOtua ʻo Sēkope.’ \v 38 He ʻoku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻoe mate, ka ko e moʻui: he ʻoku moʻui kotoa pē kiate ia.” \p \v 39 ¶ Pea leaange ʻae niʻihi ʻoe kau tangata tohi, ʻo pehē, “ʻEiki, kuo ke lea totonu.” \v 40 Pea hili ia naʻe ʻikai te nau faʻa fai mo ha fehuʻi kiate ia. \v 41 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku fēfē ʻenau lau ko Kalaisi ko e foha ʻo Tevita? \v 42 Kae pehē ʻe Tevita ʻi he tohi ʻoe ngaahi Saame, \q1 ‘Naʻe folofola ʻa Sihova ki hoku ʻEiki, \q2 Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, \q2 \v 43 Kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.”’ \v 44 Ko ia naʻe ui ia ʻe Tevita ko e ‘ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfē ia?” \p \v 45 ¶ Pea toki pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē, \v 46 “Vakai ki he kau tangata tohi, ʻakinautolu ʻoku nau manako ke ʻalu mo e kofu fakatōtōlofa, mo nau leleiʻia ʻi he fetapa ʻi he ngaahi potu fakatau, mo e nofoʻanga māʻolunga ʻi he ngaahi falelotu, mo e potu lelei ʻi he ngaahi kātoanga; \v 47 ‌ʻOku nau faʻao ʻae ngaahi fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, mo fai fakalōloa ʻae ngaahi lotu ʻi he kākā: ʻe maʻu ʻekinautolu ni ʻae malaʻia lahi.” \c 21 \cd \it 1 ʻOku lelei ʻa Kalaisi ʻi he ngāue ʻae fefine masiva kuo mate hono husepāniti. 5 ʻOku ne fakahā ʻae fakaʻauha ʻoe falelotu lahi, mo e kolo ko Selūsalema. 25 Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻe muʻomuʻa ʻi he ʻaho fakamui. 34 ʻOku ne ako ke nau faʻa leʻo.\it* \p \v 1 Pea vakai atu ʻe ia, ʻo ne mamata ki he lī ʻe he kakai koloaʻia ʻenau meʻa foaki ki he tukuʻanga koloa. \v 2 Pea mamata foki ʻe ia ki he fefine masiva, kuo mate hono husepāniti, ʻoku ne lī ki ai ʻae kihiʻi paʻanga ʻe ua. \v 3 Pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ko e fefine ni kuo mate hono husepāniti mo paea, kuo ne lī ki ai ʻo lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē: \v 4 He kuo lī ʻekinautolu ni kotoa pē ki ai ʻae ngaahi meʻa foaki ki he ʻOtua, mei heʻenau koloa lahi: ka kuo lī ʻe ia ki ai, mei heʻene masiva, ʻa ʻene moʻui kotoa pē.” \p \v 5 ¶ Pea ʻi he lea ʻae niʻihi ki he falelotu lahi, ki hono teungaʻaki ʻae ngaahi maka lelei mo e ngaahi meʻa foaki, ne pehē ʻe ia, \v 6 “Ko e ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai ni, ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻe ʻikai mahili ai ha maka ki ha maka, ka ʻe laku kotoa pē ki lalo.” \v 7 Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻe hoko afe ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻoka hoko ʻae ngaahi meʻa ni?” \v 8 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, telia naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu: koeʻuhi ʻe haʻu ʻae tokolahi ʻi hoku hingoa ʻonau pehē, ‘Ko au ia;’ pea ‘ʻOku ofi mai ʻae ʻaho:’ ko ia ʻoua naʻa mou muimui kiate kinautolu. \v 9 Ka ʻoka mou ka fanongo ki he ngaahi tau mo e ngaahi maveuveu, ʻoua naʻa mou ilifia: koeʻuhi ʻe tomuʻa hoko ʻae ngaahi meʻa ni; ka ʻe ʻikai vave ʻae ngataʻanga.” \v 10 Pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻE tuʻu hake ʻae kakai ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga; \v 11 Pea ʻe hoko ʻae ngaahi mofuike lahi ʻi he potu kehekehe, mo e honge, mo e ngaahi mahaki lahi; pea ʻe hā mai mei he langi ʻae ngaahi meʻa fakailifia mo e ngaahi fakaʻilonga lahi. \v 12 Kae teʻeki ai ke hoko eni, te nau pukea ʻakimoutolu, mo fakatangaʻi, mo tukuange \add ʻakimoutolu \add*ki he ngaahi falelotu, mo e ngaahi fale fakapōpula, ʻonau ʻomi ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi mo e pule, koeʻuhi ko hoku hingoa. \v 13 Pea ʻe hoko ia ko e fakamoʻoni kiate kimoutolu. \v 14 Ko ia ke fakapapau homou loto, ke ʻoua naʻa tomuʻa fakakaukau ʻaia te mou tali ʻaki: \v 15 He te u foaki kiate kimoutolu ʻae ngutu mo e poto, ʻe ʻikai faʻa tali pe taʻofia ʻe homou ngaahi fili kotoa pē. \v 16 Ka ʻe lavakiʻi ʻakimoutolu ʻe he mātuʻa, mo e tokoua, mo e kāinga, mo e kaumeʻa; pea te nau tāmateʻi homou niʻihi. \v 17 Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa. \v 18 Ka ʻe ʻikai mole ha tuʻoni louʻulu ʻi homou ʻulu. \v 19 Mou maʻu ʻi hoʻomou faʻa kātaki ʻa homou laumālie. \v 20 “Pea ʻoka mou ka mamata ki he kāpui ʻo Selūsalema ʻaki ʻae ngaahi matatau, mou toki ʻilo kuo ofi hono fakaʻauha. \v 21 Pea tuku ke toki feholaki ai ki he ngaahi moʻunga ʻakinautolu ʻoku ʻi Siutea; pea ko kinautolu ʻoku ʻi kolo ke nau ʻalu atu; pea ʻoua naʻa hū ki ai ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he tukuʻuta. \v 22 He ko e ‘ngaahi ʻaho eni ʻoe totongi,’ koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻae meʻa kotoa pē kuo tohi. \v 23 Ka ʻe malaʻia ʻakinautolu ʻe feitama, mo kinautolu ʻe toutama, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia! Koeʻuhi ʻe ai ʻae mamahi lahi ki he fonua, mo e houhau ki he kakai ni. \v 24 Pea ʻe tō ʻakinautolu ʻi he mata ʻoe heletā, pea ʻe taki pōpula ki he puleʻanga kotoa pē: pea ʻe malaki hifo ʻa Selūsalema ʻe he kakai Senitaile, kaeʻoua ke kakato ʻae kuonga ʻoe kakai Senitaile. \p \v 25 ¶ “Pea ʻe ai ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻi he laʻā, mo e māhina, mo e ngaahi fetuʻu; pea ʻe ʻi he māmani ʻae mamahi ʻoe ngaahi kakai, mo e puputuʻu, koeʻuhi ko e ʻuʻulu ʻae tahi mo e ngaahi peau: \v 26 Ka ʻe mole ʻae loto ʻoe kakai ʻi he manavahē, mo tuʻotuʻatamaki ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ki māmani: koeʻuhi ʻe ngalulululu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi. \v 27 Pea te nau toki mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao, mo e mālohi mo e nāunau lahi. \v 28 Pea ʻi he kamata hoko mai ʻae ngaahi meʻa ni, mou sio hake, pea hanga hake homou ʻulu; he ʻoku ofi mai homou huhuʻi.” \v 29 Pea naʻe lea ʻaki ʻe ia ʻae fakatātā kiate kinautolu; “Vakai ki he ʻakau ko e fiki, pea mo e ngaahi ʻakau kotoa pē; \v 30 ‌ʻOka tupu hono muka, ʻoku mou mamata, pea mou ʻilo ai ʻoku ofi mai ʻae faʻahitaʻu mafana. \v 31 Pea ʻe pehē foki ʻakimoutolu, ʻoka mou ka mamata ki he hoko ʻoe ngaahi meʻa ni, mou ʻilo ʻoku ofi mai ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 32 “Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE ʻikai mole ʻae toʻutangata ni, kaeʻoua ke fakamoʻoni kotoa pē. \v 33 ‌ʻE mole ʻae langi mo māmani; ka ʻe ʻikai mole ʻa ʻeku ngaahi lea. \p \v 34 ¶ “Kae vakai kiate kimoutolu, telia naʻa ʻiloange kuo taʻomia homou loto ʻi he kai fekinaki, mo e kona, mo e tokanga ki he moʻui ni, pea hoko fakafokifā ai ʻae ʻaho ko ia kiate kimoutolu. \v 35 Koeʻuhi ʻe hoko ia ʻo hangē ko e hele kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau nofo ʻi he funga ʻo māmani fulipē. \v 36 Ko ia mou leʻo, pea lotu maʻuaipē, koeʻuhi ke mou ʻaonga ke hao mei he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻe hoko, pea ke tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe Foha ʻoe tangata.” \v 37 Pea naʻe ako ia ʻi he ʻaho ʻi he falelotu lahi; pea ʻi he pō, naʻa ne ʻalu kituaʻā ʻo nofo ʻi he moʻunga ʻoku ui ko ʻOlive. \v 38 Pea naʻe haʻu hengihengi ʻae kakai kotoa pē kiate ia ʻi he falelotu lahi, ke nau fanongo kiate ia. \c 22 \cd \it 1 ʻOku loto ʻae kakai Siu ke fakapoongi ʻa Kalaisi. 3 ʻOku hū ʻa Sētane kia Siutasi ke ne lavakiʻi ʻa Kalaisi. 7 ʻOku te u ʻe he kau ʻaposetolo ʻae Lakaatu. 19 ʻOku fokotuʻu ʻe Kalaisi ʻae ʻohomohe tapu, 21 ʻOku ne fakahā ʻae lavakiʻi. 24 ʻOku ne taʻofi ʻene kau ākonga ke ʻoua te nau fielahi. 31 ʻOku ne fakahā kia Pita ʻe ʻikai mate ʻene tui: 34 Ka te ne fakafisingaʻi ia ʻo liunga tolu. 39 ʻOku ne hū ʻi he ngoue, pea ne mamahi. 47 ʻOku lavakiʻi ia ʻaki ʻae ʻuma: 50 ʻOku ne fakamoʻui ʻae telinga ʻo Malikusi. 34 ʻOku fakafisinga ʻe Pita kiate ia ʻo liunga tolu. 63 ʻOku ngaohi kovi ia, 66 Pea ne fakahā ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea naʻe ofi mai ʻae kātoanga ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻaia ʻoku ui ko e Lakaatu. \v 2 Pea naʻe fifili ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pe fēfeeʻi ʻenau tāmateʻi ia; ka naʻa nau manavahē ki he kakai. \p \v 3 ¶ Pea hū ai ʻa Sētane kia Siutasi naʻe hingoa ko ʻIsikaliote, ko e taha ia ʻi he toko hongofulu ma toko ua. \v 4 Pea ʻalu ai ia, ʻonau alea mo e kau taulaʻeiki lahi mo e kau matāpule, pe fēfē ʻene lavakiʻi ia kiate kinautolu. \v 5 Pea naʻa nau fiefia, ʻo alea fakapapau ke ʻatu ha paʻanga kiate ia. \v 6 Pea loto ia ki ai ʻo ne lamasi ke tuʻumālie ʻene lavaki ia kiate kinautolu ʻi he ʻikai ʻi ai ha kakai. \p \v 7 ¶ Pea hokosia ʻae ʻaho ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻaia ʻoku totonu ke tāmateʻi ai ʻa e \add feilaulau \add*ʻoe Lakaatu. \v 8 Pea fekauʻi ʻe ia ʻa Pita mo Sione, ʻo pehē, “Mo ō, ʻo teuteu ʻa e \add feilaulau \add*ʻoe Lakaatu maʻatautolu, koeʻuhi ke tau kai.” \v 9 Pea naʻa na pehē kiate ia, “Ko e potu fē ʻoku ke loto ke ma teuteu ai?” \v 10 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Vakai, ʻi hoʻomo hū ki he kolo, te mo fetaulaki mo e tangata ʻoku ne fua ʻae hina vai; mo muimui ʻiate ia ki he fale ʻe hū ia ki ai. \v 11 Pea mo pehē ki he ʻeiki ʻoe fale, ‘ʻOku pehē mai ʻae ʻEiki kiate koe, “Kofaʻā ia ʻae potu te mau kai ai ʻa e \add feilaulau \add*ʻoe Lakaatu mo ʻeku kau ākonga?”’ \v 12 Pea ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoua ʻae potu lahi ʻi ʻolunga kuo teuʻi: pea mo teuteu ai.” \v 13 Pea naʻa na ō, ʻo na ʻilo ʻo hangē ko ʻene lea kiate kinaua; pea naʻa na teuteu ʻa e \add feilaulau ʻoe \add*Lakaatu. \v 14 Pea kuo hokosia ʻae feituʻu efiafi, pea nofo hifo ia, mo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua. \v 15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kuo u holi ʻi he holi lahi, ke tau kai mo kimoutolu ʻa e \add feilaulau \add*ʻoe Lakaatu ni ʻi he teʻeki ai te u mate. \v 16 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu. ʻE ʻikai te u toe kai ia, kaeʻoua ke fakamoʻoni ia ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \v 17 Pea toʻo ʻe ia ʻae ipu, ʻo ne fakafetaʻi, ʻo pehē, “Toʻo eni, ʻo tufaki kiate kimoutolu: \v 18 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai te u inu ʻi he fua ʻoe vaine, kaeʻoua ke hokosia ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.” \p \v 19 ¶ Pea toʻo ʻe ia ʻae mā, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi ia, ʻo ne ʻatu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko hoku sino eni, ʻaia kuo foaki koeʻuhi ko kimoutolu: fai eni ʻi he fakamanatu kiate au.” \v 20 Pea hili ʻae ʻohomohe naʻe\add toʻo \add*foki\add ʻe ia \add*ʻae ipu, ʻo pehē, “Ko e ipu ni ko e fuakava foʻou ʻi hoku toto, ʻaia ʻoku lilingi koeʻuhi ko kimoutolu. \p \v 21 ¶ “Kae vakai, ko e nima ʻo ia ʻoku ne lavakiʻi au, ʻoku ʻiate au ʻi he keinangaʻanga. \v 22 Pea ko e moʻoni ʻoku ʻalu ʻae Foha ʻoe tangata, ʻo hangē ko ia kuo tuʻutuʻuni: ka ʻe malaʻia ʻae tangata ko ia te ne lavakiʻi ia!” \v 23 Pea naʻa nau kamata fakafefehuʻiʻaki ʻiate kinautolu, pe ko hai ia ʻiate kinautolu ʻe fai ʻae meʻa ni. \p \v 24 ¶ Pea naʻe ai ʻae kikihi foki ʻiate kinautolu, pe ko hai ʻiate kinautolu ʻe lahi. \v 25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e ngaahi tuʻi ʻoe Senitaile ʻoku nau puleʻi ʻakinautolu: pea ko kinautolu ʻoku pule kakaha, ʻoku nau ui ʻakinautolu ‘ko e angalelei.’ \v 26 Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu: ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolu, tuku ke tatau ia mo e ki mui; pea mo ia ʻoku pule, ke tatau mo ia ʻoku tauhi. \v 27 He ko hai ʻoku lahi, ko ia ʻoku ne nofo ʻo kai, pe ko ia ʻoku ne tauhi? ʻIkai ko ia ʻoku nofo ʻo kai? Ka ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻo hangē ko ia ʻoku tauhi. \v 28 “Ko kimoutolu ia kuo nofomaʻu mo au, ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahi. \v 29 Pea ʻoku ou tuʻutuʻuni kiate kimoutolu ha puleʻanga, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻa ʻeku Tamai kiate au; \v 30 Koeʻuhi ke mou kai mo inu ʻi heʻeku keinangaʻanga ʻi hoku puleʻanga, mo nofo ʻi he ngaahi nofoʻa, ʻo fakamaau ʻae faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻo ʻIsileli. \p \v 31 ¶ “Pea naʻe pehē ʻe he ʻEiki, Saimone, Saimone, vakai, ʻoku holi ʻa Sētane kiate kimoutolu, koeʻuhi ke ne fakatangaʻi \add ʻakimoutolu \add*ʻo hangē ko e uite. \v 32 Ka kuo u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tui: pea ʻoka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ho kāinga.” \v 33 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻEiki, te u ʻalu mo koe ki he fale fakapōpula mo e mate.” \v 34 Pea pehē ʻe ia, “Pita, ʻoku ou tala kiate koe, ʻE ʻikai ʻuʻua ʻae moa ʻi he ʻaho ni, kaeʻoua ke tuʻo tolu hao fakafisi, \add ʻo pehē\add*, ʻoku ʻikai te ke ʻilo au.” \v 35 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻI heʻeku fekau atu ʻakimoutolu taʻehakatopaʻanga, pe ha kato kai, pe ha topuvaʻe, naʻa mou masiva ʻi ha meʻa?” Pea nau pehē, “ʻIkai.” \v 36 Pea pehē ai ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ko eni, ko ia ʻoku maʻu ʻae kato paʻanga, ke ne toʻo \add ia\add*, pea mo e kato kai foki; pea ko ia ʻoku ʻikai haʻane heletā, ke fakatau ʻe ia ʻa hono kofu, pea maʻu ai ha taha.” \v 37 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko e tohi ni, ‘Pea naʻe lau fakataha ia mo e kau angahala,’ ʻe fakamoʻoni ʻiate au: he ko e ngaahi meʻa ʻoku kau kiate au ʻe fakamoʻoni ki ai.” \v 38 Pea naʻa nau pehē, ‘ʻEiki, vakai, ko eni ʻae heletā ʻe ua.” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku lahi.” \v 39 Pea haʻu kituaʻā ia, ʻo ʻalu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai; pea muimui ʻa ʻene kau ākonga kiate ia. \v 40 Pea kuo hoko ia ki he potu, pea ne pehē kiate kinautolu, “Mou lotu ke ʻoua naʻa mou hinga ki he ʻahiʻahi.” \v 41 Pea mahuʻi ia ʻiate kinautolu, ʻo hangē ko e lisiʻanga maka \add hono mamaʻo\add*, pea tūʻulutui, mo lotu, \v 42 ‌ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, kapau ko ho finangalo, ʻave ʻae ipu ni ʻiate au: kaeʻoua naʻa fai hoku loto, ka ko e finangalo ʻoʻou.” \v 43 Pea naʻe fakahā mai ʻae ʻāngelo mei he langi kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia. \v 44 Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamātoato: pea ko ʻene tautaʻa ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekele. \v 45 Pea tuʻu hake ia mei he lotu, ʻo haʻu ia ki heʻene kau ākonga, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu ʻoku nau moʻumohea ʻi he mamahi. \v 46 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou mohe ai? Mou tuʻu ʻo lotu, telia naʻa mou tō ki he ʻahiʻahi.” \p \v 47 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, vakai, ko e kakai, pea mo ia naʻe ui ko Siutasi, ko e taha ʻi he toko hongofulu ma toko ua, naʻe muʻomuʻa ia kiate kinautolu, ʻo ne ʻunuʻunu atu kia Sisu ke ʻuma ki ai. \v 48 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate ia, “Siutasi, ʻoku ke lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ʻaki ʻae ʻuma?” \v 49 Pea kuo mamata ʻakinautolu naʻe ʻiate ia ʻaia ʻe hoko, naʻa nau pehē kiate ia, “ʻEiki, te mau taaʻi ʻaki ʻae heletā?” \p \v 50 ¶ Pea naʻe taaʻi ʻe honau tokotaha ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo ne motuhi hono telinga toʻomataʻu. \v 51 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē, “Tukuā, kuo lahi eni.” Pea ne ala ki hono telinga, ʻo fakamoʻui ia. \v 52 Pea pehē ʻe Sisu ki he kau taulaʻeiki lahi, mo e kau pule ʻoe falelotu lahi, mo e kau mātuʻa, naʻe haʻu kiate ia, “Kuo mou omi mo e ngaahi heletā, mo e ngaahi ʻakau, ʻo hangē ki ha kaihaʻa? \v 53 ‌ʻI heʻeku ʻiate kimoutolu ʻi he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē, naʻe ʻikai mafao atu ha nima kiate au: ka ko homou feituʻupō eni, mo e mālohi ʻoe fakapoʻuli.” \p \v 54 ¶ Pea naʻa nau puke ai ia, pea taki ʻo ʻomi ia ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi. Pea naʻe muimui mamaʻo atu ʻa Pita. \v 55 Pea kuo nau tafu ʻae afi ʻi loto fale, ʻonau nonofo fakataha, pea nofo ki lalo ʻa Pita mo kinautolu. \v 56 Ka naʻe mamata kiate ia ʻae kaunanga ʻe tokotaha ʻi heʻene nofo \add ofi \add*ki he afi, ʻo ne sio fakamamaʻu kiate ia, mo pehē, “Naʻe ʻiate ia foki ʻae tangata ni.” \v 57 Pea fakafisi ia, ʻo pehē, “ʻE fefine, ʻoku ʻikai te u ʻilo ia.” \v 58 Pea toe siʻi mo e mamata kiate ia ʻae tokotaha kehe, ʻo ne pehē, “ʻOku ke ʻonautolu foki.” Pea pehēange ʻe Pita, “ʻE tangata, ʻoku ʻikai.” \v 59 Pea hili nai ʻae feituʻupō ʻe taha, mo ʻene lea fakapapau ʻae tokotaha, ʻo pehē, “Ko e moʻoni naʻe ʻiate ia foki ʻae siana ni; he ko e Kāleli ia.” \v 60 Pea pehēange ʻe Pita, “ʻE tangata, ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻaia ʻoku ke lea ki ai.” Pea fakafokifā pe, ʻi heʻene kei lea, naʻe ʻuʻua ʻae moa. \v 61 Pea tafoki ʻae ʻEiki ki mui, ʻo ne sio kia Pita, pea manatuʻi ʻe Pita ʻae lea ʻae ʻEiki, ʻi heʻene pehē kiate ia, “ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa, kuo tuʻo tolu hao fakafisinga ʻiate au.” \v 62 Pea ʻalu kituʻa ʻa Pita, ʻo tangi mamahi. \p \v 63 ¶ Pea ko e kau tangata naʻe puke ʻa Sisu, naʻa nau manukiʻi ʻo taaʻi ia. \v 64 Pea hili ʻenau nonoʻo hono mata, naʻa nau sipiʻi hono mata, ʻo fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “Mate mai, Ko hai ia ʻoku ne sipiʻi koe?” \v 65 Pea naʻe lahi ʻae meʻa kovi kehekehe naʻa nau lea ʻaki kiate ia. \v 66 Pea ʻi heʻene ʻaho, naʻe fakataha leva ʻae kau mātuʻa ʻoe kakai mo e kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi, ʻonau taki ia ki honau potu fakamaau, ʻonau pehē, \v 67 “Ko koe ko e Kalaisi? Tala mai kiate kimautolu.” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kapau te u tala kiate kimoutolu, ʻe ʻikai te mou tui: \v 68 Pea kapau te u fehuʻi foki, ʻe ʻikai te mou tala mai kiate au, pe tukuange \add au\add*. \v 69 Ka hili eni, ʻe nofo ʻae Foha ʻoe tangata ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe māfimafi ʻoe ʻOtua.” \v 70 Pea nau pehē ai kotoa pē, “He ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua?” Pea tala ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mou pehē, pea ko au ia.” \v 71 Pea naʻa nau pehē, “Koeʻumaʻā kiate kitautolu mo ha fakamoʻoni? He kuo tau fanongo ʻakitautolu mei hono fofonga ʻoʻona.” \c 23 \cd \it 1 ʻOku talatalaaki ʻa Sisu ʻi he ʻao ʻo Pailato, pea fekau ia kia Helota. 8 ʻOku manukiʻi ia ʻe Helota. 12 ʻOku feʻofoʻofani ʻa Helota mo Pailato. 13 ʻOku tukuange ʻe Pailato ʻa Palāpasa ki he kakai, kae tuku ʻa Sisu ke tutuki ki he ʻakau. 27 ʻOku tala ʻe Sisu ʻae fakaʻauha ʻo Selūsalema ki he kau fefine, ʻoku nau tēngihia ia: 34 ʻOku ne huafa hono ngaahi fili. 39 ʻOku tutuki ki he ʻakau mo ia ʻae ongo kovi. 46 Ko e pekia ʻa Sisu. 50 Ko e tuku ia ki ho fonualoto.\it* \p \v 1 Pea naʻe tutuʻu ʻakinautolu kotoa pē, ʻo taki ia kia Pailato. \v 2 Pea naʻa nau kamata talatalaakiʻi ia, ʻo pehē, “Naʻa mau ʻilo ʻae siana ni ʻoku ne veuveuki ʻae kakai, ʻo ne taʻofi ʻae tukuhau kia Sisa, ʻo ne pehē, ko ia pe ko e Kalaisi ko e Tuʻi.” \v 3 Pea fehuʻi ʻa Pailato kiate ia, ʻo pehē, “Ko e Tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea leaange ʻe ia kiate ia, ʻo pehē, “Ko ia pe.” \v 4 Pea pehē ai ʻe Pailato ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kakai, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ha kovi ʻi he tangata ni.” \v 5 Pea ʻāsili ai ʻenau lili, ʻo pehē, “ʻOku ne veuveuki ʻae kakai, ʻo ne ako ʻi Siutea kotoa, ngata mei Kāleli ʻo aʻu ki he potu ni.” \v 6 Pea kuo fanongo ʻa Pailato ki ai, pea fehuʻi ai ia pe ko e tangata Kāleli ia. \v 7 Pea ʻi heʻene ʻilo ʻoku ne mei he feituʻu ʻoku pule ai ʻa Helota, pea ne fekau ia kia Helota, ʻaia naʻe ʻi Selūsalema foki ʻi he ngaahi ʻaho ko ia. \p \v 8 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa Helota kia Sisu, naʻe fiefia lahi ia; he kuo fuoloa mo ʻene holi ke mamata ki ai, koeʻuhi kuo ne fanongo ki he ngaahi meʻa lahi ʻiate ia: pea ne fakaʻamu ke mamata ki haʻa ne fai ha meʻa mana. \v 9 Pea naʻe lahi ʻene ngaahi ʻeke kiate ia, ka naʻe ʻikai siʻi lea ʻe ia ki ai. \v 10 Pea naʻe tutuʻu ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi, ʻonau talatalaaki mālohi ia. \v 11 Pea taukaea ia ʻe Helota, mo ʻene kautau, mo nau manukiʻi, pea nau ʻai ʻae kofu ngingila kiate ia, ʻo toe fekau ia kia Pailato. \p \v 12 ¶ Pea ko e ʻaho ko ia naʻe feʻofoʻofani ai ʻa Pailato mo Helota: he kuo loa ʻena feʻiteʻitani. \p \v 13 ¶ Pea kuo fakataha ʻe Pailato ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau matāpule, mo e kakai, \v 14 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou ʻomi ʻae tangata ni kiate au, ʻo hangē ko ha taha ʻoku ne veuveuki ʻae kakai pea vakai, kuo u ʻekea\add ia\add* ʻi homou ʻao; pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ha kovi ʻoe tangata ni ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku mou talatalaakiʻi ai ia: \v 15 Pea ko Helota foki; he naʻaku fekau ʻakimoutolu kiate ia; pea vakai, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku totonu ke mate ai ia.” \v 16 Ko ia te u tautea ia, pea tukuange.” \v 17 (He kuo totonu ke ne tukuange kiate kinautolu ha tokotaha ʻi he kātoanga.) \v 18 Pea naʻa nau kalanga fakataha kotoa pē, ʻo pehē, “ʻAve ʻae tangata ni, kae tuku mai ʻa Palāpasa kiate kimautolu:” \v 19 (ʻAia naʻe lī ki he fale fakapōpula, koeʻuhi ko\add ʻene \add*fakaaoao ʻi he kolo, mo e fakapō.) \v 20 Ka naʻe loto ʻa Pailato ke tukuange ʻa Sisu, ko ia ne ne toe lea ai \add kiate kinautolu\add*. \v 21 Ka naʻa nau kalanga, ʻo pehē, “Tutuki ki he ʻakau, tutuki ia ki he ʻakau.” \v 22 Pea lea ia kiate kinautolu ko hono tuʻo tolu, “Koeʻumaʻā, ko e hā ha kovi kuo ne fai? ʻOku ʻikai te u ʻilo ha meʻa ke mate ai ia: ko ia te u tautea ia, pea tukuange.” \v 23 Ka naʻe mālohi ʻenau lea pea longoaʻa lahi, ʻonau pehē, “Ke tutuki ia ki he ʻakau.” Pea naʻe mālohi ʻae leʻo ʻokinautolu mo e kau taulaʻeiki lahi. \v 24 Pea fekau ʻe Pailato ke fai ʻo hangē ko honau loto. \v 25 Pea ne tukuange kiate kinautolu ia naʻa nau holi ki ai, ʻaia naʻe lī ki he fale fakapōpula, koeʻuhi ko e fakaaoao mo e fakapō; ka ne tukuange ʻa Sisu ki honau loto. \p \v 26 ¶ Pea ʻi heʻenau kei taki atu ia, naʻa nau puke ʻae tokotaha ko Saimone, ko e Sailini, ʻoku haʻu mei he tukuʻuta, pea naʻa nau hili kiate ia ʻae ʻakau, ke ne fua ʻo muimui ia Sisu. \v 27 Pea naʻe muimui kiate ia ʻae kakai tokolahi, mo e kau fefine, ʻonau tangi mo tangilāulau koeʻuhi ko ia. \v 28 Ka naʻe tafoki ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “ʻAe ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻOua naʻa mou tangi koeʻuhi ko au, kae tangi koeʻuhi ko kimoutolu, pea mo hoʻomou fānau. \v 29 Vakai, he ʻoku ofi mai ʻae ngaahi ʻaho te nau pehē ai, ‘ʻOku monūʻia ʻae paʻa, pea mo e manāva naʻe ʻikai fānau, mo e huhū naʻe ʻikai fakahuhūʻaki.’ \v 30 Pea te nau toki kamata lea ai ki he ngaahi moʻunga, “Holo mai kiate kimautolu:” pea ki he ngaahi tafungofunga, “Uʻufi ʻakimautolu.”’ \v 31 He kapau te nau fai ʻae ngaahi meʻa ni ki he ʻakau mata, ko e hā ʻe fai ki he mōmoa?” \v 32 Pea naʻe tataki mo ia foki ʻae ongo fai kovi ʻe toko ua ke tāmateʻi. \v 33 Pea kuo nau hoko ki he potu ʻoku ui ko Kalivali, naʻa nau tuki ia ʻi ai ki he ʻakau, mo e ongo fai kovi, ko e tokotaha ki he nima toʻomataʻu, mo e tokotaha ki he nima toʻohema. \p \v 34 ¶ Pea toki pehē ʻe Sisu, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻakinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻaia ʻoku nau fai.” Pea naʻa nau vahevahe ʻa hono ngaahi kofu, ʻo talotalo. \v 35 Pea tuʻu ʻae kakai, ʻo mamata. Pea nau manuki mo e kau matāpule\add kiate ia\add*, ʻo pehē, “Naʻe fakamoʻui ʻe ia ʻae kakai; tuku ke ne fakamoʻui ia, ʻo kapau ko e Kalaisi ia, ko e ʻofeina ʻae ʻOtua.” \v 36 Pea manukiʻi foki ia ʻe he kau tau, mo nau ʻalu ange, ʻo ʻatu ʻae vaimahi kiate ia, \v 37 Mo nau pehē, “Kapau ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu, fakamoʻui koe.” \v 38 Pea naʻe tohi foki ʻi ʻolunga ʻiate ia, ʻae tohi ʻi he lea fakaKiliki, mo e lea fakaLoma, mo e lea fakaHepelū, KO ENI ʻAE TUʻI ʻOE KAKAI SIU. \p \v 39 ¶ Pea naʻe manuki kiate ia ʻae tokotaha ʻoe ongo fai kovi naʻe tautau, ʻo ne pehē, “Kapau ko e Kalaisi koe, fakamoʻui koe mo kimaua.” \v 40 Ka naʻe leaange ʻa hono toko ua, ʻo ne valoki ia, ʻo pehē, “ʻIkai te ke manavahē koe ki he ʻOtua, he ʻoku ke malaʻia foki? \v 41 Pea ʻoku totonu kiate kitaua, he ko e totongi totonu ʻo ʻeta ngāue: ka naʻe ʻikai ha kovi ʻe fai ʻe he tangata ni.” \v 42 Pea pehē ʻe ia kia Sisu, “ʻEiki ke ke manatuʻi au, ʻoka ke ka hoko ki ho puleʻanga.” \v 43 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ou tala moʻoni kiate koe, Te ta ʻi Palataisi mo au he ʻaho ni.” \v 44 Pea ko hono ono nai ia ʻoe feituʻulaʻā, pea naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa pē, ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā. \v 45 Pea fakapoʻuli ʻae laʻā, pea mahae ua mālie ʻae puipui ʻoe falelotu lahi. \p \v 46 ¶ Pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, ‘ʻoku ou tuku hoku laumālie ki ho nima: pea hili ʻene lea pehē, pea pekia ia.’” \v 47 Pea kuo mamata ʻae ʻeikitau ki he meʻa kuo fai, pea fakamālō ia ki he ʻOtua, ʻo ne pehē, “Tā ko e moʻoni ko e tangata māʻoniʻoni eni.” \v 48 Pea mo e kakai kotoa pē naʻe kātoa ki he vakai ʻoe meʻa ko ia, ʻi heʻenau mamata ki he ngaahi meʻa naʻe fai, naʻa nau si fatafata, ʻo toe ʻalu. \v 49 Pea ko hono kāinga kotoa pē, mo e kau fefine naʻe muimui ʻiate ia mei Kāleli, naʻa nau tutuʻu mei he mamaʻo, ʻo vakai ki he ngaahi meʻa ni. \p \v 50 ¶ Pea vakai, ko e tangata naʻe hingoa ko Siosefa, ko e fakamaau, ko e tangata lelei pea angatonu: \v 51 (Naʻe ʻikai loto ia ki he fakakaukau mo e ngāue ʻanautolu:) ko e ʻAlematea \add ia\add*, ko e kolo ʻoe kakai Siu: pea naʻe tatali foki ia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 52 Naʻe ʻalu ia kia Pailato, ʻo ne kole ʻae sino ʻo Sisu. \v 53 Pea ne vete hifo ia, ʻo fakakoloa ʻaki ia ʻae tupenu lelei, ʻo tuku ia ki he fonualoto kuo tā ʻi he loto maka, ʻaia naʻe teʻeki fakatokoto ai ha tokotaha. \v 54 Pea ko e ʻaho teuteu ia, pea kuo ofi ʻae Sāpate. \v 55 Ko e kau fefine foki, naʻe omi mo ia mei Kāleli, naʻa nau muimui mai, ʻo, mamata ki he fonualoto, mo e tuku ʻo hono sino. \v 56 Pea naʻa nau liu mai, ʻo tokonaki ʻae ngaahi ʻakau namu kakala mo e lolo tākai; pea nau mālōlō ʻi he ʻaho Sāpate ʻo hangē ko e fekau. \c 24 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻae toetuʻu ʻa Kalaisi ʻe he ongo ʻāngelo ki he kau fefine naʻe haʻu ki he fonualoto. 9 ʻOku fakahā ʻekinautolu ki he niʻihi kehe. 13 ʻOku fakahā ʻa Kalaisi ki he ongo ākonga ʻi heʻena fononga ki ʻEmeasi: 36 Pea toki fakahā ia ki he kau ʻaposetolo, ʻo ne valokiʻi ʻenau taʻetui: 47 ʻOku ne fekau kiate kinautolu: 49 ʻOku ne tala ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu. 51 Ko ʻene hāʻele hake ki langi.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ʻuluaki\add ʻaho \add*ʻoe uike, ʻi he kei hengihengi, naʻa nau omi mo e niʻihi kehe ki he fonualoto, ʻo ʻomi ʻae ngaahi ʻakau namu kakala kuo nau teuteu. \v 2 Pea naʻa nau vakai kuo tekaʻi ʻae maka mei he fonualoto. \v 3 Pea naʻa nau hū atu, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae sino ʻoe ʻEiki ko Sisu. \v 4 Pea lolotonga ʻenau puputuʻu lahi ai, vakai, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ongo tangata naʻe huhulu \add hona \add*kofu: \v 5 Pea ʻi heʻenau manavahē, ʻo tulolo honau mata ki he kelekele, naʻe pehē ʻekinaua kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻae moʻui ʻi he potu ʻoe mate? \v 6 ‌ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake: mou fakamanatu ki heʻene lea kiate kimoutolu, ʻi heʻene kei ʻi Kāleli, \v 7 ‌ʻo pehē, ‘ʻE tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kau tangata angahala, pea ʻe tutuki ia ki he ʻakau, pea ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolu.’” \v 8 Pea naʻa nau manatu ki heʻene ngaahi lea, \v 9 ‌ʻO nau liu mai mei he fonualoto, ʻo fakahā ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he toko hongofulu ma tokotaha, mo e kakai kehe kotoa pē. \v 10 Pea ko Mele Makitaline, mo Soana, mo Mele \add ko e faʻē \add*ʻa Semisi, pea mo e niʻihi naʻe ʻiate kinautolu, naʻa nau fakahā ʻae ngaahi meʻa ni ki he kau ʻaposetolo. \v 11 Pea naʻe tatau ʻenau ngaahi lea kiate kinautolu mo e talanoa launoa, pea naʻe ʻikai te nau tui kiate kinautolu. \v 12 Pea toki tuʻu ʻa Pita, ʻo lele ki he fonualoto; pea tulolo ia, ʻo mamata ki he u kofu kuo tuku kehe, pea ʻalu ia, ʻo fakatumutumu ʻi hono loto ʻi he meʻa kuo hoko. \p \v 13 ¶ Pea vakai, naʻe ʻo ʻa honau toko ua, ʻi he ʻaho ko ia, ki he potu kakai naʻe ui ko ʻEmeasi, naʻe mamaʻo mo Selūsalema, ko e maile ʻe fitu. \v 14 Pea naʻa na talanoa ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē kuo toki hoko, \v 15 Pea lolotonga ʻae fai ʻena talanoa mo ʻena fakakaukau, mo ʻene ʻunuʻunu atu ʻa Sisu, ʻo fononga mo kinaua. \v 16 Ka naʻe taʻofi ʻa hona mata, ke ʻoua naʻa na ʻilo ia. \v 17 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Ko e talanoa hā ia ʻoku mo fetalanoaʻaki ʻi hoʻomo fononga, pea mo mamahi ai?” \v 18 Pea ko e tokotaha, ko Kaliopasi hono hingoa, naʻe lea ʻo pehē kiate ia, naʻa ko Koe pe ʻoku nofo ʻi Selūsalema pea ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa kuo hoko ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ni? \v 19 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Ko e hā ʻae meʻa?” Pea na pehē kiate ia, “Kia Sisu ʻo Nāsaleti, ko e palōfita naʻe mālohi ʻi he ngāue mo e lea ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua mo e kakai kotoa pē: \v 20 Pea mo e tukuange ia ʻe homau kau taulaʻeiki lahi mo e kau fakamaau ke tāmateʻi, pea kuo tutuki ia ki he ʻakau. \v 21 Ka naʻa mau falala ko ia ia te ne huhuʻi ʻa ʻIsileli: kaeʻumaʻā eni kotoa pē, ko hono ʻaho tolu eni talu hono fai ʻae ngaahi meʻa ni. \v 22 ‌ʻIo, pea fakaofo kiate kimautolu ʻe homau kau fefine niʻihi, naʻa nau ʻalu hengihengi ki he fonualoto; \v 23 Pea ʻi he ʻikai te nau ʻilo hono sino, naʻa nau haʻu, ʻo pehē, kuo nau mamata foki ki he kau ʻāngelo, pea nau pehē, kuo moʻui ia. \v 24 Pea ko homau niʻihi naʻe ʻalu ki he fonualoto, ʻonau ʻilo ʻo hangē pe ko ia naʻe fakahā ʻe he kau fefine: ka naʻe ʻikai te nau mamata kiate ia.” \v 25 Pea toki pehē ʻe ia kiate kinaua, “ʻAe kau vale, mo loto tuai ke tui ki he meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita: \v 26 He ʻikai naʻe totonu kia Kalaisi ke kātaki ʻae ngaahi meʻa ni, pea hū ai ki hono nāunau?” \v 27 Pea kamata ia meia Mōsese, ʻo hoko ki he kau palōfita kotoa pē, ʻa ʻene fakamatala kiate kinaua mei he tohi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau kiate ia. \v 28 Pea kuo nau ofi ki he potu kakai naʻa nau ō ki ai; pea naʻe fai ʻe ia ʻo hangē naʻe fie ʻalu atu pe. \v 29 Ka naʻa na taʻofi ia, ʻo pehē, “Ke tau nonofo; he kuo ofi ʻae poʻuli, pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho.” Pea naʻe hū ia ki loto, ke nau nonofo. \v 30 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau nofo mo ia ʻi he kai, naʻe toʻo ʻe ia ʻae mā, ʻo ne tāpuaki, pea ne tofi ʻo ʻatu kiate kinaua. \v 31 Pea ʻā ai hona mata, ʻo na ʻilo ia pea ʻiloange, kuo mole ia ʻi hona ʻao. \v 32 Pea naʻa na fepehēʻaki, “ʻIkai naʻe vela hota loto ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he hala kiate kitaua, mo ʻene fakahā ʻae tohi kiate kitaua?” \v 33 Pea na tuʻu hake ʻi he feituʻu ʻaho ko ia, ʻo liu mai ki Selūsalema, ʻo na ʻilo ʻae toko hongofulu ma tokotaha kuo kātoa, mo kinautolu naʻe ʻiate kinautolu, \v 34 ‌ʻonau pehē, “Kuo toetuʻu moʻoni ʻae ʻEiki, pea kuo fakahā ia kia Saimone.” \v 35 Pea tala ʻekinaua ʻae ngaahi meʻa \add naʻe fai \add*ʻi he hala, pea mo ʻena ʻilo ia ʻi he tofi ʻoe mā. \p \v 36 ¶ Pea lolotonga ʻenau lea pehē, mo e tuʻu ʻa Sisu ʻi honau haʻohaʻonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fiemālie pe ʻakimoutolu.” \v 37 Pea naʻa nau tāfuʻua mo ilifia, ʻo mahalo kuo nau mamata ki ha laumālie. \v 38 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou ilifia ai? Pea ko e hā ʻoku tupu ai ʻae ngaahi mahalo ʻi homou loto? \v 39 Vakai ki hoku nima mo hoku vaʻe, ko au pe ia: ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻilo ni ʻiate au.” \v 40 Pea hili ʻene lea ko ia, naʻa ne toki fakahā kiate kinautolu ʻa hono nima mo hono vaʻe. \v 41 Pea ʻi he teʻeki ai te nau tui, ko e meʻa ʻi he fiefia, ka nau ofo pe, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻi heni ha meʻakai?” \v 42 Pea nau ange kiate ia ʻae konga ika kuo tunu, mo e ngeʻesi hone. \v 43 Pea ne toʻo \add ia\add*, ʻo kai ʻi honau ʻao. \v 44 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko eni ʻae ngaahi lea naʻaku lea ʻaki kiate kimoutolu ʻi heʻeku kei ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia kuo tohi kiate au, ʻi he fono ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, mo e ngaahi Saame.” \v 45 Pea toki toʻo ʻe ia ʻa honau loto, koeʻuhi ke nau ʻilo ʻae ngaahi tohi, \v 46 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo pehē ʻae tohi, pea ʻoku taau mo Kalaisi ke mamahi pehē, pea toetuʻu mei he mate ʻi hono ʻaho tolu: \v 47 Pea ke malangaʻaki ʻae fakatomala, mo e fakamolemole ʻoe angahala ʻi hono hingoa, ʻi he puleʻanga kotoa pē, ʻo fuofua fai ʻi Selūsalema. \v 48 Pea ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu ʻoe ngaahi meʻa ni. \v 49 Pea vakai, te u fekau kiate kimoutolu ʻae talaʻofa ʻa ʻeku Tamai: ka mou tatali ʻi he kolo ko Selūsalema, kaeʻoua ke mou maʻu ʻae mālohi mei ʻolunga.” \p \v 50 ¶ Pea ne tataki atu ʻakinautolu ʻo aʻu ki Pētani, pea naʻa ne hiki hake hono nima, ʻo tāpuaki ʻakinautolu. \v 51 Pea ʻiloange ʻi he lolotonga ʻene tāpuaki ʻakinautolu, naʻe mavahe ia meiate kinautolu, pea fua hake ia ki he langi. \v 52 Pea naʻa nau hū kiate ia, pea liu mai ki Selūsalema ʻi he fiefia lahi: \v 53 Mo nau nofomaʻu ʻi he falelotu lahi, ʻo fakamālō mo fakafetaʻi ki he ʻOtua. ʻEmeni.