\id JOS \h Siosiua \toc1 Ko E Tohi ʻa Siosiua \toc2 Siosiua \toc3 Sios \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻA \mt1 SIOSIUA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku fakanofo ʻe Sihova ʻa Siosiua ke tongia ʻa Mōsese. 3 Ko hono ngataʻanga ʻoe fonua ʻoe talaʻofa 5, 6 ʻOku talaʻofa ʻe he ʻOtua ke ne tokoni ʻa Siosiua. 8 ʻOku ne akonakiʻi ia. 10 ʻOku ne teuʻi ʻae kakai ke ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani. 12 ʻOku fakamanatuʻi ʻe Siosiua ʻae faʻahinga ʻe ua mo e vaeua ʻoe faʻahinga ki heʻenau lea kia Mōsese. 16 ʻOku nau tala kiate ia te nau fai.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae pekia ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tauhi ʻo Mōsese, ʻo pehē, \v 2 “Kuo pekia ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Mōsese; pea ko eni, ke ke tuʻu hake, mo ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻa koe mo e kakai ni kotoa pē, ki he fonua ʻaia ʻoku ou foaki kiate kinautolu, ʻio, ki he fānau ʻa ʻIsileli. \v 3 Ko e potu kotoa pē ʻe tuʻu ki ai homou ʻaofivaʻe, ko ia kuo u foaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku tala kia Mōsese. \v 4 Mei he toafa mo Lepanoni ni, ʻio, ʻo aʻu atu ki he vaitafe lahi, ko e vaitafe ko ʻIufaletesi, ʻae fonua kotoa pē ʻoe kakai Heti, ʻo aʻu atu ki he tahi lahi ʻo hangē atu ki he toʻanga laʻā, ko hoʻomou potu ia. \v 5 ‌ʻE ʻikai ha tangata te ne faʻa tuʻu ʻi ho ʻao, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui: ʻo hangē ko ʻeku ʻia Mōsese, ʻe pehē pe ʻeku ʻiate koe: ʻe ʻikai te u fakatukutukuʻi koe, pe siʻaki koe. \v 6 Ke ke mālohi mo ke lototoʻa; koeʻuhi te ke tufa ki he kakai ni ʻae fonua, ʻaia naʻaku fuakava ai ki heʻenau ngaahi tamai ke foaki kiate kinautolu ko honau tofiʻa. \v 7 Kae kehe ke mālohi pe ʻa koe mo ke lototoʻa ʻaupito, koeʻuhi ke ke tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he fono kotoa pē, ʻaia naʻe fekau kiate koe ʻe heʻeku tamaioʻeiki ko Mōsese: ʻoua naʻa ke tafoki mei ai ki he nima toʻomataʻu pē ki he toʻohema, koeʻuhi ke ke monūʻia koe ʻi he potu kotoa pē ʻoku ke ʻalu ki ai. \v 8 Ko e tohi ni ʻoe fono ke ʻoua naʻa mahuʻi ia mei ho ngutu: ka ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ke ke tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi ai: he ko ia te ke ngaohi ke monūʻia ai ho hala, pea ke toki fai fakapotopoto ai. \v 9 ‌ʻIkai ko au kuo u fekauʻi koe? Ke ke mālohi koe pea ke lototoʻa; ʻoua naʻa ke manavahē, pea ʻoua naʻa ke puputuʻu: he ko Sihova ko ho ʻOtua ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻoku ke ʻalu ki ai.” \p \v 10 ¶ Pea naʻe fekau ai ʻe Siosiua, ki he kau matāpule ʻoe kakai, ʻo pehē, \v 11 “Mou ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe kautau, pea fekau ki he kakai, ʻo pehē, Teuteu hoʻomou meʻakai; koeʻuhi ʻi he teʻeki ngata ʻae ʻaho ʻe tolu, te mou hoko atu ki he kauvai ʻe taha ʻoe Sioatani ni, ke mou hoko ke maʻu ʻae fonua, ʻaia ʻoku foaki kiate kimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua ke mou maʻu ia.” \p \v 12 ¶ Pea naʻe lea ʻa Siosiua ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻo pehē, \v 13 “Mou manatu ki he lea ʻaia naʻe fekau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu, ʻo pehē, Kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua ʻae mālōlōʻanga kiate kimoutolu, pea kuo ne foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ni. \v 14 ‌ʻE nofo homou ngaahi uaifi, mo hoʻomou fānau siʻi, mo hoʻomou fanga manu, ʻi he fonua ʻaia naʻe foaki ʻe Mōsese kiate kimoutolu ʻi he kauvai ni ʻo Sioatani; ka ʻe ʻalu muʻomuʻa ʻakimoutolu mo e mahafutau ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi kāinga, ʻae kau tangata mālohi mo toʻa kotoa pē, ʻo tokoni ʻakinautolu; \v 15 Kaeʻoua ke foaki ʻe Sihova ʻae mālōlōʻanga ki homou ngaahi kāinga ʻo hangē ko kimoutolu, pea ke maʻu ʻekinautolu foki ʻae fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kinautolu: pea hili ia te mou toe haʻu ki he fonua ko homou tofiʻa, ʻo maʻu ia ʻo fiemālie ʻi ai, ʻaia naʻe foaki kiate kimoutolu ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova ʻi he kauvai ni ʻo Sioatani ʻo hanga atu ki he hopoʻangalaʻā.” \p \v 16 ¶ Pea naʻa nau talaange kia Siosiua, ʻo pehē, “Ko ia fulipē ʻoku ke fekau kiate kimautolu te mau fai ia, pea ko e potu kotoa pē ʻoku ke fekauʻi ʻakimautolu ki ai, te mau ʻalu. \v 17 Hangē ko ʻemau tokanga kia Mōsese ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻe pehē pe ʻemau tokanga kiate koe: kae kehe ke ʻiate koe ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene ʻia Mōsese. \v 18 ‌ʻIlonga ha tokotaha ʻoku angatuʻu ki hoʻo fekau, pea ʻoku ʻikai tokanga ia ki hoʻo ngaahi lea ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ke fekau kiate ia, ʻe tāmateʻi ia ka ke mālohi koe mo ke lototoʻa.” \c 2 \cd \it 1 ʻOku maʻu ʻe Lehapi ʻae ongo mataki naʻe fekau mei Sitimi ʻo ne fufū ʻakinaua. 8 Ko ʻenau fefuakava ʻaki mo ia. 23 Ko ʻena toe haʻu mo e fakamatala.\it* \p \v 1 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua, ko e foha ʻo Nuni, ʻae ongo tangata mei Sitimi, kena fakaʻasiʻasi fakafufū pē, ʻo ne pehē, Mo ō ʻo vakai ʻae fonua, ʻio, ʻa Seliko. Pea naʻa na ō ʻo hoko ki he fale ʻo ha fefine angahala, naʻe hingoa ko Lehapi, pea na mohe ai. \v 2 Pea naʻe tala ki he tuʻi ʻo Seliko, ʻo pehē, “Vakai, naʻe omi ʻae ongo tangata ki heni ʻi he poōni mei he fānau ʻa ʻIsileli ke matakiʻi ʻae fonua.” \v 3 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo Seliko kia Lehapi, ʻo pehē, “ʻOmi ʻae ongo tangata kuo haʻu kiate koe, ʻaia kuo hū ki ho fale: he kuo na haʻu ke matakiʻi ʻae fonua kotoa pē.” \v 4 Ka naʻe ʻave ʻe he fefine ʻae ongo tangata, ʻo ne fufū ʻakinaua, ʻo ne tala ʻo pehē, “Naʻe omi ʻae ongo tangata kiate au, ka naʻe ʻikai te u ʻilo pe kuo na haʻu mei fē: \v 5 Pea ʻi he hokosia ʻae songo ʻoe matanikolo ʻi he poʻuli, naʻe ʻalu ʻae ongo tangata kituaʻā: pea ʻoku ʻikai te u ʻiloa pe ne na ō ki fē: mou tuli fakatoʻotoʻo ʻakinaua; he temou maʻu ʻakinaua. \v 6 Ka kuo ʻosi ʻene ʻomi ʻakinaua ki he tuʻafale, ʻo ne fufū ʻakinaua ʻi he ngaahi kau ʻoe falakesi, ʻaia naʻa ne folahi lelei ki he tuʻafale.” \v 7 Pea naʻe tuli ʻakinaua ʻe he kau tangata ʻi he hala ki Sioatani ʻo aʻu atu ki he ngaahi aʻaʻanga: pea ʻi he ʻalu leva kituaʻā ʻakinautolu naʻe tuli ʻakinaua, naʻa nau tāpuni leva ʻae matanikolo. \p \v 8 ¶ Pea ʻi he teʻeki ke takoto ʻakinaua, naʻa ne ʻalu hake kiate kinaua ʻi he tuʻafale; \v 9 Pea pehē ʻe ia ki he ongo tangata, “ʻOku ou ʻilo kuo foaki ʻe Sihova ʻae fonua kiate kimoutolu, pea kuo tō homou lilika kiate kimautolu, pea kuo ilifia ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua koeʻuhi ko kimoutolu. \v 10 He kuo mau fanongo ki he fakamōmoa ʻe Sihova ʻae ngaahi vai ʻoe Tahi Kulokula maʻamoutolu, ʻi hoʻomou haʻu mei ʻIsipite; pea mo ia ne mou fai ki he ongo tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻa Sihoni, mo Oki, ʻaia ne mou fakaʻauha ʻaupito. \v 11 Pea ʻi heʻemau ongoʻi leva, naʻe vaivai homau loto, pea naʻe ʻikai ʻaupito kei mālohi ha tangata koeʻuhi ko kimoutolu: he ko Sihova ko homou ʻOtua, ko e ʻOtua ia ʻi ʻolunga ʻi he langi, pea ʻi māmani ʻi lalo. \v 12 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate kimoua, mo fuakava kiate au ʻia Sihova, ʻi heʻeku fakahā ʻae angaʻofa ni kiate kimoua, pea koeʻuhi ke mo fakahā ʻae angaʻofa ki he fale ʻo ʻeku tamai foki, pea tuku mai kiate au ha fakaʻilonga moʻoni: \v 13 Koeʻuhi ke mou fakamoʻui ʻeku tamai, mo ʻeku faʻē, mo hoku ngaahi tuongaʻane mo hoku ngaahi tehina, mo ia kotoa pē ʻoku nau maʻu, pea fakahaofi ʻemau moʻui mei he mate.” \v 14 Pea naʻe tala kiate ia ʻe he ongo tangata, “Ko ʻema moʻui, ki hoʻomou moʻui, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakahā ʻema ngāue ni.” Pea ʻe hoko ʻo pehē, “ʻI he tuku mai ʻe Sihova ʻae fonua kiate kimautolu, te mau fai angaʻofa mo angatonu kiate koe. \v 15 Pea naʻa ne toki tukutuku hifo ʻakinaua mei he matapā sioʻata ʻaki ʻae afo: he naʻe tuʻu hono fale ʻi he funga ʻā ʻoe kolo, pea naʻe nofo ia ʻi ʻolunga ʻi he ʻā. \v 16 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Mo ō ʻo mole atu ki he moʻunga, telia naʻa mo fetaulaki mo e kau tuli; pea fufū ʻakimoua ʻi ai ʻi he ʻaho ʻe tolu, kaeʻoua ke liu mai ʻae kau tuli: pea hili ia ʻe lelei hoʻomo ō ʻi homo hala.” \v 17 Pea naʻe pehē ʻe he ongo tangata kiate ia, “ʻOku ma \add fie \add*taʻehalaia ʻi hoʻo fuakava ni, ʻaia kuo ke fakafuakava ai mo kimaua. \v 18 Vakai, ʻoka mau ka hoko ki he fonua, te ke nonoʻo ʻae potu afo kulokula ni ʻi ʻolunga ʻi he matapā, ʻaia naʻa ke tukutuku hifo ai ʻakimaua: pea ke ʻomi hoʻo tamai mo hoʻo faʻē, mo ho ngaahi tuongaʻane, mo e kāinga kotoa pē ʻoe fale ʻo hoʻo tamai, ki ʻapi kiate koe. \v 19 Pea ʻe pehē, ʻilonga ʻaia ʻe hū kituʻa ʻi he matapā ʻo ho fale ki he hala, ʻe ʻi hono ʻulu pē ʻa hono toto, pea ʻe taʻehala ʻakimaua: pea ʻilonga ʻaia ʻe ʻiate koe ʻi he fale, ʻe ʻi homa ʻulu hono toto, ʻo kapau ʻe ala ʻe ha nima kiate ia.” \v 20 Pea kapau te ke fakahā ʻema ngāue ni, te ma toki ʻataʻatā ai mei he fuakava ʻaia kuo ke fefuakava ai mo kimaua.” \v 21 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Hangē ko hoʻomo ngaahi lea, ke pehē pe ia.” Pea naʻa ne fekau ʻakinaua kena ō, pea na ō: pea ne noʻotaki ʻae afo kulokula ʻi he matapā. \v 22 Pea naʻa na ō, pea hoko ki he moʻunga, ʻo na nofo ai ʻi he ʻaho ʻe tolu, kaeʻoua liu mai ʻae kau tuli: pea naʻe kumi ʻakinaua ʻe he kau tuli ʻi he potu kotoa pē ʻoe hala, ka naʻe ʻikai tenau ʻilo ʻakinaua. \p \v 23 ¶ Ko ia naʻe liu mai ʻae ongo tangata ʻo ʻalu hifo mei he moʻunga, ʻo na ō ki he kauvai ʻe taha, ʻo hoko kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ʻo fakahā kiate ia ʻaia kotoa pē kuo hoko kiate kinaua: \v 24 Pea naʻa na pehē kia Siosiua, “Ko e moʻoni kuo tukuange ʻe Sihova ʻae fonua kotoa pē ki hotau nima; he ʻoku vaivai ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua koeʻuhi ko kitautolu.” \c 3 \cd \it 1 ʻOku haʻu ʻa Siosiua; ki Sioatani. 2 ʻOku akonaki ʻe he kau matāpule ki he kakai ʻi heʻenau ʻalu. 7 ʻOku tokoni ʻe Sihova ʻa Siosiua. 9 ʻOku tokoni ʻe Siosiua ʻae kakai. 14 ʻOku vaheʻi ʻae vai ʻo Sioatani.\it* \p \v 1 Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Siosiua ʻi he pongipongi; pea naʻa nau hiki mei Sitimi, ʻo hoko ki Sioatani, ʻaia mo e fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, ʻo nofo ʻi ai ʻi he teʻeki ke aʻa atu. \v 2 Pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu pea pehē, naʻe ʻalu atu ʻae kau matāpule ki he fakataha ʻoe kautau: \v 3 Pea naʻa nau fekau ki he kakai, ʻo pehē, “ʻI hoʻomou mamata ki he puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ko homou ʻOtua, mo e kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻoku haʻamo ia, ke mou hiki ai mei homou potu, ʻo muimui ki ai. \v 4 Ka ʻe ai ha vahaʻa ʻiate kimoutolu mo ia, ko e hanga ʻe fā afe nai hono fuofua: ʻoua naʻa mou hoko ke ofi ki ai, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻae hala ʻaia ʻoku totonu ke mou ʻalu ai: he ʻoku teʻeki ai te mou fou ʻi he hala ni.” \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu: koeʻuhi ʻe fai ʻe Sihova ʻapongipongi ʻae ngaahi mana ʻiate kimoutolu.” \v 6 Pea naʻe lea ʻa Siosiua ki he kau taulaʻeiki, ʻo pehē, “Toʻo hake ʻae puha ʻoe fuakava, pea ʻalu muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻoe kakai. Pea naʻa nau toʻo hake ʻae puha ʻoe fuakava, ʻo ʻalu ʻo muʻomuʻa ʻi he kakai.” \p \v 7 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Ko e ʻaho ni te u kamata fakahikihiki koe ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē, koeʻuhi kenau ʻilo, ʻo hangē ko ʻeku ʻia Mōsese, ʻe pehē pe ʻeku ʻiate koe. \v 8 Pea ke fekau ʻe koe ki he kau taulaʻeiki ʻoku haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava, ʻo pehē, ʻI hoʻomou hoko ki he veʻevai ʻo Sioatani, te mou tuʻumaʻu pe ʻi Sioatani.” \p \v 9 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he fānau ʻa ʻIsileli, “Mou haʻu ki heni, pea fanongo ki he ngaahi folofola ʻo Sihova ko homou ʻOtua.” \v 10 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua, “Te mou ʻilo ʻi he meʻa ni ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae ʻOtua moʻui, pea ko e moʻoni ʻe kapusi ʻe ia mei homou ʻao ʻae kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau Hevi, mo e kau Pelesi, mo e kau Keakasa, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Sepusi. \v 11 Vakai, ko e puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻo māmani kotoa pē ʻoku ʻalu muʻomuʻa ʻi homou ʻao ki loto Sioatani. \v 12 Pea ko eni, mou fili ha kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua mei he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ko e tangata pe taha mei he faʻahinga kotoa pē. \v 13 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hoko ʻae ʻaofivaʻe ʻoe kau taulaʻeiki ʻoku haʻamo ʻae puha ʻo Sihova, ko e ʻEiki ʻo māmani kotoa pē, ke tuʻu ki he vai ʻo Sioatani, ʻe motuhi leva ʻae vai ʻo Sioatani mei he vai ʻoku tafe hifo; pea ʻe tuʻu fakaʻesi pe ia.” \v 14 Pea naʻe pehē, ʻi he hiki ʻae kakai mei honau ngaahi fale fehikitaki, ke ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻae kau taulaʻeiki ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻo haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava; \v 15 Pea ʻi he hoko ki Sioatani ʻakinautolu naʻe haʻamo ʻae puha, pea tuʻu ki he veʻevai ʻae vaʻe ʻoe kau taulaʻeiki naʻe haʻamo ʻae puha, (he naʻe fonu mahakehake ʻa Sioatani, ʻi hono ngaahi ngutu vai kotoa pē ʻi he kuonga kotoa pē ʻoe ututaʻu,) \v 16 ‌ʻIloange ko e ngaahi vai naʻe tafe mai naʻe tuʻu, pea tupu hake ʻo fakatafungofunga, ʻo vāmamaʻo ʻaupito mei he kolo ko ʻAtama, ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻo Salitani: pea ko ia naʻe tafe mai ki he tahi ʻoe toafa, ʻaia ko e tahi kona, naʻe mamaha ia, pea motuhi: pea naʻe aʻa ai ʻae kakai ʻo hangatonu ki Seliko. \v 17 Pea ko e kau taulaʻeiki ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova naʻe tuʻumaʻu ʻi he kelekele mōmoa ʻi loto Sioatani, pea naʻe ʻalu ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē ʻi he kelekele mōmoa, ke ʻoua ke ʻosi ʻae kakai kotoa pē ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani. \c 4 \cd \it 1 ʻOku fili ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu mā tokoua ke toʻo ʻae maka ʻe hongofulu mā ua mei Sioatani ko e meʻa fakamanatu. 9 ʻOku fokotuʻu ʻae maka ʻe hongofulu mā ua ʻi loto Sioatani. 10, 19 ʻOku aʻa ʻo ʻosi atu ʻae kakai. 14 ʻOku fakahikihiki ʻe he ʻOtua ʻa Siosiua. 20 ʻOku tō ʻi Kilikali ʻae maka ʻe hongofulu mā ua.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he lava atu ʻae kakai kotoa pē ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē, \v 2 “Fili ha kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua mei he kakai, ko e tangata ʻe tokotaha mei he faʻahinga kotoa pē,” \v 3 pea mou fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “Mou toʻo mai mei loto Sioatani, mei he potu naʻe tuʻumaʻu ai ʻae vaʻe ʻoe kau taulaʻeiki, ʻae maka ʻe hongofulu mā ua, pea mou fua ia ʻo ʻave ʻo tuku ʻi homou ʻapitanga, ʻaia te mou mohe ai ʻi he poōni.” \v 4 Pea fekau ʻe Siosiua ke haʻu ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu mā toko ua, “ʻAkinautolu naʻa ne fili ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ko e tangata pe taha mei he faʻahinga kotoa pē: \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, Mou muʻomuʻa ʻi he puha tapu ʻo Sihova ko homou ʻOtua ki loto Sioatani, pea mou toʻo hake taki taha ʻae tangata ʻene maka ki hono uma, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe faʻahinga ʻo ʻIsileli. \v 6 Koeʻuhi ke hoko ia ko e fakaʻilonga, ʻoka fehuʻi ʻe hoʻomou fānau ki heʻenau mātuʻa ʻamui, ʻo pehē, Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi maka ni? \v 7 Pea te mou tala kiate kinautolu, naʻe motuhi ʻae vai ʻo Sioatani mei he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻa Sihova; ʻi heʻene aʻa ʻi Sioatani, naʻe motu ua ʻae vai ʻo Sioatani: pea ko e ngaahi maka ni ko e meʻa fakamanatu tuʻumaʻu ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo taʻengata.” \v 8 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova, ʻonau toʻo hake ʻae maka ʻe hongofulu mā ua mei loto Sioatani, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, pea naʻa nau fua ʻo ʻave ia ki he potu naʻa nau mohe ai, ʻo tuku ia ʻi ai. \v 9 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Siosiua ʻae maka ʻe hongofulu mā ua ʻi loto Sioatani, ʻi he potu naʻe tuʻu ai ʻae vaʻe ʻoe kau taulaʻeiki ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava pea ʻoku ʻi ai ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \p \v 10 ¶ He ko e kau taulaʻeiki naʻe haʻamo, ʻae puha naʻe tuʻu ʻi loto Sioatani, ke ʻoua ke ʻosi hono fai ʻaia kotoa pē naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Siosiua ke ne fekau ki he kakai, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese kia Siosiua: pea naʻe fai fakatoʻotoʻo ʻae kakai ʻonau aʻa atu. \v 11 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae aʻa ʻo lava atu kotoa pē ʻae kakai, naʻe toki haʻamo atu ʻe he kau taulaʻeiki ʻae puha ʻo Sihova, ʻi he ʻao ʻoe kakai. \v 12 Pea ko e fānau ʻa Lupeni, mo e fānau ʻa Kata, mo hono vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, naʻa nau ʻalu muʻomuʻa mo e mahafutau ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese kiate kinautolu: \v 13 Ko e toko fā mano nai, naʻe toʻo mahafutau naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻo Sihova ki he tau, ʻi he ngaahi tafangafanga ʻo Seliko. \p \v 14 ¶ Naʻe fakahikihiki ʻe Sihova ʻa Siosiua ʻi he ʻaho ko ia ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē: pea naʻa nau manavahē kiate ia, ʻo hangē ko ʻenau manavahē kia Mōsese, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui. \v 15 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē, \v 16 Fekau ki he kau taulaʻeiki ʻoku haʻamo ʻae puha ʻoe fakamoʻoni, koeʻuhi kenau ʻalu hake mei Sioatani. \v 17 Ko ia naʻe fekau ai ʻe Siosiua ki he kau taulaʻeiki, ʻo pehē, Mou ʻalu hake mei Sioatani. \v 18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻalu hake ʻae kau taulaʻeiki ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova mei loto Sioatani, pea kuo hiki ʻae ʻaofivaʻe ʻoe kau taulaʻeiki ki he kelekele mōmoa, naʻe toe tafe mai leva ʻae ngaahi vai ʻo Sioatani ki honau potu, pea toe lōfia hono ngaahi matavai ʻo hangē ko ʻene anga. \p \v 19 ¶ Pea naʻe ʻalu hake ʻae kakai mei Sioatani ʻi hono hongofulu \add ʻoe ʻaho \add*ʻo hono ʻuluaki māhina, pea ʻapitanga ʻi Kilikali, ʻi he feituʻu hahake ʻo Seliko. \v 20 Pea ko e maka ʻe hongofulu ma ua ʻaia naʻe toʻo mei Sioatani, naʻe tō ia ʻe Siosiua ʻi Kilikali. \v 21 Pea naʻa ne lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻOka fehuʻi ʻe hoʻomou fānau ki heʻenau ngaahi tamai ʻamui, ʻo pehē, Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi maka ni? \v 22 Te mou fakahā ki hoʻomou fānau, ʻo pehē, naʻe aʻa ʻa ʻIsileli ʻi he Sioatani ni ʻi he kelekele mōmoa. \v 23 He ko Sihova ko homou ʻOtua naʻe fakamōmoa ʻae ngaahi vai ʻo Sioatani mei homou ʻao, ke mou hoko atu ki he kauvai ʻe taha ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sihova ko homou ʻOtua ki he Tahi Kulokula, ʻaia naʻa ne fakamōmoa ʻi homau ʻao, ke ʻoua ke mau lava atu ki he kauvai ʻe taha; \v 24 Koeʻuhi ke hoko ʻo ʻilo ʻae nima ʻo Sihova ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani, mo hono māfimafi: pea ke mou manavahē kia Sihova ko homou ʻOtua ʻo taʻengata.” \c 5 \cd \it 1 ʻOku manavahē ʻae kau Kēnani. 2 ʻOku toe fai ʻe Siosiua ʻae kamu. 10 ʻOku fai ʻae Lakaatu ʻi Kilikali. 12 Kuo tuku ʻae mana. 13 ʻOku hā mai ha ʻĀngelo kia Siosiua.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻae ngaahi tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi he potu ʻo Sioatani ki lulunga, pea mo e ngaahi tuʻi ʻoe kau Kēnani, ʻaia naʻe ofi ki tahi, kuo fakamamaha ʻe Sihova ʻae ngaahi vai ʻo Sioatani mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, kanau hoko atu kotoa pē, naʻe vaivai ai honau loto, pea naʻe ʻikai siʻi tenau kei fiemālie, koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli. \p \v 2 ¶ Pea ʻi he kuonga ko ia naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Ngaohi maʻau ʻae ngaahi hele māsila, pea toe kamuʻi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ko hono liunga ua.” \v 3 Pea naʻe ngaohi ʻe Siosiua ʻae ngaahi hele māsila, ʻo ne kamuʻi ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻi Kipahalaloti. \v 4 Pea ko hono ʻuhinga eni naʻe fai ai ʻe Siosiua ʻae kamu: Ko e kakai tangata kotoa pē naʻe haʻu mei ʻIsipite, ʻio, ʻae kau tangata tau kotoa pē, naʻe mate ʻi he hala ʻi he toafa, hili ʻenau haʻu mei ʻIsipite. \v 5 Pea ko eni, naʻe kamuʻi ʻae kakai kotoa pē naʻe haʻu mei ʻIsipite: ka ko e fānau kotoa pē naʻe tupu ʻi he hala ʻi he toafa ʻi heʻenau haʻu mei ʻIsipite, naʻe ʻikai kamuʻi ʻakinautolu. \v 6 He naʻe feʻaluʻaki fano ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafa, ke ʻoua ke ʻosiʻosingamālie ʻae kau tangata tau kotoa pē, ʻaia naʻe haʻu mei ʻIsipite, koeʻuhi naʻe ʻikai tenau fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova: ʻakinautolu naʻe fuakava ai ʻa Sihova, ʻe ʻikai te ne fakahā ʻae fonua kiate kinautolu, ʻaia naʻe fuakava ai ʻa Sihova ki heʻenau ngaahi tamai ke ne foaki kiate kitautolu, ko e fonua ʻoku mahutāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi. \v 7 Pea ko ʻenau fānau, ʻaia kuo ne fokotuʻu hake ko honau fetongi, ko kinautolu naʻe kamuʻi ʻe Siosiua: he naʻe teʻeki kamuʻi ʻakinautolu, he naʻe ʻikai tenau kamuʻi ʻakinautolu ʻi he hala. \v 8 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻenau kamuʻi ʻo ʻosi ʻae kakai kotoa pē, naʻa nau nofo pe ʻi honau ngaahi potu ʻi he ʻapitanga ke ʻoua kenau moʻui. \v 9 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Kuo u tekaʻi ʻiate kimoutolu he ʻaho ni ʻae manuki ʻo ʻIsipite.” Ko ia ʻoku ui ai ʻae potu ko ia, ko Kilikali ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \p \v 10 ¶ Pea naʻe ʻapitanga ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi Kilikali, ʻonau fai ʻa e \add kātoanga ʻoe \add*Lakaatu ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ʻi he efiafi ʻi he ngaahi tafangafanga ʻo Seliko. \v 11 Pea naʻa nau kai ʻae uite motuʻa ʻoe fonua ʻi he pongipongi ʻi he hili ʻa e \add kātoanga ʻoe \add*Lakaatu, ko e mā taʻefakalēvani, mo e uite tunu ʻi he ʻaho pe ko ia. \p \v 12 ¶ Pea naʻe tuku leva ʻae mana ʻi he pongipongi hili ʻenau kai ʻae uite motuʻa ʻoe fonua; pea naʻe ʻikai toe maʻu ʻae mana ʻe he fānau ʻa ʻIsileli; ka naʻa nau kai ʻae fua ʻoe fonua ko Kēnani ʻi he taʻu ko ia. \p \v 13 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, “ʻI he tuʻu ʻa Siosiua ʻo ofi ki Seliko, pea hanga hake ʻe ia hono mata ʻo sio atu, pea vakai, naʻe tuʻu mai ha tangata ʻo hangatonu mai kiate ia mo e heletā kuo unuhi ʻi hono nima: pea naʻe ʻalu atu ʻa Siosiua kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, ʻOku ke kau mo kimautolu, pe ki homau ngaahi fili?” \v 14 Pea pehē mai ʻe ia, “ʻIkai, ka kuo u haʻu ni au, ko e ʻEiki ʻoe tau ʻa Sihova.” Pea naʻe fakafoʻohifo ʻe Siosiua ʻa hono mata ki he kelekele, ʻo ne hū, pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae folofola ʻa hoku ʻeiki ki heʻene tamaioʻeiki?” \v 15 Pea pehē ʻe he ʻEiki tau ʻoe tau ʻa Sihova kia Siosiua, “Vete ho topuvaʻe mei ho vaʻe; he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai, ko e potu māʻoniʻoni. Pea naʻe fai ia ʻe Siosiua.” \c 6 \cd \it 1 ʻOku tāpuni ʻa Seliko. 2 ʻOku akoʻi ʻa Siosiua ʻe he ʻOtua ʻi hono kakai. 15 ʻOku ʻāʻi ʻae kolo. 17 ʻOku totonu ke fakamalaʻiaʻi ia. 20 ʻOku hinga hono ʻā. 22 ʻOku fakamoʻui ʻa Lehapi. 26 Ko ia ʻe toe langa ʻa Seliko ʻe malaʻia.\it* \p \v 1 Pea ko eni, naʻe tāpuni maʻu ʻa Seliko koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: naʻe ʻikai hū kituʻa ha tokotaha, pe hū ha tokotaha ki loto. \v 2 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Vakai, Kuo u tuku ʻa Seliko ki ho nima, mo hono tuʻi, mo e kau tangata toʻa ʻo ia. \v 3 Pea ko kimoutolu ʻae kau tangata tau kotoa pē, te mou ʻāʻi ʻae kolo, ʻo ʻalu ʻo takatakai ʻo tuʻo taha. Pea ke fai pehē pe ʻi he ʻaho ʻe ono. \v 4 Pea ʻe fua ʻe he taulaʻeiki ʻe toko fitu ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻae meʻalea ʻe fitu, ko e nifo ʻoe sipitangata: pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho te mou ʻalu fakatakamilo ʻi he kolo ke liunga fitu, pea ʻe ifi ʻe he kau taulaʻeiki ʻae meʻalea. \v 5 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka nau ka ifi fakamānavaloloaʻaki ʻae meʻalea ko e nifo ʻoe sipitangata, pea ka mou ka ongoʻi ʻae longoaʻa ʻoe meʻalea, ʻe kaila ʻe he kakai kotoa pē ʻi he fuʻu kaila lahi; pea ʻe hinga lafalafa ai ʻae ʻā ʻoe kolo, pea ʻe ʻalu hake fakahangatonu atu ki ai ʻae tangata kotoa pē.” \p \v 6 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Siosiua, ko e foha ʻo Nuni ki he kau taulaʻeiki, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Mou toʻo hake ʻae puha ʻoe fuakava, pea ke fua ʻe he taulaʻeiki ʻe toko fitu ʻae meʻalea ʻe fitu ko e nifo ʻoe sipitangata, ʻi he ʻao ʻoe puha tapu ʻo Sihova.” \v 7 Pea pehē ʻe ia ki he kakai, “Mou ʻalu atu, ʻo kāpui ʻae kolo, pea ko ia ʻoku toʻo mahafutau ke ʻalu muʻomuʻa ia ʻi he puha tapu ʻo Sihova.” \p \v 8 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae lea ʻa Siosiua, ki he kakai, ko e kau taulaʻeiki ʻe toko fitu, ʻaia naʻe fua ʻae meʻalea ʻe fitu, ʻae nifo ʻoe sipitangata, naʻa nau ʻalu muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo ifi ʻae ngaahi meʻalea: pea naʻe muimui ʻiate kinautolu ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova. \p \v 9 ¶ Pea naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻae kau tangata toʻo mahafutau ʻi he kau taulaʻeiki naʻe ifi ʻae meʻalea, pea naʻe muimui ʻi he puha ʻae tau lahi, naʻe fai ʻae ʻalu atu mo e ifi ʻaki ʻae meʻalea. \v 10 Pea kuo ʻosi hono fekau ʻe Siosiua ki he kakai, ʻo pehē, ʻoua naʻa mou kaila, pe fai ha longoaʻa ʻaki homou leʻo, pea ʻoua naʻa ʻalu atu ha lea mei homou ngutu, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ʻaia te u fekau ke mou kaila; pea te mou toki kaila. \v 11 Ko ia, naʻe ʻalu takatakai ʻi he kolo ʻae puha tapu ʻo Sihova, ʻo ʻalu fakatakamilo tuʻo taha: pea naʻa nau toe haʻu ki he ʻapitanga, ʻo mohe ʻi he ʻapitanga. \p \v 12 ¶ Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Siosiua ʻi he pongipongi, pea toʻo hake ʻe he kau taulaʻeiki ʻae puha tapu ʻo Sihova. \v 13 Pea naʻe ʻaluʻalu maʻu pe ʻae kau taulaʻeiki ʻe toko fitu ʻo muʻomuʻa ʻi he puha ʻo Sihova ʻonau toʻo ʻae meʻalea ʻe fitu ko e nifo ʻoe sipitangata, ʻo ifi pe ʻae ngaahi meʻalea: pea naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻae kau tangata toʻo mahafutau: pea muimui ʻi he puha tapu ʻo Sihova ʻae tau lahi, kae ʻalu ai pe ʻae kau taulaʻeiki ʻo ifi ʻaki ʻae meʻalea. \v 14 Pea ko hono ua ʻoe ʻaho naʻa nau takatakai ʻae kolo ʻo tuʻo taha, pea toe haʻu ki he ʻapitanga: pea naʻa nau fai pehē pe ʻi he ʻaho ʻe ono. \p \v 15 ¶ Pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho naʻe hoko ʻo pehē, naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻo feʻunga mo e maʻa ʻae ʻaho, ʻonau takatakai pehē pe ʻae kolo ke liunga fitu: ka ko e ʻaho pē taha ko ia naʻa nau ʻalu fakatakamilo ʻi he kolo ʻo liunga fitu. \v 16 Pea ʻi hono liunga fitu naʻe pehē, ʻi he ifi ʻe he kau taulaʻeiki ʻae ngaahi meʻalea, naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “Mou kaila; he kuo foaki kiate kimoutolu ʻe Sihova ʻae kolo. \v 17 Pea ʻe fakamalaʻiaʻi ʻae kolo, ʻaia mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai kia Sihova: ka ʻe moʻui ʻa Lehapi pē, ko e angahala, ko ia mo ia kotoa pē ʻoku ʻiate ia ʻi he fale, ko e meʻa ʻi heʻene fufū ʻae ongo mataki naʻa tau fekau. \v 18 Pea ko kimoutolu, mou taʻofi muʻa ʻakimoutolu mei he meʻa malaʻia, telia naʻa mou fakamalaʻiaʻi ʻakimoutolu, ʻi hoʻomou ala ki he meʻa malaʻia, ʻo fakamalaʻiaʻi ʻae ʻapitanga ʻo ʻIsileli, ʻo fakamamahiʻi ia. \v 19 Ka ko e siliva kotoa pē, mo e koula, mo e ngaahi ipu palasa mo e ʻaione, kuo fakatapui kia Sihova: ʻe ʻomi ia kotoa pē ki he fale koloa ʻo Sihova.” \v 20 Ko ia naʻe kaila ʻae kakai ʻi he ifi ʻae meʻalea ʻe he kau taulaʻeiki: pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻae kakai ki he ifi ʻoe meʻalea, pea kaila ʻe he kakai ʻi he fuʻu kaila lahi, naʻe hinga lafalafa ʻae ā ki lalo, pea ʻalu hangatonu hake ʻae kakai ki loto kolo, ʻo ʻalu hangatonu atu ʻae tangata kotoa pē, ʻonau maʻu ʻae kolo. \v 21 Pea naʻa nau fakaʻauha ʻaia kotoa pē naʻe ʻi he kolo, ʻae tangata mo e fefine, ʻae talavou mo e mātuʻa, mo e fanga pulu, mo e ʻasi, mo e sipi, ʻaki ʻae mata ʻoe heletā. \v 22 Ka naʻe fekau ʻe Siosiua ki he ongo tangata naʻe mataki ʻae fonua, “Mo hū ki he fale ʻoe fefine angahala, pea ʻomi mei ai ʻae fefine, mo ia kotoa pē ʻoku ne maʻu ʻo hangē ko hoʻomo fuakava kiate ia.” \v 23 Pea naʻe hū ki ai ʻae ongo talavou ʻaia ko e ongo mataki, ʻo ʻomi kituʻa ʻa Lehapi, mo ʻene tamai, mo ʻene faʻē, mo hono ngaahi kāinga, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu; pea naʻa nau ʻomi kituʻa hono ngaahi kāinga, ʻo tuku ʻakinautolu ʻi he tuʻa ʻapitanga ʻo ʻIsileli. \v 24 Pea naʻa nau tutu ʻae kolo ʻaki ʻae afi, mo ia kotoa pē naʻe ʻi ai: ka ko e koula, mo e siliva, mo e ngaahi ipu palasa mo e ʻaione, naʻa nau tuku ki he fale koloa ʻo Sihova. \v 25 Pea naʻe fakamoʻui ʻe Siosiua ʻa Lehapi ko e angahala, mo e fale ʻo ʻene tamai, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu; pea ʻoku nofo ia ʻi ʻIsileli ʻo aʻu ki he ʻaho ni; ko e meʻa ʻi heʻene fufū ʻae ongo tangata fekau, ʻaia naʻe fekauʻi ʻe Siosiua ke mataki ʻae fonua. \p \v 26 ¶ Pea naʻe lea tuki ʻa Siosiua kiate kinautolu ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, “Malaʻia ki he tangata ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻoku tuʻu hake ʻo toe langa ʻae kolo ni ko Seliko: ʻe ʻai ʻe ia ʻa hono tuʻunga ʻi heʻene ʻuluaki tupu, pea ʻi hono foha kimui te ne fokotuʻu ʻa hono matapā.” \v 27 Pea naʻe pehē ʻae ʻia Siosiua ʻa Sihova; pea naʻe ongona hono ongoongolelei ʻi he potu kotoa pē ko ia. \c 7 \cd \it 1 Ko e teʻia ʻoe kakai ʻIsileli ʻi ʻAi. 6 Ko e mamahi ʻa Siosiua. 10 ʻOku akonakiʻi ʻe he ʻOtua ʻaia te ne fai. 6 ʻOku maʻu ʻa ʻAkani ʻi he talotalo. 19 Ko ʻene vete. 22 ʻOku fakaʻauha ia mo ia kotoa pē ne ne maʻu ʻi he luo ko ʻAkoli.\it* \p \v 1 Ka naʻe fai hala ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he meʻa fakamalaʻia: he ko ʻAkani, ko e foha ʻo Kalimi, ko e foha ʻo Sapiti, ko e foha ʻo Sela ʻoe faʻahinga ʻo Siuta, naʻa ne toʻo ʻae meʻa malaʻia: pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli. \v 2 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ʻae kau tangata mei Seliko ki ʻAi, ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻo Pete-ʻAveni, ʻi he potu hahake ʻo Peteli, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAlu hake ʻo vakai ki he fonua. Pea naʻe ʻalu hake ʻae kau tangata ʻonau fakasiosio ki ʻAi.” \v 3 Pea naʻa nau liu mai kia Siosiua, “ʻO nau talaange kiate ia, ʻoua naʻa tuku ke ʻalu hake ʻae kakai kotoa pē; kae tuku ke ʻalu hake ʻae kau tangata ʻe toko ua afe pē ko e toko tolu afe ʻo taaʻi ʻa ʻAi; pea ʻoua naʻa pule ke ʻalu ʻae kakai kotoa pē ki ai he ʻoku nau tokosiʻi pē.” \v 4 Ko ia naʻe ʻalu hake ki ai ʻi he kakai ʻae kau tangata ʻe toko tolu afe: pea naʻa nau hola mei he ʻao ʻoe kau tangata ʻo ʻAi. \v 5 Pea naʻe teʻia ʻiate kinautolu ʻe he kau tangata ʻo ʻAi ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu ma toko ono; he naʻa nau tuli ʻakinautolu mei he ʻao ʻoe matapā ʻo aʻu ki Sepalimi, pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻi he ʻalu hifo: ko ia naʻe vaivai ai ʻae loto ʻoe kakai, pea hoko ʻo hangē ha vai. \p \v 6 ¶ Pea naʻe hae ʻe Siosiua hono kofu, pea fakato ia ki he kelekele ki hono mata ʻi he ʻao ʻoe puha ʻo Sihova ʻo aʻu ki he efiafi, ʻaia mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, pea naʻe ʻai ʻae efu ki honau ʻulu. \v 7 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua, “ʻOiauē, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ko e hā nai kuo ke ʻomi ai ʻae kakai ni, ki he kauvai ni ʻo Sioatani, ke fakatukutukuʻi ʻakimautolu ki he nima ʻoe kakai ʻAmoli, ke fakaʻauha ʻakimautolu? ʻAmusiaange ne mau fiemālie, pea nofomaʻu ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani! \v 8 ‌ʻE Sihova, ko e hā ʻeku lea ʻe fai, ʻoka fulituʻa ʻa ʻIsileli ʻo Situa ki honau ngaahi fili! \v 9 He ko e kakai Kēnani ʻoe kakai kotoa pē ʻoe fonua tenau fanongo ki ai, pea tenau ʻāʻi ʻakimautolu, ʻonau motuhi homau hingoa mei māmani: pea ko e hā te ke fai ki ho huafa lahi?” \p \v 10 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē, “Tuʻu hake koe; ko e hā ʻoku ke tokoto ai ki ho mata? \v 11 Kuo fai angahala ʻa ʻIsileli, pea kuo nau fai talangataʻa ki heʻeku fuakava ʻaia naʻaku fekau kiate kinautolu: he kuo nau toʻo ʻae meʻa malaʻia, pea kuo nau kaihaʻa, mo fai fakakākā foki, pea kuo nau ʻai ia ki he ngaahi meʻa ʻanautolu. \v 12 Ko ia naʻe ʻikai faʻa tuʻu ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, ka naʻe tafoki atu honau tuʻa ki he ʻao ʻo honau ngaahi fili; koeʻuhi kuo fakamalaʻia ʻakinautolu: pea ʻe ʻikai te u toe ʻiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakaʻauha ʻae meʻa kovi meiate kimoutolu. \v 13 Tuʻu hake, fakamāʻoniʻoniʻi ʻae kakai, mo ke pehē, ‘Fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu ki he ʻapongipongi:’ he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻE ʻIsileli, ʻoku ʻi loto ʻiate koe ʻae meʻa fakamalaʻia; ʻoku ʻikai te ke faʻa tuʻu ʻi he ʻao ʻo ho ngaahi fili, kaeʻoua ke mou toʻo ʻo ʻave ʻae meʻa fakamalaʻia meiate kimoutolu. \v 14 Ko ia, ʻe ʻomi ʻakimoutolu ʻi he pongipongi ʻo fakatatau ki homou ngaahi faʻahinga: pea ʻe pehē, ko e faʻahinga ko ia ʻe fili ʻe Sihova ʻe haʻu ia ʻo fakatatau ki honau ngaahi nofoʻanga: pea ko e nofoʻanga ko ia ʻe fili ʻe Sihova tenau haʻu ʻo fakatatau mo honau ngaahi fale: pea ko e fale ko ia ʻe fili ʻe Sihova tenau haʻu tautau tokotaha pe ʻae tangata. \v 15 Pea ʻe fai pehē, ko ia ʻoku moʻua mo e meʻa malaʻia ʻe tutu ʻaki ia ʻae afi, ʻaia mo e meʻa kotoa pē ʻoku ne maʻu: koeʻuhi kuo fai talangataʻa ia ki he fuakava ʻa Sihova, pea ko e meʻa ʻi heʻene fai angahala ʻi ʻIsileli.” \p \v 16 ¶ Ko ia naʻe tuʻu hengihengi hake ai ʻa Siosiua ʻi he pongipongi, ʻo ne ʻomi ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi faʻahinga; pea naʻe fili ʻae faʻahinga ʻo Siuta; \v 17 Pea ne ʻomi ʻae nofoʻanga ʻo Siuta pea ne fili ʻae fale ʻo Sela: pea ne ʻomi ʻae fale ʻo Sela ʻo tautau tokotaha ʻae tangata; pea naʻe fili ʻa Sapiti. \v 18 Pea naʻe ʻomi hono kau nofoʻanga ʻo tautau tokotaha ʻae tangata: pea moʻua ʻa ʻAkani, ʻaia ko e foha ʻo Kalimi, ko e foha ʻa Sapiti, ko e foha ʻo Sela, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta. \v 19 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kia ʻAkani, “ʻE hoku foha, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakaʻapaʻapa kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, mo ke vete kiate ia; pea ke tala mai ni kiate au ʻaia naʻa ke fai; ʻoua naʻa ke fufū ia ʻiate au.” \v 20 Pea talaange ʻe ʻAkani kia Siosiua, ʻo pehē, “Ko e moʻoni kuo u fai angahala kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, pea ʻoku pehē pe, mo pehē pe ʻeku fai: \v 21 ‌ʻI heʻeku mamata ʻi he meʻa naʻe vete ki he kofu fakaPapilone matamatalelei, mo e sikeli siliva ʻe uangeau mo e konga koula, ko e sikeli ʻe nimangofulu hono mamafa, ne u manumanu ki ai, peau ʻave ia: pea vakai, kuo fufū ia ʻi he kelekele ʻi hoku loto fale fehikitaki, pea ʻoku ʻi lalo ʻae siliva.” \p \v 22 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ʻae kau talafekau, pea naʻa nau feleleʻi ki he fale fehikitaki; pea vakai, naʻe fufū ia ʻi hono fale fehikitaki, pea naʻe ʻi lalo ʻae siliva. \v 23 Pea naʻe toʻo ia mei he loto fale fehikitaki, ʻo ʻomi ia kia Siosiua, pea ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, pea folahi atu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 24 Pea ko Siosiua mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, naʻa nau ʻave ʻa ʻAkani, ko e foha ʻo Sela, mo e siliva, mo e kofu, mo e konga koula, mo hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine, mo ʻene fanga pulu, mo ʻene fanga ʻasi, mo ʻene fanga sipi, mo hono fale fehikitaki, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu: pea nau ʻomi ʻakinautolu ki he luo ko ʻAkoli. \v 25 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua, “Ko e hā kuo ke fakamamahiʻi ai ʻakimautolu? ʻE fakamamahiʻi koe ʻe Sihova he ʻaho ni.” Pea naʻe tolongaki ʻaki ia ʻae ngaahi maka ʻe ʻIsileli kotoa pē, pea naʻe tutu ʻakinautolu ʻaki ʻae afi, hili ʻenau tolongaki ʻakinautolu ʻaki ʻae maka. \v 26 Pea naʻa nau fokotuʻu ʻi ʻolunga ʻiate ia ʻae fuʻu ʻesi maka lahi ʻoku tuʻu ʻo aʻu ki he ʻaho ni. Pea naʻe tafoki ʻa Sihova mei hono lahi ʻo hono houhau. Ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia, Ko e luo ʻo ʻAkoli ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \c 8 \cd \it 1 ʻOku tokoni ʻe he ʻOtua ʻa Siosiua. 3 Ko e fakakākā ʻaia naʻe lavaʻi ai ʻa ʻAi. 29 ʻOku tautau hono tuʻi ʻo ia. 30 ʻOku langa ʻe Siosiua ʻae feilaulauʻanga. 32 ʻOku tohi ʻae fono ʻi he maka. 33 ʻOku fakahā atu ʻae ngaahi tāpuaki mo e ngaahi meʻa malaʻia.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “ʻOua naʻa ke manavahē, pea ʻoua naʻa ke ilifia: ʻave ʻae kautau kotoa pē, pea tuʻu hake, ʻo ʻalu hake ki ʻAi: vakai, kuo u tuku ki ho nima ʻae tuʻi ʻo ʻAi, mo hono kakai, mo ʻene kolo, mo hono fonua: \v 2 Pea ke fai ki ʻAi mo hono tuʻi ʻo hangē ko ia naʻa ke fai ki Seliko mo hono tuʻi; ka ko e vete ʻo ia, mo e fanga manu ʻi ai te mou maʻu maʻamoutolu: ke toka ʻae malumu ki he potu tuʻa ʻoe kolo.” \p \v 3 ¶ Pea naʻe tuʻu ai ʻa Siosiua, mo e kautau kotoa pē, kenau ʻalu hake ki ʻAi: pea naʻe fili ʻe Siosiua ʻae kau tangata ʻe toko tolu mano, ko e kau mālohi mo toʻa, ʻo ne fekau kenau ʻalu ʻi he poʻuli. \v 4 Pea naʻa ne fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “Vakai, te mou toka malumu ʻo hanga ki he kolo, ʻio, ʻi he tuʻa kolo ki mui: ʻoua naʻa mou ʻalu mamaʻo fau mei he kolo, ka mou talitali teu pe kotoa pē: \v 5 Pea ko au, mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻiate au, te mau ʻunuʻunu ʻo ofi ki he kolo: pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau haʻu kituʻa kiate kimautolu, ʻo hangē ko e ʻuluaki fai, te mau hola mei honau ʻao, \v 6 (He tenau haʻu ko homau tuli,) kaeʻoua ke mau tautoho mai ʻakinautolu mei he kolo: he tenau pehē, ʻOku nau hola ʻi hotau ʻao, ʻo hangē ko e fuofua fai ko ia te mau hola ai ʻi honau ʻao. \v 7 Pea mou toki tuʻu hake ʻae malumu, pea maʻu ʻae kolo: he ko Sihova ko homou ʻOtua te ne tukuange ia ki homou nima. \v 8 Pea ʻe pehē, ʻi hoʻomou lavaʻi ʻae kolo, te mou tutu leva ʻae kolo ʻaki ʻae afi; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻe pehē hoʻomou fai. Vakai, kuo u fekau kiate kimoutolu.” \p \v 9 ¶ Ko ia naʻe fekau ʻe Siosiua kenau ʻalu atu: pea naʻa nau ʻalu ke toka ʻae malumu, pea naʻa nau nofo ʻi he vahaʻa ʻo Peteli mo ʻAi, ʻi he potu lulunga ki ʻAi: ka naʻe mohe ʻa Siosiua ʻi he pō ko ia mo e kakai. \v 10 Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Siosiua ʻi he pongipongi, ʻo ne lau ʻae kakai, pea ne ʻalu hake, ʻaia mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻi he ʻao ʻoe kakai ki ʻAi. \v 11 Pea ko e kakai kotoa pē, ʻae kautau naʻe ʻiate ia, naʻe ʻalu hake, pea ʻunuʻunu, ʻo hoko ki he ʻao ʻoe kolo, ʻonau nofo ʻi he potu tokelau ʻo ʻAi: ka naʻe ai ʻae fuʻu luo ʻi honau vahaʻa mo ʻAi. \v 12 Pea naʻa ne fili ʻae kau tangata ʻe toko nima afe nai, ʻo ne tuku ʻakinautolu ke toka malumu, ʻi he vahaʻa ʻo Peteli mo ʻAi, ʻi he potu lulunga ʻoe kolo. \v 13 Pea hili ʻenau fakanofo ʻae kakai, ʻio ʻae tau kotoa pē naʻe ʻi he potu fakatokelau ʻoe kolo, mo e malumu ʻoku fakamohe ʻi lulunga ʻoe kolo, naʻe ʻalu ʻa Siosiua ʻi he pō ko ia ki he loto luo. \p \v 14 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata ki ai ʻae tuʻi ʻo ʻAi, naʻa nau fakatoʻotoʻo pea tuʻu hengihengi hake, pea ko e kau tangata ʻoe kolo ne ʻalu kituʻa ke tauʻi ʻa ʻIsileli, ʻaia mo hono kakai kotoa pē ʻi he feituʻu naʻe tuʻutuʻuni, ʻi he ʻao ʻoe toafa; pea naʻe ʻikai mahalo ʻe ia ʻoku ai ha malumu kuo tokoto ʻi he tuʻa kolo. \v 15 Pea naʻe fai ʻe Siosiua mo ʻIsileli kotoa pē ʻo hangē kuo teʻia ʻakinautolu ʻi honau ʻao, pea naʻa nau hola ʻi he hala ʻoe toafa. \v 16 Pea naʻe ui ke fakataha ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi ʻAi kenau tuli kiate kinautolu: pea naʻa nau tuli ʻa Siosiua, pea kuo tohoakiʻi ai ʻakinautolu mei he kolo. \v 17 Pea naʻe ʻikai toe ha tangata ʻi ʻAi pe ʻi Peteli naʻe ʻikai ʻalu kituʻa ke tuli ʻa ʻIsileli: pea naʻa nau tuku liʻaki pē ʻae kolo ʻonau tuli ki ʻIsileli. \v 18 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Mafao atu ʻae tao ʻoku ʻi ho nima ʻo hanga ki ʻAi; he te u tuku ia ki ho nima.” Pea naʻe mafao atu ʻe Siosiua ʻae tao naʻe ʻi hono nima ʻo hanga atu ki he kolo. \v 19 Pea naʻe tuʻu hake leva ʻae malumu mei honau potu, pea ʻi heʻene mafao atu hono nima, naʻa nau lele leva: pea naʻa nau hū ki he kolo, ʻo maʻu ia, pea naʻe fakatoʻotoʻo leva ʻo tutu ʻae kolo ʻaki ʻae afi. \v 20 Pea ʻi he sio kimui ʻae kau tangata ʻo ʻAi, pea nau mamata, pea vakai, ko e ʻohuafi ʻo ʻenau kolo ʻoku ʻalu hake ki langi, naʻe ʻikai hanau mafai ke hola ʻi he hala ni, pe ʻi he hala na: pea ko e kakai naʻe hola ange ki he toafa, naʻa nau tafoki mai ki honau kau tuli. \v 21 Pea ʻi he mamata ʻa Siosiua mo ʻIsileli kotoa pē kuo maʻu ʻae kolo ʻe he malumu, pea kuo ʻalu hake ʻae ʻohuafi ʻoe kolo, naʻa nau tafoki leva, ʻo teʻia ʻae kau tangata ʻo ʻAi. \v 22 Pea naʻe ʻoho mai \add ʻae kautau \add*ʻe taha mei he kolo kiate kinautolu; ko ia naʻa nau moʻua ʻi he vahaʻa ʻo ʻIsileli mei mui pea ʻi honau ʻao: pea naʻa nau teʻia ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai ha tokotaha ʻe hao. \v 23 Pea naʻa nau puke moʻui ʻae tuʻi ʻo ʻAi, pea ʻomi ia kia Siosiua. \v 24 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi ʻe ʻIsileli hono teʻia ʻae kakai kotoa pē ʻo ʻAi ʻi he ngoue, pea mo e toafa ʻaia naʻa nau tuli ʻakinautolu ki ai, pea ʻi he ʻosi ʻenau hinga ki he mata ʻoe heletā, pea nau ʻauha, naʻe toki haʻu ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē ki ʻAi, pea tā ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, \v 25 Pea naʻe pehē, ko kinautolu naʻe tō ʻi he ʻaho ko ia, ʻae tangata mo e fefine, ko e tokotaha mano, mo e toko ua afe, ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻAi. \v 26 He naʻe ʻikai toe toʻo mai ʻe Siosiua hono nima, ʻaia naʻa ne mafao ai ʻae tao, kaeʻoua ke ʻosiʻosingamālie hono fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē ʻo ʻAi. \v 27 Ka ko e fanga manu mo e vete ʻoe kolo ko ia, naʻe toʻo ia ʻe ʻIsileli ko e koloa kiate kinautolu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻaia naʻa ne fekau kia Siosiua. \v 28 Pea naʻe tutu ʻe Siosiua ʻa ʻAi, ʻo ne ngaohi ko e ʻesi ʻo taʻengata, ʻio, ko e potu liʻaki ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 29 Pea naʻe tautau ʻe ia ʻae tuʻi ʻo ʻAi ʻo aʻu ki he efiafi: pea ʻi he ʻalu hifo ʻae laʻā, naʻe fekau ʻe Siosiua kenau tuku hifo hono ʻangaʻanga mei he ʻakau, ʻo lī ia ki he tefitoʻi matapā ʻoe kolo, pea naʻe fokotuʻu ki ai ʻae fuʻu ʻesi maka, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \p \v 30 ¶ Pea naʻe fokotuʻu ʻe Siosiua ʻae feilaulauʻanga kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he moʻunga ko Ipale, \v 31 ‌ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono ʻa Mōsese, “ko e feilaulauʻanga, ʻoe ngaahi maka kātoa, ʻaia kuo ʻikai hiki ʻe ha tangata ha ukamea ki ai:” pea naʻa nau ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova, mo e ngaahi feilaulau fakalelei. \p \v 32 ¶ Pea naʻe tohi ʻe ia ʻi ai ki he ngaahi maka hono hiki ʻoe fono ʻa Mōsese, ʻaia naʻa ne tohi ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli. \v 33 Pea ko ʻIsileli kotoa pē, mo ʻenau kau mātuʻa, mo e kau matāpule, mo e kau fakamaau, naʻa nau tutuʻu fakataha mo e muli, mo ia naʻe tupu ʻiate kinautolu ʻi he potu toʻomataʻu ʻoe puha, mo e potu toʻohema, ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki ko e kau Livai, ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova; ko honau vaeuaʻanga ʻe taha naʻe hanga ki he moʻunga ko Kelisimi, mo honau vaeuaʻanga ʻe taha naʻe hanga ki he moʻunga ko Ipale; ʻo hangē ko e tomuʻa fekau ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kinautolu, koeʻuhi ke nau tāpuakiʻi ʻae kakai ʻo ʻIsileli. \v 34 Pea hili ia naʻa ne lau ke ʻosi ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono, ko e ngaahi tāpuaki, mo e ngaahi fakamalaʻia, ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono. \v 35 Pea naʻe ʻikai ha foʻi lea ʻe liaki ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese, ʻaia naʻe ʻikai lau ʻe Siosiua ʻi he ʻao ʻoe kakai fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, mo e kau fefine mo e ngaahi fānau siʻi, pea mo e kau muli naʻe nofo fiemālie mo kinautolu. \c 9 \cd \it 1 ʻOku fakataha ʻae ngaahi tuʻi ke tauʻi ʻa Siosiua. 3 Ko e kakai ʻo Kipione ʻoku fiemuaʻi ʻa Siosiua ke lea kenau moʻui. 16 Ko e fakamaauʻi ai ʻakinautolu kenau nofo pōpula maʻuaipē.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ko e ngaahi tuʻi ʻaia naʻe ʻi he potu mai ni ʻo Sioatani, ʻi he ngaahi moʻunga, mo e ngaahi teleʻa, pea ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻoe tahi lahi ʻoku hangatonu atu ki Lepanoni, ko e kau Heti, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Kēnani, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi, ʻi heʻenau fanongo ai; \v 2 Naʻa nau fakakātoa fakataha ʻakinautolu, kenau tauʻi loto taha pē ʻa Siosiua, mo ʻIsileli. \p \v 3 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kakai ʻo Kipione ki he meʻa kuo fai ʻe Siosiua ki Seliko, pea mo ʻAi, \v 4 Naʻa nau fai fakakākā, ʻonau ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko ha kau tangata talafekau ʻakinautolu, ʻo ʻai ʻae ngaahi kato motuʻa ki heʻenau fanga ʻasi, mo e ngaahi hina uaine, kuo motuʻa, mo mahae, kuo nonoʻo ʻo ʻoposi: \v 5 Mo e ngaahi topuvaʻe motuʻa kuo monomono ki honau vaʻe, pea ʻai mo e ngaahi kofu motuʻa kiate kinautolu: pea ko e ma kotoa pē ʻo honau ʻoho naʻe mōmoa mo tuʻungafulufulua. \v 6 Pea naʻa nau ʻalu kia Siosiua ʻi he ʻapitanga ʻi Kilikali, ʻonau pehē kiate ia, pea ki he kau tangata ʻo ʻIsileli, “Kuo mau haʻu mei he fonua mamaʻo: pea ko eni te tau alea mo kimoutolu.” \v 7 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻIsileli ki he kau Hevi, “Naʻa ko e kakai ʻoku tau nonofo ni ʻakimoutolu; pea ʻe fēfē ʻemau lea ke lelei mo kimoutolu?” \v 8 Pea naʻa nau tala kia Siosiua, “Ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻakimautolu. Pea pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, “Ko hai ʻakimoutolu? Pea kuo mou haʻu mei fē?” \v 9 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Kuo haʻu hoʻo kau tamaioʻeiki mei he fonua mamaʻo, ko e meʻa ʻi he huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua: he kuo mau fanongo ki hono ongoongo, mo ia kotoa pē naʻa ne fai ʻi ʻIsipite. \v 10 Mo ia kotoa pē naʻa ne fai ki he ongo tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻakinaua naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, kia Sihoni ko e tuʻi ʻa Hesiponi, pea kia Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻaia naʻe ʻi ʻAsitelote. \v 11 Ko ia naʻe lea ai ʻemau kau mātuʻa mo e kakai kotoa pē ʻo homau fonua, ʻo pehē, Toʻo ʻae meʻakai ki homou fononga, pea ʻalu ʻo fakafetaulaki kiate kinautolu, pea mou pehē kiate kinautolu, Ko hoʻomou kau tamaioʻeiki ʻakimautolu: ko ia fokotuʻu hoʻomou fekau kiate kimautolu. \v 12 Ko ʻemau ma ni naʻa mau toʻo mafana pe mei homau ngaahi fale ko homau ʻoho ʻi he ʻaho naʻa mau haʻu ai he mau hoko kiate kimoutolu; ka ko eni, vakai, kuo mōmoa ia, pea kuo tuʻungafulufulua. \v 13 Pea ko e ngaahi hina ni ʻoe uaine, ʻaia naʻa mau fakafonu, ʻoku foʻou; pea vakai, kuo nau mahae: pea ko ʻemau ngaahi kofu ni, mo e ngaahi topuvaʻe kuo hoko ʻo motuʻa ko e mae ʻi he fononga lōloa ʻaupito.” \v 14 Pea naʻa nau toʻo ʻenau meʻakai, pea naʻe ʻikai tenau fehuʻi ʻi he fofonga ʻo Sihova. \v 15 Pea naʻe fai ʻae fakalelei ʻe Siosiua mo kinautolu, ʻo alea mo kinautolu, koeʻuhi ke tuku kenau moʻui: pea naʻe fuakava kiate kinautolu ʻae houʻeiki ʻoe fakataha. \p \v 16 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene ʻosi mai ʻae ʻaho ʻe tolu, hili ʻenau fai ʻae lea mo kinautolu, naʻa nau fanongo, tā ko e vāofi pe ʻakinautolu, pea ʻoku nau nofo ofi kiate kinautolu. \v 17 Pea naʻe fononga ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hoko atu ki honau kolo ʻi hono tolu ʻoe ʻaho. Pea ko ʻenau ngaahi kolo, ko Kipione, mo Kifila, mo Piheloti, mo Kesa-Sialimi. \v 18 Pea naʻe ʻikai teʻia ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ko e meʻa ʻi he houʻeiki ʻoe kakai naʻa nau fuakava kiate kinautolu ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. Pea naʻe lāunga ʻae kakai kotoa pē koeʻuhi ko e houʻeiki. \v 19 Ka naʻe lea ʻae houʻeiki kotoa pē ki he kakai, “Kuo ʻosi ʻemau fuakava kiate kinautolu ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli: ko ia ʻoku ʻikai totonu ke mau ala kiate kinautolu. \v 20 Te tau fai ʻae meʻa ni kiate kinautolu; tuku pe kenau moʻui, telia naʻa ʻiate kitautolu ʻae houhau, ko e meʻa ʻi he fuakava ʻaia kuo tau fai kiate kinautolu. \v 21 Pea naʻe tala ʻe he houʻeiki kiate kinautolu, Tuku kenau moʻui; kae hoko ʻakinautolu ko e kau tā fefie mo e kau ʻutu vai ki he kakai kotoa pē,” ʻo hangē ko e lea ʻae houʻeiki kiate kinautolu. \p \v 22 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Siosiua kenau haʻu, pea naʻe lea ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko e hā kuo mou kākā ai kiate kimautolu, ʻo pehē, ʻOku mau mamaʻo, ʻaupito meiate kimoutolu; kae tā ʻoku tau nonofo mo kimoutolu? \v 23 Pea ko eni, ʻoku malaʻia ʻakimoutolu, pea ʻe ʻikai fakatauʻatāina hamou tokotaha mei he pōpula, ka ko e kau tā fefie mo e kau ʻutu vai ʻakimoutolu ki he fale ʻo hoku ʻOtua.” \v 24 Pea naʻa nau lea kia Siosiua ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi he fakahā ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻae fekau ʻe Sihova ko ho ʻOtua kia Mōsese ke foaki kiate kimoutolu ʻae fonua kotoa pē, pea ke mou fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua mei homou ʻao, ko ia naʻa mau manavahē lahi ai koeʻuhi ko ʻemau moʻui koeʻuhi ko kimoutolu, pea ko ia kuo mau fai ai ʻae meʻa ni. \v 25 Pea ko eni, vakai, ʻoku mau ʻi ho nima: ke ke fai kiate kimautolu ʻaia ʻoku matamatalelei mo totonu kiate koe.” \v 26 Pea naʻa ne fai ia kiate kinautolu, ʻo fakahaofi ʻakinautolu mei he nima ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe ʻikai te ne tāmateʻi ʻakinautolu. \v 27 Pea naʻe ngaohi ʻakinautolu ʻe Siosiua ʻi he ʻaho ko ia ko e kau tā fefie, mo e kau ʻutu vai ki he kakai ʻoe fakataha, pea ki he feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻio, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, ʻi he potu ko ia te ne fili. \c 10 \cd \it 1 ʻOku tauʻi ʻa Kipione ʻe he tuʻi ʻe toko nima. 6 ʻOku fakahaofi ia ʻe Siosiua. 10 ʻOku tauʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ʻaki ʻae ʻuha maka. 12 ʻOku tuʻumaʻu ʻae laʻā mo e māhina ʻi he fekau ʻe Siosiua. 16 ʻOku moʻua ʻae tuʻi ʻe nima ʻi he ʻanaʻi maka. 23 ʻOku ʻomi ʻakinautolu kituʻa, pea ʻoku fakavaivaiʻi, pea tautau. 28 Ko e ngaahi tuʻi ʻe toko fitu kuo ikuna. 43 ʻOku toe liu mai ʻa Siosiua ki Kilikali.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe ʻAtoni-Seteki ko e tuʻi ʻo Selūsalema kuo maʻu ʻe Siosiua ʻa ʻAi, pea kuo ne fakaʻauha ʻaupito ia; hangē ko ia naʻa ne fai ki Seliko mo hono tuʻi, kuo pehē pe ʻene fai ki ʻAi mo hono tuʻi: pea koeʻuhi kuo fakalelei mo ʻIsileli ʻae kakai ʻo Kipione, pea kuo nau nonofo; \v 2 Naʻa nau manavahē lahi ai, he koeʻuhi ko e kolo lahi ʻa Kipione, ʻo hangē ha kolo ʻoe houʻeiki, pea koeʻuhi naʻe lahi ia ʻia ʻAi, pea ko e kau tangata kotoa pē ʻi ai ko e kau mālohi. \v 3 Ko ia naʻe fekau ai ʻe ʻAtoni-Seteki ko e tuʻi ʻo Selūsalema kia Hoami ko e tuʻi ʻa Hepeloni, pea kia Pilami ko e tuʻi ʻo Samuti, pea kia Safia ko e tuʻi ʻo Lakisi, pea kia Tipa ko e tuʻi ʻo Ekeloni, ʻo pehē, \v 4 “Mou haʻu ni kiate au, ʻo tokoni au, koeʻuhi ke tau taaʻi ʻa Kipione: he kuo fakalelei ia mo Siosiua pea mo e fānau ʻa ʻIsileli.” \v 5 Ko ia, ko e tuʻi ʻe toko nima ʻoe kau ʻAmoli, ko e tuʻi ʻo Selūsalema, ko e tuʻi ʻo Hepeloni, ko e tuʻi ʻo Samuti, ko e tuʻi ʻo Lakisi, ko e tuʻi ʻo Ekeloni, naʻe fakataha ʻakinautolu, ʻo ʻalu hake, ʻakinautolu mo ʻenau tau kotoa pē, ʻo ʻapitanga ʻi he ʻao ʻo Kipione, ko honau tauʻi ia. \p \v 6 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he kau tangata ʻo Kipione kia Siosiua ʻi he ʻapitanga ʻi Kilikali, ʻo pehē; “ʻOua naʻa ke fakatuai ho nima mei hoʻo kau tamaioʻeiki; ka ke ʻalu vave hake kiate kimautolu, ʻo fakamoʻui ʻakimautolu, pea tokoniʻi ʻakimautolu: he ko e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli ʻoku nofo ʻi he ngaahi moʻunga kuo nau kātoa kiate kimautolu ko homau tauʻi.” \v 7 Pea naʻe ʻalu hake ai ʻa Siosiua mei Kilikali, ʻa ia, mo e kakai tau kotoa pē mo ia, mo e kau tangata mālohi kotoa pē mo e toʻa. \p \v 8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “ʻOua naʻa ke manavahē kiate kinautolu: he kuo u tukuange ʻakinautolu ki ho nima: ʻoku ʻikai ha tangata ʻe tokotaha ʻiate kinautolu te ne tuʻu ʻi ho ʻao.” \v 9 Ko ia naʻe haʻu ʻo hoko fakafokifā pē ʻa Siosiua kiate kinautolu, ʻo ʻalu hake ʻi he poʻuli mei Kilikali. \v 10 Pea naʻe veuveuki ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, pea naʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he tā lahi ʻi Kipione, pea tuli ʻakinautolu ʻi he hala ʻoku ʻalu hake ki Pete-holoni, pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻo aʻu ki ʻAseka, pea ki Maketa. \v 11 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau hola mei he ʻao ʻo ʻIsileli, pea ʻi he hala ʻoku ʻalu hifo ki Pete-holoni, naʻe lī hifo ai ʻe Sihova mei langi, ʻae ngaahi maka lahi kiate kinautolu ʻo aʻu ki ʻAseka, pea naʻa nau mate ai: naʻe tokolahi hake ʻakinautolu naʻe mate ʻi he ʻuha maka ʻiate kinautolu naʻe tāmateʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae heletā. \p \v 12 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Siosiua kia Sihova ʻi he ʻaho ʻaia naʻe tukuange ai ʻe Sihova ʻae kau ʻAmoli ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe pehē ʻe ia ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē, “Laʻā, ke ke tuʻumaʻu koe ki Kipione; pea ko koe, māhina, ʻi he teleʻa ʻo ʻAsaloni.” \v 13 Pea naʻe tuʻumaʻu ʻae laʻā, pea naʻe tatali pe ʻae māhina, kaeʻoua ke ʻosi ʻae fai totongi ʻe he kakai ki honau fili. ʻIkai kuo tohi ʻae meʻa ni ʻi he tohi ʻa Sesa? Pea ko ia naʻe tuʻumaʻu ʻae laʻā ʻi he loto langi, pea naʻe ʻikai fakavave ke ʻalu hifo ia ʻi hono tatau nai mo e ʻaho kotoa. \v 14 Pea naʻe ʻikai ha ʻaho ʻo hangē ko ia ʻi muʻa pe kimui ʻo ia, koeʻuhi ke tokanga ʻa Sihova ki he leʻo ʻoe tangata: he naʻe tau ʻa Sihova koeʻuhi ko ʻIsileli. \p \v 15 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki he ʻapitanga ʻi Kilikali. \v 16 Ka naʻe hola ʻae kau tuʻi ʻe toko nima ni, ʻo \add nau \add*fufū ʻakinautolu ʻi he ʻana ʻi Maketa. \v 17 Pea naʻe tala kia Siosiua, ʻo pehē, “Kuo ʻilo ʻae tuʻi ʻe toko nima kuo nau fufū ʻi he ʻana ʻi Maketa.” \v 18 Pea pehē ʻe Siosiua, “Tekaʻi ʻae ngaahi maka lalahi ki he ngutu ʻana, pea fakanofo ki ai ʻae kau tangata ke leʻohi ʻakinautolu: \v 19 Pea ʻoua naʻa mou tatali, kae tuli ki homou ngaahi fili, pea taaʻi honau muifononga; ʻoua naʻa mou tuku ʻakinautolu ke hū ki heʻenau ngaahi kolo: he kuo tuku ʻakinautolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua ki homou nima.” \v 20 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi hono taaʻi ʻakinautolu ʻe Siosiua mo e fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he tāmateʻi lahi ʻaupito, kenau ʻauha ai, naʻe hū ʻakinautolu naʻe hao ki he ngaahi kolo mālohi. \v 21 Pea naʻe liu mai ʻae kakai kotoa pē ki he ʻapitanga kia Siosiua ʻi Maketa ʻi he fiemālie: naʻe ʻikai lea kovi ha tokotaha ki he fānau ʻa ʻIsileli. \v 22 Pea toki pehē ai ʻe Siosiua, “Toʻo ʻae ngutu ʻana, ʻo ʻomi ʻae tuʻi naʻe toko nima kiate au mei he ʻana.” \v 23 Pea naʻa nau fai ia, ʻo ʻomi kituʻa kiate ia ʻae tuʻi ko ia ʻe toko nima mei he ʻana, ko e tuʻi ʻo Selūsalema, mo e tuʻi ʻo Hepeloni, mo e tuʻi ʻo Samuti, mo e tuʻi ʻo Lakisi, mo e tuʻi ʻo Ekeloni. \v 24 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau ʻomi ʻae ngaahi tuʻi na kia Siosiua, naʻe fekau ʻe Siosiua ki he kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē ki he ngaahi ʻeiki ʻoe kautau ʻaia naʻe ʻalu mo ia, Mou ʻunuʻunu mai, pea ʻai homou vaʻe ki he kia ʻoe ngaahi tuʻi ni. Pea naʻa nau ʻunuʻunu mai pea naʻe ʻai honau vaʻe ki honau kia. \v 25 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, “ʻOua naʻa mou manavahē, pea ʻoua naʻa mou lilika, ka mou mālohi, pea lototoʻa: he koeʻuhi ʻe fai pehē pē ʻe Sihova ki homou ngaahi fili ʻaia ʻoku mou tauʻi.” \v 26 Pea hili ia naʻe taaʻi ʻe Siosiua ʻakinautolu, ʻo tāmateʻi, pea ne tautau ʻakinautolu ki he ʻakau ʻe nima: pea naʻe tautau ai pe ʻakinautolu ki he ʻakau ʻo aʻu ki he efiafi. \v 27 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he feituʻu efiafi ʻoe tō ʻae laʻā, naʻe fekau ʻe Siosiua, pea naʻa nau tuku hifo ʻakinautolu mei he ngaahi ʻakau, pea naʻe lī ʻakinautolu ki he ʻana ʻaia naʻe fufū ai ʻakinautolu, pea naʻe hili ʻae ngaahi maka lalahi ki he ngutu ʻana, pea ʻoku kei ai ni. \p \v 28 ¶ Pea naʻe kapa ʻe Siosiua ʻi he ʻaho ko ia ʻa Maketa, ʻo ne taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e tuʻi ʻo ia naʻa ne fakaʻauha, ʻakinautolu, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha tokotaha ke toe pea naʻe fai ʻe ia ki he tuʻi ʻo Maketa ʻo hangē ko ʻene fai ki he tuʻi ʻo Seliko. \v 29 Pea naʻe ʻalu ai ʻa Siosiua mei Maketa, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Lipina, ʻo ne tauʻi ʻa Lipina: \v 30 Pea naʻe tukuange foki ia ʻe Sihova, mo hono tuʻi ki he nima ʻo ʻIsileli; pea ne taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe ʻi ai ka naʻe fai ki hono tuʻi ʻo hangē ko ia naʻe fai ki he tuʻi ʻo Seliko. \p \v 31 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Siosiua mei Lipina, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Lakisi, ʻo ne ʻapitanga ki ai, ʻo ne tauʻi ia: \v 32 Pea naʻe tukuange ʻe Sihova ʻa Lakisi ki he nima ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa ne kapa ia ʻi hono ua ʻoe ʻaho, ʻo ne taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne fai ki Lipina. \p \v 33 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Holami ko e tuʻi ʻo Kesa ke tokoni ʻa Lakisi; pea taaʻi ia ʻe Siosiua mo hono kakai, pea naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi kiate ia ke toe. \p \v 34 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Siosiua mei Lakisi ki Ekeloni, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia pea nau ʻapitanga ki ai, ʻo tauʻi ia: \v 35 Pea naʻa nau lavaʻi ia ʻi he ʻaho ko ia ʻo taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai, naʻa ne fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he ʻaho ko ia, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne fai ki Lakisi. \v 36 Pea naʻe ʻalu ʻa Siosiua mei Ekeloni, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Hepeloni pea nau tauʻi ia; \v 37 Pea nau lavaʻi ia, ʻo taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo hono tuʻi, mo hono ngaahi kolo, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai: naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe, kae hangē ko ia naʻa ne fai ki Ekeloni; naʻe fakaʻauha ʻaupito ia, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai. \p \v 38 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Tipa; ʻo tauʻi ia: \v 39 Pea naʻa ne lavaʻi ia, mo hono tuʻi, mo e ngaahi kolo kotoa pē ʻi ai; pea naʻa nau taaʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi ai; naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe: hangē ko ia naʻa ne fai ki Hepeloni, naʻe pehē ʻene fai ki Tipa, pea ki hono tuʻi; hangē ko ia foki naʻa ne fai ki Lipina, pea ki hono tuʻi. \p \v 40 ¶ Naʻe pehē ʻae taaʻi ʻe Siosiua ʻae fonua kotoa pē ʻoe ngaahi moʻunga, pea mo e potu tonga, pea mo e tafangafanga, mo e ngaahi matavai, pea mo honau ngaahi tuʻi kotoa pē: naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe, ka naʻe fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē naʻe mānava, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 41 Pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe Siosiua mei Ketesi-pania ʻo aʻu ki Kesa, mo e fonua kotoa pē ʻo Koseni ʻo aʻu ki Kipione. \v 42 Pea ko e ngaahi tuʻi ni mo honau fonua naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻi he kuonga pe taha, he ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli naʻa ne tau maʻa ʻIsileli. \v 43 Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki he ʻapitanga ʻi Kilikali. \c 11 \cd \it 1 Ko e ngaahi tuʻi naʻe ikuna ʻi he vai ko Melomi. 10 ʻOku lavaʻi ʻa Hasoa pea tutu. 16 ʻOku maʻu ʻe Siosiua hono kotoa ʻoe fonua. 21 ʻOku fakaʻauha ʻae kau ʻAnaki.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Hasoa ki he ngaahi meʻa ni, naʻe fekau ia kia Sopapi ko e tuʻi ʻo Matoni, pea ki he tuʻi ʻo Similoni, pea ki he tuʻi ʻo ʻAkisafi, \v 2 Pea ki he ngaahi tuʻi ʻoku ʻi he potu tokelau ʻoe ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi toafa ʻo Kineloti, pea ʻi he teleʻa, pea ʻi he ngaahi potu ʻo Toa ki he potu hihifo, \v 3 \add Pea ki he \add*kakai Kēnani ʻi he potu hahake, pea ki lulunga, pea ki he kakai ʻAmoli, mo e kakai Heti, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Sepusi ʻi he ngaahi moʻunga, pea ki he kakai Hevi ʻi lalo ʻi Heamoni ʻi he fonua ko Misipa. \v 4 Pea naʻa nau ʻalu kituaʻā, ʻakinautolu mo ʻenau ngaahi tau kotoa pē, ko e fuʻu kakai lahi, ʻo hangē hono tokolahi ko e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahi, mo e ngaahi hoosi mo e ngaahi saliote lahi ʻaupito. \v 5 Pea ʻi he fakakātoa ʻae ngaahi tuʻi ni, naʻa nau haʻu ʻo ʻapitanga ʻi he ngaahi vai ʻo Melomi, kenau tauʻi ʻa ʻIsileli. \p \v 6 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “ʻOua naʻa ke manavahē koeʻuhi ko kinautolu: he ko e feituʻulaʻā ni ʻapongipongi te u tuku ke tāmateʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli: te ke tutuʻu ʻae uoua \add ʻoe vaʻe \add*ʻo ʻenau fanga hoosi, pea tutu ʻenau ngaahi saliote ʻi he afi.” \v 7 Ko ia naʻe haʻu fakafokifā ai ʻa Siosiua mo e kakai tau kotoa pē mo ia, kiate kinautolu ki he ngaahi vai ʻo Melomi; pea naʻa nau ʻoho atu kiate kinautolu. \v 8 Pea naʻe tukuange ʻe Sihova ʻakinautolu ki he nima ʻo ʻIsileli, pea nau taaʻi ʻakinautolu, pea naʻe tuli ʻakinautolu ki Saitoni lahi, pea ki Misilefotimeimi, pea ki he teleʻa ʻo Misipa ki he potu hahake; pea naʻa nau taaʻi ʻakinautolu, ʻo ʻikai tuku ha niʻihi ke toe. \v 9 Pea naʻe fai ʻe Siosiua kiate kinautolu ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia: ne ne tutuʻu ʻae uoua ʻoe vaʻe ʻo ʻenau fanga hoosi, pea ne tutu ʻenau ngaahi saliote ʻaki ʻae afi. \p \v 10 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua ʻi he kuonga ko ia, ʻo ne maʻu ʻa Hasoa, ʻo ne taaʻi hono tuʻi ʻaki ʻae heletā: he ko Hasoa ko e ʻulu ia ʻi muʻa ki he ngaahi puleʻanga ni kotoa pē. \v 11 Pea naʻa nau taaʻi ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi ai ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu: naʻe ʻikai ha niʻihi ke toe ke moʻui: pea naʻa ne tutu ʻa Hasoa ʻaki ʻae afi. \v 12 Pea ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻoe ngaahi tuʻi ko ia, pea mo honau ngaahi tuʻi, naʻe maʻu ʻe Siosiua, ʻo ne taaʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻo ne fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova. \v 13 Ka koeʻuhi ko e ngaahi kolo naʻe kei tuʻu pe ʻi honau mālohi, naʻe ʻikai tutu ia ʻe ʻIsileli, ka ko Hasoa pē: ko ia ia naʻe tutu ʻe Siosiua. \v 14 Pea ko e meʻa vete kotoa pē ʻoe ngaahi kolo ni, mo e fanga manu, naʻe toʻo ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ko e koloa kiate kinautolu; ka naʻa nau taaʻi ʻae tangata kotoa pē ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ke ʻoua kenau ʻauha ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai tenau tuku ha niʻihi ke moʻui. \p \v 15 ¶ Hangē ko e fekau ʻa Sihova ki heʻene tamaioʻeiki ko Mōsese, naʻe pehē pe hono fekauʻi ʻe Mōsese ʻa Siosiua, pea naʻe fai ia ʻe Siosiua: naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha meʻa ʻe taha taʻefai, ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese. \v 16 Ko ia naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻae fonua kotoa pē, ko e ngaahi moʻunga, mo e ngaahi fonua ki he potu tonga, mo e fonua kotoa pē ko Koseni, mo e teleʻa, mo e toafa, mo e moʻunga ʻo ʻIsileli, pea mo e tafangafanga ʻo ia; \v 17 ‌ʻIo, mei he moʻunga ko Halaki, ʻoku ʻalu hake ki Seia, ʻio, ʻo aʻu atu ki Peali-kata ʻi he teleʻa ʻo Lepanoni ʻi lalo ʻi he moʻunga ko Heamoni: mo honau ngaahi tuʻi naʻa ne maʻu, ʻo taaʻi, mo tāmateʻi ʻakinautolu. \v 18 Naʻe fai fuoloa ʻe Siosiua ʻae tau mo e ngaahi tuʻi ko ia. \v 19 Naʻe ʻikai ha kolo naʻe fakalelei mo e fānau ʻa ʻIsileli, ka ko e kakai Hevi ʻoku nofo ʻi Kipione: ko hono toe kotoa pē naʻa nau lavaʻi ʻi he tau. \v 20 He naʻe ʻia Sihova ke fakafefeka honau loto, koeʻuhi kenau haʻu angatuʻu ki ʻIsileli ke tau, koeʻuhi ke ne fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, pea ke ʻoua naʻa nau maʻu ʻae ʻofa, ka koeʻuhi ke ne fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese. \p \v 21 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Siosiua ʻi he kuonga ko ia, ʻo ne motuhi ʻae kau ʻAnaki mei he ngaahi moʻunga, mei Hepeloni, mo Tipa, mo ʻAnapi, pea mei he moʻunga kotoa pē ʻo Siuta, pea mei he ngaahi moʻunga kotoa pē ʻo ʻIsileli: naʻe fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu ʻe Siosiua mo ʻenau ngaahi kolo. \v 22 Naʻe ʻikai hano toe ʻoe kau ʻAnaki ʻi he fonua ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: ka naʻe toe \add ha niʻihi \add*ʻi Kesa, mo Kati, pea ʻi ʻAsitoti. \v 23 Ko ia, naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻae fonua kotoa, ʻo hangē ko ia naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese; pea naʻe foaki ia ʻe Siosiua ki ʻIsileli ko honau tofiʻa, ʻo fakatatau ki he vahevahe ʻo honau ngaahi faʻahinga. Pea naʻe mālōlō ʻae fonua mei he tau. \c 12 \cd \it 1 Ko e ongo tuʻi naʻe maʻu hona fonua ʻe Mōsese, ʻo tufa. 7 Ko e tuʻi ʻe toko tolungofulu ma tokotaha naʻe taaʻi ʻe Siosiua ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.\it* \p \v 1 Ko e ngaahi tuʻi eni ʻoe fonua, ʻaia naʻe taaʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau maʻu honau fonua ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā, mei he vaitafe ko ʻAlanoni ʻo aʻu ki he moʻunga ko Heamoni, pea mo e toafa kotoa pē ʻi he potu hahake: \v 2 Ko Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi, pea pule ʻe ia mei ʻAloeli, ʻaia ʻoku ʻi he ngutu vaitafe ko ʻAlanoni, pea mei he vaeuaʻanga mālie ʻoe vaitafe, pea mei hono vaeuaʻanga ʻo Kiliati, ʻo aʻu ki he vaitafe ko Sapoki, ʻaia ʻoku ʻi he veʻe fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni: \v 3 Pea mei he toafa ki he tahi ʻo Kineloti ʻi he potu hahake, ʻo aʻu ki he tahi ʻoe toafa, ʻio, ʻae tahi kona ʻi he potu hahake, ko e hala ki Pete-sesimoti: pea mei he potu tonga, ʻi lalo ʻi ʻAsitoti-pisika: \v 4 Mo e ngaahi mata fonua ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻaia naʻe toe ia ʻi he kakai lalahi, pea naʻe nofo ʻi ʻAsitelote, pea ki ʻEtilei, \v 5 Pea naʻe pule ia ʻi he moʻunga ko Heamoni, pea ʻi Salika, pea ʻi Pesani kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻoe fonua ʻoe kau Kesuli mo e kau Meekati, mo hono vaeuaʻanga ʻa Kiliati, ko e ngataʻanga ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi. \v 6 Naʻe teʻia ʻakinautolu ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova mo e fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻe foaki ia ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ko honau tofiʻa. \p \v 7 ¶ Pea ko e ngaahi tuʻi eni ʻoe fonua ʻaia naʻe taaʻi ʻe Siosiua mo e fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he potu ni ʻo Sioatani ʻi he lulunga, mei Peali kata ʻi he teleʻa ʻo Lepanoni ʻo aʻu ki he moʻunga ko Halaki, ʻaia ʻoku ʻalu hake ki Seia; ʻaia naʻe foaki ʻe Siosiua ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ko honau tofiʻa ʻo fakatatau ki honau ngaahi vahe; \v 8 ‌ʻI he ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi teleʻa, pea ʻi he ngaahi toafa, pea ʻi he ngaahi matavai, pea ʻi he vao lahi, pea ʻi he fonua ki he potu tonga; ko e kau Heti, ko e kau ʻAmoli, mo e kau Kēnani, ko e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi. \p \v 9 ¶ Ko e tuʻi ʻo Seliko, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAi, ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻo Peteli, ko e taha; \v 10 Ko e tuʻi ʻo Selūsalema, ko e taha ko e tuʻi ʻo Hepeloni, ko e taha: \v 11 Ko e tuʻi ʻo Samuti, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Lakisi, ko e taha; \v 12 Ko e tuʻi ʻo Ekeloni, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Kesa, ko e taha; \v 13 Ko e tuʻi ʻo Tipa, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Kita, ko e taha; \v 14 Ko e tuʻi ʻo Hoama, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAlati, ko e taha; \v 15 Ko e tuʻi ʻo Lipina, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAtulami, ko e taha; \v 16 Ko e tuʻi ʻo Maketa, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Peteli, ko e taha; \v 17 Ko e tuʻi ʻo Tapua, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Hefeli, ko e taha; \v 18 Ko e tuʻi ʻo ʻEfeki, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Lesaloni, ko e taha; \v 19 Ko e tuʻi ʻo Matoni, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Hasoa, ko e taha; \v 20 Ko e tuʻi ʻo Similoni-miloni, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAkisafi, ko e taha; \v 21 Ko e tuʻi ʻo Tenaki, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Mikito, ko e taha; \v 22 Ko e tuʻi ʻo Ketesi, ko e taha ko e tuʻi ʻo Sokiniami ʻo Kāmeli, ko e taha; \v 23 Ko e tuʻi ʻo Toa ʻi he potu ko Toa, ko e taha; ko e tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga ʻo Kilikali ko e taha; \v 24 Ko e tuʻi ʻo Tilisa, ko e taha: ko e ngaahi tuʻi kotoa pē ko e toko tolungofulu ma tokotaha. \c 13 \cd \it 1 Ko hono ngataʻanga ʻoe fonua naʻe teʻeki ikuna. 8 Ko e tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻe ua mo e toe. 14–33 Ko Sihova mo e ngaahi feilaulau ko e tofiʻa ia ʻo Livai. 15 Ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻo Lupeni. 22 Kuo teʻia ʻa Pelami. 24 Ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻa Kata, 29 Mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase.\it* \p \v 1 Pea ko eni, kuo motuʻa ʻa Siosiua pea lahi hono taʻu; pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Kuo ke motuʻa, pea lahi ho taʻu, pea ʻoku kei toe lahi ʻaupito ʻae fonua ke ikuna. \v 2 Ko e fonua eni ʻoku kei toe; ko e ngaahi ngataʻanga ʻoe fonua ʻoe kakai Filisitia, mo Kesuli kotoa pē, \v 3 Mei Sihoa, ʻaia ʻoku ʻi he mata fonua ʻo ʻIsipite, ʻio, ʻo aʻu atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo Ekiloni ki tokelau, ʻaia kuo lau ia ki he kau Kēnani: ko e ʻeiki ʻe toko nima ʻoe kau Filisitia; ko e kakai Kesa, mo e kakai ʻAsitoti, mo e kakai ʻEsikoli, mo e kakai ʻa Kati, mo e kakai Ekiloni; pea mo e kakai ʻAvi foki: \v 4 Mei he potu tonga, ko e fonua kotoa pē ʻoe kau Kēnani, mo Meala ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻoe kakai Saitoni, ʻo aʻu ki ʻEfeki, ki he ngataʻanga ʻoe kau ʻAmoli: \v 5 Pea mo e fonua ʻoe kau Kipila, mo Lepanoni kotoa pē ʻo hanga ki he potu hopoʻangalaʻā, meia Peali kata ʻi lalo ʻoe moʻunga ko Heamoni ʻo aʻu ki he hūʻanga ki Hemati. \v 6 Ko e kakai kotoa pē ʻoe moʻunga mei Lepanoni ʻo aʻu ki Misilefotimeimi, mo e kakai Saitoni kotoa pē, ko kinautolu te u kapusi kituʻa mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: ka ke vahe ia ʻi he talotalo ki he kakai ʻIsileli ko honau tofiʻa ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koe. \v 7 Pea ko eni, vahevahe ʻae fonua ni ki he faʻahinga ʻe hiva mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ko honau tofiʻa,” \v 8 ‌ʻAia naʻe maʻu fakataha mo e faʻahinga ʻo Lupeni mo Kata ʻa honau tofiʻa, ʻaia naʻe ʻatu kiate kinautolu ʻe Mōsese ʻi he potu ʻo Sioatani ki hahake, ʻio, ʻaia naʻe foaki kiate kinautolu ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova; \v 9 Mei ʻAloeli ʻaia ʻoku ʻi he tafaʻaki vaitafe ʻo ʻAlanoni, pea mo e kolo ʻaia ʻoku ʻi he loto vaitafe, mo e toafa kotoa pē ʻo Metepa ʻo aʻu ki Tiponi; \v 10 Mo e ngaahi kolo kotoa pē ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe pule ʻi Hesiponi, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻoe fānau ʻa ʻAmoni; \v 11 Mo Kiliati, mo e ngataʻanga ʻoe kakai Kesuli, mo Meekati, pea mo e moʻunga kotoa ʻo Heamoni, mo Pesani kotoa pē ʻo aʻu ki Salika; \v 12 Ko e puleʻanga kotoa pē ʻo Oki ʻi Pesani, ʻaia naʻe pule ʻi ʻAsitelote, pea ʻi ʻEtilei, ʻakinautolu naʻe toe ʻi he toenga kakai lalahi: he naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe Mōsese, ʻo ne kapusi ʻakinautolu kituaʻā. \v 13 Ka ko e moʻoni naʻe ʻikai kapusi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae kakai ʻo Kesa, mo e kakai ʻo Meekati: ka kuo nofo ʻae kakai Kesa, mo e kakai Meekati fakataha mo e kakai ʻIsileli ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 14 Ko e faʻahinga pe ʻo Livai naʻe ʻikai ʻatu ʻe ia ha tofiʻa ki ai; ko e ngaahi feilaulau kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli naʻe ngaohi ʻaki ʻae afi ko honau tofiʻa ia ʻo hangē ko ʻene tala kiate kinautolu. \p \v 15 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 16 Pea naʻe hoko ki ʻAloeli honau ngataʻanga, ʻaia ʻoku ʻi he tafaʻaki vaitafe ʻo ʻAlanoni, mo e kolo ʻoku ʻi he loto vaitafe, pea mo e toafa kotoa pē ʻo Metepa; \v 17 Ko Hesiponi, mo hono ngaahi kolo kotoa pē ʻi he toafa; ko Tiponi, mo Pamoti-Peali, mo e Pete-Peali-mioni, \v 18 Mo Sehasi, mo Ketimote mo Mefeta, \v 19 Mo Kesatemi, mo Sipima, mo Seletiseha, ʻi he moʻunga ʻoe teleʻa, \v 20 Mo Pete Peoli, mo ʻAsitoti-pisika, mo Pete-Sesimote, \v 21 Pea mo e ngaahi kolo ʻoe toafa, mo e puleʻanga kotoa pē ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe pule ʻi Hesiponi, ʻaia naʻe taaʻi ʻe Mōsese mo e houʻeiki ʻo Mitiane, ko Ivi, mo Lekimi, mo Sua, mo Hua, mo Lepa, ko e houʻeiki ʻakinautolu mo Sihoni, naʻe nofo ʻi he fonua. \p \v 22 ¶ Ko Pelami foki ko e foha ʻo Peoli ko e taulatuki, naʻe tāmateʻi ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae heletā fakataha mo kinautolu naʻe teʻia. \v 23 Pea ko e ngataʻanga \add fonua \add*ʻoe fānau ʻa Lupeni, ko Sioatani, mo hono kauvai. Ko e tofiʻa ia ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo mo e ngaahi potu kakai ʻi ai. \v 24 Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ki he faʻahinga ʻo Kata, ʻio, ki he fānau ʻa Kata ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 25 Pea ko honau ngataʻanga ko Sesa, mo e ngaahi kolo kotoa pē ʻo Kiliati, mo hono vaeuaʻanga mālie ʻoe fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, ʻo aʻu ki ʻAloeli ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Lapa; \v 26 Pea mei Hesiponi ʻo aʻu ki Lamamisipa, mo Petonimi; pea mei Mehanemi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo Tipa; \v 27 Pea ʻi he teleʻa, ko Pete-ʻAlami, mo Petenimila, mo Sukote, mo Safoni, ko hono toe ʻoe puleʻanga ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi, ko Sioatani mo hono fonua ʻo aʻu ki he matātahi ʻo Kineleti ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani ki hahake. \v 28 Ko e tofiʻa eni ʻoe fānau ʻa Kata ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo, mo honau ngaahi potu kakai. \p \v 29 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Mōsese \add ʻae tofiʻa \add*ki hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase: pea ko e \add tofiʻa eni \add*ʻo hono vaeuaʻanga ʻoe fānau ʻa Manase ʻi honau ngaahi faʻahinga. \v 30 Pea naʻe mei Mehanemi honau ngataʻanga, ko Pesani kotoa pē, ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, mo e ngaahi kolo ʻo Saili, ʻaia ʻoku ʻi Pesani, ko e kolo ʻe onongofulu: \v 31 Mo hono vaeuaʻanga ʻo Kiliati, mo ʻAsitelote, mo e ʻEtilei, ko e ngaahi kolo ʻoe puleʻanga ʻo Oki ʻi Pesani, naʻe kau ki he fānau ʻa Mekili ko e foha ʻo Manase, ʻio ʻo aʻu ki hono vaeuamālieʻanga ʻoe fānau ʻa Mekili ʻi honau ngaahi faʻahinga. \v 32 Ko eni ia ʻaia naʻe vahe ʻe Mōsese ko e ngaahi tofiʻa ʻi he ngaahi potu tafangafanga ʻo Moape, ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani, ʻi he potu ʻo Seliko, ki hahake. \v 33 Ka naʻe ʻikai foaki ʻe Mōsese ha tofiʻa ki he faʻahinga ʻo Livai: ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko honau tofiʻa, ʻo hangē ko ʻene tala kiate kinautolu. \c 14 \cd \it 1 Ko e faʻahinga ʻe hiva mo e toe ʻo maʻu honau tofiʻa ʻi he talotalo. 6 Naʻe maʻu ʻe Kelepi ʻa Hepeloni ko e meʻaʻofa.\it* \p \v 1 Pea ko e ngaahi fonua eni ʻaia naʻe maʻu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia naʻe tufaki ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe kau mātuʻa, ʻi he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko e tofiʻa moʻonautolu. \v 2 Naʻe vahe talotalo pe ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻe hiva mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻe taha, hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese. \v 3 He kuo ʻosi hono foaki ʻe Mōsese ʻae tofiʻa ki he faʻahinga ʻe ua mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani: ka naʻe ʻikai tuku ʻe ia ki he kau Livai ha tofiʻa ʻiate kinautolu. \v 4 He ko e faʻahinga ʻe ua ʻoe fānau ʻa Siosefa, ko Manase mo ʻIfalemi: ko ia naʻe ʻikai ʻatu ha vāhenga ki he kau Livai ʻi he fonua, ka ko e ngaahi ʻapi kenau nofo ai, mo honau ngaahi potu ki heʻenau fanga manu, mo ʻenau koloa. \v 5 Hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe pehē pe hono fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau vahe ʻae fonua. \p \v 6 ¶ Pea naʻe haʻu ai ʻae fānau ʻa Siuta kia Siosiua ki Kilikali: pea ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune mei he faʻahinga ʻo Kenasi naʻe lea kiate ia, “ʻOku ke ʻilo ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova kia Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua kiate au mo koe ʻi Ketesi-pania. \v 7 Naʻe fāngofulu taʻu hoku motuʻa ʻi he fekauʻi au ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova mei Ketesi-pania ke matakiʻi ʻae fonua; pea ne u ʻomi kiate ia hono tala ʻo hangē ko ia naʻe ʻi hoku loto. \v 8 Ka ko hoku ngaahi kāinga naʻe ʻalu hake mo au naʻa nau ngaohi ke vai ʻo ʻosi ʻae loto ʻoe kakai: ka naʻaku tuli tāupau kia Sihova ko hoku ʻOtua. \v 9 Pea naʻe fuakava ʻe Mōsese ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē, Ko e moʻoni ko e fonua ʻaia kuo tuʻu ki ai ho vaʻe ko e tofiʻa ia ʻoʻou, pea ki hoʻo fānau ʻo taʻengata, ko e meʻa ʻi hoʻo tuli tāupau kia Sihova ko ho ʻOtua. \v 10 Pea ko eni, vakai, kuo tauhi ʻeku moʻui ʻe Sihova, ʻo hangē ko ʻene folofola, ʻi he tau ni ʻe fāngofulu ma nima, ʻio talu hono folofolaʻaki ʻe Sihova ʻae lea ni kia Mōsese, ʻi he kei feʻaluʻaki fano ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he toafa: pea ko eni, vakai, ʻoku kakato ʻa hoku taʻu ʻe valungofulu ma nima he ʻaho ni. \v 11 ‌ʻOku ou kei mālohi tatau he ʻaho ni mo ʻeku mālohi ʻi he ʻaho ko ia naʻe fekau ʻe Mōsese kiate au: ʻoku tatau pe ʻeku mālohi ko eni mo ʻeku mālohi ʻi he ʻaho ko ia, ki he tau, ke ʻalu kituʻa, pea ke hū mai. \v 12 Pea ko eni, foaki mai kiate au ʻae moʻunga ni, ʻaia naʻe folofola ki ai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ko ia; he naʻa ke fanongo ʻi he ʻaho ko ia, koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻae kau ʻAnaki, pea ko ʻenau ngaahi kolo naʻe fuʻu lahi, pea ʻāʻi: kapau ʻe ʻiate au ʻa Sihova, pea te u toki mafai ke kapusi ʻakinautolu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.” \v 13 Pea naʻe tāpuaki ia ʻe Siosiua, ʻo ne foaki kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune ʻa Hepeloni ko hono tofiʻa. \v 14 Ko ia naʻe hoko ai ʻa Hepeloni ko e tofiʻa ʻo Kelepi ko e foha ʻo Sifune ko e \add tangata \add*Kenasi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ko e meʻa ʻi heʻene tuli tāupau kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 15 Pea ko hono hingoa ʻi muʻa ʻo Hepeloni ko Kesa-ʻAlipa; ko ʻAlipa ko ia ko e tangata lahi ʻi he kau ʻAnaki. Pea naʻe mālōlō ʻae fonua mei he tau. \c 15 \cd \it 1 Ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻo Siuta. 13 Ko hono vāhenga ʻo Kelepi mo ʻene ikuna. 16 ʻOku maʻu ʻe Otinili ʻa ʻAkesa ko e ʻofefine ʻo Kelepi ko hono uaifi ko e meʻa ʻi heʻene toʻa. 18 ʻOku ne maʻu ʻae tāpuaki mei heʻene tamai. 21 Ko e ngaahi kolo ʻo Siuta. 63 Ko e kau Sepusi naʻe ʻikai ikuna.\it* \p \v 1 Pea ko e tofiʻa eni ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta ʻi honau ngaahi faʻahinga; ʻio, ʻo ʻalu ki he ngataʻanga ʻo ʻItomi ʻi he toafa ʻo Sini ʻi he potu tonga, ko hono ngataʻanga ʻaupito ʻoe potu tonga. \v 2 Pea ko honau ngataʻanga ʻi he potu tonga naʻe fai mei he matātahi kona, mei he potu \add tahi \add*ki kō ʻoku hanga ki tonga: \v 3 Pea naʻe ʻalu atu ai ia ʻi he potu tonga ki Meali-ʻAkilapimi, pea ʻalu ai ki Sini, pea ʻalu hake ai ʻi he potu tonga ki Ketesi-Pania, pea ʻalu ai ki Heseloni, pea ʻalu ai ki ʻAta, pea ʻalu fakatakamilo ki Kalika: \v 4 Pea naʻe ʻalu atu ia ki ʻAsimoni, ʻo mole ai ki he vaitafe ʻo ʻIsipite: pea ko e ngaahi ngataʻanga ʻoe mata fonua ko ia, ko e tahi: ko homou ngataʻanga fonua eni ki tonga. \v 5 Pea ko hono ngataʻanga ki he potu hahake ko e tahi kona, ʻio, ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻo Soatani. Pea ko honau ngataʻanga ʻi he potu tokelau, naʻe fai mei he potu ki kō ʻi he tahi ʻi hono potu mamaʻo atu ʻo Soatani: \v 6 Pea naʻe ʻalu ai hono ngataʻanga ki Pete-Hokela, pea ʻalu ai ʻo ofi ki he potu tokelau ʻo Pete-ʻAlapa; pea ʻalu hono ngataʻanga ki he maka ʻo Pohani ko e foha ʻo Lupeni: \v 7 Pea naʻe ʻalu hono ngataʻanga ki Tipa mei he teleʻa ʻo Ekoa, ki he feituʻu tokelau, ʻo hanga atu ki Kilikali, ʻo feʻunga mo e hakeʻanga ki Etumima, ʻaia ʻoku ʻi he potu tonga ʻoe vaitafe: pea naʻe ʻalu ai hono ngataʻanga ki he ngaahi vai ʻo Eni-Semesi, pea ko hono ʻaluʻanga fakangatangata ʻo ia naʻe ʻi Eni-Lokeli; \v 8 Pea naʻe ʻalu hake hono ngataʻanga ki he teleʻa ʻae foha ʻo Henomi ki hono potu tonga ʻoe kau Sepusi; pea ko Selūsalema ia: pea naʻe ʻalu hake ai hono ngataʻanga ki he tumutumu ʻoe moʻunga ʻaia ʻoku tuʻu ʻi he mata teleʻa ʻo Henomi ki lulunga, ʻaia ʻoku ʻi hono ngataʻanga ʻoe teleʻa ʻoe kakai lalahi ki tokelau: \v 9 Pea naʻe fua hono ngataʻanga mei he moʻunga ʻo aʻu ki he matavai ʻo Nefitoa, pea mole atu ia ki he ngaahi kolo ʻoe moʻunga ko ʻEfilone; pea naʻe fua atu hono ngataʻanga ki Peala, ʻaia ko Kesa-Sialimi. \v 10 Pea naʻe ʻalu fakatakamilo hono ngataʻanga mei Peala ʻi lulunga ki he moʻunga ko Seia, pea mole ai pe ʻo aʻu ki he potu ʻoe moʻunga ko Sialimi, ʻaia ʻoku ʻi Kesaloni, ʻi he potu tokelau, pea naʻe ʻalu hifo ai ki Pete-Semesi, pea ʻalu ai ki Timina: \v 11 Pea naʻe ʻalu ai hono ngataʻanga ʻo hoko atu ki he potu ʻo Ekiloni ki tokelau: pea naʻe fua hono ngataʻanga ki Sikiloni, pea ʻalu ai ia ki he moʻunga ko Peala, ʻo aʻu atu ki Sapinili: pea ko hono ngataʻanga naʻe aʻu atu ki tahi. \v 12 Pea ko hono ngataʻanga ki lulunga ko e Tahi Lahi, mo hono matātahi ʻo ia. Ko hono ngataʻanga eni ʻoe fānau ʻa Siuta ʻo fakatakamilo ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \p \v 13 ¶ Pea naʻa ne foaki kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune hono vahe fakataha mo e fānau ʻa Siuta, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Siosiua, ʻio, ʻae kolo ʻa ʻAlipa ko e tamai ʻa ʻAnaki, ʻaia ko e kolo ko ia ko Hepeloni. \v 14 Pea naʻe kapusi mei ai ʻe Kelepi ʻae foha ʻe toko tolu ʻo ʻAnaki, ko Sesei mo ʻEhimani mo Talimi, ko e fānau ʻa ʻAnaki. \v 15 Pea naʻe ʻalu hake mei ai ia ki he kakai ʻo Tipa: pea ko hono hingoa ʻo Tipa ʻi muʻa ko Kesa-Sefa. \p \v 16 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Kelepi, “Ko ia ʻoku ne taaʻi ʻa Kesa-Sefa, pea lavaʻi ia, te u ʻatu kiate ia hoku ʻofefine ko ʻAkesa ke na mali. \v 17 Pea naʻe lavaʻi ia ʻe Otinili ko e foha ʻo Kenasi, ko e tokoua ʻo Kelepi: pea naʻa ne ʻatu kiate ia hono ʻofefine ko ʻAkesa ko hono uaifi. \v 18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene haʻu kiate ia, naʻa ne ueʻi ia ke ne kole ʻae ngoue mei heʻene tamai: pea naʻe ʻalu hifo ia mei heʻene ʻasi; pea pehē ʻe Kelepi kiate ia, Ko e hā ho loto? \v 19 Pea naʻa ne tali ʻo pehē, “Tuku mai ha tāpuaki; he kuo ke foaki mai ha fonua ki tonga: foaki mai ʻae ngaahi matavai foki.” Pea ne foaki kiate ia ʻae ngaahi matavai ʻi ʻolunga, mo e ngaahi matavai ʻi lalo. \v 20 Ko e tofiʻa eni ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 21 Pea ko e ngaahi kolo ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta ʻoku hanga ki he potu ʻo ʻItomi ki tonga, ko Kapisili mo ʻEta mo Sekua. \v 22 Mo Kina mo Timona, mo ʻAtiata, \v 23 Mo Ketesi, mo Hasoa, mo Itinani, \v 24 Mo Sifi, mo Telemi, mo Paloti, \v 25 Mo Hasoa, mo Etata, mo Kileoti, mo Heseloni, ʻaia ko Hasoa, \v 26 Mo Emami, mo Sema, mo Molata, \v 27 Mo Hesa kata, mo Hesimoni, mo Pete-Paleti, \v 28 Mo Hesa-Suali, mo Peasipa, mo Pesisotisa, \v 29 Mo Peala, mo Imi, mo Esemi, \v 30 Mo Eletolati, mo Kisili, mo Hoama, \v 31 Mo Sikilaki, mo Matimana, mo Sanisana, \v 32 Mo Lapoti, mo Silimi, mo ʻAine, mo Limoni; ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻe uofulu ma hiva, mo honau ngaahi potu kakai: \v 33 Pea ʻi he teleʻa, ʻa Esitoali, mo Solia, mo ʻAsina, \v 34 Mo Sanoa, mo Eni Kanimi, mo Tapua, mo Enami, \v 35 Ko Samuti, mo ʻAtulami, mo Soko, mo ʻAseka, \v 36 Mo Saleimi, mo Etieimi, mo Kitela, mo Kitelotemi; ko e kolo ʻe hongofulu ma fā mo honau ngaahi potu kakai. \v 37 Ko Sinani, mo Hetasa, mo Mikitalikata, \v 38 Mo Tiliani, mo Misipa, mo Sokitili, \v 39 Ko Lakisi, mo Posikati, mo Ekeloni, \v 40 Mo Kaponi, mo Lamami, mo Kitilisi, \v 41 Mo Kitelote, mo Pete Takoni, mo Neama, mo Maketa; ko e kolo ʻe hongofulu ma ono mo honau potu kakai: \v 42 Ko Lipina, mo Eteli, mo ʻAsani, \v 43 Mo Sifita, mo Esena, mo Nisipi, \v 44 Mo Kila, mo Ekisipi, mo Malesa ko e kolo ʻe hiva, mo honau ngaahi potu kakai: \v 45 Ko Ekiloni, mo hono ngaahi kolo mo hono ngaahi potu kakai: \v 46 Pea mei Ekiloni ʻo aʻu ki tahi ʻaia kotoa pē naʻe tuʻu ofi ki ʻAsitoti, mo hono ngaahi potu kakai: \v 47 Ko ʻAsitoti mo hono ngaahi kolo mo hono ngaahi potu kakai, ʻa Kesa mo hono ngaahi kolo, mo hono ngaahi potu kakai, ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite, mo e Tahi Lahi, mo hono matātahi ʻo ia. \p \v 48 ¶ Pea ʻi he ngaahi moʻunga, ko Samila, mo Satili, mo Soko, \v 49 Mo Tana, mo Kesa Sana, ʻaia ko Tipa, \v 50 Mo ʻAnapi, mo Esitemo, mo ʻAnimi, \v 51 Mo Koseni, mo Holoni, mo Kilo; ko e kolo ʻe hongofulu ma taha mo honau ngaahi potu kakai: \v 52 Ko Elapi, mo Tuma, mo Esani, \v 53 Mo Sanumi, mo Pete Tapua, mo ʻEfeka, \v 54 Mo Humita, mo Kesa ʻAlipa, ʻaia ko Hepeloni, mo Sioa; ko e kolo ʻe hiva mo honau ngaahi potu kakai: \v 55 Ko Maoni, mo Kameli, mo Sifi, mo Siuta, \v 56 Mo Sesilili, mo Sokitiami, mo Sanoa, \v 57 Ko Keni, mo Kipea, mo Timina ko e kolo ʻe hongofulu mo honau ngaahi potu kakai. \v 58 Ko Haluli, mo Pete Sua, mo Kitoa, \v 59 Mo Mealati, mo Pete ʻAnoti, mo Elitikoni, ko e kolo ʻe ono mo honau ngaahi potu kakai. \v 60 Ko Kesa Peali, ʻaia ko Kesa-Sialimi, mo Lapa; ko e kolo ʻe ua mo hona ngaahi potu kakai: \v 61 Pea ʻi he toafa, ko Pete ʻAlapa, mo Mitini, mo Sikaka, \v 62 Mo Nipisani, mo e kolo ʻoe Masima, mo Eniketi; ko e kolo ʻe ono, mo honau ngaahi potu kakai. \p \v 63 ¶ Pea ko e kau Sepusi, ko e kakai ʻo Selūsalema, naʻe ʻikai faʻa kapusi ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa Siuta: ka kuo nofo fakataha ʻae kau Sepusi mo e fānau ʻa Siuta ʻi Selūsalema ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \c 16 \cd \it 1 Ko e ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻa Siosefa. 5 Ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻo ʻIfalemi. 10 ʻOku teʻeki ikuna ʻae kau Kēnani.\it* \p \v 1 Pea naʻe tō ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siosefa mei Soatani ʻo ofi ki Seliko, ki he vai ʻo Seliko ʻi he potu hahake, ʻo aʻu atu ki he toafa ʻaia ʻoku ʻalu mei Seliko ʻo ʻalu ʻo ʻasi ʻi he moʻunga ko Peteli, \v 2 Pea ʻoku ʻalu ai mei Peteli ki Lusa, ʻo ʻalu ai pe ki he ngaahi potu fonua ʻo ʻAliki, mo ʻAtaloti. \v 3 Pea ʻoku ʻalu hifo ʻi he potu lulunga ki he potu ʻo Safileti, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo Pete-Holoni ʻi lalo, pea ki Kesa: pea ʻoku aʻu atu hono ngataʻanga ki he tahi. \v 4 Pea ko e fānau ʻa Siosefa ko Manase mo ʻIfalemi, naʻa na maʻu hona tofiʻa. \p \v 5 ¶ Pea ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga naʻe pehē: ʻio, ko hono ngataʻanga ʻo honau tofiʻa ki he potu hahake naʻe ʻi ʻAtaloti ata, ʻo aʻu atu ki Pete-holoni ʻi hahake; \v 6 Pea naʻe ʻalu atu hono ngataʻanga ʻo hanga atu ki tahi ki Mikimeta ʻi he potu tokelau; pea ʻalu ai hono ngataʻanga ʻi he potu hahake ki Tenate-Sailo, pea mole ai ʻi he potu hahake ki Sanoa; \v 7 Pea ʻalu hifo mei Sanoa ki ʻAtaloti, pea ki Neelati, ʻo aʻu ki Seliko, pea ngata atu ia ki Soatani. \v 8 Pea naʻe ʻalu hono ngataʻanga mei Tapua ʻi he potu lulunga ʻo aʻu atu ki he vaitafe ko Kana; pea ko hono ngataʻanga ʻo ia ko e tahi. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻi honau ngaahi faʻahinga. \v 9 Pea ko e ngaahi kolo tuʻu kehe naʻe tuku ki he fānau ʻa ʻIfalemi naʻe ʻi he tofiʻa ʻoe fānau ʻa Manase, ʻa ʻenau ngaahi kolo mo honau ngaahi potu kakai. \v 10 Pea naʻe ʻikai tenau kapusi kituaʻā ʻae kau Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi Kesa: ka kuo nofo ʻae kau Kēnani fakataha mo e kakai ʻIfalemi, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻonau tauhi mo tukuhau ki ai. \c 17 \cd \it 1 Ko e tofiʻa ʻo Manase. 7 Hono ngataʻanga. 12 ʻOku teʻeki kapusi ʻae kau Kēnani. 14 ʻOku maʻu ʻe he fānau ʻa Siosefa ʻae tofiʻa ʻe taha.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻi ai ʻae tofiʻa ki he faʻahinga ʻo Manase; he ko e ʻuluaki foha ia ʻo Siosefa; kia Mekili ko e ʻuluaki foha ʻo Manase, ko e tamai ʻa Kiliati: koeʻuhi ko e tangata tau ia, ko ia naʻa ne maʻu ai ʻa Kiliati mo Pesani. \v 2 Pea naʻe ʻi ai ʻae tofiʻa ki hono toe ʻoe fānau ʻa Manase ʻi honau ngaahi faʻahinga: ki he faʻahinga ʻa Epiesa, pea ki he fānau ʻa ʻEleki, pea ki he fānau ʻa ʻEsileli, pea ki he fānau ʻa Sikemi, pea ki he fānau ʻa Hefeli pea ki he fānau ʻa Simita: ko e ngaahi fānau tangata eni ʻa Manase ko e foha ʻo Siosefa ʻi honau ngaahi faʻahinga. \p \v 3 ¶ Ka ko Sailofitati, ko e foha ʻo Hefeli, ko e foha ʻo Kiliati, ko e foha ʻo Mekili, ko e foha ʻo Manase, naʻe ʻikai hano foha, ka ko e ngaahi ʻofefine: pea ko e ngaahi hingoa eni ʻo hono ngaahi ʻofefine, ko Mala, mo Noa, mo Hokila, mo Milika, mo Tilisa. \v 4 Pea naʻa nau haʻu ʻo ofi ki he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea ki he ʻao ʻo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, pea ki he ʻao ʻoe houʻeiki, ʻo pehē, “Naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese ke foaki kiate kimautolu hamau tofiʻa fakataha mo homau kāinga.” Ko ia naʻa ne foaki kiate kinautolu ʻae tofiʻa fakataha mo e kāinga ʻo ʻenau tamai ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova. \v 5 Pea naʻe hoko kia Manase ʻae ngaahi konga ʻe hongofulu, ka ʻoku kehe ʻae fonua ʻo Kiliati mo Pesani, ʻaia naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani; \v 6 Koeʻuhi naʻe maʻu foki ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo Manase hanau tofiʻa fakataha mo hono ngaahi foha: pea ko hono toe ʻoe foha ʻo Manase naʻa nau maʻu ʻae fonua ko Kiliati. \p \v 7 ¶ Pea ko e ngataʻanga ʻoe potu ʻo Manase naʻe fai mei ʻAseli ki Mikimeta, ʻaia ʻoku hangatonu ki Sikemi; pea ʻalu ai hono ngataʻanga ʻi he nima toʻomataʻu ʻo hoko ki he kakai ʻo Enitapua. \v 8 Pea naʻe maʻu ʻe Manase ʻae fonua ko Tapua: ka ko Tapua ʻi he veʻe fonua ʻo Manase ʻoku ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ia; \v 9 Pea naʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo Kana, ko e potu tonga ʻi he vaitafe: ko e ngaahi kolo ni ʻo ʻIfalemi, ʻoku tuʻu fakataha mo e ngaahi kolo ʻo Manase: ko e ngataʻanga foki ʻo Manase naʻe ʻi he potu tokelau ʻoe vaitafe, pea naʻe aʻu atu hono ngataʻanga ki tahi: \v 10 Naʻe ʻo ʻIfalemi ʻae potu tonga, pea ko e potu tokelau naʻe ʻo Manase ia, pea ko hono ngataʻanga ʻoʻona ko e tahi: pea na fakataha ʻi ʻAseli ʻi he potu tokelau, pea ʻi ʻIsaka ʻi he potu hahake. \v 11 Pea naʻe maʻu ʻe Manase ʻi ʻIsaka, pea ʻi ʻAseli ʻa Pete-Seani mo hono ngaahi potu kakai, mo Ipiliami mo hono ngaahi potu kakai, pea mo e kakai ʻo Toa mo hono ngaahi potu kakai, mo e kakai ʻo Enitoa mo hono ngaahi potu kakai, mo e kakai ʻo Tenaki mo hono ngaahi potu kakai, mo e kakai ʻo Mekito mo hono ngaahi potu kakai, ʻio, ko e fonua ʻe tolu. \v 12 Ka naʻe ʻikai faʻa kapusi ʻe he fānau ʻa Manase ʻae kakai ʻoe ngaahi kolo ko ia; ka naʻe loto pe ʻae kau Kēnani kenau nonofo ʻi he fonua. \v 13 Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻaʻau ke mālohi ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau fakamoʻulaloa ʻae kau Kēnani kenau tukuhau: ka naʻe ʻikai tenau kapusi ʻakinautolu kituaʻā. \v 14 Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa Siosefa kia Siosiua, ʻo pehē, “Ko e hā kuo ke foaki ai kiate au ʻae tofiʻa pe taha ke u maʻu, ka ko e kakai tokolahi au, he koeʻuhi kuo tāpuaki au maʻuaipē ʻe Sihova?” \v 15 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, “Kapau ko e kakai lahi koe, pea ke fei mo ʻalu hake ki he fonua ʻakauʻia, pea ke tā hifo ʻi ai maʻau, ʻi he fonua ʻoe kau Pelesi, pea mo e kakai lalahi, ʻo kapau ʻoku ʻapiʻapi ʻae moʻunga ko ʻIfalemi kiate koe. \v 16 Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa Siosefa, ʻOku siʻi ʻae moʻunga kiate kimautolu: pea ʻoku ʻi he kau Kēnani kotoa pē ʻoku nofo ʻi he teleʻa, ʻae ngaahi saliote ʻaione, ʻakinautolu ʻoku kau mo Pete-Seani mo hono ngaahi potu kakai, mo kinautolu ʻoku kau mo e teleʻa ʻo Sesilili.” \v 17 Pea naʻe lea ʻa Siosiua ki he fale ʻo Siosefa, ʻio, kia ʻIfalemi mo Manase, ʻo pehē, “Ko e kakai lahi koe, pea ʻoku ke mālohi lahi: ʻe ʻikai te ke maʻu ʻae tofiʻa pē taha: \v 18 Ka ʻe ʻoʻou ʻae moʻunga; he ʻoku ʻakauʻia, pea ke tā hifo ia: pea ko hono ngaahi ʻaluʻanga ʻe ʻomoutolu ia: te ke kapusi ʻae kau Kēnani, neongo ʻoku nau maʻu ʻae saliote ʻaione, pea ʻoku nau mālohi.” \c 18 \cd \it 1 ʻOku fokotuʻu ʻae fale fehikitaki ʻi Sailo. 2 ʻOku fakahā hono toe ʻoe fonua pea vahe fitu ia. 10 ʻOku vahe fakatalotalo ia ʻe Siosiua. 11 Ko hono tofiʻa ʻo Penisimani mo hono ngataʻanga. 21 Ko ʻenau ngaahi kolo.\it* \p \v 1 Pea ko e kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli naʻa nau fakakātoa ʻakinautolu ʻi Sailo, ʻonau fokotuʻu ʻi ai ʻae fale fehikitaki ʻoe kakai. Pea naʻe fakavaivai ʻae fonua ʻi honau ʻao. \v 2 Pea naʻe kei toe ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻae faʻahinga ʻe fitu, ʻoku teʻeki maʻu honau tofiʻa. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he fānau ʻa ʻIsileli, “ʻE tuku ʻafē hoʻomou fakatuai ʻo ʻikai ʻalu ke maʻu ʻae fonua, ʻaia kuo foaki kiate kimoutolu ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai? \v 4 Fili meiate kimoutolu ha tangata ʻe toko tolu mei he faʻahinga kotoa pē: pea te u fekauʻi ʻakinautolu, pea kenau tuʻu hake ʻo ʻalu ʻo ʻasi ʻi he fonua, ke fakahā ia ʻo fakatatau ki honau tofiʻa; pea tenau toe haʻu kiate au. \v 5 Pea kenau vahe ia ki he vāhenga ʻe fitu: ʻe nofo ʻa Siuta ʻi honau tofiʻa ʻi he potu tonga, pea ke nofomaʻu ʻae fale ʻo Siosefa ʻi honau tofiʻa ʻi he tokelau. \v 6 Ko ia ke mou fakaasiasi ʻae fonua ʻo vahe fitu, pea ʻomi kiate au hono tohi ʻo fakaʻilonga ki heni, koeʻuhi ke u fai ʻae talotalo kiate kimoutolu ʻi heni ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua. \v 7 Ka ko e kau Livai ʻoku ʻikai hanau tofiʻa ʻiate kimoutolu; he ko e ngāue ʻae taulaʻeiki ʻo Sihova ko honau tofiʻa: pea ko Kata mo Lupeni, mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, kuo nau maʻu honau tofiʻa ʻituʻa Sioatani ʻi he potu hahake, ʻaia naʻe foaki ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kinautolu.” \p \v 8 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau tangata, ʻo ʻalu atu; pea naʻe fekau ʻe Siosiua kiate kinautolu naʻe ʻalu ke tohitohi ʻae fonua, ʻo pehē, “ʻAlu ʻo ʻosiki ʻae fonua, pea tohi ia, pea toe haʻu kiate au, koeʻuhi ke u fai ʻae talotalo kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Sailo.” \v 9 Pea naʻe ʻalu ʻae kau tangata ʻo mole ʻo ʻasi ʻi he fonua, ʻo tohi vahevahe ia ʻi he tohi ko e vahe fitu, ʻo \add nau \add*toe haʻu kia Siosiua ki he fakataha ki Sailo. \p \v 10 ¶ Pea naʻe fai ʻe Siosiua ʻae talotalo moʻonautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Sailo: pea naʻe vahevahe ʻi ai ʻe Siosiua ʻae fonua ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki honau ngaahi vahevahe. \p \v 11 ¶ Pea ko e tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻo Penisimani naʻe ʻalu hake ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga: pea ko e ngataʻanga ʻo honau tofiʻa naʻe hoko atu ʻi he vahaʻa ʻoe fānau ʻa Siuta mo e fānau ʻa Siosefa. \v 12 Pea ko honau ngataʻanga, ʻi he potu tokelau naʻe fai mei Sioatani; pea naʻe ʻalu hake ʻae matafonua ki he potu ʻo Seliko ʻi he potu tokelau, pea ʻalu ʻo mole ʻi he ngaahi moʻunga ʻi he potu lulunga: pea ko hono ngaahi ʻaluʻanga kituaʻā naʻe ʻi he toafa ʻo Pete-ʻAveni. \v 13 Pea mole hono ngataʻanga mei ai ʻo hanga ki Lusa, ki he potu ʻo Lusa ʻaia ko Peteli ʻi he potu tonga; pea ʻalu hifo ai hono ngataʻanga ki ʻAtaloti ata, ʻo ofi ki he moʻunga ʻoku tuʻu ʻi he potu tonga ki Pete-Holoni ʻi lalo. \v 14 Pea naʻe fai atu mei ai ʻae ngataʻanga, ʻo ne ʻalu fakatakatakamilo ki he potu tahi ʻo hanga ki tonga, mei he moʻunga ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo Pete-Holoni, ki tonga; pea naʻe aʻu atu hono ngataʻanga ki Kesa-Peali ʻaia ko Kesa-Sialimi, ko e kolo ʻae fānau ʻa Siuta: ko hono potu lulunga ia. \v 15 Pea ko hono ngataʻanga ki tonga, naʻe fai mei he potu ʻo Kesa-Sialimi, pea ʻalu atu kituʻa ʻi he potu lulunga, ʻo mole atu ki he vai ʻo Nefitoa: \v 16 Pea naʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ki he muileleu ʻoe moʻunga ʻaia ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻoe teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ʻaia ko e teleʻa ʻoe kakai lalahi ʻi he potu tokelau, pea ʻalu hifo ki he teleʻa ʻo Henomi, ki he potu ʻo Sepusi ʻi he potu tonga, pea ʻalu hifo ki Enilokeli. \v 17 Pea naʻe fai atu mei he tokelau, ʻo ʻalu atu ki Eni-Semesi, pea ʻalu atu ʻo hanga ki Kililote, ʻaia ʻoku hangatonu atu ki he hakeʻanga ki ʻAtumima, pea naʻe ʻalu hifo ki he maka ʻo Pohani ko e foha ʻo Lupeni, \v 18 Pea ʻalu ai pe ʻo hanga ki he potu ʻoku hangatonu atu ki ʻAlapa ki tokelau, pea ʻalu hifo ki ʻAlapa: \v 19 Pea naʻe ʻalu ai pe ʻae ngataʻanga ki he potu ʻo Pete-Hokila ki tokelau; pea ko hono ngataʻanga ʻoe matafonua, naʻe ʻi he potu ki kō fakatokelau ʻoe Tahi Kona ʻi he potu fakatonga ʻo Sioatani: ko hono ngataʻanga eni ʻoe potu ki tonga. \v 20 Pea ko hono ngataʻanga ʻo ia ʻi he potu hahake ko Sioatani. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Penisimani, ʻi hono ngataʻanga fakatakamilo, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 21 Pea ko eni, ko e ngaahi kolo ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Penisimani ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko Seliko, mo Pete-Hokila, mo e teleʻa ko Kesisi, \v 22 Mo Pete-ʻAlapa, mo Sema-Leimi, mo Peteli, \v 23 Mo ʻAvimi, mo Pala, mo Ofili, \v 24 Mo Kifa ʻoe fānau ʻo ʻAmoni, mo Ofini, mo Kepa; ko e kolo ʻe hongofulu ma ua, mo honau ngaahi potu kakai: \v 25 Ko Kipione, mo Lama, mo Piheloti, \v 26 Mo Misipa, mo Kifila, mo Mosa, \v 27 Mo Lekimi, mo Ilipeli, mo Talela. \v 28 Mo Sela, mo Elefi, mo Sepusi, ʻaia ko Selūsalema, mo Kipea, mo Keasa; ko e kolo, ʻe hongofulu ma fā, mo honau ngaahi potu kakai. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Penisimani ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \c 19 \cd \it 1 Ko e foha ʻo Simione. 10 ʻO Sepuloni. 17 ʻO ʻIsaka. 24 ʻO ʻAseli. 32 ʻO Nafitali. 40 ʻO Tani. 49 ʻOku foaki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae tofiʻa kia Siosiua.\it* \p \v 1 Pea naʻe tō mai hono ua ʻoe tofiʻa kia Simione, ʻio, ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga: pea ko honau tofiʻa naʻe tuʻu loto ʻi he tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siuta. \v 2 Pea naʻa nau maʻu ʻi honau tofiʻa ʻa Peasipa, mo Sipa, mo Molata, \v 3 Mo Hesa-Suali, mo Pala, mo Esemi, \v 4 Mo Elitolati, mo Petueli, mo Hoama, \v 5 Mo Sikilaki, mo Pete-maka-poti, mo Hesa-Susa, \v 6 Mo Pete-Lepaoti, mo Saliueni; ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu, mo honau ngaahi potu kakai: \v 7 Ko ʻAine, mo Limoni, mo Eteli, mo ʻAsani; ko e kolo ʻe fā, mo honau ngaahi potu kakai: \v 8 Pea mo e ngaahi potu kakai naʻe tuʻu takatakai ʻi he ngaahi kolo ki Peali pea, mo Lamata, ʻi he potu tonga. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 9 Pea naʻe toʻo mei he tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siuta ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Simione: he ko e potu ʻoe fānau ʻa Siuta naʻe lahi ʻaupito kiate kinautolu: ko ia naʻe maʻu ʻe he fānau ʻa Simione honau tofiʻa ke tuʻu loto ʻi he tofiʻa ʻonautolu. \p \v 10 ¶ Pea naʻe hoko hono tolu ʻoe tofiʻa ki he fānau ʻa Sepuloni, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga: pea ko hono ngataʻanga ʻo honau tofiʻa naʻe hoko ki Saliti: \v 11 Pea naʻe ʻalu hake honau ngataʻanga ʻo hanga ki tahi, mo Malela, pea hoko atu ki Tapiseti, pea aʻu atu ki he vaitafe ʻaia ʻoku feʻunga mo Sokiniami; \v 12 Pea naʻe afe ia mei Saliti ʻi hahake ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā ʻo aʻu ki he potu ʻo Kisiloti-Tepoa, pea toki ʻalu kituʻa ki Tapilati, pea ʻalu hake mei ai ki Safia, \v 13 Pea ʻoku ʻalu mei ai ʻo ofi ki he potu hahake ki Kita-Hefeli, ʻo aʻu ki Itakasini, pea ʻalu ʻo mole atu ʻi Limoni-Metoa ʻo ʻalu ki Nea; \v 14 Pea ʻoku ʻalu hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he potu tokelau ki ʻAnatoni: pea ko e ngataʻanga ʻo hono matafonua naʻe ʻi he teleʻa ʻo Sifita eli: \v 15 Mo Kotati, mo Nehala, mo Similoni, mo Itala, mo Petelihema; ko e kolo ʻe hongofulu ma ua mo honau ngaahi potu kakai. \v 16 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Sepuloni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu kakai. \p \v 17 ¶ Pea naʻe hoko hono fā ʻoe tofiʻa kia ʻIsaka, ki he fānau ʻa ʻIsaka ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 18 Pea ko honau ngataʻanga naʻe hanga ki Sesilili, mo Kesuloti, mo Sunemi, \v 19 Mo ʻEfaleimi, mo Sihoni, mo ʻAnahelati, \v 20 Mo Lapiti, mo Kisione, mo ʻApesi, \v 21 Mo Limiti, mo Eni-Kanimi, mo Eni-Hata, mo Pete-Pasesi; \v 22 Pea naʻe hoko atu ki Tepoa hono ngataʻanga, mo Sehasima, mo Pete-Semesi; pea ko e ngataʻanga ʻo honau mata fonua ko e Sioatani: ko e kolo ʻe hongofulu ma ono mo honau ngaahi potu kakai. \v 23 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsaka ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo mo e ngaahi potu kakai. \p \v 24 ¶ Pea naʻe hoko hono nima ʻoe tofiʻa ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 25 Pea ko honau ngataʻanga ko Elikati, mo ʻAli, mo Pateni, mo ʻAkisafi. \v 26 Mo ʻAlameleki, mo ʻAmati, mo Miseali; pea naʻe aʻu atu ia ki Kameli ki lulunga, pea ki Sihoa-Lipinati; \v 27 Pea ʻoku afe ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā ki Pete-Lakoni, pea aʻu atu ki Sepuloni, pea ki he teleʻa ko Sifita eli ki hono potu tokelau ʻo Pete-ʻEmeki, mo Nieli, pea mole atu ki Kapuli ki he nima toʻomataʻu, \v 28 Mo Hepeloni, mo Lehopi, mo ʻAmoni, mo Kana, ʻio, ʻo aʻu ki Saitoni lahi; \v 29 Pea ʻoku \add toki \add*afe ʻae ngataʻanga ki Lama, pea ki he kolo mālohi ko Tala; pea ʻoku afe ʻae ngataʻanga ki Hosa: pea ko hono ngaahi ngataʻanga naʻe mei he tahi ʻo aʻu atu ki ʻAkisipi: \v 30 Mo Uma foki, mo ʻAfeki, mo Lehopi: ko e kolo ʻe uofulu ma ua, mo honau ngaahi potu kakai. \v 31 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu kakai. \p \v 32 ¶ Pea naʻe hoko hono ono ʻoe tofiʻa ki he fānau ʻa Nafitalai, ʻio, ki he fānau ʻa Nafitali ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 33 Pea ko honau ngataʻanga naʻe fai mei Helefi, mei ʻAloni ki Seinanimi, mo ʻAtami, mo Nekepi, mo Sapinili, mo Lakumi pea ko hono ngataʻanga ʻo ia ko Sioatani: \v 34 Pea ʻoku afe ai ʻae ngataʻanga ki lulunga ki ʻAsinote-Tepoa, pea ʻalu mei ai ki Ukoki, pea aʻu atu ki Sepuloni ʻi he potu tonga, pea aʻu atu ki ʻAseli ʻi he potu lulunga, pea ki Siuta ʻi he Soatani ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā. \v 35 Pea ko e ngaahi kolo tau ko Sitimi, mo Sea, mo Hemati, mo Lakati, mo Kineloti, \v 36 Mo ʻAtaina, mo Lama, mo Hasoa, \v 37 Mo Ketesi, mo Etileli mo Eni-Hasoa, \v 38 Mo ʻIone, mo Mikitali-Eli, mo Holemi, mo Pete-ʻAnati, mo Pete-Semesi; ko e kolo ʻe hongofulu ma hiva, mo honau ngaahi potu kakai. \v 39 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Nafitali ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo mo e ngaahi potu kakai. \p \v 40 ¶ Pea naʻe hoko hono fitu ʻoe tofiʻa ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Tani, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga. \v 41 Pea ko hono ngataʻanga ʻo honau tofiʻa ko Sola, mo Esitaoli, mo Ilisemesi, \v 42 Mo Seelapini, mo ʻAsaloni, mo Sitila, \v 43 Mo ʻEloni, mo Timinate, mo Ekiloni, \v 44 Mo Ilitike, mo Kipitoni, mo Pealati, \v 45 Mo Sehuti, mo Peni-Pelaki, mo Katalimoni, \v 46 Mo Mesakoni, mo Lakoni, mo hono ngataʻanga ʻi he ʻao ʻo Safo. \v 47 Pea ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻoe fānau ʻa Tani naʻe siʻi kiate kinautolu: ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻae fānau ʻa Tani, ke tauʻi ʻa Lesemi, pea naʻa nau maʻu ia, pea taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, ʻo maʻu ia, ʻonau nofo ai, ʻo fakahingoa ʻa Lesemi, ko Tani, ʻo hangē ko e hingoa ʻo Tani ko ʻenau tamai. \v 48 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Tani ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko honau ngaahi kolo mo honau ngaahi potu kakai. \p \v 49 ¶ Pea hili ʻenau fakaʻosi hono vahe ʻoe fonua ko e ngaahi tofiʻa ʻi honau ngaahi ngataʻanga, naʻe ʻatu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae tofiʻa kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni ʻiate kinautolu: \v 50 ‌ʻO hangē ko e folofola ʻa Sihova naʻa nau foaki kiate ia ʻae kolo naʻa ne tala, ko Timinate-Sela ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi; pea naʻe langa ʻe ia ʻae kolo, pea nofo ai. \v 51 Ko eni ʻae ngaahi tofiʻa, ʻaia naʻe vahe ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe kau mātuʻa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko e tofiʻa, ʻi he talotalo ʻi Sailo, ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. Pea naʻa nau fakaʻosi hono vaheʻi ʻoe fonua. \c 20 \cd \it 1 ʻOku fekau ʻe he ʻOtua, 7 Pea ʻoku fili ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae kolo ʻe ono kenau hūfanga ki ai.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova foki kia Siosiua, ʻo pehē, \v 2 Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Fili moʻomoutolu ʻae ngaahi kolo ke hūfanga ki ai, ʻaia naʻaku lea ai kiate kimoutolu ʻi he nima ʻo Mōsese: \v 3 Koeʻuhi ke hola ki ai ʻae fakapō ʻaia ʻoku ne tāmateʻi lavenoaʻia ha tokotaha ʻo taʻeloto ki ai: pea ʻe ʻiate kimoutolu ia ko homou hūfanga mei he totongi toto. \v 4 Pea ka tuʻu ʻi he matapā ʻo ha kolo ʻe taha ʻi he ngaahi kolo ni, ʻaia ʻoku ne hola ki ai, ʻo ne fakamatala ʻene meʻa ʻi he telinga ʻoe kau mātuʻa ʻoe kolo ko ia, tenau ʻave ia ki he kolo kiate kinautolu, ʻonau tuku kiate ia ha potu, ke ne nofo ai mo kinautolu. \v 5 Pea kapau ʻoku tuli ia ʻe he totongi toto, ʻe ʻikai ai tenau tukuange ʻae fakapō ki hono nima; koeʻuhi naʻa ne tā lavenoaʻia hono kaungāʻapi, ka naʻe ʻikai tomuʻa fehiʻa kiate ia. \v 6 Pea ʻe nofo ia ʻi he kolo ko ia, ke ʻoua ke tuʻu ia ʻi he ʻao ʻoe fakataha ʻi he fakamaau, pea ke ʻoua ke pekia ʻae taulaʻeiki lahi ʻaia ʻe ʻi he ngaahi ʻaho ko ia: pea ʻe toki liu mai ʻae tāmate faainoa, ʻo haʻu ki heʻene kolo, pea haʻu ki hono fale, ki he kolo naʻe hola ia mei ai.” \p \v 7 ¶ Pea naʻa nau fili ʻa Ketesi ʻi Kaleli ʻi he moʻunga ʻo Nafitalai, mo Sikemi ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi, mo Kesa-ʻAlipa, ʻaia ko Hepeloni, ʻi he moʻunga ʻo Siuta. \v 8 Pea ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ofi ki Seliko ʻi he potu hahake, naʻa nau fili ʻa Peseli ʻi he toafa ki he potu ʻoe faʻahinga ʻo Lupeni, mo Lemoti ʻi Kiliati mei he faʻahinga ʻo Kata, mo Kolani Pesani mei he faʻahinga ʻo Manase. \v 9 Ko eni ʻae ngaahi kolo naʻe fili ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, pea ki he muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kinautolu, koeʻuhi ko ia ʻoku ne tāmate lavenoaʻia ha tokotaha, ke hola ia ki ai, ke ʻoua naʻa mate ia ʻi he nima ʻoe totongi toto, kaeʻoua ke tuʻu ia ʻi he ʻao ʻoe fakataha. \c 21 \cd \it 1 ʻOku foaki ʻi he talotalo ʻae kolo ʻe fāngofulu ma valu ki he kau Livai ʻe he ngaahi faʻahinga. 43 ʻOku foaki ʻe he ʻOtua ʻae fonua mo e mālōlō ki he kakai ʻIsileli, ʻo hangē ko ʻene talaʻofa.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki ʻunuʻunu mai ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe mātuʻa ʻoe kau Livai kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni, pea ki he ngaahi ʻeiki ʻoe kau mātuʻa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli; \v 2 Pea naʻa nau lea kiate kinautolu ʻi Sailo ʻi he fonua ko Kēnani, ʻo pehē, “Naʻe fekau ʻe Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese ke foaki kiate kimautolu ʻae ngaahi kolo ke mau nofo ai, mo e ngaahi potu takatakai ʻi ai ki heʻemau fanga manu.” \v 3 Pea naʻe foaki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he kau Livai mei honau tofiʻa, ʻi he fekau ʻa Sihova, ʻae ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu takatakai. \v 4 Pea naʻe tō mai ʻae talotalo ki he ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kohate: pea ko e fānau ʻa ʻElone ko e taulaʻeiki, ʻaia naʻe ʻi he kau Livai, naʻe maʻu ʻae tofiʻa ʻi he talotalo mei he faʻahinga ʻo Siuta, pea mei he faʻahinga ʻo Penisimani, ʻae kolo ʻe hongofulu ma tolu. \v 5 Pea ko hono toe ʻoe fānau ʻa Kohate naʻa nau maʻu ʻi he talotalo ʻae tofiʻa mei he ngaahi fale ʻoe faʻahinga ʻo ʻIfalemi, pea mei he faʻahinga ʻo Tani, pea mei he vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻae kolo ʻe hongofulu. \v 6 Pea ko e fānau ʻa Kesoni naʻa nau maʻu ʻi he talotalo ʻae tofiʻa mei he ngaahi fale ʻoe faʻahinga ʻo ʻIsaka, pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli, pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali, pea mei hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻi Pesani, ʻae kolo ʻe hongofulu ma tolu. \v 7 Ko e fānau ʻa Melali ʻi honau ngaahi faʻahinga naʻa nau maʻu mei he faʻahinga ʻo Lupeni, pea mei he faʻahinga ʻo Kata, pea mei he faʻahinga ʻo Sepuloni, ʻae kolo ʻe hongofulu ma ua. \v 8 Pea naʻe foaki ʻi he talotalo ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu takatakai ki he kau Livai, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese. \p \v 9 ¶ Pea naʻa nau foaki mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta, pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, ʻae ngaahi kolo ni ʻaia ʻoku lau honau hingoa, \v 10 ‌ʻAia naʻe maʻu ʻe he fānau ʻe ʻElone, he naʻa nau ʻoe kau Kohate, ʻaia naʻe ʻi he fānau ʻa Livai: he ko e ʻuluaki tufakanga naʻe ʻonautolu. \v 11 Pea naʻe foaki kiate kinautolu ʻae kolo ʻo ʻAlipa ko e tamai ʻa ʻAnaki, ʻae kolo ko ia ko Hepeloni, ʻi he fonua moʻunga ʻo Siuta, mo hono veʻe kolo ʻoku tuʻu takatakai. \v 12 Ka ko e ngaahi ngoue ʻoe kolo, mo e ngaahi potu kakai ʻo ia, naʻa nau foaki kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune ko e tofiʻa moʻona. \p \v 13 ¶ naʻe pehē pe ʻenau foaki ki he fānau ʻa ʻElone ko e taulaʻeiki ʻa Hepeloni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa: mo Lipina mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 14 Mo Satili mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Esitimoa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 15 Mo Holoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Tipa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 16 Mo ʻAine mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Siuta mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Pete-Semesi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe hiva mei he faʻahinga ni ʻe ua; \v 17 Pea mei he faʻahinga ʻo Penisimani, ko Kipione mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Kepa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 18 Ko ʻAnatoti mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo ʻAlimoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā. \v 19 Ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻElone, ko e kau taulaʻeiki, ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu mo honau ngaahi tuaʻā kolo. \p \v 20 ¶ Pea ko e ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kohate, ko e kau Livai naʻe toe ʻi he fānau ʻa Kohate, naʻe maʻu ʻekinautolu ʻae ngaahi kolo ko honau tofiʻa mei he faʻahinga ʻo ʻIfalemi. \v 21 He naʻa nau foaki kiate kinautolu ʻa Sikemi mo hono tuaʻā kolo ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa; mo Kesa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 22 Mo Kipisemi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Pete-holoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā. \v 23 Pea mei he faʻahinga ʻo Tani, ko Eliteke mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko Kipitoni mo hono ngaahi tuaʻā kolo ʻo ia, \v 24 Ko ʻAsaloni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko Kata-Limoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā. \v 25 Pea mei hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ko Tenaki mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Kata Limoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe ua. \v 26 Ko e ngaahi kolo kotoa pē mo honau ngaahi tuaʻā kolo ki he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kohate naʻe toe, naʻe hongofulu. \p \v 27 ¶ Pea naʻa nau foaki ki he fānau ʻa Kesoni, ʻi he faʻahinga ʻoe kau Livai, mei hono potu ʻe taha ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻa Kolani ʻi Pesani mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa mo Pesitila mo hono tuaʻā kolo ʻo ia ko e kolo ʻe ua. \v 28 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻIsaka, ʻa Kisoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Tapilati, mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 29 Ko Samuti mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Enikanimi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā. \v 30 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli, ko Misali mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo ʻApitoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 31 Ko Elitaki mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Lehopi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia ko e kolo ʻe fā. \v 32 Pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali, ko Ketesi ʻi Kāleli, mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa; mo Hemoti-Toa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Matani mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe tolu. \v 33 Ko e ngaahi kolo ʻoe kau Kesoni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu mo honau ngaahi tuaʻā kolo. \p \v 34 ¶ Pea ki he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Melali, ko hono toe ʻoe kau Livai, naʻe ʻatu mei he faʻahinga ʻo Sepuloni, ʻa Sokiniami mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Kaata mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 35 Ko Temina mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Nehala mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā. \v 36 Pea mei he faʻahinga ʻo Lupeni, ko Peseli mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Sehasi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 37 Ko Ketimote mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Mefati mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā. \v 38 Pea mei he faʻahinga ʻo Kata, ko Lemoti ʻi Kiliati mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate fai noa; mo Mehanemi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, \v 39 Ko Hesiponi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Sesa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo kotoa pē ʻe fā. \v 40 Ko ia ko e ngaahi kolo naʻe tō ʻi he talotalo ki he fānau ʻa Melali ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻaia naʻe toe ʻi he ngaahi faʻahinga ʻoe kau Livai, ko e kolo ʻe hongofulu ma ua. \v 41 Ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻoe kau Livai ʻi he tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli naʻe fāngofulu ma valu mo honau ngaahi tuaʻā kolo. \v 42 Naʻe tuʻu ʻae ngaahi kolo ni taki taha mo honau tuaʻā kolo naʻe takatakai: naʻe pehē pe ʻae ngaahi kolo ni kotoa pē. \p \v 43 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Sihova ki ʻIsileli ʻae fonua kotoa pē naʻa ne fuakava ke foaki ki heʻenau ngaahi tamai: pea naʻa nau maʻu ia, ʻo nofo ai. \v 44 Pea naʻe foaki ʻe Sihova kiate kinautolu ʻae mālōlō ʻi he potu kotoa pē, ʻo fakatatau ki heʻene fuakava ki heʻenau ngaahi tamai: pea naʻe ʻikai ha tangata ʻi honau ngaahi fili kotoa pē naʻe faʻa tuʻu ʻi honau ʻao: naʻe tukuange ʻe Sihova honau ngaahi fili kotoa pē ki honau nima. \v 45 Naʻe ʻikai liʻaki ha meʻa ʻe taha ʻi he meʻa lelei kotoa pē naʻe folofola ki ai ʻa Sihova ki he fale ʻo ʻIsileli; naʻe hoko kotoa pē. \c 22 \cd \it 1 ʻOku tāpuaki ʻae ongo faʻahinga mo e vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga, pea tuku kenau ʻalu ki honau ʻapi. 10 ʻOku nau fokotuʻu ʻae ʻesi fakamoʻoni ʻi honau hala. 11 ʻOku ʻita ai ʻae kakai ʻIsileli. 21 ʻOku nau fakafiemālieʻi ʻakinautolu.\it* \p \v 1 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ke haʻu ʻae faʻahinga ʻo Lupeni mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, \v 2 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kuo mou fai ʻaia kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu, pea kuo mou fai talangofua kiate au ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē naʻaku fekau kiate kimoutolu: \v 3 Naʻe ʻikai te mou liʻaki homou kāinga ʻi he ngaahi ʻaho lahi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ka kuo mou tauhi ʻae enginaki ʻoe fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua. \v 4 Pea ko eni, kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua ʻae mālōlō ki homou kāinga ʻo hangē ko ʻene talaʻofa kiate kinautolu; ko ia ke mou liu atu ni, ʻo ʻalu ki homou ngaahi fale fehikitaki, pea ki he fonua ʻo homou tofiʻa, ʻaia naʻe foaki ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani. \v 5 Ka mou faʻa vakai ʻo fai ki he fekau mo e fono, ʻaia naʻe fakapapau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu, ke mou ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ke ʻaʻeva ʻi hono ngaahi hala, pea ke tauhi ʻene ngaahi fekau, pea ke mou pikitai kiate ia, pea ke mou tauhi ia ʻaki homou loto kotoa, pea mo homou laumālie kotoa.” \v 6 Naʻe pehē ʻae tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻe Siosiua, ʻo ne fekau ʻakinautolu ke ʻalu: pea naʻa nau ʻalu ki honau ngaahi fale fehikitaki. \p \v 7 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ki hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻae tofiʻa ʻi Pesani; ka ki hono vaeuaʻanga ʻe taha naʻe foaki ʻe Siosiua fakataha mo honau kāinga ʻi he kauvai ni ʻo Sioatani ki he potu lulunga. Pea ʻi he fekau ʻakinautolu ʻe Siosiua ke ʻalu foki ki honau ngaahi fale fehikitaki, naʻa ne toki tāpuakiʻi ʻakinautolu, \v 8 Pea lea ʻe ia kiate kinautolu, ʻo pehē, Toe ʻalu mo e koloa lahi ki homou ngaahi fale fehikitaki, mo e fanga manu lahi, mo e siliva, mo e koula, mo e palasa, mo e ʻaione, pea mo e ngaahi kofu lahi: mou vahevahe ʻae vete ʻo homou ngaahi fili ki homou kāinga. \p \v 9 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻonau ʻalu mei he fānau ʻa ʻIsileli ʻi Sailo, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Kēnani, kenau ʻalu ki he fonua ʻo Kiliati, ki he fonua ʻo honau tofiʻa, ʻaia naʻa nau maʻu, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese. \p \v 10 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko ki he veʻe Sioatani, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Kēnani, naʻe fokotuʻu ʻi ai ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻae ʻesifeilaulau ofi ki Sioatani, ʻae ʻesifeilaulau lahi ke vakai ki ai. \p \v 11 ¶ Pea naʻe fanongo ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he lau, “Vakai, kuo langa ʻae feilaulauʻanga ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻo hanga atu ki he fonua ko Kēnani, ʻi he veʻe Sioatani, ʻi he aʻaʻanga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.” \v 12 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻe fakataha ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli ʻi Sailo, koeʻuhi kenau ʻalu ʻo tauʻi ʻakinautolu. \v 13 Pea naʻe fekau ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he fānau ʻa Lupeni, mo e fānau ʻa Kata, pea ki he vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻi he fonua ko Kiliati, ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, \v 14 Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae ʻeiki ʻe toko hongofulu, ʻae ʻeiki ʻe taha ʻi he fale ʻeiki taki taha ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli; pea naʻa nau taki taha ʻeiki ia ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻi he ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli. \p \v 15 ¶ Pea naʻa nau haʻu ki he fānau ʻa Lupeni, pea ki he fānau ʻa Kata, pea ki hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ki he fonua ko Kiliati, pea naʻa nau lea kiate kinautolu, ʻo pehē, \v 16 ‌ʻOku pehē mai ʻe he fakataha kotoa pē ʻa Sihova, “Ko e hā ʻae meʻa hala ni kuo mou fai ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ke tafoki he ʻaho ni mei he muimui ʻia Sihova, ʻi hoʻomou langa kiate kimoutolu ha feilaulauʻanga, koeʻuhi ke mou fai angatuʻu he ʻaho ni kia Sihova? \v 17 He kuo siʻi fau kiate kitautolu ʻae hia ʻa Peoli, (ʻaia ʻoku teʻeki fakamaʻa ʻakitautolu mei ai he ʻaho ni, ka ko e moʻoni naʻe ai ʻae mahaki lahi ʻi he fakataha ʻa Sihova,) \v 18 Kuo mou tafoki ai ʻakimoutolu he ʻaho ni mei he muimui ʻia Sihova? Pea ʻe pehē, ʻi hoʻomou angatuʻu he ʻaho ni kia Sihova, ʻe houhau ia ʻapongipongi ki he kakai fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli. \v 19 Ka koeʻuhi, kapau ʻoku taʻemaʻa ʻae fonua ʻo homou tofiʻa, pea mou hiki mai ki he fonua ki he tofiʻa ʻo Sihova, ʻaia ʻoku tuʻu ai ʻae fale fehikitaki ʻo Sihova, pea maʻu ʻae tofiʻa fakataha mo kimautolu: kaeʻoua te mou angatuʻu kia Sihova, pea angatuʻu kiate kimautolu, ʻi he fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga moʻomoutolu, kae tuku ʻae feilaulauʻanga ʻo Sihova ko hotau ʻOtua. \v 20 ‌ʻIkai naʻe fai hala ʻe ʻAkani ko e foha ʻo Sela ʻi he meʻa fakamalaʻia, pea naʻe tō ai ʻae houhau ki he kakai fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli? Pea naʻe ʻikai malaʻia tokotaha pe ʻae tangata ko ia ʻi heʻene hia.” \p \v 21 ¶ Pea naʻe lea ai ʻae fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻo tali, ʻonau pehē ki he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli, \v 22 “Ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi ʻotua, ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi ʻotua, ʻoku ne ʻafioʻi, pea ʻe ʻilo ia mo ʻIsileli foki; kapau kuo fai eni ʻi he angatuʻu, pea kapau ʻoku fai ʻi he talangataʻa kia Sihova, (ʻoua naʻa fakamoʻui ʻakimautolu he ʻaho ni,) \v 23 ‌ʻEmau langa homau feilaulauʻanga ke tafoki mei heʻemau muimui ʻia Sihova, pea kapau ko e meʻa ke fai ki ai ʻemau ngaahi feilaulau tutu, pe ko e feilaulau meʻakai, pea ke ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau fakalelei, tuku ke totongi ia ʻe Sihova pe; \v 24 Pea kapau naʻe ʻikai te mau fai ia ko e manavahē ki he meʻa ni, ʻo pehē, ʻe lea nai ʻe hoʻomou fānau ʻamui ki heʻemau fānau, ʻo pehē, ‘Ko e hā ʻoku mou kau ai ʻakimoutolu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli? \v 25 He kuo ngaohi ʻe Sihova ʻa Sioatani ko e ngataʻanga vahevahe ʻiate kimautolu mo kimoutolu, ʻakimoutolu ʻae fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata; ʻoku ʻikai hamou tofiʻa ʻia Sihova;’ ko ia ʻe fai ʻe hoʻomou fānau ke taʻofi ʻemau fānau ʻi heʻenau manavahē kia Sihova. \v 26 Ko ia naʻa mau alea ai, ʻo pehē, ‘Ke tau tokonaki ʻo langa haʻatau feilaulauʻanga, ʻoku ʻikai ki he feilaulau tutu, pe ki he feilaulau: \v 27 Ka koeʻuhi ke hoko ko e fakamoʻoni ia kiate kimautolu mo kimoutolu, pea ki hotau ngaahi toʻutangata kimui ʻiate kitautolu, koeʻuhi ke mau fai ʻae ngāue ʻa Sihova ʻi hono ʻao ʻaki ʻemau ngaahi feilaulau tutu, mo ʻemau ngaahi feilaulau, mo ʻemau ngaahi feilaulau fakalelei; ke ʻoua naʻa lau ʻe hoʻomou fānau ki heʻemau fānau ʻamui, ʻOku ʻikai te mou kau kia Sihova.’ \v 28 Ko ia naʻa mau pehē, ʻe hoko ʻo pehē, ‘Kapau tenau lau kiate kimautolu, pe ki homau toʻutangata kimui, pea te mau tali, ʻo pehē, Vakai ki hono fakatātā ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻaia naʻe ngaohi ʻe heʻemau ngaahi tamai, naʻe ʻikai ki he feilaulau tutu, pe ki he ngaahi feilaulau: ka ko e meʻa fakamoʻoni kiate kimautolu mo kimoutolu.’ \v 29 Ke taʻofi ʻe he ʻOtua ke ʻoua ʻaupito naʻa mau angatuʻu kia Sihova, ʻo tafoki he ʻaho ni mei he muimui ʻia Sihova, ke langa ʻae feilaulauʻanga ki he ngaahi feilaulau tutu, pe ki he ngaahi feilaulau meʻakai, pe ki he ngaahi feilaulau, kae tuku ʻae feilaulauʻanga ʻo Sihova ko hotau ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi he mata fale fehikitaki ʻoʻona.” \p \v 30 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻe Finiasi ko e taulaʻeiki, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe kakai fakataha, mo e ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli ʻaia naʻe ʻiate ia, ki he ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata, mo e fānau ʻa Manase, naʻa nau fiemālie ai. \v 31 Pea naʻe lea ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki ki he fānau ʻa Lupeni, pea ki he fānau ʻa Kata, pea ki he fānau ʻa Manase, “ʻOku mau mamata he ʻaho ni ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova, koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou fai ʻae meʻa hala ni kia Sihova; ko eni kuo mou fakamoʻui ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he nima ʻo Sihova.” \p \v 32 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e ngaahi ʻeiki, mei he fānau ʻa Lupeni, pea mei he fānau ʻa Kata, mei he fonua ko Kiliati, ki he fonua ko Kēnani, ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau ʻomi ʻae ongoongo kiate kinautolu. \v 33 Pea naʻe fiemālie ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli; pea naʻe fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe ʻikai tenau loto ke ʻalu ke tauʻi ʻakinautolu, ke fakaʻauha ʻae fonua naʻe nofo ai ʻae fānau ʻa Lupeni, mo Kata. \v 34 Pea naʻe ui ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata ʻae feilaulauʻanga, “Ko e fakamoʻoni eni ʻiate kitaua ko Sihova ko e ʻOtua.” \c 23 \cd \it 1 Ko e akonaki ʻa Siosiua ʻi heʻene teu ke mate, 3 ʻI he ngaahi lelei kuo nau maʻu, 5 ʻI he ngaahi talaʻofa, 11 Pea ʻi he ngaahi valoki.\it* \p \v 1 Pea kuo fuoloange mo e tuku ʻe Sihova ʻae fiemālie ki ʻIsileli mei honau ngaahi fili naʻe tuʻu takatakai, mo ʻene fakaʻaʻau ʻo motuʻa ʻa Siosiua, pea lahi hono taʻu. \v 2 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ke haʻu ʻa ʻIsileli kotoa pē, ʻa ʻenau kau mātuʻa, mo honau ngaahi ʻeiki, mo honau kau fakamaau, pea mo honau kau matāpule, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo u motuʻa pea lahi hoku taʻu: \v 3 Pea kuo mou mamata ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fai ʻe Sihova ko homou ʻOtua ki he ngaahi puleʻanga ni koeʻuhi ko kimoutolu; he ko Sihova ko homou ʻOtua, ko ia ia kuo ne tau koeʻuhi ko kimoutolu. \v 4 Vakai, kuo u vahevahe kiate kimoutolu ʻi he talotalo ʻae ngaahi puleʻanga ni ʻoku toe, ko e tofiʻa ki homou ngaahi faʻahinga, mei Sioatani, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻaia kuo u fakaʻauha, ʻio, ʻo aʻu atu ki ke Tahi Lahi ʻi lulunga. \v 5 Pea ko Sihova ko homou ʻOtua, ʻe kapusi ʻe ia ʻakinautolu mei homou ʻao, ʻo fakahēʻi ʻakinautolu mei homou mata; pea te mou maʻu honau fonua, ʻo hangē ko e talaʻofa kiate kimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua. \v 6 Ko ia mou loto mālohi ʻaupito ke tauhi, pea ke fai ʻaia kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono ʻa Mōsese, ke ʻoua naʻa mou tafoki mei ai ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema; \v 7 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou kaumeʻa mo e ngaahi puleʻanga ni, ʻaia ʻoku toe ʻiate kimoutolu; pea ʻoua naʻa lea ki he hingoa ʻo honau ngaahi ʻotua, pe fekau ke fuakava ki ai, pe ke tauhi ʻakinautolu, pe punou hifo ʻakimoutolu kiate kinautolu: \v 8 Ka mou pikitai kia Sihova ko homou ʻOtua, hangē ko ia kuo mou fai ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 9 He kuo kapusi atu ʻe Sihova mei homou ʻao ʻae ngaahi puleʻanga lahi mo mālohi: ka ko kimoutolu, naʻe ʻikai mafai ʻe ha tangata ke tuʻu ʻi homou ʻao ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 10 ‌ʻE tuli ʻe homou tokotaha ʻae toko afe: he ko Sihova ko homou ʻOtua, ko ia ia ʻoku tau maʻamoutolu ʻo hangē ko ʻene fakahā kiate kimoutolu. \p \v 11 ¶ Ko ia mou vakai lahi kiate kimoutolu ke mou ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtua. \v 12 Telia ʻi hoʻomou tafoki ki mui ʻi ha meʻa ʻe taha, ʻo pikitai ki hono toe ʻoe ngaahi puleʻanga ni ʻakinautolu ʻoku toe ʻo nofo kiate kimoutolu, pea mali mo kinautolu, ʻo feʻaluʻaki fakafelātani mo kinautolu: \v 13 Pea ke ʻilo pau ʻekimoutolu, ʻe ʻikai toe kapusi ʻe Sihova ko homou ʻOtua ha puleʻanga ʻe taha mei homou ʻao: ka tenau hoko ko e ngaahi hele, mo e ngaahi luo kiate kimoutolu, mo e ngaahi meʻa tā ki homou vakavaka, mo e ngaahi talaʻi ʻakau ʻi homou mata, ke mou ʻauha ai mei he fonua lelei ni ʻaia kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu. \v 14 “Pea vakai, ko e ʻaho ni ʻoku ou ʻalu ʻi he hala ʻo māmani kotoa pē: pea ʻoku mou ʻilo ʻi homou loto kotoa pē, pea ʻi homou laumālie kotoa pē, ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻaia naʻe folofola ai ʻa Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu ʻeku ʻikai liʻaki ha meʻa ʻe taha; kuo fakahoko kotoa pē kiate kimoutolu, pea ʻoku ʻikai liʻaki hano meʻa ʻe taha. \v 15 Ko ia ʻe hoko ʻo pehē, ʻo hangē kuo hoko kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa lelei ʻaia naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu; ʻe pehē ʻae ʻomi kiate kimoutolu ʻe Sihova ʻae ngaahi meʻa kovi, kaeʻoua ke ʻosi ʻene fakaʻauha ʻakimoutolu mei he fonua lelei ni ʻaia kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu. \v 16 ‌ʻI hoʻomou fai talangataʻa ki he fuakava ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia kuo ne fekau kiate kimoutolu, pea kuo mou ʻalu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, ʻo fakapunou hifo ʻakimoutolu ki ai: ʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova kiate kimoutolu, pea te mou ʻauha vave mei he fonua lelei ʻaia kuo ne foaki kiate kimoutolu.” \c 24 \cd \it 1 ʻOku fakataha ʻe Siosiua ʻae ngaahi faʻahinga ki Sikemi. 2 Ko e tala ʻae fai lelei ʻae ʻOtua mei he kuonga ʻo Tela. 14 ʻOku fakafoʻou ʻe ia ʻae fuakava ʻiate kinautolu mo e ʻOtua. 26 Ko e maka fakamoʻoni ʻoe fuakava. 27 Ko hono motuʻa ʻo Siosiua, mo ʻene pekia. 33 Ko e pekia ʻa ʻEliesa.\it* \p \v 1 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Siosiua ʻae ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ki Sikemi, ʻo ne fekau ke haʻu ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, mo honau ngaahi ʻeiki, pea ko honau kau fakamaau, mo honau kau matāpule; pea naʻa nau fakahā ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai kotoa pē, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Naʻe nofo hoʻomou ngaahi tamai ʻi muʻa ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vai lahi, ʻio, ʻa Tela, ko e tamai ʻa ʻEpalahame mo e tamai ʻa Nehoa: pea naʻa nau tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe. \v 3 Pea naʻaku ʻomi hoʻomou tamai ko ʻEpalahame mei he potu ʻe taha ʻoe vai lahi, ʻo tataki ia ʻi he fonua ko Kēnani, pea u fakatokolahi hono hako, ʻo foaki kiate ia ʻa ʻAisake. \v 4 Pea naʻe foaki kia ʻAisake ʻa Sēkope mo ʻIsoa: peau foaki kia ʻIsoa ʻae moʻunga ko Seia, ke ne maʻu ia; ka ko Sēkope mo ʻene fānau naʻa nau ʻalu hifo ki ʻIsipite. \v 5 Pea naʻaku fekau ʻa Mōsese mo ʻElone foki, peau fakamamahiʻi ʻa ʻIsipite, ʻo fakatatau mo ia ʻaia naʻaku fai ʻiate kinautolu: pea hili ia naʻaku fakahaofi ʻakimoutolu. \v 6 Pea naʻaku ʻomi hoʻomou ngaahi tamai mei ʻIsipite: pea naʻa mou haʻu ki he tahi: pea naʻe tuli hoʻomou ngaahi tamai ʻe he kakai ʻIsipite ʻaki ʻae ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi ʻo aʻu ki he Tahi Kulokula. \v 7 Pea ʻi heʻenau tangi kia Sihova, naʻa ne ʻai ʻae poʻuli ʻi homou vahaʻa mo e kakai ʻIsipite, pea naʻa ne ʻomi ʻae tahi kiate kinautolu ʻo lōmaki ʻaki ʻakinautolu; pea naʻe mamata ʻe homou mata ki he meʻa naʻaku fai ʻi ʻIsipite: pea ne mou nofo ʻi he toafa ʻo fuoloa. \v 8 Pea ne u ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani; pea naʻa nau tauʻi ʻakimoutolu: pea ne u tuku ʻakinautolu ki homou nima, koeʻuhi ke mou maʻu honau fonua, pea ne u fakaʻauha ʻakinautolu mei homou ʻao. \v 9 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelaki ko e foha ʻo Sipoa, ko e tuʻi ʻo Moape, ʻo ne tauʻi ʻa ʻIsileli, ʻo ne fekau ke ui ʻa Pelami ko e foha ʻo Peoli ke haʻu ʻo fakamalaʻiaʻi ʻakimoutolu: \v 10 Ka naʻe ʻikai te u tokanga kia Pelami ko ia naʻa ne tāpuakiʻi pe ʻakimoutolu pea ne u fakamoʻui ʻakimoutolu mei hono nima, \v 11 Pea ne mou ʻalu atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻo hoko ki Seliko: pea naʻe tauʻi ʻakimoutolu ʻe he kau tangata ʻo Seliko; ko e kau ʻAmoli, mo e kau Pelesi, mo e kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau Keakasa, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi; pea naʻaku tukuange ʻakinautolu ki homou nima. \v 12 Pea naʻaku fekau ʻae fanga langomū ke muʻomuʻa ʻiate kimoutolu, ʻaia naʻe kapusi ʻakinautolu mei homou ʻao, ʻio, ʻae tuʻi ʻe ua ʻoe kau ʻAmoli; ka naʻe ʻikai fai ia ʻaki hoʻo heletā pē ko hoʻo kaufana ʻaʻau. \v 13 Pea kuo u foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ʻaia naʻe ʻikai te mou ngāue ke maʻu, mo e ngaahi kolo naʻe ʻikai te mou langa, pea ʻoku mou nofo ʻi ai; ko e ngaahi ngoue vaine, mo e ngaahi ngoue ʻolive ʻaia naʻe ʻikai te mou tō ʻoku mou kai mei ai.’ \p \v 14 ¶ “Pea ko eni, mou manavahē kia Sihova, pea tauhi ia ʻi he angatonu mo e moʻoni; pea tukuange ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi ʻotua naʻe tauhi ʻe hoʻomou ngaahi tamai ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vai lahi, pea mo ʻIsipite: pea mou tauhi ʻa Sihova. \v 15 Pea kapau ʻoku matamata kovi kiate kimoutolu ke tauhi ʻa Sihova, mou fili he ʻaho ni ʻaia te mou tauhi; pe ko e ngaahi ʻotua ʻaia naʻe tauhi ʻe hoʻomou ngaahi tamai, ʻaia naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vai lahi, pe ki he ngaahi ʻotua ʻoe kau ʻAmoli, ʻae fonua ʻonautolu ʻoku mou nofo ai: ka ko au mo hoku fale te mau tauhi ʻa Sihova. \v 16 Pea naʻe lea ʻae kakai ʻo pehē, “Ke taʻofi ʻe he ʻOtua ke ʻoua ʻaupito naʻa mau liʻaki ʻa Sihova, ke tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe; \v 17 He ko Sihova ko hotau ʻOtua, ko ia ia kuo ne ʻomi ʻakitautolu mo ʻetau ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale fakapōpula, pea ko ia naʻa ne fai ʻae ngaahi meʻa fakaʻilonga lahi ʻi hotau ʻao, ʻo ne fakamoʻui ʻakitautolu ʻi he hala kotoa pē ʻaia naʻa tau ʻalu ai, pea ʻi he lotolotonga ʻoe kakai kotoa pē ʻaia naʻa tau ʻalu ai: \v 18 Pea naʻe kapusi ʻe Sihova mei hotau ʻao ʻae kakai kotoa pē, ʻio, ʻae kau ʻAmoli ʻaia naʻe nofo ʻi he fonua: ko ia foki te mau tauhi ʻa Sihova; he ko homau ʻOtua ia.” \v 19 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “ʻOku ʻikai te mou faʻa tauhi ʻa Sihova; he ko e ʻOtua māʻoniʻoni ia; ko e ʻOtua fuaʻa ia; ʻe ʻikai te ne fakamolemole hoʻomou ngaahi talangataʻa mo hoʻomou ngaahi angahala. \v 20 Kapau ʻoku mou liʻaki ʻa Sihova, pea tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, te ne foki mai ʻo tautea ʻakimoutolu, ʻo fakaʻauha ʻakimoutolu, hili ʻa ʻene fai lelei kiate kimoutolu.” \v 21 Pea naʻa nau tala kia Siosiua, “ʻE ʻikai; ka te mau tauhi ʻa Sihova.” \v 22 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu kiate kimoutolu kuo mou fili ʻa Sihova moʻomoutolu ke tauhi ia.” Pea naʻa nau pehē, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu.” \v 23 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Pea ko eni, tukuange ʻae ngaahi ʻotua kehe ʻoku ʻiate kimoutolu, pea mou fakatokangaʻi homou loto kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.” \v 24 Pea naʻe pehē ʻe he kakai kia Siosiua, “Te mau tauhi ʻa Sihova ko homau ʻOtua, pea te mau fai talangofua ki hono leʻo.” \v 25 Ko ia naʻe fai ai ʻe Siosiua ʻae fuakava mo e kakai ʻi he ʻaho ko ia, ʻo ne fokotuʻu ʻae fekau maʻanautolu mo e tuʻutuʻuni ʻi Sikemi. \p \v 26 ¶ Pea naʻe tohi ʻe Siosiua ʻae ngaahi lea ni ʻi he tohi ʻoe fono ʻae ʻOtua, ʻo ne ʻomi ʻae fuʻu maka lahi ʻo fokotuʻu ia ʻi he lolo oke, ʻaia naʻe ofi ki he faletapu ʻo Sihova. \v 27 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai kotoa pē, “Vakai, ko e fakamoʻoni ʻae maka ni kiate kitautolu; he kuo ne fanongo ki he lea kotoa pē ʻa Sihova ʻaia kuo ne folofolaʻaki kiate kitautolu: ko ia ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e fakamoʻoni, telia naʻa mou fakafisingaʻi homou ʻOtua.” \v 28 Pea naʻe tukuange ʻe Siosiua ʻae kakai kenau ʻalu, taki taha ʻae tangata ki hono tofiʻa. \p \v 29 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, pea hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, ka kuo teau taʻu mo e taʻu ʻe hongofulu hono motuʻa. \v 30 Pea naʻa nau fai hono putu ʻi he veʻe tofiʻa ʻoʻona ʻi Timinate-Sela, ʻaia ʻoku ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ʻi he potu tokelau ʻoe moʻunga ko Keasi. \v 31 Pea naʻe tauhi ʻe ʻIsileli ʻa Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo Siosiua, mo e ʻaho kotoa pē ʻoe kau mātuʻa naʻa nau moʻui kimui ʻia Siosiua, ʻakinautolu naʻa nau ʻilo ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fai maʻa ʻIsileli. \p \v 32 ¶ Pea ko e hui ʻo Siosefa ʻaia naʻe hikitanga ʻe he fānau ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, naʻa nau tanu ʻi Sikemi, ʻi he konga fonua naʻe fakatau ʻe Sēkope mei he ngaahi foha ʻo Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi ʻaki ʻae konga siliva ʻe teau: pea naʻe hoko ia ko e tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siosefa. \v 33 Pea naʻe pekia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone; pea naʻa nau fai hono putu ʻi he moʻunga naʻe ʻo Finiasi ko hono foha, ʻaia naʻe foaki kiate ia ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi.