\id JER \h Selemaia \toc1 Ko E Tohi ʻae Palōfita Ko Selemaia \toc2 Selemaia \toc3 Sel \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻAE PALŌFITA KO \mt1 SELEMAIA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e kuonga mo e ui ʻo Selemaia. 11 Ko ʻene mamata ki he vaʻa ʻalimoni, pea mo e kulo vela 15 Ko e fekau mamafa ki Siuta. 17 Ko e talaʻofa ʻae ʻOtua kia Selemaia.\it* \p \v 1 Ko e ngaahi lea ʻa Selemaia, ko e foha ʻo Hilikia, ko e tokotaha ʻoe kau taulaʻeiki naʻe nofo ʻi ʻAnatoti ʻi he fonua ʻo Penisimani: \v 2 ‌ʻAia naʻe hoko ki ai ʻae folofola ʻa Sihova ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia, ko e foha ʻo ʻAmoni, ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono hongofulu ma tolu taʻu ʻo ʻene pule. \v 3 Naʻe hoko foki ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi Siuta, ʻo aʻu ki hono fakaʻosi hono hongofulu ma taha taʻu ʻo Setikia ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo aʻu ki hono ʻave fakapōpula ʻa Selūsalema ʻi hono nima māhina. \v 4 Pea naʻe toki hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \q1 \v 5 “Naʻaku ʻilo koe ʻi he teʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatu; \q2 pea naʻaku fakatapui koe, pea tuʻutuʻuni koe, \q2 ko e palōfita ki he ngaahi puleʻanga, ʻi he teʻeki ai te ke haʻu mei he manāva.” \p \v 6 Pea naʻaku toki pehē, “ʻOiauē! ʻE ʻEiki ko Sihova! Vakai, ʻOku ʻikai te u faʻa lea: he ko e tamasiʻi au.” \p \v 7 Ka naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻOua naʻa ke pehē, ko e tamasiʻi koe: ka ke ʻalu kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ou fekau koe ki ai, pea ko ia te u fekau kiate koe ke ke lea ʻaki. \v 8 Pea ʻoua naʻa ke manavahē ki honau mata: he ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻoku ou ʻiate koe, ke fakamoʻui koe.” \p \v 9 Pea naʻe toki mafao mai ʻe Sihova hono nima, ʻo ala ki hoku ngutu. Pea pehē mai ʻe Sihova kiate au, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻeku ngaahi lea ki ho ngutu. \v 10 Vakai, Kuo u foaki kiate koe ʻi he ʻaho ni ʻae mālohi ki he ngaahi kakai, mo e ngaahi puleʻanga, ke taʻaki, mo veteki, ke fakaʻauha, mo lī ki lalo, ke langa hake, mo tō.” \p \v 11 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, “ʻE Selemaia, ko e hā ʻoku ke mamata ki ai?” \p Pea naʻaku pehē, “ʻOku ou mamata ki he vaʻa ʻoe ʻakau ko e ʻalimoni.” \p \v 12 Pea naʻe pehē mai ʻe Sihova kiate au, “Kuo ke mamata totonu: he te u fakavave ʻeku lea ke fakahoko ia.” \p \v 13 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ʻo liunga ua kiate au, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ke mamata ki ai?” Pea naʻaku pehē, “ʻOku ou mamata ki he kulo vela; ʻoku hanga mai hono ngutu mei he tokelau.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻE tupu mei he tokelau ʻae kovi ki he kakai kotoa pē ʻoe fonua. \v 15 He, ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, te u ui ki he faʻahinga kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga ʻi he tokelau; \q1 “pea te nau haʻu, pea te nau taki taha nofo ʻi hono nofoʻanga ʻi he hūʻanga ki he ngaahi matapā ʻo Selūsalema, \q2 pea ki hono ngaahi ʻā kotoa pē ʻo takatakai, pea ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta. \q1 \v 16 Pea te u fakahā ʻeku ngaahi tautea kiate kinautolu, koeʻuhi ko ʻenau angahala kotoa pē, \q2 he kuo nau liʻaki au, \q2 pea tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, \q2 pea tauhi ki he ngaahi ngāue ʻa honau nima. \p \v 17 ¶ “Ko ia ke ke nonoʻo hoʻo noʻotanga vala, pea tuʻu hake, pea lea ʻaki kiate kinautolu ʻaia kotoa pē ʻoku ou fekau kiate koe: pea ʻoua naʻa ke manavahē ki honau mata, telia naʻaku fakamaaʻi koe ʻi honau ʻao. \v 18 He vakai, kuo u ngaohi koe he ʻaho ni ko e kolo kuo teu ki he tau, ko e pou ukamea, ko e ngaahi ʻā palasa, ki he fonua kotoa pē, ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo hono houʻeiki, pea ki hono kau taulaʻeiki, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua. \v 19 Pea te nau tauʻi koe; ka ʻe ʻikai te nau mālohi kiate koe;” he ʻoku pehē mai ʻe Sihova, “ʻOku ou ʻiate koe, ke fakamoʻui koe.” \c 2 \cd \it 1 Ko e fakahā ʻe he ʻOtua ʻene ʻuluaki ʻofa ki he kakai Siu. 9 Pea ko ʻenau fakaholomui lahi, 14 Ko e tupuʻanga ʻo ʻenau tuʻutāmaki meiate kinautolu pe. 20 Ko e angahala ʻa Siuta. 31 Ko e liaki ʻe Sihova ʻenau falalaʻanga.\it* \p \v 1 Pea naʻe toe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “ʻAlu ʻo kalanga ki he telinga ʻo Selūsalema, ʻo pehē, ‘ʻOku pehē mai ʻe Sihova; \q1 “ʻOku ou manatuʻi koe, ko e angalelei naʻe fai kiate koe ʻi hoʻo kei siʻi, \q2 mo e ʻofa naʻe fakahā ʻi hoʻo fakanofo, \q1 ʻi hoʻo muimui kiate au ʻi he toafa, \q2 ʻi he fonua naʻe ʻikai tūtuuʻi. \q1 \v 3 Naʻe fakatapui ʻa ʻIsileli kia Sihova, \q2 ko e ʻuluaki fua ʻo hono tupu: \q1 ʻe halaia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakaʻauha ia;’” \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE hoko ʻae kovi kiate kinautolu.” \q1 \v 4 ‌ʻE fale ʻo Sēkope, pea mo e faʻahinga kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli, mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova. \p \v 5 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, \q1 “Ko e hā ʻae kovi kuo ʻiloʻi ʻe hoʻomou ngaahi tamai ʻiate au, \q2 koeʻuhi kuo nau liʻaki au, \q1 pea muimui ki he meʻa noa pe, \q2 pea kuo nau hoko ʻo vale? \q1 \v 6 Pea naʻe ʻikai te nau pehē, ‘Ko e fē ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻakimautolu mei he fonua ko ʻIsipite, \q2 ʻaia naʻa ne tataki ʻakimautolu ʻi he toafa; \q2 ʻi he fonua lala pea luoluo, \q2 ʻi he fonua mōmoa, mo e malumalu ʻoe mate, \q2 ʻi he fonua kuo ʻikai fononga ki ai ha tangata, \q2 pea ʻoku ʻikai nofo ai ha tangata?’ \q1 \v 7 Pea naʻaku ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua mahu, \q2 ke kai hono fua, mo hono lelei ʻo ia; \q1 ka ʻi hoʻomou hū ki ai, kuo mou fakakoviʻi hoku fonua, \q2 pea ngaohi hoku tofiʻa ko e meʻa fakalielia. \q1 \v 8 Naʻe ʻikai pehē ʻe he kau taulaʻeiki, ‘Ko e fē ʻa Sihova?’ \q2 Pea naʻe ʻikai ʻiloʻi au ʻekinautolu naʻe maheni ai ʻi he fono: \q1 pea naʻe angatuʻu kiate au ʻae kau tauhi foki, \q2 pea naʻe kikite ʻae kau palōfita ʻi he hingoa ʻo Peali, \q2 pea nau muimui ki he ngaahi meʻa taʻeʻaonga.” \q1 \v 9 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova, “Te u toe lea kiate kimoutolu, \q2 pea te u kole ki hoʻomou fānau, pea mo e fānau ʻa hoʻomou fānau. \q1 \v 10 Koeʻuhi, ke mou ʻalu ki he ngaahi motu ʻo Kitimi, ʻo mamata; \q2 pea fekau ki Keta, pea fakakaukau lahi, \q2 pea vakai, pe ʻoku ai ha meʻa pehē. \q1 \v 11 ‌ʻOku ai ha kakai kuo fetongi honau ngaahi ʻotua, \q2 ʻaia naʻe ʻikai ko e ʻotua? \q2 Ka kuo fetongi ʻa hoku kakai honau nāunau ki he meʻa taʻeʻaonga.” \q1 \v 12 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, “ʻE ngaahi langi mou ofo ki he meʻa ni, \q2 pea mou manavahē fakailifia; \q2 pea tetetete lahi ʻaupito, \q1 \v 13 “He kuo fai ʻe hoku kakai ʻae meʻa kovi ʻe ua: \q2 kuo nau liʻaki au ko e matavai moʻui, \q2 pea kuo nau tā kiate kinautolu ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai, ko e ngaahi ʻaiʻanga vai mafōfoa, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ai ha vai. \q1 \v 14 “Ko e tamaioʻeiki ʻa ʻIsileli? \q2 Pe ko e hako ia ʻoe tamaioʻeiki? \q2 Ka ko e hā kuo fakamālohi ai ia? \q1 \v 15 Naʻe ngungulu kiate ia ʻae fanga laione mui, \q2 kuo nau tangi ʻaki ʻae leʻo lahi, \q2 kuo nau fakalala ʻae fonua: kuo tutu hono ngaahi kolo pea ʻoku ʻikai ha kakai. \q2 \v 16 Pea kuo fakavolu foki ho tumuʻaki, ʻe he fānau ʻo Nofi mo Tapanesi. \q1 \v 17 “ʻIkai kuo hoko ʻae meʻa ni kiate koe ʻiate koe pe, \q2 ʻi hoʻo liʻaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻi heʻene tataki koe ʻi he hala? \q1 \v 18 Pea ko eni, ko e hā ʻaʻau te ke ʻalu ai ʻi he hala ki ʻIsipite, ke inu ʻi he ngaahi vai ʻo Sihoa? \q2 Pea ko e hā te ke ʻalu ai koe ʻi he hala ki ʻAsilia, ke inu ʻi he vai ʻoe vaitafe? \q1 \v 19 “ʻE tautea koe ʻe hoʻo angahala ʻaʻau, \q2 pea ʻe valokiʻi koe ʻe hoʻo fakaholomui: \q1 ko ia ke ke ʻilo mo vakai, ko e meʻa kovi mo fakamamahi, \q2 ʻa hoʻo liʻaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua, \q2 pea ʻoku ʻikai te ke manavahē kiate au,” ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 20 “He talu mei muʻa kuo u maumauʻi hoʻo haʻamonga, \q2 pea motuhi ho ngaahi haʻi; \q1 pea naʻa ke pehē, ‘ʻE ʻikai te u fai kovi;’ \q2 ka kuo ke ʻeveʻeva ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, \q2 pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē ʻo fai angahala. \q1 \v 21 Ka naʻaku tō koe, ko e vaine lelei, \q2 ko e tenga lelei ʻaupito: \q2 pea ʻoku fēfē ai haʻo liliu ko e ʻakau kovi, ko e vaine kehe kiate au?” \q1 \v 22 He ʻoku pehē mai ʻe he ʻEiki ko Sihova, “Kapau te ke fufulu koe ʻaki ʻae naita, \q2 pea toʻo kiate koe ʻae koa lahi, \q2 ka ʻoku kei ʻilonga ʻa hoʻo hia ʻi hoku ʻao. \q1 \v 23 “ʻE fēfē koā ʻa hoʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai te u ʻuli, \q2 ʻoku ʻikai te u muimui kia Peali’? \q1 Vakai ki hoʻo ʻulungāanga ʻi he teleʻa, \q2 ke ke ʻilo ʻaia kuo ke fai: \q1 ko e kāmeli veʻe vave koe, ʻoku feʻaluʻaki ʻi hono ngaahi hala; \v 24 Ko e ʻasi hehengi ʻoku maheni ai mo e toafa, ʻaia ʻoku ne folohifo ʻae matangi ʻi heʻene holi; \q2 pea ʻi heʻene pehē ko hai ʻoku faʻa fakafoki ia? \q2 ʻE ʻikai kumi fakafiuʻi ia ʻe ha taha; ka te nau ʻilo ia ʻi hono māhina. \q1 \v 25 “Taʻofi ho vaʻe mei he taʻetopuvaʻe, \q2 pea mo ho kia mei he fieinu: \q1 ka naʻa ke pehē, ‘ʻOku ʻikai ha ʻamanaki:’ \q2 ʻoku ʻikai; he kuo u ʻofa ki he kau muli, \q2 pea te u muimui pe kiate kinautolu.’ \q1 \v 26 Hangē ʻoku mā ʻae kaihaʻa ʻi hono ʻiloʻi ia, \q2 ʻoku pehē ʻae mā ʻae fale ʻo ʻIsileli; \q2 ko kinautolu, mo honau ngaahi tuʻi, mo honau houʻeiki, mo honau kau taulaʻeiki, mo honau kau palōfita. \q1 \v 27 Ko kinautolu ʻoku pehē ki he ʻakau, ‘Ko ʻeku tamai koe;’ \q2 pea ki he maka, ‘Naʻa ke fāʻeleʻi au:’ \q1 he kuo nau fulituʻa kiate au, \q2 pea ʻoku ʻikai hanga mai honau mata: \q2 ka ʻi he ʻaho ʻo ʻenau mamahi te nau lea, ʻo pehē mai, ‘Tuʻu hake, ʻo fakamoʻui ʻakimoutolu.’ \q1 \v 28 “Kā ko e fē ho ngaahi ʻotua kuo ke ngaohi moʻou? \q2 Ke tuʻu hake ʻakinautolu, kapau te nau faʻa fakamoʻui koe ʻi he ʻaho ʻoe mamahi: \q2 he ʻoku hangē ko hono lahi ʻo hoʻo ngaahi kolo, ʻE Siuta, ʻoku pehē hono tokolahi ʻo ho ngaahi ʻotua. \q1 \v 29 “Ko e hā te mou tukuakiʻi ai au? \q2 ʻOku pehē ʻe Sihova, “Kuo angatuʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē.” \q1 \v 30 “Kuo taʻeʻaonga ʻeku taaʻi hoʻomou fānau; \q2 he ʻoku ʻikai te nau poto ai: \q1 kuo fakaʻauha homou kau palōfita, ʻaki hoʻomou heletā ʻamoutolu, \q2 ʻo hangē ko e laione fakaʻauha. \q1 \v 31 ‌ʻAe toʻutangata, mou tokanga ki he folofola ʻa Sihova. \q2 He naʻaku hoko ko e toafa ki ʻIsileli? \q2 Pe ko e fonua fakapoʻuli? \q1 Pea ko e hā ʻoku pehē ai ʻa hoku kakai, ‘Ko e houʻeiki ʻakimautolu; \q2 pea ʻe ʻikai te mau toe haʻu kiate koe?’ \q1 \v 32 “ʻE faʻa fakangaloʻi ʻe he tāupoʻou ʻa ʻene teunga, \q2 pe ko e taʻahine taʻane ʻa ʻene teuteu? \q2 Kā kuo fakangalongaloʻi au ʻe hoku kakai ʻi he ngaahi ʻaho taʻefaʻalaua. \q1 \v 33 Ko e hā ʻoku ke teuteu ai ho hala ke kumi ʻae ʻofa? \q2 Ko ia kuo ke akonaki ʻaki ho ngaahi hala ki he kau angahala foki. \q1 \v 34 Kuo ʻiloʻi foki ʻae toto ʻoe ngaahi laumālie taʻehalaia ʻi he kapa ʻo ho kofu: \q2 ʻoku ʻikai te u ʻilo ia ʻi he kumi lahi, \q2 ka ʻoku fakahāhā pe ia ʻiate kinautolu ni kotoa pē. \q1 \v 35 “Ka ʻoku ke pehē ʻe koe, ‘ʻOku ou taʻehalaia, \q2 pea ko ia ʻe fakaafe ʻa hono houhau ʻiate au.’ \q1 “Vakai, te u fakamaauʻi koe, \q2 koeʻuhi ʻoku ke pehē, ‘Naʻe ʻikai te ke fai kovi.’ \q1 \v 36 Ko e hā ʻoku ke ʻalu fano ai pe ke fetongi ho hala? \q2 Te ke mā foki ki ʻIsipite, \q2 ʻo hangē ko hoʻo mā ki ʻAsilia. \q1 \v 37 ‌ʻIo, te ke ʻalu meiate ia, kuo ʻai ho nima ki ho ʻulu: \q2 he kuo liʻaki ʻe Sihova ho ngaahi falalaʻanga, \q2 pea ʻe ʻikai te ke monūʻia ai.” \c 3 \cd \it 1 Ko e angahala lahi ʻa Siuta, mo e ʻaloʻofa lahi ʻae ʻOtua. 6 ʻOku kovi lahi ʻa Siuta ʻia ʻIsileli. 12 Ko e ngaahi talaʻofa ʻae ongoongolelei ki he fakatomala 20 Ko e valoki ki ʻIsileli, pea kuo ʻai ia ʻe he ʻOtua, pea ʻoku nau vete ʻenau ngaahi hia.\it* \p \v 1 “ʻOku nau pehē, ‘Kapau ʻe tukuange ʻe ha tangata ʻa hono uaifi, pea te ne ʻalu ʻiate ia, pea mali mo e tangata kehe, te ne toe haʻu kiate ia?’ ʻIkai ʻoku ʻuli lahi ai ʻae fonua ko ia? Ka kuo ke fai angahala mo e mamana tokolahi: ka ʻoku kei pehē, ʻe Sihova, Tafoki mai kiate au. \p \v 2 “Hanga hake ho mata ki he ngaahi potu māʻolunga, pea vakai ha potu naʻe ʻikai te ke angahala ai. Kuo ke tatali kiate kinautolu ʻi he ngaahi hala, ʻo hangē ko e ʻAlepea ʻi he toafa; kuo ke fakaʻuliʻi ʻae fonua ʻi hoʻo angahala, mo hoʻo fai kovi. \v 3 Ko ia kuo taʻofi ai ʻae ʻuha tuʻu mo tō, pea naʻe ʻikai ai ʻae ʻuha mui; kuo ke maʻu ʻae foʻi laʻē ʻoe fefine angahala, pea ko ia ʻoku ʻikai te ke mā ai. \v 4 ‌ʻE ʻikai te ke tangi pehē mai kiate au ʻo fai mei he ʻaho ni, ‘Ko ʻeku tamai koe, ko hoku fakahinohino ʻi heʻeku siʻi?’ \v 5 “‘Pea ʻe maʻu ʻa hono houhau ʻo taʻengata?’ Te ne kuku maʻu ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga? Vakai, kuo ke lea mo fai ʻae ngaahi meʻa kovi ʻo hangē ko hoʻo faʻa fai.” \p \v 6 ¶ Pea naʻe pehē foki ʻe Sihova kiate au ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia ko e tuʻi, “Kuo ke mamata ʻaia kuo fai ʻe ʻIsileli fakaholomui? kuo ne ʻalu hake ki he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, pea fai angahala, ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē. \v 7 Pea hili ʻene fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, naʻaku pehē, ‘Ke ke tafoki kiate au.’ Ka naʻe ʻikai te ne tafoki. Pea naʻe mamata ki ai ʻa hono tokoua kākā ko Siuta. \v 8 Pe ne u mamata, ʻi heʻeku tukuange ʻa ʻIsileli fakaholomui pea u ʻatu kiate ia ʻae tohi fakamavae, ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi fai hala, ka naʻe ʻikai ke manavahē ai ʻa hono tokoua kākā ko Siuta, ka naʻa ne toe ʻalu mo ia ʻo fai angahala foki. \v 9 Pea ko e meʻa ʻi he ongoongo ʻo ʻene feʻauaki naʻe ʻuliʻi ai ʻae fonua, ʻo ne fai angahala mo e ngaahi maka, pea mo e ngaahi ʻakau. \v 10 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai ʻaupito tafoki kiate au ʻaki hono loto kotoa ʻa hono tokoua kākā ko Siuta, ka naʻa ne kākā ai pe.” \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Ko ʻIsileli fakaholomui kuo ne fakatonuhia ʻe ia ia ʻo lahi hake ʻia Siuta kākā.” \p \v 12 ¶ ʻAlu ʻo fakahā ʻae ngaahi lea ni ki he potu tokelau, ʻo pehē, ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Tafoki mai, ʻa koe ko ʻIsileli fakaholomui; pea te u fakaafe ʻeku houhau meiate kimoutolu:’ he, ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘ʻOku ou ʻaloʻofa, pea ʻe ʻikai te u fakatolonga taʻengata hoku houhau. \v 13 Ke vete pe hoʻo hia, ʻaia kuo ke fai kia Sihova ko ho ʻOtua, pea mo e fakaʻuli ʻa hoʻo ʻulungāanga mo e kau muli ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē,’ pea ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai te mou talangofua ki hoku leʻo.” \v 14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE fānau fakaholomui tafoki mai; he kuo u fakamaau mo kimoutolu: pea te u toʻo ʻakimoutolu ko e taki tokotaha ʻi ha kolo, pea mo e toko ua ʻi ha faʻahinga, pea te u ʻomi ʻakimoutolu ki Saione. \v 15 Pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae kau tauhi ʻo hangē ko hoku loto, pea te nau fafanga ʻaki ʻakimoutolu ʻae poto mo e ʻilo. \v 16 Pea ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻoka mou ka tupu ʻo tokolahi ʻi he fonua,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻikai te nau toe pehē, ‘Ko e puha ʻoe fuakava ʻo Sihova;’ pea ʻe ʻikai hoko ia ki honau loto: pea ʻe ʻikai te nau manatu ki ai pe ʻaʻahi ki ai; pea ʻe ʻikai toe ngaohi ia. \v 17 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia te nau ui ʻa Selūsalema ‘Ko e ʻafioʻanga ʻo Sihova;’ pea ʻe fakataha ʻae kakai kotoa pē ki ai, ki Selūsalema, ki he huafa ʻo Sihova: pea ʻe ʻikai te nau toe muimui ki he fakakaukau kovi ʻa honau loto. \v 18 ‌ʻE haʻu ʻae fale ʻo Siuta ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻo ʻaʻeva mo e fale ʻo ʻIsileli, pea te na omi fakataha mei he fonua ʻi he tokelau ki he fonua ʻaia kuo u foaki ko e tofiʻa ki hoʻomou ngaahi tamai. \p \v 19 “Pea naʻaku pehē, ‘ʻE fēfē ʻeku fakataha koe mo e fonua, pea foaki kiate koe ʻae fonua lelei, mo e tofiʻa lelei ʻoe kakai tokolahi?’ Pea naʻaku pehē, Ke ke ui au, “Ko hoʻo Tamai;” pea ʻe ʻikai te ke tafoki meiate au.” \p \v 20 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE fale ʻo ʻIsileli, ko e moʻoni kuo mou fai kākā kiate au, ʻo hangē ko e fefine kākā kuo liʻaki hono husepāniti.” \v 21 Naʻe ongoʻi ʻae leʻo ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ko e tangi mo e tangilāulau ʻae fānau ʻa ʻIsileli: he kuo nau fakakoviʻi honau hala, pea kuo nau fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko honau ʻOtua. \v 22 ‌ʻAe fānau fakaholomui, mou tafoki, pea te u fakamoʻui hoʻomou fakaholomui. \p “Vakai, ʻoku mau haʻu kiate koe; he ko koe ko Sihova ko homau ʻOtua. \v 23 “Ko e moʻoni ʻoku taʻeʻaonga \add ke ʻamanaki ʻae fakamoʻui \add*mei he ngaahi potu māʻolunga, pea mei he ngaahi moʻunga: ko e moʻoni ʻoku ʻia Sihova ko hotau ʻOtua ʻae fakamoʻui ʻo ʻIsileli. \v 24 He kuo fakaʻauha ʻi he tamapua fakamā ʻae ngāue ʻa ʻetau ngaahi tamai talu ʻemau tupu; ko ʻenau fanga sipi mo e fanga manu, ko honau ngaahi foha, pea mo e ʻofefine. \v 25 ‌ʻOku tau tokoto ʻi he mā, pea ʻoku ʻufiʻufi ʻakitautolu ʻe he fakamā: koeʻuhi kuo tau fai kovi kia Sihova ko hotau ʻOtua, ko kitautolu mo ʻetau ngaahi tamai, talu ʻetau kei siʻi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea naʻe ʻikai te tau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.” \c 4 \cd \it 1 ʻOku ui ʻaki ʻe he ʻOtua kia ʻIsileli ʻa ʻene ngaahi talaʻofa. 3 ʻOku ako ʻaki ʻae ngaahi meʻa tautea ki Siuta ke fakatomala. 19 Ko e mamahi lahi koeʻuhi ko e ngaahi tuʻutāmaki ʻo Siuta.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, “Kapau te ke tafoki ʻE ʻIsileli, tafoki kiate au; pea kapau te ke tukuange ʻa hoʻo ngaahi meʻa fakalielia ʻi hoku ʻao, ʻe ʻikai ʻave koe. \v 2 Pea te ke fuakava, ‘ʻOku moʻui ʻa Sihova’ ʻi he moʻoni, mo e fakamaau, pea ʻi he angatonu; pea ʻoku meiate ia ʻae fakamonūʻia ʻae ngaahi puleʻanga pea te nau vikiviki ʻiate ia.” \p \v 3 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ki he kau tangata ʻo Siuta, mo Selūsalema, “Mou fakamolū ʻae kelekele foʻou, pea ʻoua naʻa tūtuuʻi ʻi he ngaahi ʻakau talatala. \v 4 ‌ʻAe kau tangata ʻo Siuta mo e kakai ʻo Selūsalema, mou kamu homou loto kia Sihova, pea toʻo ʻae ʻufiʻufi ʻo homou loto, telia naʻa ʻalu atu ʻeku houhau ʻo hangē ko e afi, pea ʻe vela ia ʻo ʻikai faʻa tāmateʻi, koeʻuhi ko e kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga.” \v 5 Mou fakahā ʻi Siuta, pea fakaʻilo ʻi Selūsalema; ʻo pehē,‘ Mou ifi ʻae meʻalea ʻi he fonua:’ fakahā, ʻi he potu kotoa pē, ʻo pehē, ‘Tau fakataha ʻakitautolu, pea ʻalu ki he ngaahi kolo kuo langa.’ \v 6 Fokotuʻu ʻae fuka ke hanga ki Saione: mou ʻalu, ʻoua ʻe tatali: he te u ʻomi ʻae kovi mei he tokelau, ʻio, ko e fakaʻauha lahi. \p \v 7 Kuo haʻu ʻae laione mei he fihi ʻoe vao, pea ʻoku haʻu ʻi hono hala ʻaia ʻe fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga; kuo ʻalu atu ia mei hono potu ke fakaʻauha ʻae fonua: pea ʻe lala ʻae ngaahi kolo, ʻo ʻikai ha kakai. \v 8 Koeʻuhi ko e meʻa ni, nonoʻo ʻaki ʻakimoutolu ʻae vala tauangaʻa, pea mamahi mo tangi: he ʻoku teʻeki ai foki meiate kitautolu ʻae houhau kakaha ʻo Sihova. \v 9 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻe vaivai ʻae loto ʻoe tuʻi, pea mo e loto ʻoe houʻeiki; pea ʻe ofo ʻae kau taulaʻeiki, pea ʻe fakatumutumu ʻae kau palōfita.” \p \v 10 Pea naʻaku toki pehē ai, “ʻOiauē, ʻE ʻEiki Sihova! Ko e moʻoni kuo ke tukuange ʻae kakai ni mo Selūsalema ki he kākā, ʻo pehē, ‘Te mou maʻu ʻae fiemālie;’ kae ʻosi kuo hoko ʻae heletā ki he laumālie.” \p \v 11 Pea ʻe lea ki he kakai ni mo Selūsalema ʻi he ngaahi ʻaho ko ia; ʻo pehē, “ʻOku haʻu ʻae matangi vela mei he ngaahi potu māʻolunga ʻi he toafa ki he ʻofefine ʻo hoku kakai, ka ʻoku ʻikai ke tatafi pe fakamaʻa. \v 12 ‌ʻE haʻu ʻae matangi lahi mei he ngaahi potu ko ia kiate au; pea te u fakamaau ni ʻakinautolu foki. \p \v 13 Vakai, te ne haʻu ʻo hangē ko e ngaahi ʻao, pea ko ʻene ngaahi saliote ʻo hangē ko e ʻahiohio: ʻoku veʻe vave hake ʻene fanga hoosi ʻi he puna ʻae ʻikale. ʻOku tau malaʻia! He kuo fakaʻauha ʻakitautolu. \v 14 ‌ʻE Selūsalema, ke ke fakamaʻa ho loto mei he angahala, koeʻuhi ke ke moʻui. ʻE fēfē hono fuoloa ʻae nofo ʻa hoʻo ngaahi mahalo kovi ʻiate koe? \v 15 He ʻoku ongoʻi ʻae leʻo mei Tani, pea ʻoku fakahā ʻae meʻa fakamamahi mei he moʻunga ʻo ʻIfalemi. \v 16 “Vakai, mou tala ki he ngaahi kakai; fakahā ki Selūsalema, ‘Kuo haʻu ʻae kau leʻo mei he potu mamaʻo, pea te nau kalanga ki he ngaahi kolo ʻo Siuta.’” \v 17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOku nau takatakai ia ʻo hangē ko e kau tauhi ngoue koeʻuhi kuo ne angatuʻu kiate au. \v 18 Kuo hoko ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe ko e meʻa ʻi hoʻo anga mo hoʻo ngaahi faianga; ko eni hoʻo mamahi ʻoku kakaha ia, koeʻuhi ʻoku ʻasi ia ki ho loto.” \p \v 19 ¶ ʻA hoku fatu, ʻa hoku fatu! ʻOku ou mamahi ʻo aʻu ki hoku loto: ʻoku ueʻi hoku loto ʻiate au; ʻoku ʻikai te u faʻa fakalongo pe, koeʻuhi kuo u fanongo ki he meʻalea, kuo fanongo ʻa hoku laumālie ki he teu tau. \v 20 Kuo hoko ʻae fakaʻauha ki he fakaʻauha, he kuo lala ʻae fonua kotoa pē; kuo maumauʻi fakafokifā ʻa hoku fale fehikitaki; pea mo hoku ngaahi puipui. \v 21 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku mamata ki he fuka, pea fanongo ki he leʻo ʻoe meʻalea? \p \v 22 “He ʻoku vale ʻa hoku kakai, ʻoku teʻeki ai te nau ʻilo au: ko e fānau faha ʻakinautolu ʻoku ʻikai hanau poto; ʻoku nau poto ki he fai kovi, ka ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻae ʻiloʻi ki he fai lelei.” \v 23 Pea naʻaku mamata ki he fonua, pea vakai, kuo maveuveu mo ngeʻesi pe ia; pea ki he ngaahi langi foki, pea naʻe ʻikai ha maama. \v 24 Ne u mamata ki he ngaahi moʻunga, pea vakai, kuo nau tetetete, pea naʻe ueʻi ʻae ngaahi tafungofunga kotoa pē, ʻo hangē ko e meʻa maʻamaʻa. \v 25 Naʻaku mamata, pea vakai, naʻe ʻikai ha tangata, pea kuo mole kotoa pē ʻae fanga manupuna ʻoe langi. \v 26 Ne u mamata, pea vakai, kuo toafa ʻae potu fua lelei, pea kuo maumauʻi hifo ʻae ngaahi kolo kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi hono houhau kakaha. \v 27 He kuo pehē ʻe Sihova, “ʻE lala ʻae fonua kotoa pē; ka ʻe ʻikai te u fakaʻosi ʻaupito. \v 28 ‌ʻE mamahi ʻa māmani koeʻuhi ko e meʻa ni, pea ʻe ʻuliʻuli ai ʻae ngaahi langi ʻi ʻolunga: koeʻuhi kuo u lea ʻaki ia, pea ʻe ʻikai te u fakatomala; kuo u tuʻutuʻuni ia, pea ʻe ʻikai te u tafoki mei ai.” \p \v 29 ‌ʻE hola ʻae kolo kotoa pē koeʻuhi ko e patū ʻae kau tangata heka hoosi, mo e kau tangata fakakaufana; te nau ʻalu ki he vao fihi pea kaka ki he ngaahi maka: pea ʻe liʻaki ʻae kolo kotoa pē, pea ʻe ʻikai nofo ha tangata ʻi ai. \v 30 Pea ʻoka maumauʻi koe, ko e hā te ke fai? Kapau te ke fakakofuʻaki koe ʻae kulokula, pea kapau te ke teuteu ʻaki koe ʻae ngaahi meʻa teunga, pea kapau te ke loa ho mata ʻaki ʻae vali, ʻoku taʻeʻaonga ho fakahoihoifua koe; ʻe fehiʻa kiate koe ʻakinautolu naʻe ʻofa, pea te nau kumi hoʻo moʻui. \v 31 He kuo u fanongo ki he leʻo ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā, pea mo e mamahi ʻo hangē ko ia kuo ne fāʻeleʻi ʻene ʻuluaki tama, ko e leʻo ʻoe ʻofefine ʻo Saione, ʻaia ʻoku toʻe pea mafao hono nima, ʻo pehē, “ʻOiauē au! He ʻoku vaivai hoku laumālie koeʻuhi ko e kau fakapō.” \c 5 \cd \it 1 Ko e tautea mei he ʻOtua ki he kakai Siu, koeʻuhi ko ʻenau angatuʻu, 7 Mo ʻenau feʻauaki, 10 Mo ʻenau taʻelotu, 19 Mo ʻenau fehiʻa ki he ʻOtua, 25 Mo ʻenau nofo kovi ʻi he fonua, 30 Mo ʻenau fakakoviʻi ʻae siasi.\it* \p \v 1 “Mou felele aki ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema, pea mamata, mo ʻilo, pea kumi ʻi hono ngaahi potu laulahi, kapau te mou faʻa ʻiloʻi ha tangata, pea kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku fakamaau totonu, ʻaia ʻoku kumi ki he moʻoni pea te u fakamolemole ia. \v 2 Pea kapau ʻoku nau pehē, ‘ʻOku moʻui ʻa Sihova;’ ko e moʻoni ʻoku nau fuakava kākā pe. \p \v 3 ‌ʻE Sihova, ʻikai ʻoku hanga ki he moʻoni ʻa ho fofonga? Kuo ke taaʻi ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te nau mamahi; kuo ke fakaʻauha ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te nau tokanga ki he tautea: kuo nau fakafefeka hake honau mata ʻi ha maka; ʻoku ʻikai te nau fie tafoki. \p \v 4 Ko ia naʻaku pehē, “Ko e moʻoni ʻoku nau masiva: ʻoku nau vale: he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻae hala ʻo Sihova, pea mo e fakamaau ʻa honau ʻOtua. \v 5 Te u ʻalu ki he kau tangata poto, pea te u lea kiate kinautolu; he kuo nau ʻilo ʻae hala ʻo Sihova, pea mo e fakamaau ʻa honau ʻOtua;” ka ko kinautolu ni kuo nau maumauʻi ʻaupito ʻae haʻamonga, pea motuhi ʻae ngaahi haʻi. \v 6 Ko ia ʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻe he laione mei he vao, pea ʻe maumauʻi ʻakinautolu ʻe he ulofi ʻoe efiafi, pea ʻe leʻo ki honau ngaahi kolo ʻe he lēpati: ko ia kotoa pē ʻe ʻalu atu ʻi ai ʻe haehae ke iiki; koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahala ʻoku lahi, pea ʻoku tupu ʻenau ngaahi fakaholomui. \p \v 7 ¶ “ʻE fēfē ʻeku fakamolemole koe koeʻuhi ko e meʻa ni? Kuo liʻaki au ʻe hoʻo fānau, pea fuakava ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai ko e ngaahi ʻotua: hili ʻeku fafanga ʻakinautolu ke mākona, naʻa nau fai angahala, pea nau fakataha ʻo tokolahi ʻi he ngaahi fale ʻoe kau faʻa feʻauaki. \v 8 Pea naʻa nau hangē ko e fanga hoosi tau kuo fafanga ʻi he pongipongi: pea naʻa nau taki taha holi ki he uaifi ʻo hono kaungāʻapi.” \v 9 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai te u tautea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni? Pea ʻikai ʻe totongi ʻe hoku laumālie ki he puleʻanga pehē? \p \v 10 ¶ “Mou ʻalu hake ki hono ngaahi ʻā, pea fakaʻauha; kaeʻoua naʻa fakaʻosi ʻaupito; ʻave ʻa hono ngaahi vaʻa; he ʻoku ʻikai ʻo Sihova ʻakinautolu.” \v 11 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kuo fai kākā ʻaupito kiate au ʻe he fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta.” \p \v 12 Kuo nau fakafisingaʻi ʻa Sihova, ʻonau pehē, “ʻOku ʻikai ko ia ia; ʻe ʻikai hoko ha kovi kiate kitautolu pea ʻe ʻikai te tau mamata ki he heletā pe ha honge. \v 13 Pea ʻe hoko ʻae kau palōfita ʻo hangē ko e matangi, pea ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ha lea: ʻe hoko ʻo pehē kiate kinautolu.” \p \v 14 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “Koeʻuhi kuo mou lea ʻaki ʻae lea ni, vakai, te u ngaohi ʻeku ngaahi lea ke hangē ko e afi ʻi ho ngutu, pea ko e kakai ni ke hangē ko e ʻakau, pea te ne fakaʻauha ʻakinautolu.” \v 15 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, Te u ʻomi ha kakai mei he mamaʻo kiate kimoutolu, ʻE fale ʻo ʻIsileli, ko e kakai mālohi, ko e kakai muʻa pe, ko e kakai ʻe ʻikai te ke poto ʻi heʻenau lea, pe ʻiloʻi ʻaia ʻoku nau lea ʻaki. \v 16 ‌ʻOku tatau honau hōfangahau mo e fonualoto kuo matangaki, ko e kau tangata mālohi ʻakinautolu kotoa pē. \v 17 Pea te nau kai ʻo ʻosi ʻa homou taʻu, pea mo hoʻomou mā, ʻaia ʻoku totonu ke kai ʻe ho ngaahi foha mo ho ngaahi ʻofefine: te nau kai ke ʻosi hoʻo fanga sipi mo hoʻo fanga manu: te nau kai ke ʻosi hoʻo ngaahi vaine mo e ngaahi ʻakau ko e fiki: te nau fakamasiva ʻaki ʻae heletā ʻa ho ngaahi kolo mālohi, ʻaia naʻa ke falala ki ai.” \p \v 18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ka ʻe ʻikai te u fakaʻosi ʻaupito ʻakimoutolu, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia. \v 19 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka mou ka pehē, ‘Ko e hā ʻoku fai ai ʻe Sihova ko hotau ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kitautolu?’ Pea te ke toki lea pehē kiate kinautolu, ‘ʻO hangē kuo mou liʻaki au, pea tauhi ki he ngaahi ʻotua kehe ʻo homou fonua, ʻe pehē hoʻomou tauhi ki he kakai muli ʻi he fonua ʻoku ʻikai ʻomoutolu.’ \p \v 20 “Fakahā ʻae meʻa ni ʻi he fale ʻo Sēkope, pea fakahā ia ʻia Siuta, ʻo pehē, \v 21 ‘Fanongo, ki he meʻa ni, ʻae kakai vale, pea taʻeloto; ʻakimoutolu ʻoku mata, ka ʻoku ʻikai mamata; ʻakimoutolu ʻoku telinga ka ʻoku ʻikai ongoʻi.’ \v 22 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ‘ʻIkai te mou manavahē kiate au? ʻE ʻikai te mou tetetete ʻi hoku ʻao? Kuo u ʻai ʻae ʻoneʻone ko e fakangatangata ʻoe tahi ʻi he fono taʻengata, ʻaia ʻe ʻikai te ne faʻa laka ai; kapau ʻe hake hono ngaahi peau, ʻe ʻikai te nau mālohi; kapau te nau ʻuʻulu, ka ʻe ʻikai te nau faʻa laka ai.’ \p \v 23 “Ka ʻoku maʻu ʻe he kakai ni ʻae loto tafoki mo angatuʻu; kuo nau tafoki pea ʻalu. \v 24 Pea naʻe ʻikai te nau pehē ʻi honau loto, ‘Ko eni, ke tau manavahē kia Sihova ko hotau ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki kiate kitautolu ʻae ʻuha muʻa mo e ʻuha mui, ʻi hono ʻaho totonu: pea kuo ne tauhi maʻatautolu ʻae ngaahi uike tuʻutuʻuni ki he ututaʻu.’ \p \v 25 “Kuo fakaafe ʻae ngaahi meʻa ni meiate kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi angahala, pea kuo taʻofi ʻae ngaahi meʻa lelei meiate kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi hia. \v 26 He ʻoku ai ʻae kau angakovi ʻi hoku kakai: ʻoku nau toitoi, ʻo hangē ko ia ʻoku tautau ʻae ngaahi hele; ʻoku nau ʻai ʻae tauhele, ke nau moʻua ai ʻae kau tangata. \v 27 Pea ʻoku pito honau ngaahi fale ʻi he kākā, ʻo hangē ʻoku pito ʻae finaki ʻi he ngaahi manupuna: ko ia kuo nau hoko ai ke lahi, pea maʻu meʻa. \v 28 Kuo nau hoko ke sino, pea ngingila; ʻio, kuo nau kovi lahi hake ʻi he kau angahala: ʻoku ʻikai te nau fakamaau ʻae meʻa, ko e meʻa ʻae tamai mate; pea ʻoku ʻikai te nau fakamaau ʻae meʻa totonu ʻae masiva, ka ʻoku nau monūʻia.” \p \v 29 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “ʻIkai te u tautea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni?” \p \v 30 ¶ Kuo fai ha meʻa fakaofo mo fakailifia ʻi he fonua. \v 31 ‌ʻOku kikite kākā ʻae kau palōfita, pea ʻoku kau taha mo kinautolu ʻae kau taulaʻeiki; pea ʻoku loto ʻa hoku kakai ke pehē pe ia: pea ko e hā te mou fai ʻi hono ikuʻanga? \c 6 \cd \it 1 Ko e fekau ʻae ngaahi fili ki Siuta. 6 Ko e fekau ʻae ʻOtua ke nau ngāue koeʻuhi ko ʻenau angahala. 9 Ko e mamahi ʻae palōfita koeʻuhi ko e ngaahi tautea mei he ʻOtua, ko e meʻa ʻi heʻenau angahala. 18 Ko e fakahā ʻae houhau ʻoe ʻOtua. 26 Ko e ui ki he kakai ke nau mamahi koeʻuhi ko e tautea ki heʻenau ngaahi angahala.\it* \p \v 1 “ʻAe fānau ʻa Penisimani mou fakataha ʻakimoutolu pea hola atu mei Selūsalema, pea ifi ʻae meʻalea ʻi Tikoa, pea fokotuʻu ʻae fakaʻilonga afi ʻi Pete-Hakilime; he ʻoku hā mai ʻae kovi mei he tokelau, pea mo e fakaʻauha lahi. \v 2 Kuo u fakatatau ʻae ʻofefine ʻo Saione ki he fefine hoihoifua mo angalelei. \v 3 ‌ʻE haʻu kiate ia ʻae kau tauhi mo ʻenau fanga sipi; pea te nau fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitaki ʻo takatakai kiate ia; pea te nau taki taha kai ʻi hono potu ʻoʻona. \p \v 4 “Mou teuteu kiate ia; tuʻu hake pea ke tau ʻalu hake ʻi he hoʻatāmālie. ʻOiauē ʻakitautolu! He kuo ʻalu ʻae ʻaho, pea kuo mafola atu ʻae malumalu ʻoe efiafi. \v 5 Tuʻu hake, pea tau ʻalu atu ʻi he poʻuli, pea fakaʻauha hono ngaahi fale fakaʻeiʻeiki.” \p \v 6 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Tā hifo hono ngaahi ʻakau, pea fai ha tanu puke ki Selūsalema; ko e kolo eni ke kapa; kuo pito ia ʻi loto ʻi he fakamālohi. \v 7 ‌ʻO hangē ʻoku puna ʻae vai mei he matavai, ʻoku pehē ʻae hā mai ʻae angahala meiate ia; ʻoku ongoʻi ʻiate ia ʻae fakamālohi pea mo e maumauʻi; ʻoku ʻi hoku ʻao maʻuaipē ʻae mamahi mo e ngaahi lavea. \v 8 ‌ʻE Selūsalema, ke akonekina koe, telia naʻa ʻalu ʻiate koe ʻa hoku laumālie; telia naʻa ngaohi koe ke tala, ko e fonua taʻehanokakai.” \p \v 9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Te nau tānaki hono toe ʻo ʻIsileli ʻo hangē ko e vaine: pea ʻe toe ai ho nima ki he ngaahi vaʻa ʻo hangē ko e tangata ʻoku toli ʻae fua ʻoe vaine.” \p \v 10 Te u lea mo valoki kia hai, koeʻuhi ke nau fanongo? Vakai, kuo tāpuni honau telinga, pea ʻoku ʻikai te nau faʻa ongoʻi; vakai, ko e meʻa manuki kiate kinautolu ʻae folofola ʻa Sihova; ʻoku ʻikai te nau fiefia ki ai. \v 11 Ko ia kuo u fonu ʻi he houhau ʻo Sihova; ʻoku ou fiu ʻi he taʻofi: \q1 “Te u lilingi atu ia, ki he fānau ʻoku ʻi he hala; \q2 pea ki he fakataha ʻae kau talavou, \q1 ʻio, ʻe ʻave ʻae tangata mo hono uaifi, \q2 ʻae motuʻa pea mo ia ʻoku lahi hono ngaahi ʻaho. \p \v 12 ¶ “Pea ʻe maʻu ʻe he kakai kehe honau ngaahi fale, \q2 mo e ngaahi ngoue, fakataha mo honau ngaahi uaifi: \q1 he te u mafao atu hoku nima ki he kakai ʻoe fonua, ʻoku pehē ʻe Sihova.’ \q1 \v 13 “He ʻoku nau taki taha manumanu mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi; \q2 pea taki taha fai kākā mei he palōfita, ʻio, ʻo aʻu ki he taulaʻeiki. \q1 \v 14 Kuo nau fakamoʻui kākā foki ʻae lavea ʻoe ʻofefine ʻo hoku kakai, ʻonau pehē, ‘Fiemālie, fiemālie;’ ka ʻoku ʻikai ha fiemālie. \q1 \v 15 He naʻa nau mā ʻi heʻenau fai meʻa fakalielia? \q2 Naʻe ʻikai, naʻe ʻikai ʻaupito te nau mā, pea naʻe ʻikai te nau fekulaʻi ʻi he mā; \q1 ko ia te nau hinga mo kinautolu ʻoku hinga: \q2 ʻo kau ka ʻaʻahi kiate kinautolu ʻe lī ki lalo ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova. \p \v 16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Mou tuʻu ʻi he ngaahi hala, ʻo mamata, pea fehuʻi ki he ngaahi motuʻa hala, ‘Ko e fē ʻae hala lelei?’ Pea mou ʻaʻeva ʻi ai, pea te mou ʻilo ʻae fiemālie ki homou laumālie. Ka naʻa nau pehē, ‘ʻE ʻikai te mau ʻeveʻeva ai.’ \v 17 Pea naʻaku fakanofo kiate kimoutolu foki ʻae kau tangata leʻo, ʻo pehē, ‘Fanongo ki he leʻo ʻoe meʻalea.’ Ka naʻa nau pehē, ‘ʻE ʻikai te mau fanongo.’ \p \v 18 ¶ “Ko ia mou fanongo, ʻae ngaahi puleʻanga, pea ʻilo ʻe he fakataha ʻoe kakai, ʻae meʻa ʻaia ʻoku ʻiate kinautolu. \v 19 Fanongo, ʻe māmani: vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he kakai ni, ko e fua ʻo ʻenau ngaahi mahalo, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fanongo ki heʻeku ngaahi lea, pe ki heʻeku fono, ka kuo nau liʻaki ia. \v 20 He ko e hā hono ʻaonga ke ʻomi ʻae meʻa namu kakala kiate au mei Sipa, pea mo e tō huʻamelie mei he potu mamaʻo? ʻoku ʻikai lelei kiate au homou ngaahi feilaulau tutu, pea ʻoku ʻikai huʻamelie kiate au homou ngaahi feilaulau.” \p \v 21 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u ʻai ʻae ngaahi tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻoe kakai ni, pea ʻe tūkia fakataha ai ʻae ngaahi tamai pea mo e ngaahi foha; pea ʻe malaʻia ʻae kaungāʻapi mo honau kāinga.” \v 22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ha kakai mei he fonua ʻi he tokelau, pea ʻe fakatupu ʻae kakai lahi mei he ngataʻanga ʻo māmani. \v 23 Pea te nau ala ki he kaufana mo e hōfangahau; ʻoku nau loto fefeka, pea taʻeʻaloʻofa; ʻoku ʻuʻulu honau leʻo ʻo hangē ko e tahi; pea ʻoku nau heka ki he fanga hoosi, ʻo fakaʻotu ʻo hangē ko e kau tangata te u tau kiate koe, ʻE ʻofefine ʻo Saione.” \p \v 24 Kuo tau fanongo ki hono ongoongo: ʻoku vaivai hotau nima; kuo maʻu ʻakitautolu ʻe he mamahi, ʻo hangē ko e langā ha fefine ke fāʻele. \v 25 ‌ʻOua naʻa ʻalu ki he ngoue, pe ʻeveʻeva ʻi he hala; he ʻoku ʻi he potu kotoa pē ʻae heletā ʻoe fili mo e fakailifia. \p \v 26 ¶ ʻE ʻofefine ʻo hoku kakai ke ke nonoʻo ʻaki koe ʻae tauangaʻa, pea fetafokifokiaki koe ʻi he efuefu; ke ke mamahi, ʻo hangē ko e fai ki he foha pe taha, ko e tangilāulau mamahi: koeʻuhi ʻe haʻu fakafokifā pe kiate koe ʻae fakaʻauha. \p \v 27 “Kuo u fakanofo koe ko e ʻahiʻahi, mo e fakamaʻa ki hoku kakai, koeʻuhi ke ke ʻiloʻi mo ʻahiʻahi ki heʻenau anga. \v 28 Ko e kau angatuʻu fakamamahi ʻakinautolu kotoa pē, ko e kau lauʻi kovi: ko e palasa mo e ukamea ʻakinautolu: ko e kau fakakovi ʻakinautolu kotoa pē. \v 29 Kuo vela ʻae tapili, kuo vela ʻo vai ʻae pulu ʻi he afi; ʻoku fai ʻae haka taʻeʻaonga ʻe he fakamaʻa: he ʻoku ʻikai mavahevahe ʻae kovi. \v 30 ‌ʻE ui ʻakinautolu ʻe he kakai ko e siliva kākā, koeʻuhi kuo liʻaki ʻakinautolu ʻe Sihova.” \c 7 \cd \it 1 Ko e fekau ʻa Selemaia ke ui ki he kakai Siu ke fakatomala, ke taʻofi ai ʻenau ʻalu ki he fakapōpula. 8 ʻOku ne fakahā honau falalaʻanga taʻeʻaonga. 17 ʻOku ne fakamaauʻi ʻakinautolu ko e meʻa ʻi heʻenau tauhi tamapua. 21 ʻOku ne liʻaki ʻae feilaulau ʻoe talangataʻa. 29 ʻOku ne akonaki ke nau mamahi koeʻuhi ko ʻenau ngaahi meʻa fakalielia ʻi Tofeti. 32 Ko e ngaahi tautea koeʻuhi ko ia.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe haʻu meia Sihova, kia Selemaia, ʻo pehē, \v 2 “Tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale ʻo Sihova, pea fakahā ʻi ai ʻae lea ni, ʻo pehē, ‘Fanongo ki he folofola ʻa Sihova ʻakimoutolu kotoa pē ʻo Siuta ʻoku hū ki he ngaahi matapā ni ke lotu kia Sihova.’” \v 3 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Fakatonutonu hoʻomou ʻulungāanga pea mo hoʻomou ngaahi faianga, pea te u pule ke mou nofo ʻi he potu ni. \v 4 ‌ʻOua naʻa mou falala ki he ngaahi lea loi, ʻo pehē, ‘Ko e fale ʻo Sihova, Ko e fale ʻo Sihova, Ko e fale ʻo Sihova, ʻakinautolu ni.’ \v 5 He kapau te mou fai ke lelei moʻoni hoʻomou ʻulungāanga, pea mo hoʻomou ngaahi faianga: kapau te mou fakamaau totonu ki ha tangata mo hono kaungāʻapi; \v 6 Kapau ʻe ʻikai te mou fakamamahi ki he muli, mo e tamai mate, pea mo e fefine kuo mate hono husepāniti, pea ʻikai lilingi ʻae toto ʻoe taʻehalaia ʻi he potu ni, pea ʻikai muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ke mou kovi ai: \v 7 Pea te u toki pule ke mou nofo ʻi he potu ni, ko e fonua naʻaku foaki ki hoʻomou ngaahi tamai, ʻo taʻengata pea taʻengata. \p \v 8 ¶ “Vakai, ʻoku mou falala ki he ngaahi lea loi, ʻaia ʻoku taʻeʻaonga. \v 9 Te mou kaihaʻa, mo fakapō, mo feʻauaki, mo fuakava loi, mo tutu meʻa namu kakala kia Peali, pea muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ʻaia ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi; \v 10 Pea toki haʻu ʻo tuʻu ʻi hoku ʻao ʻi he fale ni, ʻaia ʻoku ui ʻi hoku huafa, pea lea pehē, ‘Kuo tukuange ʻakimautolu ke mau fai ki he ngaahi meʻa fakalielia ni?’ \v 11 Kuo hoko ʻae fale ni, ʻaia ʻoku ui ʻi hoku huafa, ko e ʻananga ʻoe kau kaihaʻa ʻi homou ʻao?” ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai kuo u mamata ʻeau ki ai.” \p \v 12 “Kā mou ʻalu eni ki hoku potu naʻe ʻi Sailo, ʻaia naʻe tomuʻa tuku ki ai hoku huafa, pea mamata ki he meʻa naʻaku fai ki ai koeʻuhi ko e angahala ʻa hoku kakai ko ʻIsileli. \v 13 Pea ko eni, koeʻuhi kuo mou fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ʻoku pehē ʻe Sihova, Naʻaku lea kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo lea, ka naʻe ʻikai te mou fanongo; pea naʻaku ui ʻakimoutolu, ka naʻe ʻikai te mou tali; \v 14 Ko ia te u fai ki he fale ni ʻaia ʻoku ui ʻi hoku huafa, ʻaia ʻoku mou falala ki ai, pea ki he potu naʻaku foaki kiate kimoutolu mo hoʻomou ngaahi tamai, ʻo hangē ko ia naʻe fai ki Sailo. \v 15 Pea te u kapusi ʻakimoutolu mei hoku ʻao, ʻo hangē ko ʻeku kapusi homou kāinga kotoa pē, ko e hako kotoa pē ʻo ʻIfalemi. \v 16 Ko ia ʻoua naʻa ke lotua ʻae kakai ni, pea ʻoua naʻa ʻohake ha tangi, pe hūfia ʻakinautolu, pea ʻoua naʻa fai ha kole kiate au; koeʻuhi ʻe ʻikai te u ongoʻi koe. \p \v 17 ¶ “ʻIkai kuo ke mamata ki he meʻa ʻoku nau fai ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema? \v 18 ‌ʻOku okooko ʻae fānau, pea ʻoku tutu ʻae afi ʻe he ngaahi tamai, pea ʻoku natu mā ʻe he kau fefine, koeʻuhi ke ngaohi ʻaki ʻae mā ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea lilingi ʻae feilaulau ki he ngaahi ʻotua kehe, koeʻuhi ke fakatupu hoku houhau.” \v 19 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai kuo nau fakatupu hoku houhau? ʻIkai kuo nau fakatupu ʻae mā ki honau mata ʻonautolu pe?” \v 20 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻOtua ko Sihova, “Vakai, te u lilingi hoku houhau mo hoku houhau kakaha ki he potu ni, ki he tangata, pea ki he manu, pea ki he ngaahi ʻakau ʻoe ngoue, pea ki he ngaahi fua ʻoe fonua; pea ʻe vela ia, pea ʻe ʻikai ʻaupito tāmateʻi.” \p \v 21 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; fakahoko hoʻomou ngaahi feilaulau tutu ki hoʻomou ngaahi feilaulau, pea kai ʻae kakano. \v 22 He naʻe ʻikai te u lea ki hoʻomou ngaahi tamai, pe fekau kiate kinautolu ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke fai ʻae ngaahi feilaulau tutu, pe ha ngaahi feilaulau. \v 23 Ka ko e meʻa ni naʻaku fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, ‘Mou talangofua ki hoku leʻo, pea teu hoko ko homou ʻOtua, pea te mou hoko ko hoku kakai: pea mou ʻaʻeva ʻi he hala kotoa pē ʻaia kuo u fekau kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou lelei ai.’ \v 24 Ka naʻe ʻikai te nau fanongo, pe fakatokangaʻi honau telinga, ka naʻa nau ʻaʻeva ʻi he fakakaukau pea mo e mahalo ʻa honau loto kovi, pea naʻe ʻikai te nau fakaʻaʻau ki muʻa kae fakaholomui. \v 25 Talu ʻae ʻaho ko ia naʻe haʻu ai hoʻomou ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite, ʻio ʻo aʻu ki he ʻaho ni, kuo u fekau kiate kimoutolu ʻeku kau tamaioʻeiki kotoa pē ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo fekau ʻakinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē. \v 26 Ka naʻe ʻikai te nau fanongo kiate au, pe fakatokangaʻi honau telinga, ka naʻe fakakekeva honau kia: naʻa nau fai kovi lahi ʻi heʻenau ngaahi tamai. \p \v 27 “Ko ia te ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni kotoa pē kiate kinautolu; ka ʻe ʻikai te nau tokanga kiate koe: te ke ui foki kiate kinautolu; ka ʻe ʻikai te nau talia koe. \v 28 Ko ia ke ke lea pehē kiate kinautolu, ‘Ko e kakai ni ʻoku ʻikai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko honau ʻOtua, pe maʻu ʻae akonaki; kuo mole ʻae moʻoni kuo tuʻusi ia mei honau ngutu.’ \p \v 29 ¶ “Kosi ho louʻulu, pea liʻaki ia, pea fai ʻae tangilāulau ʻi he ngaahi potu māʻolunga; he kuo liʻaki mo kapusi atu ʻe Sihova ʻae toʻutangata ʻo hono houhau.” \v 30 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kuo fai kovi ʻi hoku ʻao ʻae fānau ʻa Siuta: kuo nau fokotuʻu ʻenau ngaahi meʻa fakalielia ʻi hoku fale ʻaia ʻoku ui ʻi hoku hingoa, ke fakaʻuli ia. \v 31 Pea kuo nau langa ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo Tofeti, ʻaia ʻoku ʻi he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ke tutu honau ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻi he afi; ʻaia naʻe ʻikai ʻaupito te u fekau pe loto ki ai.” \p \v 32 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻe haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia ʻe ʻikai toe ui ai ia ko Tofeti, pe ko e teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ka ko e teleʻa ʻoe tāmateʻi. Pea te nau tanu ʻi Tofeti, ke ʻoua ke pito, \v 33 Pea ʻe hoko ʻae ʻangaʻanga ʻoe kakai ni ko e meʻakai ki he fanga manupuna ʻoe langi, pea mo e ngaahi manu ʻoe kelekele; pe ʻe ʻikai seseʻe ʻakinautolu ʻe ha taha. \v 34 Pea te u toki fakangatangata mei he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo e ngaahi hala ʻo Selūsalema, ʻae leʻo ʻoe fiefia, mo e leʻo ʻoe nekeneka, ko e leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine; koeʻuhi ʻe hoko ʻo lala ʻae fonua.” \c 8 \cd \it 1 Ko e tuʻutāmaki ʻae kakai Siu ʻi he moʻui mo e mate. 4 ʻOku ne valoki lahi ki heʻenau taʻefakatomala. 13 Ko e fakahā ʻa honau tautea lahi. 18 ʻOku mamahi ʻae palōfita koeʻuhi ko ʻenau malaʻia.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia te nau ʻomi mei honau ngaahi faʻitoka, ʻae hui ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo e ngaahi hui ʻoe houʻeiki, mo e hui ʻoe kau taulaʻeiki, mo e hui ʻoe kau palōfita, pea mo e ngaahi hui ʻoe kakai ʻo Selūsalema. \v 2 Pea te nau fofola ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe laʻā, pea mo e māhina, mo e meʻa kotoa pē ʻoe langi, ʻaia kuo nau ʻofa ki ai, pea kuo nau tauhi, pea kuo nau muimui ki ai, pea kuo nau kumi pea kuo nau lotu ki ai; pea ʻe ʻikai tānaki ʻakinautolu, pe tanu; ka te nau hoko ko e kinohaʻa ʻi he funga ʻoe kelekele. \v 3 Pea ʻe fili ʻae mate ʻi he moʻui ʻekinautolu kotoa pē ʻoku toe ʻi he faʻahinga kovi ni, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku toe ʻi he ngaahi potu kuo u kapusi ʻakinautolu ki ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau. \p \v 4 ¶ “Pea te ke lea kiate kinautolu foki, ‘ʻoku pehē ʻe Sihova; \q1 “‘Te nau hinga, pea ʻe ʻikai toetuʻu? \q2 Te ne ʻalu atu pea ʻe ʻikai toe foki mai? \q1 \v 5 Ka ko e hā kuo fakaholomui ai ʻae kakai ni ʻo Selūsalema ʻo fakaholomui maʻuaipē? \q2 ʻOku nau kuku maʻu ki he kākā, ʻoku ʻikai te nau fie tafoki mai. \q1 \v 6 Pea naʻaku fakafanongo pea ongoʻi, ka naʻe ʻikai te nau lea totonu: \q2 naʻe ʻikai ha tangata kuo fakatomala ʻi heʻene kovi, ʻo ne pehē, “Ko e hā kuo u fai?” \q1 Kuo taki taha foki ki heʻene anga ʻaʻana, \q2 ʻo hangē ko e ʻoho ʻae hoosi ki he tau. \q2 \v 7 ‌ʻIo, ʻoku ʻilo ʻe he motuku ʻi he langi hono ngaahi ʻaho kuo tuʻutuʻuni; \q2 pea mo e lupe, mo e kelene, pea mo e sualo honau ʻaho ke haʻu ai; \q2 ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻe hoku kakai ʻae fakamaau ʻa Sihova. \b \q1 \v 8 “‘ʻOku fēfē hoʻomou pehē, “ʻOku mau poto, pea ʻoku ʻiate kimautolu ʻae fono ʻa Sihova?” \q2 Ko e moʻoni kuo liliu ʻae meʻa ni ko e loi, ʻe he peni kākā ʻae kau tangata tohi. \q1 \v 9 Kuo mā ʻae kau tangata poto, \q2 kuo tauhele mo fakailifia ʻakinautolu: \q2 Vakai, kuo nau liʻaki ʻae folofola ʻa Sihova; \q2 pea ko e hā ʻae poto ʻoku ʻiate kinautolu? \q1 \v 10 Ko ia te u foaki honau ngaahi uaifi ki he kakai kehe: \q2 he ʻoku manumanu ʻakinautolu taki taha mei he iiki, \q1 ʻio, ʻo aʻu ki he lalahi, \q2 ʻoku taki taha fai kākā mei he palōfita ʻo aʻu ki he taulaʻeiki. \q1 \v 11 He kuo nau fakamoʻui kākā ʻae lavea ʻoe ʻofefine ʻo hoku kakai, ʻonau pehē, \q2 “Fiemālie, fiemālie;” ka ʻoku ʻikai ha fiemālie. \b \q1 \v 12 He naʻa nau mā ʻi he hili ʻenau fai ʻae meʻa fakalielia? \q2 Naʻe ʻikai; naʻe ʻikai ʻaupito te nau mā, \q2 pe fekulaʻi honau mata: \q1 ko ia te nau tō hifo fakataha mo kinautolu ʻoku hinga: \q2 ʻe fakatō ki lalo ʻakinautolu, ʻo kau ka tautea ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova.’” \b \q1 \v 13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko e moʻoni te u fakaʻauha ʻakinautolu:” \q2 ʻe ʻikai fua ʻae ngaahi vaine, \q2 pea ʻe ʻikai fua ʻae ngaahi fiki, \q2 ka ʻe mae hono lau; \q2 pea ʻe mole ʻiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa naʻaku foaki kiate kinautolu.” \b \q1 \v 14 “Ko e hā ʻoku tau nofo fakafiemālie ai? \q2 Ke tau fakataha pea ʻalu ki he ngaahi kolo mālohi, \q2 pea ke tau tatali fakalongolongo ʻi ai: \q1 he kuo fakalongoʻi ʻakitautolu ʻe Sihova ko hotau ʻOtua, \q2 pea kuo ne foaki kiate kitautolu ʻae huhuʻa kona ʻoe ʻahu ke inu, \q2 koeʻuhi kuo tau fai angahala kia Sihova. \q1 \v 15 Naʻa tau ʻamanaki ki he fiemālie, ka naʻe ʻikai haʻu ha lelei; \q2 ki he fakamoʻui, ka e vakai ko e mamahi! \q1 \v 16 Naʻe ongo mai mei Tani ʻae tangi ʻo ʻene fanga hoosi, \q2 naʻe ngalulu ʻae fonua kotoa pē ʻi he ʻuʻulu ʻae tangi ʻae fanga hoosi tau; \q1 he kuo nau haʻu mo kai ʻo ʻosi ʻae fonua, mo e meʻa fulipē naʻe ʻi ai; \q2 ko e kolo, mo kinautolu ʻoku nofo ai.” \q1 \v 17 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u fekau kiate kinautolu ʻae fanga ngata mo e fanga ngata fekai, \q2 ʻaia ʻoku ʻikai faʻa fakalata, \q2 pea te nau ʻuusi ʻakinautolu.” \q1 \v 18 ‌ʻO kau ka fakafiemālieʻi au ʻi heʻeku mamahi, \q2 ʻoku vaivai hoku loto ʻiate au. \q1 \v 19 Vakai, ko e leʻo ʻoe tangi ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua mamaʻo: \q2 “ʻIkai ʻoku ʻi Saione ʻe Sihova? \q2 ʻIkai ʻoku ʻiate ia hono tuʻi?” \b \q1 “Ko e hā ʻoku nau fakaʻita ai au ʻaki ʻenau ngaahi tamapua kuo tongi, \q2 pea mo e ngaahi meʻa vaʻinga?” \b \q1 \v 20 “Kuo ʻosi ʻae ututaʻu, \q2 kuo hili ʻae faʻahitaʻu mafana, \q2 pea ʻoku teʻeki ai fakamoʻui ʻakitautolu.” \b \q1 \v 21 He ko e mamahi ʻo hoku kakai, ʻoku ou mamahi ai; \q2 ʻoku ou ʻalu mamahi, kuo pukea au ʻi he fakatumutumu. \q1 \v 22 ‌ʻIkai ʻoku ai ʻae lolo faitoʻo ʻi Kiliati? \q2 ʻIkai ʻoku ai ha faitoʻo ʻi ai? \q1 Pea ko e hā ʻoku ʻikai moʻui ai ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai? \c 9 \cd \it 1 Ko e tangi ʻa Selemaia koeʻuhi ko e angahala lahi ʻae kakai Siu. 8 Pea koeʻuhi ko ʻenau tautea. 12 Ko e talangataʻa ko e tupunga ia ʻo ʻenau tuʻutāmaki lahi. 17 Ko e ʻaho ke nau mamahi koeʻuhi ko ʻenau malaʻia. 23 Ke ʻoua naʻa falala kiate kinautolu ka ki he ʻOtua. 25 Ko e fakamanaʻi ki he Siu mo e Senitaile fakatouʻosi.\it* \q1 \v 1 ‌ʻAmusiaange ʻeau ko e vai ʻa hoku ʻulu, \q2 mo e matavai ʻoe loʻimata ʻa hoku mata, \q1 ke u tangi ʻi he ʻaho mo e pō, \q2 koeʻuhi ko kinautolu kuo mate ʻi he ʻofefine ʻo hoku kakai? \q1 \v 2 ‌ʻAmusiaange ʻeau ke u maʻu ʻi he toafa, \q2 ʻae fale tali fononga; \q1 koeʻuhi ke u tukuange hoku kakai, \q2 pea ʻalu ʻiate kinautolu! \q1 He ko e kau angahala ʻakinautolu kotoa pē, \q2 ko e fakataha ʻoe kau tangata kākā. \q1 \v 3 “Pea ʻoku nau teke honau ʻelelo, \q2 ke loi ʻo hangē ko ʻenau kaufana; \q1 ka ʻoku ʻikai te nau toʻa, \q2 koeʻuhi ko e moʻoni ʻi māmani; \q1 he kuo nau ʻalu mei he kovi ki he kovi, \q2 pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo au,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 4 “Mou taki taha vakai ki hono kaungāʻapi, \q2 pea ʻoua naʻa mou tui ki ha tokoua: \q1 koeʻuhi ʻe fai fakakākā ʻae tokoua kotoa pē, \q2 pea ko e kaungāʻapi kotoa pē ʻe ʻalu fano mo e fakakovi.” \q1 \v 5 Pea te nau taki taha kākaaʻi hono kaungāʻapi, \q2 pea ʻikai te nau lea ki he moʻoni; \q1 kuo nau ako honau ʻelelo ke lea loi, \q2 pea ʻoku nau fakaongosiaʻi ʻakinautolu ʻi he fai kovi. \q1 \v 6 Pea ko ho nofoʻanga ʻoku ʻi he lotolotonga ʻoe kākā; \q2 koeʻuhi ko e kākā ʻoku ʻikai te nau fie ʻilo au, ʻoku pehē ʻe Sihova. \p \v 7 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q1 “Vakai, Te u fakavela ke vai ʻakinautolu, pea ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu; \q2 he ko e hā te u fai koeʻuhi ko e ʻofefine ʻo hoku kakai? \q1 \v 8 ‌ʻOku tatau honau ʻelelo mo e ngahau kuo fanaʻi; \q2 ʻoku ne lea ʻaki ʻae kākā: \q1 ʻoku ne lea fakafiemālie ʻi hono ngutu ki hono kaungāʻapi, \q2 ka ko hono loto ʻoku toka malumu ki ai.” \q1 \v 9 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai te u tautea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni? \q2 Pea ʻikai ʻe totongi ʻe hoku laumālie ki he puleʻanga pehē? \q1 \v 10 Te u tangi mo tangilāulau koeʻuhi ko e ngaahi moʻunga, \q2 pea te u tangi koeʻuhi ko e ngaahi nofoʻanga ʻi he toafa, \q1 he kuo nau vela ʻo ʻosi, ko ia ʻoku ʻikai ʻalu atu ai ha taha; \q2 pea ʻoku ʻikai fanongo ʻi ai ki he leʻo ʻoe fanga manu; \q1 kuo puna ʻo mole mei ai ʻae manu ʻoe ʻatā mo e manu ʻoe fonua; \q2 kuo nau ʻalu. \b \q1 \v 11 “Pea te u ngaohi ʻa Selūsalema, \q2 Ko e tuʻunga ʻotoʻota, pea ko e ʻana ʻoe fanga talākoni; \q1 pea te u fakalala ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, \q2 ke taʻehakakai ʻi ai.” \p \v 12 Ko hai ha tangata poto, te ne ʻilo eni? Pea ko hai ia kuo folofola ki ai ʻae folofola ʻa Sihova, ke ne fakahā pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ʻauha ʻae fonua, pea ʻoku vela ʻo ʻosi ia ʻo hangē ko e toafa, ko ia ʻoku ʻikai ʻalu atu ai ha taha?” \v 13 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻeku fono ʻaia naʻaku tuku ʻi honau ʻao, pea ʻoku ʻikai te nau talangofua ki hoku leʻo, pe ʻeveʻeva ai; \v 14 Ka kuo nau muimui ki he mahalo ʻa honau loto, pea ʻia Peali, ʻaia naʻe ako ʻe heʻenau ngaahi tamai kiate kinautolu.” \v 15 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli: “Vakai, Te u fafanga ʻaki ʻae kakai ni ʻae meʻa kona, pea te u foaki kiate kinautolu ʻae huhuʻa kona ʻoe ʻahu ke nau inu. \v 16 Pea te u fakamovetevete ʻakinautolu ʻi he kakai hiteni, ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻilo ki ai pe ko ʻenau ngaahi tamai: pea te u fekau ʻae heletā ke muimui ʻiate kinautolu kaeʻoua ke u fakaʻosi ʻakinautolu.” \p \v 17 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q1 “Mou fakakaukau, pea ui ki he kau fefine tangi ke nau haʻu, \q2 pea mo e kau fefine poto ke nau omi: \q1 \v 18 Pea ke nau fakatoʻotoʻo, \q2 mo tangi koeʻuhi ko kitautolu, \q1 koeʻuhi ke tafe ʻae loʻimata ʻi hotau mata, \q2 pea ha ʻae vai ʻi hotau laumata. \q1 \v 19 He ʻoku ongo mai mei Saione ʻae leʻo ʻoe tangi, \q2 ʻo pehē, ‘Kuo vetea ʻakitautolu, \q1 kuo tau puputuʻu lahi, \q2 koeʻuhi kuo tau tukuange ʻae fonua, \q2 pea kuo kapusi ʻakitautolu ʻi hotau ʻapi.’” \b \q1 \v 20 Ka neongo ia, ke mou fanongo, ʻakimoutolu ʻae kau fefine ki he folofola ʻa Sihova, \q2 pea ongoʻi ʻe homou telinga ʻae folofola ʻa hono fofonga, \q1 pea ako ʻae tangi ki hoʻomou fānau fefine, \q2 pea ako ke taki taha tangi ʻa hono kaungāʻapi. \b \q1 \v 21 He kuo hake ʻae mate ki he ngaahi kātupa; \q2 pea kuo hū ia ki he ngaahi fale fakaʻeiʻeiki, \q1 ke tutuʻu ʻae fānau mei tuʻa, \q2 pea mo e kau talavou ʻi he ngaahi hala.” \p \v 22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ke ke lea,” \q1 ʻo pehē, “Naʻa mo e ngaahi ʻangaʻanga ʻoe kau tangata ʻe tō ia ki he ʻataʻatā ʻoe ngoue, ʻo hangē ko ha kinohaʻa, \q2 pea tatau mo e falukunga ʻoku toe, ʻoka hili ʻae ututaʻu, \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai tānaki ʻakinautolu ʻe ha taha.” \p \v 23 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, \q1 “ʻOua naʻa polepole ʻae tangata poto ʻi heʻene poto, \q2 pe ko e tangata mālohi ʻi heʻene mālohi, \q2 pea ʻoua naʻa polepole ʻae tangata maʻu meʻa ʻi heʻene koloa. \q1 \v 24 Ka ko ia ʻoku polepole ke polepole ʻi he meʻa ni, \q2 koeʻuhi ʻoku ne poto mo ʻiloʻi au, \q1 Ko au ko Sihova ʻoku ou faʻa manavaʻofa, mo fakamaau, mo angatonu ʻi māmani:” \q2 he ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ou fiefia ʻi he ngaahi meʻa ni.” \p \v 25 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho te u tautea ai ʻae kamu fakataha mo e taʻekamu; \v 26 Ko ʻIsipite, mo Siuta, mo ʻItomi, pea mo e fānau ʻa ʻAmoni, mo Moape, mo kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi potu mamaʻo, mo kinautolu ʻoku nofo ʻi he toafa: he ʻoku taʻekamu ʻae ngaahi kakai ni kotoa pē, pea ʻoku taʻekamu ʻae loto ʻo ʻIsileli kotoa pē.” \c 10 \cd \it 1 ʻOku ʻikai tatau ʻa Sihova mo e ngaahi tamapua. 17 Ko e akonaki ʻae palōfita ke puna mei he mamahi ʻe haʻu. 19 ʻOku ne mamahi koeʻuhi ko e fale fehikitaki mo e kau tauhi vale. 23 ʻOku ne fai ʻae lotu.\it* \p \v 1 ‌ʻE fale ʻo ʻIsileli, mou fanongo ki he lea ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kimoutolu! \v 2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q1 “ʻOua te mou ako ki he hala ʻoe hiteni, \q2 pea ʻoua te mou ilifia ki he ngaahi fakaʻilonga ʻi he langi, \q2 he ʻoku ilifia ki ai ʻae hiteni. \q1 \v 3 He ko e vaʻinga ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻae kakai: \q2 he ʻoku tā ʻaki ha toki ʻe ha taha ʻae ʻakau ʻi he vao, \q2 ko e ngāue ʻae tufunga. \q1 \v 4 ‌ʻOku nau teuteu ia ʻaki ʻae siliva mo e koula; \q2 pea ʻoku nau fakamaʻu ia ʻaki ʻae ngaahi faʻo pea mo e ngaahi hamala, \q2 ke ʻoua naʻa ngaueue ia. \q1 \v 5 ‌ʻOku nau tuʻu tonu ʻo hangē ko e ʻakau ko e ponga, \q2 ka ʻoku ʻikai lea: \q1 ʻoku fua ʻakinautolu, \q2 he ʻoku ʻikai te nau faʻa ʻeveʻeva. \q1 Pea ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu; \q2 he ʻoku ʻikai te nau faʻa fai ha kovi, \q2 pea ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ha fai lelei.” \q1 \v 6 He ʻoku ʻikai ha taha ʻoku hangē ko koe, ʻE Sihova; \q2 ʻoku ke lahi koe, \q2 pea ʻoku lahi ho huafa ʻi he māfimafi. \q1 \v 7 Ko hai ʻe taʻemanavahē kiate koe, \q2 ʻA koe, ko e Tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga? \q2 He ʻoku ʻaʻau ia. \q1 He ʻoku ʻikai ha taha ʻoku tatau mo koe, \q2 ʻi he kau tangata poto kotoa pē ʻoe ngaahi kakai, \q2 pe ʻi honau ngaahi puleʻanga kotoa pē. \q1 \v 8 Ka ʻoku nau anga fakamanu pea vale ʻaupito: \q2 ko e meʻa akonaki ki he vale ʻae tamapua. \q1 \v 9 ‌ʻOku ʻomi ʻae siliva lafalafa mei Tasisi, \q2 pea mo e koula mei ʻUfase, \q2 ko e ngāue ʻae tufunga, mo e nima ʻoe tangata ngaohi ukamea; \q1 ko honau kofu ʻoku ʻuliʻuli mo kulokula: \q2 ko e ngāue kotoa pē ʻae kau tangata poto. \q1 \v 10 Ka ko Sihova ko e ʻOtua moʻoni, \q2 ko e ʻOtua moʻui ia, \q2 pea ko e Tuʻi taʻengata: \q1 pea ʻe ngaueue ʻa māmani ʻi hono houhau, \q2 pea ʻe ʻikai faʻa kātaki ʻe he ngaahi puleʻanga ʻa ʻene tuputāmaki. \q1 \v 11 “Pea te ke lea pehē kiate kinautolu, ‘Ko e ngaahi ʻotua naʻe ʻikai ngaohi ʻae ngaahi langi, mo māmani, ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻi māmani, pea mei he lalo langi.’” \q1 \v 12 Kuo ne ngaohi ʻae kelekele ʻaki hono mālohi, \q2 kuo ne fokotuʻumaʻu ʻa māmani ʻaki ʻene ʻilo, \q2 pea kuo ne folahi ʻae ngaahi langi ʻi heʻene poto. \q1 \v 13 ‌ʻOku folofola ia ʻaki hono leʻo, \q2 ʻoku lahi ʻae ngaahi vai ʻi he langi, \q2 pea ʻoku ne fakatupu hake ʻae ngaahi ʻao mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani; \q1 ʻoku ne fakatupu ʻae ngaahi ʻuhila mo e ʻuha, \q2 pea ne ʻomi ʻae matangi mei hono ngaahi tukuʻanga koloa. \q1 \v 14 ‌ʻOku vale ʻi he ʻilo ʻae tangata kotoa pē: \q2 ʻoku puputuʻu ʻae tufunga kotoa pē ʻi he tamapua kuo tā: \q1 he ko e loi ʻene tamapua, \q2 pea ʻoku ʻikai ha mānava ʻi ai. \q1 \v 15 Ko e vaʻinga ʻakinautolu, ko e ngāue ʻae vale: \q2 pea ʻe ʻauha ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻe tautea ai ʻakinautolu. \q1 \v 16 ‌ʻOku ʻikai tatau mo kinautolu ʻae ʻinasi ʻo Sēkope: \q2 he ko e tupuʻanga ia ʻoe ngaahi meʻa kotoa pē; \q1 pea ko e fuofua ʻo hono tofiʻa ko ʻIsileli: \q2 Ko hono huafa ko Sihova. \q1 \v 17 ‌ʻA koe ko e nofo kolo, \q2 ke ke tānaki ho ngaʻotoʻota ʻo ke hola ʻi he fonua. \q1 \v 18 He ʻoku pehē mai ʻa Sihova, \q2 “Vakai, te u lī ʻae kakai ni ʻi he fonua, ʻo hangē ko e maka tā, \q2 pea te u fakamamahiʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau ongoʻi ia.” \q2 \v 19 Kuo u malaʻia ʻi hoku lavea! \q2 ʻOku lahi hoku kafu: \q1 ka naʻaku pehē, \q2 “Ko e mamahi moʻoni eni, ka te u kātaki pe ia.” \q1 \v 20 Kuo hae hoku fale fehikitaki, \q2 pea kuo motuhi ʻeku maea kotoa pē: \q1 kuo ʻalu ʻiate au ʻeku fānau, pea kuo ʻikai ʻakinautolu: \q2 ʻoku ʻikai toe ha niʻihi ke toe folahi ʻa hoku fale fehikitaki, \q2 pea ke tautau hoku puipui. \q1 \v 21 He kuo liliu ʻo anga fakakakano ʻae kau tauhi, \q2 pea ʻoku ʻikai te nau kumi kia Sihova: \q1 ko ia ʻe ʻikai te nau monūʻia, \q2 pea ʻe fakamovetevete honau kakai. \q1 \v 22 Vakai, ʻoku ongo mai ʻae ongoongo ʻoe longoaʻa, \q2 pea mo e maveuveu lahi mei he fonua tokelau, \q1 ke fakalala ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, \q2 pea ke ngaohi ia ko e ʻana ʻoe fanga talākoni.” \q1 \v 23 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ʻi he tangata pe hono hala: \q2 ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku ʻeveʻeva ke fakahinohino hono ʻaluʻanga. \q1 \v 24 ‌ʻE Sihova, ke ke taaʻi au, pea ke fai ʻi he ʻofa; \q2 ʻoua naʻa ʻi ho houhau, \q2 telia naʻa ke fakaʻauha au. \q1 \v 25 Lilingi ho houhau ki he hiteni ʻaia ʻoku ʻikai te nau ʻilo koe, \q2 pea ki he ngaahi kaunga fale ʻoku ʻikai ui ki ho huafa: \q1 he kuo nau kai ʻo ʻosi ʻa Sēkope, \q2 pea kuo folo hifo ia, pea kuo nau fakaʻauha ia, \q2 pea fakalala hono nofoʻanga. \c 11 \cd \it 1 Ko e fakahā ʻe Selemaia ʻae fuakava ʻae ʻOtua. 8 ʻOku ne valoki ki he kakai Siu koeʻuhi ko ʻenau talangataʻa ki he fuakava, 11 ʻO ne kikite ki he kovi ʻe hoko kiate kinautolu, 18 Pea mo e kakai ʻo ʻAnatoti ko e meʻa ʻi heʻenau puleaki ke fakapoongi ʻa Selemaia.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe hoko kia Selemaia meia Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Mou fanongo ki he ngaahi lea ʻoe fuakava ni, pea ke lea ki he kau tangata ʻo Siuta, pea mo e kakai ʻo Selūsalema; \v 3 Pea ke pehē kiate kinautolu, ʻoku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻE malaʻia ʻae tangata ʻaia ʻoku ʻikai talangofua ki he ngaahi lea ʻoe fuakava ni, \v 4 ‌ʻAia naʻaku fekau ki hoʻomou ngaahi tamai ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, mei he tutuʻanga ukamea,’ ʻo pehē, ‘Mou talangofua ki hoku leʻo, pea fai ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou fekau kiate kimoutolu: ko ia te mou hoko ai ko hoku kakai, pea te u hoko ko homou ʻOtua: \v 5 Koeʻuhi ke u fakamoʻoni ʻae fuakava ʻaia naʻaku fuakava ʻaki ki hoʻomou ngaahi tamai, ke foaki kiate kinautolu ʻae fonua ʻoku mahu ʻi he huʻahuhu mo e honi, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.” \p Pea ne u toki lea, ʻo pehē, “Ke pehē pe, ʻE Sihova.” \p \v 6 Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kiate au, “Ke ke fakahā ʻae ngaahi lea ni kotoa ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, mo e ngaahi hala ʻi Selūsalema, ʻo pehē, Mou fanongo ki he ngaahi lea ʻoe fuakava ni, pea fai ki ai. \v 7 He naʻaku ako lahi ki hoʻomou ngaahi tamai, ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo ako, ʻo pehē, Mou talangofua ki hoku leʻo. \v 8 Ka naʻe ʻikai te nau talangofua, pe fakatokangaʻi honau telinga, ka naʻa nau taki taha muimui ki he holi ʻa hono loto kovi; ko ia te u ʻomi ai kiate kimoutolu ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fuakava ni, ʻaia naʻaku fekau ke nau fai; ka naʻe ʻikai te nau fai ki ai.” \p \v 9 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻOku ʻi he kakai ʻo Siuta mo e kau nofoʻanga ʻo Selūsalema ʻae puleaki. \v 10 Kuo nau foki ki mui ki he hia ʻo ʻenau mātuʻa ʻi muʻa, ʻakinautolu naʻe ʻikai te nau tokanga ki heʻeku lea; pea naʻa nau muimui ki he ngaahi ʻotua kehe mo tauhi ki ai: kuo maumauʻi ʻeku fuakava ʻe he fale ʻo ʻIsileli mo e fale ʻo Siuta ʻaia ne u fai mo ʻenau ngaahi tamai. \p \v 11 ¶ “Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Vakai, te u ʻomi ʻae kovi kiate kinautolu, ʻaia ʻe ʻikai te nau faʻa hao mei ai; pea kapau te nau tangi kiate au, ʻe ʻikai te u fanongo kiate kinautolu. \v 12 Pea ʻe toki ʻalu ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, mo e kakai ʻo Selūsalema, ʻo tangi ki honau ngaahi ʻotua ʻaia naʻa nau ʻatu ki ai ʻae meʻa namu kakala: ka e ʻikai siʻi te nau fakamoʻui ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻo ʻenau mamahi. \v 13 He ʻoku hangē ko hono tokolahi ʻo ho ngaahi kolo, ʻoku pehē hono tokolahi ʻo ho ngaahi ʻotua, ʻE Siuta; pea hangē ko e lau ʻoe ngaahi hala ʻi Selūsalema kuo mou fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga ki he meʻa fakamā, ʻio ʻae ngaahi feilaulauʻanga ke tutu ai ʻae meʻa namu kakala kia Peali.’ \p \v 14 “Ko ia ʻoua te ke hūfia ʻae kakai ni; pe hiki hake ha tangi pe hū koeʻuhi ko kinautolu: koeʻuhi ʻe ʻikai te u fanongo kiate kinautolu ʻi he ʻaho te nau tangi ai kiate au ʻi heʻenau mamahi. \v 15 Ko e hā ʻoku kei nofo ai ʻa hoku ʻofaʻanga ʻi hoku fale, ka kuo fai kovi ia mo e tokolahi? ʻE maʻu meiate koe ʻae fuakava mo e kakano māʻoniʻoni? ʻI hoʻo fai meʻa kovi naʻa ke fiefia ai. \q1 \v 16 Pea naʻe ui ho hingoa ʻe Sihova, “Ko e ʻolive mata, \q2 ʻoku matamatalelei, pea fua lelei:” \q1 kuo ne tutu ʻaki ia ʻae afi ʻi he longoaʻa lahi, \q2 pea kuo vela hono ngaahi vaʻa. \m \v 17 He ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia naʻa ne tō koe, kuo ne fakahā kiate koe ʻae kovi, koeʻuhi ko e kovi ʻae fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta, ʻaia kuo nau fai ke fakahouhau ʻaki au ʻi heʻenau feilaulau ʻaki ʻae meʻa namu kakala kia Peali.” \p \v 18 ¶ Pea kuo fakaʻilo ia kiate au ʻe Sihova, pea ʻoku ou ʻilo ia: pea naʻa ke fakahā kiate au ʻenau ngaahi faianga. \v 19 Ka naʻaku hangē ko e lami pe ha pulu ʻaia ʻoku ʻomi ke tāmateʻi; pea naʻe ʻikai te u ʻiloʻi kuo nau fakakaukau ʻae tauhele kiate au, ʻo pehē, \q1 “Ke tau fakaʻauha ʻae ʻakau mo hono fua, \q2 pea ke tau tuʻusi ia mei he fonua ʻoe moʻui, \q2 ke ʻoua naʻa toe manatuʻi ʻa hono hingoa.” \q1 \v 20 Ka ko koe, ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻa koe ʻoku ke fakamaau totonu, \q2 mo hakule ʻae ngaahi holi mo e loto, \q1 tuku ke u mamata ki ho houhau kiate kinautolu: \q2 he kuo u fakahā ʻeku meʻa kiate koe.” \p \v 21 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ki he kau tangata ʻo ʻAnatoti, ʻakinautolu ʻoku kumi hoʻo moʻui, ʻonau pehē, ‘ʻOua te ke kikite ʻi he huafa ʻo Sihova, telia naʻa ke mate koe ʻi homau nima:’ \v 22 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ‘Vakai, te u tautea ʻakinautolu: ʻe mate honau kau talavou ʻi he heletā; pea ʻe mate honau ngaahi foha, mo honau ngaahi ʻofefine ʻi he honge: \v 23 Pea ʻe ʻikai kei toe ha kakai ʻiate kinautolu: he te u ʻomi ʻae kovi ki he kakai ʻo ʻAnatoti, ʻio, ko e taʻu ʻoe ʻaʻahi kiate kinautolu.’” \c 12 \cd \it 1 Ko e lāunga ʻa Selemaia koeʻuhi ko e monūʻia ʻae kau angahala, pea ʻoku hā kiate ia ʻenau tuʻutāmaki. 5 Ko e fakahā kiate ia ʻe he ʻOtua ʻae kākā ʻa hono kāinga. 7 ʻOku mamahi ia koeʻuhi ko hono tofiʻa. 14 Ko e talaʻofa ki he fakatomala ke nau tafoki mei he fakapōpula.\it* \q1 \v 1 “ʻE Sihova, ʻoku ke angatonu, \q2 ʻo kau ka tāpafua kiate koe: \q1 tuku ke u lea kiate koe ʻi hoʻo ngaahi fakamaau: \q2 ko e hā ʻoku monūʻia ai ʻae hala ʻoe angahala? \q2 Ko e hā ʻoku fiefia lahi ai ʻakinautolu ʻoku fai kākā lahi? \q1 \v 2 Kuo ke tō ʻakinautolu, pea kuo nau aka: \q2 ʻoku nau tupu, ʻio, ʻoku nau fua; \q1 ʻoku ke ofi ʻi honau ngutu, \q2 kae mamaʻo ʻi honau loto. \q1 \v 3 Ka ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke ʻiloʻi au; \q2 kuo ke ʻafioʻi au, pea ʻahiʻahi hoku loto kiate koe: \q1 toho kituaʻā kinautolu ʻo hangē ko e fanga sipi ke tāmateʻi, \q2 pea teuteu ʻakinautolu ki he ʻaho ʻoe tāmateʻi. \q1 \v 4 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe tangi ʻae kelekele, \q2 pea mae ʻae mohuku ʻoe ngoue, \q1 koeʻuhi ko e angahala ʻanautolu ʻoku nofo ai? \q2 Kuo fakaʻauha ʻae ngaahi manu veʻe fā, \q2 mo e ngaahi manupuna; \q1 koeʻuhi naʻa nau pehē, \q2 ‘ʻE ʻikai te ne ʻafioʻi hotau ikuʻanga.’” \q1 \v 5 “Kapau kuo ke lele mo e kau tangata, \q2 pea kuo nau fakaongosiaʻi koe, \q2 te ke fakapuepue fēfē mo e fanga hoosi? \q1 Pea kapau kuo nau fakaongosiaʻi koe ʻi he fonua fiemālie, ʻaia naʻa ke falala ki ai, \q2 ko e hā te ke fai ʻi he lōmaki mai ʻa Sioatani? \q1 \v 6 He ko ho kāinga, mo e fale ʻo hoʻo tamai, \q2 ʻio, naʻa mo kinautolu kuo nau fai kākā kiate koe; \q1 kuo nau kalanga mo tuli kiate koe: \q2 kaeʻoua naʻa ke tui kiate kinautolu ʻi heʻenau lea fakafiemālie kiate koe.” \b \q1 \v 7 “Kuo u liʻaki hoku fale, \q2 kuo u tukuange hoku tofiʻa; \q2 kuo u tuku ki he nima ʻo hono ngaahi fili ʻaia naʻe ʻofa ki ai hoku laumālie. \q1 \v 8 Ko hoku tofiʻa ʻoku hangē ko e laione ʻi he vao kiate au; \q2 ʻoku ne kalou mai kiate au: \q2 ko ia ʻoku ou fehiʻa ai kiate ia. \q1 \v 9 Ko hoku tofiʻa ʻoku hangē ko e manupuna ʻoku pulepule hono fulufulu, \q2 ʻoku tauʻi ia ʻe he manupuna kotoa pē; \q1 haʻu ʻakimoutolu ʻae fanga manu ʻoe vao, \q2 ke mou fakataha mai ʻo kai. \q1 \v 10 Kuo maumauʻi ʻeku ngoue vaine ʻe he kau tauhi tokolahi, \q2 kuo nau malamalaki ʻa hoku ʻapi, \q2 kuo nau ngaohi hoku tofiʻa lelei ko e vao lala. \q1 \v 11 Kuo nau fakalala ia, \q2 pea ʻi heʻene lala ʻoku ne tangi kiate au; \q2 kuo fakalala ʻae fonua kotoa pē, \q2 koeʻuhi ʻoku ʻikai tokanga ki ai ʻe ha tangata. \q1 \v 12 Kuo haʻu ʻae kau fakaʻauha ki he ngaahi potu māʻolunga kotoa pē ʻi he toafa: \q2 koeʻuhi ʻe fakaʻauha ʻaki ʻae heletā ʻa Sihova mei he ngataʻanga ʻe taha ʻoe fonua, \q2 ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe taha ʻoe fonua: \q2 pea ʻe ʻikai ha fiemālie ki ha taha. \q1 \v 13 Kuo nau tūtuuʻi ʻae uite, \q2 ka te nau utu ʻae ʻakau talatala: \q1 ʻoku nau feinga, \q2 ka ʻe ʻikai ʻaonga ia kiate kinautolu: \q1 pea te mou mā ʻi hoʻomou koloa, \q2 koeʻuhi ko e houhau kakaha ʻo Sihova.” \b \p \v 14 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ki hoku kaungāʻapi kovi kotoa pē, ʻakinautolu ʻoku ala ki he tofiʻa kuo u fakanofo ai ʻa hoku kakai ko ʻIsileli; vakai te u taʻaki ʻakinautolu ʻi honau fonua, pea taʻaki ʻae fale ʻo Siuta ʻiate kinautolu. \v 15 Pea ʻe hoko ʻo pehē, hili ʻeku taʻaki ʻakinautolu, te u foki pea ʻaloʻofa kiate kinautolu, pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ko e tangata taki taha ki hono ʻapi, pea ko e tangata taki taha ki hono fonua. \v 16 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau te nau hangahanga ako ki he ngaahi hala ʻo hoku kakai, ke fuakava ʻi hoku huafa, ‘ʻOku moʻui ʻa Sihova;’ ʻo hangē ko ʻenau ako ki hoku kakai ke fuakava kia Peali; pehē ʻe langa hake ʻakinautolu ʻi he lotolotonga ʻo hoku kakai.” \v 17 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kapau ʻe ʻikai te nau talangofua, te u taʻaki moʻoni pea fakaʻauha ʻae puleʻanga ko ia.” \c 13 \cd \it 1 ʻOku fakatātā ʻaki ʻe he ʻOtua ʻae fakaʻauha ʻa hono kakai ʻae nonoʻo papālangi naʻe fakafufū ʻi ʻIufaleti. 12 Ko e ngaahi hina fonu ʻi he uaine ko e meʻa fakatātā ia ki he kona ʻi he mamahi. 15 Ko e ako ke nau tokanga ke taʻofi ai honau tautea. 22 Ko e tefito ʻo ʻenau mamahi ko ʻenau ngaahi meʻa fakalielia.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova kiate au, “ʻAlu ʻo toʻo kiate koe ʻae noʻo ʻoe tupenu lelei, pea ʻai ia ki ho kongaloto, pea ʻoua naʻa tuku ia ki he vai.” \v 2 Pea naʻaku toʻo ʻae noʻo ʻo ʻai ia ki hoku kongaloto, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova. \v 3 Pea naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ko hono liunga ua, ʻo pehē, \v 4 “Toʻo ʻae noʻo ʻaia ʻoku ʻiate koe, ʻaia ʻoku ʻi ho kongaloto, pea ke tuʻu, ʻo ʻalu ki ʻIufaletesi, pea fakafufū ia ʻi he ʻanaʻi maka.” \v 5 Pea ne u ʻalu ʻo fakafufū ia, ʻo ofi ki ʻIufaletesi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova. \v 6 Pea naʻe hoko, ʻo pehē, ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho lahi, naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Tuʻu, pea ke ʻalu ki ʻIufaletesi, pea toʻo mei ai ʻae noʻo, ʻaia naʻaku fekau ke ke fakafufū ʻi ai.” \v 7 Pea ne u ʻalu ki ʻIufaletesi, mo keli, pea toʻo mai ʻae noʻo mei he potu ne u fakafufū ai ia: pea vakai, kuo maumauʻi ʻae noʻo, pea naʻe ʻikai siʻi ʻaonga ia. \p \v 8 Pea naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 9 “ʻOku pehē ʻe Sihova, Te u maumauʻi pehē ʻae fielahi ʻa Siuta, pea mo e laukau lahi ʻa Selūsalema. \v 10 Ko e kakai kovi ni, ʻoku nau fakaongo tuli ki heʻeku ngaahi lea, pea ʻeveʻeva ʻi he mahalo vaʻinga ʻo honau loto, pea muimui ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻo tauhi ʻakinautolu, pea lotu kiate kinautolu: te nau hangē ko e noʻo ni, ʻaia ʻoku ʻikai siʻi ʻaonga. \v 11 Koeʻuhi hangē ʻoku pipiki ʻae noʻo ki he kongaloto ʻoe tangata, naʻe pehē ʻeku fakapipiki kiate au ʻae fale kotoa ʻo ʻIsileli, pea mo e fale kotoa ʻo Siuta, ʻoku pehē ʻe Sihova: koeʻuhi ke nau hoko kiate au ko e kakai, mo e hingoa, mo e fakamālō mo e nāunau: ka naʻa nau fakaongotuli pe.” \p \v 12 ¶ “Ko ia ke ke lea ʻaki ʻae lea ni kiate kinautolu: ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻE fakapito ʻaki ʻae uaine ʻae hina kotoa pē: pea te nau pehē kiate koe, ʻIkai ʻoku mau ʻilo pau ʻe fakapito ʻaki ʻae uaine ʻae hina kotoa pē. \v 13 Pea te ke toki lea pehē kiate kinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, te u fakapito ʻaki ʻae kona, ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua ni, ʻio, ʻae ngaahi tuʻi ʻoku nofo ʻi he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻo Tevita, mo e kau taulaʻeiki, pea mo e kau palōfita, pea mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema. \v 14 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u fakafetēleni ke laiki ʻakinautolu, ko e ngaahi tamai ki he ngaahi foha: ʻE ʻikai te u ʻofa, pe fakamoʻui, pe fai ʻaloʻofa, ka ʻe fakaʻauha ʻakinautolu.” \p \v 15 ¶ Mou fanongo, \q2 mo tokanga; \q2 pea ʻoua naʻa fielahi: \q2 he kuo folofola ʻa Sihova. \q1 \v 16 Mou fakaongoongoleleiʻi ʻa Sihova ko homou ʻOtua, \q2 ʻi he teʻeki ai te ne fakatupu ʻae fakapoʻuli, \q2 pea ʻi he teʻeki ai ke tūkia homou vaʻe ʻi he ngaahi moʻunga ʻoe fakapoʻuli, \q2 pea lolotonga hoʻomou ʻamanaki ki he maama, \q2 te ne liliu ia ko e poʻuli matolu, \q2 pea mo e malumalu ʻoe mate. \q1 \v 17 Pea kapau ʻe ʻikai te mou fanongo ki ai ʻe tangi hoku laumālie ʻi he ngaahi potu lilo koeʻuhi ko hoʻomou fielahi; \q2 pea ʻe tangi lahi hoku mata, \q2 pea ʻe tafe hifo ʻae ngaahi loʻimata, \q2 koeʻuhi kuo ʻave fakapōpula ʻae fanga sipi ʻa Sihova. \q1 \v 18 Ke ke lea ki he tuʻi mo e tuʻi fefine, \q2 Mo fakavaivai ʻakimoua, \q2 ʻo nofo hifo: \q2 he te ne tō hifo mei homo ʻulu ʻae tatā ʻo homo nāunau. \q1 \v 19 ‌ʻE tāpuni ʻae ngaahi kolo ʻi he feituʻu tonga, \q2 pea ʻe ʻikai toʻo ʻe ha taha: \q2 ʻE fetuku fakapōpula ʻa Siuta kātoa; \q2 ʻe ʻave ia kotoa pē ʻo fakapōpulaʻi. \q1 \v 20 Hanga hake homou mata, \q2 ʻo mamata kiate kinautolu kuo haʻu mei he tokelau: \q2 ko e fē ʻae fanga sipi naʻe tuku kiate koe, \q2 ko hoʻo fanga sipi matamatalelei? \q1 \v 21 Ko e hā te ke lea ʻaki ʻoka tautea ʻe ia ʻa koe? \q2 He kuo ke akonakiʻi ʻakinautolu ke nau ʻeiki, \q2 mo pule kiate koe: \q2 ʻikai te ke moʻua ʻi he ngaahi mamahi, \q2 ʻo hangē ko e langā ʻae fefine? \q1 \v 22 Pea kapau te ke pehē ʻi ho loto, \q2 Ko e hā kuo hoko ai ʻae ngaahi meʻa ni kiate au? \q2 Ko e meʻa ʻi hono lahi ʻo hoʻo hia, \q2 ko ia kuo fakatelefuaʻi koe, \q2 kuo fakatelefua ʻa ho mui vaʻe. \q1 \v 23 ‌ʻE faʻa liliu ʻe he ʻItiopea hono kili, \q2 pe ko e lēpati hono pulepule? \q2 Pea te mou toki faʻa fai lelei foki, \q2 ʻakimoutolu ʻoku maheni ai ʻi he fai kovi. \q1 \v 24 Ko ia te u fakamovetevete ai ʻakimoutolu ʻo hangē ko e mohuku ʻoku ʻave ʻe he matangi ki he toafa. \q1 \v 25 Ko ho ʻinasi eni, \q2 ko ho vahe kuo fuofua meiate au, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova; \q2 koeʻuhi kuo ke fakangalongaloʻi au, \q2 mo ke falala ki he loi. \q1 \v 26 Ko ia te u fakatelefuaʻi koe, \q2 ke hā mai ai hoʻo mā. \q1 \v 27 Kuo u mamata ki hoʻo tonotangata, \q2 mo hoʻo holi, \q2 mo hono lahi ʻo hoʻo feʻauaki, \q2 mo hoʻo fai fakalielia ʻi he ngaahi moʻunga mo e ngoue. \q2 ʻE malaʻia koe, \q2 ʻE Selūsalema! ʻOku ʻikai te ke fie maʻa? \q2 ʻE hoko fakakū ia?” \c 14 \cd \it 1 Ko e honge lahi. 7 Ko e lotu ʻa Selemaia. 10 Ko e fekau ʻa Sihova ke ʻoua naʻa lotua ʻae kakai. 13 ʻOku ʻikai te nau tonuhia ʻi heʻenau tui ki he kau palōfita kākā. 17 Ko e mamahi ʻa Selemaia koeʻuhi ko kinautolu.\it* \p \v 1 Ko e folofola ʻa Sihova, \q2 naʻe hoko kia Selemaia ʻaia ʻoku kau ki he honge, \q1 \v 2 “ʻOku mamahi ʻa Siuta, \q2 pea ʻoku vaivai hono ngaahi matapā; \q2 ʻoku nau ʻai ʻae tauangaʻa koeʻuhi ko e fonua; \q2 pea kuo ʻalu hake ʻae tangi ʻo Selūsalema. \q1 \v 3 Naʻe fekau ʻe he houʻeiki ʻenau fānau iiki ki he vai: \q2 kuo nau hoko ki he ngaahi luo, \q2 ka ʻoku ʻikai ʻilo ai ha vai; \q2 kuo nau liliu mo ʻenau ngeʻesi ipu; \q2 naʻa nau mā ʻaupito mo puputuʻu, \q2 pea fakapulou honau ʻulu. \q1 \v 4 Koeʻuhi naʻe māfaʻafaʻa ʻae kelekele, \q2 he naʻe ʻikai ha ʻuha ki he fonua, \q2 pea mā ʻae kau tangata keli, \q2 ʻonau fakapulou honau ʻulu. \q1 \v 5 ‌ʻIo, naʻe fāʻeleʻi ʻae manu, \q2 pea liʻaki hono ʻuhiki ʻi he ngoue, \q2 koeʻuhi naʻe ʻikai ha mohuku. \q1 \v 6 Pea naʻe tuʻu ʻae fanga ʻasi hehengi ʻi he ngaahi potu māʻolunga, \q2 ʻo folo hifo ʻae matangi ʻo hangē ko e fanga talākoni; \q2 naʻe vaivai honau mata, \q2 koeʻuhi naʻe ʻikai ha mohuku. \q1 \v 7 ‌ʻE Sihova, \q2 ‘Neongo kuo talatalaakiʻi ʻakimautolu ʻemau angahala, \q2 ke ke ngāue koe koeʻuhi ko ho huafa: \q2 he kuo lahi ʻemau fakaholomui; \q2 kuo mau fai kovi kiate koe. \q1 \v 8 ‌ʻA koe ko e falalaʻanga ʻo ʻIsileli, \q2 ko hono Fakamoʻui ʻi he ʻaho ʻoe mamahi, \q2 ko e hā te ke tatau ai mo e muli ʻi he fonua, \q2 pea hangē ko e tangata fononga ʻoku afe atu ke nofo ʻi he pō pe taha? \q1 \v 9 Ko e hā ʻoku ke hangē ai ko e tangata ʻoku mohe maʻu, \q2 ʻo hangē ko e tangata mālohi ʻoku ʻikai faʻa fakamoʻui? \q2 Ka ko koe, \q2 ʻE Sihova, \q2 ʻoku ke ʻiate kimautolu, \q2 pea ʻoku ui ʻakimautolu ʻi ho huafa; \q2 ʻoua naʻa ke liʻaki ʻakimautolu.’” \p \v 10 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ki he kakai ni, \q2 “ʻOku pehē ʻenau fie ʻalu fano pe, \q2 naʻe ʻikai te nau taʻofi honau vaʻe, \q2 ko ia ʻoku ʻikai maʻu ʻakinautolu ʻe Sihova; \q2 te ne manatu eni ki heʻenau hia, \q2 pea ʻaʻahi ki heʻenau ngaahi angahala.” \q1 \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, \q2 “ʻOua naʻa hūfia ʻae kakai ni ke nau lelei. \q1 \v 12 ‌ʻE ʻikai te u fanongo ki heʻenau tangi ʻi heʻenau ʻaukai; \q2 pea ʻoka nau ka fai ʻae feilaulau tutu, \q2 pe ha feilaulau uite, \q2 ʻe ʻikai te u maʻu ʻakinautolu; \q2 ka te u fakaʻauha ʻaki ʻakinautolu ʻae heletā, \q2 pea mo e honge, \q2 pea mo e mahaki fakaʻauha.” \p \v 13 ¶ Pea naʻaku toki pehē ʻeau. \q2 “ʻOiauē! ʻE ʻEiki Sihova! Vakai, \q2 ʻoku pehē ʻe he kau palōfita kiate kinautolu, \q2 ʻE ʻikai te mou mamata ki he heletā, \q2 pe ki he honge; \q2 ka te u foaki kiate kimoutolu ʻae fiemālie moʻoni ʻi he potu ni.” \q1 \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, \q2 “ʻOku kikite loi ʻi hoku huafa ʻae kau palōfita: \q2 naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu, \q2 pe tala kiate kinautolu, \q2 pea naʻe ʻikai te u lea kiate kinautolu: \q2 kuo nau lea ʻaki ʻae misi loi mo e kikite kākā, \q2 mo e meʻa vaʻinga, \q2 pea mo e kākā ʻo honau loto. \q1 \v 15 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ki he kau palōfita ʻoku kikite ʻi hoku huafa, \q2 pea naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu, \q2 ka ʻoku nau pehē, \q2 ʻE ʻikai hoko ʻae heletā mo e honge ki he fonua ni; \q2 ʻe fakaʻauha ʻae kau palōfita, \q2 ko ia ʻi he heletā pea mo e honge. \q1 \v 16 Pea ʻe lī ki he ngaahi hala ʻo Selūsalema ʻae kakai ʻoku nau kikite ki ai, \q2 koeʻuhi ko e honge pea mo e heletā; \q2 pea ʻe ʻikai ha taha ke tanu ʻakinautolu, \q2 ko kinautolu mo honau ngaahi uaifi, \q2 mo honau ngaahi foha, \q2 pea mo honau ngaahi ʻofefine: \q2 he te u lilingi kiate kinautolu ʻenau angahala.” \p \v 17 ¶ Ko ia ke ke fakahā ʻae lea ni kiate kinautolu: \q2 “Ke tafe hifo ʻi he ʻaho mo e pō ʻae loʻimata mei hoku mata, \q2 pea ʻoua naʻa tuku ia: \q2 koeʻuhi kuo maumauʻi ʻae ʻofefine tāupoʻou ʻo hoku kakai ʻaki ʻae maumauʻi lahi, \q2 pea mo e tā mamahi ʻaupito. \q1 \v 18 Kapau te u ʻalu atu ki he ngoue, \q2 ʻoku ou mamata kiate kinautolu naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā! Pea kapau te u hū ki he kolo, \q2 ʻoku ou mamata kiate kinautolu ʻoku mate ʻi he honge! Ka ʻoku ʻalu fano pe ʻi he fonua ʻae palōfita mo e taulaʻeiki, \q2 ke fai fakatau, \q2 ʻo ʻikai \add te nau \add*tokanga.” \q1 \v 19 Kuo ke liʻaki ʻaupito ʻa Siuta? \q2 Kuo fakaliliʻa ho laumālie ki Saione? \q2 Ko e hā kuo ke taaʻi ai ʻakimautolu, \q2 pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui? \q2 Naʻa mau ʻamanaki ki he fiemālie, \q2 ka ʻoku ʻikai ha lelei; \q2 ki he ʻaho fakamoʻui, \q2 kae vakai ko e mamahi pe. \q1 \v 20 ‌ʻE Sihova, \q2 ʻoku mau vete ʻemau angahala, \q2 pea mo e hia ʻa ʻemau ngaahi tamai: \q2 he kuo mau fai angahala kiate koe. \q1 \v 21 ‌ʻOua naʻa ke fakaliliʻa kiate kimautolu, \q2 koeʻuhi ko ho huafa, \q2 ʻoua naʻa fakaongoongo koviʻi ʻae ʻafioʻanga ʻo ho nāunau: \q2 ke ke manatuʻi, \q2 pea ʻoua naʻa fakataʻeʻaonga hoʻo fuakava mo kimautolu. \q1 \v 22 ‌ʻOku ai ha taha ʻi he ngaahi vaʻinga ʻoe hiteni te ne faʻa fakatō ha ʻuha? \q2 Pe faʻa foaki hifo ʻe he ngaahi langi ʻae ʻuha? \q2 ʻIkai ko koe ia, \q2 ʻE Sihova ko homau ʻOtua? \q2 Ko ia te mau ʻamanaki lelei kiate koe: \q2 he kuo ke ngaohi ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē. \c 15 \cd \it 1 Ko e liʻaki ʻae kakai Siu, pea mo honau tautea lahi. 10 ʻOku lāunga ʻa Selemaia koeʻuhi ko e kakai pea kuo ne maʻu ʻae talaʻofa lelei, 12 Mo e fakaʻilo ʻoe houhau kiate kinautolu. 15 Ko e lotu ʻa Selemaia. 19 ʻOku ne maʻu talaʻofa lelei.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kiate au, “Kapau ʻe tuʻu ʻi hoku ʻao ʻa Mōsese mo Samuela, ʻe ʻikai te u tokanga ki he kakai ni: kapusi ʻakinautolu ʻi hoku ʻao, pea tuku ke nau ʻalu atu. \v 2 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻo kapau te nau lea kiate koe, Te mau ʻalu ki fē? pea te ke tala kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova; Ko kinautolu, kuo tuʻutuʻuni ki he mate, te nau mate; pea ko kinautolu ʻoku tuʻutuʻuni ki he heletā, te nau ʻi he heletā; pea ko kinautolu ʻoku tuʻutuʻuni ki he honge, te nau ʻi he honge; pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he fakapōpula, te nau ʻalu ki he fakapōpula. \v 3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Te u tuʻutuʻuni kiate kinautolu ʻae faʻahinga meʻa ʻe fā: ko e heletā ke tāmateʻi, ko e fanga kulī ke haehae, ko e manu ʻoe ʻatā, pea mo e ngaahi manu ʻoe fonua, ke folo hifo pea fakaʻauha. \v 4 Pea te u tukuange ʻakinautolu ke ʻave ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, koeʻuhi ko Manase ko e foha ʻo Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea koeʻuhi ko e meʻa naʻa ne fai ʻi Selūsalema.” \v 5 “He ko hai ʻe ʻofa kiate koe, \q2 ʻE Selūsalema? \q2 Pe ko hai ʻe mamahi mo koe? \q2 Pe ko hai ʻe afe atu ke fehuʻi pe ʻoku ke fēfē? \q1 \v 6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 kuo ke fakaholomui meiate au; \q2 ko ia te u mafao atu hoku nima kiate koe, \q2 mo fakaʻauha koe; \q2 kuo u fiu ʻi he kātaki. \q1 \v 7 Pea te u tapili ʻaki ʻakinautolu ʻae tapili ʻi he ngaahi matapā ʻoe fonua; \q2 te u toʻo ʻenau fānau, \q2 te u fakaʻauha ʻa hoku kakai, \q2 ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetafoki mei honau ngaahi hala. \q1 \v 8 Kuo fakatokolahi ʻi hoku ʻao honau kau fefine ʻoku mate honau husepāniti ʻo lahi hake ʻi he ʻoneʻone ʻoe ngaahi tahi: \q2 kuo u ʻomi ki heʻenau faʻē ha tokotaha ʻoku fakaʻauha ʻi he hoʻatā: \q2 kuo u pule kiate ia ke fai ia fakafokifā pe, \q2 ko e ngaahi fakailifia ki he kolo. \q1 \v 9 Pea kuo vaivai ia ʻaia kuo fāʻeleʻi ʻae toko fitu: \q2 kuo ne tuku hake hono laumālie; \q2 kuo tō hifo hono laʻā ʻi he kei ʻaho: \q2 kuo mā ia mo puputuʻu: \q2 pea ko kinautolu ʻoku toe te u tukuange ki he heletā ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova.” \p \v 10 ¶ ʻA ʻeku faʻē, \q2 ʻoku ou malaʻia, \q2 koeʻuhi kuo ke fāʻeleʻi au ko e tangata faʻa fekeʻikeʻi pea ko e tangata fakakikihi mo māmani kotoa pē! Pea ʻoku teʻeki ai te u nō ha meʻa ki he totongi, \q2 pea naʻe ʻikai nō kiate au ʻe ha tangata ki he totongi; \q2 ka ʻoku nau taki taha kapeʻi au. \q1 \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, \q2 Ko e moʻoni ʻe lelei hoʻo hako; \q2 te u pule ki he fili ke ne fai lelei kiate koe ʻi he ʻaho ʻoe kovi mo e mamahi. \q1 \v 12 ‌ʻE fesiʻi ʻe he ukamea ʻae ukamea mei he tokelau, \q2 pea mo e sitili? \q1 \v 13 “Pea te u foaki hoʻo meʻa mo hoʻo koloa ke vetea taʻehatotongi, \q2 ko e meʻa ʻi hoʻo ngaahi angahala, \q2 ʻi he ngataʻanga kotoa pē ʻoe fonua. \q1 \v 14 Pea te u pule ke ke ʻalu mo ho ngaahi fili ki he fonua ʻaia ʻoku ʻikai te ke ʻiloa; \q2 he kuo tutu ʻae afi ʻi hoku houhau, \q2 ʻaia ʻe vela ai ʻakimoutolu.” \p \v 15 ¶ “ʻE Sihova ʻoku ke ʻafioʻi: \q2 manatuʻi au, \q2 pea ʻaʻahi kiate au, \q2 pea totongi kiate kinautolu kuo fakatangaʻi au; \q2 ʻoua naʻa ke ʻave au koeʻuhi ko hoʻo kātaki ʻofa: \q2 ke ke ʻafio kuo u kātaki ʻae manuki koeʻuhi ko koe. \q1 \v 16 Pea naʻe ʻiloa hoʻo ngaahi lea, \q2 pea ko ʻeku meʻakai ia; \q2 pea ko hoʻo folofola ko e fiemālie pea mo e fakafiefia ki hoku loto: \q2 he kuo ui au ʻi ho huafa, \q2 ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 17 Naʻe ʻikai te u nofo ʻi he fakataha ʻae kau manuki, \q2 pea naʻe ʻikai te u fiefia ka naʻaku nofo tokotaha pe koeʻuhi ko ho nima: \q2 he kuo ke fakapito ʻaki au ʻae tuputāmaki.” \q1 \v 18 “Ko e hā ʻoku pehē ai pe ʻeku mamahi, \q2 mo hoku lavea taʻefaʻafakamoʻui, \q2 ʻaia ʻoku ʻikai fie moʻui? \q2 Te ke ʻiate au ʻo hangē ko e meʻa loi, \q2 pea ʻo hangē ko e vai kuo fakaʻaʻau ke maha? \p \v 19 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 kapau te ke tafoki, \q2 te u toe ʻomi koe, \q2 pea te ke tuʻu ʻi hoku ʻao: \q2 pea kapau te ke vaheʻi ʻae lelei mei he kovi, \q2 te ke hoko ʻo hangē ko hoku fofonga; \q2 tuku ke tafoki ʻakinautolu kiate koe kaeʻoua naʻa ke tafoki koe kiate kinautolu. \q1 \v 20 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 te u ngaohi koe ki he kakai ni ke ke hangē ko e ʻa palasa: \q2 pea te nau tauʻi koe, \q2 ka ʻe ʻikai te nau lavaʻi koe: \q2 he ʻoku ou ʻiate koe ke fakamoʻui koe, \q2 pea ke fakahaofi koe. \q1 \v 21 Pea te u fakahaofi koe mei he nima ʻoe angahala, \q2 pea te u huhuʻi koe mei he nima ʻoe mālohi.” \c 16 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe he palōfita ko e taʻefakamaʻu mali, pea mo e tuku ʻae ngaahi fale mamahi mo e kātoanga, ko e meʻa fakatātā ia ki he fakaʻauha ʻae kakai Siu, 10 Koeʻuhi kuo nau kovi lahi ʻi heʻenau ngaahi tamai. 14 Ko e meʻa fakaofo lahi ʻenau foki mai mei he fakapōpula ʻi heʻenau moʻui mei ʻIsipite. 16 Ko e tautea lahi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua, koeʻuhi ko ʻenau tauhi lahi ki he tamapua.\it* \p \v 1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kiate au, ʻo pehē, \v 2 “ʻOua naʻa ke toʻo kiate koe ha husepāniti, pea ʻe ʻikai te ke maʻu ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻi he potu ni. \v 3 He ʻoku pehē ʻe Sihova ki he ngaahi foha pea mo e ngaahi ʻofefine ʻaia ʻoku fāʻeleʻi ʻi he potu ni, pea ki heʻenau ngaahi faʻē ʻaia naʻe fāʻeleʻi ʻakinautolu, pea ki heʻenau ngaahi tamai ʻaia naʻe fakatupu ʻakinautolu ʻi he fonua ni; \v 4 Te nau mate ʻi he ngaahi mate kovi; pea ʻe ʻikai ha tangi koeʻuhi ko kinautolu; pea ʻe ʻikai tanu ʻakinautolu; ka te nau hangē ko e kinohaʻa ʻi he funga ʻoe fonua: pea ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻe he heletā, mo e honge: pea ʻe kai honau ʻangaʻanga ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā, pea mo e fanga manu ʻoe fonua. \v 5 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻoua naʻa ke hū ki he fale ʻoe mamahi, pea ʻoua naʻa ʻalu ke tangi mo fakafiemālieʻi ʻakinautolu: he ʻoku pehē ʻe Sihova, kuo u toʻo ʻeku fiemālie mei he kakai ni, ʻio, ko e angalelei mo e ʻaloʻofa. \v 6 ‌ʻE mate fakatouʻosi ʻi he fonua ni ʻae lalahi pea mo e iiki: pea ʻe ʻikai tanu ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai tangi ʻae kakai, pe fai ʻae foa, pe ko e tekefua koeʻuhi ko kinautolu: \v 7 Pea ʻe ʻikai maumauʻi ʻakinautolu ʻe he kakai, koeʻuhi ko ʻenau mamahi, ke fakafiemālie ʻakinautolu koeʻuhi ko e mate; pea ʻe ʻikai foaki kiate kinautolu ʻae ipu ʻoe fiemālie ke inu, koeʻuhi ko ha tamai pe ha faʻē. \v 8 ‌ʻOua foki naʻa ke ʻalu ki he fale ʻoe kātoanga, ke nofo mo kinautolu ke kai mo inu. \v 9 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u pule ke ʻosi ʻi he potu ni ʻi homou ʻao, pea ʻi homou ngaahi ʻaho, ʻae leʻo ʻoe fiefia, pea mo e leʻo ʻoe nekeneka, pea mo e leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine.” \p \v 10 ¶ Pea ke hoko ʻo pehē, “ʻOka ke ka fakaʻilo ki he kakai ni ʻae ngaahi lea ni kotoa pē, te nau pehē kiate koe, ‘Ko e hā kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kimautolu ʻae kovi lahi ni kotoa pē? He ko e hā ʻemau hia? Pea ko e hā ʻemau angahala ʻaia kuo mau fai kia Sihova ko homau ʻOtua?’ \v 11 Pea te ke toki lea kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi kuo liʻaki au ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea kuo nau muimui ki he ngaahi ʻotua kehe, pea tauhi ʻakinautolu, pea kuo lotu kiate kinautolu, pea kuo nau liʻaki au, pea ʻoku ʻikai fai ki heʻeku fono; \v 12 Pea kuo mou fai kovi lahi hake ʻakimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi tamai; pea vakai, ʻoku mou taki taha muimui ki he holi ʻa hono loto kovi, ke ʻoua naʻa nau fanongo kiate au: \v 13 Ko ia te u kapusi ʻakimoutolu ʻi he fonua ni, ki he fonua ʻoku ʻikai te mou ʻilo, ko kimoutolu, pe ko hoʻomou ngaahi tamai; pea te mou tauhi ʻi ai ʻae ngaahi ʻotua kehe ʻi he ʻaho mo e pō; pea ʻe ʻikai te u ʻofa kiate kimoutolu ʻi ai.’” \p \v 14 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ia, vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia ʻe ʻikai toe pehē ai, ʻOku moʻui ʻa Sihova, ʻaia naʻe ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite; \v 15 Ka, ʻOku moʻui ʻa Sihova, ʻaia naʻe ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua tokelau, pea mei he ngaahi fonua kotoa pē naʻa ne kapusi ʻakinautolu ki ai: pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki honau fonua ʻaia naʻaku foaki ki heʻenau ngaahi tamai.” \p \v 16 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u fekau ke ʻomi ʻae kau toutai tokolahi, pea te nau toutai ʻakinautolu; pea hili ia te u fekau ki he kau tuli manu tokolahi, pea te nau tuli ʻakinautolu mei he moʻunga kotoa pē, pea mei he tafungofunga kotoa pē, pea mei he ngaahi ʻanaʻi maka. \v 17 He ʻoku ou fofonga ki honau hala kotoa pē: pea ʻoku ʻikai te nau puli ʻi hoku ʻao, pea ʻoku ʻikai fakafufū ʻenau angahala mei hoku fofonga. \v 18 Pea te u tomuʻa totongi ke liunga ua ki heʻenau hia pea mo ʻenau angahala; koeʻuhi kuo nau fakakoviʻi hoku fonua, pea kuo nau fakapito ʻaki hoku tofiʻa ʻae ngaahi ʻangaʻanga ʻo ʻenau ngaahi meʻa kovi mo fakalielia.” \v 19 ‌ʻE Sihova, \q2 ko hoku mālohi, \q2 mo ʻeku kolo, \q2 pea mo hoku hūfanga ʻi he ʻaho ʻoe mamahi, \q2 ʻe haʻu kiate koe ʻae kakai Senitaile mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, \q2 pea te nau pehē, \q2 “Ko e moʻoni naʻe maʻu ʻi he ʻemau ngaahi tamai ʻae ngaahi loi, \q2 mo e meʻa vaʻinga, \q2 pea mo e ngaahi meʻa taʻeʻaonga. \q1 \v 20 ‌ʻE ngaohi ʻe he kau tangata ʻae ngaahi ʻotua moʻonautolu, \q2 kae ʻosi ʻoku ʻikai ko e ngaahi ʻotua ʻakinautolu?” \q1 \v 21 Ko ia, \q2 vakai, \q2 te u pule ni kiate kinautolu ke nau ʻilo hoku nima, \q2 mo hoku mālohi; \q2 pea te nau ʻilo ko hoku huafa, \q2 Ko Sihova. \c 17 \cd \it 1 Ko e fakapōpula ʻa Siuta koeʻuhi ko ʻene angahala. 5 Ko e falala ki he tangata ko e meʻa fakamalaʻia, 7 Ka ko e falala ki he ʻOtua ko e meʻa fakamonūʻia. 9 ʻOku ʻikai faʻa kākaaʻi ʻae ʻOtua ʻe he loto kākā. 12 Ko e fakamoʻui mei he ʻOtua. 15 ʻOku lāunga ʻe he palōfita ki he kau manuki ki heʻene kikite. 19 Kuo fekau ia ke fakafoʻou ʻae fuakava ʻi he fakamāʻoniʻoni ʻae ʻaho tapu.\it* \p \v 1 “Kuo tohi ʻae hia ʻa Siuta ʻaki ʻae peni ukamea, \q2 pea mo e mata ʻoe taiamoni: \q2 kuo tongi ia ʻi he kakano ʻo honau loto, \q2 pea ki he ngaahi nifo ʻo homou ngaahi ʻesifeilaulauʻanga. \q1 \v 2 ‌ʻI he lolotonga ʻae manatuʻi ʻe heʻenau fānau ki heʻenau ngaahi ʻesifeilaulauʻanga mo e ngaahi vao tapu mo e ʻakau lau maʻuiʻui ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga. \q1 \v 3 ‌ʻE hoku moʻunga, \q2 ko e meʻa kotoa pē ʻi hoʻo ngoue mo hoʻo koloa kotoa pē te u foaki ke vetea, \q2 pea mo ho potu māʻolunga kotoa pē koeʻuhi ko e angahala, \q2 ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻo ho fonua kotoa pē. \q1 \v 4 Pea ʻe hiki koe mei he tofiʻa, \q2 ʻaia naʻaku foaki kiate koe; \q2 pea te u pule ke ke tauhi ki ho ngaahi fili ʻi he fonua ʻoku ʻikai te ke ʻilo: \q2 koeʻuhi kuo mou tutu ʻae afi ʻi hoku houhau, \q2 ʻaia ʻe vela ʻo taʻengata.” \p \v 5 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; \q2 “Ke malaʻia ʻae tangata ʻoku falala ki he tangata, \q2 pea ʻoku ne nima ʻaki ʻae kakano, \q2 pea kuo mole hono loto meia Sihova, \q1 \v 6 Koeʻuhi ʻe hangē ia ko e mohuku mae ʻi he toafa, \q2 pea ʻe ʻikai te ne mamata ʻoka haʻu ʻae lelei; \q2 ka te ne nofo pe ʻi he ngaahi potu laʻā ʻoe toafa, \q2 ʻi he fonua lala taʻehanokakai. \q1 \v 7 “ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku falala kia Sihova, \q2 pea ko hono ʻamanaki leleiʻanga ʻa Sihova. \q1 \v 8 Koeʻuhi ʻe hangē ia ko e ʻakau kuo tō ʻi he veʻe vai, \q2 ʻoku totolo atu hono ngaahi aka ki he vaitafe, \q2 pea ʻe ʻikai te ne ʻilo ʻae pupuha, \q2 ka ʻe mata pe hono lau; \q2 pea ʻe ʻikai vaivai ʻi he faʻahitaʻu laʻā, \q2 pea ʻe ʻikai fakangata hono fua. \p \v 9 ¶ “ʻOku kākā lahi taha pe ʻae loto ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, \q2 pea ʻoku fungani kovi: \q2 ko hai te ne faʻa ʻilo ia? \q1 \v 10 Ko au Sihova ʻoku ou vakili ʻae loto, \q2 ʻoku ou hakule ʻae ngaahi mahalo, \q2 ke foaki ki he tangata taki taha ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi ʻulungāanga, \q2 pea tatau mo e fua ʻo ʻene faianga.” \q1 \v 11 ‌ʻO hangē ko e manupuna ʻoku fōfoaʻi ʻae ngaahi fua naʻe ʻikai te ne fakatō; \q2 ʻe pehē foki ia ʻoku tānaki koloa taʻetotonu, \q2 ʻe ʻalu ia mei ai ʻi he lolotonga ʻo hono ngaahi ʻaho, \q2 pea ʻe vale ia ʻi hono ikuʻanga. \p \v 12 ¶ Talu mei he kamataʻanga ko e nofoʻanga fakaʻeiʻeiki fakasanisani mo māʻolunga ʻae potu ʻo hotau fale tapu. \q1 \v 13 ‌ʻE Sihova, \q2 ko e ʻamanaki leleiʻanga ʻo ʻIsileli, \q2 ʻe mā ʻakinautolu kotoa pē ʻoku liʻaki koe, \q2 pea ʻe tohi ki he kelekele ʻakinautolu ʻoku ʻalu meiate koe, \q2 koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻa Sihova, \q2 ko e matavai ʻoe ngaahi vai moʻui. \q1 \v 14 ‌ʻE Sihova, \q2 ke ke faitoʻo kiate au, \q2 pea te u moʻui; \q2 fakamoʻui au, \q2 pea te u moʻui: \q2 he ko koe ʻoku ou fakafetaʻi ki ai. \p \v 15 ¶ Vakai, \q2 ʻoku nau pehē kiate au, \q2 “Ko e fē ʻae folofola ʻa Sihova? \q2 Tuku ia ke hoko mai.” \q1 \v 16 Pea ko au, \q2 naʻe ʻikai te u tuku vave ʻeku muimui kiate koe: \q2 pea ʻoku ke ʻafioʻi naʻe ʻikai te u manako ki he ʻaho fakailifia; \q2 ko ia naʻe haʻu mei hoku loungutu naʻe ʻi ho ʻao ʻoʻou. \q1 \v 17 ‌ʻOua naʻa ke ʻiate au ko e fakailifia; \q2 ko koe ko ʻeku ʻamanaki leleiʻanga ʻi he ʻaho ʻoe kovi. \q1 \v 18 Tuku ke mā ʻakinautolu ʻoku fakatangaʻi au, \q2 kaeʻoua naʻa tuku au ke u mā: \q2 tuku ke nau manavahē, \q2 kaeʻoua naʻa tuku au ke u manavahē: \q2 ʻomi kiate kinautolu ʻae ʻaho ʻoe mamahi, \q2 pea fakaʻauha ʻaki ʻakinautolu ʻae fakaʻauha lahi. \p \v 19 ¶ Naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻAlu ʻo tuʻu ʻi he matapā ʻoe fānau ʻa hoku kakai, ʻaia ʻoku hū ai ʻae ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea mo ia ʻoku nau ʻalu ai kituʻa, pea ki he ngaahi matapā kotoa pē ʻo Selūsalema; \v 20 Pea ke lea kiate kinautolu, ʻo pehē, Mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea mo Siuta kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema, ʻoku hū ʻi he ngaahi matapā ni. \v 21 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova; Mou tokanga kiate kimoutolu, pea ʻoua naʻa fua ha kavenga ʻi he ʻaho tapu, pe ʻomi ia ʻi he ngaahi matapā ʻo Selūsalema; \v 22 Pea ʻoua naʻa ʻave ha kavenga kituʻa mei homou ngaahi fale ʻi he ʻaho tapu, pea ʻoua naʻa fai ha ngāue, kae fakahaohaoa ʻae ʻaho tapu, ʻo hangē ko ia naʻaku fekau ki hoʻomou ngaahi tamai. \v 23 Ka naʻe ʻikai te nau talangofua, pe fakatokanga honau telinga ke ongoʻi, ka naʻe fakakekeva honau kia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau fanongo, pe maʻu ʻae akonaki. \v 24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻe hoko ia ʻo pehē, kapau te mou tokanga lahi kiate au, ke ʻoua naʻa ʻomi ha kavenga ʻi he ngaahi matapā ʻi he ʻaho tapu, kae fakahaohaoa ʻae ʻaho tapu, ke ʻoua naʻa fai ha ngāue ʻi ai: \v 25 Pea ʻe toki hū ʻi he ngaahi matapā ʻoe kolo ni ʻae ngaahi tuʻi mo e houʻeiki ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita, ʻo heka ʻi he ngaahi saliote, pea mo e ngaahi hoosi, ko kinautolu mo honau houʻeiki, ko e kau tangata ʻo Siuta: pea mo e kakai ʻo Selūsalema: ʻe tuʻumaʻu ʻo taʻengata ʻae kolo ni. \v 26 Pea te nau haʻu mei he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mei he ngaahi potu ofi ki Selūsalema, pea mei he fonua ʻo Penisimani, pea mei he ngaahi toafa, pea mei ne ngaahi moʻunga, pea mei he potu tonga, ʻo ʻomi ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau, mo e ngaahi feilaulau meʻakai, mo e meʻa namu kakala, ʻo ʻomi ʻae ngaahi feilaulau fakafetaʻi, ki he fale ʻo Sihova. \v 27 Pea ka ʻikai te mou fanongo kiate au ke fakahaohaoa ʻae ʻaho tapu, pea ʻoua naʻa fua ha kavenga, ʻo hū mo ia ki he ngaahi matapā ʻo Selūsalema ʻi he ʻaho tapu, pehē te u toki tutu ʻae afi ki hono ngaahi matapā, pea ʻe fakaʻauha ʻaki ia ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Selūsalema, pea ʻe ʻikai ʻaupito tāmateʻi ia.” \c 18 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻae mālohi ʻoe ʻOtua ki he puleʻanga kotoa pē, ʻi he fakatātā ki he tangata tufunga ngaohi ipu. 11 Ko e fakamanaʻi ʻa Siuta ko e meʻa ʻi heʻene tafoki. 18 Ko e lotu ʻa Selemaia koeʻuhi ko e kau angatuʻu.\it* \p \v 1 Ko e folofola ʻaia naʻe hoko mai meia Sihova, kia Selemaia, ʻo pehē, \v 2 “Tuʻu hake pea ke ʻalu hifo ki he fale ʻoe tufunga ngaohi ipu, pea te u pule ke ke fanongo ki heʻeku ngaahi lea ʻi ai.” \v 3 Pea naʻaku toki ʻalu hifo ki he fale ʻoe tufunga ngaohi ipu, pea vakai, naʻa ne ngāueʻaki ʻae meʻa tākai. \v 4 Pea ko e ipu ʻaia naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻumea, naʻe maumauʻi ia ʻi he nima ʻoe tufunga: ko ia naʻe toe ngaohi ia ko e ipu kehe, ʻo hangē ko e loto ʻoe tufunga ki ai. \v 5 Pea naʻe toki hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē. \v 6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻikai te u fai kiate kimoutolu ʻo hangē ko e tufunga ngaohi ipu ni? Vakai, ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻoku mou ʻi hoku nima, ʻo hangē ko e ʻumea ʻi he nima ʻoe tangata tufunga ngaohi ipu. \v 7 ‌ʻO kau ka lea ki ha kakai, pe ha puleʻanga, ke taʻaki, pe lī ki lalo, pe fakaʻauha ia; \v 8 Kapau ʻe tafoki ʻae kakai, ʻaia kuo u lea ki ai, mei heʻenau kovi, te u fakatomala ʻi he kovi ʻaia naʻaku loto ke ʻomi kiate kinautolu. \v 9 Pea kau ka lea ki ha kakai, pea ki ha puleʻanga, ke langa mo fokotuʻu ia; \v 10 Kapau ʻe fai kovi ia ʻi hoku ʻao, pea ʻikai talangofua ki hoku leʻo, pea te u toki fakatomala ʻi he lelei, ʻaia naʻaku pehē te u fai ke nau lelei ai. \p \v 11 ¶ “Pea ko eni, ke ke ʻalu, pea ke lea ki he kau tangata ʻo Siuta, pea ki he kakai ʻo Selūsalema, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova; vakai, ʻoku ou teuteu ha kovi kiate kimoutolu, pea tuʻutuʻuni ha tauhele kiate kimoutolu: mou taki taha tafoki leva mei hono hala kovi, pea ngaohi ke lelei homou ngaahi hala, mo hoʻomou ngaahi faianga. \v 12 Pea naʻa nau pehē, ‘ʻOku ʻikai ha ʻamanaki lelei; ka te mau taki taha muimui ki heʻene filioʻi, pea taki taha fai ʻo hangē ko e holi ʻa hono loto kovi.’” \v 13 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; \q2 “Mou fehuʻi eni ki he hiteni, \q2 pe ko hai kuo fanongo ki he ngaahi meʻa pehē: \q2 kuo fai ʻae meʻa fakalielia ʻaupito ʻaupito ʻe he taʻahine ʻo ʻIsileli. \q1 \v 14 ‌ʻE liʻaki koā ʻae ʻuha hinehina ʻo Lepanoni, \q2 ʻaia ʻoku tafe mei he makatuʻu ki he ngoue? \q2 Pe ʻe liʻaki ʻae vaitafe momoko ʻoku tafe mai, \q2 maʻae vai kehe ʻoku keli pe? \q1 \v 15 Koeʻuhi kuo fakangalongaloʻi au ʻe hoku kakai, \q2 kuo nau tutu ʻae meʻa namu kakala ki he meʻa vaʻinga, \q2 pea kuo nau fakahinga ʻakinautolu ʻi honau ngaahi hala mei he ngaahi hala motuʻa, \q2 ka nau ʻeveʻeva ʻi he hala, \q2 mo e ʻalunga naʻe ʻikai tanu hake; \q1 \v 16 Ke fakalala honau fonua, \q2 pea ngaohi ia ko e manukiʻanga; \q2 pea ʻe ofo ai ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ki ai, \q2 pea kalokalo honau ʻulu. \q1 \v 17 Te u fakamovetevete ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe fili ʻo hangē ko e matangi hahake; \q2 pea ʻe ʻikai te u fakahā hoku ʻao, \q2 ka te u fulituʻa kiate kinautolu ʻi he ʻaho ʻo ʻenau tuʻutāmaki.” \p \v 18 ¶ Pea naʻa nau toki pehē, \q2 “Ko eni ke tau fakakaukau ha meʻa kia Selemaia; \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai mole ʻae fono mei he taulaʻeiki, \q2 pe ko e fakakaukau mei he tangata poto, \q2 pe ko e lea mei he palōfita. \q2 Mou haʻu, \q2 ke tau tā ia ʻi hono ʻelelo, \q2 pea ʻoua naʻa tau tokanga ki heʻene ngaahi lea.” \q1 \v 19 “Tokanga mai kiate au, \q2 ʻE Sihova, \q2 pea fanongo ki he leʻo ʻonautolu ʻoku fakamamahiʻi au. \q1 \v 20 ‌ʻE totongi koā ʻaki ʻae kovi ki he lelei? \q2 He kuo nau keli ʻae luo ki hoku laumālie. \q2 Ke ke manatu naʻaku tuʻu ʻi ho ʻao, \q2 ke hūfia ʻakinautolu, \q2 pea ke fakaafe ho houhau meiate kinautolu. \q1 \v 21 Ko ia tukuange ʻenau fānau ki he honge, \q2 pea lilingi honau \add toto \add*ʻi he mālohi ʻoe heletā; \q2 pea tuku ke mole ʻae fānau ʻa honau ngaahi fefine, \q2 pea mate honau husepāniti; \q2 pea tuku ke tāmateʻi honau kau tangata: \q2 pea ke ke tāmateʻi ʻaki honau kau talavou ʻae heletā ʻi he tau. \q1 \v 22 Tuku ke ongo mai ʻae kaila mei honau ngaahi fale, \q2 ʻoka ke ka ʻomi fakafokifā pe ha kau tau kiate kinautolu; \q2 he kuo nau keli ha luo ke maʻu ai au, \q2 pea ʻai fakafufū ha tauhele ki hoku vaʻe. \q1 \v 23 Ka ko koe, \q2 ʻE Sihova, \q2 ʻoku ke ʻafioʻi ʻenau fakakaukau kotoa pē kiate au ke tāmateʻi au: \q2 ʻoua naʻa fakamolemole ʻenau hia, \q2 pea ʻoua naʻa tāmateʻi ʻenau angahala mei ho ʻao, \q2 kae tuku ke ʻauha ʻakinautolu ʻi ho ʻao; \q2 ke ke fai pehē kiate kinautolu ʻi he ʻaho ʻo ho houhau.” \c 19 \cd \it 1 Ko e maumauʻi ʻae ipu ʻoe tufunga ko e meʻa fakatātā ki he fakaʻauha ʻae kakai Siu koeʻuhi ko ʻenau angahala.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ʻAlu, ʻo toʻo ʻae hina ʻumea ʻoe tufunga ngaohi ipu, pea ʻave ʻae kau mātuʻa niʻihi ʻoe kakai, pea mo e kau mātuʻa ʻoe kau taulaʻeiki; \v 2 Pea ke ʻalu ki he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ʻaia ʻoku ʻi he matapā hahake, pea fakahā ʻi ai ʻae ngaahi lea ʻaia te u tala kiate koe, \v 3 Pea ke pehē, “ʻE ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo e kakai ʻo Selūsalema, mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova; ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he potu ni, pea ko ia ʻe fanongo ki ai, ʻe vavana ai hono telinga. \v 4 Koeʻuhi kuo nau liʻaki au, pea kuo fakakehe ʻae potu ni, kuo tutu ʻi ai ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻilo, pe ko ʻenau ngaahi tamai, pe ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea kuo fakapito ʻaki ʻae potu ni ʻae toto ʻoe taʻehalaia. \v 5 Kuo nau langa foki ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo Peali, ke tutu ai honau ngaahi foha ʻi he afi, ko e feilaulau tutu kia Peali, ʻaia naʻe ʻikai te u fekau, pe lea ki ai, pea naʻe ʻikai siʻi te u fiemālie ki ai: \v 6 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻe ʻikai toe ui ʻae potu ni ko Tofeti, pe ko e teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ka Ko e teleʻa ʻoe tāmateʻi. \v 7 Pea te u fakataʻeʻaonga ʻae fakakaukau ʻa Siuta mo Selūsalema ʻi he potu ni: pea te u pule ke nau tō ʻi he heletā ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, pea mo e nima ʻonautolu ʻoku kumi ʻenau moʻui: pea te u foaki honau ʻangaʻanga ke kai ʻe he fanga manu ʻoe ʻatā, pea mo e fanga manu ʻoe fonua. \v 8 Pea te u ngaohi ʻae kolo ni ke lala, pea ko e manukiʻanga; pea ʻe ofo mo fakaʻiseʻisa ki ai ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ki ai, koeʻuhi ko hono ngaahi tautea kotoa pē. \v 9 Pea te u pule ke nau kai ʻae kakano ʻo honau ngaahi foha, pea mo e kakano ʻo honau ngaahi ʻofefine, pea te nau taki taha kai ʻae kakano ʻo hono kāinga ʻi he tau mo e mamahi, ʻaia ʻe fakamamahi ʻaki ʻakinautolu ʻe honau ngaahi fili, pea mo kinautolu ʻoku kumi ʻenau moʻui.” \v 10 Pea te ke toki foa ʻae hina ʻi he ʻao ʻoe kau tangata ʻoku nau ʻalu mo koe, \v 11 Pea te ke lea kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau; ʻE pehē ʻeku maumauʻi ʻae kakai ni, pea mo e kolo ni, ʻo hangē ʻoku foaʻi ʻe ha taha ʻae ipu ʻae tufunga ngaohi ipu, ʻaia ʻe ʻikai toe faʻa ngaohi ke haohaoa: pea ʻe tanu \add ʻakinautolu \add*ʻi Tofeti, pea ʻe ʻikai ha potu ʻe hao ai honau tanu. \v 12 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Te u fai pehē ki he potu ni, pea mo hono kakai, pea te u ngaohi ʻae kolo ni ke hangē ko Tofeti: \v 13 Pea ʻe fakaʻuliʻi ʻae ngaahi fale ʻo Selūsalema, pea mo e ngaahi fale ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta, ʻo hangē ko e potu ʻo Tofeti, koeʻuhi ko e ngaahi fale kotoa pē ʻaia kuo tutu ai ʻae meʻa namu kakala ʻi honau tuʻa fale ki he ngaahi meʻa ʻoe langi, pea kuo lilingi ai ʻae feilaulau inu ki he ngaahi ʻotua kehe.” \p \v 14 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻa Selemaia mei Tofeti, ʻaia naʻe fekau ia ki ai ʻe Sihova ke kikite; pea ne tuʻu ʻi he lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova ʻo ne lea ki he kakai kotoa pē, \v 15 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Vakai te u ʻomi ki he kolo ni, pea mo hono ngaahi potu kakai kotoa pē, ʻae kovi kotoa pē ʻaia naʻaku lea ki ai, koeʻuhi kuo nau fakakekeva honau kia, telia naʻa nau fanongo ki heʻeku ngaahi lea.” \c 20 \cd \it 1 Ko e taaʻi ʻe Pasuli ʻa Selemaia, pea kuo liliu ai hono hingoa, pea ʻilo hono ikuʻanga kovi. 7 Ko e lāunga ʻa Selemaia, ʻi he meʻa kehekehe.\it* \p \v 1 Pea kuo fanongo ʻa Pasuli ko e foha ʻo Imeli ko e taulaʻeiki, ʻaia foki ko e fungani pule ʻi he fale ʻo Sihova, naʻe kikite ʻa Selemaia ki he ngaahi meʻa ni. \v 2 Naʻe toki taaʻi ʻe Pasuli ʻa Selemaia ko e palōfita, pea tuku ia ki he fale fakapōpula ʻaia naʻe ʻi he matapā māʻolunga ʻo Penisimani, ʻaia ʻoku ofi ki he fale ʻo Sihova. \v 3 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho naʻa na feholoi, naʻe ʻomi ʻe Pasuli ʻa Selemaia mei he fale fakapōpula. Pea naʻe toki pehē ʻe Selemaia kiate ia, “ʻOku ʻikai ui ʻe Sihova ho hingoa ko Pasuli ka ‘ko Mekoa-Misapipi.’ \v 4 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Vakai, te u ngaohi koe ko e meʻa ilifia kiate koe, pea mo ho kāinga kotoa pē: pea te nau tō ʻi he heletā ʻo honau ngaahi fili, pea ʻe mamata ki ai ho mata: pea te u tukuange ʻa Siuta kotoa pē ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne ʻave fakapōpula ʻakinautolu ki Papilone, pea ʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae heletā. \v 5 Pea te u tukuange ʻae mālohi kotoa pē ʻoe kolo ni, pea mo ʻenau ngāue kotoa pē, mo ʻenau ngaahi meʻa maʻungataʻa kotoa pē, pea mo e ngaahi koloa kotoa pē ʻae ngaahi tuʻi ʻo Siuta te u tukuange ki he nima ʻo honau ngaahi fili, ʻaia ʻe maumauʻi ʻakinautolu, pea ʻe toʻo ʻakinautolu mo ʻave ʻakinautolu ki Papilone. \v 6 Pea ko koe Pasuli, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi ho fale ʻe ʻave fakapōpula: pea te ke aʻu ki Papilone, pea te ke mate ai, pea tanu ai, ko koe, mo ho ngaahi kāinga, ʻakinautolu kuo ke kikite loi ki ai.’” \p \v 7 ¶ ʻE Sihova, \q2 kuo ke akonakiʻi au, \q2 pea kuo u tui ki hoʻo akonaki: \q2 ʻoku ke mālohi ʻiate au, \q2 pea kuo ke lavaʻi: \q2 Ko e manukiʻanga au ʻi he ʻaho kotoa pē, \q2 pea ʻoku nau manuki kotoa pē kiate au. \q1 \v 8 ‌ʻO kau ka lea, \q2 kuo u kalanga, \q2 kuo u kalanga, \q2 “Ko e fakamālohi mo e maumauʻi;” \q2 koeʻuhi kuo ngaohi ʻae folofola ʻa Sihova ko e meʻa ongoongo kovi kiate au, \q2 pea ko e manukiʻanga, \q2 ʻi he ʻaho kotoa pē. \q1 \v 9 Pea naʻaku pehē, \q2 “ʻE ʻikai te u toe lea kiate ia, \q2 pea ʻe ʻikai te u toe lea ʻi hono huafa.” \q2 Ka naʻe tatau ʻene folofola ʻi hoku loto mo e afi vela kuo ʻufia ʻi hoku ngaahi hui, \q2 pea naʻaku fiu ʻi he taʻofi, \q2 pea naʻe ʻikai teu faʻa fakalongo pe. \p \v 10 ¶ He kuo u fanongo ki he lea launoa pe ʻoe tokolahi, \q2 ke ke fakahā ʻae fakailifia ʻi he potu kotoa pē, \q2 pea te mau fakahā ia: \q2 naʻe ʻamanaki ʻa hoku kāinga tokolahi ki heʻeku hinga, \q2 pea naʻe pehē, \q2 “Heiʻilo ʻe tauheleʻi nai ia, \q2 pea te tau mālohi kiate ia, \q2 pea te tau tautea kiate ia.” \q1 \v 11 Ka ʻoku ʻiate au ʻa Sihova, \q2 ʻo hangē ko e tokotaha mālohi fakamanavahē: \q2 ko ia ʻe tūkia ʻa hoku kau fakatanga, \q2 pea ʻe ʻikai te nau mālohi: \q2 te nau mā lahi; \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai te nau monūʻia: \q2 ʻe ʻikai fakangaloʻi ʻenau mā ʻo taʻengata. \q1 \v 12 ‌ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 ʻa koe, \q2 ʻoku ke ʻahiʻahi ʻae angatonu, \q2 pea ʻiloʻi ʻae ngaahi mahalo pea mo e loto, \q2 tuku ke u mamata ki ho houhau kiate kinautolu: \q2 he kuo u fakahā ʻeku meʻa kiate koe. \q1 \v 13 Mou hiva kia Sihova, \q2 mou fakamālō kia Sihova: \q2 he kuo ne fakahaofi ʻae laumālie ʻoe masiva mei he nima ʻoe kau fai kovi. \p \v 14 ¶ Ke malaʻia ʻae ʻaho naʻaku fāʻeleʻi ai: \q2 pea ʻoua naʻa monūʻia ʻae ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai au ʻe heʻeku faʻē. \q1 \v 15 Ke malaʻia ʻae tangata naʻe fakahā au ki heʻeku tamai, \q2 ʻo pehē, \q2 “Kuo fāʻeleʻi kiate koe ʻae tamasiʻi tangata, \q2 ke fakafiefiaʻi ia.” \q1 \v 16 Ke tatau ʻae tangata ko ia mo e ngaahi kolo ʻaia naʻe fakaʻauha ʻe Sihova, \q2 pea naʻe ʻikai fakatomala: \q2 ke fanongo ia ki he kaila ʻi he pongipongi, \q2 pea mo e kalanga ʻi he hoʻatā; \q1 \v 17 Koeʻuhi naʻe ʻikai te ne tāmateʻi au ʻi he manāva; \q2 pea u faʻitoka ʻaki ʻeku faʻē, \q2 pea u nofomaʻu ʻi hono manāva. \q1 \v 18 Ko e hā naʻaku haʻu ai mei he manāva ke ʻilo ʻae ongosia mo e mamahi, \q2 pea ke fakaʻosi hoku ngaahi ʻaho ʻi he mā? \c 21 \cd \it 1 Ko e fekau ʻe Setikia kia Selemaia ke ʻeke ki he tau ʻa Nepukanesa. 3 Ko e kikite ʻe Selemaia ki he kapa mo e fakapōpula. 8 ʻOku ne ako ki he kakai ke nau fakavaivai ki he kau Kalitia, 11 Pea ʻoku ne valoki ki he fale ʻoe tuʻi.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe hoko kia Selemaia meia Sihova, ʻi he fekau kiate ia ʻe he tuʻi ko Setikia ʻa Pasuli ko e foha ʻo Malikia, mo Sefania ko e foha ʻo Māseia ko e taulaʻeiki, ʻo pehē, \v 2 “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke hūfia ʻakimautolu kia Sihova; he ʻoku teu tau kiate kimautolu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; heiʻilo ʻe fai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻene ngaahi ngāue fakaofo kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻalu atu ʻiate kitautolu.” \p \v 3 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Selemaia kiate kinautolu, Te mou lea pehē kia Setikia: \v 4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Vakai, te u fakatafoki ʻae ngaahi meʻa tau ʻoku ʻi homou nima, ʻaia ʻoku mou tau ʻaki ki he tuʻi ʻo Papilone, mo e kau Kalitia, ʻakinautolu ʻoku tauʻi ʻakimoutolu mei tuaʻā, pea te u fakataha ʻakinautolu ki loto kolo ni. \v 5 Pea ko au te u tauʻi kimoutolu ʻaki ʻae nima mafao atu pea mo e nima mālohi, ʻio, ʻi he ʻita, pea mo e houhau kakaha, pea mo e tuputāmaki lahi. \v 6 Pea te u taaʻi ʻae kakai ʻoe kolo ni, ko e tangata mo e manu: pea te nau mate ʻi he mahaki fakaʻauha. \v 7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Hili ia te u tukuange ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, mo ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo e kakai, pea mo kinautolu ʻi he kolo kuo hao mei he mahaki fakaʻauha, mo e heletā, pea mo e honge, ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea ki honau nima ʻoku kumi ʻenau moʻui: pea te nau taaʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā: ʻe ʻikai te ne ʻofa kiate kinautolu, pea ʻe ʻikai te ne fakamoʻui, pea ʻe ʻikai te ne fai ʻaloʻofa.” \v 8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ke ke pehē ki he kakai ni, “Vakai ʻoku tuku ʻi homou ʻao ʻae hala ki he moʻui, pea mo e hala ki he mate. \v 9 Ko ia ʻoku nofo ʻi he kolo ni te ne mate ʻi he heletā, pea ʻi he honge, pea ʻi he mahaki fakaʻauha: ka ko ia ʻoku ʻalu kituʻa ʻā ʻo hola ki he kau Kalitia, ʻakinautolu ʻoku kāpui ʻakimoutolu, te ne moʻui, pea ʻe ʻiate ia ʻene moʻui ʻo hangē ko e koloa. \v 10 He ʻoku pehē ʻe Sihova, kuo u hanga ki he kolo ni, ke fakahoko ki ai ʻae kovi, kae ʻikai ko e lelei: ʻe tukuange ia ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne tutu ia ʻaki ʻae afi.” \p \v 11 ¶ Pea ko e meʻa ʻoku kau ki he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, Mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova. \v 12 ‌ʻE fale ʻo Tevita, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova; \q2 Fai fakatoʻotoʻo ʻae fakamaau, \q2 pea fakamoʻui ia kuo fakamālohia mei he nima ʻoe fakamālohi, \q2 telia naʻa ʻalu atu ʻa ʻeku houhau kakaha ʻo hangē ko e afi ʻo vela, \q2 pea ʻe ʻikai ha taha ʻe faʻa fuʻifuʻi ia, \q2 koeʻuhi ko e kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga. \q1 \v 13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 “Vakai, \q2 ʻoku ou fai mo koe, \q2 ʻa koe ʻoku ke nofo ʻi he teleʻa, \q2 pea mo e maka ʻi he toafa; \q2 ʻakimoutolu ʻoku pehē, \q2 ko hai ʻe tauʻi ʻakimautolu? \q2 Pe ko hai ʻe hū ki homau nofoʻanga?” \q1 \v 14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 “Te u tautea kiate kimoutolu ʻo tatau mo e fua ʻo hoʻomou ngaahi faianga; \q2 pea te u tutu ʻae afi ʻi hono vao ʻakau, \q2 pea te ne fakaʻauha ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku takatakai ia.” \c 22 \cd \it 1 Ko e akonaki ki he fakatomala, pea ʻoku fai ʻae ngaahi talaʻofa mo e lea fakamana. 10 Ko e tautea kia Salumi, 13 Mo Sihoiakimi, 20 Mo Konaia.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; ʻAlu hifo ki he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, pea lea ʻaki ʻae lea ni ki ai, \v 2 ‌ʻo pehē, Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻE tuʻi ʻo Siuta, ʻa koe ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita, ʻa koe, mo hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻoku hū ki he ngaahi matapā ni: \v 3 ‌ʻoku pehē ʻe Sihova; “Mou fai ʻae fakamaau mo e angatonu, pea fakamoʻui ʻaia kuo fakamālohia mei he nima ʻoe fakamālohi: pea ʻoua naʻa fai kākā ki he muli, mo e tamai mate, pea mo e fefine kuo mate hono husepāniti; ʻoua naʻa fai fakamālohi, pe lilingi ʻae toto taʻehalaia ʻi he potu ni. \v 4 He kapau te mou fai moʻoni ki he meʻa ni, pea ʻe toki hū ki he ngaahi matapā ʻoe fale ni, ʻae ngaahi tuʻi ʻoku nofo ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, ʻo heka ki he ngaahi saliote pea mo e fanga hoosi, ko ia, mo ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo hono kakai. \v 5 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, Kapau ʻe ʻikai te mou fanongo ki he ngaahi lea ni, ʻoku ou fuakava ʻiate au, ke hoko ʻae fale ni ko e liʻaki. \v 6 He ʻoku pehē ʻe Sihova ki he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta; \q2 Ko Kiliati koe kiate au, \q2 pea mo e ʻulu ʻo Lepanoni: \q2 ka ko e moʻoni te u ngaohi koe ko e toafa, \q2 pea ko e ngaahi kolo ʻoku ʻikai ʻi ai ha kakai. \q1 \v 7 Pea te u fekau kiate koe ʻae kau fakaʻauha, \q2 ke ʻalu taki taha mo ʻene mahafutau: \q2 pea te nau tā hifo ʻae ngaahi sita lelei ʻiate koe, \q2 pea laku ki he afi. \q1 \v 8 Pea ʻe ʻalu ʻo ofi ki he kolo ni ʻae kakai tokolahi, \q2 pea te nau fepehēʻaki, \q2 Ko e hā kuo fai pehē ai ʻa Sihova ki he kolo lahi ni? \q1 \v 9 Pea te nau toki lea, \q2 Koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻae fuakava ʻa Sihova ko honau ʻOtua, \q2 pea lotu ki he ngaahi ʻOtua kehe, \q2 ʻo tauhi ʻakinautolu.” \p \v 10 ¶ ʻOua naʻa mou tangi koeʻuhi ko e pekia, \q2 pe tangilāulau koeʻuhi ko ia: \q2 kae tangi mamahi koeʻuhi ko ia ʻoku ʻalu: \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai te ne toe haʻu, \q2 pe toe mamata ki hono fonua. \q1 \v 11 He ʻoku pehē ʻe Sihova kia Salumi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, \q2 “ʻAia naʻe pule ko e fetongi ʻo Siosaia ko ʻene tamai, \q2 ʻaia naʻe ʻalu atu ʻi he potu ni; \q2 ʻE ʻikai te ne toe haʻu ki ai: \q1 \v 12 Ka te ne mate ʻi he potu kuo nau tataki fakapōpula ia ki ai, \q2 pea ʻe ʻikai te ne toe mamata ki he fonua ni.” \p \v 13 ¶ ʻE malaʻia ia ʻaia ʻoku langa hono fale ʻi he taʻetotonu, \q2 pea mo hono ngaahi potu ki ʻolunga ʻi he fai taʻeangatonu; \q2 ʻaia ʻoku pule ki hono kaungāʻapi ke ngāue taʻetotongi, \q2 pea ʻikai totongi ia ki heʻene ngāue; \q1 \v 14 ‌ʻAia ʻoku pehē, \q2 “Te u langa moʻoku ʻae fale lahi pea mo e ngaahi potu lahi ʻi ʻolunga,” \q2 pea ne tutuʻu maʻana ʻae ngaahi tupa; \q2 pea ʻoku ʻaofi ia ʻi ʻolunga ʻaki ʻae sita, \q2 pea vali ʻaki ʻae enga kulokula. \q1 \v 15 He te ke pule koe, \q2 koeʻuhi kuo takatakai ʻaki koe ʻae sita? \q2 ʻIkai naʻe kai mo inu ʻa hoʻo tamai, \q2 pea fai angatonu mo fakamaau, \q2 pea naʻe lelei ai ia? \q1 \v 16 Naʻa ne fakamaau ʻe ia ʻae meʻa ʻae paea mo e masiva; \q2 pea naʻe lelei ai ia: \q2 ʻikai ko e meʻa ia ʻi heʻene ʻiloʻi au? \q2 ʻOku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 17 Ka kuo tuku pe ho mata mo ho loto ʻoʻou ki hoʻo manumanu, \q2 pea ke lilingi ʻae toto ʻoe taʻehalaia, \q2 pea ke fai ʻae fakamamahi, \q2 mo e fakamālohi; \q1 \v 18 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova kia Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta; \q2 “ʻE ʻikai te nau tangi koeʻuhi ko ia, \q2 ʻo pehē, \q2 ‘ʻOiauē hoku tokoua! pe, \q2 ʻOiauē hoku tuofefine!’ ʻE ʻikai te nau tangi koeʻuhi ko ia, \q2 ʻo pehē, \q2 ‘ʻOiauē ʻe ʻEiki! Pe ʻOiauē, \q2 ʻa hono nāunau!’ \v 19 Pea ʻe tanu ia ʻo hangē ko e tanu ʻae asi, \q2 ʻe toho ia ʻo lī kituʻa ʻi he ngaahi matapā ʻo Selūsalema.” \p \v 20 ¶ ʻAlu hake ki Lepanoni, \q2 pea tangi pea hiki hake ho leʻo ki Pesani, \q2 pea tangi mei he ngataʻanga ʻoe fonua: \q2 he kuo fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻofa kiate koe. \q1 \v 21 Naʻaku lea kiate koe ʻi hoʻo kei monūʻia; \q2 ka naʻa ke pehē, \q2 ʻE ʻikai te u fanongo. \q2 Ko hoʻo ʻulungāanga eni talu hoʻo kei siʻi, \q2 he ʻoku ʻikai te ke fanongo ki hoku leʻo. \q1 \v 22 ‌ʻE fakaʻosi kotoa pē ʻe he matangi ʻa hoʻo kau tauhi kotoa pē, \q2 pea ʻe ʻave fakapōpula ʻakinautolu ʻoku ʻofa kiate koe: \q2 pea te ke toki mā moʻoni, \q2 pea puputuʻu koeʻuhi ko hoʻo angahala kotoa pē. \q1 \v 23 ‌ʻA koe ʻoku nofo ʻi Lepanoni, \q2 ʻa koe kuo ngaohi ho mohenga ʻi he ngaahi sita, \q2 hono ʻikai ʻe fakavaivaiʻi koe ʻoka hoko kiate koe ʻae mamahi, \q2 ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā ke fāʻele! \v 24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko au ʻoku ou moʻui, pea ka ne tatau ʻa Konaia ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, mo e mama ki hoku nima toʻomataʻu, te u lī koe mei ai; \v 25 Pea te u tukuange koe ki he nima ʻokinautolu ʻoku kumi ki hoʻo moʻui, pea ki he nima ʻokinautolu ʻoku ke manavahē ki ai, ʻio, ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea ki he nima ʻoe kau Kalitia. \v 26 Pea te u kapusi koe, mo hoʻo fale, ʻaia naʻa ne fāʻeleʻi koe, ki he fonua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te mou fāʻeleʻi ai; pea ʻe mate ai ʻakimoutolu. \v 27 Ka ko e fonua ʻaia ʻoku nau holi ke liliu ki ai, ʻe ʻikai te nau toe liliu ki ai.” \v 28 “Ko e tangata ni ko Konaia, \q2 ʻikai ko e tamapua fehiʻanekina ia kuo maumauʻi? \q2 Pe ko e ipu ia ʻoku ʻikai ʻofa ki ai ha taha? \q2 Ko e hā kuo kapusi ai ʻakinautolu, \q2 ko ia mo hono hako, \q2 pea kuo kapusi ki he fonua ʻoku ʻikai te nau ʻilo?” \q1 \v 29 ‌ʻAe fonua, \q2 ʻae fonua, \q2 ʻae fonua, \q2 fanongo ki he folofola ʻa Sihova. \q1 \v 30 “ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 Tohi ʻae tangata ni ke taʻehaʻanefānau, \q2 ko e tangata ʻe ʻikai te ne monūʻia ʻi hono ngaahi ʻaho: \q2 pea ʻe ʻikai monūʻia ha tangata ʻi hono hako, \q2 ke nofo ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, \q2 pe pule ki Siuta ʻo taʻengata.” \c 23 \cd \it 1 Ko e kikite ki he fakataha ʻae fanga sipi kuo fakamovetevete. 5 ʻE pule ʻe Kalaisi mo fakamoʻui ʻakinautolu. 9 Ko e kau palōfita kākā. 33 Ko e kau manuki ki he kau palōfita moʻoni.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 ʻE malaʻia ʻae kau tauhi ʻaia ʻoku fakaʻauha mo fakamovetevete ʻae fanga sipi ʻo ʻeku ngoue! \v 2 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki he kau tauhi ʻoku fafanga ʻa hoku kakai; \q2 “Kuo mou fakamovetevete ʻeku fanga sipi, \q2 ʻo kapusi ʻakinautolu, \q2 pea kuo ʻikai ʻaʻahi ʻakinautolu: \q2 vakai, \q2 te u tautea ʻakimoutolu koeʻuhi ko e kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 3 Pea te u tānaki hono toe ʻo ʻeku fanga sipi mei he ngaahi potu kotoa pē kuo u kapusi ʻakinautolu ki ai, \q2 pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki honau lotoʻā; \q2 pea te nau fānau mo fakatupu. \q1 \v 4 Pea te u fakanofo kiate kinautolu ʻae kau tauhi ʻaia ʻe fafanga ʻakinautolu: \q2 pea ʻe ʻikai te nau toe manavahē, \q2 pe vaivai, \q2 pea ʻe ʻikai te nau masiva, \q2 he ʻoku pehē ʻe Sihova.” \p \v 5 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 “Vakai, \q2 ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, \q2 ʻaia te u fakatupu ai kia Tevita ʻae vaʻa angatonu, \q2 pea ʻe pule mo monūʻia ha tuʻi, \q2 pea ʻe fai ʻae fakamaau mo e angatonu ʻi he fonua. \q1 \v 6 ‌ʻE fakamoʻui ʻa Siuta, \q2 pea ʻe nofo fiemālie ʻa ʻIsileli ʻi hono ngaahi ʻaho ko ia: \q2 pea ko hono huafa eni ʻe ui ai ia, \q2 KO SIHOVA KO HOTAU MĀʻONIʻONI. \q1 \v 7 “Ko ia,” \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 “Vakai, \q2 ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, \q2 ʻaia ʻe ʻikai te nau toe pehē ai, \q2 ʻOku moʻui ʻa Sihova, \q2 ʻaia naʻe ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite. \q1 \v 8 Ka, \q2 ʻOku moʻui ʻa Sihova, \q2 ʻaia naʻa ne ʻomi mo tataki mai ʻae hako ʻoe fale ʻo ʻIsileli mei he fonua ʻi he tokelau, \q2 pea mei he potu kotoa pē naʻaku kapusi ʻakinautolu ki ai; \q2 pea te nau nofo ʻi honau fonua ʻonautolu.” \p \v 9 ¶ Kuo mafōfoa hoku loto ʻiate au, \q2 koeʻuhi ko e kau palōfita: \q2 ʻoku tetetete hoku ngaahi hui; \q2 ʻoku ou hangē ko e tangata konā, \q2 pea hangē ko e tangata kuo ikuna ʻe he uaine, \q2 koeʻuhi ko Sihova, \q2 mo ʻene ngaahi folofola māʻoniʻoni. \q1 \v 10 He kuo fonu ʻae fonua ʻi he kau feʻauaki; \q2 pea ʻoku mamahi ʻae fonua koeʻuhi ko e kapekape; \q2 kuo mōmoa ʻae ngaahi potu ngoue ʻi he toafa, \q2 ʻoku kovi honau hala, \q2 pea ʻoku taʻetotonu ʻenau fakamālohi. \q1 \v 11 “He ʻoku halaia ʻae palōfita mo e taulaʻeiki fakatouʻosi; \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 Ko e moʻoni ʻoku ou ʻilo ʻenau kovi ʻi hoku fale. \q1 \v 12 Ko ia ʻe ʻiate kinautolu ʻa honau hala ʻo hangē ko e ngaahi hala kehekehe mo fakapoʻuli: \q2 pea ʻe tekeʻi atu ʻakinautolu, \q2 pea te nau hinga ai: \q2 he te u ʻomi ʻae kovi kiate kinautolu, \q2 ʻio, \q2 ko e taʻu ʻa honau tautea, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova: \q1 \v 13 Pea kuo u mamata ki he vale ʻi he kau palōfita ʻo Samēlia; \q2 he kuo nau kikite ia Peali, \q2 pea nau fakahalaia ʻa hoku kakai ko ʻIsileli. \q1 \v 14 Pea ʻi he kau palōfita ʻo Selūsalema, \q2 kuo u mamata foki ki he meʻa fakailifia: \q2 kuo nau fai feʻauaki, \q2 pea ʻaʻeva ʻi he ngaahi loi: \q2 kuo nau tokoni foki ʻae nima ʻoe kau fai kovi, \q2 pea ko ia ʻoku ʻikai tafoki ai ha taha mei heʻene angahala: \q2 kuo nau hoko kotoa pē ʻo hangē ko Sotoma kiate au, \q2 pea mo hono kakai ʻo hangē ko Komola. \q1 \v 15 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau koeʻuhi ko e kau palōfita: \q2 Vakai, \q2 te u fafanga ʻakinautolu ʻaki ʻae ʻakau kona, \q2 pea te u foaki kiate kinautolu ʻae huhuʻa ʻoe ʻahu ke nau inu: \q2 he kuo ʻalu atu ʻae kākā ki he fonua kotoa pē, \q2 mei he kau palōfita ʻo Selūsalema.” \q1 \v 16 ‌ʻOku pehē ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 “ʻOua naʻa fanongo ki he ngaahi lea ʻae kau palōfita, \q2 ʻakinautolu ʻoku kikite kiate kimoutolu, \q2 ʻoku nau fielahiʻi ʻakimoutolu: \q2 ʻoku nau lea ʻaki ʻae meʻa ʻi honau loto, \q2 ka ʻoku ʻikai mei he fofonga ʻo Sihova. \q1 \v 17 ‌ʻOku nau kei lea pehē kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au, \q2 naʻe pehē ʻe Sihova, \q2 Te mou fiemālie; \q2 pea ʻoku nau lea pehē kiate kinautolu taki taha ʻoku muimui ki he holi ʻa hono loto, \q2 ʻE ʻikai hoko ha kovi kiate kimoutolu.” \q1 \v 18 “He ko hai naʻe tuʻu ʻi he potu lilo ʻa Sihova, \q2 ke ne ʻilo mo fanongo ki heʻene folofola? \q2 Ko hai kuo fanongo ki heʻene folofola, \q2 mo tokanga ki ai? \q1 \v 19 Vakai, \q2 kuo ʻalu atu ʻia Sihova ʻae matangi ʻahiohio ʻi he houhau, \q2 ko e matangi ʻahiohio ʻoku fonu ʻi he kovi: \q2 pea ʻe tō lahi ia ki he ʻulu ʻoe angahala. \q1 \v 20 ‌ʻE ʻikai tafoki ʻae houhau ʻo Sihova kaeʻoua ke ne fai, \q2 mo fakaʻosi kotoa pē ʻaia ʻoku ne finangalo ki ai: \q2 pea te mou ʻilo lahi ʻae meʻa ni ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.” \q1 \v 21 Naʻe ʻikai te u fekau ʻae kau palōfita na, \q2 ka naʻa nau lele: \q2 naʻe ʻikai te u lea kiate kinautolu, \q2 ka kuo nau kikite. \q1 \v 22 Kapau naʻa nau tuʻumaʻu ʻi heʻeku fakakaukau, \q2 pea fakahā ki hoku kakai ʻeku ngaahi lea, \q2 pehē te nau toki fakatafoki ʻakinautolu mei honau hala kovi, \q2 pea mei he kovi ʻo ʻenau ngaahi faianga.” \q1 \v 23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 “Ko e ʻOtua au ʻoe ofi pe, \q2 pea ʻikai ko e ʻOtua ʻoe mamaʻo foki? \q1 \v 24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 ʻE faʻa fakafufū ia ʻe ha taha ʻi ha ngaahi potu lilo ke ʻoua naʻaku ʻilo ia? \q2 ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 He ʻoku ʻikai fonu ʻae langi mo māmani ʻiate au? \q1 \v 25 Kuo u fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kau palōfita, ʻakinautolu ʻoku kikite loi ʻi hoku huafa, ʻo pehē, kuo u misi, kuo u misi. \v 26 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe meʻa ni ʻi he loto ʻoe kau palōfita ʻoku kikite ʻaki ʻae ngaahi loi? ʻio, ko e kau palōfita ʻoku kākā mei honau loto; \v 27 ‌ʻAkinautolu ni ʻoku fie fakangaloʻi fakangaloʻi hoku huafa ʻe heʻenau ngaahi tamai koeʻuhi ko Peali. \v 28 Ko e palōfita ʻoku maʻu ha misi tuku ke ne lea ʻaki ʻae misi; pea ko ia ʻoku maʻu ʻeku folofola, tuku ke ne lea moʻoni ʻaki ʻeku folofola ʻOku pehē ʻe Sihova, Ko e hā ʻae kafukafu ʻi he uite? \v 29 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; ʻIkai ʻoku tatau ʻeku folofola mo e afi? Pea hangē ko e hamala ke tā mo laiki ʻaki ʻae maka? \v 30 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku ou fehiʻa ki he palōfita, ʻoku nau taki taha kaihaʻa ʻeku lea mei hono kaungāʻapi \v 31 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku ou fehiʻa ki he kau palōfita, ʻakinautolu ʻoku nau lea ʻaki honau ʻelelo, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe ia. \v 32 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku ou fehiʻa kiate kinautolu ʻoku kikite ʻaki ʻae ngaahi misi kākā, pea lea ʻaki ia, pea fakahalaʻi ʻa hoku kakai ʻaki ʻenau ngaahi loi, mo e kākā; ka naʻe ʻikai te u tala ke nau ʻalu, pe fekau ʻakinautolu: ko ia ʻe ʻikai siʻi te nau momoʻi ʻaonga ki he kakai ni, ʻoku pehē ʻe Sihova.” \p \v 33 ¶ Pea ʻoka fehuʻi kiate koe, ʻae kakai ni, pe ha palōfita, pe ha taulaʻeiki, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae lea mamafa meia Sihova? Te ke pehē leva kiate kinautolu, ‘Ko e lea mamafa ʻoe hā?’ ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Ko e moʻoni te u liʻaki ʻakimoutolu.’ \v 34 Pea ko e palōfita, mo e taulaʻeiki, pea mo e kakai, ʻaia te nau pehē, ‘Ko e lea mamafa meia Sihova, Te u tautea ʻae tangata ko ia mo hono fale.’ \v 35 Pea te mou taki taha fepehēʻaki ki hono kaungāʻapi, pea taki taha ki hono tokoua, ‘Ko e hā ʻae tala ʻa Sihova?’ Pea, ‘Ko e hā kuo folofolaʻaki ʻe Sihova?’ \v 36 Pea ʻe ʻikai te mou toe lea ki he lea mamafa meia Sihova: he ko e lea ʻae tangata taki taha ko ʻene kavenga ia; he kuo mou fakakehe ʻae folofola ʻae ʻOtua moʻui, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ko hotau ʻOtua. \v 37 Pea te ke lea pehē ki he palōfita, ‘Ko e hā ʻae tali ʻa Sihova kiate koe?’ Pea, ‘Ko e hā kuo folofolaʻaki ʻe Sihova?’ \v 38 Ka ʻi hoʻomou pehē mai, ‘Ko e lea mamafa meia Sihova;’ ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi ʻoku mou lea ʻaki ʻae lea ni, ‘Ko e tala mamafa meia Sihova,’ pea kuo u fekau kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻoua naʻa mou pehē, ‘Ko e lea mamafa meia Sihova?’ \v 39 Ko ia, Vakai, Ko au, ʻIo, Ko au, te u fakangalongaloʻi ʻaupito ʻakimoutolu, pea te u liʻaki ʻakimoutolu, pea mo e kolo naʻaku foaki kiate kimoutolu mo hoʻomou ngaahi tamai, pea te u kapusi ʻakimoutolu ʻi hoku ʻao: \v 40 Pea te u fakaongoongo koviʻi ʻakimoutolu ʻo taʻengata, pea fakatupu kiate kimoutolu ʻae mā ʻo taʻengata, ʻaia ʻe ʻikai fakangalongaloʻi.” \c 24 \cd \it 1 Ko e fiki lelei mo e fiki kovi ko e meʻa fakatātā ki he fakamoʻui ʻakinautolu naʻe fakapōpulaʻi, 8 Pea mo e fakaʻauha ʻa Setikia mo e toenga kakai.\it* \p \v 1 Naʻe fakahā \add ha meʻa \add*kiate au ʻe Sihova, pea vakai, ko e kato fiki ʻe ua naʻe tuku ʻi he ʻao ʻoe fale ʻo Sihova, ʻi he hili hono fetuku fakapōpula ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ʻa Sekonia ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, pea mo e ngaahi houʻeiki ʻo Siuta, mo e kau tufunga, mo e kau tufunga ukamea, mei Selūsalema, pea ʻomi ʻakinautolu ki Papilone. \v 2 Ko e ngaahi fiki lelei ʻaupito ʻi he kato ʻe taha, ʻo hangē ko e ngaahi fiki ʻoku tomuʻa momoho: pea naʻe ʻi he kato ʻe taha ʻae ngaahi fiki kovi ʻaupito, ʻaia naʻe ʻikai faʻa kai, koeʻuhi ko ʻenau kovi. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Selemaia, ko e hā ʻoku ke mamata ki ai?” Pea naʻaku pehē, “Ko e ngaahi fiki: ko e ngaahi fiki lelei, ʻoku lelei ʻaupito; pea ko ia ʻoku kovi ʻoku kovi ʻaupito, ʻoku ʻikai faʻa kai, koeʻuhi ko ʻenau kovi.” \p \v 4 ¶ Pea naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Te u fakaʻilonga pehē ʻo hangē ko e ngaahi fiki lelei, ʻakinautolu ʻo Siuta kuo ʻave fakapōpula, ʻakinautolu kuo u kapusi ʻi he fonua ni ki he fonua ʻoe kau Kalitia koeʻuhi ke nau lelei ai. \v 6 He te u fakahanga hoku fofonga kiate kinautolu koeʻuhi ke nau lelei, pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ni: pea te u langaʻi ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai vete hifo; pea te u tō ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai taʻaki ʻakinautolu. \v 7 Pea te u foaki kiate kinautolu ha loto ke nau ʻiloʻi au, koeʻuhi ko au ko Sihova: pea te nau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua: he te nau tafoki kiate au ʻaki honau loto kotoa. \p \v 8 ¶ “Pea hangē ko e ngaahi fiki kovi, ʻaia naʻe ʻikai faʻa kai, ko e meʻa ʻi heʻenau kovi; ʻoku pehē moʻoni ʻe Sihova, Te u foaki pehē ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea mo hono ngaahi houʻeiki, pea mo hono toe ʻo Selūsalema, ʻaia ʻoku toe ʻi he fonua, pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite. \v 9 Pea te u tukuange ʻakinautolu ke ʻave ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani ki he mamahi, mo e fakamā, mo e ongoongo kovi, ko e manukiʻanga mo e malaʻia, ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻaia te u kapusi ʻakinautolu ki ai. \v 10 Pea te u fekau kiate kinautolu ʻae heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, kaeʻoua ke fakaʻauha ʻakinautolu mei he funga fonua ʻaia naʻaku foaki kiate kinautolu mo ʻenau ngaahi tamai.” \c 25 \cd \it 1 Ko e valoki ʻe Selemaia ʻae talangataʻa ʻae kau Siu ki he kau palōfita. 8 Ko e kikite ki he fakapōpula ʻi he taʻu ʻe fitungofulu. 12 Hili ia ko e fakaʻauha ʻa Papilone. 15 Ko e fakatātā ʻae ipu uaine, ko e fakahā ʻae fakaʻauha ʻoe kakai kotoa pē. 34 Ko e tangi mamahi ʻae kau tauhi.\it* \p \v 1 Ko e lea naʻe haʻu kia Selemaia ʻoku kau ki he kakai kotoa pē ʻo Siuta ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ko e ʻuluaki taʻu ia ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; \v 2 ‌ʻAia naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia ko e palōfita ki he kakai kotoa pē ʻo Siuta, pea ki he kakai kotoa pē ʻo Selūsalema, ʻo ne pehē, \v 3 “Talu mei hono hongofulu ma tolu taʻu ʻo Siosaia, ko e foha ʻo ʻAmoni ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻaia ko hono uofulu ma tolu taʻu eni, kuo haʻu kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, pea kuo u lea ʻaki ia kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo lea; ka naʻe ʻikai te mou fanongo. \v 4 Pea kuo fekau ʻe Sihova kiate kimoutolu kotoa pē ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo fekau ʻakinautolu: ka kuo ʻikai te mou fanongo, pe fakatokanga homou telinga ke ongoʻi. \v 5 Naʻa nau pehē, Mou taki taha tafoki mei hono hala kovi, pea mei he kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga, pea nofo ʻi he fonua kuo foaki ʻe Sihova kiate kimoutolu pea mo hoʻomou ngaahi tamai, ʻo taʻengata pea taʻengata: \v 6 Pea ʻoua ʻe muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ʻo tauhi ʻakinautolu, pe lotu kiate kinautolu, pea ʻoua naʻa mou fakahouhauʻi au ʻaki ʻae ngaahi ngāue ʻa homou nima; pea ʻe ʻikai te u fai ha kovi kiate kimoutolu. \v 7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ka ʻoku ʻikai te mou tokanga kiate au, koeʻuhi ʻoku mou fakahouhau kiate au ʻi he ngaahi ngāue ʻa homou nima ke mou kovi ai.” \p \v 8 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Koeʻuhi naʻe ʻikai te mou fanongo ki heʻeku ngaahi lea, \v 9 ‘Vakai, Te u fekau ke fetuku ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻoe tokelau, mo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko ʻeku tamaioʻeiki, pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ni, pea ki hono kakai, pea ki he ngaahi kakai ʻoku nofo takatakai ai, pea ʻe fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, pea te u ngaohi ʻakinautolu ko e meʻa fakaʻulia, mo e manukiʻanga, pea mo e fakaʻauha ʻo taʻengata. \v 10 Pea te u toʻo meiate kinautolu ʻae leʻo ʻoe fiefia, pea mo e leʻo ʻoe nekeneka, ʻae leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine, pea mo e ʻuʻulu ʻoe maka momosi, pea mo e ulo ʻoe tūhulu. \v 11 Pea ʻe hoko ʻae fonua ni kotoa pē ko e fakaʻauha, pea ko e fakailifia; pea ʻe ngāue ʻae kakai ni ki he tuʻi ʻo Papilone ʻi he taʻu ʻe fitungofulu. \p \v 12 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka kakato ʻae taʻu ʻe fitungofulu, te u tautea ʻae tuʻi ʻo Papilone, mo hono kakai: ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi ko ʻenau kovi, pea mo e fonua ʻoe kau Kalitia, pea te u ngaohi ia ko e fakaʻauha ʻo taʻengata. \v 13 Pea te u ʻomi ki he fonua ko ia ʻeku ngaahi lea kotoa pē ʻaia kuo u lea ki ai, ʻio, ko e meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ni, ʻaia kuo kikite ʻaki ʻe Selemaia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. \v 14 Koeʻuhi ʻe pule kiate kinautolu foki ʻae ngaahi kakai, mo e ngaahi tuʻi lahi pea te u ʻatu kiate kinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi faianga, pea hangē ko e ngaahi ngāue ʻa honau nima. \p \v 15 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli kiate au: “Toʻo mei hoku nima ʻae ipu uaine ʻoe houhau ni, pea ʻatu ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻaia te u fekau koe ki ai, ke nau inu ia. \v 16 Pea te nau inu, pea tasipa, pea faha, koeʻuhi ko e heletā te u fekau kiate kinautolu.” \p \v 17 ¶ Pea naʻaku toʻo ʻae ipu mei he nima ʻo Sihova, peau fakainu ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻaia naʻe fekau au ki ai ʻe Sihova: \v 18 Ko Selūsalema, mo e ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo hono ngaahi tuʻi, pea mo hono houʻeiki ke ngaohi ʻakinautolu ko e fakaʻauha, ko e ofoʻanga, ko e manukiʻanga, pea ko e malaʻia; ʻo hangē ko ia kuo hoko he ʻaho ni. \v 19 Ko Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, mo ʻene kau tamaioʻeiki, mo hono ngaahi houʻeiki, pea mo hono kakai kotoa pē. \v 20 Pea mo e kakai kehekehe kotoa pē, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻi he fonua ko Usa, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻi he fonua ʻoe kau Filisitia, mo ʻAsikeloni, mo ʻAsa, mo Ekiloni, pea mo hono toe ʻo ʻAsitoti. \v 21 Ko ʻItomi, mo Moape, pea mo e fonua ʻo ʻAmoni. \v 22 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Taia, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Saitone, pea mo e ngaahi tuʻi ʻoe ngaahi potu ʻi he matātahi, \v 23 Ko Titani, mo Tima, mo Pusi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he ngaahi muileleu mamaʻo, \v 24 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻAlepea, pea mo e ngaahi tuʻi ʻoe kakai kehekehe ʻoku nofo ʻi he toafa, \v 25 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Simili, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻIlami, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kau Mitea, \v 26 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe tokelau, ʻae ofi mo e mamaʻo ʻo lau fakataha, pea mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, ʻoku ʻi he funga ʻoe kelekele: pea ʻe inu fakamuimui ʻiate kinautolu ʻae tuʻi ʻo Sisaki. \v 27 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Mou inu, ke mou konā, mo lua, mo hinga, pea ʻoua naʻa toetuʻu hake, koeʻuhi ko e heletā ʻaia te u fekau kiate kimoutolu. \v 28 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau ʻe ʻikai te nau fie toʻo ʻae ipu ʻi ho nima ke nau inu, ke ke toki pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, Ko e moʻoni te mou inu. \v 29 He ko eni, Vakai, ʻoku ou ʻomi ni ʻae kovi ki he kolo ʻaia ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafa, pea te mou hao ʻaupito ʻo taʻetautea? ʻE ʻikai tuku taʻetautea ʻakimoutolu: he te u ui ki he heletā ke hoko ki he kakai kotoa pē ʻo māmani, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau. \v 30 “Ko ia ke ke kikite ʻaki kiate kinautolu ʻae ngaahi lea ni kotoa pē, \q2 pea tala kiate kinautolu, \q2 ‘ʻE mana ʻa Sihova mei ʻolunga, \q2 pea ʻe ongo atu hono leʻo mei hono ʻafioʻanga māʻoniʻoni; \q2 te ne ngungulu lahi ʻi hono ʻafioʻanga; \q2 te ne kalanga ki he kakai kotoa pē ʻo māmani, \q2 ʻo hangē ko kinautolu ʻoku malamalaki ki he fua ʻoe vaine. \q1 \v 31 ‌ʻE ai ʻae longoaʻa mai ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani; \q2 he ʻoku fekovikoviʻi ʻa Sihova mo e ngaahi kakai, \q2 te ne alea mo e kakano kotoa pē: \q2 pea te ne tukuange ʻae angahala ki he heletā, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova.’” \q1 \v 32 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 Vakai, \q2 ʻe ʻalu atu ʻae kovi mei he kakai, \q2 ki he kakai, \q2 pea ʻe fakatupu mei he ngataʻanga ʻo māmani ʻae ʻahiohio lahi. \q1 \v 33 Pea ʻi he ʻaho ko ia, \q2 ʻe tāmateʻi ʻe Sihova mei hono ngataʻanga ʻe taha ʻo māmani ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻe taha ʻo māmani: \q2 pea ʻe ʻikai ha mamahi koeʻuhi ko kinautolu, \q2 pea ʻe ʻikai tānaki, \q2 pe tanu: \q2 ka ʻe hoko ʻakinautolu ko e kinohaʻa ʻi he funga fonua. \p \v 34 ¶ Tangi, \q2 mo tangilāulau ʻakimoutolu ko e kau tauhi, \q2 pea fetafokifokiʻaki ʻakimoutolu ʻi he efuefu, \q2 ko kimoutolu ko e tauhi lahi; \q2 he kuo hokosia ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou fakamovetevete, \q2 pea mo hoʻomou tāmateʻi; \q2 pea ʻe maumauʻi ʻakimoutolu ʻo hangē ko e ipu maʻungataʻa. \q1 \v 35 Pea ʻe ʻikai ha hala ke hola ai ʻae kau tauhi, \q2 pe ha haoʻanga ki he tauhi lahi. \q1 \v 36 ‌ʻE ongo mai ʻae leʻo ʻoe tangi ʻae kau tauhi, \q2 pea mo e tangilāulau ʻae tauhi lahi: \q2 he kuo maumauʻi ʻe Sihova ʻenau ngoue. \q1 \v 37 Pea kuo tuʻusi ʻae ngaahi nofoʻanga fiemālie koeʻuhi ko e houhau kakaha ʻo Sihova. \q1 \v 38 Kuo ne liʻaki hono ʻana, \q2 ʻo hangē ko e laione: \q2 he kuo lala ʻa honau fonua, \q2 koeʻuhi ko e ʻita lahi ʻoe fakamālohi, \q2 pea koeʻuhi ko e kakaha ʻo hono houhau. \c 26 \cd \it 1 ʻOku akonaki ʻaki ʻe Selemaia ʻae ngaahi talaʻofa pea mo e ngaahi fakamana ki he fakatomala. 8 Ko ia ʻoku puke ai ia pea fakamaauʻi. 12 Ko ʻene fakamatala. 16 Ko e fakatonuhia ia ʻi he faianga ʻa Maika, 20 Mo Ulisa, 24 Pea mo e ʻofa ʻa ʻAhikami.\it* \p \v 1 ‌ʻI he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe haʻu ʻae folofola ni meia Sihova, ʻo pehē, \v 2 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova; “Tuʻu ʻi he lotoʻā ʻi he fale ʻo Sihova, pea lea ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻakinautolu ʻoku haʻu ke lotu ki he fale ʻo Sihova, ko e ngaahi lea kotoa pē ʻoku ou fekau kiate koe ke lea ʻaki kiate kinautolu; ʻoua naʻa fakasiʻisiʻi ha lea: \v 3 Heiʻilo te nau fanongo, pea tafoki taki taha ʻae tangata mei hono hala kovi, koeʻuhi ke u fakatomala ʻi he kovi ʻaia naʻaku tokanga ke fai kiate kinautolu koeʻuhi ko e kovi ʻo ʻenau ngaahi faianga.” \v 4 Pea te ke pehē kiate kinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova; “Kapau ʻe ʻikai te mou fanongo kiate au, ʻo ʻeveʻeva ʻi heʻeku fono, ʻaia kuo u tuku ʻi homou ʻao, \v 5 ‌ʻO fanongo ki he lea ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻakinautolu kuo u fekau kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake pe, ʻo fekau ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te mou tokanga; \v 6 Pea te u toki ngaohi ʻae fale ni ke hangē ko Sailo, pea te u ngaohi ʻae kolo ni ko e fakamalaʻia ki he ngaahi kakai kotoa pē ʻo māmani.” \p \v 7 ¶ Pea naʻe fanongo ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau palōfita pea mo e kakai kotoa pē ki he lea ʻaki ʻe Selemaia ʻae ngaahi lea ni ʻi he fale ʻo Sihova. \v 8 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻae lea kotoa pē ʻa Selemaia, ʻaia naʻe fekau kiate ia ʻe Sihova ke ne lea ʻaki ki he kakai kotoa pē, naʻe ʻave ia ʻe he kau taulaʻeiki, mo e kau palōfita, mo e kakai kotoa pē, ʻonau pehē, “Ko e moʻoni te ke mate. \v 9 Ko e hā kuo ke kikite ai ʻi he huafa ʻo Sihova, ʻo pehē, ʻE hoko ʻae fale ni ʻo hangē ko Sailo, pea ʻe lala mo taʻehanokakai ʻae kolo ni?” Pea naʻe fakataha ʻae kakai kotoa pē kia Selemaia ʻi he fale ʻo Sihova. \p \v 10 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae houʻeiki ʻo Siuta ki he ngaahi meʻa ni, naʻa nau haʻu mei he fale ʻoe tuʻi ki he fale ʻo Sihova, ʻo nofo ki lalo ʻi he hūʻanga ki he matapā foʻou ʻoe fale ʻo Sihova. \v 11 Pea naʻe toki lea ʻae kau taulaʻeiki mo e kau palōfita ki he houʻeiki pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē, “ʻOku totonu ke mate ʻae tangata ni; he kuo ne kikite ki he kolo ni, ʻo hangē ko ia kuo mou fanongo ʻaki homou telinga.” \p \v 12 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Selemaia, ki he houʻeiki kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Naʻe fekau au ʻe Sihova ke kikite ʻaki ʻae ngaahi lea kotoa pē kuo mou fanongo ki ai ki he fale ni pea mo e kolo ni. \v 13 Ka ko eni, mou fakalelei homou ngaahi hala mo hoʻomou ngaahi faianga, pea mou talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtua; pea ʻe fakatomala ʻa Sihova ʻi he kovi ʻaia kuo ne lea ʻaki kiate kimoutolu. \v 14 Pea koeʻuhi ko au, Vakai, ʻoku ou ʻi homou nima: fai kiate au ʻaia ʻoku lelei kiate kimoutolu. \v 15 Ka mou ʻilo pau eni, kapau te mou tāmateʻi au, te mou ʻomi ʻae toto taʻehalaia kiate kimoutolu mo e kolo ni, pea mo hono kakai: he ko e moʻoni naʻe fekau au ʻe Sihova kiate kimoutolu ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni ki homou telinga.” \p \v 16 ¶ Pea naʻe toki lea ʻae houʻeiki mo e kakai kotoa pē ki he kau taulaʻeiki mo e kau palōfita; “ʻOku ʻikai totonu ke mate ʻae tangata ni: he kuo ne lea kiate kitautolu ʻi he huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.” \v 17 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻae kau mātuʻa niʻihi ʻoe fonua, pea lea ki he fakataha kotoa pē ʻoe kakai, ʻo pehē, \v 18 “Naʻe kikite ʻe Maika, ko e \add tangata \add*Molesi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea naʻa ne lea ki he kakai kotoa pē ʻo Siuta, ʻo pehē, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; \q1 ‘ʻE keli ʻa Saione ʻo hangē ko e ngoue, \q2 pea ʻe hoko ʻa Selūsalema ko e ngaahi tafungofunga, \q2 pea ko e moʻunga ʻoe fale ʻo hangē ko e ngaahi potu māʻolunga ʻoe toafa.’ \m \v 19 He naʻe tāmateʻi ia koā ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta mo Siuta kotoa pē? ʻIkai naʻa ne manavahē kia Sihova, pea kumi kia Sihova, pea naʻe fakatomala ʻa Sihova ʻi he kovi ʻaia naʻa ne lea ʻaki kiate kinautolu? Ka ʻoku tau fakatupu ʻae kovi lahi kiate kitautolu.” \v 20 Pea naʻe ʻi ai ʻae tangata foki naʻe kikite ʻi he huafa ʻo Sihova ko Ulisa ko e foha ʻo Semaia mei Kesa-Sialimi, ʻaia naʻe kikite ki he kolo ni, pea ki he fonua ni, ʻo hangē ko e ngaahi lea kotoa pē ʻa Selemaia: \v 21 Pea ʻi he fanongo ki heʻene ngaahi lea ʻa Sihoiakimi ko e tuʻi mo hono kau tangata mālohi kotoa pē, mo e houʻeiki kotoa pē, naʻe kumi ke tāmateʻi ia ʻe he tuʻi: ka ʻi he fanongo ki ai ʻa Ulisa, naʻe manavahē ia, pea hola, pea ʻalu ki ʻIsipite; \v 22 Ka naʻe fekau ʻe Sihoiakimi ko e tuʻi ʻae kau tangata ki ʻIsipite, ko Elinatani ko e foha ʻo ʻAkipoa, pea mo e kau tangata niʻihi mo ia ki ʻIsipite. \v 23 Pea naʻa nau ʻomi ʻa Ulisa mei ʻIsipite, ke ʻomi ia kia Sihoiakimi ko e tuʻi; ʻaia naʻe tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā, pea lī hono ʻangaʻanga ki he faʻitoka, ʻoe kakai meʻa vale. \v 24 Ka naʻe ʻia Selemaia ʻae nima ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tukuange ia ki he nima ʻoe kakai ke tāmateʻi. \c 27 \cd \it 1 ʻOku kikite ʻaki ʻe Selemaia ʻae meʻa fakatātā ʻae ngaahi haʻi mo e haʻamonga ki he fakavaivai ʻae ngaahi tuʻi kia Nepukanesa. 8 ʻOku ne akonaki ke nau fakavaivai pea ʻoua naʻa tui ki he ngaahi palōfita loi. 12 ʻOku ne fai pehē kia Setekia. 19 ʻOku ne kikite ʻe fetuku ʻae ngaahi toenga ipu ki Papilone, pea tuku ai ʻo aʻu ki he ʻaho ʻoe ʻaʻahi.\it* \p \v 1 ‌ʻI he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe haʻu ʻae folofola ni meia Sihova kia Selemaia, ʻo pehē, \v 2 “ʻOku pehē mai ʻa Sihova kiate au; Ke ke ngaohi ʻae ngaahi haʻi mo e ngaahi haʻamo, ʻo ʻai ia ki ho kia, \v 3 pea fekau ke ʻave ia ki he tuʻi ʻo ʻItomi, pea mo e tuʻi ʻo Moape, pea mo e tuʻi ʻoe kau ʻAmoni, pea mo e tuʻi ʻo Taia, pea mo e tuʻi ʻo Saitone, ʻi he nima ʻoe kau talafekau ʻaia ʻoku haʻu ki Selūsalema, kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta; \v 4 pea fekau ʻakinautolu ke lea ki honau houʻeiki,” ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Ke mou lea pehē ki homou houʻeiki; \v 5 Kuo u ngaohi ʻa māmani, mo e tangata, pea mo e manu ʻoku ʻi ho funga fonua, ʻaki ʻeku mālohi lahi, mo hoku nima mafao, pea kuo u foaki ia kiate kinautolu ʻoku ou loto ki ai. \v 6 Pea ko eni kuo u foaki ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko ʻeku tamaioʻeiki; pea mo e ngaahi manu ʻoe ngoue kuo u foaki foki kiate ia ke tauhi ʻaki ia. \v 7 Pea ʻe tauhi kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ki hono foha, pea mo e foha ʻo hono foha, ʻo aʻu ki he hoko mai ʻae ʻaho ʻo hono fonua: pea ʻe toki pule kiate ia ʻe he kakai tokolahi, mo e ngaahi tuʻi lahi ke ne tauhi ʻakinautolu. \v 8 “Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ko e kakai mo e puleʻanga ʻaia ʻe ʻikai fie tauhi kia Nepukanesa ko ia, ko e tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe ʻikai fie ʻai ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone ki honau kia, ʻOku pehē ʻe Sihova, te u tautea ʻaki ʻae kakai ko ia ʻae heletā mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha, kaeʻoua ke fakaʻosi ʻakinautolu ʻi hono nima. \v 9 Ko ia ʻoua naʻa mou fanongo ki hoʻomou kau palōfita, pe ki hoʻomou kau kikite, pe ki hoʻomou kau misi, pe ki hoʻomou kau sio ki langi, pe ki hoʻomou kau fiemana, ʻakinautolu ʻoku lea kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻE ʻikai te mou tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone. \v 10 He ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu, ke ʻave mamaʻo ʻakimoutolu mei homou fonua; koeʻuhi te u kapusi ʻakimoutolu, pea te mou ʻauha. \v 11 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ngaahi puleʻanga ʻaia ʻe ʻai ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone ki honau kia, pea tauhi ia, te u tuku ke nofo ʻakinautolu ʻi honau fonua, pea te nau ngoueʻi ia, pea nofo ai.” \p \v 12 ¶ Pea naʻaku lea foki kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ʻo hangē ko e ngaahi lea ni kotoa pē, ʻo pehē, “Mou ʻai ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone ki homou kia, pea tauhi ia mo hono kakai, ke mou moʻui. \v 13 Ko e hā ʻoku mou fie mate ai, ko koe mo hoʻo kakai, ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, ʻo hangē ko ia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ki he kakai ʻoku ʻikai fie tauhi ki he tuʻi ʻo Papilone? \v 14 Ko ia ʻoua naʻa fanongo ki he ngaahi lea ʻae kau palōfita ʻoku lea kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻE ʻikai te mou tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone: he ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu. \v 15 He ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu, ka ʻoku nau kikite loi ʻi hoku huafa; koeʻuhi ke u kapusi ʻakimoutolu, pea te mou ʻauha, ko kimoutolu pea mo e kau palōfita ʻoku kikite kiate kimoutolu.” \v 16 Naʻaku lea foki ki he kau taulaʻeiki pea ki he kakai ni kotoa pē, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova; ʻoua naʻa fanongo ki he ngaahi lea ʻae kau palōfita ʻoku kikite kiate kimoutolu, ʻo pehē, Vakai, ʻe toe ʻomi vave mei Papilone ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻo Sihova: he ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu. \v 17 ‌ʻOua naʻa fanongo kiate kinautolu; mou tauhi ki he tuʻi ʻo Papilone, ke mou moʻui: ʻe fakalala ʻae kolo ni ko e hā? \v 18 Pea kapau ko e kau palōfita ʻakinautolu, pea kapau ʻoku ʻiate kinautolu ʻae folofola ʻa Sihova, tuku ke nau fai ni ʻae hūfia kia Sihova ʻoe ngaahi kautau, koeʻuhi ko e ngaahi ipu ʻaia naʻe toe ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi Selūsalema, ke ʻoua naʻa fetuku ia ki Papilone.” \p \v 19 ¶ He ʻoku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Ko e meʻa ki he ngaahi pou, pea mo e fuʻu ʻaiʻanga vai, pea mo e ngaahi tuʻunga, pea ki he ngaahi ipu ʻoku toe ʻi he kolo ni, \v 20 ‌ʻaia naʻe ʻikai ʻave ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻi heʻene fetuku fakapōpula ʻa Sekonia ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta mei Selūsalema ki Papilone, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻo Siuta mo Selūsalema; \v 21 Ko e moʻoni, ʻoku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e meʻa ʻi he ngaahi ipu ʻoku toe ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta mo Selūsalema; \v 22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻe fetuku ia ki Papilone, pea ʻe tuku ia ki ai, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻaia te u ʻaʻahi ai ʻakinautolu; pea te u toki ʻomi ia mei ai, pea toe tuku ia ki he kolo ni.” \c 28 \cd \it 1 Ko e kikite loi ʻa Hanania ki he toe ʻomi ʻae ngaahi ipu mo Sekonia. 5 Ko e fakaʻamu ʻa Selemaia ke moʻoni ia, pea ne fakahā ʻoku ʻilo ʻae palōfita moʻoni ʻi he hoko ʻa ʻene lea. 10 ʻOku maumauʻi ʻe Hanania ʻae haʻamonga ʻa Selemaia. 12 Ko e kikite ʻa Selemaia ki he haʻamonga ukamea, mo e kikite ki he mate ʻa Hanania.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he taʻu pe ko ia, ʻi he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono fā ʻoe taʻu, pea ʻi hono nima māhina, ko Hanania ko e foha ʻo ʻAsuli ko e palōfita, ʻaia naʻe ʻi Kipione, naʻe lea kiate au ʻi he fale ʻo Sihova, ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki, pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē, \v 2 Naʻe pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Kuo u maumauʻi ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone. \v 3 ‌ʻI he teʻeki ai ʻosi ʻae taʻu ʻe ua te u toe ʻomi ki he potu ni ʻae ngaahi ipu kotoa pē ʻoe fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone mei he potu ni, pea ʻave ia ki Papilone: \v 4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Pea te u toe ʻomi ki he potu ni ʻa Sekonia, ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, mo e kau pōpula kotoa pē ʻo Siuta, ʻaia naʻe ʻalu ki Papilone; he te u maumauʻi ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone.” \p \v 5 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe he palōfita ko Selemaia, ki he palōfita ko Hanania, ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki, pea ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē naʻe tutuʻu ʻi he fale ʻo Sihova, \v 6 ‌ʻIo, naʻe pehē ʻe he palōfita ko Selemaia, “ʻEmeni: ke fai pehē ʻe Sihova: ke fakamoʻoni ʻe Sihova ki he ngaahi lea kuo ke kikite ʻaki, ke toe ʻomi ʻae ngaahi ipu ki he fale ʻo Sihova, pea mo e kau pōpula kotoa pē, mei Papilone ki he potu ni. \v 7 Ka te ke fanongo eni ki he lea ni te u lea ʻaki ʻi ho telinga, pea ki he telinga ʻoe kakai kotoa pē; \v 8 Ko e kau palōfita naʻe muʻomuʻa ʻiate au pea naʻe muʻa ʻiate koe ʻi muʻa, naʻa nau kikite foki ki he ngaahi kakai lahi, pea ki he ngaahi puleʻanga lahi, ki he tau, mo e kovi, pea mo e mahaki fakaʻauha. \v 9 Ko e palōfita ʻoku kikite ki he melino, ʻoka fakamoʻoni ʻo hoko ʻae lea ʻae palōfita, ʻe toki ʻilo ai ʻae palōfita, ʻaia naʻe fekau moʻoni ʻe Sihova.” \p \v 10 ¶ Pea naʻe toki toʻo ʻe Hanania ko e palōfita ʻae haʻamonga mei he kia ʻoe palōfita ko Selemaia, pea maumauʻi ia. \v 11 Pea lea ʻa Hanania ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova; ʻE pehē ʻeku maumauʻi ʻae haʻamonga ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone mei he kia ʻoe kakai kotoa pē ʻi he teʻeki ai ʻosi kotoa ʻae taʻu ʻe ua.” Pea naʻe ʻalu atu ʻae palōfita ko Selemaia. \p \v 12 ¶ Pea hili hono maumauʻi ʻe he palōfita ko Hanania ʻae haʻamonga mei he kia ʻoe palōfita ko Selemaia, naʻe toki hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē, \v 13 “ʻAlu ʻo tala kia Hanania, ʻo pehē, ʻOku pehē mai ʻa Sihova; Kuo ke maumauʻi ʻae ngaahi haʻamonga ʻakau; ka te ke ngaohi maʻanautolu ʻae ngaahi haʻamonga ukamea. \v 14 He ʻoku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; kuo u ʻai ʻae haʻamonga ukamea ki he kia ʻoe kakai kotoa pē, koeʻuhi ke nau tauhi kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; pea te nau tauhi kiate ia: pea kuo u foaki foki kiate ia ʻae ngaahi manu ʻoe ngoue.” \p \v 15 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe he palōfita ko Selemaia ki he palōfita ko Hanania, “Fanongo mai, Hanania; naʻe ʻikai fekau koe ʻe Sihova; ka kuo ke ngaohi ʻae kakai ni ke nau falala ki he loi. \v 16 Ko ia ʻoku pehē mai ʻa Sihova; Vakai, te u lī koe mei he funga ʻoe fonua: te ke mate ʻi he taʻu ni, koeʻuhi kuo ke ako ʻaki ʻae angatuʻu kia Sihova.” \v 17 Pea naʻe mate ʻa Hanania ko e palōfita ʻi he taʻu ko ia ʻi hono fitu māhina. \c 29 \cd \it 1 Ko e tohi ʻa Selemaia ki he kau pōpula ʻi Papilone, ke nau fiemālie ai, 8 Pea ke ʻoua naʻa nau tui ki he misi ʻoe kau palōfita, 10 Pea te nau liliu mai ʻi he lelei ʻi he hili ʻae taʻu ʻe fitungofulu. 15 ʻOku ne kikite ki he fakaʻauha ʻae talangataʻa. 20 ʻOku ne fakahā ʻae ikuʻanga kovi ʻo ʻEhapi mo Setikia ko e ongo palōfita loi. 24 Ko e tohi ʻa Simaia kia Selemaia, 30 ʻOku fakahā ʻe Selemaia ʻae tautea ʻe hoko ki ai.\it* \p \v 1 Pea ko eni ʻae ngaahi lea ʻoe tohi ʻaia naʻe tohi ʻe Selemaia ko e palōfita mei Selūsalema ki hono toenga ʻoe kau mātuʻa naʻe fetuku fakapōpula, pea ki he kau taulaʻeiki, mo e kau palōfita, pea ki he kakai kotoa pē ʻaia naʻe fetuku fakapōpula ʻe Nepukanesa mei Selūsalema ki Papilone; \v 2 (Pea hili hono ʻave mei Selūsalema, ʻa Sekonia ko e tuʻi mo e tuʻi fefine, pea mo e kau talafekau, ko e ngaahi houʻeiki ʻo Siuta, mo Selūsalema, mo e kau tufunga, pea mo e kau tufunga ukamea;) \v 3 ‌ʻI he nima ʻo ʻIlasa ko e foha ʻo Safani, mo Kemalia ko e foha ʻo Hilikia, (ʻaia naʻe fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ki Papilone kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone) ʻo pehē, \v 4 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kiate kinautolu kotoa pē kuo fetuku fakapōpula, ʻakinautolu kuo u puleʻi ke fetuku mei Selūsalema ki Papilone. \v 5 ‘Mou langa ʻae ngaahi fale, ʻo nofo ai pea tō ʻae ngaahi ngoue, mo kai hono fua; \v 6 Mou toʻo kiate kimoutolu ʻae ngaahi uaifi, pea fakatupu ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine; pea fili ʻae ngaahi uaifi ki homou ngaahi foha, pea ʻatu homou ngaahi ʻofefine ki honau ngaahi husepāniti, koeʻuhi ke nau fanafanau ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine; koeʻuhi ke mou fakatokolahi ʻi ai, pea ʻoua naʻa fakatokosiʻi. \v 7 Pea kumi ke melino ʻae kolo ʻaia kuo u puleʻi ke fetuku fakapōpula ʻakimoutolu ki ai, pea hūfia ia kia Sihova: he te mou maʻu ʻae fiemālie ʻi hono melino. \p \v 8 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ʻoua naʻa tuku ke kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe hoʻomou kau palōfita mo e kau fiemana ʻoku ʻiate kimoutolu, pea ʻoua naʻa tokanga ki he ngaahi misi ʻoku mou misi ʻaki. \v 9 He ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu ʻi hoku huafa: ʻOku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu.’ \p \v 10 ¶ “He ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘ʻOka ʻosi ʻae taʻu ʻe fitungofulu te u ʻaʻahi kiate kimoutolu, pea te u fakamoʻoni ʻeku lea lelei kiate kimoutolu, pea pule ke mou toe haʻu ki he potu ni. \v 11 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku ʻiate au ʻae ngaahi tuʻutuʻuni, kuo u tuʻutuʻuni kiate kimoutolu, ko e ngaahi tuʻutuʻuni ki he fiemālie, kae ʻikai ki he kovi, koeʻuhi ke foaki hoʻomou ʻamanaki kiate kimoutolu ʻi he ikuʻanga. \v 12 Pea te mou toki ui kiate au, pea te mou ʻalu ʻo lotu kiate au, pea te u fanongo kiate kimoutolu. \v 13 Pea te mou kumi mo ʻiloʻi au, ʻoka mou ka kumi kiate au ʻaki homou loto kotoa. \v 14 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te mou ʻilo au: pea te u liliu homou fakapōpula, pea te u tānaki ʻakimoutolu mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea mei he ngaahi potu kotoa pē naʻaku kapusi ʻakimoutolu ki ai, ʻoku pehē ʻe Sihova; pea te u toe ʻomi ʻakimoutolu mei he potu ko ia naʻaku pule ke fetuku pōpula ki ai ʻakimoutolu.’ \p \v 15 ¶ “Koeʻuhi kuo mou pehē, Kuo fokotuʻu ʻe Sihova kiate kitautolu ʻae kau palōfita ʻi Papilone; \v 16 Ka kuo folofola pehē ʻa Sihova, ki he tuʻi ʻoku nofo ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku nofo ʻi he kolo ni, pea mo homou kāinga kuo ʻalu atu mo kimoutolu ki he fakapōpula; \v 17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; ‘Vakai, te u fekau kiate kimoutolu ʻae heletā, mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha, pea te u ngaohi ʻakinautolu ke hangē ko e ngaahi fiki kovi, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa kai, ko e meʻa ʻi heʻene kovi. \v 18 Pea te u tautea ʻaki ʻakinautolu ʻae heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, pea te u tukuange ʻakinautolu ke ʻave ʻakinautolu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, ke hoko ko e malaʻia, mo e fakaofo, mo e manukiʻanga, mo e ongoongo kovi, ki he puleʻanga kotoa pē ʻaia kuo u kapusi ʻakinautolu ki ai: \v 19 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fanongo ki heʻeku ngaahi lea, ʻaia naʻaku fekau kiate kinautolu ʻi heʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo fekauʻi ʻakinautolu, ka ʻoku pehē ʻe Sihova naʻe ʻikai te mou fie fanongo. \p \v 20 ¶ “Ko ia mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku fakapōpula, ʻakimoutolu kuo u ʻave mei Selūsalema ki Papilone:’ \v 21 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kia ʻEhapi ko e foha ʻo Kolaia, pea mo Setikia ko e foha ʻo Māseia, ʻakinaua ʻoku kikite loi kiate kimoutolu ʻi hoku huafa: Vakai, Te u tukuange ʻakinaua ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; pea te ne tāmateʻi ʻakinaua ʻi homou ʻao; \v 22 Pea ko e meʻa ʻiate kinaua ʻe tupu ai ʻae lea fakamalaʻia ʻi he kau pōpula kotoa pē ʻo Siuta ʻoku ʻi Papilone, ʻo pehē, Ke ngaohi koe ʻe Sihova ke hangē ko Setikia pea hangē ko ʻEhapi, ʻaia naʻe tutu ʻi he afi ʻe he tuʻi ʻo Papilone; \v 23 Koeʻuhi kuo na fai kovi ʻi ʻIsileli, pea tonoʻi ʻae uaifi ʻo hona kaungāʻapi, pea kuo na lea ʻaki ʻae ngaahi lea loi ʻi hoku huafa, ʻaia naʻe ʻikai te u fekau kiate kinautolu; he ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou ʻiloʻi, pea ko hono fakamoʻoni au.” \p \v 24 ¶ Ke ke lea pehē foki ki Simaia, mei Nehelami, ʻo pehē, \v 25 ‌ʻOku folofola mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, Koeʻuhi kuo ke ʻatu ʻae ngaahi tohi ʻi ho hingoa ʻoʻou ki he kakai kotoa pē ʻi Selūsalema; pea kia Sefania ko e foha ʻo Māseia ko e taulaʻeiki, pea ki he taulaʻeiki kotoa pē, ʻo pehē, \v 26 “Kuo fakanofo koe ʻe Sihova ko e taulaʻeiki ko e fetongi ʻo Sihoiata ko e taulaʻeiki, koeʻuhi ke mou hoko ko e kau tauhi ʻi he fale ʻo Sihova, koeʻuhi ke ʻilonga ʻae tangata kotoa pē ʻoku faha, pea mahalo ko e palōfita ia ke ʻai ia ki he fale fakapōpula pea mo e ʻakau fakamaʻu vaʻe. \v 27 Ko ia, ko e hā naʻe ʻikai te ke valoki ai kia Selemaia ʻo ʻAnatoti, ʻaia ʻoku ne pehē ʻe ia ko e palōfita ia kiate kimoutolu? \v 28 He naʻa ne fekau kiate kimautolu ʻi Papilone, ʻo pehē, ʻOku fuoloa ʻae fakapōpula ni, mou langa ʻae ngaahi fale, pea nofo ai; pea tō hoʻomou ngaahi ngoue, pea kai hono fua.” \v 29 Pea naʻe lau ʻae tohi ni, ʻe Sefania ko e taulaʻeiki ki he telinga ʻo Selemaia ko e palōfita. \p \v 30 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē, \v 31 Fekau atu kiate kinautolu kotoa pē kuo fakapōpulaʻi, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ko e meʻa ia Simaia mei Nehelami; koeʻuhi kuo kikite ʻe Simaia kiate kimoutolu, pea ne fakafalala ʻakimoutolu ki he loi, ka naʻe ʻikai te u fekau ia: \v 32 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova, Vakai, Te u tautea ʻa Simaia mei Nehelami, pea mo hono hako: ʻe ʻikai ha tokotaha ʻi hono faʻahinga ke nofo mo ʻene kakai; pea ʻe ʻikai te ne mamata ki he lelei te u fai ki hoku kakai, ʻoku pehē ʻe Sihova; koeʻuhi kuo ne ako ʻaki ʻae angatuʻu kia Sihova.” \c 30 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe he ʻOtua kia Selemaia ʻae liliu mai ʻae kakai Siu. 4 Hili ʻenau mamahi te nau tauʻatāina. 10 ʻOku ne fakafiemālieʻi ʻa Sēkope. 18 ʻE liliu mai ʻakinautolu ʻi he ʻaloʻofa. 20 ʻE tō ʻae houhau ki he angahala.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, \q2 ʻo pehē, \q1 \v 2 ‌ʻOku folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, \q2 ʻo pehē, \q2 “Ke ke tohi ʻi he tohi ʻae ngaahi lea kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate koe. \q1 \v 3 He ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 Vakai, \q2 ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho ʻaia te u toe ʻomi ai ʻae kau pōpula ʻi hoku kakai ko ʻIsileli mo Siuta, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova: \q2 pea te u pule kiate kinautolu ke nau foki ki honau fonua, \q2 ʻaia naʻaku foaki ki heʻenau ngaahi tamai, \q2 pea te nau maʻu ia.” \p \v 4 ¶ Pea ko e ngaahi lea eni naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ki ʻIsileli mo Siuta. \q1 \v 5 He ʻoku pehē ʻe Sihova; \q2 “Kuo mau fanongo ki he leʻo ʻoe tetetete, \q2 mo e manavahē, \q2 kae ʻikai ko e fiemālie. \q1 \v 6 Mou fehuʻi eni, \q2 pea vakai pe ʻoku ai ha tangata ʻoku langā ke fāʻele? \q2 Ko e hā ʻoku ou mamata ai ki he tangata taki taha ʻoku ʻai hono nima ki hono kongaloto, \q2 ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā, \q2 pea ʻoku tetea ʻae mata kotoa pē? \q1 \v 7 ‌ʻOiauē! He ʻoku lahi ʻae ʻaho ko ia, \q2 he ʻoku ʻikai hano tatau: \q2 ʻio, \q2 ko e ʻaho mamahi ʻo Sēkope; \q2 ka ʻe fakamoʻui ia mei ai.” \q1 \v 8 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 “ʻE hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, \q2 te u maumauʻi ʻae haʻamonga mei ho kia, \q2 pea te u motuhi ho ngaahi haʻi, \q2 pea ʻe ʻikai te ne toe tauhi ki he kau muli: \q1 \v 9 Ka te nau tauhi kia Sihova ko honau ʻOtua, \q2 mo Tevita ko honau tuʻi, \q2 ʻaia te u fokotuʻu kiate kinautolu.” \p \v 10 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 “ʻOua naʻa ke manavahē, \q2 ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki; \q2 pea ʻoua naʻa ke puputuʻu, \q2 ʻE ʻIsileli: \q2 koeʻuhi vakai, \q2 te u fakamoʻui koe mei he mamaʻo, \q2 pea mo ho hako mei he fonua ʻo ʻenau pōpula; \q2 pea ʻe tafoki ʻa Sēkope, \q2 pea ʻe mālōlō ia, \q2 mo fiemālie, \q2 pea ʻe ʻikai fakailifiaʻi ia ʻe ha tokotaha. \q1 \v 11 He ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 ʻOku ou ʻiate koe ke fakamoʻui koe: \q2 kapau te u fakaʻosi ʻaupito ʻae ngaahi kakai kuo u fakamovete koe ki ai, \q2 ka ʻe ʻikai te u fakaʻosi ʻaupito koe: \q2 ka te u tautea fakasiʻisiʻi koe, \q2 ka e ʻikai te ke hao ʻaupito. \q1 \v 12 He ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 ʻOku taʻefaʻafakamoʻui ho fakavolu, \q2 pea ʻoku kovi lahi ho lavea. \q1 \v 13 ‌ʻOku ʻikai ha taha ke langomakiʻi koe, \q2 Ke ne nonoʻo ho lavea: \q2 ʻoku ʻikai ha vai fakamoʻui kiate koe. \q1 \v 14 Kuo fakangalongaloʻi koe ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻofa; \q2 ʻoku ʻikai te nau kumi koe; \q2 he kuo u tui ʻaki koe ʻae tā ʻae fili, \q2 ʻaki ʻae tautea lahi ʻaupito, \q2 koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo hia; \q2 pea koeʻuhi kuo tupu hoʻo ngaahi angahala. \q1 \v 15 Ko e hā ʻoku ke tangi ai koeʻuhi ko hoʻo mamahi? \q2 ʻE ʻikai faʻa fakamoʻui ho lavea, \q2 koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo hia: \q2 kuo u fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe, \q2 koeʻuhi kuo tupu ʻo lahi hoʻo ngaahi angahala. \q1 \v 16 Ko ia ʻe fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakaʻauha koe; \q2 pea ʻe ʻave fakapōpula taki taha kotoa pē ʻa ho ngaahi fili; \q2 pea ʻe maumauʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nau maumauʻi koe, \q2 pea ʻe tukuange ki he fakamālohi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakamālohi kiate koe. \q1 \v 17 He ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 Te u fakamoʻui koe, \q2 pea te u fakamoʻui mo ho ngaahi lavea; \q2 koeʻuhi naʻa nau ui koe, \q2 ‘Ko e liʻaki,’ \q2 ʻo pehē,’ \q2 Ko Saione eni, \q2 ʻaia ʻoku ʻikai kumi ki ai ʻe ha taha.’” \p \v 18 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; \q2 “Vakai, \q2 te u toe liliu ʻae pōpula ʻoe ngaahi fale fehikitaki ʻo Sēkope, \q2 pea te u ʻofa ki hono ngaahi nofoʻanga; \q2 pea ʻe langa ʻae kolo ʻi hono moʻunga ʻoʻona, \q2 pea tuʻumaʻu pe ʻae fale fehikitaki ʻi hono anga muʻa. \q1 \v 19 Pea ʻe ʻalu atu mei ai ʻae fakafetaʻi pea mo e leʻo ʻokinautolu ʻoku fakafiefia: \q2 pea te u fakatokolahi ʻakinautolu, \q2 pea ʻe ʻikai te nau tokosiʻi; \q2 pea te u fakaongoongoleleiʻi ʻakinautolu, \q2 pea ʻe ʻikai te nau māʻulalo. \q1 \v 20 Pea ʻe ʻi ai ʻenau fānau ʻo hangē ko ia ʻi muʻa, \q2 pea ʻe fakatuʻumaʻu ʻenau fakataha ʻi hoku ʻao, \q2 pea te u tautea ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakamālohiʻi ʻakinautolu. \q1 \v 21 Pea ʻe tupu honau houʻeiki ʻi honau faʻahinga, \q2 pea ʻe tupu ʻiate kinautolu ʻa honau pule; \q2 pea te u pule ke ne ʻunuʻunu mai, \q2 pea te ne haʻu kiate au: \q2 he ko hai eni naʻa ne ueʻi hono loto ke haʻu kiate au? \q2 ʻOku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 22 Pea te mou hoko ko hoku kakai, \q2 pea te u hoko ko homou ʻOtua. \q1 \v 23 Vakai, \q2 ʻoku ʻalu atu ʻae ʻahiohio ʻa Sihova ʻo mālohi lahi ʻaupito, \q2 ko e ʻahiohio maʻuaipē: \q2 ʻe tō ia ko e fakamamahi ki he ʻulu ʻoe angahala.” \q1 \v 24 ‌ʻE ʻikai fakatafoki ʻae houhau kakaha ʻo Sihova, \q2 kaeʻoua ke ne fai ia, \q2 pea ke ʻoua ke ne fai ki he tuʻutuʻuni ʻa hono loto: \q2 te mou ʻilo ʻae meʻa ni ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui. \c 31 \cd \it 1 Ko e fakamoʻui ʻa ʻIsileli. 10 Ko hono fakahā. 15 Ko e fakafiemālie kia Lesieli naʻe tangi. 18 Ko e fakatomala ʻa ʻIfalemi pea toe ʻomi ia. 22 Ko e talaʻofa kia Kalaisi. 27 Ko ʻene tokanga ki he siasi. 30 Ko ʻene fuakava foʻou. 33 Ko e tuʻumaʻu, 38 Mo hono lahi ʻoe siasi.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 “ʻI he kuonga ko ia, \q2 te u hoko ko e ʻOtua ki he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, \q2 pea ko hoku kakai ʻakinautolu. \q1 \v 2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 Ko e kakai naʻe hao ʻi he heletā naʻe ʻilo ʻae ʻofa ʻi he toafa; \q2 ʻio, \q2 ko ʻIsileli, \q2 naʻaku fai ke aʻutaki ia ki he mālōlō. \q1 \v 3 Talu mei muʻa kuo hā mai kiate au ʻa Sihova, \q2 ʻo pehē, \q2 Ko e moʻoni, \q2 kuo u ʻofa ʻaki kiate koe ʻae ʻofa taʻengata: \q2 ko ia kuo u toho ʻaki koe ʻae ʻofa ongongofua. \q1 \v 4 Pea te u toe langa koe, \q2 pea ʻe langa hake koe, \q2 ʻE taʻahine ʻo ʻIsileli: \q2 ʻe toe teuteu ʻaki koe ho ngaahi meʻa faiva, \q2 pea te ke ʻalu koe ke meʻe mo kinautolu ʻoku fiefia. \q1 \v 5 Te ke toe tō ʻae ngaahi vaine ʻi he ngaahi moʻunga ʻo Samēlia, \b \q2 ʻe tō ia ʻe he kau ngoue, \q2 pea ʻe kai ia ʻo hangē ko e ngaahi meʻa ngofua. \q1 \v 6 Pea ʻe hokosia ʻae ʻaho, \q2 ʻe kalanga ai ʻae kau tangata leʻo ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, \q2 ‘Mou tuʻu hake, \q2 pea ke tau ʻalu hake ki Saione, \q2 kia Sihova ko hotau ʻOtua.’” \q1 \v 7 He ʻoku pehē ʻe Sihova; \q2 “Mou hiva ʻaki ʻae fiefia kia Sēkope, \q2 pea kalanga ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi kakai lahi: \q2 mou fakahā, \q2 mou fakafetaʻi, \q2 ʻo pehē, \q2 ʻE Sihova, \q2 fakamoʻui ʻa hoʻo kakai, \q2 ʻae toenga \add kakai \add*ʻo ʻIsileli. \q1 \v 8 Vakai, \q2 te u ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ʻi he tokelau, \q2 pea tānaki ʻakinautolu mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, \q2 ko kinautolu mo e kui pea mo e pipiki, \q2 mo e fefine feitama, \q2 pea mo ia ʻoku langā: \q2 ʻe liliu mai ki heni ʻae fuʻu tokolahi. \q1 \v 9 Te nau haʻu mo e tangi, pea ʻi he lotu tāumaʻu te u tataki ʻakinautolu: te u fakaʻeveʻeva ʻakinautolu ʻi he ngaahi veʻe vaitafe ʻi he hala tokalelei, ʻaia ʻe ʻikai te nau tūkia ai: he ko e tamai au ki ʻIsileli, pea ko ʻeku ʻuluaki fānau ʻa ʻIfalemi.” \p \v 10 ¶ Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, “ʻAkimoutolu ʻae ngaahi puleʻanga, pea fakahā ia ʻi he ngaahi motu mamaʻo, ʻo pehē, Ko ia naʻe fakamovetevete ʻa ʻIsileli te ne toe tānaki ia, pea leʻohi ia, ʻo hangē ko e tauhi ki heʻene fanga manu. \v 11 He kuo huhuʻi ʻe Sihova ʻa Sēkope, pea huhuʻi ia mei he nima ʻo ia naʻe mālohi kiate ia. \v 12 Ko ia te nau haʻu ʻo hiva ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻo Saione, pea te nau fakataha ki he angalelei ʻa Sihova, ki he uite, mo e uaine, mo e lolo, mo e ʻuhiki ʻoe fanga sipi, pea mo e manu: pea ʻe tatau honau laumālie mo e ngoue kuo fakaviviku; pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau toe mamahi. \v 13 Pea ʻe toki fiefia ʻae taʻahine ʻi he meʻe, ko e talavou mo e motuʻa fakataha: he te u liliu ʻenau mamahi ko e fiefia, pea te u fakafiemālieʻi ʻakinautolu pea fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻi he hili ʻenau mamahi. \v 14 Pea te u fakamākona ʻaki ʻae ngako ʻae laumālie ʻoe kau taulaʻeiki, pea ʻe mākona ʻa hoku kakai ʻi heʻeku angalelei, ʻoku pehē ʻe Sihova.” \p \v 15 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Naʻe ongoʻi ʻi Lama ʻae leʻo ko e tangi, mo e tangilāulau; ko e tangi ʻa Lesieli ʻi heʻene fānau pea ʻe ʻikai te ne tali ʻae fiemālie koeʻuhi ko ʻene fānau, he kuo ʻikai ʻakinautolu. \v 16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; taʻofi ho leʻo mei he tangi, pea mo ho mata mei he loʻimata: he ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻe totongi hoʻo ngāue; pea te nau toe haʻu mei he fonua ʻoe fili. \v 17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ai ʻae ʻamanaki ʻi ho ikuʻanga, koeʻuhi ʻe toe ʻomi ʻa hoʻo fānau ki honau fonua. \p \v 18 ¶ “Ko e moʻoni kuo u fanongo kia ʻIfalemi ʻoku ne fakamamahi ʻe ia ia, ʻo pehē; ‘Kuo ke valoki mai pea kuo valokiʻi au ʻo hangē ko e pulu ʻoku taʻemaheni ai mo e haʻamonga: fakatafoki au pea te u tafoki; he ko koe ko Sihova ko hoku ʻOtua. \v 19 Pea hili ʻeku tafoki naʻaku fakatomala moʻoni; pea u taaʻi hoku tenga ʻi he hili hoku akonakiʻi: naʻaku mā, ʻio, mo puputuʻu, koeʻuhi kuo u fua ʻae ongoongo kovi ʻo ʻeku kei siʻi.’ \v 20 ‌ʻIkai ko hoku foha ʻofeina ʻa ʻIfalemi? ʻIkai ko e tamasiʻi fakaʻofoʻofa ia? He kuo talu ʻeku lea kiate ia, ʻoku ou kei manatu lahi kiate ia: ko ia ʻoku mamahi hoku fatu koeʻuhi ko ia; ko e moʻoni te u ʻofa kiate ia, ʻoku pehē mai ʻa Sihova. \v 21 Ke ke fokotuʻu ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe hala, fokotuʻu ʻae ngaahi fakaʻilonga māʻolunga: fakahanga ho loto ki he hala lahi, ke ke liliu mai ʻi he hala naʻa ke ʻalu ai, ʻE taʻahine ʻo ʻIsileli, ke ke liliu mai ki hoʻo ngaahi kolo ni.” \p \v 22 ¶ ʻE ʻofefine fakaholomui, ʻe fēfē hono fuoloa ʻa hoʻo ʻalu fano? He kuo fakatupu ʻe Sihova ha meʻa foʻou ʻi he fonua, ʻe auna ʻe he fefine ʻae tangata mālohi.” \v 23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Te nau lea ʻaki ʻae lea ni ʻi he fonua ʻo Siuta pea ʻi hono ngaahi kolo, ʻo kau ka fakatafoki ʻenau pōpula; ‘Ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova, ʻa koe ko e nofoʻanga ʻoe angatonu, pea ko e moʻunga ʻoe māʻoniʻoni.’ \v 24 Pea ʻe nofo ʻi Siuta mo hono ngaahi kolo kotoa pē, ʻae kau tangata tauhi, mo kinautolu ʻoku ʻalu atu mo ʻenau fanga manu. \v 25 He kuo u fakainu ʻae laumālie ʻoku vaivai, pea kuo u fakamākona ʻae laumālie kotoa pē ʻoku mamahi. \v 26 Pea naʻaku ʻā ʻi he meʻa ni, pea u vakai; pea naʻe lelei kiate au ʻeku mohe. \p \v 27 ¶ “ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia te u tūtuuʻi ai ʻae hako ʻoe tangata mo e hako ʻoe manu ki he fale ʻo ʻIsileli pea mo e fale ʻo Siuta. \v 28 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻo hangē naʻaku leʻohi ʻakinautolu, ke taʻaki fuʻu hake, mo fesiʻi hifo, pea lī ki lalo, mo fakaʻauha, mo fakamamahi; ʻe pehē ʻeku leʻohi ʻakinautolu, ke langa, mo tō, ʻoku pehē ʻe Sihova. \v 29 Pea ʻe ʻikai te nau toe lea pehē ʻi he ʻaho ko ia, ‘Kuo kai ʻe he ngaahi tamai ʻae kālepi mahi, pea kuo maninia ʻae nifo ʻoe fānau.’ \v 30 Ka ʻe mate ʻae tangata taki taha ʻi heʻene hia ʻaʻana: ʻe maninia ʻae nifo ʻoe tangata taki taha ʻoku kai ki he kālepi mahi.” \p \v 31 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻe hoko mai ʻae ngaahi ʻaho, te u fai ai ʻae fuakava foʻou mo e fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta: \v 32 ‌ʻO ʻikai tatau mo e fuakava ʻaia ne u fai mo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he ʻaho ko ia naʻaku puke ai honau nima ke tataki ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite; ʻaia ko e fuakava ʻaʻaku naʻa nau maumauʻi; ka ʻoku pehē ʻe Sihova, ne u hangē ko e husepāniti kiate kinautolu. \v 33 He ko eni ʻae fuakava ʻaia te u fai mo e fale ʻo ʻIsileli; ʻoka hili ange ʻae ngaahi ʻaho ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u ai ʻeku fono ki honau loto, pea te u tohi ia ʻi honau laumālie; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻakinautolu ko hoku kakai. \v 34 Pea ʻe ʻikai te nau taki taha ako ki hono kaungāʻapi, mo taki taha ki hono kāinga, ʻo pehē, Ke ʻilo ʻa Sihova: he te nau ʻilo kotoa pē au, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi ʻiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova: he te u fakamolemole ʻenau hia, pea ʻe ʻikai te u toe manatu ki heʻenau angahala. \p \v 35 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻaia ʻoku ne foaki ʻae laʻā ko e maama ki he ʻaho, pea kuo tuʻutuʻuni ʻae māhina mo e ngaahi fetuʻu ko e maama ki he pō, ʻaia ʻoku ne vahevahe ʻae tahi ʻi he ʻuʻulu ʻa hono ngaahi peau; ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ko hono huafa. \v 36 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Kapau ʻe mole ʻi hoku ʻao ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ni, pea ʻe toki fakangata ʻae puleʻanga ʻoe hako ʻo ʻIsileli ʻi hoku ʻao ʻo taʻengata. \v 37 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; Kapau ʻoku faʻa fuofua ʻae langi ʻi ʻolunga, pea faʻa hakule ʻae ngaahi tuʻunga ʻi lalo ʻo māmani, te u toki liʻaki foki ʻae hako kotoa pē ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ko e meʻa kotoa pē ʻaia kuo nau fai, ʻoku pehē ʻe Sihova. \p \v 38 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia ʻe langa ai ʻae kolo kia Sihova mei he potu fale leʻo ʻo Hananili ki he matapā ʻoe tuliki. \v 39 Pea ʻe falō totonu ʻae meʻa fuofua ʻiate ia, ki he moʻunga ko Kalepi, pea ʻe tākai ʻaki ki Koate. \v 40 Pea ʻe māʻoniʻoni kia Sihova ʻae teleʻa ʻoe ngaahi ʻangaʻanga, pea mo e efu, pea mo e ngaahi ngoue kotoa pē ʻo aʻu ki he vaitafe ko Kitiloni, ʻo aʻu ki he tuliki ʻoe matapā hoosi ʻoku hanga ki he tokelau, pea ʻe ʻikai toe taʻaki ia, pe toe lī ki lalo ʻo taʻengata.” \c 32 \cd \it 1 Ko e tuku ʻe Setikia ʻa Selemaia ki he fale fakapōpula koeʻuhi ko ʻene kikite. 6 Ko e fakatau ʻae ngoue ʻo Hanamili. 13 Ko e fekau kia Paluki ke ne tauhi ʻae ngaahi fakamoʻoni, ko e ngaahi fakaʻilonga ki he liliu mai ʻae kakai. 16 Ko e lotu ʻa Selemaia ki he ʻOtua. 26 Ko e fakapapau ʻe he ʻOtua ki he fakapōpula koeʻuhi ko ʻenau angahala, 36 Ko e talaʻofa ki he liliu lelei.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe haʻu kia Selemaia meia Sihova ʻi hono hongofulu ʻoe taʻu ʻo Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻe ʻi hono hongofulu ma valu taʻu ʻo Nepukanesa. \v 2 He naʻe kāpui ʻa Selūsalema ʻe he kau tau ʻae tuʻi ʻo Papilone ʻi he ngaahi ʻaho ko ia: pea naʻe tuku ʻa Selemaia ko e palōfita ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, ʻaia naʻe ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta. \p \v 3 He kuo tuku ia ki ai ʻe Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ke kikite ai, ʻo lea, ‘ʻoku pehē mai ʻa Sihova, Vakai, te u tukuange ʻae kolo ni ki he tuʻi ʻo Papilone, pea te ne kapa ia; \v 4 Pea ʻe ʻikai hao ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta mei he nima ʻoe kau Kalitia, ka ʻe tukuange moʻoni ia ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne alea mo ia, ko e ngutu ki he ngutu, pea ʻe mamata ia ki hono mata. \v 5 Pea te ne tataki ʻa Setikia ki Papilone, pea te ne nofo ai, ke ʻoua ke u ʻaʻahi kiate ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova: “pea kapau te mou tau mo e kau Kalitia, ʻe ʻikai te mou monūʻia.”’” \p \v 6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Selemaia, “Naʻe haʻu kiate au, ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 7 ‘Vakai, ʻe haʻu kiate koe ʻa Hanamili ko e foha ʻo Salumi ko e tokoua ʻo hoʻo tamai, ʻo pehē, fakatau moʻou ʻae ngoue ʻaia ʻoku ʻi ʻAnatoti: he ʻoku totonu ke ke fakatau ia ʻo hangē ko e fono ʻoe huhuʻi.”’” \v 8 “Ko ia naʻe haʻu kiate au ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula ʻa Hanamili ko e foha ʻoe tokoua ʻeku tamai, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, pea ne pehē kiate au, ‘ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fakatau ʻeku ngoue ʻaia ʻoku ʻi ʻAnatoti, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo Penisimani: he ʻoku ʻaʻau ia ʻo hangē ko e fono ʻoe hoko, pea ʻoku ʻiate koe hono huhuʻi; ke ke fakatau ia maʻau.’ \p “Pea naʻaku toki ʻilo tā ko e folofola eni ʻa Sihova. \v 9 Pea naʻaku fakatau ʻae ngoue ʻa Hanamili ko e foha ʻoe tokoua ʻo ʻeku tamai, ʻaia naʻe ʻi ʻAnatoti, pea u fakatatau ʻae paʻanga kiate ia, ko e sikeli siliva ʻe hongofulu ma fitu. \v 10 Pea naʻaku tohi ʻae tohi, pea fakamaʻu ia, pea naʻe fakamoʻoni ʻe he kau fakamoʻoni, pea u fakamamafa kiate ia ʻae paʻanga ʻi he meʻa fakatatau. \v 11 Pea ne u toʻo fakatouʻosi ʻae fakamoʻoni ki he fakatau, ʻaia naʻe fakamaau, pea mo ia naʻe ʻikai fakamaau, ʻo hangē ko e anga ʻoe fono: \v 12 Pea u foaki ʻae fakamoʻoni ʻae fakatau kia Paluki ko e foha ʻo Nelia, ko e foha ʻo Māseia, ʻi he ʻao ʻo Hanamili ko e foha ʻoe tokoua ʻo ʻeku tamai, pea ʻi he ʻao ʻoe kau fakamoʻoni naʻe tohi ʻi he tohi ʻoe fakatau, pea ʻi he ʻao ʻoe kau Siu naʻe nofo ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula. \p \v 13 ¶ “Pea naʻaku fekau kia Paluki ʻi honau ʻao, ʻo pehē, \v 14 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Toʻo ʻae ngaahi fakamoʻoni ki he fakatau, ʻaia ʻoku fakamaʻu, mo ia ʻoku taʻefakamaʻu fakatouʻosi; pea ʻai ia ki he ipu kelekele, koeʻuhi ke tolonga ia ki he ngaahi ʻaho lahi.’ \v 15 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻE toe maʻu ʻae ngaahi fale, mo e ngaahi ngoue, pea mo e ngaahi ngoue vaine ʻi he fonua ni.’ \p \v 16 ¶ Pea hili ʻeku tukuange ʻae fakamoʻoni ʻoe fakatau kia Paluki ko e foha ʻo Nelia, naʻaku toki lotu kia Sihova, ʻo pehē, \b \mi \v 17 “ʻEiki ko Sihova! Vakai, kuo ke ngaohi ʻae langi pea mo māmani ʻi ho mālohi lahi pea mo e nima mafao, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa kiate koe: \v 18 Kuo ke fakahā ʻa hoʻo ʻulungāanga ʻofa ki he ngaahi toko afe, pea ʻoku ke totongi ʻae hia ʻae ngaahi tamai ki he fatafata ʻo ʻenau fānau ʻoku muimui ʻiate kinautolu: ko e ʻOtua Lahi, pea Māfimafi, Ko Sihova ʻoe ngaahi kautau hono huafa, \v 19 Ko e lahi ia ʻi he fakakaukau, pea mālohi ʻi he ngāue: he ʻoku ʻi he ngaahi faianga ʻoe ngaahi fānau ʻae tangata ʻa ho fofonga: ke ʻatu taki taha kiate kinautolu ʻo hangē ko hono ngaahi hala, pea hangē ko e fua ʻo ʻenau ngaahi faianga: \v 20 ‌ʻA koe naʻa ke fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea mo ʻIsileli, pea ki he ngaahi kakai kehe, ʻo aʻu ki he ʻaho ni; pea kuo ke fakaongoongoa ho huafa, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ni; \v 21 Pea kuo ke ʻomi ʻa hoʻo kakai ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite mo e ngaahi fakaʻilonga, pea mo e ngaahi meʻa fakaofo, ʻaki ʻae nima mālohi, pea mo e nima mafao atu, pea mo e meʻa fakailifia lahi; \v 22 Pea kuo ke foaki kiate kinautolu ʻae fonua ni, ʻaia naʻa ke fuakava ki heʻenau ngaahi tamai te ke foaki kiate kinautolu, ko e fonua ʻoku fetāfeaki ai ʻae huʻahuhu pea mo e meʻa huʻamelie \v 23 Pea naʻa nau hū ki ai, ʻo maʻu ia ka naʻe ʻikai te nau talangofua ki ho leʻo, pe ʻaʻeva ʻi hoʻo fono; naʻe ʻikai te nau fai ha meʻa ʻe taha ʻi he meʻa kotoa pē naʻa ke fekau kiate kinautolu ke nau fai: ko ia kuo ke fakahoko kiate kinautolu ʻae ngaahi kovi ni kotoa pē: \pi1 \v 24 “Vakai ki he teu tau, kuo nau haʻu ki he kolo ke kapa ia; pea kuo tukuange ʻae kolo ki he nima ʻoe kau Kalitia, ʻoku tauʻi ʻaki ia ʻae heletā, mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha, pea ko ia naʻa ke folofola ki ai kuo hoko; pea vakai, ʻoku ke ʻafio ki ai. \v 25 Pea naʻa ke pehē kiate au, ‘ʻE ʻEiki ko Sihova, Ke ke fakatauʻaki ʻae ngoue ʻae paʻanga, pea fili ha kau fakamoʻoni;’ he kuo tukuange ʻae kolo ki he nima ʻoe kau Kalitia.” \p \v 26 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē, \v 27 “Vakai, Ko au ko Sihova, Ko e ʻOtua ʻoe kakai kotoa pē: ʻoku ai ha meʻa ʻe faingataʻa kiate au? \v 28 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; Vakai, te u tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe kau Kalitia, pea ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea te ne maʻu ia: \v 29 Pea ʻe haʻu ʻae kau Kalitia, ʻo tauʻi ʻae kolo ni, pea te nau tutu ʻaki ʻae afi ʻae kolo ni, pea tungia mo e ngaahi fale, ʻaia naʻa nau tutu ai ʻi he tuʻa fale ʻae meʻa namu kakala kia Peali, pea lilingi ʻae ngaahi feilaulau inu ki he ngaahi ʻotua kehe, ke fakahouhauʻi au. \p \v 30 “He kuo fai kovi pe ʻi hoku ʻao ʻae fānau ʻa ʻIsileli mo e fānau ʻa Siuta talu ʻenau kei siʻi: he kuo fakahouhau ʻaki pe au ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ngāue ʻa honau nima, ʻoku pehē ʻe Sihova. \v 31 He kuo hoko kiate au ʻae kolo ni ko e tupuʻanga ʻo ʻeku tuputāmaki mo hoku houhau talu mei he ʻaho naʻa nau langa ai ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni; koeʻuhi ke u hiki ia mei hoku ʻao, \v 32 Koeʻuhi ko e kovi kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli pea mo e fānau ʻa Siuta, ʻaia kuo nau fakahouhauʻi au, ko kinautolu, mo honau ngaahi tuʻi, mo honau houʻeiki, mo honau kau taulaʻeiki, pea mo honau kau palōfita, pea mo e kau tangata ʻo Siuta, pea mo e kakai ʻo Selūsalema. \v 33 Pea kuo nau fulituʻa kiate au, pea fakahanga atu honau mata: ka naʻaku ako kiate kinautolu, ʻo tuʻu hengihengi hake ke akoʻi ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te nau tokanga ke maʻu ʻae akonaki. \v 34 Ka naʻa nau fokotuʻu ʻenau ngaahi meʻa fakalielia ʻi he fale, ʻaia ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafa, ke fakaʻuliʻi ia. \v 35 Pea kuo nau langa ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo Peali, ʻaia ʻoku ʻi he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ke pule ki honau ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ke ʻalu \add ʻi he afi \add*kia Moleki; ʻaia naʻaku fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fai ia, pea naʻe ʻikai siʻi te u loto ki ai, ke ʻoua naʻa nau fai ʻae meʻa fakalielia ni, ke fakaangahalaʻi ʻaki ʻa Siuta.” \p \v 36 ¶ Pea ko eni, ʻoku pehē mai ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ki he kolo ni, ʻaia ʻoku mou pehē ki ai, “ʻE tukuange ia ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha:” \v 37 “Vakai, te u tānaki fakataha ʻakinautolu mei he ngaahi fonua kotoa pē, ʻaia naʻaku kapusi ʻakinautolu ki ai ʻi heʻeku tuputāmaki, mo hoku houhau, pea mo hoku houhau lahi; pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki he potu ni pea te u pule ke nau nofo ʻi he fiemālie: \v 38 Pea te nau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua: \v 39 Pea te u foaki kiate kinautolu ʻae loto pe taha, mo e hala pe taha, koeʻuhi ke nau manavahē kiate au ʻo taʻengata, koeʻuhi ke nau lelei ai, pea lelei mo ʻenau fānau ki mui ʻiate kinautolu: \v 40 Pea te u fai mo kinautolu ʻae fuakava taʻengata, ʻe ʻikai te u tafoki meiate kinautolu, ʻi he fai lelei kiate kinautolu; ka te u ʻai ki honau loto ʻae manavahē kiate au, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau liʻaki au. \v 41 ‌ʻIo, te u fiefia ʻiate kinautolu, ke fai lelei kiate kinautolu, pea ko e moʻoni te u tō ʻakinautolu ʻi he fonua ni ʻaki hoku loto kotoa pea mo hoku laumālie kotoa.” \p \v 42 “He ʻoku pehē ʻe Sihova; ʻO hangē kuo u ʻomi ʻae kovi lahi ni kotoa pē ki he kakai ni, ʻe pehē foki ʻeku ʻomi ʻae lelei kotoa pē ʻaia kuo u talaʻofa ki ai kiate kinautolu. \v 43 Pea ʻe fakatau ʻae ngaahi ngoue ʻi he fonua ni, ʻaia ʻoku mou pehē ki ai, ʻOku lala ia, pea ʻoku ʻikai ha tangata pe ha manu ʻi ai; kuo tukuange ia ki he nima ʻoe kau Kalitia. \v 44 ‌ʻE fakatau ʻe he kakai ʻae ngaahi ngoue ʻaki ʻae paʻanga, pea ʻe tohi ʻae ngaahi tohi fakamoʻoni, pea fakamaʻu ia, pea ʻe maʻu ʻae kau fakamoʻoni ʻi he fonua ʻo Penisimani, pea mo e ngaahi potu ofi ki Selūsalema, pea ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo e ngaahi kolo ʻi he potu moʻunga, pea mo e ngaahi kolo ʻi he potu tokalelei, pea mo e ngaahi kolo ʻoe feituʻu tonga: he te u liliu ʻenau pōpula,” ʻoku pehē mai ʻe Sihova. \c 33 \cd \it 1 ʻOku talaʻofa ʻe he ʻOtua ʻe liliu lelei mai ʻae kau pōpula. 10 Ko ʻenau lelei. 12 Ko e tuʻumaʻu ʻae puleʻanga. 15 Ko Kalaisi ko e vaʻa māʻoniʻoni. 17 ʻE maʻu pe ʻae puleʻanga mo e ngāue fakataulaʻeiki. 28 Pea ʻe tuʻumaʻu pe ʻae hako monūʻia.\it* \p \v 1 Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ko hono liunga ua, ʻi heʻene kei nofo ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, ʻo pehē, \v 2 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻaia naʻe fakatupu ia, ko Sihova ʻaia naʻe ngaohi ia, ke fokotuʻumaʻu ia; ko Sihova hono huafa; \v 3 ‘Ui kiate au, pea te u talia koe, pea te u fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa lahi, mo e ngaahi meʻa fufū, ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi.’ \v 4 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ki he ngaahi fale ʻoe kolo ni, pea ki he ngaahi fale ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta, ʻaia kuo lī ki lalo ʻi he ngaahi puke māʻolunga, pea mo e heletā; \v 5 Naʻa nau haʻu ke tau mo e kau Kalitia, ka ko e meʻa ke fakapito ʻaki ʻakinautolu ʻae ʻangaʻanga ʻoe kakai, ʻakinautolu kuo u tāmateʻi ʻi heʻeku tuputāmaki mo hoku houhau, mo kinautolu kotoa pē kuo u fakafufū ai hoku fofonga mei he kolo ni koeʻuhi ko ʻenau angahala. \v 6 ‘Vakai, te u ʻomi kiate ia ʻae moʻui, pea mo e faitoʻo ʻaonga, pea te u fakamoʻui ʻakinautolu, pea te u fakahā kiate kinautolu ʻae fiemālie mo e moʻoni lahi. \v 7 Pea te u liliu ʻae pōpula ʻo Siuta, mo e pōpula ʻo ʻIsileli, pea te u langa ʻakinautolu, ʻo hangē ko ia ʻi muʻa. \v 8 Pea te u fakamaʻa ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi hia kotoa pē, ʻaia kuo nau angahala ʻaki kiate au; pea te u fakamolemole ʻenau ngaahi hia kotoa pē, ʻaia kuo nau angahala aki, mo fai kovi ai kiate au. \v 9 Pea ʻe ʻiate au ia ko e hingoa ʻoe fiefia, pea ko e ongoongolelei mo e nāunau ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē ʻo māmani, ʻakinautolu ʻe fanongo ki he lelei kotoa pē ʻaia te u fai kiate kinautolu: pea te nau manavahē mo tetetete koeʻuhi ko e lelei kotoa pē pea mo e monūʻia ʻaia te u ʻomi kiate kinautolu.’” \p \v 10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “ʻE toe ongoʻi ʻi he potu ni, ʻaia ʻoku mou pehē ʻe lala ia pea taʻehatangata pe ha manu, ‘ʻIo, ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo e ngaahi hala ʻo Selūsalema, ʻaia ʻoku lala ʻo taʻehatangata, pea taʻehakakai, pe ha manu,’ \v 11 ‌ʻE ʻi ai ʻae leʻo ʻoe fiefia, pea mo e leʻo ʻoe nekeneka, ko e leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine, pea mo e leʻo ʻokinautolu ʻoku pehē, ‘Fakafetaʻi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau: he ʻoku angalelei ʻa Sihova; ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa:’ pea mo kinautolu ʻoku ʻomi ʻae feilaulau ʻoe fakafetaʻi ki he fale ʻo Sihova. He te u pule ke liliu mai ʻae pōpula ʻoe fonua, ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻanga,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \p \v 12 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau: “Ko e potu eni ʻaia ʻoku lala, pea ʻoku ʻikai ʻi ai ha tangata pe ha manu, pea ko hono ngaahi kolo kotoa pē, ʻe toe hoko ia ko e nofoʻanga ʻoe kau tauhi sipi pea te nau tauhi ʻi ai ʻae fanga sipi. \v 13 Pea ʻi he ngaahi kolo ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi kolo ʻi he ngaahi potu tokalelei, pea ʻi he ngaahi kolo ʻi he feituʻu tonga, pea ʻi he fonua ʻo Penisimani, pea ʻi he ngaahi potu ʻoku ofi ki Selūsalema, pea ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻe toe ʻalu ʻae fanga sipi ʻi he lalo nima ʻo ia ʻoku ne lau ʻakinautolu,” ʻOku pehē ʻe Sihova. \p \v 14 ‌ʻOka pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, te u fakahoko ai ʻae meʻa lelei ʻaia naʻaku tala ki he fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta. \q1 \v 15 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, pea mo e kuonga ko ia, \q2 te u fakatupu kia Tevita ʻae vaʻa ʻoe māʻoniʻoni; \q2 pea te ne fai ʻae fakamaau mo e angatonu ʻi he fonua. \q1 \v 16 ‌ʻE fakamoʻui ʻa Siuta ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, \q2 pea ʻe nofo fiemālie ʻa Selūsalema: \q1 pea ko e \add huafa \add*eni ʻe ui ʻaki ia, \q2 ‘Ko Sihova ko hotau māʻoniʻoni.’ \p \v 17 ¶ “He ʻoku pehē ʻe Sihova; ʻE ʻikai ʻaupito masiva ʻa Tevita ʻi he tangata ke nofo ʻi he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻoe fale ʻo ʻIsileli; \v 18 Pea ʻe ʻikai masiva ʻae kau taulaʻeiki ko e kau Livai ʻi ha tangata ʻi hoku ʻao ke ʻatu ʻae feilaulau tutu, pea ke tutu ʻae feilaulau kai, pea ke fai ʻae feilaulau maʻuaipē.” \p \v 19 ¶ Pea naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē, \v 20 “ʻOku pehē ʻe Sihova; ‘Kapau te mou faʻa maumauʻi ʻeku fuakava ki he ʻaho, pea mo ʻeku fuakava ki he pō, koeʻuhi ke ʻoua naʻa hoko fakaholoholo ʻae ʻaho mo e pō; \v 21 Pea tā ʻe toki maumauʻi foki ʻeku fuakava mo Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, koeʻuhi ke ʻoua naʻa maʻu ʻe ia ʻae foha ke pule ʻi hono puleʻanga; pea mo e kau Livai ko e kau taulaʻeiki, ʻoku nau tauhi kiate au. \v 22 ‌ʻO hangē ʻoku ʻikai faʻa lau ʻae ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea ʻoku ʻikai faʻa fuofua ʻae ʻoneʻone ʻi he matātahi: Te u fakatupu pehē ʻae hako ʻo Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, pea mo e kau Livai ʻoku tauhi kiate au.’” \p \v 23 Pea naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē, \v 24 “ʻIkai te ke tokanga ki he lea kuo lea ʻaki ʻe he kakai ni, ʻo pehē, ‘Ko e faʻahinga ʻe ua ʻaia naʻe fili ʻe Sihova, kuo ne liʻaki ʻakinautolu,’ pea kuo nau manuki ki hoku kakai, ʻo hangē ʻe ʻikai te nau toe hoko ko e puleʻanga ʻi honau ʻao.” \v 25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Kapau ʻoku ʻikai ʻi heʻeku fuakava ʻae ʻaho mo e pō, pea kapau ʻoku ʻikai te u tuʻutuʻuni ʻae ngaahi fono ʻoe langi mo māmani; \v 26 Pea tā te u toki liʻaki ʻae hako ʻo Sēkope, pea mo Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, pea ʻe ʻikai te u fili ha niʻihi ʻi hono hako ke pule ki he hako ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope: he te u pule ke liliu ʻenau pōpula, pea te u ʻaloʻofa kiate kinautolu.” \c 34 \cd \it 1 Ko e kikite ʻa Selemaia ki he fakapōpula ʻa Setikia pea mo e kolo. 8 Ko e tukuange ʻe he houʻeiki mo e kakai ʻa honau kau tamaioʻeiki, mo e toe maʻu ʻakinautolu kae ʻikai hangē ko e fuakava ʻae ʻOtua. 12 Ko e tukuange ʻe Selemaia ʻae kakai mo Setikia; ki he nima ʻo honau ngaahi fili, ko e meʻa ʻi heʻenau talangataʻa.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, ʻi he te u tau ki Selūsalema mo hono ngaahi kolo ʻo ia, ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, mo ʻene kautau kotoa pē, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani naʻa ne pule ki ai, pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē, \v 2 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻAlu ʻo lea kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea tala kiate ia, ʻoku pehē ʻe Sihova; “Vakai, te u tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne tutu ʻaki ia ʻae afi: \v 3 Pea ʻe ʻikai te ke hao koe mei hono nima, ka ʻe maʻu moʻoni koe, pea tukuange koe ki hono nima; pea ʻe mamata ʻe he fofonga ki he fofonga ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te mo alea mo ia ko e ngutu ki he ngutu, pea te ke ʻalu ki Papilone.”’ \p \v 4 “Ka ke fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻE Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta: ʻoku pehē ʻe Sihova, kiate koe, ‘ʻE ʻikai te ke mate koe ʻi he heletā. \v 5 Ka te ke pekia ʻi he fiemālie: pea hangē ko e tutu \add naʻe fai \add*ki hoʻo ngaahi tamai ko e ngaahi ʻuluaki tuʻi naʻe muʻa ʻiate koe, ʻe pehē ʻenau tutu meʻa namu kakala kiate koe; pea te nau mamahi koeʻuhi ko koe, ʻo pehē, “ʻOiauē ʻeiki!” He kuo u fakahā ʻae lea,’ ʻoku pehē ʻe Sihova.” \v 6 Pea naʻe toki lea ʻaki ʻe Selemaia ko e palōfita ʻae ngaahi lea ni kotoa pē kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ʻi Selūsalema, \v 7 ‌ʻI he tau ʻoe kau tau ʻoe tuʻi ʻo Papilone ki Selūsalema, pea mo e kolo kotoa pē ʻo Siuta naʻe toe, ʻa Lakisi, mo ʻAseka: he naʻe toe ʻae ongo kolo tau ni ʻi Siuta. \p \v 8 ¶ Ko eni ʻae folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, hili hono fai ʻae fuakava ʻe Setikia ko e tuʻi mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi Selūsalema, ke fakahā kiate kinautolu ʻae tauʻatāina; \v 9 Koeʻuhi ke taki taha tukuange ʻe he tangata ʻa ʻene tamaioʻeiki, mo ʻene kaunanga, ke tauʻatāina, ʻo kapau ko e tangata Hepelū pe ko e fefine Hepelū; koeʻuhi ke ʻoua naʻa tamaioʻeiki ʻaki ʻe ha Siu ʻa hono tokoua. \v 10 Pea naʻe tokanga ʻae houʻeiki kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē, ʻakinautolu naʻe fai ʻae fuakava, ke taki taha tukuange ʻene tamaioʻeiki, mo ʻene kaunanga ke tauʻatāina, ke ʻoua naʻa pule ʻe ha taha kiate kinautolu, pea naʻa nau fai ia, ʻonau tuku ke nau ʻalu. \v 11 Kae hili ia naʻa nau tafoki, pea pule ki he tamaioʻeiki mo e kaunanga, ko kinautolu kuo nau tukuange ke tauʻatāina, ke toe haʻu, pea toe pule kiate kinautolu ke nau tamaioʻeiki mo kaunanga. \p \v 12 ¶ Ko ia naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia meia Sihova, ʻo pehē, \v 13 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Naʻaku fai ʻae fuakava mo hoʻomou ngaahi tamai ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale fakapōpula, ʻo pehē, \v 14 ‌ʻOka hili ʻae taʻu ʻe fitu te mou tukuange ʻae tangata taki taha hono tokoua ko e Hepelū, ʻaia kuo fakatau kiate koe, pea hili ʻene tauhi kiate koe ʻi he taʻu ʻe ono, ke ke tukuange ia ke ne tauʻatāina meiate koe: ka naʻe ʻikai fanongo kiate au ʻa hoʻomou ngaahi tamai, pe fakafanongo mai honau telinga. \v 15 Pea naʻa mou tafoki eni, ʻo fai totonu ʻi hoku ʻao, ʻi hoʻomou taki taha fakatauʻatāinaʻi ʻa hono kaungāʻapi; pea naʻa mou fai ʻae fuakava ʻi hoku ʻao ʻi he fale kuo ui ʻaki hoku huafa: \v 16 Ka naʻa mou liliu ʻo fakaʻuliʻi hoku huafa, pea naʻe pule ʻe he tangata taki taha ki heʻene tamaioʻeiki, mo e tangata taki taha ki heʻene kaunanga, ko kinautolu naʻa ne fakatauʻatāinaʻi ke faʻiteliha pe, ke toe haʻu, pea fakamoʻulaloa ʻakinautolu, ke hoko ko e tamaioʻeiki mo e kaunanga kiate kimoutolu.’” \p \v 17 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; “Naʻe ʻikai te mou fanongo kiate au, ke fakahā ʻae tauʻatāina taki taha ki hono tokoua, mo e tangata taki taha ki hono kaungāʻapi: ko ia,” ʻoku pehē mai ʻa Sihova, “Vakai, Te u fakahā ʻae tauʻatāina kiate kimoutolu, ki he heletā, mo e mahaki fakaʻauha, pea mo e honge; pea te u pule ke fetuku ʻakimoutolu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani. \v 18 Pea te u foaki ʻae kau tangata, ko kinautolu kuo maumauʻi ʻeku fuakava, ko kinautolu ʻoku teʻeki ai ke fakamoʻoni ʻae ngaahi lea ʻoe fuakava ʻaia naʻa nau fai ʻi hoku ʻao, ʻi heʻenau fahi ua ʻae ʻuhikiʻi pulu, pea ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe ongo fahi, \v 19 Ko e houʻeiki ʻo Siuta, mo e houʻeiki ʻo Selūsalema, ko e kau talifekau, mo e kau taulaʻeiki, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua, ko kinautolu naʻe ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe ongo fahi ʻoe ʻuhikiʻi pulu; \v 20 Te u foaki ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea ki he nima ʻonautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui: pea ʻe hoko honau ʻangaʻanga ko e meʻakai ki he fanga manupuna ʻoe langi, pea ki he fanga manu ʻoe fonua. \p \v 21 “Pea te u foaki ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta mo hono houʻeiki ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea ki he nima ʻokinautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui, pea ki he nima ʻoe kau tau ʻoe tuʻi ʻo Papilone, ʻakinautolu kuo ʻalu hake ʻiate kimoutolu.” \v 22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u fekau pea pule kiate kinautolu ke nau toe hau ki he kolo ni; pea te nau tauʻi ia, pea lavaʻi ia, pea tutu ia ʻaki ʻae afi pea te u ngaohi ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta ke lala taʻehanokakai.” \c 35 \cd \it 1 Ko e talangofua ʻae fānau ʻa Lekapi. 12 Ko e talatalaaki ʻe Selemaia ʻae kau Siu koeʻuhi ko e talangataʻa. 18 Ko e tāpuaki ʻe he ʻOtua ʻae fānau ʻa Lekapi koeʻuhi ko ʻenau talangofua.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, \v 2 “ʻAlu ki he fale ʻoe fānau ʻa Lekapi, pea lea kiate kinautolu, pea ʻomi ʻakinautolu ki he fale ʻo Sihova, ki he potu ʻe taha ʻi ʻolunga, pea foaki kiate kinautolu ʻae uaine ke nau inu.” \p \v 3 Pea naʻaku toki ʻave ʻa Seasania ko e foha ʻo Selemaia, ko e foha ʻo Hapasinia, mo hono kāinga pea mo hono ngaahi foha kotoa pē, pea mo e fale kotoa pē ʻoe fānau ʻa Lekapi; \v 4 Pea ne u ʻomi ʻakinautolu ki he fale ʻo Sihova, ki he potu fale ʻoe ngaahi foha ʻo Hanani, ko e foha ʻo ʻIkitalia, ko e tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku hoko mo e ngaahi potu fale ʻoe houʻeiki, ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻi he potu ʻo Māseia ko e foha ʻo Salumi, ko e tauhi ʻoe matapā. \v 5 Pea u tuku ʻi he ʻao ʻoe ngaahi foha ʻoe fale ʻoe kau Lekapi ʻae ngaahi ipu kuo pito ʻi he uaine, pea mo e ngaahi ipu, pea naʻaku pehē kiate kinautolu, “Mou inu uaine.” \p \v 6 Ka naʻa nau pehē mai, “ʻE ʻikai te mau inu uaine: he kuo fekau kiate kimautolu ʻe Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ko ʻemau tamai, ʻo pehē, ‘ʻOua naʻa mou inu uaine, ʻakimoutolu, pe ko homou ngaahi foha ʻo taʻengata. \v 7 Pea ʻoua naʻa mou langa fale, pe tūtuuʻi ʻae tenga, pe tō ha ngoue vaine, pe maʻu ia: ka te mou nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻomou moʻui; koeʻuhi ke mou nofo ʻi he ʻaho lahi ʻi he fonua ʻoku mou ʻāunofo ai.’ \v 8 Ko ia ʻoku pehē ʻemau talangofua ki he leʻo ʻo Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ko ʻemau tamai ʻi he meʻa kotoa pē naʻa ne fekau ai ʻakimautolu, ke ʻoua naʻa inu uaine ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻemau moʻui, ʻakimautolu, pe ko homau ngaahi uaifi, pe ko homau ngaahi foha, pe ko homau ngaahi ʻofefine; \v 9 Pea ke ʻoua naʻa mau langa ʻae ngaahi fale ke nofo ai: pea ʻoua naʻa mau maʻu ʻae ngaahi ngoue vaine, pe ha ngoue, pe ha tenga ke tō: \v 10 Ka kuo mau nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki, pea talangofua, pea fai ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fekau kiate kimautolu ʻe Sonatapi ko ʻemau tamai. \v 11 Ka naʻe hoko ia ʻo pehē, ʻi he haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki he fonua, naʻa mau pehē,‘ Haʻu ke tau ʻo ki Selūsalema koeʻuhi ko e manavahē ki he kau tau ʻoe kau Kalitia, pea ko e manavahē ki he kau tau ʻoe kakai Silia: pea ko ia ʻoku mau nofo ai ni ʻi Selūsalema.’” \p \v 12 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē, \v 13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻAlu ʻo tala ki he kau tangata ʻo Siuta mo e kakai ʻo Selūsalema, “ʻE ʻikai te mou maʻu ʻae akonaki ke fanongo ki heʻeku ngaahi lea?” ʻoku pehē mai ʻa Sihova. \v 14 “Ko e ngaahi lea ʻa Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi, ʻaia naʻa ne fekau ki hono ngaahi foha ke ʻoua naʻa nau inu uaine, kuo fakamoʻoni: ʻoku teʻeki te nau inu ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ka ʻoku nau talangofua ki he fekau ʻa ʻenau tamai: ka kuo u folofola kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo lea; ka naʻe ʻikai te mou tokanga kiate au. \v 15 Pea kuo u fekau foki kiate kimoutolu, ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita kotoa pē ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo fekauʻi ʻakinautolu, ʻo pehē, ‘Mou tafoki ʻae tangata taki taha mei hono hala kovi, pea fakalelei hoʻomou ngaahi faianga, pea ʻoua naʻa mou muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ke tauhi ʻakinautolu, pea te mou nofo ʻi he fonua ʻaia kuo u foaki kiate kimoutolu pea mo hoʻomou ngaahi tamai; ka naʻe ʻikai te mou fakafanongo homou telinga, pe tokanga kiate au, \v 16 Koeʻuhi kuo fai ʻe he ngaahi foha ʻo Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ʻae fekau ʻa ʻenau tamai, ʻaia naʻa ne fekau kiate kinautolu; ka ʻoku ʻikai fanongo ʻae kakai ni kiate au:’” \v 17 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u ʻomi ki Siuta mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema ʻae kovi kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate kinautolu: koeʻuhi naʻaku lea kiate kinautolu, ka naʻe ʻikai te nau fanongo; pea kuo u ui kiate kinautolu, ka naʻe ʻikai te nau tali.” \p \v 18 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Selemaia ki he fale ʻoe kau Lekapi, “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Koeʻuhi kuo mou talangofua ki he fekau ʻa Sonatapi ko hoʻomou tamai, pea tauhi ki heʻene tala kotoa pē, pea fai ʻo hangē ko ʻene fekau kotoa pē kiate kimoutolu:’ \v 19 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻE ʻikai masiva ʻa Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ʻi ha tangata ke tuʻu ʻi hoku ʻao, ʻo taʻengata.’” \c 36 \cd \it 1 Ko e fekau ʻa Selemaia kia Paluki ke tohi ʻene kikite, 5 Pea lau ia ki he kakai. 11 Pea kuo ʻilo ia ʻe he houʻeiki ʻia Mikaia, pea nau fekau ʻa Sehuti ke ʻomi ʻae tohi, ʻo lau ia. 19 Ko e loto ʻoe houʻeiki kia Paluki mo Selemaia ke ne fufū ʻakinaua. 20 Pea kuo ʻilo ʻae tohi ʻe he tuʻi ko Sihoiakimi, pea fanongo siʻi ki ai, pea tutu ia. 27 Ko e fakahā ʻe Selemaia ʻae malaʻia ʻo Sihoiakimi. 32 ʻOku tohi fakafoʻou ʻe Paluki ʻae tohi.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe hoko ʻae folofola ni kia Selemaia meia Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Toʻo kiate koe ʻae tohi tākai, pea tohi ai ʻae ngaahi lea kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate koe ki ʻIsileli, mo Siuta, mo e kakai kotoa pē, talu mei he ʻaho naʻaku fua lea ai kiate koe, ʻo fai mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 3 Pea ʻe fanongo nai ʻe he fale ʻo Siuta ʻae kovi kotoa pē ʻaia ʻoku ou tokanga ke fai kiate kinautolu; koeʻuhi ke nau tafoki ʻae tangata taki taha mei hono hala kovi; koeʻuhi ke u fakamolemole ai ʻenau hia, pea mo ʻenau angahala.” \p \v 4 Pea naʻe toki ui ʻe Selemaia kia Paluki ko e foha ʻo Nelia: pea tohi ʻe Paluki mei he ngutu ʻo Selemaia ʻi he tohi tākai ʻae ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki kiate ia. \v 5 Pea naʻe fekau ʻe Selemaia, kia Paluki, ʻo pehē, “ʻOku ou nofo pōpula au, ʻoku ʻikai te u faʻa ʻalu ki he fale ʻo Sihova: \v 6 Ko ia ke ke ʻalu koe, pea lau ʻi he tohi, ʻaia kuo ke tohi mei hoku ngutu, ʻae ngaahi folofola ʻa Sihova ke fanongo ʻae kakai ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he ʻaho ʻaukai: pea ke ke lau foki ia ki Siuta kotoa pē, ʻakinautolu kuo haʻu mei honau ngaahi kolo. \v 7 Heiʻilo pe te nau fai ʻenau lotu ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea taki taha tafoki mei hono hala kovi: he ʻoku lahi ʻae houhau mo e tuputāmaki kuo fakahā ʻe Sihova ki he kakai ni.” \p \v 8 Pea naʻe fai ʻe Paluki ko e foha ʻo Nelia ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Selemaia ko e palōfita kiate ia, ʻo ne lau ʻi he tohi ʻae ngaahi folofola ʻa Sihova ʻi he fale ʻo Sihova. \v 9 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono nima taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi hono hiva māhina naʻa nau fanongonongo ʻae ʻaukai ʻi he ʻao ʻo Sihova ki he kakai kotoa pē ʻi Selūsalema, pea mo e kakai kotoa pē naʻe haʻu mei he ngaahi kolo ʻo Siuta ki Selūsalema. \v 10 Pea naʻe toki lau ʻe Paluki ʻi he tohi ʻae ngaahi lea ʻa Selemaia ʻi he fale ʻo Sihova, ʻi he potu fale ʻo Kemalia ko e foha ʻo Safani ko e tangata tohi, ʻi he potu lahi, ʻi he hūʻanga ʻoe matapā foʻou ʻoe fale ʻo Sihova, pea naʻe fanongo ʻae kakai kotoa pē. \p \v 11 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻa Mikaia ko e foha ʻo Kemalia, ko e foha ʻo Safani, ki he ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova mei he tohi, \v 12 Naʻe toki ʻalu hifo ia ki he fale ʻoe tuʻi, ki he potu fale ʻoe kau tangata tohi: pea vakai, ko e houʻeiki kotoa pē naʻe nofo ai, ko ʻIlisama ko e tangata tohi, mo Telaia, ko e foha ʻo Simaia, pea mo Elinatani ko e foha ʻo ʻAkipoa, mo Kemalia ko e foha ʻo Safani, mo Setikia ko e foha ʻo Hanania, pea mo e houʻeiki kotoa pē. \v 13 Pea naʻe fakahā kiate kinautolu ʻe Mikaia ʻae ngaahi lea naʻa ne fanongo ki ai, ʻi he lau ʻe Paluki mei he tohi ʻi he telinga ʻoe kakai. \v 14 Ko ia naʻe fekau ʻe he houʻeiki kotoa pē ʻa Sehuti, ko e foha ʻo Netania, ko e foha ʻo Selemaia, ko e foha ʻo Kusi, kia Paluki, ʻo pehē, “Toʻo ʻi ho nima ʻae tohi tākai ʻaia naʻa ke lau ʻi he telinga ʻoe kakai, pea ke ʻalu ange.” \p Pea naʻe toʻo ʻe Paluki ko e foha ʻo Nelia ʻae tohi tākai ʻi hono nima, pea haʻu kiate kinautolu. \v 15 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Nofo ki lalo, pea lau ia ʻi homau telinga.” \p Pea naʻe lau ia ʻe Paluki ka nau fanongo. \p \v 16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi lea kotoa pē, naʻa nau fesiofaki ʻi he ilifia, pea nau pehē kia Paluki, “Ko e moʻoni te mau fakahā ki he tuʻi ʻae ngaahi lea ni kotoa pē.” \v 17 Pea naʻa nau fehuʻi kia Paluki, ʻo pehē, “Fakahā mai eni, naʻa ke tohi fēfē ʻae ngaahi lea ni kotoa pē mei hono ngutu?” \p \v 18 Pea pehēange ʻe Paluki kiate kinautolu, “Naʻa ne lea ʻaki mei hono ngutu ʻae ngaahi lea ni kotoa pē kiate au, pea u tohi ʻaki ia ʻae vaitohi ʻi he tohi.” \p \v 19 Pea naʻe pehē ʻe he houʻeiki kia Paluki, “ʻAlu, ʻo fufū koe, ʻa koe mo Selemaia; pea ʻoua naʻa ʻilo ʻe ha tangata pe ʻoku mo ʻi fē.” \p \v 20 ¶ Pea naʻa nau ʻalu ki he tuʻi ki he fale fakaʻeiʻeiki, ka nau tuku ʻae tohi tākai ʻi he potu ʻi ʻolunga ʻo ʻIlisama ko e tangata tohi, pea naʻe fakahā ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻi he telinga ʻoe tuʻi. \v 21 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Sehuti ke ʻomi ʻae tohi tākai: pea ne ʻomi ia mei he potu fale ʻo ʻIlisama ko e tangata tohi. Pea lau ia ʻe Sehuti ʻi he telinga ʻoe tuʻi, pea ʻi he telinga ʻoe houʻeiki kotoa pē naʻe tutuʻu fakataha mo e tuʻi. \v 22 Pea naʻe ʻafio ʻae tuʻi ʻi he fale mumū ʻi hono hiva ʻoe māhina: pea naʻe ʻi hono ʻao ʻae afi kakaha ʻi he matanavu. \v 23 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili hono lau ʻe Sehuti ʻae vahe ʻe tolu pe fā, naʻa ne hifi ʻaki ia ʻae hele, pea laku ia ki he afi naʻe ʻi he matanavu, pea fakaʻauha ʻae tohi tākai kotoa pē ʻi he afi naʻe ʻi he matanavu. \v 24 Ka naʻe ʻikai te nau manavahē, pe mahaehae honau kofu, ʻae tuʻi, pe ko ʻene kau tamaioʻeiki naʻe fanongo ki he ngaahi lea ni kotoa pē. \v 25 Ka naʻe kole ʻa Elinatani mo Telaia mo Kemalia ki he tuʻi ke ʻoua naʻa tutu ʻae tohi tākai: ka naʻe ʻikai te ne fie fanongo kiate kinautolu. \v 26 Ka naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Silamili ko e foha ʻo Hameleki, pea mo Selaia ko e foha ʻo ʻAsilieli, pea mo Selemaia ko e foha ʻo ʻApitili, ke puke ʻa Paluki ko e tangata tohi mo Selemaia ko e palōfita: ka naʻe fufū ʻakinaua ʻe Sihova. \p \v 27 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, hili hono tutu ʻae tohi tākai ʻe he tuʻi, pea mo e ngaahi lea ʻaia naʻe tohi ʻe Paluki mei he ngutu ʻo Selemaia ʻo pehē; \v 28 “Ke ke toe toʻo ʻae tohi tākai ʻe taha, pea tohi ki ai ʻae ngaahi lea kotoa pē, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he ʻuluaki tohi tākai, ʻaia naʻe tutu ʻe Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta. \v 29 Pea te ke lea ʻo pehē kia Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova; “Naʻa ke tutu ʻae tohi tākai ni, ʻo pehē, “Ko e hā naʻa ke tohi ai? ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe haʻu ʻae tuʻi ʻo Papilone ʻo fakaʻauha ʻae fonua ni pea fakatangaʻi ʻae tangata pea mo e manu?’”” \v 30 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova kia Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta; “ʻE ʻikai te ne maʻu ha taha ke nofo ʻi he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻo Tevita: pea ʻe lī atu hono ʻangaʻanga ki he pupuha ʻi he ʻaho, pea ki he momoko ʻi he pō. \v 31 Pea te u tautea ia mo hono hako mo ʻene kau tamaioʻeiki koeʻuhi ko ʻenau angahala; pea te u ʻomi kiate kinautolu, pea mo e kakai ʻo Selūsalema, pea mo e kau tangata ʻo Siuta, ʻae kovi kotoa pē ʻaia kuo u fakahā kiate kinautolu: ka naʻe ʻikai te nau fanongo.” \p \v 32 ¶ Pea naʻe toki toʻo ʻe Selemaia ʻae tohi tākai ʻe taha, pea foaki ia kia Paluki ko e tangata tohi, ko e foha ʻo Nelia; ʻaia naʻe tohi mei he ngutu ʻo Selemaia, ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe tohi ʻaia naʻe tutu ʻi he afi ʻe Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta: pea naʻe fakalahi ʻaki ʻae ngaahi lea pehē kiate kinautolu. \c 37 \cd \it 1 Naʻe ʻalu atu ʻae kau Kalitia mei Selūsalema, ʻi he haʻu ʻae kautau mei ʻIsipite, pea fekau ʻe he tuʻi ko Setikia kia Selemaia ke ne hūfia ʻae kakai. 9 Ko e kikite ʻa Selemaia ki he toe haʻu ʻae kau Kalitia pea te mau mālohi. 11 Ko e puke ʻo Selemaia ʻo hangē ko e hola, pea tautea ia mo tuku ki he fale fakapōpula. 16 ʻOku ne fakahā kia Setikia ʻae fakapōpula. 18 ʻOku ne kole ke tukuange ia, pea ne maʻu ʻae ʻofa siʻi.\it* \p \v 1 Pea naʻe pule ʻae tuʻi ko Setikia ko e foha ʻo Siosaia ko e fetongi ʻo Konaia ko e foha ʻo Sihoiakimi, ʻaia naʻe fakanofo ko e tuʻi ʻi he fonua ʻo Siuta, ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone. \v 2 Ka naʻe ʻikai te ne fanongo ʻe ia, pe ko ʻene kau tamaioʻeiki, pe ko e kakai ʻoe fonua ki he ngaahi folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi he palōfita ko Selemaia. \p \v 3 Pea naʻe fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ʻa Sehukali, ko e foha ʻo Selemaia, pea mo Sefania ko e foha ʻo Māseia ko e taulaʻeiki, ki he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē, “Hūfia ni ʻakimautolu kia Sihova ko hotau ʻOtua,” \p \v 4 He naʻe kei feʻaluʻaki pe ʻa Selemaia ʻi he kakai: he naʻe teʻeki ai tuku ia ki he fale fakapōpula. \v 5 Pea naʻe toki haʻu ʻae kautau ʻa Felo mei ʻIsipite: pea kuo fanongo ki ai ʻae kau Kalitia ʻakinautolu naʻe kāpui ʻa Selūsalema, naʻa nau ʻalu mei Selūsalema. \p \v 6 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē, \v 7 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Te ke lea ʻo pehē ki he tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻe fekau koe kiate au ke ʻeke kiate au; “Vakai, ko e kau tau ʻa Felo ʻaia kuo haʻu ko e tokoni kiate kimoutolu, te nau toe ʻalu ki ʻIsipite ko honau fonua. \v 8 Pea ʻe toe haʻu ʻae kau Kalitia ʻo tau mo e kolo ni, pea ʻe lavaʻi ia, pea tutu ʻaki ia ʻae afi.”’ \p \v 9 “ʻOku pehē ʻe Sihova; ‘ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu, ʻo pehē, Ko e moʻoni ʻe ʻalu ʻiate kitautolu ʻae kau Kalitia; koeʻuhi ʻe ʻikai te nau ʻalu. \v 10 Kapau naʻa mou taaʻi ʻae kautau kotoa pē ʻae kau Kalitia ʻaia naʻe tauʻi ʻakimoutolu, kae toe pe ʻae kau tangata kafo ʻiate kinautolu, ka te nau tuʻu hake ʻae tangata taki taha mei hono fale fehikitaki, pea tutu ʻaki ʻae afi ʻae kolo ni.” \p \v 11 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mahuʻi ʻae tau ʻae kau Kalitia mei Selūsalema ko e manavahē ki he kau tau ʻa Felo, \v 12 Naʻe ʻalu atu ʻa Selemaia ke mahuʻi mei Selūsalema ki he fonua ʻo Penisimani, ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻi ai. \v 13 Pea ʻi heʻene ʻi he matapā ʻo Penisimani, naʻe ʻi ai ʻae ʻeiki ʻae fale fakapōpula, ko hono hingoa ko ʻIlisa, ko e foha ʻo Selemaia, ko e foha ʻo Hanania; pea naʻa ne puke ʻa Selemaia ko e palōfita, ʻo ne pehē, “ʻOku ke hola ki he kau Kalitia.” \p \v 14 Pea pehē ʻe Selemaia, “ʻOku ʻikai moʻoni ia; ʻoku ʻikai te u hola ki he kau Kalitia.” Ka naʻe ʻikai te ne tui kiate ia: \p Pea puke ʻe ʻIlisa ʻa Selemaia, pea ʻomi ia ki he houʻeiki. \v 15 Pea naʻe ʻita ʻae houʻeiki kia Selemaia, pea taaʻi ia, pea tuku ia ki he fale fakapōpula ʻi he fale ʻo Sonatapi ko e tangata tohi: he kuo nau ngaohi ia ko e fale fakapōpula. \p \v 16 ¶ Pea kuo hū ʻa Selemaia ki he fale fakapoʻuli, pea mo hono ngaahi ʻana, pea nofo ai ʻa Selemaia ʻi he ngaahi ʻaho lahi; \v 17 Pea naʻe toki fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ke ʻomi ia mei ai: pea fehuʻi fakafufū ʻe he tuʻi kiate ia ʻi hono fale, ʻo pehē, “ʻOku ai ha folofola meia Sihova?” \p Pea pehē ʻe Selemaia, “ʻOku ai:” he naʻe pehē ʻe ia, “ʻE tukuange koe ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone.” \p \v 18 Pea naʻe lea ʻa Selemaia, ki he tuʻi ko Setikia, “Ko e hā ʻeku kovi kuo u fai kiate koe, pe ki hoʻo kau tamaioʻeiki, pe ki hoʻo kakai, koeʻuhi kuo mou tuku ai au ki he fale fakapōpula? \v 19 Ko e fē homou kau palōfita naʻe kikite kiate kimoutolu, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai tauʻi ʻakimoutolu, pe ko e fonua ni ʻe he tuʻi ʻo Papilone?’ \v 20 Ka ko eni, fanongo mai, ʻOku ou kole kiate koe, ʻE hoku ʻeiki ko e tuʻi: ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke lelei ʻeku kole ʻi ho ʻao; pea ʻoua naʻa pule ke toe ʻave au ki he fale ʻo Sonatapi ko e tangata tohi, telia naʻaku mate ai.” \p \v 21 Pea naʻe toki fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ke ʻave ʻa Selemaia ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, pea ke nau foaki kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻae konga mā mei he hala ʻoe kau tangata taʻo mā, ʻo aʻu ki he fakaʻosi ʻae mā kotoa pē ʻi he kolo. Ko ia naʻe nofo ʻa Selemaia ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula. \c 38 \cd \it 1 Ko e fakakoviʻi ʻo Selemaia pea lī ia ki he fale fakapoʻuli ʻo Malikia. 7 Kuo tuku siʻi ange ia, ʻi he kole ʻa ʻIpetemeleki. 14 ʻOku ne akonaki fakafufū ki he tuʻi ke fakahaofi ʻene moʻui ʻaʻana. 24 ʻOku fekau ʻe he tuʻi kiate ia ke fakafufū ʻene akonaki mei he houʻeiki.\it* \p \v 1 Pea kuo fanongo ʻa Sefatia ko e foha ʻo Matani, mo Ketalia, ko e foha ʻo Pasuli, mo Sehukali ko e foha ʻo Selemaia, mo Pasuli ko e foha ʻo Malikia, ki he ngaahi lea ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia ki he kakai kotoa pē, ʻo pehē, \v 2 “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ‘Ko ia ʻoku nofo ʻi he kolo ni, te ne mate ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha: ka ko ia ʻe ʻalu kituʻa ki he kau Kalitia te ne moʻui; ʻe ʻiate ia ʻene moʻui ko e koloa kuo vetea, pea te ne moʻui.’ \v 3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Ko e moʻoni ʻe foaki ʻae kolo ni ki he nima ʻoe kau tau ʻo Papilone, pea te nau kapa ia.’” \v 4 Ko ia naʻe pehē ai ʻae houʻeiki ki he tuʻi, “ʻOku mau kole kiate koe, tuku ke tāmateʻi ʻae tangata ni: he ʻoku ne fakavaivaiʻi ʻae nima ʻoe kau tangata tau ʻoku kei toe ʻi he kolo ni, pea mo e nima ʻoe kakai kotoa pē, ʻi heʻene lea ʻaki ʻae ngaahi lea pehē kiate kinautolu: he ʻoku ʻikai kumi ʻe he tangata ni ʻae lelei ʻoe kakai ni, ka ko e kovi.” \p \v 5 Pea pehē mai ʻa Setikia ko e tuʻi, “Vakai, ʻoku ʻi homou nima ia: he ʻoku ʻikai faʻa fai ʻe he tuʻi ha meʻa kiate kimoutolu.” \p \v 6 Pea naʻe ʻave ʻa Selemaia, ʻo lī ia ki he fale fakapoʻuli ʻo Malikia ko e foha ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula: pea naʻe tukutuku hifo ʻaki ʻa Selemaia ʻae ngaahi maea. Ka naʻe ʻikai ha vai ʻi he fale fakapoʻuli, ka ko e kele pe; pea naʻe ngalo hifo ʻa Selemaia ʻi he kele. \p \v 7 ¶ Pea kuo fanongo ʻa ʻIpetemeleki, ko e ʻItiopea, ko e tangata talifekau ʻaia naʻe nofo ʻi he fale ʻoe tuʻi, kuo tuku ʻa Selemaia ki he fale fakapoʻuli; pea ʻoku nofo ʻae tuʻi ʻi he matapā ʻo Penisimani, \v 8 Naʻe ʻalu atu mei he fale ʻoe tuʻi ʻa ʻIpetemeleki, ʻo lea ki he tuʻi, ʻo pehē, \v 9 “Ko ʻeku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku kovi ʻae meʻa kotoa pē kuo fai ʻe he kau tangata ni kia Selemaia ko e palōfita, ʻaia kuo nau lī ki he fale fakapoʻuli, he te ne mate fiekaia ʻi he potu ko ia: he ʻoku ʻikai kei toe ha mā ʻi he kolo.” \p \v 10 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻa ʻIpetemeleki ko e ʻItiopea, ʻo pehē, “ʻAlu mo koe ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu, pea toʻo hake ʻa Selemaia ko e palōfita mei he fale fakapōpula, ʻi he teʻeki ai te ne mate.” \p \v 11 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe ʻIpetemeleki ʻae kau tangata pea nau ʻo mo ia ki he fale ʻoe tuʻi, ki lalo ʻi he tukuʻanga koloa, pea toʻo mei ai ʻae ngaahi kofu motuʻa pea mahaehae, ʻo tukutuku hifo ia mo e ngaahi maea ki he fale fakapoʻuli kia Selemaia. \v 12 Pea naʻe pehē ʻa ʻIpetemeleki ko e ʻItiopea kia Selemaia, “Ai ni ʻae ngaahi kofu motuʻa pea mahaehae ʻi ho lalo faʻefine pea mo e ngaahi maea.” \p Pea naʻe fai ia ʻe Selemaia. \v 13 Pea naʻa nau fusi hake ʻa Selemaia mo e ngaahi maea, pea ʻave ia mei he fale fakapōpula: ka ka nofo ʻa Selemaia ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula. \p \v 14 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe Setikia ko e tuʻi, pea ʻomi ʻa Selemaia, ko e palōfita kiate ia ki he hūʻanga lahi ʻaia ʻoku ʻi he fale ʻo Sihova: pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Selemaia, “Te u fehuʻi kiate koe ha meʻa ʻe taha; pea ʻoua naʻa ke fufū ha meʻa ʻiate au.” \p \v 15 Pea pehē ʻe Selemaia kia Setikia, “Kapau te u fakahā ia kiate koe, ʻoku moʻoni ʻe ʻikai te ke tāmateʻi au? Pea kapau te u akonakiʻi koe te ke fanongo kiate au?” \p \v 16 Pea naʻe fuakava fakafufū ʻa Setikia kia Selemaia, ʻo pehē, “ʻI he moʻui ʻa Sihova, ʻaia kuo ngaohi kiate kitaua ʻae laumālie ni, ʻe ʻikai te u tāmateʻi koe, pea ʻe ʻikai te u tukuange koe ki he nima ʻoe kau tangata ni ʻoku kumi hoʻo moʻui.” \p \v 17 Pea naʻe pehē ʻe Selemaia kia Setikia, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Ko e moʻoni kapau te ke ʻalu atu ki he houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone, ʻe moʻui ho laumālie, pea ʻe ʻikai tutu ʻaki ʻae kolo ni ʻae afi, pea te ke moʻui, mo ho fale: \v 18 pea kapau ʻe ʻikai te ke ʻalu atu ki he houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe toki foaki ʻae kolo ni ki he nima ʻoe kau Kalitia, pea te nau tutu ʻaki ia ʻae afi, pea ʻe ʻikai te ke hao ʻi honau nima.’” \p \v 19 Pea pehē ʻe Setikia ko e tuʻi kia Selemaia, “ʻOku ou manavahē ki he kau Siu kuo hola ki he kau Kalitia, telia naʻa nau tukuange au ki honau nima, pea te nau manukiʻi au.” \p \v 20 Pea pehē ʻe Selemaia, “ʻE ʻikai te nau tukuange koe. ʻOku ou kole kiate koe, ke ke talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, ʻi he meʻa ʻoku ou lea ʻaki kiate koe: pea ko ia ʻe hoko ai ʻae lelei kiate koe, pea ʻe moʻui ho laumālie. \v 21 Pea kapau ʻe ʻikai te ke ʻalu atu, ko eni ʻae lea kuo fakahā ʻe Sihova kiate au: \v 22 ‘ʻIo, vakai, ko e fefine kotoa pē ʻoku kei toe ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, ʻe ʻomi ʻakinautolu ki he houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te nau lea ʻo pehē, \q1 “Kuo akonakiʻi koe ʻe ho kāinga, \q2 pea kuo nau ikuna koe: \q1 kuo moʻua ho vaʻe ʻi he kele, \q2 pea kuo nau tafoki kimui.” \p \v 23 Pea te nau ʻomi ho ngaahi uaifi kotoa pē mo hoʻo fānau ki he kau Kalitia: pea ʻe ʻikai te ke hao ʻi honau nima, ka ʻe puke nima koe ʻe he tuʻi ʻo Papilone: pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻae kolo ni koeʻuhi ko koe.’” \p \v 24 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Setikia kia Selemaia, “ʻOua naʻa tuku ke ʻilo ʻe ha tangata ʻae ngaahi lea ni, pea ʻe ʻikai te ke mate. \v 25 Pea kapau ʻe fanongo ʻe he houʻeiki kuo tā alea mo koe, pea te nau haʻu kiate koe, pea pehē kiate koe, ‘Fakahā mai kiate kimautolu ʻaia kuo ke tala ki he tuʻi, ʻoua naʻa fakafufū ia ʻiate kimautolu, pea ʻe ʻikai te mau tāmateʻi koe; pea mo e meʻa foki kuo lea ʻaki ʻe he tuʻi kiate koe:’ \v 26 Pea ke ke pehē kiate kinautolu, ‘Naʻaku fai ʻeku kole ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ke ʻoua naʻa pule ia ke toe ʻave au ki he fale ʻo Sonatani ke u mate ai.’” \p \v 27 Pea naʻe haʻu ʻae houʻeiki kotoa pē kia Selemaia pea fehuʻi kiate ia: pea ne fakahā kiate kinautolu, ʻo hangē ko e ngaahi lea ni kotoa pē ʻaia naʻe fekau ʻe he tuʻi. Pea naʻe ʻikai te nau toe lea kiate ia; he naʻe ʻikai ke hā mai ʻae talanoa. \p \v 28 Pea naʻe nofo ʻa Selemaia ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe kapa ai ʻa Selūsalema: pea naʻe ʻi ai ia ʻi he kapa ʻo Selūsalema. \c 39 \cd \it 1 Ko e kapa ʻo Selūsalema. 4 Ko e fakakui ʻa Selikia, pea ʻave ia ki Papilone. 8 Ko e tutu ʻoe kolo, pea ʻave fakapōpula ʻae kakai. 11 Ko e fekau ʻa Nepukanesa ke fai lelei kia Selemaia. 15 Ko e talaʻofa ʻae ʻOtua kia ʻIpetemeleki.\it* \p \v 1 ‌ʻI hono hiva ʻoe taʻu ʻo Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone mo ʻene kautau kotoa pē ki Selūsalema, ʻonau kāpui ia. \v 2 Pea naʻe lavaʻi ʻae kolo, ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu ʻo Setikia, ʻi hono fā ʻoe māhina, pea mo hono hiva ʻoe ʻaho ʻoe māhina. \v 3 Pea naʻe haʻu ʻae houʻeiki kotoa pē ʻoe tuʻi ʻo Papilone, ʻo nofo ki he matapā ʻi loto, ko Nekalisalesa, mo Samikanipo, mo Sasekimi, mo Lapasalisi, mo Nekalisalesa, mo Lapamaki, mo hono toe kotoa pē ʻoe houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone. \p \v 4 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata kiate kinautolu ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, mo e kau tau kotoa pē, naʻa nau hola, pea ʻalu mei he kolo ʻi he poʻuli, ʻi he hala ʻoe ngoue ʻae tuʻi, ʻi he matapā ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā: pea naʻe ʻalu atu ia ʻi he hala ʻoe toafa. \v 5 Ka naʻe tuli ʻakinautolu ʻe he kau tau ʻae kau Kalitia, pea maʻu ʻa Setikia ʻi he toafa ʻo Seliko: pea kuo nau maʻu ia, naʻa nau ʻomi ia kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki Lipila ki he fonua ko Hamati, pea ne fakamaau ia ʻi ai. \v 6 Pea naʻe tāmateʻi ʻi Lipila ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae ngaahi foha ʻo Setikia ʻi hono ʻao: pea tāmateʻi foki ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae ngaahi houʻeiki kotoa pē ʻo Siuta. \v 7 Pea naʻe kapeʻi ʻae mata ʻo Setikia, pea haʻisia ʻaki ia ʻae ngaahi maea ukamea fihifihi, ke ʻave ia ki Papilone. \p \v 8 ¶ Pea naʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻe he kau Kalitia ʻae fale ʻoe tuʻi, pea mo e ngaahi fale ʻoe kakai, pea laku hifo ʻae ngaahi ʻā ʻo Selūsalema. \v 9 Pea naʻe ʻave fakapōpula ki Papilone ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻae toenga kakai naʻe toe ʻi he kolo, pea ko kinautolu kuo ʻalu ange kiate ia, ʻio, ko e toenga kakai ʻokinautolu naʻe toe. \v 10 Ka naʻe tuku ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae kakai masiva, ʻakinautolu naʻe ʻikai haʻanau meʻa ʻi he fonua ko Siuta, pea ne foaki kiate kinautolu ʻi he ʻaho ko ia ʻae ngaahi ngoue vaine, pea mo e ngaahi ngoue. \p \v 11 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, kia Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo koeʻuhi ko Selemaia, ʻo pehē, \v 12 “ʻAve ia, pea fai lelei kiate ia, pea ʻoua naʻa fai kovi kiate ia; ka ke fai kiate ia ʻo hangē ko ʻene lea kiate koe.” \p \v 13 Pea naʻe fekau ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, pea mo Nepusasipani, mo Lapasalisi, mo Nekalisalesa, mo Lapamaki, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻae tuʻi ʻo Papilone; \v 14 Pea naʻa nau fekau ke ʻomi ʻa Selemaia mei he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, pea nau tuku ia kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, ke taki ia ki hono ʻapi: pea nau nofo mo e kakai. \p \v 15 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻi heʻene kei moʻua he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, ʻo pehē, \v 16 “ʻAlu ʻo lea kia ʻIpetemeleki ko e ʻItiopea, ʻo pehē, ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u fakahoko ʻeku ngaahi lea ke kovi ai ʻae kolo ni, ka e ʻikai ke lelei; pea ʻe fakamoʻoni ia ʻi ho ʻao ʻi he ʻaho ko ia. \v 17 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u fakamoʻui koe ʻi he ʻaho ko ia: pea ʻe ʻikai tukuange koe ki he nima ʻoe kau tangata ʻoku ke manavahē ki ai. \v 18 He ko e moʻoni te u fakamoʻui koe, pea ʻe ʻikai te ke tō ʻi he heletā, ka te ke maʻu hoʻo moʻui kiate koe ʻo hangē ko e koloa kuo vetea: koeʻuhi kuo ke falala kiate au, ʻoku pehē mai ʻa Sihova.” \c 40 \cd \it 1 Kuo tukuange ʻa Selemaia ʻe Nepusaatani, pea ʻalu ia kia Ketalia. 7 Ko e fakataha ʻae kau Siu kiate ia. 13 Kuo fakahā ʻe Sohanani ʻae teu lapa ʻa ʻIsimeʻeli, ka ʻoku ʻikai ha tui ki ai.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, hili hono tukuange ia mei Lama ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, he naʻe haʻisia ʻaki ia ʻae maea ukamea fihifihi fakataha mo e kau pōpula kotoa pē ʻo Selūsalema mo Siuta, ʻaia naʻe ʻave fakapōpula ki Papilone. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo kia Selemaia, “Kuo fakahā ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae kovi ni, ki he potu ni. \v 3 Pea ko eni, kuo fakahoko ia ʻe Sihova, pea kuo fai ʻo hangē ko ʻene folofola: koeʻuhi kuo mou fai angahala kia Sihova, pea ʻikai talangofua ki hono leʻo, ko ia kuo hoko ai ʻae meʻa ni kiate kimoutolu. \v 4 Pea ko eni, vakai, kuo u vete mei ho nima he ʻaho ni ʻae maea ukamea fihifihi. Pea kapau ʻoku lelei kiate koe ke tā ʻo mo au ki Papilone, haʻu; pea te u fai lelei kiate koe: pea kapau ʻoku kovi kiate koe ke tā ʻo mo au ki Papilone, tuku: vakai ʻoku ʻi ho ʻao ʻae fonua kotoa pē: pea ko e potu ʻoku lelei mo ʻaonga kiate koe ke ʻalu ki ai, ke ke ʻalu ki ai.” \v 5 Pea ʻi he teʻeki ai te ne liliu atu, naʻa ne pehē, “Ko ia ke ke nofo mo Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ke pule ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ke ke nofo mo ia mo e kakai: pe te ke ʻalu ki ha potu ʻoku lelei kiate koe ke ʻalu ki ai,” \p Pea naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae ʻoho mo e totongi, pea tukuange ia. \v 6 Pea naʻe ʻalu ai ʻa Selemaia kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ʻi Misipa; ʻo nofo mo ia pea mo e kakai naʻe toe ʻi he fonua. \p \v 7 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae ʻeikitau kotoa pē ʻaia naʻe ʻi he ngaahi ngoue, ʻakinautolu mo honau kakai, kuo fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ke pule ʻi he fonua, pea kuo tukuange kiate ia ʻae kau tangata, mo e kau fefine, mo e fānau, pea mo e kakai masiva ʻoe fonua, ʻakinautolu naʻe ʻikai fetuku fakapōpula ki Papilone; \v 8 Naʻa nau haʻu kia Ketalia ʻi Misipa, ʻio, ko ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea ko Sohanani mo Sonatani ko e ongo foha ʻo Kalia, pea ko Selaia ko e foha ʻo Tanumeti, pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIfai ko e tangata Nitofa, pea mo Seasania ko e foha ʻoe tangata mei Meaka, ʻakinautolu mo honau kau tangata. \v 9 Pea naʻe fuakava kiate kinautolu mo ʻenau kakai ʻe Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou manavahē ke tauhi ki he kau Kalitia: mou nofo ʻi he fonua, pea tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe lelei ia kiate kimoutolu. \v 10 Pea ko eni, vakai, te u nofo ʻi Misipa, ke tauhi ʻae kau Kalitia, ʻakinautolu ʻe haʻu kiate kitautolu: ka ko kimoutolu, ke mou tānaki ʻae uaine, mo e ngaahi fua momoho, mo e lolo, pea tuku ia ki he ngaahi puha, pea nonofo ʻi homou ngaahi kolo ʻaia kuo mou maʻu.” \p \v 11 Pea kuo fanongo foki ʻae kau Siu kotoa pē naʻe ʻi Moape, pea ʻi he kau ʻAmoni, pea ʻi ʻItomi, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻi he ngaahi potu, kuo tuku ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae toenga kakai ʻi Siuta, pea kuo fakanofo ke pule kiate kinautolu ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani; \v 12 Naʻe liliu mai ʻae kau Siu kotoa pē mei he ngaahi potu kotoa pē naʻe kapusi ʻakinautolu ki ai, ʻonau haʻu ki he fonua ʻo Siuta, kia Ketalia ʻi Misipa: pea naʻa nau tānaki ʻae uaine mo e ngaahi fua momoho ʻo lahi ʻaupito. \p \v 13 ¶ Pea naʻe haʻu kia Ketalia ʻi Misipa, ʻa Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻoe kau tau naʻe ʻi he ngoue. \v 14 Pea nau pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻilo pau kuo fekau ʻe Pelisi ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoni ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania ke tāmateʻi koe?” \p Ka naʻe ʻikai tui kiate kinautolu ʻe Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami. \p \v 15 Pea naʻe lea fakafufū ʻa Sohanani ko e foha ʻo Kalia kia Ketalia ʻi Misipa, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu, pea te u tāmateʻi ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea ʻe ʻikai ʻilo ia ʻe ha tangata ʻe tokotaha: te ne tāmateʻi koe, koeʻumaʻā; ke fakamovetevete ʻae kau Siu kotoa pē kuo fakataha kiate koe, pea ʻauha ʻae toenga kakai ʻi Siuta?” \p \v 16 Pea naʻe pehē ʻe Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami kia Sohanani ko e foha ʻo Kalia, “ʻE ʻikai te ke fai ʻae meʻa ni: he ʻoku ke lohiakiʻi ʻa ʻIsimeʻeli.” \c 41 \cd \it 1 Ko e fakapoongi ʻe ʻIsimeʻeli ʻa Ketalia mo e niʻihi, pea ne loto ke hola ki he kau ʻAmoni mo e toenga kakai. 11 Kuo toe maʻu ʻe Sohanani ʻae kau fakapōpula, pea ne loto ke hola ki ʻIsipite.\it* \p \v 1 Naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fitu māhina, naʻe haʻu ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania ko e foha ʻo ʻIlisama, ko e hako ʻoe hau, pea mo e houʻeiki ʻoe tuʻi, ʻaia mo e kau tangata ʻe toko hongofulu mo ia, kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ki Misipa; pea naʻa nau kai mā fakataha ʻi Misipa. \v 2 Pea tuʻu hake ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, mo e kau tangata ʻe toko hongofulu naʻe ʻiate ia, pea nau taaʻi aki ʻae heletā ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, pea tāmateʻi ia, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ke pule ki he fonua. \v 3 Pea naʻe tāmateʻi foki ʻe ʻIsimeʻeli ʻae kau Siu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻaia naʻe ia Ketalia, ʻi Misipa, pea mo e kau Kalitia naʻe ʻi ai, pea mo e kautau. \p \v 4 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono ua ʻoe ʻaho ʻi he hili ʻae tāmateʻi ʻo Ketalia, ʻi he teʻeki ke ʻilo ia ʻe ha tokotaha, \v 5 Naʻe haʻu ʻae kau tangata mei Sikemi, pea mei Sailo, pea mei Samelia, ko e toko valungofulu kuo tele honau kava, pea kuo mahaehae honau kofu, pea foa ʻakinautolu, pea naʻe ʻi honau nima ʻae feilaulau mo e meʻa namu kakala, ke ʻomi ki he fale ʻo Sihova. \v 6 Pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania mei Misipa ke fakafetaulaki mo kinautolu, pea naʻe tangi maʻu pe ia ʻi heʻene ʻalu: pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻene fetaulaki mo kinautolu naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou omi kia Ketalia ko e foha ʻAhikami,” \v 7 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻenau haʻu ki loto kolo, naʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻo lī ki he luo, ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, ko ia, mo e kau tangata naʻe ʻiate ia. \v 8 Ka naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu, naʻe lea kia ʻIsimeʻeli, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke tāmateʻi ʻakimautolu he ʻoku ʻiate kimautolu ʻae ngaahi koloa kuo fakafufū ʻi he ngaahi ngoue, ko e uite, mo e paʻale, mo e lolo, pea mo e meʻa huʻamelie.” \p Ko ia naʻa ne tafoki, pea naʻe ʻikai tāmateʻi ʻakinautolu mo honau kāinga. \v 9 Pea ko e luo, ʻaia naʻe lī ki ai ʻe ʻIsimeʻeli ʻae ʻangaʻanga ʻoe kau tangata, naʻa ne tāmateʻi fakataha mo Ketalia, ko ia pe naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ko ʻAsa, ko ʻene manavahē kia Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli; pea ko ia, naʻe fakapito aki ia ʻae kakai kuo tāmateʻi, ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania. \p \v 10 Pea naʻe fakapōpula ʻe ʻIsimeʻeli ʻae toenga kakai kotoa pē naʻe ʻi Misipa, ʻae ʻofefine ʻoe tuʻi, pea mo e kakai kotoa pē naʻe toe ʻi Misipa, ʻakinautolu naʻe fakanofo ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau tau ke pule ki ai ʻa Ketalia, ko e foha ʻo ʻAhikami: pea naʻe ʻave fakapōpula ʻakinautolu ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea naʻe ʻalu atu ia ki he kau ʻAmoni. \p \v 11 ¶ Pea kuo fanongo ʻa Sohanani, ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, ki he kovi kotoa pē kuo fai ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, \v 12 Naʻa nau ʻave ʻae kau tangata kotoa pē, ʻonau ō ke tauʻi ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea naʻe ʻilo ia ʻi he kauvai lahi ʻaia ʻoku ʻi Kipione. \v 13 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata ʻe he kakai kotoa pē naʻe ʻia ʻIsimeʻeli ʻa Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau fiefia. \v 14 Pea ko e kakai kotoa pē naʻe ʻave fakapōpula ʻe ʻIsimeʻeli mei Misipa, naʻa nau tafoki mai ʻo toe haʻu kia Sohanani ko e foha ʻo Kalia. \v 15 Ka naʻe hola meia Sohanani ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania mo e kau tangata ʻe toko valu, ʻo ʻalu ki he kau ʻAmoni. \p \v 16 Pea hili hono tāmateʻi ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami, naʻe toki ʻave ʻe Sopanani ko e foha ʻo Kalia, ʻae houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, pea mo e toenga kakai kotoa pē ʻaia naʻe toe maʻu meia ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, mei Misipa, ko e kau tau mālohi, mo e kau fefine, mo e fānau, pea mo e kau tangata talifekau ʻaia kuo toe omi mei Kipione: \v 17 Pea naʻa nau ʻalu, ʻo nofo ʻi he potu ʻo Kimami, ʻaia ʻoku ofi ki Petelihema, koeʻuhi ke ʻalu ki ʻIsipite, \v 18 Koeʻuhi ko e kau Kalitia: he naʻa nau manavahē kiate kinautolu, koeʻuhi kuo tāmateʻi ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami, ʻaia kuo fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ke pule ʻi he fonua. \c 42 \cd \it 1 ʻOku tokanga ʻa Sohanani ke ʻeke ʻe Selemaia ki he ʻOtua, pea ne fakahā te ne fai talangofua kia Sihova. 7 ʻOku fakahā ʻe Selemaia ʻe maluʻi ia ʻi Siuta, 13 Kae fakaʻauha ʻi ʻIsipite. 19 ʻOku ne valoki ki heʻenau kākā, ʻi heʻenau kole kia Sihova ʻaia naʻe ʻikai te nau loto ki ai.\it* \p \v 1 Pea naʻe haʻu ʻo ofi ʻae houʻeikitau kotoa pē, mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo Seasania ko e foha ʻo Hosaia, pea mo e kakai kotoa pē mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi, \v 2 Pea naʻa nau lea kia Selemaia ko e palōfita, “ʻOku mau kole kiate koe, tuku ke lelei ʻi ho ʻao ʻemau kole, pea hūfia ʻakimautolu kia Sihova ko ho ʻOtua, koeʻuhi ko kimautolu kotoa pē ʻoku toe; (he ko e toenga tokosiʻi ʻakimautolu ʻoe tokolahi, ʻo hangē ko ia ʻoku ke mamata ki ai:) \v 3 Koeʻuhi ke fakahā kiate kimautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae hala te mau ʻalu ai, pea mo e meʻa te mau fai.” \p \v 4 Pea pehē ʻe Selemaia, “Ko e palōfita kiate kinautolu, kuo u fanongo kiate kimoutolu; vakai, te u lotu kia Sihova ko homou ʻOtua ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi lea; pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e meʻa kotoa pē ʻe tali ai ʻe Sihova kiate kimoutolu, te u fakahā ia kiate kimoutolu; ʻe ʻikai te u taʻofi ha meʻa meiate kimoutolu.” \p \v 5 Pea naʻa nau toki pehē kia Selemaia, “Ke ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko e fakamoʻoni angatonu mo moʻoni, kapau ʻe ʻikai te mau fai ʻo hangē ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia ʻe fekau ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate kimautolu. \v 6 Kapau ʻoku lelei ia pe kovi, te mau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻaia ʻoku mau fekau koe ki ai; koeʻuhi ke lelei ia kiate kimautolu, ʻoka mau ka talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.” \p \v 7 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻae ʻaho ʻe hongofulu, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia. \v 8 Pea ne ui kia Sohanani ko e foha ʻo Kalia, mo e houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, pea mo e kakai kotoa pē ʻo fai mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi, \v 9 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa mou fekau au ki ai ke ʻatu hoʻomou kole ʻi hono ʻao; \v 10 ‘Kapau ʻoku mou loto ke nofo ʻi he fonua ni te u langa ʻakimoutolu pea ʻe ʻikai veteki hifo ʻakimoutolu, te u tō ʻakimoutolu pea ʻe ʻikai taʻaki hake ʻakimoutolu: he ʻoku ou fakatomala ʻi he kovi kuo u fai kiate kimoutolu. \v 11 Pea ʻoua naʻa manavahē ki he tuʻi ʻo Papilone, ʻaia ʻoku mou manavahē ki ai;’ ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘ʻOua naʻa manavahē kiate ia: he ʻoku ou ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui ʻakimoutolu, pea ke fakahaofi ʻakimoutolu mei hono nima. \v 12 Pea te u fakahā ʻeku ngaahi ʻaloʻofa kiate kimoutolu, koeʻuhi ke ne ʻofa kiate kimoutolu, pea pule kiate kimoutolu ke mou liliu ki homou fonua. \p \v 13 ¶ “‘Pea kapau te mou lea ʻo pehē, “ʻE ʻikai te mau nofo ʻi he fonua ni,” pe fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtua. \v 14 ‌ʻO lea pehē, ‘ʻE ʻikai; ka te mau ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite, pea ʻe ʻikai te mau mamata ai ki he tau, pe fanongo ki he meʻalea, pe fiekaia, pea te mau nofo ʻi ai:”’ \v 15 Pea ko ia mou fanongo ni ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ʻae toenga ʻo Siuta; ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Kapau, ʻoku pau ke hanga atu homou mata ke ʻalu ki ʻIsipite, pea ʻāunofo ʻi ai; \v 16 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e heletā ʻaia naʻa mou manavahē ki ai, te ne tuli ʻo maʻu ʻakimoutolu ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea mo e honge, ʻaia naʻa mou manavahē ki ai, te ne muimui ʻo ofi kiate kimoutolu ʻi ʻIsipite, pea te mou mate ʻi ai. \v 17 Pea ʻe hoko ʻo pehē ki he kau tangata kotoa pē, ʻe fakahangatonu honau mata ke ʻalu ki ʻIsipite ke ʻāunofo ki ai; te nau mate ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha: pea ʻe ʻikai toe ha tokotaha ʻiate kinautolu, pe hao mei he kovi ʻaia te u fakahoko kiate kinautolu.’ \v 18 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻO hangē kuo lilingi ʻeku tuputāmaki mo hoku houhau ki he kakai ʻo Selūsalema; ʻe pehē hono lilingi atu ʻa hoku houhau kiate kimoutolu, ʻoka mou ka ʻalu ki ʻIsipite: pea te mou hoko ko e fehiʻanekina, mo e meʻa fakaofo, mo e fakamalaʻia, pea mo e ongoongo kovi; pea ʻe ʻikai te mou toe mamata ki he potu ni.’ \p \v 19 ¶ “Kuo folofola ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻo pehē, ʻakimoutolu ʻae toenga kakai ʻo Siuta; “ʻOua naʻa mou ʻalu ki ʻIsipite: ka mou ʻilo fakapapau kuo u akonaki kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni. \v 20 He naʻa mou fai kākā ʻi homou loto, ʻi hoʻomou fekau au kia Sihova ko homou ʻOtua, ʻo pehē, ‘Hūfia ʻakimautolu kia Sihova ko hotau ʻOtua; pea hangē ko e meʻa kotoa pē ʻoku folofola ʻaki ʻe Sihova ko hotau ʻOtua, ko ia ʻe fakahā kiate kimautolu, pea te mau fai ia.’ \v 21 Pea kuo u fakahā ia kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni; ka ʻoku ʻikai te mou talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtua, ʻi ha meʻa ʻe taha ʻaia kuo ne fekau ai au kiate kimoutolu. \v 22 Pea ko ia mou ʻilo fakapapau, te mou mate ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, ʻi he potu ʻaia ʻoku mou holi ke ʻalu ʻo ʻāunofo ai.” \c 43 \cd \it 1 ʻOku taʻetui ʻa Sohanani ki he kikite ʻa Selemaia, pea ʻoku ne ʻave ʻa Selemaia mo e niʻihi ki ʻIsipite. 8 ʻOku kikite ʻaki ʻe Selemaia ʻae meʻa fakatātā ki he ikuna ʻo ʻIsipite ʻe he kakai Papilone.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, kuo fakaʻosi ʻe Selemaia ʻene lea ʻaki ki he kakai kotoa pē ʻae ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻe fekau ai ia ʻe Sihova ko honau ʻOtua kiate kinautolu, ʻae ngaahi lea ni kotoa pē, \v 2 Pea toki lea ʻe ʻAsalia ko e foha ʻo Hosaia, mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e kau tangata fielahi kotoa pē, ʻo pehē kia Selemaia, “ʻOku ke lea loi: naʻe ʻikai fekau ko e ʻe Sihova ko hotau ʻOtua ke lea pehē, ‘ʻOua naʻa ʻalu ki ʻIsipite ke ʻāunofo ki ai:’ \v 3 Ka ko Paluki ko e foha ʻo Nelia kuo ne ueʻi koe ke fai kiate kimautolu, koeʻuhi ke tukuange ʻakimautolu ki he nima ʻoe kau Kalitia, ke nau tāmateʻi ʻakimautolu, pea ʻave ʻakimautolu ko e kau pōpula ki Papilone.” \p \v 4 Pea ko Sohanani ko e foha ʻo Kalia, mo e houʻeikitau kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē, naʻe ʻikai te nau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, ke nofo ʻi he fonua ko Siuta. \v 5 Ka naʻe ʻave ʻe Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeikitau kotoa pē ʻo Siuta, ʻakinautolu kotoa pē kuo liliu mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē, naʻe kapusi ʻakinautolu ki ai, ke nofo ʻi he fonua ʻo Siuta; \v 6 Ko e tangata, mo e fefine, mo e fānau, pea mo e ngaahi ʻofefine ʻoe tuʻi, pea mo e tangata taki taha kuo tuku ʻe Nepusaatani ko e ʻeikitau kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, mo Selemaia ko e palōfita, pea mo Paluki ko e foha ʻo Nelia, \v 7 Pea naʻa nau ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite: he naʻe ʻikai te nau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova: pea naʻa nau aʻu ki Tapanesi. \p \v 8 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia ʻi Tapanesi, ʻo pehē. \v 9 “ʻAve ʻae ngaahi maka lalahi ʻi ho nima pea fakafufū ia ʻi he ʻumea ʻi he taʻoʻanga ʻumea, ʻaia ʻoku ʻi he kau hala ʻi he fale ʻo Felo ʻi Tapanesi, ʻi he ʻao ʻoe kau tangata ʻa Siuta; \v 10 Pea ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u fekau pea ʻomi ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko ʻeku tamaioʻeiki, pea te u fokotuʻu hono nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ki he ngaahi maka ni ʻaia kuo u fakafufū: pea te ne fofola ki ai ʻa hono fale fehikitaki fakaʻeiʻeiki. \v 11 Pea ʻoka hau ia te ne taaʻi ʻae fonua ko ʻIsipite, pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he mate te nau mate; pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he pōpula ʻe tukuange ki he pōpula; pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he heletā ki he heletā. \v 12 Pea te u tutu ʻae afi ʻi he ngaahi fale ʻoe ngaahi ʻotua ʻo ʻIsipite; pea ʻe vela ai ʻakinautolu, pea te ne ʻave fakapōpula ʻakinautolu: pea te ne fakakofuʻaki ia ʻae fonua ko ʻIsipite, ʻo hangē ʻoku ʻai ʻe ha tauhimanu ʻa hono kofu; pea te ne ʻalu mei ai ʻi he fiemālie. \v 13 Pea te ne maumauʻi foki ʻae ngaahi tamapua ʻo Pete-Semesi ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo ʻIsipite; pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻae ngaahi fale ʻoe ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻIsipite.’” \c 44 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Selemaia ʻae fakaʻauha ʻo Siuta ko e meʻa ʻi heʻenau tauhi tamapua. 11 ʻOku ne kikite ʻae fakaʻauha kiate kinautolu ʻoku tauhi tamapua ʻi ʻIsipite. 15 Ko e angafefeka ʻae kakai Siu. 20 ʻOku fakamaau ai ʻakinautolu ʻe Selemaia koeʻuhi ko e meʻa ko ia. 29 Ko e kikite ki he fakaʻauha ʻa ʻIsipite.\it* \p \v 1 Ko e lea ʻaia naʻe hoko kia Selemaia ki he kau Siu kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea ʻi Mikitoli, mo Tapanesi, mo Nofe, pea mo e ngaahi potu ʻo Patalosi, ʻo pehē, \v 2 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Kuo mou mamata ki he kovi kotoa pē kuo u ʻomi ki Selūsalema, pea mo e ngaahi kolo ʻo Siuta; pea vakai, kuo nau lala ʻi he ʻaho ni, pea ʻoku ʻikai nofo ai ha tangata, \v 3 Koeʻuhi ko ʻenau angahala ʻaia naʻa nau fai ke fakatupu ai ʻeku tuputāmaki, ko e meʻa ʻi heʻenau tutu ʻae meʻa namu kakala, pea tauhi ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻilo, ʻekinautolu, pe ko kimoutolu, pe ko hoʻomou ngaahi tamai. \v 4 Ko ia naʻaku fekau ai kiate kimoutolu, ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo fekauʻi ʻakinautolu, ʻo pehē, “ʻOiauē, ʻoua naʻa fai ʻae meʻa fakalielia ni ʻaia ʻoku ou fehiʻa ki ai.” \v 5 Ka naʻe ʻikai te nau tokanga, pe fakafanongo honau telinga ke tafoki mei heʻenau angahala, ke ʻoua naʻa tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe. \v 6 Ko ia naʻe lilingi atu ai hoku houhau mo ʻeku tuʻutāmaki, pea naʻe tutu ia ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta mo e ngaahi hala ʻo Selūsalema; pea kuo lala mo liʻaki ia, ʻo hangē ko e ʻaho ni.’ \p \v 7 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻae kovi lahi ni ki homou laumālie, ke tuʻusi ai meiate kimoutolu ʻae tangata mo e fefine, ʻae tamasiʻi mo e kei huhu, ʻi Siuta, ke ʻoua naʻa toe ha taha ʻiate kimoutolu; \v 8 Ko e meʻa ʻi hoʻomou fakahouhau ʻaki au ʻae ngaahi ngāue ʻa homou nima, ʻi he tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻaia naʻa mou ʻalu ke nofo ki ai, koeʻuhi ke mou kapusi ʻakimoutolu, pea te mou hoko ko e fakamalaʻia mo e ongoongo kovi ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani? \v 9 Kuo ngalo ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi angahala ʻa hoʻomou ngaahi tamai, mo e angahala ʻae ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo e angahala ʻa honau ngaahi uaifi, mo hoʻomou angahala ʻamoutolu, mo e angahala ʻa homou uaifi, ʻaia kuo nau fai ʻi he fonua ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema? \v 10 Pea ʻoku ʻikai fakavaivaiʻi ʻakinautolu ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea ʻoku ʻikai te nau manavahē, pe ʻeveʻeva ʻi heʻeku fono, mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia kuo u tuku ʻi honau ʻao, pea mo e ʻao ʻo ʻenau ngaahi tamai.’ \p \v 11 ¶ “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u fakahangatonu atu hoku fofonga kiate kimoutolu ki he kovi, pea ke motuhi ʻa Siuta kotoa pē. \v 12 Pea te u ʻave ʻae toenga ʻo Siuta, ko kinautolu kuo fakahangatonu atu honau mata ke ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite ke ʻāunofo ai, pea te nau tō ʻi he fonua ko ʻIsipite pea ʻe ʻauha kotoa pē; ʻio, ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻaki ʻae heletā pea mo e honge: te nau mate ʻi he heletā mo e honge, ʻo fai mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi: pea te nau hoko ko e fehiʻanekina, mo e fakaofo, mo e fakamalaʻia, pea mo e ongoongo kovi. \v 13 He te u tautea ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻo hangē ko ʻeku tautea ʻa Selūsalema, ʻaki ʻae heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha: \v 14 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa hao pe toe ha taha ʻi he toenga ʻo Siuta, ʻaia kuo ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite ke ʻāunofo ai, pe te ne toe foki ki he fonua ko Siuta, ʻaia ʻoku nau fie foki ke nofo ai: ka ko e tokosiʻi pe ʻe hola te nau foki mai.’” \p \v 15 ¶ Pea ko e kau tangata kotoa pē kuo ʻilo kuo tutu ʻe honau ngaahi uaifi ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, pea mo e kau fefine kotoa pē naʻe tutuʻu ai, ko e tokolahi, ʻio, ko e kakai kotoa pē ʻoku nofo ki he fonua ko ʻIsipite, ʻi Patalosi, naʻa nau tali kia Selemaia, ʻo pehē, \v 16 “Ko e meʻa ʻi he lea kuo ke lea ʻaki kiate kimautolu ʻi he huafa ʻo Sihova, ʻe ʻikai te mau fanongo kiate koe. \v 17 Ka te mau fai moʻoni ki he meʻa kotoa pē kuo ʻalu atu ʻi homau ngutu, ke tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea lilingi ʻemau feilaulau inu kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻa mau fai, ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai, mo homau ngaahi tuʻi, mo homau houʻeiki, ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema: he naʻa mau maʻu ai ʻae meʻakai lahi, pea naʻa mau lelei, pea ʻikai mamata ki he kovi. \v 18 Kae talu ʻemau tuku ʻemau tutu meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea mo ʻemau lilingi feilaulau inu kiate ia, kuo mau masiva ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuo fakaʻauha ʻakimautolu ʻaki ʻae heletā, pea mo e honge. \p \v 19 “Pea ʻi he ʻemau tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea lilingi ʻae ngaahi feilaulau inu kiate ia, naʻa mau ngaohi ʻae mā maʻana, pea hū ki ai, mo lilingi ʻae ngaahi feilaulau inu kiate ia, taʻehamau kau tangata?” \p \v 20 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe Selemaia ki he kakai kotoa pē, ki he kau tangata, mo e kau fefine, pea mo e kakai kotoa pē naʻe tali ʻaki ʻae lea ko ia, ʻo pehē, \v 21 “Ko e meʻa namu kakala ʻaia kuo mou tutu ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema, ʻakimoutolu, mo hoʻomou ngaahi tamai, mo homou ngaahi tuʻi, pea mo homou houʻeiki, pea mo e kakai ʻoe fonua, ʻikai naʻe manatu ʻa Sihova ki ai, pea ʻikai naʻe hoko ia ki hono finangalo? \v 22 Ko ia naʻe ʻikai toe faʻa kātaki ʻa Sihova, koeʻuhi ko e kovi ʻa hoʻomou ngaahi faianga, pea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa fakalielia kuo mou fai; ko ia kuo lala ai homou fonua, pea ko e meʻa fakaofo, pea ko e malaʻia, pea taʻehanokakai, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ni. \v 23 Koeʻuhi kuo mou tutu ʻae meʻa namu kakala, pea koeʻuhi kuo mou angahala kia Sihova, pea ʻikai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, pe ʻeveʻeva ʻi heʻene ngaahi fono, pe ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pe ʻi heʻene ngaahi fakamoʻoni; ko ia kuo hoko ai ʻae kovi ni kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e ʻaho ni.” \p \v 24 Naʻe lea foki ʻa Selemaia, ki he kakai kotoa pē, mo e kau fefine kotoa pē, “Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻa Siuta kotoa pē ʻoku ʻi he fonua ko ʻIsipite: \v 25 ‌ʻOku folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘Kuo lea ʻaki homou ngutu ʻomoutolu mo homou ngaahi uaifi, pea fakamoʻoni ʻaki homou nima, ʻo pehē, “Te mau fakamoʻoni ʻemau ngaahi fuakava ʻaia kuo mau fuakava ʻaki ke tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea te mau lilingi ʻemau ngaahi feilaulau inu kiate ia:” \p “‘Ko e moʻoni te mou fakahoko ʻa hoʻomou ngaahi fuakava, ko e moʻoni te mou fakamoʻoni ʻa hoʻomou ngaahi fuakava. \p \v 26 “Ko ia mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻa Siuta kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite; Vakai, kuo u fuakava ʻi hoku huafa lahi, ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe takua hoku huafa ʻe he ngutu ʻo ha tangata ʻo Siuta ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻo pehē, “ʻOku moʻui ʻae ʻEiki ko Sihova.’ \v 27 Vakai, te u leʻohi ʻaki ʻakinautolu ʻae kovi, kae ʻikai ha lelei: pea ʻe fakaʻauha ʻae kau tangata kotoa pē ʻo Siuta, ʻoku ʻi he fonua ko ʻIsipite ʻaki ʻae heletā, mo e honge, ke ʻoua ke ʻosi ʻakinautolu. \v 28 Ka ko e tokosiʻi pe ʻe hao mei he heletā pea liliu mai mei he fonua ko ʻIsipite ki he fonua ko Siuta, pea ʻe ʻilo ʻe he toenga kakai kotoa pē ʻo Siuta kuo ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite ke ʻāunofo ʻi ai, pe ko e lea ʻa hai ʻe tuʻumaʻu, ʻaʻaku, pe ʻanautolu.” \p \v 29 ¶ “Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Ko e fakaʻilonga eni kiate kimoutolu, te u tautea ʻakimoutolu ʻi he potu ni, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku moʻoni ʻe tuʻumaʻu ʻeku ngaahi lea kiate kimoutolu ke mou kovi ai:’ \v 30 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova;‘ Vakai, Te u tukuange ʻa Felo-Hofala ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ki he nima ʻo hono ngaahi fili, pea ki honau nima ʻoku kumi ki heʻene moʻui, ʻo hangē ko ʻeku tuku ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko hono fili, ʻaia naʻe kumi ki heʻene moʻui.”’ \c 45 \cd \it 1 Ko e vaivai ʻa Paluki. 4 ʻOku akonaki mo fakafiemālie kiate ia ʻe Selemaia.\it* \p \v 1 Ko e lea naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia, ko e palōfita, kia Paluki ko e foha ʻo Nelia, ʻi he hili ʻene tohi ʻi ha tohi ʻae ngaahi lea ni mei he ngutu ʻo Selemaia, ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia, ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē. \v 2 “ʻE Paluki, ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kiate koe; \v 3 ‘Naʻa ke pehē, “Ko eni ʻoku ou malaʻia! He kuo fakahoko ʻe Sihova ʻae mamahi ki heʻeku mamahi; naʻaku pongia ʻi heʻeku toʻe, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ha fiemālie.”’ \p \v 4 ¶ “Pea te ke lea pehē kiate ia, ʻoku folofola pehē ʻa Sihova; ‘Vakai, ko ia kuo u langa te u fesiʻi hifo, pea ko ia kuo u tō te u taʻaki hake, ʻio, ʻae fonua ni kotoa pē. \v 5 Pea ʻoku ke kumi ʻae ngaahi meʻa lahi maʻau? ʻOua naʻa kumi ki ai:’ he ʻoku pehē mai ʻe Sihova, ‘Vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he kakano kotoa pē: ka te u foaki hoʻo moʻui kiate koe ʻo hangē ko e koloa kuo vetea, ʻi he potu kotoa pē te ke ʻalu ki ai.’” \c 46 \cd \it 1 Ko e kikite ʻa Selemaia ki he fakaʻauha ʻae kautau ʻa Felo ʻi ʻIufaletesi, 13 Pea mo e lavaʻi ʻo Nepukanesa ʻa ʻIsipite. 27 ʻOku ne fakafiemālie kia Sēkope ʻi he tautea.\it* \p \v 1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kia Selemaia ko e palōfita ki he kakai Senitaile. \p \v 2 Ki ʻIsipite, pea ki he tau ʻa Felo Niko ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, ʻaia naʻe ʻi he vaitafe ko ʻIufaletesi ʻi Kakemisi, ʻaia naʻe taaʻi ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta. \q1 \v 3 “Mou fekau ke ʻai ʻae fakaū mo e pā, \q2 pea fakaofiofi mai ki he tau. \q1 \v 4 ‌ʻAi ʻae nāunau ki he fanga hoosi, pea mou fakaheka ʻae kau heka hoosi, \q2 pea tuʻu mai mo homou tatā tau; \q1 fakangingila ʻae ngaahi tao, \q2 ʻai ʻae ngaahi kofutau. \q1 \v 5 Ko e hā kuo u mamata ai kiate kinautolu, \q2 kuo nau manavahē, pea fakaholomui? \q1 Kuo tā hifo honau kau mālohi, \q2 kuo nau hola vave, \q2 pea ʻikai sio ki mui: \q1 he naʻe tuʻu takatakai ʻae manavahē,” \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 6 “ʻOua naʻa tuku ke puna atu ʻae veʻe vave, \q2 pe hao ʻae tangata mālohi; te nau tūkia, \q1 pea tō ki he potu tokelau, \q2 ki he veʻe vai ʻo ʻIufaletesi. \q1 \v 7 Ko hai eni ʻoku ʻalu hake ʻo hangē ko e vai lahi, \q2 ʻoku ngaue hono ngaahi vai, ʻo hangē ko e vaitafe? \q1 \v 8 ‌ʻOku tuʻu hake ʻa ʻIsipite ʻo hangē ko e vai lahi, \q2 pea ʻoku ngaue hono ngaahi vai ʻo hangē ko e vaitafe; \q1 pea ʻoku ne pehē, ‘Te u ʻalu hake, pea te u ʻufiʻufi ʻae fonua; pea te u fakaʻauha ʻae kolo mo hono kakai.’ \q1 \v 9 Mou ʻunuʻunu mai ʻae fanga hoosi; \q2 pea fakamataliliʻi ʻae ngaahi saliote; \q1 pea tuku ke ʻalu atu ʻae kau tangata mālohi ʻi he tau; \q2 ko e kau ʻItiopea mo e kau Lipea, ko kinautolu ʻoku puke ʻae fakaū; \q2 pea mo e kau Litia, ʻoku toʻo ʻo teke ʻae kaufana. \q1 \v 10 He ko e ʻaho eni ʻoe ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 ko e ʻaho ʻoe houhau koeʻuhi ke ne tautea ʻe ia ki hono ngaahi fili: \q1 pea ʻe fakaʻauha ʻe he heletā, pea ʻe mākona ia, \q2 pea fakakona ʻaki ia honau toto: \q1 he ʻoku maʻu ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻae feilaulau ʻi he potu tokelau ʻi he vaitafe ko ʻIufaletesi. \q1 \v 11 ‌ʻE taʻahine ko e ʻofefine ʻo ʻIsipite, ʻalu hake ki Kiliati ʻo toʻo mai ʻae lolo faitoʻo: \q2 ʻe taʻeʻaonga ʻae ngaahi faitoʻo lahi kiate koe; \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai te ke moʻui. \q1 \v 12 Kuo fanongo ʻae ngaahi puleʻanga ki hoʻo mā, \q2 pea kuo pito ʻae fonua ʻi he tangi: \q2 he kuo fepaki ʻae tangata mālohi mo e tangata mālohi, \q2 pea kuo na hinga fakatouʻosi.” \p \v 13 ¶ Ko e lea naʻe folofola ʻaki ʻe Sihova kia Selemaia ko e palōfita, ki he haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ke taaʻi ʻae fonua ko ʻIsipite. \q1 \v 14 “Mou fakahā ʻi ʻIsipite, \q2 pea fakaʻilo ʻi Mikitoli, \q2 pea fakahā ʻi Nofe mo Tapanesi: \q1 mou pehē, ‘Tuʻumaʻu, pea ke teuteu; \q2 koeʻuhi ʻe fakaʻauha takatakai ʻiate koe ʻe he heletā.’ \q1 \v 15 Ko e hā kuo tafe atu ai ʻa hoʻo kau mālohi? \q2 Naʻe ʻikai te nau tuʻu, koeʻuhi naʻe kapusi ʻakinautolu ʻe Sihova. \q1 \v 16 Kuo ne fakahingaki ʻae tokolahi, \q2 ʻio, kuo nau fetaʻotaʻomi: \q1 ko ia naʻa nau fepehēʻaki, ‘Tuʻu pea ke tau toe ʻalu ki hotau kakai, \q2 pea ki he fonua naʻe fāʻeleʻi ai ʻakitautolu koeʻuhi ko e heletā ʻae mālohi.’ \q1 \v 17 Naʻa nau tangi ʻi ai, ‘Ko e longoaʻa pe ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; \q2 kuo ʻosi ʻae kuonga naʻe tuʻutuʻuni.’ \b \q1 \v 18 ‌ʻOku pehē ʻe he tuʻi, \q2 “ʻAia ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, hangē ʻoku ou moʻui, \q2 ko e moʻoni ʻe hangē ko Tepoa ʻi he ngaahi moʻunga, \q2 pea hangē ko Kameli ʻi heʻene ofi ki tahi, \q2 ʻe pehē ʻene haʻu. \q1 \v 19 ‌ʻE ʻofefine ʻoku nofo ʻi ʻIsipite, \q1 teuteu koe ke ke ʻalu ki he fakapōpula: \q1 koeʻuhi ʻe fakalala ʻa Nofe, \q2 pea ʻe fakaʻauha ke ʻosi hano kakai. \b \q1 \v 20 “ʻOku tatau ʻa ʻIsipite mo e pulu fefine siʻi ʻoku fakaʻofoʻofa ʻaupito, \q2 ka ʻoku haʻu ʻae fakaʻauha; \q2 ʻoku haʻu ia mei he tokelau. \q1 \v 21 Pea ʻoku tatau mo e fanga pulu kuo fangapesi ʻa hono kau tangata totongi; \q2 pea kuo nau foki ki mui, \q2 pea kuo nau hola fakataha: \q1 naʻe ʻikai te nau tuʻu mai, \q2 koeʻuhi naʻe hoko mai ʻae ʻaho ʻo hoʻonau tuʻutāmaki, \q2 pea mo e ʻaho ʻo ʻenau tautea. \q1 \v 22 ‌ʻE ongo hono leʻo ʻo hangē ko e ʻalu ʻae ngata; \q2 he te nau ʻalu atu kiate ia mo e kau tau, \q2 te nau haʻu kiate ia, mo e ngaahi toki, ʻo hangē ko e kau tā ʻakau. \q1 \v 23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Te nau tuʻusi hifo hono ngaahi vao ʻakau, \q2 neongo ʻoku ʻikai faʻa kumi ki ai; \q1 koeʻuhi ʻoku nau tokolahi ʻi he fanga heʻe, \q2 pea taʻefaʻalaua. \q1 \v 24 ‌ʻE fakamaaʻi ʻae taʻahine ʻIsipite; ʻe tukuange ia ki he nima ʻoe kakai mei he tokelau.” \p \v 25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Vakai, te u tautea ʻae kakai tokolahi ʻo No, mo Felo, mo ʻIsipite, mo honau ngaahi ʻotua, pea mo honau ngaahi tuʻi; ʻio, ʻa Felo mo kinautolu ʻoku falala kiate ia: \v 26 Pea te u tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻokinautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui, pea ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, mo e nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki: pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Hili ia ʻe toki fakakakai ia, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻa. \q1 \v 27 “Kaeʻoua naʻa ke manavahē, ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki, \q2 pea ʻoua naʻa ke puputuʻu, ʻE ʻIsileli, \q1 “He vakai, te u fakamoʻui koe mei he mamaʻo, \q2 pea mo ho hako mei he fonua ʻoku nau pōpula ki ai; \q1 pea ʻe liliu mai ʻa Sēkope, \q2 pea te ne mālōlō, mo fiemālie, \q2 pea ʻe ʻikai fakamanavahēʻi ia ʻe ha tokotaha.” \q1 \v 28 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOua naʻa ke manavahē, ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki: \q2 he ʻoku ou ʻiate koe; \q2 he te u fakaʻosi ʻae ngaahi puleʻanga ʻaia kuo u kapusi koe ki ai: \q1 ka ʻe ʻikai te u fakangatangata koe, \q2 ka te u tautea siʻi koe, \q2 pea ʻe ʻikai te u fakaʻauha ʻaupito koe.” \c 47 \cd \it 1–7 Ko e fakaʻauha ʻae kau Filisitia.\it* \p \v 1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kia Selemaia ko e palōfita ki he kau Filisitia, ʻi he teʻeki ai ke taaʻi ʻe Felo ʻa Kesa. \p \v 2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; \q1 “Vakai, ʻoku tupu ʻae ngaahi vai mei he tokelau, \q2 pea ʻe hoko ia ko e vai fonu mahakehake lahi, \q1 pea ʻufiʻufi ʻaki ʻae fonua pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai: \q1 ko e kolo mo kinautolu ʻoku nofo ʻi ai: \q1 pea ʻe toki tangi ʻae kau tangata, \q2 pea ʻe tangilāulau ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua. \q1 \v 3 Ko e meʻa ʻi he patatū ʻae vaʻe ʻoe fanga hoosi mālohi, \q2 mo e meʻa ʻi he lele ʻae ngaahi saliote, \q2 pea mo e longoaʻa ʻo ʻene ngaahi saliote, \q1 ʻe ʻikai sio ki mui ʻae ngaahi tamai ki heʻenau fānau \q2 ko e meʻa ʻi he vaivai ʻa honau nima; \q1 \v 4 Koeʻuhi ko e ʻaho ʻaia ʻoku haʻu ke fakaʻauha ai ʻae kau Filisitia kotoa pē, \q2 pea ke tuʻusi mei Taia mo Saitone ʻae tokoni kotoa pē ʻaia ʻoku toe: \q1 koeʻuhi ʻe fakaʻauha ʻe Sihova ʻae kau Filisitia, \q2 ko e toenga ʻoe fonua ko Kafitoli. \q1 \v 5 Kuo hoko ʻae tula ki Kesa; \q1 kuo tuʻusi ʻa ʻAsikiloni mo e toenga ʻi honau teleʻa: \q2 ʻe fēfē hono fuoloa ʻo hoʻo maumauʻi koe ʻe koe? \b \q1 \v 6 “‘ʻA koe ko e heletā ʻo Sihova, ʻE fēfē hono fuoloa pea ke toki fiemālie? \q2 Ke ke ʻai koe ki ho ʻaiʻanga, \q2 pea mālōlō, mo fiemālie. \b \q1 \v 7 “ʻE fēfē ʻene fiemālie, \q1 he kuo fekauʻi ia ʻe Sihova ki ʻAsikiloni, pea mo e matātahi? \q2 Kuo ne tuʻutuʻuni ia ki ai.” \c 48 \cd \it 1 Ko e tautea ʻo Moape, 7 Ko e meʻa ʻi heʻenau fielahi, 11 Mo e fakafiemālie, 14 Mo e falala fakakakano, 26 Mo e angatuʻu ki he ʻOtua; mo hono kakai. 47 Ko e fakamoʻui ʻa Moape.\it* \p \v 1 ‌ʻOku folofola pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki Moape; \q1 “ʻE malaʻia ʻa Nipo! \q2 He kuo maumau ia: \q1 kuo veuveuki mo kapa ʻa Kiliateimi: \q2 pea kuo maveuveu mo puputuʻu ʻa Misikapi. \q1 \v 2 ‌ʻE ʻikai toe fakaongolelei ʻa Moape: \q1 kuo nau fakakaukau kovi ki ai ʻi Hesiponi; (\add ʻo pehē\add*,) \q2 ‘Ke tau tuʻusi ia ke ʻoua naʻa kei puleʻanga ia.’ \q1 Pea ʻe tuʻusi foki ʻa koe Matimena: \q1 ʻe tuli koe ʻe he heletā. \q1 \v 3 Kuo ongo mai ʻae leʻo ʻoe tangi mei Holonaimi, \q2 ‘Ko e maumauʻi mo e fakaʻauha lahi.’ \q1 \v 4 Kuo fakaʻauha ʻa Moape; kuo tangi ke ongo ʻa hono kakai iiki. \q1 \v 5 Koeʻuhi ʻi he ʻalu hake ʻa Luiti te nau ʻalu hake mo e tangi maʻuaipē: \q2 he kuo fanongo ʻae fili ki he tangi ʻoe fakaʻauha ʻi he ʻalu hifo ʻa Holonaimi. \q1 \v 6 Mou hola, pea fakahaofi hoʻomou moʻui, \q2 ka te mou hangē ko e ʻakau taʻehanolau ʻi he toafa. \b \q1 \v 7 “He koeʻuhi kuo ke falala ki hoʻo ngaahi ngāue, mo hoʻo ngaahi koloa, \q2 ʻe lavaʻi ai foki koe: \q1 pea ʻe ʻalu ki he fakapōpula ʻa Kimosi, \q2 mo ʻene kau taulaʻeiki mo hono houʻeiki fakataha. \q1 \v 8 Pea ʻe hoko ʻae tangata maumau ki he kolo kotoa pē, \q2 pea ʻe ʻikai ʻaupito hao ha kolo ʻe taha: \q1 ʻe malaʻia ʻae teleʻa, \q2 pea ʻe fakaʻauha mo e toafa, \q2 ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova. \q1 \v 9 Foaki ʻae kapakau ki Moape, \q2 koeʻuhi ke ne hola ʻo ʻalu: \q1 he kuo lala hono ngaahi kolo, \q2 pea ʻoku ʻikai ha taha ke nofo ai.” \q1 \v 10 “ʻE malaʻia ia ʻoku ne fai ʻae ngāue ʻa Sihova ʻi he kākā, \q2 pea ʻe malaʻia ia ʻoku taʻofi ʻene heletā mei he toto. \b \q1 \v 11 “Kuo fakafiemālie ʻa Moape talu ʻene kei siʻi, \q2 pea kuo toka hifo ki hono takele, \q1 pea naʻe ʻikai fakatafe mei he ipu ki he ipu, \q2 pea naʻe ʻikai ʻave ia ki he fakapōpula: \q1 ko ia ʻoku maʻu ʻiate ia hono ifo, \q2 pea ʻoku ʻikai fakakehe hono nanamu. \q1 \v 12 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, \q2 ʻaia te u fekau ai ʻae kau fakahē, \q2 pea te nau fakahēʻi ia, \q2 pea fakatafe ʻene ngaahi ipu, \q2 pea maumau ʻenau ngaahi hina. \q1 \v 13 Pea ʻe mā ʻa Moape ia Kimosi, \q2 ʻo hangē ko e mā ʻae fale ʻo ʻIsileli ki Peteli ko honau falalaʻanga. \b \q1 \v 14 “Pea ʻoku fēfē hoʻomou lea pehē, \q2 ‘ʻOku mau mālohi ko e kau tangata mālohi ki he tau?’ \q1 \v 15 Kuo maumau ʻa Moape, \q2 pea kuo ʻalu hake ia ʻi hono ngaahi kolo, \q2 pea kuo ʻalu hifo ki he tāmateʻi ʻa hono kau talavou kuo fili,” \q2 ʻoku pehē, ʻe he tuʻi, ʻaia ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 16 “Kuo ofi ʻene hoko mai ʻae tuʻutāmaki ʻa Moape, \q2 pea ʻoku fakatoʻotoʻo mai ʻa hono mamahi. \q1 \v 17 Ko kimoutolu kotoa pē ʻoku nonofo mo ia, mou mamahi koeʻuhi ko ia, \q2 pea ko kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻilo hono hingoa, mou pehē, \q2 ‘ʻOiauē! ʻAe fesiʻi ʻae tokotoko mālohi, \q2 pea mo e vaʻa matamatalelei!’ \b \q1 \v 18 “Ke ke ʻalu hifo mei ho nāunau, \q2 pea nofo fieinua, \q2 ʻa koe ko e ʻofefine ʻaia ʻoku nofo ʻi Tiponi; \q1 he kuo hoko kiate koe ʻae maumau ʻo Moape, \q2 pea te ne fakaʻauha hoʻo ngaahi potu mālohi. \q1 \v 19 ‌ʻA koe ʻoku ke nofo ʻi ʻAloeli, Ke ke tuʻu ʻi he veʻehala mo leʻo; \q2 pea fehuʻi kiate ia ʻoku hola, pea mo ia ʻoku hao, \q2 ʻo pehē, ‘Ko e hā ʻae meʻa kuo fai?’ \q1 \v 20 Kuo veuveuki ʻa Moape; he kuo holoki hifo ia: \q1 mou tangilāulau pea tangi lahi, \q2 mou fakahā ia ʻi ʻAlanoni, kuo maumauʻi ʻa Moape. \q1 \v 21 Kuo hoko ʻae tautea ki he fonua tokalelei; \q2 ki Holoni, mo Sehasa, pea mo Mefata. \q1 \v 22 Pea mo Tiponi, mo Nipo, pea mo Petetipilateimi, \q2 \v 23 Pea mo Kiliateimi, mo Petekamuli, pea mo Petemioni, \q2 \v 24 Pea mo Kiliote, mo Posila, \q2 pea ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻi he fonua ʻo Moape, pe ko e mamaʻo pe ko e ofi. \q1 \v 25 Kuo tuʻusi ʻae nifo ʻo Moape, \q2 pea kuo fesiʻi hono nima, ʻoku pehē ʻe Sihova.” \b \q1 \v 26 “Mou fakakona ia: \q2 he kuo ne fakahikihiki ʻe ia ia kia Sihova: \q1 ʻe fetafokifokiʻaki foki ʻa Moape ʻi heʻene lua, \q2 pea ʻe hoko ia foki ko e manukiʻanga. \q1 \v 27 ‌ʻIkai naʻe hoko ʻa ʻIsileli ko e manukiʻanga kiate koe? \q2 Naʻe ʻilo ia mo e kau kaihaʻa? \q1 Koeʻuhi talu hoʻo lea ki ai, \q2 mo hoʻo hopohopo ʻi he fiefia. \q1 \v 28 Ko kimoutolu ʻoku nofo ʻi Moape, \q2 liʻaki ʻae ngaahi kolo, pea nofo ʻi he potu maka, \q2 pea mou hangē ko e lupe ʻoku ngaohi hono pununga ʻi he ngutu ʻoe luo. \b \q1 \v 29 “Kuo tau fanongo ki he fielahi ʻa Moape, \q2 (ʻoku fakamanavahē ʻene fielahi) ko ʻene angahiki, mo e fieʻeiki, \q2 mo e fakamofutofuta, pea mo e laukau ʻo hono loto. \q1 \v 30 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ou ʻilo ʻene ʻita ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fai; \q2 ʻe ʻikai te ne lavaʻi ʻi heʻene ngaahi loi. \q1 \v 31 Ko ia te u tangilāulau koeʻuhi ko Moape, \q2 ʻio, te u tangi koeʻuhi ko Moape, kotoa pē; \q2 Te u mamahi koeʻuhi ko e kau tangata ʻo Kilihelesi. \q1 \v 32 ‌ʻE vaine ʻo Sipima, \q2 te u tangi ʻaki ʻae tangi ʻo Sesa koeʻuhi ko koe: \q1 kuo ʻave ho huli ki tahi, \q2 ʻo aʻu ki he tahi ʻo Sesa: \q1 kuo hoko ʻae maumau ki ho ngaahi fua momoho, \q2 pea ki he fua ʻoe vaine. \q1 \v 33 Pea kuo mole ʻae fiefia mo e nekeneka mei he ngoue mahu, \q2 pea mei he fonua ʻo Moape; \q1 pea kuo u fakangata ʻae uaine ʻi he tataʻoʻanga uaine: \q1 ʻe ʻikai fai ha malamalaki ʻaki ʻae kalanga; \q2 ʻoku ʻikai ko e kalanga ʻenau kalanga. \q1 \v 34 ‌ʻOku ongoʻi ʻae tangi mei Hesiponi ki ʻIliale, \q2 pea kuo ongo atu honau leʻo ʻo aʻu ki Sehasi, \q2 mei Soa ʻo aʻu ki Holonaimi, \q2 ʻo hangē ko e pulu mui kuo tolu taʻu ʻa ʻene motuʻa: \q2 koeʻuhi ʻe liakiʻi ʻae ngaahi vai ʻo Nimilimi.” \q1 \v 35 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u fakangata ʻi Moape, \q2 ʻaia ʻoku ne fai ʻae feilaulau ʻi he ngaahi potu māʻolunga, \q2 pea mo ia ʻoku tutu meʻa namu kakala ki hono ngaahi ʻotua. \q1 \v 36 Ko ia ʻe tangi hoku loto ʻo hangē ko e ngaahi fangufangu koeʻuhi ko Moape, \q2 pea ʻe tangi hoku loto ʻo hangē ko e ngaahi fangufangu koeʻuhi ko e kau tangata ʻo Kilihelesi: \q2 koeʻuhi kuo ʻauha ʻae ngaahi koloa kuo ne maʻu. \q1 \v 37 Koeʻuhi ʻe tula ʻae ʻulu kotoa pē, \q2 pea ʻe kosi ʻae kava kotoa pē: \q1 pea ʻe ʻi he nima kotoa pē ʻae ngaahi tafa, \q2 pea mo e tauangaʻa ki he kongaloto. \q1 \v 38 ‌ʻE ai ʻae tangilāulau lahi, \q2 ʻi he funga ʻoe ngaahi fale kotoa pē ʻo Moape, pea ʻi hono ngaahi hala: \q2 he kuo u maumauʻi ʻa Moape ʻo hangē ko e ipu, ʻaia ʻoku ʻikai fiefia ki ai ha tokotaha,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 39 Te nau tangi lahi, \q2 ʻo pehē, “ʻOiauē hono maumauʻi hifo ia! \q1 ʻOiauē ʻae fulituʻa mai ʻa Moape ʻi heʻene mā! \q2 ʻE hoko ʻa Moape ko e manukiʻanga, \q2 pea mo e meʻa fakailifia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku takatakai ia.” \q1 \v 40 He ʻoku pehē ʻe Sihova; Vakai, te ne puna ʻo hangē ko e ʻikale, \q2 pea te ne mafao atu hono kapakau ki Moape. \q1 \v 41 Kuo kapa ʻa Kiliote, \q2 pea kuo ilifia ai ʻae ngaahi potu mālohi, \q1 pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻae loto ʻoe kau tangata mālohi ʻi Moape \q2 ʻo hangē ko e loto ʻoe fefine kuo langā. \q1 \v 42 Pea ʻe fakaʻauha ʻae puleʻanga ʻo Moape, \q2 koeʻuhi ko e fakahikihiki ia kia Sihova. \q1 \v 43 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ʻa koe ʻoku nofo ʻi Moape, \q2 ʻe ʻiate koe ʻae ilifia, mo e luo, pea mo e tauhele. \q1 \v 44 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ia ʻoku hola ʻi he manavahē te ne tō ki he luo; \q2 pea ko ia ʻe hao mei he luo ʻe moʻua ia ʻi he tauhele: \q1 he te u ʻomi kiate ia, ʻio, ki Moape, \q2 ʻae taʻu ʻo honau ʻaʻahi. \q1 \v 45 “Naʻe tuʻu ʻi he malumalu ʻo Hesiponi ʻakinautolu naʻe hola ko e meʻa ʻi he mālohi: \q1 ka ʻe ʻalu atu ʻae afi mei Hesiponi, \q2 pea mo e ulo afi mei he loto Sihoni, \q1 pea ʻe fakaʻauha ai ʻae tuliki ʻo Moape, \q2 pea mo e tumuʻaki ʻoe ngaahi fonua fakamaveuveu. \q1 \v 46 ‌ʻE Moape, ʻe malaʻia ʻa koe! \q2 ʻoku malaʻia ʻae kakai ʻo Kimosi: \q1 he kuo ʻave fakapōpula ʻa ho ngaahi foha, \q2 pea kuo ʻalu foki ʻa ho ngaahi ʻofefine ki he fakapōpula. \b \q1 \v 47 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 “Te u liliu ʻae fakapōpula ʻo Moape, ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.” \p Ko eni ʻae fakamaau ʻo Moape. \c 49 \cd \it 1 Ko e fakamaau ʻae kau ʻAmoni. 6 Ko honau fakamoʻui. 7 Ko e fakamaau ʻo ʻItomi, 23 Mo Tamasikusi, 28 Mo Keta, 30 Mo Hasoa, 34 Pea mo ʻIlami. 39 Ko e fakamoʻui ʻo ʻIlami.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova ki he kau ʻAmoni; \q1 “ʻIkai ʻoku maʻu ʻe ʻIsileli ʻae ngaahi foha? \q2 ʻIkai ʻoku ai hono hoko? \q1 Ko e hā ʻoku maʻu ʻe honau tuʻi ʻa Kata, \q2 pea nofo ʻa hono kakai ʻi hono ngaahi kolo? \q1 \v 2 Ko ia, vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 “ʻOku hoko mai ʻae ngaahi ʻaho, \q1 ʻaia te u fakatupu ai ʻae ongoongo tau ʻi Lapa, ʻi he kau ʻAmoni; \q2 pea ʻe hoko ia ko e tuʻunga meʻa liʻaki, \q2 pea ʻe fakaʻauha ʻaki ʻae afi ʻa hono ngaahi ʻofefine: \q1 pea ʻe toki maʻu ʻe ʻIsileli ʻae nofoʻanga ʻonautolu naʻa nau maʻu hono nofoʻanga,” \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 3 “ʻE Hesiponi, ke ke tangi mamahi, he kuo maumauʻi ʻa ʻAi: \q2 pea tangi ʻakimoutolu ko e ngaahi ʻofefine ʻo Lapa, \q1 mou ʻai ʻae tauangaʻa; \q2 pea tangilāulau, pea femaleleaki ki he ngaahi ʻā; koeʻuhi ʻe ʻave fakapōpula ʻa honau tuʻi, \q2 mo ʻene kau taulaʻeiki pea mo hono houʻeiki fakataha. \q1 \v 4 Ko e hā ʻoku ke polepole ai ʻi he ngaahi teleʻa, \q2 ko ho ngaahi teleʻa mahu, ʻE ʻofefine fakaholomui? \q1 ʻAia naʻe falala ki heʻene ngaahi koloa, \q2 ʻo pehē, ‘Ko hai te ne haʻu kiate au?’ \q1 \v 5 “Vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, \q2 “Te u ʻomi ʻae ilifia kiate koe, \q1 meiate kinautolu kotoa pē ʻoku takatakai koe; \q2 pea ʻe kapusi atu ʻakimoutolu ʻae tangata taki taha; \q2 pea ʻe ʻikai toe ʻomi ʻe ha taha ʻaia kuo hola. \b \q1 \v 6 Pea hili ia te u toe ʻomi ʻae fakapōpula ʻoe kakai ʻAmoni, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova.” \b \p \v 7 ¶ Ko e meʻa ʻoku kau ki ʻItomi: ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; \q1 “ʻIkai ʻoku kei toe ʻae poto ʻi Timani? \q2 Kuo ʻosi ʻae fakakaukau ʻi he kau fakapotopoto? \q2 Kuo mole ʻenau poto? \q1 \v 8 Mou hola, ʻo foki mai, \q2 ʻalu ki lalo pea nofo, ʻae kakai ʻo Titani; \q2 koeʻuhi te u ʻomi kiate ia ʻae tuʻutāmaki ʻo ʻIsoa, ko e ʻaho te u ʻaʻahi ai kiate ia. \q1 \v 9 Kapau ʻe haʻu kiate koe ʻae kau tānaki kālepi, \q2 ʻe ʻikai te nau fakatoe ha kālepi? \q1 Kapau ko e kau kaihaʻa ʻi he poʻuli, \q2 te nau kaihaʻa ʻo fakatatau mo ʻenau manako. \q1 \v 10 Ka kuo u fakatelefuaʻi ʻa ʻIsoa, \q2 kuo u fakaʻilo hono ngaahi toitoiʻanga, \q2 pea ʻe ʻikai te ne faʻa fai ke fakafufū ia: \q1 kuo maumauʻi hono hoko, \q2 pea mo hono kāinga, \q2 pea mo hono kaungāʻapi, \q2 pea ʻoku ʻikai ia. \q1 \v 11 Tuku hoʻo fānau tamai mate, \q2 te u fakamoʻui ʻakinautolu, \q2 pea tuku ke falala kiate au ho kau fefine kuo mate honau husepāniti. \q1 \v 12 He ʻoku pehē ʻe Sihova; Vakai, ko kinautolu naʻe totonu ke ʻoua naʻa nau inu; kuo nau inu moʻoni ki he ipu; pea te ke hao ʻaupito koe ʻi he tautea? ʻE ʻikai te ke hao, ka ko e moʻoni te ke inu ki ai. \q1 \v 13 He ʻoku pehē ʻe Sihova, kuo u fuakava ʻiate au, ke fakahoko ʻa Posila ko e meʻa fakaofo, mo e ongokovi, mo e liʻaki, pea mo e malaʻia; pea ʻe lala maʻuaipē hono ngaahi kolo.” \b \q1 \v 14 Kuo u fanongo ki he ongoongo meia Sihova, \q2 kuo fekau ʻae kau talafekau ki he ngaahi puleʻanga, \q2 ʻo pehē, \q2 “Mou fakataha ʻakimoutolu, \q2 pea haʻu kiate ia, \q2 pea mou tuʻu hake ki he tau. \q1 \v 15 Vakai, he te u ngaohi koe ke siʻi ʻi he ngaahi puleʻanga; \q2 pea ko e fehiʻanekina ʻi he kakai. \q1 \v 16 Kuo kākaaʻi koe ʻe hoʻo mālohi, \q2 mo e fielahi ʻo ho loto, \q1 ʻa koe ʻoku ke nofo ʻi he ngaahi ʻanaʻi maka, \q2 pea maʻu ʻae māʻolunga ʻoe moʻunga: \q1 kapau te ke ngaohi ho pununga ke māʻolunga ʻo hangē ko e ʻikale, \q2 te u fakahifo koe mei ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 17 Pea ʻe hoko ʻa ʻItomi ko e meʻa liʻaki: \q2 pea ʻe fakatumutumu ʻae tangata taki taha ʻoku fononga ofi ki ai! \q2 Pea ʻe fakaʻiseʻisa koeʻuhi ko hono ngaahi tautea kotoa pē. \q1 \v 18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Hangē ko e fakaʻauha ʻo Sotoma mo Komola, mo e ngaahi kolo ofi ki ai, \q2 ʻe ʻikai nofo ai ha tangata, \q2 pea ʻe ʻikai ʻāunofo ki ai ʻae foha ʻoe tangata. \q1 \v 19 “Vakai, te ne ʻalu hake ʻo hangē ko e laione mei he fonu mahakehake ʻo Soatani ki he nofoʻanga ʻoe mālohi: \q2 ko e moʻoni te u pule kiate ia ke ne lele vave mei ai: \q1 pea ko hai ʻae tangata kuo fili \q2 ke u tuʻutuʻuni ke pule ia? \q1 He ko hai ʻoku tatau mo au? \q2 Pe ko hai te ne akonakiʻi au? \q2 Pe ko hai ʻae tauhi ko ia te ne faʻa tuʻu ʻi hoku ʻao? \q1 \v 20 Ko ia fanongo ki he fakakaukau ʻa Sihova ʻaia kuo ne folofola ki ʻItomi; \q2 pea mo ʻene tuʻutuʻuni kuo ne tuʻutuʻuni ki he kakai ʻo Timani: \q1 ko e moʻoni ʻe taki kituʻa ʻakinautolu ʻe he tokosiʻi pe: \q2 ko e moʻoni te ne ngaohi honau nofoʻanga ko e meʻa fakaofo ʻiate kinautolu. \q1 \v 21 ‌ʻOku ngalulu ʻae kelekele ʻi he longoaʻa ʻo ʻenau tō, \q2 naʻe ongo atu ʻae longoaʻa ʻo ia ʻi he tangi ʻi he Tahi Kulokula. \q1 \v 22 Vakai, te ne ʻalu hake pea puna ʻo hangē ko e ʻikale, \q2 pea mafola hono kapakau ki Posila: \q1 pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe hoko ʻae loto ʻoe tangata mālohi ʻo ʻItomi ʻo hangē ko e loto ʻoe fefine ʻi heʻene langā.” \b \p \v 23 ¶ Ko e meʻa ʻoku kau ki Tamasikusi. \q1 “Kuo puputuʻu ʻa Hamati pea mo ʻAapati: \q2 he kuo nau fanongo ki he ngaahi ongoongo kovi: \q1 ʻoku vaivai honau loto; \q1 kuo fakavai ʻakinautolu ʻi he mamahi ke hangē ko e tahi, \q2 ʻaia ʻoku ʻikai ʻaupito malaʻia. \q1 \v 24 Kuo vaivai ʻa Tamasikusi, \q2 kuo tafoki mai ia ke hola, \q2 pea kuo moʻua ia ʻi he manavahē: \q1 pea kuo maʻu ia ʻe he feinga mo e mamahi, \q2 ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā. \q1 \v 25 Ko e hā naʻe ʻikai tuku ai ʻae kolo ongoongolelei, \q2 ko e kolo naʻaku fiefia ai? \q1 \v 26 Ko ia ʻe tō hono kau talavou ʻi hono ngaahi hala, \q2 pea ʻe tuʻusi ʻae kau tangata tau kotoa pē ʻi he ʻaho ko ia,” \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 27 “Pea te u tutu ʻae afi ʻi he ʻā ʻo Tamasikusi, \q2 pea ʻe ʻauha ai ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Penihatati.” \b \q1 \v 28 Ko e meʻa ʻoku kau ki Keta, mo e ngaahi puleʻanga ʻo Hasoa, ʻaia ʻe teʻia ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻoku pehē ʻe Sihova; \q1 “Mou tuʻu, ʻo ʻalu hake ki Keta, \q2 pea maumauʻi ʻae kau tangata mei hahake. \q1 \v 29 Te nau ʻave honau ngaahi fale fehikitaki pea mo ʻenau fanga manu: \q2 pea te nau ʻave maʻanautolu ʻae ngaahi puipui, \q2 mo ʻenau ngaahi ipu kotoa pē, pea mo ʻenau fanga kāmeli; \q2 pea te nau tangi kiate kinautolu ʻo pehē, ʻoku ʻi he potu kotoa pē ʻae manavahē. \b \q1 \v 30 “ʻAe kakai ʻo Hasoa, \q2 ʻOku pehē ʻe Sihova, “Mou hola ʻo ʻalu mamaʻo, pea nofo māʻulalo; \q2 koeʻuhi ko Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, kuo ne fakakaukau ha meʻa kiate kimoutolu, \q2 pea tuʻutuʻuni ha meʻa ke fai kiate kimoutolu. \q1 \v 31 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ‘Mou tuʻu, pea ʻalu hake ki he kakai ʻoku fakafiemālie, \q2 ʻaia ʻoku nofo fakafiemālie, \q2 pea ʻoku ʻikai ha ngaahi matapā pe ha ngaahi fakamaʻu, \q2 ʻoku nofo taha pe ʻakinautolu. \q1 \v 32 Pea ʻe vetea ʻa ʻenau fanga kāmeli, \q2 pea ʻave mo ʻenau fanga manu lahi: \q1 pea te u fakamovetevete ʻakinautolu ki he ngaahi potu kotoa pē, \q2 ko kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi muileleu mamaʻo; pea te u ʻomi ʻenau mamahi mei he ngaahi potu kotoa pē, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 33 Pea ʻe hoko ʻa Hasoa ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, \q2 pea mo e potu liʻaki ʻo taʻengata: \q1 ʻe ʻikai nofomaʻu ʻi ai ha tangata, \q2 pea ʻe ʻikai nofo ai ha foha ʻoe tangata.” \b \p \v 34 ¶ Ko e folofola ʻa Sihova naʻe hoko kia Selemaia ko e palōfita ki ʻIlami ʻi he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, \v 35 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 ‘Vakai, te u fesiʻi ʻae kaufana ʻo ʻIlami, \q2 ko honau mālohiʻanga. \q1 \v 36 Pea te u ʻomi ki ʻIlami ʻae matangi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻe fā ʻoe langi, \q2 pea ʻe fakamovetevete ʻakinautolu ʻi he feituʻu matangi ko ia kotoa pē; \q2 pea ʻoku ʻikai ha kakai, ʻe taʻehoko ki ai ʻae kau liʻekina ʻo ʻIlami. \q1 \v 37 Pea te u fakailifiaʻi ʻa ʻIlami ʻi he ʻao ʻo hono ngaahi fili, \q2 pea ʻi he ʻao ʻonautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui: \q1 pea te u ʻomi kiate kinautolu ʻae kovi, ʻio, ko e kakaha ʻo ʻeku tuputāmaki,’ ʻoku pehē ʻe Sihova; \q2 ‘pea te u ʻomi kiate kinautolu ʻae heletā, \q2 kaeʻoua ke u fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu: \q1 \v 38 Pea te u fokotuʻu hoku nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻi ʻIlami, \q2 pea fakaʻauha mei ai ʻae tuʻi pea mo e houʻeiki,’ ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 39 ‘Ka ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamui, \q2 ʻa ʻeku toe ʻomi ʻae fakapōpula ʻo ʻIlami,’ ʻoku pehē ʻe Sihova.” \c 50 \cd \it 1, 9, 21, 35 Ko e tautea ʻo Papilone. 4, 27, 33 Ko e huhuʻi ʻa ʻIsileli.\it* \p \v 1 Ko e folofola eni naʻe folofola ʻaki ʻe Sihova ki Papilone, pea mo e fonua ko Kalitia, ʻia Selemaia ko e palōfita. \q1 \v 2 “Fakahā ki he ngaahi puleʻanga, pea fakaʻilo, \q2 pea hiki hake ʻae fuka: \q2 fakaʻilo, pea ʻoua naʻa fakafufū: \q1 fakahā kuo kapa ʻa Papilone, \q2 kuo fakamaaʻi ʻa Peli, \q2 kuo maumauʻi ke lailai ʻa Melotaki; \q1 kuo fakamaaʻi ʻene ngaahi tamapua, \q2 kuo laiki ʻaupito hono ngaahi meʻa fakatātā.’ \q1 \v 3 “He kuo haʻu kiate ia ʻae puleʻanga mei he tokelau, \q2 ʻaia te ne fakalala hono fonua, \q2 pea ʻe ʻikai nofo ki ai ha taha: \q1 te nau hiki, \q2 te nau ʻalu, \q2 ʻae tangata mo e manu fakatouʻosi.” \b \q1 \v 4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, \q2 pea ʻi he kuonga ko ia, \q2 ʻe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, \q1 ko kinautolu mo e fānau ʻa Siuta fakataha, \q2 te nau ʻalu mo e tangi: \q1 te nau ʻalu pea kumi kia Sihova ko honau ʻOtua. \q1 \v 5 Te nau fehuʻi ki he hala ki Saione, \q2 pea fakahanga honau mata ki ai, \q2 ʻo pehē, ‘Haʻu ke tau fakataha ʻakitautolu kia Sihova ʻi he fuakava taʻengata ʻaia ʻe ʻikai fakangaloʻi.’ \q1 \v 6 “Ko hoku kakai ko e fanga sipi kuo mole: \q2 kuo fakahēʻi ʻakinautolu ʻe honau kau tauhi, \q1 kuo nau fakaafe ʻakinautolu ki he ngaahi moʻunga: \q2 kuo nau ʻalu mei he moʻunga ki he moʻunga, \q2 kuo nau fakangalongaloʻi ʻa honau mālōlōʻanga. \q1 \v 7 Naʻe maumauʻi ʻakinautolu ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻiloʻi ʻakinautolu: \q2 pea naʻe pehē ʻe honau ngaahi fili, ‘ʻOku ʻikai te mau fai kovi, \q1 koeʻuhi kuo nau fai angahala kia Sihova, \q2 ko e nofoʻanga ʻoe angatonu, \q2 ʻio, kia Sihova, ko e ʻamanaki leleiʻanga ʻo ʻenau ngaahi tamai.’ \b \q1 \v 8 “Mou hiki ʻi Papilone, \q2 pea ʻalu ʻi he fonua ʻoe kau Kalitia, \q2 pea te mou hangē ko e fanga kosi tangata, ʻoku muʻomuʻa ʻi he fanga manu. \q1 \v 9 “Vakai, he te u langa \q2 pea ʻomi ki Papilone, ʻae fakataha ʻoe ngaahi puleʻanga lahi mei he fonua tokelau: \q2 pea te nau teu tau kiate ia; \q1 pea te nau ʻave ia; \q2 ko ʻenau ngaahi ngahau ʻoku tatau mo e ngaahi ngahau ʻae tangata tau ʻoku poto; \q2 pea ʻe ʻikai foki taʻeʻaonga mai ha taha. \q1 \v 10 Pea ʻe hoko ʻa Kalitia ko e papaniʻanga; \q2 pea ʻe fiemālie ʻakinautolu kotoa pē ʻoku papani mei ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 11 “ʻAkimoutolu ʻae kau fakaʻauha ʻo hoku tofiʻa, \q2 koeʻuhi kuo mou nekeneka, \q1 pea kuo mou fiefia, \q2 koeʻuhi ʻoku mou sino ʻo hangē ko e manu mui ʻoku kai mohuku, \q2 pea tangi ʻo hangē ko e fanga hoosi mālohi; \q1 \v 12 ‌ʻE puputuʻu lahi ʻa hoʻomou faʻē; \q2 ʻe mā lahi ʻaia naʻe fanauʻi ʻakimoutolu: \q1 vakai, te ke hoko ko e kimui ʻi he ngaahi puleʻanga, \q2 ko e potu lala, ko e fonua mōmoa, pea ko e toafa. \q1 \v 13 ‌ʻE ʻikai fakakakai ia koeʻuhi ko e houhau ʻo Sihova, \q2 ka ʻe fakalala ʻaupito ia: \q1 ʻe ofo ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi Papilone, \q2 pea fakaʻiseʻisa koeʻuhi ko hono ngaahi tautea. \q1 \v 14 Mou teu tau ki Papilone ʻo kāpui ia: \q2 ko kimoutolu kotoa pē ʻoku faʻa teke ʻae kaufana, \q2 fanaʻi ia, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻae ngaahi ngahau: \q2 koeʻuhi kuo ne fai angahala kia Sihova. \q1 \v 15 Kalanga ʻakimoutolu ʻoku takatakai ia: \q2 kuo ne tuku mai hono nima: \q2 kuo hinga hono ngaahi tuʻunga, \q1 kuo holoki hifo hono ngaahi ʻā: \q2 koeʻuhi ko e houhau ia ʻo Sihova: \q1 mou totongi kiate ia; \q2 fai kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fai ʻe ia. \q1 \v 16 Tuʻusi ʻae tangata tūtuuʻi mei Papilone, \q2 pea mo ia ʻoku ala ki he hele tuʻusi ʻi he ututaʻu: \q1 he ko e manavahē ki he heletā ʻoe fakaʻauha, \q2 te nau taki taha afe ai ki hono kakai, \q2 pea te nau taki taha hola ki hono fonua. \b \q1 \v 17 “Ko e sipi hē ʻa ʻIsileli; \q2 kuo fakahēʻi ia ʻe he fanga laione: \q1 kuo tomuʻa keina ia ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia; \q2 pea muimui ʻa Nepukanesa ni ko e tuʻi ʻo Papilone kuo ne fesiʻi hono ngaahi hui. \q1 \v 18 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; \q1 Vakai, te u tautea ʻae tuʻi ʻo Papilone pea mo hono fonua, \q2 ʻo hangē ko ʻeku tautea ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia. \q1 \v 19 Pea te u toe ʻomi ʻa ʻIsileli ki hono nofoʻanga, \q2 pea ʻe fafanga ia ʻi Kameli mo Pesani, \q2 pea ʻe mākona hono laumālie ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi mo Kiliati.” \q1 \v 20 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, \q2 pea ʻi he kuonga ko ia ʻe kumi ki ha angahala ʻa ʻIsileli, \q2 ka ʻe ʻikai ʻilo ia; \q1 pea mo e angahala ʻa Siuta, \q2 ka ʻe ʻikai ʻiloa: \q1 he te u fakamolemole ʻakinautolu ʻaia kuo u fakatoe. \b \q1 \v 21 “ʻAlu hake ki he fonua ʻoe kau angatonu, te u tau kiate ia, \q2 mo e kakai ʻo Pikote:” ʻoku pehē ʻe Sihova, \q1 “Ngaohi ke lala mo fakaʻauha ʻa honau hako, \q2 pea fai ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē kuo u fekau kiate koe. \q1 \v 22 ‌ʻOku ai ʻae longolongo tau ʻi he fonua, \q2 pea mo e fakaʻauha lahi. \q1 \v 23 Hono ʻikai tuʻusi mo maumauʻi ʻae hamala ʻo māmani kotoa pē! \q2 Hono ʻikai hoko ʻa Papilone ko e meʻa fakaofo ʻi he ngaahi puleʻanga! \q1 \v 24 ‌ʻE Papilone kuo u ʻai ʻae tauhele kiate koe, \q2 pea kuo ke moʻua foki, \q2 pea naʻe ʻikai te ke ʻilo: \q1 kuo ʻilo koe, pea kuo maʻu koe foki, \q2 koeʻuhi kuo ke angatuʻu kia Sihova. \q1 \v 25 Kuo fakaava ʻe Sihova hono fale mahafutau, \q2 pea kuo ʻomi mei ai ʻae ngaahi mahafu ʻo hono houhau: \q2 he ko e ngāue eni ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau ʻi he fonua ʻoe kau Kalitia. \q1 \v 26 Haʻu kiate ia mei he ngaahi potu mamaʻo, \q2 fakaava ʻa hono ngaahi feleoko: \q2 pea laku hake ia ke hangē ko e ngaahi tafungofunga, \q1 pea fakaʻauha ia; \q2 ʻoua naʻa fakatoe ha meʻa siʻi kiate ia. \q1 \v 27 Tāmateʻi ʻene fanga pulu kotoa pē, \q2 tuku ke nau ʻalu hifo ki he tāmateʻi: \q1 ʻe malaʻia ʻakinautolu! He kuo hokosia honau ʻaho, \q2 ko e kuonga ʻo honau ʻaʻahi.” \q1 \v 28 Ko e leʻo ʻokinautolu ʻoku hola pea hao mei he fonua ʻo Papilone, \q2 ke fakahā ʻi Saione ʻae houhau ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, \q2 ko e totongi koeʻuhi ko hono fale tapu. \q1 \v 29 “Ui ke fakataha ʻae kau tangata fakakaufana ki Papilone: \q2 ko kimoutolu kotoa pē ʻoku teke ʻae kaufana, \q1 mou nofo takatakai ki ai; \q2 ke ʻoua naʻa hao ha taha mei ai: \q2 totongi kiate ia ʻo hangē ko ʻene ngāue; fai kiate ia ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē kuo ne fai, \q1 koeʻuhi kuo ne fielahi kia Sihova, \q2 ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \q1 \v 30 Ko ia ʻe tō ai ʻa hono kau talavou ʻi he hala, \q2 pea ʻe tuʻusi ʻa hono kau tangata tau ʻi he ʻaho ko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 31 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “Vakai ʻoku ou fili ʻaki koe, ʻa koe ko e fielahi, \q2 he kuo hokosia mai ho ʻaho, \q2 pea mo e kuonga te u ʻaʻahi ai kiate koe. \q1 \v 32 Pea ʻe tōhumu ʻo hinga ʻae fielahi, \q2 pea ʻe ʻikai fokotuʻu hake ia ʻe ha taha: \q1 pea te u tutu ʻae afi ʻi hono ngaahi kolo, \q2 pea te ne fakaʻauha takatakai kotoa pē ia.” \p \v 33 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Naʻe taʻomia fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli pea mo e fānau ʻa Siuta: \q2 pea kuku maʻu ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻave pōpula ʻakinautolu; \q2 pea naʻe ʻikai te nau loto ke tukuange ʻakinautolu. \q1 \v 34 ‌ʻOku mālohi ʻa honau Huhuʻi; \q2 ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau: \q1 te ne langomakiʻi ʻaupito ʻakinautolu, \q2 koeʻuhi ke ne foaki ʻae fiemālie ki he fonua, \q2 pea mo e maveuveu ki he kakai ʻo Papilone. \b \q1 \v 35 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE hoko ʻae heletā ki he kau Kalitia, \q2 mo e kakai ʻo Papilone, \q2 mo e houʻeiki, \q2 pea mo hono kau tangata poto. \q1 \v 36 Pea ʻe hoko ʻae heletā ki he kau kākā; pea te nau loto vale: \q1 pea ʻe hoko ʻae heletā ki hono kau mālohi; pea te nau manavahē. \q1 \v 37 Pea ʻe hoko ʻae heletā ki heʻenau fanga hoosi, \q2 mo ʻenau ngaahi saliote, \q2 mo e kakai kehekehe ʻoku ʻiate ia pea te nau liliu ʻo hangē ko e kau fefine: \q1 ʻe hoko ʻae heletā ki heʻene koloa; \q2 pea ʻe kaihaʻasia ʻakinautolu. \q1 \v 38 ‌ʻE laʻāina ʻa hono ngaahi vai; \q2 pea te nau maha: \q1 he ko e fonua ia ʻoe meʻa fakatātā kuo tā, \q2 pea ʻoku nau vikiviki ʻi he ngaahi tamapua. \q1 \v 39 Ko ia ʻe nofo ai ʻae fanga manu hehengi ʻoe toafa, \q2 pea mo e fanga manu hehengi ʻoe ngaahi motu, \q2 pea ʻe nofo ai ʻae fanga lulu; \q1 pea ʻe ʻikai fakakakai ia ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai ha toe nofo ʻe fai ai mei he toʻutangata ki he toʻutangata. \q1 \v 40 ‌ʻE tatau ia mo e fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻa Sotoma mo Komola, pea mo e ngaahi kolo ofi ki ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova; \q2 “ʻE ʻikai nofo ai ha tangata, \q2 pea ʻe ʻikai ʻāunofo ki ai ʻae foha ʻoe tangata. \b \q1 \v 41 “Vakai, ʻe haʻu ʻae kakai mei he tokelau, \q2 ko e puleʻanga lahi, pea ʻe tuʻu hake ʻae ngaahi tuʻi mei he ngaahi fonua mamaʻo. \q1 \v 42 Te nau kuku ki he kaufana mo e tao: \q2 te nau ʻita, pea ʻe ʻikai fai ʻaloʻofa: \q2 ʻe longoaʻa honau leʻo ʻo hangē ko e tahi, \q1 pea te nau heka ki he fanga hoosi, \q2 pea ʻe teu tau taki taha, \q2 ʻo hangē ko e tangata tau kiate koe, \q2 ʻE taʻahine ʻo Papilone. \q1 \v 43 Naʻe fanongo ki heʻenau ongoongo ʻe he tuʻi ʻo Papilone, \q2 pea kuo hoko ʻo vaivai hono nima: \q1 pea kuo maʻu ia ʻe he mamahi, \q2 mo e feinga ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā. \q1 \v 44 Vakai te ne ʻalu hake ʻo hangē ko e laione, \q2 mei he fonu mahakehake ʻo Sioatani ki he nofoʻanga ʻoe mālohi: \q2 ka te u pule ke nau hola fakafokifā meiate ia: \q1 pea ko hai ha tangata kuo fili koeʻuhi ke u tuʻutuʻuni ke puleʻi ia? \q2 He ko hai ʻoku tatau mo au? \q1 Pea ko hai te ne akonakiʻi au? \q2 Pea ko hai ʻae tauhi ko ia ke ne tuʻu ʻi hoku ʻao?” \q1 \v 45 Ko ia mou fanongo ki he fakakaukau ʻa Sihova, \q2 ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ki Papilone; \q1 pea mo e tuʻutuʻuni, \q2 kuo ne tuʻutuʻuni ki he kakai ʻo Kalitia: \q1 ko e moʻoni ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he siʻi hifo: \q2 ko e moʻoni te ne ngaohi honau nofoʻanga ko e potu liʻaki ʻiate kinautolu. \q1 \v 46 ‌ʻOku ngalulu ʻae kelekele ʻi he longoaʻa ʻoe kapa ʻo Papilone, \q2 pea ʻe ongo atu ʻene tangi ki he kakai kotoa pē.” \c 51 \cd \it 1 Ko e tautea lahi ʻae ʻOtua ki Papilone, koeʻuhi ko ʻIsileli. 19 Ko e tukuange ʻe Selemaia ʻae tohi kikite ni kia Selaia, ke lī ia ki he ʻIufaletesi, ko e fakaʻilonga ki he ngalo hifo maʻuaipē ʻo Papilone.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; \q2 “Vakai, te u fakatupu ha matangi fakaʻauha ki Papilone, \q2 pea mo kinautolu ʻoku nofo ʻi ai, \q2 ʻakinautolu ʻoku angatuʻu kiate au; \q1 \v 2 Pea te u fekau ki Papilone ʻae kau tangata vahevahe kafukafu, pea te nau aloalo ia, \q2 pea te nau fakamaha hono fonua: \q2 he te nau nofo takatakai ʻiate ia ʻi he ʻaho ʻoe mamahi. \q1 \v 3 Pea ʻe teke ʻae kaufana ʻae tangata fakakaufana ki he tangata fakakaufana, \q2 pea kiate ia ʻoku hiki hake ia ʻi hono kofu tau: \q1 pea ʻoua naʻa mamae ki hono kau talavou; \q2 fakaʻauha ʻaupito ʻa ʻene kautau kotoa pē. \q1 \v 4 ‌ʻE tō pehē ʻae teʻia ʻi he fonua ʻo Kalitia, \q2 pea mo kinautolu kuo hokaʻi ke ʻasi ʻi he ngaahi hala. \q1 \v 5 He naʻe ʻikai liʻaki ʻa ʻIsileli, \q2 pe ko Siuta ʻe hono ʻOtua, \q2 ko Sihova ʻoe ngaahi kautau; \q2 neongo hono pito honau fonua ʻi he angahala ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \q1 \v 6 Mou hola mei loto Papilone, \q2 pea fakahaofi ʻe he tangata taki taha ʻa ʻene moʻui: \q1 ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻakimoutolu ʻi heʻene hia: \q2 he ko e kuonga eni ʻoe houhau ʻo Sihova: \q2 te ne ʻatu kiate ia ʻae totongi. \q1 \v 7 Ko Papilone ko e ipu koula ʻi he nima ʻo Sihova, \q2 ʻaia naʻe fakakonā ʻa māmani kotoa pē: \q1 kuo inu ʻae ngaahi puleʻanga ki heʻene uaine; \q2 ko ia kuo faha ai ʻae ngaahi puleʻanga. \q1 \v 8 Kuo hinga pea ʻauha fakafokifā ʻa Papilone: \q2 mou tangi kalanga koeʻuhi ko ia; \q1 pea ʻange ʻae feau koeʻuhi ko ʻene mamahi, \q2 heiʻilo ʻe fakamoʻui ia. \q1 \v 9 Naʻa mau fie fakamoʻui ʻa Papilone, \q2 ka ʻoku ʻikai te ne moʻui: \q1 liʻaki ia, \q2 pea ke tau taki taha ʻalu ki hono fonua: \q1 he kuo aʻu ʻa hono tautea ki he langi, \q2 pea kuo hiki hake ia ki he ngaahi ʻao. \q1 \v 10 Kuo fakahā ʻe Sihova ʻetau angatonu: \q2 ‘Haʻu ke tau fakahā ʻi Saione ʻae ngāue ʻa Sihova ko hotau ʻOtua.’ \b \q1 \v 11 Fakangingila ʻae ngaahi ngahau, \q2 pea tānaki ʻae ngaahi fakaū: \q1 kuo ueʻi ʻe Sihova ʻae laumālie ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Mitia: \q2 he kuo ne tokanga ki Papilone ke fakaʻauha ia; \q1 koeʻuhi ko e houhau ia ʻo Sihova, \q2 ko e totongi koeʻuhi ko hono fale tapu. \q1 \v 12 “Fokotuʻu ʻae fuka ki he ngaahi ʻā ʻo Papilone, \q2 fokotuʻu ʻae kau leʻo mālohi, \q1 fakanofo ʻae kau tangata leʻo, \q2 teuteu ʻae ngaahi malumu:” \q2 he kuo tokanga ʻa Sihova \q2 pea kuo fai ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ki he kakai ʻo Papilone. \q1 \v 13 ‌ʻA koe ʻoku ke nofo ʻi he ngaahi vai lahi, pea mohu koloaʻia, \q2 kuo hokosia ho ngataʻanga, pea mo e fuofua ʻo hoʻo manumanu. \q1 \v 14 Kuo fuakava ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻiate ia pe, ʻo pehē, \q2 ‘Ko e moʻoni te u fakapito ʻaki koe ʻae kau tangata, \q2 ʻo hangē ko e fanga ʻunufe; \q2 pea te nau fai ʻae kalanga kiate koe.’ \b \q1 \v 15 “Kuo ne ngaohi ʻae kelekele ʻaki hono mālohi, \q2 pea kuo ne fokotuʻumaʻu ʻa māmani ʻi heʻene poto, \q2 pea kuo ne folahi atu ʻae ngaahi langi ʻi heʻene ʻiloʻilo. \q1 \v 16 ‌ʻOka hiki hake ʻe ia hono leʻo \q2 ʻoku ai ʻae vai lahi ʻi he langi; \q2 pea ʻoku ne pule ke ʻalu hake ʻae ngaahi kakapu mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani: \q1 ʻoku ne ngaohi ʻae ʻuhila mo e ʻuha, \q2 pea ʻomi ʻae matangi mei hono ngaahi feleoko. \b \q1 \v 17 ‌ʻOku vale ʻae tangata taki taha ʻi heʻene ʻilo; \q2 ʻoku mā ʻae tufunga taki taha ʻi heʻene meʻa fakatātā kuo tā: \q1 he ko e fakatātā kuo haka ko e loi ia, \q2 pea ʻoku ʻikai ha mānava ʻiate kinautolu. \q1 \v 18 Ko e vaʻinga ʻakinautolu, \q2 ko e ngāue ʻae kau hē: \q2 ʻe ʻauha ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻo honau ʻaʻahi. \q1 \v 19 ‌ʻOku ʻikai tatau mo kinautolu ʻae ʻinasi ʻo Sēkope; \q2 he ʻoku muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē: \q2 pea ko e tokotoko ʻo hono tofiʻa ʻa ʻIsileli: \q2 ko Sihova ʻoe ngaahi kautau hono huafa. \q1 \v 20 “Ko koe ko hoku toki ke tau ʻaki mo ʻeku mahafutau: \q2 he te u laiki ʻaki koe ke momo ʻae ngaahi fonua, \q2 pea te u fakaʻauha ʻaki ko e ngaahi puleʻanga; \q1 \v 21 Pea te u laiki ʻaki koe ʻae hoosi mo e tangata ʻoku heka ai; \q2 pea teu laiki ʻaki koe ʻae saliote mo e tangata ʻoku heka ai; \q1 \v 22 Pea te u laiki ʻaki koe foki \q2 ʻae tangata mo e fefine; \q1 pea te u laiki ʻaki koe \q2 ʻaia ʻoku motuʻa mo e tamasiʻi; \q1 pea te u laiki ʻaki koe \q2 ʻae talavou pea mo e taʻahine. \q1 \v 23 Pea te u laiki ʻaki koe \q2 ʻae tauhi mo ʻene fanga sipi; \q1 pea te u laiki ʻaki koe \q2 ʻae tangata ngoue mo ʻene fanga manu; \q1 pea te u laiki \q2 ʻaki koe ʻae houʻeiki mo e kau pule. \q1 \v 24 “Pea te u totongi ki Papilone pea mo e kakai kotoa pē ʻo Kalitia ʻae kovi kotoa pē kuo nau fai ki Saione ʻi homou ʻao,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 25 “ʻE moʻunga faʻa fakaʻauha, vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 “a koe ʻoku fakaʻauha ʻa māmani kotoa pē: \q1 pea te u mafao atu hoku nima kiate koe, \q2 pea fakateka koe ki lalo mei he ngaahi makatuʻu, \q2 pea te u ngaohi koe ko e moʻunga vela. \q1 \v 26 Pea ʻe ʻikai te nau toʻo meiate koe ʻae maka ke tuliki ʻaki, \q2 pe ha maka ke tuʻunga ʻaki; \q2 ka te ke lala pe ʻo taʻengata,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \b \q1 \v 27 “Mou fokotuʻu ʻae fuka ʻi he fonua, \q2 ifi ʻae meʻalea ʻi he ngaahi puleʻanga, \q2 teuteu ʻae kakai ke tauʻi ia, \q2 ui ke fakataha kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga ko ʻAlalate, mo Minai, mo ʻAsikenasi; \q2 fakanofo kiate ia ʻae pule; \q2 fekau ke haʻu kiate ia ʻae fanga hoosi ʻo hangē ko e fanga ʻunufe felefele. \q1 \v 28 Teuteu kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga, \q2 mo e ngaahi tuʻi ʻo Mitia, mo hono ngaahi ʻeikitau, mo hono kau pule kotoa pē, pea mo e fonua kotoa pē ʻo honau puleʻanga. \q1 \v 29 Pea ʻe tetetete ʻae fonua pea mamahi ia: \q2 koeʻuhi ʻe fakahoko ki Papilone ʻae tuʻutuʻuni kotoa pē ʻa Sihova, \q2 ke ngaohi ʻae fonua ko Papilone ke lala taʻehanokakai. \q1 \v 30 ‌ʻOku ʻikai tau ʻae kau tangata mālohi ʻo Papilone, \q2 kuo nau nofo ʻi honau ngaahi potu mālohi: \q1 kuo mole ʻenau mālohi; \q2 kuo nau liliu ʻo hangē ko e kau fefine: \q1 kuo tutu honau ngaahi nofoʻanga; \q2 kuo fesiʻi honau ngaahi fakamaʻu. \q1 \v 31 E lele ʻae tangata talafekau ʻe taha, \q2 pea ʻe fakafetaulaki ʻae tangata ongoongo mo e tangata ongoongo, \q2 ke tala ki he tuʻi ʻo Papilone, kuo lavaʻi ʻene kolo mei hono ngataʻanga, \q1 \v 32 Pea kuo tāpuni ʻae ngaahi hala, \q2 pea kuo tutu ʻae kaho ʻaki ʻae afi, \q2 pea kuo ilifia ʻae kau tangata tau. \q1 \v 33 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; \q1 “ʻOku tatau ʻae taʻahine ʻo Papilone mo e hahaʻanga; kuo hokosi ʻae ʻaho ke haha ia: \q2 ʻe toetoe siʻi pea ʻe hoko kiate ia hono ututaʻu. \b \q1 \v 34 “Kuo kai ʻo ʻosi au, \q2 pea kuo fakaʻauha au ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, \q2 kuo ne ngaohi au ko e ipu maha, \q1 kuo ne folo ʻo ʻosi au ʻo hangē ko e talākoni, \q2 kuo ne fakapito hono kete ʻaki ʻeku ngaahi meʻa lelei, \q2 kuo ne lī au kituʻa. \q1 \v 35 ‌ʻE pehē ʻe he kakai ʻo Saione, “ʻE hoko ki Papilone, \q2 ʻae fakamālohi kuo fai kiate au mo hoku kakano:” \q1 pea ʻe pehē ʻe Selūsalema, \q2 “Ke ʻi he kakai ʻo Kalitia ʻa hoku toto.” \b \p \v 36 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 Vakai, te u langomakiʻi koe, \q2 pea te u tautea koeʻuhi ko koe; \q1 pea te u fakatafe ke maha hono tahi, \q2 pea te u fakamaha hono ngaahi matavai. \q1 \v 37 Pea ʻe hoko ʻa Papilone ko e potu tokatāmaki, \q2 ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, \q2 ko e meʻa fakaofo, ko e meʻa fakaʻiseʻisa, \q2 pea ʻe ʻikai ʻi ai ha kakai. \q1 \v 38 Pea te nau ngungulu fakataha ʻo hangē ko e fanga talākoni; \q2 pea te nau ueʻi ʻakinautolu, \q2 ʻo hangē ko e fanga ʻuhikiʻi laione. \q1 \v 39 Pea ʻi heʻenau holi ʻe teuteu ʻeau ʻenau ngaahi kātoanga, \q2 pea te u fakakonaʻi ʻakinautolu, \q1 koeʻuhi ke nau nekeneka, \q2 pea mohe ʻi he mohe taʻengata, \q2 pea ʻoua naʻa toe ʻā,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 40 Pea te u ʻomi ʻakinautolu ʻo hangē ko e fanga lami ki he tāmateʻi, \q2 ʻo hangē ko e fanga sipitangata fakataha mo e fanga kosi. \q1 \v 41 “Hono ʻikai lavaʻi ʻa Sisake! \q2 Pea kuo fēfē ʻae lapasi ʻo ia naʻe ongoongo ʻi māmani kotoa pē! \q2 Kuo hoko fēfē ʻa Papilone ko e fakatumutumuanga ʻi he ngaahi puleʻanga! \q1 \v 42 Kuo hake ʻae tahi ki Papilone: \q2 kuo ʻufiʻufi ia ʻaki hono ngaahi peau lahi. \q1 \v 43 Kuo hoko hono ngaahi kolo ko e potu lala, \q2 ko e fonua mōmoa, pea ko e toafa, \q2 ko e fonua ʻoku ʻikai nofo ai ha tangata, \q2 pea ʻoku ʻikai ʻalu ai ʻae foha ʻoe tangata. \q1 \v 44 Pea te u tautea ʻa Peli ʻi Papilone, \q2 pea te u ʻomi mei hono ngutu ʻaia kuo ne folo hifo: \q1 pea ʻe ʻikai toe fakataha kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga: \q2 ʻio, ʻe hinga ʻae ʻā ʻo Papilone. \b \q1 \v 45 ‌ʻE hoku kakai, mou ʻalu atu mei he lotolotonga ʻo ia, \q2 pea taki taha fakamoʻui ʻa hono laumālie mei he houhau kakaha ʻo Sihova. \q1 \v 46 Pea telia naʻa vaivai homou loto, \q2 pea mou manavahē koeʻuhi ko e ongoongo ʻaia ʻe ongoʻi ʻi he fonua; \q1 koeʻuhi ʻe hoko mai ʻae ongoongo ʻi he taʻu ʻe taha, \q2 pea hili ia ʻe toe hoko mo e ongoongo ʻi he taʻu ʻe taha, \q2 mo e fakamālohi ʻi he fonua, \q2 ko e pule ki he pule. \q1 \v 47 Ko ia, vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, te u tautea ai ʻae ngaahi tamapua ʻo Papilone: \q2 pea ʻe maveuveu hono fonua kotoa pē, \q2 pea ʻe tō ʻi he lotolotonga ʻo ia ʻa hono kakai mate kotoa pē. \q1 \v 48 Pea ʻe toki hiva ki Papilone ʻae ngaahi langi pea mo māmani, \q2 pea mo e meʻa kotoa pē ʻi ai: \q2 ʻe haʻu kiate ia ʻae kau maumau mei he tokelau,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \q1 \v 49 Hangē kuo tō ʻae mate ʻo ʻIsileli ʻi Papilone ʻe tō pehē ʻi Papilone ʻae tāmateʻi kotoa pē ʻo māmani. \q1 \v 50 ‌ʻAlu ʻakimoutolu kuo hao ʻi he heletā, \q2 pea ʻoua naʻa veʻetōʻohi: \q1 fakamanatu kia Sihova mei he mamaʻo, \q2 pea manatu ʻi homou loto ki Selūsalema.” \b \q1 \v 51 “Kuo mau puputuʻu, \q2 koeʻuhi kuo mau fanongo ki he ongoongo kovi: \q1 kuo ʻufiʻufi homau mata ʻaki ʻae mā: \q2 koeʻuhi kuo hū mai ʻae kau muli ki he ngaahi potu tapu ʻoe fale ʻo Sihova.” \b \q1 \v 52 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku hoko ʻae ngaahi ʻaho, \q2 ʻa ia te u tautea ai hono ngaahi tamapua kuo tongi, \q2 pea ʻe toʻetoʻe ʻae lavea ʻi hono fonua kotoa pē. \q1 \v 53 Kapau ʻe kaka hake ʻa Papilone ki he ngaahi langi, \q2 pea kapau te ne ngaohi hono ngaahi potu mālohi ki ʻolunga,” \q2 ka ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 “ʻE ʻalu atu meiate au kiate ia ʻae kau maumauʻi. \b \q1 \v 54 ‌ʻOku ongo mai ʻae longoaʻa ʻoe tangi mei Papilone, \q2 pea mo e fakaʻauha lahi mei he fonua ʻoe kau Kalitia: \q1 \v 55 Koeʻuhi kuo maumauʻi ʻe Sihova ʻa Papilone, \q2 pea fakaʻauha ʻae longoaʻa lahi ʻiate ia; \q1 ʻoku ʻuʻulu hono ngaahi peau ʻo hangē ko e ngaahi vai lahi, \q2 ko e longoaʻa ʻo honau leʻo ʻoku ongo: \q1 \v 56 Koeʻuhi kuo hoko ʻae maumau kiate ia, \q2 ʻio, ki Papilone, \q1 pea kuo lavaʻi ʻa hono kau tangata mālohi, \q2 kuo fesiʻi ʻenau kaufana kotoa pē: \q1 he ko Sihova ko e ʻOtua faʻa totongi, \q2 pea ko e moʻoni te ne totongi. \q1 \v 57 Pea te u fakakonaʻi hono houʻeiki, pea mo hono kau tangata poto, \q2 mo hono ngaahi ʻeiki, mo hono kau pule, pea mo hono kau tangata mālohi: \q2 pea te nau mohe ʻi he mohe taʻengata, \q2 pea ʻe ʻikai toe ʻā, \q2 ʻoku pehē ʻe he tuʻi, ʻaia ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 58 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; \q1 “ʻE maumau ʻaupito ʻae ngaahi ʻā laulahi ʻo Papilone, \q2 pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi hono ngaahi matapā māʻolunga; \q1 pea ʻe ngāue taʻeʻaonga ʻae kakai, \q2 pea ʻe feinga ʻae ngaahi puleʻanga koeʻuhi ko e afi.” \p \v 59 ¶ Ko e lea naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia, ko e palōfita kia Selaia ko e foha ʻo Nelia, ko e foha ʻo Māseia, ʻi heʻene ʻalu meia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ki Papilone ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo ʻene pule. Pea ko e Selaia ni ko e ʻeiki angamalū ia. \v 60 Pea naʻe tohi ʻi he tohi ʻe Selemaia ʻae kovi kotoa pē ʻe hoko ki Papilone, ʻio, ʻae lea ni kotoa pē kuo tohi ki Papilone. \v 61 Pea pehē ʻe Selemaia kia Selaia, “ʻOka ke ka hoko ki Papilone, te ke mamata, pea lau ʻae ngaahi lea ni kotoa pē; \v 62 Pea te ke toki lea ʻo pehē, ‘ʻE Sihova, kuo ke folofola ki he potu ni, ke tuʻusi ia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nofo ai ha tokotaha, ha tangata pe ha manu, ka ʻe lala ia ʻo taʻengata.’ \v 63 Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ʻoka ʻosi hoʻo lau ʻae tohi ni, ke ke noʻotaki ki ai ʻae maka, pea lī ia ki loto ʻIufaletesi. \v 64 Pea ke ke lea ʻo pehē, ‘ʻE ngalo pehē hifo ʻa Papilone, pea ʻe ʻikai toetuʻu ia mei he kovi ʻaia te u fakahoko ki ai: pea te nau fiu ai.’” \p Ko hono ngata ia ʻoe ngaahi lea ʻa Selemaia. \c 52 \cd \it 1 Ko e angatuʻu ʻa Setikia. 4 Ko e kāpui pea mo e kapa ʻo Selūsalema. 8 Ko e tāmateʻi ʻae ngaahi foha ʻo Selikia, pea mo e fakakui hono mata. 12 Ko e tutu mo e maumauʻi ʻae kolo ʻe Nepusaatani. 24 Pea ʻoku ne fetuku ʻae kau pōpula. 31 Ko e fakahikihiki ʻe ʻIvilimelotaki ʻa Sihoiakini.\it* \p \v 1 Naʻe kamata pule ʻe Setikia ʻi hono uofulu ma taha taʻu ʻo ʻene motuʻa, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Hamutali ko e ʻofefine ʻo Selemaia mei Lipina. \v 2 Pea naʻa ne fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sihoiakimi. \v 3 He ko e meʻa ʻi he houhau ʻo Sihova naʻe hoko ʻo pehē ki Selūsalema mo Siuta, naʻe angatuʻu ai pe ʻa Setikia ki he tuʻi ʻo Papilone. \p Kaeʻoua ke ne kapusi ʻakinautolu mei hono ʻao. \p \v 4 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono hiva taʻu ʻo ʻene pule, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, pea ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea mo ʻene kautau kotoa pē, ki Selūsalema, pea nofo atu ki ai, pea ngaohi kolo ʻo takatakai ki ai. \v 5 Ko ia naʻe takatakai ʻae kolo ʻo aʻu ki hono hongofulu ma taha taʻu ʻoe pule ʻa Setikia ko e tuʻi. \v 6 Pea ʻi hono fā māhina, ʻi hono ʻaho ʻe hiva ʻoe māhina, naʻe lahi ʻaupito ʻae honge ʻi he kolo, koeʻuhi naʻe ʻikai ha meʻakai ki he kakai ʻoe fonua. \v 7 Pea naʻe vaivai ʻae kolo, pea hola ʻae kautau kotoa pē, pea naʻa nau ʻalu mei he kolo ʻi he poʻuli, ʻi he hala ʻoe matapā ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā, ʻaia naʻe ʻi he ngoue ʻae tuʻi; pea nau ʻalu ʻi he hala ki he toafa, (lolotonga naʻe takatakai ʻae kolo ʻe he kau Kalitia.) \p \v 8 ¶ Ka naʻe tuli ʻae tuʻi ʻe he kau tau ʻoe kau Kalitia, pea nau maʻu ʻa Setikia ʻi he toafa ʻo Seliko; pea naʻe movetevete meiate ia ʻa ʻene kautau kotoa pē. \v 9 Pea naʻa nau puke ʻae tuʻi, pea ʻohake ia ki he tuʻi ʻo Papilone ki Lipila ʻi he fonua ko Hamati; pea ne fakamaauʻi ia ʻi ai. \v 10 Pea naʻe tāmateʻi ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae ngaahi foha ʻo Setikia ʻi hono ʻao: pea ne tāmateʻi foki ʻae houʻeiki kotoa pē ʻo Siuta ʻi Lipila. \v 11 Pea naʻa ne kapeʻi ʻae mata ʻo Setikia; pea naʻe haʻi ʻaki ia ʻae maea ukamea fihifihi, pea tataki ia ʻe he tuʻi ʻo Papilone ki Papilone, pea naʻe tuku ia ki he fale fakapōpula ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene mate. \p \v 12 ¶ Pea ʻi hono nima māhina, ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ko hono hongofulu ma hiva taʻu ʻoe pule ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe haʻu ki Selūsalema ʻa Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻaia naʻa ne tauhi ki he tuʻi ʻo Papilone, \v 13 Pea naʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻae fale ʻo Sihova, mo e fale ʻoe tuʻi; mo e fale kotoa pē ʻi Selūsalema, pea mo e ngaahi fale ʻoe kakai ʻeiki kotoa pē, naʻa ne tutu ʻaki ʻae afi: \v 14 Pea naʻe maumauʻi ki lalo ʻae ʻā kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻi Selūsalema, ʻe he kau tau kotoa pē ʻoe kau Kalitia, ko kinautolu naʻe ʻi he ʻeiki ʻoe kau leʻo. \v 15 Pea naʻe ʻave fakapōpula ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻae kakai masiva niʻihi, pea mo hono toe ʻoe kakai naʻe nofo ʻi he kolo, pea mo e kakai naʻe hola ki he tuʻi ʻo Papilone, pea mo hono toe ʻoe kakai tokolahi. \v 16 Ka naʻe tuku ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae kakai masiva niʻihi ki he fonua ke tauhi ʻae vaine pea ko e kau tauhi ngoue. \p \v 17 ¶ Pea ko e ngaahi pou palasa ʻaia naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, pea ko e ngaahi tuʻunga, mo e ngaahi ʻaiʻanga vai palasa ʻaia naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, naʻe maumauʻi ʻe he kau Kalitia, pea ʻave ʻae palasa kotoa pē ki Papilone. \v 18 Pea ko e ngaahi kulo foki, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi helekosi maama, mo e ngaahi ipu, mo e ngaahi sēpuni, pea mo e ngaahi ipu palasa ʻaia naʻa nau ngāue aki, naʻa nau fetuku ia. \v 19 Pea ko e ngaahi ipu, mo e ʻaiʻanga afi, mo e ngaahi ipu siʻi, mo e ngaahi kulo, mo e ngaahi tuʻunga maama, mo e ngaahi sēpuni, pea mo e ngaahi ipu inu; ʻaia naʻe koula ʻi he koula, pea mo ia naʻe siliva ʻi he siliva, naʻe fetuku ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo. \p \v 20 Ko e pou ʻe ua, mo e fuʻu ʻaiʻanga vai lahi ʻe taha, pea mo e pulu palasa ʻe hongofulu ma ua ʻaia naʻe ʻi lalo ʻi he ngaahi tuʻunga, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone ko e tuʻi ʻi he fale ʻo Sihova: pea naʻe ʻikai faʻa fakamamafa ʻae palasa ʻoe ngaahi ipu ni kotoa pē. \v 21 Pea ko e ngaahi pou, ko hono māʻolunga ʻoe pou ʻe taha ko e hanga ʻe tolungofulu ma ono; pea ko e filo naʻe takatakai ʻaki ia ko e hanga ʻe uofulu ma fā; pea ko hono matolu ko e louhiʻi ʻe fā: pea naʻe ava pe ia ʻi loto. \v 22 Pea naʻe ʻai ha ʻulu palasa ʻi ʻolunga ʻi ai; pea ko hono māʻolunga ʻoe ʻulu ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu, mo e tongi fakasanisani, pea mo e pomikanite ʻoku tākai ʻaki ʻae ngaahi ʻulu, kuo ngaohi kotoa pē ʻaki ʻae palasa. Pea ko hono ua ʻoe pou naʻe tatau mo ia pea mo hono pomikanite. \v 23 Pea naʻe ai ʻae pomikanite ʻe hivangofulu ma ono ʻi he potu ʻe taha; pea ko hono lau kātoa ʻoe pomikanite naʻe tākai ʻaki ʻae meʻa naʻe tongi, ko e teau. \p \v 24 Pea naʻe ʻave ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻa Selaia ko e taulaʻeiki lahi, pea mo Sefania ko hono ua ʻoe taulaʻeiki, pea mo e kau leʻo matapā ʻe toko tolu: \v 25 Pea naʻe ʻave foki ʻi he kolo ʻae kau tangata talifekau ʻaia naʻe pule ki he kau tangata tau; pea mo e kau tangata ʻe toko fitu, ko kinautolu naʻa nau nonofo mo e tuʻi, naʻe ʻilo ʻakinautolu ʻi he kolo; mo e tangata tohi lahi ʻoe kau tau, ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae lau ʻae kakai ʻoe fonua, mo e kau tangata ʻoe fonua ʻe toko onongofulu, ʻakinautolu naʻe ʻilo ʻi loto kolo. \v 26 Ko ia, naʻe ʻave ʻakinautolu ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, pea ne ʻomi ʻakinautolu ki Lipila ki he tuʻi ʻo Papilone. \v 27 Pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Papilone, pea tāmateʻi ʻakinautolu ʻi Lipila ʻi he fonua ko Hamati. \p Naʻe pehē ʻae ʻave fakapōpula ʻo Siuta mei hono fonua. \v 28 Ko eni ʻae kakai naʻe ʻave fakapōpula ʻe Nepukanesa: ʻi hono fitu taʻu, ko e kau Siu ʻe toko tolu afe ma uofulu ma tolu: \m \v 29 ‌ʻI hono hongofulu ma valu taʻu ʻo Nepukanesa naʻa ne ʻave fakapōpula mei Selūsalema ʻae toko valungeau ma tolungofulu ma ua: \v 30 Pea ʻi hono uofulu ma tolu taʻu ʻo Nepukanesa naʻe ʻave fakapōpula ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae kau Siu ʻe toko fitungeau ma toko fāngofulu ma toko nima: \m ko e kakai kotoa pē, ko e toko fā afe, mā toko onongeau. \p \v 31 ¶ Pea ʻi hono tolungofulu ma fitu taʻu ʻoe fakapōpula ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe māhina, mo hono uofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko ʻo pehē, Ko ʻIvilimelotaki ko e tuʻi ʻo Papilone ʻi hono ʻuluaki taʻu ʻo ʻene pule, naʻa ne hakeakiʻi ʻa Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻomi ia mei he fale fakapōpula. \v 32 Pea naʻa ne lea lelei kiate ia, pea naʻe hiki hake hono nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ke māʻolunga he nofoʻanga ʻoe ngaahi tuʻi naʻe ʻi ai mo ia ʻi Papilone. \v 33 Pea naʻe fetongi hono kofu fakapōpula: pea ne kai mā maʻuaipē ʻi hono ʻao ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui. \v 34 Pea ko ʻene meʻakai, naʻe tufa maʻuaipē ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae kai kiate ia, ko e ʻinasi ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene mate.