\id JAS \h Semisi \toc1 Ko E Tohi ʻa Semisi \toc2 Semisi \toc3 Sem \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻA \mt1 SEMISI \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ke tau fiefia ʻi he hoko ʻae mamahi, 5 Ke kole ʻae faʻa kātaki mei he ʻOtua, 13 Pea ʻi hotau ʻahiʻahiʻi ke ʻoua naʻa tuku ʻetau vaivai, pe ko ʻetau angahala ki he ʻOtua, 19 Kae fakafanongo muʻa ki he folofola, ke fakalaulauloto ki ai, pea ke fai ki ai. 26 Kae ʻikai ke tau fai pehē, neongo ʻetau matamata lotu, ka ʻoku ʻikai moʻoni.\it* \p \v 1 Ko au Semisi, ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ki he faʻahinga ʻe hongofulu ma ua kuo fakahē mamaʻo, ʻofa atu. \v 2 ‌ʻE hoku kāinga, ʻoka mou ka tō ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe, ui ia kotoa pē ko e meʻa fakafiefia; \v 3 ‌ʻO ʻilo, ko e ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tui, ʻoku ne fakatupu ʻae kātaki. \v 4 Kae tuku ʻae kātaki ke ngāue ki he haohaoa, koeʻuhi ke mou haohaoa mo māʻopoʻopo, ʻo taʻemasiva ʻi ha meʻa. \v 5 Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he poto, ke kole ʻe ia ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia. \v 6 Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tui, ʻo taʻefakataʻetaʻetui. He ko ia ʻoku fakataʻetaʻetui ʻoku hangē ia ko e peau ʻoe tahi ʻoku fakateka mo feliliʻaki ʻe he matangi. \v 7 Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe he tangata ko ia ʻe maʻu ʻe ia ha meʻa mei he ʻEiki. \v 8 Ko e tangata ʻoku lotolotoua, ʻoku taʻemaau ʻi heʻene anga kotoa pē. \v 9 Ke fiefia ʻae tokoua ʻoku masiva ʻi hono hakeakiʻi: \v 10 Ka ko e maʻumeʻa, ʻi hono fakaangavaivaiʻi: koeʻuhi ʻe mole atu ia ʻo hangē ko e fisi ʻoe mohuku. \v 11 He ʻoku ʻalu hake ʻae laʻā mo e vela lahi, pea ne fakamae ʻae mohuku, pea ngangana ai hono fisi ʻoʻona, pea ʻauha mo e fakaʻofoʻofa ʻo hono ngaohi: ʻe pehē foki ʻae ʻauha ʻoe tangata koloaʻia mei hono hala. \v 12 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku ne kātaki ʻae ʻahiʻahi: he ʻoka ʻilo ia ʻoku lelei, ʻe maʻu ʻe ia ʻae pale ʻoe moʻui, ʻaia kuo talaʻofa ki ai ʻae ʻEiki kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia. \v 13 Ke ʻoua naʻa pehē ʻe ha taha ʻoka ʻahiʻahi \add koviʻi \add*ia, Kuo ʻahiʻahi \add koviʻi \add*au ʻe he ʻOtua: he ʻoku ʻikai faʻa ʻahiʻahiʻi ʻae ʻOtua ʻe he kovi, pea ʻoku ʻikai ʻahiʻahi\add koviʻi \add*ʻe ia ha tokotaha: \v 14 Ka kuo ʻahiʻahi \add koviʻi \add*ʻae tangata, ʻaia kuo takiekina, pea fakaoloolo, ʻe heʻene holi ʻaʻana. \v 15 Pea ʻoka tuituʻia ʻae holi kovi, ʻoku fanauʻi ko e angahala: pea ka kakato ʻae angahala, ʻoku fanauʻi ai ʻae mate. \v 16 ‌ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoua naʻa mou hē. \v 17 Ko e foaki lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē ʻoku mei ʻolunga, pea ʻoku ʻalu hifo ia mei he Tamai ʻoe ngaahi maama, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi ai ha fetoʻoaki, pe ko e ʻata ʻae feliliuʻaki. \v 18 Pea ko hono finangalo pe ʻoʻona naʻa ne fakatupu ai ʻakitautolu ʻaki ʻae folofola ʻoe moʻoni, koeʻuhi ke tau hoko ko e ʻuluaki fua ʻi hono kakai. \v 19 Ko ia, ko hoku kāinga ʻofeina, ke fakavave ʻae tangata kotoa pē ki he fanongo, pea fakatuotuai ki he lea, ʻo fakatotoka ki he ʻita: \v 20 He ʻoku ʻikai ke fakatupu ʻae māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua ʻe he ʻita ʻae tangata. \v 21 Ko ia mou liʻaki ʻae ʻuli kotoa pē pea mo hono lahi fau ʻoe angahala, pea tali ʻi he angavaivai ʻae folofola kuo tō, ʻaia ʻoku mālohi ke fakamoʻui homou laumālie. \v 22 Ka ke fai ʻekimoutolu ki he folofola, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongo, ʻo mou kākaaʻi ʻakimoutolu. \v 23 He kapau ʻoku fanongo ʻe ha taha ki ne folofola, kae ʻikai fai, ʻoku tatau ia mo ha taha ʻoku ne fakasio ki he mata ʻo hono sino ʻi ha sioʻata: \v 24 He ʻoku ne fakasio kiate ia, pea ʻalu, pea ngalo leva ʻiate ia pe ʻoku matamata fēfē ia. \v 25 Ka ko ia ʻoku sio fakamamaʻu ki he fono haohaoa ʻoe tauʻatāina, pea fai maʻuaipē ki ai, pea ʻoku ʻikai fanongo mo ngalo, ka ʻoku fai ʻe ia ʻae ngāue, ʻe monūʻia ʻae tangata ni ʻi heʻene ngāue. \v 26 Kapau ʻoku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ne mahalo ko e lotu ia, kae ʻikai taʻofi hono ʻelelo, kae kākaaʻi hono loto ʻoʻona, ʻoku taʻeʻaonga ʻae lotu ʻae tangata ko ia. \v 27 Ko e lotu māʻoniʻoni mo taʻehanomele ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ko e Tamai, ko eni ia, Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai mate mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻi heʻenau mamahi, pea ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻehanomele. \c 2 \cd \it 1 ʻOku ʻikai ke taau mo e lotu ʻa Kalaisi ke filifilimānako ki he maʻumeʻa, kae siʻaki ʻae kāinga masiva: 13 Ka tau ʻofa mo fai manavaʻofa: 14 Pea ke ʻoua naʻa pole ki he tui taʻehanongaahingāue, 17 Ko e tui mate ia, 19 Pea ko e tui ʻae kau tēvolo, 21 Naʻe ʻikai pehē ʻae tui ʻa ʻEpalahame, 25 Mo e tui ʻa Lehapi.\it* \p \v 1 ‌ʻE hoku kāinga, ʻoua naʻa mou maʻu ʻi he filifilimānako ki he kakai, ʻae tui ʻa hotau ʻEiki nāunauʻia ko Sisu Kalaisi. \v 2 He kapau ʻe hū mai ki homou falelotu ha taha ʻoku ai ha mama koula ʻi hono nima, pea ai mo e kofu lelei, pea hū mai foki mo ha taha masiva mo e kofu kovi; \v 3 Pea mou tokangaʻi ia ʻoku ne ʻai ʻae kofu lelei, mo pehē kiate ia, “Nofo koe ki heni ʻi he potu lelei;” kae pehē ki he masiva, “Tuʻu koe ki hena,” pe, “Nofo heni ʻi lalo hoku tuʻungavaʻe:” \v 4 ‌ʻIkai ʻoku mou filifilimānako ʻiate kimoutolu, pea hoko ai ko e kau fakamaau mahalo kovi? \v 5 Fanongo, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻIkai kuo fili ʻe he ʻOtua ʻae masiva ʻoe māmani ke koloaʻia ʻi he tui, pea ko e kau hoko ki he puleʻanga ʻaia kuo ne talaʻofa ki ai kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia? \v 6 Ka kuo mou fakamamahiʻi ʻae masiva. ʻIkai ʻoku fakamālohiʻi ʻakimoutolu ʻe he kakai koloaʻia, pea fetoho ʻakimoutolu ki he ngaahi fakamaauʻanga? \v 7 ‌ʻIkai ʻoku nau lauʻikovi ʻae huafa lelei ko ia, ʻaia kuo ui ʻaki ʻakimoutolu? \v 8 Ko eni, kapau te mou fakamoʻoni ki he fono fakaʻeiki, ʻo fakatatau ki he tohi, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe,” ʻoku mou fai lelei ai: \v 9 Ka ʻoka mou ka filifilimānako ki he kakai, ʻoku mou fai angahala ai, pea ʻoku fakahalaia ʻakimoutolu ʻe he fono ko e kau talangataʻa. \v 10 He ko ia te ne fai kotoa pē ʻae fono, kae hala ʻi hono meʻa ʻe taha, ʻoku halaia ia ʻi hono meʻa kotoa pē. \v 11 He ko ia ia naʻe pehē, “ʻOua naʻa ke tono fefine,” naʻe pehē foki ʻe ia, “ʻOua naʻa ke fakapō.” Ko eni, kapau ʻe ʻikai te ke tono fefine, ka ke fakapō, kuo ke hoko ko e maumau fono. \v 12 Ke pehē pe hoʻomou lea, pea pehē mo hoʻomou ngāue, ʻo taau mo kinautolu ʻe fakamaau ʻaki ʻae fono ʻoe tauʻatāina. \v 13 He ko ia naʻe ʻikai ke fakahā ʻae ʻofa, ʻe maʻu ʻe ia ʻae fakamaau taʻehaʻofa; pea ʻoku fiefia ʻae ʻofa ki he fakamaau. \v 14 ‌ʻE hoku kāinga, neongo ʻoku pehē ʻe ha taha ʻoku ʻiate ia ʻae tui, ka ʻoku ʻikai ʻi ai mo e ngaahi ngāue, ko e hā hono ʻaonga? ʻE fakamoʻui ia ʻe he tui \add pe\add*? \v 15 Kapau ʻe telefua pea fiekaia ʻi he ʻaho kotoa pē ha tokoua pe ko e tuofefine, \v 16 Pea pehē ʻe homou tokotaha ki ai, “ʻAlu ʻo ke fiemālie, pea ke mafana, pea ke mākona:” kae ʻikai siʻi te mou ʻatu ki ai ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga ki he sino; ko e hā hono ʻaonga? \v 17 ‌ʻOku pehē foki ʻae tui, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻae ngaahi ngāue, ʻoku mate ia, pea ʻoku tuʻu taha pe ia. \v 18 ‌ʻIo, ʻe pehē nai ʻe ha taha, “ʻOku ʻiate au ʻae ngaahi ngāue: fakahā mai kiate au hoʻo tui taʻehanongaahingāue, pea te u fakahā kiate koe ʻa ʻeku tui ʻaki ʻeku ngaahi ngāue.” \v 19 ‌ʻOku ke tui ʻoku ai ʻae ʻOtua pe taha; ko hoʻo fai lelei ia: ʻoku tui foki ʻae kau tēvolo, pea nau tetetete. \v 20 Ka ʻoku ke loto ke ke ʻilo, ʻe tangata vale, ko e tui taʻeʻiai ʻae ngaahi ngāue, ʻoku mate ia? \v 21 ‌ʻIkai naʻe fakatonuhiaʻi ʻe he ngaahi ngāue ʻa ʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi heʻene ʻohake ʻa ʻAisake ko hono foha ʻi he funga ʻesifeilaulau? \v 22 ‌ʻOku ke mamata ki he ngāue ʻoe tui ʻi heʻene ngaahi ngāue, pea naʻe fakahaohaoa ʻae tui ʻe he ngaahi ngāue? \v 23 Pea naʻe fakamoʻoni ʻae tohi ʻaia ʻoku pehē, Na’e tui ’a ’Epalahame ki he ’Otua, pea na’e lau ia kiate ia ko e mā’oni’oni: pea naʻe ui ia ko e Kāinga ʻoe ʻOtua. \v 24 Ko eni, ʻoku mou mamata ʻoku fakatonuhia ʻae tangata ʻe he ngaahi ngāue, kae ʻikai ʻi he tui pe. \v 25 ‌ʻIkai naʻe fakatonuhia pehē foki ʻa Lehapi ko e fefine feʻauaki ʻe he ngaahi ngāue, ʻi heʻene tali pea ne fekau ʻae kau mataki ʻi he hala kehe? \v 26 He ʻoku hangē ʻoku mate ʻae sino taʻeʻiai ʻae laumālie, ʻoku pehē ʻae tui taʻeʻiai-ʻae-ngaahi-ngāue, ʻoku mate foki ia. \c 3 \cd \it 1 Ke ʻoua naʻa tau valoki taʻetotonu ki ha niʻihi. 5 Kae lelei ʻetau taʻofi ki he ʻelelo, ko e kupu siʻi, ka ko e meʻa ʻoku fai ʻaki ʻae lelei lahi, mo e kovi lahi. 13 Ko kinautolu ʻoku poto moʻoni ʻoku nau angamalū, mo anga fakamelino, ʻo taʻemeheka, mo taʻefekeʻikeʻi.\it* \p \v 1 ‌ʻE hoku kāinga, ke ʻoua naʻa akonaki ʻae tokolahi, he ʻoku mou ʻilo ʻe ʻāsili ai ʻae tautea kiate kitautolu. \v 2 He ʻoku tau tūkia kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa kehekehe. Kapau ʻe ʻikai tūkia ha taha ʻi he lea, ko e tangata haohaoa ia, pea ʻoku faʻa fai ʻe ia ke taʻofi ki he sino kotoa. \v 3 Vakai, ʻoku tau ʻai ʻae meʻa taʻofi ki he ngutu ʻoe fanga hoosi, koeʻuhi ke nau paongofua kiate kitautolu; pea ʻoku tau puleʻi ʻaki ia honau sino kotoa. \v 4 Vakai foki ki he ngaahi vaka he neongo ʻoku lalahi, pea fakangaholo ʻe he ngaahi matangi mālohi, ka ʻoku faʻa feliliuʻaki ia ʻae foheʻuli siʻi, ʻo faʻiteliha ʻae tangata ʻoku fakaʻuli. \v 5 ‌ʻOku pehē foki ki he ʻelelo, ko e kupu siʻi, ka ʻoku ne polepole ki he ngaahi meʻa lahi. Vakai ki hono lahi ʻoe vao ʻakau kuo tutu ʻaki ʻae afi siʻi! \v 6 Pea ko e afi ʻae ʻelelo, ko e maama angahala: ʻoku pehē ʻae ʻelelo ʻi heʻene ʻi hotau ngaahi kupuʻi sino, ʻoku ne ʻuliʻi ʻae sino kotoa, ʻoku ne fakavela ʻae anga fakakakano; pea kuo tutu ia mei heli. \v 7 He naʻe fakalalata ʻi muʻa, pea ʻoku kei fakalalata ʻe he kakai, ʻae manu fekai kehekehe kotoa pē, mo e fanga manupuna, mo e ngaahi meʻa totolo, pea mo e ngaahi meʻa ʻi he tahi: \v 8 Ka ʻoku ʻikai faʻa fakalalata ʻe ha tangata ʻae ʻelelo; ko e kovi taʻefaʻataʻofi ʻaia, ʻoku pito ʻi he kona fakamate. \v 9 Ko ia ʻoku tau fakafetaʻi ʻaki ki he ʻOtua ko e Tamai; pea ko ia ʻoku kape ʻaki ʻae kakai, ʻaia naʻe ngaohi ʻi he tatau ʻoe ʻOtua. \v 10 ‌ʻOku mei he ngutu pe taha ʻae tāpuaki mo e kapekape. ʻE hoku kāinga, ʻe ʻikai siʻi lelei ke pehē ʻae ngaahi meʻa ni. \v 11 He ʻoku puna mai mei ha matavai pe taha ʻa e \add vai \add*melie mo e \add vai \add*kona? \v 12 ‌ʻE hoku kāinga, ʻe faʻa tupu ʻi he fiki ʻae fua ʻoe ʻolive? Pe ʻi he vaine ʻae fua ʻoe fiki? Pea pehē, ʻoku ʻikai ha matavai ʻe puna mei ai ʻa e \add vai \add*kona mo e \add vai \add*melie. \v 13 Ko hai ha taha ʻoku poto mo ʻilo lahi ʻiate kimoutolu? Ke fakahā ʻe ia ʻi he ʻulungāanga lelei ʻa ʻene ngaahi ngāue ʻi he angavaivai mo e poto. \v 14 Pea kapau ʻoku ʻi homou loto ʻae feinga kovi mo e fekeʻikeʻi, ʻoua naʻa mou polepole ai, mo lohiakiʻi ʻae moʻoni. \v 15 ‌ʻOku ʻikai ʻalu hifo mei ʻolunga ʻae poto ni, ka ʻoku fakamaama, mo fakakakano, pea fakatēvolo. \v 16 He ko ia ʻoku ʻi ai ʻae meheka mo e fekeʻikeʻi, ʻoku ʻi ai ʻae maveuveu mo e ngāue kovi kotoa pē. \v 17 Ka ko e poto ʻoku mei ʻolunga ʻoku fuofua maʻa, pea fakamelino, pea angavaivai, pea ongongofua ki he kole, ʻoku pito ʻi he ʻaloʻofa mo e ngaahi fua lelei, ʻoku ʻikai filifilimānako, ʻoku ʻikai ke mālualoi. \v 18 Pea kuo tūtuuʻi ʻae fua ʻoe māʻoniʻoni ʻi he melino maʻanautolu ʻoku faʻa fakalelei. \c 4 \cd \it 1 Ke tau taʻofi lahi ki he manumanu, 4 Ki he anga fakamaama, 5 Ki he laukau, 11 Ki he lauʻikovi mo e fakamaaua ʻae kakai: 13 pea ke ʻoua naʻa tau falala mālohi ʻe lelei ha ngāue fakamaama, kae manatuʻi ʻae fuonounou ʻoe moʻui ni, pea tuku ʻakitautolu mo ʻetau meʻa kotoa pē ki he pule ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 ‌ʻOku mei fē ʻae ngaahi tau mo e fekeʻikeʻi ʻoku ʻiate kimoutolu? ʻIkai ʻoku mei hoʻomou ngaahi holi kovi ia ʻaia ʻoku tau ʻi homou ngaahi kupu? \v 2 ‌ʻOku mou holi kae ʻikai maʻu: ʻoku mou tāmateʻi, mo feinga ke maʻu, kae ʻikai faʻa lavaʻi: ʻoku mou fekeʻikeʻi mo tau, kae ʻikai te mou maʻu, koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou kole. \v 3 ‌ʻOku mou kole, pea ʻikai maʻu koeʻuhi ʻoku mou kole kovi, koeʻuhi ke mou fakaʻosi ia ki hoʻomou ngaahi holi. \v 4 ‌ʻAe kau tono fefine mo e kau tono tangata, ʻikai te mou ʻilo ko e feʻofoʻofani mo māmani ko e taufehiʻa ia ki he ʻOtua? Pea ko ia ia ʻoku loto ke kāinga mo māmani ko e fili ia ʻoe ʻOtua. \v 5 He ʻoku mou mahalo ʻoku pehē noa pē ʻae lea ʻi he tohi tapu; “ʻOku holi ki he meheka ʻae laumālie ʻoku nofoʻia ʻakitautolu?” \v 6 Ka ʻoku ne foaki ʻae ʻofa lahi hake. Ko ia ʻoku pehē ʻe ia, “ʻOku tekeʻi ʻe he ʻOtua ʻae laukau ka ʻoku ne foaki ʻae ʻofa ki he angavaivai.” \v 7 Ko ia mou fakavaivaiʻi ʻakimoutolu ki he ʻOtua. Tekeʻi ʻae tēvolo, pea ʻe puna atu ia meiate kimoutolu. \v 8 ‌ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu. Fakamaʻa homou nima, ʻae kau angahala; pea fakamaʻa mo homou loto, ʻae kau lotolotoua. \v 9 Mou mamahiʻia, pea toʻetoʻe, mo tangi: ke liliu hoʻomou kata ko e toʻetoʻe, pea ko hoʻomou fiefia ko e māfasia. \v 10 Fakavaivaiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki, pea ʻe hakeakiʻi ʻe ia ʻakimoutolu. \v 11 ‌ʻE kāinga, ʻoua naʻa feleakoviʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu. Ko ia ʻoku lauʻikovi hono tokoua, pea fakamaauʻi hono tokoua, ʻoku ne lauʻikovi ʻae fono, pea fakamaauʻi ʻae fono: pea kapau ʻoku ke fakamaauʻi ʻae fono, ʻoku ʻikai te ke fai koe ki he fono, ka ko e fakamaau. \v 12 ‌ʻOku ai ʻae tokotaha ʻoku ne fokotuʻu ʻae fono, ʻoku faʻa fai ʻe ia ke fakamoʻui pea ke fakaʻauha: ko hai koe ʻoku ke fakamaauʻi ʻae tokotaha? \v 13 Vakai mai, ʻakimoutolu ʻoku pehē, “Ko e ʻaho ni pe ko e ʻapongipongi te tau ʻo ki ha kolo ʻe taha, ʻo nofo ai ʻi he taʻu ʻe taha, ʻo fefakatauʻaki, ʻo maʻu ai ʻae koloa:” \v 14 Ka ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻaia ʻe hoko ʻapongipongi. He ko e hā hoʻomou moʻui? He ko e mao ia, ʻoku hā mai ʻo fuoloa siʻi pe, pea mole atu leva. \v 15 Kae totonu hoʻomou pehē, “Kapau ko e finangalo ʻoe ʻEiki ke moʻui ʻakitautolu, te tau fai eni, pe ko ʻena.” \v 16 Ka ko eni, ʻoku mou fiefia ʻi hoʻomou faʻa polepole: ka ʻoku kovi ʻae fiefia pehē kotoa pē. \v 17 Ko ia ia ʻoku ne ʻilo ke fai lelei, ka ʻoku ʻikai ke fai, ko e angahala ia kiate ia. \c 5 \cd \it 1 Ke manavahē ki he houhau ʻoe ʻOtua ʻae kakai koloaʻia ʻoku fai kovi. 7 Ke tau faʻa kātaki ʻi he ngaahi mamahi, ʻo faʻifaʻitaki ai ki he kau palōfita, pea lahi kia Siope: 12 Ke ʻoua naʻa fuakava, 12 Ke faʻa lotu ʻi he mamahi, ke faʻa hiva ʻi he fiemālie: 16 Ke feveteʻaki ʻetau ngaahi kovi, pea fehūfekinaʻaki ʻakitautolu, 19 Pea ke fai lahi ke toe ʻomi ki he moʻoni ha kāinga kuo hē.\it* \p \v 1 Vakai mai, ʻakimoutolu ʻoku koloaʻia, tangi mo fakatangiloloa koeʻuhi ko e ngaahi mamahi ʻe hoko kiate kimoutolu. \v 2 Kuo popo ʻa hoʻomou koloa, pea kuo aneanea hoʻomou ngaahi kofu. \v 3 Kuo ʻumeʻumea ʻa hoʻomou koula mo e siliva; pea ko hono ʻumeʻumea ʻo ia ʻe fakamoʻoni ia kiate kimoutolu, pea ʻe kai ʻe ia ʻa homou kakano ʻo hangē ko e afi. Kuo mou fokotuʻu ʻae koloa ki he ngaahi ʻaho fakamui. \v 4 Vakai, ko e totongi ʻoe kau ngāue, kuo nau tuʻusi hoʻomou ngaahi ngoue, ʻaia kuo mou taʻofia ʻi he kākā, ʻoku tangi ia: pea ko e ngaahi tangi ʻokinautolu kuo fai ʻae tuʻusi, kuo hū ki he telinga ʻoe ʻEiki ʻoe ngaahi tokolahi. \v 5 Kuo mou moʻui fakafiemālie kovi, pea holi kovi ʻi māmani; kuo mou fangapesi homou loto, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ʻoe feilaulau. \v 6 Kuo mou fakahalaia mo tāmateʻi ʻae Angatonu; pea ʻoku ʻikai ke taʻofi ʻe ia kiate kimoutolu. \v 7 Ko ia, ʻe kāinga, ke mou faʻa kātaki, aʻu ki he hāʻele mai ʻoe ʻEiki. Vakai, ʻoku tatali ʻae tangata tauhi ngoue ki he fua lelei ʻoe kelekele, pea ʻoku tatali fuoloa ia ki ai, kaeʻoua ke ne maʻu ʻae ʻuha muʻa mo e ʻuha mui. \v 8 Ke faʻa kātaki foki ʻakimoutolu; ke fakamālohi homou loto: he ʻoku fakaʻaʻau ʻo ofi ʻae hāʻele mai ʻoe ʻEiki. \v 9 ‌ʻE kāinga, ʻoua naʻa felāungaʻaki ʻakimoutolu, telia naʻa mou malaʻia: vakai, ʻoku tuʻu ʻi he matapā ʻae fakamaau. \v 10 ‌ʻE hoku kāinga, tokanga ki he kau palōfita, kuo nau lea ʻi he huafa ʻoe ʻEiki, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻoe kātaki ʻoe mamahi, mo e faʻa ʻūkuma. \v 11 Vakai, ʻoku tau lau ʻoku monūʻia ʻakinautolu ʻoku faʻa kātaki. Kuo mou fanongo ki he faʻa kātaki ʻa Siope, pea kuo mou mamata ki hono ngataʻanga mei he ʻEiki; he ʻoku ʻaloʻofa ʻaupito ʻae ʻEiki, pea manavaʻofa ongongofua. \v 12 ‌ʻE hoku kāinga, sino ʻoe meʻa ke ʻoua ʻe fuakava, ʻoua \add ʻe fai \add*ki he langi, pe ki māmani, pe ʻi ha fuakava kehe ʻe taha: ka ke “ʻIo” pe, ʻi hoʻomou “ʻIo;” mo “ʻIkai,” \add ʻi hoʻomou \add*“ʻIkai;” telia naʻa mou tō ki he malaʻia. \v 13 ‌ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mamahi? Ke lotu ia. ʻOku ai ha taha ʻoku fiefia? Ke hiva ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi saame. \v 14 ‌ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? Ke tala ia ki he kau mātuʻa ʻoe siasi; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻae lolo ʻi he huafa ʻoe ʻEiki: \v 15 Pea ko e lotu ʻi he tui, ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻae mahaki, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEiki; pea kapau naʻe fai ʻe ia ha angahala, ʻe fakamolemolea ia. \v 16 Ke fetoutou feveteʻaki hoʻomou ngaahi angahala kiate kimoutolu, pea felotuaʻaki ʻakimoutolu, ke mou moʻui. Ko e lotu fakamātoato ʻoe tangata māʻoniʻoni ʻoku ʻaonga lahi. \v 17 Ko ʻIlaisiā, ko e tangata ia naʻe anga tatau mo kitautolu, pea naʻe lotu fakamātoato ia, ke ʻoua naʻa ʻuha: pea naʻe ʻikai tō ha ʻuha ki he kelekele ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono. \v 18 Pea toe lotu ia, pea naʻe tuku mai ʻe he langi ʻae ʻuha, pea tupu ai mei he kelekele ʻa hono fua. \v 19 ‌ʻE kāinga, kapau ʻe hē hamou tokotaha mei he moʻoni, pea fakafoki mai ia ʻe ha taha; \v 20 Ke ʻilo ʻe ia, ko ia ʻoku ne fakafoki mai ʻae angahala mei hono hala kehe, ʻoku ne fakamoʻui ha laumālie mei he mate, pea ʻoku ne ʻufiʻufi foki ʻae ngaahi angahala lahi.