\id ISA \h ʻIsaia \toc1 Ko E Tohi ʻae Palōfita Ko ʻIsaia \toc2 ʻIsaia \toc3 ʻIsa \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻAE PALŌFITA KO \mt1 ʻISAIA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku lāunga ʻa ʻIsaia ʻi he angatuʻu ʻa Siuta. 5 Pea tangi ia ʻi heʻenau mamahi. 10 ʻOku ne valokiʻi ʻenau ngāue kotoa pē. 16 ʻOku ne enginaki ʻaki ʻae ngaahi talaʻofa mo ne fakaʻilo ʻae houhau ke nau fakatomala. 21 ʻI heʻene mamahi koeʻuhi ko ʻenau angakovi, ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi fakamaau ʻae ʻOtua. 25 ʻOku ne fakaʻilo ʻae ʻofa, 28 Mo ne fakahā ʻae fakaʻauha ki he angakovi.\it* \p \v 1 Ko e meʻa naʻe hā mai kia ʻIsaia koe foha ʻo ʻAmosi, ʻaia naʻa ne mamata ʻoku kau ki Siuta mo Selūsalema ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻUsia, mo Sotame, mo ʻAhasi, pea mo Hesekaia, koe ngaahi tuʻi ʻo Siuta. \q1 \v 2 Mou fanongo, ʻae ngaahi langi, \q2 pea fakafanongo mo māmani: \q2 he ʻoku folofola ʻa Sihova, \q1 “Kuo u fafanga mo tauhi ʻae fānau, \q2 pea kuo nau angatuʻu kiate au. \q1 \v 3 ‌ʻOku ʻilo ʻe he pulu ʻaia ʻoku ʻaʻana ia, \q2 pea mo e ʻasi ʻae fale manu ʻo ʻene ʻeiki: \q2 ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ʻIsileli, \q2 ʻoku ʻikai tokanga ʻa hoku kakai.” \q1 \v 4 Oiau! ʻAe puleʻanga angakovi, \q2 ko e kakai māfasia ʻi he hia, \q2 ko e hako fai meʻa kovi, \q2 ko e fānau ʻoku fakahala: \q1 kuo nau liʻaki ʻa Sihova, \q2 kuo nau fakahouhauʻi ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, \q2 kuo nau fakaholomui. \q1 \v 5 Ko e hā ʻe toe teʻia ai ʻakimoutolu? \q2 ʻE tupulaki pe hoʻomou angatuʻu: \q1 ʻoku mahaki ʻae ʻulu kotoa pē, \q2 pea vaivai mo e loto kotoa pē. \q1 \v 6 Mei he ʻaofi vaʻe ʻo aʻu ki he ʻulu ʻoku ʻikai ha haohaoa ʻi ai; \q2 ka ko e lavea, mo e volu, mo e pala kovi: \q2 ʻoku teʻeki ai fakamaʻopo, pe nonoʻo, pe feʻauaki ʻae lolo faitoʻo. \q1 \v 7 Kuo lala homou fonua, \q2 kuo vela homou ngaahi kolo ʻi he afi: \q2 pea ko homou fonua, \q2 ʻoku kai ʻo ʻosi ʻe he kakai muli ʻi homou ʻao, \q2 pea ʻoku lala ia, \q2 ʻo hangē kuo fakaʻauha ʻe he kau muli. \q1 \v 8 Pea kuo tuku ʻae ʻofefine ʻo Saione ʻo hangē ko e fale siʻi ʻi he ngoue vaine, \q2 ʻo hangē ko e fale leʻo ʻi he ngoue kukumipa, \q2 ʻo hangē ko e kolo kuo kāpui ʻe he tau. \q1 \v 9 Ka ne ʻikai tuku kiate kitautolu ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ha tokosiʻi, \q2 pehē, kuo tau hangē ko Sotoma, \q2 pea kuo tau tatau mo Komola. \q1 \v 10 Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ʻae kau pule ʻo Sotoma; \q2 fakafanongo ki he fono ʻa hotau ʻOtua, ʻakimoutolu ko e kakai ʻo Komola. \q1 \v 11 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko e hā hono ʻaonga ʻo hoʻomou ngaahi feilaulau lahi kiate au? \q2 Kuo u fiu ʻi he feilaulau ʻaki ʻae fanga sipitangata, mo e ngako ʻoe manu sino; \q2 pea ʻoku ʻikai te u fiemālie ʻi he toto ʻoe fanga pulu, \q2 pe ko e fanga lami, \q2 pe ko e fanga kosi tangata. \q1 \v 12 ‌ʻOka mou ka haʻu ke fakahā ʻakimoutolu ʻi hoku ʻao, \q2 ko hai kuo ne fekau ke ʻomi ʻae meʻa ni ʻi homou nima, ke malaki hoku ngaahi potu tapu? \q1 \v 13 ‌ʻOua naʻa toe ʻomi ʻae ngaahi feilaulau taʻeʻaonga; \q2 ko e meʻa fakalielia kiate au ʻae tutu ʻoe ʻakau namu lelei; \q2 ko e ngaahi māhina foʻou mo e ngaahi ʻaho tapu, mo e ui ke fakataha, ʻoku ʻikai te u faʻa kātaki; \q2 pea naʻa mo e fakataha ke lotu ko e angahala ia. \q1 \v 14 ‌ʻOku fehiʻa ʻa hoku laumālie ki hoʻomou ngaahi māhina foʻou mo hoʻomou ngaahi kātoanga: \q2 ko e meʻa fakamamahi ia kiate au; \q2 kuo u fiu ʻi hono kātaki. \q1 \v 15 ‌ʻOka mou ka mafao homou nima, te u fufū hoku fofonga ʻiate kimoutolu: \q2 ʻio, ʻoka mou ka hū ʻo liunga lahi, ʻe ʻikai te u fanongo: \q2 he ʻoku pito homou nima ʻi he toto. \q1 \v 16 “Fufulu ʻakimoutolu, ʻo ngaohi ke mou maʻa; \q2 hiki ke mamaʻo meiate au ʻae kovi ʻo hoʻomou faianga; \q2 tuku ʻae fai kovi; \q2 \v 17 ‌ʻAko ke mou fai lelei: \q2 kumi ki he angatonu, \q2 tokoni ʻakinautolu kuo fakamālohia, \q2 fakamaau ki he tamai mate, \q2 langomakiʻi ʻae fefine kuo mate hono husepāniti.” \q1 \v 18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Mou haʻu, pea ke tau alea fakataha: \q2 he neongo ʻae tatau ʻo hoʻomou angahala mo e kulaʻahoʻaho, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiaki; \q2 kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamūmū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi. \q1 \v 19 Kapau te mou loto ki ai mo talangofua, \q2 te mou kai hono lelei ʻoe fonua: \q2 \v 20 Ka ʻi hoʻomou talangataʻa mo angatuʻu, ʻe ʻauha ai ʻakimoutolu ʻi he heletā: \q2 he kuo folofola pehē ʻae fofonga ʻo Sihova.” \b \q1 \v 21 Hono ʻikai liliu fau ʻae kolo naʻe angatonu ko e faʻa feʻauaki! \q2 Naʻe fonu ia ʻi he fakamaau; naʻe nofo ai ʻae māʻoniʻoni; \q2 ka ʻoku ʻi ai ni ʻae kau fakapō. \q1 \v 22 Kuo hoko hoʻo siliva ko e taʻeʻaonga, \q2 mo hoʻo uaine kuo huʻi ʻaki ʻae vai: \q1 \v 23 ‌ʻOku angatuʻu homou houʻeiki, pea kaumeʻa mo e kau kaihaʻa: \q2 ʻoku nau manako kotoa pē ki he ngaahi foaki, ʻonau muimui ki he totongi: \q2 ʻoku ʻikai te nau fakamaau ki he tamai mate, \q2 pea ʻoku ʻikai aʻu kiate kinautolu ʻae mamahi ʻae fefine kuo mate hono husepāniti. \q1 \v 24 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻEiki, \q2 ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q1 ko e Toko Taha Māfimafi ʻo ʻIsileli, \q2 “ʻIo, te u fakafiemālieʻi au ʻiate kinautolu ʻoku angatuʻu mai, \q2 pea te u totongi ʻe au ki hoku ngaahi fili. \q1 \v 25 Pea ʻe toe ala hoku nima kiate koe, \q2 pea fakamaʻa moʻoni hoʻo ʻuli, \q2 pea ʻave mo hoʻo kovi kotoa pē: \q1 \v 26 Pea te u toe fakanofo hoʻo kau fakamaau ʻo hangē ko ia ʻi muʻa, \q2 pea mo hoʻo kau fakakaukau poto ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻanga: \q1 pea hili ia ʻe ui koe, ‘Ko e kolo māʻoniʻoni, \q2 ko e kolo angatonu.’ \q1 \v 27 ‌ʻE huhuʻi ʻa Saione ʻaki ʻae fakamaau, \q2 mo ʻene kakai ului ʻaki ʻae māʻoniʻoni.” \q1 \v 28 Pea ʻe fakaʻauha fakataha ʻae kau talangataʻa mo e angahala, \q2 pea ʻe ʻauha ʻakinautolu ʻoku liʻaki ʻa Sihova. \q1 \v 29 He te nau mā ʻi he ngaahi ʻakau naʻa mou holi ki ai, \q2 pea te mou puputuʻu ʻi he ngaahi ngoue kuo mou fili. \q1 \v 30 He te mou tatau mo e ʻakau kuo mae hono lau, \q2 pea hangē ko e ngoue ʻoku ʻikai hano vai. \q1 \v 31 Pea ʻe tatau ʻae mālohi mo e kākā, \q2 pea mo ʻene ngāue ʻo hangē ko e kalofiama, \q1 pea te na vela fakataha, \q2 pea ʻe ʻikai tāmateʻi ia ʻe ha tokotaha.” \c 2 \cd \it 1 ʻOku kikite ʻa ʻIsaia ki he hoko mai ʻae puleʻanga ʻo Kalaisi. 6 ʻOku liaki ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko e angakovi. 18 ʻOku ne enginaki ke manavahē, koeʻuhi ko e ngāue mālohi ʻoe māfimafi ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 Ko e folofola naʻe hā mai kia ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi ʻoku kau ki Siuta mo Selūsalema. \q1 \v 2 Pea ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, ʻe fokotuʻumaʻu ʻae moʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻi he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga, \q2 ʻe hiki hake ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi moʻunga; \q2 pea ʻe tafe ki ai ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē. \q1 \v 3 Pea ʻe ʻalu ʻae kakai tokolahi mo nau pehē, \q2 “Mou haʻu, ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova, \q2 ki he fale ʻoe ʻOtua ʻo Sēkope; \q2 pea te ne akonakiʻi ʻakitautolu ʻi hono ngaahi hala, \q2 pea te tau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi hala: \q1 koeʻuhi ʻe ʻalu atu ʻi Saione ʻae fono, \q2 pea mo e folofola ʻa Sihova mei Selūsalema. \q1 \v 4 Pea te ne fakamaau ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi puleʻanga, \q2 mo ne valokiʻi ʻae kakai tokolahi: \q2 pea te nau tuki ʻa ʻenau ngaahi heletā ko e ngaahi huo, \q2 pea mo honau ngaahi tao ko e ngaahi hele ʻauhani: \q1 ʻe ʻikai hiki ʻe ha puleʻanga ʻae heletā ki ha puleʻanga, \q2 pea ʻe ʻikai te nau toe ako ki he tau. \b \q1 \v 5 ‌ʻAe fale ʻo Sēkope, mou haʻu, ke tau ʻaʻeva ʻi he maama ʻo Sihova. \q1 \v 6 Ko e moʻoni kuo ke liʻaki hoʻo kakai ko e fale ʻo Sēkope, \q2 koeʻuhi kuo fakatokolahi ʻakinautolu mei he potu hahake, \q2 pea ʻoku ai honau kikite ʻo hangē ko e kakai Filisitia, \q2 pea ʻoku nau fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻi he fānau ʻae kakai muli. \q1 \v 7 ‌ʻOku fonu foki ʻa honau fonua ʻi he siliva mo e koula, \q2 pea ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻenau koloa; \q1 pea ʻoku fonu foki ʻa honau fonua ʻi he fanga hoosi, \q2 pea ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻenau saliote; \q1 \v 8 ‌ʻOku pito foki ʻa honau fonua ʻi he ngaahi tamapua; \q2 ʻoku nau lotu ki he ngāue ʻa honau nima, \q2 ʻaia kuo ngaohi ʻe honau louhiʻi nima: \q1 \v 9 Pea ʻoku punou ʻae tangata lāuvale, \q2 pea mo e ʻeiki ʻoku ne fakavaivai ia: \q2 pea ʻe ʻikai te ke fakamolemole ʻakinautolu. \q1 \v 10 Ke ke hū ki he ʻanaʻi maka, \q2 mo fakafufū koe ʻi he efu, \q1 ʻi he manavahē kia Sihova, \q2 mo e nāunau ʻo ʻene māfimafi. \q1 \v 11 ‌ʻE fakavaivai ʻae mata laukau ʻoe tangata, \q2 pea ʻe fakahifo ki lalo mo e fielahi ʻae kakai, \q2 ka ko Sihova pe ʻe hiki hake ʻi he ʻaho ko ia. \q1 \v 12 He ko e ʻaho ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻe hoko kiate kinautolu kotoa pē ʻoku laukau mo fielahi, \q2 pea kiate kinautolu kotoa pē kuo hiki hake; \q2 pea ʻe fakavaivaiʻi hifo ia: \q2 \v 13 Pea ki he ngaahi sita kotoa pē ʻo Lepanoni, ʻoku hako mo māʻolunga, \q2 pea ki he ngaahi oke kotoa pē ʻo Pesani, \q2 \v 14 Pea ki he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, \q2 pea ki he ngaahi tafungofunga kotoa pē kuo hiki hake, \q2 \v 15 Pea ki he ngaahi fale māʻolunga kotoa pē, \q2 pea ki he ngaahi puke kotoa pē kuo ʻāaʻi, \q2 \v 16 Pea ki he ngaahi vaka kotoa pē ʻo Tasisi, \q2 pea ki he ngaahi meʻa fakatātā kotoa pē ʻoku matamatalelei. \q1 \v 17 Pea ʻe tuku hifo ai ʻae fieʻeiki ʻae tangata, \q2 pea ʻe fakavaivaiʻi mo e fielahi ʻae kakai: \q2 ka ko Sihova pe ʻe hiki hake ʻi he ʻaho ko ia. \q1 \v 18 Pea ʻe fakaʻauha ʻe ia ʻae ngaahi tamapua kotoa pē, \q1 \v 19 Pea te nau hū ki he ngaahi ʻana maka, \q2 mo e ngaahi luo ʻi he kelekele, \q2 ʻi he manavahē kia Sihova, \q2 mo e nāunau ʻo ʻene māfimafi, \q2 ʻoka tuʻu hake ia ke lulu fakamanavahēʻi ʻa māmani. \q1 \v 20 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe lī ʻe he tangata ki he ngaahi mole mo e fanga peka, \q2 ʻa ʻene ngaahi tamapua siliva, \q2 mo ʻene ngaahi tamapua koula, \q2 ʻaia naʻe taki taha ngaohi maʻana ke lotu ki ai; \q1 \v 21 Ke nau ʻalu ki he ngaahi ʻana maka, \q2 pea mo e tumutumu ʻoe ngaahi maka hangatāmaki, \q2 ʻi he manavahē kia Sihova, \q2 pea mo e nāunau ʻo ʻene māfimafi, \q2 ʻoka tuʻu hake ia ke lulu fakamanavahēʻi ʻa māmani. \q1 \v 22 Tuku hoʻomou falala ki he tangata, ʻaia ʻoku ʻi hono avaʻi ihu ʻa ʻene mānava: \q2 he ko e hā ha meʻa ʻoku faʻa fai ʻe ia? \c 3 \cd \it 1 Ko e maveuveu lahi ʻoku hoko ʻi he angahala, 9 Ko e pauʻu ʻae kakai. 12 Ko e fakamālohi mo e manumanu ʻae kau pule. 16 Ko e ngaahi tautea ʻe hoko koeʻuhi ko e laukau ʻae kakai fefine.\it* \q1 \v 1 Vakai, he ko e ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻoku ne toʻo atu mei Selūsalema pea mo Siuta ʻae falalaʻanga mo e tokoni, \q2 ʻae tokoni kotoa pē ʻoe meʻakai, \q2 mo e tokoni kotoa pē ʻoe vai, \q1 \v 2 Ko e tangata mālohi, \q2 pea mo e tangata tau, \q2 ko e fakamaau, \q2 pea mo e palōfita, \q2 ʻae fakamākukanga, \q2 pea mo e mātuʻa, \q1 \v 3 Ko e ʻeikitau ʻae toko nimangofulu, \q2 pea mo e tangata ongoongolelei, \q2 pea mo e tangata akonaki poto, \q2 pea mo e tangata poto ʻi he faiva, \q2 pea mo e tangata lea mālie. \q1 \v 4 Pea te u fakanofo ʻae tamaiki ko honau houʻeiki, \q2 pea ʻe pule kiate kinautolu ʻae kau valevale. \q1 \v 5 Pea ʻe fefakamamahiʻaki ʻae kakai ʻiate kinautolu, \q2 pea mo honau kaungāʻapi: \q1 ʻe anga fielahi ʻae tamasiʻi ki he motuʻa, \q2 mo e angakovi kiate ia ʻoku ongoongolelei. \q1 \v 6 Pea ʻe puke ʻe ha tangata ʻa hono tokoua ʻi he fale ʻo ʻene tamai, \q2 ʻo ne pehē, “ʻOku ʻiate koe ʻae ngaahi kofu, \q2 ke ke hoko ko homau pule, \q2 pea toʻo ʻe ho nima ʻa ʻemau malaʻia ni:” \q1 \v 7 ‌ʻI he ʻaho ko ia te ne fuakava, ʻo pehē, “ʻE ʻikai te u hoko ko e fakamoʻui; \q2 he ʻoku ʻikai ha mā pe ha kofu ʻi hoku fale: \q2 ʻoua naʻa ngaohi au ko e pule ʻoe kakai.” \q1 \v 8 He kuo malaʻia ʻa Selūsalema, pea kuo hinga mo Siuta: \q2 he ko honau ʻelelo mo ʻenau faianga ʻoku kovi kia Sihova, \q1 ke fakahouhauʻi ʻae fofonga ʻo ʻene ʻafio. \q1 \v 9 Ko e anga ʻo honau mata ko e fakaʻilonga ʻonautolu; \q2 pea ʻoku nau fakahā ʻa ʻenau angahala ʻo hangē ko Sotoma, \q2 ʻoku ʻikai te nau fufū ia. \q2 ʻE malaʻia honau laumālie! \q2 He kuo nau fakahoko ʻae kovi kiate kinautolu. \q1 \v 10 Mou pehē ki he māʻoniʻoni, “E hoko pe ʻae lelei:’ \q2 he te nau kai ʻae fua ʻo ʻenau faianga. \q1 \v 11 ‌ʻE malaʻia ʻae angahala! \q2 ʻE hoko ʻae kovi kiate ia: \q2 he ko e totongi ʻo hono nima ʻe ange kiate ia. \q1 \v 12 Ka ko hoku kakai, kuo fakamālohiʻi ʻakinautolu ʻe he tamaiki, \q2 pea ʻoku puleʻi ʻakinautolu ʻe he kau fefine. \q2 ʻE hoku kakai, ʻoku fakahalaʻi koe ʻe hoʻo kau takimuʻa, \q2 ʻonau fakakehe ʻae ʻaluʻanga ʻo ho ngaahi hala. \q1 \v 13 ‌ʻOku tuʻu hake ʻa Sihova ke folofola, \q2 ʻoku tuʻu ia ke fakamaau ʻae kakai. \q1 \v 14 ‌ʻE fakamaau ʻe Sihova ʻae kau mātuʻa ʻo hono kakai, \q2 pea mo honau houʻeiki: \q2 “he kuo mou kai ʻo ʻosi ʻae ngoue vaine; \q2 ʻoku ʻi homou fale ʻae koloa kuo faʻao mei he kakai masiva. \q1 \v 15 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau, \q2 “Ko e hā hono ʻuhinga ʻo hoʻomou taʻomia ʻa hoku kakai, ʻo momosi ʻae mata ʻoe masiva?” \q1 \v 16 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi ʻoku fielahi ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Saione, \q2 mo nau ʻaʻeva fakamofutofuta mo e mata holi kovi, \q2 mo ʻalu fakatekiteki pe, \q2 mo fakapakihi honau vaʻe: \q1 \v 17 Ko ia ʻe taaʻi ʻe he ʻEiki ʻae tumuʻaki ʻoe ngaahi ʻofefine ʻo Saione ʻaki ʻae pala, \q2 pea ʻe fakatelefuaʻi ʻakinautolu ʻe Sihova.” \p \v 18 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe toʻo ʻe Sihova ʻiate kinautolu ʻae teunga tatangi ʻo honau vaʻe, mo e meʻa fau ʻoe ʻulu, mo ʻenau teunga ʻo hangē ko e māhina, \v 19 ‌ʻAe kahoa, pea mo e ngaahi vesa, pea mo e ngaahi pūlou, \v 20 ‌ʻAe ngaahi tatā, pea mo e teunga ʻo honau vaʻe, mo e ngaahi fua mo e ʻaiʻanga kakala, pea mo e ngaahi hau ki honau telinga, \v 21 ‌ʻAe ngaahi mama, mo e teunga ʻoe ihu, \v 22 Mo e tuului ʻo honau kofu, pea mo e kofutuʻa, pea mo e ngaahi pulupulu, pea mo e ngaahi kato paʻanga, \v 23 ‌ʻAe ngaahi sioʻata, pea mo e kofu lineni, pea mo e ngaahi kofu ʻoe ʻulu, pea mo e ngaahi pūlou. \q1 \v 24 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻe fetongi ʻaki ʻae namu kakala ʻae namukū; \q2 pea ʻe fetongi ʻaki ʻae noʻo lelei ʻae noʻo mahae; \q2 pea ʻe liliu ʻae ʻulu lau lelei ko e tula; \q2 pea ʻe fetongi ʻae kofu fatafata ʻaki ʻae kofu ʻoe tauangaʻa; \q2 pea ʻe fetongi ʻaki ʻae hoihoifua ʻae fohia ʻi he laʻā. \q1 \v 25 ‌ʻE tō ho kau tangata ʻi he heletā, \q2 mo hoʻo kau mālohi ʻi he tau. \q1 \v 26 Pea ʻe mamahi mo tangi hono ngaahi matapā; \q2 pea ʻi heʻene lala te ne nofo ʻi he kelekele. \c 4 \cd \it 1–6 ʻI he kovi lahi, ʻe hoko ʻae pule ʻa Kalaisi ko e hūfanga.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe puke ʻe he fefine ʻe toko fitu ki he tangata ʻe tokotaha, ʻonau pehē, “Te mau kai ʻemau mā ʻamautolu, pea kofuʻaki homau ngaahi kofu: kae kehe ke ui ʻakimautolu ʻi ho hingoa, pea toʻo atu ai homau manukia.” \p \v 2 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe toulekeleka mo ongoongolelei ʻae vaʻa ʻo Sihova, pea ʻe lelei lahi mo matamatalelei ʻae fua ʻoe fonua kiate kinautolu kuo hao ʻi ʻIsileli, \v 3 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia kuo toe ʻi Saione, pea mo ia ʻoku nofo ʻi Selūsalema, ʻe ui ia ko e māʻoniʻoni, ʻio, ko kinautolu kotoa pē kuo tohi ʻi he kakai moʻui ʻo Selūsalema: \v 4 ‌ʻOka hili ʻae fufulu ʻe Sihova ʻae ʻuli ʻoe ngaahi ʻofefine ʻo Saione, pea hili ʻene fakamaʻa ʻae toto ʻo Selūsalema mei he lotolotonga ʻo ia, ʻaki ʻae laumālie ʻoe fakamaau, pea mo e laumālie ʻoe vela. \v 5 Pea ʻe fakatupu ʻe Sihova ʻi he nofoʻanga kotoa pē ʻoe moʻunga ko Saione, pea ki hono ngaahi fakataha, ʻae ʻao mo e ʻohuafi ʻi he ʻaho, pea mo e maama ʻoe afi ulo ʻi he pō: pea ʻe fakamalu ʻaki ʻae nāunau ʻae meʻa kotoa pē. \v 6 Pea ʻe ʻi ai ʻae fale ko e malumaluʻanga ʻi he ʻaho mei he pupuha, pea ko e potu hūfanga, pea ko e maluʻanga mei he afā mo e ʻuha. \c 5 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe he ʻOtua ʻi he lea fakatātā ki he ngoue vaine ʻoku totonu ʻa ʻene tautea fakamamahi. 8 Ko ʻene tautea ki he manumanu, 11 Mo e holi kovi, 13 Mo e angakovi, 20 Pea mo e fai taʻetotonu. 26 Ko e ngaahi meʻa ʻoku tautea ʻaki ʻe he ʻOtua.\it* \p \v 1 “Ko eni te u hiva ki hoku ʻofaʻanga ʻaki ʻae hiva, ʻo ia ʻoku ou mamana ki ai, ʻoku kau ki heʻene ngoue vaine. \q2 ʻOku maʻu ʻe hoku ʻofaʻanga ʻae ngoue vaine ʻi he moʻunga kelekele moʻui: \q1 \v 2 Pea naʻa ne ʻāʻi ia, \q2 mo fetuku mei ai ʻae ngaahi maka, \q2 pea ne tō ʻi ai ʻae ngaahi vaine lelei lahi, \q2 mo ne langa ʻae fale leʻo ki ai, \q2 pea naʻe ngaohi foki ʻi ai ʻae tataʻoʻanga uaine: \q1 pea ne ʻamanaki ʻe tupu ai ʻae ngaahi kālepi, \q2 ka naʻe tupu ai ʻae kālepi vao pe. \q1 \v 3 “Pea ko eni ʻae kakai ʻo Selūsalema, mo e kau tangata ʻo Siuta, \q2 ʻoku ou kōlenga ke mou fakamaau kiate au mo ʻeku ngoue vaine. \q1 \v 4 Ko e hā mo ha meʻa ʻe faʻa fai ki heʻeku ngoue vaine, ʻoku teʻeki te u fai ki ai? \q2 Ko e hā kuo u ʻamanaki ki he tupu ai ʻae ngaahi kālepi, ka kuo tupu pe ʻae fua kona? \q1 \v 5 Pea ko eni; te u fakahā kiate kimoutolu ʻaia te u fai ki heʻeku ngoue vaine: \q2 te u toʻo mei ai ʻā hono ʻā, pea ʻe keina ia ʻo ʻosi; \q2 pea ʻe holoki ʻā hono maka, pea ʻe malaki hifo ia: \q1 \v 6 Pea te u liʻaki ia: \q2 ʻe ʻikai ʻauhani ia, pe keli; \q2 ka e tupu ʻi ai ʻae ngaahi ʻakau talatala: \q2 pea te u fekau foki ki he ngaahi ʻao ke ʻoua naʻa ʻuha ki ai. \q1 \v 7 He ko e ngoue vaine ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e fale ʻo ʻIsileli ia, \q2 pea ko e kau tangata ʻo Siuta, ko ʻene ʻakau toulekeleka: \q2 pea naʻa ne ʻamanaki ki he fakamaau, kae vakai ko e fakamālohi; \q2 ki he māʻoniʻoni, kae vakai ko e tangi.” \q1 \v 8 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku fakahoko ʻae fale ki he fale, \q2 ʻonau ai ʻae ʻapi ki he ʻapi, ke ʻoua naʻa toe ha potu, \q2 koeʻuhi ke māʻolunga taha pe ʻakinautolu ʻi he fonua! \q1 \v 9 Naʻe pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ki hoku telinga, “Ko e moʻoni ʻe lahi ʻae fale ʻe lala, \q2 ʻio, ʻe ʻikai kakai ʻae ngaahi fale lahi mo lelei. \q1 \v 10 He ko e ngoue vaine, ko e ʻeka ʻe hongofulu hono lahi, ʻe maʻu mei ai ʻae pate pe taha, \q2 pea ko e homa ʻe taha ʻoe tenga, ʻe utu mei ai ha efa pe taha.” \q1 \v 11 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku tuʻu hengihengi hake, ke kumi ki he kava mālohi; \q2 pea nofo ʻo aʻu ki he pō, kaeʻoua ke nau kona ʻi he uaine! \q1 \v 12 Pea ʻoku ʻi heʻenau ngaahi kātoanga ʻae haʻape, mo e vaiole, mo e lali, mo e mimiha, mo e uaine: \q2 ka ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he ngāue ʻa Sihova, \q2 pe vakai ki he ngāue ʻa hono nima. \q1 \v 13 Ko ia kuo ʻave pōpula ai ʻa hoku kakai, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ʻae ʻilo: \q2 pea kuo fiekaia honau kau tangata ongoongo, \q2 pea mo honau tokolahi ʻoku mate fieinu. \q1 \v 14 Ko ia kuo fakalahi ai ʻa heli ʻe ia, \q2 mo fakamanga lahi ʻaupito hono ngutu: \q2 pea ʻe ʻalu hifo ki ai honau mālohi, mo honau tokolahi, mo ʻenau laukau, mo ia ʻoku fiefia. \q1 \v 15 Pea ʻe fakahifo ki lalo ʻae lāuvale, \q2 pea ʻe fakavaivaiʻi mo e tangata mālohi, \q2 pea ʻe hifo ki lalo ʻae mata ʻoe fielahi: \q1 \v 16 Ka e hiki hake ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he fakamaau, \q2 pea ʻe fakaongoongoleleiʻi ʻae ʻOtua māʻoniʻoni ʻi he angatonu. \q1 \v 17 Pea ʻe toki kai ʻae fanga lami ʻo hangē ko ʻenau anga, \q2 pea ʻe kai ʻe he muli ʻae ngaahi potu lala ʻoe kakai koloaʻia. \q1 \v 18 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku fusi ʻae angahala ʻaki ʻae afo ʻoe vaʻinga, \q2 pea fai hala ʻo hangē ko e maea mālohi: \q1 \v 19 ‌ʻAkinautolu ʻoku pehē, “Tuku ke ne fai vave, pea fakatoʻotoʻo ʻene ngāue, ke tau mamata ki ai: \q2 pea tuku ke ʻunuʻunu mai pea haʻu ʻae tuʻutuʻuni ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, \q2 koeʻuhi ke tau ʻilo ki ai!” \q1 \v 20 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku ui ʻae kovi ko e lelei, mo e lelei ko e kovi; \q2 ʻoku ui ʻae poʻuli ko e maama, \q2 mo e maama ko e poʻuli; \q1 ʻoku ui ʻae kona ko e melie, \q2 mo e melie ko e kona! \q1 \v 21 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku poto ʻi honau mata ʻonautolu, \q2 mo kinautolu ʻoku pehē ʻoku nau fai fakapotopoto! \q1 \v 22 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku mālohi ke inu uaine, \q2 mo e kau tangata mālohi ke felingiʻaki ʻae kava mālohi: \q1 \v 23 ‌ʻAkinautolu ʻoku fakatonuhiaʻi ʻae angahala koeʻuhi ko e totongi, \q2 ʻonau toʻo ʻae meʻa totonu ʻae māʻoniʻoni meiate ia! \q1 \v 24 Ko ia, hangē ʻoku keina ʻe he afi ʻae veve, \q2 pea fakaʻauha ʻe he ulo afi ʻae louveve, \q2 ʻe popo pehē honau aka, \q2 pea ʻe puna hake honau fisi ʻo hangē ko e efu: \q1 koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻae fono ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 pea kuo nau fehiʻa ki he folofola ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \q1 \v 25 Ko ia kuo tupu ai ʻae houhau ʻo Sihova ki hono kakai, \q2 pea kuo ne mafao hono nima kiate kinautolu, pea kuo ne taaʻi ʻakinautolu: \q1 pea naʻe tetetete ʻae ngaahi moʻunga, \q2 pea naʻe haehae honau ʻangaʻanga ʻi he ngaahi hala ʻoe kolo. \q1 Pea neongo ʻa eni kotoa pē ʻoku teʻeki ai ke taʻofi hono houhau, \q2 ka ʻoku kei mafao hono nima. \q1 \v 26 Pea te ne hiki hake ʻae fuka ki he ngaahi puleʻanga mei he mamaʻo, \q2 pea te ne seseʻe ʻakinautolu mei he ngataʻanga ʻo māmani: \q2 pea vakai te nau haʻu vave mo fakatoʻotoʻo: \q1 \v 27 ‌ʻE ʻikai vaivai pe humu ha taha ʻiate kinautolu, \q2 ʻe ʻikai ha taha ʻe tulemohe pe mohe \q2 pea ʻe ʻikai vete ʻae noʻo ʻi honau konga loto, \q2 pe motu ʻae nonoʻo ʻo honau topuvaʻe: \q1 \v 28 ‌ʻOku māsila ʻenau ngaahi ngahau, \q2 pea kuo teke ʻenau kaufana kotoa pē; \q1 ʻe fakatatau ki he maka afi ʻae pesipesi ʻo ʻenau fanga hoosi, \q2 pea ko ʻenau ngaahi saliote ʻe hangē ko e ʻahiohio: \q1 \v 29 Te nau ngungulu ʻo hangē ko e laione, \q2 te nau ngungulu ʻo hangē ko e fanga laione mui, \q1 ʻio, te nau ngungulu, \q2 pea puke ʻae meʻakai, pea te nau vete ia, \q2 pea ʻe ʻikai ha taha te ne taʻofi. \q1 \v 30 Pea ʻi he ʻaho ko ia te nau tangi kiate kinautolu ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe tahi: \q2 pea kapau ʻoku sio ha tokotaha ki he fonua, vakai ko e fakapoʻuli mo e mamahi, \q2 pea kuo fakapoʻuli ʻae maama ʻi he langi. \c 6 \cd \it 1 Ko e hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova kia ʻIsaia. 5 ʻOku manavahē ai ia, pea fakamālohi ia ki heʻene ngāue. 9 ʻOku ne fakahā ʻae paongataʻa ʻae kakai ki heʻenau malaʻia. 13 Ko e toenga kakai ʻe moʻui.\it* \p \v 1 ‌ʻI he taʻu naʻe pekia ai ʻae tuʻi ko ʻUsia ne u mamata kia Sihova ʻoku ʻafio ʻi hono ʻafioʻanga, kuo māʻolunga mo hiki hake, pea ko hono kofu tōtōlofa naʻe fonu ai ʻae falelotu lahi. \v 2 Pea naʻe tuʻu ʻi ʻolunga ʻae Selafimi: naʻe taki ono hona kapakau; naʻa ne fakapulou ʻaki hono mata ʻae ua, pea ne ʻufiʻufi ʻaki hono vaʻe ʻae ua, pea ne puna ʻaki ʻae ua. \v 3 Pea naʻa na lea fetāliaki, ʻo pehē, \q1 “ʻOku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau: \q2 ʻoku fonu ʻa māmani kotoa pē ʻi hono nāunau.” \p \v 4 Pea naʻe ngaueue ʻae ngaahi pou ʻoe matapā ʻi he leʻo ʻo ia naʻe ui, pea naʻe fakafonu ʻae fale ʻi he ʻohuafi. \p \v 5 ¶ Pea ne u toki pehē, “Kuo u malaʻia au! He kuo u ʻauha; koeʻuhi ko e tangata loungutu taʻemaʻa au, pea ʻoku ou nofo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai loungutu taʻemaʻa: he kuo mamata ʻa hoku mata ki he Tuʻi, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.” \v 6 Pea naʻe toki puna mai ʻae tokotaha ʻoe Selafimi kiate au, naʻe ʻi hono nima ʻae malalaʻi afi, ʻaia naʻa ne toʻo ʻaki ʻae hikofi mei he feilaulauʻanga. \v 7 Pea naʻa ne ai ia ki hoku ngutu, mo ne pehē, “Vakai kuo tau ʻae meʻa ni ki ho loungutu; pea kuo toʻo ʻo ʻave hoʻo hia, pea kuo fakamaʻa hoʻo angahala.” \v 8 Pea ne u fanongo foki ki he leʻo ʻo Sihova, naʻe pehē, “Ko hai te u fekau, pea ko hai ʻe ʻalu maʻamautolu?” \p Pea ne u toki pehē, “Ko au eni; ke ke fekau au.” \p \v 9 ¶ Pea naʻa ne pehē, “ʻAlu, pea tala ki he kakai ni, \q1 ʻOku mou fanongo moʻoni, \q2 kae ʻikai ongoʻi; \q1 pea ʻoku mou mamata pau, \q2 kae ʻikai ʻiloʻi. \q1 \v 10 Ngaohi ke fangapesi ʻae loto ʻoe kakai ni, \q2 pea ngaohi ke mamafa honau telinga, \q1 pea tāpuni honau mata; \q1 telia naʻa nau mamata ʻaki honau mata, \q2 pea fanongo ʻaki honau telinga, \q2 pea ʻilo ʻaki honau loto, \q2 pea liliu, pea hoko ʻo moʻui.” \q1 \v 11 Pea ne u toki pehē, “ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa?” \p Pea naʻa ne pehē mai, \q1 “Ke ʻoua ke lala ʻae ngaahi kolo ʻo ʻikai ha tokotaha ke nofo ai, \q2 pea ʻikai ha tangata ʻi he ngaahi fale, \q2 pea lala ʻaupito ʻae fonua, \q2 \v 12 Pea ke ʻoua ke ʻave ʻe Sihova ʻae kakai, \q2 pea hoko ʻae liʻaki lahi ki he fonua. \q1 \v 13 Ka e ʻi ai ʻae vahe ʻe hongofulu, \q2 pea ʻe toe foki ia, pea ʻe keina ia; \q1 ka e hangē ko e ʻakau ko e teili, pea hangē ko e oke, ʻoka tā hifo ʻoku kei tuʻu hono aka: \q2 ʻe pehē ʻe hoko ʻae hako māʻoniʻoni ko e aka ʻoe puleʻanga.” \c 7 \cd \it 1 ʻOku fakafiemālieʻi ʻe ʻIsaia ʻa ʻAhasi, ʻi heʻene puputuʻu ʻi he manavahē kia Lesini mo Peka. 10 Kuo tuku kia ʻAhasi ke fili ha fakaʻilonga, ka ʻi heʻene fakafisinga ki ai, naʻa ne maʻu ʻae fakaʻilonga, ko e talaʻofa kia Kalaisi. 17 ʻOku fakahā ʻe haʻu hono tautea mei ʻAsilia.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAhasi ko e foha ʻo Sotame, ko e foha ʻo ʻUsia, ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe ʻalu hake ki Selūsalema, ʻa Lesini ko e tuʻi ʻo Silia, mo Peka ko e foha ʻo Lemalia, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ke tauʻi ia ka naʻe ʻikai te na faʻa lava ia. \v 2 Pea naʻe fakahā ki he fale ʻo Tevita, ʻo pehē, ʻOku kau fakataha ʻa Silia mo ʻIfalemi. Pea naʻe ngaueue hono loto, mo e loto ʻo hono kakai, ʻo hangē ʻoku lūluuʻi ʻe he matangi ʻae ngaahi ʻakau ʻoe vao. \v 3 Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kia ʻIsaia, “ʻAlu atu ʻo fakafetaulaki kia ʻAhasi, ʻa koe mo Siasasupe ko ho foha, ʻi he ngataʻanga ʻoe tafeʻanga ʻoe vai taupotu ki ʻolunga ʻi he hala lahi ʻoe ngoue ʻae tangata fakamaʻa kofu; \v 4 Pea te ke pehē kiate ia, Tokanga, pea ke fiemālie; ʻoua ʻe manavahē, pea ʻoua naʻa vaivai ho loto ki he potuʻi toume ʻoe ongo tūhulu ʻoku kohu ni, ki he ʻita lahi ʻo Lesini pea mo Silia, pea mo e foha ʻo Lemalia. \v 5 Koeʻuhi kuo fakakaukau ki he kovi ke fai kiate koe, ʻe Silia, mo ʻIfalemi, pea mo e foha ʻo Lemalia, ʻo pehē, \v 6 Ke tau ʻalu ʻo tauʻi ʻa Siuta, pea fakamamahiʻi, pea ke tau ngaohi ke ava hono potu moʻotautolu, pea fokotuʻu ha tuʻi ʻi ai, ʻio, ʻae foha ʻo Tapeale: \v 7 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, “ʻE ʻikai tuʻumaʻu ia, pea ʻe ʻikai hoko ia. \v 8 He ko e ʻulu ʻo Silia ko Tamasikusi, pea ko e ʻulu ʻo Tamasikusi ko Lesini; pea ʻi he teʻeki ke kakato ʻae taʻu ʻe onongofulu ma nima ʻe maumauʻi ʻa ʻIfalemi, ke ʻoua naʻa kei ai hano kakai. \v 9 Pea ko e ʻulu ʻo ʻIfalemi ko Samēlia, pea ko e ʻulu ʻo Samēlia ʻae foha ʻo Lemalia. Kapau ʻe ʻikai te mou tui, ko e moʻoni ʻe ʻikai te mou tuʻumaʻu. \v 10 Pea naʻe toe folofola ʻa Sihova kia ʻAhasi, ʻo pehē, \v 11 “Ke ke kole ha fakaʻilonga meia Sihova ko ho ʻOtua; kole ia mei he loloto, pe mei he langi ʻi ʻolunga.” \v 12 Ka naʻe pehē ʻe ʻAhasi, “ʻE ʻikai te u kole, pea ʻe ʻikai te u ʻahiʻahi kovi kia Sihova.” \v 13 Pea naʻa ne pehē, “Fanongo mai, ʻae fale ʻo Tevita; He ko e meʻa siʻi ke ke fakafiuʻi ʻae tangata, ka te ke fakafiuʻi mo hoku ʻOtua foki? \v 14 Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga; Vakai, ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela. \v 15 Te ne kai ʻae pota mo e honi, koeʻuhi ke ne ʻilo ke siʻaki ʻae kovi, pea fili ʻae lelei. \v 16 ‌ʻI he teʻeki ke ʻilo ʻe he tamasiʻi ke siʻaki ʻae kovi, pea fili ʻae lelei, ʻe mole mei he fonua ʻoku ke fehiʻa ki ai ʻa hono ongo tuʻi ʻe toko ua. \p \v 17 ¶ “ʻE fakahoko e Sihova kiate koe, pea ki hoʻo kakai, pea ki he fale ʻo hoʻo tamai, ʻae ngaahi ʻaho ʻoku teʻeki ai hano tatau, talu ʻae ʻaho naʻe mahuʻi ʻa ʻIfalemi mei Siuta, ʻio, ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia. \v 18 Pea ʻi he ʻaho ko ia, ʻe ui ʻe Sihova ke haʻu ʻae lango mei he vaitafe ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo ʻIsipite, pea mo e pi ʻoku ʻi he fonua ko ʻAsilia. \v 19 Pea te nau haʻu, pea ʻe nofo ʻakinautolu kotoa pē ʻi he ngaahi teleʻa liʻaki; pea ʻi he ngaahi ʻana maka, pea ʻi he ngaahi ʻakau talatala kotoa pē, mo e ngaahi ʻakau kotoa pē. \v 20 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe fafai ʻe Sihova ʻaki ʻae tele kuo maʻu ʻi he totongi, ʻiate kinautolu ʻi he tuʻa vaitafe, ʻio, ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻae ʻulu pea mo e fulufulu ʻoe vaʻe: pea te ne fakaʻosi mo e kava foki. \v 21 Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia, ʻe tauhi ʻe ha tangata ʻae pulu mui fefine, mo e sipi ʻe ua; \v 22 Pea ʻe pehē, ʻi he lahi ʻoe huʻahuhu ʻe maʻu mei ai, ko ia te ne kai pota, he ko e pota mo e hone ʻe kai ʻekinautolu fulipē ʻoku toe ʻi he fonua. \v 23 Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻo pehē, ko e potu kotoa pē naʻe ʻi ai ʻae vaine ʻe afe ʻo tatau mo e konga siliva ʻe afe, ʻe tupu ʻi ai ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa. \v 24 ‌ʻE haʻu ki ai ʻae kakai mo e ngaahi ngahau mo e kaufana; koeʻuhi ʻe ʻufiʻufi ʻae fonua kotoa pē ʻaki ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa. \v 25 Pea ʻi he ngaahi māʻolunga kotoa pē ʻe keli ʻaki ʻae huo, ʻe ʻikai hoko ki ai ʻae manavahē ki he ʻakau talatala: ka ko e potu ia ke ʻave ki ai ʻae fanga pulu, pea ke moloki ia ʻe he fanga sipi.” \c 8 \cd \it 1 ʻOku ne kikite ia Maha-sala-hase-pase, ʻe fakavaivaiʻi ʻa Silia mo ʻIsileli ʻe ʻAsilia. 5 Pea mo Siuta foki ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui. 9 ʻOku ʻikai faʻa taʻofi ʻae ngaahi tautea ʻae ʻOtua. 11 ʻE fiemālie ʻakinautolu ʻoku manavahē ki he ʻOtua. 19 ʻE lahi ʻae mamahi ki he kau tauhi tamapua.\it* \p \v 1 Pea naʻe toe pehē ʻe Sihova kiate au, “Toʻo kiate koe ha takainga lahi, pea tohi ʻi ai ʻaki ha peni ʻae tangata ʻae meʻa ʻoku kau kia Maha-sala-hase-pase. \v 2 Pea naʻaku toʻo kiate au ʻae kau fakamoʻoni angatonu ke tohi, ko ʻUlia ko e taulaʻeiki, mo Sakalia ko e foha ʻo Sepelikaia.” \v 3 Pea ne u ʻalu ki he palōfita fefine; pea naʻe tuituʻia ia, pea fanauʻi ʻae tama, Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kiate au, “Ui hono hingoa ko ‘Maha-sala-hase-pase.’ \v 4 Koeʻuhi ʻi he kei vale ʻae tamasiʻi ke lea, ‘Ko ʻeku tamai,’ mo ‘ʻeku faʻē,’ ʻe ʻave ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia ʻae koloa ʻo Tamasikusi mo e vete taua ʻo Samēlia. \p \v 5 ¶ Pea naʻe toe folofola foki ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 6 “Ko e meʻa ʻi he liʻaki ʻe he kakai ni ʻae ngaahi vai ʻo Siloa ʻoku tafetafemālie, pea ʻoku nau fiefia ʻia Lesini mo e foha ʻo Lemalia; \v 7 Ko ia foki, vakai, ʻoku ʻomi ʻe Sihova kiate kinautolu ʻae ngaahi vai ʻoe vaitafe, ʻoku mālohi pea lahi, ʻio, ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia mo hono mālohi kotoa pē: pea te ne ʻalu hake ki hono tafeʻanga vai kotoa pē, pea ʻe lōmakiʻi ʻae ngaahi kauvai kotoa pē: \v 8 Pea te ne ʻoho ʻi Siuta; pea fetāfeaki ia ʻo mafola, ʻo aʻu hake ia ki he kia; pea ko e folahi ʻo hono kapakau ʻe feʻunga mo e māukupu ʻo ho fonua, ʻE ʻImanuela.” \p \v 9 ¶ Mou kau fakataha, ʻakimoutolu ʻae kakai, pea ʻe laiki ʻakimoutolu; pea fakafanongo, ʻakimoutolu ʻae ngaahi fonua kotoa pē ʻoku mamaʻo: nonoʻo ʻakimoutolu, pea ʻe momosi ʻakimoutolu; nonoʻo ʻakimoutolu, pea ʻe liʻaki ʻakimoutolu. \v 10 Mou fakakaukau fakataha, ka e hoko ko e meʻa noa pe ia; mou alea, ka e ʻikai tuʻumaʻu ia: he ʻoku ʻiate kimautolu ʻae ʻOtua. \p \v 11 ¶ He naʻe folofola pehē ʻa Sihova kiate au ʻi he nima mālohi, mo ne akonakiʻi au ke ʻoua naʻaku ʻalu ʻi he hala ʻoe kakai ni, ʻo ne pehē, \v 12 ‌ʻOua naʻa mou pehē, “Ko e tau, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku pehē ki ai ʻae kakai ni, ko e tau, pea ʻoua ʻe manavahē ki heʻenau fakamanavahēʻi, pea ʻoua naʻa mou ilifia. \v 13 Mou fakatapui pe ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau; pea tuku ke hoko ia ko hoʻomou manavahēʻanga, pea mou ilifia ʻiate ia. \v 14 Pea ʻe hoko ia ko e hūfanga malu; ka ko e maka tūkiaʻanga, pea ko e maka fakaʻita ki he fale fakatouʻosi ʻo ʻIsileli, ko e tauhele mo e heleanga ki he kakai ʻo Selūsalema. \v 15 Pea ko e tokolahi ʻiate kinautolu te nau tohumuhumu, pea hinga, pea laiki, mo tauhele, pea touʻia ʻakinautolu. \v 16 Fakamaʻopoʻopo ʻae fakamoʻoni, pulusi ʻae fono maʻa ʻeku kau ākonga. \v 17 Pea te u tatali kia Sihova, ʻaia ʻoku fufū hono fofonga mei he fale ʻo Sēkope, pea te u ʻamanaki kiate ia. \v 18 Vakai, ko au mo e fānau kuo foaki ʻe Sihova kiate au, kuo mau hoko ko e ngaahi fakaʻilonga pea mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi ʻIsileli, meia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he moʻunga ko Saione.” \p \v 19 ¶ Pea ʻoka nau ka pehē mai kiate kimoutolu, “Kumi kiate kinautolu ʻoku ai ʻae ngaahi laumālie kovi, pea ki he ngaahi kikite ʻoku mapu mo femuhumuhuʻi: ʻikai ʻoku totonu ke kumi ʻe he kakai ki honau ʻOtua? ʻOku totonu koā ʻenau siʻaki ʻae moʻui kae kumi ki he mate? \v 20 Kumi ki he fono pea ki he fakamoʻoni: kapau ʻe ʻikai te nau lea ʻo hangē ko e folofola ni, ʻoku pehē koeʻuhi ʻoku ʻikai ha maama ʻiate kinautolu. \v 21 Pea te nau ʻalu ʻi ai, ʻi he mamahi mo e fiekaia, pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau fiekaia, te nau tangi, pea kapeʻi honau tuʻi mo honau ʻOtua, pea sio ki ʻolunga. \v 22 Pea te nau sio ki he kelekele; pea vakai ko e mamahi, mo e fakapoʻuli, mo e ninimo, mo e ongosia; pea ʻe kapusi ʻakinautolu ki he fakapoʻuli.” \c 9 \cd \it 1 Ko e fiefia ʻi he lolotonga ʻae mamahi, ʻi he pule mo e ʻaloʻi ʻo Kalaisi, 8 Ko e tautea ki ʻIsileli koeʻuhi ko ʻenau fielahi, 13 Mo ʻenau mālualoi, 18 Pea mo honau loto fefeka.\it* \p \v 1 Ka ko eni, ʻe ʻikai kei ʻi ai ha fakapoʻuli ʻi he fonua naʻe mamahi: ʻi he kuonga ʻi muʻa naʻa ne fakavaivaiʻi ʻae fonua ʻo Sepuloni mo e fonua ʻo Nafitali, ka kuo ne fakalelei ia ʻi he kuonga ki mui; ʻio, ʻi he hala ʻoe tahi, ʻi he tuʻa Sioatani, ʻi Kāleli ʻoe ngaahi puleʻanga. \p \v 2 Ko e kakai naʻe ʻaʻeva ʻi he poʻuli kuo mamata ki he maama lahi: \q2 ko kinautolu naʻe nofo ʻi he fonua ʻoe ʻata ʻoe mate, kuo ulo kiate kinautolu ʻae maama. \q1 \v 3 Kuo ke fakatokolahi ʻae puleʻanga, \q2 pea fakalahi mo ʻenau fiefia: \p ʻoku nau fiefia ʻi ho ʻao ʻo hangē ko e fiefia ʻi he ututaʻu, pea hangē ko e fiefia ʻae kakai ʻi heʻenau tufa ʻae koloa kuo vete. \v 4 He kuo ke fesiʻi ʻae haʻamo ʻo ʻene kavenga, pea mo e tokotoko ʻoku ai ki hono uma, mo e meʻa tā ʻa hono fili, ʻo hangē ko ia ne fai ʻi he ʻaho ʻo Mitiane. \v 5 He ko e tau kotoa pē ʻoe tangata tau ʻoku ʻi he longoaʻa fakamaveuveu, mo e ngaahi kofu kuo tākai ʻi he toto; ka e hoko eni ʻi he vela mo e fefie ʻoe afi. \v 6 He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻae tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻae foha: pea ʻe ʻi hono uma ʻae pule: pea ʻe ui hono huafa ko Fakaofo, ko ʻAkonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻoe Melino. \v 7 ‌ʻI he tupu ʻo ʻene pule mo e melino ʻe ʻikai hano ngataʻanga, ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, pea ʻi hono puleʻanga, ke fakatonutonu ia, pea ke fokotuʻumaʻu ia ʻi he fakamaau pea mo e angatonu mei he ʻaho ni ʻo taʻengata. Ko e ʻofa ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae meʻa ni. \p \v 8 ¶ Naʻe fekau ʻe Sihova ʻae lea kia Sēkope, \q2 pea kuo tō ia ki ʻIsileli. \q1 \v 9 Pea ʻe ʻilo ʻe he kakai kotoa pē, \q2 ʻio, ʻe ʻIfalemi mo ia ʻoku nofo ʻi Samēlia, ʻaia ʻoku pehē ʻi he laukau mo e mālohi ʻoe loto, \q1 \v 10 “Kuo tō ki lalo ʻae makaʻumea, \q2 ka te mau langa ʻaki ʻae maka kuo tā: \q1 kuo tuʻusi ki lalo ʻae ngaahi sukamino, \q2 ka te mau fetongi ʻaki ia ʻae ngaahi sita.” \q1 \v 11 Ko ia ʻe fokotuʻu ʻe Sihova kia Lesini hono ngaahi fili, \q2 pea fakakau fakataha hono ngaahi fili; \q2 \v 12 ‌ʻAe kau Silia ʻi he potu hahake, \q2 pea mo e kau Filisitia ʻi he lulunga; \q2 pea te nau keina ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae ngutu kuo fakamanga. \q1 Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, \q2 ka ʻoku kei mafao hono nima. \q1 \v 13 He ʻoku ʻikai tafoki mai ʻae kakai kiate ia ʻoku taaʻi ʻakinautolu, \q2 ʻoku ʻikai te nau kumi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 14 Ko ia ʻe tuʻusi ʻe Sihova mei ʻIsileli ʻae ʻulu mo e iku, \q2 ʻae vaʻa mo e tefito, ʻi he ʻaho pe taha. \q1 \v 15 Ko e motuʻa mo ia ʻoku ongoongolelei, ko e ʻulu ia; \q2 pea ko e palōfita ʻoku ako ʻaki ʻae loi, ko e iku ia. \q1 \v 16 He ko e kau takimuʻa ʻoe kakai ni ʻoku nau fakahalaʻi ʻakinautolu; \q2 pea ʻe ʻauha ʻakinautolu kuo takiekina ʻiate kinautolu. \q1 \v 17 Ko ia ʻe ʻikai fiemālie ʻa Sihova ʻi honau kau talavou, \q2 pe ʻaloʻofa ki heʻenau kau tamai mate mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti: \q1 he ko e mālualoi mo e fai kovi ʻakinautolu kotoa pē, \q2 pea ʻoku lea vale ʻae ngutu kotoa pē. \q1 Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, \q2 ka ʻoku kei mafao hono nima. \q1 \v 18 He ʻoku vela ʻae angahala ʻo hangē ko e afi; \q2 ʻe keina ia ʻae ngaahi ʻakau talatala, \q2 pea ʻe tutu ʻi he matolu ʻoe vao lahi, \q2 pea te nau ʻalu hake ʻo hangē ko e puna hake ʻoe ʻohuafi. \q1 \v 19 Ko e meʻa ʻi he houhau ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻoku fakapoʻuli ai ʻae fonua, \q2 pea ko e kakai te nau hangē ko e fefie ʻoe afi: \q2 ʻe ʻikai mamae ha tangata ʻe tokotaha ki hono tokoua. \q1 \v 20 Pea te ne hamusi ʻi he potu toʻomataʻu, kae fiekaia; \q2 pea te ne kai ʻi he potu toʻohema, ka e ʻikai te nau mākona: \q1 ʻe kai ʻe he tangata taki taha ʻae kakano ʻo hono nima ʻoʻona: \q2 \v 21 Ko Manase, kia ʻIfalemi; mo ʻIfalemi, kia Manase: \q1 pea ko kinaua fakatouʻosi te na kau fakataha ke fakamamahiʻi ʻa Siuta. \q2 Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, ka ʻoku kei mafao hono nima. \c 10 \cd \it 1 Ko e malaʻia ʻae kau pule kakaha. 5 Ko ʻAsilia, ko e meʻa tā ki he kau mālualoi, ʻe mafesifesi ia koeʻuhi ko ʻene laukau. 20 ʻE fakamoʻui hono toe ʻo ʻIsileli. 24 ʻOku fakafiemālieʻi ʻa ʻIsileli ʻi he fakahā ʻa hono fakamoʻui mei ʻAsilia.\it* \p \v 1 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku fokotuʻu ʻae fono taʻemāʻoniʻoni, pea ʻoku tohi ʻae mamahi ʻaia kuo nau tuʻutuʻuni; \v 2 Ke fakaafe ʻae masiva mei he fakamaau, pea faʻao ʻae totonu mei he masiva ʻo hoku kakai, ke nau kākaaʻi ʻae kau fefine kuo mate honau husepāniti, pea ke nau kaihaʻa mei he tamai mate! \v 3 Pea ko e hā te mou fai ʻi he ʻaho ʻoe ʻaʻahi, pea ʻi he fakaʻauha ʻaia ʻe haʻu mei he mamaʻo? Te mou kumi ʻae tokoni meia hai? Pea te mou tuku ʻi fē ʻa homou nāunau? \v 4 ‌ʻI he taʻemaʻu au te nau hoko ko e pōpula ki he pōpula, pea moʻulaloa kiate kinautolu kuo fakamoʻulaloa. Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, ka ʻoku kei mafao hono nima. \p \v 5 ¶ ʻE malaʻia ʻae tangata ʻo ʻAsilia, ko e meʻa tā ʻo ʻeku tuputāmaki, pea ko e tokotoko ʻi honau nima ko hoku houhau ia. \v 6 Te u fekau ia ki he puleʻanga mālualoi, pea ki he kakai ʻoku ou houhau ki ai te u tuku kiate ia ha fekau, ke ʻave ʻae koloa, pea ʻave mo e meʻakai, pea ke molomoloki ʻakinautolu ʻo hangē ko e pelepela ʻoe ngaahi hala. \v 7 Ka ko eni, ʻoku ʻikai ko hono loto ia, pea ʻoku ʻikai ke mahalo pehē ʻa hono loto; ka ʻoku ʻi hono loto ke tuʻusi mo fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga lahi. \v 8 He ʻoku ne pehē, “ʻIkai ko e ngaahi tuʻi moʻoni ʻae ngaahi ʻeiki ʻoku ʻiate au? \v 9 ‌ʻIkai ʻoku tatau ʻa Kalino mo Kalikimisi? ʻIkai ʻoku tatau ʻa Hamate mo ʻApati? ʻIkai ʻoku tatau ʻa Samēlia mo Tamasikusi? \v 10 ‌ʻO hangē ko e ʻilo ʻa hoku nima ʻae ngaahi puleʻanga ʻoe kau tamapua, ʻaia naʻe lahi hake ki Selūsalema mo Samēlia ʻenau ngaahi tamapua; \v 11 ‌ʻO hangē ko ia kuo u fai ki Samēlia mo ʻene ngaahi tamapua, ʻikai te u fai pehē foki ki Selūsalema mo ʻene ngaahi tamapua?” \v 12 Ko ia ʻe hoko ʻo pehē, “ʻOka fakakakato ʻe he ʻEiki ʻa ʻene ngāue kotoa ʻi he moʻunga ko Saione pea mo Selūsalema, te u tautea ʻae futa ʻoe loto mālohi ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia, pea mo e hihiki ʻo hono mata fielahi.” \v 13 He ʻoku ne pehē, “ʻI he mālohi ʻo hoku nima kuo u fai eni, pea ʻi heʻeku poto; he ʻoku ou fai fakapotopoto: pea kuo u toʻo ʻae ngaahi fakangatangata ʻoe kakai, pea kaihaʻasia mo ʻenau koloa, pea kuo u fakamoʻulaloa ʻae kakai ʻo hangē ko ia ʻoku taau mo e tangata toʻa: \v 14 Pea kuo ʻilo ʻe hoku nima ʻae koloa ʻae kakai ʻo hangē ko ha pununga: pea hangē ko ha taha ʻoku tānaki ʻae ngaahi foʻi manu ʻoku pehē ʻa ʻeku tānaki ʻa māmani kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha taha te ne ueʻi ʻae kapakau, pe fakamanga ʻae ngutu, pe fakaʻasi.” \v 15 ‌ʻE fielahi ʻae toki kiate ia ʻoku ne tā ʻaki ia? Pe fielahi ʻae kili kiate ia ʻoku ne fetohoaki ia? ʻO hangē ka tā mai ʻae ʻakau kiate ia ʻoku ne toʻo ia, pea hangē ka hiki hake ʻe he tokotoko kiate ia ʻoku ne toʻo ia. \v 16 Ko ia ʻe fekau atu ʻe Sihova, ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau, ʻae tutue ki honau kakai sino; pea te ne tutu ke vela ʻa hono nāunau ʻo hangē ko e kakaha ʻae afi. \v 17 Pea ko e maama ʻo ʻIsileli ʻe hoko ia ko e afi, pea ko hono tokotaha māʻoniʻoni ko e ulo afi, pea ʻe kakaha ia pea fakaʻauha ʻi he ʻaho pe taha hono ngaahi ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa; \v 18 Pea ʻe fakaʻauha ʻae lelei ʻoe vao lahi ʻo ia, pea mo ʻene ngoue ʻoku fua, ʻae laumālie mo e sino fakatouʻosi; pea te nau hangē ko e tangata toʻo fuka kuo pongia. \v 19 Pea ko hono toe ʻoe ʻakau ʻoe vao lahi ko ia te nau tokosiʻi, ko ia ʻe faʻa tohi ia ʻe ha tamasiʻi. \p \v 20 ¶ Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻo pehē, ko hono toe ʻo ʻIsileli, pea mo kinautolu kuo hao ʻi he fale ʻo Sēkope, ʻe ʻikai te nau toe falala kiate ia naʻe taaʻi ʻakinautolu; ka e falala moʻoni kia Sihova, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \v 21 ‌ʻE foki mai hono toe, ʻio, ʻae toe ʻo Sēkope, ki he ʻOtua Māfimafi. \v 22 He neongo ʻae tatau ʻa hoʻo kakai, ʻE ʻIsileli, mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ka e foki mai pe hono toe: kuo pau ke hoko ʻae fakaʻauha ʻe fonu mahua ʻi he fai totonu. \v 23 He ko Sihova ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae fakaʻauha kuo kotofa, ʻi he lotolotonga ʻoe fonua kotoa pē. \p \v 24 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau, “ʻE hoku kakai ʻaia ʻoku nofo ʻi Saione, ʻoua ʻe manavahē ki he tangata ʻAsilia: te ne taaʻi koe ʻaki ʻae meʻa tā, pea hiki hake hono tokotoko kiate koe, ka ʻe hangē ko ia naʻe fai ʻi ʻIsipite. \v 25 Koeʻuhi ʻe toetoe siʻi pea ʻe ngata ʻa hoku tuputāmaki, pea mo hoku houhau, ka te u fakaʻauha ʻakinautolu. \v 26 Pea ʻe hiki hake ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻae meʻa tautea ʻo hangē ko e fakaʻauha ʻa Mitiane ʻi he maka ko Olepi: pea tatau mo ʻene tokotoko naʻe ai ki he tahi, ʻe pehē ʻa ʻene hiki hake ia ʻo hangē ko ia naʻe fai ki ʻIsipite. \v 27 Pea ʻe hoko pehē, ʻi he ʻaho ko ia, ʻe toʻo ʻene kavenga mei ho uma, mo ʻene haʻamonga mei ho kia, pea ʻe maumauʻi ʻae haʻamonga mei homou uma.” \v 28 Kuo haʻu ia ki ʻAiata, kuo ʻalu atu ia ki Mikiloni; kuo ne tānaki ʻene ngaahi saliote ʻi Mikimasi: \v 29 Kuo nau laka ʻi he potu fāsiʻi: kuo nau nofo ʻi Kepa; ʻoku manavahē ʻa Lama; pea kuo hola ʻa Kipea ʻo Saula. \v 30 ‌ʻE ʻofefine ʻo Kalimi, hiki hake ho leʻo: fai ke ongo atu ia ki Leisi, ʻE ʻAnatoti masiva. \v 31 Kuo ʻave ʻa Matemena; ʻoku fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai ʻe Kepime ke nau hola. \v 32 Te ne nofo pe ia ʻi he ʻaho ni ʻi Nope: te ne lulululu hono nima ki he moʻunga ʻoe ʻofefine ʻo Saione, ʻae moʻunga ʻo Selūsalema. \v 33 Vakai, ko e ʻEiki, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, te ne tuʻusi ʻae vaʻa ʻaki ʻae manavahē lahi: pea ko kinautolu ʻoku māʻolunga ʻe tā hifo, pea ko e fielahi ʻe fakavaivaiʻi. \v 34 Pea te ne tuʻusi ki lalo ʻae ngaahi potu ʻakau matolu ʻoe vao lahi ʻaki ʻae ukamea, pea ʻe tō ki lalo ʻa Lepanoni ʻi ha taha mālohi. \c 11 \cd \it 1 Ko e puleʻanga fakamelino ʻoe vaʻa mei he aka ʻo Sese. 10 Ko e toe ʻomi ʻa ʻIsileli, mo e ui ʻoe kakai Senitaile.\it* \q1 \v 1 Pea ʻe tupu hake ha tokotoko mei he tefito ʻo Sese, \q2 pea ʻe tupu ha Vaʻa mei hono ngaahi aka: \q1 \v 2 Pea ʻe nofo ʻiate ia ʻae Laumālie ʻo Sihova, \q2 ʻae laumālie ʻoe poto mo e faʻa ʻilo, \q2 ʻae laumālie ʻoe akonaki mo e mālohi, \q2 ʻae laumālie ʻoe ʻilo pea mo e manavahē kia Sihova; \q1 \v 3 Pea ʻe ʻilo vave ʻe ia ʻae manavahē kia Sihova: \q1 pea ʻe ʻikai te ne fakamaau ʻi he vakai ʻa hono fofonga, \q2 pe valoki ʻo hangē ko e fanongo ʻa hono telinga: \q1 \v 4 Ka ʻi he māʻoniʻoni te ne fakamaau ʻae masiva, \q2 pea valoki ʻi he taʻefilifilimānako maʻa e angavaivai ʻoe fonua: \q1 pea te ne taaʻi ʻa māmani ʻaki ʻae meʻa tā ʻo hono fofonga, \q2 pea te ne tāmate ʻae angakovi ʻaki ʻae mānava ʻo hono loungutu. \q1 \v 5 Pea ko e noʻo ʻo hono kongaloto ʻae māʻoniʻoni, \q2 pea ko e nonoʻo ʻo hono noʻotanga vala ʻae moʻoni. \q1 \v 6 Pea ʻe toki nofo fakataha ʻae ulofi mo e lami, \q2 pea ʻe tokoto fakataha ʻae lēpati mo e ʻuhikiʻi kosi; \q2 pea ʻe fakataha ʻae ʻuhikiʻi pulu mo e laione mui pea mo e manu fafanga; \q2 pea ʻe tataki ʻakinautolu ʻe ha tamasiʻi siʻi. \q1 \v 7 Pea ʻe kai fakataha ʻae pulu fefine mo e pea; \q2 pea ʻe tokoto fakataha honau ʻuhiki: \q2 pea ʻe kai ʻe he laione ʻae kau ʻoe koane ʻo hangē ko e pulu. \q1 \v 8 Pea ko e tamasiʻi ʻoku kei huhu te ne vaʻinga ʻi he luo ʻoe ngata, \q2 pea ko e tamasiʻi kuo fakamavae te ne ʻai hono nima ki he ʻana ʻoe ngata fekai. \q1 \v 9 ‌ʻE ʻikai te nau fakamamahi pe fakaʻauha ʻi ha potu ʻo hoku moʻunga māʻoniʻoni: \q2 koeʻuhi ʻe fonu ʻa māmani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, \q2 ʻo hangē ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ngaahi vai ʻae kilisi tahi. \p \v 10 ¶ Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe ʻi ai ʻae aka ʻo Sese, ʻaia ʻe tuʻu ko e fuka ʻae kakai: ʻe kumi ki ai ʻae ngaahi Senitaile: pea ʻe lelei ʻaupito ʻa hono mālōlōʻanga. \v 11 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe toe ai ʻe Sihova hono nima ko hono liunga ua ke fakamoʻui ʻae toenga ʻo hono kakai, ʻaia ʻe fakatoe, mei ʻAsilia, pea mo ʻIsipite, pea mo Patolose, pea mo Kusi, pea mo ʻIlami, pea mei Saina, pea mei Hamate, pea mei he ngaahi motu ʻoe tahi. \v 12 Pea te ne fokotuʻu ha fuka ki he ngaahi puleʻanga, pea te ne fakataha ʻae kau liʻaki ʻo ʻIsileli, pea tānaki fakataha ʻae kau vetekina ʻo Siuta mei he vahe ʻe fā ʻo māmani. \v 13 Pea ʻe mole ʻae meheka meia ʻIfalemi, pea ʻe fakaʻauha mo e ngaahi fili ʻo Siuta: ʻe ʻikai kei fehiʻa ʻa ʻIfalemi kia Siuta, pea ko Siuta ʻe ʻikai te ne fakamamahiʻi ʻa ʻIfalemi. \v 14 Ka te na puna ki he lulunga ʻi he uma ʻoe kakai Filisitia; pea te na faʻao mo e potu hahake: te nau ʻene ai honau nima ki ʻItomi mo Moape; pea ʻe talangofua kiate kinautolu ʻae fānau ʻa ʻAmoni. \v 15 Pea ʻe fakaʻauha ʻaupito ʻe Sihova ʻae ʻelelo ʻoe tahi ʻo ʻIsipite; pea te ne lulululu hono nima ki he vaitafe ʻaki ʻene matangi lahi, pea ʻe taaʻi ʻe ia ʻi hono mangaʻivai ʻe fitu, pea ʻe ʻalu taʻeviku ai ʻae kakai. \v 16 Pea ʻe ʻi ai ʻae hala motuʻa ki he toenga ʻo hono kakai, ʻaia ʻe toe ʻi ʻAsilia, ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻe ʻIsileli ʻi he ʻaho naʻe ʻalu hake ai ia mei he fonua ko ʻIsipite. \c 12 \cd \it 1–6 Ko e fakafetaʻi fakafiefia ʻae angatonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ʻaho ko ia te ke pehē, “ʻE Sihova, te u fakafetaʻi kiate koe: he neongo ne ke houhau, ka kuo ke fakafiemālieʻi au. \v 2 Vakai, ko e ʻOtua ko hoku fakamoʻui te u falala, ka e ʻikai manavahē: he ko e ʻEiki ko Sihova ko hoku mālohi ia mo ʻeku hiva; pea kuo hoko foki ia ko hoku fakamoʻui.” \v 3 Ko ia te mou ʻutu ʻae vai ʻi he fiefia mei he ngaahi matavai ʻoe moʻui. \v 4 Pea ʻi he ʻaho ko ia te mou pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova, ui ki hono huafa, fakahā ʻene ngaahi ngāue ʻi he ʻao ʻoe kakai, fakamatala kuo hiki hake hono huafa. \v 5 Hiva kia Sihova; he kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa lelei ʻaupito: ʻoku ʻilo ia ʻe māmani kotoa pē. \v 6 Kalanga pea mavava ʻi he fiefia, ʻa koe ʻoku nofo ʻi Saione: he ʻoku lahi ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli ʻoku ʻiate koe.” \c 13 \cd \it 1 ʻOku tānaki ʻe Sihova ʻae ngaahi kongakau ʻo hono houhau. 6 ʻOku ne fakamanaʻi ke fakaʻauha ʻa Papilone ʻaki ʻae kakai ʻo Mitia. 19 Ko e fakaʻauha ʻo Papilone.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Papilone, ʻaia naʻe mamata ki ai ʻe ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi. \v 2 MOU fokotuʻu ʻae fuka ʻi he moʻunga māʻolunga, hiki hake ʻae leʻo kiate kinautolu, taʻalo ʻaki ʻae nima, ke nau hū ʻi he ngaahi matapā ʻoe houʻeiki. \v 3 Kuo u fekau ki heʻeku kau māʻoniʻoni, kuo u ui foki ʻeku kau mālohi koeʻuhi ko hoku houhau, ʻio, ʻakinautolu ʻoku fiefia heʻeku māfimafi. \v 4 Ko e longoaʻa ʻoe tokolahi ʻi he ngaahi moʻunga, ʻo hangē ko e kakai lahi; ko e longoaʻa lahi ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻio, ʻoe ngaahi puleʻanga kuo tānaki fakataha: he ʻoku fakataha ʻe Sihova ʻae ngaahi kautau ʻo ʻene kongakau ki he tau. \v 5 ‌ʻOku nau haʻu mei he fonua mamaʻo, mei he ngataʻanga ʻoe langi, ʻio, ko Sihova, mo e mahafu ʻo hono houhau, ke fakaʻauha ʻae fonua kotoa pē. \p \v 6 ¶ Mou tangilāulau ʻakimoutolu; he ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova; ʻe haʻu ia ʻo hangē ko e fakaʻauha mei he Māfimafi. \v 7 Ko ia ʻe vaivai ai ʻae nima kotoa pē, pea ʻe molū mo e loto ʻoe tangata kotoa pē: \v 8 Pea te nau manavahē: ʻe puke ʻakinautolu ʻe he mamahi mo e ongosia; te nau langa ʻo hangē ko e fefine ʻoku fāʻele: te nau feʻofaʻaki; ʻe tatau honau mata mo e ulo ʻoe afi. \v 9 Vakai, ʻoku haʻu ʻae ʻaho ʻo Sihova, ʻoku mamafa ʻi he tuʻutāmaki pea mo e houhau lahi, ke fakaʻauha ʻae fonua: pea te ne tāmateʻi ʻae kakai angahala mei ai. \v 10 He ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi mo e ngaahi faʻahinga fetuʻu ʻi ai ʻe ʻikai te nau ʻomi ʻenau maama; ʻe fakapoʻuli ʻae laʻā ʻi heʻene hopo hake, pea ʻe ʻikai ulo atu ʻae maama ʻoe māhina. \v 11 Pea te u tautea ʻa māmani koeʻuhi ko ʻenau hia, pea mo e kakai angakovi koeʻuhi ko ʻenau angahala; pea te u pule ke ngata ʻae fielahi ʻoe laukau, pea te u lī ki lalo ʻae fieʻeiki ʻoe kakai fakamana. \v 12 Te u ngaohi ke mahuʻinga hake ʻae tangata ʻi he koula lelei; ʻio, ʻe mahuʻinga hake ʻae tangata ʻi he koula lelei ʻo ʻOfeli. \v 13 Ko ia te u lulululu ai ʻae ngaahi langi, pea ʻe hiki mo māmani mei hono potu, ʻi he houhau ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ʻi he ʻaho ʻo hono houhau vela. \v 14 Pea ʻe tatau ia mo e ʻanitelope kuo tulia, pea hangē ko e fanga sipi ʻoka ʻikai ha tangata ke tānaki fakataha: ʻe tafoki taki taha ʻae tangata ki hono kakai, pea hola taki taha ki hono fonua. \v 15 Ko kinautolu kotoa pē ʻoku moʻua ʻe hokaʻi ke ʻasi; pea ʻe tō ʻi he heletā ʻakinautolu kotoa pē ʻoku kau mo kinautolu. \v 16 ‌ʻE laiki ʻenau fānau ʻi honau ʻao; ʻe vete ʻa honau ngaahi fale, pea ʻe tohotoho ʻa honau ngaahi uaifi. \v 17 Vakai, te u hiki hake ʻae kakai ʻo Mitia ke tauʻi ʻakinautolu, ʻe ʻikai te nau tokanga ki he siliva; pea ko e koula, ʻe ʻikai te nau manako ki ai. \v 18 ‌ʻE laikina ʻae kau talavou ʻaki ʻenau ngaahi kaufana; pea ʻe ʻikai te nau ʻofa ki he fua ʻoe manāva; pea ʻe ʻikai fakamoʻui ʻe honau mata ʻae fānau tupu. \p \v 19 ¶ Pea ko Papilone, ko e lelei lahi ʻoe ngaahi puleʻanga, ko e toulekeleka ʻoe laukau ʻae kakai ʻo Kalitia, ʻe tatau ia mo e fakaʻauha ʻa Sotoma mo Komola ʻe he ʻOtua. \v 20 ‌ʻE ʻikai ʻaupito toe kakai ia, ʻe ʻikai nofo ʻi ai ha kakai mei he toʻutangata ki he toʻutangata: pea ʻe ʻikai fokotuʻu ʻe ha tangata ʻAlepea ʻae fale fehikitaki ʻi ai; pea ʻe ʻikai ngaohi ʻi ai ʻe he kau tauhi sipi hanau lotoʻā. \v 21 Ka e tokoto ʻi ai ʻae ngaahi manu kaivao ʻoe potu lala; pea ʻe fonu honau ngaahi fale ʻi he ngaahi manu fakalielia; pea ʻe nofo ai ʻae ngaahi lulu, pea ʻe meʻe ai ʻae faʻahi kehe ʻoe vao. \v 22 Pea ʻe tangi ʻi honau ngaahi fale liʻaki ʻae fanga manu kaivao ʻoe ʻotu motu, pea mo e ngaahi talākoni ʻi honau ngaahi fale fakaʻeiʻeiki: pea kuo ofi ʻae hokosia ʻa hono kuonga, pea ʻe ʻikai fakalōloa hono ngaahi ʻaho. \c 14 \cd \it 1 Ko e ʻaloʻofa fakamoʻui ʻae ʻOtua kia ʻIsileli. 4 Ko ʻenau vikiviki fiefia ki Papilone. 24 Ko e tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua ki ʻAsilia. 29 ʻOku fakamana ki Filisitia.\it* \p \v 1 Koeʻuhi ʻe ʻaloʻofa ʻa Sihova kia Sēkope, pea te ne fili ʻa ʻIsileli, ʻe fokotuʻu ʻakinautolu ʻi honau fonua: pea ʻe fakataha mo kinautolu ʻae kakai muli, pea te nau pikitai ki he fale ʻo Sēkope. \v 2 Pea ʻe tataki ʻakinautolu ʻe he kakai, ʻo ʻomi ʻakinautolu ki honau potu: pea ʻe maʻu ʻakinautolu ʻe he fale ʻo ʻIsileli ʻi he fonua ʻo Sihova ko e kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga: pea te nau fakapōpulaʻi ʻakinautolu, naʻa nau pōpula ki ai; pea te nau puleʻi ʻakinautolu naʻe fakamālohiʻi ʻakinautolu. \v 3 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻaho ko ia ʻe foaki kiate koe ʻae mālōlō mei hoʻo mamahi, mo hoʻo manavahē, pea mei he pōpula mamahi ʻaia naʻa mou moʻulaloa ki ai. \p \v 4 ¶ Te ke toʻo hake ʻae lea mamafa ni ki he tuʻi ʻo Papilone, ʻo pehē, “Hono ʻikai kuo siʻaki ʻaia naʻe pule fakamālohi! hono ʻikai kuo siʻaki ʻae kolo naʻe faʻa kumi koula! \v 5 Kuo fesiʻi ʻe Sihova ʻae tokotoko ʻoe angakovi, pea mo e fakaʻilonga ʻoe kau pule. \v 6 Ko ia naʻe taaʻi ʻae kakai ʻi he tuputāmaki ʻaki ʻae tautea taʻetuku, ko ia naʻe puleʻi ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he ʻita, kuo fakatangaʻi ia, pea ʻoku ʻikai taʻofi ʻe ha taha. \v 7 ‌ʻOku mālōlō ʻa māmani kotoa pē, pea fiemālie: ʻoku nau kamata hiva fiefia. \v 8 ‌ʻIo, ʻoku fiefia ʻiate koe ʻae ngaahi ʻakau ko e paini, pea mo e ngaahi sita ʻo Lepanoni, ʻonau pehē, Talu hoʻo tō ki lalo koe, kuo ʻikai haʻu kiate kimautolu ha tangata taʻanga. \v 9 ‌ʻOku ngaue ʻa hētesi mei lalo maʻau ke fakafetaulaki kiate koe ʻi ho haʻu: ʻoku ne ueʻi ʻae mate maʻau, ʻio, ʻae kau tuʻu ki muʻa kotoa pē ʻo māmani; kuo ne fokotuʻu mei honau nofoʻanga ʻae ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga. \v 10 ‌ʻE lea ʻakinautolu kotoa pē ʻo pehē kiate koe, “Kuo ke hoko ʻo vaivai ʻo hangē ko kimautolu ni? Kuo ke hoko ʻo tatau mo kimautolu ni?” \v 11 Kuo fakahifo hoʻo laukau ki he faʻitoka, pea mo e longoaʻa ʻo hoʻo ngaahi meʻa lea: kuo fofola ʻi lalo ʻiate koe ʻae fanga kelemutu, pea kafu ʻaki koe ʻae fanga kelemutu. \v 12 “ʻE Lusifā, ko e foha ʻoe pongipongi! Hono ʻikai tō hifo koe mei he langi! Hono ʻikai tuʻusi ki lalo koe ki he kelekele, ʻa koe ne ke fakavaivaiʻi ʻae ngaahi puleʻanga!” \v 13 He naʻa ke pehē ʻi ho loto, “Te u ʻalu hake ki he langi, te u fokotuʻu ke māʻolunga hake ʻa hoku nofoʻanga ʻi he ngaahi fetuʻu ʻoe ʻOtua: pea te u nofo ʻi he moʻunga ʻoe fakatahaʻanga, ʻi he ngaahi potu tokelau: \v 14 Te u ʻalu hake ke māʻolunga ʻi he ngaahi ʻao; te u tatau mo ia ʻoku māʻolunga taha pe.” \v 15 “Ka e hifo koe ki lalo ki he faʻitoka, ki he kaokao ʻoe luo. \v 16 Ko kinautolu ʻe mamata kiate koe te nau sio fakamamaʻu kiate koe, pea fakalaulauloto kiate koe, ʻo pehē, ‘Ko e tangata koā eni naʻe ngaohi ke tetetete ai ʻa māmani, ʻaia naʻe lulululu ʻae ngaahi puleʻanga; \v 17 ‌ʻAia naʻa ne ngaohi ʻa māmani ke hangē ko ha toafa, pea ne fakaʻauha hono ngaahi kolo; ʻaia naʻe ʻikai fakaava ʻae fale ʻo ʻene kau pōpula?’” \v 18 ‌ʻOku takoto ʻi he nāunau ʻae tuʻi kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻio, ʻakinautolu kotoa pē, taki taha ʻi hono fale. \v 19 Ka kuo lī koe mei ho fonualoto ʻo hangē ko e vaʻa fakalielia, pea hangē ko e kofu ʻokinautolu kuo tāmateʻi, ʻaia kuo hokaʻi ʻaki ʻae heletā, ʻaia ʻoku ʻalu hifo ki he ngaahi maka ʻoe luo; pea hangē ko e ʻangaʻanga kuo malamalaki ʻi he lalo vaʻe. \v 20 ‌ʻE ʻikai fai fakataha ho tanu mo kinautolu, koeʻuhi kuo ke fakaʻauha ho fonua, pea tāmateʻi mo hoʻo kakai: ʻe ʻikai ʻaupito ongoongolelei ʻae hako ʻoe fai meʻa kovi. \v 21 Teuʻi ʻae fakapō ki heʻene fānau koeʻuhi ko e hia ʻa ʻenau ngaahi tamai; ke ʻoua naʻa nau tuʻu hake, pe maʻu ʻae fonua, pe ʻufiʻufi ʻaki ʻae funga ʻo māmani ʻae ngaahi kolo. \v 22 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Te u tuʻu hake kiate kinautolu, pea tuʻusi mei Papilone ʻae hingoa, mo hono toenga \add kakai\add*, mo e foha, pea mo e fānau ʻa hono foha, ʻoku pehē ʻe Sihova. \v 23 ‌ʻOku pehē foki ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, Te u ngaohi ia ko e potu ʻoe pitani, mo e ngaahi luo vai; pea te u tafi kituʻaniu ia ʻaki ʻae meʻa tafi ʻoe fakaʻauha.” \p \v 24 ¶ Kuo fuakava ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻe hoko ʻo hangē ko ia kuo u fifili ki ai, pea hangē ko ia kuo u tuʻutuʻuni, ko ia pe ʻe tuʻu maʻu: \v 25 Ke u laiki ʻae tangata ʻAsilia ʻi hoku fonua pea te u malaki hifo ia ʻi hoku ngaahi moʻunga: pea ʻe toki mahuʻi ʻiate kinautolu ʻa ʻene haʻamonga, pea hiki mo ʻene kavenga mei honau uma. \v 26 Ko eni ʻae meʻa kuo tuʻutuʻuni ki māmani kotoa pē: pea ko eni ʻae nima kuo mafao atu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.” \v 27 He kuo finangalo ki ai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ko hai te ne taʻofi ia? Pea kuo mafao atu hono nima, pea ko hai te ne fakafoki ia? \v 28 ‌ʻI he taʻu naʻe pekia ai ʻae tuʻi ko ʻAhasi naʻe fakahā ʻae tala mamafa ni. \p \v 29 ¶ “ʻOua naʻa ke fiefia, ʻe Filisitia kotoa, koeʻuhi kuo fesiʻi ʻae meʻa tā ʻo ia naʻa ne taaʻi koe: koeʻuhi ʻe tupu mai mei he tefito ʻoe ngata ʻae ngata fekai lahi, pea ko hono fua ʻo ia ko e ngata vela ʻoku puna. \v 30 Pea ʻe mākona ʻae ʻuluaki fānau ʻae paea, pea ʻe tokoto ʻi he fiemālie ʻae masiva: pea te u tāmateʻi ho tefito ʻaki ʻae honge, pea te ne taaʻi ho toenga\add kakai\add*. \v 31 Tangi, ʻae matapā, tāngiloa, ʻae kolo; ʻa koe, ko Filisitia kotoa, kuo mole ʻi he manavahē: koeʻuhi ʻe haʻu mei he tokelau ʻae ʻohuafi, pea ʻe ʻikai he ha tokotaha ʻi heʻene ngaahi kautau. \v 32 Pea ko e hā ha lea ʻe tali ʻaki ʻe ha tokotaha ki he kau talafekau mei he puleʻanga? ʻA eni, Kuo langa hake ʻe Sihova ʻa Saione, pea ʻe falala ki ai ʻae kau masiva ʻa hono kakai.” \c 15 \cd \it 1–9 Ko e malaʻia ʻo Moape.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Moape. Koeʻuhi kuo fakaʻauha ʻa ʻAla-Moape ʻi he pō, pea fakalongo pē ia; koeʻuhi kuo fakaʻauha ʻa Kili Moape ʻi he pō, pea fakalongo pē ia; \v 2 Kuo ʻalu ia ki Pasiti, pea ki Tiponi, ko e ngaahi potu māʻolunga, ke tangi: ʻE tangilāulau ʻa Moape kia Nipo, pea kia Mitipa: ʻe tula honau ʻulu kotoa pē, pea ʻe kosi ʻae kava kotoa pē. \v 3 Te nau nonoʻo ʻaki ʻae tauangaʻa ʻi honau ngaahi hala: pea tangilāulau kotoa pē, pea tangi lahi ʻi honau tuʻa fale, pea ʻi honau ngaahi hala. \v 4 Pea ʻe tangi ʻa Hesiponi, mo ʻIliale: ʻe ongoʻi honau leʻo ʻo aʻu ki Sehasi: ko ia ʻe kalanga ai ʻae kautau toʻo mahafu ʻo Moape; ʻe mamahi ai ia ʻi heʻene moʻui. \v 5 ‌ʻE tangi hoku loto koeʻuhi ko Moape; ʻe ʻalu ki Soa ʻene kau hola, ʻo hangē ha pulu kuo tolu taʻu: ʻoku nau tangi ʻi heʻenau ʻalu hake ki Luhiti; ʻio, ʻi he hala ʻo Holonaimi te nau kalanga ʻaki ʻae tangi ʻoe fakaʻauha. \v 6 Koeʻuhi ʻe lala ʻae ngaahi vai ʻo Nimilimi: he kuo mae ʻae mohuku mōmoa, pea kuo ʻikai ʻae mohuku mata, pea ʻoku ʻikai ha meʻa lau maʻuiʻui. \v 7 Ko ia ko e koloa lahi kuo nau maʻu, pea mo ia kuo nau tānaki, te nau ʻave ki he vaitafe ʻoe ngaahi uilou. \v 8 He kuo takatakai ʻe he tangi ʻae ngataʻanga ʻo Moape; kuo aʻu ʻene kalanga ki Ekelemi, pea mo e tangilāulau ʻo ia ki Pealimi. \v 9 ‌ʻE fonu ʻae ngaahi vai ʻo Timoni ʻi he toto: he te u toe ʻomi ʻae kovi ki Timoni, ʻae fanga laione kiate ia ʻoku hao ʻi Moape, pea ki hono toe ʻoe fonua. \c 16 \cd \it 1 ʻOku enginaki kia Moape ke talangofua ki he pule ʻa Tevita. 6 ʻOku fakamanaʻi ʻa Moape koeʻuhi ko ʻene laukau. 9 ʻOku ʻofa mamahi ʻae palōfita kiate ia. 12 Ko e fakamaau ʻa Moape.\it* \p \v 1 Ke mou fekau ke ʻave ʻae lami ki he pule ʻoe fonua mei Sila ʻo aʻu ki he toafa, ki he moʻunga ʻoe ʻofefine ʻo Saione. \v 2 Koeʻuhi ʻe hangē ko e manu he ʻoku kapusi mei hono pununga, ʻe pehē ʻae ʻofefine ʻo Moape ʻi he ngaahi potu mamaha ʻa ʻAlinoni. \v 3 Mou fakakaukau, fai fakapotopoto; ngaohi hoʻatā ke hangē ko e pō ʻi he hoʻatāmālie; fufū ʻae kau ʻāuhē; ʻoua naʻa fakahā ʻaia ʻoku ʻalu hēhē. \v 4 Tuku ke nofo kiate koe ʻa ʻeku kau ʻāuhē, ʻe Moape; ke ke hoko ko e ungaʻanga kiate kinautolu mei he mata ʻoe kaihaʻa: he kuo ngata ʻaia ʻoku fakamālohi, kuo tuku ʻae kaihaʻa, kuo ʻauha ʻae kau fakamamahi mei he fonua. \v 5 Pea ʻe fokotuʻumaʻu ʻae nofoʻanga ʻoe tuʻi ʻi he ʻaloʻofa: pea te ne nofo ai ʻi he moʻoni ʻi he fale fehikitaki ʻo Tevita, ʻo fai ʻae fakamaau, pea kumi ki he angatonu, mo fakavave ʻae māʻoniʻoni. \p \v 6 ¶ Kuo mau fanongo ki he laukau ʻa Moape; ʻoku laukau ʻaupito ia: ʻio ʻi heʻene fielahi, mo ʻene laukau, mo ʻene ʻita: ka ko e meʻa taʻeʻaonga ʻene ngaahi loi. \v 7 Ko ia ʻe tāngiloa ʻa Moape koeʻuhi ko Moape, ʻe tangi ʻae kakai kotoa pē: te mou mamahi koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻo Kili-Haleseti; he ko e moʻoni kuo taaʻi ʻakinautolu. \v 8 He kuo mae ʻae ngoue ʻo Hesiponi, pea mo e vaine ʻo Sipima: kuo fesiʻi hifo ʻe he houʻeiki ʻoe hiteni ʻa hono ngaahi ʻakau lelei, kuo nau haʻu ki Sesa, naʻa nau ʻalu fano ʻi he toafa: kuo mafola atu hono ngaahi vaʻa, kuo nau ika ʻi he tahi. \v 9 Ko ia te u tangi ʻi he tangi ʻo Sesa koeʻuhi ko e vaine ʻo Sipima: te u fakaviviku koe ʻaki hoku loʻimata, ʻE Hesiponi, mo ʻIliale: he kuo ʻosi ʻae kalanga koeʻuhi ko e ngaahi fua ʻoe faʻahitaʻu mafana pea mo hoʻo ututaʻu. \v 10 Kuo toʻo ʻo mole ʻae fiefia, mo e nekeneka mei he ʻapi mahu; pea ʻe ʻikai ha hiva, pe ha kalanga ʻe fai ʻi he ngaahi ngoue vaine: ʻe ʻikai toe malaki ha uaine ʻe he kau malaki ʻi he ngaahi tataʻoʻanga; kuo u pule ke tuku ʻenau kalanga fiefia. \v 11 Ko ia ʻe tangi ʻa hoku fatu ʻo hangē ko ha haʻape koeʻuhi ko Moape, mo hoku toʻotoʻonga koeʻuhi ko Kili-Haleseti. \v 12 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka hā mai kuo ongosia ʻa Moape ʻi he potu māʻolunga, pea te ne haʻu ki hono potu tapu ke hū; ka e ʻikai te ne lavaʻi. \v 13 Ko eni ʻae folofola kuo folofolaʻaki ʻe Sihova, ki Moape talu ʻae kuonga ko ia. \v 14 Ka ko eni kuo folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, “ʻI he teʻeki kakato ʻae taʻu ʻe tolu, hangē ko e taʻu ʻo ha taha ʻoku ngāue kae totongi, ʻe fakavaivaiʻi ʻae nāunau ʻo Moape, mo e fuʻu tokolahi ʻoku ʻi ai; pea ʻe siʻi ʻaupito pea vaivai ʻa hono toenga.” \c 17 \cd \it 1 ʻOku fakamanaʻi ʻa Silia mo ʻIsileli. 6 ʻE liaki ʻae tauhi tamapua ʻe he toe ʻoe kakai. 9 ʻE fakamamahiʻi hono toʻo koeʻuhi ko ʻenau anga taʻelotu. 12 Ko e malaʻia ʻae ngaahi fili ʻo ʻIsileli.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Tamasikusi. “Vakai kuo toʻo atu ʻa Tamasikusi ke ʻoua naʻa kei kolo ia, ka e hoko ia ko e potu tuʻunga fale maumau. \v 2 Kuo liʻaki ʻae ngaahi kolo ʻo ʻAloeli: ʻe ʻoe fanga manu ia, pea te nau tokoto ai, pea ʻe ʻikai ha taha ke fakamanavahēʻi ʻakinautolu. \v 3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻE ngata ʻae kolo ʻi ʻIfalemi, mo e puleʻanga ʻo Tamasikusi, pea mo e toenga kakai ʻo Silia: te nau hangē ko e ongoongolelei ʻoe fānau ʻa ʻIsileli. \v 4 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe hoko ʻo pehē, ʻe fakasiʻisiʻi ʻae ongoongolelei ʻo Sēkope, pea ʻe fakaʻaʻau ke tutue ʻae ngako ʻo hono sino. \v 5 Pea ʻe hangē ia ko e tānaki ʻe he tangata ututaʻu ʻene koane, pea tuʻusi hono fua ʻaki hono nima; pea ʻe hangē ia ko ia ʻoku tānaki ʻae fua ʻi he teleʻa ʻo Lifeimi. \p \v 6 ¶ “Ka e fakatoe ʻi ai ʻae fua ʻoe vaine, ʻo hangē ko e lulululu ʻae ʻakau ko e ʻolive, ko e foʻi fua ʻe ua pe tolu ʻi ʻolunga ʻi he vaʻa taupotu ki ʻolunga, ko e fā pe nima ʻi he ngaahi vaʻa taukakapa ʻo ia ʻoku fua, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 7 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe hanga hake ʻae tangata ki hono Tupuʻanga, pea ʻe tokanga ʻa hono mata ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \v 8 Pea ʻe ʻikai te ne sio ki he ngaahi feilaulauʻanga, ko e ngāue ʻa hono nima, pe tokanga ki he meʻa kuo ngaohi ʻe hono louhiʻi nima, ki he ngaahi vao tapu, pe ko e ngaahi tamapua. \p \v 9 ¶ “ʻI he ʻaho ko ia ʻe tatau hono ngaahi kolo mālohi mo ha vaʻa kuo liʻaki, mo ha vaʻa māʻolunga, ʻaia naʻa nau tuku koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: pea ʻe ʻi ai ʻae fakaʻauha. \v 10 Ko e meʻa ʻi hoʻo fakangalongaloʻi ʻae ʻOtua ʻo hoʻo moʻui, pea taʻemanatu ki he maka ʻo ho mālohi, ko ia te ke tō ʻae ngaahi ʻakau toulekeleka, pea tō mo ia ʻae ngaahi ʻakau mei he fonua kehe: \v 11 ‌ʻI he ʻaho ko ia te ke ngaohi hoʻo ʻakau ke tupu, pea ʻi he pongipongi te ke ngaohi hoʻo tenga ke moʻui: ka e hoko ʻae ututaʻu ko e fokotuʻunga ʻi he ʻaho ʻoe mamahi, ko e mamahi taʻeʻiaihaʻamanaki lelei. \p \v 12 ¶ “ʻE malaʻia ʻae fakataha lahi ʻoe kakai tokolahi, ʻoku longoaʻa ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe tahi; pea ʻi he feʻohofi ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻoku ʻoho ʻo hangē ko e ʻoho ʻoe ngaahi vai lahi ʻaupito! \v 13 ‌ʻE feʻohofi ʻae ngaahi puleʻanga ʻo hangē ko e ʻoho ʻoe ngaahi vai lahi: ka e lolomi ʻakinautolu\add ʻe he ʻOtua\add*, pea te nau hola ki he mamaʻo, pea ʻe tulia ʻakinautolu ʻo hangē ko e mohuku mōmoa ʻoe ngaahi moʻunga ʻoku vilingia ʻi he matangi, pea hangē ko e fisiʻiʻakau ʻi he ʻao ʻoe ʻahiohio. \v 14 Pea vakai ko e ongosia ʻi he efiafi poʻuli; pea ʻi he teʻeki hoko ʻae pongipongi kuo ʻikai ia. Ko eni ʻae ʻinasi ʻokinautolu ʻoku fakamālohiʻi ʻakitautolu, mo e ʻinasi ʻokinautolu ʻoku kaihaʻasiʻi ʻakitautolu.” \c 18 \cd \it 1 ʻE fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻae kakai ʻItiopea ʻi heʻene ʻofa ki hono kakai. 7 Ko ia ʻe hoko ai ʻae ʻuluʻi ki he siasi.\it* \p \v 1 ‌ʻE ʻa koe! Ko e fonua ʻoku lolofa ai ʻae kapakau, ʻaia ʻoku tuʻu kituʻa ʻi he vaitafe ʻo ʻItiopea: \v 2 ‌ʻA koe ʻoku kouna atu ʻene kau talafekau ʻi he tahi, ʻi he ngaahi vaka papailusi ʻi he fukahi vai, ʻo pehē, ʻAlu, ʻakimoutolu ʻae kau talafekau veʻe vave, ki he puleʻanga lōloa mo lafalafa, ki he kakai fakamanavahē talu mei honau kamataʻanga ʻo aʻu ki heni; ko e puleʻanga kuo fua ʻaki ʻae afo pea faʻa molomoloki, ʻaia kuo maumau ʻe he ngaahi vaitafe! \v 3 ‌ʻAkimoutolu ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani, mo kimoutolu ʻoku nofo ʻi he funga fonua, mou vakai, ʻoka fokotuʻu ʻe ia ha fuka ʻi he ngaahi moʻunga; pea ʻi he ifi ʻe ia ʻae kelea, mou fanongo. \v 4 He naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Te u mālōlō, pea te u tokangaʻi hoku fale ʻo hangē ko e mafana hili ʻae ʻuha, pea hangē ko ha ʻao ʻoe hahau ʻi he ʻaho ʻoe ututaʻu.” \v 5 ‌ʻI he teʻeki ai hoko ʻae ututaʻu, ʻaia ʻoku haohaoa ai hono fua, pea ʻoku fakaʻaʻau ke momoho ʻae kālepi mei hono fisi, te ne fakatou tuʻusi ʻae ngaahi huli ʻaki ʻae hele tuʻusi, pea ʻave mo tuʻusi hifo ʻae ngaahi vaʻa. \v 6 ‌ʻE tuku fakataha ia ki he manupuna ʻoe ngaahi moʻunga, pea ki he fanga manu fekai ʻoe kelekele: ko e ngaahi manupuna te nau kai ai ʻi he faʻahitaʻu mafana, pea ʻe kai ai ʻae manu fekai kotoa pē ʻoe kelekele ʻi he faʻahitaʻu momoko. \p \v 7 ¶ ʻI he kuonga ko ia ʻe ʻomi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻae meʻa foaki mei he fonua lōloa mo lafalafa, pea mei he kakai fakamanavahē talu mei honau tupuʻanga ʻo aʻu mai; ko e puleʻanga kuo fua ʻaki ʻae afo pea faʻa molomoloki, ʻaia kuo maumauʻi ʻe he ngaahi vaitafe; ki he potu ʻoe huafa ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ki he moʻunga ko Saione.” \c 19 \cd \it 1 Ko e maveuveu ʻo ʻIsipite. 11 Ko e vale ʻo honau houʻeiki. 18 Ko e ui ʻo ʻIsipite ki ho siasi. 23 Ko e fefuakavaʻaki ʻa ʻIsipite, mo ʻAsilia, mo ʻIsileli.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki ʻIsipite. Vakai, ʻoku heka ʻa Sihova ʻi he ʻao ngaholo, ʻo hāʻele ki ʻIsipite: pea ʻe tetetete ʻae ngaahi tamapua ʻo ʻIsipite ʻi hono ʻao, pea ʻe vaivai ʻae loto ʻo ʻIsipite ʻi loto ʻiate ia. \v 2 Pea te u fakafehiʻa ʻae kakai ʻIsipite ki he kakai ʻIsipite: pea ʻe tau ʻae tangata taki taha kotoa pē ki hono tokoua, pea taki taha ki hono kaungāʻapi; ʻae kolo ki he kolo, mo e puleʻanga ki he puleʻanga. \v 3 Pea ʻe vaivai ʻae laumālie ʻo ʻIsipite ʻi he lotolotonga ʻo ia; pea te u maumauʻi ʻae fakakaukau ʻaʻana: pea te nau kumi ki he ngaahi tamapua, pea ki he kau fiemana, pea kiate kinautolu ʻoku ai ʻae ngaahi laumālie kovi, pea ki he kau kikite. \v 4 Pea ʻoku pehē ʻe he ʻEiki, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, Te u tuku atu ʻae kakai ʻo ʻIsipite ki he nima ʻo ha ʻeiki ʻoku fakamamahi; pea ʻe puleʻi ʻakinautolu ʻe ha tuʻi ʻoku fai mālohi. \v 5 Pea ʻe maha ʻae ngaahi vai mei he tahi, pea ʻe fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae vaitafe. \v 6 Pea te nau fakanamukūʻi ʻae ngaahi vaitafe; pea ko e ngaahi vai ʻoku mou faʻaki ki ai ʻe fakamaha pea ʻe mōmoa: ʻe mae ʻae ngaahi kaho mo e falaki. \v 7 Ko e ngoue ʻi he veʻe vai, ʻi he ngutu ʻoe ngaahi vai, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tūtuuʻi ʻi he veʻe vai, ʻe mae, ʻe mole, pea ʻikai. \v 8 ‌ʻE mamahi foki ʻae kau toutai ika, pea ʻe lāunga mo kinautolu kotoa pē ʻoku taumātaʻu ʻi he ngaahi vai, pea ʻe vaivai mo kinautolu ʻoku lafo kupenga ki he ngaahi vai. \v 9 Pea ko kinautolu foki ʻoku ngaohi ʻae tupenu lelei, pea mo kinautolu ʻoku lalanga ʻae tupenu vavanga, ʻe fakaʻaʻau ke vaivai. \v 10 Pea ʻe maumauʻi ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻokinautolu ʻoku ngaohi ʻae ngaahi matapā mo e anovai ki he ika. \p \v 11 ¶ Ko e moʻoni ko e kau vale ʻae houʻeiki ʻo Soani, ko e fakakaukau ʻoe kau poto ʻo Felo kuo hoko ia ko e fakakaukau vale: ko e hā ʻoku mou pehē ai kia Felo, Ko au ko e foha ʻoe poto, ko e hako ʻoe ngaahi tuʻi ʻi muʻa? \v 12 ‌ʻOku ʻi fē ʻakinautolu? ʻOku ʻi fē hoʻo kau tangata poto? Tuku ke nau fakahā atu ni kiate koe, pea tuku ke nau ʻilo pe ko e hā ʻae finangalo ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau ki ʻIsipite, \v 13 Kuo hoko ʻo vale ʻae houʻeiki ʻo Soani, kuo kākaaʻi ʻae houʻeiki ʻo Nofi; pea kuo nau fakahala ʻa ʻIsipite ʻae mālohiʻanga ʻo hono ngaahi faʻahinga. \v 14 Kuo tuku ʻe Sihova ki honau lotolotonga ha laumālie talangataʻa: pea kuo nau fakahalaʻi ʻa ʻIsipite ʻi heʻene ngaahi ngāue kotoa pē, ʻo hangē ko e tasipa ʻae tangata konā ʻi heʻene lua. \v 15 Pea ʻe ʻikai ha ngāue ki ʻIsipite, ʻe faʻa fai ʻe he ʻulu pe ko e iku, ʻe he vaʻa pe ko e tefito. \v 16 ‌ʻE tatau ʻa ʻIsipite ʻi he ʻaho ko ia mo e kau fefine: pea ʻe tetetete mo manavahē ia koeʻuhi ko e lulululu ʻoe nima ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia te ne lulululu kiate kinautolu. \v 17 Pea ʻe hoko ʻae fonua ko Siuta ko e ilifiaʻanga ki ʻIsipite, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku lea ki ai ʻe tetetete, koeʻuhi ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia kuo ne fakakaukau ki ai. \p \v 18 ¶ ʻI he ʻaho ko ia ʻe lea ʻaki ʻae lea fakaKēnani ʻe he kolo ʻe nima ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea te nau fuakava kia Sihova ʻoe ngaahi kautau; pea ʻe ui ʻae kolo ʻe taha, “Ko e kolo ʻoe fakaʻauha.” \v 19 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe ʻai ʻae feilaulauʻanga kia Sihova ʻi he loto fonua ʻo ʻIsipite, pea mo ha pou kia Sihova ʻi hono ngataʻanga. \v 20 Pea ʻe hoko ia ko e fakaʻilonga pea ko e fakamoʻoni kia Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he fonua ko ʻIsipite: he te nau tangi kia Sihova koeʻuhi ko e kau fakamālohi, pea te ne fekau kiate kinautolu ha fakamoʻui, ko e tokotaha ʻoku lahi, pea te ne fakamoʻui ʻakinautolu. \v 21 Pea ʻe ʻiloʻi ʻa Sihova ʻe ʻIsipite, pea ʻe ʻilo ʻe he kakai ʻIsipite ʻa Sihova ʻi he ʻaho ko ia, pea te nau fai ʻae feilaulau mo e foaki; ʻio, te nau fuakava ʻaki ha fuakava kia Sihova, pea fai ki ai. \v 22 Pea ʻe taaʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsipite: te ne taaʻi pea fakamoʻui: pea te nau toe tafoki kia Sihova, pea te ne tali ʻa ʻenau hū, pea te ne fakamoʻui ʻakinautolu. \p \v 23 ¶ ʻI he ʻaho ko ia ʻe ai ha hala motuʻa mei ʻIsipite ki ʻAsilia, pea ʻe haʻu ʻae kau ʻAsilia ki ʻIsipite, pea ʻe ʻalu ʻae kakai ʻIsipite ki ʻAsilia, pea ʻe fai fakataha ʻae kakai ʻIsipite mo e kakai ʻAsilia. \v 24 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe lau ko hono toko tolu ʻa ʻIsileli fakataha mo ʻIsipite mo ʻAsilia, ʻio, ko e tāpuaki ʻi he loto fonua: \v 25 ‌ʻAia ʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē, ‘Ke monūʻia ʻa ʻIsipite ko hoku kakai, pea mo ʻAsilia ko e ngāue ʻa hoku nima, pea mo ʻIsileli ko hoku tofiʻa.’” \c 20 \cd \it 1–6 Ko e fakatātā ʻoku fakahā ʻae pōpula lahi ʻa ʻIsipite mo ʻItiopea.\it* \p \v 1 ‌ʻI he taʻu naʻe haʻu ai ʻa Tatani ki ʻAsitoti, (i he kuonga naʻe fekau ia ʻe Sakone ko e tuʻi ʻo ʻAsilia,) ʻo ne tauʻi ʻa ʻAsitoti, pea lavaʻi ia; \v 2 ‌ʻI he kuonga pe ko ia naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi, ʻo pehē, “ʻAlu ʻo vete ʻae tauangaʻa mei hoʻo noʻotanga vala, pea toʻo ʻae topuvaʻe mei ho vaʻe. Pea naʻa ne fai ia, ʻo ʻeveʻeva taʻehakofu pea taʻetopuvaʻe. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, ʻO hangē kuo ʻeveʻeva telefua pea taʻehatopuvaʻe ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻIsaia ʻi he taʻu ʻe tolu ko e fakaʻilonga mo e meʻa fakaofo ki ʻIsipite pea ki ʻItiopea; \v 4 ‌ʻE pehē ʻae taki pōpula ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻae kakai ʻo ʻIsipite, pea mo e kakai pōpula ʻo ʻItiopea, ʻae talavou mo e mātuʻa, ʻae telefua mo e taʻehatopuvaʻe, ʻio, ʻi he taʻekofu honau kongaloto, ko e fakamā ʻoe kakai ʻIsipite. \v 5 Pea te nau manavahē pea mā ki ʻItiopea ko ʻenau ʻamanaki, pea mo ʻIsipite ko honau vikivikiʻanga. \v 6 Pea ʻe pehē ʻae tangata ʻoe fonua ni ʻi he ʻaho ko ia, ‘Vakai ʻoku pehē ʻemau ʻamanaki, ʻaia naʻa mau hola ki ai ke maʻu ʻae tokoni ke mau hao ai mei he tuʻi ʻo ʻAsilia: pea ʻe fēfē koā ʻemau hao?’” \c 21 \cd \it 1 ʻI he mamahi ʻae palōfita ʻi he pōpula ʻa hono kakai, ʻoku ne mamata ʻi he meʻa hā mai ki he fakahinga ʻo Papilone ʻe he kakai Mitia mo e kakai ʻo Pesia. 11 ʻI he fehiʻa ʻa ʻItomi ki he palōfita, ʻoku ueʻi ia ki he fakatomala. 13 Ko e kuonga kuo kotofa ki he mamahi ʻo ʻAlepea.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki he toafa ʻoe tahi. ʻO hangē ʻoku ʻasi ʻi he feituʻu tonga ʻae ngaahi ʻahiohio; ʻoku pehē ʻae haʻu ia mei he toafa, mei he fonua fakamanavahē. \v 2 ‌ʻOku fakahā mai kiate au ʻae meʻa hā mai fakamanavahē; ʻoku fai kākā ʻe he kākā, pea kuo veteki ʻe ia ʻoku vete. ʻE ʻIlami, ke ke ʻalu hake: ʻE Mitia, ke ke fai ʻae kāpui; he kuo u fakaʻosi ʻene ngaahi mamahi kotoa pē. \v 3 Ko ia kuo fonu ai ʻi he mamahi hoku kongaloto: kuo kuku au ʻe he mamahi, ʻo hangē ko e mamahi ʻae fefine ʻoku langā: naʻaku mapelu ʻi he fanongo ki ai; pea ne u manavahē ʻi he sio ki ai. \v 4 ‌ʻOku tateme hoku mafu, ʻoku ilifia ʻi he manavahē: kuo ne liliu ʻae pō ʻo ʻeku fiefia ko e manavahē kiate au. \v 5 “Teuteu ʻae keinangaʻanga, leʻo ʻi he fale leʻo, pea kai, mo inu: mou tuʻu hake ʻae ngaahi houʻeiki, pea tākai ʻae fakaū.” \v 6 He kuo pehē ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, “ʻAlu, ʻo fakanofo ha tangata leʻo, ke ne fakahā ʻaia ʻoku ne mamata ki ai. \v 7 Pea naʻa ne mamata ki he saliote mo e ongo tangata heka hoosi, ko e saliote mo e ngaahi ʻasi, pea mo e saliote mo e fanga kāmeli; pea naʻa ne fanongo ʻi he tokanga lahi:” \v 8 Pea naʻa ne kalanga, ʻo hangē ko e laione: “Ko hoku ʻEiki, ʻoku ou tuʻumaʻu aipē ʻi he fale leʻo ʻi he ʻaho, pea ʻoku ou nofo ʻi hoku potu leʻo ʻi he ngaahi pō kotoa pē: \v 9 Pea vakai, ʻoku haʻu ʻae saliote mo e kau tangata, mo e ongo tangata heka hoosi.” Pea naʻa ne lea ʻo pehē mai, “Kuo hinga ʻa Papilone, kuo hinga; pea kuo ne laiki ki he kelekele ʻae fakatātā kotoa pē ʻo hono ngaahi ʻotua ʻoku tongi.” \v 10 ‌ʻOiauē! ʻAe meʻa kuo u haha, pea mo e uite ʻo hoku hahaʻanga: ko ia kuo u fanongo meia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko ia kuo u fakahā kiate koe. \p \v 11 ¶ Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Toma. ʻOku ne ui kiate au mei Seia, ʻae tangata leʻo, “ʻOku fēfē ʻae pō? ʻAe tangata leʻo, ʻoku fēfē ʻae pō?” \v 12 Naʻe pehē ʻe he tangata leʻo, “ʻOku haʻu ʻae pongipongi, pea mo e pō foki: kapau te mou fehuʻi, mou fehuʻi: tafoki, haʻu.” \p \v 13 ¶ Ko e tala mamafa ʻoku kau ki ʻAlepea. ʻI he vao lahi ʻi ʻAlepea, te mou mohe, ʻakimoutolu ko e kaunga fononga ʻo Tetanimi. \v 14 Naʻe ʻomi ʻe he kakai ʻoe fonua ko Tima ʻae vai kiate ia naʻe fieinu, naʻa nau tokoni ʻaki ʻenau mā ʻakinautolu naʻe hola. \v 15 He naʻa nau hola mei he ngaahi heletā, mei he heletā kuo toʻo, pea mei he kaufana kuo teke, pea mo e ngaahi mamahi ʻoe tau. \v 16 He kuo pehē ʻae folofola ʻae ʻEiki kiate au, “ʻI he teʻeki ai kakato ha taʻu ʻe taha, hangē ko e ngaahi taʻu ʻo ha taha ʻoku ngāue kae totongi, ʻe ngata ʻo ʻosi ʻae lelei kotoa pē ʻo Keta: \v 17 Pea ʻe fakatokosiʻi hono toe ʻoe lau ʻoe kau tangata fana, ʻi he kau tangata mālohi ʻoe fānau ʻo Keta: he kuo folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.” \c 22 \cd \it 1 ʻOku mamahi ʻae palōfita ʻi he tauʻi ʻa Selūsalema ʻe he kakai ʻo Pesia. 8 ʻOku ne valokiʻi honau poto fakatangata mo e fiefia fakamaama. 15 ʻOku ne kikite ki he masiva ʻa Sepina. 20 Pea ko hono fetongi ko Iliakimi, ʻo ne fakatātā ki he puleʻanga ʻo Kalaisi.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki he teleʻa ʻoe meʻa hā mai. Ko e hā kuo hoko kiate koe, koeʻuhi ke ʻalu ai hoʻo kakai kotoa pē ki he ngaahi tuʻa fale? \v 2 ‌ʻA koe ʻoku ke fonu ʻi he longoaʻa, ko e kolo maveuveu, ko e kolo ʻoe fakavā: ko hoʻo kakai kuo mate naʻe ʻikai mate ʻi he heletā, pe mate ʻi he tau. \v 3 Kuo hola fakataha hoʻo kau pule kotoa pē, kuo haʻisia ʻakinautolu ʻe he kau tangata fana: ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻilo ʻiate koe kuo haʻi fakataha, ʻakinautolu kuo hola mei he mamaʻo. \v 4 Ko ia naʻaku pehē, sio kehe meiate au; te u tangi mamahi, ʻoua naʻa ʻahiʻahi ke fakafiemālieʻi au, koeʻuhi ko e maumau ʻoe ʻofefine ʻo hoku kakai. \v 5 He ko e ʻaho ʻoe mamahi ia, mo e malaki hifo, pea mo e faingataʻa, koeʻuhi ko e ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he teleʻa ʻoe meʻa hā mai, ʻi he maumauʻi ʻae ngaahi ʻā maka, pea mo e tangi ki he ngaahi moʻunga. \v 6 Pea naʻe toʻo ʻe ʻIlami ʻae hōfangahau mo e ngaahi saliote ʻae tangata mo e tangata heka hoosi, pea toʻo ʻe Kili ʻae kofu ʻoe fakaū. \v 7 Pea ʻe pehē, ʻe fonu ho ngaahi teleʻa lelei ʻi he ngaahi saliote, pea ʻe fakatē ʻae kautau heka hoosi ʻi he matapā. \v 8 Pea ʻe tatala ʻae meʻa ʻufiʻufi ʻo Siuta, pea te ke vakai ʻi he ʻaho ko ia ki he mahafutau ʻi he fale ʻoe vao lahi. \v 9 Pea te mou mamata ki he ngaahi ava ʻi he Kolo ʻo Tevita, koeʻuhi ʻoku lahi ia: pea te mou tānaki fakataha ʻae ngaahi vai ki he luo vai ki lalo. \v 10 Pea kuo mou lau ʻae ngaahi fale ʻo Selūsalema, pea kuo mou veteki ʻae ngaahi fale ke fakamālohi ʻaki ʻae ʻā maka. \v 11 Pea te mou ngaohi ʻae keli ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā maka ki he vai ʻoe luo vai motuʻa: ka ʻoku teʻeki te mou vakai kiate ia ʻaia naʻe ngaohi ia, pe fakaʻapaʻapa kiate ia ʻaia naʻe fakatupu ia ʻi muʻa ʻaupito. \v 12 Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe ui ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ke tangi, pea ke tangilāulau, pea ke fafai ʻae ʻulu, pea ke vala ʻaki ʻae tauangaʻa. \v 13 Pea vakai naʻe ʻi ai ʻae fiemālie mo e fiefia, ko e tāmateʻi ʻoe fanga pulu, mo e tāmateʻi ʻoe fanga sipi, mo e kai ʻae kakano, mo e inu uaine: ke tau kai mo inu; he ko e ʻapongipongi te tau mate. \v 14 Pea naʻe fakahā ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ki hoku telinga, Ko e moʻoni ʻe ʻikai te mou maʻa ʻi he hia ni kaeʻoua ke mou mate, ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau. \p \v 15 ¶ ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻAlu, ke ke hoko ki he tangata tauhi koloa ni, ʻio, kia Sepina, ʻaia ʻoku pule ki he fale, pea ke pehē, \v 16 Ko e hā ʻoku ke maʻu ʻi heni? Pea ko hai ʻoku ke maʻu ʻi heni? Koeʻuhi kuo ke tā moʻou ʻi heni ha fonualoto, ʻo hangē ko ia ʻoku tā moʻona ha fonualoto ʻi he māʻolunga, pea ʻoku tongi ha nofoʻanga moʻona ʻi he maka? \v 17 Vakai, ʻe ʻave koe ʻe Sihova ʻi he fakapōpula fakamanavahē, pea ko e moʻoni te ne taʻomia koe. \v 18 Ko e moʻoni te ne foki mai pea lī mālohi koe ʻo hangē ko ha meʻa fuopotopoto ki ha fonua lahi: pea te ke mate ai, pea ʻe hoko ʻi ai ʻa hoʻo ngaahi saliote lelei ko e fakamā ʻoe fale ʻo hoʻo ʻeiki. \v 19 Pea te u kapusi koe mei hoʻo potu, pea te ne toho hifo koe mei ho puleʻanga.” \p \v 20 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, te u ui ʻeku tamaioʻeiki ko Iliakimi ko e foha ʻo Hesekaia: \v 21 Pea te u fakakofuʻaki ia ʻa ho kofu tōtōlofa, pea te u fakamālohi ʻaki ia ho noʻo, pea te u tuku hoʻo pule ki hono nima: pea te ne hoko ko e tamai ki he kakai ʻo Selūsalema, pea ki he fale ʻo Siuta. \v 22 Pea ko e ki ʻoe fale ʻo Tevita te u ai ki hono uma; ko ia te ne toʻo, pea ʻe ʻikai tāpuni ʻe ha taha; pea te ne tāpuni, pea ʻe ʻikai toʻo ʻe ha taha. \v 23 Pea te u fakamaʻu ia ʻo hangē ha faʻo ʻi ha potu ʻoku maʻu; pea te ne hoko ko e nofoʻanga lelei lahi ki he fale ʻo ʻene tamai. \v 24 Pea te nau tautau ʻiate ia ʻae lelei kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻene tamai, ko e hako mo e fānau, ʻae ngaahi ipu siʻi kotoa pē, mei he kihiʻi ipu inu, ʻo aʻu ki he ngaahi ipu kehe kotoa pē. \v 25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻi he ʻaho ko ia ʻe toʻo ʻae faʻo naʻe fakamaʻu ki he potu maʻu, pea ʻe tuʻusi ki lalo, pea homo ia; pea ko e kavenga naʻe ʻi ai ʻe tuʻusi ke motu; he kuo folofola pehē ʻa Sihova. \c 23 \cd \it 1 Kae fakaʻauha mamahi ʻo Taia. 17 Ko ʻenau foki mamahi mai.\it* \p \v 1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Taia. Tangi, ʻakimoutolu ʻae ngaahi vaka ʻo Tasisi; he kuo liʻaki ia, ko ia ʻoku ʻikai ai ha fale, pe ha hū ki loto: ʻoku fakahā ia kiate kinautolu mei he fonua ko Kitimi. \v 2 Mou fakalongo pe, ʻakimoutolu ʻae kakai ʻoe motu; ʻa koe kuo fakamaʻumeʻaʻi ʻe he kakai fakatau ʻo Saitoni, ʻakinautolu ʻoku faʻa folau ʻi he tahi. \v 3 Ko ʻene koloa ko e tupu ʻoe tenga ʻi Sihoa ʻi he veʻe vai lahi, mo e ututaʻu mei he vaitafe; pea ko e fakatauʻanga ia ʻoe ngaahi puleʻanga. \v 4 Ke mā ʻa koe, ʻE Saitoni: he kuo lea ʻae tahi, ʻio, ʻae mālohi ʻoe tahi, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u langa, pe fanauʻi ʻae fānau, pea ʻoku ʻikai te u tauhi ha kau talavou, pe akonakiʻi ha kau taʻahine.” \v 5 ‌ʻO hangē ko e ongoongo naʻe kau ki ʻIsipite, ʻe pehē ʻenau mamahi lahi ʻi he ongoongo ʻo Taia. \v 6 ‌ʻAlu hake ʻakimoutolu ki Tasisi; tangilāulau, ʻakimoutolu ko e kakai ʻoe motu. \v 7 Ko hoʻomou \add kolo \add*fakafiefia ʻa eni, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻa? Ko hono vaʻe ʻoʻona te ne ʻave ia ki he mamaʻo ke ʻāunofo ai. \v 8 Ko hai kuo ne tuʻutuʻuni ʻae meʻa ni ki Taia, ko e kolo naʻe faʻa fakanofo ʻae ngaahi pule, ko hono kakai fakatau ko e houʻeiki, pea ko kinautolu ʻoku fefakatauʻaki ʻi ai ko e kau ongoongo ʻi māmani? \v 9 Ko Sihova ʻoe ngaahi kautau kuo ne tuʻutuʻuni ki ai, ke fakamā ʻae laukau ʻoe nāunau kotoa pē, pea ke fakamatavaleaʻi ʻae kakai ongoongo kotoa pē ʻo māmani. \v 10 ‌ʻE ʻofefine ʻo Tasisi, ke ke ʻalu ʻi ho fonua ʻo hangē ha vaitafe kuo maumauʻi hono kauvai. \v 11 Naʻa ne mafao hono nima ʻi he tahi, naʻa ne lulululu ʻae ngaahi puleʻanga: kuo tuku mai ʻe Sihova ha fekau ʻoku kau ki he kolo fakatau, ke maumauʻi hono ngaahi potu mālohi. \v 12 Pea naʻa ne pehē, ʻE ʻikai te ke toe fiefia, ʻa koe ko e taʻahine kuo taʻomia, ʻae ʻofefine ʻo Saitoni: ke ke tuʻu hake, ʻalu atu ki Kitimi; pea naʻa mo ia ʻe ʻikai te ke maʻu ʻi ai ha mālōlō. \v 13 Vakai ki he fonua ʻoe kakai ʻo Kalitia; naʻe ʻikai ko ha kakai ʻakinautolu, ka ʻi heʻene toki langaʻi ia maʻanautolu ʻoku nofo ʻi he toafa ʻe he kakai ʻo ʻAsilia: ko kinautolu ia naʻa nau fokotuʻu hono ngaahi fale leʻo, mo nau langa hake hono ngaahi fale fakaʻeiʻeiki; ka naʻa ne ʻomi ia ki he fakaʻauha. \v 14 Tangi, ʻakimoutolu ʻae ngaahi vaka ʻo Tasisi: he kuo maumauʻi ho potu mālohi. \v 15 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe fakangalo ʻa Taia ʻi he taʻu ʻe fitungofulu, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ha tuʻi ʻe taha: pea hili ʻae taʻu ʻe fitungofulu ʻe hiva ʻa Taia ʻo hangē ko e fefine angahala. \v 16 Toʻo ha haʻape mo ke feʻaluʻaki ʻi he kolo, ʻa koe ko e fefine angahala naʻe fakangalo hifo; tā ʻae meʻa tā ke ongo mālie, hiva ʻaki ʻae ngaahi hiva lahi, koeʻuhi ke fakamanatuʻi koe. \p \v 17 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē hili ʻae taʻu ʻe fitungofulu, ʻe ʻaʻahi ʻa Sihova ki Taia, pea ʻe foki ia ki heʻene totongi, pea te ne fai hala mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani ʻoku ʻi he funga ʻoe kelekele. \v 18 Ka ko ʻene koloa mo ia ʻoku ne maʻu ʻe fakatapui maʻa Sihova: ʻe ʻikai tānaki pe fakamaʻopoʻopo ia; he ko ʻene koloa ʻe ʻanautolu ia ʻoku nofo ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke mahu ʻae kai, pea tolonga ʻae kofu. \c 24 \cd \it 1 Ko e tautea fakamamahi mei he ʻOtua ki he fonua. 13 Ko e toenga kakai ʻe fakamālō kiate ia ʻi he fiefia. 16 Ko e ʻOtua te ne hakeakiʻi hono puleʻanga.\it* \p \v 1 Vakai, ʻoku fakamaha ʻe Sihova ʻae fonua, mo fakalala ia, mo ne fulihi ia, pea fakamovetevete ʻa hono kakai. \v 2 Pea ʻe pehē pe, hangē ko ia ʻoku ʻi he kakai, ʻe pehē pe ki he taulaʻeiki; hangē ko e tamaioʻeiki, ʻe pehē pe ki heʻene ʻeiki; hangē ko e kaunanga, ʻe pehē pe ki heʻene ʻeiki fefine; hangē ko e tangata fakatau mai, ʻe pehē pe ki he tangata fakatau atu; hangē ko ia ʻoku tali ʻae nono, ʻe pehē pe ki he tangata kole; hangē ko ia ʻoku ʻi he tangata maʻu totongi nō paʻanga, ʻe pehē ʻi he tangata ʻoku ʻatu ʻae totongi nō paʻanga kiate ia. \v 3 ‌ʻE fakamaha ʻaupito ʻae fonua, pea fakaʻauha ia: he kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ʻae folofola ni. \v 4 ‌ʻOku mamahi ʻae fonua pea mae ia, ʻoku vaivai ʻa māmani pea ʻoku mae, ʻoku vaivai ʻae kakai fieʻeiki ʻoe fonua. \v 5 Kuo ʻuliʻi foki ʻae fonua ʻi hono kakai; koeʻuhi kuo nau maumauʻi ʻae ngaahi fono, ʻo liliu ʻae tuʻutuʻuni, ʻo maumauʻi ʻae fuakava taʻengata. \v 6 Ko ia kuo ʻauha ai ʻae fonua ʻi he malaʻia, pea ko kinautolu ʻoku nofo ai ʻoku nau mamahi: ko ia kuo tutu ai ʻae kakai ʻo māmani, pea ʻoku toe ʻae tangata tokosiʻi pe. \v 7 ‌ʻOku mamahi ʻae uaine foʻou, ʻoku vaivai ʻae vaine, ʻoku toʻe ʻakinautolu kotoa pē naʻe loto fiefia. \v 8 Kuo ngata ʻae fakafiefia ʻoe ngaahi lali, kuo ʻosi ʻae longoaʻa ʻokinautolu naʻe fiefia, kuo ngata ʻae fakafiefia ʻoe haʻape. \v 9 ‌ʻE ʻikai te nau kei inu uaine mo e hiva; ʻe kona ʻae kava mālohi kiate kinautolu ʻoku inu ia. \v 10 Kuo maumauʻi hifo ʻae kolo ʻoe maveuveu: kuo tāpuni ʻae ngaahi fale kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa hū ki ai ha tangata. \v 11 ‌ʻOku ai ʻae tangi ki he uaine ʻi he ngaahi hala; kuo fakapoʻuli ʻae fiefia kotoa pē, kuo mole ʻae fiefia ʻi he fonua. \v 12 Kuo tuku ʻi he kolo ʻae fakaʻauha, pea kuo taaʻi ke lailai hono ngaahi matapā. \p \v 13 ¶ ʻOku hoko ʻo pehē ki he kakai ʻoe loto fonua, ʻe ai ʻo hangē ko e lulululu ʻoe ʻakau ko e ʻolive, pea hangē ko e toenga kālepi ʻoka hili hono tānaki mei he vaine. \v 14 Te nau hiki hake honau leʻo, te nau hiva koeʻuhi ko e māʻolunga ʻa Sihova, te nau kalanga mei he tahi. \v 15 Ko ia ke mou fakaongoongoleleiʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi afi, ʻio, ʻae huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻoe tahi. \p \v 16 ¶ Kuo mau fanongo ki he ngaahi hiva mei he ngataʻanga ʻo māmani, ʻio, ko e fakaongolelei ki he māʻoniʻoni. Ka naʻaku pehē, ʻA ʻeku tutue, ʻa ʻeku tutue; ʻe malaʻia au! Kuo fai kākā ʻae kau fai taʻetotonu; ʻio, kuo fai kākā lahi ʻaupito ʻae kakai fai taʻetotonu. \v 17 ‌ʻOku ʻiate koe ʻae ilifia, mo e luo, pea mo e tauhele, ʻa koe ʻoku nofo ʻi māmani. \v 18 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia ʻoku hola mei he longoaʻa ʻoe ilifia ʻe tō ki he luo; pea ko ia ʻoku ʻalu hake mei he loto luo ʻe moʻua ia ʻi he tauhele: he kuo toʻo ʻae ngaahi matapā ʻi ʻolunga, pea ʻoku ngalulu ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani. \v 19 Kuo maumau hifo ʻaupito ʻa māmani, kuo ʻauha ʻaupito ʻae fonua, kuo ngalulu lahi ʻaupito ʻa māmani. \v 20 ‌ʻE tasipesipa ʻa māmani ʻo hangē ko e tangata konā, ʻe hiki ia ʻo hangē ko ha fale siʻi, pea ʻe mamafa ki ai ʻa ʻene angahala; pea ʻe hinga ia, pea ʻe ʻikai toetuʻu. \v 21 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe tautea ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻae kakai ʻeiki ʻoku ʻi ʻolunga, pea ʻi he māmani ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani. \v 22 Pea ʻe tānaki fakataha ʻakinautolu, ʻo hangē ʻoku tānaki ʻae kau pōpula ki he luo, pea ʻe tāpuni ʻi he fale fakapōpula, pea hili ʻae ngaahi ʻaho lahi ʻe ʻaahiʻi ʻakinautolu. \v 23 Pea ʻe toki puputuʻu ʻae māhina, pea ʻe mā mo e laʻā, koeʻuhi ʻe pule ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi hono māfimafi ʻi he moʻunga ko Saione, pea ʻi Selūsalema, pea ʻe ongoongolelei ia ʻi he ʻao ʻoe mātuʻa ʻo hono kakai. \c 25 \cd \it 1 ʻOku fakamālō ki he ʻEiki ʻe he palōfita, koeʻuhi ko ʻene ngaahi fakamaau, 6 Pea ki hono ngaahi tāpuaki fakamoʻui, 9 Pea koeʻuhi ko ʻene fakamoʻui lahi mo mālohi.\it* \p \v 1 ‌ʻE Sihova, ko koe ko hoku ʻOtua; te u fakahikihikiʻi koe, te u fakamālō ki ho huafa; he kuo ke fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo; ko hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni ʻi muʻa ko e angatonu mo e moʻoni. \v 2 He kuo ke liliu ʻae kolo ko e fokotuʻunga ʻotoʻota; ʻae kolo naʻe ai hono ʻā ko e tuʻunga fale kuo maumau: ʻae nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻoe kakai muli ke lala: ʻe ʻikai ʻaupito toe langa ia. \v 3 Ko ia ʻe fakaongoongoleleiʻi koe ʻe he kakai mālohi, ʻe manavahē kiate koe ʻae kolo ʻoe ngaahi puleʻanga fakailifia. \v 4 He naʻa ke hoko ko e tokoni ki he kakai paea, ko e mālohi ki he masiva ʻi heʻene mamahi, ko e hūfanga mei he afā, ko e malumalu mei he pupuha ʻoka tatau ʻae tuʻoni matangi ʻoe kakai fakailifia mo e afā ʻoku faʻaki ki he ʻā maka. \v 5 Te ke ʻohifo ki lalo ʻae longoaʻa ʻoe kakai muli, ʻo hangē ko e laʻā ʻi he potu mōmoa; ʻio, ke pupuha ʻi he malu ʻo ha ʻao; ʻe fakavaivaiʻi ʻae vaʻa ʻoe kakai fakamanavahē. \p \v 6 ¶ Pea ʻe teuteu ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he moʻunga ni ʻae kātoanga ʻae ngaahi meʻa lelei ki he kakai kotoa pē, ko e kātoanga ʻoe uaine motuʻa, ʻoe ngaahi meʻa momona ʻoku fonu ʻi he ngako ʻoe hui, mo e uaine motuʻa kuo maʻa ʻaupito. \v 7 Pea te ne maumauʻi ʻi he moʻunga ni ʻae ʻufiʻufi ʻoku fakapulou ʻaki ʻae mata ʻoe kakai kotoa pē, pea mo e pūlou kuo fofola ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. \v 8 Te ne fakaʻauha ʻaupito ʻae mate ʻi he mālohi; pea ʻe holoholo ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻae ngaahi loʻimata mei he mata kotoa pē; pea ko e valoki ʻo hono kakai te ne toʻo mei he fonua kotoa pē: he kuo folofola pehē ʻa Sihova. \p \v 9 ¶ Pea ʻe fai ʻae lea ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, “Vakai, ko hotau ʻOtua eni; naʻa tau tatali kiate ia, pea te ne fakamoʻui ʻakitautolu: ko eni ʻa Sihova; naʻa tau tatali kiate ia, pea te tau fiefia mo nekeneka ʻi heʻene fakamoʻui.” \v 10 Koeʻuhi ʻe nofomaʻu ʻae nima ʻo Sihova ʻi he moʻunga ni, pea ʻe molomoloki hifo ʻiate ia ʻa Moape, ʻio, ʻo hangē ʻoku molomoloki ʻae mohuku mōmoa ʻi he tuʻunga ʻotoʻota. \v 11 Pea te ne mafao atu hono nima ki he lotolotonga ʻokinautolu, ʻo hangē ko e mafao ʻae nima ʻo ha taha ʻoku kakau: pea te ne ʻohifo ʻene laukau fakataha mo e ngaahi filioʻi ʻo hono nima. \v 12 Pea ko e fale māʻolunga ʻoe puke ʻo hoʻo ngaahi ʻā maka te ne ʻohifo, ʻo fakatoka lafalafa ki lalo, pea ʻomi ki he kelekele, ʻio, ki he efu. \c 26 \cd \it 1 Ko e hiva ke langaʻi ʻae faʻaki ki he ʻOtua, 5 Koeʻuhi ko ʻene ngaahi tautea, 12 Pea mo ʻene ʻofa ki hono kakai. 20 Ko e enginaki ke tatali ki he ʻOtua.\it* \p \v 1 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe hiva ʻaki ʻae hiva ni ʻi he fonua ki Siuta; \q1 “ʻOku tau maʻu ʻae kolo mālohi; \q2 ʻe tuʻutuʻuni \add ʻe he ʻOtua \add*ʻae fakamoʻui ki hono ngaahi ʻā mo hono ngaahi puke. \q1 \v 2 Mou toʻo ʻae ngaahi matapā, \q2 koeʻuhi ke hū ai ʻae puleʻanga māʻoniʻoni ʻaia ʻoku tauhi ʻae moʻoni. \q1 \v 3 Te ke tauhi ia ʻi he melino haohaoa, ʻaia ʻoku faʻaki hono loto kiate koe: \q2 koeʻuhi ʻoku ne falala kiate koe. \q1 \v 4 Mou falala kia Sihova ʻo lauikuonga: \q2 he ʻoku ʻi he ʻEiki ko Sihova ʻae māfimafi taʻengata. \q1 \v 5 He ʻoku ne ʻomi ki lalo ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he māʻolunga; \q2 ʻoku ne fakamoʻulaloa ʻae kolo māʻolunga, \q2 ʻoku ne fakamoʻulaloa ia, \q2 ʻio, ki he kelekele ʻoku ne ʻomi ia ki he efu. \q1 \v 6 ‌ʻE malaki hifo ia ʻaki ʻae vaʻe, \q2 ʻio, ʻae vaʻe ʻoe paea, \q2 pea mo e laka ʻae masiva.” \q1 \v 7 Ko e hala ʻoe angatonu ko e māʻoniʻoni ia: ʻa koe, ko e fungani māʻoniʻoni, ʻoku ke fakamamafa ʻae hala ʻoe angatonu. \q1 \v 8 ‌ʻIo, kuo mau tatali kiate koe, ʻE Sihova, ʻi he hala ʻo hoʻo ngaahi fakamaau; ʻoku holi ʻa homau laumālie ki ho huafa, pea ʻi he fakamanatu kiate koe. \v 9 Kuo u holi ʻi hoku laumālie kiate koe ʻi he pō; ʻio, te u kumi vave kiate koe ʻaki ʻa hoku laumālie ʻi loto ʻiate au: he ka ʻi he fonua ʻa hoʻo ngaahi fakamaau, ʻe toki ako ʻae kakai ʻo māmani ki he māʻoniʻoni. \v 10 Ke hā ʻae ʻaloʻofa ki he angakovi, ka e ʻikai te ne ako ki he māʻoniʻoni: ʻi he fonua ʻoe angatonu te ne fai kākā, pea ʻe ʻikai te ne mamata ki he māfimafi ʻa Sihova. \v 11 ‌ʻE Sihova, ʻoka hiki hake ho nima, ʻe ʻikai te nau mamata: ka te nau mamata, pea te nau mā koeʻuhi ko e meheka ki hoʻo kakai; ʻio, ʻe ʻauha ʻi he afi ʻa ho ngaahi fili. \p \v 12 ¶ ʻE Sihova te ke tuʻutuʻuni ʻae fiemālie maʻanautolu: he kuo ke fai ʻe koe ʻa ʻemau ngaahi ngāue kotoa pē ʻiate kimautolu. \v 13 ‌ʻE Sihova ko homau ʻOtua, kuo puleʻi ʻakimoutolu ʻe he ngaahi ʻeiki kehe: ka e talu mei heni te mau takua ho huafa ʻoʻou. \v 14 Kuo nau mate, ʻe ʻikai te nau moʻui; kuo nau pekia, ʻe ʻikai te nau toetuʻu: ko ia kuo ke ʻaʻahi mo fakaʻauhaʻi ʻakinautolu, pea kuo ke fakangata honau fakamanatu kotoa pē. \v 15 Kuo ke fakatokolahi ʻae puleʻanga, ʻE Sihova, kuo ke fakatokolahi ʻae puleʻanga: kuo fakaongoleleiʻi koe: kuo ke fakamanatu ʻae ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻoe fonua. \v 16 ‌ʻE Sihova, ʻi he tuʻutāmaki kuo mau ʻaʻahi kiate koe, naʻa mau lilingi ʻae lotu ʻi he hoko hoʻo tautea kiate kimautolu. \v 17 Hangē ʻoku mamahi ha fefine feitama, ʻoka fakaʻaʻau ke ofi ʻene fāʻele, pea ʻoku tangi ʻi heʻene langā: kuo pehē ʻakimautolu ʻi ho ʻao, ʻE Sihova. \v 18 Naʻa mau tuituʻia, naʻa mau mamahi, ʻo hangē kuo mau fanauʻi ʻae matangi; naʻe ʻikai te mau fai ha fakamoʻui ʻi he fonua; pea ʻoku teʻeki ke hinga ʻae kakai ʻo māmani. \v 19 ‌ʻE moʻui ʻa hoʻo kakai mate, te nau toetuʻu fakataha mo hoku sino mate ni. Mou ʻa ʻo hiva, ʻakimoutolu ʻoku nofo ʻi he efu: he ʻoku tatau hoʻo hahau mo e hahau ʻoe mohuku mata, pea ʻe puʻaki ʻe he kelekele ʻae mate. \p \v 20 ¶ Haʻu, ʻa hoku kakai, pea hū ki homou ngaahi loki, pea tāpuni ho matapā kiate koe: fufū koe ʻo fuoloa siʻi, kaeʻoua ke mole atu ʻae houhau. \v 21 He vakai, ʻoku hāʻele ʻa Sihova mei hono potu ke tautea ʻae kakai ʻo māmani koeʻuhi ko ʻenau hia: pea ʻe fakahā ʻe he fonua hono toto, pea ʻe ʻikai toe ʻufiʻufi hono kakai kuo tāmateʻi. \c 27 \cd \it 1 Ko e tokanga ʻae ʻOtua ki heʻene ngoue vaine. 7 ʻOku fai kehekehe ʻa ʻene tākitala mo ʻene ngaahi tautea. 12 Ko e siasi ʻoe Siu mo e Senitaile.\it* \p \v 1 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe tautea ʻe Sihova ʻae levaiatani ko e ngata mālohi, ʻaki ʻene heletā māsila mo lahi mo mālohi, ʻio, ʻae levaiatani ko e ngata pikopiko; pea te ne tāmateʻi mo e talākoni ʻoku ʻi he tahi. \v 2 ‌ʻI he ʻaho ko ia mou hiva kiate ia, ko e ngoue vaine ʻoe uaine kulokula. \v 3 “Ko au ko Sihova ʻoku ou tauhi ia: te u fakaviviku ia ʻi he kuonga kotoa pē: telia naʻa maumauʻi ia ʻe ha taha, te u tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō. \v 4 ‌ʻOku ʻikai ʻiate au ʻae houhau: ko hai te ne fokotuʻu kiate au ʻae ngaahi ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa ʻi he tau? Te u ʻalu ʻo ʻasi ʻiate kinautolu, te u tutu fakataha ʻakinautolu. \v 5 Tuku ke ne puke mai ki hoku mālohi, koeʻuhi ke ne fakalelei mo au pea te ne fakalelei mo au.” \v 6 Te ne ngaohi ke aka ʻakinautolu ʻoku haʻu ia Sēkope: ʻe fisi mo moto ʻa ʻIsileli, pea fakafonu ʻae funga ʻo māmani ʻaki ʻae fua. \p \v 7 ¶ Kuo ne taaʻi ia, ʻo hangē ko ʻene taaʻi ʻakinautolu naʻe taaʻi ia? Pea kuo tāmateʻi ia ʻo hangē ko e tāmateʻi ʻakinautolu kuo tāmateʻi ʻiate ia? \v 8 ‌ʻI hoʻo fekau atu ia naʻa ke fuofua kiate ia ʻae fakamaau: ʻoku ne taʻofi ʻa ʻene afā ʻi he ʻaho ʻoe matangi hahake. \v 9 Ko ia ko e meʻa ni ʻe fakamaʻa ai ʻae hia ʻa Sēkope; pea te ne maʻu ʻae fua kotoa pē ke ʻave ʻene angahala; ʻoka ngaohi ʻe ia ʻae ngaahi maka kotoa pē ʻoe ʻesifeilaulauʻanga ke hangē ko e ngaahi maka hinehina ʻaia kuo momosi, ʻe ʻikai tuʻu ki ʻolunga ai ʻae ngaahi ʻakau fakamalumalu mo e ngaahi tamapua. \v 10 Ka e lala ʻae kolo kuo teuteu ki he tau, ʻe liʻaki ʻae nofoʻanga, pea ʻe tuku ia ʻo hangē ko e toafa: ʻe kai ai ʻae pulu mui, pea te ne tokoto ʻi ai, ʻo ne keina ʻae ngaahi vaʻa litolito ʻi ai. \v 11 ‌ʻOka mae ʻa hono ngaahi vaʻa, ʻe fesiʻi ia: ʻe haʻu ʻae kau fefine ʻo tutu ia: he ko e kakai taʻeʻilo ia: ko ia ia naʻa ne ngaohi ʻakinautolu ʻe ʻikai te ne ʻaloʻofa kiate kinautolu, pea ko ia naʻa ne fakafuofua ʻakinautolu ʻe ʻikai te ne fakahā ha ʻofa kiate kinautolu. \p \v 12 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe lohuʻi ʻe Sihova hono ngaahi fua, \add ʻo fai \add*mei he tafeʻanga ʻoe ngaahi vaitafe ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite, pea ʻe tānaki ʻakimoutolu ʻo tautau tokotaha, ʻakimoutolu ko e fānau ʻo ʻIsileli. \v 13 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe ifi ʻae meʻa lea lahi, pea ʻe haʻu ʻakinautolu naʻe meimei mate ʻi ʻAsilia, pea mo e kau ʻāuhē ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea ʻe lotu kia Sihova ʻi he moʻunga tapu ʻi Selūsalema. \c 28 \cd \it 1 ʻOku fakamanaʻi ʻe he palōfita ʻa ʻIfalemi ʻi he ʻenau laukau mo e konā. 5 ʻE tupu ki muʻa hono toe ʻi he puleʻanga ʻo Kalaisi. 7 ʻOku ne valoki ʻenau hala, 9 Mo ʻenau taʻefieako, 14 Mo ʻenau fakafiemālie. 16 Ko e fakahā ʻo Kalaisi ko e tuʻunga moʻoni. 18 ʻE ʻahiʻahiʻi honau mālohi. 25 ʻOku ueʻi ʻakinautolu ke tokanga ki he tauhi lelei ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 Malaʻia ki he tatā ʻoe laukau, ki he kau konā ʻo ʻIfalemi, ʻakinautolu ʻoku hangē ko e fisiʻiʻakau mae ʻa ʻenau toulekeleka ongoongolelei! Kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he ʻulu ʻoe vanu kelekele moʻui ʻonautolu ʻoku konā ʻi he uaine! \v 2 Vakai, ʻoku ʻi he ʻEiki ha tokotaha māfimafi mo mālohi, ʻo hangē ko e taufa ʻuha maka, ʻo hangē ko e afā fulikele, ʻo hangē ko e tafe hifo ʻae ngaahi vai lahi ʻoku tafe mālohi, te ne tā hifo ki he kelekele ʻaki hono nima. \v 3 Ko e tatā ʻoe laukau, ʻae kakai konā ʻo ʻIfalemi, ʻe molomoloki ʻi he lalo vaʻe: \v 4 Pea ko e toulekeleka ongoongolelei, ʻaia ʻoku ʻi he ʻulu ʻoe vanu kelekele moʻui, ʻe hoko ia ko e fisiʻiʻakau mae, pea hangē ko e fua tupu vave ʻi he teʻeki hoko ʻae faʻahitaʻu mafana: ʻaia ʻoku toli leva ʻe ia ʻoku mamata ki ai, pea ʻi heʻene ʻi hono nima ʻoku ne kai leva ia ʻo ʻosi. \p \v 5 ¶ ʻI he ʻaho ko ia ʻe hoko ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ko e tatā ongoongolelei, pea ko e pale fakasanisani, ki hono toe ʻo hono kakai, \v 6 Pea ko e laumālie ʻoe fakamaau kiate ia ʻoku nofo ke fakamaau, pea ko e mālohi kiate kinautolu ʻoku fakafoki ʻae tau ki he matapā. \p \v 7 ¶ Ka kuo nau hē ʻi he uaine, pea koeʻuhi ko e inu mālohi kuo nau hē mei he hala; kuo hē ʻae taulaʻeiki pea mo e palōfita ʻi he inu mālohi, ʻoku nau moʻua ki he uaine, kuo nau hē mei he hala ko e meʻa ʻi he inu mālohi; ʻoku ninimo honau mata, ʻoku nau humu ʻi he fakamaau. \v 8 He ʻoku fonu ʻae ngaahi keinangaʻanga kotoa pē ʻi he lua mo e fakalielia, ko ia ʻoku ʻikai ha potu ʻoku maʻa. \p \v 9 ¶ Te ne ako kia hai ʻae ʻilo? Pea ko hai te ne akonakiʻi ke ne ʻilo ʻa ʻene akonaki? Ko kinautolu kuo fakamavae mei he huʻahuhu, pea kuo toʻo mei he huhu. \v 10 He kuo ʻai ʻae fekau ki he fekau, ʻae fekau ki he fekau; ʻae ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻae ʻotu lea ki he ʻotu lea; ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena: \v 11 He te ne lea moʻoni ʻaki ki he kakai ni ʻae loungutu fakaleʻoleʻovale pea mo e ʻelelo kehe. \v 12 ‌ʻAia naʻa ne pehē kiate kinautolu, Ko eni ʻae mālōlō te ke fakamālōlō ʻaki ʻae kakai ongosia; pea ko eni ʻae fakafiemālie; ka naʻa nau fakaongotuli. \v 13 Ka naʻe ʻiate kinautolu ʻae folofola ʻa Sihova ko e fekau ki he fekau, ko e fekau ki he fekau; ko e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ko e ʻotu lea ki he ʻotu lea; ko e siʻi ʻi heni, pea siʻi ʻi hena; koeʻuhi ke nau ʻalu ai, pea hinga fakaholomui, pea mafesifesi pea tauheleʻi, pea moʻua ai ʻakinautolu. \p \v 14 ¶ Ko ia mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ʻae kau tangata paetaku ʻoku pule ʻae kakai ni ʻoku ʻi Selūsalema. \v 15 Koeʻuhi kuo mou pehē, “Kuo mau fuakava mo e mate, pea kuo mau feʻofoʻofani mo heli; ʻoka hā mai ʻae tautea fakaʻauha, ʻe ʻikai aʻu mai ia kiate kimautolu: he kuo mau hūfanga ʻaki ʻae loi, pea kuo mau fufū ʻakimautolu ʻi he kākā:” \v 16 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻi Saione ʻae maka tuʻunga; ʻae maka kuo ʻahiʻahiʻi, ko e fungani maka tuliki, ko e tuʻunga maʻu: ko ia ʻoku tui kiate ia ʻe ʻikai puputuʻu ia. \v 17 Te u ʻai foki ʻae fakamaau ki he afo fua, mo e māʻoniʻoni ki he meʻa fakatotonu: pea ko e ʻuha maka te ne tafi ke mole ʻae hūfanga ʻoe loi, pea ʻe lōmakiʻi ʻe he ngaahi vai ʻae toitoiʻanga. \p \v 18 ¶ “Pea ʻe maumauʻi hoʻomou fuakava mo e mate, pea ʻe ʻikai tuʻu homou loto taha mo heli; ʻoka hā mai ʻae tautea fakaʻauha, ʻe toki malaki hifo ai ʻakimoutolu. \v 19 Pea ʻi heʻene hā atu te mou moʻua ai; he te ne ʻalu atu ʻi he pongipongi mo e pongipongi, ʻio, ʻi he ʻaho mo e pō: pea naʻa mo ʻene ʻuʻulu mai pe ʻe tupu ai ʻae ilifia. \v 20 He ʻoku nounou ʻae mohenga ki he tokoto ʻi ai: pea ʻoku lausiʻi ʻae kafu ke ne fakakafu ʻaki ia. \v 21 ‌ʻE tuʻu hake ʻa Sihova ʻo hangē ko ʻene ʻi he moʻunga ko Pilasimi, te ne houhau ʻo hangē ko ia ʻi he teleʻa ʻo Kipione, koeʻuhi ke ne fai ʻene ngāue, ʻa ʻene ngāue fakaofo; ke ne fakahoko ʻa ʻene ngāue, ko ʻene ngāue foʻou. \v 22 Ko ia ke ʻoua naʻa mou manuki, telia naʻa ngaohi homou haʻi ke mālohi: he kuo u fanongo ʻi he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻe fai ʻae fakaʻauha, ʻio, kuo tuʻutuʻuni ki māmani kotoa pē. \p \v 23 ¶ “Mou fakatokanga, pea fanongo ki hoku leʻo; fanongo, pea fakaongo ki heʻeku lea. \v 24 He ʻoku fakahinohino ʻae huo toho ʻe he tangata kelingoue ʻi he ʻaho kotoa pē ke tūtuuʻi? ʻOku ne langaʻi pea fakamolū ʻae ngaahi konga ʻoe kelekele? \v 25 ‌ʻOka fakamolemole ʻae funga ʻo ia, ʻikai ʻoku ne tūtuuʻi mamaʻo ʻae ngaahi tili, pea tūtuuʻi ʻae kumino, pea ai mo e uite lelei, mo e paʻale kuo tuʻutuʻuni, pea mo e lae ʻi honau potu? \v 26 He ʻoku ako ia ke poto ʻe hono ʻOtua, pea ʻoku ne akonakiʻi ia. \v 27 He ʻoku ʻikai haha ʻae tili ʻaki ʻae meʻa haha, pea ʻoku ʻikai fakatakamilo ʻae saliote ki he kumino; ka ʻoku tā ke ngangana ʻae tili ʻaki ʻae ʻakau, pea mo e kumino ʻaki ʻae tokotoko. \v 28 ‌ʻOku fakavolu ʻae uite ki he mā koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne fie haha maʻuaipē ia, pe momosi ia ʻaki ʻae teka ʻo hono saliote, pe fakavolu ia ʻaki hono kau tangata heka hoosi. \v 29 ‌ʻOku haʻu foki eni meia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia ʻoku fakamanavahē ʻi he fakahinohino, pea lelei lahi ʻi he ngāue.” \c 29 \cd \it 1 Ko e tautea mamafa ʻae ʻOtua ki Selūsalema. 7 ʻAe taʻefiu ʻa hono ngaahi fili. 9 Ko e vale, mo e mālualoi lahi ʻoe kakai Siu. 13 Ko e talaʻofa ʻoe fakamaʻa ki he anga fakaʻotua.\it* \p \v 1 Ko e malaʻia ki ʻAliela, ki ʻAliela, ʻae kolo naʻe nofo ai ʻa Tevita! Fakalahi ʻae tau ki he tau; tuku ke nau tāmateʻi ʻae ngaahi feilaulau. \v 2 Ka te u fakamamahiʻi ʻa ʻAliela, pea ʻe ʻi ai ʻae ongosia mo e mamahi: pea ʻe pehē ia kiate au ʻo hangē ko e potu ʻoe feilaulauʻanga. \v 3 Pea te u takatakai koe pea kāpui koe ʻaki ʻae moʻunga, pea te u langa ʻae ngaahi kolo kiate koe. \v 4 Pea ʻe fakavaivaiʻi koe, pea te ke lea mei he kelekele, pea ʻe māʻulalo ho leʻo mei he efu, pea ʻe tatau ho leʻo mo ha taha ʻoku ʻiate ia ha laumālie kovi, mei he kelekele, pea ʻe fafana ho leʻo mei he efu. \v 5 Pea ko e tokolahi ʻo hoʻo kau muli te nau hangē ko e efuefu momo iiki, pea mo e tokolahi ʻoe kakai fakamanavahē te nau hangē ko e kafukafu ʻoku mole atu: ʻio, ʻe hoko fakafokifā ia ʻi he kemo pe taha. \v 6 ‌ʻE ʻaʻahi kiate koe ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻaki ʻae mana, pea mo e mofuike, mo e longoaʻa lahi, ʻaki ʻae matangi lahi mo e afā, pea mo e ulo ʻoe afi fakaʻauha. \p \v 7 ¶ Pea ko e tokolahi ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku tauʻi ʻa ʻAliela, ʻio, ko kinautolu kotoa pē ʻoku tauʻi ia mo ʻene kolo, pea ʻoku fakamamahiʻi ia, te nau hangē ko ha misi, pe ko e meʻa hā mai ʻi he pō. \v 8 ‌ʻO hangē ko e misi ʻae tangata fiekaia, pea vakai, ʻoku hangē ʻoku ne kai; pea ʻoka ʻā ia, ʻoku ngaongao hono laumālie: pe hangē ko e misi ʻa ha tangata fieinu, pea vakai, hangē ʻoku inu ia; ka ʻoku ne ʻaa, pea vakai, ʻoku vaivai ia, pea ʻoku ne holi: ʻe pehē pe ʻae tokolahi ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻoku tauʻi ʻae moʻunga ko Saione. \p \v 9 ¶ Mou tatali, pea ofo; mou kalanga, pea tangi: ʻoku nau konā, kae ʻikai ʻi he uaine; ʻoku nau tasipa, kae ʻikai ʻi he inu mālohi. \v 10 He kuo lilingi ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻae laumālie ʻoe mohe maʻu, pea kuo tāpuni homou mata: kuo ne fakapulou ʻae kau palōfita mo hoʻomou kau pule mo e kau kikite. \v 11 Pea ko e meʻa hā mai kotoa pē kuo hoko kiate kimoutolu ʻo tatau mo e ngaahi lea ʻo ha tohi kuo tāpuni, ʻoku ʻange ʻe ha tangata ki ha tokotaha ʻoku poto, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke lau ʻae meʻa ni,” pea ʻoku ne pehē, “ʻOku ʻikai te u faʻa fai ia he kuo maʻu ia;” \v 12 Pea ʻoku ʻatu ʻae tohi kiate ia ʻoku ʻikai poto, ʻo pehē, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke lau ʻae meʻa ni: pea ʻoku ne pehē, “ʻOku ʻikai te u poto.” \p \v 13 ¶ Ko ia ne pehē ai ʻe Sihova, ko e meʻa ʻi he ʻunuʻunu mai ʻae kakai ni kiate au ʻaki honau ngutu, pea fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu, ka kuo mamaʻo honau loto ʻiate au, pea ko ʻenau manavahē kiate au ʻoku tupu ia mei he ngaahi fekau ʻae tangata pe: \v 14 Ko ia, vakai, te u fai leva ha ngāue fakaofo ki he kakai ni, ʻio, ʻae ngāue fakaofo mo lahi: he ko e poto ʻo ʻenau kau tangata poto ʻe ʻauha ia, pea ko e ʻilo ʻo ʻenau kau tangata fakamākukanga ʻe fufū ia. \v 15 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku ʻahiʻahi lahi ke fufūnaki honau loto meia Sihova, pea ʻoku fai ʻi he poʻuli ʻenau ngaahi ngāue, pea ʻoku nau pehē, “Ko hai ʻoku mamata kiate kitautolu? Pea ko hai ʻoku ne ʻiloʻi ʻakitautolu?” \v 16 Ko e moʻoni ko hoʻomou fulifulihi ʻae ngaahi meʻa ʻe tatau mo e ʻumea ʻoe tangata ngaohi ipu: he ʻe lea pehē koā ʻae meʻa kuo ngaohi kiate ia naʻa ne fakatufungaʻi, naʻe ʻikai te ne ngaohi au? Pe, ʻe pehē ʻae meʻa kuo ngaohi kiate ia naʻe ngaohi ia, naʻe ʻikai haʻane ʻilo? \v 17 ‌ʻIkai ʻoku toetoe siʻi pea ʻe liliu ʻa Lepanoni ke hoko ko e ngoue fua moʻui, pea ko e ngoue fua ʻe tatau ia mo e vao ʻakau? \p \v 18 ¶ Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe fanongo ʻae tuli ki he ngaahi lea ʻoe tohi, pea ʻe mamata ʻae mata ʻoe kui mei he kakapu, pea mei he poʻuli. \v 19 Pea ʻe ʻāsili ai ʻae fiefia ʻae angavaivai ʻia Sihova, pea ko e masiva ʻi he kakai te nau fiefia ʻi he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \v 20 He kuo mole ʻae tokotaha naʻe fakamālohi, pea kuo ʻauha mo e tangata manuki, pea kuo tuʻusi ke motu ʻakinautolu ʻoku lama ke fai kovi. \v 21 ‌ʻOku nau fakahalaia ha tangata ʻi he kupuʻi lea, pea ʻoku nau tau ʻae tauhele kiate ia ʻoku valoki ʻi he matapā, pea fakaafe ʻae angatonu ʻi he meʻa taʻeʻaonga. \v 22 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova, ʻaia naʻa ne huhuʻi ʻa ʻEpalahame, ki he fale ʻo Sēkope, ʻe ʻikai mā ʻa Sēkope, pea ʻe ʻikai liliu ʻo tea hono mata. \v 23 Ka ʻi heʻene mamata ki heʻene fānau, ko e ngāue ʻa hoku nima, ʻi he lotolotonga ʻo ia, te nau fakaʻapaʻapa ki hoku huafa, pea fakaʻapaʻapa ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo Sēkope, pea manavahē ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 24 Pea ko kinautolu foki naʻe hala ʻi he laumālie te nau hoko ʻo ʻilo, pea ko kinautolu naʻe lāunga te nau maʻu ʻae akonaki. \c 30 \cd \it 1 ʻOku valoki ʻe he palōfita ʻae kakai ʻi heʻenau faʻaki ki ʻIsipite ʻo taʻetokanga ki he folofola ʻae ʻOtua. 18 Ko e ʻaloʻofa ʻae ʻOtua ki hono siasi. 27 Ko e houhau ʻoe ʻOtua, mo e fiefia ʻae kakai ʻi he fakaʻauha ʻo ʻAsilia.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE malaʻia ʻae fānau talangataʻa, ʻaia ʻoku fakakaukau kae ʻikai ʻiate au; pea ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ʻae meʻa ʻufiʻufi; ka ʻoku ʻikai ʻi hoku laumālie, koeʻuhi ke nau fakalahi ʻae angahala ki he angahala \v 2 ‌ʻOku nau fononga ke ʻalu hifo ki ʻIsipite ke fakamālohi ʻakinautolu ʻi he mālohi ʻo Felo, pea ke faʻaki ki he malu ʻo ʻIsipite; ka naʻe ʻikai te nau fehuʻi ki hoku fofonga! \v 3 Ko ia ʻe hoko ʻae mālohi ʻo Felo ko homou manga, pea ko e falala ki he malu ʻo ʻIsipite ko homou maveuveu. \v 4 He ko hono ngaahi houʻeiki naʻe ʻi Soani, pea naʻe haʻu ʻene kau talafekau ki Hanesi. \v 5 Naʻa nau mā kotoa pē ʻi he kakai naʻe taʻeʻaonga kiate kinautolu, naʻe ʻikai ko ha tokoni pe ko e ʻaonga, ka ko e fakamā pea mo e ongokovi. \v 6 Ko e kavenga ʻoe ngaahi manu ʻoku ʻave ki he potu tonga: ki he fonua ʻoe mamahi mo e ongosia, ʻaia ʻoku haʻu mei ai ʻae laione mui mo e laione motuʻa, ʻae ngata fekai pea mo e ngata afi ʻoku puna, te nau fua ʻenau koloa ʻi he uma ʻoe fanga ʻasi mui, mo ʻenau ngaahi meʻa ʻi he hula ʻoe fanga kāmeli, ki ha kakai ʻe ʻikai ʻaonga kiate kinautolu. \v 7 He ko e meʻa vaʻinga pea taʻeʻaonga, ʻae tokoni mei he kakai ʻo ʻIsipite, ko ia kuo u kalanga ʻi he meʻa ni, Ko honau mālohi ke nofo pe. \p \v 8 ¶ Te ke ʻalu ni ʻo tohi ia ʻi honau ʻao ʻi he palepale, pea tohi ia ʻi ha tohi koeʻuhi ko e kuonga ki mui ʻo taʻengata pea taʻengata. \v 9 ‌ʻO pehē, ko e kakai angatuʻu eni, ko e fānau loi, ko e fānau ʻoku ʻikai fie fanongo ki he fono ʻa Sihova: \v 10 ‌ʻOku nau pehē ki he kau kikite, ʻoua naʻa mamata, pea ki he kau palōfita, ʻoua ʻe fakahā kiate kimautolu ʻae ngaahi meʻa totonu; lea ʻaki kiate kimautolu ʻae ngaahi meʻa mālie, kikite ʻaki ʻae ngaahi kākā: \v 11 Tuʻu ki he ʻatā mei he hala, afe atu mei he hala, tuku ke mole ʻi hotau ʻao ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \v 12 Ko ia ʻoku pehē ʻe he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fehiʻa ki he folofola ni, pea falala ki he fakamālohi mo e mioʻi, mo faʻaki ki ai: \v 13 Ko ia ʻe hoko kiate kimoutolu ʻae hia ni ʻo hangē ʻae foaʻi ha ʻā maka ʻoku teitei hinga, ʻo hangē ko ha mafahi ʻi ha ʻā māʻolunga ʻoku hoko hono maumau fakafokifā ʻi ha kemo pe taha. \v 14 Pea te ne maumau ia ʻo hangē ko e maumau ʻae ipu ʻoe tufunga ngaohi ipu ʻaia kuo foaʻi ʻo lailai; ʻe ʻikai te ne taʻofi: ko ia ʻe ʻikai ʻilo ʻi hono pā ʻo ia ha konga ke vela ʻi he veʻe afi, pe ʻutu ʻaki ha vai mei he luo. \v 15 He ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; ʻI he tafoki mo e nofo pe te mou moʻui ai; ʻi he angavaivai mo e tui ʻe ai homou mālohi: ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai. \v 16 Ka naʻa mou pehē, “ʻE ʻikai; ka te mau hola ʻi he fanga hoosi; ko ia te mou hola:” pea, “Te mau heka ʻi he veʻe vave; ko ia ʻe veʻe vave foki mo kinautolu ʻoku tuli ʻakimoutolu.” \v 17 ‌ʻE hola ʻae toko taha afe ʻi he valoki ʻo ha tokotaha; ʻi he valoki ʻoe toko nima te mou hola ai: kaeʻoua ke tuku ʻakimoutolu ʻo hangē ko ha ʻakau fakaʻilonga ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga, pea hangē ko ha fuka ʻi he tafungofunga. \p \v 18 ¶ Pea ko ia ʻe tatali ai ʻa Sihova, koeʻuhi ke ne ʻaloʻofa kiate kimoutolu, pea ko ia ʻe fakahikihikiʻi ia, koeʻuhi ke ne ʻaloʻofa kiate kimoutolu: he ko Sihova ko e ʻOtua ia ʻoe fakamaau: ʻoku monūʻia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku tatali kiate ia. \v 19 Koeʻuhi ʻe nofo ʻae kakai ʻi Saione ʻi Selūsalema: ʻe ʻikai te ke toe tangi: te ne fai lelei lahi kiate koe ʻi he leʻo ʻo hoʻo tangi; ʻi heʻene fanongo ki ai, te ne talia koe. \v 20 Pea neongo ʻae ʻatu kiate koe ʻe Sihova ʻae mā ʻoe ongosia, pea mo e vai ʻoe mamahi, ka e ʻikai toe ʻave hoʻo kau akonaki ki ha tuliki, ka e mamata ʻe ho mata ki hoʻo kau akonaki. \v 21 Pea ka ke ka afe ki he toʻomataʻu, pea ʻi hoʻo afe ki he toʻohema, ʻe fanongo ʻe ho telinga ki ha lea mei ho tuʻa, ʻo pehē, “Ko eni ʻae hala, ke ke ʻalu ʻi ai.” \v 22 Te mou fakalieliaʻi foki ʻae ʻufiʻufi ʻo hoʻo ngaahi tamapua siliva kuo tongitongi, pea mo e teunga ʻo hoʻo ngaahi tamapua koula kuo haka: te ke liʻaki ʻakinautolu ʻo hangē ko ha kofu fakalielia; te ke pehē ki ai, “ʻAlu koe ʻi heni.” \v 23 Pea te ne toki foaki ʻae ʻuha ki hoʻo ngaahi tenga, koeʻuhi ke ke tūtuuʻi ki he kelekele; mo e mā ko e fua ʻoe kelekele, pea ʻe lahi ia pea mahu: pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe kai ʻe ho fanga manu ʻi he ngaahi potu ʻataʻatā. \v 24 Pea ko e fanga pulu mo e fanga ʻasi mui ʻoku fakamolū ʻae kelekele, te nau kai ʻae meʻakai lelei, ʻaia kuo fakamaʻa ʻaki ʻae fohe mo e lī. \v 25 Pea ʻe ʻi ai ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, pea ʻi he ngaahi tafungofunga māʻolunga kotoa pē, ʻae ngaahi vai mo e vaitafe ʻi he ʻaho ʻoe tāmateʻi lahi, ʻoka hinga ʻae ngaahi fale māʻolunga. \v 26 Pea ʻe tatau ʻae maama ʻoe māhina mo e maama ʻoe laʻā, pea ʻe liunga fitu hono lahi hake ʻoe maama ʻoe laʻā, ʻo hangē ko e maama ʻoe ʻaho ʻe fitu, ʻi he ʻaho ʻoku nonoʻo ai ʻe Sihova ʻae lavea ʻo hono kakai, pea fakamoʻui ʻae volu ʻo honau teʻia. \p \v 27 ¶ Vakai, ʻoku haʻu ʻae huafa ʻo Sihova mei he mamaʻo, ʻoku vela ʻi hono houhau, pea ʻoku mamafa ʻae kavenga ʻo ia: ʻoku fonu hono muʻa fofonga ʻi he houhau, pea hangē ko e afi fakaʻauha hono ʻelelo. \v 28 Pea ko ʻene mānava, ʻoku hangē ko e vaitafe ʻoku lōfia, ʻe hake ia ʻo aʻu ki he kia, ke lī ki ʻolunga ʻae ngaahi puleʻanga ʻaki ʻae fohe ʻoe malaʻia: pea ʻe ai ha meʻa taʻofi ʻi he ngao ʻoe kakai, ke fakahalaʻi ʻakinautolu. \v 29 Te mou fai ha hiva, ʻo hangē ko e pō ʻoka fai ai ʻae fakataha māʻoniʻoni; pea maʻu mo e fiefia ʻoe loto, ʻo hangē ha taha ʻoku ʻalu mo e meʻa ifi ke haʻu ki he moʻunga ʻo Sihova, ki he Toko Taha Māfimafi ʻo ʻIsileli. \v 30 Pea ʻe fakaongo atu ʻe Sihova hono leʻo mālohi, pea ʻe fakahā ʻae tuku hifo ʻa hono nima, ʻaki ʻae māsila ʻo hono houhau, pea mo e ulo ʻoe afi fakaʻauha, ʻaki ʻae veteki, mo e afā, mo e ʻuha maka. \v 31 Ko e leʻo ʻo Sihova ʻe tā hifo ai ʻae kakai ʻo ʻAsilia, ʻaia naʻe tā ʻaki honau tokotoko. \v 32 Pea ko e potu kotoa pē ʻe ʻalu ia ki ai, ʻe ʻi ai ʻae meʻa tā ʻoe tautea, ʻaia ʻe ai mamafa ʻe Sihova kiate ia: ʻe ʻalu mo ia ʻae ngaahi lali iiki mo e haʻape: pea ʻi he ngaahi tau fakamanavahē te ne tauʻi ʻakinautolu. \v 33 He kuo tuʻutuʻuni ʻi muʻa ʻa Tofeti; ʻio, kuo teuteu ia maʻa e tuʻi; kuo ne ngaohi ia ke loloto pea laulahi: ko e fokotuʻunga ia ʻoe afi mo e fefie lahi: ʻoku tutu ia ʻe he mānava ʻa Sihova, ʻo hangē ko e sulifa ʻoku tafe. \c 31 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe he palōfita ʻae vale mo e tuʻutāmaki ʻoe faʻaki ki ʻIsipite kae liʻaki ʻae ʻOtua. 6 ʻOku ne enginaki ke liliu. 8 ʻOku ne fakahā ʻae hinga ʻo ʻAsilia.\it* \q1 \v 1 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku ʻalu hifo ki ʻIsipite ke kumi ʻae tokoni; \q2 pea faʻaki ki he fanga hoosi, \q2 mo falala ki he ngaahi saliote, koeʻuhi ʻoku nau tokolahi; \q2 pea ʻi he kau tangata heka hoosi, koeʻuhi ʻoku nau mālohi ʻaupito; \q2 ka ʻoku ʻikai te nau vakai ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, \q2 pe kumi kia Sihova! \q1 \v 2 Ka ʻoku ne poto foki mo ia, pea te ne fakahoko mai ʻae kovi, \q2 pea ʻe ʻikai fakafoki ʻene ngaahi folofola: ka te ne tuʻu hake ki he fale ʻoe fai kovi, \q2 pea kiate kinautolu ʻoku tokoni ki he kau fai kovi. \q1 \v 3 Ko eni, ko e tangata pe ʻae kau ʻIsipite, ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua; \q2 pea ko e kakano pe ʻa ʻenau fanga hoosi, ka ʻoku ʻikai ke laumālie. \q1 ʻOku mafao atu ʻe Sihova hono nima, ʻe hinga ia ʻaia naʻe tokoni, \q2 pea ko ia naʻe maʻu ʻae tokoni ʻe tō ki lalo, \q2 pea te na vaivai fakataha. \q1 \v 4 He kuo folofola pehē ʻe Sihova kiate au, \q1 “ʻO hangē ko e ngungulu ʻoe laione mo e laione mui ʻi heʻene kai, \q2 ʻoka fakataha ʻae kau tauhi kotoa pē ke fai mo ia, \q2 ʻe ʻikai te ne manavahē ki honau leʻo, \q2 pe fakavaivai ia koeʻuhi ko honau tokolahi: \q2 ʻe pehē ʻae hāʻele hifo ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ke fai ʻae tau, maʻa e moʻunga ko Saione, pea mo hono tafungofunga. \q1 \v 5 ‌ʻO hangē ko e puna ʻae fanga manu, ʻe fakahaofi pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻa Selūsalema: \q2 ʻi heʻene maluʻi te ne fakamoʻui ia; \q2 pea ʻi heʻene hāʻele atu te ne fakahaofi ia.” \q1 \v 6 Tafoki ʻakimoutolu kiate ia ʻaia kuo angatuʻu ʻaupito ki ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli. \v 7 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe liʻaki ʻe he tangata kotoa pē ʻene ngaahi tamapua siliva, pea mo ʻene ngaahi tamapua koula, ʻaia kuo ngaohi ʻe homou nima kiate kimoutolu ko e angahala. \p \v 8 ¶ “Pea ʻe toki tō ʻae tangata ʻAsilia ʻi he heletā, kae ʻikai ʻo ha tangata mālohi; \q2 pea ʻe kai ia ʻe he heletā, kae ʻikai ʻo ha tangata meʻa vale: \q1 ka te ne hola mei he heletā, \q2 pea ʻe vaivai ʻene kau talavou. \q1 \v 9 Pea ʻi he manavahē te ne ʻalu ki hono potu mālohi, \q2 pea ʻe manavahē hono ngaahi houʻeiki ki he fuka,” \q1 ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻaia ʻoku ʻi Saione ʻene afi, \q2 pea ʻoku ʻi Selūsalema ʻene ngotoʻumu vela. \c 32 \cd \it 1 Ko e ngaahi tāpuaki ʻoe puleʻanga ʻa Kalaisi. 9 ʻOku fakahā ʻae fakaʻauha. 15 ʻOku fakaʻilo ʻe hoko ʻae fakamoʻui.\it* \q1 \v 1 Vakai ʻe pule ha tuʻi ʻi he māʻoniʻoni, \q2 pea ʻe pule mo e ngaahi houʻeiki ʻi he fai angatonu. \q1 \v 2 Pea ʻe ʻi ai ʻae tangata ʻo hangē ko e toitoiʻanga mei he matangi, \q2 mo e hūfanga mei he afā; \q2 pea hangē ko e ngaahi vaitafe ʻi he potu mōmoa, \q2 ʻo hangē ko e malumalu ʻo ha maka lahi ʻi he fonua ʻoku puhengia. \q1 \v 3 Pea ʻe ʻikai nenefu ʻae mata ʻokinautolu ʻoku ʻaa, \q2 pea ʻe fakafanongo ʻae telinga ʻokinautolu ʻoku ongo. \q1 \v 4 Pea ko e loto ʻoe ʻohonoa ʻe tokanga pea maʻu ʻae ʻilo, \q2 pea ko e ʻelelo ʻoku leʻoleʻovale ʻe lea vave mo totonu. \q1 \v 5 ‌ʻE ʻikai toe ui ʻae angakovi ko e angalelei, \q2 pe pehē ko e faʻa foaki ʻaia ʻoku manumanu. \q1 \v 6 He ko e tangata vale te ne lea vale, \q2 pea ʻe ngāue kovi hono loto, \q2 ke fai kākā, \q2 pea lea hala kia Sihova, \q2 ke fakamaha ʻae laumālie ʻoe fiekaia, \q2 pea taʻofi ʻe ia ʻae inu mei he fieinua. \q1 \v 7 Ko e ngaahi meʻa ngāue ʻoe angakovi ʻoku kovi: \q2 ʻoku ne fakakaukau kovi ke fakafihi ʻae masiva ʻaki ʻae lea loi, \q2 pea ke mioʻi ʻae lea totonu ʻae masiva ʻi he fakamaau. \q1 \v 8 Ka ko e angalelei ʻoku ne fakakaukau ki he ngaahi meʻa lelei; \q2 pea ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻe fokotuʻumaʻu ia. \q1 \v 9 Mou tuʻu hake, ʻakimoutolu ʻae kau fefine ʻoku nofo fakafiemālie; fanongo ki hoku leʻo, \q2 ʻakimoutolu ʻae ngaahi ʻofefine taʻetokanga; fakafanongo ki heʻeku lea. \q1 \v 10 Te mou ongosia ʻi he ngaahi ʻaho mo e taʻu lahi, ʻakimoutolu ʻae kau fefine taʻetokanga: \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai hoko ʻae ngaohi ʻoe vaine, \q2 ʻe ʻikai hoko hono tānaki. \q1 \v 11 Ke tetetete, ʻakimoutolu ʻae kau fefine ʻoku fakafiemālie; \q2 ke mamahi, ʻakimoutolu ʻoku taʻetokanga: \q2 vete homou kofu, fakatelefua ʻakimoutolu, \q2 pea nonoʻo ʻae tauangaʻa ki homou noʻotanga vala. \q1 \v 12 Te nau lāunga koeʻuhi ko e mata ʻoe huhu, pea ki he ngaahi ngoue lelei, \q2 pea ki he vaine fua. \q1 \v 13 ‌ʻE tupu hake ʻae ngaahi ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa ʻi he fonua ʻo hoku kakai; \q2 ʻio, ʻi he ngaahi fale fakafiefia kotoa pē ʻi he kolo ʻoe fiefia: \q1 \v 14 Koeʻuhi kuo liʻaki ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki; \q2 ko e kolo ʻoe tokolahi kuo siʻaki; \q2 ʻe hoko ʻae ngaahi puke mo e ngaahi fale māʻolunga ko e ngaahi ʻana ʻo taʻengata, \q2 ko e fiefiaʻanga ʻoe fanga ʻasi kaivao, \q2 ko e keinangaʻanga ʻoe fanga manu; \q1 \v 15 Kaeʻoua ke huaʻi hifo kiate kitautolu ʻae laumālie mei ʻolunga, \q2 pea hoko ʻae toafa ko e ngoue faʻa fua, \q2 pea lau ʻae ngoue faʻa fua ko e vao ʻakau. \q1 \v 16 Pea ʻe toki nofo ʻae fakamaau ʻi he toafa, \q2 pea nofo ʻae māʻoniʻoni ʻi he ngoue faʻa fua. \q1 \v 17 Pea ko e ngāue ʻoe māʻoniʻoni ko e melino ia; \q2 pea ko e fua ʻoe māʻoniʻoni ko e fiemālie mo e nofo lelei ʻo taʻengata. \q1 \v 18 Pea ʻe nofo ʻa hoku kakai ʻi he nofoʻanga ʻoe melino, \q2 pea ʻi he ngaahi fale tuʻumaʻu, \q2 pea ʻi he ngaahi mālōlōʻanga ʻoe fiemālie; \q1 \v 19 Ka e tō ʻae ʻuha maka, pea ʻe fakahinga ʻae vao ʻakau; \q2 pea ʻe fakamoʻulaloa ʻaupito ʻae kolo. \q1 \v 20 ‌ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku tūtuuʻi ʻi he veʻe vai kotoa pē, \q2 pea fekau atu ki ai ʻae vaʻe ʻoe pulu mo e ʻasi. \c 33 \cd \it 1 Ko e houhau ʻoe ʻOtua ki he ngaahi fili ʻae siasi. 13 Ko e monūʻia ʻoe angafakaʻotua.\it* \q1 \v 1 Ke malaʻia ʻa koe ʻoku ke fakamālohi, ka naʻe ʻikai fakamālohiʻi koe; \q2 ʻa koe ʻoku fai kākā, ka naʻe ʻikai ke kākaaʻi koe! \q1 ʻOka ke ka tuku hoʻo fakamālohi, ʻe toki fakamālohiʻi koe; \q2 pea ka ʻosi hoʻo fai kākā, ʻe toki kākaaʻi koe. \b \q1 \v 2 ‌ʻE Sihova, ke ke ʻaloʻofa kiate kimautolu; kuo mau tatali kiate koe: \q2 ke ke hoko ko homau mālohi ʻi he pongipongi kotoa pē, \q2 ʻio, ko homau fakamoʻui ʻi he kuonga ʻoe mamahi. \q1 \v 3 ‌ʻI he longoaʻa ʻoe tokolahi naʻe hola ʻae kakai; \q2 ʻi hoʻo tuʻu hake ʻaʻau, naʻe veteki ʻae ngaahi puleʻanga. \q1 \v 4 Ka e tānaki hoʻomou koloa ʻoe vete ʻo hangē ko e tānaki ʻe he ʻunufe: \q2 ʻo hangē ko e fehōpoaki ʻoe ngaahi heʻe te ne lele kiate kinautolu. \q1 \v 5 Kuo hiki hake ʻa Sihova; he kuo ʻafio ia ʻi ʻolunga: \q2 kuo ne fakafonu ʻa Saione ʻaki ʻae fakamaau mo e angatonu. \q1 \v 6 Pea ʻe hoko ʻae poto mo e ʻilo ko e mālohi ʻo ho kuonga, mo e mālohi ʻoe fakamoʻui: \q2 ko e manavahē kia Sihova ko ʻene koloa ia. \q1 \v 7 Vakai, ko ʻenau kau toʻa, ʻe tangi ʻituʻa: \q2 ʻe tangi mamahi ʻae kau faifekau ʻoe melino. \q1 \v 8 Kuo vaoa ʻae ngaahi hala motuʻa, \q2 kuo ʻikai ha tangata fononga: \q2 kuo ne maumauʻi ʻae fuakava, \q2 kuo ne fehiʻa ki he ngaahi kolo, \q2 ʻoku ʻikai te ne manavahē ki ha tangata ʻe taha. \q1 \v 9 ‌ʻOku mamahi ʻae fonua pea vaivai: \q2 kuo mā ʻa Lepanoni, kuo tā hifo ia: \q2 ʻoku tatau mo e potu vao ʻa Saloni; pea ʻoku fakangangana ʻae ngaahi fua ʻo Pesani mo Kameli. \q1 \v 10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “te u tuʻu hake ni: \q2 te u hiki hake ni au ki ʻolunga, \q2 pea ʻe hakeakiʻi ni au. \q1 \v 11 Te mou tuituʻia ko e kafukafu, \q2 te mou fanauʻi ko e veve: \q2 ko hoʻomou mānava, ʻo hangē ko e afi, te ne fakaʻauha ʻakimoutolu. \q1 \v 12 Pea ʻe tutu ʻae kakai ʻo hangē ko e vela ʻoe lahe: \q2 ʻo hangē ko e ʻakau talatala kuo tutuʻu ke vela ʻi he afi. \q1 \v 13 Fanongo, ʻakimoutolu ʻoku mamaʻo, ki he meʻa kuo u fai; \q2 pea ʻilo mo kimoutolu ʻoku ofi, ki hoku mālohi.” \q1 \v 14 ‌ʻOku manavahē ʻae kau angahala ʻi Saione; \q2 kuo pukea ʻi he ilifia ʻae kau mālualoi. \q1 “Ko hai ʻiate kitautolu ʻe nofo ʻi he afi fakaʻauha? \q2 Ko hai ʻiate kitautolu ʻe nofo ʻi he vela taʻengata?” \q1 \v 15 Ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he māʻoniʻoni, \q2 mo lea totonu; \q2 ko ia ʻoku fehiʻa ki he koloa ʻoe fakamālohi, \q2 ʻoku tupeʻi hono nima mei he puke ʻae koloa ʻoku maʻu taʻetotonu, \q2 ʻoku tāpuni hono telinga mei he fanongo ki he toto, \q2 pea fakamohe hono mata ke ʻoua naʻa mamata ki he kovi; \q1 \v 16 ‌ʻE nofo ia ʻi he māʻolunga: \q2 ko hono potu ungaʻanga ko e ngaahi kolo maka māʻolunga: \q2 ʻe foaki kiate ia ʻae mā; \q2 pea te ne maʻu moʻoni ʻe ia ʻene vai. \q1 \v 17 ‌ʻE mamata ho mata ki he tuli ʻi hono nāunau: \q2 ʻe sio ia ki he fonua ʻaia ʻoku mamaʻo atu. \q1 \v 18 ‌ʻE fakalaulauloto ʻa ho loto ki he ilifia. \q2 Kofaʻā ʻae tangata tohi? \q2 Kofaʻā ia ʻae tangata fakamamafa meʻa? \q2 Kofaʻā ia naʻe lau ʻae ngaahi fale māʻolunga? \q1 \v 19 ‌ʻE ʻikai te ke mamata ki he kakai ʻoku lili, \q2 ha kakai ʻoe lea ʻilongataʻa ʻoku ʻikai te ke faʻa ongoʻi; \q2 ʻo ha ʻelelo leʻo vale, ʻoku ʻikai te ke faʻa ʻilo. \q1 \v 20 Vakai ki Saione, ko e kolo ʻo ʻetau ngaahi kātoanga mamalu: \q2 ʻe mamata ho mata ki Selūsalema ko e nofoʻanga fiemālie, \q2 ko e fale fehikitaki ʻe ʻikai veteki; \q1 ʻe ʻikai hiki ʻo taʻengata ha pou ʻe taha ʻi ai, \q2 pea ʻe ʻikai motu hano afo ʻe taha ʻoʻona. \q1 \v 21 Ka e ʻiate kitautolu ʻa Sihova nāunauʻia, \q2 ko e potu ʻoe ngaahi vaitafe laulahi mo e ngaahi mangamangaʻi vai; \q2 ʻaia ʻe ʻikai ʻalu ʻi ai ha vakafokotuʻu mo e ngaahi fohe, \q2 pea ʻe ʻikai ʻalu ʻi ai ha vaka lahi. \q1 \v 22 He ko Sihova ko hotau fakamaau, \q2 ko Sihova ko hotau fai fono, \q2 ko Sihova ko hotau tuʻi; \q2 te ne fakamoʻui ʻakitautolu. \b \q1 \v 23 Kuo tukuange hoʻo ngaahi maea; \q2 naʻe ʻikai te nau fakatuʻumaʻu honau fanā, \q2 naʻe ʻikai te nau faʻa fofola ʻae lā: \q1 ʻi he kuonga ko ia ʻe tufa ʻae koloa lahi, \q2 ʻe ʻave ʻe he ketu ʻae koloa ʻi he vete. \b \q1 \v 24 Pea ʻe ʻikai pehē ʻe kinautolu ʻoku nofo ai, “ʻOku ou mahaki:” \q2 ʻe fakamolemole ʻae hia ʻokinautolu ʻoku nofo ai. \c 34 \cd \it 1 Ko e ngaahi tautea ʻoku tautea ʻaki ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi fili ʻa hono siasi. 11 Ko e ʻauha ʻo hono ngaahi fili. 16 Ko hono moʻoni ʻoe kikite ni.\it* \q1 \v 1 Haʻu ke ofi, ʻakimoutolu ʻae ngaahi puleʻanga, ʻo fanongo; pea fakafanongo, ʻakimoutolu ʻae kakai: \q2 tuku ke fanongo ʻa māmani, \q2 mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai; \q2 ʻa māmani, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tupu mei ai. \q1 \v 2 He ʻoku ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻae tuputāmaki ʻa Sihova, \q2 mo hono houhau lahi ʻoku ʻi honau ngaahi kongakau kotoa pē: \q1 kuo ne fakaʻauha mālie ʻakinautolu, \q2 kuo ne tukuange ʻakinautolu ke tāmateʻi. \q1 \v 3 Mo ʻenau mate foki ʻe lī kituʻa, \q2 pea ʻe ʻalu hake ʻae namuhāhā mei honau ʻangaʻanga, \q2 pea ʻe molū ʻo vai ʻae ngaahi moʻunga ʻi honau toto. \q1 \v 4 Pea ʻe vela ʻo vai ʻae ngaahi kautau kotoa pē ʻoe langi, \q2 pea ʻe tākai ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e takainga pepa: \q2 pea ʻe tō ki lalo ʻa honau tokolahi, \q2 ʻo hangē ko e ngangana ʻoe lau mei he vaine, pea tatau mo e fiki ʻoku tō mei he ʻakau ko e fiki. \q1 \v 5 He kuo toʻo ʻa ʻeku heletā ʻi he langi: \q2 Vakai, ʻe ʻalu hifo ia ki Itumia, \q2 pea ki he kakai ʻo hoku houhau, ke totongi. \q1 \v 6 Kuo fonu ʻae heletā ʻa Sihova ʻi he toto, \q2 kuo pani ia ʻi he ngako, pea ʻi he toto ʻoe fanga lami mo e fanga kosi, \q2 ʻi he ngako ʻoe kofuua ʻoe fanga sipitangata: \q2 he ʻoku ʻia Sihova ʻae feilaulau ʻi Posela, \q2 pea mo e tāmateʻi lahi ʻi he fonua ko Itumia. \q1 \v 7 Pea ʻe ʻalu hifo mo kinautolu ʻae fanga liimi, \q2 mo e fanga pulu fakataha mo e fanga pulu tangata; \q2 pea ʻe konā honau fonua ʻi he toto, \q2 pea ʻe koloaʻia ʻae kelekele ʻi he ngako. \q1 \v 8 He ko e ʻaho ia ʻoe houhau ʻo Sihova, \q2 pea ko e taʻu ʻoe ngaahi totongi kiate ia ʻoku fakahaofi ʻa Saione. \q1 \v 9 Pea ʻe liliu ʻae ngaahi vaitafe ʻo ia ko e pulu, \q2 pea mo e efu ʻo ia ko e sulifa, \q2 pea ko e fonua ko ia ʻe hoko ko e pulu vela. \q1 \v 10 ‌ʻE ʻikai fuʻifuʻi ia ʻi he pō pe ʻi he ʻaho; \q2 ʻe ʻalu hake taʻengata ʻae kohu mei ai: \q2 ʻe lala ia mei he toʻutangata ki he toʻutangata; \q2 ʻe ʻikai fou ai ha taha ʻo taʻengata pea taʻengata. \q1 \v 11 Ka e maʻu ia ʻe he komolaniti pea mo e pitane; \q2 ʻe nofo ai ʻae lulu mo e leveni: \q1 pea te ne falō ki ai ʻae afo ʻae fakaʻauha, \q2 pea mo e fua ʻoe fakaʻosiʻosi. \q1 \v 12 Te nau ui honau houʻeiki ki he puleʻanga, ka e ʻikai ha taha ʻi ai, \q2 pea ko e meʻa noa pe hono houʻeiki kotoa pē. \q1 \v 13 Pea ʻe tutu ʻae ʻakau talatala ʻi hono ngaahi fale fakaʻeiʻeiki, \q2 ko e ʻakau veli mo e ʻakau talatala ʻi hono ngaahi kolo: \q2 pea ʻe hoko ia ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, \q2 pea ko e potu ʻoe fanga lulu. \q1 \v 14 ‌ʻE fetaulaki ʻae manu fekai ʻoe toafa mo e manu fekai ʻoe motu, \q2 pea ʻe tangi ʻae sataia ki hono toko ua; \q1 pea ʻe mālōlō ai ʻae lulu ʻoku tangi, \q2 pea ʻilo ai moʻona ha mālōlōʻanga. \q1 \v 15 ‌ʻE ngaohi ʻi ai ʻe he motuʻa lulu hono pununga, \q2 pea fakatō, pea fōfoaʻi, pea tānaki ki hono malumalu: \q2 ʻe tānaki foki ʻi ai ʻae ngaahi volita, taki taha mo hono hoa. \q1 \v 16 Kumi ʻakimoutolu ʻi he tohi ʻa Sihova, pea lau; \q2 ʻe ʻikai ha taha ʻi he ngaahi meʻa ni ʻe taʻehoko, \q2 ʻe ʻikai masiva ha taha ʻi hono hoa: \q2 he kuo fekau ia ʻe hoku ngutu, \q2 pea ko hono laumālie kuo tānaki ʻe ia ʻakinautolu. \q1 \v 17 Pea kuo ne talotalo ʻe ia maʻanautolu, \q2 pea ko hono nima kuo vaheʻi ia kiate kinautolu ʻaki ʻae afo: \q2 te nau maʻu ia ʻo lauikuonga, \q2 pea te nau nofo ai mei he toʻutangata ki he toʻutangata. \b \c 35 \cd \it 1 Ko e monūʻia fakafiefia ʻoe puleʻanga ʻo Kalaisi. 3 ʻOku maʻu ʻae tokoni ʻe he vaivai; ʻi he lelei mo e tāpuaki ʻoe ongoongolelei.\it* \q1 \v 1 ‌ʻE fiefia ʻae toafa mo e potu lala koeʻuhi ko kinautolu, \q2 pea ʻe fiefia ʻae potu liʻaki, pea fisi ʻo hangē ko e lose. \q1 \v 2 ‌ʻE fisi lahi ia, \q2 pea fiefia ʻi he fiefia mo e hiva: \q2 ʻe foaki ki ai ʻae nāunau ʻo Lepanoni, \q2 ko e lelei ʻo Kameli mo Saloni: \q2 te nau mamata ki he nāunau ʻo Sihova, \q2 mo e lelei lahi ʻo hotau ʻOtua. \q1 \v 3 Mou tokoni ki he nima vaivai, \q2 pea poupou ʻae tui ʻoku fengataliʻaki. \q1 \v 4 Ke ke pehē kiate kinautolu ʻoku loto manavasiʻi, “Ke mou mālohi, \q2 ʻoua ʻe manavahē: \q2 vakai, ʻe hāʻele mai homou ʻOtua mo e tautea, \q2 ʻio, ʻae ʻOtua ʻaki ʻae totongi; \q2 te ne hāʻele mai ʻo fakamoʻui ʻakimoutolu.” \q1 \v 5 Pea ʻe toki fakaʻā ʻae mata ʻoe kui, \q2 pea ʻe fakaava mo e telinga ʻoe tuli. \q1 \v 6 Pea ʻe toki hopohopo ʻae tangata ketu ʻo hangē ko e hainite, \q2 pea ʻe hiva ʻae ʻelelo ʻoe noa: \q2 koeʻuhi ʻe tupu ʻi he toafa ʻae ngaahi vai, \q2 mo e ngaahi vaitafe ʻi he potu lala. \q1 \v 7 Pea ʻe hoko ʻae kelekele mōmoa ko e anovai, \q2 mo e fonua fieinu ko e ngaahi matavai: \q2 pea ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, ʻi he potu naʻe taki taha tokoto ai, ʻe tupu ai ʻae mohuku mo e kaho mo e mohuku ʻoe ano. \q1 \v 8 Pea ʻe ʻi ai ʻae hala motuʻa, pea mo e hala, \q2 pea ʻe ui ia ‘Ko e Hala ʻoe Māʻoniʻoni;’ \q1 ʻe ʻikai ʻalu ai ʻae taʻemaʻa; \q2 ka e tuku ia kiate kinautolu ni: \q2 pea neongo ko e vale ʻae kakai fononga ʻe ʻikai te nau hē ai. \q1 \v 9 ‌ʻE ʻikai ʻi ai ha laione, \q2 pea ʻe ʻikai ʻalu hake ki ai ha manu fekai, \q2 ʻe ʻikai ʻilo ia ʻi ai; \q2 ka ʻe ʻeveʻeva ai ʻae kakai kuo huhuʻi: \q1 \v 10 Pea ʻe foki mai ʻae kakai kuo huhuʻi ʻe Sihova, \q2 ʻo haʻu ki Saione mo e ngaahi hiva, \q2 mo e fiefia taʻengata ʻi honau ʻulu: \q1 te nau maʻu ʻae fiefia mo e nekeneka, \q2 pea ʻe puna atu ʻae mamahi mo e toʻe.” \c 36 \cd \it 1 ʻOku lau ʻa Senakalipe ki Siuta. 4 ʻOku fekau atu ʻa Lapisake ʻe Senakalipe, pea ʻi he ngaahi kākā ʻoku ne fakalotoʻi ʻae kakai ke nau angatuʻu. 22 ʻOku fakahā ʻene ngaahi lea kia Hesekaia.\it* \p \v 1 Naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono taʻu ʻe hongofulu ma fā ʻoe pule ʻa Hesekaia, naʻe haʻu ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta naʻe teu ki he tau, pea ne lavaʻi ʻakinautolu. \v 2 Pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻa Lapisake mei Lakisi ki Selūsalema kia Hesekaia mo e kongakau tokolahi mo ia. Pea naʻa ne tuʻu ʻi he veʻevai taupotu ki ʻolunga ʻi he hala lahi ʻoe ngoue ʻae tangata fakamaʻa kofu. \v 3 Pea naʻe toki haʻu kiate ia ʻa Iliakimi, ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, pea mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e matāpule tohi. \p \v 4 ¶ Pea pehē ʻe Lapisake kiate kinautolu, Mou pehē kia Hesekaia, “ʻOku pehē ʻe he tuʻi lahi, ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, Ko e hā koā ʻae falalaʻanga ni ʻoku ke falala ki ai?” \v 5 Kuo ke pehē ʻe koe, (ka ko e lea taʻeʻaonga,) “ʻOku ʻiate au ʻae fakakaukau mo e mālohi ki he tau: ka ʻoku ke falala kia hai, ke ke angatuʻu ai kiate au? \v 6 Vakai, ʻoku ke faʻaki ki he tokoni ʻoe kaho mafesi ni, ko ʻIsipite; ʻaia ʻi he faʻaki ki ai ha tangata, ʻe ʻasi ia ki hono nima, pea ʻe lavea ia: ʻoku pehē ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.” \v 7 Ka ʻi hoʻo pehē mai kiate au, “ʻOku mau falala kia Sihova ko homau ʻOtua: ʻikai kuo liʻaki ʻe Hesekaia hono ngaahi potu māʻolunga pea mo hono ngaahi feilaulauʻanga pea ne pehē ki Siuta, mo Selūsalema, ‘Te mou lotu ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ni?’ \v 8 Ko ia ʻoku ou fekau kiate ko e ke ke ʻomi ʻae ngaahi meʻa fakamoʻoni, ki hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea te u foaki atu ʻae hoosi ʻe ua afe, ʻo kapau te ke faʻa fakaheka ʻe koe ha kau tangata ki ai. \v 9 Pea ka kuo pehē, ʻe fēfē hoʻo fakafoki ʻae mata ʻo ha ʻeikitau ʻoku siʻi hifo ʻi he ngaahi tamaioʻeiki ʻo ʻeku ʻeiki, pea falala ki ʻIsipite ke maʻu mei ai ʻae ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi? \v 10 Pea kuo u haʻu eni ki he fonua ni ke tauʻi pea fakaʻauha ia ka e taʻekau ki ai ʻa Sihova? Naʻe pehē mai ʻe Sihova kiate au, ‘ʻAlu hake ki he fonua ni, pea fakaʻauha ia.’” \p \v 11 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe Iliakimi mo Sepina pea mo Soa kia Lapisake, “ʻOku mau kole kiate koe, ke ke lea ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he lea fakaSilia; he ʻoku mau ʻilo ia: kaeʻoua ʻe lea kiate kimautolu ʻi he lea fakaSiu, ʻi he telinga ʻoe kakai ʻoku tuʻu ʻi he ʻā. \p \v 12 ¶ Ka naʻe pehē ʻe Lapisake, “Kuo fekau au ʻe heʻeku ʻeiki ki ho ʻeiki pea mo koe ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni? ʻIkai kuo ne fekau au ki he kau tangata ʻoku nofo ʻi he ʻā, ke nau kai honau kinohaʻa, pea inu honau tuʻutata, fakataha mo kimoutolu? \v 13 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Lapisake, pea kalanga ia ʻi he leʻo lahi ʻi he lea fakaSiu, ʻo pehē, Mou fanongo ki he lea ʻae tuʻi lahi, ʻae tuʻi lahi ʻo ʻAsilia. \v 14 ‌ʻOku pehē ʻe he tuʻi, ʻoua naʻa tuku ʻa Hesekaia ke kākaaʻi ʻakimoutolu; koeʻuhi ʻe ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ʻakimoutolu. \v 15 Pea ʻoua naʻa tuku ʻa Hesekaia ke ne fakalotoʻi ʻakimoutolu ke mou falala kia Sihova, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova:’ ʻe ʻikai tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia. \v 16 ‌ʻOua naʻa fanongo kia Hesekaia: he ʻoku pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia, Mou fakalelei mo au ʻaki ha foaki, pea haʻu kituaʻā kiate au: pea kai taki taha ʻi heʻene vaine, pea taki taha ʻi heʻene ʻakau ko e fiki, pea taki taha inu ʻae vai ʻo ʻene puha vai. \v 17 Kae ʻoua ke u haʻu ʻo ʻave ʻakimoutolu ki ha fonua ʻoku hangē ko homou fonua, ko e fonua ʻoe uite mo e uaine, ko e fonua ʻoe mā mo e ngoue vaine. \v 18 Vakai telia naʻa fakalotoʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia, ʻo pehē, ‘ʻE fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova.’ ʻOku ai ha ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga kuo ne fakamoʻui hono fonua mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia? \v 19 ‌ʻOku ʻi fē ʻae ngaahi ʻotua ʻo Hamati mo ʻAapati? ʻOku ʻi fē ʻae ngaahi ʻotua ʻo Sifaveimi? Pea kuo nau fakamoʻui ʻa Samēlia mei hoku nima? \v 20 Ko hai ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē ʻoe ngaahi fonua ni, kuo fakamoʻui honau fonua mei hoku nima, koeʻuhi ke fakamoʻui ʻe Sihova ʻa Selūsalema mei hoku nima?” \v 21 Ka naʻa nau fakalongo pe, pea ʻikai ha lea siʻi kiate ia: he naʻe pehē ʻae fekau ʻae tuʻi, “ʻOua naʻa talia ia.” \v 22 Pea naʻe toki haʻu kia Hesekaia ʻa Iliakimi, ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e matāpule tohi, kuo mahae honau kofu, pea naʻe tala kiate ia ʻae ngaahi lea ʻa Lapisake. \c 37 \cd \it 1 ʻI he mamahi ʻa Hesekaia ʻoku ne fekau kia ʻIsaia ke hūfia ʻakinautolu. 6 ʻOku fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻe ʻIsaia. 8 ʻI he ʻalu ʻa Senakalipe ke tauʻi ʻa Tilaka, ʻoku ne ʻatu ʻae tohi kapekape kia Hesekaia. 14 Ko e lotu ʻa Hesekaia. 21 Ko e kikite ʻa ʻIsaia ki he laukau mo e fakaʻauha ʻa Senakalipe, pea mo e lelei ʻo Saione. 36 ʻOku taaʻi ʻe he ʻāngelo ʻae kautau ʻo ʻAsilia. 37 ʻOku tāmateʻi ʻa Senakalipe ʻe hono ongo foha ʻi Ninive.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻa Hesekaia ki ai, naʻa ne haehae hono kofu, pea kofuʻaki ia ʻae tauangaʻa, pea ʻalu ki he fale ʻo Sihova. \v 2 Pea ne fekau ʻa Iliakimi, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, pea mo e mātuʻa ʻi he kau taulaʻeiki, kuo kofuʻaki ʻae tauangaʻa, kia ʻIsaia ko e palōfita, ko e foha ʻo ʻAmosi. \v 3 Pea nau pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Hesekaia, Ko e ʻaho ni ko e ʻaho ʻoe mamahi, mo e valoki, pea mo e kapekape: he kuo hokosia ʻae ʻaho ke fāʻele, ka ʻoku ʻikai pā mālohi ke fanauʻi. \v 4 Heiʻilo ʻe fanongo nai ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he ngaahi lea ʻa Lapisake, ʻaia kuo fekau ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ko hono ʻeiki ke valoki ʻaki ʻae ʻOtua moʻui, pea ʻe tautea ʻae ngaahi lea ʻaia kuo fanongo ki ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ko e hiki hake hoʻo hū koeʻuhi ko e kakai ʻoku kei toe.” \v 5 Ko ia naʻe haʻu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Hesekaia kia ʻIsaia. \p \v 6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ʻIsaia kiate kinautolu, “Te mou lea ʻo pehē ki homou ʻeiki, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOua naʻa ke manavahē ki he ngaahi lea kuo ke fanongo ki ai, ʻaia kuo kapekape ʻaki kiate au ʻe he kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi ʻa ʻAsilia. \v 7 Vakai, te u fakahū kiate ia ha laumālie, pea te ne fanongo ki he ongoongo, pea foki ki hono fonua ʻoʻona; pea te u pule ke tō ia ʻi he heletā ʻi hono fonua ʻoʻona.” \p \v 8 ¶ Naʻe foki ʻa Lapisake, pea ʻilo ʻoku tau ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia mo Lipina: he kuo ne fanongo kuo haʻu ia mei Lakisi. \v 9 Pea naʻa ne fanongo ki he tala naʻe kau kia Tilaka ko e tuʻi ʻo ʻItiopea, ʻo pehē, ‘ʻOku haʻu ia ke tauʻi koe.’ Pea ʻi heʻene fanongo ki ai, naʻa ne fekau atu ʻae kau talafekau kia Hesekaia, ʻo pehē, \v 10 “Ke pehē hoʻomou lea kia Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻoua naʻa tuku ʻa ho ʻOtua, ʻaia ʻoku ke faʻaki ki ai, ke kākaaʻi koe, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai tukuange ʻa Selūsalema ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia.’ \v 11 Vakai, kuo ke fanongo ki he meʻa kuo fai ʻe he ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia ki he ngaahi fonua kotoa pē ʻi he fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu; pea ʻe fakamoʻui koe? \v 12 Kuo fakamoʻui ʻe he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga ʻakinautolu naʻe fakaʻauha ʻe heʻeku ngaahi tamai, ko Kosani, mo Holani, mo Lesefi, mo e fānau ʻa Iteni ʻaia naʻe ʻi Tilasa? \v 13 ‌ʻOku ʻi fē ʻae tuʻi ʻo Hamati, pea mo e tuʻi ʻo ʻAapati, pea mo e tuʻi ʻoe kolo ko Sifaveimi, mo Hena, mo Iva?” \p \v 14 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Hesekaia ʻae tohi mei he nima ʻoe kau talafekau, pea lau ia: pea naʻe ʻalu hake ʻa Hesekaia ki he fale ʻo Sihova, ʻo ne folahi ia ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 15 Pea naʻe hū ʻa Hesekaia kia Sihova, ʻo pehē, \v 16 “ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he vahaʻa ʻoe ongo Selupi, ko koe ko e ʻOtua, ʻio, ko koe tokotaha pe, ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo māmani: ko koe naʻe ngaohi ʻae langi mo māmani. \v 17 Fakaongo mai ho fofonga, ʻe Sihova, pea fanongo; fakaʻā, ʻe Sihova, ho fofonga, pea ke ʻafioʻi: pea fanongo ki he lea kotoa pē ʻa Senakalipe, ʻaia kuo fekau ke valoki ʻaki ʻae ʻOtua moʻui. \v 18 Ko e moʻoni, ʻE Sihova, ko e ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia kuo nau fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo honau ngaahi fonua, \v 19 Pea kuo lī honau ngaahi ʻotua ki he afi: he naʻe ʻikai ko ha ʻotua ʻakinautolu, ka ko e ngāue ʻae nima ʻoe tangata, ko e ʻakau mo e maka: ko ia kuo nau fakaʻauha ai ʻakinautolu. \v 20 Ko ia, ʻE Sihova ko homau ʻOtua, fakahaofi ʻakimautolu mei hono nima, koeʻuhi ke ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani ko koe ko Sihova, ʻio, ko koe tokotaha pe.” \p \v 21 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi kia Hesekaia, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e meʻa ʻi hoʻo hū kiate au koeʻuhi ko Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia: \v 22 Ko eni ʻae lea ʻaia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ʻoku kau kiate ia; ‘Ko e taʻahine, ko e ʻofefine ʻo Saione, kuo fehiʻa kiate koe, pea kata manuki kiate koe: ko e ʻofefine ʻo Selūsalema, kuo ne kalokalo hono ʻulu kiate koe. \v 23 Ko hai ia kuo ke manukiʻi mo kapeʻi? Pea kuo ke hiki hake ho leʻo kia hai, pea hiki mo ho mata ki ʻolunga? ʻIo, ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \v 24 Kuo ke manukiʻi ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea kuo ke pehē, ʻI he tokolahi ʻo ʻeku ngaahi saliote kuo u haʻu ki he māʻolunga ʻoe moʻunga, ki he tafaʻaki ʻo Lepanoni, pea te u tuʻusi ki lalo ʻae ngaahi sita māʻolunga ʻo ia, pea mo e ngaahi ʻakau ko e fea lelei ʻo ia: pea te u hū ki he māʻolunga ʻo hono ngaahi ngataʻanga, mo e vao ʻakau ʻo hono Kameli. \v 25 Kuo u keli, pea inu vai, pea kuo u fakamaha ʻaki hoku ʻaofi vaʻe ʻae ngaahi vaitafe kotoa pē ʻoe ngaahi kolo kuo kāpui ʻe he tau. \v 26 ‌ʻIkai kuo ke fanongo fuoloa, kuo u fai ia ʻe au; pea ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻa, naʻaku tuʻutuʻuni ki ai? ko eni, kuo u fakahoko ia, koeʻuhi ke ke liliu ʻae ngaahi kolo kuo teu tau, ko e ngaahi tuʻunga fale kuo ʻauha. \v 27 Ko ia naʻe mālohi siʻi pe hoʻonau kakai, naʻa nau manavahē pea puputuʻu: naʻa nau hangē ko e mohuku ʻoe ngoue, pea hangē ko e ʻakau mata, ʻo hangē ko e mohuku ʻi he tuʻa fale, pea hangē ko e uite kuo mahunu ʻi he teʻeki ke tupu hake. \v 28 Ka ʻoku ou ʻilo ho nofoʻanga, pea mo hoʻo ʻalu kituʻa, mo hoʻo hū ki fale, mo hoʻo ʻita kiate au. \v 29 Ko e meʻa ʻi he ʻalu hake ki hoku fofonga hoʻo ʻita kiate au, mo hoʻo fielahi, ko ia te u ʻai ʻeku mātaʻu ki ho avaʻi ihu, mo ʻeku meʻa taʻofi ʻi ho loungutu, pea te u fakafoki koe ʻi he hala ko ia ʻaia ne ke haʻu ai. \v 30 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate koe, Te mou kai ʻi he taʻu ni ʻaia ʻoku tupu ʻiate ia pe; pea ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻaia ʻoku tupu mei ai: pea ʻi hono tolu ʻoe taʻu te mou tūtuuʻi, pea tuʻusi mai, pea tō ʻae ngaahi ngoue vaine, pea kai ʻae ngaahi fua ʻo ia. \v 31 Pea ko e toe ʻoe fale ʻo Siuta, kuo hao ʻe toe aka ki lalo, pea fua ʻi ʻolunga: \v 32 Koeʻuhi ʻe ʻalu ʻi Selūsalema ha toenga kakai, pea ko kinautolu kuo hao ʻi he moʻunga ko Saione: ko e ʻofa ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae meʻa ni. \v 33 Ko ia ʻoku pehē ʻae folofola ʻa Sihova ʻaia ʻoku kau ki he tuʻi ʻo ʻAsilia, ‘ʻE ʻikai te ne haʻu ki he kolo ni, pe fanaʻi ha ngahau ki ai, pe haʻu ki ai ʻaki ʻae ngaahi fakaū pe fokotuʻu ha tetanu ki ai. \v 34 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻI he hala naʻa ne haʻu ai, ʻi he hala ko ia te ne foki atu ai, pea ʻe ʻikai te ne haʻu ki he kolo ni. \v 35 He te u maluʻi ʻae kolo ni ʻo fakamoʻui ia koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita.’” \p \v 36 ¶ Pea naʻe toki ʻalu atu ʻae ʻāngelo ʻo Sihova, ʻo ne taaʻi ʻi he nofoʻanga tau ʻoe kau ʻAsilia ʻae tokotaha kilu mā toko valu mano ma toko nima afe: pea ʻi he tuʻu hengihengi hake ʻae kakai, vakai, kuo nau mate, ko e ʻangaʻanga kotoa pē. \p \v 37 ¶ Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo ne ʻalu, ʻo foki atu, pea nofo ʻi Ninive. \v 38 Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻene lotu ʻi he fale ʻo Nisiloki ko hono ʻotua, naʻe taaʻi ia ʻe hono ongo foha ko ʻAtilameleki mo Salisa ʻaki ʻae heletā pea ne na hao ki he fonua ko ʻAminia pea naʻe pule hono foha ko ʻAsahatoni ko hono fetongi. \c 38 \cd \it 1 ʻI he maʻu ʻe Hesekaia ʻae tala ke ne mate, ʻoku fakatolotolonga ʻene moʻui ʻi heʻene lotu. 8 ʻOku foki ki mui ʻae laʻā ko e fakamoʻoni ʻoe talaʻofa ko ia. 9 Ko ʻene hiva fakafetaʻi.\it* \p \v 1 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe mahaki ʻa Hesekaia ʻo meimei mate. Pea naʻe haʻu ʻa ʻIsaia ko e palōfita ko e foha ʻo ʻAmosi, pea ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, Teuteu ho fale: he te ke mate, pea ʻikai moʻui.” \v 2 Pea naʻe toki tafoki ʻa Hesekaia ʻo hanga hono mata ki he holisi ʻoe fale, pea lotu kia Sihova, \v 3 Pea ne pehē, “ʻE Sihova, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke manatu ki he anga ʻo ʻeku ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻi he moʻoni pea mo e loto haohaoa, pea kuo u fai ʻaia ʻoku lelei ʻi ho ʻao.” Pea naʻe tangi mamahi ʻa Hesekaia. \p \v 4 ¶ Pea toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIsaia, ʻo pehē, \v 5 “ʻAlu, ʻo tala kia Hesekaia, ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo Tevita ko hoʻo tamai, kuo u fanongo ki hoʻo hū, kuo u mamata ki hoʻo loʻimata: vakai, te u fakalahi ʻaki hoʻo ngaahi ʻaho ʻae taʻu ʻe hongofulu ma nima. \v 6 Pea te u fakamoʻui koe mo e kolo ni mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia: pea te u maluʻi ʻae kolo ni. \v 7 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate koe meia Sihova, ki heʻene fai ʻe Sihova ʻae meʻa ni ʻaia kuo ne folofola ki ai; \v 8 Vakai, te u toe ʻomi ki mui ʻae ʻata ʻoe ngaahi tikeli, ʻaia kuo ʻalu hifo ʻi he meʻa fakaʻilonga laʻā ʻo ʻAhasi, ko e vahe ʻe hongofulu. Pea naʻe foki ki mui ʻae laʻā ʻi he tikeli ʻe hongofulu, ʻae ngaahi vahe ko ia ʻaia kuo ʻalu hifo ai ia.” \p \v 9 ¶ Ko e tohi \add eni \add*e Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi he hili ʻa hono mahaki, pea kuo moʻui ia mei hono mahaki; \v 10 Naʻaku pehē ʻi he tuʻusi ʻa hoku ngaahi ʻaho, “Te u ʻalu hifo ki he matapā ʻoe fonualoto: \q2 kuo faʻao ʻiate au hono toe ʻo hoku ngaahi taʻu.” \q1 \v 11 Naʻaku pehē, “ʻE ʻikai te u mamata kia Sihova, \q2 ʻio, ko Sihova, ʻi he fonua ʻoe moʻui: \q2 ʻe ʻikai te u toe mamata ki he tangata fakataha mo e kakai ʻo māmani. \q1 \v 12 Kuo ʻalu hoku ngaahi taʻu, \q2 pea kuo ʻave ia ʻiate au ʻo hangē ko e fale fehikitaki ʻoe tauhi sipi: \q1 naʻaku tuʻusi ʻeku moʻui ʻo hangē ko e tangata lalanga tupenu: \q2 te ne tuʻusi ke motu au ʻi he fakaʻauʻausino: \q2 mei he ʻaho ʻo aʻu ki he pō ʻoku ke fakaʻosi au. \q1 \v 13 Naʻaku lau ki he pongipongi, \q2 koeʻuhi ʻo hangē ko e laione te ne fesiʻi pehē hoku ngaahi hui kotoa pē: \q2 mei he ʻaho ʻo aʻu ki he pō ʻoku ke fai ke fakaʻosi au. \q1 \v 14 ‌ʻO hangē ko e kaleni pe ko e sualo, naʻe pehē ʻeku lea: \q2 ne u tangi ʻo hangē ko e lupe: \q2 kuo vaivai hoku mata ʻi he sio ki ʻolunga: \q2 ʻE Sihova, kuo u taʻomia; \q2 ke ke langomakiʻi au.” \q1 \v 15 Ko e hā te u lea aki? \q2 Kuo talaʻofa ia kiate au, pea kuo ne fai ki ai: \q2 te u ʻalu ʻi he angavaivai ʻi hoku ngaahi taʻu kotoa pē koeʻuhi ko e mamahi ʻa hoku laumālie. \q1 \v 16 ‌ʻE Sihova, ʻi he ngaahi meʻa ni ʻoku moʻui ai ʻae tangata, \q2 pea ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻoku ai ʻae moʻui ʻa hoku laumālie: \q2 kuo pehē hoʻo fakamoʻui au, pea ngaohi au ke u moʻui. \q1 \v 17 Vakai, ne u maʻu ʻae mamahi lahi ko e fetongi ʻoe fiemālie: \q2 ka ʻi hoʻo ʻofa ki hoku laumālie kuo ke fakamoʻui ia mei he luo ʻoe fakaʻauha: \q2 he kuo ke lī ʻeku ngaahi hia kotoa pē ki ho tuʻa. \q1 \v 18 He ʻoku ʻikai faʻa fakamālō kiate koe ʻae faʻitoka, \q2 ʻoku ʻikai faʻa fakaongoongoleleiʻi koe ʻe he mate: \q1 ko kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo ʻoku ʻikai te nau faʻa ʻamanaki ki he moʻoni. \q1 \v 19 Ko e kakai moʻui, ko e kakai moʻui, ko ia ʻe fakamālō kiate koe, \q2 ʻo hangē ko ia ʻoku ou fai ʻi he ʻaho ni: ʻe fakahā hoʻo moʻoni ʻe he tamai ki he fānau. \q1 \v 20 Naʻe tatali ʻe Sihova ke fakamoʻui au: \q2 ko ia te mau hiva ʻaki ʻeku ngaahi hiva ʻi he meʻa faiva ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻemau moʻui ʻi he fale ʻo Sihova. \p \v 21 He naʻe pehē ʻe ʻIsaia, “Tuku ke nau toʻo ʻae ngaahi fiki, pea ʻai ia ko e pulusi ki he hala, pea te ne moʻui.” \q1 \v 22 Pea ne pehē foki ʻe Hesekaia, “Ko e hā ʻae fakaʻilonga te u ʻalu hake ai ki he fale ʻo Sihova?” \c 39 \cd \it 1 Ko e fekau ʻo Melotaki-Palatani, ke ʻaʻahi kia Hesekaia koeʻuhi ko e meʻa mana, pea ʻoku fakahā kiate ia ʻa ʻene koloa. 3 ʻI he ʻilo ia ʻe ʻIsaia, ʻoku ne fakahā ʻae fakapōpula ʻi Papilone.\it* \p \v 1 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe ʻave ʻe Melotaki-Palatani ko e foha ʻo Palatani, ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻae ngaahi tohi mo e meʻa foaki kia Hesekaia: he kuo ne fanongo naʻe mahaki ia, pea kuo moʻui. \v 2 Pea naʻe fiefia ai ʻa Hesekaia, pea naʻa ne fakahā ʻae fale ʻo ʻene ngaahi meʻa mahuʻinga, ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi meʻa namu kakala, mo e lolo mahuʻinga, mo e fale kotoa ʻo ʻene mahafutau, pea mo ia kotoa pē naʻe ʻilo ʻi hono ngaahi tukunga koloa: naʻe ʻikai ha meʻa ʻi hono fale, pe ʻi hono puleʻanga kotoa pē, naʻe taʻefakahā ʻe Hesekaia kiate kinautolu. \p \v 3 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻa ʻIsaia ko e palōfita ki he tuʻi ko Hesekaia, pea pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae lea ʻae kau tangata ni? Pea naʻa nau haʻu mei fē kiate koe?” Pea pehē ʻe Hesekaia, “Kuo nau haʻu mei he fonua mamaʻo kiate au, ʻio, mei Papilone. \v 4 Pea pehē ʻe ia, Ko e hā kuo nau mamata ai ʻi ho fale? Pea pehēange ʻe Hesekaia, “Ko ia kotoa pē ʻi hoku fale kuo nau mamata ki ai: ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi heʻeku koloa kuo u taʻefakahā kiate kinautolu.” \v 5 Pea naʻe toki pehē ʻe ʻIsaia kia Hesekaia, “Fanongo ki he folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau: \v 6 Vakai, ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻE haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻe fetuku ki Papilone ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ho fale, pea mo ia kuo tānaki ʻe hoʻo ngaahi tamai ʻo aʻu ki he ʻaho ni: ʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe. \v 7 Pea ko ho ngaahi foha ʻe tupu ʻiate koe, ʻaia te ke fakatupu, te nau ʻave; pea te nau hoko ko e kau talifekau ʻi he fale fakaʻeiʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone.” \v 8 Pea naʻe toki pehē ʻe Hesekaia kia ʻIsaia, “ʻOku lelei ʻae folofola ʻa Sihova ʻaia kuo ke lea ʻaki.” Pea naʻa ne toe pehē, “Koeʻuhi ʻe ʻi hoku ngaahi ʻaho ʻoʻoku ʻae melino mo e moʻoni.” \c 40 \cd \it 1 Ko e fakahā ʻae ongolelei. 5 Ko e malanga ʻa Sione Papitaiso. 9 Ko e malanga ʻae kau ʻaposetolo 12 Ko e palōfita ʻi he māfimafi ʻae ʻOtua, 18 Pea mo ʻene lelei lahi taha, 26 ʻOku ne fakafiemālieʻi ʻae kakai.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe homou ʻOtua, “Mou fakafiemālieʻi, mou fakafiemālieʻi ʻa hoku kakai. \v 2 “Lea fakafiemālie ki Selūsalema, pea kalanga kiate ia, kuo ngata ʻene tau, kuo fakamolemole ʻene hia: he kuo fai ʻae totongi ke liunga ua kiate ia mei he nima ʻo Sihova ʻi heʻene hia kotoa pē.” \p \v 3 ¶ Ko e leʻo ʻo ia ʻoku kalanga ʻi he toafa, \q2 “Teuteu ʻae hala ʻo Sihova, fakatonutonu ʻae hala lahi ʻi he toafa maʻa hotau ʻOtua.” \q1 \v 4 ‌ʻE hakeakiʻi ʻae ngaahi luo kotoa pē, \q2 pea ʻe holoki ʻae ngaahi moʻunga meʻe tafungofunga kotoa pē: \q2 pea ʻe fakatonutonu ʻae pikopiko, \q2 pea ʻe fakatokalelei ʻae ngaahi potu ʻoku tokakovi: \q1 \v 5 Pea ʻe fakahā ʻae nāunau ʻo Sihova, \q2 pea ʻe mamata ki ai ʻae kakai kotoa pē: \q2 he kuo folofola pehē ʻae fofonga ʻo Sihova.” \v 6 Naʻe pehē ʻe he leʻo, “Kalanga.” \q2 Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā te u kalanga ʻaki?” \q1 “Ko e mohuku ʻae kakano kotoa pē, \q2 pea ko e nāunau kotoa pē ʻo ia ʻoku tatau mo e fisi ʻoe ngoue. \q1 \v 7 ‌ʻOku fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae mohuku, \q2 ʻoku mae ʻae fisiʻiʻakau: \q2 koeʻuhi ʻoku angi ki ai ʻae matangi ʻa Sihova: \q2 tā ko e moʻoni ko e mohuku ʻae kakai. \q1 \v 8 ‌ʻOku fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae mohuku, \q2 ʻoku mae ʻae fisiʻiʻakau: \q2 ka e tolonga ʻo taʻengata ʻae folofola ʻa hotau ʻOtua.” \b \p \v 9 ¶ ʻA koe, ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ki Saione, ʻalu hake koe ki he moʻunga māʻolunga; \q2 ʻa koe, ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ki Selūsalema, \q2 hiki hake ho leʻo ʻi he mālohi; \q2 hiki hake ia ʻoua ʻe manavahē; \q2 ke ke pehē ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, “Vakai ki homou ʻOtua!” \q1 \v 10 Vakai, ʻe hāʻele mai ʻae ʻEiki ko Sihova ʻi he mālohi, \q2 pea ʻe pule hono nima moʻona: \q2 vakai, ʻoku ʻiate ia hono totongi, \q2 pea ʻoku ʻi hono ʻao ʻa ʻene ngāue. \q1 \v 11 Te ne fafanga ʻene fanga sipi ʻo hangē ko e tauhi: \q2 te ne tānaki ʻae fanga lami ʻaki hono nima, \q2 pea fua ʻakinautolu ʻi hono fatafata, \q2 pea tataki fakafiemālie ʻakinautolu ʻoku feitama. \b \q1 \v 12 Ko hai kuo ne fua ʻae ngaahi vai ʻi hono ʻaofi nima, \q2 pea fuofua ʻae langi ʻaki ʻae hanga, \q2 pea fakakātoa ʻae efuefu ʻoe fonua ʻi he meʻa fuofua, \q2 pea kuo fakamamafa ʻae ngaahi moʻunga ʻi he meʻa fakamamafa, \q2 pea mo e ngaahi tafungofunga ʻi he meʻa fakatatau? \q1 \v 13 Ko hai kuo ne fakahinohino ʻae Laumālie ʻo Sihova, \q2 pea hoko ko ʻene akonaki ke fakahinohino ia? \q1 \v 14 Ko hai naʻa na fakakaukau mo ia, \q2 koeʻuhi ke ne fakapotoʻi ia, \q2 pe ako kiate ia ʻi he hala ʻoe fakamaau, \q2 pe ko hai naʻa ne akonakiʻi ia ʻi he ʻilo, \q2 pea fakahā kiate ia ʻae hala ʻoe ʻiloʻilo? \q1 \v 15 Vakai, ʻoku tatau ʻae ngaahi puleʻanga mo e tulutā ʻoe ipu vai, \q2 pea ʻoku lau ia ʻo hangē ko e efuefu iiki ʻoe meʻa fakatatau: \q2 vakai, ʻoku ne toʻo hake ʻae ngaahi motu ʻo hangē ko e meʻa siʻi ʻaupito. \q1 \v 16 Pea ʻoku siʻi ʻa Lepanoni ke tutu, \q2 pea ʻoku siʻi ʻae fanga manu ʻi ai ki ha feilaulau tutu. \q1 \v 17 ‌ʻOku hangē ko e meʻa noa pe ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi hono ʻao; \q2 pea ʻoku lau ia kiate ia ko e siʻi hifo ʻi he meʻa noa pe, mo e vaʻinga. \q1 \v 18 Pea te mou fakatatau kia hai ʻae ʻOtua? \q2 Pe ko e hā ha fakatātā te mou fakatatau kiate ia? \q1 \v 19 ‌ʻOku haka ʻe he tangata tufunga ha tamapua, \q2 pea ko e tufunga koula ʻoku ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae koula, \q2 pea ʻoku ne ngaohi ʻae kahoa fihifihi ʻaki ʻae siliva \q1 \v 20 Ko ia ʻoku lahi ʻene masiva pea ʻoku ʻikai haʻane feilaulau, ʻoku ne fili ha ʻakau ʻe ʻikai popo; \q2 ʻoku ne kumi kiate ia ha tufunga poto ke fokotuʻu ha tamapua kuo tā ʻaia ʻe ʻikai ueʻi. \b \q1 \v 21 Kuo taʻeʻilo ʻekimoutolu? \q2 Naʻe ʻikai te mou fanongo? \q2 ʻIkai kuo fakahā kiate kimoutolu mei he kamataʻanga? \q2 ʻIkai kuo mou ʻilo talu mei he ʻai ʻae tuʻunga ʻo māmani? \q1 \v 22 Ko ia ia ʻoku ʻafio ʻi he takatakai ʻo māmani, \q2 pea ko e kakai ʻoku nofo ai ʻoku tatau kiate ia mo e fanga heʻe; \q2 ko ia ia ʻoku ne fofola ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e puipui, \q2 pea folahi ia ʻo hangē ko e fale fehikitaki ke nofo ai: \q2 \v 23 Ko ia ʻoku ne fakahifo ki lalo ʻae houʻeiki ke ʻikai; \q2 ʻoku ne ngaohi ʻae kau fakamaau ʻoe fonua ko e vaʻinga. \q1 \v 24 ‌ʻIo, ʻe ʻikai tō ʻakinautolu; \q2 ʻio, ʻe ʻikai tūtuuʻi ʻakinautolu: \q2 ʻio, ʻe ʻikai aka ʻi he kelekele honau tefito: \q2 pea te ne ifi kiate kinautolu, pea te nau mae, \q2 pea ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he ʻahiohio ʻo hangē ko e veve. \b \q1 \v 25 “ʻOku pehē ʻe he tokotaha māʻoniʻoni, \q2 Pea te mou fakatatau au kia hai, pe te u tatau mo hai? \q1 \v 26 Hiki hake homou mata ki ʻolunga, \q2 pea vakai pe ko hai kuo ne fakatupu ʻae ngaahi meʻa ni, \q2 ʻaia ʻoku ne lau mo taki kituʻa honau tokolahi; \q2 ʻoku ne ui ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau hingoa ʻi he lahi ʻo hono māfimafi, \q2 koeʻuhi ʻoku mālohi ia ʻi he māfimafi, \q2 ʻoku ʻikai ha taha ʻoku taʻehāmai. \q1 \v 27 Ko e hā ʻoku ke pehē, ʻe Sēkope, \q2 pea ke pehē, ʻE ʻIsileli, \q2 “Kuo fufū hoku hala meia Sihova, \q2 pea kuo taʻetokanga ʻa hoku ʻOtua ki hoku fakamaau?” \p \v 28 ¶ “ʻIkai naʻa ke ʻilo? \q2 ʻIkai naʻa ke fanongo, \q2 ko Sihova ko e ʻOtua taʻengata ia, \q2 ko e Tupuʻanga ʻoe ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, ʻoku ʻikai pongia ia, \q2 pea ʻoku ʻikai vaivai? \q2 ʻOku taʻefaʻaʻiloʻi ʻa ʻene ʻilo. \q1 \v 29 ‌ʻOku ne foaki ʻae mālohi ki he vaivai; \q2 pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau mālohi ʻoku ne fakatupu ʻae mālohi. \q1 \v 30 ‌ʻIo ʻe pongia ʻae fānau tupu pea vaivai, \q2 pea ʻe hinga ʻaupito mo e kau talavou: \q2 \v 31 Ka ko kinautolu ʻoku tatali kia Sihova ʻe fakafoʻou honau mālohi; \q2 te nau puna hake ʻaki ʻae kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻikale; \q2 te nau lele ka e ʻikai vaivai; \q2 pea te nau ʻeveʻeva, kā ʻe ʻikai pongia.” \c 41 \cd \it 1 ʻOku ako ʻe he ʻOtua ki hono kakai, ʻi heʻene ʻaloʻofa ki hono siasi, 10 Mo ʻene ngaahi talaʻofa, 21 Pea ki he vaʻinga ʻoe ngaahi tamapua.\it* \q1 \v 1 “ʻAe ngaahi motu, mou fakalongo pē ʻi hoku ʻao; \q2 pea tuku ke fakafoʻou ʻe he kakai honau mālohi: \q1 tuku ke nau haʻu ke ofi; \q2 pea toki tuku ke nau lea: \q2 ke tau ʻunuʻunu ke ofi ki he fakamaau. \q1 \v 2 Ko hai naʻa ne fokotuʻu ʻae tangata māʻoniʻoni mei he potu hahake, \q2 ʻo ui ia ki hono vaʻe, \q2 pea foaki ʻae ngaahi puleʻanga ʻi hono ʻao, \q2 pe ngaohi ia ke pule ki he ngaahi tuʻi? \q2 Naʻa ne foaki ʻakinautolu ʻo hangē ko e efu ki heʻene heletā, \q2 pea hangē ko e veve kuo vilingia ki heʻene kaufana. \q1 \v 3 Naʻa ne tulia ʻakinautolu, \q2 pea ʻalu fiemālie pe; \q2 ʻio, ʻi he hala naʻe ʻikai fou ai hono vaʻe. \q1 \v 4 Ko hai kuo ngāue mo fai ia, \q2 ʻo ne ui ʻae toʻutangata mei he kamataʻanga? \q2 Ko au ko Sihova, ko e ʻuluaki pea mo e kimui; ko au ia. \b \q1 \v 5 Naʻe mamata ʻe he ngaahi motu, pea manavahē; \q2 naʻe manavahē ʻae ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, \q2 ʻonau ʻunuʻunu mai, pea haʻu. \q1 \v 6 Naʻe tokoni taki taha ki hono kaungāʻapi; \q2 pea pehē taki taha ki hono tokoua, “Ke ke lototoʻa.” \q1 \v 7 Ko ia naʻe tokoni ʻae tufunga ʻakau ki he tufunga koula, \q2 pea mo ia ʻoku fakamolemole ʻaki ʻae hamala ʻaia naʻa ne taaʻi ki he fakalalango, \q2 ʻo pehē, “Kuo ʻosi” hono teu ki he fakahoko: \q2 pea ne fakamaʻu ia ʻaki ʻae ngaahi faʻo, ke ʻoua naʻa ngaue ia. \q1 \v 8 Ka ko koe, ʻE ʻIsileli, ko ʻeku tamaioʻeiki, \q2 ʻE Sēkope ʻa koe kuo u fili, \q2 ko e hako ʻo ʻEpalahame ko hoku kāinga. \q2 \v 9 ‌ʻA koe kuo u toʻo mei he ngataʻanga ʻo māmani, \q2 pea ui mei he kau tangata tuʻu ki muʻa ʻi ai, \q2 pea kuo u pehē kiate koe, ‘Ko koe ko ʻeku tamaioʻeiki;’ kuo u fili koe, ka naʻe ʻikai liʻaki koe. \q1 \v 10 ‌ʻOua naʻa ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: \q2 ʻoua ʻe loto vaivai; he ko au ko ho ʻOtua, \q2 te u fakamālohi koe; \q2 ʻio, te u tokoni koe; \q2 ʻio, te u poupou hake koe ʻaki ʻae nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonu. \q1 \v 11 Vakai, ko kinautolu kotoa pē naʻe ʻita kiate koe te nau mā pea puputuʻu: \q2 te nau hangē ko e meʻa noa pe; pea ʻe ʻauha mo kinautolu ʻoku fai kovi kiate koe. \q1 \v 12 Te ke kumi ʻakinautolu, ka e ʻikai ʻiloʻi ʻakinautolu, \q2 ʻio, ʻakinautolu naʻe fai mo koe: \q2 ko kinautolu ʻoku tauʻi koe te nau hangē ko e meʻa noa pe, \q2 pea hangē ha meʻa ʻoku ʻikai. \q1 \v 13 He ko au ko Sihova ko ho ʻOtua te u puke ho nima toʻomataʻu, \q2 ʻo pehē kiate koe, ‘ʻOua ʻe manavahē; \q2 te u tokoni koe.’ \q1 \v 14 ‌ʻOua naʻa manavahē ʻa koe, ko e kelemutu ko Sēkope, \q2 pea mo kimoutolu ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli; \q2 ʻOku pehē ʻe Sihova, ko ho huhuʻi, \q2 ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, te u tokoni kiate koe. \q1 \v 15 Vakai, te u ngaohi kiate koe ha meʻa haha foʻou ʻoku māsila pea nifo: \q2 te ke haha ʻae ngaahi moʻunga, \q2 pea taaʻi ke iiki, \q2 pea ngaohi ʻae ngaahi tafungofunga ʻo hangē ko e veve vilingia. \q1 \v 16 Te ke tuiʻi ʻakinautolu, \q2 pea ko e matangi te ne puneekina ʻakinautolu, \q2 pea ko e ʻahiohio te ne vetekina ʻakinautolu: \q1 pea te ke fiefia ko e ʻia Sihova, \q2 pea vikiviki ʻi he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \q1 \v 17 ‌ʻOka kumi ʻe he masiva mo e paea ʻae vai, pea ʻoku ʻikai ia, \q2 pea ʻoku vaivai honau ʻelelo ʻi he fieinu, \q1 Ko au ko Sihova te u fanongo kiate kinautolu, \q2 Ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻe ʻikai te u liʻaki ʻakinautolu. \q1 \v 18 Te u fakaava ʻae ngaahi vaitafe ʻi he ngaahi potu māʻolunga, \q2 pea mo e ngaahi matavai ʻi he ngaahi teleʻa: \q2 te u ngaohi ʻae toafa ko e anovai, \q2 pea mo e fonua mōmoa ko e ngaahi matavai. \q1 \v 19 Te u tō ʻi he toafa ʻae sita, ʻae ʻakau ko e sita, pea mo e maile, pea mo e ʻakau lolo; \q2 te u tō fakataha ʻi he toafa lala ʻae ʻakau ko e fea, pea mo e paini, pea mo e ʻakau ko e pokasi: \q1 \v 20 Koeʻuhi ke nau mamata, pea ongoʻi, pea tokanga, pea ʻilo fakataha, \q2 ko e nima ʻo Sihova kuo ne fai ʻae meʻa ni, \q2 pea kuo fakatupu ia ʻe he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \q1 \v 21 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Fakahā hoʻomou meʻa;” \q2 ʻoku pehē ʻe he Tuʻi ʻo Sēkope, “ʻOmi hoʻomou lea mamafa.” \q1 \v 22 “Tuku ke nau ʻomi ia, pea fakahā kiate kimautolu pe ko e hā ʻe hoko: \q2 tuku ke nau fakahā ʻae ngaahi meʻa muʻa, pe ko e hā ia, \q2 ke mau fifili ki ai, pea ʻilo mo hono fakamoʻoni ʻo ia; \q2 pe fakahā kiate kimautolu ʻae ngaahi meʻa ʻe haʻu ʻamui. \q1 \v 23 Fakahā ʻae ngaahi meʻa ʻe hoko ʻamui, \q2 ke mau ʻilo ko e ngaahi ʻotua ʻakimoutolu: \q1 ʻio, fai lelei, pe fai kovi, \q2 ke mau ilifia, \q2 pea mamata fakataha ki ai. \q1 \v 24 Vakai, ʻoku siʻi hifo ʻakimoutolu ʻi he meʻa ʻoku ʻikai, \q2 pea ko hoʻomou ngāue ko e meʻa noa pe: \q2 ʻoku fakalielia ia ʻaia ʻoku ne fili ʻakimoutolu. \b \q1 \v 25 “Kuo u fokotuʻu ha tokotaha mei he potu tokelau, pea ʻe haʻu ia: \q2 talu mei he hopo ʻae laʻā te ne ui ki hoku huafa: \q2 pea te ne molomoloki ʻae houʻeiki ʻo hangē ko e lahe kuo hakaluku, \q2 pea hangē ʻoku molomoloki ʻe he tangata ngaohi ipu ʻae ʻumea. \q1 \v 26 Ko hai kuo ne fakahā mei he kamataʻanga, ke mau ʻilo ia? \q2 Pea ʻi muʻa, ke mau pehē ai, ‘ʻOku moʻoni ʻae meʻa ni?’ \q1 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha tokotaha naʻe tomuʻa tala ia, \q2 ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha taha naʻe fakahā ia, \q2 ʻio, naʻe ʻikai ha tokotaha te ne fanongo ki hoʻomou ngaahi lea. \q1 \v 27 Ne u fuofua pehē ki Saione, ‘Vakai, vakai kiate kinautolu:’ \q2 pea ne u foaki ki Selūsalema ha tokotaha ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei. \q1 \v 28 He naʻaku mamata, ka naʻe ʻikai ha tangata; \q2 ʻio, ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai ha fakahinohino, pea ʻi heʻeku ʻeke kiate kinautolu, naʻe ʻikai te nau tali ʻaki ha momoʻi lea. \q1 \v 29 Vakai, ko e vaʻinga kotoa pē ʻa ʻenau ngāue: \q2 ko e matangi mo e vaʻinga ʻa ʻenau ngaahi tamapua kuo haka. \c 42 \cd \it 1 Ko e ngāue ʻa Kalaisi, kuo teu ʻaki ia ʻae angavaivai mo e loto maʻu. 5 Ko e talaʻofa ʻae ʻOtua kiate ia. 10 Ko e enginaki ke fakamālō ki he ʻOtua koeʻuhi ko e ongoongolelei. 17 ʻOku ne valoki ʻae kakai ʻi heʻenau taʻetui.\it* \q1 \v 1 “Vakai ki heʻeku tamaioʻeiki, ʻaia ʻoku ou poupou; \q2 ʻaia kuo u fili, pea ʻoku fiefia ʻiate ia hoku laumālie; \q2 kuo u tuku hoku laumālie kiate ia: \q2 te ne fakahā ʻae fakamaau ki he ngaahi Senitaile. \q1 \v 2 ‌ʻE ʻikai te ne tangi, \q2 pe hiki hake hono leʻo, \q2 pe fakaongo atu ia ʻi he hala. \q1 \v 3 ‌ʻE ʻikai te ne fesiʻi ha kaho kuo volu, \q2 pe tāmateʻi ʻae maama ʻoku kohu: \q2 te ne ʻomi ʻae fakamaau ki he moʻoni. \q1 \v 4 ‌ʻE ʻikai te ne vaivai pe manavasiʻi, \q2 kaeʻoua ke ne fokotuʻu ʻae fakamaau ʻi māmani: \q2 pea ʻe tatali ʻae ngaahi motu ki heʻene fono.” \q1 \v 5 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻOtua ko Sihova, \q2 ʻaia naʻa ne fakatupu ʻae ngaahi langi, pea folahi atu ia; \q2 ko ia naʻe mafola atu ʻae fonua, pea mo ia ʻoku tupu ai; \q2 ko ia ʻoku foaki ʻae mānava ki he kakai ʻi he funga ʻo ia, mo e laumālie kiate kinautolu ʻoku ʻeveʻeva ʻi ai: \q1 \v 6 “Ko au ko Sihova naʻaku ui koe ʻi he māʻoniʻoni, \q2 pea te u puke ho nima, \q2 pea tauhi koe, \q2 pea foaki koe ko e fuakava ʻoe kakai, \q2 ko e maama ki he ngaahi Senitaile; \q2 \v 7 Ke fakaʻā ʻae mata ʻoe kui, \q2 ke ʻomi ʻae kau pōpula mei he fale fakapōpula, \q2 pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he poʻuli mei he fale fakapōpula. \b \q1 \v 8 “Ko au ko Sihova: \q2 ko hoku huafa ia: \q2 pea ko hoku nāunau ʻe ʻikai te u foaki ki ha taha, \q2 pe ko hoku fakamālō ki he ngaahi tamapua kuo tongi. \q1 \v 9 Vakai, kuo hoko ʻae ngaahi meʻa muʻa, \q2 pea ʻoku ou fakahā ʻae ngaahi meʻa foʻou: \q2 ʻi he teʻeki ke hoko ʻoku ou fakahā ia kiate kimoutolu. \q1 \v 10 Hiva kia Sihova ʻaki ʻae hiva foʻou, \q2 pea mo hono fakamālō mei he ngataʻanga ʻo māmani, \q2 ʻakimoutolu ʻoku ʻalu hifo ki he tahi, \q2 pea mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai; \q2 ʻae ngaahi motu, mo e kakai ʻoku nofo ai. \q1 \v 11 Tuku ke hiki hake honau leʻo ʻe he toafa mo e ngaahi kolo, \q2 ʻae ngaahi nofoʻanga ʻoku ʻi Keta: \q2 tuku ke hiva ʻae ngaahi kakai ʻoe maka, \q2 tuku ke nau kalanga mei he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga. \q1 \v 12 Tuku ke nau ʻatu ʻae ongoongolelei kia Sihova, \q2 pea fakahā hono fakamālō ʻi he ngaahi motu. \q1 \v 13 ‌ʻE hāʻele atu ʻa Sihova ʻo hangē ko e tangata mālohi ʻaupito, \q2 te ne ueʻi hono houhau ʻo hangē ko e tangata ʻoku toʻa lahi: \q2 te ne kalanga, \q2 ʻio, ʻo kalanga mālohi, \q2 te ne lavaʻi hono ngaahi fili. \b \q1 \v 14 “Kuo fuoloa mo ʻeku fakalongo pe; \q2 naʻaku nofo pe, ʻo taʻofi au: \q2 ka te u tangi ni ʻo hangē ha fefine langā; te u fakaʻauha mo maumauʻi hifo fakataha. \q1 \v 15 Te u ngaohi ke lala ʻae ngaahi moʻunga mo e potu tafungofunga, \q2 pea fakamōmoa ʻae ngaahi ʻakau iiki; \q2 pea te u ngaohi ʻae ngaahi vaitafe ko e ngaahi motu, \q2 pea te u fakamōmoa mo e ngaahi anovai. \q1 \v 16 Pea te u ʻomi ʻae kui ʻi he hala naʻe ʻikai te nau ʻilo; \q2 te u tataki ʻakinautolu ʻi he ngaahi hala naʻe ʻikai te nau ʻilo ki ai: \q2 te u ngaohi ʻae poʻuli ko e maama ʻi honau ʻao, \q2 mo e ngaahi meʻa pikopiko ke totonu. \q2 Ko e ngaahi meʻa ni te u fai kiate kinautolu, \q2 ka e ʻikai liʻaki ʻakinautolu. \b \q1 \v 17 “ʻE fakafoki ki mui ʻakinautolu, \q2 ʻe mā lahi, ʻakinautolu ʻoku falala ki he ngaahi tamapua kuo tongi, \q2 ʻakinautolu ʻoku pehē ki he ngaahi fakatātā kuo haka, \q2 ‘Ko homau ʻotua ʻakimoutolu.’ \q1 \v 18 “Fanongo, ʻakimoutolu ʻoku tuli; \q2 pea sio, ʻakimoutolu ʻoku kui, \q2 koeʻuhi ke mou ʻā. \q1 \v 19 Ko hai ʻoku kui, ka ko ʻeku tamaioʻeiki? \q2 Pe tuli, ʻo hangē ko ʻeku talafekau ʻaia naʻaku fekau? \q2 Ko hai ʻoku kui ʻo hangē ko ia ʻoku haohaoa, \q2 pea kui ʻo hangē ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova? \q1 \v 20 ‌ʻOku ke mamata ki he ngaahi meʻa lahi, ka ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi ia; \q2 ʻo fakaava ʻae telinga, ka ʻoku ʻikai te ke fanongo. \q1 \v 21 ‌ʻOku fiemālie lahi ʻa Sihova koeʻuhi ko ʻene māʻoniʻoni ʻaʻana; te ne hakeakiʻi ʻae fono, \q2 pea ngaohi ke ongoongolelei ia. \q1 \v 22 Ka ko e kakai eni kuo faʻao ʻenau ngaahi meʻa, pea kuo vetea ʻakinautolu; \q2 kuo moʻua ʻakinautolu kotoa pē ʻi he ngaahi luo, \q2 pea kuo fufū ʻakinautolu ʻi he ngaahi fale fakapōpula: \q1 ʻoku pau ke pōpula ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai ha taha ke fakamoʻui; \q2 kuo faʻao ʻakinautolu, pea ʻoku ʻikai pehē ʻe ha taha, ‘Ke toe ʻomi.’ \q1 \v 23 Ko hai ʻiate kimoutolu te ne tokanga ki he meʻa ni? \q2 Ko hai te ne fakafanongo pea ongoʻi ʻi he kuonga ʻe hoko mai? \q1 \v 24 Ko hai naʻe tuku ʻa Sēkope ke vetea, \q2 pea mo ʻIsileli ki he kau kaihaʻa? \q2 ʻIkai ko Sihova, ʻaia kuo tau fai hala ki ai? \q2 He naʻe ʻikai te nau fie ʻeveʻeva ʻi hono ngaahi hala, \q2 pea naʻe ʻikai te nau talangofua ki heʻene fono. \q1 \v 25 Ko ia kuo ne lilingi kiate ia ʻae kakaha ʻo hono houhau, \q2 pea mo e mālohi ʻoe tau: \q2 pea kuo ne tutu ia ʻo takatakai, ka naʻe ʻikai te ne faʻa ʻilo; \q2 pea naʻe vela ia, ka naʻe ʻikai tokanga hono loto ki ai.” \c 43 \cd \it 1 ʻOku fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻae siasi ʻaki ʻene ngaahi talaʻofa. 8 ʻOku ne tala ki he kakai ke nau fakamoʻoni ki heʻene māfimafi. 14 ʻOku ne fakahā kiate kinautolu ʻae fakaʻauha ʻa Papilone, 18 Pea fakamanavahē ʻa ʻene fakamoʻui ʻa hono kakai. 22 ʻOku ne valoki ʻae kakai ʻi heʻenau kovi lahi.\it* \q1 \v 1 Ka ko eni, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne ngaohi koe, ʻE Sēkope, \q2 pea ko ia naʻe fakafuofua koe, ʻE ʻIsileli, \q1 “ʻOua ʻe manavahē: he kuo u huhuʻi koe, \q2 kuo u ui koe ʻaki ho hingoa; \q2 ʻoku ʻaʻaku koe. \q1 \v 2 ‌ʻOka ke ka ʻalu ʻi he vai, te u ʻiate koe; \q2 pea ʻi he ngaahi vaitafe, ʻe ʻikai te ke melemo ai: \q1 ʻoka ke ka ʻalu ʻi he afi, ʻe ʻikai te ke vela; \q2 pea ʻe ʻikai ʻalu hake ʻiate koe ʻae ulo afi. \q1 \v 3 He ko au ko Sihova ko ho ʻOtua, \q2 ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, \q2 ko ho Fakamoʻui: \q1 naʻaku foaki ʻa ʻIsipite ko ho huhuʻi, \q2 ʻa ʻItiopea mo Sipa maʻau. \q1 \v 4 Ko e meʻa ʻi hoʻo mahuʻinga ʻi hoku ʻao, ko ia naʻa ke ongoongolelei ai, \q2 pea kuo u ʻofa kiate koe: \q2 ko ia te u foaki ʻae kau tangata koeʻuhi ko koe, \q2 pea mo e kakai koeʻuhi ko hoʻo moʻui. \q1 \v 5 ‌ʻOua ʻe manavahē: he ʻoku ou ʻiate koe: \q2 te u ʻomi ho hako mei hahake, \q2 pea tānaki ko e mei he lulunga; \q1 \v 6 Te u pehē ki he tokelau, ‘Tukuange,’ \q2 pea ki he potu tonga, ‘ʻOua ʻe taʻofi:’ \q2 ʻomi hoku ngaahi foha mei he mamaʻo, \q2 mo hoku ngaahi ʻofefine mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani; \q1 \v 7 ‌ʻIo, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ui ʻaki hoku huafa: \q2 he kuo fakatupu ia ke u ongoongolelei ai: \q2 naʻaku fakafuofua ia, \q2 ʻio, naʻaku ngaohi ia.” \b \q1 \v 8 Omi ʻae kakai kui ʻoku mata, \q2 pea mo e tuli ʻoku telinga. \q1 \v 9 Ke tānaki fakataha ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, \q2 pea ke fakataha ʻae kakai: \q1 ko hai ʻiate kinautolu te ne fakahā ʻae meʻa ni, \q2 pea fakahā kiate kitautolu ʻae ngaahi meʻa muʻa? \q1 Tuku ke nau ʻomi ʻa ʻenau kau fakamoʻoni, koeʻuhi ke nau tonuhia: \q2 pe tuku ke nau fanongo, pea pehē, “Ko e moʻoni ia.” \b \q1 \v 10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu, \q2 pea ko ʻeku tamaioʻeiki ʻaia kuo u fili: \q2 koeʻuhi ke mou ʻilo pea tui kiate au, \q2 pea ʻilo pau ko au ia: \q1 naʻe ʻikai ha ʻOtua kuo fakatupu ʻi muʻa ʻiate au, \q2 pea ʻe ʻikai ha taha kimui. \q1 \v 11 Ko au, ʻio ko au, ko Sihova; \q2 pea ʻoku ʻikai mo ha fakamoʻui ka ko au pe. \q1 \v 12 Kuo u fakahā, pea kuo u fakamoʻui, pea kuo u fakahinohino, \q2 ʻi he ʻikai ha ʻotua kehe ʻiate kimoutolu: \q1 ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu, \q2 Ko au pe ko e ʻOtua.” \q1 \v 13 ‌ʻIo, ʻi he teʻeki ai ʻae ʻaho ko au ia, \q2 pea ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa fakamoʻui mei hoku nima: \q2 te u ngāue, pea ko hai te ne taʻofi au? \p \v 14 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, ko homou huhuʻi, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; Ko e meʻa ʻiate kimoutolu kuo u fekau ki Papilone, pea kuo ʻomi ki lalo honau houʻeiki, pea mo e kakai Kalitia, ʻaia ʻoku ʻi he ngaahi vaka ʻenau tangi. \v 15 Ko au ko Sihova, ko homou tokotaha māʻoniʻoni, ko e Tupuʻanga ʻo ʻIsileli, ko homou Tuʻi. \p \v 16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻaia ʻoku ngaohi ʻae ʻaluʻanga ʻi he moana, \q2 pea mo e hala ʻi he ngaahi vai lahi; \q1 \v 17 ‌ʻAia ʻoku ʻomi ʻae saliote mo e hoosi, \q2 ʻae kongakau mo e mālohi: \q2 te nau tokoto fakataha, ʻe ʻikai te nau tuʻu ki ʻolunga: \q2 kuo nau ʻauha, kuo fuʻifuʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e filo ʻoe maama. \q1 \v 18 “ʻOua naʻa mou manatu ki he ngaahi meʻa muʻa, \q2 pe tokanga ki he ngaahi meʻa motuʻa. \q1 \v 19 Vakai, te u fai ha meʻa foʻou; \q2 ʻe tupu hake ni ia; \q2 pea ʻikai te mou ʻilo ia? \q2 ʻIo, te u ngaohi ha hala ʻi he potu lala, \q2 mo e ngaahi vaitafe ʻi he toafa. \q1 \v 20 ‌ʻE fakaʻapaʻapa kiate au ʻae fanga manu ʻoe vao, \q2 ʻae talākoni mo e ngaahi lulu: \q1 koeʻuhi ʻoku ou foaki ʻae vai ʻi he potu lala, mo e vaitafe ʻi he toafa, \q2 ke ʻatu ʻae inu ki hoku kakai kuo u fili. \q1 \v 21 Kuo u ngaohi ʻae kakai ni maʻaku; \q2 te nau fakahā hoku ongoongolelei. \q1 \v 22 Ka naʻe ʻikai te ke ui kiate au, ʻE Sēkope; \q2 ka kuo ke fiu ʻiate au, ʻE ʻIsileli. \q1 \v 23 ‌ʻOku teʻeki te ke ʻomi ʻae fanga lami ʻo hoʻo ngaahi feilaulau tutu; \q2 pea teʻeki ai te ke fakaʻapaʻapa ʻaki hoʻo ngaahi feilaulau. \q1 Naʻe ʻikai te u fekau ke ke tauhi au ʻaki ha meʻa foaki, \q2 pe fakaongosia koe ʻi he ʻomi ʻae meʻa namu kakala. \q1 \v 24 ‌ʻOku teʻeki te ke fakatau maʻaku ʻae ʻakau namu kakala ʻaki ha paʻanga, \q2 pea ʻoku teʻeki te ke fakamākona au ʻaki ʻae ngako ʻo hoʻo ngaahi feilaulau; \q1 ka kuo ke taʻomia au ʻaki hoʻo ngaahi hia, \q2 kuo ke fakafiuʻi au ʻi hoʻo ngaahi fai kovi. \q1 \v 25 Ko au, ʻio ko au ia, ʻaia ʻoku tāmateʻi hoʻo ngaahi hia koeʻuhi ko au, \q2 pea ʻe ʻikai te u manatu hoʻo ngaahi angahala. \q1 \v 26 Fakamanatuʻi au: \q2 ke tau fefakamaauʻaki: \q2 fai hoʻo fakamatala, \q2 koeʻuhi ke ke tonuhia. \q1 \v 27 Kuo fai hala hoʻo ʻuluaki tamai, \q2 pea kuo talangataʻa kiate au hoʻo kau akonaki. \q1 \v 28 Pea kuo fakalieliaʻi ʻe ho ngaahi houʻeiki hoku fale tapu, \q2 ko ia te u tuku ʻa Sēkope ki he malaʻia, \q2 pea ko ʻIsileli ki he valoki.” \c 44 \cd \it 1 ʻOku fakafiemālieʻi ʻe he ʻOtua ʻae siasi ʻaki ʻene ngaahi talaʻofa. 7 Ko e vaʻinga ʻae ngaahi tamapua, 9 Mo e vale ʻokinautolu ʻoku ngaohi tamapua. 21 ʻOku ne enginaki ke fakamālō ki he ʻOtua koeʻuhi ko ʻene huhuʻi mo ʻene māfimafi.\it* \b \p \v 1 Ka ko eni, fanongo, ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki; \q2 mo ʻIsileli, ʻa koe kuo u fili: \q1 \v 2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne ngaohi koe, \q2 pea naʻe fakafuofua koe mei he manāva, \q2 ʻaia te ne tokoniʻi koe; \q1 “ʻOua ʻe manavahē,” ʻE Sēkope, ko ʻeku tamaioʻeiki: \q2 pea mo koe, ko Sesuluni, ʻa koe kuo u fili. \q1 \v 3 He te u lilingi ʻae vai kiate ia ʻoku fieinu, \q2 pea mo e vai lahi ki he kelekele mōmoa: \q1 pea te u huaʻi hoku laumālie ki ho hako, \q2 mo ʻeku tāpuaki ki hoʻo fānau: \q1 \v 4 Pea te nau tupu hake ʻo hangē ʻoku ʻi he mohuku, \q2 ʻo hangē ko e ngaahi uilou ʻi he veʻe vaitafe. \q1 \v 5 ‌ʻE pehē ʻe ha tokotaha, “ʻOku ʻo Sihova au;” \q2 pea ko e tokotaha ʻe ui ʻaki ʻae hingoa ko Sēkope; \q2 pea ko e tokotaha te ne tohi ʻaki hono nima kia Sihova, \q2 pea fakahingoa foʻou ia ʻaki ʻae hingoa ʻo ʻIsileli. \b \q1 \v 6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e Tuʻi ʻo ʻIsileli, \q2 pea ko hono huhuʻi ko Sihova ʻoe ngaahi kautau; \q1 “Ko au ko e ʻuluaki, pea ko au pe ko e ki mui; \q2 pea ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au.” \q1 \v 7 Pea ko hai, ʻo hangē ko au, \q2 ʻe ui, \q2 pea ʻe fakahā ia, \q2 pea ʻe fakatonutonu ia maʻaku, \q2 hili ʻeku fakanofo ʻae kakai ʻi muʻa? \q1 Pea ko e ngaahi meʻa ʻoku haʻu ni, pea mo ia ʻe hoko, \q2 tuku ke nau fakahā kiate kinautolu. \q1 \v 8 ‌ʻOua te mou manavahē, \q2 pea ʻoua ʻe lilika: \q1 ʻikai kuo u fakahā kiate koe mei he kuonga ko ia, \q2 pea kuo fanongonongo ia? \q1 ʻIo, ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu. \q2 ʻOku ai ha ʻOtua mo au? \q1 ʻIo, ʻoku ʻikai ha ʻOtua; \q2 ʻoku ʻikai te u ʻilo ha taha.” \q1 \v 9 Ko e vaʻinga ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ngaohi ʻae tamapua kuo tongi; \q2 pea ʻe ʻikai ʻaonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku nau fiefia ai; \q2 pea ko e kau fakamoʻoni ʻakinautolu kiate kinautolu; ʻoku ʻikai te nau mamata, pe ʻilo, koeʻuhi ke nau mā ai. \q1 \v 10 Ko hai kuo ne fakafuofua ha ʻotua, \q2 pe ngaohi ha tamapua kuo tongi ʻoku ʻaonga ki ha meʻa ʻe taha? \q1 \v 11 Vakai, ʻe mā ʻene ngaahi kaumeʻa kotoa pē: \q2 pea ko e kau ngāue, ʻoku ʻoe tangata ʻakinautolu: \q1 tuku ke tānaki fakataha ʻakinautolu, \q2 tuku ke nau tuʻu hake; \q2 ka te nau manavahē, \q2 pea te nau mā fakataha. \q1 \v 12 Ko e tufunga ukamea \q2 ʻoku ne ngāueʻaki ʻae meʻa fakaū ʻi he malala, \q2 pea fakafuofua ia ʻaki ʻae ngaahi hamala, \q2 pea ʻoku ngaohi ia ʻaki ʻae mālohi ʻo hono nima: \q1 ʻio, ʻoku fiekaia ia, \q2 pea kuo tei ʻosi hono mālohi: \q1 ʻoku taʻeinu ia ha vai, \q2 pea ʻoku vaivai. \q1 \v 13 ‌ʻOku mafao ʻe he tufunga ʻakau ʻene meʻa fuofua; \q2 ʻoku ne fakaʻilonga ia ʻaki ha afo; \q2 ʻoku ne fakatau ia ʻaki ʻae ngaahi tele, \q2 pea ʻoku ne fakaʻilonga ia ʻaki ʻae meʻa fua, \q2 pea ngaohi ia ko e fakatātā ki he tangata, \q2 ʻo hangē ko e toulekeleka ʻoe tangata; \q2 koeʻuhi ke nofo ia ʻi he fale. \q1 \v 14 ‌ʻOku ne tā hifo ʻae ngaahi sita, \q2 pea toʻo ʻae saipalesi pea mo e ʻoke, \q2 ʻaia ʻoku ne fakamālohi maʻana ʻi he ngaahi ʻakau ʻoe vao: \q1 ʻoku ne tō ʻae ʻasi, \q2 pea ʻoku moʻui ia ʻi he ʻuha. \q1 \v 15 Pea ʻe hoko ia ko e fefie ki he tangata: \q2 pea te ne toʻo mei ai, pea fakamafana ia; \q2 ʻio, ʻoku ne tutu ia, pea taʻo ʻae mā; \q1 ʻio, ʻoku ne ngaohi ha ʻotua, pea lotu ki ai; \q2 ʻoku ne ngaohi ia ko e tamapua kuo tongi, pea foʻohifo ki ai. \q1 \v 16 ‌ʻOku ne tutu hono konga ʻi he afi; \q2 ʻoku ne teuteu ʻaki hono konga ʻae kakano ki he kai; \q2 ʻoku ne tunu ʻae kakano, pea mākona ai: \q1 ʻio, ʻoku ne mumū, \q2 pea ne pehē, “Ko eni, kuo u māfana, kuo u mamata ki he afi:” \q1 \v 17 Pea ko hono toe ʻo ia ʻoku ne ngaohi ʻaki ha ʻotua, \q2 ʻio, ko ʻene tamapua kuo tongi: \q1 ʻoku ne foʻohifo ʻo hū ki ai, \q2 pea lotu ki ai, pea ne pehē, “Fakamoʻui au, he ko koe ko hoku ʻotua.” \q1 \v 18 ‌ʻOku teʻeki te nau fanongo pe ʻilo \q2 he kuo ne tāpuni honau mata, ke ʻoua te nau mamata; \q2 mo honau loto, ko ia ʻoku nau taʻeʻilo ai. \q1 \v 19 Pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku tokanga ʻi hono loto, \q2 pea ʻoku ʻikai ha ʻilo pe ha fakakaukau ke pehē, \q2 “Kuo u tutu hono konga ʻi he afi; \q2 ʻio, pea kuo u taʻo mā ʻi hono malala ʻo ia; \q2 kuo u tunu ai ʻae kanomate, pea kai ia; \q2 pea te u ngaohi hono toe ko e meʻa fakalielia? \q2 He te u foʻohifo ki he sino ʻoe ʻakau?” \q1 \v 20 ‌ʻOku ne kai ʻae efuefu: \q2 ko e loto kākā kuo ne fakaafe ia, \q2 ko ia ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui hono laumālie, \q2 pe pehē, “ʻIkai ko e loi ʻoku ʻi hoku nima toʻomataʻu?” \q1 \v 21 Manatuʻi ʻae ngaahi meʻa ni, ʻE Sēkope mo ʻIsileli; \q2 he ko ʻeku tamaioʻeiki koe: \q2 Naʻaku fakafuofua koe; \q2 ko koe ko ʻeku tamaioʻeiki: \q2 ʻE ʻIsileli, ʻo ʻikai te ke ngalo ʻiate au. \q1 \v 22 Kuo u tāmateʻi hoʻo ngaahi hia, ʻo hangē ko e ʻao matolu, \q2 pea hangē ko e ʻao, ʻa hoʻo ngaahi angahala: \q2 tafoki mai kiate au; he kuo u huhuʻi koe. \b \q1 \v 23 Hiva, ʻakimoutolu ʻae ngaahi langi he kuo fai ia ʻe Sihova: \q2 kalanga, ʻakimoutolu ʻae ngaahi potu māʻulalo ʻo māmani: \q2 ke hā homou hiva, ʻae ngaahi moʻunga, ʻa koe ko e vao ʻakau, pea mo e ʻakau kotoa pē ʻi ai: \q2 he kuo huhuʻi ʻe Sihova ʻa Sēkope, \q2 pea kuo ne fakaongoongolelei ia ʻi ʻIsileli. \q1 \v 24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko ho huhuʻi, \q2 pea ko ia naʻe fakafuofua koe mei he manāva, \q1 “Ko au ko Sihova kuo u ngaohi ʻae meʻa kotoa pē; \q2 kuo u folahi tokotaha pe ʻae ngaahi langi; \q2 ʻoku fofola atu ʻa māmani ʻe au pe; \q1 \v 25 Ko au ia ʻoku taʻofi ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe kau loi, \q2 pea fakavaleʻi ʻae kau kikite; \q1 mo fakafoki ʻae kau tangata poto, \q2 pea ʻoku ngaohi ʻa ʻenau ʻilo ko e vale; \q1 \v 26 Ko ia ʻoku fokotuʻumaʻu ʻae lea ʻa ʻene tamaioʻeiki, \q2 pea fakamoʻoni ki he akonaki ʻo ʻene kau talafekau; \q1 ʻaia ʻoku pehē ki Selūsalema, ‘ʻE fakakakai koe;’ \q2 pea ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, ‘ʻE langa ʻakimoutolu,’ \q2 pea ‘Te u toe fokotuʻu ʻae ngaahi potu maumau ʻi ai:’ \q1 \v 27 ‌ʻAia ʻoku pehē ki he loloto, ‘Ke mōmoa koe,’ \q2 pea, ‘Te u fakamaha hoʻo ngaahi vaitafe;’ \q1 \v 28 ‌ʻAia ʻoku pehē kia Kolesi, ‘Ko hoku tauhi ia, pea te ne fai hoku finangalo kotoa pē:’ \q2 ʻio, ʻo ne pehē ki Selūsalema, ‘ʻE langa koe;’ \q2 pea ki he falelotu lahi, ʻE ai ho tuʻunga.’” \c 45 \cd \it 1 ʻOku ui ʻae ʻOtua kia Kolesi koeʻuhi ko hono siasi. 5 ʻOku ne fekau ke talangofua ko e meʻa ʻi heʻene Māfimafi. 20 ʻOku ne fakamoʻoni ʻae vaʻinga ʻoe ngaahi tamapua ʻaki hono mālohi fakamoʻui.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ki heʻene pani, kia Kolesi, ʻaia kuo u puke ki hono nima toʻomataʻu, ke fakavaivai ʻae ngaahi puleʻanga ʻi hono ʻao; pea te u vete ʻae noʻotanga vala ʻoe ngaahi tuʻi, ke fakaava ʻi hono ʻao ʻae ngaahi matapā louua pea ʻe ʻikai tāpuni ʻae ngaahi matapā; \q1 \v 2 “Te u muʻomuʻa ʻiate koe, \q2 pea ngaohi ʻae ngaahi potu pikopiko ke totonu: \q1 te u laiki ʻae ngaahi matapā palasa, \q2 pea tuʻusi ke motu ʻae ngaahi ukamea fakamaʻu: \q1 \v 3 Pea te u foaki kiate koe ʻae koloa ʻoe poʻuli, \q2 mo e koloa fufū ʻoe ngaahi potu lilo, \q1 koeʻuhi ke ke ʻilo ko au, ko Sihova, ʻaia ʻoku ui koe ʻaki ho hingoa, \q2 ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \q1 \v 4 Koeʻuhi ko Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki, \q2 mo ʻIsileli kuo u fili, \q1 kuo u ui ʻaki koe ho hingoa: \q2 kuo u fakahingoa koe, \q2 ka ʻoku teʻeki te ke ʻilo au. \b \p \v 5 ¶ Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha, \q2 ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au: \q1 naʻaku fakakofuʻi koe, \q2 ka ʻoku teʻeki te ke ʻilo au: \q1 \v 6 Koeʻuhi ke nau ʻilo mei he hopoʻangalaʻā, \q2 pea mei he lulunga, \q1 ʻoku ʻikai ha taha mo au. \q2 Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha. \q1 \v 7 Kuo u ngaohi ʻae maama, \q2 pea fakatupu mo e poʻuli: \q1 ʻoku ou fakahoko ʻae melino, \q2 pea fakatupu mo e tau: \q1 ko au ko Sihova \q2 ʻoku ou fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē. \q1 \v 8 Mapee hifo, ʻakimoutolu ʻae ngaahi langi mei ʻolunga, \q2 pea tuku ke lilingi ʻe he ngaahi ʻao ʻae māʻoniʻoni: \q1 tuku ke fakamanga ʻae kelekele, pea tuku ke tupu ai ʻae moʻui, \q2 pea tuku ke tupu fakataha mo e angatonu; \q1 ko au ko Sihova kuo u fakatupu ia. \q1 \v 9 ‌ʻE malaʻia ia ʻaia ʻoku fekuki mo hono Tupuʻanga! \q2 Tuku ke fai ʻe he konga ipu maumau mo e ngaahi konga ipu maumau ʻoe kelekele. \q1 ʻE pehē ʻe he ʻumea kiate ia ʻoku ne fakafuofua ia, “Ko e hā kuo ke ngaohi?” \q2 Pe ko hoʻo ngāue, “ʻOku ʻikai hano nima?” \q1 \v 10 ‌ʻE malaʻia ia ʻoku pehē ki heʻene tamai, “Ko e hā kuo ke fakatupu?” \q2 Pe ki he fefine, “Ko e hā ia kuo ke fanauʻi?” \q1 \v 11 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, \q2 mo hono Tupuʻanga, \q1 “Fehuʻi kiate au ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻoku kau ki hoku ngaahi foha, \q2 pea ʻi he ngaahi ngāue ʻa hoku nima mou fekau mai kiate au. \q1 \v 12 Kuo u ngaohi ʻa māmani, pea fakatupu mo e tangata ʻi ai: \q2 ko au, kuo u folahi ʻe hoku nima ʻae ngaahi langi, \q2 pea kuo u fekau ki honau tokolahi kotoa pē. \q1 \v 13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “kuo u fokotuʻu hake ia ʻi he māʻoniʻoni, \q2 pea te u fakahinohino hono ngaahi hala kotoa pē: \q1 te ne langa ʻeku kolo, \q2 pea te ne tukuange ʻeku ngaahi pōpula, \q2 ka e ʻikai koeʻuhi ko e fakatau, pe ko e totongi. \q1 \v 14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE haʻu kiate koe ʻae ngāue ʻa ʻIsipite, \q2 mo e koloa ʻa ʻItiopea, \q2 pea mo e kakai Sipa, ko e kau tangata lalahi, \q2 pea ʻe ʻaʻau ʻakinautolu: \q1 te nau muimui ʻiate koe; \q2 ʻi he ukamea fihifihi te nau aʻu mai, \q2 pea te nau tō ki lalo kiate koe, \q1 te nau kole kiate koe, ʻo pehē, \q2 ‘Ko e moʻoni ʻoku ʻiate koe ʻae ʻOtua; pea ʻoku ʻikai mo ha tokotaha, \q2 ʻoku ʻikai mo ha ʻOtua.’” \q1 \v 15 Ko e moʻoni ko koe ko e ʻOtua ʻoku ke fufū koe, \q2 ʻE ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e Fakamoʻui.” \q1 \v 16 Te nau mā, \q2 pea puputuʻu, ʻakinautolu kotoa pē: \q2 ʻe tutuku fakataha ʻi he maveuveu ʻakinautolu ʻoku ngaohi tamapua. \q1 \v 17 Ka e fakamoʻui ʻa ʻIsileli ʻia Sihova ʻaki ʻae moʻui taʻengata: \q2 ʻe ʻikai te mou mā pe puputuʻu ʻo lauikuonga pea taʻengata. \q1 \v 18 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi langi; \q2 ko e ʻOtua pe ʻaia naʻe fakafuofua ʻa māmani mo fakatupu ia; \q2 kuo ne fokotuʻumaʻu ia, naʻe ʻikai te ne ngaohi ke taʻeʻaonga ia, \q2 naʻa ne fakafuofua ia ke nofo ai ʻae kakai: \q1 “ko au ko Sihova: \q2 pea ʻoku ʻikai mo ha tokotaha. \q1 \v 19 Naʻe ʻikai te u lea ʻi he lilo, \q2 ʻi ha potu fakapoʻuli ʻo māmani: \q1 naʻe ʻikai te u pehē taʻeʻaonga ki he hako ʻo Sēkope, ‘Kumi kiate au:’ \q2 Ko au ko Sihova ʻoku ou lea ʻaki ʻae māʻoniʻoni, \q2 ʻoku ou fakahā ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu.” \b \q1 \v 20 “Fakataha ʻakimoutolu pea haʻu; \q2 ʻunuʻunu mai ke ofi ʻakimoutolu kuo hao ʻi he ngaahi puleʻanga: \q2 ʻoku ʻikai ha ʻilo ʻiate kinautolu ʻoku fokotuʻu ʻae ʻakau ʻo ʻenau tamapua kuo tongi, \q2 pea hū ki he ʻotua ʻoku ʻikai faʻa fakamoʻui. \q1 \v 21 Mou tala, pea ʻomi ke ofi ʻakinautolu, \q2 ʻio, tuku ke nau fakakaukau fakataha: \q1 ko hai kuo ne fakahā ʻae meʻa ni mei he kuonga ʻi muʻa? \q2 Ko hai kuo ne tala ia mei he kuonga ko ia? \q2 ʻIkai ko au ko Sihova? \q1 Pea ʻoku ʻikai mo ha ʻOtua mo au; ko e ʻOtua angatonu pea ko e Fakamoʻui; \q2 ʻoku ʻikai ha taha mo au. \b \q1 \v 22 “Sio mai kiate au pea mou moʻui ai, ʻae ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani: \q2 he ko au pe ko e ʻOtua, pea ʻoku ʻikai mo ha taha. \q1 \v 23 Kuo u fuakava ʻiate au pe, \q2 kuo ʻalu atu ʻae folofola ʻi hoku fofonga ʻi he māʻoniʻoni, pea ʻe ʻikai foki ia, \q1 ʻE peluki ʻae tui kotoa pē kiate au, \q2 ʻe fuakava mo e ʻelelo kotoa pē. \q1 \v 24 Ko e moʻoni, \q2 ʻe pehē ʻe ha tokotaha, \q2 ‘ʻOku ou maʻu ʻae māʻoniʻoni mo e mālohi ʻia Sihova:’” \q1 ʻio, ʻe haʻu kiate ia ʻae kakai; \q2 pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻita kiate ia ʻe mā. \q1 \v 25 ‌ʻE tonuhia ʻia Sihova ʻae hako kotoa pē ʻo ʻIsileli, \q2 pea te nau vikiviki ai. \c 46 \cd \it 1 Naʻe ʻikai faʻa fakamoʻui ʻakinautolu ʻae ngaahi tamapua ʻo Papilone. 3 ʻOku fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻa hono kakai ʻo aʻu ki he ngataʻanga. 5 ʻOku ʻikai tatau ʻae ngaahi tamapua mo e mālohi ʻoe ʻOtua, 12 Pe ki he fakamoʻui ni.\it* \q1 \v 1 ‌ʻOku foʻohifo ʻa Peli, \q2 pea tulolo ʻa Nipo, \q1 naʻe heka ʻi he ngaahi manu ʻae ngaahi tamapua, \q2 pea ʻi he fanga pulu: \q1 naʻe māfasia hoʻomou ngaahi saliote; \q2 ʻi hono fakaheka kuo ongosia ai ʻae manu. \q1 \v 2 ‌ʻOku nau tulolo, ʻoku nau punou fakataha; \q2 naʻe ʻikai te nau faʻa fua ʻae kavenga, \q2 ka kuo hoko ʻo pōpula ʻakinautolu. \b \q1 \v 3 “Fanongo kiate au, ʻae fale ʻo Sēkope, \q2 pea mo hono toe kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli, \q1 ʻaia naʻaku fua mei he fatu, \q2 ʻaia ʻoku fua mei he manāva. \q1 \v 4 Pea ʻo aʻu ki hoʻo motuʻa ko au ia; \q2 pea ʻo aʻu ki he ʻuluhinā te u fua koe: \q1 kuo u ngaohi, pea te u fua ia; \q2 ʻio, te u fua, pea te u fakamoʻui. \b \q1 \v 5 “Te mou fakatatau au kia hai, pea te u tatau mo hai, \q2 ʻio te mou fakatatau au kia hai, koeʻuhi ke mā tatau mo ia? \q1 \v 6 ‌ʻOku laku ʻae koula mei he kato, \q2 pea fakamamafa ʻae siliva ʻi he meʻa fakatatau, \q1 pea fakakau ʻae tufunga koula; \q2 pea ʻoku ne ngaohi ia ko e ʻotua: \q1 ʻoku nau punou hifo, \q2 ʻio, ʻoku nau lotu. \q1 \v 7 ‌ʻOku nau fua ia ʻi he uma, \q2 ʻoku nau hapahapai ia, pea fokotuʻu ia ʻi hono potu, pea ʻoku ne tuʻu; \q2 pea ʻe ʻikai te ne ʻalu mei hono potu: \q1 ʻio, ʻe kalanga ha tokotaha kiate ia, ka ʻoku ʻikai te ne tali, \q2 pe fakamoʻui ia mei heʻene tuʻutāmaki. \b \q1 \v 8 “Manatuʻi ʻae meʻa ni, pea fakahā ko e kau tangata ʻakimoutolu: \q2 toe manatu ki ai, ʻakimoutolu ʻae kau angahala. \q1 \v 9 Manatu ki he ngaahi ʻuluaki meʻa ʻi muʻa: \q2 he ko au ko e ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ha taha kehe; \q2 Ko au ko e ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻe tatau mo au, \q1 \v 10 Ke fakahā ʻae ikuʻanga mei he kamataʻanga, \q2 pea mei he ngaahi kuonga ʻi muʻa ʻae ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ke fai, \q1 ʻo pehē, ʻE tuʻumaʻu ʻeku tuʻutuʻuni, \q2 pea te u fai ʻeku faʻiteliha kotoa pē: \q1 \v 11 ‌ʻO ui ʻae manupuna ʻoku fekai mei he potu hahake, \q2 ʻae tangata ʻoku ne fai ki heʻeku fekau mei he fonua mamaʻo: \q1 ʻio, kuo u fakahā ia, \q1 pea te u fakahoko ia; \q2 kuo u tuʻutuʻuni ki ai, \q2 pea te u fai ia. \q1 \v 12 Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻoku loto mālohi, \q2 ʻakimoutolu ʻoku mamaʻo mo e māʻoniʻoni: \q1 \v 13 ‌ʻOku ou ʻomi ke ofi ʻeku māʻoniʻoni; \q2 ʻe ʻikai mamaʻo ia, \q2 pea mo ʻeku fakamoʻui ʻe ʻikai tatali ia: \q1 pea te u tuku ʻae fakamoʻui ʻi Saione, \q2 maʻa ʻIsileli ko hoku nāunau. \b \c 47 \cd \it 1 Ko e fakamaau ʻae ʻOtua ki Papilone mo Kalitia, 6 Koeʻuhi ko ʻenau taʻeʻofa, 7 Mo e laukau, 10 Mo ʻenau fakafeʻiloaki, 11 Pea ʻe ʻikai faʻa taʻofi ia.\it* \q1 \v 1 “ʻAlu hifo, pea nofo ʻi he efuefu, ʻE ʻofefine tāupoʻou ʻo Papilone, \q2 nofo ʻi he kelekele: ʻE ʻofefine ʻoe kakai Kalitia, \q2 ʻoku ʻikai ha nofoʻanga fakaʻeiʻeiki: ʻe ʻikai toe ui koe ko e hoihoifua mo e ngalingali ʻeiki. \q1 \v 2 Toʻo ʻae ngaahi maka momosi, pea momosi ʻae koane: \q2 toʻo ʻae pūlou ʻo ho louʻulu, vete ho kofu tōtōlofa, toʻo ʻae ʻufiʻufi ʻo ho vaʻe, \q2 aʻa ʻi he ngaahi vaitafe. \q1 \v 3 ‌ʻE toʻo ʻae ʻufiʻufi ʻo hoʻo telefua, \q2 ʻio, ʻe hā hoʻo mā: \q1 te u tautea, \q2 ʻe ʻikai te u fakafetaulaki kiate koe ʻo hangē ko ha tangata.” \q1 \v 4 Pea ko hotau huhuʻi, ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, \q2 ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \q1 \v 5 “Nofo fakalongo pē koe, pea ke ʻalu ki he fakapoʻuli, \q2 ʻE ʻofefine ʻoe kakai Kalitia: \q1 ʻe ʻikai toe ui koe, \q2 Ko e fefineʻeiki ʻoe ngaahi puleʻanga. \b \q1 \v 6 Naʻaku houhau ki hoku kakai, \q2 kuo u fakaʻuli hoku tofiʻa, \q2 pea ʻatu ʻakinautolu ki ho nima: \q1 naʻe ʻikai te ke fakahā hao kātaki ʻofa ki ai; \q2 kuo ke ai ke fakamamafa hoʻo haʻamonga ki he kau mātuʻa. \b \q1 \v 7 Pea naʻa ke pehē, ‘Te u hoko ko e fefineʻeiki ʻo lauikuonga:’ \q2 ko ia naʻe ʻikai te ke tokanga ʻi ho loto ki he ngaahi meʻa ni, \q2 pea naʻe ʻikai te ke manatu ki he ikuʻanga ʻo ia. \q1 \v 8 “Ko ia ke ke fanongo ki he meʻa ni, ʻa koe ʻoku ke moʻulaloa ki he ngaahi meʻa fakafiefia fakamaama, \q2 ʻoku ke nofo fakafiemālie, \q1 ʻoku ke pehē ʻi ho loto, \q2 ‘Ko au, pea ʻoku ʻikai ha taha mo au: \q2 ʻe ʻikai te u nofo ʻo hangē ko e fefine kuo mate hono husepāniti, \q2 pea ʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻae mole ʻae fānau:’ \q1 \v 9 Ka ko e ongo meʻa ni ʻe ua ʻe hoko kiate koe ʻi he kemo, ʻi ha ʻaho pe taha, \q2 ʻae mole ʻae fānau, mo e mate ʻo ho husepāniti: \q1 ʻe hoko ia ʻo lahi kiate koe, \q2 koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo fai kākā, \q2 pea koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo fiemana. \q1 \v 10 He kuo ke faʻaki ki hoʻo angakovi: \q2 kuo ke pehē, ‘ʻOku ʻikai mamata ʻe ha taha kiate au.’ \q1 Ko hoʻo poto mo hoʻo ʻilo, kuo na fakahalaʻi koe; \q2 pea kuo ke pehē ʻi ho loto, ‘Ko au, pea ʻoku ʻikai ha taha mo au.’ \q1 \v 11 Ko ia ʻe hoko ai ʻae kovi kiate koe. \q2 E ʻikai te ke ʻilo pe ʻoku tupu mei fe ia. \q1 Pea ʻe tō kiate koe ʻae tautea; \q2 ʻe ʻikai te ke faʻa taʻofi ia: \q1 pea ʻe hoko fakafokifā ʻae fakaʻauha kiate koe, \q2 ʻaia ʻe ʻikai te ke ʻilo. \b \q1 \v 12 “Ke ke tuʻu ni mo hoʻo ngaahi ngāue kākā, \q2 pea mo hono lahi ʻo hoʻo ngaahi fiemana, \q2 ʻaia kuo ke ngāue ai talu hoʻo kei siʻi; \q1 ʻo kapau ʻe ʻaonga ia kiate koe, \q2 ʻo kapau te ke faʻa lavaʻi ia. \q1 \v 13 ‌ʻOku ke ongosia ʻi hono tokolahi ʻo hoʻo kau fakahinohino. \q2 Tuku ke tuʻu hake ni ʻae kau kikite ki he langi, mo e kau sio fetuʻu, mo e kau fakaila meʻa mei he māhina, pea fakamoʻui koe mei he ngaahi meʻa ni ʻe hoko kiate koe. \q1 \v 14 Vakai, te nau hangē ko e kauʻi koane; \q2 ʻe tutu ʻakinautolu ʻi he afi; \q2 ʻe ʻikai te nau fakamoʻui ʻakinautolu mei he mālohi ʻoe ulo: \q1 ʻe ʻikai toe ha malala ke mumū ai, \q2 pe ha afi ke nofo ki ai. \q1 \v 15 ‌ʻE pehē ʻakinautolu kiate koe ʻaia kuo mou ngāue mo ia, \q2 ʻio, ko hoʻo kau fakatau, talu hoʻo kei siʻi: te nau afe taki taha ki hono potu; \q2 ʻe ʻikai ha taha te ne fakamoʻui koe. \b \c 48 \cd \it 1 Naʻe fakahā ʻe he ʻOtua ʻene ngaahi kikite ke fakaʻilo ki he kakai ʻa ʻenau angatuʻu, naʻa ne muʻaki ʻafioʻi. 9 ʻOku ne fakamoʻui ʻakinautolu koeʻuhi ko ʻene ʻafio. 12 ʻOku ne enginaki ke nau talangofua koeʻuhi ko hono mālohi mo ʻene puleʻi. 16 ʻOka ne mamahi ʻi heʻenau fakatoupīkoi. 20 ʻOku ne fakamoʻui hono kakai mei Papilone ʻi heʻene māfimafi.\it* \q1 \v 1 “Fanongo ki he meʻa ni, ʻE fale ʻo Sēkope, \q2 ʻa koe ʻoku ui ʻaki ʻae hingoa ʻo ʻIsileli, \q2 pea kuo haʻu mei he ngaahi matavai ʻo Siuta, \q1 ʻakimoutolu ʻoku fuakava ʻi he huafa ʻo Sihova, \q2 pea lea ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, \q2 ka ʻoku ʻikai ʻi he moʻoni, pe ʻi he māʻoniʻoni. \q1 \v 2 He ʻoku nau lau ʻoku nau ʻoe kolo māʻoniʻoni, \q2 pea faʻaki ʻakinautolu ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli; \q2 ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 3 Kuo u fakahā ʻae ngaahi meʻa muʻa mei he kamataʻanga; \q2 pea naʻa nau ʻalu atu mei hoku fofonga, pea ne u fakahā ia; \q2 naʻaku fai fakafokifā ia, pea hoko ia. \q1 \v 4 Koeʻuhi naʻaku ʻilo ʻoku ke paongataʻa, \q2 pea ko e uoua ukamea ho kia, \q2 pea palasa ho foʻi laʻē; \q1 \v 5 Kuo u fakahā ia kiate koe mei he kamataʻanga; \q2 ʻi he teʻeki ai hoko ia naʻaku fakahā ia kiate koe: \q2 telia naʻa ke pehē, ‘Kuo fai ʻe heʻeku tamapua, ʻae ngaahi meʻa ko ia, mo ʻeku tamapua kuo tongi, mo ʻeku tamapua kuo haka kuo fekau ki ai.’ \q1 \v 6 Kuo ke tomuʻa fanongo, \q2 pea vakai kuo hoko ʻae meʻa ni kotoa pē; \q2 pea ʻe ʻikai te ke fakahā ia? \b \q1 “Kuo u fakahā atu mei he kuonga ni, ʻae ngaahi meʻa foʻou, \q2 ʻio, ʻae ngaahi meʻa lilo, pea naʻe ʻikai te ke ʻilo ki ai. \q1 \v 7 ‌ʻOku fakatupu ni ia, kae ʻikai mei he kamataʻanga; \q2 ʻio, ʻi muʻaange ʻi he ʻaho ʻaia naʻe ʻikai te ke fanongo ki ai, \q2 telia naʻa ke pehē, “Vakai, naʻaku ʻilo ia.” \q1 \v 8 Ko e moʻoni naʻe ʻikai te ke fanongo, \q2 ʻio, naʻe ʻikai te ke ʻilo; \q2 ʻio, mei he kuonga ko ia naʻe ʻikai ke fakaava ho telinga: \q1 he naʻaku ʻilo te ke fai kākā lahi, \q2 pea naʻe ui koe ko e maumau fono mei he manāva. \q1 \v 9 Koeʻuhi ko hoku huafa te u taʻofi hoku houhau, \q2 pea koeʻuhi ko ʻeku ongoongolelei te u taʻofi au meiate koe, \q2 ke ʻoua naʻaku tuʻusi ʻaupito koe. \q1 \v 10 Vakai; kuo u fakamaʻa koe, \q2 kae ʻikai ʻaki ʻae siliva; \q2 kuo u fili koe mei he afi ʻoe mamahi. \q1 \v 11 Koeʻuhi ko au, \q2 ʻio, koeʻuhi ko au, te u fai ia: \q1 he ko e hā ʻe fakalielia ai ʻa hoku huafa? \q2 Pea ʻe ʻikai te u foaki hoku nāunau ki ha tokotaha kehe. \q1 \v 12 “Fanongo kiate au, ʻe Sēkope pea mo ʻIsileli, \q2 ʻa koe kuo u ui; \q1 ko au ia; \q2 ko au ko e ʻuluaki, \q2 pea ko au foki ko e kimui. \q1 \v 13 Kuo ʻai ʻe hoku nima ʻae tuʻunga ʻo māmani, \q2 pea kuo u hanga ʻae ngaahi langi ʻaki hoku nima toʻomataʻu: \q2 ʻo kau ka ui ki ai, ʻoku nau tuʻu hake fakataha. \q1 \v 14 “Mou fakataha, ʻakimoutolu kotoa pē, pea fanongo; \q2 ko hai ʻiate kinautolu kuo ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ui? \q1 Kuo ʻofa ʻa Sihova kiate ia: te ne fai ʻene faʻiteliha ki Papilone, \q2 pea ʻe ʻi he kakai Kalitia ʻa hono nima. \q1 \v 15 Ko au, ʻio, ko au, kuo u folofola; \q2 kuo u ui kiate ia: \q1 kuo u ʻomi ia, \q2 pea te ne ngaohi ke lelei hono hala. \q1 \v 16 “Mou haʻu ke ofi kiate au, fanongo ki he meʻa ni; \b \q1 “talu ʻae kamataʻanga naʻe ʻikai te u lea ʻi he lilo; \q2 talu ʻae kuonga naʻe ʻi ai ia, ʻoku ʻi ai au.” \b \q1 Pea ko e ʻEiki ko Sihova, \q2 mo hono Laumālie, kuo na fekau au. \b \q1 \v 17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 ko ho Huhuʻi, \q2 ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; \q1 “Ko au ko Sihova ko ho ʻOtua, \q2 ʻaia ʻoku akonakiʻi koe ke ʻaonga, \q2 pea ko ia ʻoku tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke ʻalu ai. \q1 \v 18 ‌ʻAmusiaange ʻe au kuo ke tokanga ki heʻeku ngaahi fekau! \q2 Ka ne pehē kuo hangē ko e vaitafe hoʻo fiemālie, \q2 pea tatau hoʻo māʻoniʻoni mo e ngaahi peau ʻoe tahi: \q1 \v 19 Pea ko ho hako foki kuo hangē ko e ʻoneʻone, \q2 pea ko e fua ʻo ho manāva ʻo hangē ko e kilikili ʻoe matātahi; \q2 pea ʻe ʻikai tuʻusi pe fakaʻauha hono hingoa mei hoku ʻao. \q1 \v 20 ‌ʻAlu atu ʻakimoutolu mei Papilone, \q2 mou hola mei he kakai Kalitia, \q1 mou fakahā ʻaki ʻae lea ʻoe hiva, \q2 tala ʻae meʻa ni, lea ʻaki ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani; \q2 mou pehē, “Kuo huhuʻi ʻe Sihova ʻa ʻene tamaioʻeiki ko Sēkope.” \b \q1 \v 21 Pea naʻe ʻikai te nau masiva inu ʻi heʻene tataki ʻakinautolu ʻi he ngaahi toafa: \q2 naʻa ne pule ke tafe atu ʻae vai mei he maka maʻanautolu: \q2 naʻa ne foaʻi ʻae maka, pea naʻe mapuna mei ai ʻae vai. \b \q1 \v 22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻoku ʻikai ha fiemālie ki he kakai angahala.” \c 49 \cd \it 1 ʻI he fekau ʻa Kalaisi ki he kakai Siu, ʻoku ne lāunga kiate kinautolu. 5 ʻOku fekau ia mo e ngaahi talaʻofa lelei ki he kakai Senitaile. 13 ʻOku taʻengata ʻae ʻofa ʻae ʻOtua ki hono siasi. 18 Ko e toe langa ʻoe siasi ki hono muʻaki lelei. 24 Ko e fakamoʻui lahi mei he nofo fakapōpula.\it* \q1 \v 1 Fanongo, ʻE ngaahi motu, kiate au; \q2 pea fakafanongo, ʻakimoutolu ʻae kakai mei he mamaʻo; \q1 Kuo ui ʻe Sihova kiate au mei he manāva; \q2 mei he fatu ʻo ʻeku faʻē kuo ne lea ʻaki hoku hingoa. \q1 \v 2 Pea kuo ne ngaohi hoku ngutu ʻo hangē ko e heletā māsila; \q2 ʻi he malumalu ʻo hono nima kuo ne fufū au, \q1 pea ngaohi au ko e ngahau ngingila; \q2 kuo ne fakafufū au ʻi hono ʻaiʻanga ngahau; \q1 \v 3 Pea ne pehē kiate au, “Ko koe, \q2 ʻE ʻIsileli, ko ʻeku tamaioʻeiki te u ongoongolelei ʻiate koe.” \q1 \v 4 Pea ne u pehē, “Kuo u ngāue taʻeʻaonga: \q2 kuo u fakaʻosi noa pe ʻeku mālohi, pea taʻeʻaonga: \q1 ka ʻoku moʻoni ʻoku ʻia Sihova ʻeku fakamaau, \q2 pea ʻi hoku ʻOtua ʻa ʻeku ngāue.” \q1 \v 5 Pea ko eni, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne fakafuofua au mei he manāva ke hoko ko ʻene tamaioʻeiki, \q2 ke toe ʻomi ʻa Sēkope kiate ia, \q2 Kapau ʻe ʻikai tānaki ʻa ʻIsileli, \q2 ka te u ongoongolelei ʻi he ʻao ʻo Sihova, \q2 pea ʻe hoko ʻa hoku ʻOtua ko hoku mālohi. \q1 \v 6 Pea naʻa ne pehē, “Ko e meʻa siʻi ke ke hoko ko ʻeku tamaioʻeiki ke toe fokotuʻu ʻae ngaahi faʻahinga ʻo Sēkope, \q2 pea ke fakailiili ʻae kakai ʻo ʻIsileli kuo fakahaofi: \q1 pea te u foaki foki koe ko e maama ki he kakai Senitaile, \q2 koeʻuhi ke ke hoko ko hoku fakamoʻui ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” \q1 \v 7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e Huhuʻi ʻo ʻIsileli, pea mo hono tokotaha māʻoniʻoni, \q2 kiate ia ʻoku fehiʻa ki ai ʻae tangata, kiate ia ʻoku fakaliliʻa ki ai ʻae puleʻanga, ki he tamaioʻeiki ʻae kau pule, \q1 “ʻE mamata pea tuʻu hake ʻae ngaahi tuʻi, \q2 ʻe lotu ʻae ngaahi houʻeiki, \q2 koeʻuhi ko Sihova ʻaia ʻoku angatonu, pea mo e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne fili koe.” \q1 \v 8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he kuonga tuʻutuʻumālie kuo u fanongo kiate koe, \q2 pea ʻi he ʻaho fakamoʻui kuo u tokoni kiate koe: \q1 pea te u maluʻi koe, pea foaki koe ko e fuakava ʻoe kakai, \q2 ke fokotuʻumaʻu ʻa māmani, ke ngaohi ke toe kakai ʻae ngaahi ʻapi liʻaki; \q1 \v 9 Koeʻuhi ke ke pehē ki he kau pōpula, ‘ʻAlu atu;’ \q2 kiate kinautolu ʻoku ʻi he poʻuli, ‘Fakahā ʻakimoutolu.’ \q1 Te nau kai ʻi he ngaahi hala, \q2 pea ʻe ʻi he ngaahi potu māʻolunga kotoa pē ʻa ʻenau meʻakai. \q1 \v 10 ‌ʻE ʻikai te nau fiekaia pe fieinu; \q2 pea ʻe ʻikai teʻia ʻakinautolu ʻe he pupuha pe ʻe he laʻā: \q2 he ko ia ʻoku ʻaloʻofa kiate kinautolu te ne tataki ʻakinautolu, \q2 ʻio, te ne fakahinohino ʻakinautolu ki he ngaahi matavai. \q1 \v 11 Pea te u ngaohi hoku ngaahi moʻunga kotoa pē ko e hala, \q2 pea ʻe hakeakiʻi ʻa hoku ngaahi hala motuʻa. \q1 \v 12 Vakai, ʻe haʻu ʻakinautolu mei he tokelau pea mei he lulunga; \q2 pea mo kinautolu ni mei he fonua ko Sinimi. \q1 \v 13 Hiva, ʻae ngaahi langi; pea ke fiefia, ʻE māmani; \q2 pea ke pā mai ʻi he hiva, ʻae ngaahi moʻunga: \q1 he kuo fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa hono kakai, \q2 pea te ne ʻaloʻofa ki hono kakai mamahi. \q1 \v 14 Ka naʻe pehē ʻe Saione, “Kuo liʻaki au ʻe Sihova, \q2 pea kuo fakangalongaloʻi au ʻe hoku ʻEiki.” \q1 \v 15 “ʻE faʻa fakangalongaloʻi ʻe ha fefine ʻene tama ʻoku huhu, \q2 ke ne taʻeʻofa ai ki he tama ʻa hono manāva? \q1 ʻIo, te nau faʻa fakangalo nai, \q2 ka e ʻikai te u fakangalongaloʻi koe. \q1 \v 16 Vakai, kuo u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofi nima; \q2 ʻoku ʻi hoku ʻao maʻuaipē ʻa hoʻo ngaahi ʻā. \q1 \v 17 ‌ʻE fai vave hoʻo fānau; \q2 ko ho ngaahi fili pea mo kinautolu naʻe fakamasivaʻi koe te nau ʻalu ʻiate koe. \q1 \v 18 Hiki hake ho mata ʻo sio takatakai, pea vakai: \q2 ko kinautolu kotoa pē ʻoku tānaki fakataha ʻakinautolu, ke haʻu kiate koe. \q1 ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ou moʻui, pea te ke fakakofuʻi koe ʻaki ʻakinautolu kotoa pē, ʻo hangē ko e meʻa teunga, \q2 pea nonoʻo ia kiate koe, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he taʻahine taʻane. \q1 \v 19 “He ko ho ngaahi potu maumau mo taʻekakai, \q2 pea mo e fonua ʻo hoʻo fakaʻauha, \q1 ʻe hoko ni ʻo lausiʻi koeʻuhi ko e kakai, \q2 pea ko kinautolu naʻe folo hifo koe te nau mamaʻo atu. \q1 \v 20 Ko e fānau te ke maʻu, hili ʻae mole ʻiate koe ʻae taha, te nau pehē ʻi ho telinga, \q2 ‘ʻOku siʻi ʻae potu ni kiate au: \q2 fakaʻataʻatā ʻae potu ke u nofo ai.’ \q1 \v 21 Pea te ke toki pehē ʻi ho loto, “Ko hai kuo ne fakatupu kiate au ʻakinautolu ni, kae vakai kuo mole ʻiate au ʻeku fānau, \q2 pea ʻoku ou masiva, ko e pōpula, mo e liʻaki? \q1 Pea ko hai kuo ne tauhi ʻakinautolu ni? \q2 Vakai, naʻe liʻaki au tokotaha pe; ko kinautolu ni, naʻa nau ʻi fē?” \q1 \v 22 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, “Vakai, te u hiki hake hoku nima ki he kakai Senitaile, \q2 pea fokotuʻu ʻeku fuka ki he kakai: \q1 pea te nau ʻomi ho ngaahi foha ʻi honau nima, \q2 mo ho ngaahi ʻofefine ʻe fua ʻi honau uma. \q1 \v 23 Pea ʻe hoko ʻae ngaahi tuʻi ko hoʻo ngaahi tamai ke tauhi fānau, \q2 pea ko e ngaahi tuʻi fefine ko hoʻo ngaahi fale ke tauhi hoʻo fānau: \q1 te nau punou hifo kiate koe ʻaki honau mata ki he kelekele, \q2 pea ʻemo ʻae efu ʻo ho vaʻe; \q1 pea te ke ʻilo ko au ko Sihova: \q2 pea ʻe ʻikai mā ʻakinautolu ʻoku tatali ʻiate au.” \q1 \v 24 ‌ʻE toʻo ʻae koloa kuo vetea mei he mālohi, \q2 pe tukuange ʻae pōpula totonu? \q1 \v 25 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻIo ko e ngaahi pōpula ʻoe kakai mālohi ʻe faʻao, \q2 pea ʻe tuku atu ʻae koloa kuo vete ʻe he kakai fakamanavahē: \q1 koeʻuhi te u fai mo ia ʻoku fai mo koe, \q2 pea te u fakamoʻui hoʻo fānau. \q1 \v 26 Pea te u fafanga ʻakinautolu ʻoku fakamālohiʻi koe ʻaki honau sino ʻonautolu; \q2 pea te nau konā ʻi honau toto, ʻo hangē ha uaine foʻou: \q1 pea ʻe ʻilo ʻe he kakai kotoa pē, Ko au ko Sihova ko ho Fakamoʻui, \q2 mo ho Huhuʻi, ko e Toko Taha Māfimafi ʻo Sēkope.” \c 50 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Kalaisi ko e liʻaki ʻoe kakai Siu ʻoku ʻikai totonu ke tuku kiate ia. 2 Ko ʻene faʻa fakamoʻui. 5 Ko ʻene talangofua ʻi he ngāue ko ia, 7 Pea ʻi heʻene foaki ki he tokoni ko ia. 10 Ko e enginaki ke falala ki he ʻOtua, kae ʻikai kiate kitautolu.\it* \q1 \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Kofaʻā ia ʻae tohi ʻoe fakamavae ʻo hoʻo faʻē, ʻaia kuo u tukuange? \q2 Pea ko hai ʻiate kimoutolu naʻe totonu ke u totongi ki ai kuo u fakatau ʻakimoutolu ki ai? \q1 Vakai, ko e meʻa ʻi hoʻomou ngaahi hia kuo mou fakatau ʻakimoutolu, \q2 pea ko e meʻa ʻi hoʻomou ngaahi angahala ko ia kuo tukuange ai hoʻomou faʻē. \q1 \v 2 Ko e hā, ʻi heʻeku haʻu, naʻe ʻikai ai ha tangata? \q2 ʻI heʻeku ui, naʻe ʻikai ha taha ke lea mai? \q1 He kuo fakanounou hoku nima, koeʻuhi ke ʻoua naʻa faʻa huhuʻi ia? \q2 Pe ʻoku ʻikai haku mālohi ke fakamoʻui? \q1 Vakai, ʻi heʻeku valoki ʻoku ou fakamōmoa ʻae tahi, \q2 ʻoku ou liliu ʻae ngaahi vaitafe ko e toafa: \q2 kuo namuaʻa ʻenau ngaahi ika, pea mate ʻi he fieinu koeʻuhi ʻoku ʻikai ha vai. \q1 \v 3 ‌ʻOku ou fakakofuʻaki ʻae langi ʻae fakapoʻuli, \q2 pea ʻoku ou ngaohi ʻae tauangaʻa ko honau kofu.” \q1 \v 4 Kuo foaki kiate au ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻae ʻelelo ʻoe poto, \q2 koeʻuhi ke u ʻilo ke lea ʻaki ha lea ʻi he kuonga totonu kiate ia ʻoku vaivai: \q1 ʻoku ne ʻa ʻi he pongipongi kotoa pē, \q2 ke ne fafangu hoku telinga ke ongoʻi ʻo hangē ko e poto. \q1 \v 5 Kuo fakaava ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻa hoku telinga, \q2 pea naʻe ʻikai te u angatuʻu, \q2 pe foki kimui. \q1 \v 6 Ne u ʻatu hoku tuʻa ki he kau taaʻi, \q2 pea mo hoku kouʻahe kiate kinautolu naʻe fusi ʻae kava: \q2 naʻe ʻikai te u fufū hoku mata mei he mā mo e ʻaʻanu. \q1 \v 7 He ko e ʻEiki ko Sihova ko hoku tokoni; \q2 ko ia ʻe ʻikai ai te u puputuʻu: \q1 ko ia kuo u ngaohi hoku mata ke hangē ko e maka afi, \q2 pea ʻoku ou ʻilo ʻe ʻikai te u mā. \q1 \v 8 ‌ʻOku ofi mai ʻaia ʻoku ne fakatonuhiaʻi au; \q2 ko hai te ne fai mo au? \q1 Ke ma tutuʻu fakataha: \q2 ko hai ʻoku fakafili kiate au? \q2 Tuku ke ne ʻunuʻunu mai. \q1 \v 9 Vakai, ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEiki ko Sihova; \q2 ko hai ia te ne fakahalaia au? \q1 Vakai, te nau hoko ʻo motuʻa ʻo hangē ko e kofu; \q2 ʻe kai ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻe he ane. \q1 \v 10 Ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku manavahē kia Sihova, \q2 pea talangofua ki he leʻo ʻo ʻene tamaioʻeiki, \q1 ʻoku ʻeveʻeva ʻi he poʻuli, \q2 pea ʻoku ʻikai maʻu ha maama? \q1 Tuku ke ne falala ki he huafa ʻo Sihova, \q2 pea faʻaki ki hono ʻOtua. \q1 \v 11 Vakai, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku tutu ʻae afi, \q2 pea kāpui ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi kalofiama: \q1 mou ʻeveʻeva ʻi he maama ʻo hoʻomou afi, \q2 pea ʻi he ngaahi kalofiama kuo mou tutu, \q1 ka te mou maʻu eni ʻi hoku nima; \q1 te mou tokoto hifo ʻi he mamahi. \c 51 \cd \it 1 Ko e enginaki, ke falala kia Sisu ʻo hangē ko ʻEpalahame, 3 Koeʻuhi ko ʻene ngaahi talaʻofa lelei, 4 Mo ʻene fakamoʻui māʻoniʻoni, 7 Mo e matengofua ʻae tangata. 9 ʻOku fakahaofi ʻe Kalaisi ʻaki hono nima māʻoniʻoni ʻa hono kakai mei he manavahē ki he tangata. 17 ʻOku ne mamahi ʻi he ngaahi mamahi ʻa Selūsalema, 21 Pea ʻoku ne fakaʻilo ʻae fakamoʻui.\it* \q1 \v 1 “Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻoku muimui ki he māʻoniʻoni, \q2 ʻakimoutolu ʻoku kumi kia Sihova: \q1 vakai ki he maka naʻe tā mei ai ʻakimoutolu, \q2 pea ki he ava ʻoe luo naʻe keli ʻakimoutolu mei ai. \q1 \v 2 Vakai kia ʻEpalahame ko hoʻomou tamai, \q2 pea kia Sela naʻa ne fua ʻakimoutolu: \q1 he naʻaku ui ia tokotaha pe, \q2 pea tāpuaki ia, \q2 pea u fakatokolahi ia. \q1 \v 3 Koeʻuhi ʻe fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻi Saione: \q2 te ne fakafiemālieʻi hono ngaahi potu lala kotoa pē; \q2 pea te ne ngaohi hono toafa ke hangē ko Iteni, \q2 pea ko hono potu liʻaki ʻo hangē ko e ngoue ʻa Sihova; \q1 ʻe ʻilo ʻi ai ʻae fiefia mo e nekeneka, \q2 ko e fakafetaʻi, pea mo e leʻo ʻoe Saame. \b \q1 \v 4 “Fanongo kiate au, ʻa hoku kakai, \q2 pea tokanga kiate au, ʻa hoku puleʻanga: \q1 koeʻuhi ʻe ʻalu atu ʻiate au ha fono, \q2 pea te u ngaohi ʻeku fakamaau ke nofo ko e maama ʻoe kakai. \q1 \v 5 ‌ʻOku ofi ʻeku māʻoniʻoni; \q2 kuo ʻalu atu ʻeku fakamoʻui, \q2 pea ʻe fakamaau ʻe hoku nima ʻae kakai; \q1 ʻe tatali kiate au ʻae ngaahi motu, \q2 pea te nau falala ki hoku nima. \q1 \v 6 Hiki hake homou mata ki he ngaahi langi, \q2 pea sio ki he māmani ʻi lalo: \q1 koeʻuhi ʻe mole fakafokifā ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e ʻohuafi, \q2 pea ʻe fakaʻau ʻo motuʻa ʻa māmani ʻo hangē ko e kofu, \q2 pea ʻe mate foki mo kinautolu ʻoku nofo ai: \q1 ka ʻoku tolonga taʻengata ʻa ʻeku fakamoʻui, \q2 pea ʻe ʻikai ngata ʻeku māʻoniʻoni. \b \q1 \v 7 “Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻoku ʻilo ʻae māʻoniʻoni, \q2 ʻae kakai ʻoku ʻi honau loto ʻa ʻeku fono; \q1 ʻoua te mou manavahē ki he valoki ʻae kakai, \q2 pea ʻoua te mou ilifia ʻi heʻenau lauʻikovi. \q1 \v 8 Koeʻuhi ʻe kai ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻe he ane ʻo hangē ko e kofu, \q2 pea ʻe kai ʻakinautolu ʻe he ʻuanga ʻo hangē ko e fulufuluʻi sipi: \q1 ka ʻoku tolonga taʻengata ʻa ʻeku māʻoniʻoni, \q2 pea ko ʻeku fakamoʻui mei he toʻutangata ki he toʻutangata.” \b \q1 \v 9 Ke ke ʻā, ke ke ʻā, ʻai ʻae mālohi, ʻE nima ʻo Sihova; \q2 ke ke ʻā, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻa, \q2 ʻi he ngaahi toʻutangata ʻi muʻa. \q1 ʻIkai ko koe ia naʻe tuʻusi ʻa Lehapi, \q2 pea naʻe taaʻi ʻae talākoni? \q1 \v 10 ‌ʻIkai ko koe ia kuo ke fakamōmoa ʻae tahi, \q2 ʻae ngaahi vai ʻoe fuʻu moana; \q2 ʻa koe kuo ngaohi ʻae ngaahi loloto ʻoe tahi koe hala ke ʻalu ai ʻae kakai kuo huhuʻi? \q1 \v 11 Ko ia, ʻe toe foki mai ʻae kakai kuo huhuʻi ʻe Sihova, \q2 pea haʻu mo e hiva ki Saione; \q2 pea ʻe ʻi honau ʻulu ʻae fiefia ʻo taʻengata: \q1 te nau maʻu ʻae fiefia mo e nekeneka; \q2 pea ʻe puna atu ʻae mamahi mo e tangi. \b \q1 \v 12 “Ko au, ʻio, ko au ia, ʻoku fakafiemālieʻi koe: \q2 ko hai koe, ke ke manavahē ki ha tangata ʻaia ʻe mate, \q2 pea ki he foha ʻoe tangata ʻaia ʻe ngaohi ʻo hangē ko e mohuku; \q1 \v 13 Pea ʻoku ke fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko ho tupuʻanga, \q2 ʻaia kuo ne fofola ʻae ngaahi langi, \q2 pea ai mo e ngaahi tuʻunga ʻo māmani; \q1 pea kuo ke manavahē maʻuaipē ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko e ʻita ʻo ia ʻoku fakamālohi, \q2 ʻo hangē ʻoku ne te u ke fakaʻauha? \q2 Pea kofaʻā ia ʻae lili ʻoe fakamālohi? \q1 \v 14 ‌ʻOku lele toʻotoʻo ʻae pōpula ke vete ia, \q2 pea ke ʻoua naʻa mate ia ʻi he luo, \q2 pea ke ʻoua naʻa ʻosi ʻene mā. \q1 \v 15 Ka ko au ko Sihova ko ho ʻOtua, naʻaku vaeua ʻae tahi, \q2 ʻaia naʻe ʻuʻulu hono peau: \q2 ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau. \q1 \v 16 Pea kuo u ʻai ʻeku ngaahi lea ki ho ngutu, \q2 pea kuo u fufū koe ʻaki ʻae malumalu ʻo hoku nima, \q1 koeʻuhi ke u tō ʻae ngaahi langi, \q2 pea ʻai mo e ngaahi tuʻunga ʻo māmani, \q2 pea pehē ki Saione, Ko koe ko hoku kakai.’” \b \q1 \v 17 Ke ke ʻā, ke ke ʻā, \q2 Tuʻu hake, ʻE Selūsalema, \q2 ʻa koe kuo inu ʻi he nima ʻo Sihova ʻae ipu ʻo hono houhau; \q1 kuo ke inu ʻae efe ʻoe ipu ʻoe tetetete, \q2 pea tatau ia. \q1 \v 18 ‌ʻOku ʻikai ha taha ke fakahinohino ia ʻi he ngaahi foha kotoa pē kuo ne fanauʻi; \q2 pea ʻoku ʻikai ha niʻihi ʻoku puke ki hono nima ʻi he ngaahi foha kotoa pē kuo ne tauhi. \q1 \v 19 Kuo hoko ʻae meʻa ni ʻe ua kiate koe; \q2 ko hai ʻe mamahi koeʻuhi ko koe? \q1 Ko e maumau, \q2 mo fakaʻauha, \q2 mo e honge, mo e heletā: \q2 te u fakafiemālieʻi koe ʻia hai? \q1 \v 20 Kuo pongia hoʻo ngaahi foha, \q2 ʻoku nau tokoto ʻi he ʻulu ʻoe ngaahi hala kotoa pē, \q2 ʻo hangē ko e pulu tangata ʻoku hehengi ʻi he kupenga: \q1 ʻoku nau fonu ʻi he houhau ʻo Sihova, \q2 mo e valoki mei ho ʻOtua. \q1 \v 21 Ko ia fanongo ki he meʻa ni, ʻa koe ko e mahaki, \q2 mo e konā, kae ʻikai ʻi he uaine: \q1 \v 22 ‌ʻOku pehē ho ʻEiki ko Sihova, \q2 pea ko ho ʻOtua ʻoku langomakiʻi ʻa hono kakai, \q1 “Vakai, kuo u toʻo mei ho nima ʻae ipu ʻoe tetetete, \q2 ʻio, ʻae efe ʻoe ipu ʻo hoku houhau; \q2 ʻe ʻikai te ke toe inu ia; \q1 \v 23 Ka te u ʻai ia ki he nima ʻonautolu ʻoku fakamamahiʻi koe; \q2 ʻakinautolu kuo pehē ki ho laumālie, ‘Punou hifo, ka mau laka atu:’ \q2 pea kuo ke fakatokoto ho sino ʻo hangē ko e kelekele, \q2 pea hangē ko e hala, kiate kinautolu naʻe ʻalu ai.” \c 52 \cd \it 1 ʻOku fakalotoʻi ʻe Kalaisi ʻae siasi ke tui ki hono huhuʻi lahi. 7 Ke maʻu ʻae kau faifekau ʻo ia. 9 Ke fiefia ʻi hono mālohi ʻo ia, 11 Pea ke fakahaofi ʻakinautolu mei he fakapōpula. 13 ʻE hakeakiʻi ʻae puleʻanga ʻo Kalaisi.\it* \q1 \v 1 Ke ke ʻā, ke ke ʻā; ʻai ho mālohi, ʻE Saione; \q2 ʻai ho ngaahi kofu matamatalelei, ʻE Selūsalema, ʻae kolo māʻoniʻoni: \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai toe hū kiate koe ʻae taʻekamu mo e taʻemaʻa. \q1 \v 2 Tupeʻi koe mei he efu; \q2 tuʻu hake, pea nofo hifo, ʻE Selūsalema: \q2 vete koe mei he ngaahi haʻi ʻo ho kia, ʻE ʻofefine pōpula ʻo Saione. \q1 \v 3 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kuo mou fakatau ʻakimoutolu taʻehatotongi; \q2 pea ʻe huhuʻi ʻakimoutolu taʻehapaʻanga. \b \q1 \v 4 He ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, \q1 “Naʻe ʻalu hifo ʻi muʻa ʻa hoku kakai ki ʻIsipite ke nofo ai; \q2 pea naʻe fakamālohiʻi taʻetotonu ʻakinautolu ʻe he kakai ʻAsilia. \b \q1 \v 5 “Pea ko eni,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ko e hā ʻoku ou maʻu ni, \q2 koeʻuhi ʻoku ʻave taʻehanoʻuhinga ʻa hoku kakai? \q1 Ko kinautolu ʻoku pule kiate kinautolu ʻoku nau fakaioho mamahi ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova, \q2 pea ʻoku kapea maʻu pe ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa hoku huafa. \q1 \v 6 Ko ia ʻe ʻilo ai ʻa hoku huafa ʻe hoku kakai: \q2 Pea te nau ʻilo ʻi he ʻaho ko ia, Ko au ia ʻoku folofola. \q2 “Vakai, ko au ia. \b \q1 \v 7 Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻunga ʻae vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei, \q2 ʻaia ʻoku fakahā ʻae melino; \q2 ʻaia ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ʻoe lelei, \q2 mo ne fakahā ʻae fakamoʻui; \q2 ʻaia ʻoku pehē ki Saione, “ʻOku pule ʻa ho ʻOtua!” \q1 \v 8 ‌ʻE hiki hake ʻae leʻo ʻo ho kau tangata leʻo; \q2 pea ʻe fakataha honau leʻo ʻonau hiva: \q2 he te nau mamata ko e mata ki he mata, ʻoka toe ʻomi ʻe Sihova ʻa Saione. \q1 \v 9 Ke hā mai ʻi he fiefia, \q2 hiva fakataha, ʻakimoutolu ʻae ngaahi potu lala ʻo Selūsalema, \q2 he kuo fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa hono kakai, \q2 kuo ne huhuʻi ʻa Selūsalema. \q1 \v 10 Kuo fakahā ʻe Sihova ʻa hono nima ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē; \q2 pea ʻe mamata ʻe he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani ʻae fakamoʻui ʻa hotau ʻOtua. \b \q1 \v 11 ‌ʻAlu ʻakimoutolu, ʻalu ʻakimoutolu, mou ʻalu atu mei ai, ʻoua ʻe ala ki ha meʻa taʻemaʻa; \q2 ʻalu ʻakimoutolu mei he lotolotonga ʻo ia; \q2 ke maʻa ʻakimoutolu ʻoku mou fua ʻae ngaahi ipu ʻa Sihova. \q1 \v 12 Koeʻuhi ʻe ʻikai te mou ʻalu atu fakavave, \q2 pe ʻalu ʻi he hola: \q1 he ko Sihova ʻe muʻomuʻa ʻiate kimoutolu; \q2 pea ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻe muimui ʻiate kimoutolu. \b \q1 \v 13 Vakai, ʻe fai fakapotopoto ʻa ʻeku tamaioʻeiki, \q2 ʻe hakeakiʻi ia pea fakaongolelei, \q2 pea te ne māʻolunga ʻaupito. \q1 \v 14 ‌ʻO hangē naʻe ofo ʻae tokolahi kiate ia, \q2 he liliu ʻo kovi hono fofonga ʻo lahi hake ʻi he tangata kotoa pē, mo hono sino ʻo lahi hake ʻi he ngaahi foha ʻoe tangata. \q1 \v 15 Ko ia te ne taufuʻi ʻae ngaahi puleʻanga lahi; \q2 ʻe tāpuni ʻe he ngaahi tuʻi honau fofonga kiate ia: \q2 he ko ia naʻe ʻikai fakahā kiate kinautolu te nau mamata ki ai; \q2 pea ko ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki ai te nau tokangaʻi. \c 53 \cd \it 1–12 ʻI he lāunga ʻae palōfita ki he taʻetui, ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi mamahi ʻo Kalaisi pea mo hono mahuʻinga ʻo ia.\it* \q1 \v 1 Ko hai kuo ne tui ki he ʻemau ongoongo? \q2 Pea kuo fakahā kia hai ʻae nima ʻo Sihova? \q1 \v 2 He te ne tupu hake ʻi hono ʻao ʻo hangē ko e ʻakau matengofua, \q2 pea hangē ko e aka mei he kelekele mōmoa: \q1 ʻoku ʻikai ha sino lelei pe ha toulekeleka ʻiate ia, \q2 pea ka tau ka mamata kiate ia, ʻoku ʻikai ha fakaʻofoʻofa ke tau manako ai kiate ia. \q1 \v 3 ‌ʻOku fehiʻanekina ia pea liʻaki ʻe he tangata; \q2 ko e tangata ʻoe ngaahi mamahi, \q1 pea maheni ai mo e loto mamahi: \q2 pea hangē naʻa tau fufū hotau mata meiate ia; \q1 kuo manuki ia, \q2 pea naʻe ʻikai te tau tokanga kiate ia. \q1 \v 4 Ko e moʻoni kuo ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivai, \q2 ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahi: \q1 ka naʻa tau mahalo kuo tautea mo taaʻi ia mei he ʻOtua, \q2 pea mamahiʻia. \q1 \v 5 Ka naʻe lavea ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, \q2 naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hia: \q1 naʻe ʻiate ia ʻae tautea koeʻuhi ke tau fiemālie; \q2 pea ʻi hono ngaahi tā ʻoku tau moʻui ai. \q1 \v 6 Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipi; \q2 kuo tau afe taki taha kotoa pē ki hono hala; \q2 pea kuo hilifaki kiate ia ʻe Sihova ʻae hia ʻatautolu kotoa pē. \q1 \v 7 Naʻe fakamālohia, \q2 pea naʻe mamahi ia, ka naʻe ʻikai te ne mafaʻa hono fofonga: \q1 ʻoku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi, \q2 pea hangē ko e sipi ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, \q2 pea naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga. \q1 \v 8 Naʻe ʻave ia mei he fale fakapōpula, pea mei he fakamaau: \q2 pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? \q2 He naʻe tuʻusi ia mei he fonua ʻoe moʻui: \q2 naʻe teʻia ia koeʻuhi ko e angahala ʻa hoku kakai. \q1 \v 9 Pea naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻanga mo e kakai angahala, \q2 pea fakataha mo e maʻumeʻa ʻi heʻene pekia; \q1 koeʻuhi naʻe ʻikai te ne fai kovi, \q2 pea naʻe ʻikai ha kākā ʻi hono fofonga. \b \q1 \v 10 Ka naʻe finangalo ʻa Sihova ke fakavolu ia; \q2 kuo ne tuku kiate ia ʻae mamahi: \q1 ʻoka ke ka ngaohi hono laumālie ko e feilaulau koeʻuhi ko e hia, \q2 te ne mamata ki hono hako, \q1 te ne fakatolotolonga hono ngaahi ʻaho, \q2 pea ko e finangalo ʻo Sihova ʻe monūʻia ia ʻi hono nima. \q1 \v 11 He te ne vakai ki he fua ʻoe mamahi lahi ʻo hono laumālie, \q2 pea fiemālie ai ia: \q1 ʻi he ʻilo kiate ia ʻe fakatonuhia ʻe heʻeku tamaioʻeiki māʻoniʻoni ʻae tokolahi; \q2 he te ne fua ʻenau ngaahi hia. \q1 \v 12 Ko ia te u vaheʻi kiate ia ha ʻinasi fakataha mo e kakai ongoongo, \q2 pea te ne vahevahe ʻae koloa fakataha mo e kakai mālohi; \q1 koeʻuhi naʻa ne lilingi hono laumālie ki he mate: \q2 pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala; \q1 pea naʻa ne fua ʻae hia ʻoe toko lahi, \q2 pea ne hūfekina ʻae kakai angahala. \c 54 \cd \it 1 Koeʻuhi ke fiemālie ʻae Senitaile, ʻoku kikite ʻae palōfita ki hono lahi ʻoe siasi, 4 Mo ʻenau nofo malu, 6 Mo e moʻoni ʻo ʻenau hao mei he mamahi, 11 Mo ʻenau tupu ki muʻa, 15 Mo honau fakahaofi moʻoni.\it* \q1 \v 1 “Hiva, ʻae paʻa, ʻa koe naʻe ʻikai te ke fānau; \q2 ke ke hiva, pea kalanga leʻo lahi, ʻa koe naʻe ʻikai te ke langā ʻi ha tamasiʻi:” \q2 he ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku tokolahi hake ʻae fānau ʻae liʻaki ʻi he fānau ʻoe fefine kuo mali. \q1 \v 2 Fakalahi ʻae potu ʻo ho fale fehikitaki, \q2 pea tuku ke nau fofola ʻae puipui ʻo ho ngaahi nofoʻanga: \q2 ʻoua ʻe taʻofi, fakalōloa hoʻo ngaahi afo, pea tutuki ke maʻu hoʻo ngaahi tuki poupou; \q1 \v 3 He te ke ʻalu atu ki he nima toʻomataʻu, pea ki he toʻohema; \q2 pea ʻe maʻu ʻa ho hako ʻae ngaahi Senitaile, \q2 pea ʻe fakakakai ʻae ngaahi kolo naʻe lala. \b \q1 \v 4 “ʻOua ʻe manavahē; koeʻuhi ʻe ʻikai te ke mā: \q2 pea ʻoua naʻa ke puputuʻu koeʻuhi ʻe ʻikai fakamaaʻi koe: \q1 he te ke fakangaloʻi ʻae mā ʻo hoʻo kei talavou, \q2 pea ʻe ʻikai te ke toe manatu ki he valoki ʻo hoʻo nofo taka pe ʻi he mate ho husepāniti. \q1 \v 5 He ko ho Tupuʻanga kuo fakamaau mo koe; ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ko hono huafa ia; \q2 pea ko ho Huhuʻi ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; \q2 ʻe ui ia ko e ʻOtua ʻo māmani kotoa pē. \q1 \v 6 He kuo ui koe ʻe Sihova ʻo hangē ko e fefine liʻaki pea mamahi ʻi hono laumālie, \q2 pea hangē ko e uaifi ʻi heʻene kei siʻi, ka kuo liʻaki,” ʻoku pehē ʻe ho ʻOtua. \b \q1 \v 7 “ʻI he kihiʻi fuoloa siʻi kuo u liʻaki koe; \q2 ka ʻi he ngaahi ʻaloʻofa lahi te u tānaki koe. \q1 \v 8 ‌ʻI he houhau siʻi naʻaku fufū hoku fofonga meiate koe ʻi he kemo pe; \q2 ka ʻi he ʻofa taʻengata te u ʻaloʻofa kiate koe, ʻoku pehē ʻe Sihova ko ho Huhuʻi. \b \q1 \v 9 “He ʻoku tatau ʻae meʻa ni kiate au mo e ngaahi vai ʻo Noa: \q2 ʻo hangē kuo u fuakava ʻe ʻikai toe lōmaki ʻa māmani ʻaki ʻae ngaahi vai ʻo Noa; \q2 ʻoku pehē ʻeku fuakava ʻe ʻikai te u houhau kiate koe, pe valokiʻi koe. \q1 \v 10 Koeʻuhi ʻe mole ʻae ngaahi moʻunga, \q2 pea hiki mo e ngaahi tafungofunga; \q1 ka ko ʻeku ʻofa ʻe ʻikai mole meiate koe, \q2 pea ʻe ʻikai hiki ʻae fuakava ʻo ʻeku melino, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia ʻoku ʻaloʻofa kiate koe. \b \q1 \v 11 “ʻA koe koe mamahi, pea vilingia ʻi he matangi, pea taʻefiemālie, \q2 vakai, te u ʻai hoʻo ngaahi maka ʻi he lanu lelei, \q2 pea ʻai hoʻo ngaahi tuʻunga ʻaki ʻae ngaahi safaia. \q1 \v 12 Pea te u ngaohi ho ngaahi matapā sioʻata ʻaki ʻae ʻakete, \q2 pea mo ho ngaahi matapā ʻaki ʻae kapunikale, \q2 pea mo ho ngaahi ngataʻanga ʻaki ʻae ngaahi maka mahuʻinga. \q1 \v 13 Pea ʻe akonakiʻi ʻe Sihova hoʻo fānau kotoa pē; \q2 pea ʻe lahi ʻae fiemālie ʻi hoʻo fānau. \q1 \v 14 ‌ʻE fokotuʻumaʻu koe ʻi he māʻoniʻoni: \q2 te ke mamaʻo mo e fakamālohia; \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai te ke manavahē: \q2 pea mei he ilifia; \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai haʻu ia ʻo ofi kiate koe. \q1 \v 15 Vakai, ko e moʻoni te nau tānaki fakataha, ka e ʻikai ʻiate au: \q2 ko ia kotoa pē ʻe fakataha ko e fili kiate koe ʻe hinga koeʻuhi ko koe. \b \q1 \v 16 “Vakai, kuo u fakatupu ʻae tufunga ukamea ʻaia ʻoku tapili ʻae malala ʻi he afi, \q2 pea ʻoku ʻomi ʻae meʻa fakatufunga ki heʻene ngāue; \q2 pea kuo u fakatupu ʻae fakaʻauha ke fakaʻauhaʻi. \q1 \v 17 ‌ʻE ʻikai monūʻia ha mahafutau kuo ngaohi ke tauʻi koe; \q2 pea ko e ʻelelo kotoa pē ʻe lea kovi kiate koe te ke fakamalaʻia ʻi he fakamaau. \q1 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, \q2 pea ʻoku meiate au ʻenau māʻoniʻoni,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \c 55 \cd \it 1 ʻOku ako ʻe he palōfita ʻaki ʻae ngaahi talaʻofa ʻa Kalaisi, ki he tui, 6 Pea ki he fakatomala. 8 Ko e monūʻia ʻakinautolu ʻoku tui.\it* \q1 \v 1 “Vakai mai, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku fieinu, haʻu ki he ngaahi vai, \q2 pea mo ia ʻoku ʻikai haʻane paʻanga; mou haʻu, ʻo fakatau, pea kai; \q2 ʻio, haʻu ʻo fakatau uaine mo e huʻahuhu taʻehapaʻanga pea taʻehatotongi. \q1 \v 2 Ko e hā ʻoku mou ʻatu ai ʻae paʻanga ki he meʻa ʻoku ʻikai ko e mā? \q2 Mo hoʻomou ngāue ki he meʻa ʻoku ʻikai fakamākona? \q1 Mou fanongo ʻo tokanga kiate au, pea mou kai ʻaia ʻoku lelei, \q2 pea tuku ke fiefia homou laumālie ʻi he meʻakai lelei lahi. \q1 \v 3 Fakatokangaʻi homou telinga, pea haʻu kiate au fanongo, \q2 pea ʻe moʻui homou laumālie, \q2 pea te u fai ʻae fuakava taʻengata mo kimoutolu, ʻio, ʻae ngaahi ʻaloʻofa tuʻumaʻu kia Tevita. \q1 \v 4 Vakai, kuo u foaki ia ko e fakamoʻoni ki he kakai, \q2 ko e takimuʻa mo e pule ki he kakai. \q1 \v 5 Vakai, te ke ui ʻae puleʻanga ʻoku ʻikai te ke ʻilo ni, \q2 pea ko e ngaahi puleʻanga ʻoku ʻikai te nau ʻilo koe te nau lele kiate koe \q2 koeʻuhi ko Sihova ko ho ʻOtua, \q2 pea koeʻuhi ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; \q2 he kuo ne fakaongoongoleleiʻi koe.” \b \q1 \v 6 Mou kumi kia Sihova ʻi he lolotonga ʻoku faʻa ʻilo ia, \q2 ui kiate ia ʻi heʻene kei ofi: \q1 \v 7 Tuku ke liʻaki ʻe he angahala hono hala, \q2 mo e tangata taʻemāʻoniʻoni ʻene ngaahi mahalo: \q1 pea tuku ke ne foki kia Sihova, pea te ne ʻaloʻofa kiate ia; \q2 pea ki hotau ʻOtua, he te ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito. \q1 \v 8 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahalo ʻa ʻeku mahalo, \q2 pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi hala ʻa hoku ngaahi hala. \q1 \v 9 He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻae ngaahi langi mei he māmani, \q2 ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi hala, \q2 pea mo ʻeku mahalo ʻi hoʻomou ngaahi mahalo. \q1 \v 10 Pea hangē ʻoku ʻalu hifo ʻae ʻuha, mo e ʻuha hinehina mei he langi, \q2 pea ʻikai toe foki ki ai, ka ʻoku fakaviviku ʻae kelekele, \q2 pea ngaohi ia ke tupu mo fua, \q2 koeʻuhi ke ʻomi mei ai ʻae tenga ki he tangata tūtuuʻi, pea mo e mā kiate ia ʻoku kai. \q1 \v 11 ‌ʻE pehē ʻeku folofola ʻaia ʻoku ʻalu atu ʻi hoku fofonga: \q2 ʻe ʻikai foki taʻefua kiate au, \q2 ka e lavaʻi ia ʻaia ʻoku ou faʻiteliha ki ai, \q2 pea ʻe monūʻia ia ʻi he meʻa ʻoku ou fekau ia ki ai. \q1 \v 12 He te mou ʻalu atu ʻi he fiefia, \q2 pea ʻe taki atu ʻakimoutolu ʻi he fiemālie: \q1 ʻe pā ʻae hiva ʻi homou ʻao mei he ngaahi moʻunga mo e potu tafungofunga, \q2 pea ʻe pasipasi nima ʻe he ngaahi ʻakau kotoa pē ʻoe vao. \q1 \v 13 ‌ʻE tupu hake ʻae ʻakau ko e fea ko e fetongi ʻoe ʻakau talatala, \q2 pea ʻe tupu ʻae maile ko e fetongi ʻoe talatalaʻāmoa: \q1 pea ʻe hoko ia ko e meʻa fakamanatu kia Sihova, \q2 ko e fakaʻilonga taʻengata ʻaia ʻe ʻikai ʻauha.” \c 56 \cd \it 1 ʻOku enginaki ʻae palōfita ki he māʻoniʻoni. 3 ʻOku fakaʻilo ʻe mafola ia ʻi he taʻefilifilimānako ki he tangata. 9 ʻOku ne valoki ʻae kau leʻo ʻoku kui.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q1 “Tauhi ʻae fakamaau, \q2 pea fai māʻoniʻoni: \q1 he ʻoku ofi ʻae haʻu ʻa ʻeku fakamoʻui, \q2 pea mo e fakahā ʻo ʻeku māʻoniʻoni. \q1 \v 2 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku fai ʻae meʻa ni, \q2 pea mo e foha ʻoe tangata ʻoku puke ki ai; \q1 ʻaia ʻoku tauhi ʻae ʻaho tapu taʻefakaʻuli ia, \q2 pea ʻoku taʻofi hono nima mei he fai kovi kotoa pē.” \q1 \v 3 Ke ʻoua foki naʻa lea ʻae foha ʻoe muli, ʻaia kuo ne fakahoko ia kia Sihova, ʻo pehē, \q2 “Kuo vaheʻi ʻaupito au ʻe Sihova mei hono kakai:” \q2 pea ʻoua naʻa pehē ʻe he ʻiunoke, “Vakai, ko e ʻakau mōmoa au.” \b \q1 \v 4 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ki ho ngaahi ʻiunoke ʻoku tauhi ʻeku ngaahi Sāpate, \q2 pea ʻoku fili ʻae ngaahi meʻa ʻoku ou fiemālie ai, \q2 pea puke ki heʻeku fuakava. \q1 \v 5 ‌ʻIo, te u foaki kiate kinautolu ʻi hoku fale pea ʻi hoku lotoʻā ha potu, pea mo ha hingoa lelei lahi ʻi he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \q2 te u foaki kiate kinautolu ha hingoa taʻengata, ʻaia ʻe ʻikai ʻauha. \q1 \v 6 Pea mo e ngaahi foha ʻoe muli, ʻoku fakahoko ʻakinautolu kia Sihova, ke tauhi ia, \q2 pea ke ʻofa ki he huafa ʻo Sihova, ke hoko ko ʻeku kau tamaioʻeiki, \q1 ko kinautolu kotoa pē ʻoku tauhi ʻae ʻaho tapu kae ʻikai fakaʻuli ia, \q2 pea ʻoku puke maʻu ki heʻeku fuakava; \q1 \v 7 ‌ʻIo, ko kinautolu te u ʻomi ki hoku moʻunga tapu, \q2 pea te u fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻi hoku falelotu: \q2 ʻe maʻu ʻi hoku feilaulauʻanga ʻa ʻenau ngaahi feilaulau tutu mo ʻenau ngaahi feilaulau; \q2 koeʻuhi ʻe ui hoku fale ko e falelotu ki he kakai fulipē.” \q1 \v 8 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, ʻaia ʻoku tānaki ʻae kau liʻaki ʻo ʻIsileli, \q2 “Ka te u toe tānaki mo ha niʻihi kiate ia fakataha mo kinautolu kuo u tānaki kiate ia.” \b \q1 \v 9 Mou haʻu ke keina, \q2 ʻakimoutolu kotoa pē ʻae fanga manu ʻoe ngoue, \q2 ʻio, ʻakimoutolu ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe vao. \q1 \v 10 ‌ʻOku kui hono kau tangata leʻo: \q2 ʻoku vale kotoa pē, \q1 ko e fanga kulī noa ʻakinautolu kotoa pē, \q2 ʻoku ʻikai te nau faʻa kalou; \q2 ʻoku mohe, pea tokoto hifo, ʻo manako ki he mohe. \q1 \v 11 ‌ʻIo, ko e fanga kulī ʻuakai, \q2 ʻoku ʻikai ʻaupito mākona, \q1 pea ko e kau tauhi taʻeʻilo ʻakinautolu: \q2 ʻoku nau vakai kotoa pē ki honau hala taki taha, \q2 ke maʻu meʻa mei hono potu. \q1 \v 12 ‌ʻOku nau pehē, “Haʻu ʻakimoutolu te u ʻomi ʻae uaine, \q2 pea te tau inu ke tau fonu ʻi he inu mālohi; \q2 pea ʻe tatau ʻae ʻapongipongi mo e ʻaho ni, \q2 pea ʻe lahi hake ia.” \c 57 \cd \it 1 ʻOku monūʻia ʻae pekia ʻoe māʻoniʻoni. 3 ʻOku valoki ʻe he ʻOtua ʻae kakai Siu ʻi heʻenau fai hala ʻi he tauhi tamapua. 13 ʻOku ne fakaʻilo ʻae ʻaloʻofa ki he kakai ʻoku fakatomala.\it* \q1 \v 1 ‌ʻOku pekia ʻae kakai māʻoniʻoni, \q2 ka ʻoku ʻikai tokanga ki ai ʻe ha tangata: \q1 pea ʻoku ʻave ʻae kakai lotu moʻoni, \q2 ka ʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha ʻoku ʻave ʻae kakai māʻoniʻoni mei he kovi. \q1 \v 2 Te ne hū ʻi he fiemālie: \q2 te nau mālōlō ʻi honau ngaahi mohenga, \q2 ʻakinautolu ʻoku ʻeveʻeva ʻi he angatonu. \b \q1 \v 3 “Kae ʻunuʻunu mai ki heni, ʻakimoutolu ʻae ngaahi tama ʻae fefine fiemana, \q2 ko e hako ʻoe tonofefine mo e feʻauaki. \q1 \v 4 ‌ʻOku mou manuki kia hai? \q2 ʻOku fakamanga homou ngutu kia hai, \q2 pea fakateteʻe ʻae ʻelelo? \q1 ʻIkai ko e fānau ʻakimoutolu ʻoe angatuʻu, \q2 ko e hako ʻoe loi, \q1 \v 5 ‌ʻOku fakavela ʻaki ʻakimoutolu ʻae ngaahi tamapua \q2 ʻi he lolo ʻakau moʻui kotoa pē, \q1 ʻo tāmateʻi ʻae fānau tupu ʻi he ngaahi teleʻa, \q2 ʻi he lalo lilifa? \q1 \v 6 ‌ʻOku ʻi he ngaahi maka molemole ʻoe vaitafe ʻa ho ʻinasi; \q2 ko ia, ʻio, ko ia foki ko ho ʻinasi: \q1 ʻio, kuo ke lilingi ki ai ʻae feilaulau inu, \q2 kuo ke ʻatu ki ai ʻae feilaulau kai. \q2 Pea te u maʻu koā ʻae fiemālie ʻi he ngaahi meʻa ni? \q1 \v 7 Kuo ke ʻai ho mohenga ʻi he moʻunga māʻolunga: \q2 ʻio, naʻa ke ʻalu hake ki ai ke fai hoʻo feilaulau. \q1 \v 8 Pea ʻi he tuʻa matapā mo e tuʻa pou kuo ke fokotuʻu hoʻo fakamanatu: \q2 he kuo ke liʻaki au mā ha taha kehe, \q2 pea kuo ke ʻalu hake, \q1 kuo ke fakalahi ho mohenga, \q2 pea fai ʻae fuakava mo kinautolu; \q2 naʻa ke manako ki honau mohenga ʻi he potu naʻa ke mamata ki ai. \q1 \v 9 Pea ne ke ʻalu ki he tuʻi mo e meʻa tākai, \q2 pea naʻe fakalahi hoʻo ngaahi meʻa namu kakala, \q1 pea fekau ki he mamaʻo hoʻo kau talafekau, \q2 pea ne ke fakalieliaʻi koe ʻo aʻu ki heli. \q1 \v 10 Kuo ke ongosia ʻi hono lahi ʻo ho hala; \q2 ka naʻe ʻikai te ke pehē, ‘ʻOku ʻikai ha ʻamanaki:’ \q1 kuo ke ʻilo ʻae moʻui ʻa ho nima; \q2 ko ia naʻe ʻikai te ke mamahi ai. \q1 \v 11 “Pea ko hai kuo ke ilifia mo manavahē ki ai \q2 koeʻuhi ke ke loi, \q2 kae ʻikai te ke manatu kiate au, pe tokanga loto ki ai? \q1 ʻIkai kuo u fakalongo pē ʻo fuoloa, \q2 pea naʻe ʻikai te ke manavahē kiate au? \q1 \v 12 Te u fakahā hoʻo māʻoniʻoni, pea mo hoʻo ngāue; \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai te nau ʻaonga kiate koe. \q1 \v 13 ‌ʻOka ke ka tangi, \q2 tuku ke fakamoʻui koe ʻe hoʻo kakai tokolahi: \q1 ka e ʻāvea ʻakinautolu kotoa pē ʻe he matangi; \q2 ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he vaʻinga: \q1 ka ko ia ʻoku falala kiate au te ne maʻu ʻae fonua, \q2 pea nofo ʻi hoku moʻunga tapu;” \b \q1 \v 14 Pea ʻe pehē ʻe ia, “Mou laku hake, mou laku hake, teuteu ʻae hala, \q2 toʻo ʻae tūkiaʻanga mei he hala ʻo hoku kakai. \q1 \v 15 He ʻoku pehē ʻe he tokotaha lahi mo māʻolunga ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he taʻengata, \q2 ko hono huafa ko e Māʻoniʻoni; \q1 ʻOku ou nofo ʻi he potu māʻolunga mo māʻoniʻoni, \q2 pea ʻiate ia foki ʻoku loto fakatomala mo angavaivai, \q2 ke fakamoʻui ʻae loto ʻokinautolu ʻoku fakatomala. \q1 \v 16 Koeʻuhi ʻe ʻikai te u fai maʻuaipē, pea ʻe ʻikai te u houhau maʻuaipē: \q2 koeʻuhi ʻe vaivai ʻae laumālie ʻi hoku ʻao, \q2 pea mo e ngaahi laumālie kuo u ngaohi. \q1 \v 17 He naʻaku houhau koeʻuhi ko e hia ʻo ʻene manumanu, pea teʻia ia: \q2 naʻaku fufū au, pea ne u houhau, \q2 pea naʻe ʻalu talangataʻa ia ʻi he hala ʻo hono loto. \q1 \v 18 Kuo u vakai ki hono ngaahi hala, pea te u fakamoʻui ia: \q2 te u tataki foki ia, \q2 pea toe ʻatu ʻae ngaahi fakafiemālie kiate ia mo ʻene kau mamahi. \q1 \v 19 ‌ʻOku ou fakatupu ʻae fua ʻoe loungutu; \q2 Fiemālie, fiemālie kiate ia ʻoku kei mamaʻo, pea kiate ia ʻoku ofi,” \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova; “pea te u fakamoʻui ia.” \q1 \v 20 Ka ʻoku tatau ʻae angakovi mo e tahi hou, ʻoku ʻikai faʻa tokalelei ia, \q2 ʻoku laku hake ʻe hono ngaahi peau ʻae pelepela mo e ʻuli. \q1 \v 21 ‌ʻOku pehē ʻe hoku ʻOtua, “ʻOku ʻikai ha fiemālie ki he angahala.” \c 58 \cd \it 1 ʻI he fekau ʻae palōfita ke valoki ʻae mālualoi, 3 ʻOku fakahā ʻae ʻaukai loi mo e ʻaukai moʻoni. 8 ʻOku ne fakahā ʻae ngaahi talaʻofa ʻoku ʻoe anga fakaʻotua, 13 Pea ki he tauhi ʻae ʻaho tapu.\it* \q1 \v 1 “Tangi kalanga, ʻoua ʻe taʻofi, \q2 hiki hake ho leʻo ʻo hangē ko e meʻalea, \q1 pea fakahā ki hoku kakai ʻenau angahala, \q2 pea ki he fale ʻo Sēkope ʻenau ngaahi hia. \q1 \v 2 Ka ʻoku nau kumi ʻi he ʻaho kotoa pē kiate au, \q2 pea fiefia ʻi he ʻilo ki hoku ngaahi hala, \q1 ʻo hangē ko e puleʻanga naʻe fai māʻoniʻoni, \q2 pea taʻeliʻaki ʻae tuʻutuʻuni ʻa honau ʻOtua: \q1 ʻoku nau kole kiate au ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻoe angatonu; \q2 ʻoku nau fiefia ʻi he ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua. \q1 \v 3 ‌ʻOku nau pehē, ‘Ko e hā kuo mau ʻaukai, ka ʻoku ʻikai te ke ʻafioʻi? \q2 Ko e hā kuo mau fakamamahi ai homau laumālie, pea ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi?’ \b \q1 “Vakai ʻi he ʻaho ʻo hoʻomou ʻaukai ʻoku mou ʻilo ʻae fiemālie, \q2 pea pule ke fai hoʻomou ngāue kotoa pē. \q1 \v 4 Vakai, ʻoku mou ʻaukai ke fakakikihi mo alea lalahi, \q2 pea ke tā ʻaki ʻae nima ʻoe angahala: \q2 ʻe ʻikai te mou ʻaukai ʻo hangē ko e ʻaho ni, ke ngaohi ke ongo homou leʻo ki ʻolunga. \q1 \v 5 ‌ʻOku pehē koā ʻae ʻaukai kuo u fili? \q2 Ko e ʻaho ke fakamamahi ʻe he tangata hono laumālie? \q1 Ko e meʻa ia ke mapelu ki lalo hono ʻulu ʻo hangē ko e kaho, \q2 pea ke fofola ʻae tauangaʻa mo e efuefu ki lalo ʻiate ia? \q2 Te ke ui ʻae meʻa ni ko e ʻaukai, \q2 pea ko e ʻaho fakatuʻotuʻamelie kia Sihova? \b \q1 \v 6 “ʻIkai ko eni ʻae ʻaukai kuo u fili? \q2 Ke vete ʻae ngaahi noʻo ʻoe angahala, \q2 ke vete ʻae ngaahi kavenga mamafa, \q2 pea ke tukuange ʻae kau tamaioʻeiki, \q2 pea ke motumotuhi ʻae ngaahi haʻamonga kotoa pē? \q1 \v 7 ‌ʻIkai ko e meʻa ke tufaki hoʻo mā ki he fiekaia, \q2 pea ke ʻomi ʻae masiva kuo lī kituʻa ki ho fale? \q1 ʻOka ke ka mamata ki he telefua, \q2 ke fakakofu ia; \q2 pea ʻoua naʻa ke fufū koe mei ho sino ʻoʻou? \q1 \v 8 Ka pehē ʻe toki ulo atu hoʻo maama ʻo hangē ko e pongipongi, \q2 pea ʻe tupu vave hoʻo moʻui lelei: \q1 pea ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻao ʻa hoʻo māʻoniʻoni; \q2 pea ʻe muimui ʻiate koe ʻae nāunau ʻo Sihova. \q1 \v 9 Pea te ke toki ui pea ʻe tali ʻe Sihova; \q2 te ke kalanga, pea te ne pehē, ‘Ko au eni.’ \b \q1 “Kapau te ke toʻo mei ho ʻao ʻae haʻamonga, \q2 ʻae tuhutuhu ʻoe nima, \q2 mo e lea taʻeʻaonga. \q1 \v 10 Pea kapau te ke tangaki ho laumālie ki he fiekaia, \q2 pea fafanga ʻae laumālie ʻoku mamahi; \q1 pea ʻe toki ʻalu hake ho maama ʻi he fakapoʻuli, \q2 pea tatau ʻae fakapoʻuli mo e hoʻatāmālie: \q1 \v 11 Pea ʻe fakahinohino koe ʻe Sihova maʻuaipē, \q2 pea ʻe fakainu ho laumālie ʻoka ʻikai ha vai, \q2 pea ʻe fakamālohi ho ngaahi hui: \q1 pea te ke hangē ko e ngoue ʻoku fakaviviku, \q2 pea hangē ko e matavai moʻui, \q2 ʻoku tupu maʻuaipē hono vai. \q1 \v 12 Pea ko kinautolu ʻoku ʻiate koe te nau toe langa ʻae ngaahi potu lala: \q2 te ke fokotuʻu hake ʻae tuʻunga ʻoe ngaahi toʻutangata lahi; \q1 pea ʻe ui koe, ko e fakalelei ʻoe potu ʻā kuo maumau, \q2 mo e toe fakapapa ʻoe hala ke ʻalu ai ʻae kakai. \b \q1 \v 13 “Kapau te ke taʻofi ho vaʻe ʻi he ʻaho tapu, \q2 pea ʻoua naʻa fai ki ho loto ʻi hoku ʻaho māʻoniʻoni; \q1 pea ke ui ʻae ʻaho tapu ko e fakafiefia, \q2 ko e ʻaho māʻoniʻoni ʻo Sihova, ko e ongoongolelei; \q2 pea fakaʻapaʻapa ki ai, \q2 ʻo taʻefai ki ho ngaahi hala, \q2 ʻo taʻefai ki ho loto, \q2 pea taʻeleaʻaki ʻae ngaahi lea ʻaʻau: \q1 \v 14 Pehē, te ke toki fiefia koe ʻia Sihova; \q2 pea te u ngaohi koe ke ke heka ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻo māmani, \q2 pea te u fafanga ʻaki koe ʻae tofiʻa ʻo Sēkope ko hoʻo tamai:” \q2 he kuo folofola pehē ʻae fofonga ʻo Sihova. \c 59 \cd \it 1 Ko e anga fakamalaʻia ʻoe angahala. 3 Ko e ngaahi angahala ʻae kakai Siu. 9 Ko e tuʻutāmaki ʻoku tupu mei he angahala. 16 ʻOku ʻi he ʻOtua pe ʻae fakamoʻui. 20 ʻAe fuakava ʻoe Huhuʻi.\it* \q1 \v 1 Vakai, ʻoku ʻikai fakanounou ʻae nima ʻo Sihova, ke ne taʻefaʻafakamoʻui; \q2 pea ʻoku ʻikai mamafa hono fofonga, ke ne taʻefaʻaongoʻi. \q1 \v 2 Ka ko hoʻomou ngaahi hia kuo fakamavae ʻakimoutolu mo homou ʻOtua, \q2 pea ʻi hoʻomou angahala kuo ne fakafufū hono fofonga meiate kimoutolu, \q2 koeʻuhi ʻe ʻikai te ne fanongo, \q1 \v 3 He kuo fakaʻuli homou nima ʻaki ʻae toto, \q2 mo homou louhiʻi nima ʻaki ʻae fai kovi; \q1 kuo lea loi homou loungutu, \q2 kuo puʻaki ʻe homou ʻelelo ʻae kovi. \q1 \v 4 ‌ʻOku ʻikai ui ha taha ki he angatonu, \q2 pe lea ha niʻihi ki he moʻoni, \q1 ʻoku nau faʻaki ki he vaʻinga, \q2 pea lea loi; \q1 ʻoku nau tuituʻia ʻi he fai kovi, \q2 pea nau fanauʻi ʻae angahala. \q1 \v 5 ‌ʻOku nau fōfoaʻi ʻae fua ʻoe ngata fekai, \q2 pea fi ʻae matamata kupenga ʻoe hina: \q1 ko ia ʻoku ne kai honau fua ʻe mate, \q2 pea ko ia kuo laiki ʻoku haʻu mei ai ʻae ngata fekai. \q1 \v 6 ‌ʻE ʻikai hoko ko e ngaahi kofu ʻenau matamata kupenga, \q2 pea ʻe ʻikai te nau ʻufiʻufi ʻakinautolu ʻaki ʻenau ngaahi ngāue: \q1 he ko ʻenau ngaahi ngāue ko e ngāue ʻae angahala, \q2 pea ʻoku ʻi honau nima ʻae ngāue fakamālohi. \q1 \v 7 ‌ʻOku lele honau vaʻe ki he kovi, \q2 pea ʻoku nau fai toʻotoʻo ke lilingi ʻae toto ʻoe taʻehalaia: \q1 ko ʻenau ngaahi mahalo ko e ngaahi mahalo ʻoe angahala; \q2 ʻoku ʻi honau ngaahi hala ʻae maumau mo e fakaʻauha. \q1 \v 8 Ko e hala ʻoe melino ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi; \q2 pea ʻoku ʻikai ha angatonu ʻi honau ngaahi ʻaluʻanga: \q1 kuo nau ngaohi kiate kinautolu ʻae ngaahi hala pikopiko: \q2 ko ia ʻe ʻalu ai ʻe ʻikai te ne ʻilo ha fiemālie. \q1 \v 9 “Ko ia ʻoku mamaʻo ai meiate kitautolu ʻae fakamaau, \q2 pea ʻoku ʻikai hoko mai ʻae angatonu: \q1 ʻoku tau tatali ki he maama, kae vakai ko e fakapoʻuli; \q2 ki he maama lahi, ka ʻoku tau ʻeveʻeva ʻi he poʻuli. \q1 \v 10 ‌ʻOku tau tautaufā ki he ʻā ʻo hangē ko e kui, \q2 pea ʻoku tau tautaufā ʻo hangē ʻoku ʻikai hatau mata: \q1 ʻoku tau humu ʻi he hoʻatāmālie ʻo hangē ha poʻuli; \q2 ʻoku tau ʻi he ngaahi potu lala ʻo hangē ko e kakai mate. \b \q1 \v 11 ‌ʻOku tau tangi kotoa pē ʻo tatau mo e fanga pea, \q2 pea ʻoku tangi mamahi ʻo hangē ko e kulukulu, \q2 ʻoku tau kumi ki he fakamaau, ka ʻoku ʻikai; \q2 ki he fakamoʻui, ka ʻoku mamaʻo ia ʻiate kitautolu. \b \q1 \v 12 He kuo fakalahi ʻemau ngaahi talangataʻa ʻi ho ʻao, \q2 pea ʻoku talatalaakiʻi ʻakitautolu ʻe heʻetau ngaahi angahala: \q1 he ʻoku ʻiate kitautolu ʻetau ngaahi talangataʻa; \q2 pea ko ʻetau ngaahi angahala, \q2 ʻoku tau ʻilo ia; \q1 \v 13 Ko e meʻa ʻi he angatuʻu mo e lohiakiʻi kia Sihova, \q2 mo e ʻalu mei hotau ʻOtua, \q2 ʻo lea ki he fakamālohi mo e fakaaoao, \q2 ʻi he mahalo ʻaki mo e fakahā mei he loto ʻae ngaahi lea loi. \q1 \v 14 Pea kuo foki ki mui ʻae fakamaau, \q2 pea ʻoku ʻi he mamaʻo ʻae angatonu: \q1 he kuo hinga ʻae moʻoni ʻi he hala, \q2 pea ʻoku ʻikai faʻa hū ki ai ʻae faitotonu. \q1 \v 15 ‌ʻIo, kuo mole ʻae moʻoni; \q2 pea ʻoku lau ko e faha ʻaia kuo afe mei he kovi: \q1 pea naʻe ʻafio ki ai ʻa Sihova, \q2 pea naʻe kovi ia ki hono fofonga ʻi he ʻikai ai ha fakamaau.” \q1 \v 16 “Pea naʻa ne ʻafioʻi ʻoku ʻikai ai ha tangata, \q2 pea ofo ia ʻi he ʻikai ha fakalaloa: \q1 ko ia naʻe ʻomi ʻe hono nima ʻae fakamoʻui kiate ia; \q2 pea ko ʻene māʻoniʻoni, naʻe tokoni ia kiate ia. \q1 \v 17 He naʻa ne ʻai ʻae māʻoniʻoni ʻo hangē ko e kofu fatafata, \q2 pea mo e tatā ʻoe fakamoʻui ki hono fofonga; \q1 pea ne ai ʻae teunga ʻoe houhau ko e kofu, \q2 pea naʻa ne kofuʻaki ʻae loto faivelenga ʻo hangē ko e kofutuʻa.” \q1 \v 18 ‌ʻO fakatatau ki heʻenau ngaahi faianga, \q2 ʻe pehē ʻene totongi, \q2 ʻaki ʻae houhau ki he kau angatuʻu, \q2 ʻae totongi ki hono ngaahi fili; \q2 ki he ngaahi motu te ne fakatatau ʻae totongi. \q1 \v 19 Ko ia te nau manavahē ai ki he huafa ʻo Sihova mei he lulunga, \q2 pea mo hono nāunau mei he hopoʻangalaʻā. \q1 ʻOka ʻoho mai ʻae fili ʻo hangē ko e vaitafe lahi, \q2 ʻe hiki hake ʻe he Laumālie ʻo Sihova ha fuka kiate ia. \b \q1 \v 20 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻE haʻu ʻae Huhuʻi ki Saione, \q2 pea kiate kinautolu ʻoku tafoki mei he talangataʻa ʻia Sēkope. \q1 \v 21 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ka ko au, ko ʻeku fuakava eni mo kinautolu; Ko hoku laumālie ʻaia ʻoku ʻiate koe, pea mo ʻeku ngaahi lea kuo u ʻai ki ho ngutu, ʻe ʻikai ʻalu ʻi ho ngutu, pe mei he ngutu ʻo ho hako, pe mei he ngutu ʻoe hako ʻo ho hako, ʻoku pehē ʻe Sihova, ngata mei heni ʻo aʻu ʻo taʻengata.” \c 60 \cd \it 1 Ko e lelei ʻoe siasi ʻi hono fakatokolahi ʻaupito mei he kakai Senitaile, 15 Pea mo e ngaahi tāpuaki lahi hili ʻae mamahi fuonounou.\it* \q1 \v 1 “Tuʻu hake, pea ulo; he kuo hoko mai hoʻo maama, \q2 pea kuo hā hake ʻiate koe ʻae nāunau ʻo Sihova, \q1 \v 2 He vakai, ʻe ʻufiʻufi ʻe he poʻuli ʻa māmani, \q2 mo e poʻuli matolu ʻae kakai: \q1 ka e hopo hake ʻa Sihova kiate koe, \q2 pea ʻe hā hono nāunau ʻiate koe. \q1 \v 3 Pea ʻe haʻu ʻae kakai Senitaile ki hoʻo maama, \q2 mo e ngaahi tuʻi ki he maama lahi ʻo hoʻo ʻalu hake. \b \q1 \v 4 “Hiki hake ho mata ʻo sio takatakai, pea mamata: \q2 ʻoku nau tānaki fakataha ʻakinautolu kotoa pē, \q2 ʻoku nau haʻu kiate koe: \q1 ʻe haʻu ho ngaahi foha mei he mamaʻo, \q2 pea ʻe faʻaki ki ho vakavaka ho ngaahi ʻofefine. \q1 \v 5 Pea te ke toki mamata, pea tānaki fakataha, \q2 pea ʻe manavahē ho loto, pea ʻe fakalahi ia; \q1 koeʻuhi ʻe fakatafoki kiate koe ʻae koloa ʻoe tahi, \q2 ʻe haʻu kiate koe ʻae koloa ʻoe ngaahi Senitaile. \q1 \v 6 ‌ʻE ʻufiʻufi ʻaki koe ʻae fanga kāmeli lahi, \q2 ko e fanga kāmeli ʻo Mitiani mo ʻEfaa; \q1 ʻakinautolu kotoa pē mei Sipa te nau haʻu: \q2 te nau ʻomi ʻae koula mo e meʻa namu kakala; \q2 pea te nau fakahā ʻae ongoongolelei ʻo Sihova. \q1 \v 7 ‌ʻE tānaki kiate koe ʻae fanga manu kotoa pē ʻo Keta, \q2 ʻae fanga sipitangata ʻo Nepeoti te nau tokoni kiate koe: \q1 te u fiemālie ʻi he ʻohake ia ki hoku feilaulauʻanga, \q2 pea te u fakaongoongolelei ʻae fale ʻo hoku nāunau. \b \q1 \v 8 “Ko hai ʻakinautolu na ʻoku puna ʻo hangē ha ʻao, \q2 pea hangē ko e fanga kulukulu ki honau ngaahi matapā? \q1 \v 9 Ko e moʻoni ʻe tatali kiate koe ʻae ʻotu motu, \q2 pea ʻe muʻomuʻa ʻae ngaahi vaka ʻo Tasisi, \q1 ke ʻomi ho ngaahi foha mei he mamaʻo, \q2 ʻa ʻenau siliva mo ʻenau koula fakataha mo kinautolu, \q1 ki he huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua, \q2 pea ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, \q2 koeʻuhi kuo ne fakaongoongoleleiʻi koe. \b \q1 \v 10 “Pea ʻe toe langa ho ʻa ʻe he ngaahi foha ʻoe muli, \q2 pea ʻe tauhi kiate koe honau ngaahi tuʻi: \q1 he naʻaku taaʻi koe ʻi hoku houhau, \q2 ka ʻi heʻeku ʻofa kuo u ʻaloʻofa kiate koe. \q1 \v 11 Ko ia ʻe ava maʻuaipē ho ngaahi matapā; ʻe ʻikai tāpuni ia ʻi he ʻaho pe ʻi he pō; koeʻuhi ke ʻomi kiate koe ʻae koloa ʻoe ngaahi puleʻanga, pea ke ʻomi mo honau ngaahi tuʻi. \q1 \v 12 He ko e kakai mo e puleʻanga ʻe ʻikai tauhi kiate koe ʻe ʻauha ia; ʻio, ʻe lala ʻaupito ʻae ngaahi puleʻanga ko ia. \b \q1 \v 13 “ʻE ʻomi kiate koe ʻae nāunau ʻo Lepanoni, ʻae ʻakau ko e fea, mo e ʻakau ko e paini, fakataha mo e pokesi, ke teuteu ʻaki ʻae potu ʻo hoku fale tapu; pea te u ngaohi ʻae potu ʻo hoku tuʻunga vaʻe ke nāunauʻia. \q1 \v 14 Pea ko e ngaahi foha ʻokinautolu naʻe fakamamahiʻi koe, te nau haʻu ʻo hū kiate koe; \q2 pea ko kinautolu naʻe fehiʻa kiate koe te nau punou ʻakinautolu ki ho ʻaofivaʻe; \q1 pea te nau ui koe, Ko e kolo ʻa Sihova, \q2 Ko e Saione ʻoe tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli. \b \q1 \v 15 “Ko e meʻa ʻi he liʻaki koe mo e fehiʻa kiate koe, \q2 koeʻuhi ʻikai fou ha tangata ʻiate koe, \q1 te u ngaohi koe ko e lelei taʻengata, \q2 ko e fiefiaʻanga ʻoe toʻutangata toko lahi. \q1 \v 16 Pea te ke huhu ʻi he huʻahuhu ʻoe ngaahi Senitaile, \q2 pea mimisi ʻi he huhu ʻoe ngaahi tuʻi: \q1 pea te ke ʻilo ko au ko Sihova ko ho Fakamoʻui, \q2 mo ho Huhuʻi, \q2 ko e Toko Taha Māfimafi ʻo Sēkope. \q1 \v 17 Te u ʻomi ʻae koula ko e fetongi ʻoe palasa, \q2 pea te u ʻomi ʻae siliva ko e fetongi ʻoe ukamea, \q2 pea ko e palasa ko e fetongi ʻoe ʻakau, \q2 pea ko e ukamea ko e fetongi ʻoe maka: \q1 pea te u ngaohi ho kau fakamaau ko e melino, \q2 pea mo ho kau pule ko e māʻoniʻoni. \q1 \v 18 ‌ʻE ʻikai toe fanongo ki ha fakamālohi ʻi ho fonua, \q2 ʻae maumau pe ʻae fakaʻauha ʻi ho ngataʻanga; \q1 he te ke ui ho ngaahi ʻā koe Fakamoʻui, \q2 mo ho ngaahi matapā ko e Fakamālō. \q1 \v 19 ‌ʻE ʻikai toe hoko ʻae laʻā ko hoʻo maama ʻi he ʻaho; \q2 pe ko e ulo ʻoe māhina ko e maama kiate koe: \q1 ka e hoko ʻa Sihova ko e maama taʻengata kiate koe, \q2 pea ko ho nāunau ʻa ho ʻOtua. \q1 \v 20 ‌ʻE ʻikai toe tō hifo hoʻo laʻā, \q2 pea ʻe ʻikai toe fufū ʻe ia hoʻo māhina: \q1 koeʻuhi ʻe hoko ʻa Sihova ko hoʻo maama taʻengata, \q2 pea ʻe ngata ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻo mamahi. \q1 \v 21 Pea ʻe māʻoniʻoni foki ʻa hoʻo kakai kotoa pē; \q2 te nau maʻu ʻae fonua ʻo taʻengata, \q2 ko e vaʻa naʻaku tō, \q2 ko e ngāue ʻa hoku nima, \q2 koeʻuhi ke u ongoongolelei ai. \q1 \v 22 ‌ʻE hoko ʻae tokotaha ʻoku siʻi ko e toko afe, \q2 mo e tokotaha ʻoku iiki ko e puleʻanga mālohi: \q2 ko au ko Sihova te u fakavave ia ʻi hono kuonga.” \c 61 \cd \it 1 Ko e ngāue ʻa Kalaisi. 4 ʻAe tuʻu ki muʻa, 7 Mo e ngaahi tāpuaki ʻoe kakai tui.\it* \q1 \v 1 ‌ʻOku ʻiate au ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki ko Sihova; \q2 koeʻuhi kuo fakanofo au ʻe Sihova ke u malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he angamalū; \q1 kuo ne fekau au ke nonoʻo ʻae loto mafesi, \q2 ke fakahā ʻae tauʻatāina ki he kau pōpula, \q2 pea ke fakaava ʻae fale fakapōpula kiate kinautolu kuo haʻisia; \q1 \v 2 Ke fakahā ʻae taʻu lelei ʻo Sihova, \q2 pea ko e ʻaho ʻoe houhau ʻo hotau ʻOtua; \q2 ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mamahi; \q1 \v 3 Ke ʻatu ʻae fiefia kiate kinautolu ʻoku mamahi ʻi Saione, \q2 ke ʻatu kiate kinautolu ʻae hoihoifua ko e fetongi ʻoe efuefu, \q2 ʻae lolo ʻoe fiefia ko e fetongi ʻoe mamahi, \q1 ʻae kofu ʻoe fakamālō ko e fetongi ʻoe laumālie kuo mafesi; \q2 ke ui ʻakinautolu ko e ngaahi ʻakau ʻoe māʻoniʻoni, \q2 naʻe tō ʻe Sihova, \q2 koeʻuhi ke ongoongolelei ai ia. \q1 \v 4 Pea te nau langa ʻaia naʻe muʻaki maumau, \q2 te nau toe fokotuʻu ʻaia naʻe fakaʻauha fuoloa, \q1 pea te nau fakafoʻou ʻae ngaahi kolo kuo liʻaki, \q2 ko e maumau ʻoe toʻutangata toko lahi. \q1 \v 5 Pea ʻe tuʻu ʻae kau muli ʻo fafanga hoʻomou fanga manu, \q2 pea ʻe hoko ʻae fānau ʻae muli ko hoʻomou kau tangata ngoue mo hoʻomou kau tauhi vaine. \q1 \v 6 Ka e fakahingoa ʻakimoutolu ko e ngaahi Taulaʻeiki ʻa Sihova: \q2 ʻe ui ʻakimoutolu ʻe he kakai ko e kau Faifekau ʻa hotau ʻOtua: \q1 te mou kai ʻae koloa ʻae kakai Senitaile, \q2 pea ʻi heʻenau ongoongolelei ʻe polepole ai ʻakimoutolu. \q1 \v 7 Koeʻuhi ko hoʻomou mā te mou maʻu ʻae totongi ke liunga ua, \q2 pea ʻe fetongi ʻaki hoʻomou fakamaaʻi ʻae fiefia ʻi honau tofiʻa; \q1 he te mou maʻu ke liunga ua hake ʻae tofiʻa ʻi honau fonua \q2 pea temou fiefia ai ʻo taʻengata. \q1 \v 8 “He ko au ko Sihova ʻoku ou ʻofa ki he fakamaau, \q2 ʻoku ou fehiʻa ki he kaihaʻa ke feilaulau tutu ʻaki; \q1 pea te u fakahinohino ʻenau ngāue ʻi he moʻoni, \q2 pea te u fai ʻae fuakava taʻengata mo kinautolu. \q1 \v 9 Pea ʻe ʻilo honau hako ʻe he kakai Senitaile, \q2 pea mo ʻenau fānau ʻi he kakai: \q1 ko kinautolu kotoa pē ʻoku mamata kiate kinautolu, \q2 te nau fakahā ʻakinautolu ko e hako kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova.” \q1 \v 10 Te u fiefia lahi ʻia Sihova, ʻe nekeneka hoku laumālie ʻi hoku ʻOtua: \q2 he kuo ne fakakofuʻaki au ʻae kofu ʻoe fakamoʻui, \q1 kuo ne ʻufiʻufi ʻaki au ʻae kofu tōtōlofa ʻoe māʻoniʻoni, \q2 ʻo hangē ko e tangata taʻane ʻoku teuʻi ʻaki ia ʻae ngaahi meʻa teunga, \q2 pea hangē ʻoku teuʻi ʻaki ʻe he taʻahine fakamaʻu hono ngaahi maka koloa. \q1 \v 11 ‌ʻO hangē ʻoku tupu mei he kelekele hono moto, \q2 pea mo e ngoue ʻoku ne fakatupu hake ʻae ngaahi meʻa ʻoku tūtuuʻi ki ai; \q2 ʻe pehē, ʻe pule ʻe he ʻEiki ko Sihova ke tupu hake ʻae māʻoniʻoni mo e fakamālō ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē. \c 62 \cd \it 1 Ko e holi fakamātoato ʻae palōfita ke fokotuʻumaʻu ʻae siasi ʻi he ngaahi talaʻofa ʻae ʻOtua. 5 Ko e ngāue ʻae kau faifekau (ʻa ia ʻoku ueʻi ʻakinautolu ki ai) ʻi he malangaʻaki ʻae ongoongolelei, 10 Mo e teuʻi ʻae kakai ki ai.\it* \q1 \v 1 Koeʻuhi ko Saione ʻe ʻikai te u fakalongo pe, \q2 pea koeʻuhi ko Selūsalema ʻe ʻikai te u mālōlō, \q1 kaeʻoua ke ulo atu ʻa ʻene māʻoniʻoni ʻo hangē ko e maama lahi, \q2 pea mo ʻene fakamoʻui ʻo hangē ko e maama ʻoku ulo. \q1 \v 2 Pea ʻe mamata ʻae ngaahi Senitaile ki hoʻo māʻoniʻoni, \q2 mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ki ho nāunau; \q1 pea ʻe ui ʻaki koe ʻae hingoa foʻou, \q2 ʻaia ʻe fakahā ʻe he folofola ʻa Sihova. \q1 \v 3 Pea te ke hoko foki ko e tatā ʻoe nāunau ʻi he nima ʻo Sihova, \q2 mo e pale fakatuʻi ʻi he nima ʻo ho ʻOtua, \q1 \v 4 ‌ʻE ʻikai toe ui koe “ko e Liʻaki;” \q2 pea ʻe ʻikai toe ui ho fonua “ko e Lala:” \q1 ka e ui koe “ko Hefisipa,” \q2 mo ho fonua “ko Piula:” \q1 he ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻiate koe, \q2 pea ʻe fai ʻae taʻane ʻi ho fonua. \q1 \v 5 Hangē ʻoku mali ʻae talavou mo e tāupoʻou, \q2 ʻe pehē ʻae mali ho ngaahi foha mo koe: \q1 pea hangē ʻoku fiefia ʻae tangata taʻane ʻi he taʻahine, \q2 ʻe pehē ʻae fiefia ʻa ho ʻOtua ʻiate koe. \q1 \v 6 Kuo u fekau ʻae kau tangata leʻo ki ho ngaahi ʻā, ʻE Selūsalema, \q2 pea ʻe ʻikai te nau fakalongo pē ʻi he ʻaho pe ʻi he pō; \q1 ko kimoutolu ʻoku fakahā ʻa Sihova, ʻoua ʻe fakalongo pe, \q2 \v 7 Pea ʻoua naʻa tuku kiate ia ha fiemālie, \q2 kaeʻoua ke fokotuʻumaʻu ʻe ia ʻa Selūsalema, pea ke ne ngaohi ia ko e ongoongolelei ʻi māmani. \b \q1 \v 8 Kuo fuakava ʻe Sihova ʻi hono nima toʻomataʻu, \q2 pea ʻi he nima ʻo hono mālohi, \q1 “Ko e moʻoni ʻe ʻikai te u toe foaki hoʻo uite ko e meʻakai ki ho ngaahi fili; \q2 pea ʻe ʻikai inu ʻe he ngaahi foha ʻoe muli ʻi hoʻo uaine, ʻaia kuo ke ngāue ke maʻu: \q1 \v 9 Ka ko kinautolu kuo tānaki ia te nau kai ia, pea fakamālō kia Sihova; \q2 pea ko kinautolu kuo ʻomi fakataha ia te nau inu ia ʻi he ngaahi loto ʻā ʻo hoku māʻoniʻoni. \b \q1 \v 10 Hū atu, hū atu ʻi he ngaahi matapā; \q2 teuteu ʻae hala ʻoe kakai; \q1 fokotuʻu hake, fokotuʻu hake ʻae hala māʻolunga; \q2 tānaki mei ai ʻae ngaahi maka; \q2 fokotuʻu ʻae fuka maʻa ʻe kakai. \q1 \v 11 Vakai, kuo folofola ʻa Sihova ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani, \q2 “Mou pehē ki he ʻofefine ʻo Saione, \q2 ‘Vakai, ʻoku haʻu hoʻo fakamoʻui; \q1 vakai, ʻoku ʻiate ia hono totongi, \q2 pea ʻi hono ʻao ʻa ʻene ngāue.’” \q1 \v 12 Pea te nau ui ʻakinautolu, “Ko e kakai māʻoniʻoni, \q2 Ko e kakai kuo huhuʻi ʻe Sihova:” \q1 pea ʻe ui koe, “Ko e ʻofeina, \q2 Ko e kolo taʻeliʻaki.” \c 63 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Kalaisi ʻa ʻene ʻafio, 2 Mo ʻene lavaʻi hono ngaahi fili, 7 Pea mo ʻene ʻaloʻofa ki hono siasi. 10 ʻI hono houhau totonu ʻoku ne manatu ki heʻene ʻaloʻofa lahi. 15 ʻOku fakahā ʻe he siasi ʻa ʻene tui ʻi heʻene hū mo ʻene lāunga.\it* \q1 \v 1 Ko hai eni ʻoku haʻu mei ʻItomi, \q2 mo e kofu kulokula mei Posila? \q1 ʻA eni ʻoku nāunauʻia hono kofu, \q2 ʻo ne hāʻele ʻi he lahi ʻo hono mālohi? \q1 “Ko au ia ʻoku folofola ʻi he māʻoniʻoni, \q2 ko e māfimafi ke fakamoʻui.” \q1 \v 2 Ko e hā ʻoku kulokula ai ho ngaahi kofu, \q2 pea tatau ho ngaahi kofu mo ia ʻoku molomoloki ʻi he tataʻoʻanga uaine? \b \q1 \v 3 “Kuo u molomoloki tokotaha pe ʻae tataʻoʻanga ʻoe uaine; \q2 pea naʻe ʻikai kau ha tokotaha kiate au: \q1 ne u molomoloki ʻakinautolu ʻi heʻeku ʻita, \q2 pea moeʻi ʻakinautolu ʻi hoku houhau lahi; \q1 pea kuo pani hoku kofuʻaki honau toto, \q2 pea ne u ngaohi ke lanu hoku ngaahi kofu kotoa pē. \q1 \v 4 He ʻoku ʻi hoku loto ʻae ʻaho ʻoe fai totongi, \q2 pea kuo hokosia ʻae taʻu ʻo hoku huhuʻi. \q1 \v 5 Pea ne u vakai, pea naʻe ʻikai ha taha ke tokoni; \q1 pea ne u ofo ʻi he ʻikai ha taha ke poupou hake: \q2 ko ia naʻe ʻomi ʻe hoku nima ʻoʻoku ʻae fakamoʻui kiate au; \q2 pea ko hoku houhau, naʻa ne poupou au. \q1 \v 6 Pea ne u molomoloki ʻae kakai ʻi hoku houhau, \q2 pea ngaohi ke nau konā ʻi he houhau lahi, \q2 pea ne u ʻomi ʻenau mālohi ki he kelekele.” \b \q1 \v 7 Te u fakahā ʻae ngaahi ʻaloʻofa ʻa Sihova, \q2 mo e ngaahi fakamālō ʻa Sihova, \q2 ʻo hangē ko ia kotoa pē kuo foaki ʻe Sihova kiate kitautolu, \q1 pea mo e angalelei lahi ki he fale ʻo ʻIsileli, \q2 ʻaia kuo ne foaki kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻene ngaahi ʻaloʻofa, \q2 ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene ʻaloʻofa ongongofua. \q1 \v 8 He naʻa ne pehē, “Ko e moʻoni ko hoku kakai ʻakinautolu, \q2 ko e fānau ʻe ʻikai te nau loi;” \q2 pea naʻe hoko ia ko honau Fakamoʻui. \q1 \v 9 ‌ʻI heʻenau mamahi kotoa pē naʻe mamahi ia, \q2 pea ko e ʻāngelo ʻo hono ʻao naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu: \q1 ʻi heʻene ʻofa mo ʻene manavaʻofa naʻa ne huhuʻi ʻakinautolu: \q2 pea ne toʻo hake ʻakinautolu, \q2 mo fua ʻakinautolu ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻi muʻa. \q1 \v 10 Ka naʻa nau angatuʻu, \q2 pea fakamamahi ki hono Laumālie Māʻoniʻoni: \q1 ko ia naʻe liliu ai ia ko honau fili, \q2 pea naʻa ne tauʻi ʻakinautolu. \b \q1 \v 11 Pea naʻa ne manatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, \q2 kia Mōsese, mo hono kakai, ʻo ne pehē, \q1 “ʻOku ʻi fē ia naʻe ʻomi ʻakinautolu mei he tahi, fakataha mo e tauhi ʻo ʻene fanga sipi? \q2 ʻOku ʻi fē ia ʻaia naʻe ʻai kiate ia hono Laumālie māʻoniʻoni? \q1 \v 12 ‌ʻAia naʻe tataki ʻakinautolu ʻaki ʻae nima toʻomataʻu ʻo Mōsese, ʻaki ʻa hono nima nāunauʻia, \q2 ʻo vaheʻi ʻae vai ʻi honau ʻao, \q2 ke ngaohi moʻona ha huafa taʻengata? \q1 \v 13 ‌ʻAia naʻe tataki ʻakinautolu ʻi he moana, \q2 ʻo hangē ko e hoosi ʻi he toafa, \q2 koeʻuhi ke ʻoua te nau tūkia?” \q1 \v 14 ‌ʻO hangē ko e ʻalu hifo ʻae fanga manu ki he vahaʻa moʻunga, \q2 naʻe ngaohi ia ʻe he Laumālie ʻo Sihova ke mālōlō: \q2 naʻe pehē hoʻo tataki ʻa hoʻo kakai, ke ngaohi moʻou ha huafa ongoongolelei. \q1 \v 15 ‌ʻAfio hifo mei he langi, \q2 pea vakai mei he ʻafioʻanga ʻo hoʻo māʻoniʻoni pea mo ho nāunau: \q1 kofaʻā ia hoʻo ʻofa mo hoʻo māfimafi, \q2 ʻae ngaue ʻo hoʻo manavaʻofa pea mo hoʻo ngaahi ʻaloʻofa kiate au? Kuo ke taʻofi ia? \q1 \v 16 Ko e moʻoni ko ʻemau tamai koe, \q2 neongo ʻoku taʻeʻilo ʻakimautolu ʻe ʻEpalahame, \q2 pea taʻetokangaʻi ʻakimautolu ʻe ʻIsileli: \q1 ko koe, ʻE Sihova, ko ʻemau tamai, \q2 ko homau huhuʻi; talu mei muʻa ʻoku taʻetupu ʻa ho huafa. \q1 \v 17 ‌ʻE Sihova, ko e hā kuo ke tuku ai ʻakimautolu ke mau hē mei ho ngaahi hala, \q2 pea fakafefeka homau loto ke ʻoua te mau manavahē kiate koe? \q1 Toe tafoki mai koeʻuhi ko hoʻo kau tamaioʻeiki, \q2 ko e ngaahi faʻahinga ʻo ho tofiʻa. \q1 \v 18 Kuo maʻu fuonounou pe ia ʻe he kakai ʻa hoʻo māʻoniʻoni: \q2 kuo molomoloki ʻe homau ngaahi fili ʻa ho fale tapu. \q1 \v 19 ‌ʻOku ʻaʻau ʻakimautolu: naʻe ʻikai ʻaupito te ke puleʻi ʻakinautolu; \q2 naʻe ʻikai ui ʻaki ʻakinautolu ʻa ho huafa. \c 64 \cd \it 1 ʻOku hū ʻae siasi ke hā ʻae mālohi ʻoe ʻOtua. 5 ʻI he manatu ki he ʻaloʻofa ʻoe ʻOtua, ʻoku fakahā ia ʻae kovi ʻoe loto taʻeliliu. 9 ʻOku lāunga ia ʻi heʻenau mamahi.\it* \q1 \v 1 Taumaiā ke ke haeʻi ʻae ngaahi langi, \q2 koeʻuhi ke ke hāʻele hifo, \q2 koeʻuhi ke tafe hifo ʻae ngaahi moʻunga ʻi hoʻo ʻafio mai. \q1 \v 2 ‌ʻO hangē ʻoku ulo ʻae afi vela, \q2 ʻoku ngaohi ʻe he afi ʻae vai ke lili, \q1 ke pehē hoʻo fakahā ho huafa ki ho ngaahi fili, \q2 koeʻuhi ke tetetete ʻae ngaahi puleʻanga ʻi ho ʻao! \q1 \v 3 ‌ʻI hoʻo fai ʻae ngaahi meʻa fakamanavahē ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻamanaki ki ai, \q2 naʻa ke hāʻele hifo, naʻe tafe hifo ʻae ngaahi moʻunga ʻi ho ʻao ʻi hoʻo ʻafio mai. \q1 \v 4 He talu ʻae kamataʻanga ʻo māmani ʻoku teʻeki fanongo, \q2 pe ongoʻi ʻe he telinga, \q2 pe mamata ʻe ha mata, ki ha ʻOtua mo koe, \q2 ʻaia kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa pehē ni maʻanautolu ʻoku tatali kiate ia. \q1 \v 5 ‌ʻOku ke fakafetaulaki kiate ia ʻoku fiefia pea fai māʻoniʻoni, \q2 kiate kinautolu ʻoku manatu kiate koe ʻi ho ngaahi hala: \q1 vakai, ʻoku ke houhau; he kuo mau fai angahala: \q2 ka ʻoku tuʻumaʻu \add ʻena\add*, \q2 pea te mau moʻui. \q1 \v 6 ‌ʻOku mau tatau kotoa pē mo e taʻemaʻa, \q2 pea ʻoku tatau ʻemau māʻoniʻoni kotoa pē mo e ngaahi konga holoholo fakalielia; \q1 pea ʻoku mau mae kotoa pē ʻo hangē ko e louʻakau; \q2 pea ko ʻemau ngaahi hia, ʻo hangē ko e matangi, kuo ne ʻāvea ʻakimautolu. \q1 \v 7 Pea ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ui ki ho huafa, \q2 pe ueʻi ʻe ia ia ke puke kiate koe: \q1 he kuo ke fufū ho fofonga ʻiate kimautolu, \q2 pea kuo fakaʻauha ʻakimautolu, koeʻuhi ko ʻemau ngaahi hia. \b \q1 \v 8 Ka ko eni, ʻE Sihova, ko koe ko ʻemau tamai; \q2 ko e ʻumea ʻakimautolu, pea ko homau ngaohi koe: \q2 pea ko e ngāue ʻa ho nima ʻakimautolu kotoa pē. \q1 \v 9 ‌ʻOua naʻa ke houhau lahi, ʻE Sihova, \q2 pe manatu maʻuaipē ki he hia: \q1 vakai, pea ʻafioʻi, ʻoku mau kole kiate koe, \q2 he ko hoʻo kakai ʻakimautolu kotoa pē. \q1 \v 10 Kuo hoko ko e toafa ʻa hoʻo ngaahi kolo māʻoniʻoni, \q2 ko e potu liʻaki ʻa Saione, \q2 kuo ʻauha ʻa Selūsalema. \q1 \v 11 Kuo vela ʻi he afi ʻa homau fale matamata ʻeiki mo māʻoniʻoni, \q2 ʻaia naʻe fakamālō ai kiate koe ʻa ʻemau ngaahi tamai: \q2 pea kuo maumau ʻemau ngaahi meʻa lelei kotoa pē. \q1 \v 12 Te ke taʻofi koe, ʻE Sihova, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni? \q2 Te ke fakalongo pe, pea fakamamahi lahi ʻakimautolu? \c 65 \cd \it 1 Ko e ui ʻoe kakai Senitaile. 2 Kuo liʻaki ʻae kakai Siu, ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui, mo e lotu ki he tamapua, mo e mālualoi. 8 Ko e toenga kakai ʻe moʻui. 11 Ko e ngaahi tautea ki he angakovi, mo e ngaahi tāpuaki ki ho anga fakaʻotua. 17 Ko e monūʻia ʻoe Selūsalema foʻou.\it* \q1 \v 1 “ʻOku kumi kiate au ʻakinautolu naʻe ʻikai te nau fehuʻi kiate au; \q2 kuo ʻilo au ʻekinautolu naʻe ʻikai kumi kiate au: \q2 naʻaku pehē, ‘Vakai kiate au, vakai kiate au,’ ki he puleʻanga naʻe ʻikai ke ui ʻaki hoku huafa. \q1 \v 2 Kuo u mafao atu hoku nima ʻi he ʻaho kotoa ki he kakai angatuʻu, \q2 ʻaia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he hala ʻoku ʻikai lelei, \q2 ʻo hangē ko ʻenau ngaahi filioʻi: \q1 \v 3 Ko e kakai ʻoku fakahouhau kiate au maʻuaipē ki hoku fofonga; \q2 ʻoku fai feilaulau ʻi he ngaahi ngoue, \q2 pea ʻoku tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi ʻesi makaʻumea; \q1 \v 4 ‌ʻAkinautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi tanuʻanga, \q2 pea ʻi he ngaahi fale māʻolunga, \q1 ʻoku kai ʻae kakano ʻoe puaka, \q2 pea ko e vaihū ʻoe ngaahi meʻa fakalielia ʻoku ʻi he ʻenau ngaahi ipu; \q1 \v 5 ‌ʻAkinautolu ʻoku pehē, ‘Tuʻu tokotaha pe koe, \q2 ʻoua ʻe haʻu ke ofi kiate au; \q2 he ʻoku ou māʻoniʻoni hake ʻiate koe.’ \q1 Ko e ʻohuafi ʻakinautolu ni ʻi hoku fofonga, \q2 ko e afi ʻoku ulo ʻi he ʻaho kotoa pē. \q1 \v 6 “Vakai, ʻoku tohi ʻi hoku ʻao: \q2 ʻE ʻikai te u fakalongo pe, \q2 ka te u totongi, \q2 ʻio, ʻe ai ʻae totongi ki honau fatafata. \q1 \v 7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko hoʻomou angahia, mo e angahala ʻa hoʻomou ngaahi tamai fakataha, \q2 ʻakinautolu kuo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi moʻunga, \q2 pea kape kiate au ʻi he ngaahi potu tafungofunga: \q2 ko ia te u fua ʻa ʻenau muʻaki ngāue ki honau fatafata. \q1 \v 8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q1 “ʻO hangē ʻoku ʻilo ʻae uaine foʻou ʻi he fuhi, \q2 pea ʻoku pehē ʻe ha taha, ‘ʻoua ʻe fakaʻauha ia; he ʻoku ʻi ai ha tāpuaki;’ \q1 te u fai pehē koeʻuhi ko ʻeku kau tamaioʻeiki, \q2 koeʻuhi ke ʻoua naʻaku fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē. \q1 \v 9 Pea te u ʻomi ha hako meia Sēkope, \q2 pea mei Siuta ha taha ke maʻu hoku ngaahi moʻunga: \q1 pea ʻe maʻu ia ʻe hoku kakai fili, \q2 pea ʻe nofo ai ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki. \q1 \v 10 Pea ʻe hoko ʻa Saloni ko e loto ʻā ʻae fanga sipi, \q2 pea ko e teleʻa ʻo ʻAkoli ko e tokotoʻanga ʻoe fanga manu, \q2 maʻa hoku kakai ʻaia kuo kumi kiate au. \q1 \v 11 “Ka ko kimoutolu kuo mou liʻaki ʻa Sihova, \q2 kuo fakangalongaloʻi hoku moʻunga tapu, \q2 ʻoku mou teuteu ha keinangaʻanga maʻa Kata, \q2 pea ʻoku ʻatu ʻae feilaulau inu kia Meni. \q1 \v 12 Ko ia te u lau ai ʻakimoutolu ki he heletā, \q2 pea te mou punou kotoa pē ki he tāmateʻi: \q1 koeʻuhi ʻi heʻeku ui, naʻe ʻikai te mou tali; \q2 ʻi heʻeku lea, naʻe ʻikai te mou fanongo; \q1 ka naʻa mou fai kovi ʻi hoku ʻao, \q2 mo fili ʻaia naʻe ʻikai te u fiemālie ai. \b \q1 \v 13 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻOtua ko Sihova, \q1 “Vakai, ʻe kai ʻe heʻeku kau tamaioʻeiki, \q2 ka te mou fiekaia: \q1 vakai, ʻe inu ʻe heʻeku kau tamaioʻeiki, \q2 ka te mou fieinua: \q1 vakai, ʻe fiefia ʻeku kau tamaioʻeiki, \q2 ka e mā ʻakimoutolu. \q1 \v 14 Vakai, ʻe hivehiva ʻeku kau tamaioʻeiki koeʻuhi ko e fiefia ʻoe loto, \q2 ka te mou tangi koeʻuhi ko e mamahi ʻoe loto, \q2 pea ʻe tangilāulau ʻi he mamahi ʻoe laumālie. \q1 \v 15 Pea te mou tuku homou hingoa ko e fakamamahi kiate kinautolu kuo u fili: \q2 koeʻuhi ʻe tāmateʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻEiki ko Sihova, \q1 pea ui ʻene kau tamaioʻeiki ʻaki ha hingoa kehe: \q2 \v 16 Koeʻuhi ko ia ʻoku ne tāpuaki ia ʻi he fonua te ne tāpuaki ia ʻi he ʻOtua ʻoe moʻoni; \q2 pea ko ia ʻoku fuakava ʻi he fonua te ne fuakava ʻi he ʻOtua ʻoe moʻoni; \q1 koeʻuhi kuo fakangalo ʻae ngaahi muʻaki mamahi, \q2 pea koeʻuhi kuo fakafufū ia mei hoku fofonga. \b \q1 \v 17 “Vakai, he ʻoku ou fakatupu ʻae ngaahi langi foʻou pea mo e fonua foʻou: \q2 pea ʻe ʻikai manatu ʻaia naʻe ʻi muʻa, \q2 pe ai ha manatu loto ki ai. \q1 \v 18 Ka ke fiefia ʻakimoutolu pea nekeneka ʻo taʻengata ʻi he meʻa ʻoku ou fakatupu: \q2 he vakai, ʻoku ou ngaohi ʻa Selūsalema ko e fiefiaʻanga, \q2 pea ke fiefia ʻa hono kakai. \q1 \v 19 Pea te u fiefia ia Selūsalema, \q2 pea nekeneka ʻi hoku kakai: \q1 pea ʻe ʻikai ha toe fanongo ki ha leʻo ʻoe tangi ʻiate ia, \q2 pe ko e leʻo ʻoe tangi mamahi. \b \q1 \v 20 “ʻE ʻikai toe ʻai ʻi ai ha tamasiʻi ʻoku moʻui fuonounou, \q2 pe ko ha tangata motuʻa ʻoku taʻekakato hono ngaahi ʻaho: \q1 he ko ia ʻe mate ʻi hono teau taʻu ʻe mate ko e tamasiʻi pe; \q2 pea ko e tangata angahala ʻoku mate ʻi hono teau taʻu ʻe malaʻia ia. \q1 \v 21 Pea te nau langa ʻae ngaahi fale, pea nofo ai; \q2 pea te nau tō ʻae ngaahi vaine, pea kai ʻae fua ʻo ia. \q1 \v 22 ‌ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; \q2 ʻe ʻikai te nau tō, kae kai ʻe ha taha kehe: \q1 he ʻoku hangē ko e ngaahi ʻaho ʻoe ʻakau ʻoku pehē ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoku kakai, \q2 pea ʻe leleiʻia fuoloa ʻae kakai kuo u fili ʻi he ngāue ʻa honau nima. \q1 \v 23 ‌ʻE ʻikai te nau ngāue taʻeʻaonga, \q2 pe fanauʻi ki he mamahi; \q1 he ko e hako ʻakinautolu kuo monūʻia ʻia Sihova, \q2 pea mo ʻenau fānau fakataha mo kinautolu. \q1 \v 24 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he teʻeki te nau ui, te u tali; \q2 pea ʻi he lolotonga ʻenau lea, te u ongoʻi. \q1 \v 25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q2 “ʻE kai fakataha ʻae ulofi mo e lami, \q2 pea ʻe kai ʻe he laione ʻae kau ʻoe koane ʻo hangē ko e pulu: \q2 pea ko e meʻakai ʻoe ngata ko e efu. \q2 ʻE ʻikai te nau fakamamahi pe fakaʻauha ʻi \add ha potu ʻo \add*hoku moʻunga māʻoniʻoni kotoa pē.” \c 66 \cd \it 1 Ke tauhi ʻae ʻOtua lāngilangi ʻi he angavaivai mo e moʻoni 5 ʻOku ne fakafiemālie ki he angavaivai ʻaki ʻae toʻutangata fakaofo, 10 Pea mo e ngaahi tāpuaki ki he siasi. 15 Ko e fakamaau māsila ʻae ʻOtua ki he kakai angahala. 19 ʻE maʻu ʻe he Senitaile ʻae siasi māʻoniʻoni, 24 Pea te nau mamata ki he fakamalaʻia ʻoe kakai angahala.\it* \q1 \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, \q1 “Ko hoku ʻafioʻanga ʻae langi, pea ko hoku tuʻuʻanga vaʻe ʻa māmani: \q2 kofaʻā ia ʻae fale ʻoku mou langa kiate au? \q2 Pea kofaʻā ia ʻae potu ʻo ʻeku mālōlō? \q1 \v 2 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ko e ngaahi meʻa na kotoa pē naʻe ngaohi ʻe hoku nima, \q2 pea kuo ʻi ai pe ʻae ngaahi meʻa ko ia: \q1 ka te u vakai ki he tangata ni, \q2 ʻio, kiate ia ʻoku masiva pea ʻoku loto fakatomala moʻoni, \q2 pea ʻoku tetetete ʻi heʻeku folofola. \q1 \v 3 Ko ia ʻoku ne tāmateʻi ʻae pulu ʻoku hangē ia kuo ne tāmateʻi ha tangata; \q2 ko ia ʻoku ne feilaulau ʻaki ha lami, ʻo hangē kuo ne tuʻusi ke motu ʻae kia ʻoe kulī; \q2 ko ia ʻoku ne ʻatu ha feilaulau, ʻoku hangē kuo ne ʻatu ʻae toto ʻoe puaka; \q2 ko ia ʻoku ne tutu ʻae meʻa namu kakala, ʻo hangē kuo ne tāpuaki ha tamapua. \q1 ʻIo, kuo nau fili honau ngaahi hala, \q2 pea ʻoku fiefia honau laumālie ʻi heʻenau ngaahi meʻa fakalielia. \q1 \v 4 Pea ko au foki te u tuʻutuʻuni ʻenau ngaahi mamahi, \q2 pea ko e meʻa ʻoku nau manavahē ki ai te u ʻomi kiate kinautolu; \q1 koeʻuhi ʻi heʻeku ui, naʻe ʻikai tali ʻe ha tokotaha ʻi heʻeku lea, \q2 naʻe ʻikai te nau fanongo, \q1 kā naʻa nau fai kovi ʻi hoku ʻao, \q2 pea naʻa nau fili ʻaia naʻe ʻikai te u fiemālie ai.” \b \q1 \v 5 Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, \q2 ʻakimoutolu ʻoku tetetete ki heʻene folofola; \q1 “Ko homou ngaahi kāinga naʻe fehiʻa kiate kimoutolu, \q2 ʻo kapusi kituʻa ʻakimoutolu koeʻuhi ko hoku huafa, \q1 naʻa nau pehē, ‘Ke ongoongoleleiʻia ʻa Sihova: \q2 ka e ʻafio ia ko homou fakafiefia,’ \q2 pea ʻe mā ʻakinautolu. \q1 \v 6 Ko e leʻo ʻoe longoaʻa mei he kolo, \q2 ko e leʻo mei he falelotu lahi, \q2 ko e leʻo ʻo Sihova ʻaia ʻoku ne totongi totonu ki hono ngaahi fili. \b \q1 \v 7 “ʻI he teʻeki ai ke langā, naʻa ne fāʻeleʻi, \q2 ʻi he teʻeki ai ke mamahi ia, naʻe fāʻeleʻi ia ʻae tamasiʻi tangata. \q1 \v 8 Ko hai kuo ne fanongo ki ha meʻa pehē? \q2 Ko hai kuo ne mamata ki he ngaahi meʻa pehē? \q1 ʻE faʻa ngaohi ʻa māmani ke fanauʻi ʻi he ʻaho pe taha? \q2 Pe ʻe fanauʻi fakafokifā ha puleʻanga? \q1 He naʻe kamata langa pe ʻa Saione, \q2 pea fanauʻi leva ʻa ʻene fānau. \q1 \v 9 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, He te u ʻomi ke fanauʻi, ka e ʻikai te u ngaohi ke fāʻele?” ʻOku pehē ʻe ho ʻOtua, \q2 He te u ngaohi ke fānau, \q2 kae tāpuni \add ʻae manāva\add*? \q1 \v 10 “Ke fiefia ʻakimoutolu mo Selūsalema, pea nekeneka mo ia, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku ʻofa kiate ia: \q2 mou fiefia ʻi he fiefia mo ia, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku mamahi koeʻuhi ko ia: \q1 \v 11 Koeʻuhi ke mou huhu, pea mākona ʻi he huʻahuhu ʻo ʻene fakafiemālie? \q2 Koeʻuhi ke mou mimisi, \q2 pea fiefia ʻi hono lahi ʻo hono nāunau. \b \q1 \v 12 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u tuku ʻae melino kiate ia ʻo hangē ko e vaitafe, \q2 pea ko e nāunau ʻoe Senitaile ʻo hangē ko e vaitafe laulahi: \q2 pea te mou toki huhu, \q1 ʻe fua ʻakimoutolu ʻi hono vakavaka, \q2 pea lulululu ʻe hono ongo tui. \q1 \v 13 ‌ʻO hangē ko e tokotaha ʻoku fakafiemālie ki ai ʻene faʻē, \q2 ʻe pehē ʻeku fakafiemālie kiate koe; \q2 pea ʻe fakafiemālieʻi ʻakimoutolu ʻi Selūsalema.” \q1 \v 14 Pea ka mou ka mamata ki he meʻa ni, ʻe fiefia homou loto, \q2 pea moʻui homou hui ʻo hangē ko e ʻakau mata: \q1 pea ʻe hā ʻae nima ʻo Sihova ki heʻene kau tamaioʻeiki, \q2 mo hono houhau ki hono ngaahi fili. \q1 \v 15 Kae vakai, ʻe hāʻele mai ʻa Sihova mo e afi, \q2 pea hangē ko e ʻahiohio ʻa ʻene ngaahi saliote, \q1 ke ʻatu hono houhau ʻi he mālohi, \q2 pea mo ʻene valoki ʻaki ʻae ulo ʻoe afi. \q1 \v 16 Koeʻuhi ʻe fai ʻe Sihova mo e kakano kotoa pē ʻaki ʻae afi mo ʻene heletā: \q2 pea ko e tokolahi ʻe tāmateʻi ʻe Sihova. \p \v 17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻauha fakataha, ʻakinautolu ʻoku teuteu mo fakamaʻa ʻakinautolu ʻi he ngoue ʻi he tuʻa \add ʻakau ʻe taha \add*ʻi he lotolotonga, ʻo kai ʻae kakano ʻoe puaka, pea mo e meʻa fakalielia, pea mo e kumā. \p \v 18 “He ʻoku ou ʻilo ʻenau ngaahi ngāue pea mo ʻenau ngaahi mahalo: ʻe hoko ʻo pehē, te u tānaki ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē mo e lea kehekehe kotoa pē; pea te nau haʻu, ʻo mamata ki hoku nāunau. \p \v 19 “Pea te u ai ha fakaʻilonga ʻiate kinautolu, pea te u fekau ʻakinautolu ʻoku hao ʻiate kinautolu ki he ngaahi puleʻanga, ki Tasisi, mo Puli, mo Luti, ʻakinautolu ʻoku teke ʻae kaufana, ki Tupale, mo Savani, ki he ngaahi motu mamaʻo, ʻaia ʻoku teʻeki ai ke fanongo ki hoku ongoongo, pea teʻeki ai ke mamata ki hoku nāunau; pea te nau fakahā hoku nāunau ki he kakai Senitaile. \p \v 20 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, te nau ʻomi homou ngaahi kāinga kotoa pē ko e feilaulau kia Sihova mei he puleʻanga kotoa pē ʻi he fanga hoosi, pea ʻi he ngaahi meʻa teka, pea ʻi he meʻa fata, pea ʻi he fanga miuli, pea ʻi he fanga manu veʻe vave, ki hoku moʻunga tapu ko Selūsalema, ʻo hangē naʻe ʻomi ʻe he fānau ʻo ʻIsileli ʻae feilaulau ʻi he ipu maʻa ki he fale ʻo Sihova. \p \v 21 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u fokotuʻu ʻiate kinautolu foki ʻae kau taulaʻeiki pea mo e kau Livai.” \p \v 22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻO hangē ko e tuʻumaʻu ʻi hoku ʻao, ʻae ngaahi langi foʻou pea mo e maama foʻou, ʻaia te u ngaohi, ʻe pehē ʻae tuʻumaʻu ʻo homou hako mo homou hingoa. \v 23 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE haʻu ʻae kakai kotoa pē ke lotu ʻi hoku ʻao, mei he māhina foʻou ʻe taha ʻo aʻu ki he māhina foʻou ʻe taha, pea mei he ʻaho tapu ʻe taha ʻo aʻu ki he ʻaho tapu ʻe taha. \v 24 “Pea te nau ʻalu atu, pea sio ki he ngaahi ʻangaʻanga ʻoe kakai naʻe angatuʻu kiate au: koeʻuhi ʻe ʻikai mate honau ʻuanga, pea ʻe ʻikai tāmateʻi ʻenau afi; pea te nau hoko ko e fehiʻanekina ki he kakai kotoa pē.”