\id HEB \h Hepelū \toc1 Ko E Tohi ʻa Paula Ki He Kakai Hepelū \toc2 Hepelū \toc3 Hep \mt2 KO E TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 HEPELŪ \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Kuo hāʻele mai ʻa Kalaisi mei he Tamai kiate kitautolu ʻi he kuonga ki mui ni, 4 ʻoku muʻa ia ʻi he kau ʻāngelo, ʻi he anga mo e ngāue.\it* \p \v 1 Ko e ʻOtua, ʻaia naʻe folofola ʻi muʻa ʻi he ngaahi kuonga kehekehe mo e ngaahi anga kehekehe ki he ngaahi tamai ʻi he kau palōfita, \v 2 Kuo ne folofola ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ni kiate kitautolu ʻi \add hono \add*ʻAlo, ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ke ʻaʻana ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ne ne ngaohi ai foki ʻae ngaahi maama; \v 3 Ko e malama ia ʻo \add hono \add*nāunau, mo e tatau ʻaupito ʻo ʻene ʻafio, pea ʻoku ne poupou hake ʻae meʻa kotoa pē ʻaki ʻene folofola mālohi, pea kuo hili ʻene fai ʻe ia ʻae totongi ʻi heʻetau ngaahi angahala, pea nofo hifo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe Fungani Māʻolunga; \v 4 Pea kuo māʻolunga lahi ʻaupito ia ʻi he kau ʻāngelo, koe meʻa ʻi heʻene maʻu totonu ʻae huafa lelei lahi ʻiate kinautolu. \v 5 He naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, \q1 “Ko hoku ʻAlo koe, \q2 kuo u fakatupu koe ʻi he ʻaho ni?” \p Pea toe pehē, \q1 “Te u hoko au ko e Tamai kiate ia, \q2 pea ʻe hoko ia ko e ʻAlo kiate au?” \p \v 6 Pea ʻi he ʻomi ʻe ia ʻae ʻuluaki fakatupu ki māmani, naʻe toe pehē ʻe ia, “Ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua.” \v 7 Pea ki he kau ʻāngelo ʻoku pehē ʻe ia, \q1 “ʻOku ne ngaohi ʻene kau ʻāngelo \add ke hangē \add*ko e matangi, \q2 mo ʻene kautauhi \add ke hangē \add*ko e ulo afi.” \p \v 8 Ka ki he ʻAlo, \add ʻoku ne pehē\add*, \q1 “E ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata: \q2 ko e tokotoko ʻo ho puleʻanga ko e tokotoko māʻoniʻoni ia. \q1 \v 9 Kuo ke ʻofa ki he māʻoniʻoni, pea fehiʻa ki he angahala; \q2 ko ia ko e ʻOtua, ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.” \p \v 10 Pea, \q1 “Ko koe, ʻe ʻEiki, naʻa ke ʻai ʻi he kamataʻanga ʻae tuʻunga ʻo māmani; \q2 pea koe ngaahi langi ko e ngaue ia ʻa ho nima: \q1 \v 11 E ʻauha ia; ka ʻe pehē ai pe ʻa koe; \q2 ʻe fakaʻaʻau ia kotoa pē ke motuʻa ʻo hangē ko e kofu; \q1 \v 12 Pea hangē ko e pulupulu te ke takatakai ia, \q2 pea ʻe fakakehe ia: \q1 ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, \q2 pea ʻe ʻikai ngata ʻa ho ngaahi taʻu.” \p \v 13 Ka naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, \q1 “Nofo koe ʻi hoku nima toʻomataʻu, \q2 kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻunga vaʻe?” \p \v 14 ‌ʻIkai ko e kau laumālie tauhi pe ʻakinautolu kotoa pē, ʻoku fekaua ke tauhiʻi ʻakinautolu ʻe maʻu ʻae fakamoʻui; \c 2 \cd \it 1 ʻOku totonu ʻetau talangofua kia Kalaisi Sisu, 5 Pea koeʻuhi kuo ne toʻo kiate ia ʻetau anga, 14 He ko e meʻa ia naʻe tonu ke ne fai.\it* \p \v 1 Ko e meʻa ia ʻoku totonu ke ʻāsili ai ʻetau tokanga lahi ki he ngaahi meʻa kuo tau fanongo ki ai, telia naʻa tau tukuange mei ai ʻi ha ʻaho. \v 2 He kapau naʻe tuʻumaʻu ʻae lea naʻe leaʻaki ʻe he kau ʻāngelo, pea ko e maumauʻi mo e talangataʻa kotoa pē naʻe maʻu hono totongi totonu; \v 3 E hao fēfē ʻakitautolu, ʻo kapau te tau taʻetokanga ki he fakamoʻui lahi ko ia? ʻAia naʻe fuofua fakahā ʻe he ʻEiki, pea naʻe fakamoʻoni ia kiate kitautolu ʻekinautolu naʻe fanongo \add kiate ia\add*; \v 4 Naʻe fakamoʻoni foki ʻe he ʻOtua, ʻaki ʻae ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo, mo e ngaahi mana kehekehe, pea mo e ngaahi foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo fakatatau ki hono finangalo ʻoʻona. \v 5 He ʻoku ʻikai te ne fakamoʻulaloa ki he kau ʻāngelo ʻae maama kahaʻu, ʻaia ʻoku mau lea ki ai. \v 6 Ka ʻoku fakahā ʻe ha tokotaha ʻi he potu ʻe taha, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae tangata, ʻoku ke tokangaʻi ia? Pe ko e foha ʻoe tangata, ʻoku ke ʻaʻahi ai kiate ia? \v 7 Naʻa ke ngaohi ia ʻo māʻulalo siʻi ʻi he kau ʻāngelo; ne ke fakapale ʻaki ia ʻae nāunau mo e ongoongolelei, ʻo fakanofo ia ke puleʻi ʻae ngaahi ngaue ʻa ho nima: \v 8 Kuo ke fakamoʻulaloa ʻae meʻa kotoa pē ki hono lalo vaʻe.” Pea ʻi heʻene “fakamoʻulaloa ʻae meʻa kotoa pē kiate ia,” naʻe ʻikai fakatoe ha meʻa ʻe taʻeʻaikilalo ʻiate ia. Ka ʻoku teʻeki ai ketau mamata kuo fakamoʻulaloa ʻae meʻa kotoa pē kiate ia. \v 9 Ka ʻoku tau mamata kia Sisu, kuo fakapale ʻaki ia ʻae nāunau mo e ongoongolelei, koeʻuhi ko e kātaki ʻae pekia, ʻaia naʻe ngaohi ke māʻulalo siʻi ʻi he kau ʻāngelo, ke ne kamata ʻe ia ʻae pekia koeʻuhi ko e kakai kotoa pē, ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua. \v 10 He naʻe taau mo ia, ʻaia ʻoku maʻana ʻae meʻa kotoa pē, pea ʻoku mei ai ʻae meʻa kotoa pē, ʻi he ʻomi ʻae foha tokolahi ki he nāunau, ke fakahaohaoa ʻi he ngaahi mamahi ʻae ʻEiki ʻo ʻenau moʻui. \v 11 He ko ia ʻoku ne fakamaʻa, mo kinautolu kuo fakamaʻa, ʻoku nau taha pe kotoa pē: ko ia ʻoku ʻikai ai ke mā ia ke ui ʻakinautolu ko e kāinga, \v 12 ‌ʻO pehē, “Te u fakahā ho huafa ki hoku kāinga, ʻi he lotolotonga ʻoe siasi te u hiva fakafetaʻi kiate koe.” \v 13 Mo toe \add pehē\add*, “Te u falala kiate ia.” Pea toe \add pehē\add*, “Vakai ko au mo e fānau kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate au.” \v 14 Pea ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe he fānau ʻae kakano mo e toto, naʻe ʻai foki ʻe ia ʻae anga ko ia; koeʻuhi ke fakaʻauha ʻe ia ʻi he mate ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae mālohi ʻoe mate, ko e tēvolo; \v 15 Mo fakamoʻui ʻakinautolu naʻe moʻua pōpula ʻi he manavahē ki he mate, ʻi henau moʻui kotoa pē. \v 16 He ko e moʻoni naʻe ʻikai puke ʻe ia ʻae kau ʻāngelo; ka naʻa ne puke ʻe ia ʻae hako ʻo ʻEpalahame. \v 17 Ko ia naʻe taau ai mo ia ke hoko ʻo tatau mo hono kāinga ʻi he meʻa kotoa pē, koeʻuhi ke ne hoko ko e fungani taulaʻeiki ʻaloʻofa mo angatonu ʻi he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, ke fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e angahala ʻae kakai. \v 18 He ko e meʻa ʻi heʻene mamahi ʻaʻana ʻi hono ʻahiʻahiʻi, ʻoku ne faʻa fai ke tokoniʻi ʻakinautolu ʻoku ʻahiʻahiʻi. \c 3 \cd \it 1 ʻOku lelei pea lahi ʻa Kalaisi kia Mōsese, 7 Ko ia kapau ʻe ʻikai te tau tui kiate ia, ʻe totonu ke lahi hake hotau tautea ʻi he tautea naʻe hoko ki ʻIsileli loto fefeka.\it* \p \v 1 Ko ia, ʻe kāinga māʻoniʻoni, ʻoku kau ʻi he ui mei he langi, tokanga lahi ki he ʻaposetolo mo e fungani taulaʻeiki ʻo ʻetau lotu, ko Kalaisi Sisu; \v 2 ‌ʻAia naʻe angatonu kiate ia ne ne fakanofo ia, ʻo hangē foki ko Mōsese ʻi hono fale kotoa pē. \v 3 He naʻe totonu ke ne maʻu ʻe ia ʻae ongoongolelei lahi ʻia Mōsese, ʻo hangē ʻoku maʻu ʻe ia ʻoku langa ʻae fale ʻae ongoongolelei lahi ʻi he fale. \v 4 He kuo langa kotoa pē ʻae fale ʻe ha taha; ka ko ia kuo ne langa ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ko e ʻOtua. \v 5 Pea naʻe angatonu moʻoni ʻa Mōsese ʻi hono fale kotoa pē, ʻo hangē ko e tamaioʻeiki, ko e fakamoʻoni ʻoe ngaahi meʻa ko ia ʻe leaʻaki; \v 6 Ka ko Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻi hono fale ʻoʻona; pea ko hono fale ʻakitautolu, ʻo kapau te tau kuku maʻu ʻae tui mo e fiefia ʻoe ʻamanaki lelei ʻo aʻu ki he ikuʻanga. \v 7 Ko ia (ʻo hangē ko e lea ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, “Ko e ʻaho ni, ʻo kapau te mou fanongo ki hono leʻo, \v 8 ‌ʻOua naʻa mou fakafefeka homou loto, ʻo hangē ko ia ʻi he fakahouhau ʻi he ʻaho ʻoe ʻahiʻahi ʻi he toafa: \v 9 ‌ʻAia naʻe ʻahiʻahiʻi au ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea nau ʻahiʻahi kiate au, ʻonau mamata ki heʻeku ngaahi ngaue ʻi he taʻu ʻe fāngofulu. \v 10 Ko ia ne u fehiʻa ai ki he toʻutangata ko ia, peau pehē, ‘ʻOku nau he maʻuaipē ʻi honau loto: pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo hoku ngaahi hala.’ \v 11 Ko ia ne u fuakava ai ʻi heʻeku houhau, ‘E ʻikai te nau hū ki hoku mālōlōʻanga.)’” \v 12 Tokanga, ʻe kāinga, telia naʻa ai hamou tokotaha ha loto kovi ʻo taʻetui, he mavahe mei he ʻOtua moʻui. \v 13 Ka ke feakonakiʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻoku lolotonga hono ui, “Ko e ʻaho ni;” telia naʻa mataila hamou tokotaha ʻi he fakakākaaʻi ʻe he angahala. \v 14 He kuo maʻu ʻekitautolu ʻa Kalaisi, ʻo kapau te tau kuku maʻu ʻa ʻetau fuofua tui ʻo aʻu ki he ikuʻanga; \v 15 Pea lolotonga ʻoku pehē, “Ko e ʻaho ni, ʻo kapau te mou fanongo ki hono leʻo, ʻoua naʻa fakafefeka homou loto, ʻo hangē ko ia ʻi he fakahouhau.” \v 16 He ko hai naʻe fakahouhau ʻi he hili ʻenau fanongo? ʻIkai ko kinautolu kotoa pē naʻe haʻu mei ʻIsipite ia Mōsese? \v 17 Ka ko hai ne houhau ai ia ʻi he taʻu ʻe fāngofulu? ʻIkai ko kinautolu naʻe angahala, pea tō honau ʻangaʻanga ʻi he toafa? \v 18 Pea naʻe fuakava ia kia hai “ʻe ʻikai te nau hū ki hono mālōlōʻanga,” ka kiate kinautolu pe naʻe taʻetui? \v 19 Ko ia ʻoku tau ʻilo, naʻe ʻikai faʻa hū atu ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he taʻetui. \c 4 \cd \it 1 Ko e mālōlōʻanga ʻoe Kalisitiane ʻoku lavaʻi ʻi he tui, 12 Ko e mālohi ʻoe folofola ʻae ʻOtua. 14 Naʻe ongoʻi ʻe Sisu ʻae ngaahi mamahi, ka naʻe ʻikai ʻiate ia ʻae angahala, 16 Ko ia pe te tau ʻalu atu ai ki he nofoʻanga ʻoe ʻaloʻofa.\it* \p \v 1 Ko ia ketau manavahē, telia, ʻi he tuku mai ʻae talaʻofa ʻoe hū ki hono mālōlōʻanga, ʻe ai hamou tokotaha ʻe tomui ki ai. \v 2 He kuo fakahā ʻae ongoongolelei kiate kitautolu, ʻo hangē ko kinautolu: ka ko e fanongo ki he folofola naʻe ʻikai ʻaonga kiate kinautolu, ko e ʻikai ke felingiʻaki ia ʻae tui ʻekinautolu naʻe fanongo. \v 3 He ko kitautolu ʻoku tui kuo tau hū ki he mālōlōʻanga, ʻo hangē ko ʻene folofola, “Kuo u fuakava ʻi heʻeku houhau, E ʻikai te nau hū ki hoku mālōlōʻanga:” ka kuo fakaʻosi ʻae ngaahi ngaue talu ʻae fakatupu ʻo māmani. \v 4 He naʻe lea pehē ʻe ia ʻi he potu ʻe taha ki hono fitu ʻoe ʻaho, “Pea naʻe mālōlō ʻae ʻOtua ʻi hono fitu ʻoe ʻaho mei heʻene ngaue kotoa pē.” \v 5 Pea mo eni foki, “E ʻikai te nau hū ki hoku mālōlōʻanga.” \v 6 Ko ia koeʻuhi kuo pau ʻe hū ki ai ʻae niʻihi, pea naʻe ʻikai hū ʻakinautolu naʻe tomuʻa malanga ia ki ai, ko e meʻa ʻi he taʻetui: \v 7 (Pea toe kotofa ʻe ia ʻae ʻaho ʻe taha, ʻo pehē mai ʻia Tevita, “Ko e ʻaho ni,” ʻi he hili ʻae ngaahi taʻu lahi; ʻo hangē ko hono fakahā, “Ko e ʻaho ni, ʻo kapau te mou fanongo ki hono leʻo, ʻoua naʻa fakafefeka homou loto.” \v 8 He ka ne foaki ʻe Siosiua, ʻae mālōlōʻanga kiate kinautolu, pehē, ʻe ʻikai folofola ia ki mui ki ha ʻaho kehe. \v 9 Ko ia ʻoku kei toe ʻae mālōlōʻanga fakaSāpate ki he kakai ʻae ʻOtua. \v 10 He ko ia kuo hū ki hono mālōlōʻanga, kuo mālōlō foki ʻe ia mei heʻene ngaue ʻaʻana, ʻo hangē ko e ʻOtua mei heʻene \add ngaue\add*.) \v 11 Ko ia ke tau fai feinga ke hū ki he mālōlōʻanga ko ia, telia naʻa ai ha taha ʻe hinga ʻi he fai ʻo fakatatau ki he taʻetui ko ia. \v 12 He ko e folofola ʻae ʻOtua ʻoku moʻui, mo mālohi, pea māsila lahi ʻi ha heletā ʻoku fakatoumata, ʻoku ʻasi ki hono vaheʻi ʻoe loto mo e laumālie, mo e ngaahi hokotanga hui mo e uho, pea ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi mahalo mo e filioʻi ʻoe loto. \v 13 Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻoku taʻehāmai ʻi hono ʻao: ka ʻoku telefua pea tokaimaʻananga ʻae meʻa kotoa pē ki he fofonga ʻo ia ʻaia te tau fakamaau ki ai. \v 14 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki lahi, ʻaia kuo hū atu ʻi he langi, ko Sisu ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua, ke tau puke maʻu ʻa ʻetau lotu. \v 15 He ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki ʻoku taʻemanavaʻofa ki heʻetau ngaahi vaivai; ka naʻe ʻahiʻahiʻi tatau pe ia ʻi he meʻa kotoa pē, ka naʻe ʻikai haʻane angahala. \v 16 Ko ia ke tau haʻu mālohi ai ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻaloʻofa, koeʻuhi ke tau maʻu ʻae ʻaloʻofa, pea ʻilo mo e foaki ʻofa, ke tokoni mai ʻi he ʻaho ʻe ʻaonga ai. \c 5 \cd \it 1 Ko e lahi mo e ongo lelei ʻoe ngaue fakataulaʻeiki ʻa hotau Fakamoʻui. 11 ʻOku ne valokiʻi ʻae taʻeʻilo lahi ki ai.\it* \p \v 1 Ko eni, ko e taulaʻeiki lahi kotoa pē kuo fili mei he kakai, kuo fakanofo ia maʻae kakai ʻi he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, koeʻuhi ke ne ʻatu ʻae ngaahi meʻa foaki mo e ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e angahala: \v 2 ‌ʻAia ʻoku ne faʻa ʻofa mamahi ki he vale, pea mo e hēhē; koeʻuhi kuo takatakai foki ia ʻe he vaivai. \v 3 Pea ko e meʻa ia ʻoku totonu ke ne fai tatau ai ʻae feilaulau maʻae kakai, pea maʻana foki, koeʻuhi ko e angahala. \v 4 Pea ʻoku ʻikai toʻo ʻe ha tangata ʻae ngaue tapu ni kiate ia, ka ko ia kuo ui ʻe he ʻOtua, ʻo hangē ko ʻElone. \v 5 Pea pehē, naʻe ʻikai fakaongoongolelei ʻe ia ia ʻe Kalaisi, ke ne hoko ai ko e fungani taulaʻeiki; ka ko ia ne ne pehē kiate ia, “Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe he ʻaho ni.” \v 6 ‌ʻO hangē ko ʻene lea foki ʻe taha, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo taʻengata, ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.” \v 7 ‌ʻAia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono sino, kuo ne ʻohake ʻae hū mo e kole tāumaʻu, fakataha mo e tangi mālohi mo e loʻimata, kiate ia naʻe faʻa fai ke fakamoʻui ia mei he mate, pea naʻe ongoʻi ia ʻi he meʻa naʻe manavahē ai ia; \v 8 Neongo ko e ʻAlo ia, ka naʻe akonekina ia ke talangofua ʻe he ngaahi meʻa naʻa ne kātaki; \v 9 Pea kuo fakahaohaoa ia, pea ne hoko ko e tupuʻanga ʻoe moʻui taʻengata kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofua kiate ia; \v 10 Kuo ui ʻe he ʻOtua ko e fungani taulaʻeiki ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki. \v 11 ‌ʻAia ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi meʻa lahi ʻiate kimautolu ke leaʻaki, pea faingataʻa hono fakamatala, ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻeongongofua. \v 12 He ko e meʻa ʻi he fuoloa kuo taau mo kimoutolu ke akonaki, ka ʻoku ʻaonga ke toe akonekina ʻakimoutolu pe ko e hā hono ʻuluaki tefito ʻoe ngaahi folofola ʻae ʻOtua; pea kuo mou toe tatau mo ia ʻoku ʻaonga ki ai ʻae huʻahuhu, kae ʻikai ha meʻakai mālohi. \v 13 He ko ia kotoa pē ʻoku fakahuhu ʻi he huʻahuhu, ʻoku taʻepoto ia ʻi he folofola ʻoe māʻoniʻoni: he ko e valevale ia. \v 14 Ka ko e meʻakai mālohi, ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa, ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he maheni ai, ʻi he faʻa ngāueʻaki ʻae ngaahi anga ʻo honau loto, ʻoku nau ʻilo ai ʻae lelei mo e kovi. \c 6 \cd \it 1 ʻOku ne enginaki ke ʻoua naʻa hinga mei he tui, 11 Ka nau tuʻumaʻu, 12 Pea faʻa ngaue, mo faʻa fai ke tatali ki he ʻOtua, 13 koeʻuhi ʻoku moʻoni ʻae ʻOtua ʻi heʻene talaʻofa.\it* \p \v 1 Ko ia foki, ke tuku ki mui ʻae ngaahi ʻuluaki akonaki ʻa Kalaisi, ka tau fai atu ki he haohaoa; ke ʻoua naʻa toe ai ʻae tuʻunga ʻae fakatomala mei he ngaahi ngaue mate, pea mo e tui ki he ʻOtua, \v 2 ‌ʻAe akonaki ʻoe ngaahi papitaiso, mo e hilifaki ʻoe nima, mo e toetuʻu ʻoe mate, mo e fakamaau taʻengata. \v 3 Pea te tau fai eni, ʻo kapau ʻe lelei ki he ʻOtua. \v 4 He koeʻuhi ʻe ʻikai ʻaupito mafai kiate kinautolu naʻe muʻaki māmangia, mo nau kamata ʻae foaki mei ʻolunga, pea nau maʻu mo e Laumālie Māʻoniʻoni, \v 5 Pea kuo nau kamata ʻae folofola lelei ʻae ʻOtua, mo e ngaahi mālohi ʻoe maama ʻe haʻu, \v 6 Pea kuo nau hinga atu, \add ʻe ʻikai mafai \add*ke toe fakafoʻou ʻakinautolu ki he fakatomala; he ʻoku nau toe tutuki ki he ʻakau ʻekinautolu pe ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻo fai fakahāhā pe ʻa hono fakamaaʻi. \v 7 He ko e kelekele ʻoku ne inumia ʻae ʻuha ʻoku faʻa tō ki ai, pea tupu mei ai ʻae ʻakau ʻoku taau mo kinautolu ʻoku tauhi ia, ʻoku tāpuekina ia mei he ʻOtua: \v 8 Ka ko ia ʻoku tupu mei ai ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa, kuo siʻaki, pea kuo ofi ki he malaʻia; ko hono ngataʻanga ʻo ia ko e vela. \v 9 Ka ko kimoutolu, ʻe kāinga, neongo ʻoku pehē ni ʻemau lea, ka ʻoku mau ʻamanaki ki he ngaahi meʻa lelei lahi ʻiate kimoutolu, mo e ngaahi meʻa ʻoku hoa mo e fakamoʻui. \v 10 He ʻoku ʻikai taʻeangatonu ʻae ʻOtua, ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue mo e feinga ʻofa, ʻaia kuo mou fakahā ki hono huafa, ʻi hoʻomou tauhiʻi ʻae kāinga māʻoniʻoni, mo hoʻomou ngaue. \v 11 Pea ko homau loto, ke taki taha fakahā ʻekimoutolu ʻae faʻa fakakukafi ko ia ki he ʻilo pau ʻoe ʻamanaki lelei ʻo aʻu ki he ngataʻanga: \v 12 Ke ʻoua naʻa mou fakapikopiko, ka ʻe faʻifaʻitaki kiate kinautolu kuo nau lavaʻi ʻi he tui mo e faʻa kātaki ʻae ngaahi talaʻofa. \v 13 He naʻe talaʻofa ʻae ʻOtua kia ʻEpalahame, pea koeʻuhi kuo ʻikai ha taha ʻe lahi hake ke ne fuakava ai, ne ne fuakava ʻiate ia pe, \v 14 ‌ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻi he fakamonūʻia te u fakamonūʻiaʻi koe, pea ʻi he fakatokolahi te u fakatokolahiʻi koe.” \v 15 Pea kuo hili ʻene kātaki fuoloa, ne maʻu ʻe ia ʻae talaʻofa. \v 16 He ko e moʻoni ʻoku fuakava ʻae kakai ʻi he lahi hake: pea ko e fuakava ke fakamoʻoni ʻaki, ko e fakangata ia ʻoe fakakikihi kotoa pē kiate kinautolu. \v 17 Pea ʻi he meʻa ni, kuo finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā ʻo lahi ki he kakai naʻe talaʻofa ki ai ʻae taʻefaʻaliliu ʻo ʻene folofola, pea ne fakamoʻoni ʻaki ia ʻae fuakava: \v 18 Koeʻuhi ʻi he meʻa taʻefaʻaliliu ʻe ua, ʻaia kuo ʻikai ai ʻaupito faʻa loi ʻae ʻOtua, ke maʻu ʻekitautolu ʻae fiemālie lahi, ʻakitautolu kuo feholaki ki he hūfanga, ke puke ki he ʻamanaki lelei kuo tuku ʻi hotau ʻao: \v 19 ‌ʻAia kuo tau maʻu ʻo hangē ko e taula ʻoe laumālie, pea ʻoku maʻu mo taʻengāue, pea ʻoku tau ia ki he \add potu \add*ʻi loto puipui; \v 20 ‌ʻAia kuo hū ki ai ʻa Sisu ko e takimuʻa maʻatautolu, ko e taulaʻeiki lahi ʻo taʻengata ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki. \c 7 \cd \it 1 Ko e taulaʻeiki ʻa Kalaisi Sisu ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke, 11 Pea ko ia ʻoku lahi ai ia ʻi he kau taulaʻeiki ʻi he lakanga ʻo ʻElone.\it* \p \v 1 He ko e Melikiseteke ni, ko e tuʻi ʻo Salema, ko e taulaʻeiki ʻae ʻOtua fungani māʻolunga, ʻaia naʻe fakafetaulaki kia ʻEpalahame ʻi heʻene liu mai mei he tāmateʻi ʻoe ngaahi tuʻi, pea ne tāpuaki ia; \v 2 ‌ʻAia ne ʻatu ki ai foki ʻe ʻEpalahame hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa kotoa pē; ko e ʻuluaki ʻuhinga \add ʻo hono hingoa \add*“ko e Tuʻi ʻoe māʻoniʻoni,” pea ko e Tuʻi ʻo Salema, ʻa ia, “ko e Tuʻi ʻoe fiemālie;” \v 3 Taʻehaʻanetamai, taʻehaʻanefaʻē, taʻehanohohoko, kuo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻaho, pe ha ngataʻanga ʻo ʻene moʻui; ka kuo tatau mo e ʻAlo ʻoe ʻOtua; pea nofo ko e taulaʻeiki ʻo lauikuonga. \v 4 Ko eni, ke tokanga ki hono lahi ʻoe tangata ni, ʻaia naʻe ʻatu ki ai ʻe he muʻaki tamai ko ʻEpalahame hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe koloa ʻi he vete. \v 5 Pea ko e moʻoni ko kinautolu ʻi he ngaahi foha ʻo Livai, ʻoku maʻu ʻae ngaue fakataulaʻeiki, ʻoku ʻiate kinautolu ʻae fekau ʻo fakatatau ki he fono ke toʻo hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa mei he kakai, ʻio, mei honau kāinga, neongo ko e tupu foki ʻakinautolu mei he sino ʻo ʻEpalahame: \v 6 Ka ko ia ʻoku ʻikai lau hono hohoko meiate kinautolu, ne maʻu ʻe ia hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa mei ʻa ʻEpalahame, mo ne tāpuaki ia ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae ngaahi talaʻofa. \v 7 Pea ko e moʻoni taʻehakikihi ki ai, ʻoku tāpuakiʻi ʻe he lahi hake ʻae siʻi hifo. \v 8 Pea ʻoku maʻu ʻi heni ʻe he kau tangata ʻoku \add hokohoko \add*mate pe hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa; kae ʻi hena ʻe ia ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻoku moʻui ai pe. \v 9 Pea hangē ka pehē ʻeku lea, ko Livai foki, ʻaia ʻoku ne maʻu hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa, naʻe ʻatu ʻe ia hono hongofulu ʻoe vahe ia ʻEpalahame: \v 10 He naʻe kei ʻi he sino ʻo ʻene tamai ia, ʻi he ʻena fetaulaki mo Melekiseteki. \v 11 Ko ia ka ne ai ha haohaoa ʻi he kau taulaʻeiki ʻoe faʻahinga ʻo Livai, (he naʻe maʻu ai ʻe he kakai ʻae fono,) ko e hā hono ʻaonga ʻoe fokotuʻu mo e taulaʻeiki ʻe taha ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki, kae ʻikai ui ʻi he lakanga ʻo ʻElone? \v 12 He ko e meʻa ʻi he fetongi ʻae kau taulaʻeiki, ʻoku totonu ai foki ke fetongi mo e fono. \v 13 He ko ia ʻoku leaʻaki ki ai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻoku ʻi he faʻahinga ʻe taha, pea naʻe ʻikai ha taha mei ai ʻe ngaue ʻi he ʻesifeilaulau. \v 14 He kuo ha moʻoni naʻe tupu ʻa hotau ʻEiki meia Siuta; ʻae faʻahinga ko ia naʻe ʻikai ʻaupito ke lea ki ai ʻa Mōsese ki he ngaue fakataulaʻeiki. \v 15 Kae muʻa hake eni foki: koeʻuhi kuo fokotuʻu ʻae taulaʻeiki ʻe taha ʻo fakatatau mo Melekiseteki, \v 16 ‌ʻAia ʻoku fakanofo, kae ʻikai hangē ko e tuʻutuʻuni ʻoe fekau fakakakano, kae fakatatau ki he mālohi ʻoe moʻui taʻengata. \v 17 He ʻoku ne fakapatonu mai, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.” \v 18 He ʻoku ai moʻoni hono fakangata ʻoe fekau naʻe muʻomuʻa, koeʻuhi ko hono vaivai mo hono taʻeʻaonga. \v 19 He naʻe ʻikai fakahaohaoa ʻe he fono ha meʻa e taha, ka ko e fakahoko pe ʻoe ʻamanaki lelei; ʻaia ʻoku tau ʻunuʻunu atu ai ki he ʻOtua. \v 20 Pea koeʻuhi naʻe ʻikai pehē ia ka ʻi he fuakava: \v 21 (He naʻe ngaohi ʻakinautolu koe kau taulaʻeiki taʻeha fuakava; ka ko ia ʻi he fuakava ʻiate ia naʻa ne pehē ki ai, “Kuo fuakava ʻe he ʻEiki, pea ʻe ʻikai te ne liliu, Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki:”) \v 22 Kuo pehē hono lelei lahi hake ʻoe fakapapau ʻoe hoko ʻa Sisu ko e fakalaloa. \v 23 Pea ko e moʻoni, naʻa nau tokolahi ʻae kau taulaʻeiki, he naʻe ʻikai ke tuku fuoloa ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he mate: \v 24 Ka ko e tangata ni, ko e meʻa ʻi heʻene tolonga ʻo taʻengata, kuo maʻu ʻe ia ʻae ngaue fakataulaʻeiki ʻoku taʻeliliu. \v 25 Ko ia foki ʻoku ne faʻa fai ai ke fakamoʻui haohaoa ʻakinautolu ʻoku haʻu ki he ʻOtua ʻiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene moʻui maʻuaipē ke hūfakiʻi ʻakinautolu. \v 26 He naʻe taau mo kitautolu ʻae fungani taulaʻeiki pehē, ʻoku māʻoniʻoni, taʻehaʻanekovi, pea taʻeʻuli, pea mavahe mei he kau angahala, pea fakamāʻolunga hake ʻi he ngaahi langi; \v 27 ‌ʻAia naʻe ʻikai ke ne hangē ko e kau taulaʻeiki lahi ko ia, ke ne tomuʻa feilaulau ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko ʻene angahala ʻaʻana, pea toki \add fai \add*koeʻuhi ko e kakai: he naʻe fai ia ʻe ia ʻo tuʻo taha pe, ʻi heʻene ʻohake ʻe ia ia. \v 28 He ʻoku ngaohi ʻe he fono ke taulaʻeiki lahi ʻae kau tangata ʻoku vaivai; ka ʻoku fakanofo ʻae ʻAlo, ʻaia kuo fakahaohaoa ʻo taʻengata ʻe he lea ʻoe fuakava naʻe ki mui ʻi he fono. \c 8 \cd \it 1 Ko e meʻa ʻi he ngaue fakataulaʻeiki ʻo taʻengata ʻa Kalaisi kuo ʻosi hono ʻaonga, pea ngata ʻae ngaue fakataulaʻeiki ʻakinautolu mei he faʻahinga ʻo Livai. 7 Pea ngata ʻae ʻuluaki fuakava naʻe fai mo e mātuʻa ʻi muʻa, ʻi he fuakava taʻengata ʻoe ongoongolelei.\it* \p \v 1 Pea ko hono meʻa lahi \add eni \add*ʻi he ngaahi lea ni: ʻOku tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki pehē, pea kuo nofo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻafioʻanga ʻoe Fungani Māʻolunga ʻi he ngaahi langi; \v 2 Ko e tauhi ʻoe potu tapu, mo e fale fehikitaki moʻoni, ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua, kae ʻikai ko e tangata. \v 3 He ko e taulaʻeiki lahi kotoa pē, kuo fakanofo ke ne ʻohake ʻae ngaahi meʻa foaki mo e ngaahi feilaulau: ko ia naʻe totonu mei ai ki he tangata ni ke ʻohake foki ʻe ia ha meʻa. \v 4 He ka ne ʻi māmani ia, ʻe ʻikai taulaʻeiki ia, koeʻuhi ʻoku ai ʻae kau taulaʻeiki ʻoku nau ʻohake ʻae ngaahi meʻa foaki ʻo fakatatau mo e fono: \v 5 ‌ʻAkinautolu ʻoku tauhi ʻo fakatatau mo e ata ʻoe ngaahi meʻa ʻoe langi, ʻo hangē ko e valokiʻi ʻe he ʻOtua ʻa Mōsese ʻi heʻene teu ke langa ʻae fale fehikitaki: he naʻe pehē mai ʻe ia, “Vakai ke ke ngaohi ʻae meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki hono fakatātā naʻe fakahā kiate koe ʻi he moʻunga.” \v 6 Ka ko eni, kuo maʻu ʻe ia ʻae ngaue ʻoku lelei lahi, ʻo hangē ko hono lelei lahi ʻoe fuakava ʻoku fakalaloa ai ia, ʻaia ʻoku fokotuʻu ʻi he ngaahi talaʻofa lelei lahi. \v 7 He ka ne haohaoa ʻae ʻuluaki \add fuakava \add*ko ia, pehē, ne ʻikai kumi ha potu mo hono ua. \v 8 Koeʻuhi ʻi heʻene taʻefiemālie, naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Vakai, ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻe hoko mai ʻae ngaahi ʻaho te u fai ai ʻae fuakava foʻou mo e fale ʻo ʻIsileli mo e fale ʻo Siuta: \v 9 ‌ʻO ʻikai tatau mo e fuakava ʻaia ne u fai mo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he ʻaho ne u puke ai honau nima ke tataki ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite; ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi naʻe ʻikai ke nau tuʻumaʻu ʻi heʻeku fuakava, pea ne u taʻetokangaʻi ʻakinautolu. \v 10 He ko eni ʻae fuakava ʻaia te u fai mo e fale ʻo ʻIsileli ʻoka hili ange ʻae ngaahi ʻaho ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova; Teu ʻai ʻeku ngaahi fekau ki honau loto, pea tohi ia ʻi honau laumālie: pea teu hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻakinautolu ko hoku kakai: \v 11 Pea ʻe ʻikai te nau taki taha ako ki hono kaungāʻapi, mo taki taha ki hono kāinga, ʻo pehē, ‘Ke ʻilo ʻa Sihova:’ he koeʻuhi ʻe ʻiloʻi au kotoa pē, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi. \v 12 He te u ʻaloʻofa ki heʻenau taʻemāʻoniʻoni, pea ko ʻenau ngaahi angahala mo ʻenau hia, ʻe ʻikai te u kei manatuʻi.” \v 13 Pea ʻi heʻene pehē, Ko e \add fuakava \add*foʻou, kuo hā ai kuo motuʻa ʻae ʻuluaki. Pea ko ia kuo motuʻa mo vaivai, kuo tei mole ia. \c 9 \cd \it 1 Ko e fakamatala ʻoe ngaahi ngaue mo e ngaahi feilaulau toto ʻoe fono, 11 ʻOku siʻi hifo ʻaupito hono ʻaonga mo hono haohaoa ʻi he toto mo e feilaulau ʻa Kalaisi.\it* \p \v 1 Ko eni, naʻe maʻu moʻoni foki ʻe he ʻuluaki \add fuakava \add*ʻae ngaahi ngaue fakaʻeiki, pea mo e potu tapu kuo ʻo māmani. \v 2 He naʻe langa ʻae ʻuluaki fale fehikitaki; ʻaia naʻe ʻi ai ʻae tuʻunga maama, mo e ʻaiʻanga meʻa, mo e mā ʻoe ʻao; ʻaia naʻe ui ko e potu tapu. \v 3 Pea naʻe ʻi loto ʻi hono ua ʻoe puipui, ʻae fale fehikitaki ʻaia ʻoku ui ko e potu toputapu; \v 4 Naʻe ʻi ai ʻae ipu koula ʻaiʻanga afi, mo e puha ʻoe fuakava naʻe ʻuʻufi takatakai ʻaki ʻae koula, ʻaia naʻe ai ʻae ipu koula naʻe ʻi ai ʻae mana, mo e tokotoko ʻo ʻElone naʻe moto, mo e ongo maka lafalafa ʻoe fuakava; \v 5 Pea naʻe ʻi ʻolunga ʻi ai ʻae ongo selupi ʻoe nāunau naʻe fakamalu ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa; ʻaia ʻe ʻikai te mau faʻa fakamatala kotoa pē eni. \v 6 Pea kuo pehē hono teuteu ʻoe ngaahi meʻa ni, pea hū maʻuaipē ʻae kau taulaʻeiki ki he ʻuluaki fale fehikitaki, ʻo fai ai ʻenau ngaahi ngaue. \v 7 Ka ko hono ua, naʻe ngata ʻi he taulaʻeiki lahi, ʻo liunga taha pe, ʻi he taʻu kotoa pē, ka naʻe ʻikai taʻehatoto, ʻaia ne ne ʻatu maʻana, mo e fai hala ʻae kakai: \v 8 Ko e fakaʻilo eni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, naʻe teʻeki ai ke fakahā ʻae hala ki he potu tapu, ʻi he kei tuʻu ʻae ʻuluaki fale fehikitaki: \v 9 ‌ʻAia ko e fakatātā ki he kuonga ko ia, pea naʻe ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi meʻa foaki mo e ngaahi feilaulau, ka naʻe ʻikai faʻa fai ia ke fakahaohaoa ʻae loto ʻo ia naʻe fai ki ai; \v 10 Ko e ngaahi meʻakai mo inu pe, mo e ngaahi fufulu kehekehe, mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakasino, naʻe fokotuʻu kaeʻoua ke hoko ʻae kuonga ʻoe fakafoʻou. \v 11 Ka ʻi he hoko mai ʻa Kalaisi, ko e taulaʻeiki lahi ʻoe ngaahi meʻa lelei ʻe hoko, ʻi he fale fehikitaki ʻoku lahi hake mo haohaoa ʻaupito naʻe ʻikai ngaohi ʻaki ʻae nima, ko hono ʻuhinga, ʻoku ʻikai ʻoe māmani; \v 12 Pea naʻe ʻikai ʻi he toto ʻoe fanga kosi mo e ʻuhikiʻi pulu, ʻa ʻene hū ʻo liunga taha pe ki he potu tapu, ka ʻi hono taʻataʻa ʻoʻona, kuo ne lavaʻi ʻae huhuʻi taʻengata. \v 13 He kapau naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻae taʻemaʻa ki he fakamaʻa ʻoe sino, ʻi he luluku ʻaki ʻae toto ʻoe fanga pulu tangata mo e fanga kosi, mo e efu ʻoe pulu fefine: \v 14 E fēfē hono lahi hake ʻoe fakamaʻa homou loto mei he ngaahi ngaue mate ʻe he taʻataʻa ʻo Kalaisi, ʻaia naʻa ne feilaulau ʻaki ia taʻehanomele ʻi he Laumālie taʻengata ki he ʻOtua, ke mou tauhi ʻae ʻOtua moʻui? \v 15 Pea ko e meʻa eni kuo hoko ai ia ko e fakalaloa ʻoe fuakava foʻou, kae fai ʻi he pekia ʻae totongi ki he ngaahi angahala naʻe fai ʻi he ʻuluaki fuakava, pea maʻu ʻekinautolu kuo ui ʻae talaʻofa ʻoe nofoʻanga taʻengata. \v 16 He ka ʻi ai ha fuakava, ʻoku totonu ke ʻi ai foki mo e mate ʻo ia ʻoku ne fakamoʻoni ʻae fuakava. \v 17 He ʻoku mālohi ʻae fuakava ko e hili ʻae mate: ka ʻi he kei moʻui ʻae fakamoʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito hano mālohi. \v 18 Ko ia naʻe ʻikai fakamoʻoni ʻae ʻuluaki \add fuakava \add*ka ʻi he toto pe. \v 19 He kuo leaʻaki ʻe Mōsese ʻae fekau kotoa pē ki he kakai kotoa pē ʻo fakatatau ki he fono, pea toʻo ʻe ia ʻae toto ʻoe fanga ʻuhikiʻi pulu mo e fanga kosi, fakataha mo e vai, mo e fulufuluʻi sipi kulokula, mo e ʻisope, ʻo ne luluku ʻaki ʻae tohi, pea mo e kakai kotoa pē, \v 20 ‌ʻo ne pehē, “Ko e toto eni ʻoe fuakava ʻaia kuo fekau ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu.” \v 21 Pea naʻa ne luluku foki ʻaki ʻae toto ʻae fale fehikitaki, mo e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe fai ʻaki ʻae ngaue. \v 22 Pea kuo mei ʻosi ʻae meʻa kotoa pē ʻi hono fakamaʻa ʻaki ʻae toto ʻo fakatatau ki he fono; pea ka ʻikai lilingi ʻae toto ʻoku ʻikai ha fakamolemole. \v 23 Ko ia naʻe totonu ai ke fakamaʻa ʻaki eni ʻae ngaahi fakatātā ʻoe ngaahi meʻa ʻi he langi; ka ko e ngaahi meʻa ʻi he langi ʻaki ʻae ngaahi feilaulau ʻoku lelei lahi hake. \v 24 He naʻe ʻikai hū ʻa Kalaisi ki he potu tapu naʻe ngaohi ʻaki ʻae nima, \add ʻaia \add*ko e fakatātā \add pe \add*ki he moʻoni; ka ki he loto langi, ke ne fakahā eni ia ʻi he ʻao ʻae ʻOtua koeʻuhi ko kitautolu. \v 25 Pea naʻe ʻikai foki ke ne feilaulau ʻaki ia ʻo liunga lahi, ʻo hangē ko e hū ʻae taulaʻeiki lahi ki he potu tapu ʻi he taʻu kotoa pē mo e toto kehe; \v 26 He ka ne pehē, Ta ʻe liunga lahi ʻene mamahi talu hono fakatupu ʻo māmani: ka ko eni, kuo ne fakahā ia ʻo tuʻo taha ʻi he ngataʻanga ʻo māmani, ke ne ʻave ʻae angahala ʻi he feilaulau ʻaki ia ʻe ia. \v 27 Pea hangē kuo pau ke mate ʻo tuʻo taha ʻae kakai, kae hili ia ko e fakamaau: \v 28 Pea pehē foki, kuo feilaulau ʻaki ʻa Kalaisi ʻo liunga taha, ke ne fua ʻae ngaahi hia ʻae tokolahi; pea ʻe fakahā ia ko hono liunga ua, kiate kinautolu ʻoku ʻamanaki kiate ia, ki he fakamoʻui, ka ʻe ʻikai \add ke ʻave \add*ʻae angahala. \c 10 \cd \it 1 Ko e vaivai ʻoe ngaahi feilaulau ʻi he fono. 10 Ko e feilaulau ʻoe sino ʻo Kalaisi kuo ʻatu ʻo tuʻo taha, 14 Kuo toʻo atu ʻe ia ʻae malaʻia ʻoe angahala ʻo taʻengata. 19 Ko e enginaki ke kuku maʻu ʻae tui, ʻi he faʻa kātaki mo e fakafetaʻi.\it* \p \v 1 He ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe he fono ʻae ʻata pe ʻoe ngaahi meʻa lelei ʻe hoko, kae ʻikai ko hono tatau moʻoni ʻoe ngaahi meʻa, ʻoka ʻikai faʻa fai ia ʻi he ngaahi feilaulau ko ia ʻoku nau faʻa ʻatu ʻi he taʻu kotoa pē, ke fakahaohaoaʻi ʻakinautolu ʻoku fai ki ai. \v 2 He ka ne pehē, ʻikai kuo tuku hono feilaulauʻaki? He koeʻuhi koe kau lotu kuo fakamaʻa ʻo tuʻo taha, ʻe ʻikai te nau kei ongoʻi loto ʻae angahala. \v 3 Ka ʻi he ngaahi \add feilaulau\add* ko ia \add ʻoku ai \add*ʻae fakamanatu ki he angahala ʻi he taʻu kotoa pē. \v 4 He ʻoku ʻikai ʻaupito mafai ke ʻave ʻae angahala ʻe he toto ʻoe fanga pulu mo e fanga kosi. \v 5 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe ia, ʻi heʻene hāʻele mai ki māmani, “Ko e feilaulau mo e meʻa foaki naʻe ʻikai te ke finangalo ki ai, ka kuo ke teuteu ʻae sino moʻoku: \v 6 Ko e ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e angahala ʻoku ʻikai te ke fiemālie ai. \v 7 Peau toki pehē, ‘ʻE ʻOtua, vakai, ʻoku ou haʻu ke fai ho finangalo: he kuo tohi ʻi he tohi tākai ʻiate au.’” \v 8 Pea ʻi heʻene fuofua pehē mai, “Ko e feilaulau mo e meʻa foaki mo e feilaulau tutu mo e feilaulau koeʻuhi ko e angahala, naʻe ʻikai te ke finangalo ki ai,” pe fiemālie ai ʻaia ʻoku ʻatu ʻo fakatatau ki he fono; \v 9 Pea toki pehē ʻe ia, “ʻE ʻOtua, vakai, ʻoku ou haʻu ke fai ho finangalo.” ʻOku ne ʻave ʻae ʻuluaki, ka ne fokotuʻumaʻu hono ua. \v 10 Pea ko e finangalo ko ia ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻakitautolu, ʻi he feilaulau ʻaki ʻae sino ʻo Sisu Kalaisi ʻo liunga taha pe. \v 11 Pea ʻoku tuʻu ʻae taulaʻeiki kotoa pē ʻi he ʻaho fulipē ʻo tauhi, mo feilaulau ʻaki ʻo liunga lahi ʻae ngaahi feilaulau pe ko ia, ʻaia ʻoku ʻikai ʻaupito faʻa fai ke ʻave ʻae angahala: \v 12 Ka ko ia, kuo hili ʻene ʻatu ʻae feilaulau ʻe taha koeʻuhi ko e angahala, pea nofo ia ʻo taʻengata ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua; \v 13 Pea talu mei ai, mo ʻene ʻamanaki, kaeʻoua ke ngaohi hono ngaahi fili ko hono tuʻungavaʻe. \v 14 He ko e feilaulau pe taha kuo ne fakahaohaoa ai ʻo taʻengata ʻakinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻi. \v 15 ‌ʻAia ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni kiate kitautolu: he kuo hili ʻene muʻaki lea mai, \v 16 “Ko e fuakava eni ʻaia te u fai mo kinautolu ʻoka hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u ʻai ʻeku ngaahi fekau ki honau loto, pea te u tohi ia ʻi honau laumālie; \v 17 Pea “ko ʻenau ngaahi angahala mo ʻenau ngaahi hia, ʻe ʻikai te u kei manatuʻi.” \v 18 Pea ko ia \add ʻoku ʻi ai \add*ʻae fakamolemole ʻo ia, ʻe ʻikai ha kei feilaulau koeʻuhi ko e angahala. \v 19 Ko ia, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi heʻene ʻapaʻapangofua ʻetau hū ki he potu tapu ʻi he taʻataʻa ʻo Sisu, \v 20 ‌ʻI he hala foʻou pea moʻui, ʻaia kuo ne fakatapui moʻotautolu, ʻi he puipui, ʻaia ko hono sino; \v 21 Pea \add ʻi he ai \add*mo e fungani taulaʻeiki ki he fale ʻoe ʻOtua; \v 22 Ke tau ʻunuʻunu atu ʻi he loto moʻoni mo e ʻamanaki mālohi ʻoe tui, kuo luluku hotau loto mei he ʻatamai kovi, pea fakamaʻa mo hotau sino ʻaki ʻae vai maʻa. \v 23 Ke tau puke maʻu ʻae fakahā ʻoe tau tui ʻo taʻengaueue; (he ʻoku moʻoni ia kuo ne fakaʻilo;) \v 24 Pea tau fetokangaʻaki ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻakitautolu ki he ʻofa mo e ngaahi ngaue lelei: \v 25 Ke ʻoua naʻa siʻaki ʻekitautolu ʻe tau faʻa fakataha ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he niʻihi; kae feakonakiʻaki \add ʻakimoutolu\add*: pea ʻāsili ai, ko hoʻomou ʻilo ʻoku ofi mai ʻae ʻaho. \v 26 He kapau te tau angahala ka ko hotau loto, ka kuo hili ʻetau maʻu ʻae ʻilo ʻoe moʻoni, ʻoku ʻikai kei toe ha feilaulau koeʻuhi ko e angahala, \v 27 Ka ko e ʻamanaki fakailifia ki he fakamaau mo e houhau vela, ʻaia ʻe fakaʻauha ʻaki ʻae ngaahi fili. \v 28 Ko ia naʻa ne maumauʻi ʻae fono ʻa Mōsese, naʻe mate taʻefakamolemolea ʻi he fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu: \v 29 Pea ʻoku mou pehē, ʻe fēfē hono lahi hake ʻoe tautea ʻe taau ke hoko kiate ia, kuo ne malaki hifo ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, pea ne ui ʻae taʻataʻa ʻoe fuakava, ʻaia naʻe fakamaʻa ʻaki ia, ko e meʻa taʻemaʻa, pea kuo ne fai fakamamahi ki he Laumālie ʻoe ʻaloʻofa? \v 30 He ʻoku tau ʻilo ia ʻaia kuo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ʻaʻaku ʻae tautea, te u totongi ʻeau.” Pea toe pehē, “E fakamaau ʻe Sihova ʻa hono kakai.” \v 31 Ko e meʻa fakailifia ke tō ki he nima ʻoe ʻOtua moʻui. \v 32 Ka mou fakamanatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, ne hili homou fakamāmangia, pea ne mou kātaki ʻae taʻu lahi ʻoe ngaahi mamahi; \v 33 Ko e niʻihi, ʻi hono ngaohi ʻakimoutolu ko e siofiaʻanga ʻi he ngaahi manuki mo e ngaahi fakamamahi; pea ko e niʻihi, ʻi hoʻomou kaumeʻa mo kinautolu naʻe pehē ʻa honau ngaohi. \v 34 He naʻa mou manavaʻofa kiate au ʻi hoku ngaahi haʻi, pea naʻa mou tali fiefia ʻae maumau ʻo hoʻomou koloa, ko hoʻomou ʻilo ʻoku mou maʻu ʻi he langi ʻae koloa lelei lahi hake pea tolonga. \v 35 Ko ia ke ʻoua naʻa siʻaki hoʻomou tui, ʻaia ʻoku lahi hono totongi lelei. \v 36 He ʻoku taau mo kimoutolu ʻae faʻa kātaki, koeʻuhi ka hili hoʻomou fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ke mou maʻu ʻae talaʻofa. \v 37 “Koeʻuhi ʻe toetoe siʻi pe, pea ko ia ʻoku haʻu, ʻe haʻu pe, pea ʻe ʻikai fakatuai. \v 38 Pea ko eni, ʻE moʻui ʻae tonuhia ʻi he tui, ka, ʻOka fakaholomui ia, ʻe ʻikai fiemālie hoku laumālie kiate ia.” \v 39 Ka ʻoku ʻikai te tau ʻonautolu ʻoku fakaholomui ki he malaʻia; kae ʻonautolu ʻoku tui ki he fakamoʻui ʻoe laumālie. \c 11 \cd \it 1 Hono ʻuhinga ʻoe tui. 6 Ka ʻikai ʻae tui, pea ʻikai ʻaupito te tau faʻa fakafiemālie ki he ʻOtua. 7 Ko e fua lelei ʻoe tui ʻi ho kau mātuʻa ʻi muʻa.\it* \p \v 1 Ko eni, ko e tui ko e tuʻunga ia ʻoe ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻoe ngaahi meʻa taʻehāmai. \v 2 He ko ia naʻe maʻu ai ʻe he mātuʻa ʻae ongoongolelei. \v 3 Ko e tui ʻoku tau ʻilo ai naʻe fakatupu ʻae ngaahi maama ʻe he folofola ʻae ʻOtua, ko ia ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻilo \add ni \add*naʻe ʻikai ke fakatupu ʻaki ʻae ngaahi meʻa naʻe hā mai. \v 4 Ko e tui naʻe ʻatu ai ʻe ʻEpeli ki he ʻOtua ʻae feilaulau lelei hake ʻia Keini, ko ia naʻa ne maʻu ai ʻae fakamoʻoni kuo fakatonuhia ia, ko e fakamoʻoni ʻe he ʻOtua ki heʻene ngaahi foaki: pea ʻoku ne kei leaʻaki ia ka kuo mate ia. \v 5 Ko e tui naʻe hiki ai ʻa ʻInoke, ke ʻoua naʻa hoko kiate ia ʻae mate; pea naʻe ʻikai ʻilo ia, koeʻuhi kuo hiki ia ʻe he ʻOtua: he naʻe teʻeki fai hono hiki, kuo ne maʻu ʻae fakamoʻoni ki heʻene fakafiemālieʻi ʻae ʻOtua. \v 6 Ka ʻi he taʻemaʻu ʻae tui ʻoku ʻikai mafai hono fakafiemālieʻi: he ko ia ʻoku haʻu ki he ʻOtua, ʻoku totonu ke ne tui ʻoku ai ia, pea ʻoku ne totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate ia. \v 7 Ko e tui ʻa Noa, kuo hili hono valokiʻi ʻe he ʻOtua ki he ngaahi meʻa teʻeki hā mai, naʻe manavahē ai ia, pea ne faʻu ʻae vaka ke fakamoʻui ai hono fale; ko ia naʻa ne fakahā ai hono kovi ʻoe maama ko ia, pea ne lavaʻi ai ʻae fakatonuhia ʻaia ʻoku ʻi he tui. \v 8 Ko e tui naʻe talangofua ai ʻa ʻEpalahame, ʻi hono ui ia ke ʻalu atu ki ha potu te ne maʻu ʻamui ko e nofoʻanga; pea naʻa ne fononga atu, ʻo ʻikai te ne ʻilo pe ko ʻene ʻalu ki fē. \v 9 Ko e tui naʻa ne ʻāunofo ai ʻi he fonua ʻoe talaʻofa, ʻo hangē ha fonua taʻekau ia ki ai, ʻonau nonofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki fakataha mo ʻAisake mo Sēkope, ʻonau kau fakataha ʻi he talaʻofa pe ko ia: \v 10 He naʻe ʻamanaki ʻe ia ki ha kolo kuo ai hono ngaahi tuʻunga, ʻaia naʻe langa mo ngaohi ʻe he ʻOtua. \v 11 Ko e tui naʻe maʻu ai ʻe Sela ʻae mālohi ke tuituʻia ai ia, pea fanauʻi ʻe ia ʻae tama ka kuo lahi ʻene motuʻa, he naʻa ne pehē, ʻoku moʻoni ia ʻaia kuo fakaʻilo. \v 12 Ko ia naʻe tupu ai mei he tokotaha, pea hangē ia ko ha mate, ʻae tokolahi ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi ʻoku taʻefaʻalaua. \v 13 Naʻe mate ʻakinautolu ni kotoa pē ʻi he tui, ʻo ʻikai ke nau lavaʻi ʻae ngaahi talaʻofa, ka naʻa nau mamata mamaʻo atu, mo ʻilo pau ki ai, ʻo fāʻufua ia, ʻonau fakahā ko e kau muli mo e kau ʻāunofo ʻakinautolu ʻi he māmani. \v 14 He ko kinautolu ʻoku lea pehē, ʻoku nau fakahā totonu, ʻoku nau kumi ha fonua. \v 15 Pea ko e moʻoni, ka ne nau tokanga ki he \add fonua \add*ko ia naʻa nau haʻu mei ai, pehē, ne faingofua pe ʻenau toe foki atu. \v 16 Ka ko eni ʻoku nau holi ki he \add fonua \add*lelei lahi, ʻaia ʻoku ʻi he langi: ko ia kuo ʻikai mā ʻae ʻOtua ʻi hono ui ia ko honau ʻOtua: he kuo ne teuteu ʻae kolo moʻonautolu. \v 17 Ko e tui naʻe feilaulau ʻaki ai ʻe ʻEpalahame ʻa ʻAisake, ʻi hono ʻahiʻahiʻi: ʻio, ko ia ne ne maʻu ʻae ngaahi talaʻofa, naʻa ne feilaulau ʻaki hono \add foha \add*pe taha naʻe fakatupu, \v 18 ‌ʻAia naʻe pehē ki ai, “Ko ʻAisake ʻe mei ai ho hako:” \v 19 ‌ʻO ne ʻilo, ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua hono fokotuʻu mei he mate; pea naʻa ne maʻu ia mei ai foki ʻi he fakatātā. \v 20 Ko e tui ne tāpuaki ai ʻe ʻAisake ʻa Sēkope mo ʻIsoa ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko mai. \v 21 Ko e tui ʻa Sēkope, ʻi heʻene teu ke mate, naʻa ne hū mo tāpuaki ai ʻae ongo foha ʻo Siosefa, ʻi heʻene faʻaki ki hono tokotoko. \v 22 Ko e tui ʻa Siosefa, ʻi heʻene teu ke mate, naʻa ne lea ai ki he ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli; ʻo ne tuku ʻae fekau koeʻuhi ko hono ngaahi hui ʻoʻona. \v 23 Ko e tui naʻe fufū ai ʻa Mōsese ʻe heʻene mātuʻa, ʻi he māhina ʻe tolu, koeʻuhi naʻa nau ʻilo ko e tamasiʻi fakaʻofoʻofa ia; pea naʻe ʻikai te na manavahē ki he fekau ʻae tuʻi. \v 24 Ko e tui ʻa Mōsese naʻa ne liʻaki ai, ʻi heʻene lahi, hono ui ia ko e tama ʻae ʻofefine ʻo Felo; \v 25 ‌ʻO ne fili muʻa ke ne kātaki ʻae mamahi fakataha mo e kakai ʻae ʻOtua, ʻi heʻene maʻu ʻae fiefia ʻoe angahala ʻo fuoloa siʻi; \v 26 ‌ʻO ne lau ʻae manuki koeʻuhi ko Kalaisi ko e koloa lahi hake ia ʻi he koloa ʻo ʻIsipite: he naʻe sio fakamamaʻu ia ki he totongi. \v 27 Ko e tui naʻa ne liʻaki ai ʻa ʻIsipite, ʻo ʻikai manavahē ki he houhau ʻae tuʻi: he naʻa ne fakakukafi, ʻo hangē ʻoku ne mamata kiate ia ʻoku taʻehāmai. \v 28 Ko e tui naʻa ne fai ai ʻa e \add feilaulau ʻoe \add*Lakaatu, mo e luluku ʻoe toto, telia naʻa ala kiate kinautolu ʻaia naʻa ne fakaʻauha ʻae ʻuluaki fānau. \v 29 Ko e tui naʻa nau ʻalu ai ʻi he Tahi kulokula ʻo hangē ʻi he mōmoa: ʻaia naʻe ʻahiʻahi ke fai ʻe he kakai ʻIsipite, pea lōmaki ai ʻakinautolu. \v 30 Ko e tui naʻe holo ai ʻae ngaahi ʻa ʻo Seliko, ʻi he hili hono takatakai ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 31 Ko e tui naʻe ʻikai ʻauha ai ʻa Lehapi, ko e fefine feʻauaki, fakataha mo kinautolu naʻe ʻikai tui, ko ʻene tali lelei pe ʻae kau mataki. \v 32 Pea ko e hā mo ʻeku lea ʻe fai? Koeʻuhi ʻe tuai ʻaupito ʻo kau ka lau kia Kitione, mo Pelaki, mo Samisoni, mo Sefita; mo Tevita foki, mo Samuela, mo e kau palōfita: \v 33 ‌ʻAkinautolu naʻe fakavaivai ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he tui, mo fai māʻoniʻoni, mo lavaʻi ʻae ngaahi talaʻofa, mo tāpuni ʻae ngutu ʻoe fanga laione, \v 34 ‌ʻO fuʻifuʻi ʻae kakaha ʻoe afi, pea hao ʻi he mata ʻoe heletā, pea fakamālohiʻi ʻi \add heʻenau \add*vaivai, naʻa nau lototoʻa ʻi he tau, pea nau tulia ʻae ngaahi matatau ʻoe kakai muli. \v 35 Naʻe maʻu ʻe he kau fefine ʻenau mate kuo fokotuʻu moʻui: pea naʻe fakamamahi ʻae niʻihi, ʻo ʻikai te nau tali ʻae fakahaofia; kaekehe kenau lavaʻi ʻae toetuʻu lelei hake: \v 36 Pea naʻe tō ki he niʻihi ʻae ʻahiʻahi ʻoe ngaahi manuki mo e kauʻimaea, ʻio, ʻoe ngaahi haʻi mo e nofo fale fakapōpula: \v 37 Naʻe tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu, naʻe kilisi ʻo fahiua ʻakinautolu, naʻe ʻahiʻahiʻi, naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: naʻa nau ʻalu fano ʻi he kiliʻi sipi mo e kiliʻi kosi; kuo masiva, kuo mamahi, kuo ngaohikoviʻi; \v 38 (ʻAkinautolu naʻe ʻikai taau mo māmani ke maʻu:) naʻa nau ʻalu fano ʻi he ngaahi toafa, mo e ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi ʻana mo e luo ʻoe kelekele. \v 39 Pea ko e tui naʻe maʻu ai ʻekinautolu ni kotoa pē ʻae ongoongolelei, ka naʻe ʻikai lavaʻi ʻae talaʻofa: \v 40 Ko e meʻa ʻi he teuteu ʻe he ʻOtua ʻae meʻa lelei hake moʻotautolu, ke ʻoua naʻa fakahaohaoa ʻakinautolu taʻekau ai ʻakitautolu. \c 12 \cd \it 1 Ko e enginaki ke tui maʻuaipē, ke faʻa kātaki, pea angafakaʻotua. 22 Ko e fakaongolelei ʻae fuakava foʻou ʻi he fuakava motuʻa.\it* \p \v 1 Ko ia, ko e meʻa ʻi he kāpui ʻakitautolu ʻe he ʻao ʻoe kau fakamoʻoni tokolahi pehē, ke tau siʻaki foki ʻae meʻa mamafa kotoa pē, mo e angahala ʻoku \add tau \add*moʻuangofua ki ai, pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻae fakapuepue kuo tofi ʻi hotau ʻao. \v 2 ‌ʻO sio pe kia Sisu ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻoe tui; ʻaia ne ne kātaki ʻae pekia ʻi he ʻakau, mo ne taʻetokanga ki he fakamā, ko e meʻa ʻi he fiefia naʻe tuku ʻi hono ʻao, pea kuo nofo eni ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua. \v 3 Ke mou tokangaʻi ia naʻa ne kātaki ʻae angatuʻu pehē mei he kau angahala kiate ia, telia naʻa mou fiu mo vaivai ʻi homou loto. \v 4 ‌ʻOku teʻeki ai ke mou fekuki ʻo aʻu ki he mate, ʻi he fekuki mo e angahala. \v 5 Pea kuo ngalo ʻiate kimoutolu ʻae akonaki ʻaia ʻoku pehē kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e fānau, “Hoku foha, ʻoua naʻa ke taʻetokangaʻi ʻae tautea mei he ʻEiki, pe vaivai ʻi heʻene valokiʻi koe: \v 6 He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻae ʻEiki ʻoku ne tautea, pea ʻoku ne teʻia ʻae foha kotoa pē ʻoku ne maʻu.” \v 7 Kapau te mou kātaki ʻae tautea, pea ʻoku fai ai ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu ʻo taau mo e ngaahi foha; he ko e foha fē ia ʻaia ʻoku ʻikai ke tauteʻi ʻe he tamai? \v 8 Pea kapau ʻoku ʻikai tautea ʻakimoutolu, ʻaia ʻoku totofu ai kotoa pē, pea ta ko e tupu feʻauaki ʻakimoutolu, pea ʻoku ʻikai moʻoni ko e ngaahi foha. \v 9 Kaeʻumaʻā naʻe tautea ʻakitautolu ʻe he ngaahi tamai ʻo hotau sino, pea tau fakaʻapaʻapa ki ai: ʻe ʻikai lahi muʻa ʻetau fakavaivai ki he Tamai ʻoe ngaahi laumālie, pea moʻui? \v 10 He ko e moʻoni naʻa nau tautea ʻo faʻiteliha pe ʻakinautolu ʻi he ʻaho siʻi pe; ka ʻoku fai ʻe ia ke ʻaonga, ke \add tau \add*kau ai ʻi heʻene māʻoniʻoni. \v 11 Ko eni, ʻoku ʻikai ha fiefia lolotonga ha tautea, ka ko e mamahi: hili ange ia ʻoku tupu ʻae fua fakamelino ʻoe māʻoniʻoni kiate kinautolu kuo akonekina ai. \v 12 Ko ia ke poupou hake ʻae nima kuo tāupe, mo e foʻi tui ʻoku vaivai; \v 13 Pea ngaohi ʻae ʻaluʻanga totonu ki homou vaʻe, telia naʻa fakahēʻi ʻaia ʻoku pipiki; kae fakamoʻui muʻa ia. \v 14 Tuli ke mou melino mo e kakai kotoa pē, pea ki he māʻoniʻoni, ʻaia ka ʻikai maʻu, ʻe ʻikai mamata ʻe ha tangata ʻe tokotaha ki he ʻEiki: \v 15 ‌ʻO vakavakai lahi telia naʻa tomui ha taha ʻi he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua; telia naʻa ai ha aka kona ʻe tupu pea fakamamahiʻi ai \add ʻakimoutolu\add*, pea ʻuliʻi ai ʻae tokolahi; \v 16 Telia naʻa ai ha taha feʻauaki pe ha manuki ʻoe meʻa tapu, ʻo hangē ko ʻIsoa, ʻaia naʻa ne fakatau hono lelei ʻoe ʻuluaki foha ʻaki ʻae meʻakai pe taha. \v 17 He ʻoku mou ʻilo ʻi he hili ia, pea ne fiemaʻu ʻae tāpuaki, naʻe tekeʻi ia: he naʻe ʻikai te ne ʻilo ke liliu ʻaki hono loto, neongo ʻa ʻene kumi ia ʻi he feinga mo e loʻimata. \v 18 He ʻoku ʻikai ke mou hoko ni ki he moʻunga ʻe faʻa alasi, ʻaia ne vela ʻaki ʻae afi, pea ki he ʻuliʻuli, mo e fakapoʻuli, mo e afā, \v 19 Pea mo e pā mai ʻoe meʻa lea mo e ongo ʻoe ngaahi lea; ʻaia naʻe kole ai ʻakinautolu naʻe fanongo ke ʻoua naʻa toe leaʻaki kiate kinautolu: \v 20 (He naʻe ʻikai te nau faʻa tali ʻaia naʻe fekau mai, “Pea naʻa mo e manu kapau ʻe lave ki he moʻunga, ʻe tolongaki ia ʻaki ʻae maka, pe hokaʻi ke ʻasi ʻaki ʻae foʻi tao:” \v 21 Pea ko hono fakailifia fau ʻoe meʻa naʻe hā mai, naʻe pehē ai ʻe Mōsese, “ʻOku ou mātuʻaki manavahē, mo tetetete:”) \v 22 Ka kuo mou hoko ni ki he moʻunga ko Saione, ki he kolo ʻoe ʻOtua moʻui, ki he Selūsalema mei he langi, pea ki he fakataha ʻoe kau ʻāngelo tokolahi taʻefaʻalaua. \v 23 Ki he fakatahaʻanga lahi, pea ko e siasi ʻoe tangata angatonu kuo fakahaohaoa, \v 24 Pea kia Sisu ko e fakalaloa ʻoe fuakava foʻou, pea ki he taʻataʻa ʻoku luluku, ʻaia ʻoku leaʻaki ʻae ngaahi meʻa lelei lahi ʻi \add he toto ʻo \add*ʻEpeli. \v 25 Vakai ke ʻoua naʻa mou taʻetokangaʻi ia ʻoku folofola. He kapau naʻe ʻikai hao ʻakinautolu naʻe taʻetokangaʻi ia naʻe lea ʻi māmani, ʻe fēfeeʻi ʻakitautolu, ʻo kapau te tau tafoki meiate ia ʻoku mei he langi? \v 26 ‌ʻAia naʻe lulululu ʻa māmani ʻe hono leʻo ʻi he kuonga ko ia: ka kuo talaʻofa eni, ʻo pehē, “Ko e toe taha teu lulululu kae ʻikai ngata ki māmani pe, ka ko e langi foki.” \v 27 Pea ko e pehē, “Ko e toe taha,” ko e fakahā ʻoe hiki ʻoe ngaahi meʻa ko ia kuo luluʻi, ʻo taau mo e ngaahi meʻa kuo ngaohi, koeʻuhi ke tuʻumaʻu pe ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻikai faʻa luluʻi. \v 28 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae puleʻanga, ʻe ʻikai faʻa luluʻi, ke tau kuku maʻu mo e ʻofa, ʻaia ke tau tauhi ʻaki ʻae ʻOtua ke ʻaonga, ʻi he fakaʻapaʻapa mo e manavahē: \v 29 He ko e afi fakaʻauha ʻa hotau ʻOtua. \c 13 \cd \it 1 Ko e ngaahi akonaki ki he feʻofaʻaki, 4 Ki he moʻui angatonu, 5 Ke ʻoua ʻe manumanu, 7 Ke tokangaʻi ʻae kau faifekau ʻae ʻOtua, 9 Ke vakai ki he ngaahi akonaki foʻou, 10 Ke fakahā ʻa Kalaisi, 16 Ke fai ʻae foaki ʻofa, 17 Ke talangofua ki he kau tataki, 18 Ke hūfia ʻae ʻaposetolo. 20 Ko hono fakaʻosi.\it* \p \v 1 Ke tuʻumaʻu pe ʻae feʻofoʻofani fakakāinga. \v 2 ‌ʻOua naʻa ngalo ke fakaafe ʻae kakai muli: he kuo fakaafe ai ʻe he niʻihi ʻae kau ʻāngelo ʻi he taʻeʻilo. \v 3 Manatuʻi ʻakinautolu ʻoku moʻua ʻi he haʻi, ʻo hangē kuo haʻisia mo kimoutolu; mo kinautolu ʻoku ngaohikoviʻi, ʻo hangē ko hoʻomou kei ʻi he sino foki. \v 4 Ko e fakamaʻu mali mo e mohenga taʻeʻuliʻi, ʻoku lelei ia ki he kakai kotoa pē, ka koe kau feʻauaki mo e kau tono fefine ʻe fakamaau ʻe he ʻOtua. \v 5 Ke taʻemanumanu \add hoʻomou \add*ʻulungāanga; pea mou fiemālie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻu: he kuo pehē mai ʻe ia, “E ʻikai te u liʻaki koe, pea ʻe ʻikai te u ʻalu ʻiate koe.” \v 6 Ko ia ʻoku tau lea mālohi ai, “Ko hoku tokoni ʻae ʻEiki pea ʻe ʻikai te u manavahē ki ha meʻa ʻe fai ʻe he tangata kiate au.” \v 7 Manatuʻi ʻa homou kau fakahinohino, ʻakinautolu naʻe leaʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, pea faʻifaʻitaki ki heʻenau tui, ʻo fakatokanga ki he ngataʻanga ʻo ʻenau ʻulungāanga. \v 8 Ko Sisu Kalaisi ʻoku tatau ʻi he ʻaneafi, mo e ʻaho ni, pea taʻengata. \v 9 Ke ʻoua naʻa feʻaveʻaki fano ʻakimoutolu ʻe he ngaahi akonaki ʻoku kehekehe hono anga mo foʻou. He ko e meʻa lelei ke tuʻumaʻu ʻae loto ʻi he ʻofa; ʻikai ʻi he ngaahi meʻakai, ʻaia naʻe ʻikai ʻaonga kiate kinautolu naʻe moʻua ki ai. \v 10 ‌ʻOku ai ʻetau ʻesifeilaulau, ʻaia ʻoku ʻikai totonu ke kai mei ai ʻekinautolu ʻoku tauhi ʻi he fale fehikitaki. \v 11 Kaeʻumaʻā ia, ʻoku tutu ʻi tuaʻā kolo ʻae sino ʻoe fanga manu ko ia, ʻaia ʻoku ʻomi honau toto ʻe he taulaʻeiki lahi ki he potu tapu, koeʻuhi ko e angahala. \v 12 Ko ia naʻe mamahi foki ʻa Sisu, ʻi he tuaʻā kolo, koeʻuhi ke ne fakamāʻoniʻoni ʻae kakai ʻaki hono taʻataʻa ʻoʻona. \v 13 Ko ia ke tau ʻalu atu kiate ia kituaʻā kolo, ʻo fua hono manuki. \v 14 He ʻoku ʻikai maʻu ʻekitautolu ʻi heni ha kolo ʻe tuʻumaʻu, ka ʻoku tau kumi ki ha taha ʻe hoko. \v 15 Ko ia ke tau ʻatu ʻiate ia ʻae feilaulau ʻoe fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻo maʻuaipē, ʻaia ko e fua ʻoe loungutu ʻoka atu ai ʻae fakafetaʻi ki hono huafa. \v 16 Ka ko e fai lelei, mo e foaki, ke ʻoua naʻa ngalo: he ko e ngaahi feilaulau pehē ʻoku leleiʻia ai ʻae ʻOtua. \v 17 Mou talangofua kiate kinautolu ʻoku fakahinohino ʻakimoutolu, pea mou fakavaivai: he ʻoku nau leʻohi homou laumālie, he te nau fakamatala ki ai, pea koeʻuhi ke nau fai ia ʻi he fiefia, kaeʻoua naʻa ʻi he mamahi: he ʻoku taʻeʻaonga ia kiate kimoutolu. \v 18 Hūfia ʻakimautolu: he ʻoku mau ʻilo kuo ʻiate kimautolu ʻae ʻatamai lelei, pea ʻoku mau loto ke moʻui angatonu ʻi he meʻa kotoa pē. \v 19 Ka ʻoku ou kole ke mou tokanga lahi ki ai, koeʻuhi ke tuku au ke vave kiate kimoutolu. \v 20 Ko eni, ko e ʻOtua ʻoe monūʻia, naʻa ne toe ʻomi mei he pekia ʻa hotau ʻEiki ko Sisu, ko e tauhi lahi ʻoe fanga sipi ʻi he taʻataʻa ʻoe fuakava taʻengata. \v 21 ‌ʻOfa ke ne ngaohi ʻakimoutolu ke mou haohaoa ʻi he ngaue lelei kotoa pē, ke fai hono finangalo, ʻo ne fai ʻiate kimoutolu ʻaia ʻoku lelei ʻi hono ʻao, ʻia Sisu Kalaisi; ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni. \v 22 Pea ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, mou tali ʻae lea ʻoe akonaki ni: he kuo u tohi ʻae tohi kiate kimoutolu ʻi he ngaahi lea siʻi pe. \v 23 ‌ʻOku mou ʻilo kuo mamaʻo atu hotau kāinga ko Timote; ʻa ia, ka vave ʻene haʻu, te ma mamata mo ia kiate kimoutolu. \v 24 ‌ʻOfa atu kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fakahinohino ʻakimoutolu, mo e kāinga māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku ʻofa atu kiate kimoutolu kotoa ʻakinautolu ʻi ʻItali. \v 25 Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.