\id GEN \h Senesi \toc1 Ko E ʻUluaki Tohi ʻa Mōsese, Pe Ko Senesi \toc2 Senesi \toc3 Sen \mt2 KO E ʻULUAKI TOHI ʻA MŌSESE, \mt3 ʻOKU UI KO E KAMATAʻANGA, PE KO \mt1 SENESI \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e fakatupu ʻoe langi mo māmani, 3 ʻOe maama, 6 Mo e ʻatā, 9 Mo e mavahe ʻoe fonua mei he ngaahi vai, 11 Mo e ngaohi ia ke fua, 14 ʻAe laʻā, mo e māhina, mo e ngaahi fetuʻu, 20 ʻAe ika, mo e fanga manupuna, 24 ʻAe fanga manu kehekehe, 26 Ko e tangata ʻi he tatau ʻoe ʻOtua. 29 Ko e tuʻutuʻuni foki ʻoe meʻakai.\it* \p \v 1 Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻi he kamataʻanga ʻae langi mo māmani. \v 2 Pea naʻe fuofuonoa ʻa māmani mo lala; pea naʻe fakapoʻuli ʻae funga ʻoe loloto. Pea naʻe ʻōʻōfaki ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua ki he fukahi vai. \v 3 Pea folofola ʻae ʻOtua, “Ke maama pea naʻe maama ai.” \v 4 Pea ʻafio ʻe he ʻOtua ki he maama, kuo lelei ia: pea naʻe vaheʻi ʻe he ʻOtua ʻae maama mei he poʻuli. \v 5 Pea naʻe ui ʻe he ʻOtua ʻae maama ko e “ʻAho,” pea ne ui ʻae poʻuli ko e “Pō.” Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko e ʻuluaki ʻaho ia. \p \v 6 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke ai ʻae ʻatā ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi vai, ke vaheʻi ʻae ngaahi vai mei he ngaahi vai.” \v 7 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua, ʻae ʻatā, pea vaheʻi ʻae ngaahi vai naʻe ʻi he lalo ʻatā, mei he ngaahi vai naʻe ʻi ʻolunga ʻi he ʻatā: pea naʻe hoko ia. \v 8 Pea naʻe ui ʻae ʻatā ʻe he ʻOtua ko e “Langi.” Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho ua ia. \p \v 9 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke fakataha ʻae ngaahi vai ʻi he lalo langi ki he potu pe taha, pea ke hā mai ʻae mōmoa: pea naʻe hoko ia.” \v 10 Pea naʻe ui ʻe he ʻOtua ʻae mōmoa ko e Fonua; pea ko e ngaahi vai naʻe tānaki fakataha, naʻa ne ui ko e Tahi; pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei. \v 11 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tupu ʻae mohuku mei he kelekele, mo e ʻakau iiki ʻoku ai hono tenga, mo e ʻakau ʻoku fua, pea ʻi ai hono tenga, ʻo tatau mo hono faʻahinga:” pea naʻe hoko ia. \v 12 Pea naʻe tupu mei he kelekele ʻae mohuku, mo e ʻakau iiki naʻe tupu ai ʻae tenga ʻo hono faʻahinga, mo e ʻakau ʻoku fua, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae tenga ʻo hono faʻahinga: pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei. \v 13 Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho tolu ia. \p \v 14 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke ai ʻae ngaahi maama ʻi he ʻatā ʻoe langi, ke vaheʻi ʻae ʻaho mei he pō; pea ke fakaʻilonga ʻaki ia ʻae ngaahi faʻahitaʻu, mo e ngaahi ʻaho, mo e ngaahi taʻu: \v 15 pea ke hoko ia ko e ngaahi maama ʻi he ʻatā ʻoe langi ke fakamaama ki māmani:” pea naʻe hoko ia. \v 16 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae maama lahi ʻe ua; ko e maama lahi hake ke pule ki he ʻaho, mo e maama siʻi ke pule ki he pō: pea mo e ngaahi fetuʻu foki. \v 17 Pea naʻe tuku ia ʻe he ʻOtua ʻi he ʻatā ʻoe langi, ke fakamaama ki māmani, \v 18 Pea ke pule ki he ʻaho mo e pō, pea ke vaheʻi ʻae maama mei he poʻuli: pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei. \v 19 Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho fā ia. \p \v 20 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tupu ʻo lahi ʻaupito mei he ngaahi vai ʻae meʻa moʻui ʻoku totolo, mo e fanga manupuna ke puna ʻi he funga ʻo māmani, ʻi he ʻatā ʻoe langi.” \v 21 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi tofuaʻa lalahi, mo e meʻa moʻui kotoa pē naʻe ngaolo, ʻaia ne tupu lahi ʻaupito mei he ngaahi vai ʻi honau faʻahinga, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻi honau faʻahinga pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei. \v 22 Pea naʻe tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua, ʻo pehē, “Mou fanafanau, mo tupu ke lahi, pea fakafonu ʻae ngaahi vai ʻoe tahi, pea ke tupu ke lahi ʻae fanga manupuna ʻi māmani. \v 23 Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho nima ia. \p \v 24 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tupu mei he fonua ʻae meʻa moʻui ʻi hono faʻahinga, ʻae fanga manu, mo e meʻa totolo, mo e manu ʻoe vao ʻi hono faʻahinga:” pea naʻe hoko ia. \v 25 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae manu ʻoe vao ʻi hono faʻahinga, mo e fanga manu lalahi ʻi honau faʻahinga, mo e meʻa kotoa pē ʻoku totolo ʻi he funga fonua ʻi hono faʻahinga: pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei ia. \p \v 26 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tau ngaohi ʻae tangata ʻi hotau tatau, mo e tau anga: pea kenau pule ki he ika ʻoe tahi, mo e manupuna ʻoe ʻatā, mo e fanga manu, mo māmani kotoa pē, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he kelekele.” \v 27 Ko ia naʻe ngaohi ʻae tangata ʻe he ʻOtua ʻi hono tatau, naʻa ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻoe ʻOtua; naʻa ne ngaohi ʻakinaua ko e tangata mo e fefine. \v 28 Pea naʻe tāpuakiʻi ʻakinaua ʻe he ʻOtua, pea folofola ʻae ʻOtua kiate kinaua, “Fanafanau, mo fakatokolahi, mo fakakakai ʻa māmani, pea pule ki ai: pea pule ki he ika ʻoe tahi, mo e fanga manupuna ʻoe ʻatā, mo e meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he funga ʻo māmani.” \p \v 29 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Vakai, kuo u foaki kiate kimoua ʻae ʻakau iiki kotoa pē ʻoku ʻi ai hono tenga, ʻaia ʻoku ʻi he funga ʻoe fonua kotoa, mo e ʻakau kotoa pē ʻoku fua ʻaia ʻoku ʻi ai hono tenga; ko ia ia ke mo kai. \v 30 Pea ko e fanga manu kotoa pē ʻi he fonua, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻoe ʻatā, mo e meʻa moʻui kotoa pē ʻoku totolo ʻi he fonua, ʻe kai ʻi he ʻakaulaumata kotoa pē:” pea naʻe hoko ia. \v 31 Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua ki he meʻa kotoa pē naʻa ne ngaohi, pea vakai, naʻe lelei ʻaupito. Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho ono ia. \c 2 \cd \it 1 Ko e ʻuluaki ʻaho tapu. 4 Ko e anga ʻoe fakatupu. 8 Ko e ngoue ko ʻIteni, 10 Mo hono vaitafe. 17 Ko e fakatapui ʻae ʻakau ʻoe ʻilo. 19, 20 Ko e fakahingoa ʻoe fanga manu. 21 Ko e ngaohi ʻoe fefine, mo e tuʻutuʻuni ʻoe fakamaau uaifi.\it* \p \v 1 Naʻe pehē ʻa hono ngaohi ʻo ʻosi ʻae langi mo e fonua, mo hona nāunau kotoa pē. \v 2 Pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho kuo fakaʻosi ʻe he ʻOtua ʻa ʻene ngāue ʻaia naʻa ne fai; pea naʻe tutuku ia ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, mei heʻene ngāue kotoa pē ʻaia naʻa ne fai. \v 3 Pea naʻe tāpuaki ʻe he ʻOtua ʻa hono fitu ʻoe ʻaho, mo ne fakatapui ia: koeʻuhi ko ia ia naʻa ne tutuku ai mei heʻene ngāue kotoa pē, ʻaia naʻe fakatupu mo ngaohi ʻe he ʻOtua. \p \v 4 ¶ Ko e tala fakahohoko eni ki he ngaohi ʻoe langi mo māmani, ʻi he ʻaho ʻaia naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻa māmani pea mo e langi, \v 5 Mo e ʻakau kotoa pē ʻoe fonua ʻi he teʻeki ke tuʻu ia ʻi he kelekele, mo e ʻakau iiki kotoa pē ʻoe fonua, ʻi he teʻeki ai ke tupu: he naʻe teʻeki ke tuku ʻe he ʻOtua ha ʻuha ki he kelekele, pea naʻe ʻikai ha tangata ke ngoueʻi ʻae kelekele. \v 6 Ka naʻe ʻalu hake ʻae vaivao mei he fonua, ke fakaviviku ʻae funga kelekele kotoa pē. \v 7 Pea naʻe ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻae tangata mei he efu ʻoe kelekele, pea ne mānava ki hono avaʻi ihu ʻae mānava ʻoe moʻui; pea hoko ʻae tangata ko e laumālie moʻui. \p \v 8 ¶ Pea naʻe tō ʻae ngoue ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he potu hahake ʻi ʻIteni; pea ne tuku ki ai ʻae tangata ʻaia naʻa ne ngaohi. \v 9 Pea naʻe fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he kelekele ʻae ʻakau kotoa pē ʻoku matamatalelei, pea lelei ki he kai; mo e ʻakau ʻoe moʻui foki ʻi he loto ngoue, pea mo e ʻakau ʻoe ʻilo ʻoe lelei mo e kovi. \v 10 Pea naʻe ʻalu atu ʻae vaitafe ʻi ʻIteni ke fakaviviku ʻae ngoue; pea ne mavahevahe ia mei ai ʻi he mangaʻivai ʻe fā. \v 11 Ko e hingoa ʻoe ʻuluaki ko Pisoni: ko ia ia ʻoku takatakai ʻae fonua kotoa ko Havila, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae koula; \v 12 Pea ʻoku lelei ʻae koula ʻoe fonua ko ia pea ʻoku ʻi ai ʻae mataʻitofe, mo e maka ko e onike. \v 13 Pea ko e hingoa ʻo hono ua ʻoe vaitafe ko Kihoni: ko ia ia ʻoku takatakai ʻae fonua kotoa ko Kusi. \v 14 Pea ko e hingoa ʻo hono tolu ʻoe vaitafe ko Hitikeli: ko ia ia ʻoku tafe atu ki he hahake ʻo ʻAsilia. Pea ko hono fā ʻoe vaitafe ko ʻIufaletesi. \v 15 Pea naʻe ʻave ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻae tangata ʻone tuku ia ki he ngoue ko ʻIteni, ke tauhi mo leʻo ki ai. \v 16 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he tangata, ʻo pehē, “ʻE ngofua ʻa hoʻo kai mei he ʻakau kotoa pē ʻoe ngoue, \v 17 Ka ko e ʻakau ʻoe ʻilo ʻoe lelei mo e kovi, ʻe ʻikai te ke kai mei ai: he ko e ʻaho ko ia te ke kai ai, ko e moʻoni te ke mate.” \p \v 18 ¶ Pea naʻe folofola ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻOku ʻikai lelei ke tokotaha pe ʻae tangata: te u ngaohi kiate ia ha tokoni ʻoku taau mo ia.” \v 19 Pea naʻe ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtua, mei he kelekele ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe fonua, mo e manu kotoa pē ʻoe ʻatā; pea ne ʻomi ia kia ʻAtama, ke vakai pe ko e hā te ne ui ʻakinautolu: pea ʻilonga ʻae hingoa naʻe ai ʻe ʻAtama ki he meʻa moʻui kotoa pē, ko hono hingoa ia. \v 20 Pea naʻe fakahingoa ʻe ʻAtama ʻae fanga manu lalahi kotoa pē, mo e fanga manupuna ʻoe ʻatā, mo e fanga manu kotoa pē ʻoe vao; ka naʻe ʻikai ke ʻilo kia ʻAtama ha tokoni naʻe taau mo ia. \v 21 Pea naʻe tuku ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻae mohe maʻu kia ʻAtama, pea naʻa ne mohe: pea naʻa ne toʻo hono hui vakavaka ʻe taha, pea naʻe toe fakamaʻopoʻopo ʻa hono kakano. \v 22 Pea ko e hui vakavaka ʻaia naʻe toʻo ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he tangata, naʻa ne ngaohi mei ai ʻae fefine, pea ʻomi ia ki he tangata. \v 23 Pea naʻe pehē ʻe ʻAtama, “Ko e hui eni ʻo hoku ngaahi hui, mo e kakano ʻo hoku kakano: ʻe ui ia ‘ko e Fefine,’ koeʻuhi naʻe toʻo ia mei he Tangata.” \v 24 Ko ia ʻe tukuange ai ʻe he tangata ʻa ʻene tamai mo ʻene faʻē, kae pikitai ki hono uaifi: pea te na kakano taha pe. \v 25 Pea naʻa na fakatou telefua, ʻae tangata mo hono uaifi, pea naʻe ʻikai te na mā ai. \c 3 \cd \it 1 Ko e kākaaʻi ʻa ʻIvi ʻe he ngata. 6 Ko e hinga fakamanavahē ʻae tangata. 9 ʻOku ʻekea ʻakinaua ʻe he ʻOtua. 14 Ko e fakamalaʻia ʻae ngata. 15 Ko e talaʻofa ʻoe hako. 16 Ko e tautea ʻoe faʻahinga ʻoe tangata. 21 Ko e fuofua kofu. 22 Ko e kapusi mei Palataisi.\it* \p \v 1 Pea naʻe olopoto lahi hake ʻae ngata ʻi he manu kotoa pē ʻoe fonua, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtua. Pea pehē ʻe ia ki he fefine, “ʻOku moʻoni koā kuo pehē ʻe he ʻOtua, ‘ʻE ʻikai te mo kai ʻi he ʻakau kotoa pē ʻoe ngoue?’” \v 2 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ki he ngata, “ʻOku ngofua ʻema kai ʻi he fua ʻoe ngaahi ʻakau ʻoe ngoue: \v 3 Ka ko e fua ʻoe ʻakau ʻaia ʻoku ʻi he loto ngoue, kuo folofola mai ʻe he ʻOtua, ‘ʻE ʻikai te mo kai ai, pea ʻe ʻikai te mo ala ki ai, telia naʻa mo mate.’” \v 4 Pea pehē ʻe he ngata ki he fefine, “ʻOku ʻikai moʻoni te mo mate. \v 5 He ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua, ʻi he ʻaho te mo kai ai, ʻe toki ʻā ai homo mata, pea te mo hangē ko e ʻotua, ke ʻilo ai ʻae lelei mo e kovi.” \v 6 Pea ʻi he mamata ʻe he fefine ʻoku lelei ʻae ʻakau ki he kai, mo matamatalelei ki he mata, pea ko e ʻakau ke velevele ki ai ke fakapotoʻi, naʻa ne toʻo ai hono fua, ʻo kai, pea naʻa ne ʻange foki ki hono ʻhusepāniti, pea naʻa ne kai. \v 7 Pea naʻe ʻā ai ʻae mata ʻokinaua ʻosi pe, pea na ʻilo kuo na telefua; pea naʻa na tui ʻae lou fiki, ʻona vala ʻaki ia. \v 8 Pea naʻa na fanongo ki he leʻo ʻo Sihova ko e ʻOtua, ʻi he ʻalu ʻi he ngoue ʻi he mokomoko ʻoe ʻaho: pea naʻe toitoi ʻa ʻAtama mo hono uaifi, mei he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtua, ʻi he ngaahi ʻakau ʻoe ngoue. \p \v 9 Pea naʻe ui ʻe Sihova ko e ʻOtua kia ʻAtama, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻi fē?” \v 10 Pea pehē ʻe ia, “Naʻaku fanongo ki ho leʻo ʻi he ngoue, pea naʻaku manavahē, koeʻuhi kuo u telefua; pea u toitoi ai.” \v 11 Pea pehē ʻe ia, “Ko hai kuo fakahā kiate koe ʻoku ke telefua? Kuo ke kai ʻi he ʻakau, ʻaia naʻaku fekau kiate koe, ke ʻoua naʻa ke kai ai?” \v 12 Pea pehē ʻe he tangata, “Ko e fefine ʻaia naʻa ke foaki ke ma nonofo, naʻe ʻomi ʻe ia kiate au mei he ʻakau pea u kai ai.” \v 13 Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ki he fefine, “Ko e hā eni kuo ke fai?” Pea pehē ʻe he fefine, “Naʻe kākaaʻi au ʻe he ngata, pea u kai.” \p \v 14 Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ki he ngata, \q1 “Koeʻuhi kuo ke fai eni, \q2 kuo ke malaʻia lahi hake ʻi he fanga manu lalata kotoa pē, \q2 mo e manu kotoa pē ʻoe vao; \q1 te ke ngaolo koe ʻi ho kete, \q2 pea te ke kai ʻae efu ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui: \q1 \v 15 pea te u tuku ʻae taufehiʻa ʻiate koe mo e fefine, \q2 pea ki ho hako mo hono hako; \q1 ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, \q2 pea te ke fakavolu ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” \p \v 16 Pea naʻe pehē ʻe ia ki he fefine, \q1 “Te u fakalahi ʻaupito ʻa hoʻo mamahi ʻi hoʻo fanafanau: \q2 te ke fāʻeleʻi ʻae fānau ʻi he mamahi; \q1 pea ʻe ʻi ho husepāniti ʻa hoʻo holi, \q2 pea te ne puleʻi koe.” \p \v 17 Pea naʻe pehē ʻe ia kia ʻAtama, \q1 “Koeʻuhi kuo ke tokanga ki he leʻo ʻo ho uaifi, \q2 pea kuo ke kai ʻi he ʻakau \q2 ʻaia ne u fekau kiate koe, ‘Ke ʻoua naʻa ke kai ai:’ \q2 kuo malaʻia ʻae kelekele koeʻuhi ko koe; \q1 te ke kai mei ai ʻi he mamahi ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui; \q2 \v 18 ‌ʻe tupu mei ai kiate koe ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa; \q2 pea te ke kai ʻae ʻakau iiki ʻoe fonua; \q1 \v 19 te ke kai ʻae meʻakai ʻi he kakava ʻo ho mata, kaeʻoua ke ke foki ki he kelekele; \q2 he naʻe toʻo koe mei ai: \q1 he ko e efu koe, \q2 pea te ke toe foki ki he efu.” \p \v 20 Pea naʻe ui ʻe ʻAtama ʻae hingoa ʻo hono uaifi ko ʻIvi; koeʻuhi ko e faʻē ia ʻoe kakai moʻui kotoa pē. \v 21 Naʻe ngaohi foki ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he kiliʻi manu, ʻae ngaahi kofu kia ʻAtama mo hono uaifi, pea naʻa ne fakakofuʻi ʻakinaua. \p \v 22 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua, “Vakai, kuo hoko ʻae tangata ke hangē ko ha taha ʻiate kitautolu, ke ne ʻilo ʻae lelei mo e kovi: pea ko eni, telia naʻa mafao atu ʻe ia hono nima, pea ne toli foki mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻo kai, pea moʻui ʻo taʻengata:” \v 23 Ko ia naʻe fekau atu ia ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he ngoue ʻo ʻIteni, ke ne ngāue ki he kelekele ʻaia naʻe toʻo ia mei ai. \v 24 Pea naʻa ne kapusi ai ʻae tangata pea ne tuku ki he \add potu \add*hahake ʻoe ngoue ʻo ʻIteni, ʻae selupimi, mo e heletā ulo, ʻaia naʻe foli fakatakamilo, ke leʻohi ʻae hala ʻoe ʻakau ʻoe moʻui. \c 4 \cd \it 1 Ko e fanauʻi, mo e faiva, mo e lotu ʻa Keini mo ʻEpeli. 8 Ko e fakapoongi ʻo ʻEpeli. 11 Ko e fakamalaʻia ʻo Keini. 17 Ko ʻInoke, ko e ʻuluaki kolo. 19 Ko Lemeki mo hono ongo uaifi. 25 Ko e fāʻele ʻa Seti, 26 Mo ʻInosi.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻilo ʻe ʻAtama ʻa hono uaifi ko ʻIvi; pea tuituʻia ia, pea fanauʻi ʻa Keini, pea pehē ʻe ia, “Kuo u maʻu ha tangata meia Sihova.” \v 2 Pea ne toe fanauʻi ʻa hono tehina ko ʻEpeli. Pea ko e tauhi sipi ʻa ʻEpeli, ka ko e tauhi ngoue ʻa Keini. \v 3 Pea ʻi he hokosia ʻae ngaahi ʻaho, naʻe ʻomi ʻe Keini ʻae ngaahi fua ʻoe kelekele, ko e feilaulau kia Sihova. \v 4 Pea naʻe ʻomi foki ʻe ʻEpeli, ʻae veloaki mo ia naʻe ngako ʻi heʻene fanga manu. Pea naʻe leleiʻia ʻa Sihova kia ʻEpeli mo ʻene feilaulau: \v 5 Ka naʻe ʻikai te ne leleiʻia kia Keini mo ʻene feilaulau. Pea naʻe ʻita ʻaupito ʻa Keini, pea kehe hono mata. \v 6 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Keini, “Ko e hā ʻoku ke ʻita ai? Pea ko e hā ʻoku kehe ai ho mata? \v 7 Kapau te ke fai lelei, ʻikai ʻe maʻu koe? Pea ka ʻikai te ke fai lelei, ʻoku ʻi he matapā ʻae angahala. Pea ʻe anganofo ia kiate koe, pea te ke pule kiate ia.” \v 8 Pea naʻe alea ʻa ʻEpeli mo hono tokoua: pea lolotonga ʻena ʻi he ngoue, naʻe tuʻu hake ʻa Keini ki hono tehina ko ʻEpeli, ʻone tāmateʻi ia. \p \v 9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Keini, “Ko e fē ʻa ʻEpeli ko ho tehina?” Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ʻikai te u ʻilo: he ko e tauhi au ʻa hoku tokoua?” \v 10 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā eni kuo ke fai? ʻOku tangi kiate au mei he kelekele ʻae leʻo ʻoe toto ʻo ho tehina. \v 11 Pea ko eni, kuo fakamalaʻia koe mei he kelekele, ʻaia kuo fakamanga hono ngutu ke maʻu mei ho nima ʻae toto ʻoho tehina; \v 12 ‌ʻoka ke ka ngoueʻi ʻae kelekele, ʻe ʻikai tupu lelei kiate koe ʻa hono fua; te ke hoko ko e fehēhēʻaki mo e hehengi ʻi he fonua.” \v 13 Pea naʻe pehē ʻe Keini kia Sihova, “ʻOku lahi hake ʻa hoku tautea ʻi heʻeku faʻa kātaki. \v 14 Vakai, kuo ke kapusi au ʻi he ʻaho ni mei he funga ʻoe fonua; pea ʻe fufū au mei ho fofonga; pea teu fehēhēʻaki mo hehengi ʻi he fonua; pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia kotoa pē ʻoku ʻiloʻi au ʻe tāmateʻi au.” \v 15 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate ia, “Ko ia ia ʻoku ne tāmateʻi ʻa Keini, ʻe tō kiate ia ʻae tautea ʻo liunga fitu.” Pea naʻe ʻai ʻe Sihova ʻae fakaʻilonga kia Keini, telia naʻa ʻilo ia ʻe ha taha, pea tāmateʻi ia. \p \v 16 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻa Keini mei he ʻao ʻo Sihova, ke nofo ʻi he fonua ko Noti, ʻi he \add potu \add* hahake ʻo ʻIteni. \v 17 Pea naʻe ʻilo ʻe Keini ʻa hono uaifi, pea tuituʻia ia mo ne fanauʻi ʻa ʻInoke: pea naʻe langa ʻe ia ʻae kolo, pea naʻa ne fakahingoa ʻae kolo ki he hingoa ʻo hono foha ko ʻInoke. \v 18 Pea naʻe fanauʻi kia ʻInoke ʻa ʻIlati pea tupu ʻia ʻIlati ʻa Mihuseale: pea tupu ʻia Mihuseale ʻa Metuseʻeli: pea tupu ʻia Metuseʻeli ʻa Lemeki, \p \v 19 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Lemeki kiate ia ʻae ongo uaifi: ko e hingoa ʻoe tokotaha ko ʻAta, pea ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Sila. \v 20 Pea naʻe fanauʻi ʻe ʻAta ʻa Sepale ko e tamai ia ʻanautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki mo tauhi ʻae fanga manu. \v 21 Pea ko e hingoa ʻo hono tokoua ko Supale: ko e tamai ia ʻanautolu kotoa pē ʻoku faiva ʻaki ʻae meʻa tatangi mo e meʻa ʻoku ifi. \v 22 Pea fāʻeleʻi foki ʻe Sila ʻa Tupale-Keini, ko e tufunga ʻoe ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he palasa mo e ukamea; pea ko e tuofefine ʻo Tupale-Keini ko Neama. \v 23 Pea naʻe pehē ʻe Lemeki ki hono ongo uaifi ko ʻAta mo Sila, \q1 “Fanongo ki hoku leʻo; \q2 ʻae ongo uaifi ʻo Lemeki, fakafanongo ki heʻeku lea: \q1 he kuo u tāmateʻi ha tangata ʻi hoku lavea, \q2 ʻio, ko e talavou koeʻuhi ko ʻeku mamahi. \q1 \v 24 Kapau ʻe totongi ʻia Keini ʻo liunga fitu, \q2 ko e moʻoni, ʻe liunga fitungofulu ia lau ʻe fitu kia Lemeki.” \p \v 25 ¶ Pea naʻe toe ʻilo ʻe ʻAtama ʻa hono uaifi; pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻae tama, pea naʻe ui hono hingoa ko Seti: he naʻe \add pehē ʻe ia\add*, “Kuo foaki kiate au ʻe he ʻOtua ha hako ʻe taha ko e fetongi ʻo ʻEpeli, ʻaia naʻe tāmateʻi ʻe Keini.” \v 26 Pea naʻe fanauʻi foki ha foha kia Seti; pea naʻe ui hono hingoa ko ʻInosi: pea naʻe kamata ui ʻae kakai ki he huafa ʻo Sihova. \c 5 \cd \it 1 Ko e hohoko, mo e motuʻa, mo e pekia ʻae kau mātuʻa meia ʻAtama kia Noa. 24 Ko e angafakaʻotua, mo e hiki ʻo ʻInoke.\it* \p \v 1 Ko eni ʻae tohi ʻoe hako ʻo ʻAtama. ʻI he ʻaho naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻae tangata, naʻa ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻoe ʻOtua; \v 2 Naʻa ne fakatupu ʻakinaua ko e tangata mo e fefine; pea ne tāpuakiʻi ʻakinaua, pea ui hona hingoa ko ʻAtama, ʻi he ʻaho naʻe fakatupu ai ʻakinaua. \p \v 3 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa ʻAtama ʻi he taʻu ʻe teau ma tolungofulu, pea ne fakatupu \add ʻae foha \add*ʻi hono tatau ʻoʻona, mo ʻene anga; pea naʻe ui hono hingoa ko Seti: \v 4 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻo ʻAtama hili ʻae fānau kiate ia ʻa Seti ko e taʻu ʻe valungeau: pea naʻa ne fakatupu ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \v 5 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē naʻe moʻui ai ʻa ʻAtama, ko e taʻu ʻe hivangeau, mā tolungofulu: pea pekia ia. \v 6 Pea naʻe moʻui ʻa Seti ko e taʻu ʻe teau ma nima, pea ne fakatupu ʻa ʻInosi: \v 7 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa ʻInosi naʻe moʻui ʻa Seti ʻi he taʻu ʻe valungeau ma fitu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 8 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Seti, ko e taʻu ʻe hivangeau ma hongofulu ma ua: pea pekia ia. \p \v 9 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa ʻInosi, ko e taʻu ʻe hivangofulu, pea ne fakatupu ʻa Kēnani: \v 10 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Kēnani naʻe moʻui ʻa ʻInosi ʻi he taʻu ʻe valungeau ma hongofulu ma nima pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \v 11 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻInosi, ko e taʻu ʻe hivangeau ma nima: pea pekia ia. \p \v 12 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Kēnani ko e taʻu ʻe fitungofulu, pea ne fakatupu ʻa Malelili: \v 13 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Malelili naʻe moʻui ʻa Kēnani ʻi he taʻu ʻe valungeau ma fāngofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \v 14 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Kēnani, ko e taʻu ʻe hivangeau ma hongofulu pea pekia ia. \p \v 15 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Malelili ko e taʻu ʻe onongofulu ma nima, pea ne fakatupu ʻa Seleti: \v 16 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Seleti naʻe moʻui ʻa Malelili ʻi he taʻu ʻe valungeau ma tolungofulu pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \v 17 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Malelili, ko e taʻu ʻe valungeau ma hivangofulu ma nima: pea pekia ia. \p \v 18 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Seleti ko e taʻu ʻe teau ma onongofulu ma ua, pea ne fakatupu ʻa ʻInoke: \v 19 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa ʻInoke naʻe moʻui ʻa Seleti ʻi he taʻu ʻe valungeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 20 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Seleti, ko e taʻu ʻe hivangeau ma onongofulu ma ua: pea pekia ia. \p \v 21 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa ʻInoke ko e taʻu ʻe onongofulu ma nima, pea ne fakatupu ʻa Metusela: \v 22 Pea hili ʻae fanauʻi kiate ia ʻa Metusela naʻe ʻeveʻeva ʻa ʻInoke mo e ʻOtua ʻi he taʻu ʻe tolungeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \v 23 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻInoke, ko e tau ʻe tolungeau ma onongofulu ma nima: \v 24 Pea naʻe ʻaʻeva ʻa ʻInoke mo e ʻOtua pea naʻe ʻikai ia; he naʻe ʻave ia ʻe he ʻOtua. \p \v 25 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Metusela ko e taʻu ʻe teau ma valungofulu ma fitu, pea ne fakatupu ʻa Lemeki: \v 26 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Lemeki naʻe moʻui ʻa Metusela ʻi he taʻu ʻe fitungeau ma valungofulu ma ua, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \v 27 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Metusela ko e taʻu ʻe hivangeau ma onongofulu ma hiva: pea pekia ia. \p \v 28 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Lemeki ko e taʻu ʻe teau ma valungofulu ma ua, pea ne fakatupu ha foha: \v 29 Pea naʻa ne ui hono hingoa ko Noa, ʻo pehē, “Ko eni ia ʻe fakafiemālie kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāue, mo e ongosia ʻa hotau nima, koeʻuhi ko e kelekele kuo fakamalaʻia ʻe Sihova.” \v 30 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Noa naʻe moʻui ʻa Lemeki ʻi he taʻu ʻe nimangeau ma nimangofulu ma nima, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: \v 31 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Lemeki ko e taʻu ʻe fitungeau ma fitungofulu ma fitu: pea pekia ia. \p \v 32 ¶ Pea ko Noa, naʻe nimangeau taʻu hono motuʻa: pea fakatupu ʻe Noa ʻa Semi, mo Hami, mo Sepeti. \c 6 \cd \it 1 Ko e angahala ʻa māmani ʻaia naʻe fakatupu ʻae houhau ʻae ʻOtua, pea hoko ai ʻae lōmaki. 8 ʻOku ʻilo ʻe Noa ʻae ʻaloʻofa. 14 Ko e ngaohi ʻoe vaka ke fakamoʻui ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻaʻau ke tokolahi ʻae kakai ʻi he funga ʻo māmani, naʻe fanauʻi ʻae ngaahi ʻofefine kiate kinautolu, \v 2 Pea mamata ʻe he ngaahi foha ʻoe ʻOtua ki he ngaahi ʻofefine ʻoe tangata ʻoku nau hoihoifua; pea naʻa nau fili mei ai ʻae ngaahi uaifi ʻo maʻu kiate kinautolu. \v 3 Pea naʻe folofola ʻa Sihova, “E ʻikai ʻahiʻahi maʻuaipē ʻa hoku Laumālie mo e tangata, he ko e kakano foki ia: ka ʻe hoko hono ngaahi ʻaho ki he taʻu ʻe teau ma uofulu.” \v 4 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ai ʻae kakai lalahi ʻi māmani; pea hili ia foki, ʻi he ʻalu ʻae ngaahi foha ʻoe ʻOtua ki he ngaahi ʻofefine ʻoe tangata, pea nau fānau kiate kinautolu, naʻe mālohi lahi ʻae kau tangata ko ia, ʻae kau tangata ongoongo ʻoe muʻaki kuonga. \p \v 5 ¶ Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lahi ʻae angahala ʻae tangata ʻi māmani, pea kuo kovi maʻuaipē ʻae filioʻi kotoa pē ʻoe ngaahi mahalo ʻa hono loto. \v 6 Pea naʻe fakatomala ʻa Sihova koeʻuhi kuo ne ngaohi ʻae tangata ʻi māmani, pea naʻe mamahi ai ʻa hono finangalo. \v 7 Pea naʻe folofola ʻa Sihova, “Te u fakaʻauha mei he funga ʻo māmani ʻae tangata ʻaia kuo u ngaohi; ko e tangata, mo e manu, mo e meʻa totolo, mo e fanga manu ʻoe ʻatā; he ʻoku ou fakatomala ʻi heʻeku ngaohi ʻakinautolu.” \v 8 Ka naʻe ʻofeina ʻa Noa ʻi he ʻao ʻo Sihova. \p \v 9 ¶ Ko eni ʻae tala hohoko kia Noa ko e tangata angatonu mo haohaoa ʻa Noa ʻi hono toʻutangata, pea naʻe ʻaʻeva ʻa Noa mo e ʻOtua. \v 10 Pea naʻe fakatupu ʻe Noa ʻae foha ʻe toko tolu, ko Semi, mo Hami, mo Sefeti. \v 11 Naʻe fakalielia foki ʻa māmani ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, pea naʻe fonu ʻa māmani ʻi he fakamālohi. \v 12 Pea naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ki māmani, pea vakai kuo kovi ia; he naʻe fakalieliaʻi ʻe he kakano kotoa pē hono hala ʻi māmani. \v 13 Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Noa, “Kuo hoko ki hoku ʻao ʻae ngataʻanga ʻoe kakano kotoa pē; he kuo fonu ʻa māmani ʻi he fakamālohi ʻiate kinautolu; pea vakai, te u fakaʻauha ʻakinautolu mei he māmani. \p \v 14 ¶ Ngaohi kiate koe hā vaka mei he ʻakau ko e kofa; te ke ngaohi ʻae ngaahi ʻana ʻi he vaka, pea te ke vali ʻaki ia ʻae pulu ʻi loto mo tuʻa. \v 15 Pea ko eni ʻae anga ʻo hono ngaohi, Ko hono lōloa ʻoe vaka ko e hanga ʻe onongeau, ko hono māukupu ko e hanga ʻe teau pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe onongofulu. \v 16 Te ke ngaohi ha kātupa ʻi he vaka pea te ke fakaʻosi ia ʻi he hanga ʻe ua ki ʻolunga; pea te ke ʻai ʻae matapā ʻoe vaka ʻi hono kaokao; pea te ke ngaohi ʻae fata ʻi lalo, mo hono ua, mo hono tolu, \add ki ʻolunga\add*. \v 17 Pea vakai, ko au, ʻio, ko au, ʻoku ou ʻomi ʻae lōmaki ʻoe ngaahi vai ki māmani, ke fakaʻauha ʻae kakano kotoa pē mei he lalo langi, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae mānava ʻoe moʻui; pea ʻe mate ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi māmani. \v 18 Ka te u fokotuʻumaʻu mo koe ʻeku fuakava; pea te ke haʻu ki he vaka, ʻa koe, mo ho ngaahi foha, mo ho uaifi, mo e ngaahi uaifi ʻo ho ngaahi foha mo koe. \v 19 Pea te ke ʻomi ki he vaka ʻo tautau toko ua mei he meʻa moʻui kotoa pē ʻoe kakano kotoa pē, ke fakamoʻui ʻakinautolu mo koe; ko e fefine mo e tangata. \v 20 Ko e fanga manupuna ʻi honau faʻahinga, mo e fanga manu ʻi honau faʻahinga, mo e ngaahi meʻa totolo kotoa pē ʻoe fonua ʻi hono faʻahinga, ʻe haʻu kiate koe ʻae toko ua ʻi he faʻahinga kotoa pē, ke fakamoʻui. \v 21 Pea ke toʻo kiate koe ʻi he meʻakai kotoa pē ʻoku kai, pea te ke tānaki ia kiate koe; pea ko e meʻakai ia kiate koe, pea mo kinautolu.” \v 22 Naʻe fai pehē ʻe Noa; ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fekau kiate ia ʻe he ʻOtua, ko ia naʻa ne fai. \c 7 \cd \it 1 Ko e hū ʻa Noa mo ʻene fānau mo e fanga manu moʻui ki he vaka. 17 Ko e kamataʻanga, mo e tupu, mo hono fuoloa ʻoe lōmaki.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova, kia Noa, “Haʻu koe mo ho fale kotoa pē ki he vaka; he kuo u vakai kiate koe ʻoku ke māʻoniʻoni ʻi hoku ʻao ʻi he toʻutangata ni. \v 2 Te ke toʻo kiate koe ʻo tautau toko fitu ʻi he fanga manu maʻa kotoa pē ko e tangata mo e fefine; pea tautau toko ua ʻi he fanga manu taʻemaʻa, ko e tangata mo e fefine. \v 3 Ke tautau toko fitu ʻi he fanga manu foki ʻoe ʻatā, ko e tangata mo e fefine; ke fakamoʻui ʻae hako ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē. \v 4 He ʻoku toe ʻae ngaahi ʻaho ʻe fitu, pea te u pule ke ʻuha ki māmani ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu; pea te u fakaʻauha mei he funga ʻo māmani ʻae ngaahi meʻa moʻui kotoa pē kuo u ngaohi.” \v 5 Pea naʻe fai ʻe Noa ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia. \v 6 Pea naʻe onongeau ʻae taʻu ʻo Noa, feʻunga mo e hoko ʻae lōmaki ʻoe ngaahi vai ki māmani. \p \v 7 ¶ Pea naʻe hū ʻa Noa ki he vaka mo hono ngaahi foha, mo hono uaifi, mo e ngaahi uaifi ʻo hono ngaahi foha mo ia, koeʻuhi ko e ngaahi vai ʻoe lōmaki. \v 8 Ko e fanga manu maʻa, mo e fanga manu taʻemaʻa, mo e fanga manupuna, mo e meʻa kotoa pē ʻoku totolo ʻi he fonua, \v 9 Naʻe ʻalu atu kia Noa ʻi he vaka ʻo tautau toko ua, ko e tangata mo e fefine, ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻOtua kia Noa. \v 10 Pea ʻi heʻene hili mai ʻae ʻaho ʻe fitu, naʻe hoko ki māmani ʻae ngaahi vai ʻoe lōmaki. \p \v 11 ¶ ʻI he taʻu ʻe onongeau ʻoe moʻui ʻa Noa, ʻi hono ua ʻoe māhina, mo hono hongofulu ma fitu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, ko e ʻaho ko ia naʻe fakapā hake ai ʻae ngaahi matavai ʻoe moana lahi, pea naʻe toʻo ai ʻae ngaahi matavai ʻoe langi. \v 12 Pea naʻe tō ʻae ʻuha ki māmani, ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu. \v 13 ‌ʻI he ʻaho pe ko ia naʻe hū ai ki he vaka ʻa Noa, mo Semi, mo Hami, mo Sefeti, ko e ngaahi foha ʻo Noa, mo e uaifi ʻo Noa, mo e ngaahi uaifi ʻe toko tolu ʻa hono ngaahi foha, mo kinautolu. \v 14 ‌ʻAkinautolu, mo e fanga manu ʻoe vao ʻi hono faʻahinga kotoa pē, mo e fanga manu kotoa pē ʻi honau faʻahinga, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaolo ʻi he fonua ʻi hono faʻahinga, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻi hono faʻahinga, ʻae manu kapakau kehekehe kotoa pē. \v 15 Pea naʻa nau ʻalu kia Noa ki he vaka, ʻo tautau toko ua ʻi he kakano kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae mānava ʻoe moʻui. \v 16 Pea ko ia naʻe hū ai, naʻe ʻalu ko e tangata mo e fefine ʻi he kakano kotoa pē, ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻOtua kiate ia; pea naʻe tāpuni ia ʻi ai ʻe Sihova. \v 17 Pea naʻe ʻi he fonua ʻae lōmaki ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu; pea naʻe hake ʻae ngaahi vai, pea maʻanu ai ʻae vaka, pea naʻe tētē ia ʻi ʻolunga, ʻi he fonua. \v 18 Pea naʻe mālohi ʻae ngaahi vai, pea tupu lahi ʻi he funga fonua; pea naʻe tētē ʻae vaka ʻi he fukahi vai. \v 19 Pea naʻe mālohi ʻaupito ʻae ngaahi vai ʻi he funga fonua; pea naʻe fakangalo ai ʻae ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi he lalo langi. \v 20 Naʻe mālohi ʻae ngaahi vai; naʻe hake ia ko e hanga ʻe tolungofulu, pea naʻe ʻūfia ai ʻae ngaahi moʻunga. \v 21 Pea naʻe mate ʻae kakano kotoa pē ʻaia naʻe ngaue ʻi māmani, ko e fanga manupuna, mo e fanga manu lalata, mo e fanga manu ʻoe vao, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaolo ʻi he fonua, mo e tangata kotoa pē: \v 22 Ko ia kotoa pē naʻe ʻi honau avaʻi ihu ʻae mānava ʻoe moʻui, ʻaia kotoa pē naʻe ʻi he fonua mōmoa naʻe mate. \v 23 Pea naʻe fakaʻauha ʻae meʻa moʻui kotoa pē ʻaia naʻe ʻi he funga kelekele, ʻae tangata, mo e fanga manu, mo e ngaahi meʻa totolo, mo e fanga manupuna ʻoe ʻatā; pea naʻe fakaʻauha ʻakinautolu mei he māmani; pea naʻe toe pe ʻa Noa, mo kinautolu naʻe ʻiate ia ʻi he vaka. \v 24 Pea naʻe mālohi ʻae ngaahi vai ʻi māmani ʻi he ʻaho ʻe teau ma nimangofulu. \c 8 \cd \it 1 ʻOku matukutuku ʻae ngaahi vai. 4 Ko e toka ʻae vaka ʻi ʻAlalate. 7 Ko e leveni mo e lupe. 15 Ko e fekau kia Noa, ke ne ʻalu atu mei he vaka. 20 ʻOku ne fokotuʻu ʻae ʻesifeilaulau, pea ʻohake ai ʻae feilaulau, 21 ʻAia ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua, pea ne talaʻofa ai ʻe ʻikai toe fakamalaʻiaʻi ʻa māmani.\it* \p \v 1 Pea naʻe manatu ʻae ʻOtua kia Noa, mo e meʻa moʻui kotoa pē, mo e fanga manu kotoa pē ʻaia naʻe ʻi he vaka mo ia: pea naʻe pule ʻe he ʻOtua ke ʻalu atu ʻae matangi ʻi he funga ʻo māmani, pea naʻe matuku ai ʻae ngaahi vai; \v 2 Naʻe tāpuni foki ʻae ngaahi matavai ʻoe moana mo e ngaahi matavai ʻoe langi, pea naʻe taʻofi ʻae ʻuha mei he langi; \v 3 Pea naʻe fakaʻaʻau ke matuku ʻae ngaahi vai mei māmani: pea ʻi he fakaʻosi ʻae ʻaho ʻe teau ma nimangofulu kuo siʻi ʻae ngaahi vai. \v 4 Pea naʻe toka ʻae vaka ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻAlalate, ʻi hono fitu ʻoe māhina, ʻi he ʻaho ʻe hongofulu ma fitu ʻoe māhina. \v 5 Pea naʻe fakasiʻisiʻi maʻuaipē ʻae ngaahi vai ʻo aʻu ki hono hongofulu ʻoe \add māhina\add*: naʻe ha hake ʻae tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga ʻi hono hongofulu māhina, ʻi he ʻuluaki \add ʻaho \add*ʻoe māhina. \p \v 6 ¶ Pea ʻi he hili ange ʻae ʻaho ʻe fāngofulu, naʻe toʻo ʻe Noa ʻae matapā ʻoe vaka ʻaia naʻa ne ngaohi: \v 7 Pea naʻa ne tukuange ha leveni, ʻaia naʻe feʻaluʻaki, kaeʻoua ke matuʻu ʻae ngaahi vai mei he funga ʻo māmani. \v 8 Naʻa ne tukuange foki ha lupe meiate ia, ke vakai pe kuo matuku ʻae ngaahi vai mei he funga ʻoe kelekele; \v 9 Ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe he lupe ha tuʻuʻanga ki hono ʻaofi vaʻe, pea naʻe foki ia kiate ia ki he vaka, he naʻe ʻi he funga ʻo māmani kotoa ʻae ngaahi vai: pea naʻe mafao atu ʻe ia hono nima, ʻo toʻo pea ʻomi ia kiate ia ki he vaka. \v 10 Pea naʻe toe tatali ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea ne toe tukuange ʻae lupe mei he vaka; \v 11 Pea naʻe haʻu ʻae lupe kiate ia ʻi he efiafi; pea vakai, kuo ʻi hono ngutu ʻae lauʻi ʻolive kuo ne pakiʻi: pea toki ʻilo ai ʻe Noa kuo matuku ʻae ngaahi vai mei he māmani. \v 12 Pea toe tatali ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea tuku atu ai ʻae lupe; pea naʻe ʻikai toe foki mai ia kiate ia. \p \v 13 ¶ Pea ʻi he hoko ki hono onongeau ma taha taʻu, ʻi he ʻuluaki \add māhina\add*, ʻi he ʻuluaki \add ʻaho \add*ʻoe māhina, naʻe matuʻu ai ʻae ngaahi vai mei he fonua; pea naʻe hiki ʻe Noa ʻae ʻufiʻufi ʻoe vaka, ʻo sio, pea vakai, kuo mōmoa ʻae funga ʻoe kelekele. \v 14 Pea naʻe mōmoa ʻae fonua ʻi hono ua ʻoe māhina, ʻi hono uofulu ma fitu ʻoe ʻaho ʻoe māhina. \p \v 15 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia Noa, ʻo pehē, \v 16 “ʻAlu atu mei he vaka, ʻa koe, mo ho uaifi, mo ho ngaahi foha, mo e ngaahi uaifi ʻo ho ngaahi foha mo koe. \v 17 Omi mo koe ʻae ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻiate koe, ʻi he kakano kotoa pē, mo e fanga manupuna, mo e fanga manu, pea mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaolo ʻi he fonua; koeʻuhi kenau fanafanau ʻo lahi ʻi he fonua pea tupu, pea fakatokolahi ʻi māmani.” \v 18 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Noa, mo hono ngaahi foha, mo hono uaifi, mo e ngaahi uaifi ʻo hono ngaahi foha mo ia: \v 19 Naʻe ʻalu atu mei he vaka, ʻi honau faʻahinga, ʻae fanga manu kotoa pē, mo e ngaahi meʻa totolo kotoa pē, mo e fanga manupuna kotoa pē, mo ia kotoa pē ʻoku totolo ʻi he fonua. \p \v 20 ¶ Pea naʻe fokotuʻu ʻe Noa ha ʻesifeilaulau kia Sihova; pea naʻa ne toʻo mei he fanga manu maʻa kotoa pē, pea mei he fanga manupuna naʻe maʻa, pea ʻohake ai ʻae ngaahi feilaulau tutu ʻi he ʻesifeilaulau. \v 21 Pea naʻe nanamu ʻa Sihova ki hono ngangatu lelei, pea naʻe pehē ʻe Sihova ʻi hono finangalo, “ʻE ʻikai te u toe fakamalaʻiaʻi ʻae fonua koeʻuhi ko e tangata; he ʻoku kovi ʻae ngaōʻi ʻoe loto ʻoe tangata mei heʻene kei siʻi; pea ʻe ʻikai te u toe taaʻi ʻae ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻo hangē ko ia kuo u fai. \v 22 Lolotonga ʻae tuʻu ʻa māmani, ʻe ʻikai tuku ʻae tō taʻu mo e ututaʻu, mo e momoko mo e pupuha, mo e faʻahitaʻu mafana mo e faʻahitaʻu momoko, mo e ʻaho mo e pō.” \c 9 \cd \it 1 ʻOku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtua ʻa Noa. 4 Ko e fakatapui ʻae kai toto mo e fakapō. 8 Ko e fuakava ʻae ʻOtua, 13 Kuo fakaʻilongaʻi ʻaki ʻae ʻūmata. 18 ʻOku fakakakai ʻe Noa ʻa māmani. 20 ʻOku tō ʻae ngoue vaine, 21 kuo kona ia pea manukia ʻe hono foha, 25 ʻOku ne fakamalaʻiaʻi ʻa Kēnani, 26 ʻoku tāpuakiʻi ʻa Semi, 27 ʻOku lotua ʻa Sefeti, 29 Pea pekia ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtua ʻa Noa mo hono ngaahi foha, pea ne pehē kiate kinautolu, “Mou tupu, mo fakatokolahi, pea fakakakai ʻa māmani. \v 2 Pea ʻe ʻi he fanga manu kotoa pē ʻo māmani ʻae manavahē mo e ilifia kiate kimoutolu, pea ʻi he fanga manupuna kotoa pē ʻoe ʻatā, mo ia kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he fonua, pea ki he ngaahi ika kotoa pē ʻoe tahi; kuo tuku kotoa pē ki homou nima. \v 3 Ko e meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ngaue, ko hoʻo mou meʻakai ia; ʻio, ʻo hangē ko e ʻakau mata kuo u foaki ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate kimoutolu. \v 4 Ka ko e kakano ʻoku ʻi ai ʻae moʻui, \add ʻaia \add*ko hono toto, ʻe ʻikai te mou kai ia. \v 5 He ko e moʻoni, teu ʻekeʻi ʻae toto ʻa hoʻomou moʻui; teu ʻekeʻi ia ʻi he nima ʻoe fanga manu kotoa pē; pea mei he nima ʻoe tangata; teu ʻekeʻi ʻae moʻui ʻae tangata mei he nima ʻoe kāinga ʻoe tangata kotoa pē. \v 6 Ko ia ʻoku lilingi ʻae toto ʻoe tangata, ʻe lilingi hono toto ʻe he tangata: he naʻe ngaohi ʻae tangata ʻi he tatau ʻoe ʻOtua. \v 7 Pea ko kimoutolu, ke mou tupu, pea fakatokolahi mo fanafanau lahi ʻi he fonua, pea tupu ke tokolahi ʻi ai.” \p \v 8 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia Noa, pea ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, \v 9 “Vakai, ko au, ʻoku ou fokotuʻu ʻeku fuakava kiate kimoutolu, mo homou hako ʻe tupu fakaholo; \v 10 Pea ki he ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻae fanga manupuna, mo e fanga manu lalata, mo e fanga manu vao kotoa pē ʻoe fonua ʻoku ʻiate kimoutolu; ʻaia kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he vaka, pea mo e fanga manu vao kotoa pē ʻe ʻi he fonua. \v 11 Pea te u fokotuʻu ʻeku fuakava mo kimoutolu; pea ʻe ʻikai toe motuhi ʻae kakano kotoa pē ʻe he ngaahi vai ʻo ha lōmaki; pea ʻe ʻikai toe ai ha lōmaki ke fakaʻauha ʻa māmani.” \v 12 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, “Ko eni ʻae fakaʻilonga ʻoe fuakava kuo u fai mo kimoutolu mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu, ki he ngaahi toʻutangata taʻetuku: \v 13 ‌ʻOku ou ai ʻeku ʻumata ʻi he ʻao, pea ʻe fakaʻilonga ʻaki ia ʻae fuakava ʻiate au mo māmani.” \v 14 Pea ʻe pehē, “O kau ka ʻomi ʻae ʻao ki he fonua, ʻe hā mai ʻae ʻumata ʻi he ʻao: \v 15 Pea te u manatu ki heʻeku fuakava, ʻaia kuo u fai mo kimoutolu mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoe kakano kotoa pē; pea ʻe ʻikai toe hoko ʻae ngaahi vai, ko e lōmaki ke fakaʻauha ʻae kakano kotoa pē. \v 16 Pea ʻe ʻi he ʻao ʻae ʻumata; pea te u vakai ki ai, koeʻuhi ke u manatu ki he fuakava taʻengata ʻae ʻOtua mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoe kakano kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻi māmani.” \v 17 Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Noa, “Ko eni ʻae fakaʻilonga ʻoe fuakava, ʻaia kuo u fokotuʻu ʻiate au mo e kakano kotoa pē ʻoku ʻi māmani.” \p \v 18 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Noa, ʻaia naʻe ʻalu atu mei he vaka, ko Semi, mo Hami, mo Sefeti: pea ko Hami ko e tamai ʻa Kēnani. \v 19 Ko eni ʻae foha ʻe toko tolu ʻo Noa pea naʻe fakakakai ʻa māmani kotoa pē ʻiate kinautolu. \v 20 Pea naʻe kamata ʻa Noa ke tauhi ngoue, pea ne tō ʻae ngoue vaine: \v 21 Pea inu ʻe ia ʻi he uaine, pea kona ai: pea naʻe telefua ia ʻi hono fale fehikitaki. \v 22 Pea naʻe mamata ʻa Hami, ko e tamai ʻa Kēnani, ki he telefua ʻo ʻene tamai, pea tala ʻe ia ki hono ongo tokoua ʻituʻa. \v 23 Pea naʻe toʻo ʻe Semi mo Sefeti ʻae kofu, pea na ai ia ki hona uma, pea naʻa na fakaholomui, pea ʻufiʻufi ʻae telefua ʻo ʻena tamai, pea naʻe hanga kimui hona mata, pea naʻe ʻikai mamata ʻekinaua ki he telefua ʻo ʻena tamai. \v 24 Pea naʻe ʻā ʻa Noa mei heʻene uaine, pea ʻilo ʻe ia ʻaia naʻe fai kiate ia ʻe hono foha kimui. \v 25 Pea pehē ʻe ia, \q1 “Ke malaʻia ʻa Kēnani. \q2 ʻE hoko ia ko e tamaioʻeiki ʻoe kau tamaioʻeiki ki hono kāinga.” \p \v 26 Pea pehē ʻe ia, \q1 “Ke monūʻia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Semi; \q2 pea ʻe hoko ʻa Kēnani ko ʻene tamaioʻeiki. \q1 \v 27 E fakalahi ʻe he ʻOtua ʻa Sefeti, \q2 pea ʻe nofo ia ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻo Semi; \q2 pea ʻe hoko ʻa Kēnani ko ʻene tamaioʻeiki.” \p \v 28 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Noa hili ʻae lōmaki ʻi he taʻu ʻe tolungeau ma nimangofulu. \v 29 Pea naʻe hivangeau ma nimangofulu taʻu ʻae ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Noa: pea pekia ia. \c 10 \cd \it 1 Ko e hako ʻo Noa. 2 Ko e ngaahi foha ʻo Sefeti. 6 Ko e ngaahi foha ʻo Kēnani. 8 Ko e ʻuluaki tuʻi ʻa Nimilote. 21 Ko e ngaahi foha ʻo Semi.\it* \p \v 1 Ko eni ʻae tala hohoko ʻoe ngaahi foha ʻo Noa, ko Semi, mo Hami, mo Sefeti: pea naʻe fanauʻi kiate kinautolu ʻae ngaahi foha hili ʻae lōmaki. \v 2 Ko e ngaahi foha ʻo Sefeti; ko Komela, mo Mekoki, mo Metai, mo Savani, mo Tupale, mo Meseke, mo Tailasa. \v 3 Pea ko e ngaahi foha ʻo Komela; ko ʻAsekinasa, mo Lifata, mo Tokama. \v 4 Pea ko e ngaahi foha ʻo Savani; ko ʻElaisa, mo Taʻasisi, mo Ketimi, mo Totenimi. \v 5 Naʻe vahevahe kiate kinautolu ni ʻae ngaahi fonua ʻoe ngaahi puleʻanga ke nau fonua ʻaki; ke taki taha ʻi hono lea mo honau faʻahinga, pea mo honau ngaahi puleʻanga. \p \v 6 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Hami; ko Kusa, mo Misilemi, mo Futi, mo Kēnani. \v 7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kusa; ko Sipa, mo Havila, mo Sapita, mo Leama, mo Sapetika: pea ko e ongo foha ʻo Leama; ko Sipa, mo Titani. \v 8 Pea naʻe tupu ia Kusa, ʻa Nimilote: pea naʻe hoko ia ko e tokotaha lahi ʻi māmani. \v 9 Ko e tangata tuli manu fakamanavahē ia ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki: ko ia ʻoku ai ʻae lea ʻoku pehē, “ʻO hangē ko Nimilote ko e tuli manu lahi ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki.” \v 10 Pea ko e kamataʻanga ʻo hono puleʻanga ko Pepeli, mo ʻIleke, mo ʻAkata, mo Kalina, ʻi he fonua ko Saina. \v 11 Naʻe ʻalu atu ʻa ʻAsilia mei he fonua ko ia, pea ne langa ʻa Ninive, mo e kolo ko Leopote, mo Kela, \v 12 Mo Lisini ʻi he vahaʻa ʻo Ninive mo Kela: ko e kolo lahi ia. \v 13 Pea naʻe tupu ia Misilemi ʻa Lutimi, mo ʻAnamemi, mo Lehapimi, mo Nafituhemi, \v 14 Mo Patilusime, mo Kasiluhemi, (naʻe tupu mei ai ʻa Filisitia,) mo Kafitolime. \p \v 15 ¶ Pea naʻe tupu ia Kēnani ʻa Saitoni ko hono ʻuluaki, mo Heti, \v 16 Mo e kakai Sepusi, mo e ʻAmoli, mo e Keakasa, \v 17 Mo e Hevi, mo e ʻAlaka, mo e Sina, \v 18 Mo e ʻAvati, mo e Semali, mo e Hemati; pea hili ia naʻe movete atu ʻae ngaahi faʻahinga ʻo Kēnani. \v 19 Pea ko e ngataʻanga fonua ʻoe kakai Kēnani naʻe \add fai \add*mei Saitoni, ʻi hoʻo haʻu mei Kilai ki Kesa; ʻi hoʻo ʻalu ai ki Sotoma mo Komola, mo ʻAtima, mo Sipoimi ʻo aʻu ki Lesa. \v 20 Ko e ngaahi foha eni ʻo Hami, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e nau ngaahi lea, ʻi honau ngaahi fonua, mo honau ngaahi puleʻanga. \p \v 21 ¶ Ko Semi foki, ʻaia ko e tamai ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIpela, ko e tehina ʻo Sefeti ko e lahi, naʻe ai foki ʻae fānau kiate ia. \v 22 Ko e fānau ʻa Semi; ko ʻIlami, mo ʻAsuli, mo ʻAfakisati, mo Luti, mo ʻElami. \v 23 Pea ko e fānau ʻa ʻElami; ko ʻUsi, mo Uli, mo Ketali, mo Masi. \v 24 Pea naʻe tupu ia ʻAfakisati ʻa Sela, pea fakatupu ʻe Sela ʻa ʻIpela. \v 25 Pea naʻe fanauʻi kia ʻIpela ʻae ongo foha; ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Peleki: he naʻe vahevahe ʻae fonua ʻi hono ngaahi ʻaho; pea ko e hingoa ʻo hono tokoua ko Sokitani. \v 26 Pea naʻe tupu ia Sokitani ʻa ʻAlimotate, mo Silefi, mo Hesamevete, mo Sela, \v 27 Mo Hatolame, mo ʻUsali, mo Tikila, \v 28 Mo ʻOpale, mo ʻApimaeli, mo Sipa. \v 29 Mo ʻOfeli, mo Havila, mo Sopapi: ko e ngaahi foha eni kotoa pē ʻo Sokitani. \v 30 Pea ko honau nofoʻanga naʻe \add fai \add*mei Mesa, ʻi hoʻo ʻalu ʻo aʻu ki Sefa ko e moʻunga ʻi hahake. \v 31 Ko e ngaahi foha eni ʻo Semi, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e nau ngaahi lea, mo honau ngaahi fonua, mo honau ngaahi puleʻanga. \v 32 Ko eni ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Noa, mo honau ngaahi toʻutangata, ʻi honau ngaahi puleʻanga: pea naʻe vahe vahe ʻiate kinautolu ni ʻae ngaahi puleʻanga ʻo māmani, hili ʻae lōmaki. \c 11 \cd \it 1 Ko e lea taha ʻa māmani. 3 Ko e langa ʻa Pepeli. 5 Ko e veuveuki ʻae ngaahi lea. 10 Ko e hako ʻo Semi. 27 Ko e hako ʻo Tela ko e tamai ʻa ʻEpalame. 31 Ko e ʻalu ʻa Tela ki Halani.\it* \p \v 1 Pea naʻe ngutu taha pe ʻa māmani kotoa, mo lea taha pe. \v 2 Pea naʻe hoko, ʻi heʻenau fononga mei hahake, naʻa nau ʻilo ai ʻae toafa ʻi he fonua ko Saina; pea nau nofo ai. \v 3 Pea naʻa nau fepehēʻaki, “Vakai, ke tau ngaohi ʻae makaʻumea, pea taʻo ia ke vela ʻaupito. Pea naʻa nau maka ʻaki ʻae makaʻumea, mo nau lahe ʻaki ʻae kelepulu.” \v 4 Pea naʻa nau pehē, “Vakai, ke tau langa moʻotautolu ha kolo mo e fale māʻolunga, kae aʻu hono tuʻa fale ki langi; pea tau fakaongoongoa ʻa hotau hingoa, telia naʻa fakamovetevete ʻakitautolu ki he funga ʻo māmani kotoa.” \v 5 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova, ke ʻafio ki he kolo mo e fale māʻolunga, ʻaia naʻe langa ʻe he fānau ʻae tangata. \v 6 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku taha pe ʻae kakai, pea ʻoku nau lea taha pe; pea kuo nau kamata fai eni: pea ko eni, ʻe ʻikai taʻofia ʻakinautolu, ʻi ha meʻa kuo nau fakakaukau ke fai. \v 7 Vakai, ke tau ʻalu hifo, pea veuveuki ʻenau lea, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau feʻiloaki lea.” \v 8 Ko ia naʻe fakamovetevete ai ʻakinautolu ʻe Sihova ki he funga ʻo māmani kotoa pē: pea naʻa nau tuku ʻae langa kolo. \v 9 Ko ia ʻoku ui ai hono hingoa ko Pepeli; koeʻuhi naʻe veuveuki ʻi ai ʻe Sihova ʻae lea ʻa māmani kotoa pē: pea naʻe fakamovetevete ʻakinautolu mei ai, ʻe Sihova, ki he funga ʻo māmani kotoa pē. \v 10 Ko eni ʻae ngaahi toʻutangata ʻo Semi naʻe teau taʻu ʻae motuʻa ʻo Semi, pea fānau kiate ia ʻa ʻAfakisati ʻi hono ua taʻu hili ʻae lōmaki: \v 11 Pea naʻe moʻui ʻa Semi hili ʻae fanauʻi ʻa ʻAfakisati ʻi he taʻu ʻe nimangeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 12 Pea naʻe moʻui ʻa ʻAfakisati ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma nima, pea fānau kiate ia ʻa Sela: \v 13 Pea naʻe moʻui ʻa ʻAfakisati, hili ʻae fanauʻi ʻa Sela, ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolu, pea fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 14 Pea naʻe moʻui ʻa Sela ʻi he taʻu ʻe tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa ʻIpela. \v 15 Pea naʻe moʻui ʻa Sela hili ʻae fanauʻi ʻa ʻIpela ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 16 Pea naʻe moʻui ʻa ʻIpela ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma fā, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Peleki: \v 17 Pea naʻe moʻui ʻa ʻIpela hili ʻae fanauʻi ʻo Peleki, ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 18 Pea naʻe moʻui ʻa Peleki ʻi he taʻu ʻe tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Liu: \v 19 Pea naʻe moʻui ʻa Peleki hili ʻae fanauʻi ʻa Liu, ʻi he taʻu ʻe uangeau ma hiva, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 20 Pea naʻe moʻui ʻa Liu ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma ua, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Seluke: \v 21 Pea naʻe moʻui ʻa Liu hili ʻae fanauʻi ʻa Seluke, ʻi he taʻu ʻe uangeau ma fitu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 22 Pea naʻe moʻui ʻa Seluke ʻi he taʻu ʻe tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Nehoa; \v 23 Pea naʻe moʻui ʻa Seluke hili ʻae fanauʻi ʻa Nehoa ʻi he taʻu ʻe uangeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 24 Pea naʻe moʻui ʻa Nehoa ʻi he taʻu ʻe uofulu ma hiva, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Tela: \v 25 Pea naʻe moʻui ʻa Nehoa hili ʻae fanauʻi ʻa Tela ʻi he taʻu ʻe teau ma hongofulu ma hiva, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 26 Pea naʻe moʻui ʻa Tela ʻi he taʻu ʻe fitungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa ʻEpalame, mo Nehoa, mo Halani. \p \v 27 ¶ Pea ko eni ʻae hako ʻo Tela: naʻe fānau kia Tela ʻa ʻEpalame, mo Nehoa, mo Halani; pea naʻe fānau kia Halani ʻa Lote. \v 28 Pea naʻe tomuʻa pekia ʻa Halani ʻi heʻene tamai ko Tela, ʻi he fonua naʻe fanauʻi ai ia, ko Ua ʻi Kalitia. \v 29 Pea naʻe maʻu uaifi ʻa ʻEpalame mo Nehoa: ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo ʻEpalame ko Selai, pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo Nehoa ko Milika, ko e ʻofefine ʻo Halani, ko e tamai ʻa Milika, mo e tamai ʻa Isika. \v 30 Ka naʻe paʻa ʻa Selai; naʻe ʻikai haʻa ne tama. \v 31 Pea naʻe ʻave ʻe Tela ʻa hono foha ko ʻEpalame, mo Lote ko e foha ʻo hono foha ko Halani, mo Selai ko hono ʻofefine ʻi he fono, ko e uaifi ʻo hono foha ko ʻEpalame; pea naʻa nau ʻalu atu mei Ua ʻi Kalitia, ke fononga ki he fonua ko Kēnani; pea naʻa nau hoko ki Halani, ʻo nofo ai. \v 32 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻo Tela ko e taʻu ʻe uangeau ma nima; pea naʻe pekia ʻa Tela ʻi Halani. \c 12 \cd \it 1 Ko e ui ʻae ʻOtua kia ʻEpalame, pea ne tāpuaki ia ʻaki ʻae talaʻofa kia Kalaisi. 4 ʻOku na ō mo Lote mei Halani. 6 ʻOku ne fononga ki Kēnani, 7 ʻAia ʻoku talaʻofa ai kiate ia ʻi he meʻa hā mai. 10 Ko e meʻa ʻi he honge ʻoku ʻalu ki ʻIsipite. 11 Ko e manavahē, ko ia ʻoku ne ui ai hono uaifi ko hono tuofefine. 14 Kuo toʻo ia ʻe Felo meiate ia, pea ʻoku ne tukuange ia ko e meʻa ʻi he ngaahi hangatāmaki.\it* \p \v 1 Ka ko eni, kuo pehē ʻe Sihova kia ʻEpalame, “ʻAlu koe ʻi ho fonua, pea mei ho kāinga, pea mei he fale ʻo hoʻo tamai, ki ha fonua te u fakahā kiate koe: \v 2 Pea te u fakatupu ʻiate koe ha puleʻanga lahi, pea te u tāpuakiʻi koe, pea ngaohi ho hingoa ke lahi; pea te ke hoko ko e tāpuaki: \v 3 Pea te u fakamonūʻia, ʻakinautolu ʻe tāpuakiʻi koe, pea fakamalaʻia ia ʻe kapeʻi koe: pea ʻe monūʻia ʻiate koe ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani.” \v 4 Ko ia naʻe ʻalu ʻa ʻEpalame, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate ia; pea ʻalu ʻa Lote mo ia: pea naʻe fitungofulu ma nima taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalame ʻi heʻene ʻalu mei Halani. \v 5 Pea naʻe ʻave ʻe ʻEpalame ʻa hono uaifi ko Selai, mo Lote ko e foha ʻo hono tokoua, mo e nau ngaahi meʻa kotoa pē kuo nau tānaki, mo e kakai kuo nau maʻu ʻi Halani; pea naʻa nau ʻalu atu ke fononga ki he fonua ko Kēnani; pea naʻa nau hoko ai ki he fonua ko Kēnani. \p \v 6 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻEpalame ʻi he fonua ki he potu ʻo Sikemi, ki he potu ʻakauʻia ʻo Mole. Pea ko e kakai Kēnani naʻe ʻi he fonua ʻi he kuonga ko ia. \v 7 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kia ʻEpalame, ʻo ne pehē, “Te u foaki ʻae fonua ni ki ho hako:” pea naʻe fokotuʻu ai ʻe ia ʻae ʻesifeilaulau kia Sihova, ʻaia naʻe hā kiate ia. \v 8 Pea naʻe hiki ia mei ai ki ha moʻunga ʻi he potu hahake ʻo Peteli, pea ne fokotuʻu hono fale fehikitaki, ʻoku ʻi hihifo ʻa Peteli, mo ʻAi ʻi hahake: pea ne fokotuʻu ai ʻae ʻesifeilaulau kia Sihova, pea ui ʻe ia ki he huafa ʻo Sihova. \v 9 Pea naʻe fononga ʻa ʻEpalame, ʻo ne kei ʻalu atu ki he feituʻu tonga. \p \v 10 ¶ Pea naʻe hoko ʻae honge ʻi he fonua: pea naʻe ʻalu hifo ʻa ʻEpalame ki ʻIsipite ke nofo ai: he kuo lahi ʻae honge ʻi he fonua. \v 11 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene hoko ʻo ofi atu ki ʻIsipite, naʻe pehē ʻe ia kia Selai ko hono uaifi, “Vakai mai, ʻoku ou ʻilo ko e fefine hoihoifua koe ke sio ki ai: \v 12 Pea ko ia, ka mamata ʻae kakai ʻIsipite kiate koe, te nau pehē, ‘Ko hono uaifi eni:’ pea te nau tāmateʻi au, ka te nau fakamoʻui koe. \v 13 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke ke pehē, ko hoku tuofefine koe: kae lelei ai au koeʻuhi ko koe; pea ʻe moʻui ʻa hoku laumālie koeʻuhi ko koe.” \p \v 14 ¶ Pea naʻe pehē, ʻi he ʻalu atu ʻa ʻEpalame ki ʻIsipite, naʻe vakai ʻe he kakai ʻIsipite ki he hoihoifua ʻaupito ʻoe fefine. \v 15 Naʻe mamata foki kiate ia ʻae houʻeiki ʻa Felo, pea naʻa nau fakaongolelei ia kia Felo: pea naʻe ʻave ʻae fefine ki he fale ʻo Felo. \v 16 Pea naʻe fai lelei ʻe ia kia ʻEpalame koeʻuhi ko ia: pea naʻa ne maʻu ʻae fanga sipi, mo e fanga manu, mo e fanga ʻasi tangata, mo e kau tamaioʻeiki, mo e kau kaunanga, mo e fanga ʻasi fefine, mo e fanga kāmeli. \v 17 Pea naʻe tautea ʻe Sihova ʻa Felo mo hono fale ʻaki ʻae ngaahi hangatāmaki lahi koeʻuhi ko Selai ko e uaifi ʻo ʻEpalame. \v 18 Pea naʻe ui ʻa Felo kia ʻEpalame, ʻo ne pehē, “Ko e hā eni kuo ke fai kiate au? Ko e hā naʻe ʻikai ai te ke tala mai ko ho uaifi ia? \v 19 Ko e hā naʻa ke pehē ai, ‘Ko hoku tuofefine eni?’ Ne u meimei maʻu ia ko e uaifi kiate au; pea ko eni, vakai ki ho uaifi, ʻave ia pea ke ʻalu.” \v 20 Pea naʻe fonosi ʻe Felo ki heʻene kau tangata koeʻuhi ko ia: pea naʻa nau fekau ia ke ʻalu, mo hono uaifi, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu. \c 13 \cd \it 1 ʻOku foki ʻa ʻEpalame mo Lote mei ʻIsipite. 7 Ko e meʻa ʻi he alea ʻoku na māvae ai. 10 ʻOku ʻalu ʻa Lote ki Sotoma. 14 ʻOku fakafoʻou ʻe he ʻOtua ʻae talaʻofa kia ʻEpalame. 14 ʻOku ne hiki ki Hepeloni, pea fokotuʻu ai ʻae ʻesifeilaulau.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻEpalame mei ʻIsipite, ko ia, mo hono uaifi, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu, pea naʻa nau ō mo Lote, ki he feituʻu tonga. \v 2 Pea naʻe koloaʻia ʻaupito ʻa ʻEpalame ʻi he fanga manu, mo e siliva, mo e koula. \v 3 Pea ʻalu ai pe ia ʻi hono fononga mei he feituʻu tonga ʻo aʻu ki Peteli, ki he potu naʻe tuʻu ai ʻa hono fale fehikitaki he kamataʻanga, ʻi he vahaʻa ʻo Peteli mo ʻAi: \v 4 Ki he potu ʻoe ʻesifeilaulau, ʻaia naʻa ne tomuʻa fokotuʻu: pea naʻe ui ai ʻa ʻEpalame ki he huafa ʻo Sihova. \p \v 5 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Lote foki, ʻaia naʻe ō mo ʻEpalame, ʻae fanga sipi, mo e fanga manu, mo e ngaahi fale fehikitaki. \v 6 Pea naʻe siʻi ʻae fonua kiate kinaua ke na nofo fakataha: he naʻe lahi ʻaupito ʻena meʻa, ko ia naʻe ʻikai ai te na faʻa nofo fakataha. \v 7 Pea naʻe ai ha kē ʻi he kau tauhimanu ʻa ʻEpalame mo e kau tauhimanu ʻa Lote: pea naʻe kei nofo ʻae kakai Kēnani mo e kau Pelisi ʻi he fonua, ʻi he kuonga ko ia. \v 8 Pea naʻe pehē ʻe ʻEpalame kia Lote, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ʻoua naʻa ai ha kē ʻiate kitaua, pe ʻi heʻeku kau tauhimanu mo hoʻo kau tauhimanu; he ʻoku ta kāinga. \v 9 ‌ʻIkai ʻoku ʻi ho ʻao ʻae fonua kotoa? ʻOku ou kole kiate koe, ke mavahe koe ʻiate au: kapau te ke ʻi he toʻohema pea te u ʻalu au ki he toʻomataʻu; pea kapau te ke ʻalu ki he toʻomataʻu, pea te u ʻalu au ki he toʻohema.” \v 10 Pea naʻe sio hake ʻa Lote, pea vakai ʻe ia ki he fonua fakalelei kotoa pē ʻo Sioatani, kuo lahi ʻae vai ʻi he potu kotoa pē. ʻI he teʻeki ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa Sotoma mo Komola, naʻe hangē ia ko e ngoue ʻa Sihova, ʻo tatau mo e fonua ko ʻIsipite, ʻi he halaifonua ki Soa. \v 11 Pea naʻe fili ʻe Lote maʻana, ʻae fonua tokalelei kotoa pē ʻo Sioatani; pea fononga ʻa Lote ki he feituʻu hahake: pea naʻe fakamāvae ʻakinaua. \v 12 Naʻe nofo ʻa ʻEpalame ʻi he fonua ko Kēnani, pea nofo ʻa Lote ʻi he ngaahi kolo ʻoe tokalelei, pea naʻa ne fokotuʻu hono fale fehikitaki ke hanga ki Sotoma. \v 13 Ka naʻe kovi ʻae kakai ʻo Sotoma, pea angahala ʻaupito ʻi he ʻao ʻo Sihova. \p \v 14 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻEpalame, hili ʻae māvae ʻa Lote meiate ia, “Tangaki hake ni ho mata, pea sio mei he potu ʻoku ke ʻi ai ki he tokelau mo e tonga, pea ki he hahake, mo hihifo: \v 15 He ko e fonua kotoa pē ʻoku ke mamata ai, te u foaki ia kiate koe, pea ki ho hako ʻo lauikuonga. \v 16 Pea te u fakatupu ho hako ke hangē ko e efu ʻoe kelekele: pea kapau ʻe faʻa lau ʻe ha tangata ʻae efu ʻoe kelekele, pehē, ʻe lau foki ʻa ho hako. \v 17 Tuʻu hake, pea ʻalu atu ʻi he fonua, ʻi hono lōloa mo hono māukupu ʻo ia he te u foaki ia kiate koe.” \v 18 Pea naʻe toki hiki ʻe ʻEpalame hono fale fehikitaki, pea haʻu ʻo nofo ʻi he fonua tokalelei ʻo Mamili, ʻaia ʻoku ʻi Hepeloni, pea naʻe fokotuʻu ai ʻae ʻesifeilaulau kia Sihova. \c 14 \cd \it 1 ʻOku tauʻi ʻe he ngaahi tuʻi ʻe toko fā ʻae toko nima. 12 ʻOku ʻave ʻa Lote ko e pōpula. 14 ʻOku fakahaofi ia ʻe ʻEpalame. 18 ʻOku tāpuakiʻi ʻa ʻEpalame ʻe Melekiseteki. 20 ʻOku ʻatu ʻe ʻEpalame ʻae tukuhau kiate ia. 22 ʻI he maʻu ʻe heʻene kautau honau ʻinasi, ʻoku ne ʻatu ki he tuʻi ʻo Sotoma ʻae toenga.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAmilafeli ko e tuʻi ʻo Saina, mo ʻAlioke ko e tuʻi ʻo ʻIlasa, mo Kitaleoma. Ko e tuʻi ʻo ʻIlami, mo Titale ko e tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga; \v 2 Naʻa nau tau mo Pila ko e tuʻi ʻo Sotoma, mo Pilisa ko e tuʻi ʻo Komola, mo Sinape ko e tuʻi ʻo ʻAtima, mo Semipa ko e tuʻi ʻo Sepoimi, mo e tuʻi ʻo Pila ʻaia ʻoku ui ko Soa. \v 3 Naʻe kātoa fakataha ʻakinautolu kotoa pē ʻi he teleʻa ʻo Sitimi, ʻaia ko e tahi māsima. \v 4 Naʻa nau tauhi kia Kitaleoma ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua, pea nau angatuʻu ʻi hono hongofulu ma tolu ʻoe taʻu. \v 5 Pea naʻe haʻu ʻa Kitaleoma ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe taʻu, mo e ngaahi tuʻi naʻe ʻiate ia, pea taaʻi ʻae kakai Lifeime ʻi ʻAsitelote Kaneime, mo e kakai Susi ʻi Hami, mo e kakai Imime ʻi Seva Kiliateimi, \v 6 Mo e kau Hoa ʻi honau moʻunga ko Seia, ʻo aʻu ki ʻEli-Pelani, ʻaia ʻoku ofi ki he toafa. \v 7 Pea naʻa nau liu mai, ʻo hoko ki ʻEni-Misipate, ʻaia ko Ketesi, ʻo nau taaʻi ʻae fonua kotoa pē ʻoe kakai ʻAmaleki, mo e kakai ʻAmoli foki, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesisone Tamali. \v 8 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi ʻo Sotoma, mo e tuʻi ʻo Komola, mo e tuʻi ʻo ʻAtima, mo e tuʻi ʻo Sepoime, mo e tuʻi ʻo Pila (ʻa ia ko Soa;) pea nau tali tau kiate kinautolu ʻi he teleʻa ʻo Sitimi; \v 9 Kia Kitaleoma ko e tuʻi ʻo ʻIlami, mo Titale ko e tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga, mo ʻAmilafeli ko e tuʻi ʻo Saina, mo ʻAlioke ko e tuʻi ʻo ʻIlasa; ko e tuʻi ʻe toko fā ki he toko nima. \v 10 Pea naʻe fonu ʻae teleʻa ʻo Sitimi ʻi he ngaahi luo kelepulu: pea naʻe hola ʻae ngaahi tuʻi ʻo Sotoma mo Komola pea hinga ʻi ai; pea ko kinautolu naʻe toe naʻa nau hola ki he moʻunga. \v 11 Pea naʻa nau veteki ʻae koloa kotoa pē ʻo Sotoma mo Komola, mo e meʻakai kotoa pē ʻi ai, pea nau ʻalu. \v 12 Pea naʻa nau ʻave ʻa Lote, ko e foha ʻoe tokoua ʻo ʻEpalame, ʻaia naʻe nofo ʻi Sotoma, mo ʻene ngaahi meʻa, pea nau ʻalu. \p \v 13 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae tokotaha naʻe hao ʻo fakahā kia ʻEpalame ko e Hepelū; he naʻe nofo ia ʻi he potu tokalelei ʻo Mamili, ko e tangata ʻAmoli, ko e tokoua ʻo ʻEsikoli, mo e tokoua ʻo ʻAneli; pea naʻa nau kau taha pe mo ʻEpalame. \v 14 Pea kuo fanongo ʻa ʻEpalame kuo ʻave pōpula ʻa hono kāinga, pea ne tuku ʻae mahafutau ki hono kau nofoʻanga naʻe tupu ʻi hono fale, ko e toko tolungeau mo e toko hongofulu ma toko valu, pea ne tuli ʻakinautolu ki Tani. \v 15 Pea ne vahevahe ʻakinautolu, ʻaia mo hono kau nofoʻanga ʻi he poʻuli, pea ne teʻia ʻakinautolu, ʻo ne tuli ʻakinautolu ki Hopa, ʻaia ʻoku tuʻu ki he toʻohema ʻo Tamasikusi. \v 16 Pea naʻa ne toe maʻu ʻae koloa kotoa pē, pea ne toe ʻomi ʻa hono kāinga ko Lote, mo ʻene ngaahi meʻa mo e kau fefine mo e kakai. \p \v 17 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ʻo Sotoma ke fakafetaulaki kia ʻEpalame ʻi heʻene liu mai mei he taaʻi ʻa Kitaleoma mo e ngaahi tuʻi, naʻe ʻiate ia ʻi he teleʻa ʻo Seve, ʻaia ko e teleʻa ʻoe tuʻi. \v 18 Pea ʻomi ʻe Melekiseteki ko e tuʻi ʻo Selemi ʻae mā mo e uaine: pea ko e taulaʻeiki ia ʻoe ʻOtua fungani māʻolunga. \v 19 Pea naʻa ne tāpuaki ia ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa ʻEpalame, ʻi he ʻOtua fungani māʻolunga ʻaia ʻoku ʻoʻona ʻae langi mo māmani. \v 20 Pea ke monūʻia mo e ʻOtua fungani māʻolunga, ʻaia kuo ne tuku ho ngaahi fili ki ho nima. Pea naʻa ne tukuhau kiate ia, ʻi he meʻa kotoa pē.” \v 21 Pea pehē ʻe he tuʻi ʻo Sotoma kia ʻEpalame, “Tuku mai kiate au ʻae kakai, pea ke toʻo maʻau ʻae ngaahi meʻa.” \v 22 Pea talaange ʻe ʻEpalame ki he tuʻi ʻo Sotoma, “Naʻaku hiki hoku nima kia Sihova, ko e ʻOtua fungani māʻolunga, ʻoku ʻoʻona ʻae langi, mo māmani, \v 23 Koeʻuhi ʻe ʻikai te u toʻo ha foʻi lou filo pe ha nonoʻo ʻoe topuvaʻe, pea ʻe ʻikai te u toʻo ha meʻa ʻe taha meiate koe, telia naʻa pehē ʻe koe, ‘Kuo u fakakoloaʻia ʻa ʻEpalame.’ \v 24 Ka ko e meʻa kuo kai ʻe he kau talavou, pea mo e ʻinasi ki he kau tangata naʻa mau o mo au, ko ʻAneli, mo ʻEsikoli, mo Mamili; tuku ke nau toʻo honau ʻinasi.” \c 15 \cd \it 1 ʻOku tokoni ʻe he ʻOtua ʻa ʻEpalame, 2 ʻOku lāunga ʻa ʻEpalame koeʻuhi ʻoku ʻikai hano foha ʻe hoko. 4 ʻOku fakaʻilo ʻe he ʻOtua kiate ia ʻe ʻi ai hono foha pea ʻe fakatokolahi hono hako. 6 ʻOku tonuhia ʻa ʻEpalame ʻi he tui. 7 ʻOku toe talaʻofa ki Kēnani, pea ʻoku fakamoʻoni ʻaki ʻae fakaʻilonga mo e meʻa hā mai.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻEpalame ʻi he meʻa hā mai ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke manavahē ʻEpalame: ko ho ungaʻanga au, mo ho totongi lahi ʻaupito.” \v 2 Pea pehēange ʻe ʻEpalame, “E Sihova ko e ʻOtua, ko e hā te ke foaki kiate au, he ʻoku ou masiva fānau, pea ko e tauhi ʻo hoku ʻapi, ko e ʻEliesa ni ʻo Tamasikusi?” \v 3 Pea pehē ʻe ʻEpalame, “Vakai, naʻe ʻikai te ke foaki kiate au ha hako; pea vakai, ko e taha naʻe fānau ʻi hoku fale, ko hoku hoko ia.” \v 4 Pea ʻiloange, naʻe folofola mai ʻa Sihova kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ko ho hoko ia: ka ko ia ʻe tupu mei ho fatu ʻoʻou ko ho hoko ia.” \v 5 Pea ne taki atu ia kituaʻā, ʻo ne pehē, “Hanga hake ni ki he langi, ʻo lau ʻae ngaahi fetuʻu, ʻo kapau te ke faʻa lau ia; pea ne pehē kiate ia, E tatau mo ia ho hako.” \v 6 Pea naʻe tui ia kia Sihova; pea naʻe lau ia kiate ia, ko e māʻoniʻoni. \v 7 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko au ko Sihova, naʻaku ʻomi koe mei Ua, ʻi Kalitia, ke foaki kiate koe ʻae fonua ni, ke ke maʻu moʻou.” \v 8 Pea ne pehē ʻe ia, “E Sihova ko e ʻOtua, te u ʻilo ʻi he ha te u maʻu ia? \v 9 Pea ne pehē kiate ia, “Toʻo mai maʻaku ʻae pulu fefine mui ʻoku tolu taʻu hono motuʻa, mo e kosi fefine ʻoku tolu taʻu hono motuʻa, mo e sipitangata ʻoku tolu taʻu hono motuʻa, mo e kulukulu mo e lupe mui.” \v 10 Pea ne toʻo ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ʻo ne fahiua ʻakinautolu, ʻo tuku fakaholo ʻae ngaahi konga kotoa pē, ka naʻe ʻikai te ne fahiʻi ʻae fanga manupuna. \v 11 Pea ʻi he lolofa mai ʻae fanga manupuna ki he ngaahi ʻangaʻanga, naʻe fakahēhē ia ʻe ʻEpalame. \v 12 Pea ʻi he kamata tō ʻae laʻā, naʻe hoko ʻae mohe maʻu kia ʻEpalame: pea vakai naʻe tō kiate ia ʻae fuʻu manavahē ʻoe fakapoʻuli lahi. \v 13 Pea naʻe pehē kia ʻEpalame, “Ke ke ʻilo pau eni, ʻe nofo ʻāunofo ho hako ʻi ha fonua ʻoku ʻikai ʻonautolu, pea te nau tauhi ʻakinautolu; pea te nau fakamamahi ʻakinautolu ʻi he taʻu ʻe fāngeau. \v 14 Pea ko e puleʻanga ko ia te nau ngāue ki ai, te u fakamaauʻi foki: pea hili ia te nau haʻu mei ai mo e koloa lahi. \v 15 Pea te ke ʻalu koe ki hoʻo ngaahi tamai ʻi he fiemālie: ʻe pekia koe ʻoka ke ka motuʻa lelei. \v 16 Pea ʻi hono fā ʻoe toʻutangata te nau toe haʻu ki heni; he ʻoku teʻeki ai fonu ʻae angahala ʻae kakai ʻAmoli.” \v 17 Pea ʻi he tō ʻae laʻā pea poʻuli, vakai, naʻe ʻi ai ʻae afi kakaha kuo kohu, mo e maama ulo naʻe ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi konga \add manu\add*. \v 18 ‌ʻI he ʻaho ko ia naʻe fai ʻe Sihova ʻae fuakava mo ʻEpalame, ʻo pehē, “Kuo u tuku ki ho hako ʻae fonua ni, mei he vaitafe ʻo ʻIsipite ʻo aʻu ki he vaitafe lahi, ʻaia ko e ʻIufaletesi. \v 19 Ko e kakai Kena, mo e kakai Kenisai mo e kakai Katimona. \v 20 Mo e kakai Heti, mo e kakai Pelisi, mo e kakai Lifeime, \v 21 Mo e kakai ʻAmoli, mo e kakai Kēnani, mo e kakai Kilikesa, mo e kakai Sepusi.” \c 16 \cd \it 1 ʻOku paʻa ʻa Selai, pea ʻoku ne foaki ʻa Hekaʻā kia ʻEpalame. 4 ʻI he hoko ʻae tautea kia Hekaʻā, ko e meʻa ʻi heʻene taukaeʻi ʻa hono ʻeiki fefine, ʻoku ne hola. 7 ʻOku fekau ia ʻe ha ʻāngelo ke ne foki atu ʻo fakavaivaiʻi ia. 11 ʻOku ne fakaʻilo kiate ia ʻa ʻene tama. 15 ʻOku fāʻeleʻi ʻa ʻIsimeʻeli.\it* \p \v 1 Pea ko Selai, ko e uaifi ʻo ʻEpalame, naʻe ʻikai siʻi haʻane fānau; ka naʻe ʻiate ia ʻae kaunanga, ko e fefine ʻIsipite, ko Hekaʻā hono hingoa. \v 2 Pea naʻe lea ʻa Selai kia ʻEpalame, “Vakai mai, kuo taʻofi au ʻe Sihova, ke ʻoua naʻaku fānau; pea ʻoku ou tala atu kiate koe, ke ke ʻalu ki heʻeku kaunanga; heiʻilo te u maʻu ʻae fānau ʻiate ia. Pea naʻe tokanga ʻa ʻEpalame ki he lea ʻa Selai. \v 3 Pea ʻave ʻe Selai, ko e uaifi ʻo ʻEpalame, ʻene kaunanga ko Hekaʻā ko e ʻIsipite ʻo ne ʻatu ia ki hono husepāniti ko ʻEpalame ke uaifi ʻaki, hili ʻenau nofo ʻi he fonua ko Kēnani, ʻi he taʻu ʻe hongofulu.” \p \v 4 ¶ Pea naʻe ʻalu ia kia Hekaʻā, pea feitama ia; pea ʻi heʻene ʻilo ia ʻoku ne feitama, naʻa ne taukaeʻi hono ʻeiki fefine ʻi hono mata. \v 5 Pea pehē ʻe Selai kia ʻEpalame, “Ke ʻiate koe ʻeku mamahi: Naʻaku foaki ʻeku kaunanga ki ho fatafata: pea kuo mamata ia kuo feitama, peau kovi leva ʻi hono mata: ke fakamaau ʻe Sihova ʻiate kitaua.” \v 6 Ka naʻe pehē ʻe ʻEpalame kia Selai, “Vakai, ʻoku ʻi ho nima hoʻo kaunanga; ke ke fai kiate ia hoʻo faʻiteliha.” Pea ʻi he fai fakamālohi ʻe Selai kiate ia, naʻa ne hola ia mei hono ʻao. \v 7 Pea ʻilo ia ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ʻo ofi ki ha vai ʻi he toafa, ʻae vai ʻoku ʻi he hala ki Sua. \v 8 Pea ne pehē, “Hekaʻā, ko e kaunanga ʻa Selai, Kuo ke haʻu mei fē? Pea te ke ʻalu ki fē?” Pea pehēange ʻe ia, “ʻOku ou hola mei he ʻao ʻo ʻeku fineʻeiki ko Selai.” \v 9 Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia. “Toe ʻalu ki ho fineʻeiki, mo ke fakavaivaiʻi koe kiate ia.” \v 10 Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Te u fakatupu ho hako ke tokolahi ʻaupito, pea ʻe ʻikai faʻa lau hono tokolahi.” \v 11 Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Vakai, ʻoku ke feitama, pea te ke fāʻeleʻi ʻae tama, pea te ke ui hono hingoa ko ʻIsimeʻeli; “he kuo ongoʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo mamahi.” \v 12 Pea ʻe hoko ia ko e tangata hehengi; ʻe hiki hake ʻe ia hono nima ki he tangata kotoa pē, pea ʻe hiki hake ʻe he tangata kotoa pē hono nima kiate ia; pea ʻe nofo ia ʻi he ʻao ʻo hono kāinga kotoa pē.” \v 13 Pea naʻa ne ui ʻae huafa ʻo Sihova naʻe folofola kiate ia, “Ko e ʻOtua koe ʻoku ke ʻafioʻi au: he naʻa ne pehē, ‘He ʻikai foki kuo u siofia ia ʻaia ʻoku ʻafio kiate au?’” \v 14 Ko ia ʻoku ui ai ʻae vai ko ia, “ko Pea-Lehai-Loʻai;” vakai ʻoku tuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻo Ketesi mo Peleti. \p \v 15 ¶ Pea naʻe fanauʻi ʻe Hekaʻā ʻae tama kia ʻEpalame; pea ui ʻe ʻEpalame hono foha, naʻe fanauʻi ʻe Hekaʻā, ko ʻIsimeʻeli. \v 16 Pea naʻe valungofulu ma ono taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalame ʻi he fanauʻi ʻe Hekaʻā ʻa ʻIsimeʻeli kia ʻEpalame. \c 17 \cd \it 1 ʻOku fakafoʻou ʻe Sihova ʻae fuakava. 5 ʻOku fakakehe ʻae hingoa ʻo ʻEpalame ko e fakaʻilonga ʻoe tāpuaki lahi hake. 10 ʻOku tuʻutuʻuni ʻae kamu. 15 ʻOku fakakehe ʻae hingoa ʻo Selai, pea ʻoku tāpuekina ia. 17 ʻOku fakaʻilo ʻa ʻAisake. 23 ʻOku kamu ʻa ʻEpalahame mo ʻIsimeʻeli.\it* \p \v 1 Pea ʻi he hivangofulu ma hiva taʻu ʻoe motuʻa ʻo ʻEpalame naʻe hā mai ʻa Sihova kia ʻEpalame, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko au, ko e ʻOtua Māfimafi; ke ke ʻeveʻeva ʻi hoku ʻao, pea ke haohaoa. \v 2 Pea te u fai ʻa ʻeku fuakava ʻiate koe mo au, pea te u fakatokolahi ʻaupito koe.” \v 3 Pea tō foʻohifo ʻa ʻEpalame ki he kelekele pea folofola ʻae ʻOtua kiate ia, ʻo pehē; \v 4 “Ko au eni, Vakai, ʻoku ʻiate koe ʻeku fuakava, pea te ke hoko ko e tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi; \v 5 Pea ʻe ʻikai toe ui ho hingoa ko ʻEpalame, ka ko ʻEpalahame ho hingoa, he kuo u ngaohi koe “ko e tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi.” \v 6 Pea te u ngaohi koe ke ke tupu ʻo tokolahi ʻaupito, pea te u ngaohi ʻae ngaahi puleʻanga lahi ʻiate koe, pea ʻe tupu ʻae ngaahi tuʻi ʻiate koe. \v 7 Pea te u fakamaau ʻeku fuakava kiate koe, mo ho hako ʻe tupu ʻiate koe ʻamui, ʻi heʻenau ngaahi toʻutangata, ko e fuakava taʻengata, ke u ʻiate koe, ko e ʻOtua, pea ki ho hako ki mui ʻiate koe. \v 8 Pea te u foaki kiate koe, pea mo ho hako ʻe hoko mo koe, ʻae fonua ʻoku ke ʻāunofo ki ai, ʻio ʻae fonua kotoa pē ʻo Kēnani, ko e tofiʻa taʻengata; pea teu ʻiate kinautolu ko honau ʻOtua.” \p \v 9 ¶ Pea pehē ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame, “Ko ia te ke tauhi ai ʻeku fuakava, ʻa koe mo ho hako ʻe hoko mo koe ʻi honau ngaahi toʻutangata. \v 10 Ko eni ʻa ʻeku fuakava, ʻaia te mou tauhi, kiate au mo kimoutolu mo ho hako ʻe tupu ʻamui ʻiate koe; E kamu ʻae tamasiʻi tangata kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu. \v 11 Pea te mou kamu ʻae kili ʻo homou potu; pea ko e fakaʻilonga ia ʻoe fuakava kiate au mo kimoutolu. \v 12 Pea ko ia ʻiate kimoutolu ʻoku ʻaho valu hono motuʻa ʻe kamu ia, ʻae tama tangata kotoa pē ʻi homou ngaahi toʻutangata, ko ia kuo fanauʻi ho fale, mo ia ʻoku ʻikai ʻi hoʻo fānau, ka kuo fakatauʻaki hoʻo koloa mei he muli. \v 13 Ko ia ʻe tupu ʻi ho fale, mo ia kuo fakatauʻaki hoʻo koloa ke ke kamu ia; pea ʻe ʻi homou sino ʻeku fuakava, ko e fuakava taʻengata ia. \v 14 Pea ko e tamasiʻi taʻekamu, ʻe motuhi ʻae laumālie ko ia mei hono kakai; he kuo ne siʻaki ʻeku fuakava.” \p \v 15 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame, “Pea koeʻuhi ko Selai ko ho uaifi, ʻe ʻikai te ke ui hono hingoa ko Selai, ka ko Sela hono hingoa. \v 16 Pea te u tāpuaki ia, ʻo tuku kiate koe ʻae foha ʻiate ia; ʻio, te u tāpuaki ia, pea ʻe hoko ia, ko e faʻē ki he ngaahi puleʻanga; ʻe tupu ʻiate ia ʻae ngaahi tuʻi ʻoe kakai.” \v 17 Pea tō foʻohifo ai ʻa ʻEpalahame ki he kelekele pea kata, ʻo ne pehē ʻi hono loto, “E tupu ha tama ʻiate ia ʻoku teau taʻu hono motuʻa? Pea ʻe feitama ʻa Sela, ʻaia ʻoku hivangofulu hono taʻu? \v 18 Pea pehēange ʻe ʻEpalahame ki he ʻOtua, ʻofa ke moʻui ʻa ʻIsimeʻeli ʻi ho ʻao.” \v 19 Pea pehē ʻe he ʻOtua, “Ko e moʻoni ʻe fanauʻi ʻe ho uaifi ko Sela, ha tama kiate koe; pea te ke ui hono hingoa ko ʻAisake: pea te u fakamaau ʻeku fuakava kiate ia, ko e fuakava taʻengata pea mo hono hako ʻe hoko mo ia. \v 20 Pea koeʻuhi ko ʻIsimeʻeli, kuo u fanongo kiate koe; “Vakai, kuo u tāpuaki ia, pea te u ngaohi ke tokolahi ʻaupito ia; te ne fakatupu ʻae ʻeiki ʻe toko hongofulu ma toko ua, pea te u ngaohi ia ko e puleʻanga lahi. \v 21 Ka ko ʻeku fuakava te u fakamaau ia kia ʻAisake, ʻaia ʻe fanauʻi ʻe Sela kiate koe, ʻi he kuonga totonu ʻi he taʻu ʻe hoko mai ni.” \v 22 Pea ngata ai ʻene lea kiate ia, pea hāʻele hake ʻae ʻOtua meia ʻEpalahame. \p \v 23 ¶ Pea ʻave ʻe ʻEpalahame hono foha ko ʻIsimeʻeli, mo kinautolu kotoa pē naʻe fāʻele ʻi hono fale, mo kinautolu kotoa pē naʻe fakatauʻaki ʻene koloa: ʻae tama tangata kotoa pē ʻi he fale ʻo ʻEpalahame; ʻo ne kamu ʻakinautolu ʻi he ʻaho ko ia, ʻo hangē ko ia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtua kiate ia. \v 24 Pea naʻe hivangofulu ma hiva taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalahame, ʻi hono kamu. \v 25 Pea naʻe hongofulu ma tolu taʻu hono foha ko ʻIsimeʻeli, ʻi he kamu ʻae kili ʻo hono potu. \v 26 ‌ʻI he ʻaho pe taha ko ia naʻe kamu ai ʻa ʻEpalahame mo hono foha ko ʻIsimeʻeli, \v 27 Pea mo e tangata kotoa pē ʻo hono fale, naʻe tupu ʻi hono fale, pe fakatauʻaki ʻene koloa mei he muli, naʻa nau kamu kotoa pē mo ia. \c 18 \cd \it 1 ʻOku tali ʻe ʻEpalahame ʻae kau ʻāngelo ʻe toko tolu. 9 Kuo valokia ʻa Sela ko e meʻa ʻi heʻene kata ʻi he talaʻofa foʻou. 17 ʻOku fakahā kia ʻEpalahame ʻae fakaʻauha ʻo Sotoma. 23 ʻOku hūfia ʻe ʻEpalahame ʻae kakai ʻo ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kiate ia ʻi he fonua ʻo Mamili, ʻi heʻene nofo ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻi he pupuha ʻoe ʻaho. \v 2 Pea hanga hake ʻe ia hono mata ʻo sio, pea vakai, ʻoku tutuʻu mai ʻae tangata ʻe toko tolu kiate ia: pea ʻi heʻene mamata ki ai, naʻa ne lele mei he matapā ʻoe fale fehikitaki, ke fakafetaulaki kiate kinautolu, pea naʻe punou hifo ia ki he kelekele, \v 3 ‌ʻO ne pehē, “Ko hoku ʻEiki, ko eni, kapau kuo u maʻu ʻae lelei ʻi ho ʻao, ʻofa ke ʻoua naʻa ke ʻalu mei hoʻo tamaioʻeiki. \v 4 Tuku ke ʻomi ha vai siʻi, pea fufulu homou vaʻe, pea mou mālōlō ʻi he lolo ʻakau. \v 5 Pea te u ʻomi ha konga mā, pea fakafiemālie homou loto; pea hili ia te mou ʻalu; he ko ia kuo mou haʻu ai ki hoʻomou tamaioʻeiki.” Pea naʻa nau pehē, “Ke ke fai ʻo hangē ko hoʻo lea.” \v 6 Pea ʻalu fakatoʻotoʻo ʻa ʻEpalahame ki he fale, kia Sela ʻo ne pehē, “Teuteu fakavave ʻae fua ʻe tolu ʻoe mahoaʻa lelei ʻo natu ia, ʻo ngaohi ʻaki ʻae ngaahi foʻi mā, pea taʻo ia ʻi he ngotoʻumu. \v 7 Pea lele ʻa ʻEpalahame ki he fanga manu, ʻo ne toʻo mei ai ʻae ʻuhiki pulu molu mo lelei, ʻo ne ʻatu ia ki ha talavou pea naʻa ne fakatoʻotoʻo ʻa hono ngaohi. \v 8 Pea ne toʻo mai ʻae pota, mo e huʻahuhu, pea mo e ʻuhiki pulu naʻa ne ngaohi, ʻo ne tuku ia ʻi honau ʻao; pea tuʻu ia ʻo ofi kiate kinautolu ʻi he lolo ʻakau, pea naʻa nau kai.” \p \v 9 ¶ Pea nau pehē kiate ia, “Ko e fē ʻa Sela, ko ho uaifi?” Pea pehēange ʻe ia, “Vakai, ʻoku ʻi he fale fehikitaki ia.” \v 10 Pea ne pehē, “Ko e moʻoni te u toe haʻu kiate koe, ʻi he kuonga totonu; pea vakai, ʻe maʻu ʻe ho uaifi ko Sela, ha tama.” Pea naʻe ongoʻi ʻe Sela ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki, ʻaia naʻe ʻi hono tuʻa. \v 11 Pea naʻe motuʻa ʻa ʻEpalahame mo Sela, pea naʻe lahi hona taʻu: naʻe ʻikai kei ia Sela ʻae anga ʻoe fefine. \v 12 Ko ia naʻe katakata loto ai ʻa Sela, ʻo pehē, “He ko e moʻoni, te u nekeneka au, ka kuo u motuʻa, pea kuo motuʻa mo ʻeku ʻeiki foki?” \v 13 Pea folofola ʻa Sihova kia ʻEpalahame, ʻo pehē, “Ko e hā naʻe kata ai ʻa Sela, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni koā te u fanauʻi ha tama ʻeau ka kuo u motuʻa?’ \v 14 He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa kia Sihova? ʻI he kuonga kuo kotofa te u toe haʻu kiate koe, pea ʻe maʻu ʻe ho uaifi ko Sela ʻae tama.” \v 15 Pea fakafisi ʻa Sela ʻo pehē, “Naʻe ʻikai te u kata;” he naʻa ne manavahē. Pea ne pehē, “ʻIkai, ka naʻa ke kata pe.” \p \v 16 ¶ Pea tuʻu hake ʻae kau tangata mei ai, pea hanga atu ki Sotoma, pea ʻalu ʻa ʻEpalahame mo kinautolu, ke moimoiʻi ʻakinautolu ʻi he hala. \v 17 Pea pehē ʻe Sihova, “He te u fufū mei ʻa ʻEpalahame ʻae meʻa te u fai? \v 18 He ko e moʻoni ʻe hoko ʻa ʻEpalahame ko e puleʻanga lahi mo mālohi ʻaupito, pea ʻe monūʻia ʻiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani. \v 19 He ʻoku ou ʻiloʻi ia, te ne fekau ʻene fānau mo hono kau nofoʻanga kotoa pē tuku fakaholo, pea te nau ʻalu ʻi he hala ʻo Sihova, ke fai ʻae angatonu, mo e fakamaau: koeʻuhi ke fakahoko ʻe Sihova kia ʻEpalahame, ʻaia kotoa pē kuo ne lea ʻaki kiate ia.” \v 20 Pea pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi kuo lahi ʻae tangi ʻa Sotoma mo Komola, pea kuo hoko ʻo kovi ʻaupito ʻenau angahala; \v 21 Ko ia te u ʻalu hifo ni, ʻo mamata, pe kuo nau fai kotoa pē, ʻo hangē ko e tangi ʻo ia, ʻaia kuo aʻu mai kiate au: pea kapau ʻe ʻikai, pea te u ʻilo.” \v 22 Pea naʻe hanga atu mei ai ʻae mata ʻoe ongo tangata ke na ʻalu atu ki Sotoma: ka naʻe kei tuʻu pe ʻa ʻEpalahame ʻi he ʻao ʻo Sihova. \p \v 23 ¶ Pea ʻunuʻunu atu ke ofi ʻa ʻEpalahame, ʻo ne pehē, “Pea te ke fakaʻauha fakataha ʻae angatonu mo e angahala? \v 24 Naʻa ʻoku ʻi he kolo ʻae angatonu ʻe toko nimangofulu: pea te ke fakaʻauha foki, ka ʻe ʻikai fakamoʻui ʻae potu, koeʻuhi ko e angatonu ʻe toko nimangofulu ʻoku ʻi ai? \v 25 Ke mamaʻo ʻiate koe ha fai pehē, ke tāmateʻi ʻae angatonu fakataha mo e angahala, pea ke fakatatau ʻae angatonu ki he angahala, ke mamaʻo ia ʻiate koe: ʻikai ʻe fai totonu ʻae Fakamaau ʻo māmani kotoa pē?” \v 26 Pea pehē ʻe Sihova, “Kapau te u ʻilo ʻi Sotoma ʻae angatonu ʻe toko nimangofulu, te u fakamoʻui ʻae potu kotoa pē koeʻuhi ko kinautolu.” \v 27 Pea lea ʻa ʻEpalahame ʻo ne pehē, “Vakai, ko eni kuo u lea au kia Sihova, ka ko e efu, mo e efuefu pe au: \v 28 Pea kapau ʻe ʻikai ʻi ai ʻae toko nima ʻi he toko nimangofulu ʻoku angatonu: pea te ke fakaʻauha ʻae kolo kotoa pē, koeʻuhi ko e toko nima? Pea pehē ʻe ia, kapau te u ʻilo ʻi ai ʻae toko fāngofulu ma toko nima, ʻe ʻikai te u fakaʻauha ia.” \v 29 Pea ne toe lea kiate ia, ʻo pehē, “Pea kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko fāngofulu.” Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai te u fai ia, koeʻuhi koe toko fāngofulu ko ia.” \v 30 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOfa ke ʻoua naʻa houhau ʻa Sihova, pea te u lea: Kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko tolungofulu.” Pea pehēange ʻe ia, “E ʻikai te u fai ia, ʻo kapau te u ʻilo ʻi ai ʻae toko tolungofulu.” \v 31 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, kuo u lea ni kia Sihova: Kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko uofulu.” Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai te u fakaʻauha ia koeʻuhi ko e toko uofulu ko ia.” \v 32 Pea pehē ʻe ia, “ʻOfa ke ʻoua naʻa houhau ʻa Sihova, pea te u lea ni ʻo tā tuʻo taha pe; Kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko hongofulu.” Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai te u fakaʻauha ia, koeʻuhi ko e toko hongofulu ko ia.” \v 33 Pea hāʻele atu ai ʻa Sihova ʻi hono hala, hili ʻena alea mo ʻEpalahame; pea liu mai ʻa ʻEpalahame ki hono potu. \c 19 \cd \it 1 ʻOku tali ʻe Lote ʻae ongo ʻāngelo. 4 ʻOku tā ʻaki ʻae kui ʻae kau Sotoma angakovi. 12 ʻOku fekau ʻa Lote ki he moʻunga ke malu ai. 18 Kuo fakangofua ʻene ʻalu ki Soa. 24 Ko e fakaʻauha ʻo Sotoma mo Komola. 26 Ko e hoko ʻae uaifi ʻo Lote ko e pou māsima. 30 ʻOku nofo ʻa Lote ʻi he ʻanaʻi maka. 31 Ko e tupuʻanga ʻo Moape mo ʻAmone ʻi ho angahala.\it* \p \v 1 Pea naʻe haʻu ʻae ʻāngelo ʻe toko ua ki Sotoma kuo efiafi; pea naʻe nofo ʻa Lote ʻi he matapā ʻo Sotoma, pea mamata ʻa Lote, pea tuʻu hake ia ʻo ʻalu ke fakafetaulaki kiate kinaua: pea naʻa ne punou ia mo hono mata ki he kelekele. \v 2 Pea pehē ʻe ia, “Ongo ʻeiki, mo vakai mai, ʻoku ou kole kiate kimoua, mo afe ki he fale ʻo ho mo tamaioʻeiki ʻo nofo ʻi he poōni, pea fufulu ho mo vaʻe, pea te mo tuʻu hengihengi hake pe, pea ō ʻi homo fononga. Pea naʻa na pehē, “E ʻikai; ka te mā nofo ʻi he hala he poōni.” \v 3 Pea kole fakamātoato ia kiate kinaua; pea na afe ai kiate ia, ō hū ki hono fale; pea naʻa ne teu ʻena kai, pea taʻo ʻae mā taʻemeʻafakatupu, pea ne na kai. \p \v 4 ¶ Pea naʻe teʻeki te na tokoto, mo ʻene haʻu ʻae kau tangata ʻoe kolo, ʻio, ʻae kau tangata ʻo Sotoma, ʻo nau kāpui ʻae fale, ʻae kau mātuʻa mo e talavou, ʻae kakai kotoa pē mei he potu kehekehe. \v 5 Pea naʻa nau ui kia Lote ʻo pehē kiate ia, “Kofaʻā ia ʻae ongo tangata naʻe omi kiate koe he poōni? ʻOmi ʻakinaua kituʻa kiate kimautolu ke mau ʻilo ʻakinaua.” \v 6 Pea ʻalu kituaʻā Lote ʻi he matapā kiate kinautolu, pea tāpuni ʻe ia ʻae matapā ʻi hono tuʻa, \v 7 Pea ne pehē, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ʻoua te mou fai ʻae kovi pehē ni. \v 8 Vakai mai, ʻoku ai hoku ongo ʻofefine ʻoku teʻeki ai te na ʻilo ha tangata; ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ke u ʻomi ʻakinaua kiate kimoutolu, pea mou fai kiate kinaua, ʻaia ʻoku lelei kiate kimoutolu kaeʻoua te mou fai ha meʻa ki he ongo tangata ni; he ko ia kuo na omi ai ki he malu ʻo hoku fale.” \v 9 Pea naʻa nau pehē, “Tuʻu atu. Pea nau toe pehē, Ko e siana ni naʻe haʻu ia ko e ʻāunofo, pea kuo fie hoko ia ko e fakamaau nai; pea ko eni te mau fai kovi lahi kiate koe, ʻiate kinaua.” Pea naʻa nau feʻohofi mai ʻo tataʻo ʻae tangata ko Lote, pea naʻe meimei maumau ʻae matapā. \v 10 Ka naʻe mafao atu ʻae ongo tangata hona nima ʻo toho mai ʻa Lote ki he fale kiate kinaua, pea tāpuni ʻae matapā. \v 11 Pea na taaʻi ʻaki ʻae kui, ʻae kau tangata naʻe ʻi he matapā ʻoe fale, ʻae siʻi mo e lalahi: ko ia naʻa nau fiu ʻi he kumi ʻae matapā. \p \v 12 ¶ Pea pehē ʻe he ongo tangata kia Lote, “ʻOku ai hao kāinga ʻi he potu ni? Ko ho foha ʻi he fono, mo ho ngaahi foha, mo ho ngaahi ʻofefine, mo ia kotoa pē ʻoku ke maʻu ʻi he kolo ni fetuku mei he potu ni. \v 13 He te ma fakaʻauha ʻae potu ni, koeʻuhi kuo hoko ʻo lahi ʻaupito ʻa ʻenau tangi ki he ʻao ʻo Sihova; pea kuo fekauʻi ʻakimaua ʻe Sihova, ke fakaʻauha ia,” \v 14 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Lote ʻo lea ki hono ngaahi foha ʻi he fono, ʻaia naʻe uaifi mo hono ngaahi ʻofefine, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Tuʻu hake, hola mei he potu ni; koeʻuhi ʻe fakaʻauha ʻe Sihova ʻae kolo ni;” ka naʻe hangē ia ko ha tokotaha ʻoku luma, ki hono ngaahi foha ʻi he fono. \p \v 15 ¶ Pea pongipongi hake ai, naʻe fakavave ʻa Lote ʻe he ongo ʻāngelo, ʻo pehē, “Tuʻu ʻo ʻave ho uaifi mo ho ongo ʻofefine ʻoku ʻi heni; telia naʻa ʻauha koe ʻi he angahala ʻae kolo.” \v 16 Pea ʻi heʻene fakatuotuai, naʻe puke hono nima ʻe he ongo tangata, pea mo e nima ʻo hono uaifi, pea mo e nima ʻo hono ongo ʻofefine; naʻe ʻaloʻofa ʻa Sihova kiate ia; pea naʻa na ʻomi ia kituʻa, ʻo tuku ia ʻi he tuaʻā kolo. \p \v 17 ¶ Pea hili ʻena ʻomi ʻakinautolu kituaʻā, pea pehē ʻe ia, “Hola ke ke moʻui ai, ʻoua naʻa ke sio ki mui, pe mālōlō ʻi he tokalelei kotoa pē, mole atu ki he moʻunga, telia naʻa ke ʻauha.” \v 18 Pea pehēange ʻe Lote kiate kinaua, “Ke ʻoua naʻa pehē ʻeku ʻEiki! \v 19 Vakai, kuo ʻofeina ʻa hoʻo tamaioʻeiki ʻi ho ʻao, Pea kuo ke fakaongo lahi hoʻo ʻaloʻofa, ʻaia kuo ke fakahā kiate au, ʻi hoʻo fakamoʻui au: pea ʻe ʻikai te u faʻa lava ki he moʻunga, telia naʻa hoko ai ha kovi kiate au, peau mate. \v 20 Vakai, mai ko e kolo ni ʻoku ofi ke hola ki ai, pea ʻoku siʻi ia; ʻofa ke u hola ki ai, (ʻikai ko e siʻi ia?) Pea ʻe moʻui ai hoku laumālie. \v 21 Pea ne pehē kiate ia, “Vakai, kuo u tokanga kiate koe ʻi he meʻa ni foki, pea ʻe ʻikai te u fakaʻauha ʻae kolo ni ʻaia kuo ke kole ki ai. \v 22 Fakatoʻotoʻo ʻo hola ki ai; he ʻoku ʻikai teu faʻa fai ha meʻa, kaeʻoua ke ke hoko ki ai;” Ko ia naʻe ui ai hono hingoa ʻoe kolo ko ia ko Soa. \p \v 23 ¶ Naʻe hoko ʻa Lote ki Soa, kuo hopo ʻae laʻā ki māmani. \v 24 Pea naʻe fakaʻuha ʻe Sihova ki Sotoma mo Komola, ʻae makavela mo e afi mei ʻa Sihova ʻi he langi. \v 25 Pea ne fakaʻauha ʻae ngaahi kolo ko ia, mo e fonua tokalelei kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe ngaahi kolo, pea mo e ngaahi meʻa naʻe tupu ʻi he kelekele. \p \v 26 ¶ Ka naʻe hanga ki mui hono uaifi, ʻi heʻene muimui ʻiate ia, pea naʻe liliu ia ko e pou māsima. \p \v 27 ¶ Pea naʻe ʻalu hengihengi hake pe ʻa ʻEpalahame ki he potu naʻe tuʻu ai ia ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 28 Pea ne sio atu ki Sotoma mo Komola, pea ki he fonua kotoa pē ʻoe tokalelei, pea ne mamata, pea vakai naʻe ʻalu hake ʻae kohu ʻoe fonua, ʻo hangē ko e kohu ʻoe pupuʻa afi. \v 29 Pea ʻi he fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kolo ʻoe toafa, naʻe pehē ʻa ʻene manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻa ʻEpalahame, ʻo ne fekau ʻa Lote mei he lotolotonga ʻoe ʻauha, ʻi heʻene fakaʻauha ʻae ngaahi kolo ʻaia naʻe nofo ai ʻa Lote. \v 30 Pea naʻe ʻalu ʻa Lote mei Soa, mo hono ongo ʻofefine ʻo nau nofo ʻi he moʻunga: he naʻe manavahē ia ke nofo ʻi Soa; pea nofo ia ʻi he ʻanaʻi maka, ʻaia mo hono ongo ʻofefine. \v 31 Pea pehē ʻe he taʻokete ki he tehina, “Kuo motuʻa ʻeta tamai, pea ʻoku ʻikai ha tangata ʻi māmani ke haʻu kiate kitaua, ʻo hangē ko e anga ʻo māmani. \v 32 Ke ta fakainu uaine ʻe ta tamai, pea te ta mohe mo ia, koeʻuhi ke ai ha hako ʻi he ʻe ta tamai.” \v 33 Pea naʻa na fakainu uaine ʻena tamai ʻi he pō ko ia; pea ʻalu ʻae taʻokete ʻo mohe mo ʻene tamai: pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻene tokoto hifo, pe ko ʻene toetuʻu hake. \v 34 Pea pongipongi ai, naʻe pehē ʻae lea ʻae ʻuluaki ki he tehina, “Vakai, naʻaku mohe ʻanepō ki heʻeku tamai; pea ke ta fakainu uaine ia he poōni foki; pea ke ʻalu kiate ia ke mo mohe, koeʻuhi ke ai ha hako ʻi heʻeta tamai.” \v 35 Pea naʻa na fakainu uaine ʻena tamai ʻi he pō ko ia foki; pea ʻalu ange ʻae tehina, ʻo mohe mo ia pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻene tokoto hifo, pe ko ʻene tuʻu hake. \v 36 Pea feitama ai fakatouʻosi pe ʻae ongo ʻofefine ʻo Lote ki heʻena tamai. \v 37 Pea fanauʻi ʻe he ʻuluaki ʻae tama, pea ne ui hono hingoa ko Moape, ko e tamai ia ʻae kakai Moape, ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 38 Pea fanauʻi foki ʻe he tehina ʻae tama, pea ne ui ia ko Peniami: ʻaia ko e tamai ʻae ngaahi fānau ʻa ʻAmoni, ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \c 20 \cd \it 1 ʻOku nofo ʻāunofo ʻa ʻEpalahame ʻi Kela. 2 ʻOku ne fakafisinga ʻa hono uaifi, pea ʻoku ʻave ia. 3 Kuo valoki ʻa ʻApimeleki ʻi he misi koeʻuhi ko ia, 9 ʻOku ne valokiʻi ʻa ʻEpalahame. 14 ʻOku ne toe ʻomi ʻa Sela; 16 Mo ne valokiʻi ia. 17 ʻOku fakamoʻui ia ʻi he lotu ʻa ʻEpalahame.\it* \p \v 1 Pea naʻe fononga ʻa ʻEpalahame mei ai, ki he fonua ʻi he feituʻu tonga, pea nofo ia ʻi he vahaʻa ʻo Ketesi mo Sua, pea ʻāunofo ia ʻi Kela. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe ʻEpalahame \add ʻi heʻene lau \add*ki hono uaifi ko Sela, “Ko hoku tuofefine ia:” pea fekauʻi ʻe ʻApimeleki, ko e tuʻi ʻo Kela, ʻo ne ʻave ʻa Sela. \v 3 Ka naʻe hā mai ʻae ʻOtua kia ʻApimeleki ʻi he misi ʻi he pō, ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai ko e tangata mate koe, koeʻuhi ko e fefine kuo ke toʻo, he ko e uaifi ia ʻo ha tangata.” \v 4 Ka naʻe teʻeki ai ofi ʻa ʻApimeleki kiate ia: pea pehē ʻe ia, “E ʻEiki, te ke fakaʻauha foki ʻae puleʻanga māʻoniʻoni? \v 5 ‌ʻIkai naʻa ne pehē mai kiate au, ‘Ko hoku tuofefine ia?’ Mo e fefine, naʻe pehē ʻe ia, ‘Ko hoku tuongaʻane ia;’ ʻi he totonu ʻa hoku loto, mo e māʻoniʻoni ʻa hoku nima kuo u fai ʻae meʻa ni.” \v 6 Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia ʻi he misi, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo naʻa ke fai ia ʻi he anga totonu, he naʻaku taʻofi koe foki ke ʻoua naʻa ke fai hala kiate au; ko ia naʻe ʻikai te u tuku koe ke ke ala kiate ia. \v 7 Pea ko eni, ke ke toe ʻatu ki he tangata hono uaifi; he ko e palōfita ia, pea te ne hūfia koe, pea te ke moʻui: pea kapau ʻe ʻikai te ke toe ʻatu ia, ke ke ʻilo ko e moʻoni te ke mate, ʻa koe mo ia kotoa pē ʻoku ʻoʻou.” \v 8 Ko ia naʻe tuʻu hengihengi hake ai ʻa ʻApimeleki, ʻo ne ui ʻene kau nofoʻanga kotoa pē, ʻo ne fakahā kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē; pea naʻa nau manavahē lahi. \v 9 Pea fekau ʻe ʻApimeleki ke haʻu ʻa ʻEpalahame, pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā eni kuo ke fai kiate kimautolu? Pea ko e hā ha kovi naʻaku fai kiate koe, ke ke ʻomi ai kiate au mo hoku puleʻanga ʻae hala lahi ni? Kuo ke fai ʻae ngaahi meʻa kiate au ʻaia ʻoku ʻikai lelei ke fai.” \v 10 Pea fehuʻi ʻe ʻApimeleki kia ʻEpalahame ʻo ne pehē, ‘Ko e hā ʻae meʻa naʻe hā kiate koe, koeʻuhi ke ke fai ai ʻae meʻa ni?’ \v 11 Pea talaange ʻe ʻEpalahame, “Naʻaku pehē ʻi hoku loto, Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ʻi he potu ni, ʻae manavahē ki he ʻOtua; pea te nau tāmateʻi au, koeʻuhi ko hoku uaifi. \v 12 Ka ko e moʻoni pe ko hoku tuofefine ia: he ko e ʻofefine ia ʻo ʻeku tamai, ka ʻoku ʻikai ko e tama ʻa ʻeku faʻē ʻaʻaku pea naʻe hoko ia ko hoku uaifi. \v 13 Pea ʻi he fakahēʻi au ʻe he ʻOtua mei he fale ʻo ʻeku tamai, naʻaku pehē kiate ia, Ko hoʻo ʻofa eni, te ke fakahā kiate au; ʻi he potu kotoa pē te ta hoko ki ai, te ke fakahā au, ʻo pehē, Ko hoku tuongaʻane ia.” \v 14 Pea toʻo ʻe ʻApimeleki ʻae fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e kau tamaioʻeiki, mo e kau kaunanga ʻo ne foaki ʻakinautolu kia ʻEpalahame, mo ne toe atu kiate ia ʻa Sela ko hono uaifi. \v 15 Pea pehēange ʻe ʻApimeleki, “Vakai, ʻoku ʻi ho ʻao hoku fonua kotoa pē; faʻiteliha ko e hā potu te ke nofo ki ai.” \v 16 Pea naʻe pehē ʻe ia kia Sela, “Vakai, kuo u foaki ki ho tuongaʻane ʻae \add konga \add*siliva ʻe afe: vakai ʻoku ʻiate koe ia, ko e pūlou ki ho mata kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻiate koe mo e \add kakai \add*kotoa pē naʻe pehē ʻa hono valokia ia.” \p \v 17 ¶ Pea lotu ʻa ʻEpalahame ki he ʻOtua pea fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻa ʻApimeleki, mo hono uaifi, mo ʻene kau kaunanga; pea naʻa nau fanafanau. \v 18 He ne kuo pupuni ʻe he ʻOtua ʻae manāva kotoa pē ʻi he fale ʻo ʻApimeleki, koeʻuhi ko Sela, ko e uaifi ʻo ʻEpalahame. \c 21 \cd \it 1 Ko e fāʻeleʻi ʻo ʻAisake, 4 Mo hono kamu. 6 Ko e fiefia ʻa Sela. 9 Ko e kapusi ʻo Hekaʻā mo ʻIsimeʻeli, 15 Kuo mamahi ʻa Hekaʻā, 17 Ko e ʻāngelo ʻoku ne fakafiemālieʻi ia. 22 Ko e fuakava ʻa ʻApimeleki mo ʻEpalahame ʻi Peasipa.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻaʻahi ʻe Sihova kia Sela ʻo hangē ko ʻene folofola, pea naʻe fai ʻe Sihova kia Sela ʻo hangē ko ʻene folofola. \v 2 He naʻe tuituʻia ʻa Sela ʻo ne fanauʻi kia ʻEpalahame ʻae tama ʻi heʻene motuʻa, ʻio, ʻi he kuonga ko ia naʻe folofola ki ai ʻae ʻOtua. \v 3 Pea naʻe ui ʻe ʻEpalahame ʻae hingoa ʻo hono foha naʻe fānau kiate ia, ʻaia naʻe fāʻeleʻi ʻe Sela kiate ia, ko ʻAisake. \v 4 Pea naʻe kamu ʻe ʻEpalahame hono foha ko ʻAisake ʻi hono ʻaho valu, ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻOtua kiate ia, \v 5 Pea naʻe teau taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalahame ʻi he fānau ʻa ʻAisake kiate ia. \p \v 6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sela, “Kuo fakakata au ʻe he ʻOtua, pea ʻe kata mo au ʻakinautolu kotoa pē ʻe fanongo ai.” \v 7 Pea pehē ʻe ia, “Ko hai ia naʻe teitei pehē kia ʻEpalahame, ʻe fakahuhu ʻe Sela ha fānau? He kuo u fāʻeleʻi ha tama kiate ia ʻi heʻene motuʻa.” \v 8 Pea naʻe tupu ʻae tama, pea māvae ia, pea naʻe fai ʻe ʻEpalahame ʻae kātoanga lahi ʻi he ʻaho naʻe māvae ai ʻa ʻAisake. \p \v 9 ¶ Pea naʻe mamata ʻa Sela ki he tama ʻa Hekaʻā ko e fefine ʻIsipite, ʻaia naʻa ne fanauʻi kia ʻEpalahame, ʻoku manuki. \v 10 Ko ia naʻa ne pehē ai kia ʻEpalahame, “Kapusi ʻae fefine pōpula ni mo ʻene tama: koeʻuhi ʻe ʻikai fakataha ʻae tama ʻae fefine pōpula ni, mo ʻeku tama ko ʻAisake.” \v 11 Pea ko e meʻa fakamamahi lahi ia ʻi he ʻao ʻo ʻEpalahame, koeʻuhi ko hono foha. \p \v 12 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia ʻEpalahame, “ʻOua naʻa ke mamahi koeʻuhi ko e tama, pe koeʻuhi ko hoʻo fefine kaunanga ka ke tokanga ki he leʻo ʻo Sela ʻi he meʻa kotoa pē kuo ne lea ai kiate koe koeʻuhi ʻe ui ia ʻAisake pe ʻa ho hako. \v 13 Pea te u fakatupu ʻae puleʻanga ʻi he tama ʻae fefine kaunanga, koeʻuhi ko ho hako ia.” \v 14 Pea tuʻu hengihengi hake ai ʻa ʻEpalahame, mo ne ʻomi ʻae mā mo e hina vai, ʻo ne ʻatu kia Hekaʻā, pea ne ai ia ki hono uma pea mo e tama, ʻo ne fekau ia ke ʻalu; pea naʻe ʻalu ia, ʻo he fano pe ʻi he toafa ʻo Peasipa. \v 15 Pea ʻi he ʻosi ʻae vai ʻi he hina, naʻe tuku ʻe ia ʻae tama ʻi he lolo ʻakau ʻe taha. \v 16 Ka ka ʻalu ia ʻo nofo fakahangatonu mai mei he mamaʻo ʻo tatau nai mo e touʻanga ngahau kuo fana; he naʻe pehē ʻe ia; “ʻOfa ke ʻoua naʻaku mamata ki he pekia ʻae tama, pea naʻe nofo ia ʻo hangatonu kiate ia, pea hiki hake ʻe ia hono leʻo ʻo tangi.” \v 17 Pea ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae leʻo ʻoe tamasiʻi; pea lea mai ʻae ʻāngelo ʻae ʻOtua kia Hekaʻā mei he langi ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke mamahi ai Hekaʻā? ʻOua te ke manavahē: he kuo ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae leʻo ʻoe tamasiʻi mei he potu na. \v 18 Tuʻu, pea hiki hake ʻae tamasiʻi pea fafa ia ho nima: he te u ngaohi ia ko e puleʻanga lahi.” \v 19 Pea naʻe fakaʻā ʻe he ʻOtua hono mata, pea naʻe mamata ia ki he matavai: pea ʻalu ia ʻo fakafonu ʻae hina ʻaki ʻae vai, pea ne fakainu ʻae tamasiʻi. \v 20 Pea naʻe kau ʻae ʻOtua ki he tamasiʻi pea tupu ia, pea ne nofo ʻi he toafa, pea hoko ia ko e tangata fana. \v 21 Pea naʻe nofo ia ʻi he toafa ʻo Palani: pea naʻe ʻomi ʻe heʻene faʻē, ʻae uaifi kiate ia mei he fonua ko ʻIsipite. \p \v 22 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he kuonga ko ia, naʻe lea kia ʻEpalahame ʻa ʻApimeleki, mo Fikoli ko e ʻeiki lahi ia ʻo ʻene kautau, ʻo pehē: “ʻOku ʻiate koe ʻae ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke fai; \v 23 Pea ko eni, ke ke fuakava kiate au ʻi he ʻOtua, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ke fai kākā kiate au, pe ki hoku foha, pe ki he foha ʻo hoku foha, ka ke fai kiate au, mo e fonua, ʻaia kuo ke nofo ʻāunofo ki ai, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate koe.” \v 24 Pea pehē ʻe ʻEpalahame, “Te u fuakava.” \v 25 Pea naʻe valoki ʻe ʻEpalahame kia ʻApimeleki, koeʻuhi ko e vai keli naʻe faʻao fakamālohi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻApimeleki. \v 26 Pea pehēange ʻe ʻApimeleki, “ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko hai kuo fai ʻae meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke tala mai ia, pea naʻe ʻikai te u fanongo ki ai, ka ko e ʻaho ni pe.” \v 27 Pea naʻe ʻomi ʻe ʻEpalahame ʻae fanga sipi mo e fanga pulu, ʻo ne foaki ia kia ʻApimeleki; pea naʻe fai ʻekinaua ʻae fuakava; \v 28 Pea naʻe vaheʻi mo tuku kehe ʻe ʻEpalahame ʻae lami fefine ʻe fitu. \v 29 Pea pehē ʻe ʻApimeleki kia ʻEpalahame; “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe lami fefine ʻe fitu kuo ke vaheʻi mo tuku kehe?” \v 30 Pea ne pehē, “Ke ke toʻo ia ʻo ʻave mei hoku nima, ʻae lami fefine ʻe fitu ko ia, koeʻuhi ko e fakamoʻoni ia kiate au, naʻaku keli ʻae vai. \v 31 Ko ia naʻa ne ui ai ʻae potu ko ia ko Peasipa: koeʻuhi naʻa na fefuakava ʻi ai; \v 32 Naʻe pehē ʻena fai ʻae fuakava ʻi Peasipa: pea tuʻu hake ʻa ʻApimeleki mo Fikoli ko e ʻeiki lahi ʻo ʻene kautau, pea na toe ō ki he fonua ʻoe kakai Filisitia. \p \v 33 ¶ Pea naʻe tō ʻe ʻEpalahame ʻae ngaahi ʻakau ʻi Peasipa, pea naʻe ui ai ia ki he huafa ʻo Sihova, ko e ʻOtua taʻengata; \v 34 Pea naʻe ʻāunofo ʻa ʻEpalahame ʻi he fonua ʻoe kakai Filisitia ʻi he ngaahi ʻaho lahi. \c 22 \cd \it 1 ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa ʻEpalahame ke ne feilaulau ʻaki ʻa ʻAisake. 3 ʻOku ne fakamoʻoni ki heʻene tui mo e talangofua. 11 ʻOku taʻofi ia ʻe he ʻāngelo. 13 ʻOku fetongi ʻaki ʻa ʻAisake ʻae sipitangata. 14 ʻOku fakahingoa ʻae potu ko Sihova-Saila. 15 ʻOku toe tāpuaki ʻa ʻEpalahame. 20 ʻAe hako ʻo Nehoa ʻo aʻu kia Lepeka.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe hoko ʻae ʻahiʻahi mei he ʻOtua kia ʻEpalahame ʻo ne pehē, ʻEpalahame: pea pehē ʻe ia, “Vakai ko au \add eni\add*. \v 2 Pea ne pehē, “Ko eni ke ke ʻave ho foha, ho foha pe taha ko ʻAisake, ʻaia ʻoku ke ʻofa ki ai, pea ke ʻalu ki he fonua ko Molia: ʻo feilaulau ʻaki ia ʻi ai, ko e feilaulau tutu, ʻi he moʻunga ʻe taha ʻaia te u fakahā kiate koe.” \p \v 3 ¶ Pea tuʻu hengihengi hake ʻa ʻEpalahame ʻo ne ai hono hekaʻanga ki he ʻasi, pea ʻave mo ia ʻae talavou ʻe toko ua, pea mo ʻAisake ko hono foha, pea naʻa ne tā ʻae fefie ki he feilaulau tutu, pea nau tutuʻu hake ʻo fononga ki he potu naʻe fakahā ʻe he ʻOtua kiate ia. \v 4 Pea hanga hake ʻa ʻEpalahame hono mata ʻi hono ʻaho tolu, pea mamata ia ki he potu mei he mamaʻo. \v 5 Pea pehē ʻe ʻEpalahame ki heʻene ongo talavou, “Mo nofo ʻi heni mo e ʻasi: pea te ma ō mo e tama ki hena ʻo lotu, pea toe haʻu kiate kimoua.” \v 6 Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake; pea ne toʻo ʻae afi ʻi hono nima mo e hele; pea naʻa na ō fakataha. \v 7 Pea naʻe leaange ʻa ʻAisake ki heʻene tamai ko ʻEpalahame, ʻo pehē, “Ko ʻeku tamai; pea ne pehē, “Hoku foha, ko au eni.” Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ko eni ʻae afi, mo e fefie; ka ko e fē ʻae lami ki he feilaulau?” \v 8 Pea pehēange ʻe ʻEpalahame, “Hoku foha, ʻe tokonaki ʻe he ʻOtua maʻana ha lami ki he feilaulau tutu; pea ne na ō fakataha.” \v 9 Pea naʻa na hoko ki he potu naʻe fakahā ʻe he ʻOtua kiate ia; pea fokotuʻu ai ʻe ʻEpalahame ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne hili ʻae fefie ki ai, pea ne haʻi hono foha ko ʻAisake, ʻo ne hilifaki ia ki he fefie ki he funga ʻesifeilaulau. \v 10 Pea mafao atu ʻe ʻEpalahame hono nima, ʻo ne toʻo ʻae hele ke tāmateʻi hono foha. \v 11 Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia mei he langi, ʻo pehē, “ʻEpalahame, ʻEpalahame;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni;” \v 12 Pea pehē ʻe ia, “ʻOua naʻa ala ho nima ki he tama, pe fai ha meʻa kiate ia; he ʻoku ou ʻilo eni, ʻoku ke manavahē ki he ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke taʻofi ho foha, ko ho foha pe taha meiate au.” \v 13 Pea hanga hake ʻa ʻEpalahame hono mata ʻo ne sio, pea vakai naʻe ʻi hono tuʻa ha sipitangata, kuo ʻefihia ʻi hono nifo ʻi he vao; pea naʻe ʻalu ʻa ʻEpalahame ʻo ne toʻo ʻae sipitangata, ʻo ne feilaulau ʻaki ia, ko e feilaulau tutu, ko e fetongi ʻo hono foha. \v 14 Pea naʻe ui ʻe ʻEpalahame ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Sihova-Saila; hangē ko ia ʻoku lea ʻaki ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻo pehē, “ʻI he moʻunga ʻe ʻafio ʻa Sihova ki ai.” \p \v 15 ¶ Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia ʻEpalahame mei he langi ko hono tuʻo ua, \v 16 ‌ʻo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, kuo u fuakava ʻiate au, koeʻuhi kuo ke fai ʻae meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi meiate au ho foha, ʻa ho foha pe taha; \v 17 Koeʻuhi ʻi he tāpuaki, te u tāpuakiʻi koe, pea ʻi he fakatokolahi, te u fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, mo e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahi; pea ʻe maʻu ʻe ho hako ʻae matapā ʻo honau ngaahi fili. \v 18 Pea ʻe monūʻia ʻi ho hako ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; ko e meʻa ʻi hoʻo tuitala ki hoku leʻo.” \v 19 Pea naʻe toe haʻu ʻa ʻEpalahame ki heʻene ongo talavou, pea naʻa nau tutuʻu ki ʻolunga ʻo nau fononga fakataha ki Peasipa, pea naʻe nofo ʻa ʻEpalahame ʻi Peasipa. \p \v 20 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakahā kia ʻEpalahame, ʻo pehē, “Vakai, kuo fanauʻi foki ʻe Milika ʻae fānau kia Nehoa, ko ho tokoua. \v 21 Ko Husa hono ʻuluaki, mo Pusa ko hono tehina, pea mo Kemueli, ko e tamai ʻa ʻElami. \v 22 Mo Keseti, mo Hesoa, mo Pilitasi, mo Sitilafi, mo Petueli. \v 23 Pea naʻe tupu ia Petueli ʻa Lepeka ko e toko valu ni naʻe fanauʻi ʻe Milika kia Nehoa, ko e tehina ʻo ʻEpalahame. \v 24 Pea ko hono sinifu naʻe hingoa ko Liuma, naʻa ne fanauʻi foki ʻe ia ʻa Tepa, mo Kehami, mo Tehasi, mo Meeka. \c 23 \cd \it 1 Ko hono motuʻa, mo e pekia ʻa Sela. 3 Ko e fakatau ʻo Makipila. 19 ʻAia naʻe tanu ai ʻa Sela.\it* \p \v 1 Pea naʻe teau ma uofulu ma fitu ʻae taʻu ʻa Sela; ko e ngaahi taʻu eni ʻoe moʻui ʻa Sela; \v 2 Pea naʻe pekia ʻa Sela ʻi Kesa ʻAlipa; ʻaia ko Hepeloni ʻi he fonua ko Kēnani pea naʻe haʻu ʻa ʻEpalahame ke tēngihia ʻa Sela, mo tangi koeʻuhi ko ia. \p \v 3 ¶ Pea naʻe tuʻu ki ʻolunga ʻa ʻEpalahame ʻi he ʻao ʻo hono pekia, ʻo ne lea ki he fānau ʻa Heti, ʻo pehē, \v 4 “Ko e muli au mo e ʻāunofo ʻiate kimoutolu, tuku mai ha potu faʻitoka meiate kimoutolu, koeʻuhi ke u tanu ai hoku pekia mei hoku ʻao.” \v 5 Pea leaange ʻae fānau ʻa Heti kia ʻEpalahame, ʻo pehē kiate ia: \v 6 “E ʻEiki, ke ke fanongo mai kiate kimautolu, ko e ʻEiki lahi koe ʻiate kimautolu; ke ke faʻiteliha ki homau ngaahi fonualoto, ke fai ai ho pekia; ʻe ʻikai ha mau tokotaha ʻe taʻofi meiate koe hono fonualoto, ka ke fai ʻi ai ho pekia.” \v 7 Pea tuʻu hake ʻa ʻEpalahame, ʻo tulolo ia ki he kakai ʻoe fonua, ʻio ki he fānau ʻa Heti. \v 8 Pea lea ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kapau ko homou loto ke u tanu hoku pekia mei hoku ʻao, pea mou fanongo mai; pea mou kole kia ʻEfilone ko e foha ʻo Sohaʻa, koeʻuhi ko au. \v 9 Koeʻuhi ke ne tuku mai ʻae ʻana ʻi Makipila ʻoku ʻaʻana, pea ʻoku ʻi he potu ʻo ʻene ngoue; ke ne fakatau ia kiate au, ki he paʻanga ʻoku tatau mo ia, ke u maʻu ia ko hoku faʻitoka ʻiate kimoutolu.” \v 10 Pea naʻe nofo ʻa ʻEfilone fakataha mo e fānau ʻa Heti; pea leaange ʻa ʻEfilone ko e tangata Heti kia ʻEpalahame ʻi he ʻao ʻoe ngaahi fānau ʻa Heti, ʻio, ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē naʻe hū ʻi he matapā ʻoe kolo, ʻo pehē, \v 11 “Ko ʻeku ʻeiki, ʻe ʻikai; ka ke fanongo mai: ʻoku ʻoʻou ʻae ngoue, pea mo e ʻana ʻoku ʻi ai, te u foaki ia kiate koe; ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa hoku kakai ni, ʻoku ou foaki ia kiate koe, ke ke tanu ai ho pekia.” \v 12 Pea toe tulolo ʻa ʻEpalahame ki he kakai ʻoe fonua. \v 13 Pea lea ia kia ʻEfilone ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻoe fonua, ʻo pehē, “Kapau ko ho loto ia, ʻoku ou kole kiate koe fanongo mai kiate au: te u ʻatu kiate koe ʻae paʻanga ki he ngoue; ke ke maʻu ia, pea teu tanu hoku pekia ʻi ai.” \v 14 Pea lea ʻa ʻEfilone kia ʻEpalahame, ʻo ne pehē kiate ia, \v 15 “Ko ʻeku ʻeiki, ke ke fanongo mai; ʻoku tatau ʻae konga fonua mo e sikeli siliva ʻe fāngeau; ka koeʻumaʻā ia kiate au mo koe? Ko ia, ke ke tanu pe ho pekia.” \v 16 Pea tokanga ʻa ʻEpalahame kia ʻEfilone; pea naʻe fua ʻe ʻEpalahame ʻae siliva kia ʻEfilone, ʻaia naʻa ne tala ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa Heti, ko e sikeli siliva ʻe fāngeau, ʻo hangē ko e lau ʻe he kau fakatau. \p \v 17 ¶ Pea ko e ngoue ʻa ʻEfilone, ʻaia naʻe ʻi Makipila, pea ofi ki Mamali, ko e ngoue, pea mo e ʻana ʻi ai, pea mo e ngaahi ʻakau ʻoku ʻi ai, ʻaia naʻe ʻi he veʻe ngoue kotoa pē, naʻe fakapapau ia, \v 18 Kia ʻEpalahame ko e tofiʻa, ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa Heti, ʻi he ʻao ʻo kinautolu kotoa pē naʻe hū ʻi he matapā ʻo hono kolo. \v 19 Pea hili ia, naʻe tanu ʻe ʻEpalahame hono uaifi ko Sela ʻi he ʻana ʻi he ngoue ʻo Makipila ʻoku hangatonu ki Mamili, ʻaia ko Hepeloni, ʻi he fonua ko Kēnani. \v 20 Pea ko e ngoue, mo e ʻana naʻe ʻi ai naʻe fakapapau ia kia ʻEpalahame, ʻe he ngaahi foha ʻo Heti, ke ne maʻu ko hono faʻitoka. \c 24 \cd \it 1 ʻOku fekau ʻe ʻEpalahame ʻa ʻene tamaioʻeiki ke ne kumi uaifi. 10 ʻAe fononga ʻoe tamaioʻeiki. 12 ʻEne lotu. 14 ʻEne fakaʻilonga. 15 ʻOku fetaulaki ʻa Lepeka mo ia; 18 ʻOku ne fakamoʻoni ki heʻene fakaʻilonga, 22 Mo ne maʻu ʻae ngaahi teunga; 23 ʻOku ne fakahā hono kāinga, 25 Pea talaki ia ki hono fale. 26 ʻOku fakafetaʻi ʻae tamaioʻeiki ki he ʻOtua. 29 ʻOku tali ia ʻe Lepani. 34 ʻOka fakahā ʻe he tamaioʻeiki ʻa ʻene fekau. 50 ʻOku leleiʻia ai ʻa Lepani mo Petueli. 58 ʻOku loto ʻa Lepeka ke ʻalu. 62 ʻOku fetaulaki ʻa ʻAisake mo ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe motuʻa ʻa ʻEpalahame, pea lahi ʻaupito ʻa hono ngaahi ʻaho; pea naʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻa ʻEpalahame ʻi he meʻa kotoa pē. \v 2 Pea pehē ʻe ʻEpalahame ki ke motuʻa tamaioʻeiki ʻi hono fale, ʻaia naʻe pule ki heʻene meʻa kotoa pē, “ʻOku ou kole ke ke ai ho nima ʻi hoku lalo tenga: \v 3 He ko hoku loto, ke ke fuakava ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, pea ko e ʻOtua ʻo māmani, ke ʻoua naʻa ke fili ha uaifi ki hoku foha ʻi he ngaahi ʻofefine ʻoe kakai Kēnani, ʻaia ʻoku ou ʻāunofo ki ai. \v 4 Ka te ke ʻalu ki hoku fonua, ki hoku kāinga, mo ke fili mai ha uaifi ki hoku foha ko ʻAisake.” \v 5 Pea pehēange ʻe he tamaioʻeiki kiate ia, “Kapau ʻe ʻikai fie haʻu mo au ʻae fefine ki he fonua ni; ʻe fēfē, te u toe ʻave ho foha ki he fonua naʻa ke haʻu mei ai?” \v 6 Pea talaange ʻe ʻEpalahame kiate ia, “Vakai, ʻoua ʻaupito naʻa ke toe ʻave hoku foha ki ai. \v 7 Ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, ʻaia naʻe ʻomi au mei he fale ʻo ʻeku tamai, mo e fonua ʻo hoku kāinga, pea naʻa ne lea kiate au mo ne fuakava kiate au, ʻo pehē, Te u foaki ki ho hako ʻae fonua ni: te ne fekau ʻene ʻāngelo ke muʻomuʻa ʻiate koe, pea te ke ʻomi mei ai ha uaifi ki hoku foha. \v 8 Pea kapau ʻe ʻikai loto ʻae fefine ke haʻu mo koe, te ke ʻataʻatā ai mei he ʻe ta fuakava ni: kaeʻoua naʻa ke toe ʻave hoku foha ki ai.” \v 9 Pea naʻe ai ʻe he tamaioʻeiki hono nima ki he lalo tenga ʻo hono ʻeiki ko ʻEpalahame, pea ne fuakava kiate ia, koeʻuhi ko e meʻa ni. \p \v 10 ¶ Pea naʻe fili mai ʻe he tamaioʻeiki ʻae kāmeli ʻe hongofulu ʻi he fanga kāmeli ʻa ʻene ʻeiki, pea ʻalu; he naʻe ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ʻene ʻeiki, pea tuʻu hake ia ʻo ʻalu ki Mesopōtemia, ki he kolo ʻo Nehoa. \v 11 Pea naʻa ne fakatūʻulutui ʻene fanga kāmeli ʻi he tuaʻā kolo ʻi he veʻe vaikeli, ʻi he feituʻulaʻā efiafi, ʻio, ʻi he feituʻulaʻā ʻoku ʻalu ai ʻae kau fefine ke utu vai. \v 12 Pea pehē ʻe ia, “E Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakamonūʻia au he ʻaho ni, pea ke fakahā hoʻo ʻofa ki heʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame. \v 13 Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi heni, ʻi he veʻe vaikeli; pea ʻe haʻu ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kakai ʻoe kolo ke utu vai. \v 14 Tuku ke hoko ʻo pehē, ke ʻilonga ʻae taʻahine, ʻaia te u pehē ki ai, ‘ʻOku ou kole kiate koe, tuku hifo hoʻo hina, ke u inu; pea te ne pehē mai, Inu, pea te u fakainu hoʻo fanga kāmeli foki;’ ko ia ia kuo ke fili maʻa hoʻo tamaioʻeiki ko ʻAisake: pea te u ʻilo ai kuo ke fakahā ʻae ʻofa ki heʻeku ʻeiki.” \p \v 15 ¶ Pea naʻe hoko, ʻo pehē, ʻi he teʻeki ai ʻosi ʻene lea, vakai naʻe haʻu mo ʻene hina vai ʻi hono uma, ʻa Lepeka ʻaia naʻe tupu ia Petueli, ko e tama ʻa Milika, ko e uaifi ʻo Nehoa, ko e taʻokete ʻo ʻEpalahame. \v 16 Pea naʻe hoihoifua ʻae taʻahine ke sio ki ai, pea ko e tāupoʻou ia, he naʻe teʻeki ʻiloʻi ia ʻe ha tangata; pea ne ʻalu hifo ia ki he vai, ʻo fakafonu ʻene hina pea toe ʻalu hake. \v 17 Pea lele ʻae tamaioʻeiki ke fakafetaulaki kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia: “ʻOku ou kole ke u inu ha vai siʻi ʻi hoʻo hina.” \v 18 Pea pehēange ʻe ia, “Ko ʻeku ʻeiki ke ke inu;” pea fakatoʻotoʻo ia ʻo tuku hifo ʻae hina ki hono nima, ʻo ne fakainu ia. \v 19 Pea hili ʻene fakainu ia, pea pehē ʻe ia, “Te u utu ki hoʻo fanga kāmeli foki ke ʻoua ke nau fiu.” \v 20 Pea fakatoʻotoʻo ia, pea lingi ʻae vai mei he hina ki he tukuʻanga vai, pea toe lele ki he vai ke utu, pea naʻa ne utu ki heʻene fanga kāmeli kotoa pē. \v 21 Pea naʻe ofo ʻae tangata kiate ia, kae fakalongo pe, ko ʻene vakai pe kuo fakamonūʻia ʻe Sihova hono fononga pe ʻikai. \v 22 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hili ʻae inu ʻae fanga kāmeli, naʻe toʻo ʻe he tangata ʻae hau koula, ko e vaheua ʻoe sikeli siliva hono mamafa, pea mo e lelu koula ʻe ua ki hono nima, ko e sikeli ʻe hongofulu hono mamafa. \v 23 Pea ne pehē, “Ko e ʻofefine ʻohai koe? ʻOku ou kole ke ke tala mai, pe ʻoku ʻataʻatā ʻae ʻapi ʻo hoʻo tamai ke mau ʻapitanga ai.” \v 24 Pea ne pehē kiate ia, “Ko e ʻofefine au ʻo Petueli ko e tama ʻa Milika, ʻaia naʻa ne fāʻeleʻi kia Nehoa.” \v 25 Pea ne pehē foki kiate ia, “ʻOku mau maʻu ʻae mohuku mo e meʻakai lahi pea ʻoku ʻataʻatā homau ʻapi ke \add mou \add*ʻapitanga ki ai.” \v 26 Pea tulolo hifo ʻae tangata hono ʻulu, pea hū ia kia Sihova. \v 27 ‌ʻO ne pehē, “ʻOku monūʻia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻa ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, ʻaia ʻoku ʻikai te ne fakamasiva ʻeku ʻeiki ʻi heʻene ʻaloʻofa mo ʻene moʻoni; naʻaku ʻi he hala, pea kuo tataki au ʻe Sihova ki he fale ʻoe kāinga ʻo ʻeku ʻeiki.” \v 28 Pea naʻe lele ʻae taʻahine, ʻo fakahā ki he fale ʻo ʻene faʻē, ʻae ngaahi meʻa ni. \p \v 29 ¶ Pea naʻe ʻi ai ʻae tuongaʻane ʻo Lepeka ko Lepani hono hingoa; pea lele kituʻa ʻa Lepani ki he tangata, ʻi he vaikeli. \v 30 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata ki he hau, mo e lelu ʻi he nima ʻo hono tuofefine, pea mo ʻene fanongo ki he ngaahi lea ʻa Lepeka ko hono tuofefine, ʻo pehē, naʻe lea pehē mai ʻae tangata kiate au; pea haʻu leva ia ki he tangata; pea vakai naʻe tuʻu ia ʻo ofi ki he fanga kāmeli ʻi he veʻe vaikeli. \v 31 Pea pehē ʻe ia, “Haʻu ki heni, ʻa koe ko e monūʻia ʻo Sihova; ko e hā ʻoku ke kei tuʻu ai ʻi tuaʻā? He kuo ʻosi ʻeku teu ʻae fale, mo e potu ki he fanga kāmeli. \p \v 32 ¶ Pea naʻe hū ʻae tangata ki he fale; pea ne vete ʻae fanga kāmeli, pea ne ʻatu ʻae mohuku mo e meʻakai ki he fanga kāmeli, mo e vai ke fufulu ai hono vaʻe mo e vaʻe ʻoe kau tangata naʻe ʻiate ia. \v 33 Pea naʻe tuku ʻi hono ʻao ʻae meʻakai: ka naʻe pehē ʻe ia, “E ʻikai te u kai, kaeʻoua muʻa ke u fakahā ʻeku fekau,” pea ne pehē, “Ke ke lea.” \v 34 Pea ne pehē ʻe ia, “Ko e tamaioʻeiki au ʻa ʻEpalahame, \v 35 Pea kuo tāpuaki lahi ʻe Sihova ʻeku ʻeiki; pea kuo hoko ia ʻo lahi: pea kuo ne foaki kiate ia ʻae fanga sipi, mo fanga manu, mo e siliva, mo e koula, mo e kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga, mo e fanga kāmeli, mo e fanga ʻasi. \v 36 Pea ko Sela, ko e uaifi ʻo ʻeku ʻeiki naʻa ne fanauʻi ki heʻeku ʻeiki ʻae tama heʻene motuʻa; pea kuo ne tuku ʻa ʻene meʻa kotoa pē kiate ia. \v 37 Pea naʻe fekau ʻe heʻeku ʻeiki kiate au ke u fuakava, ʻo pehē, ‘E ʻikai te ke fili ha uaifi ki hoku foha mei he ngaahi ʻofefine ʻoe kakai Kēnani, ʻaia ʻoku ʻonautolu ʻae fonua ʻoku ou nofo ai;’ \v 38 Ka ke ʻalu ki he fale ʻo ʻeku tamai mo hoku kāinga, ʻo ʻomi mei ai ha uaifi ki hoku foha. \v 39 Pea naʻaku pehē ki heʻeku ʻeiki, ‘Ka e fēfē ʻoka ʻikai fie haʻu ʻae fefine mo au?’ \v 40 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, ‘Ko Sihova ʻaia ʻoku ou ʻalu ʻi hono ʻao, te ne fekau ʻene ʻāngelo ke ʻalu mo koe ʻo fakamonūʻia hoʻo ʻalu; pea te ke ʻomi ha uaifi ki hoku foha mei hoku kāinga mo e fale ʻo ʻeku tamai: \v 41 Pea te ke ʻataʻatā mei heʻeku fuakava ni, ʻoka ke ka hoko ki hoku kāinga, pea kapau ʻe ʻikai te nau tuku ha tokotaha kiate koe, pea te ke ʻataʻatā mei he ʻe tā fuakava ni.’ \v 42 Pea naʻaku haʻu he ʻaho ni ki he vaikeli pea u pehē, ‘E Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, kapau ʻoku ke fakamonūʻia hoku hala, ʻaia ʻoku ou ʻalu ai: \v 43 Vakai ʻoku ou tuʻu ʻi he veʻe vaikeli pea te u pehē, ʻoka haʻu ha taʻahine ke utu vai, te u pehē kiate ia, ‘ʻOku ou kole kiate koe, tuku mai ha vai siʻi ʻi hoʻo hina ke u inu:’ \v 44 Pea kapau te ne pehē mai kiate au, ‘Inu koe, pea te u utu ha vai ki hoʻo fanga kāmeli foki,’ ʻofa ko e fefine ko ia kuo fili ʻe Sihova ki he foha ʻo ʻeku ʻeiki. \v 45 Pea naʻe teʻeki ai ʻosi ʻeku lea ʻi hoku loto, mo ʻene hoko mai ʻa Lepeka mo ʻene hina ʻi hono uma: pea hifo ia ki he vai, ʻo utu, pea ne u pehē kiate ia, ‘ʻOku ou kole kiate koe tuku mai ke u inu.’ \v 46 Pea naʻe fakatoʻotoʻo ia ʻo tuku hifo ʻene hina mei hono uma, ʻo ne pehē, ‘Inu, pea te u fakainu hoʻo fanga kāmeli foki; pea u inu, pea naʻa ne fakainu ʻae fanga kāmeli foki. \v 47 Pea naʻaku fehuʻi kiate ia ʻo pehē, ‘Ko e ʻofefine ʻohai koe?’ Pea pehē ʻe ia, ‘Ko e ʻofefine ʻo Petueli, ko e foha ʻo Nehoa ʻaia naʻe fanauʻi ʻe Milika kiate ia: pea naʻaku ai ʻae hau ki hono mata, mo e lelu ki hono nima.’ \v 48 Pea punou hifo hoku mata ʻo hū mo e fakafetaʻi kia Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, ʻaia naʻe tataki au ʻi he hala totonu ke ʻave ʻae ʻofefine ʻoe tokoua ʻa ʻeku ʻeiki ki hono foha. \v 49 Pea ko eni, kapau te mou fai ʻofa mo totonu, ki heʻeku ʻeiki, tala mai, pea ka ʻikai, tala mai, koeʻuhi ke u afe ki he nima toʻomataʻu, pe ki he toʻohema.” \v 50 Pea lea ʻa Lepani mo Petueli, ʻo pehēange, “ʻOku haʻu ʻae meʻa ni meia Sihova; pea ʻoku ʻikai te ma faʻa lea ʻaki kiate koe ʻae kovi pe ko e lelei; \v 51 Vakai, ʻoku ʻi ho ʻao ʻa Lepeka, toʻo ia, pea ʻalu, pea ke hoko ia ko e uaifi ki he foha ʻo hoʻo ʻeiki, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.” \v 52 Pea ʻi he fanongo ʻae tamaioʻeiki ʻa ʻEpalahame ki he ngaahi lea ni, naʻe hū ia kia Sihova, ʻo ne punou ki he kelekele; \v 53 Pea toʻo ʻe he tamaioʻeiki ʻae ngaahi teunga siliva, mo e ngaahi teunga koula, mo e ngaahi kofu, ʻo ne foaki ia kia Lepeka; pea ne foaki ʻae ngaahi meʻa mahuʻinga ki hono tuongaʻane, mo ʻene faʻē. \v 54 Pea naʻa nau kai mo inu, ko ia mo e kau tangata naʻe ʻiate ia, pea nau mohe ʻi he pō ko ia: pea nau tuʻu hake ʻi he pongipongi, pea naʻa ne pehē, “Tuku au ke u ʻalu ki heʻeku ʻeiki.” \v 55 Pea pehēange ʻe hono tuongaʻane mo ʻene faʻē, “Tuku muʻa ke mau nonofo mo e taʻahine ʻi he ʻaho niʻihi, ʻae ʻaho ʻe hongofulu nai; pea hili ia ʻe toki ʻalu atu.” \v 56 Pea pehēange ʻe ia kiate kinaua, “ʻOua te mo taʻofi au, he kuo fakamonūʻia ʻe Sihova hoku hala: tuku au ke u ʻalu ki heʻeku ʻeiki.” \v 57 Pea naʻa na pehē, “Te ma ui ʻae taʻahine ʻo fehuʻi mei hono ngutu.” \v 58 Pea naʻa na ui ʻa Lepeka, ʻo pehē kiate ia, “Te ke ʻalu mo e tangata ni?” Pea pehēange ʻe ia, “Te u ʻalu.” \v 59 Pea naʻa nau tuku ʻa Lepeka ko honau tuofefine ke ne ʻalu mo hono fefine tauhi, mo e tamaioʻeiki ʻa ʻEpalahame, mo ʻene kau tangata. \v 60 Pea naʻa nau tāpuaki ʻa Lepeka ʻo pehē kiate ia, “Ko homau tuofefine koe, ʻofa ke ke hoko koe ko e faʻē ʻoe ngaahi toko afe taʻefaʻalaua, pea ke maʻu ʻe ho hako ʻae matapā ʻonautolu ʻoku fehiʻa kiate koe.” \p \v 61 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Lepeka mo hono kau fefine, pea nau heka ʻi he fanga kāmeli ʻo muimui ki he tangata; pea ʻave ʻa Lepeka ʻe he tamaioʻeiki, pea fononga ʻi hono hala. \v 62 Ka naʻe haʻu ʻa ʻAisake ʻi he hala mei he vai ko Lehai-Loʻai; he naʻa ne nofo ʻi he potu tonga. \v 63 Pea ʻalu atu ʻa ʻAisake ki he ngoue ʻi he efiafi, ke ne lotu; pea ne hanga hake hono mata ʻo sio, pea vakai ʻoku haʻu ʻae fanga kāmeli. \v 64 Pea hanga hake ʻe Lepeka hono mata, pea ʻi heʻene mamata kia ʻAisake, naʻe ʻalu hifo ia mei he kāmeli. \v 65 He kuo ʻosi ʻene fehuʻi ki he tamaioʻeiki, ʻo pehē, ‘Ko hai ʻae tangata ko ia ʻoku haʻu ʻi he ngoue ke fakafetaulaki mai kiate kitautolu?” Pea naʻe pehēange ʻe he tamaioʻeiki, “Ko ʻeku ʻeiki ia: ko ia naʻa ne toʻo ai ʻae pulupulu, ʻo fakapulou ʻaki ia.” \v 66 Pea naʻe fakamatala ʻe he tamaioʻeiki kia ʻAisake ʻae ngaahi meʻa kotoa pē naʻa ne fai. \v 67 Pea naʻe ʻomi ia ʻe ʻAisake ki he fale fehikitaki ʻo ʻene faʻē ko Sela, pea ne maʻu ʻa Lepeka, pea hoko ia ko hono uaifi: pea ʻofa ia kiate ia; pea naʻe fiemālie ʻa ʻAisake ʻi he hili ange \add ʻae pekia \add*o ʻene faʻē. \c 25 \cd \it 1 Ko e ngaahi foha ʻo ʻEpalahame ia Ketula. 5 Ko e vahevahe ʻene koloa. 7 Ko hono motuʻa mo ʻene pekia. 9 Ko hono putu. 12 Ko e ngaahi toʻutangata ʻo ʻIsimeʻeli. 17 Ko hono motuʻa mo ʻene pekia. 19–26 Ko e fāʻeleʻi ʻo ʻIsoa mo Sēkope. 27 ʻOku na kehekehe. 29 ʻOku fakatau ʻe ʻIsoa ʻae tāpuaki ʻoe ʻuluaki foha.\it* \p \v 1 Pea toe maʻu ʻe ʻEpalahame ʻae uaifi, ko hono hingoa ko Ketula. \v 2 Pea ne fanauʻi kiate ia ʻa Similani, mo Sokesani, mo Metani mo Mitiani: mo ʻIsipaka, mo Suaa. \v 3 Pea naʻe fānau kia Sokesani ʻa Sipa mo Titani, pea ko e ngaahi foha ʻo Titani ko ʻAsuli, mo Litusi mo Leumi. \v 4 Pea ko e ngaahi foha ʻo Mitiani: ko ʻEfaa, mo ʻEfee, mo Henoke, mo ʻApaita, mo Elitaa. Ko e ngaahi fānau eni ʻa Ketula. \p \v 5 ¶ Pea naʻe foaki ʻe ʻEpalahame ʻene meʻa kotoa pē kia ʻAisake. \v 6 Ka ko e ngaahi foha ʻo ʻEpalahame ʻi hono sinifu, naʻe ʻatu ki ai ʻe ʻEpalahame ʻae ngaahi foaki, pea ʻi heʻene kei moʻui naʻa ne fekau ke nau ʻalu ki he feituʻu hahake, koeʻuhi ke ʻataʻatā ʻo hono foha ko ʻAisake. \v 7 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi taʻu naʻe moʻui ai ʻa ʻEpalahame, ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe fitungofulu ma nima. \v 8 Pea naʻe tukuange ʻe ʻEpalahame hono laumālie, pea pekia ia ʻi he motuʻa lelei, ko e tangata motuʻa kuo aʻu; pea naʻe fakataha ia ki hono kakai. \v 9 Pea naʻe tanu ia ʻe hono ongo foha ko ʻAisake mo ʻIsimeʻeli, ʻi he ʻana ʻi Makipila, ʻi he ngoue ʻa ʻEfilone, ko e foha ʻo Sohaʻa, ko e Heti, ʻaia ʻoku fehangai mo Mamili. \v 10 Ko e ngoue ia naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame mei he ngaahi foha ʻo Heti; naʻe tanu ʻi ai ʻa ʻEpalahame mo hono uaifi ko Sela. \p \v 11 ¶ Pea hili ʻae pekia ʻa ʻEpalahame, naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtua hono foha ko ʻAisake: pea naʻe nofo ʻa ʻAisake ʻo ofi ki he vaikeli ko Lehai-Loʻai. \p \v 12 ¶ Pea ko e hako eni ʻo ʻIsimeʻeli, ko e foha ʻo ʻEpalahame, ʻaia naʻe fanauʻi kia ʻEpalahame ʻe Hekaʻā ko e ʻIsipite, ko e kaunanga ʻa Sela. \v 13 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo ʻIsimeʻeli, ko honau hingoa ʻi honau ngaahi toʻutangata; ko e ʻuluaki ʻo ʻIsimeʻeli, ko Nepeoti; mo Keta, mo ʻAtieli, mo Mipisami, \v 14 Mo Misima, mo Tumaʻā mo Masa: \v 15 Ko Hetaʻa, mo Tima, mo Situa, mo Nefisi, mo Kitema. \v 16 Ko e ngaahi foha ia ʻo ʻIsimeʻeli, pea ko honau hingoa ia, ʻi honau ngaahi kolo, ʻi honau ngaahi fale: ko e ʻeiki ʻe toko hongofulu ma toko ua, ʻo fakatatau mo honau ngaahi puleʻanga. \v 17 Pea ko e ngaahi taʻu eni ʻoe moʻui ʻa ʻIsimeʻeli, ko e taʻu ʻe teau mo e tolungofulu ma fitu: pea tukuange ʻe ia hono laumālie, pea pekia ia, pea fakataha ia ki hono kakai. \v 18 Pea naʻa nau nofo mei Havila ʻo aʻu ki Sua, ʻaia ʻoku ofi ki ʻIsipite, ʻi he hala ki ʻAsilia; pea naʻe pekia ia ʻi he ʻao ʻo hono ngaahi kāinga kotoa pē. \p \v 19 ¶ Pea ko e hako eni ʻo ʻAisake ko e foha ʻo ʻEpalahame: naʻe fānau kia ʻEpalahame ʻa ʻAisake. \v 20 Pea naʻe fāngofulu taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻAisake, ʻi heʻene maʻu ʻa Lepeka ko hono uaifi, ko e ʻofefine ʻo Petueli, ko e Silia ʻa Petanalami, ko e tuofefine ʻo Lepani ko e Silia. \v 21 Pea naʻe hūfia ʻe ʻAisake hono uaifi kia Sihova, he naʻe paʻa ia; pea tui kiate ia ʻa Sihova, pea feitama hono uaifi ko Lepeka. \v 22 Pea naʻe fengaueʻi ʻae fānau ʻiate ia; pea pehē ʻe ia, “Kapau ʻoku moʻoni, ko e hā ʻoku ou pehē ai?” Pea ʻalu ia ke fehuʻi kia Sihova. \v 23 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, \q1 “ʻOku ai ʻae puleʻanga ʻe ua ʻi ho manāva, \q1 pea ʻe mahuʻi mei ho manava ʻae kakai ʻe ua, ʻo taki taha hono anga; \q1 pea ʻe mālohi ʻae kakai ʻe taha ki he taha; \q1 pea ʻe tauhi ʻe he ʻuluaki ʻae kimui.” \p \v 24 ¶ Pea ʻi heʻene kakato hono ngaahi ʻaho ke fāʻele, pea vakai, naʻe ai ʻae māhanga ʻi hono manāva. \v 25 Pea fāʻele ʻae ʻuluaki kuo kulokula kotoa pē, ʻo hangē ha kofu fulufulu: pea ne nau ui hono hingoa ko ʻIsoa. \v 26 Pea toki fāʻeleʻi hono tehina, pea naʻe puke ʻe hono nima ʻae mui vaʻe ʻo ʻIsoa; pea naʻe ui hono hingoa ko Sēkope; pea naʻe onongofulu taʻu ʻa ʻAisake ʻi he fanauʻi ʻakinaua. \v 27 Pea tupu ʻae ongo tama: pea naʻe poto ʻa ʻIsoa ʻi he tuli manu, ko e tangata taka ʻuta; ka ko e tangata angamalūʻia ʻa Sēkope, pea naʻe nofo ia ʻi he ngaahi fale fehikitaki. \v 28 Pea ʻofa ʻa ʻAisake kia ʻIsoa, he naʻa ne kai ʻa ʻene kanoʻi manu, ka naʻe ʻofa ʻa Lepeka kia Sēkope. \p \v 29 ¶ Pea naʻe fei haka ʻa Sēkope; pea haʻu ʻa ʻIsoa mei he vao, pea kuo vaivai ia; \v 30 Pea pehē ʻe ʻIsoa kia Sēkope, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fafanga au ʻaki ʻae lū kulokula na, he kuo u vaivai; ko ia naʻe ui ai hono hingoa, ko ʻItomi.” \v 31 Pea pehēange ʻe Sēkope, Fakatau kiate au he ʻaho ni, ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha. \v 32 Pea pehē ʻe ʻIsoa, “Vakai, kuo u teitei mate: pea ko e hā hono ʻaonga kiate au ʻoe ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha?” \v 33 Pea pehēange ʻe Sēkope; “Fuakava mai kiate au he ʻaho ni; pea ne fuakava kiate ia:” pea naʻa ne fakatau ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha kia Sēkope. \v 34 Pea toki ʻatu ai ʻe Sēkope kia ʻIsoa ʻae mā mo e haka lū; pea kai ia mo inu, pea ne tuʻu hake ʻo ʻalu ʻi hono hala; naʻe pehē ʻae siʻaki ʻe ʻIsoa ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha. \c 26 \cd \it 1 Ko e meʻa ʻi he honge ʻoku ʻalu ʻa ʻAisake ʻo nofo ʻi Keia. 2 ʻOku akonakiʻi mo tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtua. 7 ʻOku valokiʻi ia ʻe ʻApimeleki koeʻuhi ko ʻene fakafisinga ki hono uaifi. 12 ʻOku ne fakaʻau ʻo koloaʻia. 18 ʻOku ne keli ʻae ngaahi vai. 21 ʻOku fefuakavaʻaki ia mo ʻApimeleki ʻi Peasipa. 34 Ko e ngaahi uaifi ʻo ʻIsoa.\it* \p \v 1 Pea naʻe tō ʻae honge ki he fonua: ka ʻoku taha kehe ʻae ʻuluaki honge ʻaia naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻEpalahame. Pea naʻe ʻalu ʻa ʻAisake ki Kela kia ʻApimeleki ko e tuʻi ʻoe kakai Filisitia. \v 2 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻOua naʻa ke ʻalu hifo ki ʻIsipite: nofo ʻi he fonua ʻaia te u fakahā kiate koe. \v 3 Ke ke nofomaʻu ʻi he fonua ni, pea teu ʻiate koe, pea te u tāpuakiʻi koe; he te u foaki kiate koe mo ho hako ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē, pea te u fakamoʻoni ʻae fuakava ʻaia naʻaku fuakava ʻaki ki hoʻo tamai ko ʻEpalahame. \v 4 Pea te u fakatupu ho hako ke tokolahi, ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi; pea te u foaki ki ho hako ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē; pea ʻe monūʻia ʻi ho hako ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; \v 5 Koeʻuhi naʻe talangofua ʻa ʻEpalahame ki hoku leʻo, mo ne maʻu ʻeku tala, mo ʻeku ngaahi fekau, mo ʻeku tuʻutuʻuni, mo ʻeku ngaahi fono.” \p \v 6 ¶ Pea naʻe nofo ʻa ʻAisake ʻi Kela. \v 7 Pea fehuʻi kiate ia ʻae kakai tangata ʻoe potu ko ia, ki hono uaifi: pea pehē ʻe ia, ko hoku tuofefine ia; he naʻe manavahē ia ke pehē atu, ‘Ko hoku uaifi ia;’ he naʻa ne pehē, telia naʻa tāmateʻi au ʻe he kau tangata ʻoe potu ni, koeʻuhi ko Lepeka; he naʻe hoihoifua ia ke mamata ki ai. \v 8 Pea naʻe nofo ia ʻi ai ʻo fuoloa; pea ʻiloange, naʻe fakasio ʻa ʻApimeleki ko e tuʻi ʻoe kakai Filisitia, mei he tupa, ʻo ne mamata ʻoku fakavā ʻa ʻAisake mo Lepeka ko hono uaifi. \v 9 Pea fekau ʻe ʻApimeleki ke haʻu ʻa ʻAisake, ʻo ne pehē, “Vakai, ko e moʻoni ko ho uaifi ia; pea ko e hā naʻa ke pehē ai, ko hoku tuofefine ia?” Pea talaange ʻe ʻAisake kiate ia, “Koeʻuhi naʻaku pehē, telia naʻaku mate koeʻuhi ko ia.” \v 10 Pea pehē ʻe ʻApimeleki, “Ko e hā ʻae meʻa ni kuo ke fai kiate kimautolu? Ka ne mohe faainoa ha tokotaha mo ho uaifi; pehē kuo ke ʻomi ʻae kovi lahi kiate kimautolu.” \v 11 Pea fai fono ʻe ʻApimeleki ki hono kakai, ʻo pehē, “Ko ia ʻe ala ki he tangata ni, pe ko hono uaifi, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.” \v 12 Pea naʻe toki tō taʻu ʻe ʻAisake ʻi he fonua ko ia, pea ne utu ʻi he taʻu ko ia hono tupu ʻe tā tuʻo teau: pea naʻe tāpuaki ia ʻe Sihova. \v 13 Pea naʻe tupu pe ʻae tangata, pea fakaʻaʻau ki muʻa ia, pea ne tupu ʻo lahi ʻaupito. \v 14 He naʻa ne maʻu ʻae fanga sipi lahi, mo e fanga manu, mo e kau tamaioʻeiki tokolahi; pea naʻe meheka ʻae kakai Filisitia kiate ia. \v 15 He ko e ngaahi vai kehekehe naʻe keli ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻene tamai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻEpalahame, naʻe mapuni ia ʻe he kakai Filisitia ʻi hono tanu ʻaki ʻae kelekele. \v 16 Pea pehē ʻe ʻApimeleki kia ʻAisake, “Ke ke ʻalu ʻiate kimautolu; he ʻoku ke mālohi hake koe ʻiate kimautolu.” \v 17 Pea ʻalu mei ai ʻa ʻAisake, pea fokotuʻu hono fale fehikitaki ʻi he teleʻa ʻo Kela, pea nofo ai ia. \v 18 Pea naʻe toe keli ʻe ʻAisake ʻae ngaahi vai, ʻaia naʻa nau keli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene tamai ko ʻEpalahame: he naʻe tanu ia ʻe he kakai Filisitia, hili ʻae pekia ʻa ʻEpalahame: pea ne ui ʻaki ia ʻae ngaahi hingoa, ʻaia naʻe fakahingoa ʻaki ia ʻe heʻene tamai. \v 19 Pea naʻe keli ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻAisake ʻi he teleʻa ʻo nau ʻilo ai ʻae matavai moʻui. \v 20 Pea fakakikihi ʻe he kau tangata tauhimanu ʻa Kela, mo e kau tauhimanu ʻa ʻAisake, ʻo nau pehē, “ʻOku ʻamautolu ʻae vai;” pea ne ui hono hingoa ʻoe vai, ‘ko Eseki;’ ko e meʻa ʻi heʻenau ke mo ia. \v 21 Pea naʻa nau keli ʻae vai ʻe taha, pea nau fakakikihi ki ai foki; pea ne ui hono hingoa ʻo ia ko Sitina. \v 22 Pea hiki mei ai ia ʻo keli ʻae vai ʻe taha; pea naʻe ʻikai te nau fakakikihi ki ai; pea ne ui hono hingoa ʻo ia ko Leopote; pea ne pehē, “He ko eni, kuo fakaʻataʻatā ʻe Sihova ha potu kiate kitautolu, pea te tau tupu ʻi he fonua.” \v 23 Pea naʻe ʻalu ia mei ai ki Peasipa. \v 24 Pea hā mai ʻa Sihova kiate ia ʻi he pō ko ia, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e ʻOtua au ʻo hoʻo tamai ko ʻEpalahame; ʻOua naʻa ke manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe, pea te u tāpuaki koe, pea fakatokolahi ho hako, koeʻuhi ko ʻeku tamaioʻeiki ko ʻEpalahame.” \v 25 Pea fokotuʻu ʻe ia ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau ʻo ne hū kia Sihova, pea fokotuʻu ʻe ia hono fale fehikitaki ʻi ai; pea keli ʻi ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻAisake ʻae vai. \p \v 26 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa ʻApimeleki kiate ia mei Kela, pea mo hono kāinga ʻe taha ko ʻAhusate, mo Fikoli ko e ʻeiki ʻo ʻene kautau. \v 27 Pea pehē ʻe ʻAisake kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou haʻu ai kiate au, ka ʻoku mou fehiʻa kiate au, pea kuo mou kapusi au meiate kimoutolu.” \v 28 Pea naʻa nau pehē, “Naʻa mau mamata pau kuo ʻiate koe ʻa Sihova; pea naʻa mau pehē, ‘Ke tau fefuakavaʻaki mo koe, ʻio, ʻiate kitautolu mo koe, pea ke tau fai ʻae fuakava mo koe;’ \v 29 Ke ʻoua naʻa ke fai kovi kiate kimautolu, ʻo hangē ko ʻemau taʻeala kiate koe, pea kuo mau fai lelei pe kiate koe, pea mau tuku koe ke ke ʻalu fiemālie: pea ko eni, ko e monūʻia koe ʻia Sihova.” \v 30 Pea naʻe teu ʻe ia hanau kātoanga, pea naʻa nau kai mo inu. \v 31 Pea nau tuʻu hengihengi hake mo nau fefuakavaʻaki: pea naʻe tukuange ʻakinautolu ʻe ʻAisake, pea naʻa nau ʻalu ʻiate ia ʻi he fiemālie. \v 32 Pea naʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻae haʻu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa ʻAisake, ʻo nau fakahā kiate ia ʻae vai kuo nau keli, ʻo nau pehē kiate ia, “Kuo mau ʻilo ʻae vai.” \v 33 Pea ne ui ia ko Sipa; ko ia ʻoku ui ai ʻae kolo ko ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ko Peasipa. \p \v 34 ¶ Pea naʻe fāngofulu ʻae taʻu ʻa ʻIsoa, pea ne maʻu kiate ia ʻa Sutiti ko hono uaifi, ko e ʻofefine ʻo Peli ko e \add tangata Heti\add*, mo Pasimati ko e ʻofefine ʻo ʻElone ko e \add tangata \add*Heti. \v 35 Ko e meʻa ko ia, naʻe mamahi ai ʻae loto ʻo ʻAisake mo Lepeka. \c 27 \cd \it 1 ʻOku fekau ʻe ʻAisake ʻa ʻIsoa ke ne kumi manu. 6 ʻOku akoʻi ʻe Lepeka ʻa Sēkope ke ne maʻu ʻae tāpuaki. 15 Ko Sēkope ʻi heʻene ngaohi ia ke hangē ko ʻIsoa, ʻoku ne lavaʻi ʻae tāpuaki. 30 ʻOku ʻomi ʻe ʻIsoa ʻae kanoʻi manu. 33 ʻOku tetetete ʻa ʻAisake. 34 ʻOku lāunga ʻa ʻIsoa; ka ʻi heʻene kole tāumaʻu, ʻoku ne maʻu ha tāpuaki. 41 ʻOku ne lau tautea kia Sēkope, 42 Ka ʻoku taʻofi ia ʻe Lepeka.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene motuʻa ʻa ʻAisake, pea kuo kui hono mata, pea naʻe ʻikai te ne faʻa sio, naʻa ne ui ki hono ʻuluaki foha ko ʻIsoa, ʻo ne pehē kiate ia, Ko hoku foha: pea ne pehē kiate ia, Vakai, ko au eni. \v 2 Pea pehē ʻe ia, “Vakai mai, kuo u motuʻa, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻae ʻaho ʻo ʻeku mate. \v 3 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke toʻo hoʻo nāunau, ʻa hoʻo tangakaho, mo hoʻo kaufana, pea ke ʻalu ki he vao mo ke kumi maʻaku ha manu. \v 4 Pea ke ngaohi maʻaku ha meʻakai ifo lelei, ʻo hangē ko ʻeku manako, pea ke ʻomi ia kiate au ke u kai; koeʻuhi ke tāpuaki koe ʻe hoku laumālie, ʻi he teʻeki ai teu mate.” \v 5 Pea naʻe fanongo ʻa Lepeka ki he lea ʻa ʻAisake ki hono foha ko ʻIsoa. Pea naʻe ʻalu ʻa ʻIsoa ki he vao ke kumi ha manu mo ʻomi ia. \p \v 6 ¶ Pea lea ʻa Lepeka ki heʻene tama ko Sēkope, ʻo pehē, “Vakai mai, naʻaku fanongo naʻe lea hoʻo tamai ki ho tokoua ko ʻIsoa, ʻo pehē, \v 7 ‘Omi maʻaku ha manu, mo ngaohi maʻaku ʻae meʻakai lelei, koeʻuhi ke u kai ia, mo tāpuaki koe ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he teʻeki ai teu mate.’ \v 8 Pea ko eni, ʻeku tama, Ke ke talangofua ki hoku leʻo, ʻo hangē ko ia te u fekau kiate koe. \v 9 ‌ʻAlu leva ki he fanga kosi, mo ke ʻomi mei ai ʻae ongo ʻuhikiʻi kosi lelei ʻe ua: pea te u ngaohi ʻaki ia ki hoʻo tamai, ʻae meʻakai lelei, ʻo hangē ko ʻene manako. \v 10 Pea te ke ʻave ia ki hoʻo tamai, koeʻuhi ke ne kai, pea koeʻuhi ke ne tāpuaki koe ʻi he teʻeki ai te ne pekia.” \v 11 Pea naʻe pehēange ʻe Sēkope ki heʻene faʻē ko Lepeka, “Vakai mai, ko e tangata fulufulu ʻa ʻIsoa ko hoku tokoua, pea ko e tangata molemole au. \v 12 E ala nai ʻe heʻeku tamai kiate au, pea te u hā atu kiate ia ko e kākā; pea te u ʻomi kiate au ha malaʻia, kae ʻikai ha tāpuaki.” \v 13 Pea pehēange ʻe heʻene faʻē kiate ia, “Ko ʻeku tama, ke ʻiate au pe ho malaʻia, ka ke tui pe ki hoku leʻo pea ke ʻalu ʻo ʻomi ia kiate au.” \v 14 Pea naʻe ʻalu ia ō fetuku mo ʻomi ia ki heʻene faʻē; pea ngaohi ai ʻe heʻene faʻē ʻae meʻakai lelei, ʻo hangē ko e manako ʻa ʻene tamai. \v 15 Pea toʻo ʻe Lepeka ʻae ngaahi kofu lelei ʻo ʻene ʻuluaki tama ko ʻIsoa, ʻaia naʻe ʻiate ia ʻi he fale, pea ne ai ia ki heʻene tama ki mui ko Sēkope. \v 16 Pea ne ai ʻae kiliʻi kosi ki hono nima mo e \add potu \add*molemole ʻo hono kia. \v 17 Pea ne ʻatu ʻae meʻakai lelei, mo e mā kuo ne ngaohi, ki he nima ʻo ʻene tama ko Sēkope. \p \v 18 ¶ Pea naʻe ʻalu ia ki heʻene tamai, ʻo ne pehē, “Ko ʻeku tamai;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni; ka ko hai koe hoku foha?” \v 19 Pea pehē ʻe Sēkope ki heʻene tamai, “Ko au ʻIsoa, ko ho ʻuluaki; kuo u fai ʻo hangē ko hoʻo fekau kiate au; pea ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tuʻu hake, pea ke nofo ʻo kai mei heʻeku manu, koeʻuhi ke ke tāpuaki au.” \v 20 Pea pehēange ʻe ʻAisake ki hono foha, “Hoku foha naʻe fēfeeʻi hao maʻu vave pehē mai ia?” Pea ne pehē kiate ia, “Koeʻuhi naʻe ʻomi ia kiate au ʻe Sihova ko ho ʻOtua.” \v 21 Pea pehē ʻe ʻAisake kia Sēkope, “Ko hoku foha ʻoku ou kole ke ke ʻunuʻunu mai, koeʻuhi ke u ala kiate koe ke u ʻilo pe ko hoku foha ko ʻIsoa moʻoni koe, pe ʻikai.” \v 22 Pea ʻunuʻunu atu ʻa Sēkope ki heʻene tamai ko ʻAisake; pea ne fāfā ia ʻo ne pehē, ‘Ko e leʻo, ko e leʻo ʻo Sēkope, ka ko e nima ko e nima ʻo ʻIsoa.” \v 23 Pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ia, koeʻuhi naʻe fulufulu hono nima, ʻo hangē ko e nima ʻo hono taʻokete, ko ʻIsoa: pea naʻa ne tāpuaki ia; \v 24 Pea pehē ʻe ia, “Ko hoku foha ko ʻIsoa moʻoni koe?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko au ia.” \v 25 Pea pehē ʻe ia, “Omi ke ofi ia kiate au, pea te u kai ʻae kanoʻi manu ʻa hoku foha, koeʻuhi ke tāpuaki koe ʻe hoku laumālie.” Pea ne ʻomi ia ʻo ofi kiate ia, pea ne kai ai: pea ne ʻomi kiate ia ʻae uaine, pea ne inu ai. \v 26 Pea pehē ʻe heʻene tamai ko ʻAisake kiate ia; “Ko hoku foha ke ke ʻunuʻunu mai, ʻo uma kiate au.” \v 27 Pea ʻunuʻunu atu ia, pea uma kiate ia; pea ne nanamu ki he nanamu ʻo hono ngaahi kofu, ʻo ne tāpuaki ia, ʻo pehē, \q1 “Vakai, ko e nanamu ʻo hoku foha, \q2 ʻoku tatau mo e nanamu ʻoe ngoue kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova: \q1 \v 28 Ko ia ke foaki kiate koe ʻe he ʻOtua ʻae hahau mei langi, \q2 mo e mahu ʻoe kelekele, \q1 pea mo e koane, mo e uaine, ʻo lahi: \q1 \v 29 Ke tauhi koe ʻe he ngaahi kakai, \q2 pea ke punou ʻae ngaahi puleʻanga kiate koe; \q1 ke ke ʻeiki koe ki ho kāinga, \q2 pea ke punou ʻae ngaahi tama ʻa hoʻo faʻē kiate koe; \q1 ke malaʻia ia te ne kapeʻi koe, \q2 pea ke monūʻia ia ʻoku ne tāpuakiʻi koe.” \p \v 30 Pea pehē, kuo hili ʻae tāpuaki ʻe ʻAisake ʻa Sēkope, pea naʻe teʻeki ke meimei ʻalu ia mei he ʻao ʻo ʻene tamai ko ʻAisake, mo ʻene haʻu ʻa hono taʻokete ko ʻIsoa, mei heʻene tuli manu. \v 31 Pea kuo ngaohi ʻe ia foki ʻae meʻakai ifo lelei, pea ne ʻomi ia ki heʻene tamai, pea pehē ʻe ia ki heʻene tamai, “Ke tuʻu hake ʻeku tamai, mo kai ʻae kanoʻi manu ʻa hono foha, pea ke tāpuaki au ʻe ho laumālie.” \v 32 Pea pehēange ʻe heʻene tamai ko ʻAisake kiate ia, “Ko hai koe?” Pea talaange ʻe ia, “Ko au, ko ho foha, ko ho ʻuluaki ko ʻIsoa.” \v 33 Pea tetetete lahi ʻaupito ʻa ʻAisake, ʻo ne pehē, “Ko hai? Kofaʻā ia naʻa ne maʻu ʻae kanoʻi manu, ʻo ʻomi kiate au, pea naʻaku kai ʻi he meʻa kotoa pē, pea naʻaku tāpuaki ia ʻi he teʻeki ai te ke haʻu koe? ʻIo pea ko e moʻoni ʻe monūʻia ia.” \v 34 Pea kuo fanongo ʻa ʻIsoa ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamai, pea tangi ia ʻi he leʻo lahi mo fakamamahi, ʻo ne pehē ki heʻene tamai, “Ke ke tāpuaki au, ʻio, ko au foki, ʻa ʻeku Tamai.” \v 35 Pea pehēange ʻe ia, “Naʻe haʻu ʻa ho tehina ʻi he kākā, pea kuo ne faʻao ʻo ʻave ʻa ho tāpuaki.” \v 36 Pea pehē ʻe ia, “ʻIkai kuo totonu ʻae fakahingoa ia ko Sēkope? He kuo tuʻo ua ʻene muʻakiʻi au: naʻa ne toʻo ʻo ʻave ʻae lelei ʻoe taʻokete ʻiate au; pea ko eni kuo ne toʻo hoku tāpuaki. Pea pehē ʻe ia, “Kuo ʻikai ha tāpuaki te ke tuku maʻaku?” \v 37 Pea talaange ʻe ʻAisake kia ʻIsoa, ʻo ne pehē; “Vakai mai, kuo u ngaohi ia ko hoʻo ʻeiki, pea ko hono ngaahi kāinga kuo u foaki kiate ia ko ʻene kau tamaioʻeiki: pea kuo u tokoni ʻaki ia ʻae koane mo e uaine: pea ko eni, ko e hā te u fai kiate koe hoku foha?” \v 38 Pea pehēange ʻe ʻIsoa ki heʻene tamai, “He ʻoku taha pe hoʻo tāpuaki ʻa ʻeku tamai? Ke ke tāpuaki au, ʻio, ko au foki ʻa ʻeku tamai. Pea hiki hake ʻe ʻIsoa hono leʻo, pea tangi.” \v 39 Pea pehēange ʻe heʻene tamai ko ʻAisake kiate ia, \q1 “Vakai, ko ho nofoʻanga ʻe ʻi he lelei ʻoe kelekele, \q1 pea mo e hahau ʻoe langi mei ʻolunga. \v 40 Pea te ke moʻui ʻi hoʻo heletā, pea te ke tauhi ʻa ho tehina; \q1 pea ʻe hoko, ʻo pehē, ʻoka ke ka hoko ki he pule, \q1 te ke toki fesiʻi hono haʻamonga mei ho kia.” \p \v 41 ¶ Pea naʻe fehiʻa ʻa ʻIsoa kia Sēkope, koeʻuhi ko e tāpuaki naʻe tāpuaki ʻaki ia ʻe heʻene tamai; pea pehē ʻe ʻIsoa ʻi hono loto, Ko eni kuo ofi ʻae ngaahi ʻaho ke tēngihia ʻa ʻeku tamai, pea te u toki tāmateʻi hoku tehina ko Sēkope. \v 42 Pea naʻe fakahā kia Lepeka ʻae ngaahi lea ʻa ʻene ʻuluaki tama ko ʻIsoa: pea fekau ia ke ui ʻa ʻene tama ki mui ko Sēkope ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai, ko ho taʻokete ko ʻIsoa, ʻoku ne fakafiemālieʻi ia, ʻi heʻene pehē, ke ne tāmateʻi koe. \v 43 Pea ko eni ʻeku tama, ke ke muitala ki hoku leʻo; pea ke tuʻu ʻo hola ki hoku tuongaʻane ko Lepani, ʻi Halani; \v 44 Pea ke nofo mo ia ʻi he ʻaho niʻihi, ke ʻoua ke ʻosi ʻae ʻita ʻa ho taʻokete. \v 45 Ke ʻoua ke afe ʻae ʻita ʻa ho taʻokete meiate koe, pea ʻe ngalo ʻiate ia, ʻaia kuo ke fai kiate ia; pea te u toki fekau ʻo ʻomi koe mei ai: he koeʻumaʻā ʻeku masiva ʻiate kimoua ʻosi pe, ʻi he ʻaho pe taha?” \v 46 Pea pehē ʻe Lepeka kia ʻAisake, “Kuo u fiu ʻi heʻeku moʻui, koeʻuhi ko e ngaahi ʻofefine ʻo Heti; he kapau ʻe fili ʻe Sēkope ha uaifi ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo Heti, ʻo hangē ko kinautolu ni ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe fonua, ko e hā hono ʻaonga ʻo ʻeku moʻui kiate au?” \c 28 \cd \it 1 ʻOku tāpuaki ʻe ʻAisake ʻa Sēkope, pea fekau ia ki Petanalami. 6 ʻOku fakamaʻu ʻa ʻIsoa mo e ʻofefine ʻo ʻIsimeʻeli. 10 Ko e misi ʻa Sēkope. 18 Ko e maka ʻi Peteli. 20 Ko e fuakava ʻa Sēkope.\it* \p \v 1 Pea ui ʻe ʻAisake ʻa Sēkope ʻo ne tāpuaki ia, ʻo ne naʻinaʻi kiate ia, mo ne pehē ki ai, “ʻOua naʻa ke fili ho uaifi mei he ngaahi ʻofefine ʻo Kēnani; \v 2 Ka ke tuʻu ʻo ʻalu ki Petanalami, ki he fale ʻo Petueli ko e tamai ʻa hoʻo faʻē; pea ke fili hao uaifi mei he ngaahi ʻofefine ʻo Lepani, ko e tuongaʻane ʻo hoʻo faʻē. \v 3 Pea ke tāpuaki koe ʻe he ʻOtua Māfimafi, pea fakatupu mo fakatokolahiʻi koe, koeʻuhi ke ke hoko ko e fuʻu kakai tokolahi. \v 4 Pea ke tuku kiate koe ʻae tāpuaki ʻo ʻEpalahame, pea ki ho hako foki; koeʻuhi ke ke maʻu ʻae fonua ʻaia ʻoku ke ʻāunofo ki ai, ʻaia naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame.” \v 5 Pea naʻe fekau ʻe ʻAisake ʻa Sēkope ke ne ʻalu: pea ʻalu ia ki Petanalami kia Lepani, ko e foha ʻo Petueli ko e \add tangata \add*Silia, ko e tuongaʻane ʻo Lepeka, ko e faʻē ʻa Sēkope mo ʻIsoa. \p \v 6 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa ʻIsoa kuo tāpuaki ʻe ʻAisake ʻa Sēkope, ʻo ne fekau ia ke ʻalu ki Petanalami, ke fili moʻona ha uaifi mei ai; pea mo ʻene tāpuaki ia mo naʻinaʻi kiate ia, ʻo pehē, ʻoua naʻa ke fili ha uaifi mei he ngaahi ʻofefine ʻo Kēnani: \v 7 Pea mo ʻene talangofua ʻa Sēkope ki heʻene tamai mo ʻene faʻē, pea kuo ʻalu ia ki Petanalami; \v 8 Pea ʻi he mamata ʻa ʻIsoa ʻoku ʻikai fiemālie ʻene tamai ko ʻAisake, ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo Kēnani; \v 9 Pea ʻalu ʻa ʻIsoa kia ʻIsimeʻeli, ʻo ne fakatokolahi ʻaki ʻae ngaahi uaifi naʻa ne maʻu ʻa Mehalate, ko e ʻofefine ʻo ʻIsimeʻeli, ko e foha ʻo ʻEpalahame, ko e tuofefine ʻo Nepeoti, ke mali mo ia. \p \v 10 ¶ Pea ʻalu atu ʻa Sēkope mei Peasipa, mo \add ne \add*fononga ki Halani. \v 11 Pea hoko ia ki he potu ʻe taha, pea ne nofo ai ʻi he pō ko ia, he kuo tō ʻae laʻā; pea ne toʻo ʻae ngaahi maka ʻoe potu ko ia, ke ne ʻolunga ʻaki, pea naʻa ne tokoto ʻi he potu ko ia, ʻo mohe. \v 12 Pea misi ia, pea vakai, kuo fokotuʻu ha tuʻunga ki he funga kelekele, pea tau hake hono potu ki he langi, pea vakai, naʻe feʻaluʻaki hake mo hifo ʻi ai ʻae kau ʻāngelo ʻae ʻOtua. \v 13 Pea vakai, naʻe ʻafio ʻa Sihova mei ʻolunga ʻi ai, pea pehē ʻe ia, “Ko au ko Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame ko hoʻo tamai, pea ko e ʻOtua ʻo ʻAisake: ko e fonua ʻoku ke tokoto ai, te u foaki ia kiate koe, mo ho hako. \v 14 Pea ʻe tatau ho hako mo e efu ʻoe kelekele, pea te ke mafola koe ki he lulunga mo e hahake, pea ki he tokelau mo e tonga: pea ʻe monūʻia ʻiate koe mo ho hako, ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani. \v 15 Pea vakai, ʻoku ou ʻiate koe, pea te u tauhi koe ʻi hoʻo fononga kotoa pē, pea te u toe ʻomi koe ki he fonua ni: koeʻuhi ʻe ʻikai te u siʻaki koe, ka te u fai ʻaia kuo u lea ai kiate koe.” \p \v 16 ¶ Pea ʻā hake ʻa Sēkope mei heʻene mohe, pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ʻi heni ʻa Sihova; pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia.” \v 17 Pea naʻe manavahē ia, ʻo ne pehē, “ʻOku fakamanavahē ʻae potu ni! ʻOku ʻikai ko ha potu kehe eni, ka ko e fale ʻoe ʻOtua, pea ko eni ʻae matapā ʻoe langi.” \v 18 Pea tuʻu hengihengi hake pe ʻa Sēkope, pea ne toʻo mai ʻae maka naʻa ne ʻolunga ʻaki, pea ne tō ia ko e pou, pea lilingi ʻe ia ʻae lolo ki ai. \v 19 Pea ne ui ʻae hingoa ʻoe potu ko ia ko Peteli: ka ko hono hingoa ʻi muʻa ʻoe kolo ko ia ko Lusa. \v 20 Pea fai ai ʻe Sēkope ʻae fuakava, ʻo pehē, “Kapau ʻe ʻiate au ʻae ʻOtua, pea ne tauhi au ʻi he hala ni ʻoku ou ʻalu ai, pea ne foaki kiate au ʻa ʻeku meʻakai, mo e ngaahi kofu ke u ai, \v 21 Koeʻuhi ke u toe hoko ki he fale ʻo ʻeku tamai ʻi he fiemālie, pehē, te u ʻOtua ʻaki ʻa Sihova; \v 22 pea ko e maka ni, ʻaia kuo u tō ko e pou, ʻe hoko ia ko e fale ʻoe ʻOtua; pea ʻi he meʻa kotoa pē te ke tuku mai kiate au, te u ʻatu moʻoni hono vahe hongofulu kiate koe.” \c 29 \cd \it 1 ʻOku hoko ʻa Sēkope ki he vai ʻo Halani. 9 ʻOku ne fetaulaki mo Lesieli. 13 ʻOku tali ia ʻe Lepani; 18 ʻOku alea ʻa Sēkope mo ia kia Lesieli. 23 Kuo kākaaʻi ia ʻi he ʻatu ʻa Lia. 28 ʻOku na fakamaau foki mo Lesieli, pea ne toe tauhi koeʻuhi ko ia, ʻi he taʻu ʻe fitu. 32 ʻOku fāʻeleʻi ʻe Lia ʻa Lupeni, 33 Mo Simione, 34 Mo Livai, 35 Pea mo Siuta.\it* \p \v 1 Pea toe ʻalu ʻa Sēkope ʻi hono fononga, pea naʻe haʻu ia ki he fonua ʻoe kakai hahake. \v 2 Pea sio ia, pea ne ʻilo ʻae vai ʻi he ngoue, pea vakai, naʻe ai ʻae vāhenga fanga sipi ʻe tolu, naʻe tokoto ʻo ofi ki ai, he naʻe fakainu ʻae fanga manu mei he vai ko ia: pea naʻe tāpuni ʻaki ʻae ngutu vai ʻae fuʻu maka lahi. \v 3 Pea naʻe fakataha ki ai ʻae ngaahi vāhenga sipi kotoa pē: pea nau filifilihi ʻae maka mei he ngutu vai, pea fakainu ʻae fanga sipi, pea naʻe toe ai ʻae maka ki hono potu, ki he ngutu vai. \v 4 Pea pehē ʻe Sēkope kiate kinautolu, “Kāinga, ʻoku mei fē ʻakinautolu?” Pea nau pehē, “Ko e kau Halani ʻakimautolu.” \v 5 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ʻa Lepani, ko e foha ʻo Nehoa?” Pea naʻa nau pehē, “ʻOku mau ʻilo ia.” \v 6 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku moʻui ia?” Pea nau pehēange, “ʻOku mālōlō pe: pea vakai, ko Lesieli ko hono ʻofefine, ʻoku haʻu mo e fanga sipi.” \v 7 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ʻoku kei hoʻatā pe, pea ʻoku teʻeki ai hokosia ʻae feituʻulaʻā ke fakataha ai ʻae fanga manu: ko ia mou fakainu ʻae fanga sipi, pea ʻalu ʻo fafanga.” \v 8 Pea naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai te mau faʻa fai, kaeʻoua ke fakataha mai ʻae vāhenga sipi kotoa pē, pea ʻoua ke filifilihi ʻae maka mei he ngutu vai; pea te mau toki fakainu ʻae fanga sipi.” \p \v 9 ¶ Pea lolotonga ʻenau alea mo e haʻu ʻa Lesieli mo e fanga sipi ʻa ʻene tamai, he naʻa ne tauhi ki ai. \v 10 Pea ʻi he mamata ʻa Sēkope kia Lesieli ko e ʻofefine ʻo Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē, mo e fanga sipi ʻa Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē, naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Sēkope ʻo ne tekaʻi ʻae maka mei he ngutu vai, pea ne fakainu ʻae fanga sipi ʻa Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē. \v 11 Pea uma ʻa Sēkope kia Lesieli, pea hiki hake hono leʻo, pea tangi. \v 12 Pea talaange ʻe Sēkope kia Lesieli, “Ko e kāinga ia ʻo ʻene tamai, pea ko e tama ia ʻa Lepeka:” pea naʻe lele ia ʻo fakahā ki heʻene tamai. \v 13 Pea kuo fanongo ʻa Lepani ki he talanoa kia Sēkope, “Ko e tama ʻa hono tuofefine,” pea naʻe lele ia ke fakafetaulaki kiate ia, pea ne fāʻufua ia, ʻo ʻuma kiate ia, mo ne ʻomi ia ki hono fale. Pea talanoa ʻe ia kia Lepani, ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē. \v 14 Pea pehē ʻe Lepani kiate ia, Ko e moʻoni ko hoku hui koe, mo hoku kakano. Pea naʻa ne nofo kiate ia ʻi he māhina ʻe taha. \p \v 15 ¶ Pea pehē ʻe Lepani kia Sēkope, “He ʻoku totonu koā ke ke ngāue kiate au taʻehatotongi koeʻuhi ko hoku kāinga koe? Tala mai, ko e hā ʻae totongi ʻe fai kiate koe?” \v 16 Pea naʻe toko ua ʻae ʻofefine ʻo Lepani; ko e hingoa ʻoe ʻuluaki ko Lia, pea ko e hingoa ʻoe kimui ko Lesieli. \v 17 Naʻe mata kuikui ʻa Lia, ka naʻe hoihoifua ʻa Lesieli, mo matamatalelei. \v 18 Pea naʻe ʻofa ʻa Sēkope kia Lesieli, pea ne pehē, “Te u tauhi ko e ʻi he taʻu ʻe fitu, ka ke tuku mai ʻa Lesieli, ko ho ʻofefine kimui.” \v 19 Pea pehē ʻe Lepani, “ʻOku lelei lahi ʻeku foaki ia kiate koe, ʻi heʻeku foaki ia ki ha tangata kehe: ke ta nonofo mo au.” \p \v 20 ¶ Pea naʻe ngāue ʻa Sēkope ʻi he taʻu ʻe fitu, ke ne maʻu ʻa Lesieli; pea naʻe tatau ia kiate ia mo e ʻaho siʻi pe, koeʻuhi ko ʻene ʻofa lahi kiate ia. \v 21 Pea naʻe pehē ʻe Sēkope kia Lepani, “Tuku mai hoku uaifi koeʻuhi ke u ʻalu atu kiate ia, he kuo kakato ʻa hoku ngaahi ʻaho.” \v 22 Pea fakataha ʻe Lepani ʻae kau tangata kotoa pē ʻoe potu, pea ne fai ʻae kātoanga. \v 23 Pea ʻi heʻene hoko ki he pō, naʻa ne ʻave hono ʻofefine ko Lia, ʻo ne ʻomi ia kiate ia; pea ʻalu ia kiate ia. \v 24 Pea ne foaki ki hono ʻofefine ko Lia, ʻa ʻene kaunanga ko Silipa, ke kaunanga \add kiate ia\add*. \v 25 Pea pongipongi hake ai, pea vakai, pea tā ko Lia ia: pea pehē ʻe ia kia Lepani, “Ko e hā eni kuo ke fai kiate au? ʻIkai naʻaku ngāue kiate koe koeʻuhi ko Lesieli? Pea ko e hā kuo ke kākaaʻi ai au?” \v 26 Pea pehē ʻe Lepani, “E ʻikai fai ha meʻa pehē ʻi homau fonua, ke tomuʻa foaki ʻae kimui ʻi he ʻuluaki. \v 27 Ka ke fakakakato ʻa hono uike, pea te mau foaki ia foki kiate koe, ʻoka ke ka toe ngāue kiate au, ʻi ha taʻu ʻe fitu kehe.” \v 28 Pea naʻe fai ia ʻe Sēkope; ʻo ne fakakakato hono uike: pea ne foaki kiate ia hono ʻofefine ko Lesieli, ko hono uaifi foki. \v 29 Pea foaki ʻe Lepani ki hono ʻofefine ko Lesieli ʻa Pila, ko ʻene kaunanga, ke kaunanga kiate ia. \v 30 Pea naʻe ʻalu ʻa Sēkope kia Lesieli, pea ʻofa lahi hake ʻe ia kia Lesieli ia Lia, pea naʻa ne toe ngāue kiate ia ʻi he taʻu ʻe fitu. \p \v 31 ¶ Pea ʻafioʻi ʻe Sihova kuo fehiʻanekina ʻa Lia, pea naʻa ne ngaohi ia ke faʻa fānau; ka naʻe paʻa ʻa Lesieli. \v 32 Pea feitama ʻa Lia, pea ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea ui hono hingoa ko Lupeni; he naʻe pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni kuo ʻafioʻi ʻe Sihova ʻeku mamahi; pea ko eni ʻe ʻofa hoku husepāniti kiate au.” \v 33 Pea naʻe toe feitama ia pea fāʻeleʻi ʻae tama: ʻo ne pehē, “He kuo fanongo ʻa Sihova kuo fehiʻanekina au, ko ia kuo ne foaki kiate au ʻae tama ni foki: pea ne ui hono hingoa ko Simione.” \v 34 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama: pea pehē ʻe ia; “Ko eni ʻe tokanga hoku husepāniti kiate au ʻi he kuonga ni, koeʻuhi kuo u fanauʻi kiate ia ʻae tama ʻe toko tolu; ko ia naʻe ui ai hono hingoa ko Livai.” \v 35 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama: pea pehē ʻe ia, Ko eni te u fakafetaʻi kia Sihova: ko ia naʻa ne ui hono hingoa ko Siuta: pea naʻe ngata ai ʻene fānau. \c 30 \cd \it 1 Ko e meʻa ʻi heʻene mamahi ʻoku foaki ʻe Lesieli ʻa ʻene kaunanga kia Sēkope, pea foaki ʻe Lia ʻa ʻene kaunanga ʻaʻana. 14 Ko e alea ʻa Lia mo Lesieli. 17 Ko e toe fānau ʻa Lia. 22 Ko e fanauʻi ʻo Siosefa ʻe Lesieli. 25 Ko e holi ʻa Sēkope ke ʻalu ki hono fonua. 27 Ko e fuakava foʻou naʻa na fai mo Lepani, pea mo e ngāue ko ia naʻa ne fakaʻaʻau ke koloaʻia ai.\it* \p \v 1 Pea ʻi he mamata ʻa Lesieli ʻoku ʻikai haʻa ne fānau kia Sēkope, naʻe meheka ia ki hono taʻokete: pea pehē ʻe ia kia Sēkope, “Tuku mai ha fānau kiate au, telia naʻaku mate.” \v 2 Pea tupu ai ʻae loto ʻo Sēkope kia Lesieli: pea pehē ʻe ia, “He ko e ʻOtua au, ʻaia kuo ne taʻofi meiate koe ʻae fua ʻoe manāva?” \v 3 Ka naʻe pehēange ʻe ia, “Vakai ki heʻeku kaunanga ko Pila, ke ke ʻalu kiate ia: pea te ne fānau ʻi hoku ongo tui koeʻuhi ke u maʻu ha fānau ʻiate ia. \v 4 Pea ne foaki kiate ia ʻene kaunanga ko Pila ko hono uaifi, pea ʻalu ʻa Sēkope kiate ia. \v 5 Pea naʻe tuituʻia ʻa Pila, pea fānau kia Sēkope ʻae tama.” \v 6 Pea pehē ʻe Lesieli, “Kuo fakamaau au ʻe he ʻOtua, mo ne fanongo ki hoku leʻo, pea kuo ne foaki kiate au ʻae tama ko ia naʻa ne ui ai hono hingoa ko Tani.” \v 7 Pea toe feitama ʻa Pila, ko e kaunanga ʻa Lesieli, pea ne fānau kia Sēkope ʻae tama ko hono tokoua. \v 8 Pea pehē ʻe Lesieli, “ʻI he ʻahiʻahi lahi, naʻa ma ʻahiʻahi mo hoku taʻokete, pea kuo u lavaʻi: pea ne ui hono hingoa ko Nafitalai.” \v 9 Pea ʻi he mamata ʻa Lia kuo ngata ʻene fānau, pea ʻave ʻe ia ʻene kaunanga ko Silipa, ʻo ne ʻatu ia kia Sēkope ko hono uaifi. \v 10 Pea ko Silipa, ko e kaunanga ʻa Lia, naʻa ne fānau kia Sēkope ʻae tama. \v 11 Pea pehē ʻe Lia, “ʻOku haʻu ʻae tokolahi: pea ne ui hono hingoa ko Kata.” \v 12 Pea ko Silipa ko e kaunanga ʻa Lia, naʻa ne fānau kia Sēkope ʻae tama ʻe taha. \v 13 Pea pehē ʻe Lia, “ʻOku monūʻia au, ʻe ui au ʻe he ngaahi ʻofefine ko e monūʻia pea ne ui hono hingoa ko ʻAseli.” \p \v 14 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Lupeni ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe ututaʻu uite, pea ne ʻilo ʻae ngaahi tutai ʻi he ngoue, pea ne ʻomi ia ki heʻene faʻē ko Lia. Pea pehē ʻe Lesieli kia Lia, “ʻOku ou kole ke ke tuku mai foki, mei he ngaahi tutai ʻa hoʻo tama.” \v 15 Pea talaange ʻe ia kiate ia, “He ko e meʻa siʻi ia, hao faʻao hoku husepāniti? Pea te ke toʻo mo e ngaahi tutai ʻa ʻeku tama foki?” Pea pehē ʻe Lesieli, “E mohe ia mo koe he poōni, koeʻuhi ko e tutai ʻa hoʻo tama.” \v 16 Pea haʻu ʻa Sēkope mei he ngoue ʻi he efiafi, pea ʻalu ʻa Lia ke fakafetaulaki kiate ia, ʻo ne pehē, “Ke ke haʻu kiate au; he ko e moʻoni kuo u fakatau koe ʻaki ʻae ngaahi tutai ʻa ʻeku tama.” Pea ne na mohe ʻi he pō ko ia. \v 17 Pea naʻe ʻafio ʻae ʻOtua kia Lia, pea feitama ia, pea ne fāʻeleʻi kia Sēkope ʻae tama ʻe taha, ko hono toko nima ia. \v 18 Pea pehē ʻe Lia, “Kuo tuku mai ʻe he ʻOtua ʻae totongi, koeʻuhi ʻi heʻeku foaki ʻeku kaunanga ki hoku husepāniti: pea ne ui hono hingoa ko ʻIsaka.” \v 19 Pea toe feitama ʻa Lia, pea fānau kia Sēkope ʻae tama ko hono toko ono ia. \v 20 Pea pehē ʻe Lia, “Kuo ʻomi ʻe he ʻOtua kiate au ʻae koloa lelei; ko eni ʻe toki fie nofo hoku husepāniti kiate au, koeʻuhi kuo u fanauʻi kiate ia, ʻae tama ʻe toko ono: pea ne ui hono hingoa ko Sepuloni.” \v 21 Pea ne toki fānau kiate ia ʻae taʻahine, pea ne ui hono hingoa ko Taina. \p \v 22 ¶ Pea naʻe manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻa Lesieli, ʻo ne tokanga kiate ia, pea ne ngaohi ia ke ne faʻa fānau. \v 23 Pea feitama ia, pea fanauʻi ʻae tama; pea pehē ʻe ia, “Kuo toʻo ʻo ʻave ʻe he ʻOtua ʻa hoku manukia:” \v 24 Pea naʻa ne ui hono hingoa ko Siosefa: ʻo ne pehē, “E ʻomi kiate au ʻe Sihova ʻae tama ʻe taha.” \p \v 25 ¶ Pea kuo fāʻeleʻi ʻe Lesieli ʻa Siosefa, pea lea ʻa Sēkope kia Lepani, ʻo pehē, “Tuku au ke u ʻalu, koeʻuhi ke u ʻalu ki hoku potu, mo hoku fonua. \v 26 Tuku mai hoku ngaahi uaifi, mo ʻeku fānau, ʻakinautolu naʻaku ngāue ai kiate koe, pea ke tuku ke u ʻalu: he ʻoku ke ʻilo ʻae ngāue kuo u fai kiate koe.” \v 27 Pea kole ʻa Lepani, ʻo ne pehē kiate ia: “Kapau kuo u ʻofeina ʻi ho ʻao, ke ke nofo pe; he kuo u ʻilo pau kuo tāpuakiʻi au ʻe Sihova, koeʻuhi ko koe.” \v 28 Pea pehē ʻe ia, “Tala mai hao totongi, pea te u ʻatu ia.” \v 29 Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “ʻOku ke ʻilo pe naʻe fēfē ʻeku ngāue kiate koe, pea mo e ʻiate au ʻa hoʻo fanga manu.” \v 30 He naʻa ke maʻu siʻi pe, ʻi he heʻeki ai te u haʻu au; pea ko eni kuo tupu ia ʻo lahi ʻaupito; pea kuo tāpuaki koe ʻe Sihova talu ʻeku haʻu: pea ko eni, te u tokonaki afe, ki hoku fale foki ʻoʻoku?” \v 31 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā te u foaki kiate koe?” Pea pehē ʻe Sēkope, “E ʻikai te ke foaki mai ha meʻa ʻe taha: ka ko eni kapau te ke fai ʻae meʻa ni kiate au, te u toe fafanga mo tauhi hoʻo fanga manu: \v 32 Te u ʻalu ki hoʻo fanga manu he ʻaho ni, ʻo vaheʻi mei ai ʻae ilaila mo e pulepule, pea mo e fanga manu kelo mei he fanga sipi, pea mo e ilaila mo e pulepule mei he fanga kosi: pea ʻe ʻi he fanga manu pehē ʻa ʻeku totongi. \v 33 Pea ʻe hā ai ʻa ʻeku angatonu ʻamui, ʻoka hoko ia ko ʻeku totongi ʻi ho ʻao; ko ia kotoa pē ʻe ʻiate au ʻoku ʻikai ilaila mo pulepule ʻi he fanga kosi, mo ia ʻoku ʻikai kelo ʻi he fanga sipi, ʻe lau ia ko ʻeku kaihaʻa.” \v 34 Pea pehēange ʻe Lepani, “Ko hoku loto ke fai ʻo hangē ko hoʻo lea.” \v 35 Pea ne vaheʻi ʻi he ʻaho ko ia ʻae fanga kosi tangata naʻe ilaila mo pulepule, pea mo e kosi fefine naʻe lavatea mo pulepule, pea ko ia kotoa pē naʻe hinehina hano potu, pea mo e kelo kotoa pē mei he fanga sipi, pea naʻa ne tuku ia ki he nima ʻo hono ngaahi foha. \v 36 Pea naʻa ne fakamamaʻo mo Sēkope, ʻi he fononga mei ai ʻi he ʻaho ʻe tolu; pea tauhi ʻe Sēkope hono toe ʻoe fanga manu ʻa Lepani. \v 37 Pea naʻe toʻo mai ʻe Sēkope ʻae ngaahi vaʻa ʻakau hinehina mo mata, ko e ʻakau ko e futu pea mo e ifi; pea ne fohifohiʻi hono kili, koeʻuhi ke hā mai ʻae ngaahi potu hinehina ʻi he ʻakau. \v 38 Pea naʻa ne tuku ʻae ngaahi vaʻa ʻakau naʻa ne fohifohiʻi ʻi he tafeʻanga vai, mo e ngaahi tukuʻanga vai, ʻi he haʻu ʻae fanga manu ke inu, koeʻuhi ke nau tuituʻia ʻi heʻenau haʻu ke inu. \v 39 Pea naʻe tuituʻia ʻae fanga manu ʻi he ʻao ʻoe ngaahi vaʻa ʻakau, pea fanauʻi ʻae ʻuhiki kuo lavatea mo pulepule, mo ilaila. \v 40 Pea vavahe ʻe Sēkope ʻae fanga lami, pea ne fakahanga ʻae mata ʻoe fanga manu ki he lavatea, pea mo e faʻahinga kelo kotoa pē ʻi he fanga manu ʻa Lepani; pea ne tuku kehe pe ʻene fanga manu ʻaʻana, mei he fanga manu ʻa Lepani. \v 41 Pea naʻe pehē, ʻi he tuituʻia ʻae manu mālohi, naʻe tuku ʻe Sēkope ʻae ngaahi vaʻa ʻakau ʻi he ʻao ʻoe fanga manu ʻi he tafeʻanga vai, koeʻuhi ke nau tuituʻia ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻakau. \v 42 Ka naʻe ʻikai te ne ai ʻae ʻakau ki he ʻao ʻoe fanga manu vaivai: ko ia naʻe ia Lepani ʻae vaivai, pea naʻe ia Sēkope ʻae mālohi. \v 43 Pea naʻe tupu ke koloaʻia ʻaupito ʻae tangata, pea lahi ʻene fanga manu, mo e kau kaunanga, mo e kau tamaioʻeiki, mo e fanga kāmeli, mo e fanga ʻasi. \c 31 \cd \it 1 ʻOku loto mamahi, pea ʻalu fufū ʻa Sēkope. 19 ʻOku kaihaʻa ʻe Lesieli ʻae ngaahi tamapua ʻa ʻene tamai. 22 ʻOku tuli ia ʻe Lepani, 26 O ne valoki ia ʻi he kovi kuo ne fai. 34 Ko e kākā ʻo Lesieli ke ne fufū ʻae ngaahi tamapua. 36 Ko e valoki ʻe Sēkope ʻa Lepani. 43 Ko e fuakava ʻa Sēkope mo Lepani ʻi Kaleti.\it* \p \v 1 Pea fanongo ia ki he lea ʻae ngaahi foha ʻo Lepani, ʻo pehē, “Kuo toʻo ʻe Sēkope ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ʻetau tamai; pea kuo ne maʻu ʻae nāunau ni kotoa pē ʻi he meʻa ʻa ʻetau tamai.” \v 2 Pea naʻe mamata ʻa Sēkope ki he mata ʻo Lepani, pea vakai, naʻe ʻikai lelei ia kiate ia ʻo hangē ko ia ʻi muʻa. \v 3 Pea pehē ʻe Sihova kia Sēkope, “Foki atu ki he fonua ʻo hoʻo ngaahi tamai mo ho ngaahi kāinga; pea te u ʻiate koe.” \v 4 Pea ʻalu ʻa Sēkope ʻo ne ui mai ʻa Lesieli mo Lia kiate ia ki he ngoue, ki he fanga manu. \v 5 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “ʻOku ou sio ki he mata ʻo hoʻomo tamai ʻoku ʻikai kei ʻiate au, ʻo hangē ko ia ʻi muʻa; ka kuo ʻiate au ʻae ʻOtua ʻo ʻeku tamai. \v 6 Pea ʻoku mo ʻilo naʻaku ngāue ki hoʻomo tamai, ʻaki ʻa ʻeku mālohi kotoa. \v 7 Pea kuo kākaaʻi au ʻe hoʻomo tamai, mo ne fakakehe ʻeku totongi ʻo liunga hongofulu; ka naʻe ʻikai tuku ia ʻe he ʻOtua ke u kovi ai. \v 8 Kapau naʻa ne pehē ʻe ia, ‘Ke ʻoʻou ʻae pulepule ko hoʻo totongi,’ pea fānau leva ʻae fanga manu kotoa pē ko e pulepule: pea kapau naʻa ne pehē, ‘Ko hoʻo totongi ʻae ilaila;’ pea fānau leva ʻae fanga manu kotoa pē ko e ilaila. \v 9 Ko ia kuo toʻo ʻe he ʻOtua ʻae fanga manu ʻa hoʻomo tamai ʻo foaki ia kiate au. \v 10 “Pea ʻi he tuituʻia ʻae fanga manu, naʻaku hanga hake hoku mata, ʻo mamata ʻi he misi, pea vakai, ko e fanga sipitangata, naʻe hopo ki he fanga manu naʻe ilaila mo e pulepule mo e kelo. \v 11 Pea lea ʻae ʻāngelo ʻae ʻOtua kiate au ʻi he misi, ʻo pehē, ‘Sēkope:’ pea naʻaku pehē, ‘Ko au eni.’ \v 12 Pea pehē ʻe ia, “Hanga hake eni ho mata”, ʻo vakai, ‘Ko e fanga sipitangata ʻoku hopo ki he fanga manu, ko e ilaila mo e pulepule, mo e kelo; he kuo u mamata ki he meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe Lepani kiate koe. \v 13 Ko au ko e ʻOtua ʻo Peteli, ʻaia naʻa ke fakatapui ai ʻae pou, mo ke fai ʻae fuakava kiate au; pea ko eni, ke ke tuʻu, pea ke ʻalu ʻi he fonua ni, ʻo toe ʻalu ki he fonua ʻo ho ngaahi kāinga.’” \v 14 Pea pehēange ʻe Lesieli mo Lia kiate ia, “He ʻoku kei ai ha ʻinasi pe tufakanga kiate kimaua ʻi he fale ʻoe ma tamai? \v 15 ‌ʻIkai kuo ne lau ʻakimaua ko e ongo muli? He kuo ne fakatau ʻakimaua, pea kuo ne fakaʻosiʻosi foki ʻe ma paʻanga. \v 16 He ko e koloa kotoa pē kuo toʻo ʻe he ʻOtua mei heʻetau tamai ʻoku ʻatautolu ia, pea mo e tau fānau: pea ko eni, ko e meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe he ʻOtua kiate koe, ke ke fai.” \v 17 Pea tuʻu hake ʻa Sēkope, ʻo ne fakaheka ʻa ʻene fānau, mo hono ngaahi uaifi ki he fanga kāmeli; \v 18 Pea naʻa ne ʻave ʻene fanga manu kotoa pē, mo ʻene meʻa kotoa pē ʻaia naʻa ne maʻu, ʻae fanga manu naʻe tupu kiate ia, ʻaia naʻa ne maʻu ʻi Petanalami, ke ʻalu ia ki heʻene tamai ko ʻAisake ki he fonua ko Kēnani. \v 19 Pea naʻe ʻalu ʻa Lepani ke kosi ʻene fanga sipi: pea naʻe kaihaʻasi ʻe Lesieli ʻae ngaahi tamapua ʻa ʻene tamai. \v 20 Pea ʻalu fakafufū pe ʻa Sēkope meia Lepani, ko e \add tangata \add*Silia, he naʻe ʻikai te ne tala kiate ia ʻene hola. \v 21 Ko ia naʻe hola ia mo ʻene meʻa kotoa pē: pea tuʻu hake ia ʻo ne laka ʻi he vaitafe, pea hanga hono mata ki he moʻunga ko Kiliate. \p \v 22 ¶ Pea ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, naʻe fakahā kia Lepani, ʻae hola ʻa Sēkope. \v 23 Pea naʻa ne ʻalu mo hono kāinga tangata, pea nau tuli ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea naʻa nau maʻu ia ʻi he moʻunga ko Kiliate. \v 24 Pea naʻe hāʻele mai ʻae ʻOtua kia Lepani ko e \add tangata \add*Silia, ʻi he misi ʻi he pō, ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai, ʻoua naʻa ke lea kia Sēkope ʻi he lelei pe ʻi he kovi.” \p \v 25 ¶ Pea maʻu ʻe Lepani ʻa Sēkope. He naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope hono fale fehikitaki ʻi he moʻunga; pea pehē foki ʻa Lepani mo hono kāinga, naʻa nau fokotuʻu fale fehikitaki ʻi he moʻunga ko Kiliate. \v 26 Pea pehē ʻe Lepani kia Sēkope, “Ko e hā eni kuo ke fai, koeʻuhi kuo ke ʻalu fakafokifā pe, mo ke ʻave hoku ngaahi ʻofefine, ʻo hangē ko e ngaahi pōpula kuo maʻu ʻaki ʻae heletā? \v 27 Ko e hā kuo ke hola fakafufū ai, hangē ha kaihaʻa meiate au: pea naʻe ʻikai te ke tala kiate au, koeʻuhi ke u tuku ko e ke ʻalu ʻi he fiefia, mo e fai hiva, mo e tā ʻae lali mo e haʻape? \v 28 Pea naʻe ʻikai te ke tuku ke u uma ki ho ngaahi foha, mo hoku ngaahi ʻofefine? Kuo ke fai vale ʻi hoʻo fai pehē. \v 29 ‌ʻOku ai ʻae mālohi ʻi hoku nima ke fai kovi kiate koe: ka ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai naʻa ne folofola mai kiate au ʻanepō, ʻo pehē, ‘Vakai, ʻoua naʻa ke lea kia Sēkope, ʻi he lelei, pe ʻi he kovi.’ \v 30 Pea ko eni, naʻe totonu hoʻo holi ke ʻalu, he ʻoku ke holi ki he fale ʻo hoʻo tamai, ka ko e hā kuo ke kaihaʻa ai hoku ngaahi ʻotua?” \v 31 Pea lea ʻa Sēkope, ʻo ne pehē kia Lepani, “Koeʻuhi naʻaku manavahē, he naʻaku pehē, telia naʻa ke toʻo fakamālohi pe, ʻa ho ngaahi ʻofefine ʻiate au. \v 32 Pea ko ia te ke ʻilo ki ai ʻa ho ngaahi ʻotua ke ʻoua naʻa moʻui ia; ʻi he ʻao ʻo ho ta kāinga, ke ke vakai ʻae meʻa ʻaʻau, pea ke toʻo ia kiate koe.” He naʻe ʻikai ʻilo ʻe Sēkope kuo kaihaʻasi ia ʻe Lesieli. \v 33 Pea hū atu ʻa Lepani ki he fale fehikitaki ʻo Sēkope, mo e fale fehikitaki ʻo Lia, pea mo e fale fehikitaki ʻe ua ʻoe ongo kaunanga; ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ia. Pea ʻalu ia mei he fale fehikitaki ʻo Lia, mo ne hū ki he fale fehikitaki ʻo Lesieli. \v 34 Ka kuo toʻo ʻe Lesieli ʻae ngaahi tamapua, ʻo ne ʻai ia ki he nāunau ʻoe fanga kāmeli, pea heka ai ia. Pea kumi ʻe Lepani ʻi he potu kotoa pē ʻoe fale fehikitaki, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ia. \v 35 Pea pehē ʻe ia ki heʻene tamai. “Ke ʻoua naʻa tuputāmaki ʻa ʻeku ʻeiki, koeʻuhi ʻoku ʻikai te u faʻa tuʻu; he ʻoku ʻiate au ʻae anga fakafefine.” Pea naʻe kumi ia, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻae ngaahi tamapua. \v 36 Pea naʻe ʻita ʻa Sēkope ʻo lea lahi kia Lepani: pea lea ʻa Sēkope ʻo pehē, kia Lepani, “Ko e hā ʻeku fai kovi? Pea ko e hā ʻeku angahala koeʻuhi ke ke tuli ai au ʻi he lili ni? \v 37 He kuo ke kumi ʻi heʻeku meʻa kotoa pē, pea ko e hā hao meʻa kuo ke ʻiloʻi? Fokotuʻu ia ʻi he ʻao ʻo hoku kāinga, mo ho kāinga, koeʻuhi ke nau fakamaau kiate kitaua. \v 38 Naʻaku ʻiate koe ʻi he taʻu ʻe uofulu ni, naʻe ʻikai ʻuhimate ʻa hoʻo fanga sipi fefine, mo e fanga kosi fefine, pea ko e sipitangata ʻo hoʻo fanga manu, naʻe ʻikai te u kai. \v 39 Ko ia naʻe kai ʻe he manu fekai naʻe ʻikai te u ʻomi kiate koe: naʻaku totongi ia; naʻa ke maʻu ʻae totongi ʻo ia ʻi hoku nima, kapau naʻe kaihaʻa ia ʻi he ʻaho, pe ʻi he pō. \v 40 Naʻaku pehē au, pea naʻe fakavaivai au ʻe he pupuha ʻi he ʻaho, mo e momoko ʻi he pō; pea mahuʻi ʻae mohe mei hoku mata. \v 41 Kuo u pehē ni ʻi he taʻu ʻe uofulu ʻi ho fale; naʻaku tauhi koe ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fā, koeʻuhi ko ho ongo ʻofefine, mo e taʻu ʻe ono ki hoʻo fanga manu; pea kuo ke fakakehe ʻeku totongi ʻo liunga hongofulu. \v 42 Ka ne ʻikai ʻiate au ʻae ʻOtua ʻo ʻeku tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo e manavahē kia ʻAisake, pehē kuo ke fekau au ke u ʻalu taʻehaʻakumeʻa.” Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻOtua hoku tautea, mo e ngāue ʻa hoku nima, pea ne valoki ko e ʻanepō. \p \v 43 ¶ Pea pehē mai ʻa Lepani kia Sēkope, “Ko e ngaahi ʻofefine ni, ko hoku ngaahi ʻofefine, pea ko e tamaiki ni, ko ʻeku fānau, pea ko e fanga manu ni, ko ʻeku fanga manu, pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku ke mamata ki ai ʻoku ʻaʻaku ia: pea ko e hā nai te u fai he ʻaho ni, ki hoku ongo ʻofefine ni, mo e na fānau kuo na fanauʻi? \v 44 Ko eni ke ke haʻu, ke ta fai ʻae fuakava, ʻa koe mo au; pea tuku ia ko e fakamoʻoni kiate kitaua.” \v 45 Pea toʻo ʻe Sēkope ʻae maka, ʻo ne fokotuʻu ia ko e pou. \v 46 Pea pehē ʻe Sēkope ki hono kāinga, “Tānaki ʻae ngaahi maka; pea naʻa nau toʻo ʻae ngaahi maka ʻo fokotuʻu; pea naʻa nau kai ʻi ai, ʻi he fanga maka.” \v 47 Pea ui ia ʻe Lepani, ko Sekaa Satuta; ka naʻe ui ia ʻe Sēkope, ko Kaleti. \v 48 Pea pehē ʻe Lepani, “Ko e fokotuʻunga maka ni, ko e fakamoʻoni kiate koe mo au he ʻaho ni. Ko ia naʻe ui ai hono hingoa ko Kaleti mo Misipa.” \v 49 He naʻe pehē ʻe ia, “Ke leʻohi ʻe Sihova kiate au mo koe, ʻi he ʻe ta māvae. \v 50 Kapau te ke fakamamahi hoku ongo ʻofefine, pea kapau te ke toʻo maʻau ha uaifi kehe, mo hoku ongo ʻofefine, ʻoku ʻikai ha tangata ʻi heni; kae vakai, ko e fakamoʻoni ʻae ʻOtua kiate kitaua:” \v 51 Pea pehē ʻe Lepani kia Sēkope, “Vakai ki he ngaahi maka ni, mo e pou ʻaia kuo tuku ʻi ho ta vahaʻa; \v 52 Ke fakamoʻoni ʻe he ʻesi ni, mo e pou ni, ʻe ʻikai te u laka ʻi he potu ʻoe ʻesi ni kiate koe, pea ʻe ʻikai te ke laka ʻi he ʻesi ni kiate au, ke fai ha kovi. \v 53 Ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo e ʻOtua ʻo Nehoa, ko e ʻOtua ʻo ʻena tamai, fakamaau kiate kitaua.” Pea naʻe fuakava ʻa Sēkope, ʻi he manavahē ʻo ʻene tamai ko ʻAisake. \v 54 Pea feilaulau ʻa Sēkope ʻi he moʻunga, pea naʻa ne ui hono kāinga ke nau kai: pea naʻa nau kai ʻae mā, pea nau mohe ʻi he moʻunga ʻi he pō ko ia. \v 55 Pea tuʻu hengihengi hake pe ʻa Lepani, mo ne uma ki hono ngaahi foha, mo hono ongo ʻofefine, ʻo ne tāpuaki ʻakinautolu; pea ʻalu ʻa Lepani, ʻo toe foki ki hono potu. \c 32 \cd \it 1 Ko e hā mai ʻae ngaahi ʻāngelo kia Sēkope ʻi Mehanemi. 3 Ko ʻene tala kia ʻIsoa. 6 ʻOku manavahē ia ʻi he haʻu ʻa ʻIsoa. 9 ʻOku kole ʻe ia ʻae fakahaofi. 13 ʻOku ne ʻatu ʻae meʻaʻofa kia ʻIsoa. 24 ʻOku ne fefaʻuhi mo e ʻāngelo ʻi Penieli, pea ui ai ia ko ʻIsileli.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻalu ʻa Sēkope ʻi hono hala, pea fakafetaulaki mai kiate ia ʻae kau ʻāngelo ʻae ʻOtua. \v 2 Pea kuo mamata ʻa Sēkope kiate kinautolu, pea pehē ʻe ia, “Ko e kau tau eni ʻae ʻOtua: pea naʻa ne ui ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Mehanemi.” \p \v 3 ¶ Pea fekau ʻe Sēkope ʻae kau talafekau ke muʻomuʻa ʻiate ia ki hono taʻokete ko ʻIsoa, ʻi he fonua ko Seia, ʻi he fonua ko ʻItomi. \v 4 Pea ne fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “Te mou lea pehē ki hoku ʻeiki ko ʻIsoa; ʻoku pehē mai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko Sēkope, Naʻaku nofo ʻāunofo mo Lepani peau nofo mo ia ʻo aʻu ki he kuonga ni. \v 5 Pea kuo u maʻu ʻae fanga pulu mo e fanga ʻasi mo e ngaahi fanga manu, mo e kau tangata tauhi, mo e kau fefine tauhi, pea kuo u fekau ke fakahā ia ki hoku ʻeiki, koeʻuhi ke u lelei ʻi ho ʻao.” \p \v 6 ¶ Pea toe liu mai ʻae kau tangata kia Sēkope, ʻo nau pehē, “Naʻa mau hoko ki ho taʻokete ko ʻIsoa, pea vakai, ʻoku haʻu ia foki ke fakafetaulaki mai kiate koe, mo e kau tangata ʻe fāngeau.” \v 7 Pea naʻe manavahē ai ʻa Sēkope, ʻo mamahi lahi: pea ne vaeua ʻae kakai naʻe ʻiate ia, pea mo e fanga sipi, mo e fanga manu lalahi, pea mo e fanga kāmeli. \v 8 Pea ne pehē, “Kapau ʻe haʻu ʻa ʻIsoa ki he kakai ʻe taha ʻo taaʻi ia, pea ko e kakai ʻe toe te nau hao.” \p \v 9 ¶ Pea pehē ʻe Sēkope, “E ʻOtua ʻo ʻeku tamai ko ʻEpalahame, mo e ʻOtua ʻo ʻeku tamai ko ʻAisake, ko e ʻEiki naʻa ke pehē mai kiate au, ‘Toe ʻalu ki ho fonua mo ho kāinga, pea te u fai lelei kiate koe:’ \v 10 ‌ʻOku ʻikai te u taau au, mo e siʻi hifo ʻo hoʻo ʻaloʻofa kotoa pē, mo e moʻoni kotoa pē, ʻaia kuo ke fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki: he naʻaku ʻalu mo hoku tokotoko pe ʻi he Sioatani ni; ka ko eni, kuo u hoko ko e kakai ʻe ua. \v 11 ‌ʻOku ou kole kiate koe, fakahaofi au mei he nima ʻo hoku taʻokete mei he nima ʻo ʻIsoa: he ʻoku ou manavahē kiate ia, telia naʻa ne haʻu ʻo taaʻi au, pea mo e fale mo e fānau. \v 12 Pea naʻa ke pehē, ‘Te u fai lelei kiate koe, ʻo ngaohi ho hako ke tatau mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ʻaia ʻe ʻikai faʻa lau hono lahi.’” \p \v 13 ¶ Pea mohe ia ʻi ai ʻi he pō ko ia pea naʻa ne fili mai ʻaia naʻe ofi kiate ia, ko e meʻaʻofa ki hono taʻokete ko ʻIsoa; \v 14 Ko e kosi fefine ʻe uangeau mo e kosi tangata ʻe uofulu, mo e sipi fefine ʻe uangeau, mo e sipitangata ʻe uofulu. \v 15 Ko e kāmeli huhu ʻe tolungofulu mo honau ʻuhiki, mo e fanga pulu fefine ʻe fāngofulu, mo e pulu tangata ʻe hongofulu, mo e ʻasi fefine ʻe uofulu mo e ʻuhiki ʻe hongofulu. \v 16 Pea ne tuku fakafaʻahinga ia ki he nima ʻoe kau tauhi, pea ne pehē ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Mou muʻomuʻa ʻiate au, ʻo fakavahavaha ʻae faʻahinga manu taki taha.” \v 17 Pea fekau ia ki he ʻuluaki, ʻo pehē, “ʻOka fakafetaulaki mai hoku taʻokete ko ʻIsoa kiate koe, ʻo fehuʻi kiate koe, ʻo pehē, ‘Ko hai koe?’ pea, ‘ʻOku ke ʻalu ki fē?’ Pea ʻoku ʻa hai ʻena ʻi ho ʻao? \v 18 Pea ke lea ʻo pehē, ‘Ko e meʻa ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko Sēkope, pea ko e meʻaʻofa ia kuo ne fekau ki hoku ʻeiki ko ʻIsoa; pea vakai, ʻoku ne muimui mai.’” \v 19 Pea naʻa ne fekau pehē ki hono toko ua, mo hono toko tolu, mo kinautolu kotoa pē naʻe muimui ki he fanga manu, ʻo pehē, “Te mou lea pehē ki hoku ʻeiki ko ʻIsoa, ʻoka mou ka fetaulaki mo ia. \v 20 Pea te mou pehē foki, ‘Vakai, ʻoku muimui mai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko Sēkope.’” He naʻe pehē ʻe ia, “Te u fakafiemālieʻi ia ʻaki ʻae meʻaʻofa, ʻe muʻomuʻa ʻiate au, pea te u toki mamata ki hono mata; heiʻilo pe te ne maʻu lelei au.” \v 21 Ko ia naʻe ʻave ai ʻae meʻaʻofa, ʻo nau muʻomuʻa ʻiate ia ki he kauvai ʻe taha; pea mohe ia ʻi he pō ko ia mo e kakai. \v 22 Pea tuʻu hake ia ʻi he pō ko ia ʻo ne ʻave hono ongo uaifi, mo ʻene ongo kaunanga, mo hono ngaahi foha ʻe toko hongofulu ma tokotaha, pea nau aʻa ʻi he aʻaʻanga ko Sapoki. \v 23 Pea naʻa ne ʻave ʻakinautolu ʻo fekau ke nau aʻa ki he kauvai ʻe taha, pea ne ʻave mo ʻene meʻa kotoa pē. \p \v 24 ¶ Ka naʻe nofo tokotaha pe ʻa Sēkope; pea naʻe ai ʻae tangata naʻa na fefaʻuhi mo ia ʻo aʻu ki he mafoa ʻae ata. \v 25 Pea ʻi heʻene mamata ʻoku ʻikai te ne mālohi kiate ia, naʻa ne alasi ʻae tefito tupu ʻo Sēkope: pea naʻe homo ʻae tenga ʻo Sēkope, ʻi he ʻena fefaʻuhi mo ia. \v 26 Pea naʻa ne pehē, “Tuku au ke u ʻalu, he kuo maʻa ʻae ʻaho;” pea ne pehē, “E ʻikai te u tukuange koe ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tāpuaki au.” \v 27 Pea ne pehē kiate ia, “Ko hai ho hingoa?” Pea ne pehē, “Ko Sēkope.” \v 28 Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai toe ui ho hingoa ko Sēkope, ka ko ʻIsileli: he ʻoku hangē ko ha ʻeiki ʻa hoʻo fai mālohi ki he ʻOtua, mo e tangata, pea kuo ke lavaʻi.” \v 29 Pea fehuʻi ʻe Sēkope kiate ia, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tala mai ho hingoa. Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa?” Pea naʻa ne tāpuaki ia ʻi ai. \v 30 Pea ne ui ʻe Sēkope ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Penieli. He kuo u mamata ki he ʻOtua, ko e mata ki he mata, ka ʻoku ou kei moʻui. \v 31 Pea ʻi heʻene ʻalu ʻi Penieli, naʻe hopo ʻae laʻā, pea naʻe ketu ia koeʻuhi ko hono tenga. \v 32 Ko ia naʻe ʻikai kai ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae uoua naʻe alasi, ʻaia ʻoku ʻi he aoʻi tenga, ʻo aʻu ki he ʻaho ni: koeʻuhi naʻa ne alasi ʻae aoʻi tupu ʻo Sēkope ʻi he uoua naʻe mingi. \c 33 \cd \it 1 Ko e feʻofaʻaki ʻa Sēkope mo ʻIsoa ʻi heʻena feʻiloaki. 17 Ko e fononga ʻa Sēkope ki Sukote. 18 Ko e fakatau ʻe ia ʻae ngoue ʻi Sikemi, pea ne fokotuʻu ai ʻae ʻesifeilaulau, ʻaia naʻe ui ko ʻEle-ilohe-ʻIsileli.\it* \p \v 1 Pea hanga hake ʻa Sēkope ʻo sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻa ʻIsoa, mo e kau tangata ʻe toko fāngeau. Pea vaheʻi ʻe ia ʻae fānau, kia Lia, mo Lesieli, pea mo e ongo kaunanga. \v 2 Pea ne fakamuʻomuʻa ʻae ongo kaunanga mo ʻena fānau, pea hoko ʻa Lia mo ʻene fānau, pea fakamuimui ʻa Lesieli mo Siosefa. \v 3 Pea ne muʻomuʻa ia ʻiate kinautolu, pea punou hifo ia ʻo tuʻo fitu ki he kelekele, ʻi heʻene ʻunuʻunu atu ki hono taʻokete. \v 4 Ka naʻe lele ʻa ʻIsoa ke fakafetaulaki kiate ia, pea ne fāʻofua ia ki hono kia, pea uma kiate ia: pea naʻa na fetāngihi. \v 5 Pea hanga hake hono mata, ʻo ne sio ki he kau fefine mo e tamaiki: pea pehē ʻe ia, “Ko hai ʻakinautolu ni ʻoku ʻiate koe?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko e fānau, kuo foaki ʻe he ʻOtua ʻaloʻofa ki hoʻo tamaioʻeiki.” \v 6 Pea naʻe toki ʻunuʻunu mai ʻo ofi, ʻae ongo kaunanga, ʻakinaua mo ʻena fānau, pea naʻa nau punou. \v 7 Pea haʻu ʻo ofi ʻa Lia foki mo ʻene fānau, pea punou ʻakinautolu: pea haʻu fakamui ʻa Siosefa mo Lesieli ʻo ofi, pea punou ʻakinaua. \v 8 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi fanga manu naʻa mau fehikitaki mo au?” Pea pehē ʻe ia, “Ko e meʻa ke ʻofeina ai au ʻi he ʻao ʻo hoku ʻeiki.” \v 9 Pea pehē ʻe ʻIsoa, “Ko hoku tehina, kuo lahi ʻeku meʻa; ke ʻiate koe pe, ʻaia ʻoku ʻaʻau.” \v 10 Pea pehēange ʻe Sēkope, “ʻOua, ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, kapau ʻoku ou lelei ʻi ho ʻao, pea ke maʻu ʻeku meʻaʻofa mei hoku nima; he ko ia kuo u mamata ai ki ho mata, ʻo hangē ko e fofonga ʻoe ʻOtua, pea kuo ke lelei kiate au. \v 11 ‌ʻOku ou kole ke ke maʻu ʻeku tāpuaki, ʻaia kuo ʻomi kiate koe; koeʻuhi kuo fai lelei ʻe he ʻOtua kiate au, pea kuo u maʻu ʻo lahi.” Pea naʻa ne fakalotoʻi ia, pea ne toʻo ia. \v 12 Pea pehē ʻe ia, “Ke tau fononga pea tau ō, pea te u muʻomuʻa ʻiate koe.” \v 13 Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “ʻOku ʻilo ʻe hoku ʻeiki ʻoku vaivai ʻae tamaiki, pea ʻoku ʻiate au ʻae fanga manu feitama: pea kapau ʻe fakateka mālohi ʻakinautolu ʻe he kau tangata, ʻi he ʻaho pe taha, ʻe mate ai kotoa pē. \v 14 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke muʻomuʻa ʻa hoku ʻeiki ʻi heʻene tamaioʻeiki; pea te u muimui atu ʻo fakatuotuai, ʻo fakatatau ki he faʻa fai ʻe he fanga manu, mo e tamaiki, ʻa ʻenau muʻomuʻa ʻiate au, ke ʻoua ke u hoko ki hoku ʻeiki ʻi Seia.” \v 15 Pea talaange ʻe ʻIsoa, “Tuku ke nofo kiate koe hā niʻihi ʻiate kinautolu ʻoku ʻiate au:” pea pehē ʻe ia, “Ko e hā hono ʻaonga?” Tuku ke u lelei ʻi he ʻao ʻo hoku ʻeiki. \p \v 16 ¶ Pea tafoki ʻa ʻIsoa ʻi he ʻaho ko ia ke ʻalu ki Seia. \v 17 Pea fononga ʻa Sēkope ki Sukote, pea langa ai hono fale louʻakau ʻo ne ngaohi ai ʻae ngaahi fale louʻakau ki heʻene fanga manu: ko ia ʻoku ui ai ʻae potu ko ia ko Sukote. \p \v 18 ¶ Pea hoko lelei pe ʻa Sēkope ki he kolo ko Sikemi, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Kēnani, ʻi heʻene haʻu mei Petanalami; pea naʻa ne fokotuʻu hono fale fehikitaki ʻo ofi ki he kolo. \v 19 Pea ne fakatau ʻae potu ngoue, ʻaia ne ne folahi ai hono fale fehikitaki, mei he nima ʻoe fānau ʻa Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi, ʻaki ʻae paʻanga ʻe teau. \v 20 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne ui ia ko ʻEle-ilohe-ʻIsileli. \c 34 \cd \it 1 Ko e tohotohoʻi ʻa Taina ʻe Sikemi. 4 ʻOku ne kole ke na fakamaau. 13 ʻOku fakahā ʻe he ngaahi foha ʻo Sēkope ki he kakai Sikemi ke nau kamu. 20 ʻOku fakalotoʻi ʻakinautolu ʻe Hemoa mo Sikemi. 25 ʻOku lavaʻi ai ʻakinautolu ʻe he ngaahi foha ʻo Sēkope ʻo tāmateʻi, 27 Mo maumauʻi ʻenau kolo. 30 ʻOku valokiʻi ʻa Simione mo Livai ʻe Sēkope.\it* \p \v 1 Pea ko Taina ko e taʻahine ʻa Lia, ʻaia naʻa ne fanauʻi kia Sēkope, naʻe ʻalu ia ke ʻaʻahi ki he kau fefine ʻoe fonua. \v 2 Pea ʻi he mamata kiate ia ʻa Sikemi ko e foha ʻo Hemoa ko e tangata Hevi, ko e ʻeiki ʻoe fonua, naʻa ne puke ia ʻo na mohe, ʻo ne fakahalaʻi ia. \v 3 Pea pikitai hono laumālie kia Taina ko e ʻofefine ʻo Sēkope, pea ʻofa ia ki he taʻahine, ʻo ne lea lelei ki he taʻahine. \v 4 Pea lea ʻa Sikemi ki heʻene tamai ko Hemoa, ʻo pehē, “Ke ke maʻu mai ʻae taʻahine ni ke ma mali.” \v 5 Pea fanongo ʻa Sēkope kuo ne fakahalaʻi hono ʻofefine ko Taina; ka naʻe ʻi he ngoue ʻa hono ngaahi foha, mo ʻene fanga manu: pea longo pe ʻa Sēkope kaeʻoua ke nau haʻu. \p \v 6 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi kia Sēkope, ke na alea mo ia. \v 7 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope, naʻa nau haʻu mei he ngoue; pea mamahi ʻae kau tangata ʻo nau ʻita lahi, koeʻuhi ko ʻene fai meʻa kovi ʻi ʻIsileli, ʻo mohe mo e ʻofefine ʻo Sēkope; ʻae meʻa naʻe ʻikai ngofua ke fai. \v 8 Pea naʻe lea ʻa Hemoa ki ai, ʻo pehē, “ʻOku holi ʻae laumālie ʻo hoku foha ko Sikemi ki ho ʻofefine: ʻoku ou kole kiate kimoutolu, foaki mai ia kiate ia, ke na mali. \v 9 Pea mou fai mali mo kimautolu, pea foaki mai homou ngaahi ʻofefine kiate kimautolu, pea mou maʻu homau ngaahi ʻofefine kiate kimoutolu. \v 10 Pea ke tau nonofo; pea ʻoku ʻi homou ʻao ʻae fonua: mou nofo ki ai, mo fai hoʻomou fakatau, pea mou maʻu ʻi ai ʻae ngaahi ʻapi moʻomoutolu.” \v 11 Pea pehē ʻe Sikemi ki he tamai \add ʻae fefine \add*mo hono ngaahi tuongaʻane, “ʻOfa ke u lelei ʻi homou ʻao, pea ko ia ʻoku mou tala te u foaki. \v 12 Tala mai ʻae totongi lahi, pe ko e foaki, pea te u ʻatu ʻo hangē ko ia te mou tala kiate au, kae kehe ke foaki mai ʻae fefine ke ma mali.” \v 13 Pea naʻe lea fakakākā ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope kia Sikemi, mo ʻene tamai ko Hemoa, ʻo nau pehē, ko e meʻa ʻi heʻene fakahalaʻi ʻa Taina, ko honau tuofefine: \v 14 Pea naʻa nau pehē kiate kinaua, “ʻOku ʻikai te mau faʻa fai ʻae meʻa ni, ke foaki homau tuofefine ki ha tokotaha ʻoku taʻekamu; he ko e meʻa kovi ia kiate kimautolu. \v 15 Ka ʻi he meʻa ni te mau loto kiate kimoutolu: ʻo kapau te mou hoko ʻo hangē ko kimautolu, koeʻuhi ke kamu ʻae tangata kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu. \v 16 Pea te mau toki foaki homau ngaahi ʻofefine kiate kimoutolu, pea te mau maʻu homou ngaahi ʻofefine kiate kimautolu, pea te tau nonofo, pea te tau hoko ko e kakai pe taha. \v 17 Pea kapau ʻe ʻikai te mou tokanga kiate kimautolu ke mou kamu: pea te mau toʻo homau ʻofefine, ka mau ʻalu.” \v 18 Pea naʻe leleiʻia ʻa Hemoa, mo Sikemi ko e foha ʻo Hemoa, ʻi heʻenau lea. \v 19 Pea naʻe ʻikai fakatuai ʻae talavou ke fai ʻae meʻa ko ia, koeʻuhi naʻe lahi ʻene ʻofa ki he ʻofefine ʻo Sēkope; pea naʻe tuʻu ki muʻa ia ʻi he fale kotoa pē ʻo ʻene tamai. \p \v 20 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Hemoa mo hono foha ko Sikemi ki he matapā ʻo ʻenau kolo, ʻo nau alea mo e kau tangata ʻo ʻenau kolo, ʻo pehē, \v 21 “ʻOku nofo fiemālie pe ʻae kau tangata ni mo kitautolu; ko ia tuku ke nau nofo ʻi he fonua mo fai ʻenau fakatau ʻi ai: he vakai, ʻoku lahi ʻae fonua kiate kinautolu; ke tau maʻu honau ngaahi ʻofefine ke mali, pea tau foaki kiate kinautolu hotau ngaahi ʻofefine. \v 22 Ka ko e meʻa pe taha ʻe loto ai ʻae kau tangata kiate kitautolu, ke nofo mo kitautolu, ke tau hoko ko e kakai pe taha, ʻo kapau ʻe kamu ʻae tangata kotoa pē ʻoku ʻiate kitautolu, ʻo hangē ʻoku nau kamu. \v 23 ‌ʻIkai ʻe hoko ai ʻenau fanga pulu, mo e nau fanga manu kotoa pē, mo e nau ngaahi meʻa, ko e tau ngaahi meʻa? Kae kehe ke tau loto kiate kinautolu, pea te nau nofo mo kitautolu. \v 24 Pea naʻe tokanga kia Hemoa mo Sikemi ko hono foha, ʻakinautolu kotoa pē naʻe ʻalu kituaʻā ʻi he matapā ʻo ʻena kolo; pea kamu ʻae tangata kotoa pē, ʻio, ʻakinautolu kotoa pē naʻe hū kituaʻā ʻi he matapā ʻo ʻena kolo.” \p \v 25 ¶ Pea ʻi heʻene hokosia hono ʻaho tolu, kuo nau mamahi, pea naʻe taki taha toʻo ʻae heletā ʻe he ongo foha ʻe toko ua ʻo Sēkope, ko Simione mo Livai, ko e ongo tuongaʻane ʻo Taina, ʻo na hū mālohi ki he kolo, ʻo tāmateʻi ʻae kau tangata kotoa pē. \v 26 Pea naʻa na tāmateʻi ʻa Hemoa mo hono foha ko Sikemi ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea na toʻo mai ʻa Taina mei he fale ʻo Sikemi, pea nau ō ai. \v 27 Pea naʻe haʻu ai ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope ki he kakai mate ʻo nau maumauʻi ʻae kolo, ko e meʻa ʻi heʻenau fakahalaʻi honau tuofefine. \v 28 Ne nau ʻave ʻenau fanga sipi mo e nau fanga pulu, mo e nau fanga ʻasi, mo e meʻa kotoa pē ʻi he kolo, mo e meʻa ʻi he ngoue, \v 29 Mo ʻenau koloa kotoa pē, mo nau ʻave fakapōpula ʻenau fānau iiki, mo honau ngaahi uaifi, pea naʻa nau maumauʻi ʻae meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi fale. \v 30 Pea pehē ʻe Sēkope kia Simione mo Livai, “Kuo mo fakamamahiʻi au, ke fakanamukūʻi au, ki he kakai ʻoe fonua, ko e kakai Kēnani mo e kakai Pelesi: ʻoku ou tokosiʻi au, pea te nau fakataha kotoa pē, ke tāmateʻi au, pea te u ʻauha, ko au, mo hoku fale.” \v 31 Pea naʻa na pehēange kiate ia, “He naʻe lelei ʻa ʻene fai ki homa tuofefine ʻo hangē ko ha muitau?” \c 35 \cd \it 1 ʻOku fekau ʻa Sēkope ki Peteli ʻe he ʻOtua. 2 ʻOku ne fakamaʻa hono fale mei he ngaahi tamapua. 6 ʻOku ne fokotuʻu ʻae ʻesifeilaulau ʻi Peteli. 8 Ko e pekia ʻa Tepola. 9 ʻOku tāpuaki ʻa Sēkope ʻe he ʻOtua ʻi Peteli. 16 Ko e langā ʻa Lesieli ia Penisimani pea pekia ai. 22 ʻOku mohe ʻa Lupeni mo Pita. 23 Ko e ngaahi foha ʻo Sēkope. 28 Ko e pekia, mo e putu ʻo ʻAisake.\it* \p \v 1 Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Sēkope, “Tuʻu hake ʻo ʻalu ki Peteli, pea nofo ai; pea ke ngaohi ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau ki he ʻOtua, ʻaia naʻe hā kiate koe ʻi hoʻo hola mei he ʻao ʻo ho taʻokete ko ʻIsoa.” \v 2 Pea fekau ai ʻe Sēkope ki hono kau nofoʻanga, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻo pehē; “Tukuange ʻae ngaahi ʻotua kehe ʻoku ʻiate kimoutolu, pea mou maʻa, pea fetongi homou ngaahi kofu. \v 3 Pea ke tau tuʻu hake, ʻo ʻalu ki Peteli: pea te u ngaohi ai ʻae ʻesifeilaulau ki he ʻOtua, ʻaia naʻe tali ʻeku hū, ʻi he ʻaho ʻo ʻeku mamahi, pea naʻe ʻiate au ʻi he hala naʻaku ʻalu ai. \v 4 Pea naʻa nau tuku kia Sēkope honau ngaahi ʻotua kehe kotoa pē naʻe ʻi honau nima, mo honau ngaahi hau, naʻe ʻi honau telinga; pea naʻe fufū ia ʻe Sēkope ʻi he lalo \add ʻakau \add*ko e oke naʻe ofi ki Sikemi.” \v 5 Pea naʻa nau fononga; pea ko e manavahē ki he ʻOtua, naʻe ʻi he ngaahi kolo kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te nau tuli ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope. \p \v 6 ¶ Pea hoko ʻa Sēkope ki Lusa, ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia ko Peteli, ko ia mo e kakai naʻe ʻiate ia. \v 7 Pea naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne ui ʻae potu ko ia, ko ʻElepeteli: koeʻuhi naʻe hā ai ʻae ʻOtua kiate ia, ʻi heʻene hola mei he ʻao ʻo hono taʻokete. \v 8 Pea naʻe pekia ai ʻa Tepola ko e tauhi ʻo Lepeka, pea naʻe tanu ia ʻi Peteli, ʻi he lalo oke; pea naʻe fakahingoa ʻae potu ko ʻAlonipakuti. \p \v 9 ¶ Pea naʻe toe hā ʻae ʻOtua kia Sēkope, ʻi heʻene haʻu mei Petanalami, ʻo ne tāpuaki ia. \v 10 Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “Ko ho hingoa ko Sēkope: ka e ʻikai toe ui ho hingoa ko Sēkope, ka ko ʻIsileli ho hingoa: pea ne ui hono hingoa ko ʻIsileli.” \v 11 Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “Ko e ʻOtua Māfimafi au ke ke monūʻia, ʻo tupu ke tokolahi ko e puleʻanga, mo e ngaahi puleʻanga ʻe tupu ʻiate koe, pea ʻe tupu ʻiate koe ʻae ngaahi tuʻi. \v 12 Pea ko e fonua naʻaku tuku kia ʻEpalahame mo ʻAisake, ʻoku ou foaki ia kiate koe, pea mo ho hako ʻamui ʻiate koe, te u foaki ki ai ʻae fonua.” \v 13 Pea naʻe hāʻele hake ʻae ʻOtua meiate ia, mei he potu naʻa ne folofola ai kiate ia. \v 14 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ʻae pou ʻi he potu naʻa ne folofola ai kiate ia, ʻio, ʻae pou maka: pea ne lilingi ki ai ʻae feilaulau inu, pea ne lilingi ki ai ʻae lolo. \v 15 Pea naʻe ui ʻe Sēkope ʻae hingoa ʻoe potu ko ia naʻe folofola ai ʻae ʻOtua kiate ia, ko Peteli. \p \v 16 ¶ Pea naʻa nau fononga mei Peteli pea naʻe toetoe siʻi pe, ke nau hoko ki ʻEfelata, pea naʻe langā ai ʻa Lesieli, pea naʻe faingataʻa. \v 17 Pea ʻi heʻene kei langā, naʻe lea ʻae māʻuli kiate ia, ʻo pehē, “ʻOua te ke manavahē; he te ke maʻu ʻae tama ni foki.” \v 18 Pea ʻi he tei ʻalu hono laumālie, (he naʻe pekia ia,) pea ne ui hono hingoa ko Penioni; ka naʻe ui ia ʻe heʻene tamai ko Penisimani. \v 19 Pea naʻe pekia ʻa Lesieli, pea tanu ia ʻi he hala ʻoku tau ki ʻEfelata, ʻaia ko Petelihema. \v 20 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ʻae pou ki hono tanuʻanga; pea ko e pou ia ʻoe tanuʻanga ʻo Lesieli, ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \p \v 21 ¶ Pea naʻe fai fononga ʻa ʻIsileli, pea folahi hono fale fehikitaki ki kō atu ʻoe fale māʻolunga ko ʻEta. \v 22 Pea ʻi he kei nofo ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko ia, naʻe ʻalu ʻa Lupeni ʻo na mohe mo Pila, ko e sinifu ʻo ʻene tamai; pea fanongo ki ai ʻa ʻIsileli. Pea ko e ngaahi foha ʻo Sēkope naʻe toko hongofulu ma toko ua. \v 23 Ko e ngaahi tama ʻa Lia: ko Lupeni, ko e ʻuluaki ʻo Sēkope, mo Simione, mo Livai, mo Siuta, mo ʻIsaka, mo Sepuloni. \v 24 Ko e ongo tama ʻa Lesieli: ko Siosefa mo Penisimani. \v 25 Pea ko e ongo tama ʻa Pila, ko e kaunanga ʻa Lesieli, ko Tani, mo Nafitali. \v 26 Pea ko e ongo tama ʻa Silipa, ko e kaunanga ʻa Lia; ko Kata mo ʻAseli; ko e ngaahi foha eni ʻo Sēkope, naʻe fanauʻi kiate ia ʻi Petanalami. \p \v 27 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Sēkope ki heʻene tamai ko ʻAisake ʻi Mamili, ki he kolo ko ʻAapa, ʻaia ko Hepeloni, ko e potu naʻe ʻāunofo ai ʻa ʻEpalahame mo ʻAisake. \v 28 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻo ʻAisake, ko e taʻu ʻe teau, mo e taʻu ʻe valungofulu. \v 29 Pea tukuange ʻe ʻAisake ʻa hono laumālie, pea pekia ia, pea fakataha ia ki hono kakai, kuo motuʻa, naʻe aʻu hono ngaahi ʻaho; pea naʻe tanu ia ʻe hono ongo foha, ko ʻIsoa, mo Sēkope. \c 36 \cd \it 1 Ko e uaifi ʻe toko tolu ʻa ʻIsoa. 6 Ko ʻene hiki ki he moʻunga ko Seia. 9 Hono ngaahi foha. 15 Ko e ngaahi ʻeiki ʻaia naʻe tupu ʻi hono ngaahi foha. 20 Ko hono ngaahi foha, mo e ngaahi ʻeiki ʻo Seia. 24 Ko ʻAna, ʻaia naʻe ʻiloʻi ʻae fanga miuli. 31 Ko e ngaahi tuʻi ʻo ʻItomi. 40 Ko e ngaahi ʻeiki naʻe tupu ia ʻIsoa.\it* \p \v 1 Pea ko e ngaahi toʻutangata eni ʻo ʻIsoa, ʻaia ko ʻItomi. \v 2 Naʻe maʻu ʻe ʻIsoa hono ngaahi uaifi mei he fānau fefine ʻo Kēnani; ko ʻAta ko e ʻofefine ʻo ʻEloni ko e tangata Heti, mo ʻAholipama ko e taʻahine ʻo ʻAna, ko e ʻofefine ʻo Sipione, ko e tangata Hevi. \v 3 Mo Pasimati ko e ʻofefine ʻo ʻIsimeʻeli, ko e tuofefine ʻo Nepeoti. \v 4 Pea naʻe fānau ʻe ʻAta kia ʻIsoa, ʻa ʻIlifasi; pea fanauʻi ʻe Pasimati ʻa Leueli. \v 5 Pea fanauʻi ʻe ʻAholipama, ʻa Seusi, mo Salami, mo Kola; ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIsoa, naʻe fanauʻi kiate ia ʻi he fonua ko Kēnani. \v 6 Pea naʻe ʻave ʻe ʻIsoa hono ngaahi uaifi, mo hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine, mo e kakai kotoa pē ʻo hono fale, mo ʻene fanga pulu, mo ʻene fanga manu, mo e meʻa kotoa pē ʻaia naʻa ne maʻu ʻi he fonua ko Kēnani; pea ʻalu mamaʻo ia ki he tukuʻuta, mei he ʻao ʻo hono tehina ko Sēkope. \v 7 He naʻe lahi ʻena koloa, ko ia naʻe ʻikai ai te na faʻa nofo fakataha; pea ko e fonua naʻa na nofo ʻāunofo ai, naʻe ʻikai ʻataʻatā ia kiate kinaua, koeʻuhi naʻe lahi ʻena fanga manu. \v 8 Pea pehē, naʻe nofo ʻa ʻIsoa ʻi he moʻunga ko Seia, pea ko ʻIsoa ko ʻItomi ia. \p \v 9 ¶ Pea ko e ngaahi toʻutangata eni ʻo ʻIsoa, ko e tamai ʻae kakai ʻItomi, ʻi he moʻunga ko Seia. \v 10 Ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo ʻIsoa: ko ʻIlifasi ko e tama ʻa ʻAta ko e uaifi ʻo ʻIsoa; ko Leueli ko e tama ʻa Pasimati, ko e uaifi ʻo ʻIsoa. \v 11 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIlifasi, ko Temani, mo ʻOmaa, mo Sefo, mo Katami, mo Kinasi. \v 12 Pea ko Timina, ko e sinifu ia kia ʻIlifasi, ko e foha ʻo ʻIsoa, pea ne fāʻele kia ʻIlifasi, ʻa ʻAmaleki; ko e ngaahi tama ia ʻa ʻAta, ko e uaifi ʻo ʻIsoa. \v 13 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Leueli ko Nehate, mo Sela, mo Sama, mo Misa: ko e ngaahi tama ia ʻa Pasimati, ko e uaifi ʻo ʻIsoa. \p \v 14 ¶ Pea ko e ngaahi tama eni ʻa ʻAholipama, ko e uaifi ʻo ʻIsoa, ko e taʻahine ʻo ʻAna, ko e ʻofefine ʻo Sipione; naʻa ne fānau kia ʻIsoa ʻa Seusi, mo Salami, mo Kola. \p \v 15 ¶ Pea ko e ngaahi ʻeiki eni ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIsoa; ko e ngaahi foha ʻo ʻIlifasi, ko e ʻuluaki foha ʻo ʻIsoa; ko e ʻeiki ko Temani, ko e ʻeiki ko ʻOmaa, ko e ʻeiki ko Sefo, ko e ʻeiki ko Kinasi, \v 16 Ko e ʻeiki ko Kola, mo e ʻeiki ko Katami, mo e ʻeiki ko ʻAmaleki; ko e ngaahi ʻeiki ia \add naʻe tupu \add*ia ʻIlifasi ʻi he fonua ko ʻItomi; ko e ngaahi tama eni ʻa ʻAta. \p \v 17 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Leueli ko e foha ʻo ʻIsoa; ko e ʻeiki ko Nehate, mo e ʻeiki ko Sela, mo e ʻeiki ko Sama, mo e ʻeiki ko Misa: ko e ngaahi ʻeiki eni \add naʻe tupu \add*ia Leueli, ʻi he fonua ko ʻItomi; ko e ngaahi tama eni ʻa Pasimati ko e uaifi ʻo ʻIsoa. \p \v 18 ¶ Pea ko e ngaahi tama eni ʻa ʻAholipama ko e uaifi ʻo ʻIsoa: ko e ʻeiki ko Seusi, mo e ʻeiki ko Salami, mo e ʻeiki ko Kola: ko e ngaahi ʻeiki ia \add naʻe tupu \add*ia ʻAholipama, ko e taʻahine ʻo ʻAna, ko e uaifi ʻo ʻIsoa. \v 19 Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIsoa ʻaia ko ʻItomi, pea ko honau ngaahi ʻeiki ia. \p \v 20 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Seia, ko e tangata Hoa, ʻaia naʻe maʻu ʻae fonua ko Lotani mo Sopale, mo Sipione, mo ʻAna, \v 21 Mo Tisoni, mo ʻEseli, mo Tisani ko e ngaahi ʻeiki ʻoe kakai Hoa, ko e fānau ʻa Seia, ʻi he fonua ko ʻItomi. \v 22 Pea ko e fānau ʻa Lotani ko Holi, mo Hemami; pea ko e tuofefine ʻo Lotani ko Timina. \v 23 Pea ko e fānau ʻa Sopale eni ko ʻAlivani, mo Maneate, mo ʻEpale, mo Sifo, mo ʻOnama. \v 24 Pea ko e fānau eni ʻa Sipione ko ʻEiaa mo ʻAna; ko e ʻAna ia ʻaia naʻa ne ʻiloʻi ʻae fanga miuli ʻi he toafa, ʻi heʻene tauhi ʻae fanga ʻasi ʻa ʻene tamai ko Sipione. \v 25 Pea ko e fānau ʻa ʻAna ʻa eni; ko Tisoni mo ʻAholipama, ko e taʻahine ʻa ʻAna. \v 26 Pea ko e fānau eni ʻa Tisoni; ko Hemitani, mo ʻEsipani, mo ʻItilani, mo Kilani. \v 27 Pea ko e fānau eni ʻa ʻEseli, ko Pilani, mo Sefani, mo ʻEkani. \v 28 Pea ko e fānau eni ʻa Tisani; ko ʻUsa mo ʻAlani. \v 29 Ko eni ʻae ngaahi ʻeiki \add naʻe tupu \add*ʻi he kau Hoa; ko e ʻeiki ko Lotani, mo e ʻeiki ko Sopale, mo e ʻeiki ko Sipione, mo e ʻeiki ko ʻAna, \v 30 Ko e ʻeiki ko Tisoni, mo e ʻeiki ko ʻEseli, mo e ʻeiki ko Tisani; ko e ngaahi ʻeiki eni naʻe tupu ia Holi, ʻi he ngaahi ʻeiki ʻi he fonua ko Seia. \p \v 31 ¶ Pea ko e ngaahi tuʻi eni naʻe pule ʻi he fonua ko ʻItomi, ʻi he teʻeki pule ha tuʻi ki he fānau ʻa ʻIsileli. \v 32 Ko Pela ko e foha ʻo Peoli, naʻe pule ia ki ʻItomi; pea ko e hingoa ʻo hono kolo ko Tinapa. \v 33 Pea pekia ʻa Pela, pea pule ʻi hono puleʻanga ʻa Sopapa ko e foha ʻo Sela ʻo Posila. \v 34 Pea pekia ʻa Sopapa, pea pule ʻi hono puleʻanga ʻa Husami, mei he fonua ko Temani. \v 35 Pea pekia ʻa Husami, pea ko Hetati ko e foha ʻo Pitati, ʻaia naʻa ne taaʻi ʻa Mitiane, ʻi he ngoue ʻo Moape, naʻe pule ia ʻi hono puleʻanga; pea ko e hingoa ʻo hono kolo ko ʻEviti. \v 36 Pea pekia ʻa Hetati, pea ko Samila mei Masileka, naʻa ne pule ʻi hono puleʻanga. \v 37 Pea pekia ʻa Samila, pea ko Saula mei Leopote ʻo ofi ki he vaitafe, naʻe pule ia ʻi hono puleʻanga. \v 38 Pea pekia ʻa Saula, pea ko Pealihenani, ko e foha ʻo ʻAkepoa, naʻe pule ʻi hono puleʻanga. \v 39 Pea pekia ʻa Pealihenani ko e foha ʻo ʻAkepoa; pea pule ʻa Hetali ʻi hono puleʻanga pea ko e hingoa ʻo hono kolo ko Pau pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Mehetepeli, ko e ʻofefine ʻo Matileti, ko e ʻofefine ʻo Mesaʻapi. \p \v 40 ¶ Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe ngaahi ʻeiki \add naʻe tupu \add*ia ʻIsoa, ʻo hangē ko honau ngaahi faʻahinga, ʻi honau ngaahi potu, ʻi honau ngaahi hingoa; ko e ʻeiki ko Timina, mo e ʻeiki ko ʻAlivani, mo e ʻeiki ko Sesete, \v 41 Ko e ʻeiki ko ʻAholipama, mo e ʻeiki ko ʻe ia, mo e ʻeiki ko Pinoni, \v 42 Mo e ʻeiki ko Kinasi, mo e ʻeiki ko Temani, mo e ʻeiki ko Mipisali, \v 43 Mo e ʻeiki ko Makiteli, mo e ʻeiki ko ʻIlami; ko e ngaahi ʻeiki eni ʻo ʻItomi, ʻo hangē ko honau nofoʻanga, ʻi honau ngaahi fonua: pea ko ʻIsoa, ko e tamai ia ʻae kakai ʻItomi. \c 37 \cd \it 2 ʻOku fehiʻanekina ʻa Siosefa ʻi hono ngaahi taʻokete. 5 Ko ʻene ongo misi. 13 Ko e fekau ia ʻe Sēkope ke ʻaʻahi ki hono kāinga. 18 ʻOku nau alea ke tāmateʻi ia. 21 ʻOku fakahaofi ia ʻe Lupeni. 26 ʻOku nau fakatau ia ki he kakai ʻIsimeʻeli. 31 Kuo kākaaʻi ʻene tamai ʻaki ʻae kofu kuo pani toto, pea tangi ia koeʻuhi ko ia. 36 Kuo fakatau ia kia Potifa ʻi ʻIsipite.\it* \p \v 1 Pea naʻe nofo ʻa Sēkope ʻi he fonua naʻe ʻāunofo ki ai ʻene tamai, ʻio, ʻi he fonua ko Kēnani. \v 2 Ko e hako eni ʻo Sēkope naʻe hongofulu ma fitu ʻae taʻu ʻo Siosefa, pea naʻe tauhi ʻe ia ʻae fanga manu, ʻo fakataha mo hono ngaahi taʻokete; pea naʻe nofo ʻae tama mo e ongo tama ʻa Pila, pea mo e fānau ʻa Silipa, ko e ongo sinifu ʻo ʻene tamai: pea naʻe ʻomi ʻe Siosefa ki heʻene tamai ʻenau ongoongo kovi. \v 3 Pea naʻe ʻofa lahi hake ʻa ʻIsileli kia Siosefa ʻi heʻene fānau kotoa pē, koeʻuhi ko hono foha ia ʻi heʻene motuʻa; pea ne ngaohi maʻana ʻae kofutuʻa pulepule. \v 4 Pea kuo mamata hono ngaahi taʻokete, ʻoku ʻofa lahi hake ʻenau tamai kiate ia, ʻi hono taʻokete kotoa pē, naʻa nau fehiʻa ai kiate ia, pea naʻe ʻikai te nau lea lelei kiate ia. \v 5 Pea misi ʻe Siosefa ʻae misi, pea ne tala ia ki hono ngaahi taʻokete; pea naʻe ʻāsili ai ʻenau fehiʻa kiate ia. \v 6 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ou kole ke mou fanongo ki he misi ni, kuo u misi ʻaki; \v 7 He naʻa tau nonoʻo ʻae ngaahi u koane ʻi he ngoue, pea vakai, naʻe tuʻu hake ʻeku u koane, ʻo tuʻu totonu; pea vakai, ko hoʻomou ngaahi u koane naʻa nau tutuʻu hake ʻo takatakai ia, ʻo nau punou ki heʻeku u koane.” \v 8 Pea pehē ʻe hono ngaahi taʻokete kiate ia, “He ko e moʻoni te ke pule kiate kimautolu? Pea te ke mālohi kiate kimautolu?” Pea ʻāsili ai ʻenau fehiʻa kiate ia ʻi heʻene misi, mo ʻene ngaahi lea. \p \v 9 ¶ Pea misi ia ʻae misi ʻe taha, pea ne tala ia ki hono ngaahi taʻokete, ʻo pehē, “Vakai, kuo u misi ʻae misi ʻe taha, pea vakai, ko e laʻā mo e māhina, mo e fetuʻu ʻe hongofulu ma taha, naʻa nau punou kiate au.” \v 10 Pea ne fakahā ki heʻene tamai, mo hono ngaahi taʻokete: pea valoki ia ʻe heʻene tamai, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae misi ni kuo ke misi ʻaki? Ko e moʻoni ʻe pehē au mo hoʻo faʻē, mo ho ngaahi taʻokete, ke mau punou ʻakimautolu kiate koe, ki he kelekele?” \v 11 Pea naʻe meheka ʻa hono ngaahi taʻokete kiate ia; ka naʻe tokanga ʻene tamai ki he lea. \p \v 12 ¶ Pea naʻe ʻalu hono ngaahi taʻokete ki Sikemi, ke fafanga ʻae fanga manu ʻa ʻenau tamai. \v 13 Pea pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “ʻIkai ʻoku fafanga ʻe ho ngaahi taʻokete ʻae fanga manu ʻi Sikemi?” Haʻu, pea te u fekau koe kiate kinautolu. Pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.” \v 14 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ke ke ʻalu, ʻo vakai pe ʻoku lelei ʻa ho ngaahi taʻokete, pea lelei mo e fanga manu; pea ke haʻu ʻo tala mai.” Pea ne fekau ia mei he teleʻa ʻo Hepeloni ʻo ne hoko ki Sikemi. \p \v 15 ¶ Pea naʻe ʻilo ia ʻe he tangata ʻe taha, pea vakai, naʻe ʻalu he pe ia ʻi he fonua; pea fehuʻi ʻae tangata kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ke kumi?” \v 16 Pea ne pehē, “ʻOku ou kumi hoku ngaahi taʻokete; ʻoku ou kole kiate koe, fakahā kiate au ʻae potu ʻoku nau fafanga ai ʻae fanga manu.” \v 17 Pea pehēange ʻe he tangata, “Kuo nau ō, he naʻaku fanongo ki heʻenau pehē, Tau ō ki Totani.” Pea naʻe muimui ʻa Siosefa ki hono ngaahi taʻokete, pea ne ʻilo ʻakinautolu ʻi Totani. \v 18 Pea kuo nau mamata kiate ia, ʻi heʻene kei mamaʻo, ʻi he teʻeki ke ne ofi kiate kinautolu, naʻa nau alea fakataha, ke tāmateʻi ia. \v 19 Pea naʻa nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae faʻa misi ni.” \v 20 Pea ko ia ke tau tāmateʻi ia pea lī ia ki ha luo, pea te tau pehē, kuo kai ia ʻe ha manu fekai; pea te tau vakai, pe ʻe hoko ʻo fēfē ʻene ngaahi misi. \v 21 Pea fanongo ki ai ʻa Lupeni, ʻo ne fakahaofi ia mei honau nima; ʻo ne pehē, “ʻOua naʻa tau tāmateʻi ia.” \v 22 Pea pehē ʻe Lupeni kiate kinautolu, “ʻOua naʻa lingi toto, kae lī ia ki he luo ni, ʻoku ʻi he toafa, pea ʻoua naʻa ala ha nima kiate ia;” naʻa ne pehē koeʻuhi ke ne toʻo ia mei honau nima, ke toe ʻatu ia ki heʻene tamai. \p \v 23 ¶ Pea kuo hoko atu ʻa Siosefa ki hono ngaahi taʻokete, pea pehē, naʻa nau toʻo ʻae kofutuʻa ʻo Siosefa meiate ia, ʻae kofutuʻa pulepule naʻe ʻiate ia; \v 24 Pea nau ʻave ia ʻo lī ki he luo; pea naʻe maha pe ʻae luo, naʻe ʻikai ʻi ai ha vai. \v 25 Pea nau nofo ki lalo ke kai mā: pea ʻi he hanga hake honau mata ʻo sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻae fononga ʻoe kakai ʻIsimeʻeli, naʻe haʻu mei Kiliate, mo e nau fanga kāmeli, naʻe fakaheka ki ai ʻae ngaahi ʻakau namu lelei, mo e pulu mo e pulu nanamu, ko e nau fetuku ia ki ʻIsipite. \v 26 Pea lea ʻa Siuta, ʻo pehē ki hono ngaahi taʻokete, “Ko e hā hono ʻaonga, ʻo ʻetau tāmateʻi hotau tehina, pea fufū hono toto? \v 27 Haʻu, ke tau fakatau ia ki he kau ʻIsimeʻeli, kaeʻoua naʻa ʻiate ia hotau nima: he ko hotau tehina ia mo hotau kakano.” Pea loto ki ai ʻa hono ngaahi taʻokete. \v 28 Pea ʻalu ʻo ofi ki ai ʻae kakai Mitiani ko e kau fakatau: pea naʻa nau toho hake ʻa Siosefa mei he luo, pea nau fakatau ʻa Siosefa ki he kau ʻIsimeʻeli, ʻaki ʻae konga siliva ʻe uofulu; pea naʻa nau ʻave ʻa Siosefa ki ʻIsipite. \p \v 29 ¶ Pea toe ʻalu ʻa Lupeni ki he luo pea vakai, naʻe ʻikai ʻi he luo ʻa Siosefa pea haehae ʻe ia hono ngaahi kofu. \v 30 Pea toe haʻu ia ki hono ngaahi tokoua, ʻo ne pehē, “Kuo ʻikai ʻae tama; pea ko au, te u ʻalu ki fē?” \v 31 Pea naʻa nau toʻo ʻae kofutuʻa ʻo Siosefa, ʻo nau tāmateʻi ʻae ʻuhikiʻi kosi, ʻo nau unu ʻae kofutuʻa ʻi he toto: \v 32 Pea nau fekau ke ʻave ʻae kofutuʻa pulepule ki heʻenau tamai; ʻo nau pehē, “Kuo mau ʻilo ʻae meʻa ni; pea ke vakai, pe ko e kofutuʻa ʻo ho foha pe ʻikai.” \v 33 Pea ne ʻilo ia, ʻo ne pehē, “Ko e kofutuʻa ia ʻo hoku foha; kuo kai ia ʻe he manu fekai; kuo haehae nai, ʻo fakaikiiki ʻa Siosefa.” \v 34 Pea haehae ʻe Sēkope hono ngaahi kofu, pea ne ai ʻae tauangaʻa, pea ne tēngihia hono foha ʻo ʻaho lahi. \v 35 Pea tuʻu hake hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine ke nau fakafiemālieʻi ia; ka naʻe ʻikai te ne tali ʻae fakafiemālie; pea ne pehē, “He te u ʻalu hifo tangi pe ki he faʻitoka ki hoku foha.” Naʻe pehē ʻae tangi ʻa ʻene tamai koeʻuhi ko ia. \v 36 Pea naʻe fakatau ia ʻe he kakai Mitiani ki ʻIsipite, kia Potifa, ko e matāpule ʻa Felo, ko e pule ʻoe kau leʻo. \c 38 \cd \it 1 ʻOku fakatupu ʻe Siuta ʻa ʻEa, mo ʻOnani, mo Sila. 6 Ko e fakamaau ʻa ʻEa mo Tema. 8 Ko e hia ʻa ʻOnani. 11 ʻOku tatali ʻa Tema kia Sila. 13 ʻOku ne kākaaʻi ʻa Siuta. 27 ʻOku ne fanauʻi ʻae māhanga ko Felesi mo Selaa.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe ʻalu ʻa Siuta mei hono ngaahi tokoua, pea afe ia ki ha taha ʻi he kakai ʻAtulama, ko ʻIla hono hingoa. \v 2 Pea mamata ai ʻa Siuta ki he ʻofefine ʻoe Kēnani ʻe tokotaha, ko Suaa hono hingoa: pea ne maʻu ia, pea ʻalu kiate ia ʻo na mohe. \v 3 Pea feitama ia, mo fāʻeleʻi ʻae tama pea ne ui hono hingoa ho ʻEa. \v 4 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama; pea ne ui hono hingoa ko ʻOnani \v 5 Pea toe feitama foki ia; pea fāʻeleʻi ʻae tama; pea ne ui hono hingoa ko Sila pea naʻe ʻi Kesipi ia ʻi heʻene fanauʻi ia. \v 6 Pea fili ʻe Siuta ʻae uaifi kia ʻEa, ko hono ʻuluaki, pea ko Tema hono hingoa. \v 7 Pea naʻe anga kovi ʻa ʻEa, ko e ʻuluaki foha ʻo Siuta, ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻe tāmateʻi ia ʻe Sihova. \v 8 Pea pehē ʻe Siuta kia ʻOnani, “ʻAlu ko e ki he uaifi ʻo ho taʻokete, pea ke mali mo ia, mo ke fakatupu ai ʻae hako ki ho taʻokete.” \v 9 Pea naʻe ʻilo ʻe ʻOnani ʻe ʻikai ʻiate ia ʻae hako; pea ʻi heʻene ʻalu ki he uaifi ʻo hono taʻokete, naʻa ne huaʻi ia ki he kelekele, telia naʻa foaki ʻe ia ʻae hako ki hono taʻokete. \v 10 Pea naʻe kovi kia Sihova ʻae meʻa naʻa ne fai: ko ia, naʻa ne tāmateʻi mo ia foki. \v 11 Pea fekau ʻe Siuta kia Tema ko hono ʻofefine ʻi he fono \add ʻo pehē\add*, “Ke ke nofo ʻatā pe koe, ʻi he fale ʻo hoʻo tamai, ke ʻoua ke tupu hoku foha ko Sila;” he naʻe pehē ʻe ia, “Telia naʻa mate foki ia, ʻo hangē ko hono ongo taʻokete.” Pea ʻalu ʻa Tema ʻo nofo ʻi he fale ʻo ʻene tamai. \p \v 12 ¶ Pea fuoloa ai, pea pekia ʻae taʻahine ʻa Suaa ko e uaifi ʻo Siuta: pea kuo fiemālie ʻa Siuta, pea ʻalu ia ki heʻene kau tangata kosi sipi ki Timinate, ʻaia mo hono kāinga ko ʻIla, ko e ʻAtulama. \v 13 Pea naʻe fakahā kia Tema, ʻo pehē, Vakai, ʻoku ʻalu ʻa hoʻo tamai ʻi he fono, ki Timinate ke kosi ʻene fanga sipi. \v 14 Pea ne tuku ʻe ia hono ngaahi kofu putu, pea pūlou ʻaki ʻe ia ʻae pūlou, ʻo ne tākai ʻaki ʻae kofu, pea nofo ia ʻi he potu ʻataʻatā naʻe ʻi he veʻe hala ki Timinate; he naʻe vakai ia, kuo tupu ʻa Sila, ka ʻoku teʻeki ai ʻatu ia kiate ia, ke na mali. \v 15 Pea kuo mamata ʻa Siuta, kiate ia, naʻa ne mahalo ko e fefine angahala ia, he koeʻuhi kuo pūlou hono mata. \v 16 Pea afe ia kiate ia ʻi he hala, ʻo ne pehē, “Ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu atu kiate koe;” (he naʻe ʻikai te ne ʻilo ko hono ʻofefine ia ʻi he fono). Pea pehēange ʻe ia, “Ko e hā te ke tuku mai kiate au, koeʻuhi ke ke haʻu kiate au?” \v 17 Pea pehē ia, “Te u fekau ke ʻomi ha ʻuhiki mei he fanga manu,” pea pehē ʻe ia, “Pea te ke tuku mai ha fakamoʻoni, kaeʻoua ke ke ʻomi ia?” \v 18 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā te u tuku kiate koe?” Pea talaange ʻe ia, “Ko ho mama, mo ho lelu, pea mo ho tokotoko ʻoku ʻi ho nima.” Pea ne ʻatu ia kiate ia, pea ʻalu atu ia kiate ia, pea feitama ia kiate ia. \v 19 Pea tuʻu hake ia ʻo ʻalu mei ai, pea ne tuku ʻene pūlou meiate ia, ʻo toe ai hono ngaahi kofu putu. \v 20 Pea fekau ʻe Siuta ke ʻave ʻae ʻuhikiʻi kosi ʻi he nima ʻa hono kāinga ko e ʻAtulama, koeʻuhi ke ne maʻu ʻae fakamoʻoni mei he nima ʻoe fefine; ka naʻe ʻikai te ne faʻa ʻilo ia. \v 21 Pea fehuʻi ia ki he kau tangata ʻoe potu ko ia, ʻo pehē, “Ko e fē ʻae fefine angahala naʻe ʻi he potu hala ni?” Pea nau pehē, naʻe ʻikai ha fefine angahala ʻi he potu ni. \v 22 Pea toe ʻalu ia kia Siuta, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ia; pea ʻoku pehē foki ʻe he kau tangata ʻoe potu, naʻe ʻikai ha fefine angahala ʻi he potu ko ia.” \v 23 Pea pehē ʻe Siuta, “Tuku ke ne maʻu, ia maʻana, telia naʻa tau mā ai; vakai, naʻaku fekau ke ʻave ʻae ʻuhiki manu ni, pea ʻoku ʻikai te ke ʻilo ia.” \p \v 24 ¶ Pea hili ʻae māhina ʻe tolu nai, naʻe fakahā kia Siuta, ʻo pehē, “Kuo fai angahala ʻe Tema, ko ho ʻofefine ʻi he fono; pea vakai, ʻoku feitama foki ia ʻi he feʻauaki.” Pea pehē ʻe Siuta; “Taki mai ia, ke tutu ia.” \v 25 Pea kuo nau taki mai ia, pea fekau ia ki heʻene tamai ʻi he fono, ʻo pehē, “Kuo u feitama ki he tangata ʻoku ʻaʻana ʻae meʻa ni: pea ne pehē, Ke ke vakai, pe ʻoku ʻa hai ʻae maama ni mo e lelu, mo e tokotoko ni?” \v 26 Pea fakamoʻoni ʻe Siuta, ʻo ne pehē, “ʻOku tonuhia lahi ia ʻia au: koeʻuhi naʻe ʻikai te u foaki ia ki hoku foha ko Sila.” Pea naʻe ʻikai te ne taʻeʻiloʻi ia. \p \v 27 ¶ Pea naʻe hoko, ʻo pehē, ʻi heʻene langā, pea vakai, naʻe ai ʻae māhanga ʻi hono manāva. \v 28 Pea ʻi heʻene langā naʻe tuku kituʻa ʻe he tokotaha hono nima, pea nonoʻo ki ai ʻe he māʻuli ʻae filo kulokula, ʻo ne pehē, naʻe fuofua haʻu eni. \v 29 Pea ʻi heʻene toe toʻo atu hono nima, pea vakai, naʻe haʻu hono tokoua; pea pehē ʻe he māʻuli, “Naʻe fēfeeʻi hao ʻoho mai koe ke ʻiate koe ʻae motuhi ni, ko ia naʻa ne ui hono hingoa ko Felesi.” \v 30 Pea toki haʻu hono tokoua, ʻaia naʻe ʻi hono nima ʻae filo kulokula, pea ne ui hono hingoa ko Selaa. \c 39 \cd \it 1 Kuo hakeakiʻi ʻa Siosefa ʻi he fale ʻo Potifa. 7 ʻOku ne tekeʻi ʻae ʻahiʻahi kovi ʻa ʻene ʻeiki fefine. 13 Kuo lohiakiʻi ia. 20 Kuo lī ia ki he fale fakapōpula. 21 Naʻa ne ʻi ai mo e ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻave ʻa Siosefa ki ʻIsipite; pea ko Potifa ko e matāpule ʻa Felo, ko e pule ʻoe kau leʻo, ko e tangata ʻIsipite, naʻa ne fakatau ia ʻi he nima ʻoe kau ʻIsimeʻeli, ʻakinautolu naʻa nau ʻomi ia ki ai. \v 2 Pea naʻe ia Siosefa ʻa Sihova, pea ko e tangata monūʻia ia, pea naʻa ne ʻi he fale ʻo ʻene ʻeiki, ko e tangata ʻIsipite. \v 3 Pea mamata ʻene ʻeiki ki he ʻiate ia ʻa Sihova, pea mo e fakamonūʻia ʻe Sihova ʻi hono nima ʻae meʻa kotoa pē naʻa ne fai. \v 4 Pea naʻe lelei ʻa Siosefa ʻi hono ʻao, ʻo ne ngāue kiate ia, pea ne fakanofo ia ke leʻohi hono fale, pea naʻa ne tuku ki hono nima ʻa ʻene meʻa kotoa pē. \v 5 Pea talu ʻae fakanofo ia ke leʻohi hono fale, pea mo ʻene meʻa fulipē, naʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻae fale ʻoe tangata ʻIsipite, koeʻuhi ko Siosefa: pea ko e tāpuaki ʻa Sihova naʻe ʻi heʻene meʻa kotoa pē, ʻi he fale, pea ʻi he ngoue. \v 6 Pea naʻa ne tuku ʻene meʻa kotoa pē ki he nima ʻo Siosefa; pea naʻe ʻikai te ne tokangaʻi ʻe ia haʻane meʻa, ka ko e mā pe naʻa ne kai. Pea ko e tangata sino lelei ʻa Siosefa mo toulekeleka. \p \v 7 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakasiosio ʻae uaifi ʻoe ʻeiki ʻa Siosefa kiate ia; pea ne pehē, Haʻu ke ta mohe. \v 8 Ka naʻe ʻikai loto ia ki ai, ʻo ne pehē ki he uaifi ʻo hono ʻeiki, “Vakai, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe heʻeku ʻeiki ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻoʻona ʻi he fale, pea kuo ne tuku ia kotoa pē ki hoku nima: \v 9 ‌ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku lahi hake ʻiate au ʻi he fale ni; pea naʻe ʻikai te ne taʻofi au mei ha meʻa ʻe taha, ka ko Koe pe, koeʻuhi ko hono uaifi koe: pea ʻe fēfē ʻeku fai ʻae hala lahi ni, ke u halaia ai ki he ʻOtua?” \v 10 Pea ʻi heʻene lea pe ʻi he ʻaho kotoa pē kia Siosefa, naʻe ʻikai te ne tokanga kiate ia, ke na mohe, pe ke ofi kiate ia. \v 11 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe pehē, naʻe hū \add ʻa Siosefa \add*ki fale ke fai ʻene ngāue; pea naʻe ʻikai ha tangata ʻoe kakai ʻoe fale ʻi ai. \v 12 Pea naʻa ne puke ki hono kofu, ʻo ne pehē, “Haʻu ke ta mohe;” ka naʻe siʻaki ʻe \add Siosefa \add*hono kofu ʻi hono nima, ka ka hola ia ʻo hao kituʻa. \v 13 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata kuo tuku hono kofu ki hono nima, pea kuo hola ia kituʻa, \v 14 Naʻa ne ui ki he kau tangata ʻo hono fale, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Vakai, kuo ne ʻomi ʻae Hepelū ni ke pauʻusiʻi mai kiate kitautolu: naʻe haʻu ia kiate au ke ma mohe mo ia, pea u kalanga ʻi he leʻo lahi:” \v 15 Pea kuo fanongo ia kuo u hiki hoku leʻo ʻo kalanga, ʻiloange, naʻa ne siʻaki hono kofu kiate au, ka ka hola, pea mole kituaʻā. \v 16 Pea naʻa ne tuku maʻu hono kofu, kaeʻoua ke haʻu ʻene ʻeiki. \v 17 Pea naʻa ne lea kiate ia ʻi he lea ni, ʻo pehē, “Ko e tamaioʻeiki Hepelū naʻa ke ʻomi kiate kitautolu, naʻe haʻu kiate au ke pauʻu mai kiate au. \v 18 Pea ʻi heʻeku hiki hake hoku leʻo ʻo kalanga, ʻiloange, naʻa ne siʻaki hono kofu kiate au, pea hola kituaʻā.” \v 19 Pea kuo fanongo ʻa ʻene ʻeiki ki he ngaahi lea ʻa hono uaifi, ʻaia naʻa ne lea ʻaki kiate ia, ʻo ne pehē, naʻe fai pehē ʻa hoʻo tamaioʻeiki kiate au; naʻe tupu ai ʻene ʻita lahi. \v 20 Pea naʻe ʻave ʻa Siosefa ʻe heʻene ʻeiki, ki he fale fakapōpula, ki he potu naʻe haʻi ai ʻae kau pōpula ʻae tuʻi: pea naʻe nofo ai ia ʻi he fale fakapōpula. \p \v 21 ¶ Ka naʻe ia Siosefa ʻa Sihova, ʻo ne ʻaloʻofa kiate ia, mo ne fakaʻofeina ia ʻi he ʻao ʻoe tauhi fale fakapōpula. \v 22 Pea naʻe tuku ʻe he tauhi fale fakapōpula ki he nima ʻo Siosefa ʻae kau pōpula kotoa pē naʻe ʻi he fale fakapōpula; pea ko e meʻa kotoa pē naʻa nau fai, naʻe fai maʻana. \v 23 Naʻe ʻikai vakai ʻe he tauhi fale fakapōpula ki ha meʻa ʻe taha naʻe ʻi hono nima; koeʻuhi naʻe ʻiate ia ʻa Sihova, pea ko ia naʻa ne fai, naʻe fakamonūʻia ia ʻe Sihova. \c 40 \cd \it 1 Kuo ʻi he fale fakapōpula ʻae tangata fua ipu, mo e tangata ngaohi mā. 4 ʻOku leʻohi ʻakinaua ʻe Siosefa. 5 ʻOku fakaʻuhinga ʻe ia ʻa ʻena misi. 20 Kuo hoko ʻo hangē ko ʻene fakamatala. 23 Ko e angakovi ʻae tangata fua ipu.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe hoko ʻo pehē, ko e tauhi lahi, mo e tangata taʻo mā ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite, naʻa na fakaʻitaʻi hona ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻIsipite. \v 2 Pea tuputāmaki ʻa Felo ki heʻene ongo matāpule, ʻio, ki he matāpule ʻoe kau tauhi, mo e matāpule ʻoe kau taʻo mā. \v 3 Pea ne tuku ʻakinaua ke pōpula ʻi he fale ʻoe ʻeiki ʻoe kau leʻo, ki he fale fakapōpula, ko e potu ko ia naʻe nofo haʻisia ai ʻa Siosefa. \v 4 Pea naʻe tuku ʻakinaua ʻe he matāpule ʻoe kau leʻo, kia Siosefa ke ne leʻohi, pea naʻe tauhi ʻe ia ʻakinaua: pea ne na nofo ʻi he fale fakapōpula ʻo fuoloa siʻi pe. \p \v 5 ¶ Pea ne na misi fakatouʻosi ʻae misi, taki taha ʻae tangata ʻene misi ʻi he pō pe taha, ʻae tangata taki taha ʻo fakatatau mo hono ʻuhinga ʻo ʻene misi, ʻae tauhi lahi, mo e tangata taʻo mā ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite, ʻaia naʻe nofo haʻisia ʻi he fale fakapōpula. \v 6 Pea ʻalu ange ʻa Siosefa kiate kinaua ʻi he pongipongi, pea sio ia kiate kinaua, pea vakai, naʻa na matapeko. \v 7 Pea fehuʻi ia ki he ongo matāpule ʻa Felo, ʻakinaua naʻe pōpula mo ia ʻi he fale ʻo ʻene ʻeiki, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku mo matapeko ai he ʻaho ni?” \v 8 Pea na pehē kiate ia, “Kuo ma misi ʻae misi, pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ke fakahā hono ʻuhinga.” Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinaua, “ʻIkai ʻoku ʻi he ʻOtua pe hono ʻuhinga? ʻOku ou kole mo fakahā mai ia kiate au.” \v 9 Pea tala ʻe he tauhi lahi ʻene misi kia Siosefa, ʻo ne pehē kiate ia; “Vakai, ʻi heʻeku misi, naʻe ʻi hoku ʻao ʻae vaine; \v 10 pea naʻe ʻi he vaine ʻae vaʻa ʻe tolu pea hangē naʻe litolito ia, pea tupu hono fisi; pea naʻe tupu ʻi hono ngaahi fuhi ʻae kālepi momoho: \v 11 pea naʻe ʻi hoku nima ʻae ipu ʻa Felo pea naʻaku toʻo ʻae ngaahi kālepi, ʻo tatau ia ki he ipu ʻa Felo, pea ne u ʻatu ʻae ipu ki he nima ʻo Felo.” \v 12 Pea pehēange ʻe Siosefa kiate ia, “Ko hono ʻuhinga eni; Ko e vaʻa ʻe tolu, ko e ʻaho ia ʻe tolu. \v 13 ‌ʻI he teʻeki ʻosi ʻae ʻaho ʻe tolu, ʻe hakeakiʻi Ko e ʻe Felo, ʻo ne toe tuku koe ki hoʻo ngāue: pea te ke ʻatu ʻae ipu ʻa Felo ki hono nima, ʻo hangē ko ia naʻa ke fai ʻi hoʻo kei nofo ko ʻene tauhi lahi. \v 14 Ka ʻoka ke ka lelei koe, ke ke manatuʻi au; pea ʻoku ou kole ke ke ʻofa mai kiate au, ʻo tala au kia Felo, pea fakahao au mei he fale ni; \v 15 He ko e moʻoni naʻe kaihaʻasia au mei he fonua ʻoe kakai Hepelū: pea naʻe ʻikai te u fai ha meʻa ʻi heni foki, koeʻuhi ke nau tuku au ki he fale fakapōpula.” \v 16 Pea kuo mamata ʻe he tangata taʻo mā, ʻoku lelei hono ʻuhinga, pea pehē ʻe ia kia Siosefa: “Naʻaku misi foki, pea vakai, naʻe ʻi hoku ʻulu ʻae kato hinehina ʻe tolu; \v 17 Pea naʻe ʻi he kato ʻi ʻolunga ʻae ngaahi meʻakai, kuo taʻo kia Felo; pea naʻe kai ia ʻe he fanga manupuna mei he kato, ʻi hoku ʻulu.” \v 18 Pea lea ʻa Siosefa, ʻo pehē: “Ko hono ʻuhinga, eni: ko e kato ʻe tolu ko e ʻaho ia ʻe tolu. \v 19 Pea ʻi he teʻeki ke ʻosi ʻae ʻaho ʻe tolu, ʻe hiki ʻe Felo ho ʻulu meiate koe, pea te ne tautau koe ki he ʻakau; pea ʻe kai ʻe he fanga manupuna, ʻae kakano meiate koe.” \p \v 20 ¶ Pea ʻi heʻene hokosia hono ʻaho tolu, ko e ʻaho fakamanatu ki he fanauʻi ʻo Felo, naʻa ne fai ʻae kātoanga ki heʻene kau nofoʻanga kotoa pē, pea naʻa ne lau hake ʻae tauhi lahi, mo e tangata taʻo mā, ʻi heʻene kau nofoʻanga. \v 21 Pea ne toe tuku ki he tauhi lahi ʻa ʻene ngāue: pea toe ʻatu ʻe ia ʻae ipu ki he nima ʻo Felo; \v 22 Ka naʻa ne tautau ʻae tangata taʻo mā; ʻo hangē ko e fakamatala, ʻa Siosefa, \v 23 Ka naʻe ʻikai manatu ʻe he tauhi lahi kia Siosefa, ka naʻa ne fakangaloʻi ia. \c 41 \cd \it 1 Ko e ongo misi ʻa Felo. 25 ʻOku fakamatala ia ʻe Siosefa. 33 ʻOku ne akonakiʻi ʻa Felo. 38 Kuo hakeakiʻi ʻa Siosefa. 50 ʻOku tupu ʻiate ia ʻa Manase mo ʻIfalemi. 54 ʻOku hoko ʻae honge.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae taʻu kotoa ʻe ua, pea pehē, naʻe misi ʻa Felo: pea vakai naʻe tuʻu ia ʻi he veʻe vaitafe. \v 2 Pea vakai, naʻe ʻalu hake mei he vaitafe ʻae fanga pulu ʻe fitu naʻe matamatalelei mo sino lahi; pea nau kai ʻi he ngoue mohuku. \v 3 Pea vakai naʻe ʻalu hake ʻo muimui ʻi ai ʻae fanga pulu matamata kehe ʻe fitu, naʻe matamata kovi mo tutue lahi, pea nau tutuʻu ʻo ofi ki he fanga pulu kehe ʻi he veʻe vaitafe. \v 4 Pea ko e fanga pulu matamata kovi mo tutue, naʻa nau kai ʻo ʻosi ʻae fanga pulu matamatalelei, mo sino lahi. Pea ʻā ai ʻa Felo. \v 5 Pea toe mohe ia, pea misi ia ko hono tuʻo ua; pea vakai, naʻe tupu hake ʻae fua koane ʻe fitu ʻi he kau pe taha, naʻe lahi mo lelei. \v 6 Pea vakai, naʻe tupu hake ʻo muimui ʻi ai ʻae fua koane ʻe fitu, naʻe kekena mo mate ʻi he matangi hahake. \v 7 Pea ko e fua vaivai ʻe fitu, naʻa nau kai ʻo ʻosi ʻae fua ʻe fitu naʻe mālohi mo lelei. Pea; ʻā ai ʻa Felo, pea vakai, ko e misi pe ia. \v 8 Pea pongipongi hake ai, naʻe mamahi pe hono laumālie; pea fekau ʻe ia ke ui ʻae kau fiemana kotoa pē ʻo ʻIsipite, pea mo e kau tangata poto kotoa pē ʻi ai: pea fakahā ʻe Felo ʻene misi kiate kinautolu; ka naʻe ʻikai ha taha ke ne faʻa fakahā hono ʻuhinga kia Felo. \p \v 9 ¶ Pea lea ai ʻae tauhi lahi kia Felo, ʻo pehē, “ʻOku ou manatu ki heʻeku ngaahi hala he ʻaho ni; \v 10 Naʻe tuputāmaki ʻa Felo ki heʻene kau tamaioʻeiki, pea ne tuku au ke fakapōpulaʻi, ki he fale ʻoe ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻa au mo e tangata taʻo mā. \v 11 Pea naʻa ma misi ʻae misi ʻi he pō pe taha, ko au mo ia; naʻa ma misi ʻae tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono ʻuhinga ʻo ʻene misi. \v 12 Pea naʻa mau ʻi ai mo e talavou ko e Hepelū, ko e tamaioʻeiki ki he ʻeiki ʻoe kau leʻo; pea ma fakahā kiate ia, pea ne fakahā kiate kimaua hono ʻuhinga ʻoe ma misi, ki he tangata taki taha naʻa ne fakahā hono ʻuhinga ʻo ʻene misi. \v 13 Pea naʻe hoko ia, ʻo hangē ko e meʻa naʻa ne fakahā; naʻa ne toe tuku au ki heʻeku ngāue, pea ne tautau ia.” \p \v 14 ¶ Pea fekau leva ʻe Felo ke ui mai Siosefa, pea naʻa nau fakatoʻotoʻo ʻo ʻomi ia mei he fale fakapōpula; pea naʻa ne tele kava, pea fetongi hono kofu, pea haʻu ia kia Felo. \v 15 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Kuo u misi ʻae misi, pea ʻoku ʻikai ha taha ke fakahā hono ʻuhinga; pea kuo u fanongo kiate koe, ʻoku ke faʻa ʻilo hono ʻuhinga ʻoe misi ke fakahā ia.” \v 16 Pea talaange ʻe Siosefa kia Felo, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ʻiate au; ʻe tuku ʻe he ʻOtua kia Felo ʻae tala fakafiemālie.” \v 17 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Naʻaku mamata ʻi heʻeku misi, pea vakai, naʻaku tuʻu ʻi he veʻe vaitafe: \v 18 Pea vakai, naʻe ʻalu hake mei he vaitafe ʻae fanga pulu ʻe fitu naʻe sino lahi, mo matamatalelei; pea naʻa nau kai ʻi he ngoue mohuku: \v 19 pea vakai, naʻe ʻalu hake ʻae fanga pulu kehe ʻe fitu, naʻa nau kovi mo matamata kehe, mo tutue ʻaupito, kuo ʻikai te u mamata ki he kovi pehē, ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite: \v 20 Pea naʻe kai ʻo ʻosi ʻe he fanga pulu tutue, ʻae ʻuluaki fanga pulu ʻe fitu, ʻaia naʻe sino: \v 21 Pea hili ʻenau kai ʻo ʻosi ia, pea naʻe ʻikai hano fakaʻilonga ʻo ʻenau kai ia; he naʻa nau matamata kovi ai pe, ʻo hangē ʻi muʻa. Pea u ʻā ai. \v 22 Pea naʻaku mamata ʻi heʻeku misi, pea vakai, naʻe ai ʻae fua koane ʻe fitu ʻi he kau pe taha, naʻe lahi mo lelei; \v 23 Pea vakai, naʻe ai ʻae fua koane ʻe fitu naʻe mae mo manifi, mo mate ʻi he matangi hahake, naʻe tupu hake ki mui; \v 24 Pea naʻe kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fua lelei, ʻe he ngaahi fua mate: pea ne u tala ʻae meʻa ni ki he kau fiemana; ka naʻe ʻikai ha tokotaha ke faʻa fakahā ia.” \p \v 25 ¶ Pea talaange ʻe Siosefa kia Felo, “Ko e misi ʻa Felo, ʻoku taha pe: kuo fakahā ʻe he ʻOtua kia Felo, ʻaia ʻoku ne teu ke fai. \v 26 Ko e fanga pulu lelei ʻe fitu ko e taʻu ia ʻe fitu: pea ko e fua lelei ʻe fitu, ko e taʻu ʻe fitu; ko e misi ʻoku taha pe. \v 27 Pea ko e fanga pulu tutue mo matamata kovi ʻe fitu, naʻe tupu ki mui, ko e taʻu ia ʻe fitu: pea ko e fua ʻe fitu naʻe mate ʻi he matangi hahake, ko e taʻu honge ia ʻe fitu. \v 28 Ko eni ʻae meʻa kuo u lea ʻaki kia Felo; ko ia ʻoku teu ʻe he ʻOtua ke fai ni, kuo ne fakahā kia Felo. \v 29 Vakai, ʻoku haʻu ʻae taʻu mahu lahi ʻe fitu ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite; \v 30 Pea ʻe hoko mo ia ʻae taʻu ʻe fitu ʻoku honge; pea ʻe ngalo ʻaupito ʻae mahu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite; pea ʻe fakaʻosi ʻe he honge ʻae fonua; \v 31 Pea ʻe ʻikai ʻilo ʻae mahu ʻi he fonua ni, ko e meʻa ʻi he honge ʻe hoko mo ia; koeʻuhi ʻe lahi ʻaupito ia. \v 32 Pea ko e meʻa ʻi hono fai ʻo tuʻo ua ʻae misi kia Felo; ko hono ʻuhinga kuo fakapapau ʻe he ʻOtua ʻae meʻa ni, pea ʻe fakahoko toʻotoʻo ia ʻe he ʻOtua. \v 33 “Pea ko eni, ke kumi ʻe Felo ha tangata lelei, mo poto, ke fakanofo ia, ke pule ki he fonua ko ʻIsipite. \v 34 Pea ke fai ʻe Felo ʻae meʻa ni, tuku ke fakanofo ʻae kau matāpule ki he fonua ni, pea ke vaheʻi mo toʻo hono vahe nima ʻoe fonua ko ʻIsipite, ʻi he taʻu mahu ʻe fitu. \v 35 Pea tuku ke nau tānaki ʻae meʻakai kotoa pē ʻoe ngaahi taʻu lelei ko ia ʻoku haʻu, pea ke nau fokotuʻu ʻae koane ʻi he fekau ʻa Felo, pea nau maʻu ʻae meʻakai ʻi he ngaahi kolo. \v 36 Pea ko e meʻakai ko ia ko e tokonaki ia ki he fonua ʻi he taʻu ʻe fitu ʻoe honge, ʻaia ʻe hoko ki he fonua ko ʻIsipite; ke ʻoua naʻa ʻauha ʻae fonua koeʻuhi ko e honge.” \p \v 37 ¶ Pea naʻe lelei ʻae meʻa ko ia ʻi he ʻao ʻo Felo, mo e ʻao ʻo hono kau nofoʻanga kotoa pē. \v 38 Pea pehē ʻe Felo ki heʻene kau tamaioʻeiki, “He te tau faʻa ʻilo ha tokotaha ʻo hangē ko eni, ko e tangata ʻoku ʻiate ia ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua?” \v 39 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Ko e meʻa ʻi he fakahā ʻe he ʻOtua kiate koe ʻae ngaahi meʻa ni, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku lelei mo poto ʻo hangē ko koe: \v 40 Te ke pule koe ki hoku fale: pea ʻe fekauʻi ʻa hoku kakai, ʻo fakatatau ki hoʻo lea: ko e nofoʻa fakatuʻi pe, teu lahi hake ai ʻiate koe.” \v 41 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Vakai kuo u fakanofo koe he ʻaho ni, ki he fonua kotoa pē ko ʻIsipite.” \v 42 Pea naʻe toʻo ʻe Felo hono mama mei hono nima, ʻo ne ʻai ia ki he nima ʻo Siosefa, ʻo ne fakakofuʻaki ia ʻae ngaahi kofu lelei, pea ne ʻai ʻae kahoa koula ki hono kia. \v 43 Pea naʻa ne tuku ia ke heka ʻi hono ua ʻoe saliote naʻa ne maʻu pea naʻa nau kalanga ʻi hono ʻao, Punou pea naʻa ne fakanofo ia ke pule ki he fonua kotoa pē ko ʻIsipite. \v 44 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Ko Felo au, pea ʻe ʻikai ha tangata ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, te ne hiki hono nima pe vaʻe, ka ʻi hoʻo pule.” \v 45 Pea ui ʻe Felo ʻae hingoa ʻo Siosefa ko Safinati Peanea: pea naʻa ne foaki kiate ia ʻa ʻAsinate, Ko e ʻofefine ʻo Potifela koe taulaʻeiki ʻo ʻOni, ko hono uaifi. Pea naʻe ʻalu ʻa Siosefa ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite. \p \v 46 ¶ Pea naʻe tolungofulu taʻu ʻa Siosefa ʻi heʻene tuʻu ʻi he ʻao ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite. Pea naʻe ʻalu ʻa Siosefa mei he ʻao ʻo Felo, ʻo ne ʻalu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite. \v 47 Pea ʻi he taʻu mahu ʻe fitu naʻe fua lahi ʻaupito ʻae kelekele. \v 48 Pea naʻa ne tānaki ʻae meʻakai kotoa pē ʻoe taʻu ʻe fitu, ʻaia naʻe ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻo fokotuʻu ia ʻi he kolo: ko e ngaahi meʻakai ʻoe ngoue, ʻaia naʻe takatakai ʻae kolo kotoa pē, naʻa ne fokotuʻu ia ki ai. \v 49 Pea naʻe tānaki ʻe Siosefa ʻae koane ʻo tatau mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ʻo lahi ʻaupito, pea naʻe tuku ʻene lau ia; he naʻe ʻikai ke faʻa lau ia; \v 50 Pea naʻe tupu kia Siosefa ʻae foha ʻe toko ua ʻi he teʻeki ai hoko ʻae honge, ʻaia naʻe fāʻeleʻi kiate ia ʻe ʻAsinate, ko e ʻofefine ʻo Potifela, ko e taulaʻeiki ʻo ʻOni. \v 51 Pea naʻe ui ʻe Siosefa ʻae hingoa ʻo hono ʻuluaki, ko Manase; he naʻe pehē ʻe ia, “Kuo tuku ʻe he ʻOtua, ke u fakangaloʻi ʻeku ngaahi mamahi, mo e fale kotoa pē ʻo ʻeku tamai.” \v 52 Pea ne ui ʻae hingoa ʻo hono toko ua ko ʻIfalemi; he kuo ngaohi au ʻe he ʻOtua ke u monūʻia ʻi he fonua ʻo hoku tautea. \p \v 53 ¶ Pea naʻe ʻosi ange ʻae taʻu mahu ʻe fitu, ʻaia naʻe ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite. \v 54 Pea kuo hoko ʻae taʻu ʻe fitu ʻoe honge, ʻo hangē ko e lea ʻa Siosefa pea naʻe ʻi he fonua kotoa pē ʻae honge ka naʻe ai ʻae mā ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite. \v 55 Pea ʻi he hongea ʻae fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, naʻe tangi ʻae kakai kia Felo ki he mā: pea pehē ʻe Felo ki he kakai ʻIsipite; ʻAlu kia Siosefa; pea ko ia ʻoku ne fakahā kiate kimoutolu, mou fai ia. \v 56 Pea naʻe hoko ʻae honge ki he fonua kotoa pē; pea naʻe fakaava ʻe Siosefa ʻae ngaahi feleoko, ʻo ne fakatau ki he kakai ʻIsipite; pea tupu ʻo lahi ʻae honge ʻi he fonua ko ʻIsipite. \v 57 Pea naʻe haʻu ʻae fonua kotoa pē ki ʻIsipite kia Siosefa ke fakatau: koeʻuhi naʻe lahi fau ʻae honge ʻi he fonua kotoa pē. \c 42 \cd \it 1 Kuo fekau ʻe Sēkope hono ngaahi foha ʻe toko hongofulu ke fakatau koane mei ʻIsipite. 16 Kuo fakapōpulaʻi ʻakinautolu ʻe Siosefa, 18 ʻOku tukuange ʻakinautolu ʻi he pehē, te nau ʻomi ʻa Penisimani. 21 Kuo nau mamahi koeʻuhi ko Siosefa. 24 Kuo taʻofi ʻa Simione ko e fetongi. 25 Kuo nau foki mo e koane, mo e nau paʻanga. 29 Ko e nau fakamatala kia Sēkope. 36 ʻOku ʻikai ke loto ʻa Sēkope ke ʻalu ʻa Penisimani.\it* \p \v 1 Pea kuo mamata ʻe Sēkope ʻoku ai ʻae koane ʻi ʻIsipite, pea pehē ʻe Sēkope ki hono ngaahi foha, “Ko e hā ʻoku mou fesiofaki ai? \v 2 Pea pehē ʻe ia, Vakai, kuo u fanongo ʻoku ai ʻae koane ʻi ʻIsipite: mou ʻalu ki ai, pea mou fakatau maʻatautolu mei ai; koeʻuhi ke tau moʻui, kae ʻikai mate.” \p \v 3 ¶ Pea naʻe ʻalu ki ʻIsipite ke fakatau koane, ʻae ngaahi taʻokete ʻe toko hongofulu ʻo Siosefa. \v 4 Ka ko Penisimani ko e tehina ʻo Siosefa, naʻe ʻikai tuku ia ʻe Sēkope ke ʻalu mo hono ngaahi taʻokete; he naʻa ne pehē; Telia naʻa tō ha kovi kiate ia. \v 5 Pea haʻu ʻae ngaahi foha ʻo ʻIsileli ke fakatau ʻae koane mo kinautolu naʻe haʻu; he naʻe lahi ʻae honge ʻi he fonua ko Kēnani. \v 6 Pea naʻe pule pe ʻa Siosefa ʻi he fonua, pea ko ia pe naʻe fakatau ki he kakai kotoa pē ʻoe fonua; pea haʻu ʻae ngaahi taʻokete ʻo Siosefa, ʻo nau tulolo mo honau mata ki he kelekele, ʻi hono ʻao. \v 7 Pea mamata ʻa Siosefa ki hono ngaahi taʻokete, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu, ka naʻe mata kehe ia kiate kinautolu, ʻo ne lea mālohi kiate kinautolu: pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mou haʻu mei fē?” Pea nau talaange, “Mei he fonua ko Kēnani, ke fakatau meʻakai.” \v 8 Pea naʻe ʻilo ʻe Siosefa hono ngaahi taʻokete, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ia. \v 9 Pea naʻe manatu ʻe Siosefa ki he ngaahi misi naʻa ne misi ʻaki kiate kinautolu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e kau mataki ʻakinautolu; kuo mou haʻu ke mamata ki he telefua ʻoe fonua.” \v 10 Pea nau talaange kiate ia, “ʻEiki ʻoku ʻikai, ka kuo haʻu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ke fakatau meʻakai. \v 11 Ko e ngaahi foha ʻoe tangata pe taha ʻakimautolu kotoa pē: ko e kau tangata moʻoni ʻakimautolu, ʻoku ʻikai ko e kakai mataki ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki.” \v 12 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻIkai, ka kuo mou haʻu ke mamata ki he telefua ʻoe fonua.” \v 13 Pea naʻa nau pehē, “Ko hoʻo kau tamaioʻeiki, ko e kāinga ʻe toko hongofulu ma toko ua, ko e ngaahi foha ʻoe tangata pe taha ʻi he fonua ko Kēnani; pea vakai, ko e kimui, ʻoku ʻi he ʻemau tamai he ʻaho ni, pea ko e tokotaha kuo ʻikai.” \v 14 Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinautolu, “Ko ia ia naʻaku lea ai kiate kimoutolu, ʻo pehē, ko e kau mataki ʻakinautolu. \v 15 E ʻahiʻahi kiate kimoutolu ʻaki ʻae meʻa ni; hangē ʻoku moʻui ʻa Felo, ʻe ʻikai te mou ʻalu ʻi heni, ʻo kapau ʻe ʻikai haʻu ki heni homou tehina. \v 16 Fekau homou tokotaha ke ne ʻalu ʻo ʻomi homou tehina, pea ʻe nofo pōpula ʻakinautolu, koeʻuhi ke fakamoʻoni ki hoʻomou ngaahi lea, pe ʻoku ai ha moʻoni ʻiate kimoutolu; ka ka ʻikai, hangē ʻoku moʻui ʻa Felo, ko e kau mataki ʻakinautolu.” \v 17 Pea naʻa ne tuku fakataha ʻakinautolu ki he fale fakapōpula, ʻi he ʻaho ʻe tolu. \v 18 Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinautolu ʻi hono ʻaho tolu, “Mou fai eni, pea mou moʻui he ʻoku ou manavahē ki he ʻOtua; \v 19 Kapau ko e kau tangata angatonu ʻakinautolu, tuku ke haʻi homou tokotaha ʻi he fale ʻo homou pōpula: ka mou ʻalu ʻo fetuku ʻae koane telia ʻae honge ʻi homou ngaahi fale. \v 20 Ka mou ʻomi homou tehina kiate au; ko ia ʻe fakamoʻoni ai hoʻomou ngaahi lea, pea ʻe ʻikai te mou mate. Pea naʻa nau fai ia.” \p \v 21 ¶ Pea naʻa nau fealēleaʻaki ʻo pehē, “Ko e moʻoni, ʻoku tau kovi ko e meʻa ʻi hotau tehina, ko e meʻa ʻi heʻetau mamata ki he feinga ʻa hono laumālie, ʻi heʻene fakakole kiate kitautolu, ka naʻe ʻikai te tau fie tokanga kiate ia; ko ia kuo tō ai ʻae mamahi ni kiate kitautolu.” \v 22 Pea lea ʻa Lupeni kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻIkai ne u lea kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻoua naʻa mou fai hala ki he tamasiʻi, ka naʻe ʻikai te mou tokanga? Ko ia, vakai, ʻoku ʻeke foki ʻae totongi ʻo hono toto.” \v 23 Pea naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻoku ʻilo ʻe Siosefa ʻenau lea; he naʻe lea ia kiate kinautolu ʻaki ʻae tangata hiki lea. \v 24 Pea naʻe foki atu ia ʻiate kinautolu ʻo tangi; pea toe haʻu ia kiate kinautolu, ke nau alea, pea naʻa ne toʻo ʻa Simione ʻiate kinautolu, ʻo haʻi ia ʻi honau ʻao. \p \v 25 ¶ Pea naʻe fekau ʻa Siosefa ke fakafonu ʻenau ngaahi tangai ʻi he koane, pea ke toe ai ki he tangai ʻae tangata taki taha, ʻene paʻanga, pea ke tuku kiate kinautolu ʻae ʻoho ke kai ʻi he hala; pea naʻe fai pehē ia kiate kinautolu. \v 26 Pea naʻa nau fakaheka ʻae koane ki heʻenau fanga asi, pea nau ʻalu. \v 27 Pea ʻi he toʻo ʻe honau tokotaha ʻene tangai ke ʻatu ʻae meʻakai ki heʻene ʻasi ʻi he fale talifononga, naʻe ʻilo ʻe ia ʻene ngaahi paʻanga; he vakai naʻe ʻi he ngutu ʻoe tangai ia. \v 28 Pea pehē ʻe ia ki hono ngaahi tokoua, “Kuo toe ʻomi ʻeku ngaahi paʻanga; he vakai, ʻoku ʻi he ngutu ʻo ʻeku tangai;” pea naʻe vaivai ai honau loto, pea nau manavahē, ʻo fepehēʻaki, “Ko e hā eni kuo fai ʻe he ʻOtua kiate kitautolu?” \p \v 29 ¶ Pea naʻa nau haʻu kia Sēkope ko e nau tamai ki he fonua ko Kēnani, ʻo nau fakahā kiate ia ʻae meʻa kotoa pē naʻe hoko kiate kinautolu; ʻo pehē, \v 30 “Ko e tangata ʻoku ʻeiki ʻi he fonua, naʻe lea mālohi kiate kimautolu, ʻo pehē, Ko e kau mataki ʻakinautolu ki he fonua. \v 31 Pea mau tala kiate ia, ko e kau tangata moʻoni ʻakimautolu; ʻoku ʻikai ko e kau mataki ʻakimautolu. \v 32 Ko e kāinga ʻe toko hongofulu ma toko ua ʻakimautolu, ko e ngaahi foha ʻoe mau tamai, ko e tokotaha ʻoku ʻikai, pea ko e kimui ʻoku ʻi he ʻemau tamai he ʻaho ni, ʻi he fonua ko Kēnani.” \v 33 Pea ko e tangata, ko e ʻeiki ʻoe fonua, naʻe pehē kiate kimautolu, “Te u ʻilo ʻi he meʻa ni, pe ko e kau tangata moʻoni ʻakinautolu; tuku mai homou tokoua ʻe tokotaha kiate au, pea mou ʻave ʻae meʻakai ki he honge ʻo homau ngaahi fale, pea mou ʻalu; \v 34 Pea mou ʻomi ki heni, homou tehina: ko ia te u ʻilo ai, ʻoku ʻikai ko e kau mataki ʻakinautolu, ka ko e kau tangata moʻoni: pea te u toe tuku ai kiate kimoutolu homou tokoua, pea te mou fakatau ʻi he fonua ni.” \p \v 35 ¶ Pea ʻi heʻenau lingi ʻenau ngaahi tangai, pea nau vakai, naʻe ʻilo taki taha ʻae tangata ʻene kato paʻanga ʻi he ngutu ʻo ʻene tangai: pea kuo mamata ʻakinautolu mo e nau tamai ki he ngaahi kato paʻanga, naʻa nau manavahē. \v 36 Pea pehē ʻe Sēkope ko e nau tamai kiate kinautolu, “Kuo mou fakamasiva au ʻi heʻeku fānau; kuo ʻikai ʻa Siosefa, pea kuo ʻikai mo Simione, pea te mou toe ʻave mo Penisimani; ʻoku kovi ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate au.” \v 37 Pea lea ʻa Lupeni ki heʻene tamai, ʻo pehē, “Tāmateʻi hoku foha ʻe toko ua, ʻo kapau ʻe ʻikai te u toe ʻomi ia kiate koe; tuku mai ia ki hoku nima, pea te u toe ʻomi ia kiate koe.” \v 38 Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai ʻalu hifo hoku foha mo kimoutolu, he kuo mate hono tokoua, pea ʻoku toe tokotaha pe ia; pea kapau ʻe hoko ha kovi kiate ia ʻi he hala ʻoku mou ʻalu ai, te mou ʻomi hoku ʻuluhinā ki he faʻitoka ʻi he mamahi.” \c 43 \cd \it 1 Ko e taʻefietuku ʻa Penisimani ʻe Sēkope. 15 Ko e feʻiloaki ʻa Siosefa mo hono kāinga. 31 ʻOku ne teuteu ʻae kātoanga kiate kinautolu.\it* \p \v 1 Pea naʻe lahi ʻaupito ʻae honge ʻi he fonua. \v 2 Pea ʻi heʻene ʻosi ʻenau kai ʻae koane naʻa nau ʻomi mei ʻIsipite, naʻe pehē ʻenau tamai kiate kinautolu, “Toe ʻalu ʻo fakatau ʻetau meʻakai siʻi.” \v 3 Pea lea ʻa Siuta kiate ia, ʻo pehē, “Naʻe lea fakatotonu mai ʻae tangata kiate kimautolu, ʻo pehē, ‘E ʻikai te mou mamata ki hoku mata, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻiate kimoutolu homou tehina.’ \v 4 Pea kapau te ke tuku homau tehina ke ʻalu mo kimautolu, pea te mau toe ʻalu hifo ʻo fakatau hao meʻakai.” \v 5 Pea kapau ʻe ʻikai te ke tuku mai ia, ʻe ʻikai te mau ʻalu; he naʻe pehē ʻe he tangata kiate kimautolu, E ʻikai te mou mamata ki hoku mata, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻiate kimoutolu homou tehina.” \v 6 Pea pehē ʻe ʻIsileli, “Ko e hā naʻa mou fai kovi pehē ai kiate au, koeʻuhi ke fakahā ki he tangata ʻoku toe homou tehina?” \v 7 Pea naʻa nau pehē, “Naʻe fehuʻi fakatotonu mai ʻe he tangata ki he ʻemau nofo, ʻa mo homau ngaahi kāinga, ʻo pehē, ʻOku kei moʻui hoʻomou tamai? ʻOku ai homou tehina? Pea naʻa mau tala kiate ia ʻo hangē ko e lea ni; he naʻa mau teitei ʻilo te ne lea, ʻo pehē, ‘Omi homou tehina ki heni?’” \v 8 Pea pehē ʻe Siuta ki heʻene tamai ko ʻIsileli, “Tuku mai ʻae tamasiʻi kia au, pea te mau tuʻu hake ʻo ʻalu; koeʻuhi ke mau moʻui, kaeʻoua naʻa tau mate, ʻio, ʻakimautolu mo koe, mo e mau tamaiki foki. \v 9 Te u totongi ia; te ke maʻu ia ʻi hoku nima: kapau ʻe ʻikai te u toe ʻomi ʻo tuku ia ʻi ho ʻao, ke ʻiate au hono kovi ʻo taʻengata:” \v 10 He ko e moʻoni, ka ne ʻikai ko e tau fakatuotuai ni, pehē kuo mau toe liu mai ko hono tuʻo ua. \v 11 Pea pehē ʻe heʻenau tamai ko ʻIsileli kiate kinautolu, “Kapau ko ia, pea mou fai eni; ʻave ʻae ngaahi fua fungani lelei ʻoe fonua ʻi hoʻomou ngaahi tangai, pea mou ʻave ia, ko e meʻaʻofa ki he tangata, ko e paame, mo e hone, mo e ʻakau namu lelei, mo e paame nanamu, mo e ngaahi foʻi ai, mo e telie. \v 12 Pea ʻave ʻae kato paʻanga ʻe ua ʻi homou nima; pea mo e paʻanga naʻe toe ʻomi ʻi he ngutu ʻo hoʻomou tangai, toe ʻave ia ʻi homou nima: naʻa ko ha fai noa nai;” \v 13 ‌ʻAve foki mo homou tehina, pea mou tuʻu ʻo toe ʻalu ki he tangata: \v 14 Pea ke tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua Māfimafi ʻae ʻofa ʻi he ʻao ʻoe tangata, koeʻuhi ke ne toe tuku mai homou tokoua ʻe taha, mo Penisimani. Kapau ʻe fakamasiva au ʻi heʻeku fānau, kuo u masiva moʻoni. \p \v 15 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe he kau tangata ʻae meʻaʻofa, pea naʻa nau toʻo ʻae kato paʻanga ʻe ua ʻi honau nima, pea mo Penisimani; pea naʻa nau tutuʻu hake ʻo toe ʻalu ki ʻIsipite, ʻo nau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Siosefa. \v 16 Pea ʻi he mamata ʻa Siosefa ʻoku ʻiate kinautolu ʻa Penisimani, pea pehē ʻe ia ki he pule ʻo hono fale; “Omi ʻae kau tangata ni ki ʻapi, pea tāmateʻi \add ha manu \add*mo teuteu; he te mau kai mo e kau tangata ʻi he hoʻatā.” \v 17 Pea naʻe fai ʻe he tangata ʻo hangē ko e fekau ʻa Siosefa; pea naʻe ʻomi ʻe he tangata ʻae kau tangata ki he fale ʻo Siosefa. \v 18 Pea naʻe manavahē ʻae kau tangata, koeʻuhi ko e ʻave ʻakinautolu ki he fale ʻo Siosefa; pea naʻa nau pehē, “Kuo ʻomi ʻakitautolu ki heni, ko e meʻa ʻi he paʻanga nai, naʻe toe tuku mai ʻi heʻetau tangai, ʻi he fuofua haʻu; koeʻuhi ke nau fakahalaʻi ʻaki ʻakitautolu, ʻo ʻoho mai kiate kitautolu, ʻo puke ʻo fakapōpulaʻi ʻakitautolu, mo ʻetau fanga ʻasi.” \v 19 Pea naʻa nau ʻunuʻunu ʻo ofi ki he tauhi ʻoe fale ʻo Siosefa, ʻo nau alea mo ia ʻi he matapā ʻoe fale, \v 20 ‌ʻO pehē, “E ʻeiki, ko e moʻoni naʻa mau fuofua haʻu ke fakatau meʻakai: \v 21 Pea ʻi he ʻemau hoko ki he fale talifononga, pea mau vete ʻemau tangai, pea vakai, kuo taki taha ʻae tangata ʻene paʻanga ʻi he ngutu ʻo ʻene tangai, ʻae paʻanga kotoa; pea kuo mau toe ʻomi ia ʻi homau nima. \v 22 Pea mo e paʻanga kehe kuo mau ʻomi ke fakatau meʻakai: ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ko hai naʻa ne ai ʻemau paʻanga, ki he ʻemau tangai.” \v 23 Pea pehē ʻe ia, “Mou fiemālie, ʻoua te mou manavahē: ko homou ʻOtua, mo e ʻOtua ʻo hoʻomou tamai naʻa ne tuku koloa maʻamoutolu, ki hoʻomou tangai: naʻe ʻiate au hoʻomou paʻanga.” Pea naʻa ne ʻomi ʻa Simione kiate kinautolu. \v 24 Pea ʻomi ʻe he tangata ʻae kau tangata ki he fale ʻo Siosefa, ʻo ne ʻatu ʻenau vai, pea fufulu honau vaʻe; pea naʻa ne ʻatu ʻae meʻakai ki heʻenau fanga ʻasi. \v 25 Pea naʻa nau teuteu ʻae meʻaʻofa ʻo tali ʻae haʻu ki ʻapi ʻa Siosefa ʻi he hoʻatā: he naʻa nau fanongo te nau kai mā ʻi ai. \p \v 26 ¶ Pea kuo haʻu ʻa Siosefa ki ʻapi, naʻa nau ʻomi kiate ia ki fale ʻae meʻaʻofa naʻe ʻi honau nima, ʻo nau tulolo ʻakinautolu kiate ia ki he kelekele. \v 27 Pea fehuʻi ia kiate kinautolu pe ʻoku nau fēfē, ʻo ne pehē, “ʻOku lelei hoʻomou tamai, ʻae tangata motuʻa naʻa mou lea ki ai? ʻOku kei moʻui ia?” \v 28 Pea nau talaange, “Ko hoʻo tamaioʻeiki ko e mau tamai ʻoku mālōlō pe, ʻoku kei moʻui ia.” Pea naʻa nau tulolo honau ʻulu ʻo nau hū. \v 29 Pea naʻa ne hanga hake hono mata ʻo mamata ki hono tehina ko Penisimani, ʻae tama ʻa ʻene faʻē, ʻo ne pehē, “Ko homou tehina eni, ʻaia naʻa mou lea ki ai?” Pea pehē ʻe ia, “Ko hoku foha, ke ʻofa ʻae ʻOtua kiate koe.” \v 30 Pea fakatoʻotoʻo ʻe Siosefa, he naʻe ngaue lahi hono fatu ki hono tehina: pea naʻa ne kumi ha potu ke tangi ai; pea hū ia ki hono loki, pea tangi ai. \v 31 Pea naʻa ne kaukau hono mata, pea ʻalu kituʻa, pea ne fakamaʻumaʻu ʻe ia ia, pea ne pehē, Ke mou teu mai ʻae kai. \v 32 Pea naʻa nau teuteu maʻana tokotaha pe, pea \add teu \add*kehe maʻanautolu, pea ai kehe ki he kakai ʻIsipite naʻe kai mo kinautolu; koeʻuhi naʻe ʻikai kai ʻae kakai ʻIsipite ʻo fakataha mo e kakai Hepelū; he ko e meʻa ia naʻe fakaliliʻa ai ʻae kakai ʻIsipite. \v 33 Pea naʻe fakanofo ʻakinautolu ʻi hono ʻao, ko e ʻuluaki ʻo fakatatau ki hono fanauʻi, mo e kimui ʻo fakatatau ki heʻene siʻi; pea naʻe feʻofaʻaki pe ʻae kau tangata. \v 34 Pea naʻe toʻo ʻo ange ʻenau meʻakai mei hono ʻao: ka ko e meʻa ʻa Penisimani, naʻe tuʻo nima hono lahi hake ʻi heʻenau meʻa. Pea naʻa nau inu mo nau fiefia mo ia. \c 44 \cd \it 1 Ko e fakakaukau ʻa Siosefa ke ne taʻofi hono kāinga. 14 Ko e kole angavaivai ʻa Siuta kia Siosefa.\it* \p \v 1 Pea fekau ʻe ia ki he tauhi ʻo hono fale ʻo pehē, “Fakapito ʻaki ʻae meʻakai ʻae ngaahi tangai ʻae kau tangata ni, ʻo fakatatau mo ia te nau faʻa fua, pea ai ʻae paʻanga ʻae tangata taki taha ki he ngutu ʻo ʻene tangai. \v 2 Pea ai ʻeku ipu, ʻae ipu siliva ki he ngutuʻi tangai ʻae kimui, pea mo e paʻanga totongi ʻo ʻene koane.” Pea ne fai ʻe ia ʻo hangē ko e fekau ʻa Siosefa. \v 3 Pea pongipongi hake ʻi he maʻa ʻae ʻaho, naʻe tuku ʻae kau tangata ke ʻalu, ʻakinautolu mo e nau fanga ʻasi. \v 4 Pea kuo nau ʻalu mei he kolo, pea naʻe teʻeki ai mamaʻo fau, pea pehē ʻe Siosefa ki heʻene tauhi, “Tuʻu, ʻo tuli ʻae kau tangata; pea ʻoka ke ka maʻu ʻakinautolu, pea ke lea pehē kiate kinautolu, ‘Ko e hā kuo mou totongi kovi ai ki he lelei?’ \v 5 ‌ʻIkai ko ia ia ʻoku inu mei ai ʻa ʻeku ʻeiki, mo ia ʻoku ne fai ai ʻene ʻilo meʻa? Kuo mou fai kovi ʻi he meʻa ni.” \p \v 6 ¶ Pea naʻa ne maʻu ʻakinautolu, ʻo ne lea ʻaki kiate kinautolu ʻae ngaahi lea ko ia. \v 7 Pea nau pehēange kiate ia, “Ko e hā ʻoku lea pehē ai homauʻeiki? Ke mamaʻo ʻaupito mei hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae fai ha meʻa pehē. \v 8 Vakai, ko e ngaahi paʻanga naʻa mau ʻilo ʻi he ngutu ʻoe mau tangai, kuo mau toe ʻomi ia kiate koe, mei he fonua ko Kēnani: pea ʻe fēfeeʻi ʻemau kaihaʻa ha siliva pe ha koula mei he fale ʻo homauʻeiki? \v 9 Ko ia te ke ʻilo ia ki ai ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki, tuku ke mate ia, pea te mau nofo ko e kau pōpula ki heʻemau ʻeiki foki.” \v 10 Pea pehē ʻe ia, “Ko eni, ke hoko ʻo tatau mo hoʻomou lea: ko ia ʻe ʻilo ai ia, ko ʻeku tamaioʻeiki ia, pea ʻe taʻehalaia ʻakinautolu.” \v 11 Pea naʻa nau fakatoʻotoʻo ʻo tuku hifo, taki taha ʻae tangata ʻa ʻene tangai ki he kelekele, pea toʻo taki taha ʻa ʻene tangai. \v 12 Pea ne kumi ia, ʻo kamata ʻi he ʻuluaki, ʻo aʻu ki he kimui; pea naʻe ʻilo ʻae ipu ʻi he tangai ʻa Penisimani. \v 13 Pea naʻa nau haehae honau kofu, ʻo toe ʻai ʻae kavenga taki taha ʻae tangata ki he ʻasi, ʻo nau foki ki he kolo. \p \v 14 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Siuta mo hono ngaahi tokoua ki he fale ʻo Siosefa; he naʻe kei ʻi ai ia; pea nau foʻohifo ʻi hono ʻao ki he kelekele. \v 15 Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinautolu, “Ko e hā ʻae meʻa ni kuo mou fai? He naʻe ʻikai te mou mahalo, ko e tangata hangē ko au, te u faʻa ʻiloʻi.” \v 16 Pea pehēange ʻe Siuta, “Ko e hā te mau lea ʻaki ki homauʻeiki? Pea te mau pehē ko e hā? Pea ʻe fēfē ʻemau fakatonuhia ʻakimautolu? Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ʻae halaia ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki; vakai, ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu ʻa homauʻeiki, ʻakimautolu mo ia foki kuo ʻilo ki ai ʻae ipu ni.” \v 17 Pea pehē ʻe ia, “Tapu mo e ʻOtua ʻa ʻeku fai pehē: ka ko e tangata kuo ʻilo ʻi hono nima ʻae ipu ni, ko ʻeku tamaioʻeiki ia; ka ko kimoutolu, mou ʻalu fiemālie pe ki hoʻomou tamai.” \p \v 18 ¶ Pea naʻe ʻunuʻunu mai ʻa Siuta kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko ʻeku ʻeiki, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tuku ke lea siʻi pe ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki he fofonga ʻo hoku ʻeiki, pea ʻoua naʻa ke tuputāmaki mai ki hoʻo tamaioʻeiki: he ʻoku ke tatau mo Felo. \v 19 Naʻe fehuʻi ʻa homauʻeiki ki heʻene kau tamaioʻeiki, ʻo pehē, ‘ʻOku ai hoʻomou tamai, pe ha tehina?’ \v 20 Pea naʻa mau tala ki homauʻeiki, ‘ʻOku ai ʻemau tamai ko e tangata motuʻa, pea mo e tama ʻo ʻene motuʻa, ko e tamasiʻi siʻi; pea kuo pekia hono tokoua, pea ko ia tokotaha pe kuo toe ʻi heʻene fale, pea ʻoku ʻofa ʻene tamai kiate ia.’ \v 21 Pea naʻa ke pehē ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ‘Omi ia ki heni kiate au, koeʻuhi ke u sio fakapapau kiate ia.’ \v 22 Pea naʻa mau tala ki heʻemau ʻeiki, ‘ʻE ʻikai faʻa māvae ʻae tama mo ʻene tamai: he kapau te ne tuku ʻene tamai, ʻe pekia ai ʻene tamai:’ \v 23 Pea naʻa ke pehē ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ‘Kapau ʻe ʻikai ʻiate kimoutolu homou tehina, ʻe ʻikai te mou toe mamata ki hoku mata.’ \v 24 Pea ʻi heʻemau hoko ki hoʻo tamaioʻeiki ko ʻemau tamai, naʻa mau fakahā kiate ia ʻae ngaahi lea ʻa homauʻeiki. \v 25 Pea pehē ʻe heʻemau tamai, ‘Toe ʻalu ʻo fakatau ʻetau meʻakai siʻi.’ \v 26 “Pea naʻa mau pehē, ‘ʻE ʻikai te mau faʻa ʻalu: kapau ʻe ʻiate kimautolu homau tehina, te mau ʻalu hifo: koeʻuhi ʻe ʻikai te mau mamata ki he mata ʻoe tangata, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻiate kimautolu homau tehina.’ \v 27 Pea naʻe pehē ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko ʻemau tamai, kiate kimautolu, ‘ʻOku mou ʻilo naʻe fanauʻi kiate au ʻe hoku uaifi ʻae tama ʻe toko ua:’ \v 28 Pea naʻe ʻalu ʻae tokotaha ʻiate au, pea naʻaku pehē, ‘Ko e moʻoni kuo haehae ke iikiiki ia; pea talu mei ai naʻe ʻikai te u toe mamata kiate ia:’ \v 29 Pea kapau te mou ʻave eni ʻiate au foki, pea hoko ha kovi kiate ia, te mou ō hifo hoku ʻuluhinā ʻi he mamahi ki he faʻitoka. \v 30 Pea ko eni, ʻoka hoko ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au ki heʻeku tamai, pea ʻikai ʻiate kimautolu ʻae tama; ko e meʻa ʻi he feohi fakataha ʻene moʻui mo e moʻui ʻae tama; \v 31 ‌ʻE hoko ʻo pehē, ʻoka mamata ia ʻoku ʻikai ʻiate kimautolu ʻae tama, ʻe pekia ia; pea ko hoʻo kau tamaioʻeiki te mau fakahifo ʻae ʻuluhinā ʻo hoʻo tamaioʻeiki ko ʻemau tamai ʻi he mamahi, ki he faʻitoka. \v 32 He naʻe hoko ʻa hoʻo tamaioʻeiki, ko e fetongi ʻoe tama ki heʻene tamai, ʻo pehē, Kapau ʻe ʻikai te u toe ʻomi ia kiate koe, pea ke ʻiate au hono kovi ki heʻeku tamai ʻo taʻengata. \v 33 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke nofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko e pōpula ki heʻeku ʻeiki, ko e fetongi ʻoe tama; kae tuku ke ʻalu ʻae tama mo hono ngaahi taʻokete. \v 34 He koeʻuhi, ʻe fēfeeʻi ʻeku faʻa ʻalu ki heʻeku tamai, kae ʻikai ʻiate au ʻae tama? Telia naʻaku mamata ki he kovi ʻe hoko ki heʻeku tamai.” \c 45 \cd \it 1 Kuo fakahā ʻa Siosefa ki hono kāinga. 5 ʻOku ne fakafiemālie ʻaki ʻakinautolu ʻae tauhi ʻae ʻOtua. 9 ʻOku fekau ʻe ia ke ʻomi ʻene tamai. 16 ʻOku taʻotaʻo ia ʻe Felo. 21 ʻOku tokonaki ʻa Siosefa ki heʻenau fononga, pea ne enginaki ke nau feʻofoʻofani. 25 Kuo ake ʻa Sēkope ʻi he ongoongo.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻikai faʻa taʻofi ia ʻe Siosefa ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē naʻe tutuʻu ʻo ofi kiate ia; pea tangi ia, ʻo pehē, “Ke ʻalu ʻae tangata kotoa pē meiate au.” Pea naʻe ʻikai ʻi ai ha tangata ʻe tokotaha, ʻi he fakahā ia ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua. \v 2 Pea naʻe tangi kalanga ia; pea naʻe fanongo ki ai ʻae kakai ʻIsipite mo e fale ʻo Felo. \v 3 Pea pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua, “Ko Siosefa au: ʻoku kei moʻui ʻeku tamai? Pea naʻe ʻikai faʻa tali ia ʻe hono ngaahi tokoua; he kuo nau puputuʻu ʻi hono ʻao. \v 4 Pea pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, mou ʻunuʻunu mai kiate au.” Pea naʻa nau ʻunuʻunu atu, pea pehē ʻe ia, “Ko Siosefa au, ko homou tokoua, ʻaia naʻa mou fakatau ki ʻIsipite. \v 5 Pea ko eni ʻoua naʻa mou mamahi, pe ʻita kiate kimoutolu, koeʻuhi ko hoʻomou fakatau au ki heni: he naʻe fekau au ʻe he ʻOtua, ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakahaofi hoʻomou moʻui. \v 6 He ko hono ua taʻu eni, mo e hongea ʻae fonua: pea ʻoku toe ʻae taʻu ʻe nima ʻe ʻikai ʻi ai ha tō taʻu pe ko e ututaʻu. \v 7 Pea naʻe fekau au ʻe he ʻOtua ke muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui homou hako ʻi māmani, ke fakahaofi hoʻomou moʻui, ʻi he fakamoʻui lahi. \v 8 Pea ko eni, naʻe ʻikai ko kimoutolu naʻe fekau au ki heni, ka ko e ʻOtua: pea kuo ne ngaohi au ko e tamai kia Felo, mo e ʻeiki ki hono fale kotoa pē, pea mo e pule ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.” \v 9 “Mou fakatoʻotoʻo, ʻo ʻalu ki heʻeku tamai, pea mou pehē kiate ia, ‘ʻOku lea pehē ho foha ko Siosefa, Kuo ngaohi au ʻe he ʻOtua ko e ʻeiki ki ʻIsipite kotoa pē; ke ke haʻu kiate au, ʻoua naʻa tatali. \v 10 Pea te ke nofo ʻi he fonua ko Koseni, pea te ke ofi kiate au, ʻa koe mo hoʻo fānau, mo e fānau ʻa hoʻo fānau, mo hoʻo fanga manu, mo hoʻo fanga sipi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ke maʻu. \v 11 Pea te u fafanga koe ʻi ai; he ʻoku kei toe ʻae taʻu ʻe nima ʻoe honge: telia naʻa masiva koe mo hoʻo kau nofoʻanga, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ke maʻu.’” \v 12 Pea vakai, ʻoku mamata ʻa homou mata, pea mo e mata ʻo hoku tehina ko Penisimani, ko hoku ngutu ia ʻoku lea kiate kimoutolu. \v 13 Pea te mou tala ki heʻeku tamai hoku nāunau kotoa pē ʻi ʻIsipite, pea mo e meʻa kotoa pē kuo mou mamata ki ai; pea te mou fakatoʻotoʻo ʻo ʻomi ʻeku tamai ki heni. \v 14 Pea naʻa ne faʻaki ki he kia ʻo hono tehina ko Penisimani ʻo tangi; pea tangi ʻe Penisimani ki hono kia. \v 15 Pea ʻuma ia ki hono ngaahi tokoua kotoa pē, ʻo fāʻufua mo tangi kiate kinautolu; pea hili ia ne nau fealēleaʻaki mo hono ngaahi tokoua. \p \v 16 ¶ Pea naʻe ongo ʻae meʻa ni ki he fale ʻo Felo, ʻo pehē, “Kuo haʻu ʻae ngaahi tokoua ʻo Siosefa: pea naʻe fiefia lahi ai ʻa Felo, pea mo hono kau nofoʻanga. \v 17 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, Ke ke lea pehē ki ho kāinga, Mou fai ʻae meʻa ni; hilifaki ʻae koane ki hoʻomou fanga manu, pea mou mole leva ki he fonua ko Kēnani; \v 18 Pea ʻomi hoʻomou tamai mo hoʻomou ngaahi kau nofoʻanga ʻo haʻu kiate au; pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae lelei ʻoe fonua ko ʻIsipite, pea te mou kai ʻae lelei ʻoe fonua. \v 19 Pea ko eni, kuo mou maʻu ʻae fekau, pea mou fai eni: pea mou ʻave ʻae ngaahi saliote mei he fonua ko ʻIsipite, koeʻuhi ko hoʻomou tamaiki, mo homou ngaahi uaifi, pea mou ʻomi hoʻomou tamai, pea haʻu. \v 20 Pea ʻoua naʻa tokanga foki ki hoʻomou ngaahi meʻa: he ʻoku ʻamoutolu ʻae lelei ʻoe fonua ko ʻIsipite kotoa.” \v 21 Pea naʻe fai ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli pea foaki ʻe Siosefa ʻae ngaahi saliote kiate kinautolu ʻo hangē ko e fekau ʻa Felo, ʻo ne ʻatu honau ʻoho ki he hala. \v 22 Naʻa ne foaki kiate kinautolu, ki he tangata taki taha ʻae ngaahi kofu, ka naʻa ne foaki kia Penisimani ʻae konga siliva ʻe tolungeau, mo e ngaahi kofu kotoa kehekehe ʻe nima. \v 23 Pea ne tuku ʻae meʻa ko eni ki heʻene tamai; ko e ʻasi ʻe hongofulu kuo fakaheka ki ai ʻae ngaahi meʻa lelei ʻo ʻIsipite, pea ko e ʻasi fefine ʻe hongofulu kuo fakaheka ki ai ʻae koane, mo e mā, mo e meʻakai ko e ʻoho ki heʻene tamai ʻi he hala. \v 24 Pea ne tuku hono ngaahi tokoua kenau ʻalu, pea naʻa nau ʻalu: pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Vakai, ke ʻoua naʻa mou kē ʻi he hala.” \p \v 25 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei ʻIsipite, ʻo hoko ki he fonua ko Kēnani, kia Sēkope ko ʻenau tamai, \v 26 ‌ʻonau talaange kiate ia ʻo pehē, “ʻOku kei moʻui ʻa Siosefa, pea ko e pule ia ʻoe fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.” Pea lele ai ʻae moʻui ʻo Sēkope, he naʻe ʻikai te ne tui kiate kinautolu. \v 27 Pea naʻa nau tala kiate ia ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻa Siosefa, ʻaia naʻa ne tala kiate kinautolu; pea ʻi heʻene mamata ki he ngaahi saliote naʻe fekau ʻe Siosefa ke fetuku ia, naʻe toe moʻui ʻae laumālie ʻo ʻenau tamai ko Sēkope: \v 28 Pea naʻe pehē ʻe ʻIsileli, “Maʻuā, ʻoku kei moʻui hoku foha ko Siosefa: te u ʻalu ʻo mamata kiate ia ʻi he teʻeki ai teu mate.” \c 46 \cd \it 1 ʻOku fakafiemālie ʻe he ʻOtua kia Sēkope ʻi Peasipa: 5 Ko ʻene fononga mei ai mo ʻene fānau ki ʻIsipite. 8 Hono tokolahi ʻa hono hako naʻe ʻalu ki ʻIsipite. 28 Ko e feʻiloaki ʻa Siosefa mo Sēkope. 31 ʻOku ne akonakiʻi ʻa hono kāinga, kenau tali kia Felo.\it* \p \v 1 Pea fononga ʻa ʻIsileli mo e meʻa kotoa pē naʻa ne maʻu, pea haʻu ia ki Peasipa, pea ne ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau ki he ʻOtua ʻo ʻene tamai ko ʻAisake. \v 2 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia ʻIsileli ʻi he ngaahi meʻa hā mai ʻoe pō, ʻo ne pehē, “Sēkope, Sēkope;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.” \v 3 Pea pehē ʻe ia, “Ko e ʻOtua au, ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai: ʻOua naʻa ke manavahē ke ʻalu hifo ki ʻIsipite, he te u ngaohi ʻaki koe ʻi ai ʻae puleʻanga lahi. \v 4 Pea te u ʻalu mo koe ki ʻIsipite; pea ko e moʻoni te u toe ʻomi koe mei ai; pea ʻe ʻai ʻe Siosefa hono nima ki ho mata.” \v 5 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Sēkope mei Peasipa: pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIsileli naʻa nau ʻomi ʻa ʻenau tamai ko Sēkope, mo ʻenau fānau, mo honau ngaahi uaifi ʻi he ngaahi saliote naʻe fekau ʻe Felo ke fetuku ʻaki ʻakinautolu. \v 6 Pea naʻa nau ʻave ʻenau fanga manu mo ʻenau koloa, naʻa nau maʻu ʻi he fonua ko Kēnani, ʻo nau haʻu ki ʻIsipite, ʻa Sēkope, mo hono hako kotoa pē mo ia: \v 7 Ko hono ngaahi foha, mo e ngaahi foha ʻo hono ngaahi foha mo ia, mo e ngaahi ʻofefine ʻo hono ngaahi foha, mo hono hako kotoa pē, naʻe haʻu mo ia ki ʻIsipite. \p \v 8 ¶ Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe fānau ʻa ʻIsileli naʻe haʻu ki ʻIsipite, ko Sēkope mo hono ngaahi foha: ko Lupeni ko e ʻuluaki ʻo Sēkope. \v 9 Pea ko e ngaahi foha ʻo Lupeni; ko Henoke, mo Falu, mo Hesiloni, mo Kalimi. \p \v 10 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Simione; ko Semueli, mo Samini, mo ʻOhati, mo Sakini, mo Sohali, mo Saula, ko e tama ʻae fefine Kēnani. \p \v 11 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Livai, ko Kesoni, mo Kohate, mo Melali. \p \v 12 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Siuta; ko ʻEa, mo ʻOnani, mo Felesi, mo Selaa, ka naʻe mate ʻa ʻEa mo ʻOnani ʻi he fonua ko Kēnani, pea ko e ongo foha ʻo Felesi ko Hesiloni mo Hamuli. \p \v 13 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIsaka; ko Tola, mo Fufa, mo Sope, mo Similoni. \p \v 14 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Sepuloni; ko Seleti, mo ʻEloni, mo Salili. \v 15 Ko e ngaahi tama eni ʻa Lia, naʻa ne fāʻeleʻi kia Sēkope ʻi Petanalami, mo hono ʻofefine ko Taina; ko e laumālie ʻo hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine naʻe toko tolungofulu ma toko tolu. \p \v 16 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Kata; ko Sifioni, mo Haki, mo Suni, mo ʻEsiponi, mo ʻElai, mo ʻEloti, mo ʻAlili. \p \v 17 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻAseli; ko Simina, mo ʻIsua, mo ʻIsui, mo Pelia, mo Sela, ko honau tuofefine; pea ko e ongo foha ʻo Pelia; ko Hepa, mo Malikieli. \v 18 Ko e ngaahi tama eni ʻa Silipa, ʻaia ne foaki ʻe Lepani ki hono ʻofefine ko Lia, pea ne fanauʻi ʻakinautolu ni kia Sēkope, ko e laumālie ʻe hongofulu ma ono. \v 19 Pea ko e fānau ʻa Lesieli ko e uaifi ʻo Sēkope; ko Siosefa, mo Penisimani. \p \v 20 ¶ Pea naʻe tupu ia Siosefa ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻa Manase, mo ʻIfalemi, ʻaia naʻe fanauʻi kiate ia ʻe ʻAsinate ko e ʻofefine ʻo Potifela ko e taulaʻeiki ʻo ʻOni. \p \v 21 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Penisimani, ko Pela, mo Pekeli, mo ʻAsipeli, mo Kela, mo Neemani, mo ʻEhi, mo Losi, mo Mupimi, mo Hupimi, mo ʻAliti. \v 22 Ko e ngaahi tama eni ʻa Lesieli, naʻe tupu kia Sēkope; ko e laumālie kotoa pē, naʻe toko hongofulu ma toko fā. \p \v 23 ¶ Pea ko e foha ʻo Tani; ko Husami. \p \v 24 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Nafitali, ko Saseili, mo Kuni; mo Seseli, mo Silemi. \v 25 Ko e ngaahi tama eni ʻa Pila, ʻaia naʻe foaki ʻe Lepani, ki hono ʻofefine ko Lesieli, pea ne fānau ʻakinautolu ni kia Sēkope; ko e laumālie kotoa pē naʻe toko fitu. \v 26 Ko e laumālie kotoa pē naʻe haʻu mo Sēkope ki ʻIsipite, ʻaia naʻe tupu ʻiate ia, ka ʻoku ʻikai lau ʻae ngaahi uaifi ʻoe ngaahi foha ʻo Sēkope; ko e laumālie ʻe toko onongofulu ma toko ono. \v 27 Pea ko e ongo foha ʻo Siosefa naʻe fānau kiate ia ʻi ʻIsipite, ko e laumālie ʻe toko ua: pea ko e laumālie kotoa pē ʻoe fale ʻo Sēkope, naʻe haʻu ki ʻIsipite, naʻa nau toko fitungofulu. \p \v 28 ¶ Pea naʻa ne fekau ʻa Siuta ke muʻomuʻa ʻiate ia, ke fakahinohino ia ki Koseni; pea naʻa nau hoko ki he fonua ko Koseni. \v 29 Pea teuteu ʻe Siosefa hono saliote, pea ʻalu ia ke fakafetaulaki ki heʻene tamai ʻi Koseni, ʻo ne fakahā ia kiate ia: pea ne fāʻufua ia ʻo faʻaki ki hono kia ʻo tangi fuoloa. \v 30 Pea pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “Ko eni tuku ke u mate, he koeʻuhi kuo u mamata ki ho mata, pea ʻoku ke kei moʻui.” \v 31 Pea pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua mo e fale ʻo ʻene tamai, “Te u ʻalu hake ʻo fakahā kia Felo, ʻo tala kiate ia, ko hoku ngaahi tokoua, mo e fale ʻo ʻeku tamai ʻaia naʻe ʻi he fonua ko Kēnani, kuo nau haʻu kiate au. \v 32 Pea ko e kau tauhi sipi ʻae kau tangata, he ko ʻenau ngāue ko e fafanga ʻae fanga manu; pea kuo nau ʻomi ʻenau fanga manu mo e meʻa kotoa pē ʻoku nau maʻu. \v 33 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ui ʻa Felo kiate kimoutolu, ʻo ne fehuʻi pe ko e hā ʻa hoʻomou faiva; \v 34 Pea te mou pehē, ‘Ko e ngāue ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki talu ʻemau kei siʻi ʻo fai mai ni, ʻio ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai, ko e tauhimanu;’ koeʻuhi ke mou nofo ʻi he fonua ko Koseni,” he ʻoku fakalielia ki he kakai ʻIsipite, ʻae tauhi sipi kotoa pē. \c 47 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Siosefa hono kāinga ʻe toko nima, mo ʻene tamai, kia Felo. 11 ʻOku ne foaki, moʻonautolu ʻae fonua mo e meʻakai. 13 ʻOku ne maʻu ʻae paʻanga kotoa pē ʻae kakai ʻIsipite, 16 Mo ʻenau fanga manu, 18 Mo honau ngaahi fonua moʻo Felo. 22 Naʻe ʻikai ke fakatau ʻae fonua ʻoe kau taulaʻeiki. 23 ʻOku ne tuku ʻae fonua kiate kinautolu kae maʻu hono nima ʻoe vahe. 28 Ko e motuʻa ʻo Sēkope. 29 Ko e fuakava ʻa Siosefa ke tanu ia fakataha mo ʻene ngaahi tamai.\it* \p \v 1 Pea haʻu ʻa Siosefa ʻo fakahā kia Felo, ʻo pehē, “Kuo haʻu ʻeku tamai mo hoku ngaahi kāinga mo ʻenau fanga sipi, mo e fanga manu, mo ʻenau meʻa kotoa pē, mei he fonua ko Kēnani; pea vakai ʻoku nau ʻi he fonua ko Koseni.” \v 2 Pea naʻa ne ʻave ʻae niʻihi ʻo hono ngaahi tokoua, ʻio, ʻae kau tangata ʻe toko nima, ʻo ne fakahā ʻakinautolu kia Felo. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Felo ki hono ngaahi tokoua, “Ko e hā hoʻomou faiva?” Pea nau talaange kia Felo, “Ko e tauhi sipi ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai foki.” \v 4 Pea naʻa nau pehē foki kia Felo, “Kuo mau haʻu ke mau ʻāunofo ʻi he fonua; he ʻoku ʻikai ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ha meʻakai ki heʻemau fanga manu; he kuo lahi ʻaupito ʻae honge ʻi he fonua ko Kēnani, ko ia ʻoku mau kole ai tuku ke nofo ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he fonua ko Koseni.” \v 5 Pea lea ʻa Felo kia Siosefa ʻo pehē, “Kuo haʻu kiate koe ʻa hoʻo tamai mo ho ngaahi kāinga: \v 6 ‌ʻoku ʻi ho ʻao ʻae fonua kotoa pē ko ʻIsipite; ʻi he potu lelei ʻoe fonua, ke ke tuku ke nofo ai hoʻo tamai mo ho ngaahi tokoua: tuku ke nau nofo ʻi he fonua ko Koseni: pea kapau ʻoku ke ʻilo ha kau tangata poto ʻiate kinautolu, pea ke fakanofo ʻakinautolu ke nau puleʻi ʻeku fanga manu.” \v 7 Pea ʻomi ʻe Siosefa ʻene tamai ko Sēkope, ʻo tuku ia ki he ʻao ʻo Felo; pea naʻe tāpuaki ʻe Sēkope ʻa Felo. \v 8 Pea naʻe fehuʻi ʻa Felo, kia Sēkope, ʻo pehē, “ʻOku fiha ho taʻu?” \v 9 Pea pehē ʻe Sēkope kia Felo, “Ko e ngaahi ʻaho ʻoe taʻu ʻo hoku fononga, ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe tolungofulu: kuo siʻi mo kovi pe ʻae ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi taʻu ʻo ʻeku moʻui, pea ʻoku teʻeki ai aʻu ia ki he ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi taʻu ʻoe moʻui ʻa ʻeku ngaahi tamai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo honau fononga.” \v 10 Pea naʻe tāpuaki ʻe Sēkope ʻa Felo, pea ʻalu ia mei he ʻao ʻo Felo. \p \v 11 ¶ Pea naʻe tuku ʻe Siosefa ʻene tamai mo hono ngaahi tokoua ʻo ne foaki kiate kinautolu ʻae nofoʻanga ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi he potu lelei ʻi he fonua ko Lamesisi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Felo. \v 12 Pea naʻe tauhi ʻe Siosefa ʻene tamai, mo hono ngaahi kāinga, mo e kau nofoʻanga kotoa pē ʻo ʻene tamai ʻaki ʻae mā, ʻo fakatatau mo honau ngaahi ʻapi. \p \v 13 ¶ Pea naʻe ʻikai ha mā ʻi he fonua kotoa; he naʻe lahi ʻae honge, pea naʻe vaivai ʻae fonua kotoa ʻo ʻIsipite, mo Kēnani, koeʻuhi ko e honge. \v 14 Pea naʻe tānaki ʻe Siosefa ʻae paʻanga kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he fonua kotoa pē ko ʻIsipite, mo e fonua ko Kēnani, ko e totongi ʻoe koane naʻa nau fakatau; pea ʻomi ʻe Siosefa ʻae ngaahi paʻanga ki he fale ʻo Felo. \v 15 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi paʻanga ʻi he fonua ko ʻIsipite, mo e fonua ko Kēnani, pea haʻu ʻae kakai ʻIsipite kotoa pē kia Siosefa ʻo nau pehē, “Tuku mai haʻamau mā; he ko e hā te mau mate ai ʻi ho ʻao? He kuo ʻikai ha paʻanga.” \v 16 Pea pehēange ʻe Siosefa, “Tuku mai hoʻomou fanga manu: pea te u ʻatu ʻae mā koeʻuhi ko hoʻomou fanga manu, ʻo kapau kuo ʻosi ʻae paʻanga.” \v 17 Pea naʻa nau ʻomi ʻenau fanga manu kia Siosefa; pea ʻatu ʻe Siosefa kiate kinautolu ʻae mā, ko e fetongi ʻo ʻenau fanga hoosi mo e fanga sipi, mo ʻenau fanga manu lalahi mo e fanga ʻasi; pea ne fafanga ʻakinautolu ʻi he taʻu ko ia, koeʻuhi ko ʻenau fanga manu. \v 18 Pea ʻi he ʻosi ʻae taʻu ko ia, pea nau toe haʻu kia Siosefa ʻi hono ua ʻoe taʻu, ʻo nau pehē kiate ia, “E ʻikai te mau fakafufū mei homauʻeiki, kuo ʻosi ʻemau paʻanga; pea kuo maʻu foki ʻe homauʻeiki ʻemau fanga manu: ʻoku ʻikai toe ha meʻa ʻi he ʻao ʻo homauʻeiki, ka ko homau sino pe mo homau ngaahi fonua. \v 19 Ko e hā te mau mate ai ʻi ho ʻao, ʻakimautolu mo homau fonua? Ke ke fakatau ʻakimautolu mo homau fonua ʻaki ʻae mā, pea te mau hoko, mo homau fonua, ko e kau tamaioʻeiki kia Felo; pea tuku kiate kimautolu ʻae tenga, koeʻuhi ke mau moʻui, kae ʻikai mate, pea ke ʻoua naʻa lala ʻae fonua.” \v 20 Pea naʻe fakatau ʻe Siosefa ʻae fonua kotoa pē ʻa ʻIsipite, kia Felo; he naʻe taki taha fakatau ʻe he kakai ʻIsipite ʻa ʻene ngoue; he koeʻuhi naʻe fakavaivaiʻi ʻakinautolu ʻe he honge; pea naʻe maʻu ʻe Felo ʻae fonua kotoa pē. \v 21 Pea koeʻuhi ko e kakai, naʻa ne tuku ʻakinautolu ki he ngaahi kolo mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo ʻIsipite ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻe taha. \v 22 Ka ko e fonua ʻoe kau taulaʻeiki naʻe ʻikai te ne fakatau; he naʻe ʻatu ʻae ʻinasi ki he kau taulaʻeiki meia Felo, pea naʻa nau kai ʻaia naʻe foaki ʻe Felo kiate kinautolu; ko ia naʻe ʻikai ai tenau fakatau honau fonua. \v 23 Pea naʻe pehē ʻe Siosefa ki he kakai, “Vakai, kuo u fakatau ʻakimoutolu he ʻaho ni, mo homou fonua, maʻa Felo: vakai mai, ko e tenga eni kiate kimoutolu, pea te mou tūtuuʻi ʻaki ʻae fonua. \v 24 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono tupu te mou ʻomi hono vahe nima kia Felo, ka ko e vahe ʻe fā ʻe ʻiate kimoutolu ia, ko e tenga ki hoʻomou ngoue, mo e meʻakai kiate kimoutolu, mo kinautolu ʻi homou kau nofoʻanga, mo e meʻakai ki hoʻomou fānau.” \v 25 Pea naʻa nau pehē, “Kuo fakahaofi ʻemau moʻui; ʻofa ke mau ʻilo ʻae ʻofa ʻi he ʻao ʻo homauʻeiki, pea mau nofo ko e kau tamaioʻeiki kia Felo. \v 26 Pea naʻe fokotuʻu ia ʻe Siosefa ko e fono ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite ʻo aʻu ki he ʻaho ni, koeʻuhi ke maʻu ʻe Felo hono vahe nima; ka naʻe ʻikai pehē ki he fonua ʻoe kau taulaʻeiki ʻaia naʻe ʻikai maʻu ʻe Felo.” \p \v 27 ¶ Pea naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi ʻIsipite, ʻi he fonua ko Koseni; pea naʻa nau maʻu ʻae ngaahi fonua, pea naʻa nau tupu ʻo tokolahi ʻaupito. \v 28 Pea naʻe moʻui ʻa Sēkope ʻi he fonua ko ʻIsipite ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fitu; pea ko e taʻu kotoa pē ʻo Sēkope, ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe fāngofulu ma fitu. \v 29 Pea naʻe ofi ʻae ʻaho ke pekia ai ʻa ʻIsileli; pea ui ia ke haʻu hono foha ko Siosefa, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko eni, kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, pea ke ʻai ho nima ʻi hoku lalo tenga, mo ke fai angalelei mo moʻoni kiate au; ʻoku ou kole kiate koe, ʻoua naʻa ke tanu au ʻi ʻIsipite. \v 30 Ka te u tokoto au mo ʻeku ngaahi tamai, pea te ke fata au mei ʻIsipite, ʻo tanu au ʻi honau tanuʻanga.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Te u fai ʻo hangē ko hoʻo lea.” \v 31 Pea naʻa ne pehē, “Fuakava mai kiate au.” Pea ne fuakava kiate ia. Pea naʻe punou ʻa ʻIsileli ki he ʻuluʻi mohenga. \c 48 \cd \it 1 ʻOku ʻaʻahi ʻa Siosefa mo hono ongo foha ki heʻene tamai mahaki, 2 ʻOku fakamālohiʻi ia ʻe Sēkope ke tāpuaki ʻakinaua. 3 ʻOku ne lau ki he talaʻofa, 5 ʻOku ne ngaohi ʻakinaua moʻona. 7 ʻOku ne fakahā kia Siosefa ʻae faʻitoka ʻo ʻene faʻē. 9 ʻOku ne tāpuakiʻi ʻa ʻIfalemi mo Manase. 17 ʻOku ne tuku ke muʻa ʻae tehina ʻi he taʻokete. 21 ʻOku ne kikite ki heʻenau toe foki ki Kēnani.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakahā ʻe he tokotaha kia Siosefa ʻo pehē, “Vakai, ʻoku mahaki hoʻo tamai:” pea naʻa ne ʻave mo ia ʻa hono ongo foha, ko Manase, mo ʻIfalemi. \v 2 Pea naʻe tala kia Sēkope, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku haʻu ho foha ko Siosefa kiate koe: pea naʻe fakamālohi ʻe ʻIsileli ia, pea ne nofo hake ʻi he mohenga.” \v 3 Pea pehē ʻe Sēkope kia Siosefa, “Naʻe hā mai ʻae ʻOtua māfimafi kiate au ʻi Lusa ʻi he fonua ko Kēnani, ʻo ne tāpuaki au; \v 4 ‌ʻo ne pehē mai kiate au, ‘Vakai, te u ngaohi koe ke ke monūʻia, mo ke tupu ʻo tokolahi, pea te u fakatupu ʻiate koe ʻae ngaahi kakai lahi; pea te u foaki ʻae fonua ni ki ho hako ki mui ʻiate koe, ko e nofoʻanga maʻu ʻo taʻengata.’” \p \v 5 ¶ “Pea ko eni, ko ho ongo foha ko ʻIfalemi, mo Manase, naʻe fānau kiate koe ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi he teʻeki ai te u haʻu ki ʻIsipite, ʻoku ʻoʻoku ʻakinaua; ʻo hangē ko Lupeni mo Simione, ʻe ʻoʻoku ʻakinaua. \v 6 Pea ko hoʻo fānau te ke fakatupu kimui ʻiate kinaua, ʻe ʻoʻou ia, pea ʻe ui ʻakinautolu ʻi he hingoa ʻo honau kāinga ʻi honau tofiʻa. \v 7 Pea ko au, ʻi heʻeku haʻu mei Petana, naʻe pekia ʻa Lesieli ʻo ofi kiate au ʻi he hala, ka naʻe toetoe siʻi pe, pea mau hoko ki ʻEfelata pea naʻaku tanu ia ʻi he hala ki ʻEfelata ʻaia ko Petelihema.” \v 8 Pea naʻe sio ʻa ʻIsileli ki he ongo foha ʻo Siosefa, ʻo ne pehē, “Ko hai ʻakinaua?” \v 9 Pea pehēange ʻe Siosefa ki heʻene tamai, “Ko hoku ongo foha ʻakinaua, kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate au, ʻi he fonua ni.” Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ʻomi ʻakinaua kiate au, pea te u tāpuaki ʻakinaua.” \v 10 Pea naʻe kui ʻae mata ʻo ʻIsileli ko e meʻa ʻi heʻene motuʻa, ko ia naʻe ʻikai ai te ne faʻa sio. Pea ne ʻomi ʻakinaua ʻo ofi kiate ia; pea naʻa ne ʻuma kiate kinaua ʻo ne fāʻufua ʻakinaua. \v 11 Pea naʻe pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “Naʻe ʻikai te u ʻamanaki ke u mamata ki ho mata; pea vakai, kuo fakahā ʻe he ʻOtua kiate au ho hako foki.” \v 12 Pea naʻe ʻomi ʻakinaua ʻe Siosefa mei hono tui, pea ne tulolo ia mo hono mata ki he kelekele. \v 13 Pea ʻave ʻakinaua ʻe Siosefa, ko ʻIfalemi ʻi hono nima toʻomataʻu ʻo hanga atu ki he nima toʻohema ʻo ʻIsileli, mo Manase ʻi hono toʻohema ʻo hanga atu ki he nima toʻomataʻu ʻo ʻIsileli, pea ne ʻomi ʻakinaua ke ofi kiate ia. \v 14 Pea naʻe mafao atu ʻe ʻIsileli hono nima toʻomataʻu ʻo hilifaki ia ki he ʻulu ʻo ʻIfalemi, ʻaia ko e kimui, mo hono nima toʻohema ki he ʻulu ʻo Manase, ʻo ʻai fakapotopoto pe hono nima; he ko Manase, ko e ʻuluaki ia. \p \v 15 ¶ Pea naʻa ne tāpuaki ʻa Siosefa ʻo ne pehē, “Ko e ʻOtua, ʻaia naʻe ʻalu ʻi he ʻao ʻo ʻeku tamai ko ʻEpalahame, mo ʻAisake, ko e ʻOtua naʻa ne fafanga au ʻi heʻeku moʻui kotoa pē ʻo aʻu ki he ʻaho ni, \v 16 Ko e ʻāngelo ʻaia naʻa ne huhuʻi au mei he kovi kotoa pē, tāpuakiʻi ʻae ongo tama; pea ke ui hoku hingoa kiate kinaua, mo e hingoa ʻo ʻeku tamai ko ʻEpalahame, mo ʻAisake; pea tuku ke na tupu ko e kakai tokolahi ʻi māmani.” \v 17 Pea kuo mamata ʻa Siosefa kuo ʻai ʻe heʻene tamai hono nima toʻomataʻu ki he ʻulu ʻo ʻIfalemi, naʻa ne mamahi ai; pea ne hiki ʻae nima ʻo ʻene tamai ke ʻave ia mei he ʻulu ʻo ʻIfalemi ki he ʻulu ʻo Manase. \v 18 Pea pehē ʻe Siosefa ki heʻene tamai, “Ko ʻeku tamai ke ʻoua naʻa pehē, he ko e ʻuluaki eni: ʻai ho nima toʻomataʻu ki hono ʻulu.” \v 19 Pea naʻe taʻofi ia ʻe heʻene tamai, ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻilo, ko hoku foha, ʻoku ou ʻilo ia: ʻe hoko ia foki ko e kakai tokolahi, pea ʻe lahi ia foki; ka ko e moʻoni ʻe lahi hono tehina ʻiate ia, pea ʻe hoko hono hako ko e ngaahi puleʻanga lahi.” \v 20 Pea naʻa ne tāpuaki ʻakinaua ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē, “ʻE fai tāpuaki ʻe ʻIsileli ʻiate koe, ʻo pehē, ‘Ke ngaohi koe ʻe he ʻOtua ke tatau mo ʻIfalemi mo Manase:’ pea naʻa ne tuku ʻa ʻIfalemi ki muʻa ʻia Manase. \v 21 Pea pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “Vakai teu mate au; ka ʻe ʻiate kimoutolu ʻae ʻOtua, pea te ne toe ʻave ʻakinautolu ki he fonua ʻo hoʻomou ngaahi tamai. \v 22 Pea ko eni foki, kuo u foaki kiate koe ʻae potu lahi hake ʻe taha ʻi ho ngaahi tokoua, ʻaia naʻaku maʻu mei he nima ʻoe kakai ʻAmoli, ʻaki ʻa ʻeku heletā, mo ʻeku kaufana.” \c 49 \cd \it 1 ʻOku ui ʻa Sēkope ki hono ngaahi foha ke ne tāpuakiʻi ʻakinautolu. 3 Ko honau tāpuaki taki taha. 29 ʻOku ne naʻinaʻi kinautolu ki hono putu. 33 ʻOku pekia ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe fekau ʻe Sēkope ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “Mou fakataha mai, koeʻuhi ke u fakahā kiate kimoutolu ʻaia ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui. \q1 \v 2 “ʻAe ngaahi foha ʻo Sēkope, mou fakakātoa ʻakinautolu ʻo fanongo: \q2 pea fakafanongo kia ʻIsileli ko hoʻomou tamai. \b \q1 \v 3 “Ko Lupeni, ko hoku ʻuluaki koe, ko hoku mālohi, mo e kamataʻanga ʻo hoku mālohi, \q2 ko e lelei mo e ngalingali ʻeiki, mo e fungani ʻoe mālohi. \q1 \v 4 ‌ʻOku ke ngaueue koe ʻo hangē ko e vai, pea ʻe ʻikai te ke hoko ʻo lelei; \q2 koeʻuhi naʻa ke ʻalu ki he mohenga ʻo hoʻo tamai; \q2 pea naʻa ke fakaʻuliʻi ia: naʻa ke ʻalu ki hoku tokotoʻanga. \b \q1 \v 5 “Ko Simione mo Livai ko e ongo tokoua; \q2 ʻoku ʻi heʻena fakakaukau ʻae ngaahi meʻa tautea fakamamahi. \q1 \v 6 Ko hoku laumālie, ʻoua naʻa ke fie kau ki heʻena fakalilolilo; \q2 ko hoku ongoongolelei, ʻoua naʻa ke kau mo hona fakataha, \q1 he naʻa na tāmateʻi ʻae tangata ʻi heʻena ʻita, \q2 pea ʻi hona loto lahi, naʻa na holoki hifo ʻae ʻā maka. \q1 \v 7 Malaʻia ki heʻena ʻita, he naʻe kakaha ia: \q2 mo ʻena lili he naʻe taʻeʻofa ia: \q1 te u tufa ʻakinaua ʻi Sēkope, \q2 mo veteki ʻakinaua ʻi ʻIsileli. \b \q1 \v 8 “Ko koe Siuta, ʻe fakamālō ki ai ʻa ho ngaahi tokoua; \q2 ʻe ʻi he kia ʻo ho ngaahi fili ʻa ho nima; \q2 ʻe punou kiate koe ʻae ngaahi fānau ʻa hoʻo tamai. \q1 \v 9 Ko e ʻuhiki laione ʻa Siuta: \q2 ko hoku foha kuo ke ʻalu hake mei he tamatea: \q1 naʻa ne tulolo, ʻo tokoto ʻo hangē ko e laione, \q2 pea hangē ko e laione motuʻa; \q2 pea ko hai te ne ueʻi hake ia? \q1 \v 10 E ʻikai mole ʻae tokotoko ʻoe pule ia Siuta, \q2 pe ha taha ke foaki ʻae fono mei hono vaʻe, \q1 kaeʻoua ke hāʻele mai ʻa Sailo; \q2 pea ʻe ʻiate ia ʻae tānaki fakataha ʻoe kakai. \q1 \v 11 Te ne noʻotaki ʻene ʻuhiki ki he vaine, \q2 mo ʻene ʻuhiki ʻasi ki he vaine mātuʻaki lelei; \q1 te ne fō hono ngaahi kofu ʻi he uaine, \q2 mo hono ngaahi kofu ʻi he toto ʻoe kālepi. \q1 \v 12 E kulokula hono mata ʻi he uaine, \q2 pea ʻe hinehina hono nifo ʻi he huʻahuhu. \b \q1 \v 13 “E nofo ʻa Sepuloni ʻi he taulanga ki tahi; \q2 pea ko e taulanga ia ki he ngaahi vaka: \q2 pea ʻe aʻu atu ʻa hono ngataʻanga ki Saitoni. \b \q1 \v 14 “Ko e ʻasi mālohi ʻa ʻIsaka, \q2 ʻoku tokoto ia ʻi he tauloto ʻoe kavenga ʻe ua. \q1 \v 15 Pea ʻe pehē ʻe ia ʻoku lelei ʻae fiemālie, \q2 pea ʻoku mata lelei ʻae fonua; \q1 pea ʻe fakapunou hifo hono uma ke haʻamo, \q2 pea ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ki he tukuhau. \b \q1 \v 16 “E fakamaau hono kakai ʻe Tani, \q2 ʻo hangē ko e tokotaha ʻae faʻahinga ʻo ʻIsileli. \q1 \v 17 Ko e ngata fekai ʻa Tani ʻi he veʻehala, \q2 ko e ngata ia ʻi he hala, \q1 ʻoku ne uʻu ʻae mui vaʻe ʻoe hoosi, \q2 ko ia ʻe hinga ki mui ai ʻae tangata heka hoosi. \b \q1 \v 18 “Kuo u tatali ki hoʻo fakamoʻui ʻe Sihova. \b \q1 \v 19 “Ko Kata, ʻe lavaʻi ia ʻe ha kongakau, \q2 ka te ne toki ikuna ʻamui. \b \q1 \v 20 “E tupu ia ʻAseli ʻae mā lelei, \q2 pea ʻe tupu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻakai fakaʻeiʻeiki. \b \q1 \v 21 “Ko e hainiti ʻa Nafitali kuo vete ange: \q2 ʻoku ne lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei. \b \q1 \v 22 “Ko e vaʻa fua lahi ʻa Siosefa, \q2 ʻio, ko e vaʻa fua ia ʻoku ofi ki he vai; \q2 ʻoku kaka hake hono ngaahi vaʻa ʻi he funga ʻā. \q1 \v 23 Kuo fakamamahi lahi ia ʻe he kau tangata fana, \q2 ʻo nau fanaʻi ia, mo fehiʻa kiate ia: \q1 \v 24 Ka naʻe tuʻumaʻu ʻene kaufana ʻi he mālohi, \q2 pea naʻe fakamālohi ʻae kupuʻi nima ʻo hono nima, \q2 ʻe he nima ʻoe Māfimafi ʻo Sēkope. \q2 ʻOku mei ai ʻae Tauhi, ko e Maka ʻo ʻIsileli: \q1 \v 25 ‌ʻIo, mei he ʻOtua ʻo hoʻo tamai, ʻaia te ne tokoniʻi koe; \q2 pea ʻi he Māfimafi, ʻaia te ne tāpuaki koe \q1 ʻaki ʻae ngaahi tāpuaki ʻoe langi mei ʻolunga, \q2 mo e ngaahi tāpuaki ʻoe loloto ʻoku ʻi lalo, \q2 mo e tāpuaki ʻoe ngaahi huhu, pea mo e manāva: \q1 \v 26 Ko e ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo tamai kuo māhilihili ia ki ʻolunga ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo ngaahi kui, \q2 ʻo aʻu ki he mātuʻaki ngataʻanga mamaʻo ʻoe ngaahi moʻunga taʻengata; \q1 te nau ʻi he ʻulu ʻo Siosefa, \q2 pea ki he tumuʻaki ʻoe ʻulu ʻo ia naʻe vaheʻi mei hono ngaahi tokoua. \b \q1 \v 27 “E ʻuakai ʻa Penisimani ʻo hangē ko e ulofi: \q2 te ne kai ʻi he pongipongi ʻaia kuo ne maʻu, \q2 pea te ne tufa ʻi he pō ʻae koloa kuo vete.” \p \v 28 ¶ Ko e ngaahi faʻahinga ʻe hongofulu ma ua eni ʻo ʻIsileli; pea ko eni ia naʻe lea ʻaki ʻe heʻenau tamai kiate kinautolu, ʻo ne tāpuaki ʻaki ʻakinautolu; naʻa ne tāpuaki ʻakinautolu taki taha, ʻo fakatatau ki hono tāpuaki ʻoʻona. \v 29 Pea fonosia ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē: “E tānaki au ki hoku kakai ka mou tanu au mo ʻeku ngaahi tamai ʻi he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe faʻahinga ʻo Heti. \v 30 ‌ʻI he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻi Makipila, ʻaia ʻoku hanga atu ki Mamili, ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame, mo e ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe kau Heti, ko e potu maʻana ko e tanuʻanga. \v 31 Naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻEpalahame mo hono uaifi ko Sela; pea naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻAisake mo hono uaifi ko Lepeka pea naʻaku tanu ʻi ai ʻa Lia. \v 32 Naʻe fakatau ʻae ngoue mo e ʻana ʻoku ʻi ai, mei he fānau ʻa Heti.” \v 33 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sēkope ʻene fekau ki hono ngaahi foha, pea naʻa ne hamusi hake hono vaʻe ʻi he mohenga, pea tukuange ʻe ia hono laumālie, pea naʻe tānaki ia ki hono kakai. \c 50 \cd \it 1 Ko e tēngihia ʻo Sēkope. 4 Kuo fakaʻataʻatā ʻe Felo ʻa Siosefa ke ʻalu ʻo fai ʻae putu. 7 Ko e putu. 15 ʻOku fakafiemālieʻi ʻe Siosefa ʻa hono kāinga ʻi heʻenau hū kiate ia. 22 Ko hono motuʻa 23 ʻOku ne mamata ki hono hako ʻo aʻu ki hono tolu ʻoe toʻutangata 24 ʻOku ne kikite ki hono kāinga ki heʻenau toe foki atu. 25 ʻOku ne fai ʻae fuakava mo kinautolu ki hono ngaahi hui. 26 ʻOku ne pekia, pea ʻoku fakatolongaʻi hono sino.\it* \p \v 1 Pea tōmapeʻe ʻa Siosefa ki he mata ʻo ʻene tamai, ʻo tangi kiate ia, mo uma kiate ia. \v 2 Pea fekau ʻe Siosefa ki heʻene kau tangata faitoʻo, ke nau fakatolongaʻi ʻene tamai; pea naʻe fakatolonga ʻa ʻIsileli ʻe he kau faitoʻo. \v 3 Pea naʻe fai ʻae ʻaho ʻe fāngofulu koeʻuhi ko ia; he ko hono ngaahi ʻaho ia kiate kinautolu ʻoku fakatolongaʻi; pea naʻe tangi ʻae kakai ʻIsipite ʻi he ʻaho ʻe fitungofulu koeʻuhi ko ia. \v 4 Pea ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho fakamamahi, naʻe lea ʻa Siosefa ki he fale ʻo Felo, ʻo pehē, “Ko eni, kapau kuo u lelei ʻi homou ʻao, ʻoku ou kole kiate kimoutolu ke mou lea ʻi he ʻao ʻo Felo, ʻo pehē, \v 5 Naʻe puleʻi au ʻe heʻeku tamai ke u fuakava, ʻo pehē, Vakai, teu mate: pea te ke tanu au ʻi he faʻitoka naʻaku ngaohi maʻaku ʻi he fonua ko Kēnani. Pea ko eni ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu ʻo tanu ʻeku tamai, pea te u toe haʻu.” \v 6 Pea naʻe pehē ʻe Felo, “Ke ke ʻalu ʻo tanu hoʻo tamai, ʻo hangē ko e fuakava naʻa ne fekau ke ke fai.” \p \v 7 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Siosefa ke tanu ʻene tamai; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau matāpule kotoa pē ʻa Felo, mo e kau mātuʻa ʻo hono fale, mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsipite, \v 8 Pea mo e fale kotoa pē ʻo Siosefa, mo hono ngaahi tokoua, mo e fale ʻo ʻene tamai; ko e nau tamaiki, mo e nau fanga manu, mo e nau fanga sipi, naʻa nau tuku pe ʻi he fonua ko Koseni. \v 9 Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae ngaahi saliote, mo e kau tangata heka hoosi; ko e kakai tokolahi ʻaupito. \v 10 Pea naʻa nau hoko ki he hahaʻanga uite ʻi ʻEtati, ʻaia ʻoku ʻituʻa Sioatani, pea nau tangi ai ʻi he tangi lahi mo fakamamahi: pea naʻa ne fai ʻae tangi ki heʻene tamai ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 11 Pea kuo mamata ʻe he kakai ʻoe fonua, ʻaia ko e kakai Kēnani, ki he tangi ʻi he potu ʻi ʻEtati, pea nau lea ʻo pehē, “Ko e tangi fakamamahi eni, ki he kakai ʻIsipite;” ko ia naʻe ui ai hono hingoa ʻo ia ko ʻEpelimisilemi, ʻaia ʻoku ʻituʻa Sioatani. \v 12 Pea naʻe fai ʻe hono ngaahi foha kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fekau. \v 13 He naʻe fata ia ʻe hono ngaahi foha ki he fonua ko Kēnani, ʻo nau tanu ia ʻi he ʻana ʻi he ngoue ko Makipila ʻoku hanga ki Mamili, ʻaia naʻe fakatau maʻana ʻe ʻEpalahame, mo e ngoue ko e tanuʻanga, meia ʻEfilone ʻoe faʻahinga ʻo Heti. \v 14 Pea naʻe toe liu mai ʻa Siosefa ki ʻIsipite, hili ʻae tanu ʻo ʻene tamai, ʻaia mo hono ngaahi tokoua, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻalu mo ia ke tanu ʻene tamai. \p \v 15 ¶ Pea kuo mamata ʻe he ngaahi tokoua ʻo Siosefa, kuo pekia ʻa ʻenau tamai, naʻa nau pehē, “E fehiʻa nai ʻa Siosefa kiate kitautolu, mo totongi kiate kitautolu ʻae kovi kotoa pē naʻa tau fai kiate ia.” \v 16 Pea naʻa nau fekau ʻae tokotaha ke ʻalu kia Siosefa ʻo lea pehē, naʻe fekau ʻe hoʻo tamai ʻi heʻene kei moʻui, ʻo pehē, \v 17 “Te mou lea pehē kia Siosefa, ‘ʻOku ou kole ni kiate koe, fakamolemole ʻae kovi ʻa ho ngaahi tokoua mo ʻenau fai hala;’ he naʻa nau fai kovi kiate koe: pea ko eni, ʻoku mau kole kiate koe, fakamolemole ʻae hia ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ʻo hoʻo tamai.” Pea naʻe tangi ʻa Siosefa ʻi heʻenau lea kiate ia. \v 18 Pea ʻalu hono ngaahi tokoua ʻo foʻohifo ʻi hono ʻao; ʻo nau lea pehē, “Vakai mai, ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻakimautolu.” \v 19 Pea pehēange ʻe Siosefa kiate kinautolu, “ʻOua te mou manavahē; he ko e fetongi au ʻoe ʻOtua? \v 20 Ka ko kimoutolu, naʻa mou mahalo kovi kiate au, ka naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtua ke lelei, koeʻuhi ke fakahoko ʻaia ʻoku fai he ʻaho ni, ke fakahaofi ʻae moʻui ʻae kakai tokolahi. \v 21 Pea ko eni, ke ʻoua naʻa mou manavahē; he te u tauhi ʻakinautolu mo hoʻomou tamaiki.” Pea naʻa ne fakafiemālieʻi ʻakinautolu, ʻo lea ʻofa kiate kinautolu. \p \v 22 ¶ Pea naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi ʻIsipite, ʻa ia, mo e fale ʻo ʻene tamai; pea ko e moʻui ʻa Siosefa ko e taʻu ʻe teau, mo e taʻu ʻe hongofulu. \v 23 Pea naʻe mamata ʻa Siosefa ki he fānau ʻa ʻIfalemi, ko e toʻutangata ʻe tolu ko e fānau foki ʻa Mekili ko e foha ʻo Manase, naʻe ʻomi ʻo tuku ki he funga tui ʻo Siosefa. \v 24 Pea naʻe pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua, “Teu mate au; pea ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, ʻo ʻave ʻakimoutolu mei he fonua ni, ki he fonua naʻa ne fuakava ki ai kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope.” \v 25 Pea naʻe fai kia Siosefa ʻae fuakava ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, pea te mou fetuku hoku ngaahi hui mei heni.” \v 26 Pea naʻe pekia ai ʻa Siosefa, kuo teau taʻu, mo e taʻu ʻe hongofulu hono motuʻa: pea naʻa nau fakatolongaʻi ia, pea nau ai ia ki he puha ʻi ʻIsipite.