\id GAL \h Kaletia \toc1 Ko E Tohi ʻa Paula Ki He Kakai Kaletia \toc2 Kaletia \toc3 Kal \mt2 KO E TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 KALETIA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 6 ʻOku ofo ʻa Paula ʻi heʻenau hiki vave meiate ia mo e ongoongolelei, 8 Pea ne tuku ke malaʻia ʻakinautolu ʻoku malangaʻaki ha ongoongolelei kehe. 11 Naʻe akonekina ʻa Paula ʻi he ongoongolelei kae ʻikai mei he tangata, ka mei he ʻOtua: 14 Pea ne fakahā ʻene anga ʻaʻana ʻi he teʻeki ai ui ia, 17 Pea mo ia naʻa ne fai ai leva.\it* \p \v 1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo, (ʻikai mei he kau tangata, pe ʻi ha tangata, kae meia Sisu Kalaisi, mo e ʻOtua ko e Tamai, ʻaia naʻa ne fokotuʻu hake ia mei he pekia;) \v 2 Pea mo e ngaahi kāinga kotoa pē ʻoku ʻiate au, ki he ngaahi siasi ʻi Kalētia: \v 3 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa mo e melino mei he ʻOtua ko e Tamai, pea mo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, \v 4 ‌ʻAia naʻa ne foaki ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he maama kovi ni, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻoe ʻOtua ko ʻetau Tamai: \v 5 Ke ʻiate ia pe ʻae fakafetaʻi ke taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni. \v 6 ‌ʻOku ou ofo ʻi hoʻomou hiki vave pehē meiate ia naʻa ne uiuiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻofa ʻa Kalaisi, ki he ongoongolelei ʻe taha: \v 7 ‌ʻAia ʻoku ʻikai “ko e taha kehe moʻoni;” ka ʻoku ai ʻae niʻihi ʻoku fakamamahi ʻakimoutolu, pea ko honau loto ke fakakehe ʻae ongoongolelei ʻa Kalaisi. \v 8 Kapau ʻe malangaʻaki ʻekimautolu, pe ha ʻāngelo mei he langi, ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai ko ia naʻa mau malangaʻaki kiate kimoutolu, ke malaʻia pe ia. \v 9 ‌ʻO hangē ko ia naʻa mau tomuʻa lea ʻaki, peau toe lea ʻaki eni, Kapau ʻe malangaʻaki ʻe ha taha ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, kae ʻikai ko ia kuo mou maʻu, ke malaʻia pe ia. \v 10 He ʻoku ou fai ni ko e fakafiemālieʻi ki he tangata, pe ko e ʻOtua? Pe ko ʻeku fai ni ke lelei pe ki he tangata? He kapau ʻoku ou kei fai ke lelei ki he tangata, ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki au ʻa Kalaisi. \v 11 Pea ʻoku ou fakapapau atu kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ko e ongoongolelei naʻaku malangaʻaki, ʻoku ʻikai mei he tangata ia. \v 12 He naʻe ʻikai te u maʻu ia mei ha tangata, pea naʻe ʻikai ako ia kiate au, ka ʻi hono fakahā mai ʻe Sisu Kalaisi. \v 13 He kuo mou fanongo ki heʻeku ʻulungāanga ʻi muʻa ʻi he lotu fakaSiu, he naʻaku fakatanga ʻo lahi hake ʻaupito ʻae siasi ʻoe ʻOtua, ʻo maumauʻi ia: \v 14 Mo ʻeku fai lahi ki he lotu fakaSiu ʻo lahi hake ʻi he tokolahi naʻa mau toʻutangata ʻi hoku fonua, he naʻaku fai feinga ʻo lahi hake ʻaupito ki he ngaahi talatupuʻa ʻa ʻeku ngaahi tamai. \v 15 Ka ʻi he finangalo lelei ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakamavae au mei he manāva ʻo ʻeku faʻē, ʻo ne ui au ʻi heʻene angaʻofa, \v 16 Ke fakahā hono ʻAlo ʻiate au, koeʻuhi ke u malangaʻaki ia ʻi he ngaahi Senitaile; naʻe ʻikai leva te u fakakaukau mo e kakano mo e toto: \v 17 Pea naʻe ʻikai te u ʻalu hake ki Selūsalema kiate kinautolu naʻe ʻaposetolo ʻi muʻa ʻiate au; ka naʻaku ʻalu ki ʻAlepea, peau toe liu mai ki Tamasikusi. \v 18 Pea hili ʻae taʻu ʻe tolu, ne u ʻalu hake ki Selūsalema, ke feʻiloaki mo Pita, pea nofo mo ia ʻi he ʻaho ʻe hongofulu ma nima. \v 19 Ka naʻe ʻikai te u mamata ki ha niʻihi ʻoe kau ʻaposetolo, ka ko Semisi, ko e tokoua ʻoe ʻEiki. \v 20 Pea ko eni, ko e ngaahi meʻa ʻoku ou tohi kiate kimoutolu, vakai, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai teu loi. \v 21 Hili ia, naʻaku haʻu ki he ngaahi potu ʻo Silia mo Silisia; \v 22 Pea naʻe ʻikai ʻiloa hoku mata ʻe he ngaahi siasi ʻo Siutea ʻaia naʻe ʻia Kalaisi: \v 23 Kae ngata pe ʻi heʻenau fanongo, “Ko ia ia naʻa ne fakatangaʻi ʻakitautolu ʻi muʻa, ʻoku ne malangaʻaki ni ʻae tui ʻaia naʻa ne tomuʻa maumauʻi.” \v 24 Pea naʻa nau fakaongoongoleleiʻi ʻae ʻOtua koeʻuhi ko au. \c 2 \cd \it 1 ʻOku ne fakahā ʻene ʻalu hake ki Selūsalema, mo e meʻa naʻa ne ʻalu hake ai: 3 Mo e ʻikai kamu ʻa Taitusi: 11 Mo ʻene valokiʻi ʻa Pita, mo ne fakahā kiate ia hono ʻuhinga, 14 ʻOku tui ia mo e kakai Siu kia Kalaisi ke tonuhia ai, kae ʻikai tonuhia ʻi he ngaahi ngāue: 20 Pea ʻoku ʻikai ke moʻui ʻi he angahala, ʻakinautolu kuo fakatonuhia.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae taʻu ʻe hongofulu ma fā, pea u toe ʻalu hake ki Selūsalema mo Pānepasa, peau ʻave ʻa Taitusi foki. \v 2 Naʻaku ʻalu hake ʻi hono fakahā mai, ʻo fakaʻilo atu kiate kinautolu ʻae ongoongolelei ko ia ʻaia ʻoku ou malangaʻaki ki he ngaahi Senitaile, ka ʻi he fufū pe kiate kinautolu taki taha naʻe ongoongo, telia naʻa ʻiloange, ʻoku ou lele pe kuo u lele taʻeʻaonga. \v 3 Pea ko Taitusi, ko e Kiliki, naʻe ʻiate au ia, naʻe ʻikai siʻi te nau fekau ke kamu ia: \v 4 Pea koeʻuhi ko e kāinga loi naʻe omi fakafufū, ʻonau hū fakafufū mai ke matakiʻi ʻetau tauʻatāina, ʻaia ʻoku tau maʻu ʻia Kalaisi Sisu, koeʻuhi ke nau fakapōpulaʻi ʻakitautolu: \v 5 Pea naʻe ʻikai siʻi te mau fakavaivai ki ai ʻi ha feituʻulaʻā siʻi ʻe taha; koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae moʻoni ʻoe ongoongolelei. \v 6 Pea koeʻuhi ko kinautolu naʻe lahi hake, (neongo ʻenau lahi, koeʻumaʻā ia kiate au: ʻoku ʻikai filifilimānako ʻae ʻOtua ki he tangata:) he ko kinautolu naʻe lahi, naʻe ʻikai te nau fakahā ha meʻa foʻou kiate au: \v 7 Kae kehe, ʻi heʻenau mamata kuo tuku kiate au ʻae ongoongolelei ki he taʻekamu, ʻo hangē \add ko e tuku \add*kia Pita ʻaia ʻoe kamu; \v 8 (He ko ia naʻa ne ngāue mālohi ʻia Pita ki he ngāue fakaʻaposetolo ki he kamu, ko ia ia naʻe mālohi ʻiate au ki he kakai Senitaile:) \v 9 Pea kuo mamata ʻa Semisi, mo Kifasi, mo Sione, ʻakinautolu naʻe hangē ko e ngaahi pou, ki he ʻofa kuo foaki kiate au, naʻa nau tuku mai kiate au mo Pānepasa ʻae nima toʻomataʻu ʻoe feʻofoʻofani: ke ma \add ʻalu \add*ki he kakai Senitaile, ka ko kinautolu ki he kamu. \v 10 \add ʻO nau pehē \add*pe, kema manatu ki he kakai masiva; ʻae meʻa ko ia foki naʻaku fie fai ki ai. \v 11 Pea ʻi he hoko ʻa Pita ki ʻAniteoke, naʻaku tuʻu hake ʻo valoki ia, koeʻuhi naʻe totonu hono valokiʻi. \v 12 Koeʻuhi ʻi he teʻeki ai haʻu ʻae niʻihi mei ʻa Semisi, naʻe kai fakataha ia mo e kakai Senitaile: ka ʻi heʻenau hoko mai, naʻe mahuʻi ʻo ne fakamavae ia, ko e manavahē kiate kinautolu ʻoe kamu. \v 13 Pea fai mālualoi mo ia ʻa hono toe ʻoe kau Siu foki; ko ia naʻe ʻauhia ai foki ʻa Pānepasa ʻi heʻenau mālualoi. \v 14 Ka ʻi heʻeku mamata naʻe ʻikai te nau ʻaʻeva totonu, ʻo fakatatau ki he moʻoni ʻoe ongoongolelei, ne u pehē ai kia Pita, ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē, “Kapau ko koe, ko e Siu, ʻoku ke fai ʻo fakatatau ki he anga ʻoe kakai Senitaile, kae ʻikai hangē ko e kakai Siu, ko e hā ʻoku ke puleʻi ai ʻae kakai Senitaile ke fai ʻo hangē ko e kakai Siu?” \v 15 Ko kitautolu ʻoku tupu ko e kakai Siu, ka ʻoku ʻikai ko e “kau angahala ʻae kakai Senitaile,” \v 16 ‌ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻikai fakatonuhia ha tangata ʻe he ngaahi ngāue ʻoe fono, ka ʻi he tui ʻa Sisu Kalaisi, kuo tau tui kia Sisu Kalaisi, koeʻuhi ke fakatonuhia ʻakitautolu ʻe he tui ʻa Kalaisi, kae ʻikai ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono: he ʻoku ʻikai fakatonuhiaʻi ha tokotaha ʻe he ngaahi ngāue ʻoe fono. \v 17 Pea ka lolotonga ʻetau kumi ke tau tonuhia meia Kalaisi, kuo ʻilo ʻakitautolu ko e kau angahala, pea kuo hoko ai ʻa Kalaisi ko e tauhi ʻoe angahala? ʻIkai ʻaupito. \v 18 He kapau ʻoku ou toe langaʻi ʻae ngaahi meʻa naʻaku fakaʻauha, ta ʻoku ou ngaohi au ko e angahala. \v 19 He ko e meʻa ʻi he fono kuo mate ai au ki he fono, koeʻuhi ke u moʻui ki he ʻOtua. \v 20 Kuo tutuki au ke mate ʻo hangē ko Kalaisi: ka ʻoku ou moʻui; ka ʻoku ʻikai ko au, ka ko Kalaisi ʻoku moʻui ʻiate au: pea ko ʻeku moʻui eni ʻi he kakano, ʻoku ou moʻui ʻi he tui ki he ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe ʻofa kiate au, ʻo ne foaki ia ʻe ia koeʻuhi ko au. \v 21 ‌ʻOku ʻikai te u fakataʻeʻaonga ʻae ʻofa ʻae ʻOtua: he kapau ʻoku mei he fono ʻae fakatonuhia, pea tā kuo pekia taʻeʻaonga ʻa Kalaisi. \c 3 \cd \it 1 ʻOku ne ʻeke ha meʻa naʻa nau siʻaki ai ʻae tui, kae falala ki he fono? 6 Ko kinautolu ʻoku tui ʻoku fakatonuhiaʻi, 9 Pea tāpuekina fakataha mo ʻEpalahame. 10 ʻOku ne fakamoʻoni ia mei he meʻa kehekehe.\it* \p \v 1 ‌ʻAe kau Kalētia vale, ko hai kuo ne fakamatavalea ʻakimoutolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou talangofua ki he moʻoni, ʻakimoutolu naʻe fakahā tautonu ʻi homou ʻao ʻa Sisu Kalaisi mo hono tutuki ki he ʻakau? \v 2 Ko e meʻa ni pe ʻoku ou fie ʻilo ʻiate kimoutolu, naʻa mou maʻu ʻae Laumālie ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono, pe ʻi he fanongo ʻi he tui? \v 3 ‌ʻOku pehē koā hoʻomou vale? Kuo mou kamata ʻi he Laumālie, pea kuo fakahaohaoa eni ʻakimoutolu ʻe he kakano? \v 4 Kuo mou kātaki taʻeʻaonga ʻae ngaahi meʻa lahi? ʻO kapau ʻoku kei taʻeʻaonga. \v 5 Ko ia ia kuo ne foaki kiate kimoutolu ʻae Laumālie, ʻo ne fai ʻae ngaahi meʻa mana kiate kimoutolu, \add ʻoku ne fai ia \add*ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono, pe ʻi he fanongo ʻi he tui? \v 6 ‌ʻO hangē ko e tui ʻa ʻEpalahame, ki he ʻOtua, “Pea naʻe lau ia kiate ia ko e māʻoniʻoni.” \v 7 Ko ia ke mou ʻilo ko kinautolu ʻoku ʻi he tui, ko e fānau ʻakinautolu ʻa ʻEpalahame. \v 8 Pea ʻi he tomuʻa ʻilo ʻe he tohi, ʻe fakatonuhia ʻe he ʻOtua ʻae Senitaile ʻi he tui, naʻe malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi muʻa kia ʻEpalahame, ʻo \add ne pehē\add*, “ʻE monūʻia ʻiate koe ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē.” \v 9 Ko ia ko kinautolu ʻoku ʻi he tui, ʻoku tāpuekina fakataha mo ʻEpalahame angatonu. \v 10 He ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono, ʻoku moʻulaloa ʻi he malaʻia: he kuo tohi, “ʻOku malaʻia kotoa pē ʻoku ʻikai tuʻumaʻu aipē ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono ke fai ia.” \v 11 Ka ʻoku ha māhina mai, ʻoku ʻikai ha taha ʻe fakatonuhia ʻe he fono ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua: koeʻuhi, “ʻE moʻui ʻae tonuhia ʻi he tui.” \v 12 Pea ʻoku ʻikai mei he tui ʻae fono: ka, “Ko ia ia ʻoku ne fai ia ʻe moʻui ai.” \v 13 Naʻe huhuʻi ʻakitautolu ʻe Kalaisi mei he malaʻia ʻoe fono, ko ʻene hoko ko e malaʻia koeʻuhi ko kitautolu: he kuo tohi, “ʻOku malaʻia kotoa pē ʻoku tautau ki he ʻakau:” \v 14 Koeʻuhi ke hoko ʻae tāpuaki ʻa ʻEpalahame ki he kakai Senitaile foki ʻia Sisu Kalaisi; pea ke maʻu ʻekitautolu ʻae talaʻofa ki he Laumālie ʻi he tui. \v 15 E kāinga, ʻoku ou lea ʻo taau pe mo e tangata; Kapau ko e fefuakavaʻaki ʻae tangata pe, ka kuo maʻu ia, ʻe ʻikai ha taha ʻe fakataʻeʻaonga ia, pe fakalahi ki ai. \v 16 Ko eni, naʻe fai ʻae ngaahi talaʻofa kia ʻEpalahame mo hono hako. ʻOku ʻikai pehē ʻe ia, Pea ki he “ngaahi hako,” ʻo hangē ko e meʻa ʻi he tokolahi; kae hangē ko e meʻa ʻi he tokotaha pe, Pea ki ho “hako,” pea ko Kalaisi ia. \v 17 Pea ko ʻeku lea eni, ko e fuakava ʻia Kalaisi, naʻe fakamoʻoni ki ai ʻi muʻa ʻe he ʻOtua, ʻoku ʻikai faʻa fai ʻe he fono ke fakaʻikaiʻi ia, koeʻuhi ke ne fakataʻeaongaʻi ʻae talaʻofa, he naʻe ki mui ia ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolungofulu. \v 18 He kapau ʻoku mei he fono ʻae tofiʻa, ʻoku ʻikai ai ʻi he talaʻofa: ka naʻe foaki ia ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame ʻi he talaʻofa. \v 19 Pea tā koeʻumaʻā ʻae fono? Naʻe fakalahi ʻaki ia ko e meʻa ʻi he angahala, kaeʻoua ke hoko e talaʻofa; pea naʻe tauhi ia ʻe he kau ʻāngelo ki he nima ʻoe fakalaloa. \v 20 Ko eni, ʻoku ʻikai ai ha fakalaloa, koeʻuhi ko e tokotaha pe, ka ʻoku taha pe ʻae ʻOtua. \v 21 Pea ka ko ia, pea ʻoku kau kehe ʻae fono mo e ngaahi talaʻofa ʻae ʻOtua? ʻIkai ʻaupito: he ka ne fokotuʻu ha fono ʻe faʻa foaki ʻae moʻui, pehē ʻe hoko moʻoni ʻae fakatonuhia ʻi he fono ko ia. \v 22 Ka ʻoku fakahā ʻe he tohi kuo moʻulaloa kotoa pē ki he angahala, koeʻuhi ke foaki ai ʻae talaʻofa ʻi he tui, kia Sisu Kalaisi kiate kitautolu ʻoku tui. \v 23 Ka ʻi he teʻeki hoko mai ʻae tui, naʻe moʻua ʻakitautolu ʻo moʻulaloa ʻi he fono, ʻo moʻua ki he tui ʻaia ʻe toki fakahā ʻamui. \v 24 Pea ko ia ko hotau takiakiʻi ʻae fono kia Kalaisi, koeʻuhi ke fakatonuhia ʻakitautolu ʻe he tui. \v 25 Kae hili ʻae hoko mai ʻoe tui, ʻoku ʻikai te tau kei moʻulaloa ki ha takiaki. \v 26 He ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he tui kia Kalaisi Sisu. \v 27 He ko kimoutolu kotoa pē kuo papitaiso kia Kalaisi, kuo mou ʻai ʻa Kalaisi. \v 28 Pea ʻoku ʻikai ai ha Siu pe Kiliki, ʻoku ʻikai ha pōpula pe ha tauʻatāina, ʻoku ʻikai ha tangata pe ha fefine: ka ʻoku mou taha pe kotoa pē ʻia Kalaisi Sisu. \v 29 Pea kapau ʻoku ʻa Kalaisi ʻakimoutolu, pea ta koe hako ʻo ʻEpalahame ʻakimoutolu, pea koe fānau hoko ʻo fakatatau mo e talaʻofa. \c 4 \cd \it 1 Naʻe moʻulaloa ki he fono ʻae kakai kotoa pē ʻo aʻu ki he hāʻele mai ʻa Kalaisi, ʻo hangē ʻoku moʻulaloa ʻae foha hoko kaeʻoua ke motuʻa. 5 Ka naʻe fakatauʻatāina ʻakitautolu ʻe Kalaisi mei he fono: 7 Ko ia ʻoku ʻikai ai ke tau kei tamaioʻeiki ki ai. 14 ʻOku manatu ʻe Paula ʻenau ʻuluaki ʻofa kiate ia, mo ʻene ʻofa ʻaʻana kiate kinautolu. 22 Pea ne fakahā ko e fānau ʻakitautolu ʻa ʻEpalahame mei he fefine tauʻatāina.\it* \p \v 1 Ko eni, ʻoku ou pehē, Ko e foha hoko ʻi heʻene kei tamasiʻi, neongo ʻoku ʻeiki ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai siʻi fai kehekehe ia mo e tamaioʻeiki; \v 2 Ka ʻoku moʻulaloa ia ki he kau takiaki mo e kau tauhi, kaeʻoua ke hokosia ʻae kuonga kuo kotofa ʻe he tamai. \v 3 ‌ʻOku pehē pe ʻakitautolu, naʻa tau kei siʻi, pea tau nofo tokilalo ki he ngaahi ʻuluaki meʻa ʻoe māmani: \v 4 Ka ʻi he hokosia mai hono kakato ʻoe kuonga, naʻe tuku atu ai ʻe he ʻOtua hono ʻAlo, ke fanauʻi ʻe he fefine, pea fanauʻi ia ʻo moʻulaloa ʻi he fono, \v 5 Ke huhuʻi ʻakinautolu naʻe moʻulaloa ki he fono, koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻae ohi ʻoe ngaahi foha. \v 6 Pea koeʻuhi ko e ngaahi foha ʻakimoutolu, kuo fekau atu ai ʻe he ʻOtua ʻae Laumālie ʻo hono ʻAlo ki homou loto, ʻoku tangi, “ʻAapa, Tamai.” \v 7 Ko ia ʻoku ʻikai ai te ke kei tamaioʻeiki, ka ko e foha; pea kapau ko e foha, ko e foha hoko ʻoe ʻOtua ʻia Kalaisi. \v 8 Ka ʻi he kuonga ko ia naʻe ʻikai te mou ʻiloʻi ʻae ʻOtua, naʻa mou tauhi ʻakinautolu ʻaia ʻoku ʻikai siʻi ko e ʻotua moʻoni. \v 9 Ka ko eni, hili hoʻomou ʻilo ʻae ʻOtua, pe ko e ʻilo ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua, ʻoku fēfē hoʻomou toe tafoki ki he ngaahi ʻuluaki meʻa vaivai mo masiva, ʻaia ʻoku mou holi ke mou toe pōpula ki ai? \v 10 ‌ʻOku mou tauhi ʻae ngaahi ʻaho, mo e ngaahi māhina, mo e ngaahi faʻahitaʻu, mo e ngaahi taʻu. \v 11 ‌ʻOku ou manavahē kiate kimoutolu, telia naʻa kuo taʻeʻaonga ʻeku ngāue kiate kimoutolu. \v 12 E kāinga, ʻoku ou fakakolekole kiate kimoutolu, ke mou hangē ko au; he ʻoku ou hangē ko kimoutolu: ʻoku ʻikai siʻi te mou fai ha kovi kiate au. \v 13 ‌ʻOku mou ʻilo, naʻaku malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kimoutolu ʻi muʻa ʻi he sino vaivai. \v 14 Pea ko hoku ʻahiʻahi, ʻaia naʻe ʻi hoku sino, naʻe ʻikai te mou fehiʻa pe siʻaki ai au; ka naʻa mou maʻu au ʻo hangē ko e ʻāngelo ʻae ʻOtua, pea hangē ko Kalaisi Sisu. \v 15 Pea kofaʻā ai ʻae monūʻia naʻa mou lea ki ai? He ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu, ka ne faʻa fai, pehē, ne mou toʻo mai homou mata, ke foaki kiate au. \v 16 Pea kuo u hoko au ko homou fili koā, ko e meʻa ʻi heʻeku tala ʻae moʻoni kiate kimoutolu? \v 17 ‌ʻOku nau ʻofa feinga kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai lelei; ʻio, ko honau loto ke fakamavae ʻakimoutolu, ka mou ʻofa feinga pe kiate kinautolu. \v 18 Ka ʻoku lelei ke fai feinga maʻuaipē ʻi he meʻa lelei, kaeʻoua naʻa ngata ʻi heʻeku ʻiate kimoutolu. \v 19 A ʻeku fānau siʻi, ʻaia ʻoku ou toe langā ai kaeʻoua ke tupu ʻa Kalaisi ʻiate kimoutolu, \v 20 ‌ʻAmusiaange eni kuo u ʻiate kimoutolu, pea ke u liliu hoku leʻo; he ʻoku ou puputuʻu telia ʻakimoutolu. \v 21 Tala mai kiate au, ʻakimoutolu ʻoku holi ke mou moʻulaloa ki he fono, ʻikai ʻoku mou fanongo ki he fono? \v 22 He kuo tohi, naʻe toko ua ʻae foha ʻo ʻEpalahame, ko e tokotaha ʻi he fefine pōpula, pea ko e tokotaha ʻi he fefine tauʻatāina. \v 23 Ka ko ia naʻe ʻoe fefine pōpula, naʻe tupu ia fakatangata pe; ka ko ia ʻoe fefine tauʻatāina, naʻe ʻi he talaʻofa ia. \v 24 Ko e fakatātā ʻae ongo meʻa ko ia: he ko e fuakava eni ʻe ua; ko e taha mei he moʻunga ko Sainai, ʻaia ʻoku fānau ki he pōpula, ko Ekaa ia. \v 25 He ko e Ekaa ni, ko e moʻunga ko Sainai ia ʻi ʻAlepea, pea ʻoku hangē ko Selūsalema ʻaia ʻoku ai ni, pea ʻoku pōpula ia mo ʻene fānau. \v 26 Ka ko Selūsalema ʻoku ʻi ʻolunga, ʻoku tauʻatāina ia, ʻaia ko e faʻē ʻatautolu kotoa pē. \v 27 He kuo tohi, “Fiefia, ʻa koe ko e paʻa, naʻe ʻikai ke fānau; ke hiki ho leʻo ʻo kalanga, ʻa koe naʻe ʻikai ke langā he ʻoku tokolahi ʻaupito ʻae fānau ʻo ia naʻe siʻaki ʻiate ia ʻoku ai hono husepāniti.” \v 28 Pea ko eni, ʻe kāinga, ko e fānau ʻae talaʻofa ʻakitautolu, ʻo hangē ko ʻAisake. \v 29 Kae hangē ko ʻena, ko ia naʻe tupu fakatangata pe, naʻa ne fakatanga ʻaia naʻe ʻoe Laumālie, pea ʻoku kei pehē ni. \v 30 Ka ko e hā ʻae lea ʻoe tohi? “Kapusi kituʻa ʻae fefine pōpula mo ʻene tama: koeʻuhi ʻe ʻikai hoko fakataha ʻae tama ʻae fefine pōpula mo e tama ʻae fefine ʻoku tauʻatāina.” \v 31 Ko ia, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai ko e fānau ʻakitautolu ʻae fefine pōpula, ka ko e tauʻatāina. \c 5 \cd \it 1 ʻOku ne tokoni ke nau tuʻumaʻu ʻi heʻenau tauʻatāina, 3 Pea ʻoua te nau fai ʻae kamu: 13 Kae ʻofa muʻa, ʻaia ko e lahi ia ʻoe fono. 19 ʻOku ne lau fakalautelau ʻae ngaahi ngāue ʻoe kakano, 22 Mo e ngaahi fua ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, 25 Pea ne enginaki ke nau ʻaʻeva ʻi he Laumālie.\it* \p \v 1 Ko ia, tuʻumaʻu ʻi he tauʻatāina ʻaia kuo fakatauʻatāina ai ʻakitautolu ʻe Kalaisi, pea ʻoua naʻa toe ʻefihia ʻi he haʻamonga ʻoe pōpula. \v 2 Vakai, ko au Paula, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, kapau te mou kamu, ʻe ʻikai ʻaonga siʻi ʻa Kalaisi kiate kimoutolu. \v 3 He ʻoku ou toe fakapapau ki he tangata kotoa pē kuo kamu, ʻoku totonu ke ne fai ʻae fono kotoa pē. \v 4 Kuo fakataʻeʻaonga ʻa Kalaisi kiate kimoutolu, ʻakimoutolu kotoa pē kuo fakatonuhia ʻe he fono; kuo hinga ʻakimoutolu mei he ʻofa. \v 5 He ʻoku tau tatali ʻi he Laumālie ki he ʻamanaki lelei ʻoe fakatonuhia ʻi he tui. \v 6 He ʻoku ʻikai ʻaonga siʻi ʻia Kalaisi Sisu ʻae kamu, pe ʻae taʻekamu: ka ko e tui ʻoku ngāue ʻi he ʻofa. \v 7 Naʻa mou lele lelei; ko hai naʻa ne taʻofi ʻakimoutolu ke ʻoua naʻa mou talangofua ki he moʻoni? \v 8 ‌ʻOku ʻikai meiate ia naʻa ne ui ʻakimoutolu ʻae tui ngofua ni. \v 9 “Ko e meʻa siʻi fakatupu ʻoku ne fakatupu ʻae takaonga kotoa.” \v 10 ‌ʻOku ou falala atu kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki, ke ʻoua te mou loto kehe: ka ko ia ʻoku ne veuveuki ʻakimoutolu, ʻe fua pē ʻe ia hono tautea, neongo pe ko hai ia. \v 11 Pea ko au, ʻe kāinga, kapau ʻoku ou kei malangaʻaki ʻae kamu, ko e hā ʻoku kei fakatanga ai au? Ka ko ia, pea tā kuo ngata hono ongokovi ʻoe ʻakau ʻo \add Kalaisi\add*. \v 12 ‌ʻAmusiaange ʻeau kuo tuʻusi ʻakinautolu ʻoku veuveuki ʻakimoutolu. \v 13 He kuo ui ʻakimoutolu, ʻe kāinga, ki he tauʻatāina; kaeʻoua naʻa meʻa ngāueʻaki ʻae tauʻatāina ke fai fakakakano, kae fetauhiʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻofa. \v 14 He ʻoku fakamoʻoni ʻae fono kotoa pē ʻi he lea ko eni ʻe taha, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.” \v 15 Ka mou ka fetoutou feʻūʻuusiʻaki, mo fetoutou fefoloʻaki ʻakimoutolu, vakai telia naʻa mou fetoutou fefakaʻauhaʻaki pe ʻakimoutolu. \v 16 Ka ʻoku ou pehē, Mou ʻaʻeva ʻi he Laumālie, pea ʻe ʻikai te mou fai ai ki he holi ʻoe kakano. \v 17 He ʻoku holi tuʻu ʻae kakano ki he Laumālie, mo e Laumālie ki he kakano: pea ʻoku fai kehekehe ʻakinaua ni, ko e taha ki he taha: ko ia ʻoku ʻikai ai te mou faʻa fai ʻaia ʻoku mou loto ki ai. \v 18 Kapau ʻoku takiekina ʻakimoutolu ʻe he Laumālie, ʻoku ʻikai te mou moʻulaloa ki he fono. \v 19 Pea ʻoku hā mai ʻae ngaahi ngāue ʻae kakano, ko eni ia; Ko e tono fefine, mo e feʻauaki, mo e taʻemaʻa, mo e fakalielia, \v 20 Mo e tauhi tamapua, mo e fie mana, mo e taufehiʻa, mo e fekeʻikeʻi, mo e fefielahiʻaki, mo e lili, mo e feʻiteʻitani, mo e mavahevahe, mo e ngaahi hē, \v 21 Mo e femehekaʻaki, mo e fefakapoʻaki, mo e faʻa kona, mo e ngaahi kātoanga kai, mo e ngaahi meʻa pehē ni: ʻaia ʻoku ou tomuʻa tala ni kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku tala ʻi he kuonga kuo hili, ko kinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē, ʻe ʻikai te nau lavaʻi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 22 Ka ko e fua ʻoe Laumālie, ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, \v 23 Mo e angamalū, mo e taʻekona: pea ʻoku ʻikai ha fono ke taʻofi eni. \v 24 Pea ko kinautolu ʻoku ʻa Kalaisi, kuo nau tutuki ki he ʻakau ʻae kakano mo hono ngaahi ʻofa mo hono ngaahi holi. \v 25 Kapau ʻoku tau moʻui ʻi he Laumālie, ketau ʻaʻeva foki ʻi he Laumālie. \v 26 ‌ʻOua naʻa tau holi ki he fakamālō launoa, ʻo fefakalotokoviʻaki pe ʻakitautolu, ʻo femehekaʻaki pe ʻakitautolu. \c 6 \cd \it 1 ʻOku ne ako ke nau ʻofa ki he kāinga kuo hekea, 2 Pea nau fetoutou fefuaʻaki honau ngaahi kavenga: 6 Ke nau ʻofa ki honau kau tauhi, 9 Pea ʻoua naʻa fiu ʻi he fai lelei. 12 ʻOku ne fakahā ʻae loto ʻokinautolu ʻoku malangaʻaki ʻae kamu. 14 ʻOku ʻikai polepole ʻa Paula ʻi ha meʻa ʻe taha, kae ʻi he ʻakau ʻo Kalaisi.\it* \p \v 1 ‌ʻE Kāinga, kapau ʻe moʻua ha tangata ʻi ha kovi, ko kimoutolu ʻoku fakalaumālie, fakamoʻui ia ʻi he loto angavaivai; mo ke tokangaʻi koe, telia naʻa fakatauveleʻi ko e foki. \v 2 Mou fetoutou fefuaʻaki hoʻomou kavenga, pea fakamoʻoni ai ki he fono ʻa Kalaisi. \v 3 He kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ko ha meʻa ia, ka ʻoku ʻikai, ʻoku ne kākaaʻi ʻe ia ia. \v 4 Kae tuku ke ʻahiʻahi ʻe he tangata taki taha ʻene ngāue ʻaʻana, pea te ne toki maʻu ai ʻae fiefia ʻiate ia pe, kae ʻikai ʻi ha taha kehe. \v 5 Koeʻuhi ʻe taki taha fua ʻene kavenga ʻaʻana. \v 6 Ko ia kuo akonekina ʻi he folofola, ke ne foaki ʻae meʻa ʻaonga kotoa pē kiate ia ʻoku akonaki. \v 7 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu; ʻoku ʻikai faʻa kākaaʻi ʻae ʻOtua: he ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangata, ko ia te ne utu foki. \v 8 He ko ia ʻoku tūtuuʻi ki hono kakano, te ne utu ʻi he kakano ʻae ʻauha; ka ko ia ʻoku tūtuuʻi ki he Laumālie, te ne utu ʻi he Laumālie ʻae moʻui taʻengata. \v 9 Pea ke ʻoua naʻa tau fiu ʻi he fai lelei: he te tau utu ʻi hono faʻahitaʻu totonu, ʻo kapau ʻe ʻikai te tau vaivai. \v 10 Ko ia, pea ʻi heʻetau maʻu ha faingamālie, ke tau fai lelei ki he kakai kotoa pē, kae ʻāsili pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻoe tui. \v 11 ‌ʻOku mou mamata ki he tohi lahi kuo u tohi atu kiate kimoutolu ʻaki hoku nima ʻoʻoku. \v 12 Ko kinautolu ʻoku holi ke matamatalelei fakakakano pe, ʻoku nau fakalotoʻi ʻakimoutolu ke mou kamu; telia naʻa fakatangaʻi ʻakinautolu koeʻuhi ko e ʻakau ʻo Kalaisi. \v 13 He ko kinautolu kuo kamu, ʻoku ʻikai te nau fai ki he fono; ka ʻoku nau holi ke mou kamu, koeʻuhi ke nau polepole ai ʻi homou kakano. \v 14 Kae mamaʻo mo au ʻae polepole, ka ʻi he ʻakau pe ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo tutuki ai ke mate ʻa māmani kiate au, mo au ki māmani. \v 15 He ʻoku ʻikai ʻaonga siʻi ʻia Kalaisi Sisu ʻae kamu, pe ʻae taʻekamu, ka ko e fakafoʻou. \v 16 Pea ko kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻo taau mo e meʻa fua ni, ke ʻiate kinautolu ʻae monūʻia, mo e ʻaloʻofa, pea ki he ʻIsileli ʻoe ʻOtua. \v 17 Ke ngata mei heni, ke ʻoua naʻa fakamamahiʻi au ʻe ha taha: he ʻoku ou fua ʻi hoku sino ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe ʻEiki ko Sisu. \v 18 ‌ʻE kāinga, ke ʻi homou laumālie ʻae ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. ʻEmeni.