\id EZR \h ʻEsela \toc1 Ko E Tohi ʻa ʻEsela \toc2 ʻEsela \toc3 ʻEsl \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻA \mt1 ʻESELA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e fono ʻa Kolesi ke langa ʻae faletapu. 5 ʻOku tokonaki ʻe he kakai ki heʻenau liu hake. 7 ʻOku ʻatu ʻe Kolesi ʻae ngaahi ipu ʻoe faletapu kia Sesipasa.\it* \p \v 1 Pea ko eni, ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, pea koeʻuhi ke fakamoʻoni ai ʻae folofola ʻa Sihova ʻi he ngutu ʻo Selemaia, naʻe ueʻi ʻe Sihova ʻae laumālie ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, pea naʻe fanongonongo ʻe ia ʻae fono ʻi hono puleʻanga kotoa pē, pea naʻe tohi ia foki, ʻo pehē, \v 2 ‌ʻOku pehē ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, “Kuo tuku kiate au ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani: pea kuo fekau ʻe ia kiate au ke u langa ʻae fale moʻona ʻi Selūsalema, ʻaia ʻoku ʻi Siuta. \v 3 Ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻi hono kakai kotoa pē? Ke ʻiate ia ʻa hono ʻOtua, pea ke ʻalu hake ia ki Selūsalema, ʻaia ʻoku ʻi Siuta, pea ke langa ʻae fale kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, (ko ia ia ko e ʻOtua,) ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema. \v 4 Pea mo ia fulipē ʻoku toe ʻi ha potu ʻaia ʻoku ʻāunofo ia ki ai, tuku ke tokoni ia ʻe he kau tangata ʻo hono potu ʻaki ʻae siliva, pea mo e koula, pea mo e ngaahi koloa pea mo e fanga manu, ko hono fakalahi ia ʻoe ngaahi meʻa ʻoku foaki loto lelei ki he fale ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi Selūsalema.” \p \v 5 ¶ Pea naʻe toki tuʻu hake ai ʻae kau tuʻukimuʻa ʻi he mātuʻa ʻo Siuta mo Penisimani, mo e kau taulaʻeiki, pea mo e kau Livai, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe fakaakeake honau laumālie ʻe he ʻOtua, ke ʻalu hake ke langa ʻae fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema. \v 6 Pea naʻe fakamālohi honau nima ʻekinautolu kotoa pē naʻe nonofo fakataha mo kinautolu, ʻaki ʻae ngaahi ipu siliva, mo e koula, mo e ngaahi koloa, mo e fanga manu, pea mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga, ka ʻoku lau kehe ʻae ngaahi meʻa kotoa pē naʻe ʻatu loto ʻofa pe. \p \v 7 ¶ Pea naʻe fetuku mai foki ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa mei Selūsalema, pea naʻa ne tuku ia ʻi he fale ʻo hono ngaahi ʻotua; \v 8 ‌ʻIo, naʻe ʻomi ia \add kotoa pē \add*ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia ʻi he nima ʻo Mitilitati ko e tauhi koloa, pea lau ia kia Sesipasa, ko e ʻeiki ʻo Siuta. \v 9 Pea ko hono lau eni: ko e ipu lafalafa koula ʻe tolungofulu, mo e ipu lafalafa siliva ʻe taha afe, mo e hele ʻe uofulu ma hiva, \v 10 Ko e ipu luoluo koula ʻe tolungofulu, mo e ipu luoluo siliva ʻoe anga ʻe taha ko e fāngeau mo e hongofulu, pea ko e ngaahi ipu kehe ʻe taha afe. \v 11 Ko e ngaahi ipu koula mo e siliva kotoa pē ko e nima afe mo e nimangeau. Naʻe fetuku eni kotoa pē ʻe Sesipasa fakataha mo kinautolu ʻoe kau pōpula ʻaia naʻe ʻohake mei Papilone ki Selūsalema. \c 2 \cd \it 1 Ko hono lau ʻoe kakai naʻe toe haʻu. 36 ʻOe kau taulaʻeiki. 40 ʻOe kau Livai, 43 ʻOe kau Netenimi. 55 Ko e kau tamaioʻeiki ʻa Solomone. 67 Ko e kau taulaʻeiki naʻe ʻikai faʻa fakahā honau hohoko. 64 Ko hono lau kātoa ʻokinautolu, mo ʻenau ngaahi meʻa. 68 Ko ʻenau ngaahi meʻaʻofa.\it* \p \v 1 Pea ko e fānau eni ʻae fonua ʻaia naʻe ʻalu hake mei he fakapōpula, ʻiate kinautolu naʻe fetuku ke mamaʻo, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki Papilone, pea nau toe haʻu ki Selūsalema, mo Siuta, ʻo taki taha ki heʻene kolo \li1 \v 2 Ko kinautolu naʻe haʻu mo Selupepeli: ko Sesua, mo Nehemaia, mo Selaia, mo Lielaia, mo Moatikei, mo Pilisani, mo Misipa, mo Pikivai, mo Lihumi, mo Peana. Ko hono lau eni ʻoe kau tangata ʻi he kakai ʻo ʻIsileli: \li1 \v 3 Ko e fānau ʻa Palosi, ko e toko ua afe, mo e toko teau, mo e fitungofulu ma ua. \li1 \v 4 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e toko tolungeau mo e toko fitungofulu ma ua. \li1 \v 5 Ko e fānau ʻa ʻAla, ko e toko fitungeau mo e toko fitungofulu ma ua. \li1 \v 6 Ko e fānau ʻa Pehati-Moape; ʻi he fānau ʻa Sesua mo Soape, ko e toko ua afe mo e toko valungeau mo e toko hongofulu ma toko ua. \li1 \v 7 Ko e fānau ʻa ʻIlami ko e taha afe mo e toko uangeau mo e toko nimangofulu ma toko fā. \li1 \v 8 Ko e fānau ʻa Satu, ko e toko hivangeau mo e toko fāngofulu ma toko nima. \li1 \v 9 Ko e fānau ʻa Sakai, ko e toko nimangeau mo e toko onongofulu. \li1 \v 10 Ko e fānau ʻa Pani, ko e toko onongeau mo e toko fāngofulu ma ua. \li1 \v 11 Ko e fānau ʻa Pepai, ko e toko onongeau mo e toko uofulu ma toko tolu. \li1 \v 12 Ko e fānau ʻa ʻAsikati, ko e taha afe, mo e toko uangeau mo e toko uofulu ma ua. \li1 \v 13 Ko e fānau ʻa ʻAtonikami, ko e toko onongeau mo e toko onongofulu ma ono. \li1 \v 14 Ko e fānau ʻa Pikivai, ko e toko ua afe mo e toko nimangofulu mo e toko ono. \li1 \v 15 Ko e fānau ʻa ʻAtini, ko e toko fāngeau, mo e toko nimangofulu mo e toko fā. \li1 \v 16 Ko e fānau ʻa ʻAteli ʻo Hesekaia, ko e toko hivangofulu mo e toko valu. \li1 \v 17 Ko e fānau ʻa Pisai, ko e toko tolungeau mo e toko uofulu mo e toko tolu. \li1 \v 18 Ko e fānau ʻa Sola, ko e toko teau mo e toko hongofulu mo e toko ua. \li1 \v 19 Ko e fānau ʻa Hasumi, ko e toko uangeau mo e toko uofulu ma toko tolu. \li1 \v 20 Ko e fānau ʻa Kipa, ko e toko hivangofulu ma toko nima. \li1 \v 21 Ko e fānau ʻa Petelihema, ko e toko teau mo e uofulu ma toko tolu. \li1 \v 22 Ko e kau tangata ʻo Nitofa, ko e toko nimangofulu, mo e toko ono. \li1 \v 23 Ko e kau tangata ʻo ʻAnatoti, ko e toko teau mo e toko uofulu ma toko valu. \li1 \v 24 Ko e fānau ʻa ʻAsimaveti, ko e toko fāngofulu mo e toko ua. \li1 \v 25 Ko e fānau ʻa Kesa-Sialimi, ko Kifila mo Piheloti, ko e toko fitungeau mo e toko fāngofulu ma toko tolu. \li1 \v 26 Ko e fānau ʻa Lama mo Kepa, ko e toko onongeau mo e toko uofulu mo e tokotaha. \li1 \v 27 Ko e kau tangata ʻo Mikimasi, ko e toko teau mo e toko uofulu ma toko ua. \li1 \v 28 Ko e kau tangata ʻo Peteli mo ʻAi, ko e toko uangeau mo e toko uofulu ma toko tolu. \li1 \v 29 Ko e fānau ʻa Nipo, ko e toko nimangofulu mo e toko ua. \li1 \v 30 Ko e fānau ʻa Makipisi, ko e toko teau mo e toko nimangofulu ma toko ono. \li1 \v 31 Ko e fānau ʻae ʻIlami ʻe taha, ko e taha afe, mo e uangeau mo e toko nimangofulu ma fā. \li1 \v 32 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e toko tolungeau, mo e toko uofulu. \li1 \v 33 Ko e fānau ʻa Loti, mo Hatiti, mo Ono, ko e toko fitungeau mo e toko uofulu ma nima. \li1 \v 34 Ko e fānau ʻa Seliko, ko e toko tolungeau mo e toko fāngofulu ma nima. \li1 \v 35 Ko e fānau ʻa Sinaʻa, ko e toko tolu afe mo e toko onongeau ma tolungofulu. \li1 \v 36 Ko e kau taulaʻeiki eni: ko e fānau ʻa Sitaia, ʻi he fale ʻo Sesua, ko e toko hivangeau mo e toko fitungofulu ma tolu. \li1 \v 37 Ko e fānau ʻa Imeli, ko e taha afe, mo e toko nimangofulu ma ua. \li1 \v 38 Ko e fānau ʻa Pasuli, ko e taha afe mo e toko uangeau mo e toko fāngofulu ma fitu. \li1 \v 39 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e taha afe, mo e toko hongofulu ma fitu. \li1 \v 40 Ko e kau Livai eni: ko e fānau ʻa Sesua mo e Katimieli, ʻi he fānau ʻa Hotevia, naʻe toko fitungofulu ma fā. \li1 \v 41 Ko e kau hiva eni: ko e fānau ʻa ʻAsafi ko e toko teau mo e toko uofulu ma valu. \li1 \v 42 Ko e fānau eni ʻae kau leʻo matapā: ko e fānau ʻa Salumi, ko e fānau ʻa ʻAteli, ko e fānau ʻa Talimoni, ko e fānau ʻo ʻAkupi, ko e fānau ʻa Hetita, ko e fānau ʻo Sopai, ko kinautolu kotoa pē ko e toko teau mo e toko tolungofulu ma hiva. \li1 \v 43 Ko e kau Netenimi eni: ko e fānau ʻa Siha, ko e fānau ʻa Hasufa, ko e fānau ʻa Tapaoti, \li1 \v 44 Ko e fānau ʻa Kilosi, ko e fānau ʻa Sia, ko e fānau ʻa Patoni, \li1 \v 45 Ko e fānau ʻa Lipana, ko e fānau ʻa Hakapa, ko e fānau ʻa ʻAkupi, \li1 \v 46 Ko e fānau ʻa Hakapi, ko e fānau ʻa Salimei, ko e fānau ʻa Hanani, \li1 \v 47 Ko e fānau ʻa Kiteli, ko e fānau ʻa Kaha, ko e fānau ʻa Liaia, \li1 \v 48 Ko e fānau ʻa Lesini, ko e fānau ʻa Nikota, ko e fānau ʻa Kasami, \li1 \v 49 Ko e fānau ʻa Usa, ko e fānau ʻa Pasea, ko e fānau ʻa Pesai. \li1 \v 50 Ko e fānau ʻa ʻAsina, ko e fānau ʻa Mehunimi, ko e fānau ʻa Nifisimi. \li1 \v 51 Ko e fānau ʻa Pakipuki, ko e fānau ʻa Hakufa, ko e fānau ʻa Hahua. \li1 \v 52 Ko e fānau ʻa Pasiliti, ko e fānau ʻa Mehita, ko e fānau ʻa Halisa, \li1 \v 53 Ko e fānau ʻa Pakosi, ko e fānau ʻa Sisila, ko e fānau ʻa Tama, \li1 \v 54 Ko e fānau ʻa Nisia, ko e fānau ʻa Hatifa. \li1 \v 55 Ko e fānau eni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone: ko e fānau ʻa Sotei, ko e fānau ʻa Sofeleti, ko e fānau ʻa Pelita, \li1 \v 56 Ko e fānau ʻa Sala, ko e fānau ʻa Takoni, ko e fānau ʻa Kiteli, \li1 \v 57 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e fānau ʻa Hatili, ko e fānau ʻa Pokileti ʻo Sipemi, ko e fānau ʻa ʻAmi. \li1 \v 58 Ko e kau Netenimi kotoa pē, mo e ngaahi fānau ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone, naʻe toko tolungeau mo e toko hivangofulu ma ua. \li1 \v 59 Pea ko kinautolu ni ia naʻe ʻalu hake mei Telimela, mo Telihalesa, mo Kilupi, mo ʻAtani, mo Imeli: ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakahā ʻae fale ʻo ʻenau tamai, mo honau hohoko, pe kuo ʻo ʻIsileli ʻakinautolu pe ʻikai: \li1 \v 60 Ko e fānau ʻa Tilaia, ko e fānau ʻa Topaia, ko e fānau ʻa Nikota, ko e toko onongeau mo e toko nimangofulu ma ua. \li1 \v 61 Pea ʻi he fānau ʻae kau taulaʻeiki ko e fānau ʻa Hopaia, ko e fānau ʻa Kose, ko e fānau ʻa Pasilai; ʻaia naʻa ne maʻu ʻae uaifi ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo Pasilai ko e tangata Kiliati, pea naʻe ui ia ʻi hono hingoa. \v 62 Naʻe kumi ʻekinautolu honau hohoko fakataha mo kinautolu naʻe lau ʻi he hokohoko, ka naʻe ʻikai faʻa ʻilo ia: ko ia naʻe tukuange ai ʻakinautolu ʻo hangē ha taʻemaʻa, mei he ngāue ʻoe taulaʻeiki. \v 63 Pea naʻe tala ʻe he ʻeiki pule kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa nau kai ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoni lahi, kaeʻoua ke tuʻu hake ha taulaʻeiki ʻaki ʻae ʻUlimi mo e Tumemi. \p \v 64 ¶ Ko e kakai ʻoe fakataha kotoa pē ko e toko fā mano, mo e toko ua afe, mo e tolungeau ma onongofulu, \v 65 Ka ʻoku lau kehe ʻenau kau tamaioʻeiki mo ʻenau ngaahi kaunanga, ko e toko fitu afe, mo e toko tolungeau ma tolungofulu ma fitu: pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata hiva mo e kau fefine hiva ʻe toko uangeau. \v 66 Ko ʻenau fanga hoosi ko e fitungeau mo e tolungofulu ma ono: ko ʻenau fanga miuli, ko e uangeau mo e fāngofulu ma nima; \v 67 Ko ʻenau fanga kāmeli, ko e fāngeau mo e tolungofulu ma nima; ko ʻenau fanga ʻasi, ko e ono afe mo e fitungeau mo e uofulu. \p \v 68 ¶ Pea ʻi he hoko ʻae niʻihi naʻe tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai ki he fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, naʻa nau ʻatu fiemālie pea mo e fale ʻoe ʻOtua ke fokotuʻu hake ia ʻi hono potu: \v 69 Naʻa nau foaki ʻo fakatatau ki heʻenau mafai ki he koloa maʻae ngāue, ko e talami koula ʻe ono mano mo e taha afe, pea mo e siliva ko e paunite ʻe nima afe, mo e kofu ʻe teau ki he kau taulaʻeiki. \v 70 Ko ia naʻe nofo ʻae kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e niʻihi ʻi he kakai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā, mo e kau Netenimi, ʻi honau ngaahi kolo, pea mo ʻIsileli kotoa pē ki honau ngaahi kolo ʻonautolu. \c 3 \cd \it 1 ʻOku fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga. 4 ʻOku faʻa fai ʻae feilaulau. 7 Kuo tokonaki ʻae kau tangata ngāue. 8 Kuo ʻai ʻae ngaahi tuʻunga ki he faletapu ʻi he fiefia lahi mo e tangi mamahi.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene hoko mai hono fitu ʻoe māhina, pea nofo ʻi honau ngaahi kolo ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻe fakakātoa fakataha ʻe he kakai ki Selūsalema, ʻo hangē ko e tangata pe taha. \v 2 Pea naʻe tuʻu hake ai ʻa Sesua ko e foha ʻo Sosataki, mo hono ngaahi kāinga ko e kau taulaʻeiki, mo Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli mo hono ngaahi kāinga, ʻonau langa ʻae feilaulauʻanga ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli, ke ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻa Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua. \v 3 Pea naʻa nau fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga ki hono ngaahi tuʻunga; he naʻe ʻiate kinautolu ʻae manavahē koeʻuhi ko e kakai ʻoe ngaahi fonua ko ia: pea naʻa nau ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova, ʻio, ʻae ngaahi feilaulau tutu ʻi he pongipongi mo e efiafi. \v 4 Naʻa nau fai ʻae kātoanga foki ʻoe ngaahi fale fehikitaki, ʻo hangē ko ia kuo tohi, pea naʻe ʻatu lau pe ʻi he ʻaho kotoa pē ʻae ngaahi feilaulau tutu; ʻo fakatatau ki hono anga, ʻo taau mo e ngāue ʻae ʻaho kotoa pē; \v 5 Pea naʻa nau toki ʻatu ʻae feilaulau tutu fai maʻu pe, ʻi he ngaahi tuʻu efiafi, mo e ngaahi kātoanga kotofa kotoa pē ʻa Sihova ʻaia naʻe fakatapui, pea meiate ia kotoa pē naʻe ʻatu loto ʻofa ʻae feilaulau kia Sihova. \v 6 Mei he ʻuluaki ʻaho ʻo hono fitu ʻoe māhina naʻa nau kamata ke ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova. Ka naʻe teʻeki fakatoka ʻae tuʻunga ʻoe faletapu ʻo Sihova. \v 7 Naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi paʻanga foki ki he kau tufunga maka, pea ki he kau tufunga ʻakau, mo e meʻa kai, mo e inu, mo e lolo, kiate kinautolu ʻo Saitoni, pea kiate kinautolu ʻo Taia, ke fetuku ʻae ngaahi ʻakau ko e sita mei Lepanoni ki he tahi ʻo Sopa, ʻo fakatatau ki hono tuʻutuʻuni meia Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia. \p \v 8 ¶ Pea ko eni, ʻi hono ua taʻu ʻo ʻenau haʻu ki he fale ʻoe ʻOtua ʻi Selūsalema, ʻi hono ua ʻoe māhina, naʻe kamata ʻe Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, mo Sesua ko e foha ʻo Sosataki, mo hono toe ʻo honau kāinga ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo kinautolu kotoa pē naʻe haʻu mei he nofo pōpula ki Selūsalema; ʻonau fakanofo ʻae kau Livai, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo honau motuʻa ʻo fai hake, ke kamata ʻae ngāue ʻoe fale ʻo Sihova. \v 9 Pea naʻe tuʻu fakataha ai ʻa Sesua mo hono ngaahi foha mo hono ngaahi kāinga, mo Katimieli mo hono ngaahi foha, ko e ngaahi foha ʻo Siuta, ke fakahoko ʻae kau tangata ngāue ʻi he fale ʻoe ʻOtua: ko e ngaahi foha ʻo Henatati, mo honau ngaahi foha mo honau ngaahi kāinga ko e kau Livai. \v 10 Pea ʻi he ʻai ʻe he kau langa fale ʻae tuʻunga ʻoe faletapu ʻo Sihova, naʻa nau tuku ke tuʻu ʻae kau taulaʻeiki ʻi honau ngaahi kofu mo e ngaahi meʻalea, mo e kau Livai ko e ngaahi foha ʻo ʻAsafi mo e ngaahi meʻa pakihi ke fakaongolelei ʻa Sihova, ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻo Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. \v 11 Pea naʻa nau hiva kotoa pē ʻo fai fakalakanga ʻi he fakaongolelei mo e fakafetaʻi kia Sihova: “Ko e meʻa ʻi heʻene angalelei, he ʻoku tolonga ʻene angaʻofa ki ʻIsileli ʻo taʻengata.” Pea naʻe kalanga ʻae kakai kotoa pē ʻi he kalanga lahi, ʻi heʻenau fakafetaʻi kia Sihova, koeʻuhi kuo ʻai ʻae tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova. \v 12 Ka ko e tokolahi ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kau Livai mo e kau tuʻu ki muʻa ʻi he ngaahi tamai, ʻaia ko e kau tangata motuʻa, naʻe mamata ki he ʻuluaki fale, ʻi he ai ʻae tuʻunga ʻoe fale ni ʻi honau ʻao, naʻa nau tangi leʻo lahi; pea kalanga ʻae tokolahi ʻi he fiefia. \v 13 Ko ia naʻe ʻikai faʻa ongoʻi ke ʻilo ʻe he kakai ʻae kalanga ʻoe fiefia mei he longoaʻa ʻoe tangi ʻae kakai: he naʻe kalanga ʻe he kakai ʻi he kalanga lahi, pea naʻe ongoʻi ʻae longoaʻa ki he mamaʻo. \c 4 \cd \it 1 Ko e fie taʻofi ʻe he niʻihi ʻae langa hake ʻoe faletapu. 17 Ko e tuʻutuʻuni ʻa ʻAtakisekisi. 23 Kuo taʻofi ʻae langa fale.\it* \p \v 1 Pea ʻi he fanongo ʻe he ngaahi fili ʻo Siuta mo Penisimani ʻoku langa ʻae faletapu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻe he fānau naʻe fakapōpula: \v 2 Naʻa nau haʻu ai kia Selupepeli, pea ki he kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa, ʻonau pehē kiate kinautolu, “Tuku ke mau langa mo kimoutolu: he ʻoku mau kumi ki homou ʻOtua, ʻo hangē ko kimoutolu; pea kuo mau feilaulau kiate ia talu ʻae ngaahi ʻaho ʻo Esahatoni ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻaia naʻe ʻomi ʻakimautolu ki heni.” \v 3 Ka naʻe lea ʻa Selupepeli, mo Sesua, mo hono toe ʻoe kau mātuʻa tuʻukimuʻa ʻo ʻIsileli, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai te mou kau siʻi mo kimautolu ʻi he langa ʻae fale ki homau ʻOtua; ka temau fai fakataha ʻekimautolu pe ʻae langa fale kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi ko Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia kiate kimautolu.” \v 4 Pea naʻe toki fakavaivai ʻe he kakai ʻoe fonua ʻae nima ʻoe kakai ʻo Siuta, ʻo fakamamahi ʻakinautolu ʻi he langa fale, \v 5 Pea naʻa nau totongi ki he kau fakakaukau ke taʻofi kiate kinautolu, mo fakataʻeʻaonga ʻenau tuʻutuʻuni, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, ʻo hoko mo e pule ʻa Talaiasi ko e tuʻi ʻo Peasia. \v 6 Pea ʻi he pule ʻa ʻAhasivelo, ʻi hono kamataʻanga ʻo ʻene pule, naʻa nau tohi kiate ia ʻae tohi talakoviʻi ʻae kakai ʻo Siuta mo Selūsalema. \p \v 7 ¶ Pea naʻe tohi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAtakisekisi ʻe Pisilami, mo Mitilitati mo Tapeli, mo hono toe ʻo ʻenau kaumeʻa, kia ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Peasia; pea naʻe fai ʻae tohi ʻi he lea fakaSilia, pea naʻe fakamatala ia ʻi he lea fakaSilia. \v 8 Naʻe tohi ʻe he ʻeiki fakamaau ko Lihumi mo Simisai ko e tangata tohi ʻae tohi fakakoviʻi ʻo Selūsalema kia ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo pehē: \v 9 “Pea naʻe tohi ai ʻe Lihumi ko e ʻeiki fakamaau mo Simisai ko e tangata tohi, mo hono toe ʻo ʻenau kaumeʻa: ko e kau Tinaie mo e kau ʻAfasatikai, ko e kau Tapilai mo e kau ʻAfalisai, ko e kau ʻAkivi, mo e kau Papilone, mo e kau Susa, mo e kau Tehavi, mo e kau ʻElami, \v 10 Mo hono toe ʻoe ngaahi puleʻanga ʻaia naʻe ʻomi ʻe he ʻeiki lahi mo ongolelei ko ʻAsinapa, pea tuku ki he ngaahi kolo ʻo Samēlia, mo hono toe ʻoku ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, pea ʻi he kuonga ko ia.” \p \v 11 ¶ Ko hono hiki eni ʻoe tohi ʻaia naʻa nau ʻave kiate ia, “ʻio, kia ʻAtakisekisi ko e tuʻi: “Ko hoʻo kau tamaioʻeiki ko e kau tangata ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, pea ʻi he kuonga ko eni. \v 12 Ke ʻilo ʻe he tuʻi, koeʻuhi ko e kau Siu naʻe ʻalu hake meiate koe kiate kimautolu kuo nau hoko ki Selūsalema, pea ʻoku nau langa ʻae kolo angakovi moʻo faʻa angatuʻu, pea kuo nau fokotuʻu hake hono ngaahi ʻā maka, pea kuo nau fakahoko hono ngaahi tuʻunga. \v 13 Ko eni ke ʻilo ʻe he tuʻi, kapau ʻe langa ʻae kolo ni, pea toe fokotuʻu ʻa hono ngaahi ʻā maka, ʻe ʻikai te nau kei totongi, pea tukuhau, pe totongi fakatau, pea te ke maumau ai ʻae tukuhau ki he ngaahi tuʻi. \v 14 Pea ko eni, ko e meʻa ʻi heʻemau maʻu homau tokoni mei he fale ʻoe tuʻi, pea naʻe ʻikai taau mo kimautolu ke mamata ki he fakaongokovi ʻoe tuʻi, ko ia kuo mau fekau ai ʻo fakahā ia ki he tuʻi; \v 15 Koeʻuhi ke fai ʻae kumi ʻi he tohi fakamanatu ʻa hoʻo ngaahi tamai: ko ia te ke ʻilo ai ʻi he tohi ʻoe tohi fakamanatu, mo ke ʻilo ko e kolo ni ko e kolo angatuʻu, pea kovi ki he ngaahi tuʻi mo e ngaahi fonua, pea naʻa nau langaʻi ʻae angatuʻu ʻi ai ʻi muʻa: ko e meʻa ko ia naʻe fakaʻauha ai ʻae kolo ni. \v 16 ‌ʻOku mau fakapapau ki he tuʻi, kapau ʻe toe langa ʻae kolo ni, pea fokotuʻu hono ʻā maka, ko e meʻa ko ia ʻe ʻikai te ke maʻu ai ha tofiʻa ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe.” \p \v 17 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe he tuʻi ʻa hono tali kia Lihumi ko e ʻeiki fakamaau, mo Simisai ko e tangata tohi, pea ki hono toe ʻo ʻenau kaumeʻa naʻe nofo ʻi Samēlia, pea ko hono toe naʻe nofo ki he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe, \add ʻo pehē\add*, “Mou fiemālie pe ʻi he kuonga ni. \pi1 \v 18 “Ko e tohi naʻa mou fai ʻo ʻomi kiate au naʻe lau totonu ia ʻi hoku ʻao. \v 19 Pea ne u fekau, pea naʻe fai ʻae kumi, pea kuo ʻilo ko e kolo ni naʻe fai ʻae angatuʻu ʻi muʻa ki he ngaahi tuʻi, pea naʻe fai ʻi ai ʻae angatuʻu mo e angakovi. \v 20 Pea naʻe ʻi ai ʻi muʻa ʻae ngaahi tuʻi mālohi lahi foki naʻe pule ʻi Selūsalema, ʻaia naʻe pule ki he ngaahi fonua kotoa pē ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe; pea naʻe ʻatu kiate kinautolu ʻae totongi, mo e tukuhau, mo e totongi fakatau. \v 21 Pea ko eni mou fekau ki he kau tangata ke tuku, pea ke ʻoua naʻa langa ʻae kolo ni, kaeʻoua ke hoko atu ha fekau ʻe taha meiate au, \v 22 Pea ko eni, vakai, ʻoua naʻa mou liʻaki ʻae meʻa ni: ko e hā ka tupu ai ʻae kovi ke kovi ai ʻae ngaahi tuʻi?” \p \v 23 ¶ Pea ko eni ʻi he lau hono hiki ʻoe tohi ʻae tuʻi ko ʻAtakisekisi ʻi he ʻao ʻo Lihumi mo Simisai ko e tangata tohi, mo honau kaumeʻa, naʻa nau ʻalu fakatoʻotoʻo hake ki Selūsalema ki he kakai Siu, pea taʻofi fakamālohi pe ʻakinautolu ke tuku. \v 24 Pea naʻe toki tuku ai ʻae ngāue ki he fale ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema. Ko ia naʻe tuku ia ʻo aʻu ki hono ua taʻu ʻoe pule ʻa Talaiasi ko e tuʻi ʻo Peasia. \c 5 \cd \it 1 ʻI he tokoni ʻa Hakeai mo Sakalia, naʻe toe fekau ʻa Selupepeli mo Sesua, ʻae langa ʻoe faletapu. 3 Naʻe ʻikai mafai ʻa Tatinei mo Sita-Posinei ke taʻofi. 6 Ko ʻenau tohi kovi kia Talaiasi ki he kakai Siu.\it* \p \v 1 Pea koe ongo palōfita, ko Hakeai ko e palōfita, mo Sakalia ko e foha ʻo Ito, naʻa na lea ki he kakai Siu naʻe ʻi Siuta mo Selūsalema ʻi he huafa ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻio, kiate kinautolu. \v 2 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, mo Sesua ko e foha ʻo Sosataki, pea kamata langa ʻae fale ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema; pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau palōfita ʻoe ʻOtua ke tokoniʻi ʻakinautolu. \p \v 3 ¶ Pea naʻe haʻu kiate kinautolu ʻi he kuonga ko ia ʻa Tatinei, ko e pule ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo hona ngaahi kaumeʻa, ʻonau lea pehē kiate kinautolu, “Ko hai kuo ne fekau ʻakimoutolu ke langa ʻae fale ni, pea ke fakamaʻopoʻopo ʻae ʻā maka ni?” \v 4 Pea naʻa mau tala kiate kinautolu ʻo pehē ni, “Ko e hā ʻae hingoa ʻae kau tangata, ʻoku fai ʻae langa fale ni? \v 5 Ka ko e fofonga ʻo honau ʻOtua naʻe ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai Siu, ko ia naʻe ʻikai te nau faʻa fai ke taʻofi, kaeʻoua ke hoko atu ia kia Talaiasi: pea naʻa nau toki ʻave hono tali tohi ki he meʻa ni. \p \v 6 ¶ “Ko hono hiki eni ʻoe tohi ʻaia naʻe fai mo ʻatu kia Talaiasi ko e tuʻi, ʻe Tatinei ko e pule ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo hono kaumeʻa ko e kau ʻAfasatikai, ʻaia naʻe ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe. \v 7 “Naʻa nau ʻave ʻae tohi kiate ia, ʻaia naʻe tohi ʻi ai ʻo pehē; Ke ʻia Talaiasi ko e tuʻi ʻae fiemālie lahi. \pi1 \v 8 “Ke ʻilo ʻe he tuʻi, naʻa mau ʻalu ki he fonua ko Siuta, ki he fale ʻoe ʻOtua lahi, ʻaia ʻoku langa ʻaki ʻae ngaahi maka lalahi, pea kuo ʻai ʻae ngaahi ʻakau ʻi he ngaahi ʻā maka, pea ʻoku fai fakavave ʻae ngāue ni, pea ʻoku monūʻia ia ʻi honau nima. \v 9 “Pea naʻa mau fehuʻi ai ki he kau mātuʻa ko ia, ʻo mau pehē kiate kinautolu, Ko hai naʻa ne fekau kiate kimoutolu ke langa ʻae fale ni, pea ke fakamaʻopoʻopo ʻae ngaahi ʻā maka ni? \v 10 Pea naʻa mau fehuʻi ki honau hingoa foki, koeʻuhi ke fakapapau kiate koe, pea ke mau tohi ʻae hingoa ʻoe kau tangata ʻoku tuʻukimuʻa ʻiate kinautolu. \v 11 Pea naʻa nau tali mai, ʻo pehē, ‘Ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu ʻoe ʻOtua ʻoe langi mo māmani, pea ʻoku mau langa ʻae fale ʻaia naʻe langa ʻi he taʻu lahi kuo hili, ʻaia naʻe langa ʻe he tuʻi lahi ʻo ʻIsileli pea fokotuʻu. \v 12 Kae hili ʻae fakatupu ʻe heʻemau ngaahi tamai ʻae houhau lahi ʻoe ʻOtua ʻoe langi, naʻa ne tuku ʻakinautolu ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko e tangata Kalitia, ʻaia naʻa ne maumauʻi ʻae fale ni, pea ne fetuku ʻae kakai ki he mamaʻo ki Papilone. \v 13 Ka ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Papilone ko e tuʻi ko ia ko Kolesi naʻa ne fai ʻae fono ke langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua. \v 14 Pea ko e ngaahi ipu koula foki mo e siliva ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe toʻo ʻo ʻave ʻe Nepukanesa mei he faletapu ʻaia naʻe ʻi Selūsalema, pea ʻomi ki he faletapu ʻo Papilone, naʻe toʻo ia ʻe Kolesi ko e tuʻi mei he faletapu ʻo Papilone, pea naʻe tuku ia ki he nima ʻoe tokotaha ko hono hingoa ko Sesipasa, ʻaia naʻa ne fakanofo ko e pule. \v 15 ‌ʻO ne pehē kiate ia, Toʻo ʻae ngaahi nāunau ni, pea ʻalu, ʻo fetuku ia ki he faletapu ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, pea tuku ke langa ʻae fale ʻoe ʻOtua ʻi hono potu. \v 16 Pea naʻe haʻu ai ʻae Sesipasa ko ia, pea ne ʻai hono tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema: pea talu ʻae kuonga ko ia ʻo fai mai kuo langa ia, ka ʻoku teʻeki ai ʻosi ia.’ \pi1 \v 17 “Pea ko eni, kapau ʻoku matalelei ki he tuʻi, tuku ke kumi ʻi he fale koloa ʻoe tuʻi, ʻaia ʻoku ʻi Papilone, pe kuo pehē pe, \add pe ʻikai\add*, pe naʻe fai ha fono ʻo Kolesi ke langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua ʻi Selūsalema, pea ke fekau ʻe he tuʻi ʻaia ʻoku lelei hono loto ki ai ʻi he meʻa ni.” \c 6 \cd \it 1 Ko e ʻilo ʻe Talaiasi ʻae fono ʻa Kolesi, pea fai ʻe ia ʻae fono foʻou ke fakavavevave ʻae langa fale. 13 Pea ʻi he tokoni ʻae ngaahi fili, mo e fakahinohino ʻoe kau palōfita, kuo fakaʻosi ʻae faletapu. 16 Ko e kātoanga ʻoe hūfia ʻae fale. 19 Mo e kātoanga ʻoe Lakaatu.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki fai ai ʻe Talaiasi ha fono, pea naʻe kumi ʻi he fale ʻoe ngaahi tohi ʻaia naʻe hili ai ʻae ngaahi koloa ʻo Papilone. \v 2 Pea naʻe ʻilo ʻi ʻAkimita, ʻi he fale lahi ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Mitia, ʻae takainga \add tohi\add*, pea naʻe ʻi ai ʻae tohi naʻe pehē: \pi1 \v 3 “ʻI hono tolu taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi, naʻe fai ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻae fono ki he fale ʻoe ʻOtua ʻi Selūsalema, Tuku ke langa ʻae fale, ko e potu naʻa nau fai ai ʻae ngaahi feilaulau, pea ke ʻai hono ngaahi tuʻunga ʻo ia ke mālohi: ko hono māʻolunga ʻo ia ko e hanga ʻe teau ma uofulu, mo hono māukupu ʻo ia ko e hanga ʻe teau ma uofulu; \v 4 Mo e ʻotu ʻe tolu ʻoe fuʻu maka lahi, mo e ʻotu ʻe taha ʻoe ʻakau foʻou; pea ke ʻatu hono totongi ki ai mei he fale ʻoe tuʻi; \v 5 Pea ko e ngaahi ipu koula mo e siliva ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe toʻo ʻo ʻave ʻe Nepukanesa mei he faletapu ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, ʻo fetuku ki Papilone, ke toe ʻatu, pea toe ʻave ki he faletapu ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, ke taki taha ki hono potu, pea tuku ia ki he fale ʻoe ʻOtua.” \pi1 \v 6 Pea ko eni, “ʻE Tatinei, ko e pule ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo homou kaumeʻa ko e kau ʻAfasatikai, ʻaia ʻoku ʻituʻa ʻi he vaitafe, ke mou fakamamaʻo mo e potu ko ia: \v 7 “Tuku ai pe ʻae ngāue ʻoe fale ni ʻoe ʻOtua; tuku ʻae pule ʻoe kakai Siu mo e kau mātuʻa ʻoe kakai Siu ke nau langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua ʻi hono potu. \v 8 Pea koeʻuhi ʻoku ou fai ʻae fono ni ki he meʻa te mou fai ki he kau mātuʻa ʻoe ngaahi Siu ni ʻi he langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua: ke mou fai leva ʻo ʻatu ʻae totongi ki he kau tangata ni, mei he ngaahi meʻa ʻae tuʻi, ʻio, ʻae meʻa tukuhau ʻi he tuʻa vaitafe, ʻo fai ai pe, ke ʻoua naʻa fakatuai ʻakinautolu. \v 9 Pea ko ia ʻoku nau masiva ai, pe ko e fanga pulu mui, mo e fanga sipitangata, mo e fanga lami, maʻae ngaahi feilaulau tutu ki he ʻOtua ʻoe langi, ko e uite, mo e māsima, mo e uaine, mo e lolo, ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻae kau taulaʻeiki ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, tuku ke ʻatu ia kiate kinautolu ʻi he ʻaho hokohoko pe, pea ʻoua naʻa liʻaki. \v 10 Koeʻuhi ke nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau namu kakala ki he ʻOtua ʻoe langi pea hūfia ʻae moʻui ʻae tuʻi, mo hono ngaahi foha. \v 11 Pea kuo u fai ʻae fono foki, koeʻuhi ko ia te ne fakakehe ʻae lea ni, ke toʻo ʻae ngaahi ʻakau mei hono fale, pea ke fokotuʻu ia, pea tuku ke tautau ia ki ai: pea tuku ke ngaohi hono fale ʻi he meʻa ni, ko e fale vao. \v 12 Pea ko e ʻOtua ʻaia naʻe pule ke nofo ki ai hono huafa, ke fakaʻauha ʻe ia ʻae ngaahi tuʻi mo e kakai, ʻaia te nau ʻai honau nima ke fakakehe, pe ke maumau ʻae fale ni ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema. Ko au Talaiasi kuo u fai ʻae fono ni: tuku ke fai ia ke fakatoʻotoʻo.” \p \v 13 ¶ Pea naʻe fai vave ʻe Tatinei, ko e pule ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo honau kaumeʻa, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻaia naʻe fekau ʻe Talaiasi ko e tuʻi. \v 14 Pea naʻe langa ʻe he kau mātuʻa ʻoe kakai Siu, pea naʻa nau monūʻia, ko e meʻa ʻi he akonaki ʻa Hakeai ko e palōfita mo Sakalia ko e foha ʻo Ito. Pea naʻa nau langa ia ke ʻosi, ʻo fakatatau ki he fekau ʻae ʻOtua ʻo ʻIsileli, pea fakatatau ki he fekau ʻa Kolesi, mo Talaiasi, mo ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Peasia. \v 15 Pea naʻe fakaʻosi ʻae fale ni ʻi hono tolu ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ʻAtali ʻi hono ono ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa Talaiasi ko e tuʻi. \p \v 16 ¶ Pea ko e fānau ʻa ʻIsileli, ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, pea mo kinautolu naʻe toe ʻi he fānau ʻae fakapōpula, naʻa nau fai hono fakatapui ʻoe fale ʻoe ʻOtua ʻi he fiefia lahi, \v 17 Pea naʻe ʻatu ʻi he fakatapui ʻoe fale ni ʻoe ʻOtua ʻae fanga pulu ʻe teau, mo e sipitangata ʻe uangeau, mo e fanga lami ʻe fāngeau; pea ko e feilaulau ʻi he angahala maʻa ʻIsileli kotoa pē, ko e kosi tangata ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe faʻahinga ʻo ʻIsileli. \v 18 Pea naʻa nau fokotuʻu ʻae kau taulaʻeiki ʻi honau lakanga, mo e kau Livai ʻi honau hokoʻanga, ʻi he ngāue ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema; ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻa Mōsese. \v 19 Pea naʻe fai ʻae kātoanga ʻoe Lakaatu ʻe he fānau ʻae fakapōpula ʻi hono ʻaho hongofulu ma fā ʻoe māhina. \v 20 He naʻe fakamaʻa fakataha ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai, naʻe maʻa ʻakinautolu kotoa pē, mo nau tāmateʻi ʻae Lakaatu maʻae fānau kotoa pē ʻoe fakapōpula, pea maʻa honau kāinga ko e kau taulaʻeiki, pea maʻanautolu. \v 21 Pea ko e fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe toe haʻu mei he fakapōpula, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe vahe ʻakinautolu ke kau kiate kinautolu mei he ngaahi ʻuli kovi ʻoe hiteni ʻoe fonua, ke kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, naʻa nau kai ai, \v 22 ‌ʻO nau fai ʻae kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻi he fiefia lahi: he naʻe fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻe Sihova, ʻo ne fakatafoki ʻae loto ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia kiate kinautolu, ke fakamālohi honau nima ʻi he ngāue ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \c 7 \cd \it 1 ʻOku ʻalu hake ki Selūsalema ʻa Esela. 11 Ko e fekau angaʻofa ʻa ʻAtakisekisi kia Esela. 27 ʻOku fakafetaʻi ʻe Esela ki he ʻOtua ʻi heʻene ʻofa.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, ʻi he pule ʻa ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Peasia, ko Esela ko e foha ʻo Selaia, ko e foha ʻo ʻAsalia, ko e foha ʻo Hilikia, \li1 \v 2 Ko e foha ʻo Salumi, ko e foha ʻo Satoki, ko e foha ʻo ʻAhitupe, \li1 \v 3 Ko e foha ʻo ʻAmalia, ko e foha ʻo ʻAsalia, ko e foha ʻo Milaioti, \li1 \v 4 Ko e foha ʻo Selaia, ko e foha ʻo Usa, ko e foha ʻo Puki, \li1 \v 5 Ko e foha ʻo ʻApisua, ko e foha ʻo Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa, ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki lahi: \li1 \v 6 Ko e Esela ni naʻe ʻalu hake ia mei Papilone; pea ko e tangata tohi ia naʻe poto ʻi he fono ʻo Mōsese, ʻaia naʻe foaki kiate ia ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli: pea naʻe tuku kiate ia ʻe he tuʻi ʻaia kotoa pē naʻa ne kole, ʻo fakatatau ki he kau ʻae nima ʻo Sihova ko hono ʻOtua kiate ia. \li1 \v 7 Pea naʻe ʻalu hake ʻae niʻihi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā, mo e kau Netenimi, ki Selūsalema, ʻi hono fitu taʻu ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi. \li1 \v 8 Pea naʻe haʻu ia ki Selūsalema ʻi hono nima ʻoe māhina, ʻi hono fitu taʻu ʻoe tuʻi. \li1 \v 9 He naʻe kamata ʻene fononga hake, mei Papilone ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi hono ʻuluaki ʻoe māhina, pea ʻi hono ʻuluaki ʻaho ʻi hono nima ʻoe māhina naʻe hoko ia ki Selūsalema, ʻo fakatatau, ki he kau lelei ʻae nima ʻo hono ʻOtua kiate ia. \v 10 He naʻe ʻosi hono teuʻi hono loto ʻe Esela ke kumi ʻi he fono ʻa Sihova, pea ke fai ia, pea ke akonaki ʻi ʻIsileli ʻae ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau. \p \v 11 ¶ Pea ko hono hiki eni ʻoe tohi naʻe ʻatu ʻe he tuʻi ko ʻAtakisekisi kia Esela ko e taulaʻeiki, ko e tangata tohi ia, ʻio, ko e tangata tohi ʻae ngaahi lea ʻoe ngaahi fekau ʻa Sihova, pea mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni ki ʻIsileli. \mi \v 12 “Ko ʻAtakisekisi, ko e tuʻi ʻoe ngaahi tuʻi, \mi kia Esela ko e taulaʻeiki, ko e tangata tohi ʻoe fono ʻae ʻOtua ʻoe langi, ke ʻiate koe ʻae fiemālie lelei, \pi1 ʻi he kuonga ko eni. \v 13 “ʻOku ou fai ʻae fono, koeʻuhi ko kinautolu ʻoe kakai ʻo ʻIsileli, pea mo ʻene kautaulaʻeiki, mo e kau Livai, ʻi hoku puleʻanga, ʻaia ʻoku tokanga ʻi honau loto lelei ke ʻalu hake ki Selūsalema, ke nau ʻalu mo koe. \v 14 Pea ko e meʻa ʻi he ʻalu koe mei he tuʻi pea mo ʻene kau fakakaukau ʻe toko fitu, ke fehuʻi ki Siuta mo Selūsalema, ʻo fakatatau ki he fono ʻa ho ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi ho nima; \v 15 Pea ke fetuku ʻae siliva mo e koula, ʻaia kuo ʻatu fiemālie pe ʻe he tuʻi mo ʻene kau fakakaukau ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema hono fale nofoʻanga. \v 16 Pea mo e siliva mo e koula kotoa pē ʻaia ke ke faʻa ʻilo ʻi he potu kotoa pē ʻo Papilone, mo e meʻa ʻatu loto lelei pe ʻae kakai, pea mo e kau taulaʻeiki, ʻoku ʻatu loto lelei pe maʻae fale ʻo honau ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema: \v 17 “Koeʻuhi ke ke fakatau vave ʻaki ʻae ngaahi paʻanga ni ʻae fanga pulu, mo e fanga sipitangata, mo e fanga lami, mo honau ngaahi feilaulau meʻakai, mo e ngaahi feilaulau meʻainu, pea ke ʻatu ia ki he funga ʻoe feilaulauʻanga ʻoe fale ʻo homou ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema. \v 18 Pea ko ia ʻe mata lelei kiate koe, mo ho ngaahi kāinga ke fai ki hono toe ʻoe siliva mo e koula, mou fai ia ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo homou ʻOtua. \v 19 Ko e ngaahi ipu foki naʻe tuku kiate koe ki he ngāue ʻoe fale ʻo ho ʻOtua, ke ke ʻatu ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo Selūsalema. \v 20 Pea mo ia kotoa pē ʻoku ʻaonga ki he fale ʻo ho ʻOtua, ʻaia te ke loto ki ai ke foaki, foaki ia mei he fale koloa ʻoe tuʻi. \v 21 “Pea ko au, ʻio, ko au ʻAtakisekisi ko e tuʻi, ʻoku ou fai ʻae fono ki he kau tauhi koloa kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he potu kituʻa ʻi he vaitafe, ke ʻilonga ʻaia ʻoku fiemaʻu ʻe Esela ko e taulaʻeiki, ko e tangata tohi ʻoe fono ʻae ʻOtua ʻoe langi, ke fai vave ia kiate ia, \v 22 ‌ʻO fai hake ki he taleniti siliva ʻe teau, mo e puha fua ʻoe uite ʻe teau, pea ki he kaloni ʻe fitungeau ma nimangofulu ʻoe uaine, pea ki he kaloni ʻe fitungeau ma nimangofulu ʻoe lolo, mo e māsima ʻe ʻikai lau ki hono lahi. \v 23 Ko ia kotoa pē ʻoku fekau ʻe he ʻOtua ʻoe langi, tuku ke fai vave ia maʻae fale ʻoe ʻOtua ʻoe langi he ko e hā ka tuʻu ai ʻae houhau ki he puleʻanga ʻoe tuʻi pe ki hono ngaahi foha? \pi1 \v 24 Pea ʻoku mau fakapapau foki kiate kimoutolu, ko e meʻa ki he kau taulaʻeiki mo e kau Livai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā, mo e kau Netenimi, pe ko e kau tauhi ʻoe fale ni ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai ngofua ke tala totongi, pe ha tukuhau, pe ha fakafatongia, kiate kinautolu. \pi1 \v 25 “Pea ko koe, ʻe Esela, ʻo hangē ko e poto ʻa ho ʻOtua, ʻoku ʻi ho nima, ke ke fakanofo ʻae kau pule, mo e kau fakamaau, ʻaia ke nau fakamaau ʻae kakai kotoa pē ʻoku ʻi he tuʻa vaitafe, ʻakinautolu ʻoku ʻilo lelei ʻae fono ʻa ho ʻOtua; pea mou ako ia, kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau ʻilo ki ai. \v 26 Pea ʻilonga ʻaia ʻoku ʻikai fai ki he fono ʻo ho ʻOtua, mo e fono ʻae tuʻi, ke fakahoko vave ʻae fakamaau kiate ia, pe ko ha meʻa ki he mate, pe ki he kapusi ia, pe ki he faʻao ʻo ʻene ngaahi meʻa, pe ki he fakahū ki he fale fakapōpula.” \p \v 27 ¶ “Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamai, ʻaia kuo ne ʻai ʻae meʻa pehē ni ki he loto ʻoe tuʻi, ke fakamatamatalelei ki he fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema: \v 28 Pea kuo ne tuku ʻae angaʻofa kiate au ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, mo ʻene kau fakakaukau, pea ʻi he ʻao ʻoe houʻeiki ongoongo lahi ʻae tuʻi. Pea naʻe fakamālohiʻi au ʻi he ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, pea ne u tānaki fakataha mei ʻIsileli ʻae kau tangata tuʻu ki muʻa ke mau ʻalu hake mo au.” \c 8 \cd \it 1 Ko e kau fononga ʻa Esela, naʻe toe haʻu mei Papilone. 15 Naʻa ne fekau kia Ito ki he kau taulaʻeiki ki he faletapu, 21 ʻOku fekau ke ʻaukai. 24 Naʻa ne tuku ʻae ngaahi koloa ke tauhi ʻe he kau taulaʻeiki. 31 Naʻa nau haʻu mei ʻAheva ki Selūsalema. 33 Ko e fakatatau ʻae koloa ʻi he faletapu. 36 Ko e ʻatu ʻae fekau.\it* \p \v 1 Pea ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai eni, pea ko e tohi hokohoko eni ʻokinautolu naʻa mau ʻalu hake mo au mei Papilone, ʻi he pule ʻa ʻAtakisekisi ko e tuʻi. \li1 \v 2 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Finiasi; ko Kesomi: \li1 ʻi he ngaahi foha ʻo ʻItama, ko Taniela: \li1 ʻi he ngaahi foha ʻo Tevita; ko Hatusi. \li1 \v 3 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Sikania, \li1 ʻi he ngaahi foha ʻo Falosi, ko Sakalia: \li1 pea naʻe lau mo ia ʻi he hokohoko ʻoe kau tangata ko e toko teau ma nimangofulu. \li1 \v 4 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Pehati-Moape; \li1 ko Ilionei ko e foha ʻo Selaia, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uangeau. \li1 \v 5 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Sikania; \li1 ko e foha ʻo Saesieli, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko tolungeau. \li1 \v 6 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo ʻAtini foki; \li1 ko Epeti ko e foha ʻo Sioatani, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko nimangofulu. \li1 \v 7 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIlami ko Sisaia ko e tama ʻo ʻAtalia, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu. \li1 \v 8 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Sifatia; \li1 ko Sepatia ko e foha ʻo Mikaeli, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko valungofulu. \li1 \v 9 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Soape: \li1 ko ʻOpataia ko e foha ʻo Sehieli, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uangeau ma hongofulu ma valu. \li1 \v 10 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Silomiti ko e foha ʻo Sosifia, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko teau ma onongofulu. \li1 \v 11 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pepai, ko Sakalia ko e foha ʻo Pepai, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uofulu ma toko valu. \li1 \v 12 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻAsikati; \li1 ko Sohanani ko e foha ʻo Hakatani, \li1 pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko teau ma hongofulu. \li1 \v 13 Pea ʻi he ngaahi foha ki mui ʻo ʻAtonikami, \li1 ʻaia ko honau hingoa eni, ko Ilifileti, ko Sieli, mo Simaia, \li1 pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu. \li1 \v 14 ‌ʻI he ngaahi foha foki ʻo Pikivai: ko Utei, mo Saputi, \li1 pea naʻe ʻiate kinaua ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu. \li1 \v 15 Pea naʻaku fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻi he vaitafe ʻaia ʻoku tafe ki ʻAheva; \li1 pea naʻa mau nofo ai ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he ʻaho ʻe tolu: \li1 pea ne u vakai ʻae kakai, mo e kau taulaʻeiki, \li1 pea ne u ʻilo naʻe ʻikai ha niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻo Livai. \li1 \v 16 Pea ne u fekau ke haʻu ʻa ʻEliesa, mo Elieli, mo Simaia, \li1 pea mo Elinatani, pea mo Salipe, pea mo Elinatani, \li1 pea mo Natani, pea mo Sakalia, pea mo Mesulami, ko e kau tangata tuʻukimuʻa; \li1 pea mo Soialipe, pea mo Elinatani, ko e kau tangata loto poto. \li1 \v 17 Pea ne u fekau ʻakinautolu ke ʻave ʻeku fekau kia Ito ko e ʻeiki ʻi he potu ko Kasifia, \li1 pea ne u tala kiate kinautolu ʻaia te nau lea ʻaki kia Ito, pea ki hono ngaahi kāinga ko e kakai Netenimi, \li1 ʻi he potu ko Kasifia, koeʻuhi ke nau ʻomi kiate kimautolu ʻae kau taulaʻeiki ki he fale ʻo hotau ʻOtua. \li1 \v 18 Pea ʻi he kau lelei ʻae nima ʻo hotau ʻOtua ʻiate kitautolu naʻa nau ʻomi ha tangata loto poto maʻamautolu, \li1 ʻi he ngaahi foha ʻo Mali, ko e foha ʻo Livai, ko e foha ʻo ʻIsileli; \li1 mo Selipea, mo hono ngaahi foha mo hono ngaahi kāinga, ko e toko hongofulu ma valu: \li1 \v 19 Pea ko Hasapea, pea fakataha mo ia ʻa Sisaia \li1 ʻi he ngaahi foha ʻo Melali, ko hono ngaahi kāinga mo honau ngaahi foha, ko e toko uofulu; \li1 \v 20 Pea ʻoe kau Netenimi foki, ʻaia naʻe fakanofo ʻe Tevita mo e houʻeiki ki he ngāue ʻoe kau Livai, ko e Netenimi ʻe toko uangeau ma uofulu: naʻe lau ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau hingoa. \p \v 21 ¶ Pea ne u fanongonongo ʻae ʻaukai ʻi ai, ʻi he veʻe vaitafe ko ʻAheva, koeʻuhi ke mau tautea ʻakimautolu ʻi he ʻao ʻo homau ʻOtua, ke kumi ʻiate ia ʻae hala totonu kiate kimautolu, pea moʻo ʻemau fānau iiki, pea ki heʻemau meʻa kotoa pē. \v 22 He naʻaku mā ʻo ʻikai faʻa kole ki he tuʻi ha kautau mo e kau tangata heka hoosi ke tokoni ʻakimautolu telia ʻae ngaahi fili ʻi he hala: koeʻuhi naʻa mau lea ki he tuʻi, ʻo pehē, Ko e nima ʻo homau ʻOtua ʻoku ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku kumi kiate ia ke nau lelei ai; ka ko ʻene mālohi mo ʻene houhau ʻe tuʻu kiate kinautolu kotoa pē ʻoku liʻaki ia. \v 23 Ko ia naʻa mau ʻaukai ai pea kole ki homau ʻOtua koeʻuhi ko e meʻa ni pea naʻa ne talia lelei ʻakimautolu. \p \v 24 ¶ Pea ne u fili ʻae toko hongofulu ma toko ua ʻoe kau tuʻukimuʻa ʻoe kau taulaʻeiki, ko Selipea, mo Hasapea, mo hona kāinga ʻe toko hongofulu, \v 25 Pea naʻaku fakatatau ʻae siliva kiate kinautolu, mo e koula, mo e ngaahi ipu, ʻio, ʻae meʻa foaki ʻoe fale ʻo hotau ʻOtua, ʻaia naʻe ʻatu ʻe he tuʻi, mo ʻene kau fakakaukau, pea mo ʻIsileli kotoa pē naʻe ʻi ai: \v 26 ‌ʻIo, naʻaku fakatatau ki honau nima ʻae taleniti siliva ʻe onongeau mo e nimangofulu, mo e ngaahi ipu siliva ko e taleniti ʻe teau, pea ʻi he koula ko e taleniti ʻe teau; \v 27 Mo e ipu luoluo koula foki ʻe uofulu, ʻoe talami ʻe taha afe: mo e ipu ʻe ua ʻoe kapa lelei, ʻo tatau mo e koula hono maʻongoʻonga. \v 28 Pea ne u pehē kiate kinautolu, “ʻOku māʻoniʻoni ʻakimoutolu kia Sihova; ʻoku māʻoniʻoni mo e ngaahi ipu foki; pea ko e siliva mo e koula ko e meʻa ʻatu loto lelei pe ia kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamai. \v 29 Ko ia mou leʻohi, mo tauhi ia, kaeʻoua ke toe fakatatau ia ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki lahi mo e kau Livai, mo e kau tuʻukimuʻa ʻoe ngaahi mātuʻa ʻo ʻIsileli ʻi Selūsalema, ʻi he ngaahi potu fale ʻoe fale ʻo Sihova.” \v 30 Pea naʻe pehē pe ʻae maʻu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai hono mamafa ʻoe siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu ke ʻomi ia ki Selūsalema ki he fale ʻo hotau ʻOtua. \p \v 31 ¶ Pea naʻa mau toki hiki mei he vaitafe ʻo ʻAheva ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, ke ʻalu ki Selūsalema: pea naʻe ʻiate kimautolu ʻae nima ʻo homau ʻOtua, pea naʻa ne taukapoʻi ʻakimautolu mei he nima ʻoe fili, pea mo kinautolu naʻe toitoiʻi ʻakimautolu ʻi he hala. \v 32 Pea naʻa mau hoko ki Selūsalema, pea nofo ki ai ʻi he ʻaho ʻe tolu. \p \v 33 ¶ Pea ko eni ʻi hono fā ʻoe ʻaho naʻe fakatatau ai ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu, ʻi he fale ʻo hotau ʻOtua ʻi he nima ʻo Milemoti ko e foha ʻo ʻUlia ko e taulaʻeiki: pea naʻe ʻiate ia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo Finiasi; pea naʻe ʻiate kinaua ʻa Sosapati ko e foha ʻo Sesua, mo Noatia ko e foha ʻo Pinui, ko e kau Livai; \v 34 Naʻe lau ʻae mamafa ʻoe meʻa taki taha kotoa pē: pea naʻe tohi hono mamafa kotoa pē ʻi he ʻaho ko ia. \v 35 Pea ko e ngaahi fānau foki ʻakinautolu naʻe fetuku ke pōpula, ʻaia kuo haʻu mei heʻenau nofo pōpula, naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua maʻa ʻIsileli kotoa pē, mo e sipitangata ʻe hivangofulu ma ono, ko e fanga lami ʻe fitungofulu ma fitu, ko e fanga kosi tangata ʻe hongofulu ma ua ko e feilaulau koeʻuhi ko e angahala: ko e meʻa ni kotoa pē ko e feilaulau tutu kia Sihova. \p \v 36 ¶ Pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi fekau ʻae tuʻi ki he kau talafekau ʻae tuʻi mo e kau pule fonua ʻi he kauvai ni ʻoe vaitafe: pea naʻa nau tokoni ki he kakai, mo e fale ʻoe ʻOtua. \c 9 \cd \it 1 Ko e tangi ʻe Esela ʻi he fakakāinga ʻae kakai mo e ngaahi muli. 5 Naʻe lotu ia ki he ʻOtua mo vete ʻae ngaahi angahala.\it* \p \v 1 Pea ʻi he fai ʻo ʻosi ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe haʻu ai ʻae ngaahi houʻeiki kiate au, ʻo pehē, ʻOku teʻeki vahevahe ʻakinautolu ʻe he kakai ʻo ʻIsileli, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mei he kakai ʻoe ngaahi fonua, ʻi he fai ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi angakovi, ʻio, ʻoe kakai Kēnani, mo e kakai Heti, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Sepusi, mo e kakai ʻAmoni, mo e kakai ʻAmoli. \v 2 He kuo nau ʻomi honau ngaahi ʻofefine moʻonautolu, pea mo honau ngaahi foha: ko ia kuo fakafehakoʻaki ʻakinautolu ʻe he hako māʻoniʻoni mo e kakai ʻoe ngaahi fonua ko ia: ʻio, kuo kau lahi ʻae nima ʻoe houʻeiki mo e ngaahi pule ʻi he meʻa hala ni. \v 3 Pea ʻi heʻeku fanongo ki he meʻa ni, naʻaku hae hoku kofu mo hoku pulupulu, peau fusi hoku ngaahi fulufuluʻi ʻulu mei hoku ʻulu, pea mo ʻeku kava, peau nofo ki lalo ʻo tāfuʻua. \v 4 Pea naʻe kātoa kiate au ʻakinautolu taki taha kotoa pē naʻe tetetete ki he ngaahi folofola ʻae ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e meʻa ʻi he talangataʻa ʻokinautolu naʻe fetuku fakapōpula: peau nofo tāfuʻua pe ʻo aʻu ki he feilaulau fakaefiafi. \p \v 5 ¶ Pea ʻi he feilaulau fakaefiafi ne u tuʻu hake mei heʻeku māfasia; peau hae hoku kofu mo hoku pulupulu, peau tūʻulutui ʻi hoku tui, peau mafao atu hoku nima kia Sihova ko hoku ʻOtua, \v 6 Pea naʻaku pehē, “ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou mā pea kula hoku mata ke hiki hake hoku mata kiate koe, ʻe hoku ʻOtua: he kuo tupu ʻo lahi hake ʻemau ngaahi hia ʻi ʻolunga ki homau ʻulu, pea ko ʻemau fai hala kuo tupu hake ki he ngaahi langi. \v 7 Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻemau ngaahi tamai kuo mau moʻua ʻi he hala lahi ʻo aʻu ki he ʻaho ni; pea ko e meʻa ʻi heʻemau ngaahi hia, naʻe tukuange ai ʻakimautolu, mo homau ngaahi tuʻi, mo homau ngaahi taulaʻeiki, ki he nima ʻoe ngaahi tuʻi ʻoe ngaahi fonua, ki he heletā, pea ki he pōpula, pea ki he maumau, pea ki he puputuʻu ʻoe mata, ʻo hangē ʻi he ʻaho ni. \v 8 Pea ko eni kuo fakahā ʻae ʻofa kiate kimautolu ʻi he kuonga siʻi meia Sihova ko homau ʻOtua, ke tuku kiate kimautolu ha toenga \add kakai\add*, ke hoa, pea ke tuku kiate kimautolu ʻae faʻo ʻi hono potu māʻoniʻoni, koeʻuhi ke fakamaama homau mata ʻe homau ʻOtua, pea foaki kiate kimautolu ʻae fakaakeake siʻi ʻi homau nofo pōpula. \v 9 He ko e kau tangata hopoate ʻakimautolu; ka naʻe ʻikai liʻaki ʻakimautolu ʻe homau ʻOtua ʻi heʻemau nofo pōpula, ka kuo fakahoko ʻae ʻofa kiate kimautolu ʻi he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Peasia, ke tuku kiate kimautolu ʻae fakaakeake, ke fokotuʻu ʻae fale ʻo homau ʻOtua, pea ke fakafoʻou hono ngaahi potu maumau pea ke foaki kiate kimautolu ʻae ʻā maka ʻi Siuta pea ʻi Selūsalema. \v 10 Pea ko eni, ʻE homau ʻOtua, ko e hā te mau lea \add ʻaki \add*hili ʻae meʻa ni kotoa pē? He kuo mau liʻaki hoʻo ngaahi fekau, \v 11 ‌ʻAia naʻa ke fekau ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo pehē, Ko e fonua ʻoku mou ʻalu ke maʻu, ko e fonua taʻemaʻa ia ʻi he ngaahi angaʻuli ʻoe kakai ʻoe ngaahi fonua, mo ʻenau ngaahi angakovi, ʻaia kuo nau fakafonu ʻaki ia mei hono potu ʻe taha ki hono potu ʻe taha ʻi heʻenau anga taʻemaʻa; \v 12 Pea ko eni, ʻoua naʻa mou foaki homou ngaahi ʻofefine ki honau ngaahi foha, pea ʻoua naʻa mou toʻo honau ngaahi ʻofefine mo homou ngaahi foha, pea ʻoua naʻa mou kumi ki heʻenau melino pe ki heʻenau koloa ʻo taʻengata: koeʻuhi ke mou mālohi, pea kai ʻae lelei ʻoe fonua, pea tuku ia ko e ʻapi tofiʻa ki hoʻomou fānau ke taʻengata. \v 13 Pea hili ʻae meʻa kotoa pē kuo tō kiate kimautolu ʻi heʻemau ngaahi ngāue kovi, pea ʻi heʻemau hala lahi, he ko koe ko homau ʻOtua kuo siʻi hifo hao tautea ʻakimautolu kae lahi ʻemau ngaahi hia, pea kuo ke tuku kiate kimautolu ʻae ngaahi fakamoʻui pehē ni; \v 14 He te mau toe liʻaki hoʻo ngaahi fekau, pea hoko ʻo fakataha ʻakimautolu mo e kakai ʻoe ngaahi angakovi ni? Pea ʻikai te ke houhau ai kiate kimautolu ke ʻoua ke fakaʻauha ʻakimautolu, pea ʻe ʻikai ha niʻihi ʻe toe, pe ha meʻa ke hao ai? \v 15 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ke māʻoniʻoni koe: he ʻoku mau kei nofo hao pe, ʻo hangē ko e ʻaho ni: vakai, ʻoku mau ʻi ho ʻao ʻi heʻemau ngaahi angahala: he ʻoku ʻikai te mau faʻa tuʻu ʻi ho ʻao koeʻuhi ko e meʻa ni.” \c 10 \cd \it 1 ʻOku tokoni ʻa Esela ʻe Sikania, ke fakatonutonu ʻae ngaahi fakamaʻu mali hala. 6 ʻOku tangi ʻa Esela pea fakataha ʻae kakai, 9 ʻOku tokanga ʻae kakai ki he akonaki ʻa Esela ʻonau fakatomala, pea nau fakahā te nau fai foʻou. 15 Ko ʻenau tokanga ke fai ia. 18 Ko e hingoa ʻokinautolu naʻe fakamaʻu mo e ngaahi uaifi kehe.\it* \p \v 1 Pea ʻi he hili ʻae lotu ʻa Esela, pea hili ʻene vete, ʻo tangi mo fakatōmapeʻe ia ʻi he mata fale ʻoe ʻOtua, naʻe haʻu kiate ia mei ʻIsileli ʻae fuʻu kakai tokolahi ʻoe kau tangata mo e kau fefine mo e fānau: he naʻe tangi mamahi ʻaupito ʻae kakai. \v 2 Pea ko Sikania ko e foha ʻo Sehieli, ko e tokotaha ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIlami, naʻe lea ia ʻo ne pehē kia Esela, “Kuo mau fai hala ki hotau ʻOtua, pea kuo mau maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe ʻi he kakai ʻoe fonua: ka ko eni ʻoku ai ʻae ʻamanaki lelei ʻi ʻIsileli ʻoku kau ki he meʻa ni. \v 3 Pea ko eni ke tau fai ʻae fuakava ki hotau ʻOtua ke mau tukuange ʻae ngaahi uaifi kehe kotoa pē, mo kinautolu kuo fānau ʻiate kinautolu, ʻo fakatatau ki he fakakaukau ʻa hoku ʻeiki, mo kinautolu ʻoku tetetete ki he fekau ʻa hotau ʻOtua; pea tuku ke fai ia ʻo fakatatau mo e fono. \v 4 Tuʻu hake: he ʻoku kau ʻae meʻa ni kiate koe: pea ke loto mālohi, pea fai ia.” \v 5 Pea naʻe tuʻu ai ʻa Esela, pea fakafuakava ʻe ia ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau Livai, mo ʻIsileli kotoa pē koeʻuhi ke nau fai ʻo fakatatau ki he lea ni. Pea naʻa nau fuakava. \p \v 6 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Esela mei he mata fale ʻoe ʻOtua, pea ne ʻalu ki he fale ʻo Sohanani ko e foha ʻo Iliasipi: pea ʻi heʻene hoko ki ai, naʻe ʻikai te ne kai ha mā, pe inu ha vai: he naʻe tangi pe ia ko e meʻa ʻi he angahala ʻanautolu ʻaia naʻe fetuku ʻo ʻave pōpula. \v 7 Pea naʻa nau fanongonongo ʻae fono ʻi Siuta kotoa pē mo Selūsalema ki he fānau kotoa pē ʻoe fakapōpula, koeʻuhi ke nau fakataha ʻakinautolu ʻi Selūsalema. \v 8 Pea ʻilonga ʻaia ʻe ʻikai haʻu ʻi he ʻaho ʻe tolu, ʻo fakatatau mo e fakakaukau ʻae houʻeiki mo e kau mātuʻa, ʻe faʻoa ʻene meʻa kotoa pē, pea ʻe vaheʻi ia mei he fakataha ʻokinautolu naʻe fetuku ki he mamaʻo. \p \v 9 ¶ Pea naʻe toki fakakātoa fakataha ʻakinautolu ki Selūsalema ʻae kau tangata kotoa pē ʻo Siuta mo Penisimani, ʻi he ʻaho ʻe tolu. Ko hono hiva ia ʻoe māhina, ʻi hono ʻaho ʻe uofulu ʻoe māhina; pea naʻe nofo ʻae kakai kotoa pē ʻi he hala lahi ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea tetetete koeʻuhi ko e meʻa ni, pea koeʻuhi ko e ʻuha lahi. \v 10 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Esela ko e taulaʻeiki, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou fai talangataʻa; pea kuo mou maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe, ke fakalahi ki he hala ʻa ʻIsileli. \v 11 Pea ko eni mou fai ʻae vete kia Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai, pea \add mou \add*fai ki hono finangalo: pea fakamavae ʻakimoutolu mei he kakai ʻoe fonua, pea mei homou ngaahi uaifi kehe.” \v 12 Pea naʻe lea ai ʻae kakai kotoa pē naʻe fakataha ʻo pehē ʻaki ʻae leʻo lahi, “Hangē ko ia kuo ke tala, ʻoku totonu ke mau fai. \v 13 Ka ʻoku tokolahi ʻae kakai, pea ko e ʻaho eni ʻoe ʻuha lahi, pea ʻoku ʻikai te mau faʻa fai ke tuʻu ʻi tuaʻā, pea ʻoku ʻikai ko e ngāue eni ki he ʻaho pe taha pe ua: he ʻoku mau tokolahi kuo fai hala ʻi he meʻa ni. \v 14 Pea ko eni ke tuʻu hake homau kau pule ʻoe fakataha kotoa pē, pea ke haʻu ʻakinautolu kotoa pē, ʻaia kuo nau maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe, ʻi hotau ngaahi kolo, ʻi he ngaahi ʻaho ʻe kotofa, pea ke haʻu mo kinautolu ʻae kau mātuʻa ʻoe kolo kotoa pē, mo e kau fakamaau ʻi ai, koeʻuhi ke fakafoki ʻae houhau lahi ʻo hotau ʻOtua ʻi he meʻa ni meiate kimautolu.” \p \v 15 ¶ Ko Sonatani pe ko e foha ʻo ʻAsaeli mo Sehasia ko e foha ʻo Tikiva naʻe fakakau ʻakinaua ʻi he meʻa ni: pea naʻe tokoni ʻakinaua ʻe Mesulami, mo Sapitei ko e Livai. \v 16 Pea naʻe fai pehē pe ʻe he fānau ʻae kau pōpula. Pea naʻe nofo hifo ʻa Esela ko e taulaʻeiki, mo e niʻihi ʻoe kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa, ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻe vahevahe ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau hingoa, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi hono hongofulu ʻoe māhina ke fakamaauʻi ʻae meʻa ni. \v 17 Pea naʻa nau fai ʻo ʻosi ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina ki he kau tangata kotoa pē naʻa nau maʻu ʻae uaifi kehe. \p \v 18 ¶ Pea naʻe ʻilo ʻi he ngaahi foha ʻoe kau taulaʻeiki, ʻae niʻihi naʻe maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe: \li1 koeʻuhi, ʻi he ngaahi foha ʻo Sesua ko e foha ʻo Sosataki, mo hono ngaahi kāinga; \li1 ko Māseia, mo ʻEliesa, mo Salipe, mo Ketalia. \li1 \v 19 Pea naʻa nau foaki honau nima ke nau tukuange honau ngaahi uaifi; \li1 pea ʻi heʻenau halaia, naʻa nau ʻatu ʻae sipitangata mei he fanga sipi ʻi heʻenau angahala. \li1 \v 20 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Imeli ko Hanani, mo Sepatia. \li1 \v 21 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Halimi; \li1 ko Māseia, mo ʻIlaisiā, mo Simaia, mo Sehieli, mo ʻUsia. \li1 \v 22 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pasuli; \li1 Ilionei, mo Māseia, mo ʻIsimeʻeli, \li1 mo Netanili, mo Sosapati, mo Elasa. \li1 \v 23 Pea ʻi he kau Livai foki: \li1 ko Sosapati, mo Simi, mo Kelaia, (ʻaia ko Kilita), \li1 ko Pitaia, mo Siuta, mo ʻEliesa. \li1 \v 24 ‌ʻI he kau hiva foki ko Iliasipi: \li1 pea ʻi he kau leʻo matapā ko Salumi, mo Telemi, mo Uli. \li1 \v 25 Pea koeʻuhi ko ʻIsileli: ʻi he ngaahi foha ʻo Palosi; \li1 ko Limaia, mo Sesia, mo Malikia, mo Miamini, \li1 mo ʻEliesa, mo Malikisa mo Penaia. \li1 \v 26 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIlami; \li1 ko Matania, mo Sakalia, mo Sehieli, \li1 mo ʻApiti, mo Selimoti, mo Elia. \li1 \v 27 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Satu; \li1 Ilionei, mo Iliasipi, mo Matania, \li1 mo Selimoti, mo Sapati, mo ʻAsisa. \li1 \v 28 ‌ʻI he ngaahi foha foki ʻo Pepai; \li1 ko Sihohanani, mo Hanania, mo Sapei, mo ʻAtilai. \li1 \v 29 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pani; \li1 ko Mesulami, mo Maluki, mo ʻAtaia, \li1 mo Sasupi, mo Siali, mo Lemoti. \li1 \v 30 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pehati-Moape; \li1 ko ʻAtina, mo Kilali, mo Penaia, mo Māseia, \li1 mo Matania, mo Pesalili, mo Pinui, mo Manase. \li1 \v 31 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Halimi; ko ʻEliesa, mo Isisa, \li1 mo Malikia, mo Simaia, mo Simione, \li1 \v 32 Mo Penisimani, mo Maluki, mo Simalia. \li1 \v 33 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Hasumi; \li1 ko Matinei, mo Matata, mo Sapati, \li1 mo Ilifileti, mo Silemai, mo Manase, mo Simi. \li1 \v 34 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pani; ko Mahetai, mo ʻAmilami mo Ueli. \li1 \v 35 Mo Penaia, mo Petia, mo Kilu, \li1 \v 36 Mo Vania, mo Milemoti, mo Iliasipi, \li1 \v 37 Mo Matania, mo Matinei, mo Saesai, \li1 \v 38 Mo Pani, mo Pinui, mo Simi, \li1 \v 39 Mo Selemia, mo Natani, mo ʻAtaia, \li1 \v 40 Mo Makanatipei, mo Sasei, mo Salei, \li1 \v 41 Mo ʻAsalili, mo Selemia, mo Simalia, \li1 \v 42 Mo Salumi, mo ʻAmalia, mo Sosefa. \li1 \v 43 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Nipo; ko Sieli, \li1 mo Matitia, mo Sapati, mo Sipina, \li1 mo Satavi, mo Soeli, mo Penaia. \p \v 44 Ko kinautolu ni kotoa pē naʻe ʻiate kinautolu ʻae ngaahi uaifi kehe: pea naʻe ʻi ai ʻae uaifi niʻihi naʻe maʻu ʻae fānau.