\id EZK \h ʻIsikieli \toc1 Ko E Tohi ʻae Palōfita Ko ʻIsikieli \toc2 ʻIsikieli \toc3 ʻIsik \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻAE PALŌFITA KO \mt1 ʻISIKIELI \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e kuonga ʻoe kikite ʻa ʻIsikieli ʻi Kipa. 4 Ko ʻene mamata ki he Selupimi ʻe toko fā, 15 Mo e teka ʻe fā, 26 Mo e nāunau ʻoe ʻOtua.\it* \p \v 1 Ko eni, ʻi heʻene hoko ki hono tolungofulu ʻoe taʻu, mo hono fā ʻoe māhina, pea ʻi hono nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ʻo ʻeku ʻi he kakai pōpula ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa, naʻe fakaava ʻae ngaahi langi pea naʻaku mamata ki he ngaahi meʻa hā mai mei he ʻOtua. \v 2 ‌ʻI hono nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ʻi hono nima taʻu ʻoe fakapōpulaʻi ʻae tuʻi ko Sihoiakimi. \v 3 Naʻe hoko totonu mai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIsikieli ko e taulaʻeiki, ko e foha ʻo Posi, ʻi he fonua, ʻoe kau Kalitia, ʻi he potu vaitafe ko Kipa; pea naʻe ʻiate ia ʻae nima ʻo Sihova ʻi ai. \v 4 Pea naʻaku sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻae ʻahiohio mei he tokelau ko e fuʻu ʻao lahi, mo e afi naʻe femamioʻaki, pea naʻe takatakai ia ʻe he maama, pea kikila mai mei hono potu ʻi loto ʻo hangē ko e ʻamipa, mei he loto afi. \v 5 Pea naʻe haʻu foki mei he loto meʻa ʻae tatau ʻoe meʻa moʻui ʻe fā. Pea ko e anga eni ʻo ʻenau hā mai. Naʻa nau mata tatau mo e tangata. \v 6 Pea naʻa nau taki taha ʻae mata ʻe fā, pea nau taki taha ʻae kapakau ʻe fā. \v 7 Pea ko honau vaʻe ko e vaʻe totonu: pea tatau ʻa honau ʻaofivaʻe mo e ʻaofivaʻe ʻoe ʻuhikiʻi pulu: pea naʻe ulo ʻo hangē ko e ulo ʻoe palasa kuo fakangingila. \v 8 Pea naʻa nau nima ʻo hangē ko e tangata ʻi honau lalo kapakau ʻi honau potu ʻe fā; pea naʻe ʻi honau potu ʻe fā ʻae mata mo e kapakau. \v 9 Naʻe feuutaki honau kapakau; pea naʻe ʻikai fetafokiʻaki ʻenau ʻalu; ka naʻe taki taha ʻalu fakahangatonu atu. \v 10 Pea ko e meʻa ki honau mata, naʻe maʻu ʻe he toko fā ni ʻae mata ʻoe tangata, mo e mata ʻoe laione ki he toʻomataʻu: pea maʻu ʻe he toko fā ni ʻae mata ʻoe pulu ki he toʻohema, pea maʻu foki ʻe he toko fā ni ʻae mata ʻoe ʻikale. \v 11 Naʻe pehē ʻae anga ʻo honau mata: pea naʻe mafola honau kapakau ki ʻolunga; naʻe taki taha hono kapakau ʻe ua naʻe fepikitaki, pea ko e ua naʻe ʻufiʻufi ʻaki honau sino. \v 12 Pea naʻe taki taha ʻalu fakahangatonu atu pe: ko ia ne ʻalu ki ai ʻae laumālie, ko ia ia naʻa nau ʻalu ki ai, pea naʻe ʻikai te nau tafoki ʻi heʻenau ʻalu. \v 13 Pea ko e tatau ʻoe meʻa moʻui ʻe fā, naʻe hangē ko e ulo ʻae fefie ʻi he afi, pea ko e ulo ʻae tuʻunga maama naʻe ʻalu hake ia mo ʻalu hifo ʻi he haʻohaʻonga ʻoe ngaahi meʻa moʻui; pea naʻe ulo lahi ʻae afi pea ʻasi mai ʻae ʻuhila mei he afi. \v 14 Pea naʻe lele mo toe foki mai ʻae ngaahi meʻa moʻui ʻo hangē ko e ulo ʻoe ʻuhila. \v 15 Pea ko eni, lolotonga ʻeku sio ki he ngaahi meʻa moʻui, vakai, ko e teka ʻe taha naʻe tuʻu ki he kelekele ʻi he tafaʻaki ʻoe ngaahi meʻa moʻui, pea mo hono mata ʻe fā. \v 16 Pea ko e anga ʻoe ngaahi teka mo hono ngaohi naʻe hangē ko e lanu ʻoe pelili: pea naʻe tatau ʻae meʻa ni ʻe fā: pea naʻe hā mai hono ngaohi naʻe hangē kuo ʻai ʻae teka ʻe taha ʻi he loto teka ʻe taha. \v 17 ‌ʻI heʻenau ʻalu naʻa nau ʻalu ʻi honau tafaʻaki ʻe fā: pea naʻe ʻikai ke tafoki ʻi heʻenau ʻalu. \v 18 Pea ko honau ngaahi meʻa tākai naʻe fakaʻulia ko e meʻa ʻi hono māʻolunga lahi; pea naʻe pito ʻa honau meʻa tākai ʻi he mata ʻo takatakai ʻi he meʻa ni ʻe fā. \v 19 ‌ʻI heʻene ʻalu ʻae ngaahi meʻa moʻui, naʻe ʻalu ai pe mo e ngaahi teka, pea ka hiki hake ʻae ngaahi meʻa moʻui mei he kelekele, naʻe hiki ai pe mo e ngaahi teka. \v 20 Ko e potu kotoa pē naʻe ʻalu ki ai ʻae laumālie, naʻa nau ʻalu ai, ko ia ia ʻe ʻalu ki ai honau laumālie; pea naʻe hiki hake ʻo fakahangatonu mai ʻae ngaahi teka kiate kinautolu: he ko e laumālie ʻoe meʻa moʻui naʻe ʻi he ngaahi teka. \v 21 ‌ʻI heʻene ʻalu ʻena, naʻe ʻalu eni; pea ʻi heʻene tuʻumaʻu ʻena, naʻe tuʻu eni; pea ʻi heʻene hiki hake ʻena mei he kelekele, naʻe hiki hake ai ʻae ngaahi teka ʻo fakahangatonu mai kiate kinautolu: he naʻe ʻi he ngaahi teka ʻae laumālie ʻoe meʻa moʻui. \v 22 Pea naʻe tatau hono fakamalumalu mei ʻolunga ʻi he ngaahi meʻa moʻui, mo e lanu ʻoe kalisitala fakamanavahē, ʻoku mafola atu ki ʻolunga ʻi honau ʻulu. \v 23 Pea naʻe mafola totonu hake ʻi lalo ʻi hono fakamalumalu ʻa honau kapakau, pea ne fepikitaki ia: naʻe taki taha honau kapakau ʻe ua naʻe ʻufiʻufi ʻaki honau sino ʻi he tafaʻaki ko eni, pea mo e ua naʻe ʻufiʻufi ʻaki mei hena. \v 24 Pea ʻi heʻenau ʻalu naʻaku fanongo ki he longoaʻa ʻo honau kapakau, naʻe hangē ko e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi, hangē ko e leʻo ʻoe māfimafi, mo e ongo mai ʻae lea, mo e longoaʻa ʻo ha fuʻu tokolahi: pea ʻi heʻenau tuʻu naʻa nau fāū honau kapakau. \v 25 Pea ʻi heʻenau tuʻu mo fāū honau kapakau naʻe ongo mai ʻae leʻo mei he langi, ki ʻolunga ʻi honau ʻulu. \p \v 26 ¶ Pea naʻe hā mai ʻae tatau ʻoe nofoʻa fakatuʻi mei ʻolunga ʻi he potu langi naʻe feangai hifo mo honau ʻulu, pea naʻe hangē ia ko e maka ko e safaia, pea hā mai mei he tatau ʻoe nofoʻa fakatuʻi ʻae mata ʻo hangē ko e hā mai ʻo ha tangata mei ʻolunga ʻi ai. \v 27 Pea naʻaku mamata naʻe lanu tatau ia mo e ʻamipa, pea hangē ko e afi ʻoku takatakai ʻi loto ʻi ai mei he hā mai ʻo hono kongaloto ʻo fai ki ʻolunga, pea mei he hā mai ʻo hono kongaloto ʻo fai ki lalo naʻaku mamata naʻe hangē ko e afi pea naʻe ulo takatakai ʻi ai. \v 28 ‌ʻO hangē ko e ʻūmata ʻoku ʻi he ʻao ʻi he ʻaho ʻoe ʻuha, naʻe pehē ʻae ulo takatakai ʻi ai. Ko e hā mai eni ʻae tatau ʻoe nāunau ʻo Sihova. \p Pea ʻi heʻeku mamata ki ai, naʻaku tōmapeʻe ki hoku mata, pea naʻaku fanongo ki he leʻo ʻo ha taha naʻe lea mai. \c 2 \cd \it 1 Ko e fekau kia ʻIsikieli. 6 Hono akonakiʻi. 9 Ko e tohi tākai ʻoe kikite mamafa.\it* \p \v 1 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, tuʻu hake ki ho vaʻe pea te u lea kiate koe.” \v 2 Pea ʻi heʻene folofola mai, naʻe hoko mai ʻae laumālie kiate au, ʻo ne fokotuʻu au ki hoku vaʻe, pea u fanongo kiate ia naʻe lea kiate au. \v 3 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻoku ou fekau atu koe ki he fonua ʻo ʻIsileli, ki he puleʻanga angatuʻu, kuo angatuʻu kiate au: kuo fai angahala kiate au ʻakinautolu mo ʻenau ngaahi tamai, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 4 He ko e fānau mata fielahi mo loto fefeka ʻakinautolu. Ko au ia ʻoku ou fekau atu koe kiate kinautolu; pea te ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua. \v 5 Pea neongo ʻenau loto ke fanongo, pe ko ʻenau taʻeloto ki ai, (he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu,) ka te nau ʻilo naʻe ai ha palōfita ʻiate kinautolu. \p \v 6 ¶ “Pea ko koe, ʻe foha ʻoe tangata, ʻoua naʻa ke manavahē kiate kinautolu pea ʻoua naʻa ke manavahē ki heʻenau lea, neongo hoʻo ʻi he ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa, pea ke nofo hifo ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi sikopio: ʻoua naʻa ke manavahē ki heʻenau lea, pea ʻoua naʻa ke lilika ʻi heʻenau sio: ka ko e moʻoni ko e fale angatuʻu ʻakinautolu. \v 7 Pea te ke lea ʻaki ʻe koe ʻa ʻeku ngaahi lea kiate kinautolu, pe te nau loto ke fanongo ki ai, pe te nau taʻeloto ki ai he ʻoku lahi ʻaupito ʻenau angatuʻu. \v 8 Ka ko koe, ʻe foha ʻoe tangata, fanongo ki he meʻa ʻoku ou lea ʻaki kiate koe: ʻoua naʻa ke angatuʻu koe ʻo hangē ko e fale angatuʻu na: fakamanga ho ngutu pea ke kai ʻaia te u foaki kiate koe.” \p \v 9 ¶ Pea ʻi heʻeku sio, vakai, naʻe fakahā mai kiate au ʻae nima; pea vakai naʻe ʻi ai ʻae takainga tohi; \v 10 Pea ne folofolahi ia ʻi hoku ʻao; pea naʻe tohi ia ʻi loto pea ʻituʻa: pea naʻe tohi ʻi ai ʻae tangi, mo e mamahi, pea mo e malaʻia. \b \c 3 \cd \it 1 ʻOku kai ʻe ʻIsikieli ʻae takainga tohi 4 ʻOku tokoni ia ʻe he ʻOtua. 15 ʻOku fakahā kiate ia ʻe he ʻOtua ʻae anga ʻoe kikite. 22 ʻOku matoʻo mo tāpuni ʻe he ʻOtua ʻae ngutu ʻoe palōfita.\it* \p \v 1 Naʻa ne toe pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, kai ʻaia ʻoku ke maʻu; kai ʻae takainga tohi ni, pea ʻalu ʻo lea ki he fale ʻo ʻIsileli.” \v 2 Ko ia naʻaku fakamanga hoku ngutu, pea naʻa ne pule ke u kai ʻae takainga tohi na. \v 3 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, kai ki loto, pea fakafonu ho loto fatu ʻaki ʻae takainga tohi ni kuo u foaki kiate koe. Ko ia naʻaku toki kai ia; pea naʻe melie ia ʻi hoku ngutu ʻo hangē ko e hone. \p \v 4 ¶ Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻalu pea ke hoko atu ki he fale ʻo ʻIsileli, pea lea ʻaki kiate kinautolu ʻa ʻeku ngaahi lea. \v 5 He ʻoku ʻikai fekau koe ki ha kakai ʻoku leʻo kehe mo lea ʻilongataʻa, ka ko e fale ʻo ʻIsileli. \v 6 ‌ʻO ʻikai ki ha kakai tokolahi ʻoku lea kehe mo lea ʻilongataʻa, ʻaia ʻoku ʻikai te ke ʻilo ki heʻenau lea. Ko e moʻoni ka ne u fekau koe kiate kinautolu, pehē kuo nau fanongo kiate koe. \v 7 Ka ʻoku ʻikai fie fanongo ʻe he fale ʻo ʻIsileli kiate koe: he naʻa mo au ʻoku ʻikai te nau fanongo: he kuo fielahi mo loto fefeka ʻae fale kotoa pē ʻo ʻIsileli. \v 8 Vakai, kuo u fakamālohi ho mata ʻoʻou ki honau mata, pea mālohi mo ho foʻi laʻē ki honau foʻi laʻē. \v 9 Hangē ko e taiamoni ʻoku fefeka lahi ʻi he maka afi, kuo u ngaohi ke pehē ho foʻi laʻē: ʻoua ʻe manavahē kiate kinautolu, pea ʻoua ʻe manavahē ki heʻenau sio, ka ko e fale angatuʻu moʻoni ʻakinautolu.” \v 10 Pea naʻa ne pehē mai foki kiate au, “Foha ʻoe tangata, ke ke maʻu ki ho loto ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē ʻoku ou lea ʻaki kiate koe, pea fanongo mai ho telinga. \v 11 Pea ke ʻalu, ʻalu koe kiate kinautolu ʻoku pōpula, ki he fānau ʻa hoʻo kakai, pea ke lea kiate kinautolu, pea tala ki ai, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; pe te nau fanongo, pe te nau taʻekātakiʻi.” \v 12 Hili ia naʻe ʻave au ʻe he laumālie pea naʻaku fanongo ki he leʻo mei hoku tuʻa ʻo hangē ko e ʻuʻulu lahi, naʻe pehē, “Ke monūʻia ʻae nāunau ʻo Sihova ʻi hono ʻafioʻanga.” \v 13 Pea \add naʻaku fanongo \add*foki ki he kapatā ʻae kapakau ʻoe ngaahi meʻa moʻui, ʻaia naʻe feuutaki, mo e longoaʻa ʻoe ngaahi teka naʻe fehangai mo kinautolu, mo e ʻuʻulu ʻoe mumuhu lahi. \v 14 Ko ia ne hiki au ʻe he laumālie ʻo ne ʻave au, pea naʻaku ʻalu ʻi he mamahi mo e lili ʻa hoku laumālie, ka naʻe mālohi ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova. \p \v 15 ¶ Ko ia naʻaku haʻu ai kiate kinautolu ʻoku pōpula ʻi Telapipi naʻe nofo ki he vaitafe ko Kipa, pea naʻaku nofo ʻi honau nofoʻanga ʻo tatali ofi ai ʻiate kinautolu ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 16 Pea ʻi heʻene hoko ki he fakaʻosi ʻoe ʻaho ʻe fitu, naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 17 “Foha ʻoe tangata, kuo u tuku koe ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsileli: ko ia ke ke fanongo ki he lea mei hoku ngutu, pea valokiʻi ʻakinautolu meiate au. \v 18 ‌ʻO kau ka pehē ki he angahala, ‘Ko e moʻoni te ke mate;’ ka ʻoku ʻikai te ke valoki, pe lea ke fakatafoki ʻae angahala mei hono hala kovi, kae hao ai ʻene moʻui; ʻe mate moʻoni ʻi heʻene angahala ʻae angahala ko ia; ka ko hono toto te u ʻeke ia kiate koe. \v 19 Ka ko eni, kapau te ke valoki ʻae angahala, pea ʻoku ʻikai tafoki ia mei heʻene kovi, mo hono hala kovi, ʻe mate ia ʻi heʻene angahala, ka kuo ke fakaʻataʻatā ho laumālie ʻoʻou. \v 20 Mo eni, ʻOka liliu ha tangata māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni pea fai angahala, pea u ʻai ha tūkiaʻanga ʻi hono ʻao, ʻe mate ia: ʻe mate ia ʻi heʻene angahala pea ʻe ʻikai manatuʻi ʻae māʻoniʻoni ʻaia naʻa ne fai, ka ko e meʻa ʻi hoʻo taʻevaloki kiate ia, te u ʻeke mei ho nima ʻa hono toto: \v 21 Ka koeʻuhi, kapau te ke valoki ʻae māʻoniʻoni, ke ʻoua naʻa fai hala ʻae māʻoniʻoni, pea ʻoku ʻikai ai te ne fai angahala, ko e moʻoni te ne moʻui, koeʻuhi kuo takitalaʻi; pea kuo ke fakaʻataʻatā foki ho laumālie.” \p \v 22 ¶ Pea naʻe ʻai kiate au ʻae nima ʻo Sihova ʻi ai; ʻo ne pehē kiate au, “Tuʻu, pea ʻalu atu ki he toafa, pea te u lea ai kiate koe.” \v 23 Ko ia naʻaku tuʻu hake, mo ʻalu atu ki he toafa: pea vakai naʻe tuʻu ʻi ai ʻae nāunau ʻo Sihova, ʻo hangē ko hono nāunau naʻaku mamata ai ʻi he potu vaitafe ʻo Kipa: pea naʻaku tōmapeʻe ki hoku mata.” \v 24 Pea naʻe toki hū ʻae laumālie kiate au ʻo ne fokotuʻu au ki hoku vaʻe, ʻo ne folofola kiate au, ʻo ne pehē kiate au, “ʻAlu, pea tāpuni koe ʻi ho loto fale. \v 25 Ka ko koe, ʻE foha ʻoe tangata, vakai te nau ʻai kiate koe ʻae ngaahi haʻi, ʻonau haʻi ʻaki koe, pea ʻe ʻikai te ke fou atu kituʻa ʻiate kinautolu: \v 26 Pea te u ngaohi ke piki ho ʻelelo ki ho ʻoʻaoʻingutu, pea te ke noa, pea ʻe ʻikai te ke hoko ko e valoki kiate kinautolu he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu. \v 27 Ka ʻi heʻeku lea kiate koe, te u faʻai ho ngutu, pea te ke tala kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko ia ʻoku fanongo, tuku ke ne fanongo; pea ko ia ʻoku taʻofi, tuku ke ne taʻofi: he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.” \c 4 \cd \it 1 Ko e fakatātā ki he tau ʻoku kāpui ha kolo ʻoku fakahā ai hono fuoloa ʻo ʻenau pōpula. 9 ʻOku fakahā hono lahi ʻae honge ʻi he faingataʻa ʻae maʻu meʻakai.\it* \p \v 1 Ko koe foki, “Foha ʻoe tangata, toʻo kiate koe ha makaʻumea, pea tuku ia ʻi ho ʻao, pea tohi ki ai ha fakatātā ki he kolo ko Selūsalema: \v 2 Pea ke kāpui ʻaki ia ʻae tau, pea langa ha kolo ki ai, pea tanu puke ki ai, tuku foki ki ai ʻae nofoʻanga ʻoe tau, pea fokotuʻu takatakai ʻi ai ʻae meʻa teke ʻā. \v 3 Pea ke toʻo foki kiate koe ʻae ukamea lafalafa, pea fokotuʻu ia ko e ʻā ukamea ʻi homo vahaʻa mo e kolo: pea ke fakahanga ho mata ki ai, pea ʻe takatakai ia, pea ko koe te ke tauʻi ia. ʻE hoko eni ko e fakaʻilonga ki he fale ʻo ʻIsileli. \v 4 Ke ke tokoto foki ki ho potu fakatoʻohema pea hili ki ai ʻae hia ʻoe fale ʻo ʻIsileli! Pea ʻe tatau mo e lau ʻoe ʻaho ʻo hoʻo tokoto ki ai ʻa hoʻo fua ʻenau hia. \v 5 He kuo u hili kiate koe ʻae ngaahi taʻu ʻo ʻenau hia ʻo fakatatau ki hono lahi ʻoe ʻaho, ko e ʻaho ʻe tolungeau ma hivangofulu: ko ia te ke fua ʻae hia ʻae fale ʻo ʻIsileli. \v 6 Pea ka ʻosi hoʻo fai ia, ke ke toe tokoto ki ho potu fakatoʻomataʻu, pea te ke fua ʻae hia ʻae fale ʻo Siuta ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu: pea kuo u tuʻutuʻuni ko e ʻaho ʻe taha ko e taʻu ia ʻe taha. \v 7 Ko ia te ke fakahanga ho mata ki he tauʻi ʻo Selūsalema, pea ʻe fakatelefua ho nima, pea te ke kikite ki ai. \v 8 Pea vakai, te u ʻai ʻae haʻi kiate koe, pea ʻe ʻikai te ke fetafokiʻaki, kaeʻoua ke ke fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho ʻo ho taʻu. \p \v 9 ¶ “Toʻo foki kiate koe ʻae sito mo e paʻale, mo e piini, mo e leniteli, mo e mileti, pea mo e fitisi, pea ai fakataha ia ki he ipu, mo ke ngaohi mā mei ai, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia te ke tokoto fakatafa ai, te ke kai ia ʻi he ʻaho ʻe tolungeau ma hivangofulu. \v 10 Pea te ke kai fakatautau pe hoʻo meʻakai, ko e mamafa ʻoe sikeli ʻe uofulu ki he ʻaho ʻe taha: pea te ke kai vahevahe pe ia. \v 11 ‌ʻE fua foki hoʻo vai ki he inu, ko e vahe ono ʻoe hini ʻe taha: pea te ke inu vahevahe pe ia. \v 12 Pea te ke kai ia ʻo hangē ko ha foʻi mā paʻale, pea te ke taʻo ʻaki ia ʻae meʻa kovi ʻae tangata, ʻi honau ʻao.” \v 13 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “ʻE pehē ʻae kai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻenau mā fakalielia ʻi he ʻao ʻoe ngaahi Senitaile, ʻaia te u kapusi ʻakinautolu ki ai.” \v 14 Pea naʻaku toki pehē ai, “ʻE Sihova ko e ʻOtua, vakai kuo teʻeki ai fakaʻuliʻi hoku laumālie; he kuo talu ʻeku kei siʻi ʻo aʻu ki heni ʻoku teʻeki te u kai ʻi ha meʻa ʻoku mate mahaki, pe ha meʻa kuo haehae; pea ʻoku teʻeki ai hoko ki hoku ngutu ha meʻakai fakalielia.” \v 15 Pea naʻe toki pehē mai ʻe ia kiate au, “Vakai, ʻe tuku ʻae meʻa kovi ʻae tangata ka te ke teuteu ʻaki hoʻo mā ʻae teʻe pulu.” \p \v 16 ¶ Pea naʻa ne pehē foki kiate au, “Foha ʻoe tangata, vakai te u maumauʻi ʻae tokotoko ʻoe mā ʻi Selūsalema; pea te nau kai mā fakatautau pe, pea ʻi he mamahi: pea te nau inu ʻi he vai kuo fuofua, ʻi he lilika: \v 17 Koeʻuhi te nau masiva ʻi he mā mo e vai pea te nau fesiofaki ʻi he manavahē, ʻonau fakaʻaʻau ki mui ko e meʻa ʻi heʻenau angahala.” \c 5 \cd \it 1 Ko e fakatātā ki he louʻulu, 5 ʻOku hā mei ai ʻae tautea ʻo Selūsalema koeʻuhi ko ʻene angatuʻu, 12 ʻI he honge, mo e heletā, mo e fakahēʻi.\it* \p \v 1 Pea ko koe, “Foha ʻoe tangata, toʻo kiate koe ha hele māsila, toʻo kiate koe ʻae tele ʻae tangata tele kava, pea ke tele ʻaki ia ho ʻulu mo hoʻo halakava: pea ke toki toʻo ʻae meʻa fakatatau ke fakamamafa mo vahevahe ʻae louʻulu. \v 2 Te ke tutu ʻaki ʻae afi ʻa hono vahe ʻe taha ʻi he lotolotonga ʻoe kolo, ʻoka kakato ʻae ngaahi ʻaho ʻo hono kāpui: pea te ke ʻave hono vahe ʻe taha mo ke taaʻi ia ʻaki ha hele: pea ke lī hono vahe ʻe taha ke vilingia ʻi he matangi; pea te u toho ha heletā mo tuli ʻaki ʻakinautolu ʻi mui. \v 3 Pea te ke toʻo foki ha tuʻoni louʻulu siʻi, ʻo nonoʻo ia ʻi he kapa ʻo ho kofu. \v 4 Pea toe toʻo ia, ʻo lī ki he loto afi, ke vela ʻi he loto afi; he ko ia ʻe hoko mei ai ʻae afi ki he fale kotoa ʻo ʻIsileli.” \p \v 5 ¶ ʻOku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko eni ʻa Selūsalema: kuo u fokotuʻu ia ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi puleʻanga mo e ngaahi fonua ʻoku tuʻu takatakai ʻi ai. \v 6 Pea kuo ne liliu mei heʻeku māʻoniʻoni ke angahala lahi hake ʻi he ngaahi puleʻanga, pea mei heʻeku ngaahi fekau, ʻo lahi hake ʻi he ngaahi fonua ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia: he kuo nau liʻaki ʻeku māʻoniʻoni, mo ʻeku ngaahi fekau ʻo ʻikai te nau ʻaʻeva ai. \v 7 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, koeʻuhi kuo ke fakaʻaʻau ʻo tokolahi hake ʻi he ngaahi puleʻanga ʻoku takatakai ʻiate koe, ʻo ʻikai ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fekau, pe maʻu ʻeku māʻoniʻoni, pe fai ke hangē ko e māʻoniʻoni ʻae ngaahi puleʻanga ʻoku takatakai ʻiate koe; \v 8 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, Vakai, ko au, ʻio, ko au, ʻoku tuʻu kiate koe, pea te u fai ʻae tautea kiate koe ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga. \v 9 Pea te u fai ʻiate koe ʻaia ʻoku teʻeki te u fai, pe te u toe fai ki mui hano tatau, koeʻuhi ko hoʻo ngaahi fakalielia. \v 10 Ko ia ʻe kai ai ʻe he ngaahi tamai ʻa honau ngaahi foha ʻi loto ʻiate koe, pea kai ʻe he ngaahi foha ʻenau ngaahi tamai: pea te u fai ʻae fakamalaʻia ʻiate koe, pea ko e toenga ʻiate koe te u vilingia atu ki he feituʻu matangi kotoa pē.” \v 11 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻOku ou moʻui, pea ko e moʻoni ko e meʻa ʻi hoʻo fakalielia ʻaki hoku fale tapu ʻa hoʻo ngaahi meʻa fakalielia mo hoʻo ngaahi ngāue ʻuli, ko ia te u fakaʻaʻau ai koe ki mui; pea ʻe ʻikai mamae hoku mata, pea ʻe ʻikai ʻiate au ha manavaʻofa. \v 12 Ko e vahe ʻe taha ʻiate koe ʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha, pea te nau ʻauha hongea ʻi loto ʻiate koe; pea ko ho vahe ʻe taha ʻe tō hifo takatakai ʻiate koe ʻi he heletā: pea ko hono vahe ʻe taha te u vilingia ki he feituʻu matangi kotoa pē, pea te u tuli ʻaki ʻakinautolu ʻae heletā. \v 13 ‌ʻE pehē ʻae hoko ʻa ʻeku houhau, pea te u tuku ʻa ʻeku houhau ke nofo kiate kinautolu, pea te u fiemālie ai: pea te nau ʻilo ko au ko Sihova kuo lea ʻaki eni ʻi heʻeku fakamoʻomoʻoni, ʻo kau ka fakaʻosi ʻeku tuputāmaki kiate kinautolu. \v 14 Pea te u ngaohi foki koe ke lala pea ko e manukiʻanga ʻoe ngaahi puleʻanga ʻoku takatakai ʻiate koe, ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ange ʻiate koe. \v 15 Ko ia ʻe hoko ai ia ko e manukiʻanga mo e taukaeʻanga, pea ko e ako mo e fakaofo ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku takatakai ʻiate koe, ʻo kau ka fai ʻae fakamalaʻia ʻiate koe ʻi he tuputāmaki mo e houhau mo e valoki kakaha. Ko au ko Sihova kuo u lea ʻaki eni. \v 16 ‌ʻO kau ka fakahoko kiate kinautolu ʻae ngahau fakakona ʻoe honge, ʻaia ko e ʻauhaʻanga, ʻaia te u tuku atu ke fakaʻosi ʻakimoutolu: pea te u fakalahi ʻae honge kiate kimoutolu pea te u fesiʻi ʻae tokotoko ʻoe ma: \v 17 ‌ʻE pehē ʻeku fekau atu kiate kimoutolu ʻae honge mo e fanga manu fekai, pea te nau fakatokosiʻi ʻakimoutolu; pea ʻe ʻalu atu ʻiate koe ʻae mahaki fakaʻauha mo e toto; pea te u fakatō hifo kiate koe ʻae heletā, Ko au ko Sihova ʻoku lea ʻaki eni.” \c 6 \cd \it 1 Ko e tautea ʻo ʻIsileli ʻi heʻene fai kovi. 8 Ko e monūʻia ha toenga ʻi ai. 11 ʻOku enginaki ʻae māʻoniʻoni ke tēngihia ʻa ʻene ngaahi mamahi.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fakahangatonu ho mata ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, pea kikite ki ai, \v 3 Mo pehē, ʻE ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, fanongo ki he folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua; ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki he ngaahi moʻunga mo e ngaahi tafungofunga mo e ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi teleʻa; Vakai ko au, ʻio, ko au, te u ʻomi ʻae heletā kiate kimoutolu, pea te u fakaʻauha homou ngaahi potu māʻolunga. \v 4 Pea ʻe liʻaki hoʻomou ngaahi feilaulauʻanga, pea ʻe maumauʻi homou ngaahi tamapua: pea te u lī hifo ʻa hoʻomou mate ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi tamapua. \v 5 Pea te u tuku ʻae ʻangaʻanga ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he ʻao ʻoe ngaahi tamapua; pea te u tūtuuʻi takatakai homou hui ʻi he ngaahi feilaulauʻanga. \v 6 Pea ʻe fakalala homou ngaahi kolo ʻi homou potu nofoʻanga kotoa pē, pea ʻe ngaongao homou ngaahi potu fakaʻeiʻeiki; koeʻuhi ke veteki hoʻomou ngaahi feilaulauʻanga mo liʻaki, pea maumauʻi mo fakaʻosi homou ngaahi ʻotua, pea hifi ki lalo homou ngaahi tamapua, pea fakaʻauhamālie hoʻomou ngaahi ngāue. \v 7 Pea ʻe tō hifo ʻae mate tāmateʻi ʻi loto ʻiate koe, pea te mou ʻilo ko au ko Sihova. \p \v 8 ¶ “Ka te u tuku ha toenga, koeʻuhi ke ai haʻamou niʻihi ʻe hao mei he heletā ʻi he ngaahi puleʻanga, ʻoka movetevete ʻakimoutolu ki he ngaahi fonua. \v 9 Pea ko kinautolu ʻoku hao ʻiate kimoutolu te nau manatu kiate au, ʻi he ngaahi puleʻanga ʻaia ʻe ʻave pōpula ki ai ʻakinautolu, ʻo kau ka fesiʻi honau loto angahala naʻe mamaʻo ʻiate au, mo honau mata naʻe sio holi pe ki honau ngaahi tamapua: pea te nau fehiʻa ʻaupito kiate kinautolu koeʻuhi ko e ngaahi kovi ʻaia kuo nau fai ʻi heʻenau ngaahi fakalielia. \v 10 Pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, naʻe ʻikai te u lea vaʻinga ʻaki ʻa ʻeku pehē te u fai ʻae kovi ni kiate kinautolu.” \p \v 11 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ke pasi ho nima pea malakaki ho vaʻe, pea ke pehē, ʻOiauē ʻae ngaahi kovi fakalielia ʻae fale ʻo ʻIsileli! He te nau tō ʻi he heletā, mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha. \v 12 Ko ia ʻoku nofo mamaʻo ʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha; pea ko ia ʻoku ofi ʻe tō ʻi he heletā; pea ko ia ʻoku toe ʻi he nofo kolo ʻe mate ʻi he honge: ʻe pehē ʻeku fakahoko hoku houhau kiate kinautolu. \v 13 Pea te nau toki ʻilo, tā ko au ko Sihova, ʻoka tuku honau kakai tāmatea fakataha mo honau ngaahi tamapua ʻo takatakai ʻi honau ngaahi ʻesifeilaulau, ʻi he potu māʻolunga kotoa pē, pea ʻi he tumuʻaki ʻoe ngaahi moʻunga, ʻi he lolo ʻakau moʻui kotoa pē, pea ʻi he lolo ʻoke lau maʻuiʻui ʻaia ne ʻatu ai ʻae namu kakala ki honau ngaahi tamapua. \v 14 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku mafao atu hoku nima kiate kinautolu, mo fakaʻauha ʻae fonua, ʻio, ʻe lahi hake ʻae lala ʻo honau ngaahi nofoʻanga, ʻi he toafa ko Tipilate; pea te nau ʻilo ai ko au ko Sihova.” \c 7 \cd \it 1 Ko e fakaʻauha fakaʻosi ʻo ʻIsileli. 16 ʻAe mamahi mo e fakatomala ʻanautolu ʻe hao. 20 ʻOku fakalieliaʻi ʻae potu tapu ʻe he ngaahi fili koeʻuhi ko e fai kovi ʻa ʻIsileli. 23 Ko e fakatātā ʻoe maea ukamea ʻoku fakahā ai ʻenau pōpula mamahi.\it* \p \v 1 Naʻe hoko mai foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Ko koe foki ko e foha ʻoe tangata, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he fonua ʻo ʻIsileli; Ko e ngataʻanga, ʻio, ko e ngataʻanga kuo hoko mai ki he feituʻu ʻe fā ʻoe fonua. \v 3 Ko eni, kuo hoko ʻae ngataʻanga kiate koe, pea te u tuku atu ʻa hoku houhau kiate kimoutolu, pea te u fakamaauʻi koe ʻo hangē ko hoʻo ngaahi faianga, pea te u totongi kiate koe ʻa hoʻo ngaahi fakalielia. \v 4 Pea ʻe ʻikai mamae ʻa hoku fofonga, pe te u manavaʻofa: ka te u totongi hoʻo ngaahi hala kiate koe, pea ʻe ʻi loto ʻiate koe hoʻo ngaahi fakalielia: pea te mou ʻilo ko au ko Sihova. \v 5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, Vakai kuo hoko ʻae kovi ki he kovi. \v 6 Kuo hoko ha ngataʻanga, ʻio, kuo hoko ʻae ngataʻanga; ʻoku ne lamasi ʻaki koe, pea vakai kuo hoko ia. \v 7 Kuo hoko ʻae pongipongi kiate koe, ʻa koe ʻoku nofo ʻi he fonua: kuo hoko hono kuonga, kuo ofi ʻae ʻaho ʻoe mamahi, pea ʻoku ʻikai ko e lea talia mai pe ia mei he ngaahi moʻunga. \v 8 Ko eni, ʻoku toetoe siʻi pea te u lilingi atu hoku houhau kiate koe, pea fai ke ʻosi ʻeku houhau kiate koe: pea te u fakamaauʻi koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi hala, pea te u totongi koe ʻi hoʻo ngaahi fakalielia. \v 9 Pea ʻe ʻikai mamae ʻa hoku mata, pe te u manavaʻofa; te u totongi koe ʻo fakatatau ki ho ngaahi ʻaluʻanga, mo hoʻo ngaahi fakalielia ʻi loto ʻiate koe; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova ʻoku tā.” \v 10 Vakai ki he ʻaho, vakai kuo hoko ia: kuo hokosia ʻae pongipongi; kuo moto ʻae vaʻa, kuo litolito ʻae fielahi. \v 11 Kuo tupu ʻae fakamālohi ko e vaʻa ʻoe fai kovi: ʻe ʻikai ha toe ʻiate kinautolu pe ko ʻenau tokolahi, pe ha meʻa ʻe taha ʻanautolu: pea ʻe ʻikai tēngihia ʻakinautolu. \v 12 Kuo hoko hono kuonga, kuo ofi ʻae ʻaho: ʻoua naʻa fiefia ʻaia ʻoku fakatau mai, pe mamahi ʻaia ʻoku fakatau atu: he kuo nofo ʻae houhau ki hono kakai kotoa pē. \v 13 Neongo ʻae moʻui ʻaʻana ʻoku fakatau ʻe ʻikai foki mai ia ki he meʻa kuo fakatau: he ko e kikite ʻoku kau ki hono kakai kotoa pē ʻe ʻikai foki mai; pea ʻe ʻikai toe taulanga ha taha ʻi he kovi kuo ne fai ʻi heʻene moʻui. \v 14 Kuo nau ifi ʻae meʻalea, ʻio, ko e fai ke teuteuʻi: ka ʻoku ʻikai ha niʻihi ʻe ʻalu ki he tau: he ʻoku nofo hoku houhau ki hono kakai. \v 15 ‌ʻOku ʻi tuaʻā ʻae heletā, pea ʻoku ʻi lotoʻā ʻae mahaki fakaʻauha mo e honge ko ia ʻoku ʻi he ngoue ʻe mate ʻi he heletā pea ko ia ʻoku ʻi loto kolo, ʻe keina ia ʻe he mahaki fakaʻauha pea mo e honge. \p \v 16 ¶ Ka ko kinautolu ʻe hao ʻiate kinautolu ʻe hao pe, pea te nau ʻi he ngaahi moʻunga ʻo hangē ko e lupe ʻoku tangi, ʻe taki taha tangi ʻi heʻene kovi. \v 17 ‌ʻE vaivai ʻae nima kotoa pē, pea ʻe tatau mo e vai ʻae tui kotoa pē. \v 18 Pea te nau ʻai foki ʻae tauangaʻa, pea ʻe taʻomia ʻakinautolu ʻi he ilifia, pea ʻe mā honau mata kotoa pē, pea ʻe tekefua honau ʻulu kotoa pē. \v 19 Te nau laku ki he hala ʻa ʻenau siliva, pea ʻe hoko ʻenau koula ke tatau mo e meʻa ʻuli: ʻe ʻikai faʻa fakahaofi ʻaki ʻakinautolu ʻenau siliva mo ʻenau koula ʻi he ʻaho ʻoe houhau ʻo Sihova: ʻe ʻikai fiemālie ai honau laumālie, pe mākona ai honau fatu: he ko e tūkiaʻanga ia ʻo ʻenau hia. \p \v 20 ¶ Ko e matamatalelei ʻo hono teunga, naʻe ʻai ia mo e nāunau lahi: ka naʻa nau ngaohi mei ai ʻenau ngaahi fakatātā fakalielia mo ʻenau ngaahi meʻa kovi: ko ia kuo u tuku ia ke mamaʻo ʻiate kinautolu. \v 21 “Pea te u tuku ia ki he nima ʻoe kakai muli ke maʻu fakakaihaʻa, pea ki he angakovi ʻo māmani ko e meʻa vete; pea te nau fakalieliaʻi ia. \v 22 Pea te u tafoki hoku fofonga ʻiate kinautolu, pea te nau fakalieliaʻi ʻa hoku potu tapu, koeʻuhi ʻe hū ki ai ʻae kau kaihaʻa ʻo fakakoviʻi ia. \p \v 23 ¶ “Ngaohi ha maea ukamea: he ʻoku fonu ʻae fonua ʻi he toto ʻoe angahala, pea pito mo e kolo ʻi he fakamālohi. \v 24 Ko ia ia te u ʻomi ai ʻae fungani kovi mei he hiteni, pea te nau maʻu honau ngaahi fale: te u ngaohi foki ke ngata ʻae fakaʻeiʻeiki ʻoe kau mālohi; pea ʻe fakaʻuliʻi ʻa honau ngaahi potu tapu. \v 25 ‌ʻOku haʻu ʻae fakaʻauha; pea te nau kumi ʻae melino, kae ʻikai ia. \v 26 ‌ʻE hoko ʻae kovi ki he kovi, mo e ongoongo ki he ongoongo; te nau toki kumi ha kikite mei he palōfita; ka ʻe mole ʻae fono mei he taulaʻeiki mo e fakakaukau mei he kau mātuʻa. \v 27 ‌ʻE tangi mamahi ʻae tuʻi, pea ʻe kofuʻaki ʻe he houʻeiki ʻae malaʻia pea ʻe puputuʻu ʻae nima ʻoe kakai ʻi he fonua: te u fai kiate kinautolu ke tatau mo ʻenau anga, pea te u fakamaau ke totonu kiate kinautolu; pea te nau ʻilo ko au ko Sihova.” \c 8 \cd \it 1 Ko e meʻa hā mai mei he ʻOtua kia ʻIsikieli ʻi Selūsalema. 5 ʻAe fakatātā ʻoe fuaʻa. 7 ʻAe ngaahi potu fale ʻoku fonu ʻi he fakatātā. 13 Ko e kau tangilāulau koeʻuhi ko Temuse. 15 ʻAe hū ʻae kakai ki he laʻā. 18 ʻAe houhau ʻae ʻOtua koeʻuhi ko ʻenau tauhi tamapua.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻi hono ono ʻoe taʻu, mo hono ono ʻoe māhina, pea ʻi hono nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻaku nofo ʻi hoku fale, pea naʻe nofo ʻi hoku ʻao ʻae kau mātuʻa ʻo Siuta, ne hoko mai kiate au ʻae nima ʻoe ʻOtua ko Sihova. \v 2 Pea ne u mamata, pea vakai, ko e meʻa ʻoku tatau mo e afi: ko e hā mai ʻa hono kongaloto ʻo fai ki lalo ko e afi; pea mei hono kongaloto ʻo fai ki ʻolunga naʻe ha ngingila, ʻo hangē ko e lanu ʻoe ʻamipa. \v 3 Pea naʻe ʻai mai ʻae tatau ʻo ha nima, ʻo ne puke au ʻi hoku louʻulu; pea hiki au ʻe he laumālie ki he vahaʻa ʻo māmani pea mo e langi, ʻo ne ʻomi au ʻi he meʻa hā mai ʻae ʻOtua ki Selūsalema, ki he matapā ʻoe kātupa ki loto ʻaia ʻoku hanga ki he tokelau; ʻaia naʻe ʻi ai ʻae nofoʻanga ʻoe fakatātā ki he fuaʻa, ʻaia ʻoku fakatupu ʻae fuaʻa. \v 4 Pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻo tatau mo ʻene hā mai naʻaku mamata ai ʻi he teleʻa. \p \v 5 ¶ Pea ne toki pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, hanga hake eni ho mata ki he potu fakatokelau.” Ko ia naʻaku fakahanga hoku mata ki he potu tokelau, pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae fakatātā ʻoe fuaʻa ʻi hono potu fakatokelau ʻoe matapā ʻoe feilaulauʻanga, ʻi hono hūʻanga. \v 6 Naʻa ne pehē foki kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻOku ke mamata ki he meʻa ʻoku nau fai? ʻIo, ʻae ngaahi fakalielia lahi ʻoku fai ʻi heni ʻe he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke u ʻalu mamaʻo atu mei hoku potu toputapu? Ka ke toe tangaki hake, pea te ke sio ki he ngaahi fakalielia ʻoku lahi hake.” \p \v 7 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he matapā ʻoe lotoʻā; pea ʻi heʻeku sio, vakai ko e ava naʻe ʻi he ʻā. \v 8 Pea ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ke ke keli ʻi he ʻā: pea ʻi heʻeku keli ʻi he ʻā, vakai ko e matapā.” \v 9 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Hū atu mo mamata ki he ngaahi kovi fakalielia ʻoku nau fai ʻi heni.” \v 10 Ko ia naʻaku hū ki ai ʻo mamata; pea vakai naʻe tohi takatakai ki he holisi fale ʻae fakatātā ki he anga ʻoe meʻa totolo kotoa pē, mo e fanga manu fakalielia, pea mo e ngaahi tamapua kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli. \v 11 Pea tutuʻu ʻi honau ʻao ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻoe fale ʻo ʻIsileli, pea ʻi honau haʻohaʻonga naʻe tuʻu ai ʻa Sesania ko e foha ʻo Safani, pea taki taha ʻae tangata ʻene ʻaiʻanga afi ʻi hono nima; pea naʻe ʻalu hake ʻae ʻao matolu ʻoe meʻa namu kakala. \v 12 Pea naʻa ne toki pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, kuo ke mamata ki he meʻa ʻoku fai ʻe he kau mātuʻa ʻoe fale ʻo ʻIsileli, ʻe he tangata taki taha kotoa pē ʻi he ʻana ʻo ʻene meʻa fakatātā? He ʻoku nau pehē, ‘ʻOku ʻikai mamata ʻa Sihova kiate kitautolu; kuo siʻaki ʻe he ʻOtua ʻa māmani.’” \p \v 13 ¶ Naʻa ne pehē foki kiate au, “Toe tangaki hake koe, pea te ke mamata ki heʻenau fai ʻae ngaahi fakalielia ʻoku lahi hake.” \v 14 Pea naʻe toki ʻave au ki he matapā ʻoe hūʻanga ki he fale ʻo Sihova ʻaia naʻe tuʻu ki he tokelau: pea vakai, naʻe nofo ai ʻae kau fefine ʻoku tangi koeʻuhi ko Temuse. \v 15 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Kuo ke mamata ʻa eni, ʻe foha ʻoe tangata? Toe tangaki hake pea te ke sio ki he ngaahi fakalielia ʻoku lahi hake ʻi he meʻa ni.” \p \v 16 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā ki loto, ʻoe fale ʻo Sihova, pea vakai, naʻe ʻi he matapā ʻoe falelotu lahi ʻo Sihova ʻi he vahaʻa ʻoe hūʻanga mo e feilaulauʻanga ʻae kau tangata ʻe toko uofulu ma toko nima naʻe fulituʻa ki he falelotu lahi ʻo Sihova, kae hanga honau mata ki he potu hahake; pea naʻa nau hū ki he laʻā ki he potu hahake. \p \v 17 ¶ Pea naʻa ne pehē ai kiate au, “Kuo ke mamata ki he meʻa ni, ʻe foha ʻoe tangata? Ko e meʻa maʻamaʻa koā ki he fale ʻo Siuta ke nau fai ʻae ngaahi fakalielia ʻoku nau fai ʻi heni? He kuo nau fakafonu ʻae fonua ʻi he fakamālohi, mo nau tafoki ke fakatupu ʻeku houhau: pea vakai ʻoku nau ʻai ʻae vaʻa ki honau ihu. \v 18 Ko ia foki te u ngāueʻaki ʻeau ʻae houhau lahi: ʻe ʻikai mamae ʻa hoku mata, pea ʻe ʻikai te u manavaʻofa: pea neongo ʻenau tangi ʻi hoku telinga ʻi he leʻo lahi, ʻe ʻikai te u fanongo kiate kinautolu.” \c 9 \cd \it 1 Ko e meʻa hā mai ʻoku fakahā ai ʻae fakamoʻui ʻo ha niʻihi, 5 Mo e fakaʻauha ʻa hono toe. 8 ʻE ʻikai ʻaonga ki he ʻOtua hono hūfia ʻakinautolu.\it* \p \v 1 Naʻa ne kalanga foki ʻi hoku telinga ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “Fekau ʻakinautolu ʻoku leʻohi ʻae kolo ke ʻunuʻunu mai, pea ʻomi taki taha ʻe he tangata ʻa ʻene mahafu tāmate ʻi hono nima.” \v 2 Pea vakai, naʻe hū mai ʻae kau tangata ʻe toko ono mei he hala ʻi he matapā māʻolunga ʻoku hanga ki he tokelau, naʻe taki taha ʻae tangata ha mahafu tāmate ʻi hono nima; pea ko e tangata ʻe taha ʻiate kinautolu naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, pea tautau ki hono vakavaka ʻae ipu vaitohi ʻae tangata tohi; pea naʻa nau hū atu ʻonau tutuʻu ʻi he veʻe feilaulauʻanga palasa. \v 3 Pea naʻe mole hake ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli mei he selupi ʻaia naʻe nofo ia ki ai, ki he hūʻanga ki he fale. Pea naʻa ne ui ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻaia naʻe ʻi hono vakavaka ʻae ipu vaitohi ʻae tangata tohi; \v 4 Pea folofola ʻa Sihova kiate ia, “ʻAlu atu ki he lotolotonga ʻoe kolo, ʻi he lotolotonga ʻo Selūsalema, pea ʻai ha fakaʻilonga ki he foʻi laʻē ʻoe kau tangata ʻoku toʻe mo tangi koeʻuhi ko e ngaahi fakalielia ʻoku fai ʻi loto ʻi ai.” \p \v 5 ¶ Pea naʻa ne pehē ki he toko nima naʻe toe, ka ʻoku fanongo ʻa hoku telinga, “Muimui atu ʻakimoutolu kiate ia ki he kolo ʻo tāʻi; ʻoua naʻa mamae ʻa homou mata, pea ʻoua naʻa mou manavaʻofa. \v 6 Tāmate ke ʻosi ʻae mātuʻa mo e talavou, ʻae kau finemui mo e fānau tupu, mo e kau fefine, kaeʻoua naʻa mou ofi atu ki ha tangata kuo ʻai ki ai ʻae fakaʻilonga, pea kamata fai ʻi hoku potu ʻafioʻanga.” Pea naʻa nau kamata ai mei he kau mātuʻa naʻe ʻi he ʻao ʻoe fale. \v 7 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Fakaʻuliʻi ʻae fale pea fakapito hono ngaahi lotoʻā ʻaki ʻae mate: mou ʻalu atu.” Pea naʻa nau ʻalu atu ʻo tāmateʻi ʻi he kolo. \p \v 8 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻae tāmateʻi ʻakinautolu, pea tuku tokotaha pe au, naʻaku tōmapeʻe hifo ki hoku mata, pea u tangi mo pehē, “ʻOiauē, ʻe Sihova ko e ʻOtua, te ke fakaʻauha ʻae toe kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻi ho lilingi atu ho houhau lahi ki Selūsalema?” \v 9 Pea naʻa ne pehē kiate au, “ʻOku lahi ʻaupito fakamanavahē ʻae fai kovi ʻae fale ʻo ʻIsileli mo Siuta, pea ʻoku fonu ʻae fonua ʻi he toto, pea pito ʻae kolo ʻi he angatuʻu; he ʻoku nau lea ʻo pehē, ‘Kuo liʻaki ʻe Sihova ʻa māmani, pea ʻoku ʻikai mamata ʻa Sihova.’ \v 10 Pea ko au foki, ʻe ʻikai mamae ʻa hoku mata, pea ʻe ʻikai te u manavaʻofa, ka te u totongi ʻenau anga ki honau tumuʻaki.” \v 11 Pea vakai, ko e tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei ʻaia naʻe ʻi hono vakavaka ʻae ipu vaitohi, naʻa ne fakaongo atu ʻae meʻa ʻo pehē, “Kuo u fai ʻo hangē ko ia naʻa ke fekau kiate au.” \c 10 \cd \it 1 Ko e meʻa hā mai, ko e malalaʻi afi ke fakamokulu ki he kolo. 8 Ko e hā mai ʻae Selupimi.\it* \p \v 1 Pea naʻaku mamata, pea vakai, naʻe hā mai ʻae meʻa hangē ko e maka ko e safaia mei he fakamalumalu naʻe ʻi ʻolunga ʻi he ʻulu ʻoe selupimi, pea naʻe hā mai ia hangē ko ha nofoʻa fakatuʻi. \v 2 Pea naʻe folofola ia ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻo ne pehē, “Hū atu ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi teka, ʻi he lalo selupi, pea fakapito ʻaki ho nima ʻae malalaʻi afi mei he vahaʻa ʻoe selupimi pea fakamokulu ia ki he kolo.” Pea naʻa ne hū atu ia ʻi hoku ʻao. \v 3 Pea ko eni, naʻe hū atu ʻae tangata ʻoku tuʻu ʻae selupimi ʻi he potu toʻomataʻu ʻoe fale; pea naʻe fakafonu ʻaki ʻae ʻao ʻae lotoʻā ki loto. \v 4 Pea naʻe toki hiki hake ʻae nāunau ʻo Sihova mei he selupi, pea tuʻu mei he matapā ʻoe fale: pea naʻe pito ʻae fale ʻi he ʻao, pea pito mo e lotoʻā ʻi he malama ʻoe nāunau ʻo Sihova. \v 5 Pea naʻe ongo atu ʻo aʻu ki he lotoʻā kituʻa ʻae patū ʻoe kapakau ʻoe selupimi ʻo hangē ko e leʻo ʻoe ʻOtua Māfimafi ʻoka folofola ia. \v 6 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fekau ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻo pehē, Toʻo ʻae afi mei he vahaʻa ʻoe ngaahi teka mei he vahaʻa ʻoe selupimi; pea toki hū atu ia ʻo ne tuʻu ofi ki he ngaahi teka. \v 7 Pea mafao atu ʻe he selupi ʻe taha ʻa hono nima mei he vahaʻa ʻoe selupimi ki he afi naʻe ʻi he vahaʻa ʻoe selupimi, ʻo ne toʻo mei ai ʻo ne tuku ki he nima ʻo ia naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei pea ne ʻave ia ʻe ia, ʻo ne ʻalu atu. \p \v 8 ¶ Pea naʻe hā mai ʻi he selupimi hangē ko e nima ʻoe tangata ʻi honau lalo kapakau: \v 9 Pea ʻi heʻeku mamata, vakai naʻe ʻi he selupimi ʻae teka ʻe fā, ko e teka ʻe taha ʻi he selupi ʻe taha, pea ko e teka ʻe taha ʻi he selupi ʻe taha: pea ko e hā mai ʻae ngaahi teka naʻe hangē ko e lanu ʻoe maka ko e pelili. \v 10 Pea ko e anga ʻo ʻenau hā mai, naʻe mata tatau ʻae toko fā ko ia, ʻo hangē naʻe ʻai ki he loto teka ʻe taha ha teka ʻe taha. \v 11 ‌ʻI heʻenau ʻalu, naʻa nau ʻalu ʻi honau tafaʻaki ʻe fā; naʻe ʻikai te nau tafoki ʻi heʻenau ʻalu, ka ko e potu ko ia naʻe hanga ki ai honau mata naʻa nau muimui ai; naʻe ʻikai te nau tafoki ʻi heʻenau ʻalu. \v 12 Pea ko honau sino kotoa mo honau tuʻa, mo honau nima, mo honau kapakau, pea mo e ngaahi teka, naʻe fonu takatakai ʻi he mata, ʻio, ʻae ngaahi teka naʻe ʻi he toko fā ni. \v 13 Pea naʻe ui ki he ngaahi teka, ka ʻoku ou fanongo, “Ke ngaue atu.” \v 14 Pea naʻe taki taha maʻu ʻae mata ʻe fā: ko e ʻuluaki mata ko e mata ia ʻoe selupi, pea ko hono ua ʻoe mata, ko e mata ia ʻoe tangata, pea ko hono tolu ko e mata ʻoe laione, pea ko hono fā ko e mata ʻoe ʻikale. \v 15 Pea naʻe hiki ki ʻolunga ʻae selupimi, Ko eni ia ʻae meʻa moʻui ko ia naʻaku mamata ai ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa. \v 16 Pea ka ʻalu ʻae selupimi, naʻe ngaue fakataha mo e ngaahi teka: pea ʻi he fakamafola ʻe he selupimi honau kapakau ke puna hake mei he fonua, naʻe ʻikai foki atu meiate kinautolu ʻae ngaahi teka ko ia. \v 17 Ka nau ka tuʻumaʻu, ne tuʻumaʻu ia; pea ka hiki ki ʻolunga ʻakinautolu, naʻe hiki hake foki ia ʻe ia: he naʻe ʻi ai ʻae laumālie ʻoe meʻa moʻui. \v 18 Pea naʻe toki mahuʻi atu ʻae nāunau ʻo Sihova mei he matapā ʻoe fale ʻo tuʻu mei ʻolunga ʻi he ngaahi selupimi. \v 19 Pea naʻe mafola hake ʻe he selupimi honau kapakau, ʻonau puna hake mei he kelekele ʻi hoku ʻao: pea ʻi heʻenau ʻalu atu naʻe ʻi ai pe foki ʻae ngaahi teka, pea naʻe tutuʻu kotoa pē ʻi he matapā fakahahake ʻoe fale ʻo Sihova; pea naʻe ʻi ʻolunga ʻiate kinautolu ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 20 Ko eni ia ʻae meʻa moʻui ko ia naʻaku mamata ʻoku ʻafio mei ai ʻae ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa; pea naʻaku ʻilo ko e selupimi pe ʻakinautolu. \v 21 Naʻe taki taha maʻu ʻae mata ʻe fā, pea taki taha ʻae kapakau ʻe fā; pea hangē ko e nima ʻoe tangata ʻi honau lalo kapakau. \v 22 Pea ko e hā mai ʻa honau mata ko e mata pe ia naʻaku mamata ai ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa, ʻae anga ʻo ʻenau hā mai mo kinautolu foki: naʻe ʻalu fakahangatonu atu ʻakinautolu taki taha. \c 11 \cd \it 1 Ko e fielahi ʻae houʻeiki. 4 Ko ʻenau angahala mo hono fakamaauʻi. 13 ʻI he tangi ʻa ʻIsikieli ʻoku fakahā ʻe he ʻOtua ʻa ʻene fakamoʻui ha toenga, 21 Mo e tautea ʻoe kau angahala. 22 ʻOku mahuʻi ʻae nāunau ʻoe ʻOtua mei he kolo. 24 ʻOku toe ʻave ʻa ʻIsikieli ki he fakapōpula.\it* \p \v 1 Ko eni foki naʻe hiki hake au ʻe he laumālie ʻo ne ʻomi au ki he matapā fakahahake ʻoe fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku hanga ki he feituʻu hahake: pea vakai, naʻe ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ʻae kau tangata ʻe toko uofulu ma toko nima; pea naʻaku mamata ʻoku ʻi ai ʻa Sesania ko e foha ʻo ʻAsuli mo Peletaia ko e foha ʻo Penaia ko e houʻeiki ʻoe kakai. \v 2 Pea ne toki pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ko e kau tangata ʻena ʻoku fakatupu ʻae kovi, ʻonau fakakaukau kovi ʻi he kolo ni: \v 3 ‌ʻO nau pehē, ‘ʻOku ʻikai ofi ha meʻa ka tau langa fale ʻakitautolu: ko e kulo ʻae kolo ni ka ko e kakano ʻakitautolu. \p \v 4 ¶ “Ko ia ke ke kikite kiate kinautolu, kikite, ʻe foha ʻoe tangata.” \v 5 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae Laumālie ʻo Sihova ʻo ne pehē kiate au, “Lea, ʻoku pehē ʻe Sihova; Ko eni, kuo mou lea pehē ʻe fale ʻo ʻIsileli: he ʻoku ou ʻilo kotoa pē ʻae ngaahi meʻa ʻoku hū mai ki homou loto. \v 6 Kuo mou fakatokolahi hoʻomou mate tāmateʻi ʻi he kolo ni pea kuo mou fakafonu ʻaki ʻae mate tāmateʻi ʻa hono ngaahi hala. \v 7 Ko ia ʻoku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua; Ko hoʻomou mate ʻaia kuo mou fokotuʻu ʻi loto ʻi ai, ko e kakano ʻakinautolu, pea ko e kolo ni ko e kulo ia: ka te u ʻomi kituʻa ʻakimoutolu mei ai. \v 8 Kuo mou manavahē ki he heletā; pea te u ʻomi ʻae heletā kiate kimoutolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 9 Pea te u ʻomi kituʻa ʻakimoutolu mei he lotolotonga ʻo ia, mo tukuange ʻakimoutolu ki he nima ʻoe kau muli, pea te u fai ʻae fakamalaʻia kiate kimoutolu. \v 10 Pea ʻe tulaki hifo ʻakimoutolu ʻi he heletā; te u fakamaau ʻakimoutolu ʻi he ngataʻanga ʻo ʻIsileli; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova. \v 11 ‌ʻE ʻikai hoko eni ko hoʻomou kulo, pea ʻe ʻikai hoko ʻakimoutolu ko e kakano ʻi loto ʻi ai; ka te u fakamaau ʻakimoutolu ʻi he ngataʻanga ʻo ʻIsileli: \v 12 Pea te mou ʻilo ko Sihova au: he kuo ʻikai te mou ʻaʻeva ʻi heʻeku fekau, pe fai ki heʻeku fakamaau, ka kuo mou fai ki he anga ʻae hiteni ʻoku nofo tākai ʻiate kimoutolu.” \p \v 13 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻeku kikite, naʻe mate ʻa Peletaia ko e foha ʻo Penaia. Pea naʻaku tō hifo ai ki hoku mata ʻo tangi ʻi he leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻOiauē ʻe Sihova ko e ʻOtua! Te ke fakaʻosi ke ʻosi ʻaupito ʻae toenga ʻo ʻIsileli?” \p \v 14 ¶ Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 15 “Foha ʻoe tangata, ko ho kāinga, ʻio, ho kāinga ʻoʻou, ʻae kau tangata ʻo ho faʻahinga, pea mo e fale kātoa kotoa ʻa ʻIsileli, ko kinautolu ia kuo pehē ki ai ʻae kakai ʻo Selūsalema, ‘ʻAlu ke mamaʻo ʻakimoutolu meia Sihova: he ko kimoutolu kuo foaki ki ai ʻae fonua ni ko e tofiʻa.’ \v 16 Ko ia ke ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; neongo ʻeku liʻaki ke mamaʻo ʻakinautolu ki he hiteni, pea neongo ʻeku fakahē ʻakinautolu ki he ngaahi fonua, ka te u hangē ko e siʻi hūfanga kiate kinautolu ʻi he ngaahi fonua ʻaia te nau hoko ki ai. \v 17 Ko ia ke ke pehē, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Te u tānaki moʻoni ʻakimoutolu mei he kakai pea fakataha mai kimoutolu mei he ngaahi fonua ʻaia kuo fakahēʻi ʻakimoutolu ki ai, pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ʻo ʻIsileli. \v 18 Pea te nau hoko mai ki heni, pea te nau fetuku mei heni ʻa hono ngaahi meʻa kovi mo hono ngaahi fakalielia. \v 19 Pea te u foaki kiate kinautolu ʻae loto pe taha, pea te u ʻai ha laumālie foʻou kiate kimoutolu; pea te u toʻo atu ʻae loto maka mei honau kakano, pea te u foaki ʻae loto kakanoʻia kiate kinautolu: \v 20 Koeʻuhi ke nau faʻa ʻeveʻeva ai ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea tauhi ʻa ʻeku tuʻutuʻuni mo fai ki ai: pea ʻe hoko ko hoku kakai ʻakinautolu, pea ko honau ʻOtua au. \v 21 Ka koeʻuhi ko kinautolu ʻoku muimui honau loto ki he loto ʻo ʻenau ngaahi meʻa fakaliliʻa mo ʻenau fakalielia, te u totongi ʻenau anga ki honau tumuʻaki, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \p \v 22 ¶ Pea hili ia naʻe hiki ki ʻolunga ʻe he selupimi ʻa honau kapakau pea mo e ngaahi teka naʻe ofi ai; pea naʻe feangai hifo mei ʻolunga ʻiate kinautolu ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 23 Pea naʻe mahuʻi ʻae nāunau ʻo Sihova mei he loto kolo, pea tuʻu mei he moʻunga ʻaia ʻoku ʻi he potu hahake ʻoe kolo. \p \v 24 ¶ Pea hili ia naʻe toʻo hake au ʻe he laumālie, pea ʻomi au ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua ʻi he meʻa hā mai ki Kalitia kiate kinautolu ʻoe pōpula. Pea naʻe pehē ʻae mahuʻi ʻiate au ʻae meʻa hā mai ʻaia naʻaku mamata ki ai. \v 25 Pea naʻaku toki fakamatala kiate kinautolu ʻoe pōpula ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia naʻe fakahā ʻe Sihova kiate au. \c 12 \cd \it 1 Ko e fakatātā ʻoe hiki ʻa ʻIsikieli. 8 ʻOku hā ai ʻae fakapōpulaʻi ʻa Setikia. 17 ʻOku fakahā, ʻi he tetetete ʻa ʻIsikieli, ʻae fakaʻauha ʻoe kakai Siu. 21 ʻOku valokiʻi ʻae lea fielahi ʻae kakai Siu. 28 Hono hoko vave ʻae kikite.\it* \p \v 1 Naʻe hoko foki kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, ʻoku ke nofo ʻi he lotolotonga ʻoe fale angatuʻu ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae mata ke sio ka ʻoku ʻikai mamata; ʻoku ʻi ai ʻae telinga ke fanongo, ka ʻoku ʻikai ongoʻi; he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu. \v 3 Ko ia, ʻa koe foha ʻoe tangata, teuteu ke fetuku hoʻo ngaahi meʻa, pea fetuku ʻaho pe ʻi honau ʻao; pea te ke fetuku mei hoʻo potu ki ha potu kehe ʻi honau ʻao: heiʻilo te nau fakakaukau, neongo ko e fale angatuʻu ʻakinautolu. \v 4 Te ke toki ʻomi ʻe koe ʻa hoʻo ngaahi meʻa kei ʻaho ʻi honau ʻao, ko e meʻa ke fetuku: pea ka poʻuli te ke ʻalu atu ʻi honau ʻao ʻo hangē koe ʻalu atu ha taha pōpula. \v 5 Keli ʻe koe ke ava ʻae ʻā ʻi honau ʻao, pea ke fetuku atu mei ai. \v 6 Te ke fua ia ʻi honau ʻao ki ho uma, pea ke fetuku atu ia ʻi he uulikelekele: te ke pūlou ho mata ke ʻoua naʻa ke sio ki he kelekele: he kuo u tuku koe ko e fakaʻilonga ki he fale ʻo ʻIsileli.” \v 7 Pea naʻaku fai ʻo hangē ko ia naʻe fekau mai: naʻaku ʻomi kituʻa ʻeku meʻa kei ʻaho, ʻo hangē ha meʻa ki he pōpula, pea ʻi he efiafi naʻaku keli ʻae ʻā ʻo fakaava ʻaki ʻa hoku nima; pea naʻaku fetuku kituaʻā ʻi heʻene kei ʻataʻatā, pea naʻaku fua meʻa ʻi hoku uma ʻi honau ʻao. \v 8 Pea pongipongi hake naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 9 “Foha ʻoe tangata, ʻikai kuo pehē kiate koe ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ʻae fale angatuʻu, ‘Ko e hā ʻoku ke fai?’ \v 10 Lea koe kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: ʻOku kau ʻae fua kavenga ni ki he tuʻi ʻi Selūsalema mo e fale kotoa ʻo ʻIsileli ʻoku ʻiate kinautolu.’ \v 11 Ke ke pehē, ‘Ko homou fakaʻilonga au: hangē ko ia kuo u fai, ʻe pehē hono fai kiate kinautolu: ʻe fetukutuku mo ʻave ʻakinautolu ki he fakapōpula. \v 12 Pea ko ia ʻoku tuʻi ʻiate kinautolu ʻe fua kavenga ia ʻi hono uma ʻi he efiafi poʻuli, pea ʻe ʻalu atu: te nau keli ʻae ʻā ke ava mo fetuku atu ia: ʻe fakapulou ʻe ia hono mata ke ʻoua naʻa sio hono mata ki he kelekele. \v 13 Te u ʻaʻau foki ʻeau ʻa hoku kupenga kiate ia, pea ʻe moʻua ia ʻi heʻeku tauhele: pea te u ʻomi ia ki Papilone ki he fonua ʻoe kau Kalitia; ka ʻe ʻikai te ne mamata ki ai, neongo ʻe mate ia ʻi ai. \v 14 Pea te u vilingia ki he feituʻu matangi kotoa pē ʻakinautolu ʻoku ʻiate ia ko hono tokoni, mo ʻene ngaahi kongakau kotoa pē pea te u toʻo ʻae heletā kiate kinautolu. \v 15 Pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi puleʻanga, pea fakamovete ʻakinautolu ki he ngaahi fonua. \v 16 Ka te u tuku honau kau tangata niʻihi ke hao mei he heletā mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha; koeʻuhi ke nau fakahā ʻenau ngaahi fakalielia ʻi he kau hiteni ʻaia te nau hoko ki ai; pea tenau ʻilo ko Sihova au. \p \v 17 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 18 “Foha ʻoe tangata, kai hoʻo mā ʻi he manavahē, pea inu hoʻo vai ʻi he tetetete pea mo e vakavakai. \v 19 Pea ke lea ki he kakai ʻoe fonua, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he kakai ʻo Selūsalema pea mo e fonua ʻo ʻIsileli; te nau kai fakatuhotuha ʻenau mā, pea inu ilifia pe ʻenau vai, koeʻuhi ko e ʻauha ʻae mahu kotoa pē ʻoe fonua, ko e meʻa ʻi he fakamālohi ʻanautolu ʻoku nofo ai. \v 20 Pea ʻe fakalala ʻae ngaahi kolo ʻoku kakai pea ʻe ʻauha ʻae fonua; pea te mou ʻilo ko Sihova au.” \p \v 21 ¶ Pea naʻe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 22 “Foha ʻoe tangata, ko e hā ʻae lea fakatātā ko ia ʻoku mou maʻu ʻi he fonua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku pehē, ‘ʻOku fakatolonga ʻae ngaahi ʻaho, pea ʻoku ʻikai siʻi ha meʻa hā mai ʻe fakamoʻoni?’ \v 23 Ko ia te ke tala kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: te u fakangata ʻae lea fakatātā ko ia, pea ʻe ʻikai toe lea fakatātā ʻaki ia ʻi ʻIsileli; ka ke pehē ʻe koe kiate kinautolu, Kuo ofi ʻae ngaahi ʻaho mo e fakamoʻoni ʻoe meʻa hā mai kotoa pē. \v 24 He koeʻuhi ʻe ʻikai kei ʻi ai ha meʻa hā mai ko e vaʻinga, pe ha fai kikite ko e lapu, ʻi he fale kotoa ʻo ʻIsileli. \v 25 He ko Sihova au: Te u lea, pea ko e lea te u lea ʻaki ʻe hoko mo fai; ʻe ʻikai toe fakatuai: he ko e lolotonga ʻa hoʻomou ngaahi ʻaho, ʻe fale angatuʻu, te u lea ʻaki ʻae lea, pea fai mo hono fakamoʻoni, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \p \v 26 ¶ Pea naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 27 “Foha ʻoe tangata, vakai ʻoku lea ʻakinautolu ʻoe fale ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, Ko e meʻa hā mai ʻoku ne mamata ai ko e meʻa ki he ngaahi ʻaho kei tuai, pea ʻoku ne kikite ki he ngaahi kuonga ʻoku kei mamaʻo. \v 28 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻE ʻikai toe fakatuotuai haʻaku lea ʻe taha, ka ko e lea ʻaia kuo u lea ʻaki ʻe fai, ʻoku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua.” \c 13 \cd \it 1 Ko e valoki ki he kau kikite loi. 10 Ko e lahe taʻepipiki. 17 Ko e kau kikite fefine mo ʻenau ngaahi faakiʻanga.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, kikite ki he kau kikite ʻo ʻIsileli ʻoku kikite, pea ke pehē ʻe koe kiate kinautolu ʻoku kikite mei honau loto ʻonautolu pē, Mou fanongo ʻakimoutolu ki he folofola ʻa Sihova.” \v 3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ‘Malaʻia ki he kau kikite vale, ʻaia kuo muimui ki honau laumālie ʻonautolu pē, ka ʻoku ʻikai ke mamata ki ha meʻa! \v 4 ‌ʻE ʻIsileli ʻoku tatau hoʻo kau kikite mo e fanga fokisi ʻi he toafa. \v 5 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻalu hake ki he ngaahi ava, pe ngaohi ʻae ʻā ki he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke tuʻumaʻu ai ʻi he tau ʻi he ʻaho ʻo Sihova. \v 6 Kuo nau mamata ki he vaʻinga mo e kikite loi! ʻI heʻenau pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova: ka naʻe ʻikai fekau ʻakinautolu ʻe Sihova: pea kuo nau fakaʻamanaki ʻae niʻihi ki he fakamoʻoni ʻo ʻenau lea. \v 7 ‌ʻIkai kuo mou mamata ki he meʻa hā mai ʻoku vaʻinga, pea ʻikai kuo mou lea ʻaki ʻae kikite loi ʻi hoʻomou pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova; kae ʻosi ʻoku ʻikai te u lea au?” \v 8 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Koeʻuhi kuo mou lea ʻaki ʻae vaʻinga, mo mamata ki he loi, ko ia, vakai, ko au ia ʻe fai mo kimoutolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 9 Pea ʻe tō hoku nima ki he kau kikite ʻoku mamata ki he vaʻinga, mo nau kikite loi: ʻe ʻikai te nau kau ʻi he fakataha ʻo hoku kakai, pea ʻe ʻikai tohi ʻakinautolu ʻi he tohi ʻoe fale ʻo ʻIsileli; pea ʻe ʻikai te nau hū ki he fonua ʻo ʻIsileli; he te mou ʻilo ko au, ko Sihova, ko e ʻOtua. \v 10 Koeʻuhi, ʻio, koeʻuhi kuo nau kākaaʻi ʻa hoku kakai, ʻi heʻenau pehē, Fiemālie; ka ʻoku ʻikai ha fiemālie; pea naʻe langa hake ʻe he tokotaha ʻae ʻā, pea vakai naʻe laku ki ai ʻae lahe taʻepipiki ʻe he niʻihi kehe. \v 11 Tala kiate kinautolu ʻoku laku ki ai ʻae lahe taʻepipiki, ʻe hinga ia: ʻe ai ʻae ʻuha lahi; pea ʻe tō hifo ʻakimoutolu, ʻae ngaahi maka lahi ʻoe ʻuha fefeka; pea ʻe hae ia ʻe he matangi mālohi. \v 12 Vakai ʻoka hinga ʻae ʻā, ʻikai ʻe pehē ai kiate kimoutolu, Ko fē ia ʻae laku lahe ʻaia naʻa mou fai?” \v 13 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻIo, ko au te u hae ia ʻaki ʻae matangi mālohi ʻi heʻeku houhau lahi: pea ko e meʻa ʻi heʻeku ʻita ʻe ʻi ai ʻae ʻuha lahi, pea mo e ʻuha maka ke fakaʻosiʻosi ia ʻi heʻeku houhau lahi. \v 14 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku maumauʻi ki lalo ʻae ʻā ʻaia kuo mou laku ai ʻae lahe taʻepipiki, pea ʻe holoki hifo ia ki he kelekele; ʻio, naʻa mo hono tuʻunga ʻe hā ia, pea ʻe hinga ia, pea ʻe fakaʻauha ʻakimoutolu ʻi loto ʻi ai: pea te mou ʻilo ko Sihova au. \v 15 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku fakahoko ʻeku houhau ki he ʻā, mo kinautolu \v 16 ‌ʻAe kau kikite ʻo ʻIsileli, ʻoku kikite ki Selūsalema, pea ʻoku mamata ki he meʻa hā mai ʻoe fakamelino kiate ia, ka ʻoku ʻikai ha melino;” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \p \v 17 ¶ “Ko eni foki, ʻa koe, foha ʻoe tangata, fakahangatonu ho mata ki he ngaahi ʻofefine ʻo hoʻo kakai, ʻakinautolu ʻoku kikite mei honau loto ʻonautolu; pea ke kikite koe kiate kinautolu. \v 18 Pea ke lea, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua;’ Malaʻia ki he kau fefine ʻoku tuitui ʻae faakiʻanga ki he nima kotoa pē, mo ngaohi ʻae pūlou ki he ʻulu kehekehe ke tuli ʻae ngaahi laumālie! Te mou tuli koā ʻae laumālie ʻo hoku kakai, pea te mou fakamoʻui ʻae laumālie ʻoku haʻu kiate kimoutolu? \v 19 Pea te mou fakalieliaʻi au ʻi hoku kakai, koeʻuhi ko ha falukunga ʻoe paʻale mo ha konga mā, ke tāmate ʻae laumālie ʻoku ʻikai totonu ke mate, pea ke fakamoʻui ʻae laumālie ʻoku ʻikai totonu ke moʻui, ʻi hoʻomou loi ki hoku kakai ʻoku fanongo ki he loi?” \v 20 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Vakai ʻoku ou fehiʻa ki homou faakiʻanga ʻaia ʻoku mou tauhele ʻaki ʻae ngaahi laumālie; pea te u hae ia mei homou nima mo tukuange ʻae ngaahi laumālie, ʻio, ʻae ngaahi laumālie ʻoku mou tuli ke tauheleʻi. \v 21 Te u haehae foki ʻa homou pūlou mo fakamoʻui ʻa hoku kakai mei homou nima, pea ʻe ʻikai te nau kei ʻi homou nima ke tauheleʻi; pea te mou ʻilo ko Sihova au. \v 22 “Koeʻuhi kuo mou fakamamahiʻi ʻae loto ʻoe māʻoniʻoni ʻaki ʻae ngaahi loi, ʻaia naʻe ʻikai te u fakamamahi; mo fakamālohi ʻae nima ʻoe angahala ke ʻoua naʻa foki ia mei hono hala kovi, ʻi hoʻomou tala moʻui ki ai: \v 23 Ko ia ʻe ʻikai te mou toe mamata ki he vaʻinga, pe fai ʻae kikite: he te u fakamoʻui ʻa hoku kakai mei homou nima: pea te mou ʻilo ko Sihova au.” \c 14 \cd \it 1 ʻOku tali ʻe he ʻOtua ʻae kau tauhi tamapua ʻo hangē ko honau loto. 6 ʻOku enginakiʻi kinautolu ke fakatomala telia ʻae ngaahi malaʻia ʻi he kau kikite kuo kākaaʻi. 12 ʻAe tuʻutuʻuni fakapapau ʻe he ʻOtua ʻae honge, 15 ʻAe fanga manu fekai, 17 Mo e heletā, 19 Mo e mahaki fakaʻauha. 22 ʻE tuku ha toenga kakai ko e valoki ki he niʻihi kehe.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki haʻu kiate au ʻae niʻihi ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻonau nofo mai ʻi hoku ʻao. \v 2 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 3 “Foha ʻoe tangata, kuo fokotuʻu ʻe he kau tangata ni honau ngaahi tamapua ʻi honau loto, pea ʻai mo e tūkiaʻanga ʻo ʻenau hia ʻi honau ʻao: ʻoku ngali koā ke fakafehuʻi ha meʻa kiate au ʻekinautolu?” \v 4 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, pea ke pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko e tangata kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli ʻaia ʻoku fokotuʻu tamapua ʻi hono loto, mo ne ʻai ʻae tūkiaʻanga ʻo ʻene hia ʻi hono ʻao, pea ʻoku haʻu ki he palōfita, Ko au ko Sihova, te u tali ia, ʻo fakatatau mo e tokolahi ʻo ʻene ngaahi tamapua; \v 5 Koeʻuhi ke u moʻua ʻae fale ʻo ʻIsileli ʻi honau loto ʻonautolu pe, koeʻuhi kuo nau mavahe kotoa pē meiate au, ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi tamapua. \p \v 6 ¶ “Ko ia ke ke lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Fakatomala pea tafoki mei hoʻomou ngaahi tamapua; pea tafoki homou mata mei hoʻomou ngaahi fakalielia kotoa pē. \v 7 He ko ia kotoa pē ʻi he fale ʻo ʻIsileli, pe ko e muli ʻoku ʻāunofo ʻi ʻIsileli, ʻaia ʻoku mavahe ʻe ia ia meiate au, ʻo ne fokotuʻu ʻene ngaahi tamapua ʻi hono loto, ʻo ne ʻai ʻae tūkiaʻanga ʻo ʻene hia ʻi hono ʻao, pea ʻoku haʻu ki he palōfita ke fakafehuʻi kiate ia koeʻuhi ko au; Ko au ko Sihova te u tali ia ʻeau pe. \v 8 Pea te u fakahangatonu hoku mata ki he tangata ko ia, pea te u ngaohi ia ko e fakaʻilonga mo e lea fakatātā, pea te u motuhi ia mei he lotolotonga ʻo hoku kakai; pea te mou ʻilo ko Sihova au. \v 9 Pea kapau ʻe kākaaʻi ʻae palōfita ʻoka lea ʻaki ʻe ia ha meʻa, ko au ia ko Sihova ʻoku fakahalaia ia, pea te u mafao atu kiate ia ʻa hoku nima, pea fakaʻauha ia mei he lotolotonga ʻo hoku kakai ko ʻIsileli, \v 10 Pea te nau fua ʻae tautea ʻo ʻenau angahala: ʻe tatau pe ʻae tautea ʻoe palōfita mo e tautea ʻo ia ʻoku kumi kiate ia; \v 11 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe ʻalu pehē ʻae fale ʻo ʻIsileli meiate au, pea ʻoua naʻa toe fakalielia ia ʻi heʻenau ngaahi angahala; ka nau hoko ko hoku kakai, pea u hoko au ko honau ʻOtua:” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \p \v 12 ¶ Naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 13 “Foha ʻoe tangata, ʻoka angahala ʻae fonua kiate au ʻi heʻene fai kovi lahi, te u toki mafao atu ai hoku nima, pea ʻe maumau ʻae falalaʻanga ʻoe mā ʻoku ʻi ai, pea te u tuku ia ke hongea, pea motuhi mei ai ʻae tangata mo e manu: \v 14 Ka ne ʻi ai ʻae kau tangata ni ʻe toko tolu, ʻa Noa, mo Taniela, mo Siope, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻe fakamoʻui honau laumālie pe ʻonautolu ʻi heʻenau māʻoniʻoni. \p \v 15 ¶ “Kapau te u tuku ʻae fanga manu fekai ke ʻalu fano ʻi he fonua, pea nau maumauʻi ia, koeʻuhi ke hoko ia ʻo lala, pea ʻe ʻikai ʻalu ʻi ai ha tangata telia ʻae ngaahi manu fekai: \v 16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka ne ʻi ai ʻae kau tangata ko ia ʻe toko tolu, ʻo hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai te nau fakamoʻui honau foha pe ha ʻofefine; ngata pe ʻiate kinautolu ʻe fakamoʻui, ka ʻe ʻauha ʻae fonua. \p \v 17 ¶ “Pea kapau te u ʻomi ʻae heletā ke hoko ki he fonua, pea u pehē, Heletā ʻasi atu ki he fonua; kau motuhi mei ai ʻae tangata pea mo e manu: \v 18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka ne ʻi ai ʻae kau tangata ko ia ʻe toko tolu, ʻe ʻikai te nau fakamoʻui ha foha pe ha ʻofefine, ka ko kinautolu pe ʻe moʻui ʻiate kinautolu. \p \v 19 ¶ “Pea kapau te u tuku ʻae mahaki fakaʻauha ki he fonua, pea u lilingi hoku houhau ki ai ʻi he toto, ke motuhi mei ai ʻae tangata pea mo e manu: \v 20 Neongo ʻoku hā ai ʻa Noa, mo Taniela, mo Siope, hangē ʻoku ou moʻui, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻe ʻikai te nau fakamoʻui ha foha pe ha ʻofefine; ngata ʻi honau laumālie pe ʻonautolu ʻe hao ʻi heʻenau māʻoniʻoni.” \v 21 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Kae fēfē nai ʻo kau ka tuku atu fakataha ʻae fakamalaʻia ʻe fā ki Selūsalema, ʻae heletā, mo e honge, mo e fanga manu fekai, pea mo e mahaki fakaʻauha, ke motuhi mei ai ʻae tangata mo e manu? \p \v 22 ¶ “Kae vakai, ʻe fakatoe ha niʻihi ʻi ai ke fakahaofi, ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: vakai te nau ʻomi kituʻa kiate kimoutolu, pea te mou mamata ki honau hala mo ʻenau faianga; pea te mou fiemālie mei he kovi ʻaia kuo u ʻomi ki Selūsalema, ʻio, ʻi he meʻa kotoa pē kuo u fakahoko ki ai. \v 23 Pea te nau fakafiemālieʻi ʻakimoutolu ʻoka mou ka mamata ki honau hala mo ʻenau faianga: pea te mou ʻilo ʻoku ʻikai te u fai noa pe ha meʻa ʻi he meʻa kotoa pē ʻaia kuo u fai ki ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \c 15 \cd \it 1 Ko e tala fakatātā ki hono taʻeʻaonga ʻaupito ʻoe vaʻa ʻoe vaine. 6 Ko e fakahā ai ʻae liakiʻi ʻo Selūsalema.\it* \p \v 1 Naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, ʻoku lelei hake ʻi he hā, ʻae ʻakau ko e vaine ʻi he ngaahi ʻakau kehe, mo e ngaahi vaʻa ʻakau ʻoe vao? \v 3 He ʻoku toʻo mei ai ha laupapa ke fai ʻaki ha ngāue? Pe ʻoku ngaohi ʻe ha taha ha faʻo mei ai ko e tautauʻanga ʻo ha meʻa? \v 4 Vakai, ʻoku lī ia ki he afi ko e fefie, pea fakatou vela ai hono hiku mo hono kongaloto. He ʻoku ʻaonga ia ki he ngāue? \v 5 Vakai, ʻi heʻene kei haohaoa naʻe ʻikai ʻaonga ki ha ngāue; kae fēfē nai ʻene ʻaonga ki ha ngāue, ka kuo keina ia ʻe he afi, pea kuo vela?” \v 6 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Hangē ko e ʻakau ko e vaine ʻi he ngaahi ʻakau ʻoe vao, ʻe pehē ʻa ʻeku foaki ʻae kakai ʻo Selūsalema ke vela ʻi he afi. \v 7 Pea te u fakahanga hoku fofonga ke tuʻu kiate kinautolu; te nau hao mei he afi ʻe taha, kae vela ʻakinautolu ʻi he afi kehe ʻe taha; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova, ʻoku tuʻu hoku mata kiate kimoutolu. \v 8 Pea te u ngaohi ke lala ʻae fonua koeʻuhi kuo nau fai ʻae meʻa hala.” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \c 16 \cd \it 1 ʻOku fakatātā ʻae anga fakakakano ʻa Selūsalema ki he fāʻeleʻi kovi ha tamasiʻi. 6 ʻAe ʻofa lahi ʻaupito ʻae ʻOtua kiate ia. 15 ʻA ʻene feʻauaki fakalielia. 35 Hono tautea fakamanavahē. 44 Ko e meʻa ʻi he lahi tatau ʻa ʻene angahala mo ia naʻe fai ʻe heʻene faʻē ko Sotoma, pea lahi hake ʻi he angahala ʻa Samēlia ko hono tuofefine, ko ia ʻoka tangi ai ia ki he fai ʻae tautea. 60 Ko e ʻi ai ʻae ʻaloʻofa kiate ia ʻi he kuonga fakamui.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fakaʻilo ki Selūsalema ʻa ʻene ngaahi fakalielia, \v 3 Pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki Selūsalema; naʻe fanauʻi pea fāʻeleʻi koe ʻi he fonua ko Kēnani; ko hoʻo tamai ko e \add tangata \add*ʻAmoli, pea ko hoʻo faʻē ko e \add fefine \add*Heti. \v 4 Pea koeʻuhi ko ho fāʻeleʻi, ʻi he ʻaho naʻe fanauʻi ai koe naʻe ʻikai tā ho uho, pea naʻe ʻikai kaukau koe ʻi ha vai, ke fakamolū koe; naʻe ʻikai ngaohi ʻaki koe ha māsima, pea naʻe ʻikai ʻaupito fakakofu koe. \v 5 Naʻe ʻikai ha mata ke ʻofa kiate koe ke fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe pe manavaʻofa kiate koe; ka naʻe lī atu koe ki he vao ʻataʻatā, ke fakalielia ho sino ʻi he ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai koe. \p \v 6 ¶ “Pea ʻi heʻeku ʻalu atu kiate koe pea u mamata naʻa ke fakalielia ʻi ho toto pe ʻoʻou, ne u pehē kiate koe, lolotonga hoʻo kei pani toto, Ke ke moʻui; ʻio, naʻa ke kei ʻi ho toto ʻoʻou, naʻaku pehē ai kiate koe, Ke ke moʻui. \v 7 Kuo u ngaohi koe ke ke tupu ʻo hangē ko e fisi ʻoe ngoue, pea kuo ke tupu pea hoko ko e lahi, pea kuo ke maʻu ʻae teunga ki he teunga; kuo hunuki ho huhu, pea kuo tupu ho fulufulu, ka naʻa ke telefua mo masiva. \v 8 Pea ko eni, ʻi heʻeku ʻalu atu kiate koe, vakai, ko e lolotonga ia ʻa hoʻo ʻofa; pea naʻaku folahi atu kiate koe ʻa hoku kofu mo fakakofuʻaki ʻa hoʻo telefua; ʻio, naʻaku fuakava kiate koe, pea naʻa ta fefuakavaʻaki mo koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “pea naʻaku maʻu koe maʻaku.” \v 9 “Pea u toki kaukau koe ʻaki ʻae vai, ne u fufulu koe ke maʻa ʻaupito mei he toto, pea naʻaku tākai koe ʻaki ʻae lolo. \v 10 Naʻaku fakakofuʻaki koe ʻae tuitui fakasanisani, pea u fakatopuvaʻe ʻaki koe ʻae kiliʻi pasa; pea u fakavala ʻaki koe ʻae tupenu lelei, pea naʻaku ʻufiʻufi koe ʻaki ʻae silika. \v 11 Naʻaku ʻai foki kiate koe ʻae ngaahi meʻa teunga, pea naʻaku ʻai ʻae vesa ki ho nima, mo e kahoa ki ho kia. \v 12 Pea naʻaku ʻai ʻae maka mahuʻinga ʻi ho foʻi laʻē, mo e mama ʻi ho telinga, mo e pale lelei ki ho ʻulu. \v 13 Naʻe pehē ʻae teuteu ʻaki koe ʻae koula mo e siliva; naʻe kofuʻaki koe ʻae tupenu lelei mo e silika, mo e tuitui fakasanisani; naʻa ke kai ʻi he mahoaʻa lelei mo e honi, mo e lolo: pea naʻa ke hoihoifua ʻaupito pea naʻa ke tupu lelei ʻo hoko ko e puleʻanga. \v 14 Naʻe mafola atu ho ongoongolelei ki he hiteni ko e meʻa ʻi ho hoihoifua, he naʻe haohaoa ia, ko e meʻa ʻi heʻeku lelei ʻaia naʻaku ʻai ʻeau kiate koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \p \v 15 ¶ “Ka naʻa ke falala koe ki ho hoihoifua, pea naʻa ke fai feʻauaki, ko e meʻa ʻi ho ongoongo, naʻa ke fai hoʻo feʻauaki kiate ia kotoa pē naʻe ʻalu ange; naʻe ʻaʻana pe ia. \v 16 Pea naʻa ke toʻo ho ngaahi kofu pea ne ke teuteu ʻaki ia ho ngaahi potu māʻolunga ʻi he meʻa pule kehekehe, pea naʻa ke fai feʻauaki ʻi ai: pea ʻe ʻikai toe hoko ha meʻa pehē; ʻe ʻikai ʻaupito pehē. \v 17 Pea kuo ke toʻo ʻae ngaahi teunga lelei ʻo ʻeku koula mo ʻeku siliva, ʻaia naʻaku foaki kiate koe, mo ke ngaohi kiate koe ʻae ngaahi fakatātā ʻoe tangata, pea kuo ke fai angahala mo ia. \v 18 Kuo ke fakakofuʻaki ʻakinautolu ho ngaahi kofu fakasanisani: pea kuo ke tuku ʻi honau ʻao ʻa ʻeku lolo mo e meʻa namu kakala ʻaʻaku. \v 19 Ko ʻeku meʻakai foki, ʻaia naʻaku foaki kiate koe, ʻae mahoaʻa lelei, mo e lolo mo e honi, naʻaku fafanga ʻaki koe, naʻa mo ia kuo ke tuku ʻi honau ʻao, ko e meʻa namu kakala.” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, naʻe pehē ʻa hono fai. \v 20 “Kuo ke toʻo foki hoʻo ngaahi tama mo hoʻo ngaahi taʻahine ʻaia kuo ke fanauʻi kiate au, pea kuo ke feilaulau ʻaki ʻakinautolu ke nau ʻauha. Ko e meʻa siʻi koā eni, ʻa hoʻo feʻauaki? \v 21 Kaeʻumaʻā ʻa hoʻo tāmateʻi ʻeku fānau, mo ke tuku ʻakinautolu ke ʻalu atu \add ʻi he afi \add*maʻanautolu? \v 22 Pea ʻi hoʻo ngaahi fakalielia kotoa pē mo hoʻo feʻauaki kotoa pē ʻoku ʻikai te ke manatu ki he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei siʻi, ʻaia naʻa ke telefua mo masiva ai, pea ke fakalielia ʻi ho toto pe ʻoʻou.” \v 23 Pea naʻe hoko ʻo pehē, “ʻi heʻene hili kotoa pē ʻa hoʻo fai kovi, (Malaʻia, malaʻia kiate koe! ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua;) \v 24 Kuo ke langa moʻou ʻae fale feʻauaki mo ke ngaohi kiate koe ʻae potu māʻolunga ʻi he hala kotoa pē. \v 25 Kuo ke langa ho fale feʻauaki ʻi he tefito hala kotoa pē pea kuo ke ngaohi ho hoihoifua ko e fehiʻanekina, mo ke fakaava ho vaʻe kiate ia kotoa pē naʻe ʻalu ange mo ke fakalahi pe ki hoʻo feʻauaki. \v 26 Kuo ke fai angahala foki mo ho kaunga nofoʻanga, ko e kakai ʻIsipite ʻoku sino lalahi: pea kuo ke fakalahi ki hoʻo feʻauaki, ko e fakatupu ʻita kiate au. \v 27 Ko ia, vakai, kuo u mafao atu hoku nima kiate koe, pea u fakasiʻisiʻi hoʻo meʻakai, mo tukuange koe ki he faʻiteliha ʻanautolu ʻoku fehiʻa kiate koe, ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kau Filisitia, he ʻoku nau mā ʻi hoʻo faianga fakalielia. \v 28 Kuo ke fai angahala foki mo e kakai ʻAsilia, he naʻe ʻikai te ke faʻa fiu; ʻio, kuo ke fai angahala mo kinautolu, ka naʻe ʻikai te ke topono ai. \v 29 Kuo ke fakalahi foki ʻa hoʻo feʻauaki ʻi he fonua ko Kēnani ʻo aʻu ki Kalitia; ka naʻa mo ia naʻe ʻikai te ke fiu ai.” \v 30 “ʻOiauē! ʻAe vaivai ho loto,” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “He kuo ke fai eni kotoa pē, ko e ngāue ʻae fefine faʻa feʻauaki mo fakamofutofuta; \v 31 Pea ko e meʻa ʻi hoʻo langa ha fale feʻauaki ʻi he tefito hala kotoa pē, pea ngaohi ho potu māʻolunga ʻi he hala kotoa pē, pea ʻoku ʻikai te ke tatau mo e fefine feʻauaki ko e meʻa ʻi hoʻo fehiʻa ki he totongi; \v 32 Kae hangē ko e uaifi ʻoku tono tangata ʻoku maʻu ʻae kakai kehe ko e fetongi ʻa hono husepāniti! \v 33 ‌ʻOku foaki totongi ki he kau fefine feʻauaki kotoa pē; ka ko koe kuo ke foaki meʻaʻofa ki ho kau mamana kotoa pē, pea ke totongi kiate kinautolu, ke nau haʻu kiate koe mei he potu kotoa pē ki hoʻo feʻauaki. \v 34 Pea ʻoku ke fai kehe koe ʻi hoʻo fai angahala mo e fefine kehe, koeʻuhi ʻoku ʻikai muimui ha niʻihi kiate koe ke fai ʻae angahala; pea ko e meʻa ʻi hoʻo fai ʻe koe ʻae totongi, ka ʻoku ʻikai ha totongi ʻe fai kiate koe, ko ia ʻoku ke kehe ai.” \p \v 35 ¶ Ko ia, ʻe fefine feʻauaki, fanongo ki he folofola ʻa Sihova. \v 36 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Koeʻuhi naʻe lilingi atu hoʻo fakalielia, pea fakahā hoʻo telefua, ʻi hoʻo fai angahala mo ho kau mamana, mo e ngaahi tamapua ʻo hoʻo fakalielia, pea mo e toto ʻo hoʻo fānau ʻaia naʻa ke tuku kiate kinautolu: \v 37 Vakai, ko ia foki te u tānaki ai ho kau mamana kotoa pē, ʻakinautolu kuo ke fakafiefia ai koe, mo kinautolu kotoa pē kuo ke ʻofa ki ai, fakataha mo kinautolu kotoa pē kuo ke fehiʻa ki ai; ʻio, te u tānaki fakataha ʻakinautolu kiate koe, pea te u fakahā hoʻo telefua kiate kinautolu koeʻuhi ke nau mamata ki hoʻo telefua kotoa pē. \v 38 Pea te u fakamaauʻi koe, ʻo tatau mo e fakamaau ki he kau fefine ʻoku maumau ʻae fakamaʻu mali mo lilingi ʻae toto: pea te u fakainu ʻaki koe ʻae toto ʻi heʻeku houhau mo ʻeku fuaʻa. \v 39 Pea te u tukuange koe foki ki honau nima, pea te nau holoki hifo ho fale ongoongo, ʻo maumauʻi ki lalo ho ngaahi potu māʻolunga: pea te nau haehae foki meiate koe ho ngaahi kofu, mo nau ʻave hoʻo ngaahi meʻa teunga, pea te nau fakatelefuaʻi mo fakamasivaʻi koe. \v 40 Pea te nau ʻomi mo e niʻihi kiate koe, pea te nau lisingi koe ʻaki ʻae maka, pea tui ʻaki koe ʻenau heletā ke ʻasi. \v 41 Pea te nau tuungia ho ngaahi fale, mo nau fai ʻae tautea kiate koe ʻi he ʻao ʻoe kau fefine tokolahi: te u ngaohi koe ke ke tuku hoʻo feʻauaki, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ke toe fai ha totongi. \v 42 Ko ia ia ʻe lolou ai ʻa hoku houhau kiate koe, pea ʻe hiki hoku fuaʻa meiate koe, pea te u fiemālie, pea ʻe ʻikai te u toe ʻita. \v 43 Koeʻuhi ʻoku ʻikai te ke manatuʻi ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei siʻi, ka kuo ke fakamataliliʻi au ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē, ko ia, vakai, te u fakahoko ki ho tumuʻaki hono nunuʻa ʻo hoʻo faianga, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: pea ʻe ʻikai te ke fakalahi ʻaki hoʻo ngaahi fakalielia kotoa pē ʻa hoʻo fai ʻae fakalielia ko eni.” \p \v 44 ¶ “Vakai, ko kinautolu kotoa pē ʻoku faʻa lea ʻaki ʻae fakatātā te nau lea fakatātā kiate koe ʻo pehē, ‘ʻO hangē ko e faʻē, ʻoku pehē pe ʻene taʻahine.’ \v 45 Ko e taʻahine koe ʻa hoʻo faʻē, ʻaia ʻoku fehiʻa ki hono husepāniti mo ʻene fānau; pea ko e tehina koe ʻo ho ngaahi tokoua, ʻakinautolu naʻe fehiʻa ki honau husepāniti mo ʻenau fānau: ko hoʻo faʻē ko e \add fefine \add*Heti, pea ko hoʻo tamai ko e \add tangata \add*ʻAmoli ia. \v 46 Pea ko ho taʻokete ko Samēlia ia, ʻaia mo ʻene fānau fefine, ʻoku nofo ʻi ho nima toʻohema: pea ko ho tehina, ʻaia ʻoku nofo ʻi ho nima toʻomataʻu, ko Sotoma ia mo ʻene fānau fefine. \v 47 Ka naʻe ʻikai te ke ʻeveʻeva koe ʻi honau hala, pe fai ʻo hangē ko ʻenau ngaahi fakalielia: kae hangē naʻe siʻi ʻaupito haʻanautolu, ka kuo ke fai fakalielia lahi hake ʻaupito koe ʻiate kinautolu, ʻi hoʻo anga kotoa pē.” \v 48 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻO hangē ʻoku ou moʻui, naʻe ʻikai fai ʻe ho tehina ko Sotoma, ʻa ia, pe ko ʻene fānau fefine, ʻo tatau mo ia kuo ke fai ʻe koe, ʻa koe, mo hoʻo kau taʻahine. \v 49 Vakai, ko e fai hala eni ʻa ho tehina ko Sotoma, ko e fielahi, mo e fangapesi, mo e fakapikopiko lahi, naʻe ʻiate ia mo ʻene fānau fefine, pea naʻe ʻikai tokoni ʻe ia ki he nima ʻoe masiva mo e paea. \v 50 Pea naʻa nau fielahi, mo nau fai fakalielia ʻi hoku ʻao; ko ia naʻaku faʻiteliha pe au ʻo ʻave ai ʻakinautolu. \v 51 Pea naʻa mo Samēlia, ʻoku ʻikai te ne fai hala ʻe ia ke tatau mo e vaeua haʻau; he kuo ke fakatupu hoʻo ngaahi fakalielia ke lahi hake ʻiate kinautolu, pea kuo tonuhia ange ʻiate koe, ʻa ho ngaahi tokoua, ʻi hoʻo ngaahi fakalielia, ʻaia kuo ke fai ʻe koe. \v 52 ‌ʻA koe foki, kuo ke fakaanga ki ho ngaahi tokoua, fua pe ʻe koe, ʻa hoʻo mā ʻaʻau, ʻi hoʻo ngaahi angahala kuo ke fai fakalielia lahi ai ʻiate kinautolu: ʻoku nau māʻoniʻoni hake ʻiate koe: ʻio, ke ke puputuʻu koe, pea ke fua hoʻo mā, ko e meʻa ʻi hoʻo fakatonuhiaʻi ho ngaahi tokoua. \v 53 ‌ʻO kau ka toe ʻomi mei he pōpula, ʻae kau pōpula ʻo Sotoma mo ʻene fānau fefine, mo e pōpula ʻo Samēlia mo ʻene fānau fefine ʻaʻana, te u toki ʻomi ʻae pōpula ʻi hoʻo kau pōpula ki honau lotolotonga: \v 54 Koeʻuhi ke ke fua ʻe koe pe ʻa hoʻo mā, pea ke puputuʻu ʻi he meʻa kotoa pē kuo ke fai, koeʻuhi ko hoʻo fakafiemālieʻi ʻakinautolu. \v 55 ‌ʻOka toe liliu mai ʻa Sotoma mo ʻene fānau fefine ki heʻenau nofo muʻa, pea liliu ʻa Samēlia mo ʻene fānau fefine ki heʻenau muʻaki nofo, ʻe toki liliu ai koe mo hoʻo fānau fefine ki hoʻomou nofo muʻa ʻamoutolu. \v 56 He naʻe ʻikai te ke meimei lea ʻaki mei ho ngutu, ʻa ho taʻokete ko Samēlia, ʻi he ʻaho ʻo hoʻo fielahi, \v 57 ‌ʻI he teʻeki ai fakahā hoʻo angakovi, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe manukiʻi ai koe ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo Silia mo kinautolu ʻoku nofo vāofi mo ia, ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kau Filisitia, ʻaia ʻoku manuki fano pe kiate koe. \v 58 Kuo ke fua hoʻo holi kovi mo hoʻo ngaahi fakalielia,” ʻoku pehē ʻe Sihova. \v 59 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Te u fai kiate koe ʻo hangē ko ia kuo ke fai, ʻa koe, kuo ke manuki ki heʻeta tuki, mo ke maumauʻi ʻae fuakava. \v 60 Ka neongo ia te u manatu ʻeau, ʻa ʻeku fuakava mo koe ʻi he ʻaho ʻo hoʻo kei siʻi, pea te u fokotuʻu kiate koe ha fuakava ʻe ʻikai ngata. \v 61 Pea te ke toki manatu ki hoʻo faianga kotoa pē, pea te ke mā, ʻoka ke ka maʻu ho ngaahi tokoua, ʻa ho taʻokete mo ho ngaahi tehina: pea te u foaki ʻakinautolu kiate koe, ke ke ʻofefine aki, ka ʻe ʻikai ʻi hoʻo fuakava ʻaʻau. \v 62 Pea te u fokotuʻu ʻa ʻeku fuakava mo koe, pea te ke ʻilo ko Sihova au. \v 63 Koeʻuhi ke ke manatu ai, mo ke puputuʻu, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ke toe mafaʻa ho ngutu koeʻuhi ko hoʻo mā, ʻo kau ka toe fiemālie kiate koe ʻi he meʻa kotoa pē kuo ke fai,” ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua. \c 17 \cd \it 1 Ko e fakatātā ki he ʻikale ʻe ua pea mo e vaine. 11 Ko e fakahā ai ʻae tautea mei he ʻOtua ki Selūsalema ʻi heʻene tafoki mei Papilone ki ʻIsipite. 22 ʻOku talaʻofa ʻae ʻOtua ʻe tō ʻae sita ongoongolelei.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fai atu ʻae lea fakapulipuli, pea ke lea ʻaki ʻae fakatātā ki he fale ʻo ʻIsileli; \v 3 Pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua; naʻe haʻu ki Lepanoni ʻae fuʻu ʻikale lahi, naʻe kapakau lalahi mo lōloa, pea fonu ʻi he fulufulu pule ʻingoʻingo kehekehe, pea naʻa ne heka ki he vaʻa sita naʻe taupotu ki ʻolunga. \v 4 Naʻa ne fesiʻi ʻae lito ʻo hono ngaahi vaʻa toki tupu, ʻo ne ʻave ia ki he fonua faʻa fakatau; naʻa ne tuku ia ʻi he lotolotonga ʻoe kolo ʻae kau fakatau. \v 5 Naʻa ne ʻave foki ʻae tenga mei he fonua ʻo tō ia ʻi he potu kelekele moʻui; naʻa ne ʻai ia ki he veʻe vai lahi, ʻo ne tō ia ʻo hangē ko e ʻakau ko e uilou. \v 6 Pea naʻe tupu ia ʻo hoko ko e vaine pukupuku ka naʻe holoholofa ʻi lalo, pea hanga hono ngaahi vaʻa kiate ia, pea ʻalu ʻi lalo ʻiate ia hono ngaahi aka: ko ia naʻe hoko ai ia ko e vaine, pea naʻe tupu hono ngaahi vaʻa, pea tupu mai hono moto. \v 7 Naʻe ʻi ai foki ʻae ʻikale lahi ʻe taha, naʻe kapakau lalahi, pea lahi mo hono fulufulu: pea vakai naʻe mapeʻe atu ʻae aka ʻoe vaine ko eni kiate ia, pea tupu hono ngaahi vaʻa ʻo hanga kiate ia, koeʻuhi ke ne fakaviviku ia mei he tafeʻanga vai ʻi hono ngoueʻanga. \v 8 Naʻe tō ia ki he kelekele lelei ʻi he veʻe vai lahi, koeʻuhi kae tupu ai hono ngaahi vaʻa, pea tupu mo hono fua, pea hoko ia ko e vaine lelei. \v 9 Ka ke lea ʻe koe, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; He ʻe tupu lelei ia? ʻIkai ʻe taʻaki hake ʻe ia hono aka, mo ne motumotuhi hono fua koeʻuhi ke mae ai ia? ʻE mae kotoa pē ʻae tupu ʻo hono lau, ka ʻe ʻikai ha fai fakamālohi ki ai, pe tokolahi ha kakai ki hono taʻaki hake ʻa hono ngaahi aka. \v 10 ‌ʻIo, vakai, kuo tō, ka te ne tupu? ʻE ʻikai, ʻe mātuʻaki mae ʻoka maʻili ki ai ʻae matangi hahake. ʻE mae ia ʻi he ngaahi luo ʻaia naʻe tupu hake ai. \v 11 Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 12 Ko eni, tala ki he fale angatuʻu, ʻOku ʻikai te mou ʻilo hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni? Fakahā kiate kinautolu, Vakai kuo haʻu ʻae tuʻi ʻo Papilone ki Selūsalema pea kuo ne ʻave hono tuʻi mo hono houʻeiki, mo ne tataki ʻakinautolu ki Papilone mo ia; \v 13 Pea kuo ne ʻave ʻae hako ʻoe tuʻi, pea kuo na fefuakavaʻaki mo ia; pea kuo ne ʻave foki mo kinautolu ʻoku mālohi ʻi he fonua. \v 14 Koeʻuhi ke holoki ki lalo ʻae puleʻanga, pea ke ʻoua naʻa hakeakiʻi ia ʻiate ia pe, ka koeʻuhi ke fokotuʻu ia ʻi he fai ʻa ʻene fuakava ʻaʻana. \v 15 Ka naʻe angatuʻu ia kiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene ʻave ʻae kau talafekau ki ʻIsipite, koeʻuhi ke nau ʻomi mei ai ʻae fanga hoosi mo e kakai tokolahi. ʻE monūʻia ia? ʻE hao ia ʻaia ʻoku fai ʻae meʻa pehē? Pe te ne maumau ʻae fuakava pea hao? \v 16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻo hangē ʻoku ou moʻui, ʻi he potu ʻoku nofo ai ʻae tuʻi ko ia ʻaia naʻe fakanofo ia ko e tuʻi, ka naʻa ne manukiʻi ʻena tuki, mo maumauʻi ʻena fuakava, ʻio, ʻe mate ia ʻi he lotolotonga ʻo Papilone mo ia. \v 17 Pea ʻikai kau mo ia ʻi he tau ʻa Felo mo ʻene kautau mālohi, pe ha tokolahi, ʻi he tanu puke mo e langa kolo, ke tāmateʻi ha tokolahi; \v 18 Koeʻuhi naʻa ne manuki ʻae tuki ʻi heʻene maumauʻi ʻae fuakava, kae vakai, naʻa na fepukeaki nima, pea kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻe ʻikai ʻaupito te ne hao.” \v 19 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Hangē ʻoku ou moʻui, ko ʻeku tuki, ʻaia kuo ne manuki ki ai, pea ko ʻeku fuakava kuo ne maumauʻi, te u totongi ia kiate ia ʻi hono tumuʻaki. \v 20 Pea te u lafo hoku kupenga kiate ia, pea ʻe moʻua ia ʻi heʻeku tauhele, pea te u ʻomi ia ki Papilone, pea te ma fai ia mo ia ʻi heʻene hia kuo ne fai kovi ai kiate au. \v 21 Pea ko e kau hola kotoa pē mei ai mo hono matatau kotoa pē, ʻe teʻia ʻaki ʻae heletā, pea ko hono toe ʻe vilingia atu ki he feituʻu matangi kotoa pē: pea te mou ʻilo ko au, ko Sihova, kuo folofola ki ai.” \p \v 22 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Te u toʻo foki ʻae vaʻa ʻoku taupotu ki ʻolunga ʻi he sita māʻolunga, pea te u tō ia; te u fesiʻi mei ʻolunga, mei hono vaʻa toki tupu, ʻae vaʻa ʻoku kei vaivai, pea ʻe tō ia ʻi he moʻunga māʻolunga mo ongoongo: \v 23 Te u tō ia ʻi he moʻunga māʻolunga ʻo ʻIsileli: pea ʻe tupu hono ngaahi vaʻa, pea ʻe fua ia, pea hoko ko e sita lelei: pea ʻe nofo ʻi lalo ʻi ai ʻae manupuna ʻi he faʻahinga kehekehe kotoa pē: ʻe nofo ʻakinautolu ʻi he malumalu ʻo hono ngaahi vaʻa. \v 24 Pea ʻe ʻilo ʻe he ʻakau kotoa pē ʻoe vao, ko au ko Sihova, kuo u tulaki ki lalo ʻae ʻakau māʻolunga, pea kuo u fokotuʻu ki ʻolunga ʻae ʻakau māʻulalo, kuo u fakamae ʻae ʻakau naʻe maʻuiʻui, pea u ngaohi ke tupu lelei ʻae ʻakau naʻe mōmoa; ko au, ko Sihova kuo folofola, pea ko au kuo fai ki ai.” \c 18 \cd \it 1 ʻOku valoki ʻe he ʻOtua ʻae fakatātā taʻetotonu ʻoe kālepi mahi. 5 ʻOku ne fakahā ʻae meʻa ʻoku ne fai ki he tamai ʻoku fai totonu: 10 Mo ia ʻoku fai ki he foha angahala ʻoe tamai angatonu, 14 Mo e foha angatonu ʻoe tamai angahala: 19 ʻAe tangata angahala ʻoka fakatomala: 24 ʻAe tangata fai lelei ʻoka fakaholomui. 25 ʻOku fakamatala ʻene fai totonu. 31 Ko e enginaki ki he fakatomala.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Ko e hā hono ʻuhinga ʻiate kimoutolu, ʻoku mou lea ʻaki ʻae fakatātā ki he fonua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘Kuo kai ʻe he ngaahi tamai ʻae kālepi mahi, pea kuo maninia ʻae nifo ʻoe fānau?’ \v 3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻO hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai toe ʻaonga ke mou ʻai ʻae lea fakatātā ko ia ki ʻIsileli. \v 4 Vakai, ʻoku ʻaʻaku ʻae laumālie kotoa pē; hangē ʻoku ʻaʻaku ʻae laumālie ʻoe tamai, ʻoku pehē foki ʻae laumālie ʻoe foha ʻoku ʻaʻaku ia: ko e laumālie ʻoku angahala ʻe mate ia. \b \q1 \v 5 “Ka koeʻuhi, kapau ʻe angatonu ha tangata, \q2 pea ne fai ʻaia ʻoku totonu mo lelei, \q1 \v 6 Pea kuo ʻikai kai ia ʻi he ngaahi moʻunga, \q2 pe hanga hono mata ki he ngaahi tamapua ʻi he fale ʻo ʻIsileli, \q1 pe te ne tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi, \q2 pe te ne ofi ki ha fefine mahaki fakafefine, \q1 \v 7 Pea kuo ʻikai fakamālohiʻi ʻe ia ha taha, \q2 ka kuo ne toe ʻange ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni kiate ia ʻoku fai totongi, \q1 pea ʻoku ʻikai maumauʻi ʻe ia ʻi ha fai mālohi, \q2 kuo ne foaki ʻene mā ki he fiekaia, \q2 pea kuo ne fakakofu ʻae telefua ʻaki ʻae kofu; \q1 \v 8 Ko ia ʻoku ʻikai foaki ke toe totongi mai, \q2 pea te ne maʻu hano tupu, \q1 pea kuo ne taʻofi hono nima mei he fai kovi, \q2 pea kuo ne fai ʻae fakamaau totonu ʻae tangata ki he tangata, \q1 \v 9 Kuo ne ʻeveʻeva ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, \q2 pea kuo ne fai ki heʻeku ngaahi fakamaau, \q2 ke fai totonu; \q1 ko ia ia ʻoku angatonu, \q2 pea ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \b \q1 \v 10 “Kapau te ne maʻu ha foha, ʻoku kaihaʻa, pea ʻoku ne lilingi ʻae toto, \q2 ʻo ne fai ʻo tatau ki he ngaahi meʻa ni, \v 11 Pea ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku totonu ni, \q1 ka kuo ne kai ʻi he ngaahi moʻunga, \q2 pea kuo ne tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi, \q1 \v 12 Kuo ne fakamālohiʻi ʻae masiva mo e paea, \q2 kuo ne maumauʻi ʻi he fai mālohi, \q1 pea ʻoku ʻikai te ne toe ʻange ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni, \q2 pea kuo ne hanga hake hono mata ki he ngaahi tamapua, \q2 pea kuo ne fai fakalielia, \q1 \v 13 Kuo ne ʻatu meʻa ke toe totongi mai, \q2 pea kuo ne maʻu ʻa hono tupu: \m pea ʻe moʻui ia? ʻE ʻikai te ne moʻui: kuo ne fai ʻae ngaahi fakalielia ni kotoa pē; ko e moʻoni te ne mate; ʻe ʻiate ia pe ʻa hono toto. \p \v 14 ¶ “Pea, vakai, kapau ʻe maʻu ʻe ia ha foha, ʻoku mamata ki he angahala kotoa pē kuo fai ʻe heʻene tamai, pea ʻoku ne tokanga, ka ʻoku ʻikai ke ne fai ʻo hangē ko ia, \q1 \v 15 ‌ʻOku ʻikai te ne kai ʻi he ngaahi moʻunga, \q2 pe te ne hiki hono mata ki he ngaahi tamapua ʻoe fale ʻo ʻIsileli, \q2 pe te ne tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi, \q1 \v 16 ‌ʻOku ʻikai te ne fakamālohiʻi ha tokotaha, \q2 pe te ne taʻofi kiate ia ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni, \q1 pe te ne maumau ʻi ha fai mālohi, \q2 ka kuo ne foaki ʻa ʻene mā ki he fiekaia, \q2 pea kuo ne fakakofu ʻae telefua ʻaki ʻae kofu, \q1 \v 17 Kuo ne taʻofi ʻa hono nima mei he masiva, \q2 pea ʻoku ʻikai te ne maʻu ha totongi taʻetotonu, pe hano tupu, \q1 ka kuo fai ʻeku ngaahi fakamaau, \q2 mo ʻeveʻeva ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni; \m ʻe ʻikai mate ia koeʻuhi ko e fai kovi ʻa ʻene tamai, ko e moʻoni ʻe moʻui pe ia. \q1 \v 18 Ka ko ʻene tamai, koeʻuhi naʻa ne fakamālohi kakaha, ʻo ne maumau hono tokoua ʻi he fai mālohi, pea naʻa ne fai ʻaia naʻe ʻikai lelei ʻi he haʻohaʻonga ʻo hono kakai, vakai, ʻe mate moʻoni ia ʻi heʻene fai kovi. \p \v 19 ¶ “Ka ʻoku mou pehē, ‘Ko e hā? ʻIkai ʻoku fua ʻe he foha ʻae fai kovi ʻa ʻene tamai?’ ʻOka fai ʻe he foha ʻaia ʻoku lelei mo totonu, pea kuo ne tauhi ʻeku ngaahi fekau, mo ne fai ki ai, ʻe moʻui moʻoni ia. \v 20 Ko e laumālie ko ia ʻe angahala, ʻe mate ia. ʻE ʻikai fua ʻe he foha ʻae fai kovi ʻa ʻene tamai, pea ʻe ʻikai fua ʻe he tamai ʻae fai kovi ʻae foha: ko e māʻoniʻoni ʻae māʻoniʻoni ʻe ʻiate ia pe, pea ko e fai kovi ʻae angahala ʻe ʻiate ia pē. \p \v 21 ¶ “Ka ko eni, kapau ʻe tafoki ʻae angahala mei he angahala kotoa pē kuo ne fai, pea tauhi ʻe ia ʻeku ngaahi fekau, mo ne fai ʻaia ʻoku lelei mo totonu, ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ia, ʻe ʻikai siʻi mate ia. \v 22 Ko ʻene ngaahi angahala kotoa pē ʻaia kuo ne fai, ʻe ʻikai toe lau ia kiate ia: ʻe moʻui pe ia, ko e meʻa ʻi heʻene māʻoniʻoni ʻaia kuo ne fai. \v 23 He ʻoku ou maʻu ha momoʻi fiemālie siʻi ʻi he mate ʻae angahala? ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka ʻe ʻikai muʻa, ke tafoki ia mei hono hala, pea moʻui? \v 24 Ka ʻi he liliu ʻae māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni mo ne fai angahala, pea ne fai ʻo tatau mo e fakalielia kotoa pē ʻaia ʻoku fai ʻe he tangata angahala, ʻe moʻui ia? Ko ʻene māʻoniʻoni kotoa pē ʻaia kuo ne fai, ʻe ʻikai ha lau ki ai: ʻi he fai kovi kuo ne fai, mo e angahala, kuo ne angahala ai, ʻe mate pe ia ʻi ai. \p \v 25 ¶ “Ka ʻoku mou pehē, ‘ʻOku ʻikai fai tatau ʻae anga ʻa Sihova.’ Ko eni, fanongo, ʻe fale ʻo ʻIsileli: ʻIkai ʻoku tatau ʻa ʻeku anga? ʻIkai ko hoʻomou anga ʻamoutolu ʻoku fai kehekehe? \v 26 ‌ʻOka liliu ʻae tangata māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni ʻo ne fai angahala, pea mate ai ia; ko ʻene angahala kuo ne fai, ko ia ia te ne mate ai. \v 27 Pea pehē, ʻoka liliu ʻae tangata angahala mei heʻene angahala ʻaia kuo ne fai, mo ne fai ʻaia ʻoku lelei mo totonu ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa hono laumālie ke moʻui. \v 28 Koeʻuhi kuo ne tokanga, mo liliu mai mei heʻene angahala kotoa pē ʻaia naʻa ne fai, ʻe moʻui moʻoni ia, ʻe ʻikai ʻaupito te ne mate. \v 29 Ka ʻoku pehē pe ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ‘ʻOku ʻikai fai tatau ʻae meʻa ʻa Sihova.’ ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻIkai ʻoku fai tatau ʻa ʻeku anga? ʻIkai ko hoʻomou anga ʻamoutolu ʻoku fai kehekehe? \v 30 Ko ia te u fakamaau ai ʻakimoutolu, ʻe fale ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau ki homou hala taki taha, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. Fakatomala pea fakatafoki ʻakimoutolu mei hoʻomou ngaahi angahala; ko ia ʻe ʻikai hoko ai hoʻomou angahala ko homou ʻauhaʻanga. \p \v 31 ¶ “Liʻaki meiate kimoutolu ʻa hoʻomou angahala kotoa pē, ʻaia kuo mou fai hala ai; pea ngaohi kiate kimoutolu ʻae loto foʻou pea mo e laumālie foʻou: he ko e hā te mou fie mate ai ʻe fale ʻo ʻIsileli? \v 32 He ʻoku ʻikai te u fiemālie ʻi he mate ʻo ia ʻoku mate, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: ko ia fakatafoki ʻakimoutolu, pea mou moʻui.” \c 19 \cd \it 1 Ko e tēngihia ʻae houʻeiki ʻo ʻIsileli ko e meʻa ʻi he fakatātā ki he laione mo hono ʻuhiki ʻoku fakatō ki he luo, 10 Pea koeʻuhi ko Selūsalema, ʻi he fakatātā ʻoe vaine kuo mae.\it* \p \v 1 “Ko ia foki ke ke fai ha tangilāulau koeʻuhi ko e ngaahi houʻeiki ʻo ʻIsileli. \v 2 Pea ke pehē, ‘Ko e hā ʻa hoʻo faʻē? \q2 Ko e laione fefine: \q1 naʻa ne tokoto hifo ʻi he lotolotonga ʻoe fanga laione, \q2 naʻa ne tauhiʻi ʻa hono ʻuhiki ʻi he lotolotonga ʻoe fanga laione mui. \q1 \v 3 Pea naʻa ne tauhi ʻae taha ʻa hono ʻuhiki: \q2 naʻe hoko ia ko e laione mui, \q1 pea ne fakaʻaʻau ia ke poto ʻi he pō ʻa ʻene meʻakai; \q2 naʻa ne kai tangata. \q1 \v 4 Naʻe fanongo foki ki ai ʻae ngaahi puleʻanga: \q2 pea naʻe moʻua ia ʻi heʻenau luo, \q2 pea naʻa nau ʻomi ia ki ʻIsipite kuo haʻisia ia ʻaki ʻae ukamea. \b \q1 \v 5 “‘Pea ʻi heʻene tatali ʻo mamata, \q2 kuo mole ʻaia naʻa ne ʻamanaki ki ai, \q1 naʻa ne hiki ki he taha kehe ʻi hono ʻuhiki \q2 mo ne ngaohi ia ko e laione mui. \q1 \v 6 Pea naʻe ʻalu fano pe ia ʻi he lotolotonga ʻoe fanga laione mui, \q2 naʻe hoko ia ko e laione mui, \q1 mo ne poto ʻi he pō ʻa ʻene meʻakai, \q2 pea naʻa ne kai tangata. \q1 \v 7 Pea naʻa ne ʻilo honau ngaahi fale fakaʻeiʻeiki naʻe maumau, \q2 pea naʻa ne fakalala honau ngaahi kolo; \q1 pea naʻe ngaongao ʻae fonua, \q2 mo hono fonu ʻo ia, \q2 ko e meʻa ʻi he ʻuʻulu ʻo ʻene tangi. \q1 \v 8 Pea ne toki tuʻu hake kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga mei he potu kotoa pē ʻoe ngaahi vahe fonua, \q2 pea naʻa nau ʻaʻau atu kiate ia ʻa honau kupenga: \q2 pea naʻe moʻua ia ʻi heʻenau luo. \q1 \v 9 Pea naʻa nau fakapōpulaʻi ia ʻo haʻi ʻaki ʻae ukamea, \q1 pea ʻomi ia ki he tuʻi ʻo Papilone: naʻa nau ʻai ia ki he ʻana, \q2 ke ʻoua naʻa toe ongo atu ʻa hono leʻo ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli. \b \q1 \v 10 “‘ʻOku tatau hoʻo faʻē mo e vaine \q2 ʻi he ngoue vaine \q1 ʻoku ʻi he veʻe vai: \q2 naʻe fua ngafuhifuhi ia, pea lahi hono vaʻa, koeʻuhi ko e lahi ʻoe vai. \q1 \v 11 Pea naʻe ʻiate ia ʻae ngaahi vaʻa mālohi, ko e tokotoko ʻonautolu naʻe fai ʻae pule, \q2 pea naʻe fakamāʻolunga hake ia ʻi he ngaahi vaʻa matolutolu, \q1 pea naʻe hā mai ia, ʻa ʻene māʻolunga, \q2 pea mo e lahi ʻo hono ngaahi vaʻa. \q1 \v 12 Ka naʻe taʻaki fuʻu hake ia ʻi he mālohi, \q2 naʻe lī hifo ia ki he kelekele, \q1 pea naʻe fakamae hono fua ʻe he matangi hahake: \q2 naʻe mafesifesi mo fakamae hono ngaahi vaʻa mālohi: \q2 pea ne keina ia ʻe he afi. \q1 \v 13 Pea ko eni, kuo tō ia \q2 ʻi he toafa ʻi he kelekele mōmoa mo kakā. \q1 \v 14 Pea kuo ʻalu atu ʻae afi mei he manga ʻo hono ngaahi vaʻa, \q2 ʻaia kuo keina ai hono fua, \q2 ko ia ʻoku ʻikai kei ai hono vaʻa mālohi, ke hoko ko e tokotoko ke pule ʻaki.’ \m Ko eni ʻae meʻa ke tēngihia, pea ʻe hoko ia ko e meʻa ke tangilāulau ai.” \c 20 \cd \it 1 ʻOku pehē ʻe he ʻOtua ʻe ʻikai te ne ngali ʻae fakafehuʻi ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli. 5 ʻOku ne fakamatala ʻa ʻenau angatuʻu ʻi ʻIsipite, 10 Pea ʻi he toafa, 27 Pea ʻi he fonua. 33 ʻOku talaʻofa ia ʻo pehē ʻe tānaki ʻakinautolu ʻi he kuonga ʻoe ongoongolelei. 45 ʻOku fakahā ʻae fakaʻauha ʻa Selūsalema ʻi he tala fakatātā ki he vao ʻakau.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fitu ʻoe taʻu, ʻi hono nima ʻoe māhina, pea ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe haʻu ai ʻae niʻihi ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli ke fakafehuʻi kia Sihova, pea naʻa nau nofo ʻi hoku ʻao. \v 2 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 3 “Foha ʻoe tangata, lea ki he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; kuo mou haʻu ke fakafehuʻi kiate au? ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, Hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai te u tali ha fakafehuʻi meiate kimoutolu. \p \v 4 ¶ “ʻIkai te ke fakahalaia ʻakinautolu, ʻe foha ʻoe tangata, ʻikai te ke fakahalaia ʻakinautolu? Fakaʻilo kiate kinautolu ʻae fakalielia ʻo ʻenau ngaahi tamai: \v 5 Pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻI he ʻaho ko ia naʻaku fili ʻa ʻIsileli, pea u hiki hake hoku nima ki he hako ʻoe fale ʻo Sēkope, pea naʻaku fakahā au kiate kinautolu ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi heʻeku hiki hake hoku nima kiate kinautolu, pea u pehē, Ko au, ko Sihova, ko homou ʻOtua; \v 6 ‌ʻI he ʻaho naʻaku hiki hake hoku nima kiate kinautolu, ke u ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ki ha fonua ne u fili mai moʻonautolu, naʻe fetāfeaki ai ʻae huʻahuhu mo e hone, ʻaia ko e fungani ʻi he fonua kotoa pē. \v 7 Pea naʻaku toki pehē ai kiate kinautolu, Liʻaki atu ʻekimoutolu, ʻe he tangata taki taha ʻae ngaahi meʻa fakalielia ʻoku ne sio ki ai, pea ʻoua naʻa fakaʻuli ʻakimoutolu ʻi he ngaahi tamapua ʻo ʻIsipite: Ko au ko Sihova, ko homou ʻOtua. \v 8 Ka naʻa nau angatuʻu kiate au, pea naʻe ʻikai te nau fanongo kiate au: naʻe ʻikai ke liʻaki taki taha ʻe he tangata, ʻae ngaahi fakalielia naʻa nau sio ki ai, pea naʻe ʻikai liakiʻi ʻekinautolu ʻae ngaahi tamapua ʻo ʻIsipite: ko ia naʻaku pehē ai, te u lilingi atu hoku houhau kiate kinautolu, ke fai ʻeku houhau kiate kinautolu ʻi he lotolotonga ʻoe fonua ko ʻIsipite. \v 9 Ka naʻaku ngāue koeʻuhi ko hoku huafa, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakalielia ia ʻi he ʻao ʻoe hiteni, ʻaia naʻa nau nofo ai, ʻakinautolu naʻaku fakahā au ʻi honau ʻao kiate kinautolu, ʻi heʻeku ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite. \v 10 Ko ia naʻaku pehē ai ke nau ʻalu atu mei he fonua ko ʻIsipite, pea u ʻomi ʻakinautolu ki he toafa. \v 11 Pea naʻaku foaki kiate kinautolu ʻeku ngaahi fekau, pea u fakaʻilo kiate kinautolu ʻa hoku finangalo, ʻaia ka fai ʻe he tangata te ne moʻui moʻoni mei ai. \v 12 Pea naʻaku foaki foki kiate kinautolu ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu, ko e fakaʻilonga kiate kinautolu mo au, ke nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu. \v 13 Ka naʻe angatuʻu ʻae fale ʻo ʻIsileli kiate au ʻi he toafa: naʻe ʻikai te nau ʻalu ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea naʻa nau paetaku ki hoku finangalo, ʻaia ka fai ki ai ʻae tangata, te ne moʻui moʻoni mei ai; pea naʻe fakalieliaʻi lahi ʻaupito ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu: ko ia ne u pehē, te u lilingi hoku houhau kiate kinautolu ʻi he toafa, ke nau ʻauha ai. \v 14 Ka naʻaku ngāue koeʻuhi ko hoku huafa, ke ʻoua naʻa fakalieliaʻi ia ʻi he ʻao ʻoe hiteni, ʻakinautolu naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu ʻi honau ʻao. \v 15 Kaeʻumaʻā foki, naʻaku hiki hake hoku nima kiate kinautolu ʻi he toafa, koeʻuhi ke u ʻomi ʻakinautolu ki he fonua naʻaku foaki kiate kinautolu ʻoku fetafeaki ai ʻae huʻahuhu mo e hone, ʻaia ko e fungani ʻi he fonua kotoa pē; \v 16 Koeʻuhi naʻa nau paetaku ki hoku finangalo, pea naʻe ʻikai te nau ʻalu ʻi heʻeku ngaahi fekau, ka naʻa nau fakaʻuliʻi hoku ngaahi ʻaho tapu: he naʻe muimui honau loto ki honau ngaahi tamapua. \v 17 Ka neongo ia, naʻe mamae hoku mata kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai te u fakaʻosiʻosi ʻakinautolu ʻi he toafa. \v 18 Ka naʻaku pehē ki heʻenau fānau ʻi he toafa, ʻoua naʻa mou muimui ʻi he ngaahi fekau ʻa hoʻomou ngaahi tamai, pea ʻoua naʻa fai ki honau loto, pe te mou fakalieliaʻi ʻaki ʻakimoutolu ʻa honau ngaahi tamapua; \v 19 Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua; ʻeveʻeva ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea tauhi ki hoku finangalo ke fai ki ai; \v 20 Pea fakatapui ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu; pea ʻe tuku ia ko e fakaʻilonga kiate kimoutolu mo au, koeʻuhi ke mou ʻilo, ko au, ko Sihova, ko homou ʻOtua. \v 21 Ka neongo ia naʻe angatuʻu ʻae fānau kiate au: naʻe ʻikai te nau ʻeveʻeva ʻi heʻeku fekau, pe te nau tauhi ki hoku finangalo, ke fai ki ai, ʻaia ka fai ʻe he tangata, te ne moʻui moʻoni mei ai; naʻa nau fakaʻuliʻi hoku ngaahi ʻaho tapu: ko ia ne u pehē ai, te u lilingi hoku houhau kiate kinautolu, ke fai ʻeku houhau kiate kinautolu ʻi he toafa. \v 22 Ka naʻa mo ia, ne u taʻofi ki hoku nima, pea u ngāue koeʻuhi ko hoku huafa, ke ʻoua naʻa fakalieliaʻi ia ʻi he ʻao ʻoe hiteni, ʻakinautolu naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu ʻi honau ʻao. \v 23 Pea naʻaku hiki hake foki ʻa hoku nima kiate kinautolu ʻi he toafa, koeʻuhi ke u fakahēʻi ʻakinautolu ki he lotolotonga ʻoe ngaahi hiteni, pea fakamovetevete ʻakinautolu ki he ngaahi fonua; \v 24 Koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fai hoku finangalo, ka naʻa nau manukiʻi ʻa ʻeku ngaahi fekau, mo nau fakaʻuliʻi ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu, pea naʻe muimui ʻa honau mata ki he ngaahi tamapua ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 25 Ko ia naʻaku tuku kiate kinautolu ʻae ngaahi fekau naʻe ʻikai lelei, mo e tuʻutuʻuni ʻe ʻikai te nau moʻui ai; \v 26 Pea naʻaku fakalieliaʻi ʻakinautolu ʻi heʻenau ngaahi feilaulau ʻanautolu, ko e meʻa ʻi heʻenau tuku ke ʻalu atu ʻi he afi ʻaia kotoa pē naʻe haʻu mei he manāva, koeʻuhi ke u fakatōkilalo ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau ʻilo ko au ko Sihova. \p \v 27 ¶ “Ko ia, foha ʻoe tangata, lea atu ki he fale ʻo ʻIsileli, pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko e moʻoni, ko e meʻa eni kuo takuanoa au ʻe hoʻomou ngaahi tamai, koeʻuhi kuo nau fai ʻae angahala kiate au. \v 28 He naʻe hili ʻeku ʻomi ʻakinautolu ki he fonua, ʻaia naʻaku hiki hake ai hoku nima kiate kinautolu, ke u foaki ia kiate kinautolu, pea nau toki mamata ki hono ngaahi potu māʻolunga kotoa pē, mo e vao ʻakau matolu, pea naʻa nau ʻatu ʻi ai ʻenau ngaahi feilaulau, pea nau fai ʻi ai ʻae fakahouhau ʻi heʻenau ngaahi feilaulau: naʻe ngaohi foki ʻi ai ʻenau fakanamu kakala, ʻonau lilingi ʻi ai ʻenau ngaahi feilaulau inu. \v 29 Pea naʻaku toki lea kiate kinautolu, Ko e hā ʻae potu māʻolunga ko ia, ʻaia ʻoku mou ʻalu ki ai? Pea ʻoku ui ia ko Pama, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. \p \v 30 ¶ “Ko ia, lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; kuo mou fakalielia ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi tamai? Pea ʻoku mou fai feʻauaki ʻo hangē ko ʻenau ngaahi fakalielia? \v 31 He ka mou ka ʻatu hoʻomou ngaahi feilaulau, pea ka mou ka tuku ke ʻalu atu ʻi he afi ʻa homou ngaahi foha, ʻoku mou fakalieliaʻi ʻakimoutolu mo homou ngaahi tamapua, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni: pea ʻe fakafehuʻi au ʻekimoutolu, ʻe fale ʻo ʻIsileli? ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai te u tali haʻamou fakafehuʻi kiate au. \v 32 Pea ko ia ʻoku ʻi homou loto ke fai, ʻe ʻikai ʻaupito hoko ia, ʻaia ʻoku mou lea ʻaki, Te mau hangē ko e hiteni, ʻo hangē ko e ngaahi faʻahinga ʻi he ngaahi fonua, ʻoku tauhi ki he ʻakau mo e maka. \p \v 33 ¶ “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻo hangē ʻoku ou moʻui, te u puleʻi moʻoni ʻaki ʻakimoutolu ʻae nima mālohi, pea mo e nima kuo mafao, mo e lilingi atu ʻoe houhau. \v 34 Pea te u ʻomi ʻakimoutolu mei he kakai, pea te u tānaki ʻakimoutolu mei he ngaahi fonua kuo mou he ki ai, ʻaki ʻae nima mālohi mo e nima kuo mafao, pea mo e lilingi atu ʻoe houhau. \v 35 Pea te u ʻomi ʻakimoutolu ki he ‘Toafa ʻoe Kakai,’ pea te ta fai mo koe ʻi ai ko e mata ki he mata. \v 36 Hangē ko ʻeku fai mo hoʻomou ngaahi tamai ʻi he toafa ʻoe fonua ko ʻIsipite, ʻe pehē ʻa ʻeku fai mo kimoutolu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 37 “Pea te u pule ke mou ʻalu atu ʻi he lolo vaʻa ʻakau, pea te u ʻomi ʻakimoutolu ke mou puke ki heʻeku fuakava: \v 38 Pea te u fakamaʻa ʻakimoutolu mei ho kau angatuʻu mo kinautolu ʻoku fai angahala kiate au: Te u ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ʻoku nau ʻāunofo ai, pea ʻe ʻikai te nau hū atu ki he fonua ʻo ʻIsileli; pea te mou ʻilo ko Sihova au. \v 39 Pea ko e meʻa kiate kimoutolu, ʻe fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻAlu ʻakimoutolu, tauhi taki taha ki hono tamapua, ʻo fai ki mui foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fanongo kiate au: kaeʻoua naʻa mou toe fakalieliaʻi ʻa hoku huafa tāpuhā ʻi hoʻomou feilaulau, pea mo homou ngaahi tamapua. \v 40 Koeʻuhi ʻe tauhi au ʻe he fale kotoa ʻo ʻIsileli, ʻi hoku moʻunga māʻoniʻoni, ʻi he moʻunga ʻoe māʻolunga ʻo ʻIsileli, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: te u maʻu ʻakinautolu ʻi ai, pea te u ʻamanaki ʻi ai ki hoʻomou ngaahi feilaulau, mo e ʻinasi mei hoʻomou meʻa foaki, mo hoʻomou meʻa māʻoniʻoni kotoa pē. \v 41 Te u maʻu ʻakimoutolu mo hoʻomou namu kakala, ʻo kau ka ʻomi ʻakimoutolu mei he kakai, pea tānaki ʻakimoutolu mei he ngaahi fonua ʻaia kuo mou hē ki ai, pea ʻe fakamāʻoniʻoniʻi au ʻiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻoe hiteni. \v 42 Pea te mou ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka toe ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua ʻo ʻIsileli, ki he fonua ko ia, naʻaku hiki hake ai hoku nima, ke foaki ia ki hoʻomou ngaahi tamai. \v 43 Pea te mou manatu ʻi ai ki homou ngaahi hala, pea mo hoʻomou faianga, ʻaia kuo mou fakalielia ai; pea te mou fehiʻa kiate kimoutolu ʻi homou ʻao pe ʻomoutolu, koeʻuhi ko e ngaahi kovi ʻaia kuo mou fai. \v 44 Pea te mou ʻilo, ko au, ko Sihova, ʻo kau ka ngāue kiate kimoutolu, koeʻuhi ko hoku huafa, ka ʻe ʻikai ke hangē ko homou ngaahi hala kovi, pe hangē ko hoʻomou fai fakalielia, ʻe fale ʻo ʻIsileli; ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \p \v 45 ¶ Pea naʻe hoko mai foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 46 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki he feituʻu tonga, pea tuku hoʻo lea ki he feituʻu tonga, pea ke kikite ki he vao ʻakau ʻoe ngoue ʻi he feituʻu tonga; \v 47 Pea lea ki he vao ʻakau ʻi he feituʻu tonga, Fanongo ki he folofola ʻa Sihova; ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u tutu ʻae afi ʻiate koe, pea ʻe maumau ai ʻae ʻakau mata kotoa pē ʻoku ʻiate koe, mo e ʻakau mōmoa kotoa pē; ʻe ʻikai fuʻifuʻi ʻae afi ulo, pea ʻe mangia ai ʻae mata kotoa pē, mei he feituʻu tonga ʻo ʻalu ki he tokelau. \v 48 Pea ʻe mamata ʻe he kakai kotoa pē ko au, ko Sihova, kuo tutu ia; pea ʻe ʻikai fuʻifuʻi ia.” \v 49 Pea naʻaku toki pehē ai, “ʻOiauē, ʻe Sihova ko e ʻOtua! ʻOku nau pehē kiate au, ‘ʻIkai ʻoku lea ia ʻi he fakatātā pe?’” \c 21 \cd \it 1 ʻOku kikite ʻa ʻIsikieli ki Selūsalema mo e fakaʻilonga ʻoe toʻetoʻe. 8 ʻAe heletā ngingila mo māsila, 13 Ko e meʻa ki Selūsalema. 25 Ki he puleʻanga, 28 Pea ki he kakai ʻAmoni.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fakahangatonu ho mata ki Selūsalema, pea tuku hoʻo lea ki he ngaahi potu tapu, pea kikite ki he fonua ʻo ʻIsileli, \v 3 Pea ke lea ki he fonua ʻo ʻIsileli, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova; “Vakai, ʻoku ou tuʻu au kiate koe, pea te u unuhi ʻae heletā mei hono ʻaiʻanga, pea te u motuhi meiate koe ʻae māʻoniʻoni, pea mo e angahala. \v 4 Pea ko ia, ko e meʻa ʻi heʻeku motuhi meiate koe ʻae māʻoniʻoni pea mo e angahala, ko ia, ʻe ʻalu atu ai ʻae heletā mei hono ʻaiʻanga, ki he kakano kotoa pē, mei he feituʻu tonga ʻo aʻu ki he tokelau: \v 5 Koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakano kotoa pē, ko au, Sihova, kuo u unuhi ʻeku heletā mei hono ʻaiʻanga: pea ʻe ʻikai toe foki mai ia.”’ \p \v 6 “Ko ia ʻe foha ʻoe tangata, ke ke toʻetoʻe ʻi honau ʻao, ʻi he langa ho fatu pea mo e mamahi. \v 7 Pea ʻe pehē, ʻoka nau ka lea kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku ke toʻe ai?’ Te ke tali, ʻo pehē, ‘Koeʻuhi ko e ongoongo; koeʻuhi ʻoku haʻu ia: pea ʻe molū ʻae loto kotoa pē, pea ʻe vaivai ʻae nima kotoa pē, pea ʻe pongia ʻae laumālie kotoa pē, pea ʻe hangē ko e vai ʻae tui kotoa pē: vakai, ʻoku haʻu ia, pea ʻe fakahoko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.’” \p \v 8 ¶ Pea naʻe toe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 9 “Foha ʻoe tangata, kikite, pea ke pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova; Lea, \q1 “ko e heletā, ko e heletā, \q2 kuo fakamāsila, \q2 pea kuo fakangingila ia foki: \q1 \v 10 Kuo fakamāsila ia ke tāmate fakamanavahē; kuo fakangingila ia koeʻuhi ke ulo; pea ʻoku taau ai ia koā mo ʻetau fakavā? ʻOku taʻemamae ia ki he tokotoko ʻa hoku foha ʻo hangē ko e ʻakau kehe kotoa pē. \q1 \v 11 Pea kuo ne ʻatu ia ke fakangingila, \q2 koeʻuhi ke ngāue aki: \q1 kuo fakamāsila mo fakangingila ʻae heletā ni \q1 koeʻuhi ke ʻai ia ki he nima ʻoe tangata tāmate.”’ \q1 \v 12 Tangi mo ʻioho, ʻe foha ʻoe tangata: \q2 koeʻuhi ʻe hoko ia ki hoku kakai, \q2 ʻe hoko ia ki he houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli: \q1 ʻe tō ʻae manavahē ki hoku kakai, \q2 ko e meʻa ʻi he heletā: ko ia ke ke si tenga. \b \q1 \v 13 “Koeʻuhi ko e meʻa ʻahiʻahi ia; pea ko e hā ʻoka taʻemamae \add ʻae heletā \add*ki he tokotoko?” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻe ʻikai toe ʻi ai ia. \q1 \v 14 “Ko ia foki, ʻe foha ʻoe tangata, kikite, \q2 pea pasi ho nima, \q1 pea tuku ke foki mai ʻae heletā ko hono liunga tolu, \q2 ʻae heletā ʻoe tāmate: \q1 ko e heletā ia ʻoe kau tau kuo tāmateʻi, \q2 ko ia ia ʻoku hū atu ki honau ngaahi potu fale fakalilolilo. \q1 \v 15 Kuo u ʻai ʻae muʻa heletā ki honau ngaahi matapā, \q2 koeʻuhi ke vaivai ai honau loto, \q2 pea fakalahi ai honau maumauʻi: \q1 ʻOiauē! Kuo fakangingila, \q2 pea kuo fakamata ia ki he tāmate. \q1 \v 16 ‌ʻAlu atu pe koe, ʻi ha hala, \q2 ki he nima toʻomataʻu, \q1 pe ki he toʻohema, \q2 ha potu pe ʻoku fakahanga ki ai ho mata. \q1 \v 17 Te u pasi tataha ʻeau, hoku nima; \q2 pea te u fakahoko kiate koe ʻa hoku tuputāmaki: \q2 Ko au Sihova, kuo u lea ʻaki eni.” \p \v 18 ¶ Naʻe toe hoko foki kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 19 “Ko eni foki, ʻe foha ʻoe tangata, tuʻutuʻuni ʻe koe ʻae hala ʻe ua, koeʻuhi ke haʻu ai ʻae heletā ʻoe tuʻi ʻo Papilone; ʻe ʻalu atu fakatouʻosi mei he fonua pe taha: pea ke fili ʻe koe ha potu, fili ia ʻi he tefito hala ʻaia ʻoku fakatau ki he kolo. \v 20 Tuʻutuʻuni ha hala, koeʻuhi ke haʻu ai ʻae heletā ki Lapata ʻoe kau ʻAmoni, pea ki Siuta ʻi Selūsalema ʻaia kuo ʻāʻi. \v 21 He naʻe tuʻu ʻae tuʻi ʻo Papilone ʻi he mangaʻi hala, ʻi he tefito ʻoe hala ʻe ua, ke talotalo: naʻa ne ngaohi ʻae ngahau ngingila, naʻa ne fakaongo ki he tamapua, pea naʻa ne sio ki he ʻate. \v 22 Naʻe ʻi hono nima toʻomataʻu ʻae talotalo koeʻuhi ko Selūsalema, ke fokotuʻu ʻae ngaahi ʻeikitau, ke fakamanga ʻae ngutu ʻi he tāmate, ke hiki hake ʻae leʻo ʻo kalanga, ke fokotuʻu ki hono ngaahi matapā ʻae ʻuluʻi sipi, ke tanu puke, pea ke langa ʻae kolo. \v 23 Pea ʻe hangē ia kiate kinautolu ʻoku taʻaloʻalo loi, ʻi honau ʻao, kiate kinautolu kuo fai ʻae fuakava; ka te ne fakamanatuʻi ʻae angahala ka nau moʻua. \v 24 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi kuo mou fai ke manatuʻi ʻa hoʻomou hia, ko e meʻa ʻi he hā mai ʻa hoʻomou fai kovi, ko ia kuo ha hoʻo angahala ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke fai; koeʻuhi, kuo manatuʻi ʻakimoutolu, ko ia ʻe puke nima ai ʻakimoutolu. \p \v 25 ¶ “‘Pea ko koe, ʻae ʻeiki fakalielia mo angahala ʻi ʻIsileli, ʻaia kuo hoko hono ʻaho, ʻoka kakato ʻae fai angahala, \v 26 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Toʻo ʻae pale, pea toʻo ʻo ʻave mo e tatā fakatuʻi: ʻe ʻikai kei pehē ni; ka ʻe hakeakiʻi ia ʻaia ʻoku māʻulalo, pea fakatōkilalo ʻaia ʻoku māʻolunga. \v 27 Te u fulihi, fulihi, fulihi ia: pea ʻe ʻikai kei ʻi ai ia, kaeʻoua ke hoko mai ia ʻaia ʻoku totonu ke ne maʻu; pea te u foaki ia kiate ia.”’ \p \v 28 ¶ “Pea ko koe, Foha ʻoe tangata, kikite pea ke pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko e meʻa ki he kau ʻAmoni, pea ʻoku kau ki honau manukiʻi; ʻio, ke ke pehē ʻe koe, \q1 ‘Ko e heletā, ko e heletā kuo unuhi; \q2 kuo fakangingila ia ki ho tāmateʻi, \q2 he fakaʻauha ʻi heʻene ulo: \q1 \v 29 Lolotonga pe ʻoku nau kikite vaʻinga kiate koe, \q2 mo nau talotalo loi kiate koe, \q1 koeʻuhi ke ʻomi koe ki he kia ʻonautolu kuo tāmateʻi, ʻae angahala, \q2 ʻakinautolu kuo hokosia honau ʻaho ʻoka kakato ʻenau angahala. \q1 \v 30 He te u fakafoki ia ki hono ʻaiʻanga? \q2 Te u fakamaauʻi koe ʻi he potu naʻe ngaohi ai koe, \q2 ʻi he fonua naʻa ke fanauʻi ai. \q1 \v 31 Pea te u lilingi atu hoku houhau kiate koe, \q2 te u ifi koe ʻi he kakaha ʻo hoku houhau, \q1 pea te u tukuange koe ki he nima ʻoe kakai fai kakaha mo poto, \q2 ke fakaʻauha koe. \q1 \v 32 Te ke hoko koe ko e fefie ki he afi; \q2 ʻe ʻi he lotolotonga ʻoe fonua ho toto; \q1 pea ʻe ʻikai ʻaupito toe manatuʻi koe: \q2 he ko au ko Sihova, kuo u lea ki ai.”’” \c 22 \cd \it 1 Ko e fakamatala ʻae ngaahi angahala ʻa Selūsalema. 13 ʻE tutu ia ʻe he ʻOtua ʻo hangē ko e ʻefinanga meʻa ʻi he afi. 23 ʻAe hoko ʻo fakalielia kotoa pē ʻae kau kikite mo e kau taulaʻeiki, mo e houʻeiki, pea mo e kakai.\it* \p \v 1 Naʻe hoko foki kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Ko eni, ʻa koe foha ʻoe tangata, ʻe ʻikai koā te ke fakamaau ʻae kolo pani toto? ʻIo, te ke fakahā kiate ia ʻa ʻene ngaahi fakalielia. \v 3 Pea ke toki pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻoku lilingi toto ʻe he kolo ʻi hono lotolotonga ʻo ia, koeʻuhi kae hoko hono ʻaho, ʻo ne ngaohi maʻana ʻae ngaahi tamapua, ka ne fakalielia ʻaki ia. \v 4 Kuo ke halaia koe ʻi he toto kuo ke lilingi; pea kuo ke fakalieliaʻi koe ʻe koe ʻi he ngaahi tamapua ʻaia kuo ke ngaohi; pea kuo ke fakaofi ʻe koe ho ngaahi ʻaho, pea kuo hokosia ni ho ngaahi taʻu: ko ia ia kuo u ngaohi koe ko e manukiʻanga ʻoe hiteni, mo e lumaʻanga ki he ngaahi fonua kotoa pē. \v 5 ‌ʻE manuki kiate koe ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ofi, mo ia ʻoku mamaʻo, ʻa koe kuo fakalielia ho hingoa, pea kuo fakamamahiʻi ʻaupito. \v 6 Vakai, naʻe mālohi ke lilingi toto ʻa ho ngaahi houʻeiki kotoa pē ʻiate koe. \v 7 Kuo nau liʻaki ʻiate koe ʻae tamai mo e faʻē: kuo nau fai fakamālohi ki he muli ʻiate koe: pea ʻiate koe kuo nau fakamamahiʻi ʻae tamai mate mo e kau fefine naʻe mate ʻa honau husepāniti. \v 8 Kuo ke manuki ʻa ʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni, pea kuo ke fakalieliaʻi ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu. \v 9 ‌ʻOku ʻiate koe ʻae kau tangata ʻoku feʻaveʻaki lea ki he lilingi ʻoe toto: pea ʻoku ʻiate koe ʻakinautolu ʻoku kai ʻi he ngaahi moʻunga: ʻoku fai ʻae fakalielia ʻiate koe. \v 10 Kuo nau sio ʻiate koe ki he mā ʻo ʻenau tamai: kuo nau fakatōkilalo ia, ʻaia naʻe fakatapui ʻi hono mahaki. \v 11 Pea kuo taki taha tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi, pea kuo taki taha fai kovi mo hono ʻofefine ʻi he fono, pea kuo taki taha fai kovi mo hono tuofefine, ʻae ʻofefine ʻo ʻene tamai. \v 12 Kuo nau ʻatu meʻa ʻiate koe ke lilingi ai ʻae toto; kuo ke maʻu ʻae totongi mo e tupu ʻoe koloa taʻetotonu, pea kuo ke fakatoʻotoʻo ʻae tupu ʻo hoʻo koloa ʻi he fai fakamālohi ki ho kaungāʻapi, pea kuo ke fakangalongaloʻi au,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 13 “Vakai, ko ia ia kuo u pasi tātaha ai hoku nima, ko e meʻa ʻi he koloa taʻetotonu kuo ke maʻu, pea mo e toto kuo lilingi ʻi loto ʻiate koe. \v 14 ‌ʻE faʻa kātaki koā ho loto, pe mālohi ho nima ʻi he ʻaho te ta fai ai mo koe? Ko au ko Sihova kuo u lea ʻaki ia, pea te u fai ki ai. \v 15 Pea te u fakahēʻi koe ki he ngaahi hiteni mo fakamovetevete koe ki he ngaahi fonua, pea te u fakaʻosiʻosi mei ho lotolotonga ʻa hoʻo fakalielia. \v 16 Pea ʻe fakalieliaʻi koe ʻe koe pē ʻi he ʻao ʻoe hiteni, pea te ke ʻilo au, ko au ko Sihova.” \p \v 17 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 18 “Foha ʻoe tangata, kuo hoko ʻae fale ʻo ʻIsileli kiate au ko e ʻefinanga meʻa: kuo tatau kotoa pē ʻakinautolu mo e palasa, mo e tini, mo e ukamea, mo e pulu ʻi he loto tutuʻanga meʻa; pea kuo nau tatau pe mo e toenga ʻuli ʻoe siliva. \v 19 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua: Ko e meʻa ʻi hoʻomou hoko ko e ʻefinanga meʻa, vakai, ko ia ia te u tānaki ʻakimoutolu ki he lotolotonga ʻo Selūsalema. \v 20 ‌ʻO hangē ʻoku tānaki ki he lotolotonga ʻoe tutuʻanga meʻa ʻae siliva, mo e palasa, mo e ukamea mo e pulu, pea mo e tini, kae tafu ʻae afi ki ai, ko hono haka ke vai; ʻe pehē mo ʻeku tānaki koe ʻi hoku houhau mo ʻeku tuputāmaki, pea te u tuku koe ʻi ai, pea te ke hoko ko e vai. \v 21 ‌ʻIo, te u tānaki ʻakimoutolu, pea te u ifi kiate kimoutolu ʻi he afi ʻo hoku houhau, pea ʻe fakavai ʻakimoutolu ʻi hono lotolotonga ʻo ia. \v 22 ‌ʻO hangē ʻoku fakavai ʻae siliva ʻi he loto tutuʻanga meʻa, ʻe pehē mo e fakavai ʻa koe ʻi hono lotolotonga; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova kuo u lilingi hoku houhau kiate kimoutolu.” \p \v 23 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 24 “Foha ʻoe tangata, ke ke pehē kiate ia, Ko e fonua koe, ʻoku ʻikai ke fakamaʻa, pe ʻuheina, ʻi he ʻaho ʻoe houhau. \v 25 Kuo kau taha ʻae kau kikite ʻiate ia, ʻo hangē ko e laione ngungulu, ke haehae ʻene meʻakai, kuo nau faʻapuku hake ʻae ngaahi laumālie: kuo nau ʻave ʻae koloa mo e ngaahi meʻa mahuʻinga; kuo nau fakamasiva husepāniti ʻae fefine tokolahi ʻi ai. \v 26 Kuo maumauʻi ʻeku fono ʻe heʻene kautaulaʻeiki, pea kuo nau fakalieliaʻi ʻa ʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni: naʻe ʻikai te nau ʻai ke ʻilonga ʻae māʻoniʻoni mo e fakalielia, pea naʻe ʻikai foki te nau ʻai ke ʻilonga ʻaia ʻoku taʻemaʻa mo ia ʻoku maʻa, pea kuo tafoki honau mata mei hoku ngaahi ʻaho tapu, pea kuo fakalieliaʻi au ʻiate kinautolu. \v 27 ‌ʻOku hangē ʻae houʻeiki ʻiate ia, ko e fanga ulofi ʻoku haehae ʻenau meʻakai, ke lilingi toto, mo maumau laumālie, pea ke maʻu koloa taʻetotonu. \v 28 Pea kuo laku ʻae lahe taʻepipiki ʻe heʻene kau kikite kiate kinautolu, kuo nau sio ki he vaʻinga mo kikite ʻaki ʻae loi kiate kinautolu, ʻonau pehē, ʻOku pehē, ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka naʻe ʻikai folofola ʻa Sihova. \v 29 Kuo fai ʻae fakamālohi ʻe he kakai ʻoe fonua, ʻonau fai ʻae kaihaʻa, mo e fakamamahi ʻae masiva mo e paea: ʻio, kuo nau fakamālohi taʻetotonu ki he kau muli. \v 30 Pea naʻaku kumi ki ha tangata ʻiate kinautolu ke ne fakamaʻopoʻopo ʻae ʻa mo tuʻu ʻi he ava ʻi hoku ʻao koeʻuhi ko e fonua, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku fakaʻauha ia; ka naʻe ʻikai ʻiloa ha taha. \v 31 Ko ia kuo u lilingi atu ai ʻa hoku houhau kiate kinautolu; kuo u fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he afi ʻo hoku tuputāmaki:” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Kuo u totongi ki honau tumuʻaki pe ʻonautolu ʻa ʻenau faianga.” \c 23 \cd \it 1 Ko e fai angahala ʻa ʻAhola mo ʻAholipa. 22 Kuo tonu he fakamamahiʻi ʻa ʻAholipa ʻe heʻene kau mamana, 36 ʻOku fakatouvaloki ʻe he tangata kikite ʻa ʻene angahala, 45 Mo ne fakahā ʻe ia hona tautea.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, naʻe ʻi ai ʻae fefine ʻe toko ua ko e fānau ʻae faʻē pe taha: \v 3 Pea naʻa na fai angahala ʻi ʻIsipite; naʻa na fai angahala ʻi heʻena kei siʻi: pea naʻe fakangalemu ʻi ai honau huhu; pea fakavolu ʻi ai ʻae mataʻi huhu ʻo ʻenau kei tāupoʻou. \v 4 Pea ko hona hingoa ko ʻAhola ko e taʻokete, pea mo ʻAholipa ko e tehina: pea naʻe ʻaʻaku ʻakinaua, pea naʻa na fanauʻi ʻae fānau tangata mo e fānau fefine. Pea ko hono ʻuhinga ʻo hona hingoa, ko ʻAhola ko Samēlia ia, pea ko ʻAholipa ko Selūsalema ia. \v 5 Pea naʻe fai angahala ʻa ʻAhola lolotonga naʻe ʻaʻaku pe ia; pea naʻa ne ʻofa nanivi ki heʻene kau mamana ko hono kaunga nofoʻanga ko e kau ʻAsilia, \v 6 ‌ʻAkinautolu naʻe kofuʻaki ʻae kofu paʻuhiʻuhi, ʻae kau ʻeikitau mo e kau pule, ko e kau toulekeleka mo talavou ʻakinautolu kotoa pē, ko e kau heka hoosi ʻoku faʻa heka ai. \v 7 Naʻe pehē ʻene fai angahala mo kinautolu, ʻakinautolu kotoa pē ko e kau ongoongo ʻo ʻAsilia, pea mo kinautolu kotoa pē naʻa ne ʻofa nanivi ki ai: naʻa ne fakalielia ia mo honau ngaahi tamapua kotoa pē. \v 8 Pea naʻe ʻikai ke tuku ʻe ia ʻae fai angahala mei ʻIsipite: he naʻa nau takoto mo ia ʻi heʻene kei siʻi, naʻa nau fāʻufua ʻae huhu ʻo ʻene kei tāupoʻou, ʻonau lilingi kiate ia ʻenau feʻauaki. \v 9 Ko ia kuo u tuku ai ia ki he nima ʻo ʻene kau mamana, ki he nima ʻoe kau ʻAsila, ʻaia naʻa ne ʻofa nanivi ki ai. \v 10 Ko kinautolu eni, naʻa nau fakahā ʻene telefua, pea naʻa nau toʻo ʻene fānau tangata mo ʻene fānau fefine, mo tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā: pea naʻa ne hoko ʻo ongoongoa ia ʻi he kakai fefine; ko e meʻa ʻi heʻenau fai ʻae fakamaau kiate ia. \v 11 Pea ʻi he mamata ki ai ʻa hono tehina ko ʻAholipa, naʻa ne hoko ʻo fakalielia lahi hake ia ʻi heʻene holi kovi pea lahi hake ʻae fai feʻauaki ʻaʻana ʻi he feʻauaki ʻa hono taʻokete. \v 12 Naʻa ne ʻofa nanivi ki he kau ʻAsilia, ko hono kaunga nofoʻanga, ʻae ngaahi ʻeikitau mo e kau pule naʻe kofu fakaʻeiʻeiki, ʻae kau tangata naʻe heka hoosi, ko e kau talavou toulekeleka kotoa pē ʻakinautolu. \v 13 Pea naʻaku toki mamata kuo fakalieliaʻi ia, pea naʻa na tatau pe ʻi heʻena anga; \v 14 Pea naʻe tupu pe ʻa ʻene fai angahala: he naʻa ne sio leva ki he fakatātā tangata naʻe tohi ʻi he holisi fale, ʻae fakatātā ki he kau Kalitia naʻe tohi ʻaki ʻae enga kulokula, \v 15 Kuo nonoʻo ʻaki ʻae noʻo ʻa honau kongaloto, pea lahi ʻae teunga pulepule ʻi honau ʻulu, ʻo matamata ʻeiki kotoa pē, ʻo hangē ko e anga ʻae kau Papilone ʻi Kalitia, ko e fonua naʻa nau fānau ʻi ai: \v 16 Pea ʻi heʻene mamata leva ki ai ʻaki hono mata, naʻa ne manako ki ai, ʻo ne fekau ʻae kau talafekau kiate kinautolu ki Kalitia. \v 17 Pea naʻe haʻu ʻae kau Papilone kiate ia ki hono mohenga, ʻonau fakalielia ia ʻi heʻenau fai angahala, pea naʻe fakalielia ia ʻiate kinautolu, pea naʻe tafoki hono loto meiate kinautolu. \v 18 Ko ia naʻa ne fakahā ai ʻene angahala mo ne fakahā ʻene telefua: ko ia naʻe tafoki ai hoku loto ʻoʻoku meiate ia, ʻo hangē ko e tafoki hoku loto mei hono tokoua. \v 19 Ka naʻa ne fakalahi pe ʻene feʻauaki, ʻi heʻene fakamanatu ki he ngaahi ʻaho ʻo ʻene kei siʻi, ʻaia naʻa ne fai fakaangahala ai ʻi he fonua ko ʻIsipite. \v 20 He naʻa ne ʻofa nanivi ki heʻenau ʻofa, ʻakinautolu ʻoku tatau honau kakano mo e kakano ʻoe ʻasi, pea tatau ʻae meʻa ʻoku haʻu mei ai mo ia ʻoku haʻu mei ha hoosi.” \v 21 Naʻe pehē ʻa hoʻo manatuʻi ʻae fai fakalielia ʻa hoʻo kei siʻi, ʻi he fāʻufua ʻe he kau ʻIsipite ʻae mataʻi huhu ʻo hoʻo kei finemui. \p \v 22 ¶ “Ko ia, ʻE ʻAholipa, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u langaʻi hake ho kau mamana ke tuʻu kiate koe, ʻakinautolu kuo tafoki ho loto mei ai, pea te u fakaʻefi koe ʻiate kinautolu mei he potu kotoa pē, \v 23 ‌ʻAe kau Papilone, mo e kau Kalitia kotoa pē, ʻa Pikote, mo Soa, mo Koa, fakataha mo e kau ʻAsilia kotoa pē: ʻakinautolu kotoa pē ko e kau talavou toulekeleka, ʻae ngaahi ʻeikitau mo e kau pule, ʻae houʻeiki lahi mo ongoongo, ʻoku heka hoosi kotoa pē ʻakinautolu. \v 24 Pea te nau haʻu kiate koe mo e saliote mo e meʻa teka, mo e ngaahi teka, pea mo e fuʻu kakai tokolahi, ʻakinautolu ʻe tuʻu ʻaki kiate koe ʻae nonoʻo, mo e pā, pea mo e tatā ki he tau: pea te u tuku ʻae fakamaau kiate kinautolu, pea te nau fakamaauʻi koe ʻo faʻifaʻiteliha pe ki ai ʻakinautolu. \v 25 Pea ʻe ʻi ai hoku fuaʻa kiate koe, pea te nau fai fakamanavahē kiate koe: te nau motuhi ho ihu, pea mo ho telinga; pea ʻe mate ho toenga kakai ʻi he heletā: te nau ʻave hoʻo ngaahi tama mo hoʻo ngaahi taʻahine; pea ʻe fakaʻauha mālie ʻaki ʻae afi ʻa hono toe. \v 26 Te nau toʻo foki ho ngaahi kofu meiate koe, mo ʻave hoʻo ngaahi teunga lelei. \v 27 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku ngaohi ke tuku ʻa hoʻo fai fakalielia, mo hoʻo feʻauaki naʻe haʻu mo koe mei ʻIsipite: ko ia ʻe ʻikai toe sio ho mata kiate kinautolu, pea ʻe ʻikai te ke toe manatu ki ʻIsipite.” \v 28 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Vakai te u tukuange koe ki he nima ʻonautolu ʻoku ke fehiʻa ki ai, ki he nima ʻonautolu kuo tafoki mei ai ho loto: \v 29 Pea te nau ngaohi koe ʻi he fehiʻa lahi, pea te nau ʻave ʻae fua kotoa pē ʻa hoʻo ngāue, pea te nau tuku koe ke ke telefua mo masiva: pea ʻe fakatelefuaʻi ʻa hoʻo fai angahala, ʻio, ʻa hoʻo fakalielia mo hoʻo feʻauaki kotoa pē. \v 30 Pea te u fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe, koeʻuhi kuo ke holi ke angahala mo e hiteni, pea koeʻuhi kuo ke fakalielia ʻaki koe ʻa honau ngaahi tamapua. \v 31 Kuo ke ʻeveʻeva koe ʻi he hala ʻo ho tokoua; ko ia te u ʻange ai ki ho nima ʻa ʻene ipu ʻaʻana.” \p \v 32 “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 ‘Te ke inu ke loloto mo lahi \q2 mei he ipu ʻa ho tokoua: \q1 ʻe kata manuki ʻaki koe, pea ʻe luma ʻaki koe; \q2 ʻoku lahi ʻae meʻa ʻoku ʻi ai. \p \v 33 ¶ “Te ke fonu koe ʻi he kona mo e mamahi, \q2 ʻi he ipu ʻoe fakaofo mo e fakaʻauha, \q2 ʻae ipu ʻa ho tokoua ko Samēlia. \q1 \v 34 ‌ʻIo, te ke inu ia mo mimisi ia ke maha, \q2 pea te ke maumau ia, \q2 mo motuhi ʻaki ia ho huhu pe ʻoʻou:’ \m ko au Sihova ko e ʻOtua, ‘kuo u lea ki ai.’ \p \v 35 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Koeʻuhi kuo ke fakangaloʻi au, mo ke lī atu au ki ho tuʻa, ko ia ia te ke fua ai ʻa hoʻo fakalielia mo hoʻo ngaahi feʻauaki.” \p \v 36 ¶ Naʻe pehē foki ʻe Sihova kiate au; “Foha ʻoe tangata, ʻe ʻikai te ke fakamaauʻi ʻa ʻAhola mo ʻAholipa? ʻIo, fakahā ki ai ʻena fai fakalielia; \v 37 Kuo na fai ʻae tono tangata, pea ʻoku pani toto ʻa hona nima, pea kuo na fai angahala mo hona ngaahi tamapua, pea kuo na puleʻi ʻae fānau tangata naʻa na fanauʻi kiate au, ke ʻalu atu ʻi he afi ke nau ʻauha. \v 38 Kaeʻumaʻā ko au ia kuo na fai ki ai ʻae meʻa ni: kuo na fakaʻuliʻi hoku fale tapu ʻi he ʻaho pe taha, mo na maumauʻi hoku ngaahi ʻaho tapu. \v 39 He naʻe hili ʻae tāmate ʻenau fānau ki hona ngaahi tamapua, pea na omi foki ʻi he ʻaho pe ko ia ki hoku fale tapu ke fakalieliaʻi ia; pea, vakai, kuo pehē pe ʻena fai ʻi he lotolotonga ʻo hoku fale ʻoʻoku. \v 40 Pea mo eni foki, naʻa ke ʻave ha fekau ki he kau tangata mei he mamaʻo, ʻaia ne ʻalu ki ai ʻae fekau; pea vakai, naʻa nau haʻu: ʻakinautolu naʻa ke kaukau ai koe, mo ke vali ho mata, mo ke teuteu ʻaki koe ʻae ngaahi teunga; \v 41 Pea ke nofo ki he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki, mo e palepale naʻe teuteu ʻi hono ʻao, ʻaia naʻa ke ai ki ai ʻa ʻeku meʻa namu kakala mo ʻeku lolo ʻaʻaku. \v 42 Pea naʻe ʻi ai ʻae leʻo ʻoe fuʻu tokolahi naʻe fakafiefia mo ia: pea naʻe ʻomi fakataha mo e fuʻu tokolahi ʻae kau Sapea mei he toafa, ʻakinautolu ʻoku faʻa ʻai ʻae vesa ki honau nima, mo e pale lelei ki honau ʻulu. \v 43 Pea u toki pehē ai kiate ia naʻe motuʻa pe mo e fai angahala, He te nau fai angahala eni mo ia, pea fai ʻe ia mo kinautolu? \v 44 Ka naʻa nau hū atu kiate ia ʻo hangē ko e ʻalu ki ha fefine feʻauaki: naʻe pehē ʻenau ʻalu atu kia ʻAhola mo ʻAholipa ʻae ongo fefine fakalielia. \p \v 45 ¶ Pea ʻe fakamaau ʻakinaua ʻe he kakai māʻoniʻoni ʻo taau mo ia kuo tono tangata, pea tatau mo e fefine kuo lilingi toto; he ko e ongo tono tangata ʻakinaua, pea ʻoku ʻi hona nima ʻae toto.” \v 46 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Te u ʻomi ha kakai kiate kinaua, pea te u tukuange ʻakinaua ke fetukutukuʻi mo maumauʻi. \v 47 Pea ʻe lisingi ʻaki ʻakinaua ʻae maka ʻe he kakai, pe tui ʻaki ʻenau heletā; te nau tāmateʻi ʻena fānau tangata mo ʻena fānau fefine, pea tutu ʻaki ʻae afi ʻa honau fale. \v 48 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku fakangata ʻae fai fakalielia mei he fonua, koeʻuhi ke ako ʻaki ia ki he kau fefine kotoa pē, ke ʻoua naʻa fai ʻo hangē ko hoʻo mo fakalielia. \v 49 Pea te nau totongi kiate kimoua ʻa hoʻomo fakalielia, pea te mo fua ʻekimoua ʻae hia ʻa hoʻomo tauhi tamapua; pea te mo ʻilo ko au ko Sihova ko e ʻOtua.” \c 24 \cd \it 1 Ko e fakatātā ʻoe kulo kuo fakalili. 6 Ko e fakahā ai ia ʻae fakaʻauha ʻaupito ʻo Selūsalema 15 Ko e fakatātā ʻoe ʻikai fai ʻe ʻIsikieli ha tangilāulau koeʻuhi ko e pekia ʻa hono uaifi. 19 Ko e fakahā ai ia ko e mamahi ʻe hoko ki he kakai Siu ʻoku taʻefaʻafakamatala.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻi hono hiva ʻoe taʻu, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, mo hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, ʻo pehē, \v 2 Foha ʻoe tangata, tohi ʻe koe ʻae hingoa ʻoe ʻaho ko eni: he naʻe teuteu ʻae tuʻi ʻo Papilone ki Selūsalema ʻi he ʻaho ko eni. \v 3 Pea ke lea ʻaki ha fakatātā ki he fale angatuʻu, mo ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 Fokotuʻu ʻae kulo, \q2 fokotuʻu ia pea lilingi ha vai ki ai: \q1 \v 4 Tānaki ʻae ngaahi konga ki ai, \q2 ʻae konga lelei kotoa pē, \q2 ʻae alanga mui mo e alanga muʻa; \q2 fakafonu ʻaki ia ʻae ngaahi hui lelei. \q1 \v 5 Fili mai ʻaia ʻoku lelei hake ʻi he fanga manu, \q2 pea ʻai ʻae ngaahi hui ki lalo ʻi ai, \q1 pea ʻai ke lelei ʻaupito, \q2 pea fakamoho ʻae hui ʻi ai.” \m \v 6 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 “Malaʻia ki he kolo kuo pani toto, \q2 ʻae kulo ko ia, ʻoku kei ʻi ai ʻae ʻuli, \q2 kuo teʻeki ke mavahe hono ʻuli mei ai! \q1 Toʻo taki taha mai ʻae konga mei ai, \q2 pea ʻoua naʻa filifilimānako. \b \q1 \v 7 He ʻoku ʻi loto ʻiate ia ʻa hono toto \q2 kuo ne ʻai ia ki he funga maka; \q1 naʻe ʻikai te ne lilingi ia ki he kelekele \q2 ke ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae efu: \q1 \v 8 Ka koeʻuhi ke tupu ʻae houhau mo fakahoko hono tautea; \q2 kuo u tuku ai hono toto ki he funga maka, \q2 koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻufiʻufi ia.” \m \v 9 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 “Malaʻia ki he kolo pani toto! \q2 ʻIo, te u fokotuʻu ke lahi ʻae fefie ki he afi. \q1 \v 10 ‌ʻAi pe ʻae fefie, \q2 pea tafu ʻae afi, \q1 pea tutu ʻae kakano, \q2 pea ʻai ke fifisi lahi, \q2 pea tuku ke vela ʻae ngaahi hui. \q1 \v 11 Pea toki ʻai maha pe ia ki he afi, \q2 koeʻuhi ke vela ai \q1 hono palasa, ʻio, ke vela, \q2 pea koeʻuhi ke molū hono fakalielia ʻi ai, \q2 pea ke ʻosi mei ai ʻae ʻuli ʻoku tētē. \q1 \v 12 Kuo ne fakaongosia ia ʻi he ngaahi loi, \q2 pea naʻe ʻikai mahuʻi meiate ia ʻa hono ʻuli: \q2 ko e \add meʻa \add*ʻuli ʻi ai ʻe tō ki he afi. \p \v 13 ‌ʻOku fakalielia hoʻo \add meʻa \add*ʻuli: pea koeʻuhi kuo u fakamaʻa koe kae ʻikai te ke maʻa, ʻe ʻikai toe fakamaʻa koe, kaeʻoua ke u ʻai ke hoko ʻa hoku houhau kiate koe. \v 14 Ko au ko Sihova kuo u lea ki ai: ʻe hoko pe ia, pea te u fai ia ʻeau; ʻe ʻikai te u fakaholomui, pea ʻe ʻikai te u mamae, pe te u fakatomala; ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, te nau fakamaauʻi koe ʻo fakatatau ki ho hala, pea tatau mo hoʻo ngāue kuo ke fai.” \p \v 15 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 16 “Foha ʻoe tangata, vakai, ʻoku ou toʻo atu ʻaia ʻoku holi ki ai ho mata, ʻi he tā pe taha: ka ʻe ʻikai te ke mamahi pe tangi, pea ʻe ʻikai tafe hifo ho loʻimata. \v 17 ‌ʻOua naʻa tangi, pea ʻoua naʻa fai ha mamahi, koeʻuhi ko e pekia; ʻai pe ʻae tatā ki ho ʻulu, pea ʻai mo e topuvaʻe ki ho vaʻe, pea ʻoua naʻa puke ngutu, pea ʻoua naʻa kai ʻae mā ʻae kau tangilāulau.” \v 18 Ko ia naʻaku lea ki he kakai ʻi he pongipongi: pea ʻi heʻene hoko ki he efiafi naʻe pekia ʻa hoku uaifi; pea naʻaku fai ʻi he pongipongi ʻe taha ʻo hangē ko ia naʻe fekau mai. \p \v 19 ¶ Pea naʻe pehē mai ʻe he kakai kiate au, “ʻE ʻikai te ke fakahā mai hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni kiate kimautolu, pe ko e hā kuo ke fai pehē ai?” \v 20 Pea naʻaku tali ʻaki ʻeni kiate kinautolu, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 21 “Lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai te u fakalieliaʻi ʻa hoku fale tapu, ʻaia ko homou mālohiʻanga, ʻaia ʻoku holi ki ai ho mata, pea mamae ki ai ho laumālie; pea ko ho ngaahi foha mo ho ngaahi ʻofefine kuo mou tuku ʻe hinga ʻi he heletā. \v 22 Pea te mou fai ʻo hangē ko ia kuo u fai: ʻe ʻikai te mou pupuni ngutu, pe te mou kai ʻi he mā ʻae kakai tangilāulau. \v 23 Pea ʻe tatā pe homou ʻulu, pea ʻai mo e topuvaʻe ki homou vaʻe ʻe ʻikai te mou mamahi pe fai ʻae tangi ka te mou fakaʻauʻausino pe, koeʻuhi ko hoʻomou hia, pea femamahiʻaki pe ʻiate kimoutolu \v 24 Ko ia ko ʻIsikieli ko e fakaʻilonga ia kiate kimoutolu: te mou fai ʻekimoutolu ʻo hangē ko ia kotoa pē kuo ne fai ʻe ia: pea ka hoko mai eni, te mou ʻilo ko au ko Sihova ko e ʻOtua. \p \v 25 ¶ “Ko eni foki, ʻa koe foha ʻoe tangata, ʻi he ʻaho ko ia te u toʻo atu ai meiate kinautolu honau mālohi, mo e fiefia ʻo ʻenau nāunau, ʻae holi ʻa honau mata, mo ia kuo tukupau honau loto ki ai, ʻa honau ngaahi foha mo honau ngaahi ʻofefine, ʻikai ʻe pehē, \v 26 Ko ia ʻe hao ʻi he ʻaho ko ia ʻe haʻu kiate koe ke fakaongo ia ki ho telinga? \v 27 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe matoʻo ho ngutu kiate ia kuo hao, pea te ke lea, pea ʻe ʻikai te ke kei noa: pea ko e fakaʻilonga koe kiate kinautolu; pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \c 25 \cd \it 1 ʻAe fai totongi ʻe he ʻOtua ki he kau ʻAmoni koeʻuhi ko ʻenau fielahi ki he kakai Siu, 8 Ki Moape mo Seia, 12 Ki ʻItomi, 15 Mo e kau Filisitia.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki he kau ʻAmoni, pea kikite kiate kinautolu; \v 3 Pea ke pehē ki he kau ʻAmoni, Fanongo mai ki he folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua; ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; koeʻuhi naʻa ke fakamaʻitoʻa mai ki hoku fale tapu ʻi hono fakalieliaʻi; pea ki he fonua ʻo ʻIsileli ʻi hono fakalala; pea ki he fale ʻo Siuta ʻi hono ʻave ʻakinautolu ke fakapōpulaʻi; \v 4 Vakai, ko ia ia te u tukuange ai koe ki he kakai hahake ke nau maʻu koe, pea te nau fokotuʻu honau nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻiate koe; mo langa honau ngaahi fale ʻiate koe; te ne kai hoʻo fua, pea te nau inu hoʻo huʻahuhu. \v 5 Pea te u ngaohi ʻa Lepaa ko e fale kāmeli, pea ko ʻAmoni ko e nofoʻanga ʻoe fanga sipi; pea te mou ʻilo ko Sihova au. \v 6 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; koeʻuhi kuo ke pasi ho nima, mo malaki ʻaki ho vaʻe, pea ke fiefia ʻi loto, ko e meʻa ʻi hoʻo fehiʻa lahi ki he fonua ʻo ʻIsileli; \v 7 Vakai, ko ia ia te u mafao atu ai hoku nima kiate koe, pea te u tuku koe ke veteki ʻe he kakai hiteni; pea te u motuhi ʻakimoutolu mei he kakai, pea te u pule ke ke ʻosiʻosi mei he ngaahi fonua: Te u fakaʻauha koe; pea te ke ʻilo ko Sihova au.” \p \v 8 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Koeʻuhi ʻoku pehē ʻe Moape, pea mo Seia, Vakai, ʻoku tatau ʻae fale ʻo Siuta mo e hiteni kotoa pē; \v 9 Ko ia, vakai, Te u fakaava ʻae feituʻu ʻo Moape mei hono ngaahi kolo, ʻae kolo ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo hono fonua, ʻaia ko e ongoongolelei ʻoe fonua, ʻa Pete-Sesimote mo Pealimeoni, mo Kiliatemi, \v 10 Ki he kakai mei he potu hahake ke nau maʻu ia mo e kau ʻAmoni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe manatuʻi ʻae kau ʻAmoni ʻi he ngaahi puleʻanga. \v 11 Pea te u fai ʻae tautea ki Moape pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \p \v 12 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko e meʻa kuo fai ʻe ʻItomi ki he fale ʻo Siuta ʻi heʻene tautea ia, pea kuo ne fai hala ʻaupito, mo fakafāsifasi ia kiate kinautolu; \v 13 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Te u mafao atu foki ʻeau ʻa hoku nima ki ʻItomi, pea te u fakaʻosi mei ai ʻae tangata pea mo e manu; pea te u ngaohi ia ke lala ʻo fai mei Temani; pea ʻe hinga ʻi he heletā ʻakinautolu ʻoku ʻo Temani. \v 14 Pea te u ʻai ke hilifaki ʻa hoku houhau ki ʻItomi ʻi he nima ʻo hoku kakai ko ʻIsileli; pea te nau fai ki ʻItomi ʻo hangē ko hoku houhau, pea fakatatau mo ʻeku tuputāmaki; pea te nau ʻilo ʻa hoku houhau,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \p \v 15 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Koeʻuhi kuo fai fakafasifasi ʻae kau Filisitia, ʻonau fai ʻae tautea mo e loto fehiʻa, ke fakaʻauha ia ʻi he fehiʻa ʻe ʻikai ngata; \v 16 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u mafao atu ʻeau hoku nima ki he kakai Filisitia, pea teu motuhi ʻae kakai Keliti, mo fakaʻauha ʻa hono toe ʻoku ʻi he matātahi. \v 17 Pea te u fai ʻae totongi lahi kiate kinautolu mo e valoki kakaha; pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka tuku atu hoku houhau kiate kinautolu.” \c 26 \cd \it 1 ʻOku valoki mai ʻa Taia ko e meʻa ʻi heʻene fai kovi ki Selūsalema. 7 Ko e tauʻi ia ʻe he mālohi ʻo Nepukanesa. 15 ʻAe tangi mo e mamahi mei he potu tahi kotoa pē ʻi heʻene hinga.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma taha taʻu, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, koeʻuhi kuo lea pehē ʻe Taia ki Selūsalema, ‘Maʻitoʻa, kuo maumauʻi ia, ko e matanikolo naʻe kakaiʻia: kuo tafoki mai kiate au: te u maʻumeʻa au ʻi hono fakalala.’ \v 3 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe, ʻE Taia, pea te u pule ke ʻalu hake kiate koe ʻae ngaahi puleʻanga lahi, ʻo hangē ko e loloma hake ʻe he tahi ʻa hono peau. \v 4 Pea te nau maumauʻi ʻae ngaahi ʻā ʻo Taia, pea holoki hifo hono ngaahi fale leʻo māʻolunga: Te u vaku foki hono efu meiate ia, pea te u ngaohi ia ke tatau mo e funga maka pē. \v 5 ‌ʻE hoko ia ko e potu tautauʻanga kupenga ʻi he loto tahi: he ko au ko Sihova ko e ʻOtua, kuo lea ki ai: pea ʻe hoko ia ko e koloa vete ki he ngaahi puleʻanga. \v 6 Pea ʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā ʻa hono ngaahi ʻofefine ʻaia ʻe ʻi he ngoueʻanga: pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \p \v 7 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Vakai te u ʻomi ki Taia ʻa Nepukalesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko e tuʻi ʻi he ngaahi tuʻi, mei he tokelau, ʻe haʻu mo e hoosi, pea mo e saliote, pea mo e kau heka hoosi, mo e ngaahi matatau, mo e kakai tokolahi. \v 8 Te ne tāmateʻi ʻaki ʻae heletā ʻa ho ngaahi ʻofefine ʻoku ʻi he ngoueʻanga: pea te ne ngaohi kolo kiate koe, mo tanu puke kiate koe, pea hiki hake ʻae mahafutau kiate koe. \v 9 Pea te ne fokotuʻu ʻae nāunau ʻoe tau ki ho ngaahi ʻā, pea ʻe maumau ʻaki hono toki ʻa ho ngaahi fale leʻo māʻolunga. \v 10 Pea ʻe ʻufiʻufi ʻaki koe ʻae efu ko e meʻa ʻi he tokolahi ʻo ʻene fanga hoosi: ʻe ngalulu ho ngaahi ʻā ʻi he longoaʻa ʻae kau heka hoosi mo e vaʻe saliote, mo e ngaahi saliote, ʻoka hū ia ki ho ngaahi matapā ʻo hangē ko e ʻoho ʻae kakai ki ha kolo ʻoku kapasi. \v 11 ‌ʻE malaki ʻaki ʻae vaʻe ʻo ʻene fanga hoosi ho hala kotoa pē: te ne tāmateʻi ʻaki ʻae heletā ʻa hoʻo kakai, pea ʻe holoki hifo ki he kelekele ʻa hoʻo ngaahi kolo tau mālohi. \v 12 Pea te nau veteki ʻa hoʻo koloa, pea maʻu fakamālohi hoʻo ngaahi meʻa fakatau: pea te nau holoki ho ngaahi ʻā, mo maumauʻi ho ngaahi fale fakasanisani: pea te nau laku ki loto tahi hoʻo ngaahi maka mo hoʻo ʻakau, pea mo ho efu. \v 13 Pea te u ngaohi ke longo hifo ʻae leʻo ʻo hoʻo kau fasi hiva; pea ʻe ʻikai toe ongo mai ʻae tatangi ʻo hoʻo ngaahi haʻape. \v 14 Pea te u ngaohi koe ke tatau mo e funga maka: te ke hoko koe ko e potu tautauʻanga kupenga; ʻe ʻikai toe langa koe: he ko au ko Sihova, kuo u lea ki ai, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \p \v 15 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki Taia; “ʻIkai ʻe tetetete ʻae ngaahi motu ʻi he longoaʻa ʻo hoʻo hinga, ʻoka pā hake ʻae tangi ʻanautolu kuo teʻia, ʻoka hoko ʻae tāmateʻi ʻi loto ʻiate koe? \v 16 ‌ʻE ʻalu hifo ai ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe tahi, mei honau ngaahi nofoʻa fakatuʻi, pea tuku atu honau ngaahi kofu; te na kofuʻaki ʻae manavahē; te nau nofo hifo ki he kelekele, pea te nau tetetete maʻuaipē, pea nau ofo ʻaupito koeʻuhi ko koe. \v 17 Pea te nau fai ʻae tangilāulau koeʻuhi ko koe, ʻo pehē kiate koe, \q1 ʻOiauē ʻa ho maumauʻi, \q2 ʻa koe naʻe fakakakai ʻe he kau toutai, \q1 ʻa koe ko e kolo ongoongo, \q2 ʻaia naʻe mālohi ʻi tahi, \q1 ʻaia pea mo hono kakai, \q2 ʻa koe naʻa ke fakamanavahēʻi ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani. \q1 \v 18 ‌ʻE tetetete ʻae ngaahi motu ʻi he ʻaho ʻe holoki ai koe; \q2 ʻio, ʻe puputuʻu ʻae ngaahi motu ʻoe tahi ko e meʻa ʻi he hiki atu koe.” \p \v 19 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻO kau ka ngaohi koe ko e kolo kuo lala, ʻo tatau mo e ngaahi kolo ʻoku ʻikai ʻi ai ha kakai; ʻo kau ka ʻomi ʻae tahi kiate koe pea lōmaki ʻaki koe ʻae moana loloto. \v 20 ‌ʻO kau ka fakahifo koe ki lalo fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo, pea mo e kakai naʻe ʻi muʻa ange, pea u tuku koe ki he potu māʻulalo ʻoe kelekele, ʻi he ngaahi potu siʻaki talu mei muʻa, ke fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ke kei kakai; pea te u fokotuʻu ʻae nāunau ʻi he fonua ʻae moʻui; \v 21 Te u ngaohi koe ko e meʻa fakaʻulia, pea te ke ʻikai ʻo taʻengata: neongo ha kumi kiate koe, ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻilo koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \c 27 \cd \it 1 ʻAe koloaʻia ʻa Taia. 26 Hono mātuʻaki fakatōkilalo ʻaupito.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Ko eni, ʻe foha ʻoe tangata, ke ke fai ʻae tangilāulau koeʻuhi ko Taia; \v 3 Pea ke pehē ki Taia, ʻa koe ʻoku tuʻu taupotu ki tahi, ko e fai fakatau ki he kakai mei he ngaahi motu lahi, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q2 “ʻE Taia, ʻa koe kuo ke pehē ʻe koe, \q2 Ko au ʻoku ou toulekeleka haohaoa. \q1 \v 4 ‌ʻOku aʻu atu ho ngataʻanga ki he loto tahi, \q2 pea kuo fakasanisaniʻi koe ke haohaoa ʻe hoʻo kau tufunga. \q1 \v 5 Kuo nau faʻu ho ngaahi vaka mei he ngaahi ʻakau ko e fea mei Sina: \q2 kuo nau taʻanga mei he ngaahi sita ʻo Lepanoni ke ngaohi ʻae ngaahi fanā kiate koe. \q1 \v 6 Naʻe ngaohi mei he ʻoke ʻo Pesani hoʻo ngaahi fohe tauʻaʻalo; \q2 naʻe ngaohi hoʻo ngaahi hekaʻanga ʻaki ʻae lei naʻe ʻomi mei he ngaahi motu ʻo Kitimi. \q1 \v 7 Naʻa ke fuka ʻaki ʻae tupenu lelei naʻe tuitui fakasanisani mei ʻIsipite; \q2 ko e tupenu paʻuhiʻuhi mo e kulaʻahoʻaho \q2 mei he ʻotu motu ʻo ʻIlisa ko ia naʻa ke kofuʻaki koe. \q1 \v 8 Ko e kakai ʻo Saitone mo ʻAvate ko hoʻo kau toutai ʻakinautolu; \q2 pea ko hoʻo kakai poto ʻiate koe, ʻE Taia, \q2 ko e kau fakahao vaka ʻakinautolu. \q1 \v 9 Ko e kakai mātuʻa ʻo Kepale mo hono kau poto ko e tufunga foʻu vaka ʻakinautolu: pea naʻe ʻiate koe ʻae vaka mei he tahi kotoa pē mo honau kakai, \q2 ko hoʻo kau fai fakatau ʻakinautolu. \q1 \v 10 Ko hoʻo ngaahi matatau ko e kakai ia mei Peasia pea mo Soti pea mo Futi, \q2 ko hoʻo kau toʻa ʻakinautolu; \q1 naʻa nau tautau ʻiate koe ʻae pā pea mo e tatā ki he tau; \q2 naʻa nau fakatupu ongoongolelei kiate koe. \q1 \v 11 Naʻe kau taha mo hoʻo kau tau ʻi hoʻo ngaahi ʻā ʻae kakai ʻo ʻAvate; \q2 pea naʻe ʻi ho ngaahi fale leʻo māʻolunga ʻae kau Kamatini, \q1 naʻa nau tautau takatakai pe ʻenau ngaahi pā ʻi he ngaahi ʻā; \q2 kuo nau fakahaohaoa ʻekinautolu ho toulekeleka. \q1 \v 12 Naʻe fakatau meiate koe ʻe Tasisi, ko e meʻa ʻi he lahi ʻo hoʻo koloa kehekehe: naʻa nau fakatau ʻi hoʻo ngaahi fakatauʻanga ʻi he siliva, mo e ukamea, mo e tini, pea mo e pulu. \p \v 13 Ko hoʻo kau fakatau ʻa Savani, mo Tupale, pea mo Meseke, naʻa nau fakatau tangata, pea mo e ngaahi ipu palasa ʻi hoʻo fakatauʻanga. \p \v 14 Naʻe fakatau ʻae hoosi mo e kau heka hoosi, pea mo e miuli, ʻekinautolu mei he fale ʻo Tokalama. \p \v 15 Ko hoʻo kau fakatau ʻae kakai mei Tetani; naʻe fakatau mei ho nima ʻae ngaahi motu lahi; naʻa nau ʻomi meʻaʻofa kiate koe, ko e lei mo e ʻeponi. \p \v 16 Naʻe fakatau meiate koe ʻa Silia, koeʻuhi naʻe lahi ʻae meʻa naʻe ngaohi ʻiate koe; naʻa nau fakatauʻaki ʻekinautolu ʻae maka koloa, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tuitui fakasanisani, mo e tupenu lelei, mo e feo mo e makakikila. \p \v 17 Ko Siuta, mo e fonua ʻo ʻIsileli ko hoʻo kau fakatau ʻakinautolu: naʻa nau fakatauʻaki ʻae uite, mo e mula nanamu, mo e hana, mo e honi, mo e lolo, pea mo e paame. \p \v 18 Naʻe fakatau ʻa Tamasikusi ʻiate koe, koeʻuhi koe lahi ʻae meʻa naʻe ngaohi ʻiate koe, lahi ʻaupito ʻa hoʻo koloa; ʻi he uaine ʻo Helipone, pea mo e fulufuluʻi sipi hinehina. \q1 \v 19 Naʻe feʻaluʻaki foki ʻi ho ngaahi fakatauʻanga ʻa Tani, pea mo Savani: naʻe fakatau ʻiate koe ʻae ukamea ngingila, mo e sinamoni, mo e ʻakau namu kakala. \p \v 20 Naʻe fakatau ʻiate koe ʻe Tetani ʻae ngaahi kofu mahuʻinga ki he saliote. \p \v 21 Naʻe fakatau ʻiate koe ʻe ʻAlepea, mo e ngaahi ʻeiki ʻo Keta, ʻae fanga lami, \q2 mo e fanga sipitangata pea mo e fanga kosi: ko ʻenau meʻa fakatau ʻanautolu ia. \p \v 22 Ko e kau fakatau ʻo Sipa mo Laama, ko hoʻo kau fakatau ʻakinautolu: naʻa nau fakatau ʻiate koe ʻae ngaahi ʻakau namu kakala mahuʻinga mo e ngaahi maka koloa, pea mo e koula. \p \v 23 Ko hoʻo kau fakatau ʻa Halani, mo Kane, mo ʻIteni, mo e kakai fakatau mei Sipa, mo ʻAsilia, pea mo Kilimati. \v 24 Ko hoʻo kau fakatau ʻakinautolu ni ʻi he ngaahi koloa kehekehe, ʻi he tupenu ki hoʻo meʻa fakatau. \q1 \v 25 Naʻe taʻanga ʻaki koe ʻe he ngaahi folau mei Tasisi ʻi ho potu fakatau: \q2 pea naʻe fakakoloaʻi koe, \q2 pea naʻe ngaohi koe ke ke nāunauʻia ʻaupito ʻi he ngaahi potu tahi ko ia. \b \p \v 26 ¶ “Kuo ʻave koe ʻe hoʻo kau tauʻaʻalo ki he ngaahi vai lahi: \q2 kuo maumauʻi koe ʻi loto tahi ʻe he matangi hahake. \q1 \v 27 Pea ko hoʻo koloa, \q2 mo ho fakatauʻanga, \q2 mo hoʻo meʻa fakatau, \q1 ko hoʻo kau toutai \q2 mo hoʻo kau fakahao vaka, \q2 mo e kakai foʻu vaka, \q1 mo e kau fakatau ʻiate koe, \q2 mo hoʻo kau tau kotoa pē ʻoku ʻiate koe, \q1 pea mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻi ho lotolotonga, \q2 te nau ngalo ki loto tahi ʻi he ʻaho ʻe fakaʻauha ai koe. \q1 \v 28 ‌ʻE ngalulu ʻae ngaahi peau ʻi he pā mai \q2 ʻae tangi ʻa hoʻo kau fakahao vaka. \q1 \v 29 Pea ʻe hifo mei honau vaka ʻakinautolu ʻoku tauʻaʻalo, \q2 mo e kau toutai, \q1 mo e kau fakahao vaka kotoa pē ʻi he tahi, \q2 pea te nau tutuʻu ai; \q1 \v 30 Pea te nau hiki honau leʻo ke ongo atu kiate koe, \q2 pea te nau tangi mamahi, \q1 pea te nau lī hake ʻae efu ki honau ʻulu, \q2 pea te nau olooloʻi ʻakinautolu ʻi he efuefu: \q1 \v 31 Pea te nau fakatelefua ʻaupito ʻakinautolu koeʻuhi ko koe, \q2 mo nau ʻai ʻae tauangaʻa, \q1 pea te nau tangi koeʻuhi ko koe ʻi he mamahi ʻo honau loto, \q2 pea fai mo e tangilāulau fakamamahi. \q1 \v 32 Pea ʻi heʻenau mamahi, te nau fai ʻae tangilāulau koeʻuhi ko koe, \q2 ʻonau tangi mamahi koeʻuhi ko koe ʻo pehē, \q2 ‘Ko e kolo fē ʻoku hangē ko Taia, \q2 kuo maumauʻi ʻi he loto tahi? \q1 \v 33 Naʻa ke fakamahu ʻae kakai tokolahi ʻi he ngaahi meʻa \q2 naʻe fetuku meiate koe ki he ngaahi potu tahi; \q1 naʻa ke fakakoloa ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani, \q2 ʻi he lahi ʻo hoʻo koloa mo hoʻo meʻa fakatau. \q1 \v 34 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe maumauʻi koe ʻe he ngaahi peau \q2 ʻi he loloto ʻoe ngaahi vai, \q1 ʻe hinga ai mo koe ʻa hoʻo koloa \q2 mo hoʻo kakai kotoa pē.’ \q1 \v 35 “ʻE ofo ʻiate koe ʻae kakai kotoa pē ʻi he ngaahi ʻotu motu, \q2 pea ʻe manavahē lahi honau kau pule, \q2 te nau mata kehe ʻi heʻenau puputuʻu. \q1 \v 36 ‌ʻE fakaʻiseʻisa ʻae kau fakatau koloaʻia ʻi he kakai kiate koe: \q2 te ke hoko koe ko e meʻa fakaʻulia; \q2 pea ʻe ʻikai te ke toe ʻi ai ʻo taʻengata.” \c 28 \cd \it 1 ʻAe fai totongi ʻe he ʻOtua ki he tuʻi ʻo Taia ko e meʻa ʻi heʻene fielahi. 11 Ko e tangi mamahi koeʻuhi kuo fakalieliaʻi ʻi he angahala ʻa hono nāunau. 20 ʻAe tautea ki Saitone. 24 ʻAe toe fakamoʻui ʻo ʻIsileli.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, ke ke lea ki he tuʻi ʻo Taia, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 Koeʻuhi kuo hiki hake ho loto, \q2 pea kuo ke pehē, ‘Ko e ʻotua au,’ \q1 ʻoku ou nofo ʻi he nofoʻanga ʻoe ʻOtua, \q2 ʻi he loto tahi; \q1 ka ko e tangata pe ʻa koe, \q2 ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua, \q2 neongo hoʻo ʻai ho loto ke ke hangē ko e ʻOtua: \q1 \v 3 Vakai, ʻoku ke poto hake ʻia Taniela; ʻoku ʻikai ha meʻa lilo te nau faʻa fufū meiate koe: \v 4 Ko e meʻa ʻi hoʻo poto mo hoʻo faʻa ʻilo, kuo ke maʻu ʻe koe ʻae koloa lahi, \q2 pea kuo ke tānaki ʻae koula mo e siliva, ki he tukuʻanga koloa: \q1 \v 5 Ko e meʻa ʻi he lahi ʻo hoʻo poto, \q2 pea mo hoʻo faʻa fakatau, kuo ke fakalahi ai ʻa hoʻo koloa, \q2 pea kuo hiki hake ho loto koeʻuhi ko hoʻo koloaʻia. \q1 \v 6 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua koeʻuhi kuo ke ʻai ho loto ke ke hangē ko ha ʻOtua; \q2 \v 7 Vakai, ko ia te u ʻomi ai kiate koe ʻae kau muli, \q2 ʻae kau mālohi mei he ngaahi puleʻanga: \q1 pea te nau toho ʻenau heletā ki he toulekeleka ʻo hoʻo poto, \q2 pea te nau fakaʻuliʻi hoʻo ngingila. \q1 \v 8 Te nau fakahifo koe ki lalo ki he luo, \q2 pea te ke mate ʻi he mateʻanga ʻonautolu ʻoku mate tāmateʻi \q2 ʻi loto tahi. \q1 \v 9 ‌ʻIkai te ke pehē pe ʻi he ʻao ʻo ia te ne tāmateʻi koe, Ko e ʻOtua au? \q2 Ka ko e tangata pe koe, ka ʻe ʻikai te ke ʻOtua, \q2 ʻi he nima ʻo ia te ne tāmateʻi koe. \q1 \v 10 Te ke mate ʻi he mateʻanga ʻo ha taha taʻekamu, \q2 ʻi he nima ʻoe kau muli: \q2 he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko au ia, kuo lea ki ai.” \p \v 11 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 12 “Foha ʻoe tangata, ke ke tangilāulau koeʻuhi ko e tuʻi ʻo Taia, \q2 pea ke pehē ki ai, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 kuo ke ngaohi ho fakatātā, \q2 ʻi he poto, \q2 mo e toulekeleka haohaoa. \q1 \v 13 Kuo ke ʻi ʻIteni \q2 ko e ngoue ʻae ʻOtua \q1 naʻe ʻuʻufi ʻaki koe ʻae maka koloa kotoa pē, \q2 ʻae satiose, mo e topasi, mo e taiamoni, \q2 mo e pelili, mo e onikisi, mo e sasipa, \q2 mo e safaia, mo e ʻemalata, mo e kaponika, \q1 pea mo e koula: ʻi he ʻaho naʻe fanauʻi ai koe, \q2 naʻe teuteu ʻae teunga ʻo hoʻo ngaahi meʻatatangi \q2 mo hoʻo ngaahi meʻaifi ʻiate koe. \q1 \v 14 ‌ʻOku ke hangē koe ko e Selupi ʻoku fakamalumalu mei ʻolunga; \q2 kuo u ʻai koe ʻeau ke ke pehē: naʻa ke ʻi he moʻunga tapu ʻoe ʻOtua; \q2 kuo ke feʻaluʻaki ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi maka afi. \q1 \v 15 Naʻa ke haohaoa ʻi ho hala mei ho fanauʻi ʻo aʻu ki he ʻaho \q2 naʻe ʻilo ai ʻiate koe ʻae angahala. \q1 \v 16 Ko e meʻa ʻi hono lahi ʻo hoʻo fai fakatau kuo nau fakapito koe ʻi he fakamālohi, \q2 pea kuo ke fai hala: \q1 ko ia ia te u liʻaki ai koe mei he moʻunga tapu ʻoe ʻOtua, ʻo hangē ko ha taha fakalielia: \q2 pea te u fakaʻauha koe, ʻa koe ko e selupi ʻoku lolofa mai, \q2 mei he lotolotonga ʻoe ngaahi maka afi. \q1 \v 17 Naʻe hiki ho loto ko e meʻa ʻi ho toulekeleka, \q2 pea kuo ke maumauʻi hoʻo poto ko e meʻa ʻi ho nāunauʻia: \q1 te u lī hifo koe ki he kelekele, \q2 te u fakatōkilalo koe ʻi he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi, \q2 koeʻuhi ke nau mamata kiate koe. \q1 \v 18 Kuo ke fakalieliaʻi ho ngaahi fale tapu \q2 ʻi he lahi ʻo hoʻo fai hala, \q2 mo e kovi ʻa hoʻo fai fakatau; \q1 ko ia te u ʻomi ʻae afi mei loto ʻiate koe, \q2 pea te ne fakaʻauha koe, \q1 te u liliu koe ko e efuefu ʻi he funga ʻo māmani \q2 ʻi he ʻao ʻonautolu kotoa pē ʻoku siofia koe. \q1 \v 19 ‌ʻE ofo kiate koe ʻakinautolu kotoa pē ʻi he kakai ʻoku ʻiloʻi koe: \q2 te ke hoko ko e meʻa fakailifia, \q2 pea ʻe ʻikai te ke kei ʻi ai ʻo taʻengata.” \p \v 20 ¶ Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 21 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki Saitone, pea ke kikite ki ai, \v 22 Pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 Vakai, ʻE Saitone, ʻoku ou tuʻu au kiate koe; \q2 pea ʻe fakaongoongoleleiʻi au ʻiate koe, \q1 pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, \q2 ʻo kau ka fai ʻae fakamaau kiate ia, \q2 pea ka fakamāʻoniʻoniʻi au ʻiate ia. \q1 \v 23 He te u fekau atu kiate ia ʻae mahaki fakaʻauha, \q2 pea ʻe tafe ʻae toto ʻi hono ngaahi hala; \q1 pea ʻe tautea ʻaki ʻae heletā ʻi hono lotolotonga, \q2 pea mei he potu kotoa pē, ʻakinautolu kuo lavea; \q2 pea te nau ʻilo ai ko Sihova au. \p \v 24 Pea ʻe ʻikai kei ʻi ai ha tolounua ki he fale ʻo ʻIsileli, pe ha talaʻi ʻakau fakamamahi ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku nofo takatakai ʻiate ia, ʻakinautolu naʻe manuki kiate ia; pea te nau ʻilo au, ko au ko Sihova ko e ʻOtua.” \v 25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻO kau ka tānaki mai ʻae fale ʻo ʻIsileli, mei he kakai kuo nau movetevete atu ki ai, pea ka fakamāʻoniʻoniʻi au ʻi he ʻao ʻoe hiteni, te nau toki nofo ki honau fonua, ʻaia naʻaku foaki ki heʻeku tamaioʻeiki ko Sēkope. \v 26 Pea te nau nofo lelei pe ʻi ai, pea te nau langa fale, pea tō ngoue vaine; ʻio, te nau nofo fiemālie, ʻo kau ka fai ʻeau ʻae tautea kiate kinautolu ʻoku manukiʻi ʻakinautolu, ʻakinautolu ʻoku nofo takatakai ʻi ai; pea te nau ʻilo au, ko Sihova ko honau ʻOtua. \c 29 \cd \it 1 ʻAe tautea ʻo Felo ʻi heʻene kākā ki ʻIsileli. 8 ʻAe fakaʻauha ʻo ʻIsipite. 13 Hili ʻae taʻu ʻe fāngofulu ʻe toe langa hake ia. 17 Ko e foaki ʻa ʻIsipite kia Nepukalesa. 21 ʻE toe fakamoʻui ʻa ʻIsileli.\it* \p \v 1 Naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻi hono hongofulu ʻoe taʻu, mo hono hongofulu ʻoe māhina, pea mo hono hongofulu ma ua ʻoe ʻaho, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea kikite kiate ia, pea mo ʻIsipite kātoa. \v 3 Lea, pea ke pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: \q1 Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe, ʻe Felo, tuʻi ʻo ʻIsipite, \q2 ʻa koe ko e kalokataile ʻoku tokoto ʻi he lotolotonga ʻo ho ngaahi vaitafe, \q1 ʻa koe kuo ke pehē, ‘Ko hoku vaitafe ʻoku ʻoʻoku pe ia, \q2 pea kuo u ngaohi ia kiate au pē.’ \q1 \v 4 Ka te u ʻai ʻeau ʻae mātaʻu ʻi ho ngutu, \q2 pea te u pule ki he ika kotoa pē ʻi ho ngaahi vaitafe, ke nau pipiki ki ho ʻuno, \q1 pea te u fusi hake koe mei he loto vaitafe, \q2 pea ʻe pipiki ki ho ʻuno ʻae ika kotoa pē ʻi ho ngaahi vaitafe. \q1 \v 5 Pea te u tuku siʻaki pe koe ki he toafa, \q2 ʻa koe mo e ika kotoa pē ʻo ho ngaahi vaitafe: \q1 te ke tō atu ki he ʻatā ʻoe ngaahi potu ngoue; \q2 pea ʻe ʻikai toe fakamaʻopo koe \q2 pe tānaki: \q1 kuo u foaki koe ko e meʻakai ki he fanga manu ʻoe vao, \q2 pea mo e fanga manupuna ʻoe langi. \p \v 6 Pea ʻe ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo ʻIsipite ko au ko Sihova, koeʻuhi kuo nau tatau pe mo e vaʻa kaho ki he fale ʻo ʻIsileli. \v 7 ‌ʻI heʻenau puke koe ʻi honau nima naʻa ke mafesi, pea makohikohi ai honau nima kotoa pē: pea ʻi heʻenau faʻaki kiate koe naʻa ke fasi, pea fakahomohomo ai honau hokotanga hui kotoa pē.” \p \v 8 ¶ Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Vakai te u ʻomi ʻae heletā kiate koe pea tuʻusi meiate koe ʻae tangata pea mo e manu. \v 9 Pea ʻe lala mo vaoa ʻae fonua ʻo ʻIsipite; pea te nau ʻilo ko au ko Sihova; koeʻuhi kuo ne pehē ʻe ia, ʻOku ʻoʻoku ʻae vaitafe, pea kuo u ngaohi ia ʻeau. \v 10 Vakai, ko ia ia ʻoku ou tuʻu au kiate koe, pea mo ho ngaahi vaitafe, pea te u ngaohi ʻae fonua ʻo ʻIsipite ke lala ʻaupito mo vaoa mei Mikitoli mo Saiini ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻItiopea. \v 11 ‌ʻE ʻikai ʻalu atu ai ha vaʻe ʻo ha tangata, pe ʻalu atu ʻi ai ha vaʻe ʻo ha manu, pea ʻe ʻikai hano kakai ʻi ai ʻi he taʻu ʻe fāngofulu. \v 12 Pea te u ngaohi ke lala ʻae fonua ʻo ʻIsipite ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi fonua kuo lala, pea ko ʻene ngaahi kolo ʻi he ngaahi kolo kuo lala ʻi he taʻu ʻe fāngofulu: pea te u fakamovete ʻae kakai ʻIsipite ki he ngaahi puleʻanga, pea te u fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi fonua. \v 13 Ka ko eni, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻI he hili ʻae taʻu ʻe fāngofulu, te u tānaki ʻae kakai ʻIsipite mei he ngaahi potu naʻe fakahēʻi ki ai ʻakinautolu. \v 14 Pea te u toe liliu mai ʻae pōpula ʻo ʻIsipite, pea te u pule ke nau toe haʻu ki he fonua ko Patalosi, ki he fonua ʻo honau nofoʻanga; ka te nau ʻi ai ko e puleʻanga moʻulaloa. \v 15 ‌ʻE māʻulalo hifo ia ʻi he ngaahi puleʻanga; pea ʻe ʻikai te ne toe hiki hake ia ʻe ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi puleʻanga; he te u ngaohi ke fakaʻaʻau ki mui ʻakinautolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe pule ia ki he ngaahi puleʻanga. \v 16 Pea ʻe ʻikai toe hoko ia ko e falalaʻanga ʻoe fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ka nau ka sio ki ai te nau manatuʻi ʻenau hia: ka te nau ʻilo au, ko Sihova ko e ʻOtua.” \p \v 17 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono uofulu ma fitu ʻoe taʻu, ʻi hono ʻuluaki māhina, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 18 “Foha ʻoe tangata, naʻe pule ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki heʻene kautau, ke nau fai ʻae ngāue lahi ki Taia: naʻe tula ai ʻae ʻulu kotoa pē, pea mafohi ai ʻae uma kotoa pē: ka naʻe ʻikai haʻane totongi ʻaʻana, pe ko ʻene kautau, koeʻuhi ko Taia, mo e ngāue lahi naʻa ne fai ki ai: \v 19 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua: Vakai, te u foaki ʻae fonua ko ʻIsipite kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; pea te ne maʻu hono kakai, pea maʻu hono koloa, pea veteki ia; pea ko e totongi ia ki heʻene kautau. \v 20 Kuo u foaki kiate ia ʻae fonua ko ʻIsipite, koeʻuhi ko e ngāue ʻaia naʻa ne fai ki ai, he naʻa nau fai ia maʻaku, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 21 ‌ʻI he ʻaho ko ia te u ngaohi ke tupu ʻae moto ʻoe nifo ʻoe fale ʻo ʻIsileli, pea te u tuku ke faʻa matoʻo ai ho ngutu ʻiate kinautolu; pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \c 30 \cd \it 1 Ko e ʻauha ʻa ʻIsipite mo ʻene kau tokoni. 20 ʻE fakamālohiʻi ʻae nima ʻo Papilone ke ne fesiʻi ʻae nima ʻo ʻIsipite.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, kikite, pea ke pehē, \q2 ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Tangi kalanga, \q2 ʻOiauē, ʻoiauē ʻae ʻaho! \q2 \v 3 He kuo ofi mai ʻae ʻaho, \q2 ʻio, kuo ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova, \q1 ko e ʻaho fakapoʻupoʻuli \q2 ko e kuonga ia ki he hiteni. \q1 \v 4 ‌ʻE hoko mai ʻae heletā ki ʻIsipite, \q2 pea ʻe ai ʻae mamahi lahi ʻi ʻItiopea, \q2 ʻoka tō hifo ʻae kakai mate ʻi ʻIsipite, \q1 pea te nau ʻave hono kakai tokolahi, \q2 pea ʻe maumauʻi ʻa hono ngaahi tuʻunga. \m \v 5 “Pea ʻe hinga fakataha mo kinautolu ʻi he heletā ʻa ʻItiopea, mo Lipea, mo Litea, pea mo e kakai muli kehekehe, mo Kupa, mo e kakai ʻoe fonua ʻoku nau kau taha.” \p \v 6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; \q1 “ʻE hinga foki ʻakinautolu ʻoku tokoni ki ʻIsipite; \q2 pea ʻe fakatōkilalo ʻae fielahi ʻo ʻene mālohi: \q1 te nau tō ʻi he heletā ʻi ai ʻo fai mai mei he fale leʻo māʻolunga ʻo Saiini, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \q1 \v 7 Pea te nau lala, ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi fonua ʻoku lala, \q2 pea ko hono ngaahi kolo ʻe ʻi he lotolotonga ia ʻoe ngaahi kolo kuo fakaʻauha. \q1 \v 8 Pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, \q2 ʻo kau ka tutu ʻae afi ʻi ʻIsipite, \q2 pea ʻoka fakaʻauha ʻa hono kau tokoni kotoa pē. \q1 \v 9 ‌ʻI he ʻaho ko ia te u fekau atu meiate au ʻae ngaahi vaka ke fakamanavahēʻi ʻae kau ʻItiopea ʻoku fakafiemālie, pea ʻe hoko ʻae mamahi lahi kiate kinautolu, ʻo tatau mo ia ʻi he ʻaho ʻo ʻIsipite: he vakai, ʻoku haʻu ia.” \p \v 10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q1 “Te u fakaʻosi ʻa hono tokolahi ʻo ʻIsipite \q2 ʻe he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone. \q1 \v 11 ‌ʻE ʻomi ia, pea mo ʻene kakai mo ia, \q2 ʻae kau toʻa ʻoe ngaahi puleʻanga, \q1 ke nau fakaʻauha ʻae fonua: \q2 pea te nau toho ʻenau heletā ki ʻIsipite, \q2 pea ʻe fonu ʻae fonua ʻi he kakai mate tāmateʻi. \q1 \v 12 Pea te u fakamōmoa ʻae ngaahi vai, \q2 pea te u fakatau atu ʻae fonua ki he nima ʻoe angakovi: \q1 pea te u ngaohi ke lala, ʻae fonua, \q2 mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, \q2 ʻi he nima ʻoe kau muli: \q2 ko au Sihova, kuo u lea ki ai.” \q1 \v 13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Te u fakaʻauha foki ʻae ngaahi tamapua, \q2 pea te u fakaʻosi meia Nofe ʻae ngaahi fakatātā; pea ʻe ʻikai toe ai ha tuʻi ʻoe fonua ko ʻIsipite: pea te u ʻai ha manavahē ki he fonua ko ʻIsipite. \q1 \v 14 Pea te u ngaohi ke lala ʻa Patalosi, \q2 pea te u fakatupu ʻae afi ʻi Soani, \q2 pea te u fai ʻae tautea ʻi Nō. \q1 \v 15 Pea te u lilingi hoku houhau ki Pelusiumi \q2 ko e mālohi ʻo ʻIsipite; \q2 pea te u motuhi ʻae tokolahi ʻi Nō. \q1 \v 16 Pea te u tuku ʻae afi ʻi ʻIsipite: \q2 ʻe mamahi lahi ʻa Pelusiumi, \q1 pea ʻe hae ua ʻa No, \q2 pea ʻe mamahiʻia ʻa Nofe ʻi he ʻaho kotoa pē. \q1 \v 17 ‌ʻE tō hifo ʻi he heletā ʻae kau talavou ʻo ʻAveni, pea mo Pupasite: \q2 pea ʻe ʻalu ʻae ongo kolo ko ia ki he pōpula. \q1 \v 18 ‌ʻE fakapoʻuliʻi foki ʻae ʻaho ʻi Tafanisi, \q2 ʻo kau ka maumauʻi ʻi ai ʻae haʻamonga ʻo ʻIsipite: \q1 pea ʻe ngata meiate ia ʻae fielahi ʻo ʻene mālohi: \q2 pea koeʻuhi ko ia ʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae ʻao, \q2 pea ʻe ʻalu ki he pōpula ʻa ʻene fānau fefine. \q1 \v 19 ‌ʻE pehē pe ʻa ʻeku fai ʻae fakamalaʻia ki ʻIsipite: pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \p \v 20 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu, ʻi he ʻuluaki māhina, pea mo hono fitu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 21 “Foha ʻoe tangata, kuo u fesiʻi ʻae nima ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; pea vakai, ʻe ʻikai nonoʻo ia ke fakamoʻui, pea ʻe ʻikai lafosi ia ke toe mālohi ke puke ha heletā. \v 22 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻoku ma fai mo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea te u fesiʻi hono nima, ʻaia ʻoku mālohi, pea mo ia kuo mafesi; pea te u fakahomo ʻae heletā mei hono nima. \v 23 Pea te u fakamovete ʻae kakai ʻIsipite ki he ngaahi puleʻanga, pea te u fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi fonua. \v 24 Pea te u fakamālohi ʻae nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te u ʻai ʻeku heletā ki hono nima: ka te u fesiʻi ʻae nima ʻo Felo, pea te ne toʻe ʻi hono ʻao ʻo hangē ko e toʻe ʻo ha tangata kuo lavea ke mate. \v 25 Ka te u fakamālohi ʻae nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe tō hifo ki lalo ʻae nima ʻo Felo; pea te nau ʻilo ko Sihova au, ʻo kau ka ʻai ʻeku heletā ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne mafao atu ia ki he fonua ko ʻIsipite. \v 26 Pea te u fakamovete ʻae kakai ʻIsipite ki he ngaahi puleʻanga, pea fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi fonua; pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \c 31 \cd \it 1 Ko e tala ʻoku kau kia Felo. 3 ʻAe ongoongolelei ʻo ʻAsilia, 10 Pea mo ʻene hinga ʻi he fielahi. 18 ʻAe hinga pehē foki ʻa ʻIsipite.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu, ʻi hono tolu ʻoe māhina, pea mo hono ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina: naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, lea kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea ki heʻene kakai; Ko hai ha taha ʻoku tatau mo koe? \q1 \v 3 “Vakai, ko ʻAsilia ko e sita lahi ʻi Lepanoni \q2 naʻe lelei hono ngaahi vā, \q1 naʻe fakapoʻupoʻuli ʻi hono malumalu, \q2 pea naʻa ne māʻolunga, \q2 pea naʻe aʻu hake hono ʻuluʻulu ki he ngaahi vā matolu. \q1 \v 4 Naʻe tupu lahi ia ko e meʻa ʻi he ngaahi vai, \q2 naʻe tupu ia ʻo hako ki ʻolunga koeʻuhi ko e loloto \q1 ʻoe ngaahi vaitafe naʻe tafe takatakai ʻi he ngaahi ʻakau toki tupu, \q2 mo hono ngaahi mangamangaʻi vai naʻe tafe atu ki he ngaahi ʻakau ʻoe vao. \q1 \v 5 Ko ia naʻe fakamāʻolunga hake ai ia ʻi he ʻakau kotoa pē ʻoe vao, \q2 pea tupu ʻo lahi hono ngaahi vaʻa, \q1 pea hoko ʻo lōloa hono ngaahi vaʻa, koeʻuhi ko e lahi ʻoe vai, \q2 ʻi heʻene tupu hake. \q1 \v 6 Naʻe ngaohi pununga ʻi hono vaʻa ʻae fanga manupuna kotoa pē ʻoe langi, \q2 pea naʻe fakatō ʻe he fanga manu kotoa pē ʻoe vao, \q1 ʻa honau ʻuhiki ʻi he malumalu ʻo hono ngaahi vaʻa, \q2 pea naʻe nofo ʻi hono malumalu ʻae ngaahi puleʻanga lalahi. \q1 \v 7 Ko ia naʻe toulekeleka ia ʻi heʻene lahi, \q2 mo e lōloa ʻa hono ngaahi vaʻa: \q2 he naʻe tō hono aka ʻi he veʻe vai lahi. \q1 \v 8 Naʻe ʻikai faʻa fakalilo ia ʻe he ngaahi sita ʻi he ngoue ʻae ʻOtua: \q2 naʻe ʻikai tatau ʻae fea mo hono ngaahi vaʻa iiki, \q1 pea naʻe ʻikai tatau ʻae ʻakau ko e ifi papālangi mo hono ngaahi vaʻa lalahi; \q2 pea naʻe ʻikai ha ʻakau ʻi he ngoue ʻae ʻOtua, ʻoku na tatau ʻi he matamatalelei: \q1 \v 9 Kuo u ngaohi ia ke matamatalelei, \q2 ko e meʻa ʻi he lahi ʻa hono ngaahi vaʻa: \q2 ko ia naʻe meheka ai kiate ia ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ʻi he ngoue ʻae ʻOtua. \p \v 10 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi kuo ke hiki hake ko e ke ke māʻolunga, pea kuo ne ʻai ke ʻasi hake hono ʻuluʻulu ki he ngaahi vaʻa matolu, pea kuo hiki hono loto ko e meʻa ʻi heʻene māʻolunga; \v 11 Ko ia kuo u tuku atu ai ia ki he nima ʻo ia ʻoku mālohi taha ʻi he hiteni; ko e moʻoni te ne fai mo ia: kuo u kapusi ia ʻeau koeʻuhi ko ʻene ngaahi kovi. \v 12 Pea kuo tā hifo ia mo siʻakiʻi ʻe he kau muli, mo e kau toʻa mei he ngaahi puleʻanga: kuo tō hifo hono ngaahi vaʻa ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻi he teleʻa kotoa pē, pea kuo mafesifesi hono ngaahi vaʻa iiki ʻi he veʻe vaitafe kotoa pē ʻi he fonua; pea kuo ʻalu hifo ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani mei hono malumalu, pea kuo nau siʻaki ia. \v 13 Pea ʻi heʻene malofa ʻe nofomaʻu kiate ia ʻae ngaahi manupuna ʻoe langi, pea ʻe heka ʻae fanga manu ʻoe vao ki hono ngaahi vaʻa. \v 14 Kuo fai eni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha ʻoe ngaahi ʻakau ʻi he veʻe vaitafe ʻe hiki ʻe ia ia ke māʻolunga, pe te ne ʻai ke ʻasi hake hono ʻuluʻulu ki he ngaahi vaʻa matolu, pe tuʻu fakamāmāʻolunga, ʻaia kotoa pē ʻoku inumia ʻae vai: he kuo tuku kotoa pē ʻakinautolu ki he mate, ki he ngaahi potu māʻulalo ʻoe fonua, ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻae tangata, pea mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo.” \v 15 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Naʻaku fekau ke fai ʻae tangi mamahi ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu hifo ai ia ki he faʻitoka: ne u ʻufiʻufi ʻae loloto koeʻuhi ko ia, pea naʻaku taʻofi hono tafe ʻo ia, pea naʻe tuʻumaʻu ʻae ngaahi vai lalahi, pea naʻaku pule ki Lepanoni, ke tangi mamahi koeʻuhi ko ia, pea naʻe pongia koeʻuhi ko ia ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ʻoe vao. \v 16 Pea naʻaku fakangalulu ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he longoaʻa ʻo ʻene hinga, ʻi heʻeku lī hifo ia ki heli fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo: pea ʻe fakafiemālieʻi ʻae ʻakau kotoa pē ʻi hiteni, pea mo e ʻakau fungani mo lelei kotoa pē ʻi Lepanoni, ʻaia kotoa pē ʻoku inumia ʻae vai, ʻi he ngaahi potu māʻulalo ʻoe māmani. \v 17 Naʻe ʻalu hifo foki mo ia ʻakinautolu ki heli, kiate kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā; pea mo kinautolu naʻa ne nimaʻaki, ʻakinautolu naʻe nofo ki lalo ʻi hono malumalu ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni. \p \v 18 ¶ “Ko hai ha taha ʻoku mo tatau ʻi he nāunau; pea mo e lahi hake ʻi he ngaahi ʻakau ʻo ʻIteni? Ka neongo ia ʻe tulaki hifo koe ki lalo ki he potu māʻulalo ʻo māmani fakataha mo e ngaahi ʻakau ʻo ʻIteni: te ke tokoto hifo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai taʻekamu, mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā.” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Ko eni ʻa Felo, pea mo hono kakai kotoa pē.” \c 32 \cd \it 1 Ko e tangilāulau koeʻuhi ko e hinga fakamanavahē ʻa ʻIsipite. 11 ʻE fakaʻauha ia ʻe he heletā ʻa Papilone. 17 ʻE ʻohifo ia ki heli fakataha mo e ngaahi puleʻanga taʻekamu kotoa pē.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe māhina, pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 Foha ʻoe tangata, te ke fai ha tangilāulau koeʻuhi ko Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea ke pehē kiate ia, \q1 ʻOku ke hangē koe ko e laione mui ʻi he ngaahi puleʻanga, \q2 pea ʻoku ke hangē ko e tofuaʻa ʻi he tahi, \q1 pea naʻa ke haʻu koe mei ho ngaahi vaitafe, \q2 pea kuo ke fakangaueʻi ʻae vai ʻaki ho vaʻe, \q2 mo ke fakaʻuliʻi honau ngaahi vaitafe. \q1 \v 3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q2 ko ia ia te u folahi atu ai hoku kupenga kiate koe mo e niʻihi mei he kakai tokolahi; \q2 pea te nau fusi hake koe ʻi hoku kupenga. \q1 \v 4 Pea te u toki liʻaki koe ʻi he fonua, \q2 pea te u lī atu koe ki he ʻataʻatā ʻoe vao, \q1 pea ʻe heka kiate koe ʻae manupuna kotoa pē ʻoe langi, \q2 pea te u fakamākona ʻaki koe ʻae fanga manu kotoa pē ʻo māmani. \q1 \v 5 Pea te u ʻai ho kakano ki he ngaahi moʻunga, \q2 mo fakapito ʻaki ho ʻangaʻanga ʻae ngaahi teleʻa. \q1 \v 6 Te u lōmakiʻi foki ʻae fonua ʻoku ke tētē ai ʻaki ʻae toto, \q2 ʻo aʻu ki he ngaahi moʻunga; \q2 pea ʻe pito ai ʻae ngaahi vaitafe. \q1 \v 7 Pea kau ka ifi koe ke mate te u ʻuʻufi ʻae langi, \q2 mo ngaohi ke fakapoʻuli hono ngaahi fetuʻu; \q1 te u ʻufiʻufi ʻae laʻā ʻaki ʻae ʻao, \q2 pea ʻe ʻikai tuku mai ʻe he māhina ʻa hono maama. \q1 \v 8 Te u ngaohi ke poʻuli kiate koe ʻae ngaahi maama ngingila kotoa pē ʻoe langi, \q2 pea ʻe ai mo e fakapoʻuli ki ho fonua, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \q1 \v 9 Te u fakamamahi foki ʻae loto ʻoe kakai tokolahi, \q2 ʻo kau ka ʻave ho kau pōpula ki he ngaahi puleʻanga, \q2 ki he ngaahi fonua ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi. \q1 \v 10 ‌ʻIo, te u fakatupu ʻae ofo kiate koe ʻi he kakai lahi, \q2 pea ʻe lilika fakamanavahē honau ngaahi tuʻi, koeʻuhi ko koe, \q1 ʻo kau ka vilo ʻeku heletā ʻi honau ʻao; \q2 pea te nau tetetete maʻuaipē taki taha ʻae tangata, \q1 telia ʻa ʻene moʻui ʻaʻana, \q2 ʻi he ʻaho ko ia te ke hinga ai.” \b \q1 \v 11 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; \q2 “ʻE hoko mai kiate koe ʻae heletā ʻae tuʻi ʻo Papilone. \q1 \v 12 Te u fakahinga ʻae tokolahi ʻiate koe ʻi he heletā ʻae kau mālohi, \q2 ko e kau toʻa ʻakinautolu kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga: \q1 pea te nau maumauʻi ʻae fieʻeiki ʻa ʻIsipite, \q2 pea ʻe fakaʻauha ʻa hono kakai kotoa pē. \q1 \v 13 Te u fakaʻosiʻosi foki ʻae ngaahi manu kotoa pē ʻi ai, \q2 ʻi hono ngaahi veʻe vai; pea ʻe ʻikai toe fakangaueʻi ia ʻe he vaʻe ʻoe tangata, \q2 pe fakangaueʻi ia ʻe he vaʻe ʻo ha fanga manu. \q1 \v 14 Pea te u toki ʻai ke loloto, ʻenau ngaahi vai, \q2 pea te u ngaohi ʻenau ngaahi vaitafe ke tafe hangē ko e lolo, \q2 ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \q1 \v 15 ‌ʻO kau ka fakaʻauha ʻae fonua ko ʻIsipite, \q2 pea ka masiva ʻae fonua ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe mahu ai, \q2 ʻo kau ka teʻia kotoa pē ʻakinautolu ʻoku nofo ai, \q2 te nau toki ʻilo, ko Sihova au. \p \v 16 Ko eni ʻae tangilāulau, ʻaia te nau tangi mamahi ai koeʻuhi ko ia: ʻe mamahi koeʻuhi ko ia ʻae ʻofefine ʻoe ngaahi puleʻanga: te nau mamahi koeʻuhi ko ia, ʻio, ʻa ʻIsipite, pea mo hono kakai kotoa pē, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \p \v 17 ¶ Naʻe pehē foki ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu, mo hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 18 “Foha ʻoe tangata, tangi mamahi koeʻuhi ko e kakai ʻo ʻIsipite, pea lī hifo ʻakinautolu ki lalo, ʻaia mo e ngaahi ʻofefine ʻoe puleʻanga ongoongo, ʻo aʻu ki he potu māʻulalo ʻo māmani, fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo. \v 19 ‌ʻOku ke toulekeleka, lahi hake koe ʻia hai? ʻAlu hifo, pea ke tokoto fakataha hifo mo e kau taʻekamu. \v 20 Te nau tō hifo ʻi he lotolotonga ʻonautolu ʻoku tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: kuo tukuange ia ki he heletā; tohoaki ia, pea mo hono kakai kotoa pē. \v 21 ‌ʻE lea mai kiate ia ʻae mālohi ʻiate kinautolu ʻoku mālohi mei loto heli, mo kinautolu kuo tokoni kiate ia: kuo nau mole hifo, kuo nau tokoto ko e taʻekamu, ko e kau tāmateʻi ʻe he heletā. \v 22 ‌ʻOku ʻi ai ʻa ʻAsilia mo hono kakai kotoa pē: ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia hono faʻitoka: kuo nau mate kotoa pē, ko e tō ʻi he heletā: \v 23 ‌ʻAia ʻoku tuʻu hono faʻitoka ʻi he tafaʻaki luo, pea ʻoku tuʻu takatakai hono kakai ʻi hono faʻitoka: kuo mate kotoa pē ʻakinautolu ko e tō ʻi he heletā, ʻaia naʻe fakamanavahē ʻaki ʻakinautolu ʻi heʻenau kei ʻi he fonua ʻoe moʻui. \v 24 ‌ʻOku ʻi ai ʻa ʻIlami mo hono kakai, ʻoku tuʻu takatakai ʻi hono faʻitoka, ko e kau mate kotoa pē ʻakinautolu, ko e tō ʻi he heletā, kuo nau ʻalu hifo ki he potu māʻulalo ʻo māmani fakataha mo e taʻekamu, ʻakinautolu naʻa nau manavahē ki ai, ʻi he fonua ʻoe moʻui; ka kuo nau fua pe ʻenau mā fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo. \v 25 Kuo nau tuku hono mohenga ʻi he lotolotonga ʻoe kau mate tāmateʻi mo hono kakai kotoa pē: ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia hono ngaahi faʻitoka: ko e kau taʻekamu kotoa pē ʻakinautolu, kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: neongo ʻae manavahē kiate ia ʻi he fonua ʻoe moʻui, ka kuo nau fua pe ʻenau mā fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo: kuo ʻai fakataha ia mo kinautolu kuo tāmateʻi. \v 26 ‌ʻOku ʻi ai ʻa Meseke, mo Tupale, pea mo ʻene kakai: ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia hono ngaahi faʻitoka: ko e kau taʻekamu kotoa pē ʻakinautolu, kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, neongo naʻa nau fai fakamanavahē ʻi he fonua ʻoe moʻui. \v 27 Pea ʻe ʻikai te nau tokoto fakataha mo e kau toʻa kuo hinga ʻi he kau taʻekamu, ʻakinautolu kuo ʻalu hifo ki heli mo ʻenau mahafutau: pea kuo nau ʻai ʻenau heletā ki lalo ʻi honau ʻulu, ka ʻe ʻiate kinautolu pe ʻenau ngaahi hia, neongo ko e kau fakamanavahē ʻakinautolu ʻi he fonua ʻoe moʻui ki he kakai mālohi. \v 28 Ko e moʻoni, ʻe haʻaki koe ke lailai ʻi he lotolotonga ʻoe kau taʻekamu, pea te ke tokoto fakataha mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā. \v 29 Ko ʻena ʻa ʻItomi, mo hono ngaahi tuʻi, mo hono houʻeiki, ko kinautolu mo ʻenau mālohi kuo fakatokoto fakataha mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: te nau tokoto fakataha mo e kau taʻekamu, mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo. \v 30 ‌ʻOku ʻi ai ʻae houʻeiki mei he potu tokelau ʻoku nau kātoa, mo e kakai Saitoni kotoa pē, kuo tō hifo fakataha mo e kau mate tāmateʻi; ko e meʻa ʻi heʻenau lilika, kuo nau mā ki heʻenau mālohi; pea ʻoku nau tokoto ko e kau taʻekamu fakataha mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, pea te nau fua ʻenau mā fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo. \v 31 ‌ʻE mamata ʻa Felo kiate kinautolu, pea ʻe fiefia ia mo hono kakai kotoa pē, ʻio, ʻa Felo mo ʻene kautau kotoa pē naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 32 He kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, ʻio, ʻa Felo mo hono kakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \c 33 \cd \it 1 Ko e ngāue totonu ʻae tangata leʻo. 7 ʻOku naʻinaʻi ʻa ʻIsikieli ki heʻene ngāue ʻaʻana. 10 ʻOku fakahā ʻe he ʻOtua hono totonu ʻoe meʻa ʻoku ne fai kiate kinautolu ʻoku fakatomala, mo kinautolu ʻoku angatuʻu pe. 17 ʻOku ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene fai angatonu. 21 ʻI he ongo mai kuo hamu ʻa Selūsalema ʻoku kikite ʻe ia ki he fakalala ʻoe fonua. 30 ʻAe fakamalaʻia ʻe he ʻOtua ʻae kakai ʻoku manuki ki he palōfita.\it* \p \v 1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, lea ki he fānau ʻa hoʻo kakai, pea ke pehē kiate kinautolu, Kapau te u ʻomi ʻae heletā ki ha fonua, pea ʻe vaheʻi ʻe he kakai ʻoe fonua ha tangata ʻi honau potu fonua, pea tuku ia ko honau tangata leʻo: \v 3 Pea kapau ʻi heʻene sio ʻoku haʻu ʻae heletā ki he fonua, pea ʻoku ne ifi ʻae meʻalea, mo tala ki he kakai; \v 4 Ka pehē, ko ia kotoa pē ʻoku fanongo ki he hā mai ʻae meʻalea, ka ʻoku ʻikai tuitala; kapau ʻe hoko mai ʻae heletā, pea teʻia ʻaki ia, ʻe ʻi hono tumuʻaki pe ʻoʻona ʻa hono toto. \v 5 He naʻa ne fanongo ki he leʻo ʻoe meʻalea ka naʻe ʻikai valokia ai ia: ʻe ʻiate ia pe ʻa hono toto. Ka ko ia ʻoku tuitala ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa hono laumālie. \v 6 Pea kapau ʻe sio ʻae tangata leʻo ʻoku haʻu ʻae heletā, ka ʻoku ʻikai ifi ʻe ia ʻae meʻalea, pea ʻoku ʻikai ha tala ki he kakai: kapau ʻe hoko mai ʻae heletā ʻo teʻia ʻaki ha taha ʻiate kinautolu, ʻe ʻave moʻoni ia ʻi heʻene hia, ka ko hono toto te u ʻeke ki ai ki he nima ʻoe tangata leʻo. \v 7 Pea ʻoku pehē, ʻE foha ʻoe tangata, kuo u tuku koe ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsileli; ko ia te ke fanongo ki he folofola mei hoku fofonga, pea ke valokiʻi ʻakinautolu meiate au. \v 8 ‌ʻO kau ka pehē ki he angahala, ʻE angahala ko e moʻoni te ke mate koe; kapau ʻe ʻikai te ke lea koe ke valokiʻi ʻae angahala mei hono hala, ʻe mate ʻae angahala ko ia ʻi heʻene hia, ka te u ʻekeʻi hono toto mei ho nima ʻoʻou. \v 9 Ka ko eni, kapau te ke valoki ʻae angahala ke liliu mei hono hala; pea kapau ʻe ʻikai tafoki ia mei hono hala ʻe mate moʻoni ia ʻi heʻene hia; ka kuo ke fakatonuhiaʻi ʻe koe ʻa ho laumālie. \p \v 10 ¶ “Ko ia, ʻE foha ʻoe tangata, ke ke lea ki he fale ʻo ʻIsileli; ʻoku mou lea, ʻo pehē, ‘Kapau ʻoku ʻiate kimautolu pē ʻemau fai kovi mo ʻemau angahala, pea ʻoku mau fakaʻaʻau ai ki mui, pea tā koeʻumaʻā ʻemau moʻui?’ \v 11 Lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, hangē ʻoku ou moʻui, ʻoku ʻikai te u fiemālie ʻi he mate ʻae angahala; ka ʻi he tafoki ʻae angahala mei hono hala ke ne moʻui: tafoki mai, tafoki mai mei homou hala kovi: he ko e hā te mou fie mate ai, ʻe fale ʻo ʻIsileli? \v 12 Ko ia, ʻa koe foha ʻoe tangata, ke ke pehē ki he fānau ʻa hoʻo kakai, ʻE ʻikai fakamoʻui ʻaki ʻae māʻoniʻoni ʻa ʻene māʻoniʻoni ʻi he ʻaho ʻo ʻene fai hala: pea koeʻuhi ko e fai hala ʻae angahala, ʻe ʻikai te ne hinga ai ʻi he ʻaho ko ia ʻoku ne tafoki mei heʻene angahala; pea ʻe ʻikai faʻa moʻui ʻae māʻoniʻoni ʻi he ʻaho ʻoku ne angahala ai. \v 13 ‌ʻO kau ka pehē ʻeau ki he māʻoniʻoni, ko e moʻoni te ne moʻui; ka ʻoku ne falala pe ia ki heʻene māʻoniʻoni ʻaʻana, mo ne fai hala, ko ʻene māʻoniʻoni kotoa pē ʻe ʻikai manatuʻi; ka ʻe mate pe ia, ʻi heʻene kovi ʻaia kuo ne fai. \v 14 Mo eni foki, ʻo kau ka pehē ʻeau ki he angahala, ko e moʻoni te ke mate koe; pea kapau te ne tafoki mei heʻene angahala, pea fai ʻe ia ʻaia ʻoku totonu mo lelei; \v 15 Ka toe ʻatu ʻe he angahala ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni, mo ne toe ʻatu ʻaia naʻa ne kaihaʻasi, mo ne ʻeveʻeva ʻi he fekau ʻoe fakamoʻui, ʻo ʻikai ke toe fai hala; ko e moʻoni ʻe moʻui pe ia, ʻe ʻikai siʻi te ne mate. \v 16 ‌ʻE ʻikai toe lau kiate ia ha taha ʻi he ngaahi angahala ʻaia kuo ne fai: kuo ne fai ʻaia ʻoku totonu mo lelei: ko e moʻoni te ne moʻui. \p \v 17 ¶ “Ka ʻoku pehē ʻe he fānau ʻa hoʻo kakai, ʻOku ʻikai fai tatau ʻae ʻulungāanga ʻa Sihova: ka ko kinautolu ia ʻoku fai kehekehe ʻenau anga. \v 18 ‌ʻOka tafoki ʻaia ʻoku māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni, mo ne fai hala, ʻe mate moʻoni ai ia. \v 19 Ka ko e angahala ʻoka tafoki mai ia mei heʻene angahala, mo ne fai ʻe ia ʻaia ʻoku totonu mo lelei, ʻe moʻui ai ia. \v 20 Ka ʻoku mou pehē, ʻOku ʻikai fai tatau ʻae ʻulungāanga ʻa Sihova. ʻE fale ʻo ʻIsileli, te u fakamaau ʻakimoutolu ʻo fakatatau ki homou hala taki taha.” \p \v 21 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma ua taʻu ʻo ʻemau pōpula, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, pea mo hono nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe haʻu kiate au, ha tokotaha naʻe hao mai mei Selūsalema, mo ne pehē mai, Kuo kapa ʻae kolo. \v 22 Ka ko eni, ʻi he teʻeki ai ke haʻu ʻaia naʻe hola mai naʻe ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova, ʻi he efiafi poʻuli; pea naʻe matoʻo ʻa hoku ngutu, ʻo aʻu ki heʻene hoko mai ʻi he pongipongi; naʻe matoʻo ʻa hoku ngutu, naʻe ʻikai te u kei noa. \v 23 Pea naʻe toki ʻomi ia ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 24 “Foha ʻoe tangata, ko kinautolu ʻoku nofo ki he ngaahi potu liʻaki ʻo ʻIsileli, ʻoku lea ʻo pehē, ‘Naʻe tokotaha pe ʻa ʻEpalahame, pea ne maʻu ʻe ia ʻae fonua: ka ʻoku mau tokolahi; kuo foaki mai ʻae fonua ko homau tofiʻa.’ \v 25 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻOku mou kai mo e toto, mo hanga hake homou mata ki homou ngaahi tamapua, mo lilingi toto: pea ʻe ʻomoutolu koā ʻae fonua? \v 26 ‌ʻOku mou tuʻu mo hoʻomou heletā, ʻoku mou fai meʻa fakalielia, pea ʻoku mou tonoʻi kotoa pē ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi: pea ʻe ʻomoutolu koā ʻae fonua? \v 27 Ke ke lea ʻo pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko au eni, ʻoku ou moʻui, pea ko e moʻoni ʻe tō hifo ʻi he heletā, ʻakinautolu ʻoku ʻi he ngaahi potu lala, pea mo ia ʻoku ʻi he ʻataʻatā ʻoe ngoueʻanga, te u foaki ia ko e meʻakai ki he fanga manu, pea ko kinautolu ʻe ʻi he kolo tau, pe ʻi he ngaahi ʻanaʻi maka te nau mate ʻi he mahaki fakaʻauha. \v 28 He te u fakatōkilalo ʻae fonua ke lala ʻaupito, pea ʻe ngata ʻae fakaʻeiʻeiki ʻo hono mālohi; ʻe ngaongao ʻae ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻe ʻikai ha taha ʻe ʻalu atu ai. \v 29 Pea te nau toki ʻilo ko Sihova au, ʻo kau ka fakatōkilalo ʻae fonua ke lala ʻaupito, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa fakalielia ʻaia kuo nau fai.” \p \v 30 ¶ “Ko eni foki, ʻa koe foha ʻoe tangata, ʻoku kei felauʻikoviʻaki koe ʻe he fānau ʻa hoʻo kakai ʻi he veʻe ʻā, pea ʻi he matapā kotoa pē ʻoe fale, mo nau fealēleaʻaki mo taki taha pehē ki hono kāinga, ʻo pehē, ʻOku ou kole ke mou haʻu ke tau fanongo ki ha folofola ʻoku ʻomi meia Sihova. \v 31 Pea ʻoku nau haʻu kiate koe ʻo hangē ko e haʻu ʻae kakai, pea ʻoku nau nofo ʻi ho ʻao ʻo hangē ko hoku kakai, pea ʻoku nau fanongo ki hoʻo ngaahi lea, ka ʻoku ʻikai te nau fie fai ki ai: he ʻoku nau fakahā ʻaki honau ngutu ʻae ʻofa lahi, ka ʻoku muimui honau loto ki heʻenau manumanu. \v 32 Pea vakai, ʻoku ke tatau kiate kinautolu mo e fasi mālie lahi ʻa ha taha ʻoku leʻo mālie, mo faʻa tā ke mālie ʻae meʻa tatangi: he ʻoku nau fanongo ki hoʻo ngaahi lea, ka ʻoku ʻikai te nau fai ki ai. \v 33 Pea ka hoko mai ʻae meʻa ko eni, (vakai, ʻe hoko pe ia,) te nau toki ʻilo, tā naʻe ai ha palōfita ʻiate kinautolu.” \c 34 \cd \it 1 Ko e valoki ki he kau tauhi. 7 ʻAe tautea mei he ʻOtua kiate kinautolu, 11 ʻA ʻene tauhi lelei ʻa hono kakai. 20 ʻAe puleʻanga ʻo Kalaisi.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, kikite ki he kau tauhi ʻo ʻIsileli, kikite, pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki he ngaahi tauhi; Malaʻia ki he kau tauhi ʻo ʻIsileli, ʻoku nau fafanga pe ʻakinautolu! ʻIkai ʻoku totonu ke fafanga ʻe he tauhi ʻa ʻene fanga sipi? \v 3 ‌ʻOku kai ʻekimoutolu ʻae ngako, pea ʻoku mou kofuʻaki ʻae fulufuluʻi sipi, ʻoku mou tāmateʻi ia ʻaia ʻoku sino, ka ʻoku ʻikai te mou fafanga ʻae fanga sipi. \v 4 Naʻe ʻikai te mou fakamālohi ʻae vaivai, pea naʻe ʻikai te mou faitoʻo ki he mahaki, pe te mou nonoʻo ʻaia naʻe mafesi, pe te mou toe kumi mai ʻaia naʻe fakahēʻi, pe te mou kumi ʻaia naʻe mole, ka kuo mou pule mālohi mo fai fakamamahi ki ai. \v 5 Pea naʻe fakahēʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ʻi he ʻikai ha tauhi: pea naʻa nau hoko ko e meʻakai ki he fanga manu fekai kotoa pē ʻoe vao, ʻi heʻenau movetevete. \v 6 Naʻe ʻalu hēhē pe ʻa ʻeku fanga sipi ʻi he ngaahi moʻunga kotoa pē, pea ʻi he ngaahi potu māʻolunga kotoa pē: ʻio, naʻe fakahēʻi ʻeku fanga sipi ki he funga ʻo māmani kotoa pē, pea naʻe ʻikai hakule pe kumi ki ai ha taha. \p \v 7 ¶ “Ko ia, ʻE kau tauhi, fanongo ki he folofola ʻa Sihova. \v 8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko au ʻoku ou moʻui, pea ko e moʻoni, koeʻuhi kuo hoko ʻa ʻeku fanga sipi ko e fakamālohia, pea kuo hoko ia ko e meʻakai ki he fanga manu kotoa pē ʻoe vao, koeʻuhi naʻe ʻikai ha tauhi, pea naʻe ʻikai kumi ʻe heʻeku kau tauhi ki heʻeku fanga sipi, pea naʻe kai pe ʻe heʻeku kau tauhi, ka naʻe ʻikai te nau fafanga ʻa ʻeku fanga sipi; \v 9 Ko ia, ʻakimoutolu ʻae kau tauhi, fanongo ki he folofola ʻa Sihova; \v 10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻoku ou tuʻu au ki he kau tauhi pea te u ʻeke ʻa ʻeku fanga sipi mei honau nima pea te u fekau ke tuku ʻenau fafanga ʻae fanga sipi: pea ʻe ʻikai toe kai ʻe he kau tauhi ʻiate kinautolu; he te u fakamoʻui ʻeku fanga sipi mei honau ngutu, ke ʻoua naʻa nau kei meʻakai ʻaki ʻakinautolu. \p \v 11 ¶ “He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai ko au, ʻio, ko au, te u hakule ʻa ʻeku fanga sipi, mo kumi ki ai. \v 12 ‌ʻO hangē ko e kumi ʻe he tauhi ʻa ʻene fanga sipi, ʻi he ʻaho ʻoku ne ʻalu atu ai ki he fanga sipi kuo movetevete; ʻe pehē ʻa ʻeku kumi mai ʻa ʻeku fanga sipi, mo ʻeku fakamoʻui ʻakinautolu mei he potu kotoa pē kuo nau hē ki ai ʻi he ʻaho ʻalotāmaki mo fakapoʻupoʻuli. \v 13 Pea te u ʻomi ʻakinautolu mei he kakai, mo tānaki ʻakinautolu mei he ngaahi fonua, pea ʻe ʻomi ʻakinautolu ki honau fonua ʻonautolu, pea ʻe fafanga ʻakinautolu ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli ʻi he veʻe vaitafe, pea mo e ngaahi potu kakai ʻoe fonua. \v 14 Te u fafanga ʻakinautolu ʻi he potu lau maʻuiʻui, pea ʻe ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga ʻo ʻIsileli ʻa honau lotoʻā: te nau tokoto ai ʻi he lotoʻā lelei, pea te nau kai ʻi he potu lau maʻuiʻui ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli. \v 15 Te u fafanga ʻa ʻeku fanga sipi, pea te u fakatokoto ʻakinautolu ki lalo, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 16 Te u kumi kiate ia naʻe mole, pea te u toe ʻomi ʻaia naʻe fakahēʻi atu, te u nonoʻo ʻaia naʻe mafesi, pea te u fakamālohi ʻaia naʻe vaivai: pea te u tāmateʻi ʻaia ʻoku sino mo mālohi; te u fafanga ʻaki ʻakinautolu ʻae tautea. \v 17 Pea koeʻuhi ko kimoutolu, ʻa ʻeku fanga sipi, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai te u fili vakavakai ki he manu mo e manu, ki he fanga sipitangata, mo e fanga kosi tangata. \v 18 Ko e meʻa siʻi koā ia kiate kimoutolu ke mou kai ke ʻosi ʻae potu lau maʻuiʻui, pea mou toe malaki hifo ai ʻi homou lalo vaʻe ʻa hono toe ʻoe potu ʻoku fafanga ai kimoutolu? Pea kuo mou inu mei he ngaahi vai loloto, ka ko hono toe kuo mou fakaʻuliʻi ʻaki homou vaʻe? \v 19 Pea ko ʻeku fanga sipi, ʻoku kai ʻekinautolu mei he meʻa kuo mou malaki ʻaki homou vaʻe; pea ʻoku nau inu mei he meʻa kuo fakaʻuliʻi ʻaki homou vaʻe. \p \v 20 ¶ “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua kiate kinautolu; Vakai, ko au, ʻio, ko au, te u fili vakavakai ki he manu ʻoku sino mo e manu ʻoku tutue. \v 21 Koeʻuhi kuo mou fetuotuai pea kuo mou feteketekeʻi ʻae kau vaivai ʻaki homou nifo pea ko ia kuo nau hē ai ke mamaʻo; \v 22 Ko ia ia te u fakamoʻui ai ʻeku fanga sipi, pea ʻe ʻikai toe tulia ʻakinautolu; pea te u fili vakavakai ki he manu mo e manu. \v 23 Pea te u fokotuʻu ha tauhi pe taha kiate kinautolu, pea te ne fafanga kinautolu, ʻio, ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita: ko ia ia te ne fafanga ʻakinautolu, pea ko ia ia te ne tauhi kiate kinautolu. \v 24 Pea ko au Sihova, te u hoko ko honau ʻOtua; pea ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita ko e ʻeiki ʻiate kinautolu; ko au Sihova, kuo u lea ki ai. \v 25 Pea te nau fai mo au ʻae fuakava ke melino, pea te u fakaʻosi ʻae fanga manu fekai mei he fonua; pea te nau nofo lelei pe ʻi he toafa, pea nau mohe ʻi he ngaahi vao. \v 26 Pea te u ngaohi ʻakinautolu pea mo e ngaahi potu ʻoku tuʻu takatakai ʻi hoku moʻunga, ko e monūʻiaʻanga; pea te u fakatō hifo ʻae ʻuha ʻi hono ʻaho totonu; ʻe ai ʻae ʻuha lolo ʻoe tāpuaki. \v 27 Pea ʻe tupu mei he ʻakau ʻoe ngoue ʻa hono fua, pea ʻe tuku mai ʻe he kelekele ʻa hono tupu, pea te nau malu pe ʻi honau fonua, mo nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka motuhi ʻae nonoʻo ʻo honau haʻamonga, mo fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻonautolu naʻe fakamālohia ʻakinautolu. \v 28 Pea ʻe ʻikai toe tulia ʻakinautolu ʻe he hiteni, pea ʻe ʻikai toe keina ʻakinautolu ʻe he fanga manu ʻoe fonua; ka ʻe malu pe ʻenau nofo, pea ʻe ʻikai ha taha te ne faʻa fakamanaʻi ʻakinautolu. \v 29 Pea te u fakatupu maʻanautolu ʻae ʻakau ke ongoongolelei, pea ʻe ʻikai te nau toe mate fiekaia ʻi he fonua, pea ʻe ʻikai te nau toe fua ʻae mā ʻoe hiteni ʻo taʻengata. \v 30 ‌ʻE pehē ʻa ʻenau ʻilo ko au ko Sihova ko honau ʻOtua, ʻoku ou ʻiate kinautolu; pea ko kinautolu, ʻio, ʻae fale ʻo ʻIsileli, ko hoku kakai ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 31 “Pea ko kimoutolu ʻa ʻeku fanga sipi, ʻae fanga sipi ʻoku ou tauhi, ko e kau tangata ʻakimoutolu, pea ko homou ʻOtua au,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \c 35 \cd \it 1 ʻAe tautea ki he moʻunga ʻo Seia, koeʻuhi ko ʻenau fehiʻa ki ʻIsileli.\it* \p \v 1 Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki he moʻunga ko Seia, pea kikite ki ai, \v 3 Pea ke pehē ki ai, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻE moʻunga ko Seia, Vakai, ko au ʻoku ou tuʻu kiate koe, pea te u mafao atu hoku nima kiate koe, pea te u ngaohi koe ke lala ʻaupito. \v 4 Te u fakalala ho ngaahi kolo, pea te ke ʻauha ai, mo ke ʻilo ai ko Sihova au. \v 5 Koeʻuhi kuo tuʻumaʻu pe ʻa hoʻo fehiʻa, pea kuo ke lilingi ʻae toto ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he mālohi ʻoe heletā ʻi he ʻaho ʻo honau tuʻutāmaki, ʻi he ngaahi ʻaho ne fakakakato ai ʻenau hia: \v 6 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, Ko au ʻoku ou moʻui, pea te u teuteu koe ki he lilingi toto, pea ʻe tuli koe ʻe he toto: koeʻuhi naʻe ʻikai te ke fehiʻa ki he toto pea ko e moʻoni ʻe tuli koe ʻe he toto. \v 7 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku ngaohi ʻae moʻunga ko Seia ke lala ʻaupito, pea te u motuhi mei ai ʻaia kotoa pē ʻoku feʻaluʻaki ai. \v 8 Pea te u ʻufiʻufi ʻaki ʻae kakai tāmateʻi ʻa hono ngaahi moʻunga: ʻe tō hifo ʻakinautolu ʻoku tāmate ʻaki ʻae heletā ʻi ho ngaahi tafungofunga, mo e ngaahi teleʻa, pea ʻi ho ngaahi vaitafe. \v 9 Te u ngaohi koe ke lala maʻuaipē, pea ʻe ʻikai toe kakai ho ngaahi kolo; pea te mou ʻilo ko Sihova au. \v 10 Koeʻuhi kuo ke pehē ʻe koe, Ko e ongo puleʻanga na, mo e ongo fonua na ʻe ʻaʻaku pe ia, pea te mau maʻu ia; ka ko eni naʻe ʻi ai ʻa Sihova: \v 11 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko au ʻoku ou moʻui, pea te u fai moʻoni ʻo fakatatau ki hoʻo ʻita, pea tatau mo hoʻo meheka, ʻaia kuo ke fai ʻi hoʻo fehiʻa kiate kinautolu; pea te u fakaʻilo au kiate kinautolu ʻo kau ka fai ʻae fakamaau kiate koe. \v 12 Pea te ke ʻilo ko Sihova au, kuo u fanongo ki he ngaahi lea kovi ʻaia kuo ke fai ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, Kuo fakalala ia, kuo foaki mai ke tau fakaʻauha ia. \v 13 Kuo pehē ʻa hoʻomou polepole kiate au, pea kuo mou fakalahi hoʻomou lea kiate au: kuo u fanongo au ki ai.” \v 14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “ʻOka fiefia ʻa māmani kotoa pē, te u ngaohi koe ke lala. \v 15 Hangē naʻa ke fiefia koe ki he tofiʻa ʻae fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ne lala ia, ʻe pehē pe ʻa ʻeku fai kiate koe: te ke lala koe, ʻe moʻunga ʻo Seia, pea mo ʻItomi kotoa pē, ʻio, ʻaia kotoa pē: pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \c 36 \cd \it 1 ʻOku fakafiemālieʻi ʻa ʻIsileli, ʻi he fakaʻauha ʻoe hiteni, naʻe fehiʻa kiate ia. 8 Ko e ngaahi tāpuaki mei he ʻOtua ʻaia ʻoku ne talaʻofa ki ai. 16 Naʻe liakiʻi ʻa ʻIsileli ko e meʻa ʻi heʻenau angahala. 21 Ko e toe fakamoʻui kae ʻikai ʻi hanau ʻaonga ʻanautolu. 25 ʻAe monūʻia ʻe hoko mai mo e puleʻanga ʻo Kalaisi.\it* \p \v 1 “Kikite foki, ʻe foha ʻoe tangata, ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, pea ke pehē, ʻE ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, fanongo ki he folofola ʻa Sihova: \v 2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; koeʻuhi kuo pehē ʻe he fili kiate koe, ‘ʻEhē, ʻehē, naʻa mo e ngaahi potu māʻolunga talu mei muʻa kuo ʻamautolu ia:’ \v 3 Ko ia ke ke kikite, mo ke pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi kuo nau fakalala koe, mo nau fōngia hifo koe mei he potu kotoa pē, kae maʻu ʻakimoutolu ʻe he toenga hiteni, pea ʻoku lea ʻaki ʻakimoutolu ʻe he ngutu faʻa lau, pea manukiʻi ʻe he kakai; \v 4 Ko ia, fanongo ʻe ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli ki he folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua; ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki he ngaahi moʻunga, mo e ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi teleʻa, pea mo e ngaahi potu lala, mo e ngaahi kolo kuo siʻaki, ʻaia naʻe hoko ko e meʻa vete mo e manukiʻanga ki he toenga hiteni, ʻoku nofo takatakai mai; \v 5 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko e moʻoni ko e meʻa ʻi he kakaha ʻo ʻeku fuaʻa kuo u lea ai ki he toenga hiteni, pea mo ʻItomi kotoa, ʻakinautolu kuo nau tuʻutuʻuni moʻonautolu ʻa hoku fonua ʻi he fiefia ʻa honau loto, mo e loto fakafāsifasi, ke liʻaki ia ke vetea. \v 6 Ko ia, ke ke kikite ai ki he fonua ko ʻIsileli, pea ke pehē ki he ngaahi moʻunga, pea mo e ngaahi tafungofunga, mo e ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi teleʻa, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, kuo u lea ʻi heʻeku fuaʻa mo ʻeku tuputāmaki, koeʻuhi kuo mou fua ʻae mā ʻae kau hiteni: \v 7 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, kuo u hiki hake hoku nima, ko e moʻoni ʻe fua pe ʻenau mā ʻe he hiteni, ʻoku ofi kiate kimoutolu. \v 8 Ka ko kimoutolu, ʻE ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻe fakatupu ke lōloa homou ngaahi vaʻa, pea ʻe tuku ʻa homou fua ki hoku kakai ko ʻIsileli: he kuo ofi mai ʻenau haʻu. \v 9 He, vakai, ʻoku ou kau mo kimoutolu, pea te u foki mai kiate kimoutolu, pea ʻe keli mo tūtuuʻi ʻakimoutolu: \v 10 Pea te u fakatokolahi hoʻomou kakai tangata, ʻae fale kotoa ʻo ʻIsileli, ʻio, ʻa hono kātoa: pea ʻe fakakakai ʻae ngaahi kolo, pea ʻe toe langaʻi hake ʻae ngaahi potu lala. \v 11 Pea te u fakatokolahi ʻae kau tangata, pea mo e fanga manu ʻiate kimoutolu pea te nau tupu ke lahi mo faʻa fua pea te u fakanofo ʻakimoutolu ʻo hangē ko ia ʻi muʻa, pea ʻe lahi hake ʻae lelei te u fai kiate kimoutolu ʻi hono muʻaki fai: pea te mou ʻilo ko Sihova au. \v 12 ‌ʻIo, te u tuku ʻae kakai ke ʻeveʻeva ʻiate koe, ʻa hoku kakai ko ʻIsileli; pea te nau maʻu koe, pea te ke hoko ko honau tofiʻa, pea ʻe ʻikai te ke toe fakatokosiʻi ʻakinautolu. \v 13 ‌ʻOku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi ʻoku nau pehē kiate kimoutolu, ʻOku ke maumauʻi kakai, pea kuo ke fakatokosiʻi ho puleʻanga; \v 14 Ko ia ʻe ʻikai te ke toe maumau tangata, pe toe fakatokosiʻi ho puleʻanga, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 15 Pea ʻe ʻikai te u tuku ke ongoʻi ʻa hoʻo fakamaaʻi ʻe he hiteni, pe te ke toe fua ʻae manukiʻi ʻae kakai, pea ʻe ʻikai te ke toe fakahinga ki lalo ho puleʻanga, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \p \v 16 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 17 “Foha ʻoe tangata, ʻi he kei nofo ʻae fale ʻo ʻIsileli, ʻi honau fonua ʻonautolu, naʻa nau fakalieliaʻi ia ʻi heʻenau anga ʻanautolu pe, mo e ngaahi meʻa naʻa nau fai: naʻe tatau kiate au ʻenau anga mo e taʻemaʻa ha fefine kuo vaheʻi. \v 18 Ko ia naʻaku lilingi atu ai hoku houhau kiate kinautolu, koeʻuhi ko e toto naʻa nau lilingi ʻi he funga fonua, pea koeʻuhi ko e ngaahi tamapua naʻa nau fakaʻuliʻi ʻaki ia: \v 19 Pea naʻaku fakahēʻi ʻakinautolu ki he hiteni, pea naʻe fakamovetevete ʻakinautolu ki he ngaahi fonua: naʻaku fakamaauʻi ʻakinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau anga, pea tatau mo e ngaahi meʻa naʻa nau fai. \v 20 Pea ʻi heʻenau hoko atu ki he hiteni, ʻaia naʻa nau ʻalu ki ai, naʻa nau fakalieliaʻi ʻa hoku huafa tapu ʻi heʻenau pehēange kiate kinautolu, ‘Ko e kakai ʻena ʻa Sihova, pea kuo nau mahuʻi mai mei hono fonua.’ \v 21 Ka naʻaku mamae au ki hoku huafa tapu ʻaia ne fakalieliaʻi ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni ʻaia naʻa nau ʻalu ki ai. \v 22 Ko ia, lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻOku ʻikai te u fai eni koeʻuhi ko kimoutolu, ka koeʻuhi ko hoku huafa tapu ʻoʻoku, ʻaia kuo mou fakalieliaʻi ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, ʻaia naʻa mou ʻalu ki ai. \v 23 Pea te u fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hoku huafa lahi, ʻaia naʻe fakalieliaʻi ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, ʻaia kuo mou fakalieliaʻi ʻiate kinautolu; pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni, ko Sihova au, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻoka fakamāʻoniʻoniʻi au ʻekimoutolu ʻi honau ʻao. \v 24 He te u toʻo ʻakimoutolu mei he hiteni, pea tānaki ʻakimoutolu mei he fonua kotoa pē, mo ʻomi ʻakimoutolu ki homou fonua ʻomoutolu. \v 25 Pea te u toki luluku ʻaki ʻakimoutolu ʻae vai maʻa, pea te mou maʻa: te u fakamaʻa ʻakimoutolu mei hoʻomou fakalielia kotoa pē, pea mo homou ngaahi tamapua. \v 26 Te u foaki foki ha loto foʻou kiate kimoutolu, pea te u ʻai kiate kimoutolu ha laumālie foʻou; te u toʻo ʻo ʻave ʻae loto maka mei homou kakano, pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae loto kakanoʻia. \v 27 Pea te u tuku ki loto ʻiate kimoutolu ʻa hoku laumālie, pea te u fakalotoʻi ʻakimoutolu ke ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea te mou tauhi ʻaia ʻoku ou tuʻutuʻuni, pea fai ki ai. \v 28 Pea te mou nofo ʻi he fonua naʻaku foaki ki hoʻomou ngaahi tamai; pea te mou ʻi ai ko hoku kakai, pea te u ʻi ai au ko homou ʻOtua. \v 29 Te u fakamoʻui foki ʻakimoutolu mei hoʻomou taʻemaʻa kotoa pē: pea te u ui ki he koane, pea te u fakatupu ia ke lahi, pea ʻe ʻikai tuku ha honge kiate kimoutolu. \v 30 Pea te u fakatupu ke lahi ʻae fua ʻi he ʻakau, mo e fua ʻoe kelekele, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe manuki ʻaki hoʻomou hongea ʻe he kakai hiteni. \v 31 Pea te mou toki manatu ʻekimoutolu pe ki hoʻomou ngaahi faianga kovi, mo e ngaahi meʻa naʻa mou fai naʻe ʻikai lelei, pea te mou fehiʻa mate kiate kimoutolu, ʻi homou ʻao pe ʻomoutolu, koeʻuhi ko hoʻomou hia, pea mo hoʻomou ngaahi fakalielia. \v 32 Ka mou ʻilo eni, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻOku ʻikai te u fai eni koeʻuhi ko kimoutolu: ʻE fale ʻo ʻIsileli, mou mā, pea mou puputuʻu koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi faianga.” \v 33 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻI he ʻaho ko ia te u fakamaʻa ai ʻakimoutolu mei hoʻomou ngaahi angahala, te u pule foki ke mou nofo ki he ngaahi kolo, pea ʻe toe langaʻi hake ʻae ngaahi potu lala. \v 34 Pea ʻe toe ngoueʻi ʻae fonua ne lala, neongo naʻe tuku siʻaki pe ia ʻi he ʻao ʻonautolu kotoa pē, naʻe ʻalu ange ai. \v 35 Pea te nau lea ʻo pehē, Ko e fonua ni ʻaia ne liʻaki, kuo hangē eni ko e ngoue ʻo ʻIteni; pea kuo ʻāʻi pea kuo fakakakai ʻae ngaahi kolo naʻe liʻaki mo maumauʻi. \v 36 Pea ʻe toki ʻilo ai ʻe he toenga hiteni ʻe nofo takatakai ʻiate kimoutolu, ko au ia ko Sihova, ʻoku toe langa ai ʻae ngaahi potu ne maumauʻi, pea toe ngoueʻi ʻaia naʻe liʻaki: ko au ko Sihova kuo lea ki ai, pea ko au te u fai ia.” \v 37 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ka naʻa mo eni ʻe kumi au ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ke u fai ia maʻanautolu; pea te u fakatokolahiʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e tupu ha fanga sipi. \v 38 ‌ʻO hangē ko e fanga sipi māʻoniʻoni, ʻae fanga sipi ʻi Selūsalema ʻi he ngaahi kātoanga māʻoniʻoni ʻi ai; ʻe pehē ʻae fakapito ʻaki ʻae kakai ʻae ngaahi kolo ne liʻaki: pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \c 37 \cd \it 1 Ko e fakatātā ʻoe toetuʻu ʻae ngaahi hui mōmoa. 11 ʻAe toe moʻui ʻae ʻamanaki lelei ʻa ʻIsileli. 15 Ko e hoko ʻae ongo vaʻa ʻakau. 18 Ko e fakahā mei ai ʻae hoko ʻo taha pe ʻa ʻIsileli mo Siuta. 20 ʻAe ngaahi talaʻofa ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo Kalaisi.\it* \p \v 1 Naʻe ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova, pea ne ʻave au ʻi he laumālie ʻo Sihova, pea naʻe tuku hifo au ʻi he loto teleʻa naʻe fonu ʻi he ngaahi hui, \v 2 Pea ne puleʻi au ke u ʻalu fakatakamilo ai; pea vakai, naʻe lahi ʻaupito ia ʻi he ʻataʻatā ʻoe teleʻa; pea vakai naʻe mōmoa ʻaupito. \v 3 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻe faʻa moʻui ʻae ngaahi hui ni? \p Pea naʻaku pehēange, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ko koe pe ʻoku ke ʻafioʻi. \p \v 4 Pea ne toe pehē kiate au, “Kikite ki he ngaahi hui ni, pea ke pehē ki ai, ʻE ngaahi hui mōmoa, fanongo mai ki he folofola ʻa Sihova. \v 5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he ngaahi hui ni; Vakai, te u ngaohi ʻae mānava ke hū kiate kimoutolu, pea te mou moʻui: \v 6 Pea te u kofuʻaki kimoutolu ʻae uoua, pea te u fakatupu ʻae kakano kiate kimoutolu, mo ʻufiʻufi ʻaki kimoutolu ʻae kili, pea ʻai mo e mānava kiate kimoutolu, pea te mou moʻui; pea te mou ʻilo ko Sihova au.” \v 7 Ko ia naʻaku kikite ʻo hangē ko ia naʻe fakahā mai: pea ʻi heʻeku kei lea, naʻe ʻi ai ʻae ʻuʻulu, pea vakai naʻe ngaue, pea fehokotaki ʻae ngaahi hui pea taki taha ki hono hui pe ʻoʻona, \v 8 Pea ʻi heʻeku sio, vakai ne tupu mai ki ai ʻae uoua pea mo e kakano, pea ne ʻufiʻufi ʻaki kotoa pē ʻae kili: ka naʻe teʻeki ai ha mānava kiate kinautolu. \v 9 Pea naʻa ne toki pehē mai kiate au, “Kikite ki he matangi, kikite, foha ʻoe tangata, pea ke pehē ki he matangi, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻae mānava ē! Haʻu mei he feituʻu matangi ʻe fā, pea mānava hifo ki he kau mate na, koeʻuhi ke nau moʻui. \v 10 Ko ia naʻaku kikite ʻo hangē ko ia naʻe fekau mai, pea naʻe hoko mai ʻae mānava kiate kinautolu, pea naʻa nau moʻui, mo tuʻu ki ʻolunga ʻi honau vaʻe, ko e fuʻu kau tau tokolahi ʻaupito. \v 11 Pea naʻa ne toki pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, ko e ngaahi hui na ko e fale kotoa ia ʻo ʻIsileli: vakai, ʻoku nau pehē, Kuo mōmoa hotau hui, pea kuo mole ʻetau ʻamanaki, pea kuo tuʻusi ke motu ʻakitautolu. \v 12 Ko ia te ke kikite, pea ke lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻE hoku kakai, te u fakaava homou ngaahi faʻitoka, pea te u pule ke mou toetuʻu mei homou ngaahi faʻitoka, pea ʻe ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua ʻo ʻIsileli. \v 13 Pea te mou ʻilo ko Sihova au, ʻo kau ka fakaava homou ngaahi faʻitoka, ʻE hoku kakai, pea ʻe ʻohake ʻakimoutolu mei homou tanuʻanga, \v 14 Pea ʻe ʻai hoku laumālie kiate kimoutolu, pea te mou moʻui, pea te u tuku ʻakimoutolu ki homou fonua ʻomoutolu: te mou toki ʻilo ai ko au ko Sihova ne u lea ki ai pea kuo u fai: ʻoku pehē ʻe Sihova.” \p \v 15 ¶ Naʻe toe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 16 “Ko eni foki, ʻa koe foha ʻoe tangata, toʻo kiate koe ha vaʻa ʻakau, pea ke tohi ki ai, ‘Kia Siuta, mo e fānau ʻa ʻIsileli ko ʻene ngaahi kaumeʻa:’ pea ke toʻo ʻae vaʻa ʻakau kehe ʻe taha, pea tohi ki ai, ‘Kia Siosefa, ko e vaʻa ʻakau ʻa ʻIfalemi, mo e fale kotoa ʻo ʻIsileli ko ʻene ngaahi kaumeʻa:’ \v 17 Pea ke hoko fakataha ia ko e vaʻa ʻakau pe taha; pea ʻe hoko ia ʻo taha pe ʻi ho nima. \v 18 Pea ka lea mai kiate koe ʻae fānau ʻa hoʻo kakai, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke fakahā mai pe ko e hā hono ʻuhinga ʻo hoʻo pehē na? \v 19 Lea koe kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai te u toʻo ʻae vaʻa ʻakau ʻa Siosefa, ʻaia ʻoku ʻi he nima ʻo ʻIfalemi, pea mo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ko ʻene ngaahi kaumeʻa, pea te u ʻai ke fakataha ʻakinautolu mo ia, ʻio, ʻae vaʻa ʻakau ʻa Siuta, ke hoko ʻakinaua ko e vaʻa ʻakau pe taha, pea te na taha pe ʻi hoku nima. \v 20 Pea ko e ongo vaʻa ʻakau ʻaia naʻa ke tohi ki ai, ʻe ʻi ho nima ia ʻi honau ʻao.” \p \v 21 ¶ Pea ke lea kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u toʻo ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he lotolotonga ʻoe hiteni, ʻaia kuo nau ʻalu ki ai, pea te u tānaki ʻakinautolu mei he potu kotoa pē pea ʻe ʻomi ʻakinautolu ki honau fonua ʻonautolu. \v 22 Pea te u ngaohi ʻakinautolu ko e puleʻanga pe taha ʻi he fonua, ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli; pea ko e tuʻi pe tokotaha ʻe tuʻi kiate kinautolu kotoa pē; pea ʻe ʻikai kei ua ʻa honau puleʻanga, pea ʻe ʻikai ʻaupito kei vahe kehekehe ʻakinautolu ko e puleʻanga ʻe ua: \v 23 Pea ʻe ʻikai te nau toe fakaʻuliʻi ʻaki ʻakinautolu ha ngaahi tamapua, pe ko ʻenau ngaahi meʻa fakalielia, pe ko ʻenau ngaahi angahala: ka te u fakamoʻui ʻakinautolu mei honau ngaahi nofoʻanga, ʻaia kuo nau fai angahala ai, pea ʻe fakamaʻa ʻakinautolu: ʻe pehē pe ʻa ʻenau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua au. \v 24 Pea ʻe tuʻi kiate kinautolu ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita; pea ʻe ai ʻae tauhi pe taha kiate kinautolu kotoa pē: te nau ʻeveʻeva foki ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, mo tokanga ki heʻeku ngaahi fekau, ke fai ki ai. \v 25 Pea te nau nofo ʻi he fonua, ʻaia kuo u foaki ki heʻeku tamaioʻeiki ko Sēkope, ʻaia naʻe nofo ai ʻa hoʻomou ngaahi tamai; pea te nau nofo ʻi ai, ʻio, ʻakinautolu, mo ʻenau fānau, mo e hako ʻo ʻenau fānau ʻo taʻengata; pea ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ʻe pule ia kiate kinautolu ʻo taʻengata. \v 26 Te u fai foki ha fuakava fakamelino mo kinautolu; ko e fuakava ia mo kinautolu ke taʻengata; pea te u fakanofo ʻakinautolu, mo fakatokolahiʻi ʻakinautolu, pea te u fokotuʻu ʻa hoku fale tapu ʻi honau lotolotonga ke lauikuonga. \v 27 ‌ʻE ʻiate kinautolu foki ʻa hoku fale fehikitaki: ʻio, te u ʻi ai ko honau ʻOtua au, pea ko hoku kakai ʻakinautolu. \v 28 Pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni, ko au ko Sihova, ʻoku ou fakamāʻoniʻoniʻi ʻa ʻIsileli, ʻo kau ka tuku ʻa hoku fale tapu ʻi honau lotolotonga, ke lauikuonga.” \c 38 \cd \it 1 Ko e kau tau, 8 mo e fakafasifasi ʻa Koki. 14 Ko e tautea mei he ʻOtua kiate ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, \v 2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata kia Koki, ʻae fonua ko Mekoki, ʻaia ʻoku ʻeiki lahi hake ʻia Meseke, pea mo Tupale, pea kikite kiate ia, \v 3 Mo ke pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻe Koki, ʻoku ou tuʻu au kiate koe, ʻa koe ko e ʻeiki lahi ʻi Meseke, pea mo Tupale; \v 4 Pea te u fakafoki koe ki mui, pea te u ʻai ʻae mātaʻu ki ho ngutu, pea te u fusi mai ʻa koe, mo hoʻo kau tau kotoa pē, ʻae fanga hoosi, mo e kau heka hoosi, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku kofu fakaʻeiʻeiki, ʻio, ʻae fuʻu tokolahi ʻoku toʻo ʻae fakaū mo e pā, pea ʻoku nau taki taha toʻo mo e heletā ʻi honau nima; \v 5 ‌ʻA Peasia, mo ʻItiopea, mo Lipea, fakataha mo kinautolu; ʻoku ʻai kotoa pē ʻekinautolu ʻae pā, mo e tatā ki he tau: \v 6 ‌ʻA Komela, pea mo ʻene ngaahi matatau; ʻae fale ʻo Tokama mei he feituʻu tokelau, mo ʻene faʻahitaʻu ʻaʻana; pea mo e kakai tokolahi kuo fakataha mo koe. \v 7 Ke ke teuteu pe koe, pea ke teuteu pe maʻau, ʻa koe, mo e kakai kotoa pē kuo fakataha mai kiate koe, pea ke leʻohi ʻe koe kiate kinautolu. \p \v 8 ¶ Hili ʻae ngaahi ʻaho lahi ʻe fai ʻae ʻaʻahi kiate koe: te ke toe hoko mai ʻi he ngaahi taʻu fakamui, ki he fonua kuo fakamoʻui mai mei he heletā, pea ʻe tānaki koe mei he ngaahi kakai tokolahi, ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe lala ʻo fuoloa: ʻio, ʻe ʻomi ia mei he ngaahi puleʻanga, pea te nau nofo malu kotoa pē ʻakinautolu. \v 9 Te ke ʻalu hake, pea hoko mai ʻo hangē ko e taufa matangi, pea te ke hangē ko e ʻao ke ʻufiʻufi ʻae fonua, ʻa koe, mo hoʻo ngaahi matatau, mo e kakai tokolahi ʻe fakataha mo koe.” \v 10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua hoko foki ʻo pehē, “ʻI he kuonga pe ko ia, ʻe hū ʻae ngaahi meʻa ki ho loto, pea te ke fakakaukau ai ki ha ngāue kovi: \v 11 Pea te ke lea ʻo pehē, Te u ʻalu hake ki he fonua ʻoe ngaahi kolo ʻoku ʻikai ʻāʻi; te u ʻalu kiate kinautolu ʻoku mālōlō, mo nofo fiemālie, ʻakinautolu ʻoku nofo, ʻoku ʻikai hanau ʻā, pe ha songo, pe ha matapā, \v 12 Koeʻuhi ke u vete ia, mo maʻu ha koloa; ke ʻai hoku nima ki he ngaahi potu lala kuo fakakakai, pea mo e kakai ʻaia kuo tānaki mei he ngaahi puleʻanga, ʻakinautolu kuo maʻu ʻae fanga manu mo e koloa, pea ʻoku nau nofo ʻi he lotolotonga ʻoe fonua. \v 13 ‌ʻE pehē mai kiate koe ʻe Sipa, mo Tetani, mo e kau fakatau ʻi Tasisi, mo e fanga laione mui kotoa pē ʻoku ʻi ai, ‘Kuo ke haʻu koe ke fai ha vete? Kuo ke fakataha hoʻo kakai ke maʻu mālohi ha koloa? Ke fetuku mo ʻave ha siliva mo ha koula, ke ʻave ʻae fanga manu mo e koloa, pea ke ʻave mo e meʻa lahi ʻaupito?’” \v 14 Ko ia, foha ʻoe tangata, kikite, pea ke pehē kia Koki, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻe ʻikai te ke ʻilo ʻi he ʻaho ko ia, ʻe nofo fiemālie ʻa hoku kakai ko ʻIsileli? \v 15 Pea te ke haʻu mei ho potu ʻi he feituʻu tokelau, ʻa koe, mo e kakai tokolahi ʻe fakataha mo koe, ko e kau heka hoosi kotoa pē ʻakinautolu, ko e fuʻu tokolahi ʻaupito, pea ko e kau tau mālohi: \v 16 Pea te ke hoko hake ki hoku kakai ko ʻIsileli, ʻo hangē ko e ʻao ke ʻufiʻufi ʻae fonua; ʻe hoko ia ʻi he ngaahi ʻaho fakamui, pea te u ʻomi koe ke tauʻi ʻa hoku fonua, koeʻuhi ke ʻiloʻi au ʻe he hiteni, ʻoka fakaongoongoleleiʻi au ʻe koe, ʻE Koki, ʻi honau ʻao. \v 17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ko koe ia ʻaia naʻaku lea ki ai ʻi muʻa ʻi heʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu naʻe kikite ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ki ha ngaahi taʻu lahi, ʻo pehē, Te u ʻomi koe ke tauʻi ʻakinautolu. \v 18 Pea ʻe hoko ʻo pehē foki ʻi he kuonga pe ko ia, ʻe haʻu ʻa Koki ki he fonua ʻo ʻIsileli ke tauʻi ia, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻe ʻalu hake foki ʻae houhau ʻi hoku fofonga. \v 19 He kuo u lea ʻi heʻeku fuaʻa, pea mo e kakaha ʻo hoku tuputāmaki, Ko e moʻoni ʻe ai ʻae ngalulu fakamanavahē ʻi he fonua ʻo ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia; \v 20 Ko ia ʻe tetetete ai ʻi hoku ʻao ʻae ngaahi ika ʻoe tahi, mo e fanga manupuna ʻoe langi, ʻae fanga manu ʻoe vao, mo e meʻa totolo kotoa pē, ʻoku ngaolo ʻi he funga ʻo māmani, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻi he funga ʻo māmani, pea ʻe holoki hifo ʻae ngaahi moʻunga, pea ʻe holo mo e ngaahi potu lilifa, pea ʻe hinga ki lalo ki he kelekele ʻae ngaahi ʻā kotoa pē. \v 21 Pea te u ui mai ʻae heletā kiate ia, ʻi hoku ngaahi moʻunga kotoa pē, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: ʻe tuʻu taki taha ʻae tangata mo ʻene heletā ke tauʻi ʻa hono tokoua. \v 22 Pea te u fai mo ia ʻi he mahaki fakaʻauha mo e lilingi toto; pea te u fakaʻauha kiate ia, mo ʻene ngaahi matatau, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku fakataha mo ia, ko e lovai fakamanavahē, mo e ʻuha maka lalahi, mo e afi, mo e sulifa. \v 23 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku fakaongoongoleleiʻi au ʻeau pe, mo hoku fakamāʻoniʻoniʻi; pea ʻe ʻiloʻi au ʻe he mata ʻoe ngaahi puleʻanga lahi, pea te nau ʻilo ko Sihova au.” \c 39 \cd \it 1 Ko e tautea mei he ʻOtua kia Koki. 8 Ko e lavaʻi ia ʻe ʻIsileli. 11 Ko e tanu ʻa Koki ʻi Hamoni-Koki. 17 ʻAe kātoanga ʻae fanga manupuna. 23 Hili ʻae fakamamahiʻi ʻo ʻIsileli koeʻuhi ko ʻene ngaahi kovi, ʻe toki tānaki ia mo ne maʻu ʻae ʻaloʻofa taʻengata.\it* \p \v 1 “Ko ia, foha ʻoe tangata, kikite kia Koki pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai ʻoku ou tuʻu kiate koe, ʻe Koki, ʻa koe ko e ʻeiki lahi ʻo Meseke pea mo Tupale: \v 2 Pea te u fakafoki koe ki mui, pea ko hono ono pe ʻoe vahe ʻiate koe ʻe tuku, pea te u pule ke ke haʻu koe mei he ngaahi potu tokelau, pea te u ʻomi koe ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli: \v 3 Pea te u fakahomoki hoʻo kaufana mei ho nima toʻohema, pea te u fakangangana hoʻo ngaahi ngahau mei ho nima toʻomataʻu. \v 4 Te ke hinga koe ki lalo ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻa koe, pea mo hoʻo ngaahi matatau, mo e kakai ʻoku kau taha mo koe: te u foaki koe ke kai ʻe he fanga manupuna ʻi he faʻahinga kehekehe ʻoku fekai, pea mo e fanga manu ʻoe vao. \v 5 Te ke tō hifo koe ʻi he ʻataʻatā ʻoe funga kelekele: he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko au kuo u lea ki ai. \v 6 Pea te u tuku atu ha afi ki Mekoki, pea ki he lotolotonga ʻonautolu kotoa pē ʻoku nofo fakafiemālie ʻi he ngaahi motu pea te nau ʻilo ko Sihova au. \v 7 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku ʻai ke ʻiloa ʻa hoku huafa māʻoniʻoni ʻi he lotolotonga ʻo ʻIsileli; pea ʻe ʻikai te u tuku ke toe fakalieliaʻi ʻa hoku huafa māʻoniʻoni: pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni ko Sihova au ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻi ʻIsileli.” \p \v 8 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Vakai kuo hokosia ia, pea kuo ʻosi hono fai; ko e ʻaho eni ʻaia naʻaku folofola ki ai. \v 9 Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo ʻIsileli, pea te nau tutu ke vela ʻae ngaahi mahafu, ʻae pā mo e fakaū, ʻae kaufana pea mo e ngahau, ʻae tao nounou, pea mo e ngaahi tao, pea te nau tutu ia ʻi he afi ʻi he taʻu ʻe fitu. \v 10 Ko ia ia ʻe ʻikai fetuku ai ha fefie mei he vao, pe fai ha taʻanga mei he vao lahi; he te ne tutu ʻae mahafu ʻi he afi; pea te nau vete ʻakinautolu naʻe vete ʻakinautolu, mo kaihaʻa meiate kinautolu naʻe kaihaʻasi meiate kinautolu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \p \v 11 ¶ “Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, te u foaki kia Koki ʻae potu ongoongo, ko e tanuʻanga, ʻi ʻIsileli, ko e teleʻa ʻae kau fononga ʻoku ʻalu ki he potu fakahahake mei he tahi: ʻe kuku ai ʻae ihu ʻoe kau fononga: pea te nau tanu ʻi ai ʻa Koki mo ʻene kakai kotoa pē: pea te nau ui ia ko e teleʻa ʻo Hamoni-Koki. \v 12 Pea ko e māhina ʻe fitu mo e tanu ʻakinautolu ʻe he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke nau fakamaʻa ai ʻae fonua. \v 13 ‌ʻIo, ʻe kau kotoa pē ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua ʻi he tanu ʻakinautolu; pea ʻe hoko ko e meʻa ongoongolelei lahi ʻae ʻaho ko ia ʻe fakaongoleleiʻi au, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 14 Pea te nau vahe mai ha kau tangata ke ngāue maʻu pe mo ʻalu atu ʻi he fonua, ke nau kau taha mo e kakai fononga ke tanu ʻakinautolu ʻoku kei toe ʻi he funga ʻoe fonua, kae fakamaʻa ia: te nau kumi pehē ʻoka hili ʻae māhina ʻe fitu. \v 15 Pea ko kinautolu ʻoku fononga atu ʻi he fonua, ka nau ka sio ki ha huiʻi tangata te nau fokotuʻu ha fakaʻilonga ʻi he potu ko ia, kaeʻoua ke tanu ia ʻi he teleʻa ʻo Hamoni Koki ʻe he kau haʻa tufunga. \v 16 Pea ʻe ui foki ʻae kolo ko Hamoni. ʻE pehē ʻenau fakamaʻa ʻae fonua.” \p \v 17 ¶ Pea ko koe foha ʻoe tangata, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Lea ki he faʻahinga manupuna kotoa pē, pea ki he manu kotoa pē ʻoe vao, ʻo pehē, Fakataha mai ʻakimoutolu, pea haʻu; fakataha mai ʻakimoutolu mei he potu kotoa pē ki heʻeku feilaulau, ʻaia ʻoku ou feilaulau ʻaki maʻamoutolu, ʻio, ʻae feilaulau lahi ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke mou kai kakano, mo inu ʻae toto. \v 18 Te mou kai ʻae kakano ʻoe kakai ongoongo, mo inu ʻae toto ʻoe houʻeiki ʻo māmani, ʻae fanga sipitangata mo e fanga lami, mo e fanga kosi, mo e fanga pulu, ko e fanga manu sino kotoa pē mei Pesani. \v 19 Pea te mou kai ngako kaeʻoua ke mou fiu, pea te mou inu ʻae toto kaeʻoua ke mou konā, ʻi he feilaulau ko ia kuo u feilaulau ʻaki maʻamoutolu. \v 20 ‌ʻE pehē ʻa hoʻomou mākona mei heʻeku keinangaʻanga ʻi he fanga hoosi, mo e saliote, fakataha mo e kau tangata ongoongo, mo e kau toʻa kotoa pē ʻoe tau,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \p \v 21 ¶ “Pea te u tuku ʻa hoku nāunau ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, pea ʻe mamata ʻae hiteni kotoa pē ki he tautea kuo u fai, pea mo e hilifaki ʻa hoku nima kiate kinautolu. \v 22 Ko ia ʻe ʻilo ai ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ko au Sihova ko honau ʻOtua, mei he ʻaho ko ia ʻo fai ki mui. \v 23 Pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni ko e meʻa ʻi he angahala, naʻe ʻalu ai ʻae fale ʻo ʻIsileli ki he pōpula: koeʻuhi naʻa nau fai hala kiate au, ko ia naʻaku fufū ai hoku mata meiate kinautolu, pea u tuku ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili: ko ia ne nau hinga ai kotoa pē ʻi he heletā. \v 24 Kuo u fai kiate kinautolu, pea u fufū hoku mata meiate kinautolu, ʻo fakatatau ki heʻenau fakalielia, pea hangē ko ʻenau ngaahi angahala.” \p \v 25 ¶ Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko eni, te u toe ʻomi mei he pōpula ʻa Sēkope, pea te u ʻaloʻofa ki he fale kotoa ʻo ʻIsileli, pea te u fuaʻa, koeʻuhi ko hoku huafa māʻoniʻoni; \v 26 ‌ʻOka hili ʻenau fua ʻenau mā, mo ʻenau meʻa kovi kotoa pē, ʻaia kuo nau fai kovi ai kiate au, lolotonga ʻenau nofo fiemālie ʻi honau fonua, pea ʻikai ha taha ke nau manavahē ki ai. \v 27 ‌ʻO kau ka ʻomi ʻakinautolu mei he kakai, mo tānaki mai ʻakinautolu mei he fonua ʻoe fili, pea ka fakaongoongoleleiʻi au ʻiate kinautolu ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga lahi; \v 28 Te nau toki ʻilo ko au Sihova, ko honau ʻOtua, naʻaku tuku ʻakinautolu ke nau ʻalu pōpula ki he hiteni: ka kuo u tānaki ʻakinautolu ki honau fonua ʻonautolu, pea ʻoku ʻikai kei tuku ʻi ai hanau tokotaha. \v 29 Pea ʻe ʻikai te u toe fufū hoku mata meiate kinautolu: he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, kuo u lilingi hoku laumālie ki he fale ʻo ʻIsileli.” \c 40 \cd \it 1 Ko e kuonga, mo hono anga, mo hono hokoʻanga ʻoe meʻa hā mai. 6 ʻAe fakamatala ki he matapā ki hahake. 20 ʻAe matapā ki he tokelau. 24 ʻAe matapā ki he potu tonga. 32 ʻAe matapā ki he hahake. 35 ʻAe matapā tokelau. 39 ʻAe palepale ʻe valu. 44 ʻAe ngaahi potu fale. 48 Mo e fale hala ʻoe fale.\it* \p \v 1 ‌ʻI hono uofulu ma nima taʻu ʻo ʻemau pōpula, ʻi he kamataʻanga ʻoe taʻu, ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe taʻu, hili ʻae taaʻi ʻoe kolo, ʻi he ʻaho pe ko ia ne hilifaki ʻae nima ʻo Sihova kiate au, ʻo ne ʻomi au ki heni. \v 2 Ne ʻomi au ʻi he ngaahi meʻa hā mai mei he ʻOtua ki he fonua ʻo ʻIsileli, pea ne tuku au ki he funga moʻunga māʻolunga ʻaupito, pea naʻe ʻi ai ʻae meʻa ʻo hangē ko e kolo ʻi hono feituʻu tonga. \v 3 Pea ne ʻomi au ki ai, pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae tangata, ʻaia naʻe tatau ʻene hā mai mo e ha ngingila ʻae palasa, naʻe ʻi hono nima ʻae afo fua, mo e kaho ke fua ʻaki pea naʻa ne tuʻu ʻi he matapā. \v 4 Pea naʻe pehē ʻe he tangata kiate au, “Foha ʻoe tangata, vakai ʻaki ho mata, pea fanongo ho telinga, pea tokanga ʻaupito ho loto ki he meʻa kotoa pē te u fakahā kiate koe; he kuo u ʻomi koe ki heni, koeʻuhi ke u fakahā ia kiate koe: pea ke ke fakahā ki he fale ʻo ʻIsileli ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ke mamata ki ai.” \v 5 Pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae ʻāʻi he tuʻa fale naʻe takatakaiʻaki, pea naʻe ʻi he nima ʻoe tangata ʻae kaho ke fuofua ʻaki, ko e kiupite ʻe ono ʻa hono lōloa ʻi he kiupite ʻoku fakalahi ʻaki ʻae ʻaofi nima kātoa ʻe taha: pea pehē naʻa ne fua ʻae māukupu ʻoe ʻā, ko e tatau mo e kaho ʻe taha; pea ko hono māʻolunga ko e kaho ʻe taha. \p \v 6 ¶ Pea ne toki haʻu ia ki he matapā ʻaia ʻoku hangatonu ki he potu hahake, pea ne ʻalu hake ʻi hono hala tuʻunga, pea ne fua ʻae ʻatā ʻoe matapā, ko e kaho ʻe taha hono laulahi; pea mo e ʻatā ʻoe matapā kehe ʻe taha, ko e kaho ʻe taha hono laulahi. \v 7 Pea ko e kihiʻi potu fale kotoa pē naʻe taki taha ʻae kaho pe taha hono lōloa, mo e kaho ʻe taha ʻa hono ʻatā; pea ko e vahaʻa ʻoe ngaahi potu fale siʻi ko e kiupite ʻe nima; pea ko e hūʻanga ʻoe matapā ʻi he veʻe fale hala ʻoe matapā ki loto, ko e kaho ʻe taha. \v 8 Naʻa ne fua foki ʻae fale hala ʻoe matapā ki loto, ko e kaho ia ʻe taha. \v 9 Naʻa ne fua foki ʻae fale hala ʻoe matapā, ko e kiupite ʻe valu; pea ko hono pou ʻo ia, ko e kiupite ʻe ua; pea naʻe tuʻu ki loto ʻae fale hala ʻoe matapā. \v 10 Pea ko e ngaahi kihiʻi potu fale ʻoe matapā fakahahake ko e tolu ʻi he potu mai ki heni, pea tolu ki he potu ko ʻena; pea naʻe fuofua tatau ʻae tolu ko ia: pea naʻe tatau ʻae fua ʻoe pou ʻi he potu ko eni, mo e potu ko ʻena. \v 11 Pea naʻa ne fua hono ʻatā ʻoe matapā, ko e kiupite ʻe hongofulu; pea mo hono lōloa ʻoe matapā, ko e kiupite ʻe hongofulu ma tolu. \v 12 Ko e ngataʻanga ʻo hono ʻatā ki muʻa ʻi he ngaahi fale siʻi, ko e kiupite ʻe taha ʻi he potu mai ki heni, mo e kiupite ʻe taha hono ʻatā ki hena: pea ko e ngaahi kihiʻi fale ko e kiupite ʻe ono ʻi hono potu ki heni, pea ono hono kiupite ʻi hono potu ki hena. \v 13 Hili ia naʻa ne fuofua ʻae matapā mei he tuʻa fale ʻoe fale siʻi ʻe taha ki he taha kehe: pea ko hono laulahi mei he matapā ʻe taha ki he matapā ʻe taha, ko e kiupite ʻe uofulu ma nima. \v 14 Naʻa ne fua foki ʻae ʻotu pou ko e kiupite ʻe tolungofulu, ʻio, ʻo aʻu ki he pou ʻoku takatakai ʻae hūʻanga ʻoe matapā. \v 15 Pea ko hono fua mei he mata fale mei he hūʻanga ʻoe matapā ʻo aʻu ki he mata fale ʻoe fale hala ʻi he matapā ki loto, ko e kiupite ʻe nimangofulu ia. \v 16 Pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa fasiʻi ki he ngaahi kihiʻi fale, pea ʻi hono ngaahi pou naʻe tuʻu takatakai ʻi he matapā ki loto, pea ki hono ngaahi pou afeafefua, pea naʻe takatakai ia ʻi he ngaahi matapā ʻi loto fale: pea naʻe tongi ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono ngaahi pou. \v 17 Pea ne toki ʻave au ki he lotoʻā kituʻa, pea vakai naʻe ʻi ai ʻae ngaahi potu fale, pea naʻe faliki ʻaki ʻae maka ʻae lotoʻā ʻo takatakai hake ai: pea naʻe tuʻu ki he potu naʻe faliki ʻae ngaahi potu fale ʻe tolungofulu. \v 18 Pea ko e faliki ʻi he veʻe matapā ʻaia naʻe feangai mo e potu fakalōloa ʻoe ngaahi matapā, ko e faliki ia ki lalo. \v 19 Hili ia naʻa ne fuofua ʻa hono vaʻatā mei he potu kituʻa ʻoe matapā ki lalo ʻo aʻu ki he potu kituʻa ʻoe lotoʻā ki loto, ko e kiupite ʻe teau ia, ki he potu hahake pea mo e tokelau. \p \v 20 ¶ Pea naʻa ne fuofua ʻae lōloa mo e laulahi ʻoe matapā ʻoe lotoʻā kituʻa, ʻaia naʻe hangatonu ki he feituʻu tokelau. \v 21 Pea ko hono ngaahi kihiʻi fale ʻoʻona naʻe tolu ʻi hono potu ko eni, pea tolu ʻi hono potu ko ʻena; pea ko hono ngaahi pou mo hono pou afeafefua naʻe fua ʻo tatau mo e ʻuluaki matapā: ko e kiupite ʻe nimangofulu ʻa hono lōloa, pea ko hono māukupu, ko e kiupite ʻe uofulu ma nima. \v 22 Pea ko hono ngaahi kātupa, mo honau pou afeafefua, pea mo e fakatātā ki he ʻakau ko e ponga, naʻe tatau pe ia mo e fua ʻoe matapā ʻoku hanga ki he potu hahake; pea naʻa nau ʻalu hake ai ko e lakaʻanga ʻe fitu, pea naʻe ʻi hono potu ki ʻao ʻa hono ngaahi pou afeafefua. \v 23 Pea naʻe fehāngaaki ʻae matapā ʻoe lotoʻā ki loto, mo e matapā ki he tokelau, pea mo ia naʻe hanga ki hahake: pea naʻa ne fua mei he matapā ki he matapā, ko e kiupite ʻe teau. \p \v 24 ¶ Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he potu ki tonga, pea vakai naʻe ʻi ai ʻae matapā naʻe hanga atu ki he feituʻu tonga: pea naʻa ne fuofua hono ngaahi pou, mo hono pou afeafefua ʻo hangē pe ko ia ne fua ki ai. \v 25 Pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa mo e pou afeafefua naʻe tuʻu takatakai ʻi ai, ʻo hangē ko e ngaahi matapā ko ē: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko e kiupite ʻe uofulu ma nima ʻa hono laulahi. \v 26 Pea naʻe ai ʻae hala tuʻunga ko e lakaʻanga ʻe fitu ke ʻalu hake ki ai, pea naʻe hangatonu mai ki ai ʻae ngaahi pou afeafefua: pea naʻe ʻi ai ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga, ʻi hono potu ki heni, mo hono potu ki hena, ʻi hono ngaahi pou. \p \v 27 ¶ Pea naʻe ʻai ʻae matapā ʻi he lotoʻā ki loto, pea naʻe hanga ia ki he feituʻu tonga: pea naʻa ne fua mei he matapā ʻe taha ki he matapā ʻe taha ki he feituʻu tonga, ko e kiupite ʻe teau. \v 28 Pea naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā ki loto, ʻi he veʻe matapā ki he potu tonga: pea naʻa ne fuofua ʻae matapā ki tonga ʻo tatau mo e ngaahi fua ko ia; \v 29 Pea ko hono ngaahi kihiʻi fale ʻo ia, pea mo hono ngaahi pou, pea mo hono ngaahi pou afeafefua, naʻe fakatatau ki he ngaahi fua ni; pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa, pea ʻi he ngaahi pou afeafefua, ʻaia naʻe tuʻu takatakai ai: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko e kiupite ʻe uofulu ma nima ʻa hono māukupu. \v 30 Pea ko hono ngaahi pou afeafefua naʻe tākai hake ai, ko hono lōloa ko e kiupite ʻe uofulu ma nima, pea ko hono māukupu ko e kiupite ʻe nima. \v 31 Pea naʻe hanga hono ngaahi pou afeafefua ki he lotoʻā kituʻa; pea naʻe ai ʻae ngaahi fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono ngaahi pou: pea naʻe lakaʻanga valu ʻae hala tuʻunga naʻe ʻalu hake ki ai. \p \v 32 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā ki loto ki he potu fakahahake: pea naʻa ne fuofua ʻae matapā ʻo fakatatau ki he ngaahi fua ni. \v 33 Pea ko hono ngaahi kihiʻi fale, mo hono ngaahi pou, mo hono ngaahi pou afeafefua, naʻe fakatatau ki he ngaahi fua ni: pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa, pea mo e ngaahi pou afeafefua naʻe tuʻu takatakai ʻi ai: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko hono māukupu ko e kiupite ʻe uofulu ma nima. \v 34 Pea naʻe hanga atu hono ngaahi pou afeafefua ki he lotoʻā kituʻa; pea naʻe ʻi ai ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono ngaahi pou, ʻi hono potu ki heni, mo hono potu ki hena: pea naʻe lakaʻanga valu ʻae hala tuʻunga naʻe ʻalu hake ki ai. \p \v 35 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he matapā ki he potu tokelau, pea ne fuofua ia ʻo fakatatau ki he ngaahi fua ni; \v 36 ‌ʻA hono ngaahi kihiʻi fale ʻo ia, mo hono pou, mo hono pou afeafefua, mo e ngaahi kātupa naʻe takatakai ai: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko e kiupite ʻe uofulu ma nima ʻa hono māukupu. \v 37 Pea naʻe hanga hono ngaahi pou ki he lotoʻā kituʻa: pea naʻe ʻi hono ngaahi pou ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono potu ko eni, pea mo hono potu ko ʻena; pea naʻe lakaʻanga valu ʻae hala tuʻunga naʻe ʻalu hake ki ai. \v 38 Pea ko hono ngaahi potu fale, mo hono ngaahi matapā, naʻe vāofi ia mo e pou ʻoe ngaahi matapā, ʻaia naʻe fufulu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu. \p \v 39 ¶ Pea ʻi he fale hala ʻoe matapā naʻe ai ʻae palepale ʻe ua ʻi hono potu ʻe taha, mo e palepale ʻe ua ʻi hono potu ʻe taha, ke tāmateʻi ai ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻae angahala, pea mo e feilaulau ʻae fai hala. \v 40 Pea ʻi hono potu kituʻa, ʻi he potu ʻoku ʻalu ai ha taha ki he hūʻanga ʻoe matapā ki he tokelau, naʻe ʻi ai ʻae palepale ʻe ua; pea ʻi he potu ʻe taha ʻi he fale hala ʻoe matapā, naʻe ai mo e palepale ʻe ua. \v 41 Ko e palepale naʻe fā ʻi he potu ʻe taha, mo e palepale ʻe fā ʻi he potu ʻe taha ʻi he veʻe matapā: ko e palepale ʻe valu ʻaia naʻe fai ai ʻae tāmateʻi ʻoe ngaahi feilaulau. \v 42 Pea ko e palepale ʻe fā ki he feilaulau tutu ko e ngaahi maka ia naʻe tā, ko hono lōloa ko e kiupite ʻe taha mo e vaeua mālie, pea ko hono māukupu ko e kiupite ʻe taha mo e vaeua mālie, pea ko e kiupite ʻe taha ʻa hono māʻolunga: he naʻe hili foki ki ai ʻae ngaahi meʻa ʻaia naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau kehe. \v 43 Pea naʻe ai hono tapa fakatali ko e ʻaofinima kātoa hono laulahi naʻe fakamaʻu takatakai ki ai; pea naʻe hili ki he ngaahi palepale ʻae kanomate ʻoe feilaulau. \v 44 Pea naʻe ʻi he tuʻa matapā ki loto ʻae ngaahi potu fale ʻoe kau fasi hiva ʻi he lotoʻā ki loto, ʻaia naʻe ʻi he veʻe matapā fakatokelau: pea naʻe hanga ia ki he ʻotu tonga: pea ko e taha ʻi he veʻe matapā fakahahake naʻe hanga ki he tokelau. \v 45 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, Ko e potu fale ni ʻaia ʻoku hanga ki he tonga ʻoku ʻoe kau taulaʻeiki ʻoku tauhi ki he nāunau ʻoe fale. \v 46 Pea ko e potu fale ʻaia ʻoku hanga ki he tokelau ʻoku ʻoe kau taulaʻeiki ʻoku tauhi ki he meʻa ʻae feilaulauʻanga: ʻakinautolu ko e ngaahi foha ʻo Satoki ʻi he ngaahi foha ʻo Livai, ʻakinautolu ʻoku ʻunuʻunu mai kia Sihova ke tauhi kiate ia. \v 47 Ko ia ne ne fua ai ʻae lotoʻā, ko hono lōloa ko e kiupite ʻe teau, pea ko e kiupite ʻe teau ʻa hono māukupu, ke potupotu mālie; pea naʻe tuʻu ʻae feilaulauʻanga ki muʻa ʻi he fale. \p \v 48 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he fale hala ʻoe fale, ʻo ne fua ʻae pou kotoa pē ʻoe fale hala, ko e kiupite ʻe nima ʻi hono potu ko eni, pea ko e kiupite ʻe nima ʻi he potu ko ʻena: pea ko hono laulahi ʻoe matapā ʻi hono potu naʻe hanga mai ko e kiupite ʻe tolu, pea ko e kiupite ʻe tolu kituʻa. \v 49 Ko hono lōloa ʻoe fale hala ko e kiupite ʻe uofulu, pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe hongofulu ma taha; pea naʻe ʻi ai ʻae hala tuʻunga ke ʻalu hake ai; pea naʻe ʻi ai ʻae ongo pou ʻoe fale hala ko e taha ʻi heni pea taha ʻi hena. \c 41 \cd \it 1 Hono fuofua, mo e vahevahe mo e ngaahi potu fale, mo e ngaohi fakasansisani ʻoe fale tapu.\it* \p \v 1 Pea hili ia naʻa ne ʻomi au ki he fale tapu, ʻo ne fua ʻae ngaahi pou, ko e kiupite ʻe ono hono laulahi ʻi he potu ʻe taha, pea ono hono kiupite ʻi he potu ʻe taha, he ko hono laulahi ia ʻoe fale fehikitaki. \v 2 Pea ko hono laulahi ʻoe matapā ko e kiupite ʻe hongofulu; pea ko e kau matapā ko e kiupite ʻe nima ʻi hono potu ʻe taha, pea ko e kiupite ʻe nima ʻi hono potu ʻe taha: pea naʻa ne fua hono lōloa ko e kiupite ʻe fāngofulu; pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe uofulu. \v 3 Pea naʻe toki ʻalu ia ki loto, pea ne fua ʻae pou ʻoe matapā ko e kiupite ʻe ua; pea ko e matapā ko e kiupite ʻe ono; pea ko hono laulahi ʻoe matapā ko e kiupite ʻe fitu. \v 4 Naʻe pehē mo ʻene fua ʻa hono lōloa, ko e kiupite ʻe uofulu; pea ko hono laulahi ʻi he muʻa fale tapu ko e kiupite ʻe uofulu: pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e potu toputapu eni.” \v 5 Hili ia naʻa ne fua ʻae holisi ʻoe fale, ko e kiupite ʻe ono: pea ko e laulahi ʻoe ngaahi potu fale kituʻa ʻaia naʻe takatakai ʻaki ʻae fale ʻi hono potu kotoa pē, ko e taki taha ʻae kiupite ʻe fā. \v 6 Pea naʻe fata tolu ʻae ngaahi potu fale kituʻa, pea taki tolungofulu ʻa hono fakaʻotu; pea naʻe faʻaki hono ngaahi lalango ki he ʻā kituʻa, koeʻuhi ke mālohi, ka naʻe ʻikai ke aʻu ki he holisi ʻoe fale. \v 7 Pea naʻe ai hono fakaʻataʻatā mo e hala fakatakamilo, naʻe ʻalu hake ki ʻolunga ki he ngaahi potu fale: he naʻe ʻalu hake ʻo takatakai ʻae fale ʻe he hala fakatakamilo: pea naʻe fakaʻaʻau ʻo ʻatā ange ʻae ngaahi potu fale ʻo fakatatau mo ʻene ʻalu ki ʻolunga ʻo fua fai mei lalo. \v 8 Pea naʻaku mamata foki ki he māʻolunga ʻoe fale ʻi hono takatakai hake: ko e keli hono tuʻunga ʻoe ngaahi potu fale kituʻa, ko e kaho kātoa ʻe taha naʻe ono hono kiupite lōloa. \v 9 Ko hono matolu ʻoe holisi ki he potu fale kituʻa, ko e kiupite ʻe nima: pea ko e potu naʻe tuku ke ʻatā ko e tuʻuʻanga ia ʻoe ngaahi potu fale ki lotoʻā. \v 10 Pea ko hono fakavahavaha ʻoe ngaahi potu fale, ko e kiupite ʻe uofulu, pea naʻe pehē fakatakamilo hake pe ʻi he fale kātoa. \v 11 Pea naʻe hanga atu ʻae matapā ʻoe ngaahi potu fale kituʻa, ki he potu naʻe tuku ke ʻataʻatā, ko e matapā ʻe taha ki he potu tokelau, pea ko e taha ki he potu tonga: pea ko e laulahi ʻoe potu naʻe tuku ʻatā pe, ko e kiupite ʻe nima hono fua takatakai. \v 12 Pea ko eni, ko e fale ʻaia naʻe tuʻu ki muʻa ʻi he ʻataʻatā ʻi he potu ngataʻanga ki lulunga, ko hono laulahi ko e kiupite ʻe fitungofulu: pea ko hono matolu ʻoe ʻā naʻe takatakai ʻaki ʻae fale ko e kiupite ʻe nima, pea ko hono lōloa, ko e kiupite ʻe hivangofulu. \v 13 Ko ia naʻa ne fua ʻae fale, ko e kiupite ʻe teau ʻa hono lōloa; pea ko hono potu ʻataʻatā, pea mo e fale, fakataha mo hono ngaahi ʻā, ko hono lōloa, ko e kiupite ʻe teau; \v 14 Mo e laulahi foki ʻoe mata fale, mo hono potu ʻataʻatā ki he feituʻu hahake, ko e kiupite ia ʻe teau. \v 15 Pea naʻa ne fua hono lōloa ʻoe fale, ʻi he potu ʻoku hanga ki he potu ʻataʻatā, ʻaia naʻe ʻituʻa ʻi ai, mo hono ngaahi hala kituʻa fale ʻi hono potu fakatouʻosi, ko e kiupite ia ʻe teau, ʻaia mo e potu toputapu ki loto, mo e ngaahi fale hala ʻoe lotoʻā; \v 16 ‌ʻAe ngaahi pou ʻoe matapā, mo e ngaahi kātupa fāsiʻi, mo e ngaahi hala kituʻa, ʻo takatakai hake ʻi hono fata ʻe tolu, ʻaia naʻe hanga mai ki he matapā, naʻe ʻaofi ʻaki kotoa pē ia ʻae ʻakau ʻo fai mei he funga kelekele ʻo aʻu hake ki he ngaahi kātupa, pea naʻe ʻaofi foki mo e ngaahi kātupa; \v 17 Naʻe fai fakafuofua pe ʻo aʻu ki ʻolunga ʻi he matapā, ʻio, ʻo aʻu ki he fale ki loto mo tuʻa, ʻo takatakai hake ʻi he ʻā ʻi loto mo tuʻa. \v 18 Pea naʻe teuʻi ʻaki ia ʻae ngaahi selupi, mo e ngaahi ʻakau ko e ponga, he naʻe fevahaʻanaki ʻaki ʻae ʻakau ko e ponga, ʻae ngaahi selupi; pea naʻe taki ua ʻae mata ʻoe selupi; \v 19 Ko ia naʻe hanga ʻae mata ʻoe tangata ki he ʻakau ko e ponga, ʻi hono potu ʻe taha, pea hanga ʻae mata ʻoe laione mui ki he ʻakau ko e ponga, ʻi hono potu ʻe taha; naʻe pehē hono ngaohi ʻo takatakai ʻi he fale ʻo ʻosi. \v 20 Naʻe ngaohi ʻae selupi, mo e ngaahi ponga, ʻo fua fai mei he funga kelekele ʻo aʻu ki he potu ki ʻolunga ʻi he matapā, pea ʻi he ʻā ʻoe fale tapu. \v 21 Naʻe fua ke potupotutatau ʻae pou ʻoe fale tapu, mo e mata fale ʻoe potu toputapu; naʻa na mata tatau ʻosi pe. \v 22 Ko e kiupite ʻe tolu ko hono māʻolunga ia ʻoe feilaulauʻanga ʻakau, mo hono lōloa, ko e kiupite ʻe ua; pea ko hono tuliki, mo hono potu fakalōloa, mo hono kaokao naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻakau: pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e palepale ia ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Sihova.” \v 23 Pea naʻe ua ʻae matapā ʻi he faletapu, pea mo e potu toputapu. \v 24 Pea naʻe taki ua ʻae potu matapā naʻe tautau; ko e potu matapā ʻe ua ki he matapā ʻe taha, pea ua ki he matapā ʻe taha. \v 25 Pea naʻe tongi ki ai, mo e matapā ʻoe fale tapu ʻae selupi, mo e ngaahi ponga, ʻo tatau mo ia naʻe ʻi he ngaahi ʻā; pea naʻe ʻaofi ʻaki ʻae laupapa matolu ʻae mata fale ʻoe fale hala kituʻa. \v 26 Pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa fāsiʻi, mo e ngaahi ponga, ʻi hono potu fakatouʻosi, pea mo e ngaahi potu ʻoe fale hala, mo e ngaahi potu fale ʻoe fale lahi, mo e ngaahi laupapa matolu. \c 42 \cd \it 1 ʻAe ngaahi potu fale ki he kau taulaʻeiki. 13 Hono ʻaonga ʻo ia. 19 Hono fuofua ʻoe lotoʻā kituʻa.\it* \p \v 1 Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā kituʻa, ki hono potu fakatokelau; pea naʻa ne ʻomi au ki he potu fale ʻaia naʻe hanga mai ki he potu ʻataʻatā ʻaia foki naʻe tuʻu ki muʻa ʻi he fale ʻi hono feituʻu fakatokelau. \v 2 Ko hono lōloa ʻi hono potu ki he matapā ki tokelau, ko e kiupite ʻe teau, pea ko hono laulahi, ko e kiupite ʻe nimangofulu. \v 3 Naʻe ngaohi ke fehāngaaki ʻae ngaahi hala ʻi he tuʻa fale ʻi he ngaahi fata ʻe tolu, ʻo feangai atu mo e kiupite ʻe uofulu naʻe tuku ko e lotoʻā ki loto, pea feʻunga mai mo e potu naʻe faliki ke lotoʻā ʻaki, kituʻa. \v 4 Pea ʻi he mata fale naʻe ʻi ai ʻae hala, ko e kiupite ʻe hongofulu hono laulahi ki loto, mo e hala ʻoe kiupite ʻe taha; pea naʻe hanga hono ngaahi matapā ki he tokelau. \v 5 Ka ko eni naʻe fakanounou ʻae ngaahi potu fale ki ʻolunga, koeʻuhi naʻe ʻatā ange ʻa hono hala kituʻa ʻi ʻolunga, ʻi he hala ʻoe fata ki lalo, mo ia naʻe hoko ai. \v 6 He naʻe fata tolu foki, ka naʻe ʻikai hano ngaahi pou, ʻo hangē ko e fakapou ʻoe ngaahi lotoʻā: ko ia naʻe ʻapiʻapi ai ʻae fale ʻolunga, ʻi hono potu ko ia naʻe ʻi lalo, mo ia naʻe hoko hake ai. \v 7 Pea naʻe ʻi tuaʻā hono ʻā, ʻo hangatonu ia ki he ngaahi potu fale naʻe tuʻu ki he lotoʻā kituʻa, ʻi hono potu ki ʻao ʻoe ngaahi fale, pea ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu. \v 8 He ko e lōloa ʻoe ngaahi potu fale ʻaia naʻe ʻi he lotoʻā kituʻa ko e kiupite ʻe nimangofulu: pea, vakai, ko hono lōloa ki hono potu ki ʻao ʻoe fale tapu ko e kiupite ʻe teau. \v 9 Pea naʻe ai ʻae hūʻanga ʻi he potu ʻoe ngaahi potu fale ni, ki hono potu fakahahake ʻi he ʻaluʻanga ʻo ha taha ʻoku hū ki ai, mei he lotoʻā kituʻa. \v 10 Naʻe ngaohi ʻae ngaahi potu fale ʻi he matolu ʻoe ʻā ʻoe lotoʻā, ki hono potu ki hahake, ʻo hangatonu mai ki he potu naʻe ʻataʻatā, pea mo e fale lahi. \v 11 Pea ko e hala ki muʻa ʻi ai naʻe mata tatau ia mo e ngaahi potu fale ki he potu tokelau, naʻe tatau hono lōloa mo ia, pea tatau mo hono laulahi: pea ko hono ngaahi kātupa naʻe tatau pe hono anga mo ia, pea tatau mo hono ngaahi matapā. \v 12 Pea hangē ko e ngaahi matapā ʻoe ngaahi potu fale ʻaia naʻe hanga ki he feituʻu tonga, naʻe ai ʻae matapā ʻi he tefito hala, ʻio, ʻae hala naʻe hangatonu atu ki he ʻā, ki he potu hahake, ʻoka hū atu ha taha ki ai. \p \v 13 ¶ Hili ia naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi potu fale ki he tokelau mo e ngaahi potu fale ki he feituʻu tonga, ʻaia ʻoku hangatonu mai ki he potu ʻataʻatā, ko e ngaahi potu fale tapu ia, ʻaia ʻe kai ai ʻe he kau taulaʻeiki ʻoku ʻunuʻunu mai kia Sihova, ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻaupito: te nau hilifaki ʻi ai ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻaupito, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau ki he angahala, mo e feilaulau ki he fai hala; he ʻoku māʻoniʻoni ʻae potu. \v 14 ‌ʻOka hū atu ki ai ʻae kau taulaʻeiki, ʻe ʻikai te nau toe ʻalu atu mei he potu māʻoniʻoni ki he lotoʻā kituʻa, ka ko e potu pe ko ia naʻa nau ngāue ai, ʻe tuku ʻi ʻai ʻa honau ngaahi kofu; he ʻoku nau māʻoniʻoni; pea te nau ʻai ʻae ngaahi kofu kehe, ʻoka nau ka ʻalu ʻo kau ʻi ha ngaahi meʻa ʻae kakai.” \p \v 15 ¶ Pea hili ʻae fakaʻosi ʻe ia hono fuofua ʻoe fale ki loto, naʻa ne ʻomi au ki he matapā ʻaia ʻoku hanga atu ki he potu hahake, pea naʻa ne fua takatakai ia. \v 16 Naʻe fua ʻa hono potu fakahahake ʻaki ʻae kaho naʻe fuofua ʻaki, ko e kaho ʻe nimangeau, ʻa hono fua takatakai ʻo ʻosi. \v 17 Naʻa ne fua ʻae potu ki he tokelau ko e kaho ʻe nimangeau ʻi hono fua takatakai ʻaki ʻae kaho. \v 18 Naʻa ne fua ʻae potu ki he feituʻu tonga ʻaki ʻae kaho, ko e kaho ʻe nimangeau. \v 19 Naʻa ne foki atu ki he potu ki lulunga pea ne fua ʻaki ia ʻae kaho ko e kaho ʻe nimangeau. \v 20 Naʻa ne fua ia ʻi hono potu ʻe fā: naʻe takatakai ʻaki ia ʻae ʻā, ko e kaho ʻe nimangeau hono lōloa, mo e nimangeau ʻa hono laulahi koeʻuhi ke fevahaʻanaki ai ʻae potu tapu mo e potu ngofua. \c 43 \cd \it 1 ʻAe toe foki ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ki he fale tapu. 7 ʻOku taʻofi ʻae angahala ʻa ʻIsileli, ko e ʻi ai ʻae ʻOtua. 10 ʻOku valokiʻi ʻakinautolu ʻe he palōfita ke fakatomala mo fai ki he fono ki he fale. 13 ʻA hono fua, 18 Pea mo e tuʻutuʻuni ki he feilaulauʻanga.\it* \p \v 1 Pea hili ia naʻa ne ʻomi au ki he matapā, ʻae matapā ʻaia ʻoku hanga atu ki he potu hahake: \v 2 Pea vakai, naʻe malama mai ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli mei he hala mei he potu hahake: pea naʻe tatau hono leʻo mo e ʻuʻulu ʻae ngaahi vai lahi: pea naʻe ulo ʻa māmani ko e meʻa ʻi hono nāunau. \v 3 Pea naʻe tatau ʻa ʻene hā mai mo e meʻa hā mai naʻaku mamata ki ai, ʻio, ʻo tatau mo e meʻa hā mai naʻaku mamata ai ʻi heʻeku haʻu ke kikite ki he fakaʻauha ʻoe kolo: pea naʻe tatau hono ngaahi meʻa naʻe hā mai, mo ia naʻaku mamata ki ai ʻi he veʻe vaitafe ko Kipa; pea ne u tō hifo ki hoku mata. \v 4 Pea naʻe hāʻele mai ʻae nāunau ʻo Sihova ʻo hū ki he fale ʻi he hala ʻoe matapā ʻaia ʻoku hanga atu ki he potu hahake. \v 5 Ko ia naʻe hiki hake ai au ʻe he laumālie, ʻo ne ʻave au ki he lotoʻā ki loto; pea vakai, naʻe fakapito ʻaki ʻae nāunau ʻo Sihova ʻae fale kotoa. \v 6 Pea naʻaku fanongo ki heʻene folofola mai mei loto fale; pea naʻa ma tutuʻu mo e tangata. \p \v 7 ¶ Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, ko e potu ʻo hoku ʻafioʻanga, mo e potu ki hoku ʻaofivaʻe, ʻaia te u nofo ai ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻo taʻengata, pea mo hoku huafa māʻoniʻoni, ʻe ʻikai toe fakaʻuli ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu, pe ko honau ngaahi tuʻi, ʻi heʻenau fai feʻauaki, pe ko e ʻangaʻanga ʻo honau ngaahi tuʻi ʻi honau ngaahi potu māʻolunga. \v 8 He ko e meʻa ʻi heʻenau fokotuʻu ʻenau matapā ki heʻeku matapā, mo ʻenau ngaahi pou ki heʻeku ngaahi pou, pea mo e ʻā ʻi homau vahaʻa mo kinautolu, pea kuo nau fakalieliaʻi ʻa hoku huafa māʻoniʻoni ʻi heʻenau ngaahi fakalielia kuo fai: ko ia naʻaku fakaʻauha ai ʻakinautolu ʻi he houhau. \v 9 Ka ko eni, ka tuku atu ʻekinautolu ʻenau ngaahi meʻa fakalielia, mo e ʻangaʻanga ʻo honau ngaahi tuʻi, ke mamaʻo meiate au, pea te u toki nofo au ʻi honau lotolotonga ʻo taʻengata.” \p \v 10 ¶ “ʻA koe foha ʻoe tangata, fakahā ʻae fale ki he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke nau mā ki heʻenau ngaahi kovi: pea tuku ke nau fua ʻae fakatātā. \v 11 Pea kapau te nau mā ʻi he meʻa kotoa pē kuo nau fai, fakahā kiate kinautolu ʻa hono anga ʻoe fale, mo hono fakafuofua, ʻa hono ngaahi hala kituʻa mo hono ngaahi hala ki loto, mo hono anga kotoa pē, mo hono tuʻutuʻuni kotoa pē, pea mo hono ngaahi fono kotoa pē: pea ke tohi ia ʻi honau ʻao, koeʻuhi ke nau fai ki hono anga kotoa pē, pea mo hono tuʻutuʻuni kotoa pē, mo nau fai ki ai. \v 12 Ko eni ʻae fono ʻoku kau ki he fale; ʻilonga ʻa hono ngataʻanga takatakai hake ʻoe tumutumu ʻoe moʻunga, ʻe toputapu ʻaupito ia. Vakai ko e fono eni ki he fale.” \p \v 13 ¶ Pea ko hono fakafuofua eni ʻoe ngaahi feilaulauʻanga ʻo lau ki hono kiupite: pea ko e kiupite, ko e kiupite ʻoku taha pea mo e ʻaofinima kātoa ʻe taha; ko hono takele ko e kiupite ʻe taha, pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe taha, pea ko hono tapa fakatali ʻaia ʻe takatakai ʻaki ko e hanga ʻe taha ia; pea ko e meʻa ia ki hono potu ki ʻolunga ʻoe feilaulauʻanga. \v 14 Pea ko hono fua mei he funga kelekele ʻo hoko hake ki hono ʻuluaki hala fakatakamilo, ko e kiupite ia ʻe ua, pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe taha; pea mei he hala siʻi ʻo aʻu ki he hala lahi ko e kiupite ia ʻe fā, pea ko e kiupite ʻe taha ʻa hono laulahi. \v 15 Pea ko e funga feilaulauʻanga ko e kiupite ia ʻe fā; pea ʻe ʻalu hake mei he feilaulauʻanga ʻae nifo ʻe fā. \v 16 Pea ko hono lōloa ʻoe feilaulauʻanga ko e kiupite ʻe hongofulu ma ua, mo e hongofulu ma ua ʻa hono laulahi, koeʻuhi ke potupotu mālie hono potu ʻe fā. \v 17 Pea ko hono hala takatakai ko hono lōloa ko e kiupite ʻe hongofulu ma fā, pea ko hono laulahi ʻi hono potu ʻe fā, ko e kiupite ʻe hongofulu ma fā; pea ko e tapa fakatali ʻe takatakai ai ko e vaeuamālie ʻoe kiupite; pea ko hono potu ki lalo ko e kiupite ʻe taha, ʻo takatakai hake; pea ʻe hangatonu hono hala tuʻunga ki he potu hahake. \p \v 18 ¶ Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko eni ia ʻa hono tuʻutuʻuni ʻoe feilaulauʻanga ʻi he ʻaho ko ia ʻe ngaohi ai ia, ke ʻatu ʻi ai ʻae feilaulau tutu, pea ke luluku ʻaki ia ʻae toto. \v 19 Pea ko e kau taulaʻeiki ʻae kau Livai, ʻoku ʻoe hako ʻo Satoki, ʻakinautolu ʻoku ʻunuʻunu mai ke ngāue kiate au, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, te ke ʻatu ki ai ʻae pulu mui ko e feilaulau koeʻuhi ko e angahala. \v 20 Pea te ke toʻo ʻa hono toto ʻoʻona, ʻo pani ʻaki ia ʻa hono nifo ʻe fā, mo e tuliki ʻe fā ʻoe hala takatakai, pea mo e tapa fakatali ʻoku takatakai ʻaki ia: ʻe pehē ʻa hono fakamaʻa mo hono fufulu. \v 21 Te ke toʻo foki ʻae pulu ʻoku feilaulau ʻaki ʻi he angahala, pea te ne tutu ia ʻi he potu fale ʻoku tuku ki ai ʻi he tuʻa potu toputapu. \v 22 Pea ʻi hono ʻaho ua te ke feilaulau ʻaki ʻae ʻuhikiʻi kosi taʻehanomele, ko e feilaulau ia ʻi he angahala; pea te nau fufulu ʻae feilaulauʻanga ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he ʻatu ʻae pulu. \v 23 Pea ka hili ʻa hoʻo fakamaʻa ia, te ke ʻatu ha pulu mui ʻoku taʻehanomele, mo e sipitangata mei he fanga sipi ʻoku taʻehanomele. \v 24 Pea te mou ʻatu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe lī ʻe he kau taulaʻeiki ha māsima ki ai, pea te nau ʻohake ia kia Sihova, ko e feilaulau tutu kiate ia. \v 25 Pea ko e ʻaho ʻe fitu mo hoʻo teuteu ʻi he ʻaho kotoa pē ha kosi, ko e feilaulau ʻi he angahala: pea te nau teuteu foki ha pulu mui, mo e sipitangata mei he fanga sipi, ʻoku taʻehanomele. \v 26 Ko e ʻaho ʻe fitu te nau fufulu ai ʻae feilaulauʻanga mo fakamaʻa ia; pea te nau fakatapui ʻakinautolu. \v 27 Pea ka ʻosi ʻae ngaahi ʻaho ko ia, ʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono ʻaho valu ʻo fai ki mui, ʻe ʻatu ʻe he kau taulaʻeiki hoʻomou ngaahi feilaulau tutu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau fakalelei ʻi he feilaulauʻanga; pea te u maʻu ʻakimoutolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \c 44 \cd \it 1 Ko e vaheʻi ʻoe matapā ki hahake mo e tuʻi. 4 ʻOku valokiʻi ʻae kau taulaʻeiki koeʻuhi ko e fakalieliaʻi ʻae potu toputapu. 9 ʻE ʻikai ha taha ʻoku tauhi tamapua ʻe faʻa fai ʻae ngāue fakataulaʻeiki. 15 ʻOku tuku ia ki he ngaahi foha ʻo Satoki. 17 Ko e ngaahi meʻa tuʻutuʻuni ki he kau taulaʻeiki.\it* \p \v 1 Hili ia naʻa ne toe ʻomi au ki mui ʻi he hala ʻoe matapā ʻoe potu tapu kituʻa, ʻaia ʻoku hanga ki hahake; pea naʻe tāpuni ia. \v 2 Pea naʻe pehē ai ʻe Sihova kiate au; “ʻE tāpuni ʻae matapā ni, pea ʻe ʻikai fakaava ia, pea ʻe ʻikai ha tangata ʻe hū atu ki ai; he koeʻuhi kuo hāʻele atu ai ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko ia ʻe tāpuni ai ia. \v 3 Kuo tuku ia ki he tuʻi; ʻe nofo ʻi ai ʻae tuʻi ke kai mā ʻi he ʻao ʻo Sihova; ko ia ia ʻe hū atu ʻi he hala ʻoe fale hala ʻi he matapā ko ia, pea te ne toe ʻalu atu ai pe kituʻa.” \p \v 4 ¶ Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he hala ʻi he matapā ki tokelau ʻi he mata fale: pea naʻaku sio, pea vakai, naʻe fakapito ʻaki ʻae fale ʻo Sihova ʻae nāunau ʻo Sihova; pea naʻaku tō hifo ki hoku mata. \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Foha ʻoe tangata, tokanga lahi ho loto, pea sio ʻaki ho mata, pea fanongo ho telinga ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ou lea ʻaki kiate koe ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni, ʻoku kau ki he fale ʻo Sihova, mo hono ngaahi fekau; pea ke tokanga lahi ki he ngaahi hūʻanga ki loto fale, mo hono ngaahi hala kotoa pē kituʻa, mei he potu toputapu.” \v 6 Pea te ke lea ki he kau angatuʻu, ki he fale ʻo ʻIsileli, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻE fale ʻo ʻIsileli, tuku ke lahi eni ʻa hoʻomou ngaahi fakalielia, \v 7 He kuo mou ʻomi ʻae kakai muli, ʻae kau taʻekamu ʻi loto, pea taʻekamu fakakakano ke nau ʻi hoku potu toputapu ke nau fakalieliaʻi ia, ʻio, ʻa hoku fale, ʻi hoʻomou ʻatu ʻa ʻeku meʻa, ʻae ngako, pea mo e toto, pea kuo nau maumauʻi ʻa ʻeku fuakava, ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi fakalielia. \v 8 Pea kuo ʻikai te mou tauhi ʻa ʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni; ka kuo mou fakanofo ʻae kau leʻo maʻamoutolu pe, ke tauhiʻi ʻa hoku potu toputapu. \p \v 9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE ʻikai ha taha muli, pe ha taʻekamu ʻi loto, pe ha taʻekamu fakakakano, ʻe hū ki hoku potu toputapu, pe ha taha ʻi he kau muli kotoa pē ʻoku nofo mo e fānau ʻa ʻIsileli.” \v 10 Pea ko e kau Livai naʻe ʻalu ʻo hē mamaʻo meiate au, ʻi heʻene ʻalu hēhē ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu hē meiate au, ko e muimui ki honau ngaahi tamapua; te nau fua pe ʻekinautolu ʻa ʻenau fai angahala. \v 11 Ka neongo ia te nau tauhi ʻa hoku fale tapu, mo leʻohi ʻae ngaahi matapā ʻoe fale, mo fai ʻae ngāue ʻi loto fale: te nau tāmateʻi ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻae kakai, pea te nau tutuʻu ʻi honau ʻao, mo ngāue kiate kinautolu. \v 12 Koeʻuhi naʻa nau ngāue kiate kinautolu ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi tamapua, mo nau fakahalaʻi ʻae fale ʻo ʻIsileli; ko ia kuo u hiki hake ai ʻa hoku nima kiate kinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, pea te nau fua ʻenau angahala. \v 13 Pea ʻe ʻikai te nau haʻu ke ofi kiate au, ke fai ha ngāue fakataulaʻeiki kiate au, pe te nau ofi mai ki heʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni, ʻi he potu toputapu ʻaupito: ka te nau fua pe ʻenau mā, pea mo e ngaahi fakalielia ʻaia kuo nau fai. \v 14 Ka te u tuku ʻakinautolu ke tauhi ki he nāunau ʻoe fale, ʻi hono ngāue ʻo ia, mo ia kotoa pē ʻe fai ʻi ai. \p \v 15 ¶ “Ka ko e kau taulaʻeiki ʻae kau Livai, ko e ngaahi foha ʻo Satoki, ʻakinautolu naʻe tauhi ki hoku fale tapu, ʻi heʻene ʻalu pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli meiate au, ko kinautolu ia ʻe ʻomi ke ofi kiate au, ke nau tauhi kiate au, pea te nau tutuʻu ʻi hoku ʻao, ke feilaulau ʻaki kiate au, ʻae ngako mo e toto, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: \v 16 Te nau hū atu ki hoku potu tapu, pea te nau ʻunuʻunu mai ke ofi ki heʻeku keinangaʻanga, ke fai ngāue kiate au, pea te nau tauhi ʻa ʻeku fekau. \v 17 Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ʻoka nau ka hū atu ʻi he ngaahi matapā ʻoe lotoʻā ki loto, te nau kofuʻaki ʻae kofu tupenu lelei; ʻe ʻikai siʻi kau ha kofu sipi ki heʻenau kofu, ʻoka nau ka fai ʻae ngāue ʻi he ngaahi matapā ʻoe lotoʻā ki loto, pe ʻi loto. \v 18 Te nau tatā ʻaki ʻae tupenu lelei ki honau ʻulu, pea te nau kofuʻaki ʻae tupenu lelei ki honau kongaloto; ʻe ʻikai te nau ʻai kiate kinautolu ha meʻa ʻoku fakatupu pupuha. \v 19 Pea ka nau ka ʻalu atu ki he lotoʻā kituʻa, ʻio, ki he lotoʻā kituʻa ki he kakai, te nau toʻo honau ngaahi kofu naʻa nau ngāue ai, mo tuku ia ʻi he ngaahi potu fale māʻoniʻoni, pea te nau ʻai ʻae ngaahi kofu kehe; pea ʻe ʻikai te nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻae kakai ʻi honau ngaahi kofu. \v 20 Pea ʻe ʻikai te nau tekefua, pea ʻe ʻikai te nau tuku ke lōloa honau louʻulu, ka ʻe kosikosi pe ke nounou. \v 21 Pea ʻe ʻikai siʻi inu ha uaine ʻe ha taulaʻeiki ʻoka fai ʻe ia ke hū ki he lotoʻā ki loto. \v 22 Pea ʻe ʻikai te nau uaifi ʻaki ha fefine kuo mate ʻa hono husepāniti, pe ha taha kuo fakamavae: ka tenau mali mo e kau finemui ʻi he hako ʻoe fale ʻo ʻIsileli, pe ko e fefine naʻe mali mo ha taulaʻeiki kuo pekia. \v 23 Pea te nau akoʻi ʻa hoku kakai ke ʻilo ʻaia ʻoku māʻoniʻoni mo ia ʻoku kovi, mo nau fakahā ke mahino kiate kinautolu ʻae meʻa ʻoku taʻemaʻa mo ia ʻoku maʻa. \v 24 Pea ka ai ha fakakikihi, ko kinautolu ia ʻe tuʻu ko hono fakamaauʻi; pea te nau fakamaauʻi ia ʻo fakatatau ki heʻeku fakamaau: pea te nau fai ʻa ʻeku ngaahi fono mo ʻeku ngaahi fekau ʻi he ngaahi fakataha kotoa pē ʻoku fai kiate au; pea te nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu. \v 25 Pea ʻe ʻikai te nau ala ki ha taha kuo mate, ke nau ʻuli ai: ka ʻe ngofua ʻenau fakaʻuliʻi ʻakinautolu ʻo kapau ko haʻanau tamai, pe ko e faʻē, pe ko e foha pe ko e ʻofefine, pe ko ha tokoua, pe ha tuofefine ʻoku ʻikai ke mali. \v 26 Pea hili hono fakamaʻa ia, te nau lau kiate ia ha ʻaho ʻe fitu. \v 27 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻoku ne hū atu ai ki he potu tapu, ki he lotoʻā ki loto, ke ngāue ʻi he potu tapu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, te ne feilaulau ʻaki maʻana ha feilaulau ʻi he angahala. \v 28 Pea ʻe hoko ia ko e tofiʻa kiate kinautolu: ko au ko honau tofiʻa: pea ko ia ʻe ʻikai vahe ai hanau tofiʻa ʻi ʻIsileli: he ko honau tofiʻa au. \v 29 Te nau kai mei he feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau koeʻuhi ko e angahala, mo e feilaulau ʻi he fai hala; pea ʻe ʻanautolu ʻae meʻa kotoa pē ʻoku feilaulau ʻaki ʻi ʻIsileli. \v 30 Pea ʻe ʻi he kau taulaʻeiki ʻae ʻuluaki vahe ʻi he ʻuluaki fua ʻoe meʻa kotoa pē, mo e feilaulau kotoa pē ʻi hoʻomou feilaulau kehekehe: te mou ʻatu foki ki he kau taulaʻeiki ʻae ʻuluaki vahe ʻo hoʻomou mā kuo natu, koeʻuhi ke hoko ai mo nofomaʻu ʻae tāpuaki ki homou fale. \v 31 ‌ʻE ʻikai kai ʻe he taulaʻeiki ʻi ha meʻa kuo mate mahaki pe, pe ʻi ha meʻa kuo haehae pe ko ha manupuna pe ko ha manu kehe ia.” \c 45 \cd \it 1 ʻAe konga fonua ʻe vahe ki he fale tapu, 6 mo e tuʻunga ʻoe kolo, 7 Mo e nofoʻanga ʻoe tuʻi. 9 Ko e ngaahi meʻa kuo tuʻutuʻuni ki he tuʻi.\it* \p \v 1 Ko eni foki, ʻoka mou ka talotalo ki hono vahevahe ʻoe fonua ko e tofiʻa, te mou fai ha feilaulau kia Sihova, mo fakatapui moʻona ha konga ʻoe fonua: ko hono lōloa, ko e tatau mo e kaho ʻe ua mano ma nima afe, pea ko hono laulahi ko e taha mano. ʻE māʻoniʻoni ia ʻo aʻu ki hono ngataʻanga kotoa pē ʻo takatakai hake. \v 2 Pea ko hono lōloa ʻae potu ʻe tuku ʻi ai ki he fale tapu, ko e nimangeau, mo e nimangeau ʻi hono fakamāukupu, koeʻuhi ke potupotu mālie hono fua takatakai; pea ko e kiupite ʻe nimangofulu ʻe tuku ke ʻataʻatā ʻi hono takatakai hake ʻo ʻosi. \v 3 Pea ko hono fua ko ia te ke fua mei ai hono lōloa ko e ua mano mo e nima afe, pea ko hono laulahi ko e taha mano; pea ʻe tuʻu ʻi ai ʻae fale tapu pea mo e potu toputapu ʻaupito. \v 4 Pea ko e potu fonua kuo fakatapui, ʻe ʻoe kau taulaʻeiki ia ʻae kau tauhi ʻoe fale tapu, ʻakinautolu ʻoku ʻunuʻunu ke ofi mo fai ʻae ngāue kia Sihova: pea ko e potu ia ʻe tuʻu ai honau ngaahi fale, mo e potu māʻoniʻoni ki hoku fale tapu. \v 5 Pea ko hono lōloa ko ia ko e ua mano ma nima afe, pea mo hono laulahi ʻoku taha mano, ʻe maʻu foki ʻe he kau Livaite, ʻae kau tauhi ʻoe fale, ko honau tofiʻa ʻi ai ko e potu fale ʻe uofulu. \p \v 6 ¶ Pea te mou vaheʻi ʻae tuʻunga ʻoe kolo, ko hono māukupu ko e nima afe, pea ko hono lōloa ko e ua mano ma nima afe, ʻi heʻene hangatonu mai ki he vahe ʻoe potu tapu: pea ʻe ʻoe fale kotoa ʻo ʻIsileli ia. \v 7 Pea ʻe ʻi ai hono vahe ki he tuʻi ʻi hono potu ʻe ua ʻo ia kuo vaheʻi ko e potu tapu, pea mo e vahe ʻoe kolo, ʻi he potu ki muʻa ʻoe potu tapu, mo e potu ki muʻa ʻoe vahe ki he kolo, ʻo fua mei hono potu lulunga ʻo fai atu ki lulunga, pea mei hono potu hahake ʻo fai ki hahake; pea ʻe feʻunga ʻa hono fua fakalōloa, mo e vahe ʻe taha mei hono ngataʻanga ʻi lulunga, ʻo aʻu ki hono ngataʻanga fakahahake. \v 8 Pea ʻe maʻu ʻe ia ʻa hono tofiʻa ʻi he fonua ʻi ʻIsileli: pea ʻe ʻikai siʻi toe fakamālohiʻi ʻe he ngaahi tuʻi ʻa hoku kakai; ka ko hono toe ʻoe fonua, te nau tuku ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau mo honau ngaahi faʻahinga. \p \v 9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, mou fiemālie muʻa; hiki ke mamaʻo ʻae fakamālohi, mo e faʻa vete, pea fai ʻae fakamaau, mo fai totonu, pea ʻoua naʻa pule kakaha ki hoku kakai, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 10 ‌ʻE ʻiate kimoutolu ʻae meʻa fakatatau ʻoku totonu, mo e efa totonu, pea mo e pate totonu. \v 11 Pea ʻe tatau hono fua ʻoe efa, pea mo e pate, koeʻuhi ke feʻunga ʻae pate ʻe taha, mo hono hongofulu vahe ʻi he homa ʻe taha, pea ko e efa ko hono hongofulu vahe ia ʻoe homa foki: ʻe fuofua pe ʻa hono fua mei he homa. \v 12 Pea ʻe ʻi he sikeli ʻe taha ʻae kela ʻe uofulu: pea ko e sikeli ʻe uofulu, mo e sikeli ʻe uofulu ma nima, mo e sikeli ʻe hongofulu ma nima, ko hoʻomou mina ia. \v 13 Ko eni ʻae feilaulau te mou ʻatu; ko hono ono vahe ʻoe efa ʻi he homa ʻe taha ʻoe uite, pea te mou ʻatu mo hono vahe ono ʻoe efa ʻi he homa ʻe taha ʻoe paʻale: \v 14 Pea ko e meʻa kuo tuʻutuʻuni ki he lolo, ʻae pate ʻoe lolo, te mou ʻatu hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe pate ʻi he koaa ʻe taha, ʻaia ʻoku tatau mo e homa ʻe taha, ʻoku hongofulu ʻa hono pate; he ko e pate ʻe hongofulu, ko e homa ia ʻe taha. \v 15 Pea ko e lami ʻe taha, mei hono uangeau ʻoe fanga lami, mei he ngaahi potu lau maʻuiʻui ʻi ʻIsileli: ko e meʻa ia ki he feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻoe fakafetaʻi, ko honau fakaleleiʻi, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \v 16 ‌ʻE kau ʻae kakai kotoa pē ʻi he fonua, ʻi he meʻa ʻe ʻatu ki he tuʻi ʻo ʻIsileli. \v 17 Pea ko e ngāue ia ʻae tuʻi ke ʻatu ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau ʻoe meʻainu, ʻi he ngaahi kātoanga, mo e ngaahi māhina foʻou, pea ʻi he ngaahi ʻaho tapu, mo e ngaahi fakataha fakatoputapu ʻoe fale ʻo ʻIsileli: ʻe ʻiate ia ʻa hono teuteu ʻoe feilaulau ʻi he angahala, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau tutu, pea mo e feilaulau ʻoe fakafetaʻi, koeʻuhi ke fakaleleiʻi ʻae fale ʻo ʻIsileli.” \v 18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻI he ʻuluaki māhina, mo e ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, te mou toʻo ʻae pulu mui taʻehanomele, mo fakamaʻa ʻae fale tapu: \v 19 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻoe feilaulau ʻi he angahala, mo ne pani ʻaki ia ʻae ngaahi pou ʻoe fale, pea ʻe pani mo e tuliki ʻe fā, ʻoe hala, ʻoku fakatakamilo ʻi he feilaulauʻanga, pea ʻe ʻai foki ia ki he ngaahi pou ʻoe matapā ʻoe lotoʻā ki loto. \v 20 Pea ʻe pehē pe hoʻo fai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, koeʻuhi ko ia kotoa pē kuo fai hala, pea mo ia ʻoku taʻepoto: pea ʻe pehē pe ʻa hoʻomou fakaleleiʻi ʻae fale. \v 21 Pea te mou fai ʻa e \add kātoanga ʻoe \add* Lakaatu ʻi hono ʻuluaki māhina, mo hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho, ʻo kātoanga ai ʻi he ʻaho ʻe fitu; ʻe kai ʻae mā ʻoku ʻikai hano meʻa fakatupu. \v 22 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe teuteu ha pulu ʻe he tuʻi, ko e feilaulau ia ʻi he angahala, ko e fai maʻana, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua. \v 23 Pea ko e ʻaho ʻe fitu ʻoe kātoanga te ne teuteu ai ha feilaulau tutu kia Sihova, ko e fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu taʻehanomele, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ʻaho ko ia ʻe fitu; pea mo e ʻuhikiʻi kosi ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e feilaulau ʻi he angahala. \v 24 Pea te ne teuteu ha feilaulau meʻakai, ʻo tatau mo e efa ʻe taha ki he pulu, mo e efa ʻe taha ki ha sipitangata, pea mo e hini ʻoe lolo ki ha efa ʻe taha. \v 25 Pea ka hoko ki hono fitu ʻoe māhina, mo hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, ʻe pehē pe ʻa ʻene fai ʻi he kātoanga ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo fakatatau mo e feilaulau ʻi he angahala, pea tatau mo e feilaulau tutu, pea tatau mo e feilaulau meʻakai, pea tatau mo e lolo.” \c 46 \cd \it 1 ʻAe ngaahi meʻa kuo tuʻutuʻuni ke fai ʻe he tuʻi ʻi heʻene hū, 9 Pea mo e kakai. 16 ʻA hono tukufakaholo ʻae tofiʻa ʻoe tuʻi. 19 ʻAe ngaahi lotoʻā ʻe fai ai ʻae haka mo e taʻo meʻa.\it* \p \v 1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE tāpuni ʻae matapā ʻoe lotoʻā ki loto ʻaia ʻoku hanga ki hahake ʻi he ʻaho ʻe ono ʻoku ngofua ai ʻae ngāue; ka ʻe fakaava ia ʻi he ʻaho tapu, pea ʻe fakaava ʻi he ʻaho ʻoe māhina foʻou. \v 2 Pea ʻe hū atu ʻae tuʻi ʻi he hala ʻoe fale hala ʻoe matapā kituʻa, pea te ne tuʻu ʻi he tefito pou ʻoe matapā, pea ʻe ngaohi ʻe he kau taulaʻeiki ʻa ʻene feilaulau tutu, mo ʻene ngaahi feilaulau fakafetaʻi, pea te ne fai ʻene hū ʻi he hūʻanga ʻoe matapā: pea te ne toki ʻalu atu; ka ʻe ʻikai tāpuni ʻae matapā ʻo aʻu ki he efiafi. \v 3 ‌ʻE pehē foki mo e kakai ʻoe fonua te nau hū ʻi he matapā ʻi he hūʻanga ko ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he ngaahi ʻaho tapu, pea ʻi he ngaahi māhina foʻou. \v 4 Pea ko e feilaulau tutu ʻe ʻatu ʻe he tuʻi ʻi he ʻaho tapu, ko e lami ʻe ono taʻehanauʻila, pea mo e sipitangata taʻehanomele. \v 5 Pea ko e feilaulau ʻoe meʻakai ko e efa ʻe taha ki he sipitangata ʻe taha, pea ko e feilaulau meʻakai ki he fanga lami, ʻe fakatatau ia ki heʻene faʻa fai, pea ko e hini ʻe taha ʻoe lolo ki he efa ʻe taha. \v 6 Pea ko e ʻaho ʻoe māhina foʻou ʻe ʻatu ai ʻae pulu mui taʻehanomele, pea mo e fanga lami ʻe ono, pea mo e sipitangata ʻe taha: pea te nau taʻehanaumele. \v 7 Pea te ne teuteu ha feilaulau meʻakai, ko e efa ʻe taha ki he pulu ʻe taha, mo e efa ʻe taha ki he sipitangata ʻe taha, pea ko e meʻa maʻae fanga lami ʻo fakatatau mo ia ʻoku faʻa fai ʻe hono nima, pea ko e hini ʻe taha ʻoe lolo, ki he efa ʻe taha. \v 8 Pea ka hū atu ʻae tuʻi, te ne hū atu ʻi he hala ʻoe fale hala ʻi he matapā, pea te ne toe ʻalu atu ai pe kituʻa. \p \v 9 ¶ Ka ʻi heʻene haʻu ʻae kakai ʻoe fonua ki he ʻao ʻo Sihova ʻi he ngaahi kātoanga fakatoputapu, ko ia ʻoku hū atu ke lotu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki he tokelau, ʻe ʻalu atu ia kituʻa ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki he feituʻu tonga; pea ko ia ʻoku hū atu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki tonga ʻe toe ʻalu atu ia ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki he tokelau: ʻe ʻikai te ne toe foki atu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ko ia naʻa ne hū mai mei ai, ka te ne ʻalu atu ʻi he matapā ʻoku hangatonu mai ki ai. \v 10 Pea ʻe hū atu ʻae tuʻi fakataha mo kinautolu ʻoka nau ka hū ki ai; pea ka nau ka toe ʻalu atu mei ai, ʻe ʻalu foki mo ia kituʻa. \v 11 Pea ʻi he ngaahi kātoanga mo e ngaahi fakataha fakatoputapu ko e feilaulau ʻoe meʻakai, ko e efa ʻe taha ki he pulu ʻe taha, mo e efa ʻe taha ki he sipitangata, pea ko e meʻa ki he fanga lami ʻe fakatatau ia mo ia ʻoku ne faʻa fai, pea ko e hini ʻe taha ʻoe loto, ki he efa ʻe taha. \v 12 Pea ka fai ʻe he tuʻi ke teuteu ʻofa pe haʻane feilaulau tutu, pe ha feilaulau fakafetaʻi ʻoku ʻatu ʻataʻatā pe kia Sihova, ʻe fakaava kiate ia ʻae matapā, ʻaia ʻoku hangatonu ki he potu hahake, pea ʻe teuteu ʻa ʻene feilaulau tutu, pea mo ʻene feilaulau fakafetaʻi, ʻo hangē ko ia ne fai ʻi he ʻaho tapu: pea te ne toki ʻalu atu kituʻa; pea ka ʻalu atu ia kituʻa, ʻe tāpuni ʻae matapā. \v 13 Te ke teuteu ʻi he ʻaho kotoa pē ha feilaulau tutu kia Sihova, ko e lami ʻi hono ʻuluaki taʻu, mo taʻehanomele; te ke teuteu ia ʻi he pongipongi kotoa pē kotoa pē. \v 14 Pea ʻe teuteu mo hono feilaulau meʻakai, ʻi he pongipongi kotoa pē, ko hono vahe ʻe ono ʻoe efa ʻe taha, mo hono vahe ʻe tolu ʻoe hini ʻe taha ʻoe lolo, ke natu ʻaki ʻae mahoaʻa lelei; ko e feilaulau ia ʻoe meʻakai, ke tuʻutuʻuni mo fai maʻuaipē kia Sihova. \v 15 ‌ʻE pehē ʻa hono teuteu ʻekinautolu ʻae lami, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, pea mo e lolo, ʻi he pongipongi kotoa pē, ko e feilaulau tutu ia ke fai maʻuaipē.” \p \v 16 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Kapau ʻe ʻatu ha meʻa ʻe he tuʻi ki ha taha ʻi hono ngaahi foha, ʻe maʻu tukufakaholo ia ʻe hono ngaahi foha; ʻe ʻonautolu ia tukufakaholo. \v 17 Pea kapau te ne tuku ha meʻa ki ha taha ʻi heʻene kau tamaioʻeiki, ʻe maʻu ʻe ia ia ʻo aʻu ki he taʻu ʻoe fakatauʻatāina; ka hoko mai ia ʻe toe maʻu ia ʻe he tuʻi; ka ko e meʻa kuo ne tuku ki hono ngaahi foha, ʻe ʻanautolu maʻuaipē ia. \v 18 Pea ʻe ʻikai fakamālohiʻi ʻe he tuʻi ʻae tofiʻa ʻoe kakai, ke ne kapusi ʻakinautolu mei honau tofiʻa; ka te ne tuku ʻae tofiʻa ki hono ngaahi foha mei hono tofiʻa pe ʻoʻona: koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakamovetevete ʻae kakai mei honau tofiʻa taki taha.” \p \v 19 ¶ Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he hūʻanga ʻoku tuʻu ʻi he veʻe matapā, ki he ngaahi potu fale tapu, naʻe ʻoe kau taulaʻeiki, ʻaia ʻoku hanga ki he potu tokelau: pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae potu, ʻi hono potu ʻe ua ki lulunga. \v 20 Pea naʻa ne toki pehē kiate au, “Ko e potu eni ʻe haka ai ʻe he kau taulaʻeiki, ʻae feilaulau ʻoe fai hala, mo e feilaulau ʻi he angahala, pea ʻe taʻo ai ʻae feilaulau ʻoe meʻakai; koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau ʻave ia kituʻa, ki he lotoʻā kituʻa, ʻi he tāpuakiʻi ʻoe kakai.” \v 21 Hili ia naʻa ne ʻomi au kituʻa, ki he lotoʻā kituʻa, mo ne ʻave au ke u ʻalu ki hono tuliki ʻe fā ʻoe lotoʻā; pea vakai naʻe ai ʻae lotoʻā siʻi ʻi hono tuliki kotoa pē. \v 22 ‌ʻI hono tuliki ʻe fā ʻoe lotoʻā, naʻe ai ʻae lotoʻā siʻi, ko e kiupite ʻe fāngofulu hono lōloa, pea mo e tolungofulu ʻa hono laulahi: pea naʻe fuofua tatau ʻae tuliki ʻe fā ko ia. \v 23 Pea naʻe tuʻu takatakai ʻi ai ʻae ngaahi potu fale ki loto, ʻi hono potu ʻe fā ko ia, pea naʻe ngaohi takatakai ʻi ai ʻae ngaahi hakaʻanga meʻa ki lalo. \v 24 Pea ne toki pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi potu ia ʻanautolu ʻoku haka meʻa, ʻaia ʻe haka ai ʻe he kau tauhi ʻoe fale ʻae feilaulau ʻae kakai.” \c 47 \cd \it 1 ʻAe meʻa hā mai ko e ngaahi vai tapu. 6 Hono ʻaonga ʻo ia. 13 Hono ngaahi ngataʻanga ʻae fonua. 22 Hono vahevahe ki he ngaahi tofiʻa.\it* \p \v 1 Hili ia naʻa ne toe ʻomi au ki he matapā ʻoe fale; pea vakai, naʻe tafe mai ʻae ngaahi vai ʻi he lalo matapā, ki he potu hahake: he naʻe hanga atu ʻae mata fale ki hahake, pea naʻe tafe mai ʻae vai mei lalo, mei he potu toʻomataʻu ʻoe fale ʻi he potu fakatonga ʻoe feilaulauʻanga. \v 2 Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he hūʻanga ʻoe matapā ki tokelau, mo ne taki fakatakamilo hake au ki he hūʻanga kituʻa, ʻi he matapā ʻoku tuʻu taupotu atu ʻi he hala fakahahake; pea vakai, naʻe tafe ai ʻae vai ki hono potu toʻomataʻu. \v 3 Pea ʻi heʻene ʻalu atu ʻae tangata, naʻe ʻiate ia ʻae afo ke fua ʻaki ki he potu fakahahake, naʻa ne fua ko e kiupite ʻe taha afe, pea naʻa ne tataki au ʻi he loto vai; pea naʻe feʻunga hake ʻae vai mo e tungaʻivaʻe. \v 4 Pea toe fua ʻe ia ha taha afe, mo ne tataki au ʻi he loto vai; pea naʻe aʻu hake ʻae vai ki he tui. Pea ne toe fua mo e taha afe, ʻo ne tataki au ʻi loto; pea aʻu hake ʻae vai ki he kongaloto. \v 5 Hili ia naʻe toe fua mo e taha afe; ka kuo hoko ai ia ko e vaitafe, naʻe ʻikai te u faʻa ʻā ai: he naʻe fakaʻaʻau hake ʻae vai, ko e vai ʻe fai ai ha kakau, ko e vaitafe ʻoku ʻikai hano aʻaʻanga. \p \v 6 ¶ Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, kuo ke mamata ki he meʻa ni?” Ko ia ne ne ʻomi au, mo ne fakafoki mai au, ki he tafaʻaki ʻoe vaitafe. \v 7 Pea ʻi heʻeku foki atu, vakai, naʻe lahi ʻaupito ʻae ʻakau ʻoku tuʻu ʻi he tafaʻaki vaitafe ʻi hono kauvai fakatouʻosi. \v 8 Pea naʻa ne toki pehē kiate au, “ʻOku tafe atu ʻae vai ni ki he potu fonua ki hahake, pea ʻoku ʻalu hifo ki he toafa, mo ʻalu atu ai pe ki tahi: pea ka hoko atu ia ki he tahi ʻe fakamoʻui ai hono ngaahi vai. \v 9 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e meʻa kotoa pē ʻoku moʻui, mo ngaue ʻi he potu kotoa pē ʻe aʻu atu ki ai ʻae vaitafe, ʻe moʻui: pea ʻe lahi ʻaupito ʻaupito ʻae ika, koeʻuhi ko e tafe atu ki ai ʻae ngaahi vai ni: he te nau lelei ai: pea ʻe moʻui ʻae meʻa kotoa pē ʻi he potu kotoa pē ʻe ʻalu atu ki ai ʻae vaitafe. \v 10 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻe tuʻu ai ʻae kau toutai ika mei ʻEniketi, ʻo aʻu ki ʻEnekalemi; ko e potu ia ke ʻaʻau kupenga ai; ʻe ʻi he faʻahinga kehekehe ʻa hono ika, ʻo hangē ko e ika ʻoe moana lahi hono taʻefaʻalaua. \v 11 Kae ʻilonga ʻae potu pelepela ʻi ai, mo e ngaahi potu ʻoku anovai ʻe ʻikai fakamoʻui ia: ʻe tuku ia ke kona ai pe. \v 12 Pea ʻe tupu hake ʻae ʻakau ʻoku meʻakai ʻaki ʻi he veʻe vaitafe, ʻi he tafaʻaki vai ʻi hono kauvai fakatouʻosi, pea ʻe ʻikai mae ʻa hono lau, pea ʻe ʻikai ʻosi ʻa hono fua: ʻe tupu pe hono fua foʻou, ʻo fakatatau mo hono māhina, koeʻuhi ʻoku ʻalu atu mei he fale tapu ʻa hono fakaviviku: pea ʻe meʻakai ʻaki ʻa hono fua, pea ko hono lau ko e meʻa faitoʻo.” \p \v 13 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko eni ʻa hono fakangata, ʻaia te mou nofo ai ki he fonua, ʻo fakatatau ki homou faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻi ʻIsileli: ʻE maʻu ʻe Siosefa ha vahe ʻe ua. \v 14 Pea te mou maʻu ia, ʻo maʻu tatau pe: ʻaia foki naʻaku hiki hake ai hoku nima, ke foaki ia ki hoʻomou ngaahi tamai: pea ʻe tō ʻae fonua ni kiate kimoutolu, ko homou tofiʻa. \v 15 Pea ko hono ngataʻanga eni ʻoe fonua. ʻI hono potu fakatokelau, ʻe ngata mei he Tahi Lahi, mo e hala ki Hetiloni, ʻi he ʻaluʻanga ʻoe kakai ki Sitati. \v 16 Ko Hamati, mo Pelota, mo Sipalemi, ʻaia ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo Tamasikusi, mo e ngataʻanga ʻo Hamati: mo Hasaha-Tikoni, ʻaia ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo Haulani. \v 17 Pea ko hono ngataʻanga mei tahi, ko Hasaenani, ʻi he ngataʻanga ʻo Tamasikusi, mo hono potu tokelau, ʻo fai atu ki he tokelau, pea mo e ngataʻanga ʻo Hamati. Pea ko hono potu tokelau ia. \v 18 Pea ʻe fuofua ʻa hono potu hahake mei Haulani, pea mo Tamasikusi, pea mo Kiliati, pea mei he fonua ʻo ʻIsileli, ʻi Sioatani, mei hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he tahi ki hahake. Pea ko hono potu fakahahake ia. \v 19 Pea ʻe fua ʻa hono potu ki tonga, mei Tema, ʻo aʻu ki he vai ʻoe fakakikihi ʻi Ketesi, ko e vaitafe ʻo aʻu ki he Tahi Lahi. Pea ko hono ngataʻanga ia ki he feituʻu tonga. \v 20 Pea ko hono potu ki lulunga, ko e Tahi Lahi mei hono ngataʻanga, ʻo aʻu ki he feʻunga ʻae tuʻu ha taha ʻo hanga ki Hamati. Ko hono ngataʻanga ia ki lulunga. \v 21 ‌ʻE pehē ʻa hoʻomou vahevahe ʻae fonua ni, ʻo fakatatau mo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli. \p \v 22 ¶ “Pea ʻe hoko ʻo pehē, te mou talotalo ki hono vahevahe ʻoe fonua, koeʻuhi ke mou maʻu ia ko homou nofoʻanga, pea mo e kau muli ʻoku nofo ʻiate kimoutolu: pea te nau tatau kiate kimoutolu, mo ha niʻihi kuo fanauʻi ʻi he fonua ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; te nau maʻu ha tofiʻa ʻiate kimoutolu, ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli. \v 23 Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nofo ai ha muli, te mou vahe kiate ia ʻa hono tofiʻa ʻi ai, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.” \c 48 \cd \it 1–23 ʻAe ngaahi potu ki he faʻahinga ʻe hongofulu ma ua, 8 Mo e fale tapu, 15 Pea mo e kolo mo e tuʻa kolo, 21 Pea mo e tuʻi. 30 Hono fakafuofua ʻoe ngaahi matapā ki he kolo.\it* \p \v 1 Ko eni ʻae hingoa ʻoe ngaahi faʻahinga. Mei he potu tokelau, ki he fonua ʻi he hala ki Hetiloni, ʻi he ʻalu ha taha ki Hamati, ko Hasaenani, ko e ngataʻanga ʻo Tamasikusi ki he feituʻu tokelau, ʻo aʻu ki he matātahi ʻo Hamati; he ko hono fakangataʻanga ia ki hahake mo lulunga; ko e tofiʻa ia ʻo Tani. \v 2 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Tani, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki he potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo ʻAseli. \v 3 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo ʻAseli, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Nafitalai. \v 4 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Nafitalai, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Manase. \v 5 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Manase, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo ʻIfalemi. \v 6 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo ʻIfalemi, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Lupeni. \v 7 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Lupeni, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Siuta. \p \v 8 ¶ Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Siuta, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ʻe ʻi ai ʻae feilaulau, ʻaia te mou fakatapui, ko e kaho ʻe ua mano hono laulahi, pea ʻe tatau hono lōloa mo e ngaahi potu kehe mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga; pea ʻe tuʻu ʻae fale tapu ʻi hono lotolotonga ʻo ia. \v 9 Pea ko ia te mou fakatapui kia Sihova, ko e ua mano mo e nima afe ʻa hono lōloa, pea ko e taha mano ʻa hono laulahi. \v 10 Pea ʻe tuku ʻae potu tapu ni maʻanautolu ʻoku taulaʻeiki; ko e ua mano mo e nima afe hono lōloa, ki he potu tokelau, pea ko hono laulahi ki lulunga ko e taha mano, pea mo hono laulahi ki hahake ko e taha mano, pea ko hono lōloa ʻi he potu tonga ko e ua mano, mo e nima afe: pea ʻe tuʻu ʻae fale tapu ʻo Sihova, ʻi hono lotolotonga ʻo ia. \v 11 Pea ʻe ʻoe kau taulaʻeiki ia, ʻakinautolu kuo fakatapui ʻi he ngaahi foha ʻo Satoki; ʻakinautolu kuo fai ʻeku fekau, pea naʻe ʻikai te nau ʻalu hē ʻi heʻene ʻalu hēhē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pe hangē ko e ʻalu hē ʻae kau Livai. \v 12 Pea ko e potu fonua ko ia kuo feilaulau ʻaki, ʻe hoko ia ko e meʻa tapu ʻaupito maʻanautolu, ʻi he ngataʻanga ʻoe kau Livai. \v 13 Pea ʻi he potu ʻoku hangatonu atu mo e ngataʻanga ʻoe kau taulaʻeiki, ʻe ʻi he kau Livai ha potu, ko hono lōloa, ko e ua mano ma nima afe, pea ko e taha mano hono laulahi: ko hono lōloa kātoa, ko e ua mano mo e nima afe, pea ko hono laulahi ko e taha mano. \v 14 Pea ʻe ʻikai te nau fakatau ia, pe fetongi ʻaki ha meʻa, pe siʻakiʻi ʻae ʻuluaki fua ʻoe fonua: he ko e meʻa ia kuo fakatapu maʻa Sihova. \p \v 15 ¶ Pea ko e nima afe ʻaia ʻoku toe ʻi hono laulahi, pea ʻoku feʻunga atu mo hono ua mano ma nima afe, ko e potu ngofua ia ke tuʻu ai ʻae kolo, ke fai ai ʻae nofo, pea mo hono ngaahi fale kituaʻā: pea ʻe tuʻu ʻae kolo ʻi hono lotolotonga ʻo ia. \v 16 Pea ko hono ngaahi fua eni; ko hono potu tokelau, ko e fā afe mo e nimangeau, mo hono potu ki tonga, ko e fā afe mo e nimangeau, ko hono potu ki hahake, ko e fā afe mo e nimangeau, pea ko hono potu ki lulunga, ko e fā afe mo e nimangeau. \v 17 Pea ko e potu kituʻa kolo ko e uangeau ma nimangofulu ki hono potu fakatokelau, pea ko e uangeau ma nimangofulu ki he potu tonga, pea ko e potu ki hahake ko e uangeau ma nimangofulu, pea ki hono potu ki lulunga, ko e uangeau mo e nimangofulu. \v 18 Pea ko hono potu ʻoku toe ʻi hono lōloa, ʻo feangai atu mo e potu tapu kuo feilaulau ʻaki, ko e taha mano ki he potu hahake, pea taha mano ki he potu lulunga; pea ʻe feangai atu ia mo e potu tapu kuo feilaulau ʻaki, pea ko hono tupu ʻo ia ʻe tuku ko e meʻakai ʻanautolu ʻoku tauhi ki he kolo. \v 19 Pea ʻe fili mai ʻakinautolu ʻe tauhi ki he kolo mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli. \v 20 Ko hono kātoa ʻo ia ʻe feilaulau ʻaki, ko e ua mano ma nima afe hono potu fakalōloa, pea ua mano ma nima afe hono fakamāukupu: te mou ʻai ke potupotu mālie ʻae feilaulau tapu, pea mo e tuʻunga ʻoe kolo. \v 21 Pea ko hono toe ʻi hono potu fakatouʻosi ʻoe feilaulau māʻoniʻoni, ʻe tuku ia mo e tuʻi, pea ko e tuʻuʻanga ʻoe kolo ʻe ʻalu feʻunga mo e ua mano ma nima afe ʻoe feilaulau, ki hono potu fakahahake, pea feʻunga ki hono potu lulunga, mo e ua mano ma nima afe ki hono ngataʻanga fakalulunga, ke fehāngaaki mo e vahe ki he tuʻi: pea ʻe tuku ia ko e feilaulau māʻoniʻoni; pea ʻe tuʻu ʻae potu tapu ʻoe fale ʻi hono lotolotonga. \v 22 Pea ʻe ʻoe tuʻi ʻae potu mei he tofiʻa ʻoe kau Livai, pea mei he vahe ʻoe kolo, koeʻuhi ʻoku tuʻu ia ʻi he potu vahe ʻoe tuʻi, ʻi he vahaʻa ʻoe ngataʻanga ʻo Siuta, pea mo e ngataʻanga ʻo Penisimani. \p \v 23 ¶ Pea koeʻuhi ko e ngaahi faʻahinga ʻoku toe, ʻe maʻu ʻe Penisimani ʻae tofiʻa mei he potu hahake, ʻo aʻu ki he potu lulunga. \v 24 Pea mei he ngataʻanga ʻo Penisimani, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki he potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Simione. \v 25 Pea mei he ngataʻanga ʻo Simione, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki he potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo ʻIsaka. \v 26 Pea mei he ngataʻanga ʻo ʻIsaka, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki he potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Sepuloni. \v 27 Pea mei he ngataʻanga ʻo Sepuloni, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki pe potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Kata. \v 28 Pea ko e ngataʻanga ʻo Kata, ʻi hono potu fakatonga, ʻe fai atu ki he tonga ʻo ngata mai mei Tema, ʻo aʻu ki he ngaahi vai ʻi Melipa Ketesi, mo e vaitafe ʻoku tafe atu ki he Tahi Lahi. \v 29 “Ko eni ia, ʻae fonua ʻaia te mou vahevahe ʻi he talotalo ki ai, ko e tofiʻa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, pea ko honau tofiʻa eni,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. \p \v 30 ¶ Pea ko e ngaahi fua eni ʻoe kolo ʻi hono potu tokelau, ko hono fua ko e fā afe mo e nimangeau. \v 31 Pea ʻe ui ʻaki ʻae hingoa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ʻae ngaahi matapā ʻoe kolo: ko e matapā ʻe tolu ki he tokelau; ko e matapā ʻe taha kia Lupeni, mo e matapā ʻe taha kia Siuta, pea mo e matapā ʻe taha kia Livai. \v 32 Pea ko hono potu fakahahake, ko e fā afe mo e nimangeau: pea ʻe tolu ʻa hono matapā; ko e matapā ʻe taha kia Siosefa, mo e matapā ʻe taha kia Penisimani, pea mo e matapā ʻe taha kia Tani. \v 33 Pea ko hono fua ki he potu ki tonga, ko e fā afe mo e nimangeau; pea ʻe tolu ʻa hono matapā; ko e matapā ʻe taha kia Simione, mo e matapā ʻe taha kia ʻIsaka, pea mo e matapā ʻe taha kia Sepuloni. \v 34 Pea ko hono potu ki lulunga, ko e fā afe mo e nimangeau; pea mo hono matapā ʻe tolu; ko e matapā ʻe taha kia Kata, mo e matapā ʻe taha kia ʻAseli, pea mo e matapā ʻe taha kia Nafitalai. \v 35 Ko hono fua takatakai naʻe meimei taha mano mo e valu afe: pea ʻe ui ʻae kolo mei he ʻaho ko ia ʻo fai ki mui, “Ko e ʻAfioʻanga ʻo Sihova.”