\id EST \h Eseta \toc1 Ko E Tohi ʻa Eseta \toc2 Eseta \toc3 Est \mt2 KO E TOHI \mt3 ʻA \mt1 ESETA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e fai ʻae ngaahi kātoanga fakatuʻi ʻe ʻAhasivelo. 10 Ko ʻene fekau ke haʻu ʻa Vasiti, pea tala ʻe ia ʻe ʻikai. 13 Ko e fai ʻae fono ʻe ʻAhasivelo ʻi he fakakaukau ʻo Mimukani, ke pule pe ʻae tangata.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAhasivelo, (ko e ʻAhasivelo eni naʻe pule mei Initia ʻo aʻu ki ʻItiopea, ki he vahe fonua ʻe teau mā uofulu mā fitu:) \v 2 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, ʻi heʻene nofo ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo, ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo hono puleʻanga, ʻaia naʻe ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki. \v 3 Naʻa ne fai ʻae kātoanga ki heʻene ngaahi houʻeiki kotoa pē mo ʻene kau tamaioʻeiki ʻi hono tolu taʻu ʻo ʻene pule: ko e mālohi ʻo Peasia mo Mitia, ko e ngaahi houʻeiki, mo kinautolu naʻe pule ki he ngaahi vahe fonua, naʻe ʻi hono ʻao: \v 4 Pea naʻa ne fakahā ai ʻi he ngaahi ʻaho lahi ʻae koloa ʻo hono puleʻanga fakamanavahē, mo e lahi ʻo ʻene ongoongolelei ʻaʻana, ʻio, ʻi he ʻaho ʻe teau ma valungofulu. \v 5 Pea ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, naʻe fai ʻae kātoanga ʻe he tuʻi ki he kakai kotoa pē naʻe ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki, ki he lahi, mo e siʻi, ʻi he ngaahi ʻaho ʻe fitu, ʻi he lotoʻā ʻoe ngoue ʻi he fale fakaʻeiki ʻoe tuʻi; \v 6 ‌ʻAia naʻe ʻi ai ʻae ngaahi \add puipui \add*hinehina, mo lanu ʻakau mata, mo lanu moana, naʻe fakamaʻu ʻaki ʻae ngaahi afo ʻoe filo tupenu tuʻovalevale mo e paʻuhiʻuhi ki he ngaahi kaveʻi siliva mo e ngaahi pou ʻoe maka hinehina: naʻe koula mo siliva ʻae ngaahi mohenga naʻe tuʻu ki he faliki \add fale \add*ʻoe maka hinehina, mo e kulokula, mo e lanu moana, mo e hinehina, mo e ʻuliʻuli. \v 7 Pea naʻa nau ʻatu ʻae meʻainu kiate kinautolu ʻi he ngaahi ipu koula, (naʻe fai kehekehe ʻae ngaahi ipu kotoa pē,) mo e uaine ngalingali tuʻi lahi ʻaupito, ʻo fakatatau ki he anga ʻoe tuʻi. \v 8 Pea naʻe fai ʻae inu ʻo fakatatau ki he fono naʻe ʻikai puleʻi mālohi ʻe ha tokotaha he naʻe pehē ʻe he fono ʻae tuʻi ki he kau matāpule kotoa pē ʻo hono fale, ke nau fai taki taha kotoa pē ʻo fakatatau ki hono loto ʻoʻona. \v 9 Pea naʻe fai foki ʻe Vasiti ko e tuʻi fefine ʻae kātoanga ki heʻenau fefine ʻi he fale fakatuʻi ʻaia naʻe ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo. \p \v 10 ¶ Pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻi he fiefia ʻae loto ʻoe tuʻi ʻi he uaine, naʻa ne fekau kia Mihumani, mo Pisita, mo Hapona, mo Pikita, mo ʻApakita, mo Setali, mo Kakasi, ko e kau tauhi fale ʻe toko fitu naʻe talifekau ʻi he ʻao ʻo ʻAhasivelo ko e tuʻi. \v 11 Ke nau ʻomi ʻa Vasiti ko e tuʻi fefine ki he ʻao ʻoe tuʻi mo e tatā fakaʻeiki, ke fakahā ki he kakai mo e ngaahi houʻeiki hono hoihoifua: he naʻe hoihoifua ia ke mamata ki ai. \v 12 Ka naʻe ʻikai fie haʻu ʻae tuʻi fefine ko Vasiti ʻi he fekau ʻae tuʻi ʻi he kau talafekau: ko ia naʻe tuputāmaki ai ʻae tuʻi, pea lili ʻene houhau ʻiate ia. \p \v 13 ¶ Pea pehē ai ʻe he tuʻi ki he kau tangata poto, ʻaia naʻe ʻilo ʻae ngaahi kuonga, (he naʻe pehē pe ʻae anga ʻae tuʻi kiate kinautolu kotoa pē naʻe ʻilo ʻae fono mo e fakamaau: \v 14 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Kasina, mo Setali, mo ʻAtimata, mo Tasisi, mo Melesi, mo Masina, mo Mimukani, ko e houʻeiki ʻe toko fitu ʻo Peasia mo Mitia, ʻaia naʻe mamata ki he fofonga ʻoe tuʻi, pea naʻe nofo ki muʻa ʻi he puleʻanga;) \v 15 “Ko e hā te tau fai ki he tuʻi fefine, ko Vasiti ʻo fakatatau ki he fono, ko e meʻa ʻi he ʻikai te ne fai ʻae fekau ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo ʻi he kau talafekau?” \v 16 Pea naʻe lea ʻa Mimukani ʻi he ʻao ʻoe tuʻi mo e ngaahi houʻeiki, \add ʻo pehē\add*, “Naʻe ʻikai fai hala ʻe Vasiti ko e tuʻi fefine ki he tuʻi pē, ka ki he ngaahi houʻeiki kotoa pē, pea ki he kakai kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he ngaahi puleʻanga ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo. \v 17 Koeʻuhi ʻe ongo atu ki he mamaʻo ʻae ngāue ni ʻae tuʻi fefine ki he kau fefine kotoa pē, ko ia te nau mata manuki ai ki honau ngaahi husepāniti, ʻoka fakaongo atu ia, ‘Naʻe fekau ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo ke ʻomi ʻae tuʻi fefine ki hono ʻao, ka naʻe ʻikai haʻu ia.’ \v 18 ‌ʻE lea pehē pē foki ʻe he houʻeiki fefine ʻo Peasia mo Mitia he ʻaho ni ki he ngaahi houʻeiki ʻae tuʻi, ʻaia kuo ongoʻi ʻae ngāue ni ʻae tuʻi fefine. Ko ia ʻe tupu ai ʻae manuki lahi mo e ʻita. \v 19 Pea kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, ke fai ʻe ia ʻae fono fakatuʻi, pea tuku ke tohi ia ʻi he ngaahi fono ʻoe kakai Peasia mo e kakai Mitia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakakehe ia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe haʻu ʻa Vasiti ki he ʻao ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo: pea ke foaki ʻe he tuʻi hono tuʻunga fakatuʻi ki ha tokotaha ʻoku lelei lahi ʻiate ia. \v 20 Pea ka fakaongo atu ʻae fono ʻae tuʻi ʻaia te ne fai ki he potu kotoa pē ʻo hono puleʻanga, (he ʻoku lahi ia,) ʻe ʻatu ʻe he ngaahi fefine uaifi ʻae fakaʻapaʻapa ki honau ngaahi husepāniti, pē ko e lahi ia pē ko e siʻi.” \v 21 Pea naʻe mālie ai ʻae tuʻi mo e ngaahi houʻeiki ʻi he lea ko ia; pea naʻe fai ʻe he tuʻi ʻo fakatatau ki he lea ʻa Mimukani. \v 22 He naʻa ne ʻave ʻae ngaahi tohi ki he ngaahi potu kotoa pē ʻoe puleʻanga ʻoe tuʻi, ki he puleʻanga kotoa pē ʻo fakatatau ki he tohi ʻo hono lea, pea ki he kakai kotoa pē ʻo tatau mo ʻenau lea, koeʻuhi ke pule taki taha ʻae tangata ʻi hono fale ʻoʻona, pea koeʻuhi ke fanongonongo ia ʻi he lea ʻae kakai kotoa pē. \c 2 \cd \it 1 Ko e fili ʻae tuʻi fefine foʻou mei he kau tāupoʻou 3 Ko Eseta mo Motekiai ko e tangata naʻa ne tamai ʻaki. 8 ʻOku loto lelei ʻe Hekai kia Eseta. 12 Ko hono anga ʻae fakamaʻa, mo e ʻalu ki he tuʻi. 21 Naʻe ʻilo ʻe Motekiai ʻae teu lapa pea naʻe tohi ia ʻi he toki fakamatala meʻa fakapuleʻanga.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, pea kuo ʻosi ʻae houhau ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo, naʻa ne manatuʻi ʻa Vasiti, mo ia naʻa ne fai, mo ia naʻe tuʻutuʻuni ke fai kiate ia. \v 2 Pea pehē ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻaia naʻe tauhi ia, “Tuku ke kumi he kau tāupoʻou hoihoifua maʻae tuʻi: \v 3 Pea ke fakanofo ʻe he tuʻi ʻae kau matāpule ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo hono puleʻanga, koeʻuhi ke nau tānaki ke fakataha kotoa pē ʻae kau tāupoʻou hoihoifua ki Susani ko e kolo fakaʻeiki, ki he fale ʻoe kau fefine, ki he tauhi ʻo Hekai, ko e tauhi fale ʻoe tuʻi, ʻaia ʻoku tauhi ʻae kau fefine: pea ke ʻatu kiate kinautolu ʻenau ngaahi meʻa fakamaʻa: \v 4 Pea ʻilonga ʻae tāupoʻou ʻaia ʻe fiemālie ki ai ʻae tuʻi, tuku ia ke tuʻi fefine ko e fetongi ʻo Vasiti.” Pea naʻe fiemālie ʻae tuʻi ʻi he meʻa ko ia; pea naʻa ne fai ia. \p \v 5 ¶ Pea naʻe ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki, ʻae Siu ʻe taha, ko Motekiai hono hingoa, ko e foha ʻo Saili, ko e foha ʻo Simi, ko e foha ʻo Kisi, ko e tangata Penisimani: \v 6 ‌ʻAia naʻe fetuku mei Selūsalema, ʻi he fakapōpula ʻaia naʻe fetuku ki he mamaʻo mo Sekonia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ʻo ʻave ki he mamaʻo. \v 7 Pea naʻa ne ohi ʻa Hatasa, ʻaia ko Eseta, ko e ʻofefine ʻo hono tuʻasina: he naʻe ʻikai haʻane tamai pe faʻē, pea naʻe matamatalelei mo hoihoifua ʻae tāupoʻou, ʻaia naʻe ohi ʻe Motekiai ʻi he pekia ʻene tamai mo ʻene faʻē, ʻo ne ʻofefine ʻaki ia. \p \v 8 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ongoʻi ʻae fekau ʻae tuʻi mo ʻene tuʻutuʻuni, pea kuo fakakātoa ʻae kau taʻahine tokolahi ki Susani ko e kolo fakaʻeiki, ki he tauhi ʻo Hekai, naʻe ʻomi foki ʻa Eseta ki he fale ʻoe tuʻi, ki he tauhi ʻo Hekai, ko e tauhi ʻoe kau fefine. \v 9 Pea naʻe fiemālie ia ki he taʻahine, pea naʻa ne ʻofeina ia: pea naʻa ne ʻatu leva kiate ia ʻae ngaahi meʻa maʻa ʻene fakamaʻa ia, fakataha mo e ngaahi meʻa naʻe kau tonu kiate ia, mo e kau taʻahine ʻe toko fitu, ʻaia naʻe taau ke foaki kiate ia, mei he fale ʻoe tuʻi: pea naʻa ne tomuʻa fili ia mo ʻene kau taʻahine ki he potu lelei lahi ʻoe fale ʻoe kau fefine. \v 10 Naʻe teʻeki ai fakahā ʻe Eseta hono kakai pe ko hono kāinga: he naʻe fekau ia ʻe Motekiai ke ʻoua naʻa fakahā ia. \v 11 Pea naʻe ʻeveʻeva ʻa Motekiai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he mata fale ʻoe lotoʻā ʻoe fale ʻoe kau fefine, ke ʻilo pe ʻoku fēfē ʻa Eseta, pea ko e hā ʻe fai kiate ia. \p \v 12 ¶ Pea ʻi he hoko ʻae lakanga ʻoe taʻahine kotoa pē ke hū ki loto ki he tuʻi ko ʻAhasivelo, hili ʻene nofo ʻi he māhina ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakatatau ki he anga ʻae kau fefine, (he naʻe pehē pe hono fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho ʻo honau fakamaʻa, ʻio, ʻae māhina ʻe ono mo e lolo ko e mula, mo e māhina ʻe ono mo e ngaahi meʻa namu kakala, pea mo e ngaahi meʻa kehe ko e meʻa fakamaʻa ʻae kau fefine.) \v 13 Pea naʻe haʻu pehē pe ʻae taʻahine kotoa pē ki he tuʻi: ʻilonga ʻaia kotoa pē naʻa ne fili ke taungaʻaki mei he fale ʻoe kau fefine, ke ʻalu ki he fale ʻoe tuʻi, naʻe foaki ia kiate ia. \v 14 Naʻe hū ki ai ia ʻi he efiafi, pea pongipongi ai naʻe liu mai ia ki hono ua ʻoe fale ʻoe kau fefine, ki he tauhi ʻa Seasikasi, ko e tauhi fale ʻae tuʻi, ʻaia naʻe tauhi ʻae kau sinifu: naʻe ʻikai te ne toe haʻu ki he tuʻi, ʻo kapau naʻe ʻikai fiemālie ʻae tuʻi ʻiate ia, pea ne ui ia ʻi hono hingoa. \p \v 15 ¶ Pea ʻi he hoko ʻae lakanga ʻo Eseta, ko e ʻofefine ʻo ʻApieli ko e tuʻasina ʻo Motekiai, ʻaia naʻa ne ohi ko hono ʻofefine, ke hū ia ki loto ki he tuʻi, naʻe ʻikai te ne fili ha meʻa ʻe taha ka ko e meʻa pe naʻe ʻatu kiate ia ʻe Hekai, ko e tauhi fale ʻae tuʻi, mo e haʻa tukauʻi ʻoe kau fefine. Pea naʻe ʻofeina ʻa Eseta ʻe he kakai kotoa pē naʻe mamata kiate ia. \v 16 Ko ia, naʻe ʻave ʻa Eseta ki he tuʻi ko ʻAhasivelo ki hono fale fakatuʻi ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko Tipeti, ʻi hono fitu taʻu ʻo ʻene pule. \v 17 Pea naʻe ʻofa lahi ʻae tuʻi kia Eseta ʻi he kau fefine kotoa pē, pea naʻe maʻu ʻe ia ʻae lelei mo e angaʻofa ʻi hono ʻao ʻo lahi hake ʻi he kau tāupoʻou kotoa pē; ko ia naʻa ne ʻai ai ʻae tatā fakatuʻi ki hono ʻulu, pea fakanofo ia ko e tuʻi fefine ko e fetongi ʻo Vasiti. \v 18 Pea naʻe fai ai ʻe he tuʻi ʻae kātoanga lahi ki heʻene ngaahi houʻeiki kotoa pē mo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻio, ko e kātoanga ʻo Eseta: pea naʻa ne fai ʻae vetepōpula ʻi hono ngaahi puleʻanga, ʻo ne fai ʻae ngaahi foaki, ʻo taau mo e monūʻia ʻoe tuʻi. \v 19 Pea ʻi he fakakātoa ʻae kau taʻahine ko hono liunga ua, naʻe toki nofo ai ʻa Motekiai ʻi he matapā ʻoe tuʻi. \v 20 Pea naʻe teʻeki ai fakahā ʻe Eseta ʻa hono kāinga pe ko hono kakai: ʻo hangē ko e fekau pau ʻe Motekiai kiate ia: he naʻe fai ʻe Eseta ki he fekau ʻa Motekiai kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻa ne fai ʻi heʻene kei tauhi ia. \p \v 21 ¶ ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, lolotonga ʻene nofo ʻa Motekiai ʻi he matapā ʻoe tuʻi, naʻe ʻita ʻae tauhi ʻe toko ua ʻae tuʻi, ko Pikitani mo Telesi, ʻiate kinautolu naʻe tauhi ʻae matapā, ʻo na kumi ke ala ki he tuʻi ko ʻAhasivelo. \v 22 Pea naʻe ʻilo ʻae meʻa ni ʻe Motekiai, ʻaia naʻe tala ia kia Eseta ko e tuʻi fefine, pea fakahā ia ʻe Eseta ki he tuʻi ʻi he hingoa ʻo Motekiai. \v 23 Pea ʻi he fai ʻae ʻeke ki he meʻa ni, naʻe ʻilo hono moʻoni: ko ia naʻe tautau ai ʻakinaua fakatouʻosi ki ha ʻakau: pea naʻe tohi ia ʻi he tohi fakamatala meʻa ʻi he ʻao ʻoe tuʻi. \c 3 \cd \it 1 Kuo hikisia ʻa Hamani ʻe he tuʻi, pea koeʻuhi ko e taʻetokangaʻi ia ʻe Motekiai, ʻoku feinga ia ke totongi kovi ki he kakai Siu kotoa pē. 7 Ko ʻene fai ʻae talotalo. 8 Ko ʻene maʻu mei he tuʻi ʻi heʻene fakakoviʻi, ʻae fono ke tāmateʻi ʻae kakai Siu.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni naʻe fakahikihiki ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo ʻa Hamani ko e foha ʻo Hamitata ko e tangata Ekaki, mo ne hakeakiʻi ia, pea ʻai hono nofoʻa ke māʻolunga hake ʻi he ngaahi houʻeiki naʻe ʻiate ia. \v 2 Pea naʻe punou ʻae kau tamaioʻeiki kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi he matapā ʻoe tuʻi, ʻonau fakaʻapaʻapa kia Hamani: he naʻe pehē pe ʻae fekau ʻae tuʻi ʻiate ia. Ka naʻe ʻikai punou ʻa Motekiai, pe fai fakaʻapaʻapa kiate ia. \v 3 Pea pehē ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi, ʻaia naʻe nofo ʻi he matapā ʻae tuʻi kia Motekiai, “Ko e hā ʻoku ke talangataʻa ai ki he fekau ʻae tui?” \v 4 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau lea kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻikai tokanga ia kiate kinautolu, naʻa nau \add toki \add*tala ia kia Hamani, ke vakai, pe ʻe tuʻumaʻu ʻae anga ʻa Motekiai: he naʻa ne tala kiate kinautolu ko e Siu ia. \v 5 Pea ʻi he vakai ʻa Hamani naʻe ʻikai punou ʻa Motekiai, pe fakaʻapaʻapa kiate ia, naʻe pito ai ʻa Hamani ʻi he ʻita. \v 6 Pea naʻe pehē ʻe ia ko e meʻa noa pē ke ala kia Motekiai tokotaha pē: he naʻa nau fakahā kiate ia ʻae kakai ʻo Motekiai: ko ia naʻe tokanga ʻe Hamani ke fakaʻauha ʻae ngaahi Siu kotoa pē ʻi he puleʻanga kotoa pē ʻo ʻAhasivelo, ʻio, ko e kakai ʻo Motekiai. \p \v 7 ¶ ʻI he ʻuluaki māhina, ʻaia ko e māhina ko Nisani, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu ʻoe pule ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, naʻa nau lī ʻa Puli, ʻaia ko e talotalo, ʻi he ʻao ʻo Hamani, ʻi he ʻaho hokohoko pe, pea mei he māhina ki he māhina, ʻo hoko ki hono hongofulu ma ua ʻae māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali. \p \v 8 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Hamani ki he tuʻi ko ʻAhasivelo, “ʻOku ai ʻae kakai ʻe taha kuo movetevete mamaʻo atu ʻo nofo tuku fakaholo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo ho puleʻanga; pea ʻoku kehe ʻenau ngaahi fono ʻi he kakai kotoa pē; pea ʻoku ʻikai foki te nau tokanga ki he ngaahi fono ʻae tuʻi: ko ia ʻoku ʻikai ʻaonga ki he tuʻi ke kātaki ʻakinautolu. \v 9 Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, tuku ke tohi koeʻuhi ke fakaʻauha ʻakinautolu: pea te u totongi ki he nima ʻokinautolu ʻoku tuku ki ai ʻae ngāue ni, ʻae taleniti siliva ʻe taha mano, ke ʻomi ki he ngaahi fale koloa ʻoe tuʻi.” \v 10 Pea naʻe toʻo ʻe he tuʻi hono mama mei hono nima, pea ne foaki ia kia Hamani ko e foha ʻo Hamitata ko e tangata Ekaki, ko e fili ʻoe kakai Siu. \v 11 Pea pehē ʻe he tuʻi kia Hamani, “Kuo foaki ʻae siliva kiate koe, mo e kakai foki, ke ke fai kiate kinautolu ʻaia ʻoku mata lelei kiate koe.” \v 12 Pea naʻe toki ui ke fakataha ʻae kau tangata tohi ʻae tuʻi ʻi hono hongofulu ma tolu ʻoe ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, pea naʻe tohi ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Hamani ki he kau matāpule mo e kau pule fonua ʻaia naʻe pule ʻi he ngaahi puleʻanga, pea ki he kau pule kotoa pē ʻoe kakai kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo fakatatau mo e tohi ʻo ia, pea ki he kakai kotoa pē ʻo taau mo ʻenau lea: naʻe tohi ia ʻi he huafa ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, pea fakamaʻu ʻaki ʻae mama ʻoe tuʻi. \v 13 Pea naʻe ʻave ʻae ngaahi tohi ʻi he kau ʻave tohi ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi, ke maumau, ke tāmateʻi, mo fakaʻauha, ʻae kakai Siu kotoa pē, ʻae iiki mo e motuʻa, ʻae tamaiki iiki, mo e kau fefine, ʻi he ʻaho pe taha, ʻio, ʻi hono ʻaho ʻe hongofulu mā tolu ʻi hono hongofulu mā ua ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali, pea ke faʻao ʻae vete ʻanautolu. \v 14 Ko hono hiki ʻoe tohi ko e fekau ke ʻatu ki he puleʻanga kehekehe kotoa pē, naʻe fakahā atu ki he kakai kotoa pē, koeʻuhi kenau tali teu pe ki he ʻaho ko ia. \v 15 Naʻe ʻalu atu kituaʻā ʻae kau ʻave tohi, he naʻe fakavavevave ia ʻe he fekau ʻae tuʻi, pea naʻe fai ʻae fono ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki. Pea naʻe nofo hifo ʻae tuʻi mo Hamani ke inu: ka naʻe maveuveu ʻae kolo ko Susani. \c 4 \cd \it 1 Ko e tangi lahi ʻa Motekiai mo e kakai Siu. 4 Naʻe ʻilo ia ʻe Eseta, pea fekau ia kia Motekiai, ʻaia naʻa ne fakahā hono ʻuhinga, pea ne akoʻi ia ke langomaki ʻakinautolu. 10 Naʻe fakafisi ia ʻe ia pea valoki ia ʻe Motekiai. 15 Naʻe fekau ia ʻae ʻaukai pea toki loto ia ke fai ʻae kole.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ʻilo ʻe Motekiai ʻaia kotoa pē kuo fai, naʻe haehae hono ngaahi kofu ʻe Motekiai, pea ʻai ʻae kofu tauangaʻa mo e efuefu, pea ʻalu ia kituʻa ki he loto kolo, pea tangi kalanga ia mo fakamamahi: \v 2 Pea naʻe haʻu ia, ʻio, ki he mata ʻoe matapā ʻoe tuʻi: he naʻe ʻikai ngofua ke hū ha tokotaha ki ai kuo kofu ʻi he kofu tauangaʻa. \v 3 Pea ko e potu puleʻanga kotoa pē naʻe hoko ki ai ʻae fekau ʻae tuʻi mo ʻene tuʻutuʻuni, naʻe ʻi ai ʻae mamahi lahi ʻi he kakai Siu, mo e ʻaukai, mo e tangi, mo e tangilāulau; pea naʻe tokoto ʻae tokolahi ʻi he kofu tauangaʻa mo e efuefu. \p \v 4 ¶ Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau fefine ʻa Eseta mo ʻene kautauhi ʻo tala ia kiate ia. Pea naʻe mamahi lahi ʻaupito ai ʻae tuʻi fefine; pea ne fekau \add ke ʻave \add*ʻae ngaahi kofu ke fakakofuʻaki ʻa Motekiai, pea ke toʻo ʻo ʻave hono ngaahi kofu tauangaʻa meiate ia: ka naʻe ʻikai te ne maʻu ia. \v 5 Pea naʻe fekau ʻe Eseta ke haʻu ʻa Hataki, ko e tokotaha ʻoe kau tangata tauhi ʻae tuʻi, ʻaia naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he tuʻi ke tauhi ia, pea ne tuku kiate ia ʻae fekau kia Motekiai, ke ʻilo pe ko e hā ia, pea kuo tupu ʻi he hā. \v 6 Ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa Hataki kia Motekiai ki he hala lahi ʻoe kolo, ʻaia naʻe ʻi he mata ʻoe matapā ʻoe tuʻi. \v 7 Pea naʻe fakahā kiate ia ʻe Motekiai ʻae meʻa kotoa pē kuo hoko kiate ia, pea mo e ngaahi paʻanga naʻe fakahā ʻe Hamani ke totongi ki he fale koloa ʻoe tuʻi koeʻuhi ko e kakai Siu, ke fakaʻauha ʻakinautolu. \v 8 Pea naʻa ne ʻatu foki kiate ia hono hiki ʻoe tohi ʻae fono naʻe fai ʻi Susani ke fakaʻauha ʻakinautolu, ke ne fakahā ia kia Eseta, pea ke fakahā ia kiate ia, pea ke fekau kiate ia ke ʻalu ia ki he tuʻi, ke fai ʻae hū kiate ia, pea ke fai ʻae kole ʻi hono ʻao maʻa hono kakai. \v 9 Pea naʻe haʻu ʻa Hataki ʻo tala kia Eseta ʻae ngaahi lea ʻa Motekiai. \p \v 10 ¶ Pea naʻe toe lea ʻa Eseta kia Hataki, ʻo ne tuku kiate ia ʻae fekau kia Motekiai; \v 11 “ʻOku ʻilo ʻe he kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻae tuʻi, mo e kakai kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga ʻoe tuʻi ʻoku nau ʻilo, ke ʻilonga ha tokotaha, pe ko ha tangata pe ha fefine, ʻe hū ia ki he tuʻi ʻi he fale ʻi loto fale, pea naʻe ʻikai fekau, ʻoku ai ʻae fono pe taha ʻaʻana ke tāmateʻi ia, ka ko ia pe ʻe mafao atu ki ai ʻe he tuʻi ʻae tokotoko koula ke moʻui ai ia; pea kuo ʻikai ui au ke hū atu ki he tuʻi ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu kuo hili ni.” \v 12 Pea naʻa nau tala kia Motekiai ʻae ngaahi lea ʻa Eseta. \v 13 Pea naʻe fekau ʻe Motekiai ke tala kia Eseta, “ʻOua naʻa ke mahalo te ke muʻaki hao koe ʻi he kakai Siu kotoa pē koeʻuhi ko hoʻo ʻi he fale ʻoe tuʻi. \v 14 He kapau te ke mātuʻaki longo pe koe ʻi he kuonga ni, ʻe hoko ai ʻae fakaʻataʻatā mo e fakamoʻui ʻoe kakai Siu mei ha potu ʻe taha: ka ko koe mo e fale ʻo hoʻo tamai ʻe fakaʻauha; pea ko hai ʻoku ne ʻiloʻi naʻa kuo ke hoko ai koe ki he puleʻanga koeʻuhi ko ha kuonga pehē ni?” \p \v 15 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe Eseta kiate kinautolu ke ʻave kia Motekiai ʻae tali ni, \v 16 “ʻAlu pea fakakātoa fakataha ʻae ngaahi Siu kotoa pē ʻoku nofo ʻi Susani, pea ke mou ʻaukai koeʻuhi ko au, pea ʻoua naʻa mou kai pe inu ʻi he ʻaho ʻe tolu, \add ʻi he pō\add*, pe \add ʻi he \add*ʻaho: Ko au mo ʻeku kau fefine te mau ʻaukai foki: pea ko ia te u hū ai ki he tuʻi, ʻaia ʻoku ʻikai taau mo e fono: pea kapau te u mate ai, te u mate pē.” \v 17 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Motekiai ʻi hono hala, pea fai ia ʻo fakatatau ki he fekau kotoa pē ʻa Eseta kiate ia. \c 5 \cd \it 1 Ko e ʻahiʻahiʻi ʻe Eseta ʻae ʻofa ʻae tuʻi, pea maʻu ʻe ia ʻae lelei mo e mafao mai ʻoe tokotoko koula, pea tala ki he tuʻi mo Hamani ʻae fakataha ke inu. 6 Pea fiemālie ʻae tuʻi ʻi heʻene kole, pea ne tala kiate kinaua ʻae fakataha ʻe taha ke inu. 9 Ko e viki ʻa Hamani ʻi hono fakahikihiki, kae lāunga ia ʻi he manuki ʻa Motekiai. 14 ʻI he fakakaukau ʻa hono uaifi ko Selesi naʻa ne fokotuʻu maʻana ʻae ʻakau tautauʻanga.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene hokosia hono tolu ʻoe ʻaho, naʻe ʻai ʻe Eseta hono ngaahi kofu ngalingali ʻeiki, pea tuʻu ia ʻi he fale ʻi loto ʻi he fale ʻoe tuʻi, ʻo hangatonu atu ki he fale ʻoe tuʻi: pea naʻe nofo ʻae tuʻi ki hono nofoʻa fakatuʻi, ʻi he fale fakatuʻi, ʻo hangatonu atu ki he matapā ʻoe fale. \v 2 Pea naʻe pehē, ʻi he mamata ʻae tuʻi kia Eseta ko e tuʻi fefine ʻoku tuʻu ʻi he loto fale, naʻe maʻu ʻe ia ʻae ʻofa ʻi hono ʻao: pea mafao atu ʻe he tuʻi ʻae tokotoko koula kia Eseta ʻaia naʻe ʻi hono nima. Ko ia naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Eseta, mo ne ala ki he ʻulu ʻoe tokotoko. \v 3 Pea naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kia Eseta, “Ko e hā ʻoku ke kumi ʻe tuʻi fefine ko Eseta? Pea ko e hā haʻo kole? ʻE ʻatu ia kiate koe ʻo aʻu ki hono vaeuaʻanga ʻoe puleʻanga.” \v 4 Pea naʻe pehē ʻe Eseta, “Kapau ʻoku mata lelei ki he tuʻi, tuku ke meʻa mai ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga, he ʻaho ni, ʻaia kuo u te u maʻana.” \v 5 Pea naʻe pehē ai ʻe he tuʻi, “Fekau ke fakatoʻotoʻo ʻa Hamani, koeʻuhi ke fai ia ʻo hangē ko e tala ʻa Eseta. Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga naʻe teu ʻe Eseta.” \p \v 6 ¶ Pea pehē ʻe he tuʻi kia Eseta ʻi he kātoanga inu uaine, “Ko e hā haʻo kole? pea ʻe tuku ia kiate koe: pea ko e hā hoʻo tala? ʻe fai ia, ʻio, ʻo aʻu ki hono vaeuaʻanga ʻoe puleʻanga.” \v 7 Pea leaange ai ʻa Eseta, ʻo ne pehē, “Ko ʻeku kole, mo ʻeku tala eni: \v 8 Kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, pea kapau ʻoku lelei ki he tuʻi ke tuku kiate au ʻeku kole, pea ke fai ʻaia ʻoku ou tala, tuku ke haʻu ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga ʻaia te u teuteu moʻo kinaua, pea te u fai ʻapongipongi ʻo hangē ko ia kuo tala ʻe he tuʻi.” \p \v 9 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻa Hamani ʻi he fiefia mo e loto fiemālie ʻi he ʻaho ko ia: ka ʻi he mamata ʻa Hamani kia Motekiai ʻi he matapā ʻoe tuʻi, naʻe ʻikai tuʻu hake ia, pe ueʻi siʻi ia koeʻuhi ko ia, naʻe fonu ia ʻi he ʻita kia Motekiai. \v 10 Ka naʻe taʻofi ia ʻe Hamani: pea ʻi heʻene hoko ki hono fale, naʻa ne fekau ʻo ui ki hono ngaahi kāinga mo Selesi ko hono uaifi. \v 11 Pea naʻe tala kiate kinautolu ʻe Hamani ʻae nāunau ʻo ʻene ngaahi koloa, mo hono tokolahi ʻo ʻene fānau, pea mo e ngaahi meʻa kehekehe, ʻaia naʻe fakahikihiki ai ia ʻe he tuʻi, pea mo ʻene fokotuʻu ia ke māʻolunga, ʻi he ngaahi houʻeiki kotoa pē mo e kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi. \v 12 Pea naʻe pehē foki ʻe Hamani, “ʻIo, mo Eseta ko e tuʻi fefine naʻe ʻikai te ne tuku ke haʻu ha tangata ʻe taha mo e tuʻi ki he kātoanga maʻae tuʻi ka ko au pē: pea kuo toe tala kiate au foki fakataha mo e tuʻi kema ō kiate ia ʻapongipongi. \v 13 Ka ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate au, lolotonga ʻeku kei mamata kia Motekiai ko e Siu ʻoku nofo ʻi he matapā ʻoe tuʻi.” \p \v 14 ¶ Pea naʻe lea ʻa Selesi ko hono uaifi, mo hono ngaahi kāinga kotoa pē kiate ia, \add ʻo pehē\add*, “Tuku ke ngaohi ʻae ʻakau ko e tautauʻanga, ko e hanga ʻe teau ʻa hono māʻolunga, pea ke lea ʻe koe ki he tuʻi ʻapongipongi ke tautau ʻa Motekiai ki ai: pea ke toki ʻalu fakafiefia koe mo e tuʻi ki he kātoanga inu.” Pea naʻe fiemālie ʻa Hamani ʻi he meʻa ko ia pea naʻe fekau ʻe ia ke ngaohi ʻae tautauʻanga. \c 6 \cd \it 1 Naʻe lau ʻae tohi fakamanatu ʻe ʻAhasivelo ki he ngāue lelei naʻe fai ʻe Motekiai, pea tokanga ia ke totongi ki ai. 4 Ko e haʻu ʻa Hamani ke kole ke tautau ia, pea ne tokoni fai noa ia ke ne fakaongolelei ia. 12 Ko e talalāunga ia ki hono ngaahi kāinga, ko e tala kiate ia ʻe hono kāinga ʻene ngataʻanga.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻikai faʻa mohe ʻae tuʻi ʻi he pō ko ia, pea naʻe fekau ʻe ia ke ʻomi ʻae tohi fakamatala meʻa fakapuleʻanga: pea naʻe lau ia ʻi hono ʻao. \v 2 Pea naʻe ʻilo ʻi he tohi, naʻe fakahā ʻe Motekiai ʻa Pikitani mo Telesi, ko e ongo tauhi fale ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ʻiate kinaua ʻae matapā, ʻaia naʻa na kumi ke lapasi ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Ko e hā ʻae fakaongoongolelei mo e fakahikihiki naʻe fai kia Motekiai ki he meʻa ni?” Pea pehē ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻaia naʻe tauhi ia, “naʻe ʻikai ha meʻa naʻe fai maʻana.” \p \v 4 ¶ Pea pehē ʻe he tuʻi, “Ko hai ʻoku ʻi loto fale?” Pea vakai kuo hoko ange ʻa Hamani ki he fale ʻituʻa ʻoe fale ʻoe tuʻi, ke lea ki he tuʻi ke tautau ʻa Motekiai ki he tautauʻanga naʻa ne teuteu. \v 5 Pea naʻe pehē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi kiate ia, “Vakai, ko Hamani ʻoku tuʻu ʻi he fale \add ʻituʻa\add*.” Pea pehē ʻe he tuʻi, “Tuku ke haʻu ia.” \v 6 Ko ia naʻe hū ange ʻa Hamani. Pea pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko e hā ʻoku lelei ke fai ki he tangata ʻoku fiefia ʻae tuʻi ke fakaongoongolelei?” Pea naʻe mahalo ʻe Hamani ʻi hono loto, “Ko hai ʻe fiefia ai ʻae tuʻi ke fakaongolelei ʻo lahi hake ʻiate au?” \v 7 Pea naʻe lea ʻa Hamani ki he tuʻi, \add ʻo pehē\add*, “Ko e tangata ʻoku fiefia ai ʻae tuʻi ke fakaongoongolelei. \v 8 Tuku ke ʻomi ʻae ngaahi kofu fakatuʻi ʻaia ʻoku faʻa ʻai ʻe he tuʻi, mo e hoosi ʻoku heka ai ʻae tuʻi, mo e tatā fakatuʻi ʻaia ʻoku ʻai ki hono fofonga: \v 9 Pea tuku ʻae ngaahi kofu ni mo e hoosi ki he nima ʻoe tokotaha ʻoe houʻeiki lahi ʻoe tuʻi, koeʻuhi, ke nau teuʻi ʻaki ia ʻae tangata ʻaia ʻoku fiefia ai ʻae tuʻi ke fakahikihiki, pea ʻomi heka hoosi ia ʻi he hala lahi ʻoe kolo, pea lea kalanga ʻi hono ʻao, ‘ʻE fai pehē ki he tangata ʻaia ʻoku loto fiemālie ʻae tuʻi ke fakahikihiki.’” \v 10 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Hamani, “Fai vave, ʻave ʻae ngaahi kofu mo e hoosi, ʻo hangē ko ia kuo ke tala, pea fai pehē pē kia Motekiai ko e Siu, ʻaia ʻoku nofo ʻi he matapā ʻoe tuʻi: ʻoua naʻa liʻaki ha meʻa siʻi ʻi he meʻa kotoa pē kuo ke lea ki ai.” \v 11 Pea naʻe toʻo ai ʻe Hamani ʻae ngaahi kofu, mo e hoosi, ʻo ne teuʻi ʻa Motekiai, ʻo ne ʻave ia ʻi he heka hoosi ʻi he hala lahi ʻoe kolo, pea naʻe kalanga ʻi hono ʻao, “ʻE fai pehē pe ki he tangata ʻaia ʻoku loto fiemālie ki ai ʻae tuʻi ke fakahikihiki.” \p \v 12 ¶ Pea naʻe toe haʻu ʻa Motekiai ki he matapā ʻoe tuʻi. Ka naʻe ʻalu fakavave ʻa Hamani ki hono fale, kuo ʻufiʻufi hono ʻulu. \v 13 Pea naʻe tala ʻe Hamani kia Selesi ko hono uaifi mo hono kāinga kotoa pē ʻae meʻa kotoa pē kuo hoko kiate ia. Pea naʻe pehē ai ʻe heʻene kau tangata poto mo Selesi ko hono uaifi, “Kapau ʻoku ʻi he hako ʻoe kakai Siu ʻa Motekiai, ʻaia ko e ʻao ʻoʻona kuo kamata ai hoʻo hinga, ʻe ʻikai te ke faʻa ikuʻi ia, ka ko e moʻoni te ke hinga ʻi hono ʻao.” \v 14 Pea lolotonga ʻenau kei talanoa mo ia, mo ʻene haʻu ai ʻae kau tauhi fale ʻoe tuʻi, pea fakatoʻotoʻo ke ʻomi ʻa Hamani ki he kātoanga naʻe teu ʻe Eseta. \c 7 \cd \it 1 ʻOku tauhi ʻe Eseta ʻae tuʻi mo Hamani ʻi he kātoanga, pea fai ʻene hū koeʻuhi ko ʻene moʻui mo e moʻui ʻa hono kakai. 5 ʻOku ne fakaʻilo ʻa Hamani. 7 ʻOku hoko ʻo ʻilo ʻe he tuʻi ʻae tautauʻanga naʻe ngaohi ʻa Hamani kia Motekiai; pea fekau ʻe he tuʻi ʻi heʻene ʻita lahi ke tautau ki ai ʻa Hamani.\it* \p \v 1 Ko ia naʻe haʻu ai ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga mo Eseta ko e tuʻi fefine. \v 2 Pea naʻe toe lea ʻae tuʻi kia Eseta ʻi hono ua ʻoe ʻaho ʻi he kātoanga inu uaine, “Ko e hā hoʻo kole ʻe tuʻi fefine ko Eseta? Pea ʻe tuku ia kiate koe: pea ko e hā ia ʻa hoʻo kole? Pea ʻe fai ia ʻo aʻu ki hono vahe ua ʻoe puleʻanga.” \v 3 Pea lea ai ʻa Eseta ko e tuʻi fefine, ʻo ne pehē, “Kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ʻE tuʻi, pea kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, ke foaki ʻeku moʻui kiate au ʻi heʻeku kole, mo hoku kakai ʻi heʻeku tala: \v 4 He kuo fakatau ʻakimautolu, Ko au mo hoku kakai, ke maumauʻi, mo tāmateʻi, pea ke fakaʻauha. Pea ka ne fakatau ʻakimautolu ke hoko ko e kau tangata pōpula, mo e kau fefine pōpula, pehē, te u longo pe au, ka ko e moʻoni ʻe ʻikai mafai ʻe he fili ke totongi hono kovi ki he tuʻi.” \p \v 5 ¶ Pea naʻe lea ai ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo kia Eseta ko e tuʻi fefine ʻo pehē, “Ko hai ia, pea kofaʻā ia, ʻaia naʻe fielahi ʻi hono loto ke fai pehē?” \v 6 Pea naʻe pehē ʻe Eseta, “Ko e tangata angatuʻu mo e fili, ko Hamani angakovi ni.” Pea naʻe toki manavahē ʻa Hamani ʻi he ʻao ʻoe tuʻi mo e tuʻi fefine. \p \v 7 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae tuʻi ʻi heʻene tuputāmaki lahi mei he kātoanga uaine, pea ʻalu kituʻa ia ki he ngoue ʻoe fale; pea naʻe tuʻu hake ʻa Hamani ke fai ʻae kole koeʻuhi ko ʻene moʻui kia Eseta ko e tuʻi fefine; he naʻe mamata ia kuo tuʻutuʻuni ʻae kovi ke hoko kiate ia mei he tuʻi. \v 8 Pea naʻe liu mai ʻae tuʻi mei he ngoue ʻoe fale, ki he potu ʻoe kātoanga uaine: pea kuo tō ʻa Hamani ki he tokotoʻanga ʻaia naʻe ʻi ai ʻa Eseta. Pea pehē ʻe he tuʻi, “Pea ʻe tohotoho ʻe ia ʻae tuʻi fefine foki ʻi he fale ʻi hoku ʻao?” Pea ʻi he ʻalu ʻae lea mei he fofonga ʻoe tuʻi, naʻa nau ʻufiʻufi ʻae mata ʻo Hamani. \v 9 Pea pehē ʻe Hapona ko e tauhi fale ʻe tokotaha ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, “Vakai foki, ko e tautauʻanga, ko e hanga ʻe teau hono māʻolunga, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Hamani moʻo Motekiai, ʻaia naʻe lea lelei maʻae tuʻi, ʻoku tuʻu ʻi he fale ʻo Hamani.” Pea pehē ai ʻe he tuʻi, “Tautau ia ki ai.” \v 10 Ko ia naʻa nau tautau ʻa Hamani ʻi he tautauʻanga naʻa ne teuteu moʻo Motekiai. Pea naʻe toki lolou ʻae houhau ʻita ʻae tuʻi. \c 8 \cd \it 1 Kuo hiki ʻa Motekiai. 3 ʻOku kole ʻe Eseta ke fakakehe ʻae ngaahi tohi ʻa Hamani. 7 Ko e tuku ʻe ʻAhasivelo ki he kakai Siu ke nau langomaki ʻakinautolu. 15 Ko e fakaʻapaʻapa kia Motekiai mo e fiefia ʻae kakai Siu.\it* \p \v 1 Naʻe foaki ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo ʻi he ʻaho ko ia ʻae fale ʻo Hamani ko e fili ʻoe kakai Siu, kia Eseta ko e tuʻi fefine. Pea naʻe haʻu ʻa Motekiai ki he ʻao ʻoe tuʻi; he naʻe fakahā ʻe Eseta ʻa ʻena kāinga mo ia. \v 2 Pea naʻe toʻo ʻe he tuʻi hono mama, ʻaia naʻa ne maʻu meia Hamani, ʻo ne foaki ia kia Motekiai. Pea naʻe fakanofo ʻe Eseta ʻa Motekiai ke pule ki he fale ʻo Hamani. \p \v 3 ¶ Pea naʻe toe lea ʻa Eseta ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, pea fakatōmapeʻe ki hono vaʻe, ʻo ne kole tangi loʻimata ke ne taʻofi ʻae kovi naʻe langaʻi ʻe Hamani ko e tangata Ekaki, mo e tuʻutuʻuni ʻaia naʻa ne tuʻutuʻuni kovi ki he kakai Siu \v 4 Pea naʻe mafao atu ʻe he tuʻi ʻae tokotoko koula kia Eseta. Ko ia naʻe tuʻu ai ʻa Eseta, pea tuʻu ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, \v 5 ‌ʻO ne pehē, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, pea kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi hono ʻao, pea kapau ʻoku matamata totonu ʻae meʻa ni ʻi he ʻao ʻoe tuʻi pea ʻoku ou leleiʻia au ʻi hono ʻao, tuku ke fai ʻae tohi ke fakakehe ʻae ngaahi tohi naʻe filioʻi ʻe Hamani ko e foha ʻo Hamitata ko e tangata Ekaki, ʻaia naʻa ne tohi ke fakaʻauha ʻae kakai Siu ʻoku ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi: \v 6 He te u kātaki fēfeeʻi ke mamata ki he kovi ʻaia ʻe hoko ki hoku kakai? Pea ʻe fēfeeʻi ʻeku kātaki ʻae mamata ki he fakaʻauha ʻa hoku kāinga?” \p \v 7 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo kia Eseta ko e tuʻi fefine mo Motekiai ko e Siu, “Vakai, kuo u foaki kia Eseta ʻae fale ʻo Hamani, pea kuo nau tautau ia ki he tautauʻanga, ko e meʻa ʻi heʻene hilifaki hono nima ki he kakai Siu. \v 8 Mou tohi foki maʻae ngaahi Siu, ʻae meʻa ʻoku lelei kia kimoua, ʻi he huafa ʻoe tuʻi, pea pulusi ia ʻaki ʻae mama ʻae tuʻi: he ko e tohi kuo tohi ʻi he huafa ʻoe tuʻi, pea fakamaʻu ʻaki ʻae mama ʻoe tuʻi, ʻoku ʻikai ngofua ke fakakehe ia ʻe ha tokotaha.” \v 9 Pea naʻe fekau ke haʻu ʻae kau tangata tohi ʻae tuʻi ʻi he ʻaho ko ia ʻi hono tolu ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko Sivani, ʻi hono ʻaho uofulu mā tolu; pea naʻe tohi ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Motekiai ki he kakai Siu, pea ki he kau pule, mo e kau matāpule, mo e kau fetongi pule mo e kau pule ʻoe ngaahi puleʻanga ʻaia ʻoku tuʻu mei Initia ki ʻItiopea, ko e puleʻanga ʻe teau mo e uofulu ma fitu, ki he puleʻanga kotoa pē ʻo fakatatau ki he tohi ki ai, pea ki he kakai kotoa pē ʻi heʻenau lea, pea ki he ngaahi Siu ʻo fakatatau ki heʻenau tohi, pea fakatatau ki heʻenau lea. \v 10 Pea naʻe tohi ia ʻi he huafa ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, pea fakamaʻu ʻaki ia ʻae mama ʻoe tuʻi, pea ne ʻave ʻae ngaahi tohi ʻe he kau ʻave tohi naʻe heka ʻi he fanga hoosi, mo e kau heka miuli, mo e fanga kāmeli, mo e fanga kāmeli mui. \v 11 ‌ʻAia naʻe fakangofua ai ʻe he tuʻi ki he kakai Siu ʻi he kolo kotoa pē kenau fakakātoa fakataha ʻakinautolu, pea tuʻu ʻo langomaki ʻenau moʻui pea ke maumau, mo tāmateʻi, mo fakaʻauha ʻakinautolu mo e mālohi kotoa pē ʻoe kakai, mo e puleʻanga ʻaia te nau tuʻu ke tauʻi ʻakinautolu, ʻae fānau siʻi mo e kau fefine, pea ke ʻave ʻae koloa vete ʻiate kinautolu moʻonautolu, \v 12 ‌ʻI he ʻaho pē taha ʻi he puleʻanga kehekehe ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, ʻi hono hongofulu mā tolu ʻoe ʻaho ʻi hono hongofulu mā ua ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali. \v 13 Ko hono hiki ʻoe tohi ko e fekau ke ʻatu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻe fakahā ki he kakai kotoa pē, pea ke teu pē ki he ʻaho ko ia ʻe he kakai Siu ke totongi ki honau ngaahi fili. \v 14 Ko ia naʻe heka ai ʻae kau ʻave tohi ʻi he ngaahi miuli mo e ngaahi kāmeli, naʻe fakavavevave, pea ueʻi ke ʻalu ʻe he fekau ʻae tuʻi. Pea naʻe fai ʻae fono ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki. \p \v 15 ¶ Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Motekiai mei he ʻao ʻoe tuʻi ʻi he ngaahi kofu ngalingali ʻeiki ko e lanu moana, mo e hinehina, mo e fuʻu tatā koula ʻi hono ʻulu, mo e kofu tupenu mo e paʻuhiʻuhi: pea naʻe fiefia ʻae kolo ko Susani, pea nekeneka. \v 16 Naʻe maʻu ʻe he kakai Siu ʻae maama mo e fiefia, mo e nekeneka, mo e fakahikihiki. \v 17 Pea ko e puleʻanga kotoa pē, mo e kolo kotoa pē naʻe hoko ki ai ʻae fekau mo e tuʻutuʻuni ʻae tuʻi, naʻe maʻu ai ʻe he kakai Siu ʻae fiefia mo e fakafetaʻi, mo e kātoanga, mo e ʻaho lelei. Pea naʻe hoko ʻae kakai tokolahi ʻoe fonua, ko e Siu: he naʻe tō kiate kinautolu ʻae manavahē ki he kakai Siu. \c 9 \cd \it 1 Ko e manavahē ʻae kakai kia Motekiai, pea nau tokoni ʻae kakai Siu, ko ia naʻa nau tāmateʻi honau ngaahi fili, mo e foha ʻe hongofulu ʻo Hamani. 12 Naʻe tuku ʻe ʻAhasivelo ʻi he kole ʻa Eseta, ʻae ʻaho ʻe taha ke tāmateʻi, pea kenau tautau ʻae ngaahi foha ʻo Hamani. 20 Ko e ʻaho ʻe ua ʻoku fai ai ʻae kātoanga.\it* \p \v 1 Pea ʻi hono hongofulu mā ua ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali ʻi hono hongofulu mā tolu ʻoe ʻaho ʻi ai, ʻi he hoko ʻo ofi ʻae fekau mo e tuʻutuʻuni ʻae tuʻi ke fakatonutonu, ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻamanaki ai ʻe he ngaahi fili ʻoe Siu ke nau maʻu ʻae mālohi kiate kinautolu, (ka naʻe liliu kehe ia, koeʻuhi naʻe hoko ʻo pule ʻae kakai Siu kiate kinautolu naʻe fehiʻa kiate kinautolu:) \v 2 Naʻe kātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai Siu ʻi honau ngaahi kolo ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, ke puke ʻakinautolu ʻoku kumi ke fai kovi kiate kinautolu: pea naʻe ʻikai ha tangata naʻe faʻa talia ʻakinautolu: he naʻe tō ʻae manavahē kiate kinautolu ʻi he kakai kotoa pē. \v 3 Pea naʻe tokoni ki he kakai Siu ʻae ngaahi tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga, mo e kau matāpule, mo e kau tokoni, mo e kau matāpule ʻae tuʻi; he naʻe tō kiate kinautolu ʻae manavahē kia Motekiai. \v 4 He naʻe hoko ʻo lahi ʻa Motekiai ʻi he fale ʻoe tuʻi, pea naʻe ongo atu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻa ʻene ongolelei: he ko e tangata ni ko Motekiai naʻe fakaʻaʻau ai pe ia ke hakeakiʻi. \v 5 Pea naʻe taaʻi pehē pē ʻe he kakai Siu honau ngaahi fili kotoa pē ʻaki ʻae tā ʻoe heletā, mo e tāmateʻi, mo e fakaʻauha, ʻonau fai ʻenau faʻiteliha kiate kinautolu naʻe fehiʻa kiate kinautolu. \v 6 Pea naʻe tāmateʻi ʻo fakaʻauha ʻe he kakai Siu ʻae kau tangata ʻe toko nimangeau ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki. \v 7 \add Pea naʻe tāmateʻi \add*ʻa Pasanitata, mo Talifoni, mo ʻAsipata. \v 8 Mo Polate, mo ʻAtalia, mo ʻAlitata, \v 9 Mo Pamasita, mo ʻAlisai, mo ʻAlitai, mo Vasisata, \v 10 Ko e foha ʻe hongofulu ʻo Hamani ko e foha ʻo Hamitata, ko e fili ʻoe kakai Siu, naʻa nau tāmateʻi: ka naʻe ʻikai te nau ala honau nima ki he koloa vete. \v 11 Naʻe ʻomi ʻi he ʻaho ko ia ki he ʻao ʻoe tuʻi hono lau ʻokinautolu naʻe tāmateʻi ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki. \p \v 12 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Eseta ko e tuʻi fefine, “Kuo tāmateʻi mo fakaʻauha ʻe he kakai Siu ʻae kau tangata ʻe toko nimangeau ʻi Susani ko e kolo, mo e foha ʻe hongofulu ʻo Hamani; ko e hā kuo nau fai ʻi he ngaahi toenga puleʻanga ʻoe tuʻi? Pea ko eni, ko e hā haʻo kole? Pea ʻe tuku ia kiate koe: pe ko e hā haʻo tala ʻoku toe? Pea ʻe fai ia.” \v 13 Pea pehē ai ʻe Eseta, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, tuku ke ngofua ki he kakai Siu ʻaia ʻoku ʻi Susani ke nau fai ʻapongipongi ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻoe ʻaho ni, pea tuku ke tautau ʻae foha ʻe hongofulu ʻo Hamani ki he tautauʻanga.” \v 14 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ke fai ia pea naʻe fai ʻae fono ʻi Susani; pea naʻa nau tautau ʻae foha ʻe hongofulu ʻo Hamani. \v 15 He naʻe fakataha ʻae kakai Siu naʻe ʻi Susani ʻi hono hongofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ʻAtali, ʻonau tāmateʻi ʻae kau tangata ʻe toko tolungeau ʻi Susani; ka naʻe ʻikai te nau ala ki he vete. \v 16 Ka ko e ngaahi Siu niʻihi naʻe ʻi he ngaahi puleʻanga ʻoe tuʻi naʻa nau fakakātoa fakataha ʻakinautolu, ʻonau tuʻu tali tau koeʻuhi ko ʻenau moʻui, pea naʻa nau maʻu ʻae mālōlō mei honau ngaahi fili, pea tāmateʻi ʻi honau ngaahi fili ko e toko fitu mano mo e toko nima afe, ka naʻe ʻikai te nau ala ki he vete, \v 17 ‌ʻI hono hongofulu mā tolu ʻoe ʻaho ʻoe \add māhina \add*ko ʻAtali: pea ʻi hono hongofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ia naʻa nau mālōlō, ʻonau ngaohi ia ko e ʻaho kātoanga kai mo fakafiefia: \v 18 Ka ko e kakai Siu naʻe ʻi Susani naʻa nau fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻi hono hongofulu mā tolu, pea ʻi hono hongofulu mā fā, pea ʻi hono hongofulu mā nima naʻa nau mālōlō, ʻo ngaohi ia ko e ʻaho kātoanga kai mo fakafiefia. \v 19 Ko ia ko e kakai Siu ʻoe ngaahi potu kakai, ʻaia naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo taʻehanoʻā, naʻa nau ngaohi hono hongofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ko ʻAtali, ko e ʻaho fiefia mo kātoanga kai, mo e ʻaho lelei, ke feʻaveʻaki pē ʻae ngaahi ʻinasi kiate kinautolu. \p \v 20 ¶ Pea naʻe tohi ʻe Motekiai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻo ne fekau ʻae ngaahi tohi ki he kakai Siu kotoa pē naʻe ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, ʻae ofi mo e mamaʻo, \v 21 Ke fakatuʻumaʻu ʻae meʻa ni ʻiate kinautolu, koeʻuhi ke nau tauhi maʻu hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ʻAtali, mo hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho, ʻi he taʻu kotoa pē, \v 22 ‌ʻAia ko e ngaahi ʻaho naʻe mālōlō ai ʻae kakai Siu mei honau ngaahi fili, mo e māhina naʻe foki ai ʻae mamahi meiate kinautolu ki he fiefia, pea mei he tangi ki he ʻaho lelei: koeʻuhi ke nau ngaohi ia ko e ongo ʻaho kātoanga kai mo fakafiefia, mo e feʻaveʻaki ʻoe ngaahi meʻa kiate kinautolu, mo e ngaahi meʻa foaki ki he masiva. \v 23 Pea naʻe alea ʻae kakai Siu ke fai pe ʻo hangē ko ia kuo nau kamata, pea hangē ko ia naʻe tohi ʻe Motekiai kiate kinautolu; \v 24 Ko e meʻa ʻia Hamani ko e foha ʻo Hamitata, ko e tangata Ekaki, ko e fili ʻoe kakai Siu kotoa pē, ʻaia naʻa ne filioʻi kovi ki he kakai Siu ke fakaʻauha ʻakinautolu, mo ne fai ʻae “Puli,” ʻaia ko e talotalo, ke tāmateʻi ʻakinautolu, mo fakaʻauha ʻakinautolu; \v 25 Ka ʻi he haʻu ʻa Eseta ki he ʻao ʻoe tuʻi, naʻa ne fekau ʻi he ngaahi tohi, koeʻuhi ko ʻene filioʻi angakovi, ʻaia naʻa ne fakatupu ki he kakai Siu, ke foki mai ia ki hono ʻulu ʻoʻona, pea ke tautau ia mo hono ngaahi foha ki he tautauʻanga. \v 26 Ko ia naʻa nau ui ai ʻae ʻaho ko ia, ko Pulimi ko e hingoa mei he lea ko Puli. Ko ia ko e meʻa ʻi he ngaahi lea kotoa pē ʻoe tohi ni, pea mo ia naʻa nau mamata ki ai, ʻaia ʻoku kau ki he meʻa ni, pea mo ia naʻe hoko kiate kinautolu, \v 27 Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kakai Siu, pea fakahoko kiate kinautolu, pea ki honau hako, pea kiate kinautolu naʻe fakahoko ʻakinautolu kiate kinautolu, pea ke ʻoua naʻa ngata, kenau tauhi ʻae ongo ʻaho ni ʻo fakatatau ki heʻena tohi, pea fakatatau ki hono kuonga kuo tuʻutuʻuni ʻi he taʻu kotoa pē: \v 28 Pea koeʻuhi ke manatuʻi mo tauhi ʻae ongo ʻaho ni, ʻi he toʻutangata kotoa pē \add tuku \add*fakaholo, ʻi he faʻahinga kotoa pē, ʻi he puleʻanga kotoa pē, pea ʻi he kolo kotoa pē: pea ko e ongo ʻaho ʻoe Pulimi ke ʻoua naʻa ngata mei he kakai Siu, pea ʻoua naʻa mole ʻae manatu ki ai mei honau hako. \v 29 Pea naʻe tohi ai ʻe Eseta ko e tuʻi fefine, ko e ʻofefine ʻo ʻApieli, mo Motekiai ko e Siu, ʻi he mālohi lahi, ke fakatuʻumaʻu hono ua ʻoe tohi ʻo Pulimi. \v 30 Pea naʻa ne fekau ʻae ngaahi tohi mo e ngaahi lea ʻae melino mo e moʻoni, ki he kakai Siu kotoa pē, ki he ngaahi vāhenga fonua ʻe teau mā uofulu mā fitu ʻoe puleʻanga ʻo ʻAhasivelo, \v 31 Ke fakamoʻoni ki he ongo ʻaho ʻoe Pulimi ʻi hona kuonga, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni naʻe fekau ʻe Motekiai ko e Siu mo Eseta ko e tuʻi fefine, pea hangē ko ʻena tuʻutuʻuni moʻo kinaua pea maʻa honau hako, ko e meʻa ʻoe ʻaukai mo ʻenau tangi. \v 32 Pea ko e fono ʻa Eseta naʻe fakapapau ki he ngaahi meʻa ʻoe Pulimi; pea naʻe tohi ia ʻi he tohi. \c 10 \cd \it 1 Ko e ongoongo lahi ʻo ʻAhasivelo. 3 Ko e tupu ki muʻa ʻa Motekiai.\it* \p \v 1 Pea naʻe fokotuʻu ʻe ʻAhasivelo ʻene fekau ke tukuhau ʻae fonua, pea mo e ngaahi motu ʻoe tahi. \v 2 Pea ko e ngaahi ngāue ʻo ʻene mālohi mo ʻene mafai, mo hono fakahā ʻae lahi ʻo Motekiai, ʻaia naʻe fakahikihiki ia ki ai ʻe he tuʻi, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Mitia mo Peasia? \v 3 He naʻe hoko ʻa Motekiai ko e Siu mo e tuʻi ko ʻAhasivelo, pea naʻe lahi ia ʻi he ʻao ʻae kakai Siu, pea naʻe maʻu lelei ia ʻe he fuʻu tokolahi ʻo hono kāinga, naʻe kumi ʻe ia ke koloaʻia ʻa hono kakai, pea naʻa ne lea fakamelino ki hono hako kotoa pē.