\id EPH \h ʻEfesō \toc1 Ko E Tohi ʻa Paula Ki He Kakai ʻEfesō \toc2 ʻEfesō \toc3 ʻEfe \mt2 KO E TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 ʻEFESŌ \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Hili ʻae fetapa ʻa Paula, 3 Mo e fakafetaʻi koeʻuhi ko e kau lotu ʻi ʻEfesō, 4 Pea ne lea ki hono fili ʻakitautolu, 6 Mo e ohi ʻakitautolu ʻi he ʻofa, 11 ʻAia ko e tuʻunga moʻoni mo totonu ʻoe moʻui ki he tangata. 13 Pea koeʻuhi ʻoku ʻikai ke faʻa tatae hono māʻolunga ʻoe meʻa fufū ni, 16 ʻOku ne hū ke nau lavaʻi 18 Hono ʻilo moʻoni, 20 Mo hono maʻu lelei ʻo ia ʻia Kalaisi.\it* \p \v 1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, ki he kāinga māʻoniʻoni ʻoku ʻi ʻEfesō, pea ki he kakai tui ʻia Kalaisi Sisu: \v 2 Ke ʻiate kimoutolu ʻae kelesi, mo e melino, mei he ʻOtua ko e tau Tamai, pea mei he ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 3 Fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo ne tāpuaki ʻaki ʻakitautolu ʻae ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻi he ngaahi potu fakalangi ʻia Kalaisi: \v 4 ‌ʻO fakatatau ki heʻene fili ʻakitautolu ʻiate ia ʻi he teʻeki ai fakatupu ʻa māmani, koeʻuhi ke tau māʻoniʻoni mo taʻehalaia ʻi hono ʻao ʻi he ʻofa: \v 5 ‌ʻAia naʻa ne tuʻutuʻuni ʻakitautolu ki he ʻohia ʻoe fānau kiate ia ʻia Sisu Kalaisi, ʻo fakatatau ki he angaʻofa ʻo hono finangalo, \v 6 Ke ai ha fakafetaʻi ʻi heʻene ʻofa ongoongolelei, ʻaia kuo ne maʻu ai ʻakitautolu ʻi he ʻOfeina. \v 7 ‌ʻAia ʻoku tau maʻu ai ʻae huhuʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole ʻoe ngaahi angahala, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene ʻofa; \v 8 ‌ʻAia kuo ne fonu lahi ʻaupito ai kiate kitautolu, ʻi he poto kotoa pē mo e ʻiloʻilo; \v 9 ‌ʻI he fakaʻilo kiate kitautolu ʻae meʻa fakalilolilo ʻo hono finangalo, ʻo fakatatau mo e angaʻofa ʻaʻana, ʻaia naʻa ne tuʻutuʻuni ʻiate ia pe: \v 10 Koeʻuhi ʻi he kakato ʻoe ngaahi kuonga naʻa ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻae meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻae meʻa ʻoku ʻi he langi, mo ia ʻoku ʻi māmani; ʻio, ʻiate ia: \v 11 ‌ʻAia kuo mau maʻu ai foki ʻae tofiʻa, he kuo ne tuʻutuʻuni ʻakimautolu ʻo fakatatau ki he faʻiteliha ʻo ia ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki he poto ʻo hono finangalo: \v 12 Koeʻuhi ke ongoongolelei ʻene angalelei ʻiate kimautolu naʻe tomuʻa falala kia Kalaisi, \v 13 Mo kimoutolu foki, ʻi he hili hoʻomou fanongo ki he folofola ʻoe moʻoni, ko e ongoongolelei ʻo homou fakamoʻui: ʻaia foki ʻi hoʻomou tui, naʻe fakaʻilonga ʻaki ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻoe talaʻofa, \v 14 ‌ʻAia ko e fakamoʻoni ia ʻo hotau tofiʻa, kaeʻoua ke huhuʻi ʻae tofiʻa kuo fakatau, ke fakaongolelei ai ʻene angalelei. \v 15 Pea ko au foki, hili ʻeku fanongo ki hoʻomou tui ki he ʻEiki ko Sisu, mo e ʻofa ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē, \v 16 ‌ʻOku ʻikai tuku ʻeku ʻatu ʻae fakafetaʻi koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo takua ʻakimoutolu ʻi heʻeku ngaahi lotu; \v 17 Koeʻuhi ke tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko e Tamai ʻoe nāunau, ʻae laumālie ʻoe poto mo e fakahā ʻi he faʻa ʻiloʻi ia; \v 18 ‌ʻI he fakamaama ʻae mata ʻo homou loto; koeʻuhi ke mou ʻilo ai, pe ko e hā ʻae ʻamanaki lelei ʻo ʻene ui, pea ko e hā ʻae koloa ʻoe lelei ʻo hono tofiʻa ʻi he kāinga māʻoniʻoni, \v 19 Pea ko e hā hono lahi fakamanavahē ʻo ʻene mālohi kiate kitautolu ʻoku tui, ʻo fakatatau ki he ngāue ʻa hono māfimafi lahi ʻaupito, \v 20 ‌ʻAia naʻa ne fai kia Kalaisi, ʻi heʻene fokotuʻu hake ia mei he pekia, ʻo ne fakanofo ia ki hono nima toʻomataʻu ʻi he ngaahi potu fakalangi, \v 21 ‌ʻO māʻolunga lahi ʻaupito ʻi he ngaahi pule kotoa pē, mo e mālohi, mo e māfimafi, mo e ʻeikiʻanga mo e hingoa kotoa pē ʻoku ui ʻaki, ʻikai ʻi he māmani pe, ka ʻi he maama ko ia foki ʻe hoko: \v 22 Pea kuo tuku ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki hono lalo vaʻe, pea fakanofo ia ko e ʻulu ki he ngaahi meʻa kotoa pē ki hono siasi, \v 23 ‌ʻAia ko hono sino, ko e fonu ʻo ia ʻoku ne fakafonu kotoa pē ʻi he meʻa kotoa pē. \c 2 \cd \it 1 ʻOku ne fakatatau ʻetau motuʻa anga, mo ia kuo tau maʻu ʻi he ʻaloʻofa: 10 ʻOku ne fakahā ʻae fakatupu foʻou ʻakitautolu ki he ngaahi ngāue lelei: 13 ʻI he ʻomi ʻakitautolu ke ofi ʻia Kalaisi, ke ʻoua naʻa tau moʻui ʻo hangē ko e kakai Senitaile, mo e kakai muli ʻi he ngaahi ʻaho kuo hili. 19 He ko e kaunga kolo mo e kakai māʻoniʻoni, ʻae fānau ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea ko kimoutolu, naʻa mou mate ʻi he ngaahi talangataʻa mo e angahala; \v 2 ‌ʻAia naʻa mou ʻaʻeva ai ʻi muʻa ʻo fakatatau ki he ʻalunga ʻoe māmani, ʻo taau mo e ʻeiki ʻoe mālohi ʻoe ʻatā, ʻae laumālie ʻoku ngāue ni ʻi he fānau talangataʻa: \v 3 ‌ʻAia naʻa tau fai fakataha ai kotoa pē ʻi muʻa, ʻi he ngaahi holi kovi ʻa hotau kakano, ʻo fai ki he ngaahi holi ʻoe kakano mo e loto; pea ʻi he ʻulungāanga ko e fānau ʻoe houhau, ʻo hangē ko e kakai kotoa pē. \v 4 Ka ko e ʻOtua, ʻaia ʻoku mohu ʻaloʻofa, ʻi heʻene ʻofa lahi naʻa ne ʻofeina ai ʻakitautolu, \v 5 ‌ʻIo, lolotonga ʻetau mate ʻi he ngaahi angahala, kuo ne fakamoʻui ʻakitautolu fakataha mo Kalaisi, (kuo mou moʻui ʻi he ʻofa;) \v 6 Pea kuo ne fokotuʻu hake fakataha, ʻo ne fakanofo ʻakitautolu ʻi he ngaahi potu fakalangi ʻia Kalaisi Sisu: \v 7 Koeʻuhi ʻi he ngaahi kuonga ʻe haʻu ke ne fakahā hono lahi ʻaupito ʻaupito ʻo ʻene ʻofa ʻi heʻene angalelei kiate kitautolu ʻia Kalaisi Sisu. \v 8 He ʻoku mou moʻui ʻi he ʻofa pe ʻi he tui; pea ʻoku ʻikai meiate kimoutolu ia: ka ko e foaki ʻae ʻOtua: \v 9 ‌ʻOku ʻikai ʻi he ngaahi ngāue, telia naʻa polepole ai ha tangata. \v 10 He ko ʻene ngāue ʻakitautolu, kuo fakatupu ʻia Kalaisi Sisu ki he ngaahi ngāue lelei, ʻaia kuo tomuʻa tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ke ʻaʻeva ai ʻakitautolu. \v 11 Ko ia manatu, ko e Senitaile fakakakano ʻakimoutolu ʻi muʻa, naʻe ui “ko e Taʻekamu” ʻe ia ʻoku ui ko e Kamu, ʻi he kakano, naʻe fai ʻe he nima; \v 12 Koeʻuhi ʻi he kuonga ko ia naʻa mou masiva Kalaisi ai, ko e ʻāuhe ʻakimoutolu mei he puleʻanga ʻo ʻIsileli, mo e kau muli ki he ngaahi fuakava ʻoe talaʻofa, ʻo taʻehaʻamanakilelei, pea taʻemaʻu ʻae ʻOtua ʻi māmani: \v 13 Ka ko eni, ko e meʻa ʻia Kalaisi Sisu, ko kimoutolu naʻe mamaʻo atu ʻi muʻa, kuo fakaofi ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisi. \v 14 He ko hotau melinoʻanga ia, ʻaia kuo ne ngaohi ʻae ua ke taha pe, pea kuo ne holoki hifo ʻae ʻā vahevahe ʻi loto; \v 15 Pea kuo ne ikuna ʻi hono sino ʻae taufehiʻa, ʻio, ʻae fono ʻoe ngaahi fekau \add naʻe tuʻu \add*ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni; ke ne fakatupu ʻiate ia ʻi he ua ʻae tangata foʻou pe taha, pea fakamelino ai; \v 16 Pea koeʻuhi ke fakalelei fakatouʻosi pe ki he ʻOtua ʻi he sino pe taha ʻi he ʻakau, kuo ʻosi ʻene tāmateʻi ʻaki ia ʻae taufehiʻa: \v 17 Pea haʻu ʻo malangaʻaki ʻae melino kiate kimoutolu naʻe mamaʻo atu, pea kiate kinautolu naʻe ofi. \v 18 He ko e meʻa ʻiate ia ʻoku tau maʻu fakatouʻosi ʻae hokoʻanga ʻi he Laumālie pe taha ki he Tamai. \v 19 Pea ko eni, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻāunofo ʻakimoutolu, ka ko e kaunga kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻoe ʻOtua. \v 20 Pea kuo fokotuʻu ki he tuʻunga ʻae kau aposetolo mo e kau palofita, ko hono fuʻu \add maka \add*tuliki ʻa Sisu Kalaisi pe; \v 21 ‌ʻAia ʻoku fehokotaki lelei ai ʻae fale kotoa, pea tupu ia ko e fale māʻoniʻoni ki he ʻEiki: \v 22 ‌ʻAia kuo langa fakataha ai foki ʻakimoutolu, ko e nofoʻanga ʻoe ʻOtua ʻi he Laumālie. \c 3 \cd \it 3 Ko e meʻa fakalilolilo, 6 ʻAia ko e pehē ʻe fakamoʻui ʻae kakai Senitaile, 3 Naʻe fakaʻilo ia kia Paula ʻi he fakahā: 8 Pea ne foaki kiate ia ʻae ʻofa, ke ne malangaʻaki ia. 13 ʻOku ne tala ke ʻoua te nau vaivai koeʻuhi ko ʻene mamahi ʻaʻana, 14 Pea ʻoku ne hū ke nau ʻilo ʻae ʻofa lahi ʻa Kalaisi kiate kinautolu.\it* \p \v 1 Pea koeʻuhi ko e meʻa ni, ko au Paula, ko e pōpula ʻa Sisu Kalaisi koeʻuhi ko kimoutolu Senitaile, \v 2 (He kuo mou fanongo ki he lakanga ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua, ʻaia kuo foaki kiate au koeʻuhi ko kimoutolu: \v 3 Koeʻuhi naʻe fakaʻilo ʻe ia ʻi he fakahā kiate au ʻae meʻa fakalilolilo; ʻo hangē ko ia ne u tohi siʻi ki ai ʻi muʻa, \v 4 ‌ʻAia, ʻoka mou ka lau, te mou ʻilo ʻeku poto ʻi he meʻa fakalilolilo ʻa Kalaisi) \v 5 ‌ʻAia naʻe ʻikai fakaʻilo ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻa ki he ngaahi foha ʻoe tangata, ʻo hangē ko hono fakahā eni ʻe he Laumālie ki heʻene kau ʻaposetolo māʻoniʻoni mo e kau palōfita; \v 6 Koeʻuhi ke kaunga hoko ʻae kakai Senitaile, pea ʻi he sino pe taha, pea kau ʻi heʻene talaʻofa ʻia Kalaisi ʻi he ongoongolelei: \v 7 ‌ʻAia naʻe fakanofo au ko e faifekau ʻo ia, ʻo fakatatau ki he foaki ʻofa ʻae ʻOtua, naʻe foaki kiate au ʻi he ngāue mālohi ʻo ʻene māfimafi. \v 8 Ko e siʻi hifo taha pe au ʻi he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē ʻoku siʻi, ka kuo foaki ʻae ʻofa ni kiate au, koeʻuhi ke u malangaʻaki ki he ngaahi Senitaile ʻae koloa taʻefaʻahakule ʻa Kalaisi; \v 9 Pea ke fakaʻilo ki he kakai kotoa pē, ʻae feohi ʻoe meʻa fakalilolilo, ʻaia naʻe lilo ʻi he ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakatupu ʻae meʻa kotoa pē ia Sisu Kalaisi, talu mei he kamataʻanga ʻo māmani: \v 10 Koeʻuhi ke fakahā atu eni ʻe he siasi, ʻi he ngaahi meʻa kehekehe, ʻae poto ʻoe ʻOtua ki he ngaahi pule mo e ngaahi mālohi ʻi he ngaahi potu fakalangi, \v 11 ‌ʻO fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻi muʻa ʻi muʻa, ʻaia naʻa ne tuʻutuʻuni ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki: \v 12 ‌ʻAia ʻoku ʻapaʻapangofua ai ʻetau hū mālohi atu ʻi he tui kiate ia. \v 13 Ko ia ʻoku ou holi ke ʻoua naʻa mou loto foʻi ʻi heʻeku ngaahi mamahi koeʻuhi ko kimoutolu, ʻaia ko homou fiefiaʻanga. \v 14 Ko e meʻa ko ia ʻoku ou peluki ai hoku tui ki he Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, \v 15 ‌ʻAia ʻoku ui mei ai ʻae fānau kotoa pē ʻi he langi mo māmani, \v 16 Koeʻuhi ke ne foaki kiate kimoutolu, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene lelei, ke fakamālohi ʻakimoutolu ʻaki ʻae mālohi ʻi hono Laumālie ʻi he tangata ʻi loto; \v 17 Koeʻuhi ke nofoʻia homou loto ʻe Kalaisi ʻi he tui; kae aka ʻakimoutolu mo tuʻumaʻu ʻi he ʻofa, \v 18 Ke mou mafai ke ʻilo fakataha mo e kāinga māʻoniʻoni kotoa pē, hono māukupu, mo hono lōloa, mo hono loloto, mo hono māʻolunga; \v 19 Pea ke ʻilo ʻae ʻofa ʻa Kalaisi, ʻaia ʻoku lahi hake ʻi he faʻa ʻilo, pea ke fakafonu ʻakimoutolu ʻaki ʻae fonu kotoa pē ʻoe ʻOtua. \v 20 Pea ko eni, ke ʻiate ia ʻaia ʻoku mafai ke fai lahi hake ʻaupito ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē te tau kolea pe mahalo ki ai, ʻo fakatatau ki he mālohi ʻaia ʻoku ngāue ʻiate kitautolu, \v 21 Ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei ʻi he siasi ʻia Kalaisi Sisu, ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē, ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni. \c 4 \cd \it 1 ʻOku ne ako ke nau uouangataha, 7 Pea ne fakahā ʻoku foaki ai ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi foaki kehekehe, 13 Ke langa ʻaki hake hono siasi, pea tupu hake kia Kalaisi. 18 ʻOku ne valokiʻi ʻakinautolu mei he ngāue ʻuli ʻae kakai Senitaile, 24 Pea hē ai ʻae tangata foʻou, 25 Ke liʻaki ʻae loi, pea mo e lea ʻuli kotoa pē.\it* \p \v 1 Pea ko eni, ko au ko e pōpula ʻae ʻEiki, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ke mou ʻaʻeva ʻo taau mo e ui ʻaia kuo uiuiʻi ʻaki ʻakimoutolu, \v 2 ‌ʻI he angavaivai kotoa pē mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa, ʻo fekātakiʻaki ʻi he ʻofa; \v 3 ‌ʻO ʻahiʻahi lahi ke tauhi ʻae feʻofoʻofani ʻoe Laumālie ʻi he noʻo ʻoe melino. \v 4 ‌ʻOku taha pe ʻae sino pea taha ʻae Laumālie, ʻio, ʻo hangē kuo ui ʻakimoutolu ki he ʻamanaki lelei pe taha ʻo homou uiuiʻi; \v 5 Ko e ʻEiki pe taha, ko e tui pe taha, ko e papitaiso pe taha, \v 6 Ko e ʻOtua pe taha mo e Tamai ʻatautolu kotoa pē, ʻaia ʻoku māʻolunga he meʻa kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu kotoa pē. \v 7 Ka kuo foaki kiate kitautolu taki taha kotoa pē ʻae ʻofa, ʻo fakatatau ki hono lahi ʻoe foaki ʻa Kalaisi. \v 8 Ko ia ʻoku ne pehē ai, “ʻI heʻene ʻalu hake ki ʻolunga, naʻa ne taki pōpula ʻae fakapōpula, ʻo ne ʻatu ʻae ngaahi foaki ki he kakai.” \v 9 (Pea ko ʻene “ʻalu hake,” ko e hā ia ka koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻalu hifo ia ki he ngaahi potu ʻi mama ki lalo ni? \v 10 Ko ia naʻa ne ʻalu hifo, ko ia ia foki naʻa ne ʻalu hake ʻo māʻolunga lahi ʻaupito ʻi he ngaahi langi kotoa pē, koeʻuhi ke ne fakafonu ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.) \v 11 Pea “naʻa ne foaki ʻae niʻihi,” ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi, ko e kau palōfita; mo e niʻihi, ko e kau ʻevangeliō; mo e niʻihi, ko e kau faifekau mo e kau akonaki; \v 12 Ko hono fakahaohaoa ʻoe kakai māʻoniʻoni, mo e ngāue fakafaifekau, ke langa hake ʻae sino ʻo Kalaisi: \v 13 Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tui, pea mo e ʻiloʻi ʻoe ʻAlo ʻoe ʻOtua, ki he tangata haohaoa, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻoe fonu ʻo Kalaisi: \v 14 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau kei fakatamaiki, ʻo feliliʻaki, mo feʻaveʻaki fano ʻe he matangi ʻoe akonaki kotoa pē, ʻi he poto kākā ʻoe tangata, mo e poto ʻi he fiemuʻa, ʻaia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi; \v 15 Kae lea ʻaki ʻae moʻoni ʻi he ʻofa, pea tupu hake ʻiate ia, ʻaia ko Kalaisi ko e ʻulu, ʻi he meʻa kotoa pē: \v 16 ‌ʻAia ʻoku fakahokohoko ai ʻae sino kotoa, pea fakataha ʻi he meʻa ʻoku tokoni ʻaki ʻe he kupu kotoa pē, ʻo fakatatau ki hono faʻa fai ʻi he fua ʻoe potu kotoa pē, ʻoku tupulaki ai ʻae sino, pea langa hake ia ʻi he ʻofa. \v 17 Pea ko e meʻa ni, ʻoku ou tala mo fakapapau ʻi he ʻEiki, ke ʻoua te mou kei ʻaʻeva ʻo hangē ko e ʻaʻeva ʻae Senitaile kehe, ʻi he vale ʻo honau loto, \v 18 Kuo fakapoʻuli honau loto, kuo fakamavaheʻi mei he moʻui fakaʻotua, ʻi he vale ʻoku ʻiate kinautolu, ko e meʻa ʻi he fefeka ʻo honau loto: \v 19 ‌ʻAkinautolu ʻoku taʻeongoʻi, kuo nau tukuange ʻakinautolu ki he anga fakalielia, ke fai ʻae meʻa ʻuli kotoa pē ʻi he fiefie fai. \v 20 Ka kuo ʻikai pehē hono akonekina ʻakimoutolu meia Kalaisi; \v 21 He kuo fanongo ʻakimoutolu kiate ia, pea kuo akonekina ʻakimoutolu meiate ia, ʻo fakatatau ki he moʻoni ʻoku ʻia Sisu: \v 22 Pea ko e meʻa ʻi he ʻulungāanga motuʻa, ke mou siʻaki ʻae tangata motuʻa, ʻaia ʻoku fakalielia, pea tatau mo e ngaahi holi kovi fakakākā; \v 23 Pea ke fakafoʻou ʻakimoutolu ʻi he tefito ʻo homou loto; \v 24 Pea ke ʻai ʻekimoutolu ʻae tangata foʻou, ʻaia ʻoku fakatupu ke tatau mo e ʻOtua ʻi he angatonu mo e māʻoniʻoni moʻoni. \v 25 Ko ia ke liʻaki ʻae loi, kae taki taha lea ʻaki ʻae moʻoni ki hono kaungāʻapi: he ʻoku tau fekupuʻaki ʻakitautolu. \v 26 Ke mou ʻita, kae ʻalu hifo ʻae laʻā mo hoʻomou ʻita: \v 27 Pea ʻoua naʻa fakaʻataʻatā ki he tēvolo. \v 28 Ko ia ia naʻe kaihaʻa, ke ʻoua ʻe toe kaihaʻa: ka ne ngāue muʻa, ʻo fai ʻaki hono nima ʻae meʻa ʻoku lelei, koeʻuhi ke ne maʻu ke foaki kiate ia ʻoku masiva. \v 29 Ke ʻoua naʻa haʻu ha talanoa ʻuli mei homou ngutu, ka ko ia ʻoku lelei ʻo ʻaonga ke langaʻaki hake, koeʻuhi ke tupu ai ʻae tokoni ki he kau fanongo. \v 30 Pea ʻoua naʻa fakamamahi ki he Laumālie Māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua, ʻaia kuo silaʻi ʻaki ʻakimoutolu ki he ʻaho ʻoe huhuʻi. \v 31 Tuku ke mamaʻo ʻiate kimoutolu ʻae loto kovi kotoa pē, mo e ʻita, mo e lili, mo e feʻiohoʻaki, mo e lea fakakovi, mo e fakafasifasi kotoa pē: \v 32 Kae feangaleleiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko Kalaisi. \c 5 \cd \it 2 Ko e ngaahi akonaki, ki he ʻofa, 3 Ki he puna mei he feʻauaki, 4 Mo e ngāue ʻuli kotoa pē. 6 Ke ʻoua naʻa nau kaumeʻa mo e angahala, 15 Ke nau ʻaʻeva fakaʻehiʻehi, 18 Ke nau fonu ʻi he Laumālie. 22 ʻOku ne fakahā ʻenau ngāue taki taha, ke talangofua ʻae kau fefine ki honau ʻunoho, 25 Pea totonu ke ʻofa ʻae kau tangata ki honau ʻunoho, 32 ʻO hangē ko e fai ʻe Kalaisi ki hono siasi.\it* \p \v 1 Ko ia ke faʻifaʻitaki ʻakimoutolu ki he ʻOtua, ʻo taau mo e fānau ʻofeina; \v 2 Pea ʻaʻeva ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko e ʻofeina ʻakitautolu ʻe Kalaisi, ʻo ne foaki ia koeʻuhi ko kitautolu ko e hifo mo e feilaulau ki he ʻOtua ko e meʻa namu kakala. \v 3 Ka ko e feʻauaki, mo e ʻuli kotoa pē, mo e manumanu, ke ʻoua naʻa lea tuʻo taha ki ai ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia ʻoku taau mo e kāinga māʻoniʻoni; \v 4 Pea ko e fakalielia, mo e talanoa launoa, mo e fiengutuhua, ʻaia ʻoku ʻikai lelei: kae lelei lahi ʻae fakafetaʻi. \v 5 He ʻoku mou ʻilo eni, ʻoku ʻikai ha feʻauaki, pe ha taha ʻuli, pe ha tangata manumanu, ʻaia ko e tauhi tamapua, te ne maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo Kalaisi mo e ʻOtua. \v 6 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha tokotaha ʻaki ʻae ngaahi lea launoa: he koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni ʻoku hoko ai ʻae houhau ʻoe ʻOtua ki he fānau talangataʻa. \v 7 Ko ia ke ʻoua naʻa mou kau fakataha mo kinautolu. \v 8 He naʻa mou fakapoʻuli ʻi muʻa, ka kuo mou māmangia eni ʻi he ʻEiki: mou ʻaʻeva ʻo taau mo e fānau ʻoe maama: \v 9 (He ko e fua ʻoe Laumālie ʻoku ʻi he ngaahi angalelei kotoa pē mo e māʻoniʻoni mo e moʻoni:) \v 10 ‌ʻO ʻilo ai ʻaia ʻoku lelei ki he ʻEiki. \v 11 Pea ʻoua naʻa mou kau ʻi he ngaahi ngāue taʻefua ʻoe fakapoʻuli, ka mou valokiʻi muʻa ia. \v 12 He ko e meʻa fakamā ke lea ki he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻekinautolu ʻi he fufū. \v 13 Ka ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo hā kuo fakahā ia ʻe he maama: he ko ia kotoa pē ʻoku fakahā, ko e maama ia. \v 14 Ko ia ʻoku pehē ʻe ia, “ʻĀ, ʻa koe ʻoku mohe, pea tuʻu hake mei he mate, pea ʻe foaki ʻe Kalaisi ʻae maama kiate koe.” \v 15 Ko ia mou vakai ke mou ʻaʻeva fakaʻehiʻehi, ʻikai hangē ko e kau vale, kae hangē ko e poto, \v 16 ‌ʻO ngāueʻaki ʻae kuonga ke lelei, koeʻuhi ʻoku kovi ʻae ngaahi ʻaho. \v 17 Ko ia ke ʻoua naʻa mou taʻepoto, ka mou ʻilo pe ko e hā ʻae finangalo ʻoe ʻEiki. \v 18 Pea ʻoua naʻa konā ʻi he uaine, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae fakalielia; ka ke fonu ʻakimoutolu ʻi he Laumālie; \v 19 ‌ʻO fealēleaʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi saame, mo e himi, mo e hiva fakalaumālie, ʻo hiva ke ʻai ʻae mālie ʻi homou loto ki he ʻEiki; \v 20 ‌ʻO ʻatu ʻae fakafetaʻi maʻuaipē ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki he ʻOtua ko e Tamai ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi; \v 21 ‌ʻO fefakavaivaiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu ʻi he manavahē ki he ʻOtua. \v 22 ‌ʻAe kau fefine, mou fakavaivai ʻakimoutolu ki homou husepāniti ʻomoutolu, ʻo hangē ki he ʻEiki. \v 23 He ko e ʻulu ʻoe fefine ʻae husepāniti, ʻio, ʻo hangē ko e ʻulu ʻa Kalaisi ki he siasi: pea ko e fakamoʻui ia ʻoe sino. \v 24 Ko ia ʻo hangē ʻoku anganofo ʻae siasi kia Kalaisi, ke pehē ʻae kau fefine ki honau husepāniti ʻonautolu ʻi he meʻa kotoa pē. \v 25 ‌ʻAe kau tangata, mou ʻofa ki homou uaifi, ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Kalaisi ki he siasi, ʻo ne foaki ia koeʻuhi ko ia; \v 26 Koeʻuhi ke ne fakatapui mo fakamaʻa ia ʻi he fufulu ʻoe vai ʻi he folofola, \v 27 Koeʻuhi ke ne ʻatu ia kiate ia ko e siasi kuo teunga lahi, pea ʻikai hano ʻila, pe ha feʻufeʻu, pe ha meʻa pehē ʻe taha; ka koeʻuhi ke māʻoniʻoni pea taʻehanomele. \v 28 ‌ʻOku totonu ke ʻofa ʻae kau tangata ki honau uaifi ʻo hangē ko honau sino ʻonautolu, Ko ia ʻoku ʻofa ki hono uaifi, ʻoku ʻofa ia kiate ia. \v 29 He ʻoku teʻeki ha tangata ʻe fehiʻa ki hono sino ʻoʻona; ka ʻoku fafanga ʻo fakamoʻui ia, ʻo hangē ko e ʻEiki ki he siasi: \v 30 He ko e ngaahi kupu ʻakitautolu ʻo hono sino, ʻo hono kakano, mo hono hui. \v 31 “Ko e meʻa ni ʻe tukuange ai ʻe he tangata ʻa ʻene tamai mo ʻene faʻē, pea hoko ia ki hono uaifi, pea ʻe kakano taha pe ʻakinaua.” \v 32 Ko e meʻa fakalilolilo lahi eni: ka ʻoku kau ʻeku lea kia Kalaisi mo e siasi. \v 33 Ka mou taki taha ʻofa ʻae tangata ki hono uaifi ʻo hangē pe ko ia; pea ke fakaʻapaʻapa ʻae fefine foki ki hono husepāniti. \c 6 \cd \it 1 Ko e anga ʻoku totonu ke fai ʻe he fānau ki heʻenau mātuʻa, 5 Mo e kau tamaioʻeiki ki honau ngaahi ʻeiki. 10 Ko ʻetau moʻui ke fai ʻae tau, 12 ʻIkai pe ki he kakano mo e loto, ka ki he ngaahi fili fakalaumālie. 13 Ko e mahafu kotoa ʻoe Kalisiano, 18 Mo hono ngāue totonu ʻaki. 21 Ko e fakaongolelei ʻo Tikiko.\it* \p \v 1 ‌ʻAe fānau, mou talangofua ki hoʻomou mātuʻa ʻi he ʻEiki: he ʻoku totonu eni. \v 2 “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē;” ko e ʻuluaki fekau ia ʻoku ʻi ai ʻae talaʻofa; \v 3 “Koeʻuhi ke lelei kiate koe, pea koeʻuhi ke ke moʻui fuoloa ai ʻi he fonua.” \v 4 Pea ko kimoutolu, ʻae ngaahi tamai, ʻoua naʻa mou fakatupu lili ki hoʻomou fānau: kae tauhi ʻakinautolu ʻi he akonaki mo e fakapoto ki he ʻEiki. \v 5 ‌ʻAe kau tamaioʻeiki, mou talangofua ki homou ngaahi ʻeiki fakamaama, ʻi he manavahē mo e tetetete, ʻi he fakamoʻomoʻoni ʻo homou loto, ʻo hangē \add ko e fai \add*kia Kalaisi; \v 6 ‌ʻIkai ʻi he ngāue fakamamata pē, ʻo hangē ko e kau fakamālie ki he tangata; kae taau mo e kau tamaioʻeiki ʻa Kalaisi, ʻo fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua mei he loto; \v 7 ‌ʻO fai loto lelei pe ʻae ngāue, ki he ʻEiki, kae ʻikai ki he tangata: \v 8 Pea ʻilo ko e ngāue lelei ko ia ʻe taki taha fai ʻe he tangata, ko ia ia te ne maʻu mei he ʻEiki, pe ko ha pōpula \add ia \add*pe ko e tauʻatāina. \v 9 Pea ko kimoutolu, ʻae ngaahi ʻeiki, ke mou fai ʻae ngaahi meʻa pehē kiate kinautolu, ʻo tuku ʻa e \add faʻa \add*tautea: he ʻoku mou ʻilo ʻoku ai homou ʻEiki ʻi he langi; pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ha filifilimānako. \v 10 Ngata, ʻe hoku kāinga, mou mālohi ʻi he ʻEiki, pea ʻi he lahi ʻo ʻene māfimafi. \v 11 ‌ʻAi kiate kimoutolu ʻae mahafutau kotoa ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke mou faʻa tuʻu hake ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻae tēvolo. \v 12 He ʻoku ʻikai ko ʻetau fangatua mo e kakano mo e toto, ka ki he ngaahi pule, mo e ngaahi mālohi, mo e kau pule ʻoe fakapoʻuli ʻoe māmani, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu ʻi ʻolunga. \v 13 Ko ia ke toʻo ʻae mahafutau kotoa ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke mou faʻa tuʻu ai ʻi he ʻaho ʻoe kovi, pea hili hono ikuʻi kotoa pē, kae tuʻu pe. \v 14 Ko ia ke mou tuʻu kuo nonoʻo ʻaki ʻae moʻoni ʻae konga loto, pea ʻai ki he fatafata ʻae sifa ko e māʻoniʻoni; \v 15 Pea mou topuvaʻe ʻaki ʻae teuteu ʻoe ongoongolelei ʻoe melino; \v 16 Ai kituʻa ʻi he meʻa kotoa pē ʻae pā ʻoe tui, ʻaia te mou faʻa tāmate ʻaki ʻae ngaahi ngahau vela kotoa pē ʻoe tokotaha kovi. \v 17 Pea ʻai mo e tatā ʻoe fakamoʻui, mo e heletā ʻoe Laumālie, ʻaia ko e folofola ʻae ʻOtua: \v 18 ‌ʻO lotu maʻuaipē ʻi he ngaahi lotu kotoa pē mo e lotu tāumaʻu ʻi he Laumālie, pea leʻo ki ai ʻi he faʻa fakakukafi, mo e hūfia ʻae kāinga māʻoniʻoni kotoa pē; \v 19 Pea koeʻuhi ko au, ke foaki ʻae lea kiate au, koeʻuhi ke u mafaʻa mālohi pe hoku ngutu, ke u fakaʻilo atu ʻae meʻa fakalilolilo ʻoe ongoongolelei, \v 20 ‌ʻAia kuo haʻisia ai au ko hono faifekau: koeʻuhi ke u lea mālohi ai au, ʻo taau mo e lea ʻoku totonu. \v 21 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻae meʻa ʻoku kau kiate au, mo ia ʻoku ou fai, ko Tikiko, ko e kāinga ʻofeina mo e faifekau angatonu ʻi he ʻEiki, ʻe fakaʻilo ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē kiate kimoutolu: \v 22 ‌ʻAia kuo u fekau atu ai ia kiate kimoutolu ʻi he meʻa ni, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻemau nofo ni, pea koeʻuhi ke ne fakafiemālie ki homou loto. \v 23 Ke ʻi he ngaahi kāinga ʻae melino, mo e ʻofa, mo e tui, mei he ʻOtua ko e Tamai pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 24 Ke ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻofa moʻoni ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.