\id COL \h Kolose \toc1 Ko E Tohi ʻa Paula Ki He Kakai Kolose \toc2 Kolose \toc3 Kol \mt2 KO E TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 KOLOSE \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Hili ʻene fetapa atu, ʻoku ne fakafetaʻi ki he ʻOtua koeʻuhi ko e tui ʻae siasi ʻi Kolose, 7 ʻOku ne fakamoʻoni ki he akonaki ʻa Epafasi, 9 ʻOku ne hūfia ke nau tupulekina ʻi he ʻofa, 14 ʻO ne fakahā ʻae Kalaisi moʻoni, 21 ʻOku tokoni kenau maʻu lelei ʻa Sisu Kalaisi, pea fakaongolelei ʻene ngāue fakafaifekau ʻaʻana.\it* \p \v 1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, mo hoku tehina ko Timote, \v 2 Ki he kāinga māʻoniʻoni mo angatonu ʻia Kalaisi ʻoku ʻi Kolose: Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa, mo e monūʻia, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 3 ‌ʻOku ma fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻo hūfia maʻu pe ʻakimoutolu, \v 4 Talu ʻema fanongo ki hoʻomou tui kia Kalaisi Sisu, pea mo hoʻomou ʻofa ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē, \v 5 Koeʻuhi ko e ʻamanaki lelei ʻaia kuo hilifaki ʻi he langi maʻamoutolu, ʻaia naʻa mou fanongo ki ai ʻi muʻa ʻi he lea ʻoe moʻoni ʻoe ongoongolelei; \v 6 ‌ʻAia kuo aʻu atu kiate kimoutolu, pea pehē foki ki māmani kotoa pē; pea ʻoku tupu ai ʻae fua, ʻo hangē foki ko ia ʻiate kimoutolu, talu ʻae ʻaho naʻa mou ongoʻi ʻo ʻilo moʻoni ʻae ʻofa ʻae ʻOtua: \v 7 ‌ʻO hangē ko ia foki kuo mou ʻilo meia Epafasi, ko homa kaungā tamaioʻeiki ʻofeina, ʻaia ko e faifekau angatonu ʻa Kalaisi kiate kimoutolu; \v 8 ‌ʻAia foki naʻe fakahā kiate kimoua hoʻomou ʻofa ʻi he Laumālie. \v 9 Pea ko e meʻa ko ia foki, talu ʻae ʻaho naʻa ma fanongo ki ai, ʻoku ʻikai tuku ʻema hūfia ʻakimoutolu, pea mo e holi ke fakafonu ʻakimoutolu ʻaki ʻae ʻilo ki hono finangalo ʻi he poto kotoa pē mo e ʻilo fakalaumālie; \v 10 Pea ke mou ʻaʻeva ʻo taau mo e ʻEiki ʻo fakafiemālie ʻi he meʻa kotoa pē, ke mou fua lahi ʻi he ngāue lelei kotoa pē, pea tupulekina ʻi he ʻiloʻi ʻae ʻOtua; \v 11 Pea ke fakamālohi ʻakimoutolu ʻaki ʻae mafai kotoa pē, ʻo fakatatau mo ʻene mālohi lahi ʻaupito, ki he faʻa kātaki kotoa pē mo e kātaki fuoloa ʻi he fiefia; \v 12 ‌ʻO fakafetaʻi ki he Tamai, ʻaia kuo ne ngaohi ʻakitautolu ke tau taau ke kau ʻi he tofiʻa ʻoe kāinga māʻoniʻoni ʻi he maama: \v 13 ‌ʻAia kuo ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he mālohi ʻoe poʻuli, pea kuo ne hiki ʻakitautolu ki he puleʻanga ʻo hono ʻAlo ʻofaʻanga: \v 14 ‌ʻAia ʻoku tau maʻu ai ʻae huhuʻi ʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole ʻoe ngaahi angahala: \v 15 ‌ʻAia ko hono tatau ʻoe ʻOtua taʻehāmai, ko e ʻuluaki fānau ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē: \v 16 He naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻi he langi, pea mo ia ʻoku ʻi māmani, ʻae meʻa hā mai mo e taʻehāmai, pe ko e ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pe ko e ngaahi ʻeikiʻanga, pe ko e ngaahi pule, pe ko e ngaahi mālohi: naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea naʻe maʻana ia: \v 17 Pea ʻoku ki muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku tuʻumaʻu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē. \v 18 Pea ko e ʻulu ia ʻoe sino, ko e siasi: ʻaia ko e kamataʻanga, ko e ʻuluaki tupu mei he mate; koeʻuhi ke māʻolunga taha pe ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. \v 19 He naʻe leleiʻia ke nofo ʻae fonu kotoa pē ʻiate ia; \v 20 Pea ʻi he fakamelino ʻaki ʻae taʻataʻa ʻi hono \add tutuki ki he \add*ʻakau, ke fakalelei ai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia; ʻiate ia, pe ko ha ngaahi meʻa ʻi māmani, pe ko e ngaahi meʻa ʻi he langi. \v 21 Pea ko kimoutolu, naʻe ʻāuhē ko e ngaahi fili ʻi muʻa ʻi loto ʻi he ngaahi ngāue kovi, ka ko eni kuo ne fakalelei... \v 22 ‌ʻI he sino ʻo hono kakano, ʻi he mate, koeʻuhi ke ne ʻatu ʻakimoutolu ʻoku mou māʻoniʻoni mo taʻemele mo taʻevalokiʻia ʻi hono ʻao: \v 23 ‌ʻO kapau te mou tuʻumaʻu ʻi he tui ʻo aka mo tuʻu fakamakatuʻu, pea ʻikai hiki mei he ʻamanaki lelei ʻoe ongoongolelei, ʻaia naʻa mou fanongo, pea naʻe malangaʻaki ki he kakai kotoa pē ʻi lalo langi; ʻaia kuo fakanofo au ko Paula ko e faifekau ʻo ia; \v 24 Pea ʻoku ou fiefia ni ʻi heʻeku ngaahi mamahi koeʻuhi ko kimoutolu, peau fakakakato ʻaia ʻoku toe ʻi he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi ʻi hoku kakano koeʻuhi ko hono sino ʻoʻona, ʻaia ko e siasi. \v 25 ‌ʻAia kuo fakanofo au ko e faifekau ʻo ia, ʻo taau mo e tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua naʻe foaki kiate au koeʻuhi ko kimoutolu, ke malanga lahi ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua; \v 26 Ko e meʻa fufū ʻaia naʻe fakalilolilo ki he ngaahi kuonga mo e ngaahi toʻutangata, ka kuo fakahā eni ki heʻene kakai māʻoniʻoni: \v 27 ‌ʻAkinautolu ʻoku finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā ki ai ʻae koloa ʻoe lelei lahi ʻoe meʻa fakalilolilo ni ki he kakai Senitaile: ko Kalaisi ʻiate kimoutolu, ko e ʻamanaki lelei ki he hakeakiʻi: \v 28 ‌ʻAia ʻoku mau malangaʻaki, ʻo valoki ʻae tangata kotoa pē, mo akonakiʻi ʻae tangata taau taha ʻi he poto kotoa pē; koeʻuhi ke mau ʻatu ʻae tangata kotoa pē kuo haohaoa ʻia Kalaisi Sisu: \v 29 ‌ʻAe meʻa ko ia ʻoku ou ngāue ai foki, ʻi he fai feinga ʻo fakatatau mo ʻene ngāue, ʻaia ʻoku fai mālohi ʻaupito ʻiate au. \c 2 \cd \it 1 ʻOku ne kei enginaki kenau tuʻumaʻu ʻia Kalaisi, 8 Ke vakai ki hē fiepoto, mo e ngaahi talatupuʻa launoa, 18 Mo e hū ki hē kau ʻāngelo, 20 Mo e ngaahi ngāue ʻi he lotu fakaSiu, ʻaia kuo iku kotoa pē ʻia Kalaisi.\it* \p \v 1 He ko hoku loto ke mou ʻilo ʻae feinga lahi ʻoku ʻiate au kiate kimoutolu, pea kiate kinautolu ʻi Leotisia, pea kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai te nau mamata ki hoku mata ʻi he sino; \v 2 Koeʻuhi ke fiemālie honau loto, kuo fehokotaki ʻi he ʻofa, ki he koloa kotoa pē ʻoe fakapapau lahi ʻoe ʻilo, ki he fakahā ʻoe meʻa fakalilolilo ʻae ʻOtua, ʻio, ʻae Tamai, pea mo Kalaisi; \v 3 ‌ʻAia ʻoku fufū ai ʻae ngaahi koloa kotoa pē ʻoe poto mo e ʻilo. \v 4 Pea ʻoku ou pehē ni, ke ʻoua naʻa ai ha tangata te ne fakahalaʻi ʻakimoutolu ʻi he lea fakaoloolo. \v 5 He neongo ʻoku ou mamaʻo ʻi he sino, ka ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻi he laumālie, ʻo fiefia ʻo mamata ki hoʻomou anga fakapotopoto, mo e tuʻumaʻu ʻo hoʻomou tui kia Kalaisi. \v 6 Ko ia ʻi hoʻomou maʻu ʻa Kalaisi Sisu ko e ʻEiki, ke mou ʻaʻeva ʻiate ia: \v 7 Kuo aka mo langa hake ʻiate ia, pea fakatuʻumaʻu ʻi he tui, ʻo hangē ko e akonekina ʻakimoutolu, pea ke mou tupulekina ai ʻi he fakafetaʻi. \v 8 Vakai naʻa taki fakahē ʻakimoutolu ʻe ha tangata ʻe tokotaha ʻi he fiepoto mo e lau fakakākā, ʻoku taau mo e talatupuʻa ʻae tangata, ʻo ngali mo e ngaahi ʻulungāanga fakamaama, ka ʻoku ʻikai taau mo Kalaisi. \v 9 He ʻoku nofo fakamoʻomoʻoni kiate ia hono mātuʻaki fonu ʻoe ʻOtua. \v 10 Pea ʻoku fakafonu ʻakimoutolu ʻiate ia, ʻaia ko e ʻulu ʻoe pule kotoa pē mo e mālohi: \v 11 ‌ʻAia naʻe kamu ai foki ʻakimoutolu ʻi he kamu taʻefai ʻe he nima, ʻi he siʻaki ʻoe sino ʻoe ngaahi angahala fakakakano ʻi he kamu ʻo Kalaisi: \v 12 ‌ʻO tanu mo ia ʻi he papitaiso, ʻaia kuo mou toetuʻu ai mo ia ʻi he tui ʻoku mei he ngāue ʻae ʻOtua, ʻaia kuo ne fokotuʻu hake ia mei he pekia. \v 13 Pea ko kimoutolu, naʻe mate ʻi hoʻomou ngaahi angahala mo e taʻekamu ʻo homou kakano, kuo ne fakamoʻui fakataha mo ia, ʻi heʻene fakamolemole hoʻomou ngaahi angahala kotoa pē; \v 14 ‌ʻO tāmateʻi ʻi he mate ʻae tohi nima ʻoe ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia naʻe tuʻu kiate kitautolu, ʻaia naʻe taʻofi kiate kitautolu, ʻo ne toʻo ʻaupito ia ʻo tuki ki hono ʻakau; \v 15 Pea ʻosi ʻene maumau ʻae ngaahi pule mo e ngaahi mālohi, naʻa ne fakaʻilo fakahā atu ʻakinautolu ʻo vikiviki ai kiate kinautolu. \v 16 Ko ia ke ʻoua naʻa ai ha taha ʻe fakaanga kiate kimoutolu ʻi ha meʻakai, pe ha meʻainu, pe ki ha ʻaho kātoanga, pe ʻi ha tuʻu efiafi, pe ʻi he ngaahi Sāpate: \v 17 ‌ʻAia ko e ngaahi ʻata ʻoe meʻa ʻoku haʻu; ka ko hono sino ʻoku ʻia Kalaisi. \v 18 Ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha ʻi hoʻomou totongi, ʻi he fie angavaivai mo e lotu ki he kau ʻāngelo, ʻi he kaunoa ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai te ne mamata ai, mo e fakafuofua lahi noa pē ia ʻi hono loto fakakakano, \v 19 Pea ʻoku ʻikai puke maʻu ki he ʻUlu, ʻaia ʻoku maʻu mei ai ʻae tokoni ki he sino kotoa, ʻi he ngaahi kupu mo e noʻo, pea kuo femaʻutaki fakataha, ʻoku tupu ʻi he tupu fakaʻotua. \v 20 Ko ia kapau ʻoku mou mate mo Kalaisi mei he ngaahi ʻulungāanga fakamaama, ko e hā ʻoku mou moʻulaloa ai ki he ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo hangē ʻoku mou moʻui fakamaama, ʻo fakatatau mo e ngaahi fekau mo e ngaahi akonaki ʻae tangata; \v 21 “ʻOua naʻa ala;” “ʻOua naʻa kamata;” “ʻOua naʻa milihi;” \v 22 ‌ʻAia ʻe ʻauha kotoa pē ʻi hono ngāueʻaki? \v 23 Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻai moʻoni hono matamata poto ʻi he fiefie lotu, mo e angavaivai, pea mo e taʻetokangaʻi ʻoe sino; ka ʻoku ʻikai ʻaonga, ka ki he fakafiemālie ʻoe kakano. \c 3 \cd \it 1 ʻOku enginaki ʻe Paula ʻae potu ko ia te tau kumi ki ai ʻa Kalaisi. 5 ʻOku ne ako ke nau tautea ʻae sino, 10 Ke tukuange ʻae tangata motuʻa, pea ke ʻai ʻa Kalaisi, 12 ʻOku ako ki he ʻofa, mo e angavaivai, mo e ngāue lelei kehekehe.\it* \p \v 1 Pea kapau kuo mou toetuʻu mo Kalaisi, mou kumi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi ʻolunga, ʻaia ʻoku nofo ki ai ʻa Kalaisi ki he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua. \v 2 Mou faʻa tokanga ki he ngaahi meʻa ʻi ʻolunga, kae ʻikai ki he ngaahi meʻa ʻi māmani. \v 3 He kuo mou mate, pea ʻoku fufū hoʻomou moʻui mo Kalaisi ʻi he ʻOtua. \v 4 ‌ʻOka fakahā mai ʻa Kalaisi, ko ʻetau moʻuiʻanga, te mou toki hā ai mo ia foki ʻi he nāunau. \v 5 Ko ia mou tāmateʻi homou ngaahi kupu ʻoku ʻi māmani; ko e feʻauaki, mo e ngāue ʻuli, mo e fakalielia, mo e holi kovi, mo e manumanu, ʻaia ko e tauhi tamapua: \v 6 He koeʻuhi ko e ngaahi meʻa pehē ʻoku hoko ai ʻae houhau ʻoe ʻOtua ki he fānau talangataʻa: \v 7 ‌ʻAia naʻa mou ʻaʻeva ai foki ʻi muʻa, ʻi hoʻomou moʻui ki ai. \v 8 Ka ko eni ʻoku mou siʻaki ʻa eni kotoa pē foki; ʻae ʻita, mo e lili, mo e fakafasifasi, mo e kapekape, mo e lea ʻuli mei homou ngutu. \v 9 ‌ʻOua naʻa mou felohiʻaki, he kuo mou siʻaki ʻae tangata motuʻa mo ʻene ngaahi ngāue; \v 10 Pea kuo mou ʻai ʻa e \add tangata \add*foʻou, ʻaia kuo fakafoʻou ʻi he ʻilo, ʻo fakatatau ki hono tatau ʻo ia naʻa ne fakatupu ia: \v 11 ‌ʻAia ʻoku ʻikai ai ha Kiliki pe ha Siu, ha kamu pe ha taʻekamu, ha muli, pe ha Sitia, ha pōpula, pe ha tauʻatāina: ka ko hono kātoa kotoa ʻa Kalaisi, pea ʻoku ne ʻi he meʻa kotoa pē. \v 12 Ko ia ko kimoutolu, ko e māʻoniʻoni mo e ʻofeina, mou ai, ʻo taau mo e kakai fili ʻae ʻOtua, ʻae manavaʻofa, mo e angalelei, mo e loto angavaivai, mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa; \v 13 ‌ʻO fetoutou fekātakiʻaki pe, mo fefakamolemoleʻaki pe, ʻo kapau ʻoku ai ha taha ʻoku koviʻia ia ki ha taha: ʻo hangē ko e fakamolemole ʻe Kalaisi ʻakimoutolu, ke pehē pe ʻakimoutolu. \v 14 Pea ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻae ʻofa, ʻaia ko e noʻo ʻoe haohaoa. \v 15 Pea tuku ke pule ʻi homou loto ʻae melino ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe uiuiʻi ʻakimoutolu ki ai foki ʻi he sino pe taha; pea ke mou fakafetaʻi. \v 16 Ke nofoʻia ʻo lahi ʻaupito ʻakimoutolu ʻe he folofola ʻa Kalaisi ʻi he poto kotoa pē; pea mou feakonakiʻaki mo fetokoniʻaki ʻi he ngaahi saame, mo e lea mālie, mo e ngaahi hiva fakalaumālie, ʻo hiva mo e ʻofa ʻi homou loto ki he ʻEiki. \v 17 Pea ʻilonga ʻaia ʻoku mou fai ʻi he lea pe ʻi he ngāue, fai kotoa pē ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu, ʻo fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻiate ia. \v 18 ‌ʻAe kau fefine, fakavaivai ʻakimoutolu ki homou husepāniti ʻomoutolu, he ʻoku ngali ia ʻi he ʻEiki. \v 19 ‌ʻAe kau tangata, ʻofa ki homou uaifi, pea ʻoua naʻa fai anga fakaʻita kiate kinautolu. \v 20 ‌ʻAe fānau, fai talangofua ki hoʻomou mātuʻa ʻi he meʻa kotoa pē: he ʻoku lelei lahi ia ki he ʻEiki. \v 21 ‌ʻAe ngaahi tamai, ʻoua naʻa mou fakafiufiu ki hoʻomou fānau, telia naʻa nau fiu ai. \v 22 ‌ʻAe kau tamaioʻeiki, fai talangofua ʻi he meʻa kotoa pē ki homou ʻeiki fakakakano; ʻoua naʻa ʻi he ngāue fakamamata pe, ʻo hangē ko e kau fakamālie ki he tangata; ka ʻi he loto totonu, ʻo manavahē ki he ʻOtua: \v 23 Pea ʻilonga ʻaia ʻoku mou fai, fai loto lelei, ʻo hangē ki he ʻEiki, kae ʻikai ki he tangata: \v 24 ‌ʻI hoʻomou ʻilo temou maʻu mei he ʻEiki ʻae totongi ko e tofiʻa: he ʻoku mou tauhi ʻae ʻEiki ko Kalaisi. \v 25 Ka ko ia ʻoku fai taʻetotonu, te ne maʻu ʻo hangē ko e taʻetotonu kuo ne fai, pea ʻoku ʻikai ha filifilimānako ki he kakai. \c 4 \cd \it 1 ʻOku ne ako ke nau fai fakamātoato ʻi he lotu, 5 Ke ʻaʻeva fakapotopoto kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai ke nau lavaʻi ʻae ʻilo moʻoni ʻo Kalaisi. 10 ʻOku ne fetapa kiate kinautolu, pea ne fakaʻamu ke ʻanautolu ʻae ngaahi monūʻia kotoa pē.\it* \p \v 1 ‌ʻAe ngaahi ʻeiki, ʻatu ki hoʻomou kau tamaioʻeiki ʻaia ʻoku totonu mo tatau; he ʻoku mou ʻilo ʻoku ai homou ʻEiki foki ʻi he langi. \v 2 Fai maʻu pe ʻae lotu, pea leʻo ʻi ai mo fakafetaʻi; \v 3 Pea lotua ʻakimautolu foki, koeʻuhi ke toʻo kiate kimautolu ʻe he ʻOtua ʻae matapā ʻoe lea, ke lea ʻaki ʻae meʻa fakalilolilo ʻa Kalaisi, ʻaia kuo haʻisia ai au: \v 4 Koeʻuhi ke u fakahā atu ia, ʻo taau mo ia ʻoku totonu ke u lea ʻaki. \v 5 Mou ʻaʻeva ʻi he angafakapotopoto kiate kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā, ʻo huhuʻi ʻae kuonga. \v 6 Ke lelei maʻuaipē hoʻomou lea, ʻo fakalelei ʻaki ʻae māsima, koeʻuhi ke mou ʻilo ke tali totonu ʻae tangata kotoa pē. \v 7 E fakahā atu ʻeku meʻa kotoa pē kiate kimoutolu ʻe Tikiko, ʻaia ko e tokoua ʻofeina, mo e faifekau angatonu mo e kaungā tamaioʻeiki ʻi he ʻEiki: \v 8 ‌ʻAia kuo u fekau atu kiate kimoutolu koeʻuhi ko e meʻa ko ia, pea koeʻuhi ke ne ʻilo pe ʻoku mou fēfē, pea fakafiemālie ki homou loto; \v 9 Pea mo Onesimosi, ko e tokoua angatonu mo ʻofeina, ʻaia ko homou tokotaha. Te na fakaʻilo kiate kimoutolu ʻae meʻa kotoa pē ʻi heni. \v 10 Ko ʻAlisitako, ho hoku kaunga nofo fale fakapōpula, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu, mo Maʻake, ko e tama ʻae tuofefine ʻo Pānepasa, (ʻa ʻia naʻa mou maʻu ʻae fekau ʻoku kau kiate ia: kapau ʻoku ʻalu atu ia kiate kimoutolu, maʻu ia;) \v 11 Mo Sisu, ʻaia ʻoku ui ko Susito, ʻakinautolu ni ʻoku ʻoe kamu. Ko kinautolu ni pe ko hoku kaunga ngāue ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, pea naʻa nau fakafiemālie kiate au. \v 12 Ko Epafasi, ko homou tokotaha, ko e tamaioʻeiki ʻa Kalaisi, ʻoku ʻofa atu ia kiate kimoutolu: ʻoku fai feinga maʻuaipē ia koeʻuhi ko kimoutolu ʻi he ngaahi lotu, koeʻuhi ke mou tuʻu haohaoa mo kakato ʻi he finangalo kotoa pē ʻoe ʻOtua. \v 13 He ʻoku ou fakamoʻoni ki ai, ʻoku ʻiate ia ʻae loto feinga lahi kiate kimoutolu, pea mo kinautolu ʻoku ʻi Leotisia, mo kinautolu ʻoku ʻi Heilapoli. \v 14 Ko Luke, ko e faitoʻo ʻofeina, mo Timasi, ʻoku na ʻofa atu kiate kimoutolu. \v 15 Tala atu ʻeku ʻofa ki he kāinga ʻoku ʻi Leotisia, mo Nimifa, mo e siasi ʻi hono fale. \v 16 Pea ʻoka lau ʻae tohi ni ʻiate kimoutolu, vakai ke lau ia foki ki he siasi ʻoe kakai Leotisia; pea ke mou lau foki ʻae tohi mei Leotisia. \v 17 Pea tala kia ʻAkipa, “Ke ke vakai ki he ngāue kuo ke maʻu mei he ʻEiki, koeʻuhi ke ke fai ia.” \v 18 Ko au Paula ʻoku ʻofa atu ʻaki hoku nima. Manatu ki hoku ngaahi haʻi. Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.