\id ACT \h Kau ʻAposetolo \toc1 Ko E Ngāue ʻae Kau ʻAposetolo \toc2 Ngāue \toc3 Ng \mt2 KO E NGĀUE \mt3 ʻAE KAU \mt1 ʻAPOSETOLO \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku fakataha ʻe Kalaisi ʻene kau ākonga ki he moʻunga ʻoe ʻOlive, ko e teuʻi ʻakinautolu ke mamata ki heʻene ʻalu hake, pea ne fekau ke nau nofo ʻamanaki ʻi Selūsalema ki he huaʻi hifo ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo ne fakaʻilo ia ʻoka hili ʻae ʻaho siʻi pe, te nau hoko ai ko e kau fakamoʻoni kiate ia, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani. 9 Hili ʻene ʻalu hake, ʻoku fakahā ʻe he ongo ʻāngelo ke nau ʻalu, mo tokanga loto ki heʻene liunga ua mai ki māmani. 12 Pea nau liu mai, ʻo fai ʻenau faʻa lotu, pea fili kia Mataiasi ke ʻaposetolo ko e fetongi ʻo Siutasi.\it* \p \v 1 ‌ʻE Tiofilusi, ko e fuofua tohi naʻaku fai, ko e fakahā ʻoe meʻa kotoa pē naʻe kamata fai mo ako ʻaki ʻe Sisu, \v 2 ‌ʻO aʻu ki he ʻaho naʻe ʻave ai ia ki ʻolunga, ʻi he hili ʻene tuku ʻae ngaahi fekau ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni ki he kau ʻaposetolo naʻa ne fili: \v 3 ‌ʻAkinautolu naʻa ne fakahā ia ki ai kuo moʻui, ʻi he hili ʻene mate, ʻi he ngaahi fakamoʻoni ʻilongofua pea lahi, he naʻa nau mamata kiate ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu, pea lea ia ki he ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua: \v 4 Pea ʻi heʻenau fakataha mo ia, naʻa ne fekau kiate kinautolu “Ke ʻoua te nau ʻalu ʻi Selūsalema, kae tatali ki he talaʻofa ʻae Tamai, ʻa ia, \add naʻe pehē ai ʻe ia\add*, kuo mou fanongo ai ʻiate au. \v 5 He naʻe papitaiso moʻoni ʻe Sione ʻaki ʻae vai; kae ʻaho siʻi pē pea ʻe papitaiso ʻakimoutolu ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.” \v 6 Pea ʻi heʻenau fakataha, naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, ʻEiki, te ke toe ʻange ʻi he kuonga ni ʻae puleʻanga ki ʻIsileli? \v 7 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai maʻamoutolu ke ʻilo ki he ngaahi kuonga mo e ngaahi ʻaho, ʻaia ʻoku faʻiteliha tokotaha pe ki ai ʻae Tamai. \v 8 Ka te mou maʻu ʻae mālohi, ʻoka hoko mai ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu ʻi Selūsalema, mo Siutea kotoa pē, mo Samēlia, pea ki he ngataʻanga ʻo māmani.” \v 9 Pea hili ʻene ngaahi folofola ni, lolotonga ʻenau siofia ia, naʻe ʻave ia ki ʻolunga; pea fakapuli ia ʻe he ʻao meiate kinautolu. \v 10 Pea ʻi heʻenau kei sio fakamamaʻu ki he langi, ʻi heʻene ʻalu hake, ʻiloange, kuo tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ongo tangata kuo kofu hinehina; \v 11 ‌ʻo na pehē, “ʻAe kau tangata Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langi? Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi.” \v 12 Pea naʻa nau toki liu mai ki Selūsalema mei he moʻunga ʻoku ui ko ʻOlive, ko hono vahaʻa mo Selūsalema ko e mamaʻo ʻoe fononga ʻi he ʻaho Sāpate. \v 13 Pea kuo nau hoko mai, pea nau ʻalu hake ki he potu ki ʻolunga, ʻaia naʻe nonofo ai ʻa Pita, mo Semisi, mo Sione, mo ʻAnitelū, mo Filipe, mo Tōmasi, mo Pātolomiu, mo Mātiu, mo Semisi \add ko e foha \add*ʻo ʻAlefiusi, mo Saimone Selote, mo Siutasi ko e tokoua ʻo Semisi. \v 14 Pea naʻe nonofo loto taha ʻakinautolu ni kotoa pē, ʻi he lotu mo e hūfekina, fakataha mo e kau fefine, mo Mele ko e faʻē ʻa Sisu, mo hono kāinga. \p \v 15 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe tuʻu hake ʻa Pita ʻi he ʻao ʻoe kau ākonga (koe lau fakataha ʻoe kakai ko e toko teau mo e toko uofulu,) ʻo ne pehē, \v 16 “ʻAe kau tangata mo e kāinga, naʻe totonu ke fakamoʻoni ʻae tohi ni, ʻaia naʻe leaʻaki ʻi muʻa ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻi he ngutu ʻo Tevita, kia Siutasi, ʻaia naʻa ne tataki ʻakinautolu naʻe puke ʻa Sisu. \v 17 He naʻe lau ia mo kitautolu, pea naʻe ai hono tufakanga ʻi he ngāue ni.” \v 18 Pea naʻe fakatau ʻe he tangata ni ʻae potu fonua ʻaki ʻae totongi ʻo ʻene angahala; pea naʻe tō ʻo tuʻu hono mata, pea mafahi hono kete, pea ʻoho kituʻa hono toʻotoʻonga kotoa pē. \v 19 Pea naʻe ʻilo ia ʻe he kau nofo kotoa pē ʻi Selūsalema: ko ia naʻe ui ai ʻae potu fonua ko ia ʻi heʻenau lea, Ko ʻAkeletama, ko e pehē, “Ko e potu fonua ʻoe toto.” \v 20 He ʻoku tohi ʻi he tohi ʻoe ngaahi Saame, “Ke lala hono fale, pea ʻoua ʻe nofo ai ha taha:’ pea, ‘Ko ʻene ngāue ke maʻu ʻe ha taha.’ \v 21 “Ko ia ʻi he kau tangata ni kuo tau nonofo mo kinautolu, ʻi he kuonga kotoa naʻe felemofafo ʻae ʻEiki ko Sisu ʻiate kitautolu, \v 22 ‌ʻO fua fai mei he papitaiso ʻa Sione, ʻo aʻu ki he ʻaho pe ko ia naʻe ʻave ai ia ki ʻolunga meiate kitautolu, ʻoku totonu ke ai ha taha ko e fakamoʻoni mo kimautolu ʻo ʻene toetuʻu.” \v 23 Pea naʻa nau fili ʻae toko ua, ko Siosefa naʻe ui ko Pasapa, pea fakahingoa foki ko Susitasa, mo Mataiasi. \v 24 Pea naʻa nau lotu, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, ko koe ʻoku ke ʻiloʻi ʻae loto kotoa pē, ke fakahā pe ko hai ʻiate kinaua ni kuo ke fili, \v 25 Koeʻuhi ke ai ʻene tufakanga ʻi he ngāue ni pea ke ʻaposetolo, ʻaia kuo hinga mei ai ʻa Siutasi ʻi he angahala, kae ʻalu ia ki hono potu ʻoʻona.” \v 26 Pea naʻa nau talotalo; pea totonu kia Mataiasi; pea naʻe lau fakataha ia mo e toko hongofulu ma tokotaha ʻoe kau ʻaposetolo. \c 2 \cd \it 1 Kuo pito ʻae kau ʻaposetolo ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻonau lea ʻi he lea kehekehe, naʻe ʻofa ʻae niʻihi pea manuki ʻae niʻihi. 14 Pea malanga ʻa Pita, ne fakahā ʻoku lea ʻae kau ʻaposetolo ʻi he mālohi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, pea kuo toetuʻu ʻa Sisu mei he pekia, ʻo ʻalu hake ki he langi, mo ne huaʻi hifo ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, pea ko e Misaia ia, naʻe fakaʻilo kiate kinautolu ʻe he ʻOtua ʻi he ngaahi meʻa mana, mo e meʻa fakaofo, mo e fakaʻilonga, pea naʻe ʻikai tutuki ia ki he ʻakau ka ʻi he poto mo e muʻaki ʻilo pe ʻae ʻOtua: 37 Kuo papitaiso ʻe Pita ʻae tokolahi kuo liliu. 41 Pea hili ia, naʻa mau nonofo feʻofoʻofani pē: pea kuo fai ʻe he kau ʻaposetolo ʻae meʻa mana lahi, pea fakatokolahi ʻe he ʻOtua ki hono siasi ʻi he ʻaho kotoa pē.\it* \p \v 1 Pea kuo hokosia ʻae ʻaho ʻoe Penitekosi, kuo nau kātoa ʻo loto taha ʻi he potu pe taha. \v 2 Pea fakafokifā naʻe ai ʻae ʻuʻulu mai mei he langi, ʻo hangē ha tuʻoni matangi mālohi ʻaupito, pea fakapito ʻaki ʻae fale kotoa pē naʻa nau nofo ai. \v 3 Pea naʻe hā mai kiate kinautolu ʻae ngaahi ʻelelo mangamanga ʻo hangē ko e afi, pea nofo ia ʻiate kinautolu taki taha. \v 4 Pea naʻe fakapito ʻaki ʻakinautolu kotoa pē ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, pea naʻa nau kamata leaʻaki ʻae lea kehekehe, ʻo fakatatau ki hono fakaleaʻi ʻakinautolu ʻe he Laumālie. \v 5 Pea naʻe ʻāunofo ʻi Selūsalema ʻae kakai Siu faʻa lotu, mei he puleʻanga kotoa pē ʻi lalo langi. \v 6 Pea ʻi he mafola ʻae ongoongo ni, naʻe fakakātoa ʻae kakai, pea nau puputuʻu lahi, koeʻuhi naʻe fanongo ʻae tangata taki taha ki heʻenau lea ʻi heʻene lea ʻaʻana. \v 7 Pea naʻe ofo mo fakatumutumu ʻakinautolu kotoa pē, ʻonau fepehēʻaki, “Vakai, ʻikai ko e kau Kāleli kotoa pē ʻakinautolu na ʻoku lea? \v 8 Pea ʻoku fēfē nai ʻoku tau taki taha fanongo ki heʻetau lea, naʻa tau fanauʻi ai? \v 9 Ko e kakai Patia, mo e Metia, mo e ʻElama, pea mo e kau nofo ʻi Mesopōtemia, mo Siutea, mo Kapatosia, mo Ponito, mo ʻEsia, \v 10 Mo Filisia, mo Pamifilia, mo ʻIsipite, pea mo e ngaahi potu ʻo Lipea ʻo ofi ki Sailine, mo e ngaahi muli mei Loma, ko e ngaahi Siu mo e kakai ului. \v 11 Ko e kakai, Keliti mo e ʻAlepea, ʻoku tau fanongo ʻoku nau lea ʻi heʻetau lea ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻae ʻOtua.” \v 12 Pea naʻa nau ofo kotoa pē, ʻo taʻemaau honau loto, mo nau fepehēʻaki, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe meʻa ni?” \v 13 Kae manuki ʻae niʻihi, ʻo pehē, “ʻOku fonu ʻi he uaine foʻou ʻae kau tangata ni.” \p \v 14 ¶ Ka naʻe tutuʻu hake ʻa Pita, mo e toko hongofulu ma tokotaha, ʻo leaʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAkimoutolu ʻae kau tangata ʻo Siutea, mo kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻāunofo ʻi Selūsalema, ke mou ʻilo eni, pea fakafanongo ki heʻeku lea: \v 15 He ʻoku ʻikai konā ʻakinautolu ni, ʻo hangē ko hoʻomou mahalo, he ko hono tolu pe eni ʻoe feituʻulaʻā ʻoe ʻaho. \v 16 Ka ko eni ia naʻe lea ki ai ʻae palōfita ko Sioeli; \v 17 ‘ʻOku pehē ʻe he ʻOtua, ʻE hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, te u huaʻi hifo hoku Laumālie ki he kakai kotoa pē: pea ʻe kikite ʻe homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻe hā ʻae ngaahi meʻa ki hoʻomou kau talavou, pea ʻe faʻa misi hoʻomou kau mātuʻa: \v 18 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, teu huaʻi hifo hoku Laumālie ki heʻeku kau tamaioʻeiki mo ʻeku kau kaunanga; pea te nau kikite; \v 19 Pea te u fakahā ʻae ngaahi meʻa fakaofo ʻi ʻolunga ʻi he langi, mo e ngaahi fakaʻilonga ki lalo ʻi māmani; ko e toto mo e afi, mo e ʻahu ʻoe afi; \v 20 Pea ʻe liliu ʻae laʻā ʻo poʻuli, pea mo e māhina ʻo toto, ʻi he teʻeki hoko ʻae ʻaho lahi pea fakamanavahē, ʻoe ʻEiki: \v 21 Pea ʻe pehē, ko ia ʻe ui ki he huafa ʻoe ʻEiki, ʻe fakamoʻui ia.’ \v 22 “ʻAe kau tangata ʻIsileli, fanongo ki he ngaahi lea ni; ko Sisu ʻo Nāsaleti, ko e tangata mei he ʻOtua, pea naʻe ongoongo ʻiate kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa mana, mo e ngāue fakaofo, mo e fakaʻilonga, ʻaia naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻiate ia ʻi homou ʻao, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻilo foki ki ai: \v 23 ‌ʻAia naʻe tukuange ʻe he ʻOtua, ʻi heʻene fakakaukau poto mo ʻene muʻaki ʻilo, pea naʻa mou puke ʻaki ia ʻae nima angahala, ʻo tutuki ia ki he ʻakau, ʻo tāmateʻi: \v 24 ‌ʻAia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, ʻi he veteange ʻoe mamahi ʻoe mate: koeʻuhi naʻe ʻikai ʻaupito faʻa taʻofi ʻaki ia. \v 25 He ʻoku lea ʻa Tevita kiate ia, ‘Naʻaku mamata maʻu ki he ʻEiki ʻi hoku ʻao, he ʻoku ʻi hoku nima toʻomataʻu ia, ke ʻoua naʻa ueʻi au: \v 26 Ko ia naʻe fiefia ai hoku loto, pea fiefia mo hoku ʻelelo; pea ʻe mālōlō foki ʻa hoku sino ʻi he ʻamanaki lelei: \v 27 Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi, pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha. \v 28 Kuo ke fakahā kiate au ʻae ngaahi hala ʻoe moʻui; te ke fakafonu ʻaki au ʻae fiefia ʻi ho ʻao.’ \v 29 “ʻAe kau tangata mo e kāinga, tuku ke u lea ʻo fakamatala atu kiate kimoutolu ki he ʻeiki ʻi muʻa ko Tevita, he kuo pekia ia pea tanu, pea ʻoku ʻiate kitautolu hono fonualoto ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 30 Pea ko e palōfita ia, pea naʻa ne ʻilo kuo fuakava ʻe he ʻOtua kiate ia, te ne fokotuʻu ʻi hono hako, ʻo fakatatau ki he kakano, ʻae Kalaisi, ke nofo ʻi hono nofoʻa fakatuʻi; \v 31 Pea ʻi heʻene ʻilo ia ʻi muʻa, naʻa ne lea ki he toetuʻu ʻo Kalaisi, ‘Naʻe ʻikai tuku maʻu hono laumālie ʻi hētesi, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hono sino ʻae ʻauʻauha.’ \v 32 Pea ko e Sisu ni kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, pea ko e kau fakamoʻoni ki ai ʻakimautolu kotoa pē. \v 33 Ko ia, ʻi hono hakeakiʻi ʻe he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, pea ʻi heʻene maʻu mei he Tamai ʻae talaʻofa ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, kuo ne huaʻi hifo eni, ʻaia ʻoku mou mamata mo fanongo ki ai ni. \v 34 He naʻe ʻikai ʻalu hake ʻa Tevita ki he langi: ka naʻe pehē mai ʻe ia, ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki heʻeku ʻEiki, Nofo koe ʻi hoku nima toʻomataʻu, \v 35 Kae ʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.’ \v 36 “Ko ia ke ʻilo pau ʻe he fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ʻae Sisu ko ia, ʻaia naʻa mou tutuki ki he ʻakau, ko e ʻEiki mo e Kalaisi.” \p \v 37 ¶ Pea ʻi heʻenau fanongo eni, naʻe mahuhuhuhu honau loto, pea naʻa nau pehē kia Pita mo hono toe ʻoe kau ʻaposetolo, ʻae kau tangata mo e kāinga, “Ko e hā te mau fai?” \v 38 Pea toki pehē ʻe Pita kiate kinautolu, “Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi, ke fakamolemole ai ʻae angahala, pea te mou maʻu mo e foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni. \v 39 He ko e talaʻofa eni kiate kimoutolu, mo hoʻomou fānau, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku mamaʻo, ʻaia kotoa pē ʻe ui ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtua.” \v 40 Pea naʻe lahi ʻae lea kehekehe naʻa ne fakamoʻoni mo akonakiʻaki, ʻo ne pehē, “Mou fakamoʻui ʻakimoutolu mei he toʻutangata paongataʻa ni.” \p \v 41 ¶ Pea ko kinautolu naʻe maʻu fiefia ʻene lea, naʻa nau papitaiso: pea ʻi he ʻaho pe ko ia naʻe ului ʻae kakai ʻe toko tolu afe nai. \v 42 Pea naʻa nau tuʻumaʻu ʻi he akonaki ʻae kau ʻaposetolo, mo e feʻofoʻofani, mo e tofi ʻoe mā, mo e fehūfekina. \v 43 Pea naʻe tō ki he kakai kotoa pē ʻae manavahē: pea naʻe lahi ʻae meʻa fakaofo mo e meʻa mana naʻe fai ʻe he kau ʻaposetolo. \v 44 Pea naʻe loto taha ʻakinautolu kotoa pē naʻe tui, pea naʻe meʻa taha pē ʻakinautolu; \v 45 Pea naʻa nau fakatau honau ngaahi ʻapi mo ʻenau meʻa, pea tufa ki he kakai taki taha, ʻo fakatatau ki heʻene masiva. \v 46 Pea naʻa nau ʻalu loto taha ki he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē, mo nau tofitofi mā ʻi he ngaahi fale, pea kai ʻenau meʻakai ʻi he fiefia mo e loto taʻekākā, \v 47 ‌ʻO fakamālō ki he ʻOtua, pea ʻofeina ʻe he kakai kotoa pē. Pea naʻe fakaului ʻe he ʻEiki kiate kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻakinautolu kuo fakamoʻui. \c 3 \cd \it 1 ʻOku malanga ʻe Pita ki he kakai naʻe haʻu ke mamata ki he tangata pipiki kuo fakamoʻui hono vaʻe. 12 ʻOku ne fakahā naʻe ʻikai fakamoʻui ʻae tangata ʻi heʻene mālohi, pe ʻi he mālohi ʻa Sione, pe ʻi heʻena māʻoniʻoni, ka ʻi he ʻOtua, pea mo hono ʻAlo ko Sisu, pea ʻi he tui ki hono huafa: 13 Ko ʻene valoki kiate kinautolu koeʻuhi ko e nau tutuki ʻa Sisu ki he ʻakau. 17 ʻAia naʻa nau fai ʻi he taʻeʻilo, ka naʻe fakamoʻoni ai ʻae fakakaukau ʻae ʻOtua mo e ngaahi tohi: 19 ʻOku ne enginaki ke nau kumi ʻi he fakatomala mo e tui ki he fakamolemole ʻo ʻenau hia, mo e fakamoʻui mei he Sisu ko ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻohake fakataha ʻa Pita mo Sione ki he falelotu lahi ʻi he feituʻulaʻā lotu, ʻaia ko hono hiva. \v 2 Pea ko e tangata ʻe taha naʻe pipiki talu hono fanauʻi, naʻe fata ange ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tuku ʻi he matapā ʻoe falelotu lahi ʻaia naʻe ui ko e Fakasanisani, ke kole kiate kinautolu naʻe hū ki he falelotu lahi; \v 3 Pea mamata ia kia Pita mo Sione ʻoku fai ke na hū ki he falelotu lahi, pea ne kole. \v 4 Pea sio fakamamaʻu ʻa Pita mo Sione kiate ia, ʻo na pehē, “Sio mai kiate kimaua.” \v 5 Pea tokanga atu ia kiate kinaua, ʻo ʻamanaki te ne maʻu ha meʻa ʻiate kinaua. \v 6 Pea toki pehē ʻe Pita, “Ko e siliva mo e koula ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻu te u foaki kiate koe: ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi ʻo Nāsaleti tuʻu hake ʻo ʻalu.” \v 7 Pea naʻa ne puke ia ʻi hono nima toʻomataʻu, ʻo fokotuʻu hake ia: pea naʻe mālohi leva hono vaʻe mo hono tungaʻivaʻe. \v 8 Pea hopo hake ia ʻo tuʻu, mo ʻeveʻeva, pea nau hū fakataha mo ia ki he falelotu lahi, kuo ʻeveʻeva, mo hopohopo, pea fakamālō ki he ʻOtua. \v 9 Pea naʻe mamata ʻae kakai kotoa pē kiate ia, ʻoku ʻeveʻeva mo fakamālō ki he ʻOtua; \v 10 Pea naʻa nau ʻilo ko ia ia naʻe nofo ʻo kole ʻi he matapā Fakasanisani ʻoe falelotu lahi: pea naʻe mātuʻaki ofo ʻakinautolu mo fakatumutumu ʻi he meʻa kuo fai kiate ia. \v 11 Pea ʻi heʻene kei puke kia Pita mo Sione ʻe he tangata pipiki kuo fakamoʻui, naʻe feleleʻi ki ai ʻae kakai kotoa pē, ʻoku nau ofo lahi, ki he fale hala, ʻoku fakahingoa kia Solomone. \p \v 12 ¶ Pea kuo mamata ʻa Pita ki ai, pea pehē ʻe ia ki he kakai, “ʻAe kau tangata ʻIsileli, ko e hā ʻoku mou ofo ai ʻi he meʻa ni? Pea ko e hā ʻoku mou sio fakamamaʻu ai kiate kimaua, ʻo hangē kuo ma ngaohi ʻi haʻama mālohi pe māʻoniʻoni ʻamaua ke ʻeveʻeva ʻae tangata ni? \v 13 Ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, ko e ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai, kuo ne fakaongoongolelei hono ʻAlo ko Sisu; ʻaia naʻa mou tukuakiʻi pea liʻaki ʻi he ʻao ʻo Pailato, ka naʻe mātuʻaki loto ia ki hono tukuange. \v 14 Ka naʻa mou liʻaki ʻae tokotaha māʻoniʻoni mo angatonu, pea kole ke tuku ʻae tangata fakapō kiate kimoutolu; \v 15 Kae tāmateʻi ʻae ʻEiki ʻoe moʻui, ʻaia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua mei he mate; pea ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu ki ai. \v 16 Pea ko hono huafa, ko e tui ki hono huafa, kuo ne fakamālohi ʻae tangata ni, ʻaia ʻoku mou mamata pea ʻiloʻi: ʻio, ko e tui kiate ia, kuo maʻu ai ʻe he tangata ni ʻae moʻui haohaoa ni ʻi he ʻao ʻomoutolu kotoa pē. \v 17 “Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou ʻilo ne mou fai ia ʻi he vale, pea pehē foki mo hoʻomou kau pule. \v 18 Ka ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe tomuʻa fakahā ʻe he ʻOtua ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita kotoa pē, ʻe mamahi ai ʻa Kalaisi, kuo ne fakamoʻoni ia. \p \v 19 ¶ Ko ia ke mou fakatomala, pea liliu, ke fakamolemole ai hoʻomou angahala, koeʻuhi ke hoko mai ʻae ngaahi ʻaho ʻoe fakamoʻui mei he ʻao ʻoe ʻEiki; \v 20 Pea te ne fekau mai ʻa Sisu Kalaisi, ʻaia naʻe tomuʻa malangaʻaki kiate kimoutolu: \v 21 ‌ʻAia ʻe maʻu ʻe he langi, kaeʻoua ke hoko mai ʻae kuonga ʻoe liliu ʻoe meʻa kotoa pē, ʻaia kuo lea ki ai ʻae ʻOtua ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻa māmani. \v 22 He naʻe lea moʻoni ʻa Mōsese ki he ngaahi tamai, \add ʻo pehē\add*, ‘ʻE fokotuʻu ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtua ha palōfita kiate kimoutolu ʻi homou kāinga, ʻo hangē ko au; pea te mou fanongo kiate ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē te ne leaʻaki kiate kimoutolu. \v 23 Pea ʻe pehē, ko e tangata kotoa pē ʻe ʻikai tokanga ki he palōfita ko ia, ʻe fakaʻauha ia mei he kakai.’ \v 24 ‌ʻIo, pea ko e kau palōfita kotoa pē meia Samuela mo kinautolu ki mui ni, ʻakinautolu naʻe lea, naʻa nau kikite ki he ngaahi ʻaho ni. \v 25 Ko e fānau ʻae kau palōfita ʻakimoutolu, pea mo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtua mo ʻetau ngaahi tamai, ʻi heʻene pehē kia ʻEpalahame, ‘Pea ʻi ho hako ʻe monūʻia ʻae faʻahinga kotoa pē ʻo māmani.’ \v 26 Pea ʻi he fokotuʻu ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ko Sisu, kuo ne tomuʻa fekau ia kiate kimoutolu, ke ne tāpuakiʻi ʻakimoutolu, ʻi he tafoki ʻakimoutolu taki taha mei heʻene hia.” \c 4 \cd \it 1 Kuo ʻita ʻae kau pule ʻae kakai Siu ki he malanga ʻa Pita, pea nau fakahū ia mo Sione ki he fale fakapōpula. 5 Pea kuo hili ʻae fakamaau naʻe fakahā ʻe Pita kuo fakamoʻui ʻae tangata pipiki ʻi he huafa ʻo Sisu, pea ko ia pē ʻae Sisu ke tau moʻui taʻengata ai, 13 Pea nau fekau kiate ia mo Sione, mo fakamana, ke ʻoua naʻa na toe malanga ʻi he huafa ko ia. 23 Ko e hū maʻu ʻae siasi. 31 Pea naʻe fakahā ʻe he ʻOtua kuo ne ongoʻi ʻenau hū, ʻi heʻene lulululu ʻae potu naʻa nau kātoa ai: pea ne tokoni ʻae siasi ʻi he foaki Laumālie Māʻoniʻoni, pea nau feʻofoʻofani mo faʻa foaki ʻofa.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻena kei lea ki he kakai, naʻe feʻohofi kiate kinaua ʻae kau taulaʻeiki mo e pule ʻoe falelotu lahi, pea mo e kau Sātusi, \v 2 He kuo nau kina ʻi heʻena ako ki he kakai, mo ʻena malangaʻaki ʻae toetuʻu ʻa Sisu mei he mate. \v 3 Pea naʻa nau puke ʻakinaua, ʻo tuku ki he fale fakapōpula, kaeʻoua ke ʻaho: he kuo efiafi. \v 4 Ka naʻe tui ʻae tokolahi ʻiate kinautolu naʻe fanongo ki he folofola; pea ko hono lau ʻoe kakai ko e toko nima afe nai. \p \v 5 ¶ Pea pehē, kuo pongipongi hake, naʻe kātoa ki Selūsalema honau kau pule, mo e mātuʻa, mo e kau tangata tohi, \v 6 Mo ʻAnasi ko e taulaʻeiki lahi, mo Kaiafasi, mo Sione, mo ʻAlekisānita, pea mo e kāinga kotoa pē ʻoe taulaʻeiki lahi. \v 7 Pea kuo ʻomi ʻakinaua ki honau ʻao, naʻa nau fehuʻi, ʻo \add pehē\add*, “Ko e mālohi fē, mo e hingoa ʻo hai, kuo mo fai ai ʻae meʻa ni?” \v 8 Pea kuo fonu ʻa Pita ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAkimoutolu, ko e kau pule ʻoe kakai, mo e mātuʻa ʻo ʻIsileli, \v 9 Kapau ʻoku ʻekea ʻakimaua he ʻaho ni ki he ngāue lelei ki he tangata pipiki, pe ko e hā ʻae meʻa naʻe fakamoʻui ai ia; \v 10 Ke ʻilo ʻekimoutolu kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli, ko e huafa ʻo Sisu Kalaisi ʻo Nāsaleti, ʻaia ne mou tutuki ki he ʻakau, ka kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua mei he mate, ko ia pe kuo tuʻu ai ʻae tangata ni ʻi homou ʻao kuo haohaoa. \v 11 ‘Ko e maka eni naʻe liʻaki ʻekimoutolu ko e kau tufunga, ʻaia kuo hoko ko e fungani \add maka \add*tuliki.’ \v 12 Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe: he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai. \p \v 13 ¶ Pea kuo nau mamata ki he taʻemāluʻia ʻa Pita mo Sione, mo nau ʻilo ko e ongo tangata meʻavale, pea taʻepoto, pea nau ofo; pea naʻa nau ʻilo kiate kinaua, naʻa na ʻia Sisu. \v 14 Ka ʻi heʻenau vakai ki he tangata kuo fakamoʻui, ʻoku nau tutuʻu fakataha mo kinaua, pea ʻikai te nau faʻa lea ki ai. \v 15 Pea hili ʻenau fekau ʻakinaua ke ʻalu \add siʻi \add* atu mei he fakamaauʻanga, naʻa nau alea ʻiate kinautolu, \v 16 ‌ʻO nau pehē, “Ko e hā ʻae meʻa te tau fai ki he ongo tangata ni? He kuo fai moʻoni ʻekinaua ʻae mana lahi, pea ʻoku ʻilo ia ʻekinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi Selūsalema; pea ʻoku ʻikai te tau faʻa fakaʻikai ki ai. \v 17 Ka koeʻuhi ke ʻoua naʻa kei mafola ia ʻi he kakai, ke tau fakamanaʻi ʻakinaua ʻo lahi, ke ʻoua naʻa na toe lea ki ha tangata ʻi he hingoa ni.” \v 18 Pea naʻa nau ui ʻakinaua, ʻo fekau mālohi kiate kinaua, ke ʻoua ʻaupito naʻa na lea pe ako ʻi he hingoa ʻo Sisu. \v 19 Ka naʻe lea atu kiate kinautolu ʻa Pita mo Sione, ʻo pehē, “Mou fifili, pe ʻoku lelei ʻa fē ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻa ʻema talangofua kiate kimoutolu, pē ki he ʻOtua. \v 20 Koeʻuhi ʻoku ʻikai te ma faʻa taʻofi ʻema leaʻaki pe ʻae ngaahi meʻa kuo ma mamata mo fanongo ai.” \v 21 Pea kuo nau toe fakamanaʻi, pea nau tukuange ʻakinaua, he naʻe ʻikai te nau ʻilo ha meʻa ke tautea ai ʻakinaua, pea telia ʻae kakai: he naʻa nau fakamālō kotoa pē ki he ʻOtua ʻi he meʻa kuo fai. \v 22 He kuo fāngofulu tupu ʻae taʻu ʻoe tangata, kuo fai ki ai ʻae mana fakamoʻui ni. \p \v 23 ¶ Pea ʻi he tukuange ʻakinaua, naʻa na ō ki hona kāinga, ʻo fakahā kotoa pē ʻae lea ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa kiate kinaua. \v 24 Pea kuo nau fanongo ki ai, pea nau hiki fakataha hake honau leʻo ki he ʻOtua, ʻonau pehē, “ʻE ʻEiki, ko e ʻOtua ʻa koe, naʻa ke ngaohi ʻae langi mo māmani, pea mo e tahi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai; \v 25 ‌ʻA koe naʻa ke pehē ʻi he ngutu ʻo hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita, ‘Ko e hā ʻoku lili ai ʻae Senitaile, pea mahalo meʻa vaʻinga ai ʻe he kakai? \v 26 Naʻe tuʻu hake ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani, pea naʻe kātoa ʻae kau pule, ʻo angatuʻu ki he ʻEiki, pea mo hono Kalaisi.’ \v 27 He ko e moʻoni naʻe fakataha ʻa Helota, mo Ponito Pailato, mo e Senitaile, mo e kakai ʻIsileli, ʻo fakatanga ki ho ʻAlo māʻoniʻoni ko Sisu, ʻaia naʻa ke fakanofo, \v 28 Ke fai ʻaia kotoa pē naʻe tomuʻa tuʻutuʻuni ʻe ho nima mo hoʻo poto ke fai. \v 29 Pea ko eni, ʻe ʻEiki, ke ke tokanga ki heʻenau lea fakamana: pea ke tuku ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ke nau lea mālohi ʻaki hoʻo folofola, \v 30 ‌ʻI hoʻo mafao atu ho nima ke fakamoʻui; pea ke fai ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo māʻoniʻoni ko Sisu.” \p \v 31 ¶ Pea hili ʻenau lotu, naʻe ngalulululu ʻae potu naʻa nau fakataha ai; pea naʻe fakapito ʻakinautolu kotoa pē ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻonau lea mālohi ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua. \v 32 Pea naʻe loto mo laumālie taha pē ʻakinautolu kotoa pē naʻe tui: pea naʻe ʻikai ha taha ʻe ui ʻene meʻa naʻa ne maʻu ko e meʻa ʻaʻana; ka naʻa nau meʻa taha pē. \v 33 Pea naʻe fakamoʻoni ʻe he kau ʻAposetolo ʻaki ʻae mālohi lahi ʻae toetuʻu ʻae ʻEiki ko Sisu: pea naʻe lahi ʻae ʻofa ʻiate kinautolu kotoa pē. \v 34 Pea naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinautolu ʻe masiva: he ko kinautolu kotoa pē naʻe maʻu ʻae fonua pe ʻae fale, naʻe fakatau ia, pea naʻe ʻomi hono totongi ʻoe meʻa kuo fakatau, \v 35 ‌ʻO tuku hifo ʻi he vaʻe ʻoe kau ʻaposetolo: pea naʻe tufaki ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻenau masiva. \v 36 Pea ko Sose \add ʻi he faʻahinga ʻo \add*Livai, mei he fonua ko Saipalo, ʻaia naʻe fakahingoa ʻe he kau ʻAposetolo ko Pānepasa, (ʻaia, ko hono ʻuhinga, “Ko e foha ʻoe fiemālie,”) \v 37 Naʻe fakatau ʻe ia hono potu fonua, pea ʻomi hono paʻanga, ʻo tuku ki he vaʻe ʻoe kau ʻAposetolo. \c 5 \cd \it 1 Ko e mate ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila koeʻuhi ko ʻena fai kākā. 12 Ko e fai ʻae meʻa mana lahi ʻe he kau ʻaposetolo, 14 ʻOku tupu ʻo lahi ai ʻae tui: 17 ʻOku toe fakahū ki he fale fakapōpula ʻae kau ʻaposetolo, 19 Ka ʻoku fakamoʻui ʻakinautolu ʻe ha ʻāngelo, mo ne fekau ke nau malanga fakahā ki he kakai kotoa pē: 21 Pea kuo hili ʻenau malanga ʻi he falelotu lahi, pea mo e ʻao ʻoe kau fakamaau, 33 Naʻa nau tuʻutāmaki ki he tāmateʻi, ka nau moʻui ʻi he lea ʻa Kāmelieli, ko e fakamaau lahi ʻi he kakai Siu. 40 Ko honau tautea mo nau fakamālō ai ki he ʻOtua, pea mo e ʻikai tuku ʻenau malanga ʻi he ʻaho kotoa pē.\it* \p \v 1 Ka ko e tangata ʻe tokotaha ko ʻAnanaia hono hingoa, mo hono uaifi ko Sāfaila, naʻa na fakatau ʻae ʻapi, \v 2 Pea naʻe taʻofi ʻe ia ʻae konga ʻo hono totongi, pea ʻilo foki ia ʻe hono uaifi, kae ʻomi pe hono konga, ʻo tuku ʻi he vaʻe ʻoe kau ʻaposetolo. \v 3 Ka naʻe pehē ʻe Pita, “ʻAnanaia, ko e hā kuo fakapito ai ho loto ʻe Sētane, ke ke loi ki he Laumālie Māʻoniʻoni, pea ke taʻofi ʻae konga ʻi he totongi ʻoe fonua? \v 4 Naʻe kei tuku pe, ʻikai naʻe ʻoʻou pe ia? Pea ka kuo fakatau ia, ʻikai te ke faʻiteliha pe ki ai? Ko e hā kuo tupu ai ʻae meʻa ni ʻi ho loto? ʻOku ʻikai ko hoʻo loi ki he tangata, ka ki he ʻOtua.” \v 5 Pea ʻi he fanongo ʻe ʻAnanaia ki he lea ni, naʻe tō ia ki lalo, ʻo mate: pea naʻe hoko ʻae manavahē lahi kiate kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni. \v 6 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau talavou, ʻo fakakoloa ia, pea ʻave kituaʻā, ʻo tanu. \v 7 Pea hili nai ʻae feituʻulaʻā ʻe tolu, pea haʻu hono uaifi, kae teʻeki ʻilo ʻe ia ʻaia kuo fai. \v 8 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “Tala mai, pe naʻa mo fakatau ʻae ʻapi ʻaki ʻae meʻa ni. Pea pehē ʻe ia, ʻIo, ʻaia pe.” \v 9 Pea pehē ai ʻe Pita kiate ia, “Ko e hā kuo mo alea ai ke ʻahiʻahiʻi ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki? Vakai, ʻoku ʻi he matapā ʻae vaʻe ʻokinautolu kuo nau toki tanu ho husepāniti, pea te nau fata koe kituaʻā.” \v 10 Pea ʻiloange, naʻe tō ki lalo ia ki hono vaʻe, pea mate: pea hū mai ʻae kau talavou, ʻo ʻilo kuo mate ia, pea ʻave ia kituaʻā, ʻo tanu ia mo hono husepāniti. \v 11 Pea naʻe tō ʻae manavahē lahi ki he siasi kotoa pē, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni. \p \v 12 ¶ Pea naʻe fai ʻe he nima ʻoe kau ʻaposetolo ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi ʻi he ʻao ʻoe kakai; (pea naʻa nau fakataha kotoa pē ʻo loto taha ʻi he fale hala ʻo Solomone. \v 13 Pea ʻi hono toe naʻe ʻikai kau mo kinautolu ha tokotaha, ko ʻenau manavahē: ka naʻe fakaʻapaʻapa ʻae kakai kiate kinautolu. \v 14 Pea naʻe ului tokolahi ai ki he ʻEiki ʻae kakai tui, ko e tangata mo e fefine.) \v 15 Ko ia naʻa nau fata ai ʻae ngaahi mahaki ki he ngaahi hala, ʻo fakatokoto ʻi he mohenga mo e tokotoʻanga, ke fakamalū honau niʻihi ʻaki ʻae ʻata ʻo Pita ʻi heʻene ʻalu ange. \v 16 Pea naʻe haʻu foki ʻae tokolahi mei he ngaahi kolo ʻoku ofi ki Selūsalema, ke fetuku mai ʻae kakai mahaki, mo kinautolu naʻe mamahi ʻi he kau laumālie ʻuli: pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē. \p \v 17 ¶ Pea toki tutuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, (i he faʻahinga ʻoe Sātusi,) kuo nau fonu ʻi he ʻita, \v 18 Pea naʻa nau puke ʻae kau ʻAposetolo, ʻo fakahū ʻakinautolu ki he fale fakapōpula lahi. \v 19 Ka naʻe toʻo ʻae matapā ʻoe fale fakapōpula ʻe ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he pō, pea ne ʻomi kituʻa ʻakinautolu, mo ne pehē, \v 20 “Mou ʻalu, ʻo tuʻu ʻi he falelotu lahi, pea malanga ki he kakai ʻaki ʻae lea kotoa pē ʻoe moʻui ni.” \v 21 Pea kuo nau fanongo ki ai, naʻa nau uhu hengihengi ki he falelotu lahi, ʻo ako. Ka naʻe haʻu ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, pea fakataha ʻae kau fakamaau, mo e mātuʻa kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea nau fekau ke ʻomi ʻakinautolu mei he fale fakapōpula. \v 22 Ka ʻi he hoko atu ʻae kau tangata fekau, ʻo ʻikai ʻilo ʻakinautolu ʻi he fale fakapōpula, naʻa nau liu mai, ʻo fakahā, \v 23 ‌ʻO pehē, “Ko e moʻoni naʻa mau ʻilo ʻae fale fakapōpula ʻoku tāpuni maʻu, pea tutuʻu ʻituʻa ʻae kau leʻo ʻi he ngaahi matapā: ka ʻi heʻemau toʻo ia, naʻe ʻikai te mau ʻilo ʻi loto ha tokotaha.” \v 24 Pea kuo fanongo ki he ngaahi meʻa ni ʻae fungani taulaʻeiki mo e pule ʻoe falelotu lahi mo e kau taulaʻeiki lahi, naʻa nau fifili pe fēfē ai nai eni. \v 25 Pea naʻe toki haʻu ʻae tokotaha, ʻo ne fakahā kiate kinautolu, ʻo pehē, “Vakai, ko e kau tangata naʻa mou fakahū ki he fale fakapōpula, ʻoku nau tutuʻu ʻi he falelotu lahi, ʻo ako ki he kakai.” \v 26 Pea ʻalu leva ʻae ʻeiki mo e kau tangata fekau, ʻo ʻomi fiemālie ʻakinautolu: he naʻa nau manavahē ki he kakai, telia naʻa tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu. \v 27 Pea kuo nau omi, ʻo tuku ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau: pea naʻe fehuʻi ʻae fungani taulaʻeiki kiate kinautolu, \v 28 ‌ʻO pehē, “ʻIkai naʻa mau mātuʻaki fekau kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou ako ʻi he hingoa na? Pea vakai, kuo mou fakapito ʻa Selūsalema ʻaki hoʻomou akonaki, pea ko homou loto ke ʻomi ʻae toto ʻoe tangata ni kiate kimautolu.” \p \v 29 ¶ Pea toki lea ʻa Pita mo e kau ʻaposetolo, ʻo pehē, “ʻOku totonu ʻemau talangofua ki he ʻOtua ʻi he tangata. \v 30 Ko e ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai kuo ne fokotuʻu ʻa Sisu, ʻaia ne mou tāmateʻi ʻo tautau ʻi he ʻakau. \v 31 Pea kuo hakeakiʻi ia ʻe he ʻOtua ʻaki hono nima toʻomataʻu ko e ʻEiki mo e Fakamoʻui, ke foaki ʻae fakatomala ki ʻIsileli, mo e fakamolemole ʻoe angahala. \v 32 Pea ko ʻene kau fakamoʻoni ʻakimautolu ʻoe ngaahi meʻa ni; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoni foki, ʻaia kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate ia.” \p \v 33 ¶ Pea kuo nau fanongo eni, pea nau tekelili ʻi he ʻita, mo nau fakakaukau ke tāmateʻi ʻakinautolu. \v 34 Pea toki tuʻu hake ha taha ʻi he kau fakamaau, ko e Fālesi, ko hono hingoa ko Kāmelieli, ko e akonaki ʻi he fono, pea naʻe ongoongolelei ia ʻi he kakai kotoa pē, pea fekau ʻe ia ke tuku siʻi atu kituaʻā ʻae kau ʻaposetolo; \v 35 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau tangata ʻo ʻIsileli, mou vakai pe ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou tokanga ke fai ki he kau tangata ni. \v 36 He naʻe muʻa ʻi he ngaahi ʻaho ni ʻae tuʻu ʻa Teutasi, ʻo ne pole ko e lahi ia; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau tangata, ko e toko fāngeau nai: pea naʻe tāmateʻi ia; pea fakamovete ʻo ʻosi ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia. \v 37 Pea hoko mo e tangata ni ʻa Siutasi ʻo Kāleli, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe tohi kakai, pea ne tataki ʻe ia ʻae kakai tokolahi: pea mate foki ia; pea naʻe fakamovete ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia. \v 38 Pea ko eni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoua naʻa fai ha meʻa ki he kau tangata ni, kae tuku ai pe ʻakinautolu: he kapau ʻoku mei he tangata ʻae fakakaukau ni mo e ngāue ni, ʻe ʻosi ia: \v 39 Pea kapau ʻoku mei he ʻOtua, ʻe ʻikai te mou faʻa fakangata ia: telia naʻa ʻiloange kuo mou tauʻi ʻae ʻOtua.” \v 40 Pea naʻa nau loto ki ai: pea kuo nau ui ʻae kau ʻaposetolo, mo kauʻimaea, naʻa nau fekau ke ʻoua te nau lea ʻi he huafa ʻo Sisu, pea tukuange ʻakinautolu. \p \v 41 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei he ʻao ʻoe kau fakamaau ʻi he fiefia, koeʻuhi kuo nau ʻaonga ke kātaki ʻae fakamā koeʻuhi ko hono huafa. \v 42 Pea naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo ʻenau malangaʻaki ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he falelotu lahi, pea mo e fale kotoa pē. \c 6 \cd \it 1 Ko e holi ʻoe kau ʻaposetolo ke maʻu ʻe he kakai masiva ʻae meʻakai ki he sino, ka nau tokanga foki ke tufaki ʻae folofola ʻae ʻOtua, ko e meʻakai ki he laumālie, 3 ʻOku fakanofo ʻae kau tangata ʻe toko fitu kuo fili ki he ngāue ʻoe tokoni. 5 Ko honau tokotaha ko Setiveni, ko e tangata kuo fonu ʻi he tui, mo e laumālie Māʻoniʻoni. 12 ʻOku puke ia ʻekinautolu naʻe fakakikihi mo ia, 13 Pea ʻoku nau fakaʻilo loi kiate ia kuo ne lea kovi ki he fono mo e falelotu lahi.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻi he tupu ʻo tokolahi ʻae kau ākonga, naʻe tupu ʻi he kau ʻElinisitō ʻae lāunga ki he kau Hepelū, koeʻuhi naʻe taʻetokangaʻi ʻenau kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻi he tufa naʻe fai ʻi he ʻaho kotoa pē. \v 2 Pea naʻe fekau ʻe he toko hongofulu ma toko ua ke fakataha mai ʻae kau ākonga, ʻonau pehē, “ʻOku ʻikai taau ke mau liʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua, kae tokonaki ki he ngaahi keinangaʻanga. \v 3 Pea ko eni, ʻe kāinga, mou fili meiate kimoutolu ʻae kau tangata ongoongoleleiʻia ʻe toko fitu, ʻoku pito ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni mo e poto, ke mau fakanofo ʻakinautolu ki he ngāue ni. \v 4 Ka te mau tuku ʻakimautolu maʻuaipē ki he lotu, pea mo e malangaʻaki ʻae folofola.” \p \v 5 ¶ Pea naʻe lelei ʻae lea ko ia ki he kakai kotoa pē: pea naʻa nau fili ʻa Setiveni, ko e tangata naʻe pito ʻi he tui mo e Laumālie Māʻoniʻoni, mo Filipe, mo Pikolo, mo Nikanoolo, mo Taimoni mo Pamina, mo Nikola ko e ului ki he \add lotu fakaSiu \add*mei ʻAniteoke: \v 6 ‌ʻAia naʻa nau omi ki he ʻao ʻoe kau ʻaposetolo: pea hili ʻenau lotu, naʻe ʻai honau nima kiate kinautolu. \v 7 Pea naʻe mafola ʻae folofola ʻae ʻOtua; pea naʻe fakatokolahi ʻaupito ʻae kau ākonga ʻi Selūsalema; pea talangofua ki he tui ʻae fuʻu tokolahi ʻoe kau taulaʻeiki. \v 8 Pea kuo pito ʻa Setiveni ʻi he tui mo e mālohi, naʻe fai ʻe ia ʻae meʻa fakaofo mo e ngaahi mana lahi, ʻi he ʻao ʻoe kakai. \v 9 Pea naʻe tuʻu ʻae niʻihi ʻi he falelotu, ʻaia ʻoku ui \add ko e falelotu \add*ʻoe Lipataine, mo e kau Sailine, mo e kau ʻAlekisānitia, mo kinautolu mei Silisia, mo ʻEsia, pea naʻa nau fakakikihi mo Setiveni. \v 10 Pea naʻe ʻikai te nau faʻa tali ʻae poto mo e loto naʻa ne leaʻaki. \v 11 Pea naʻa nau toki fakalotoʻi ʻae kau tangata, ke nau pehē, “Kuo mau fanongo ki heʻene leaʻaki ʻae lea kovi kia Mōsese, pea mo e ʻOtua.” \v 12 Pea naʻa nau ueʻi ʻae kakai, mo e mātuʻa, mo e kau tangata tohi, ke nau feʻohofi ʻo puke ia, ʻo ʻomi ki he kau fakamaau, \v 13 Pea naʻa nau ʻomi ʻae kau fakamoʻoni loi, ke nau pehē, “ʻOku ʻikai tuku ʻe he tangata ni ʻene lea kovi ki he potu māʻoniʻoni, pea mo e fono: \v 14 He kuo mau fanongo ki heʻene pehē, Ko e Sisu ni ʻo Nāsaleti, ʻe fakaʻauha ʻe ia ʻae potu ni, pea fakakehe ʻae ngaahi ngāue naʻe foaki ʻe Mōsese kiate kitautolu.” \v 15 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi he fakamaau, naʻa nau sio fakamamaʻu kiate ia, ʻonau vakai ki hono mata kuo hangē ko e mata ʻo ha ʻāngelo. \c 7 \cd \it 1 ʻOku lea ʻa Setiveni ʻo fakamatala ki he meʻa naʻe talatalaaki ai ia, 2 ʻOku ne fakahā naʻe lotu totonu ʻa ʻEpalahame ki he ʻOtua, pea fili ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi tamai, 20 ʻI he teʻeki ai fanauʻi ʻa Mōsese, pe fokotuʻu ʻae falelotu fehikitaki, pe langa ʻae falelotu lahi: 37 Naʻe kikite ʻa Mōsese foki kia Kalaisi: 44 Pea naʻe fakatatau ʻae ngaahi meʻa naʻe tuʻutuʻuni ki he meʻa ʻi he langi kae ʻikai tolonga: 51 ʻOku ne valoki ʻenau angatuʻu, mo ʻenau tāmateʻi ʻa Kalaisi, ko e tokotaha māʻoniʻoni, ʻaia naʻe kikite ʻe he kau palōfita ʻe haʻu ki māmani. 54 Ko ia ne nau tolongaki ʻaki ia ʻae maka pea mate. kae lotu ia kia Sisu ke ne maʻu hono laumālie, pea ne hūfia mo kinautolu.\it* \p \v 1 Pea toki pehē ʻe he taulaʻeiki lahi, “ʻOku moʻoni ʻae ngaahi meʻa ni? \v 2 Pea pehē ʻe ia, “ʻAe kau tangata kāinga mo e mātuʻa, mou fanongo; naʻe hā mai ʻae ʻOtua lāngilangi ki heʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi heʻene kei ʻi Mesopōtemia, kae teʻeki nofo ia ʻi Kalana, \v 3 ‌ʻO ne pehē kiate ia, ‘ʻAlu ʻi ho fonua, mei ho kāinga, pea ke ʻalu ki he fonua te u fakahā kiate koe.’ \v 4 Pea toki haʻu ia mei he fonua ko Kalitia, ʻo nofo ʻi Kalana: pea ʻi he pekia ʻa ʻene tamai, pea toki hiki ia mei ai ki he fonua ni, ʻaia ʻoku mou nofo ai ni. \v 5 Pea naʻe ʻikai te ne foaki kiate ia ha ʻapi ʻi ai, pe ha potu ke tuʻu ai hono vaʻe: ka naʻa ne fakaʻilo te ne foaki ia moʻona, pea mo hono hako ki mui ʻiate ia, ka naʻe teʻeki ai haʻane fānau. \v 6 Pea naʻe pehē ʻae folofola ʻae ʻOtua, ‘ʻE nofo ʻāunofo hono hako ʻi ha fonua kehe; pea ʻe fakapōpulaʻi ʻakinautolu ʻe he kakai, mo ngaohi kovi ʻi he taʻu ʻe fāngeau.’ \v 7 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, Te u tautea ʻae puleʻanga te nau pōpula ki ai: pea hili ia, te nau haʻu mei ai, ʻo tauhiʻi au ʻi he potu ni. \v 8 Pea ne tuku kiate ia ʻae fuakava ʻoe kamu: pea naʻe tupu ʻa ʻAisake, pea kamu ia ʻi hono ʻaho valu; pea tupu ʻia ʻAisake ʻa Sēkope; pea tupu ʻia Sēkope, ʻae houʻeiki mātuʻa ʻe toko hongofulu ma toko ua. \v 9 “Pea naʻe loto meheka ʻae kau mātuʻa kia Siosefa, pea naʻa nau fakatau ia ki ʻIsipite: ka naʻe ʻiate ia ʻae ʻOtua, \v 10 ‌ʻO ne fakamoʻui ia mei heʻene mamahi kotoa pē, pea naʻa ne pule ke ʻofeina ia mo poto ʻi he ʻao ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; pea ne fakanofo ia ko e pule ki ʻIsipite mo hono fale kotoa pē. \v 11 Pea naʻe hoko ʻae honge mo e mamahi lahi ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite mo Kēnani: pea naʻe ʻikai maʻu ha meʻakai ʻe heʻetau ngaahi tamai. \v 12 Pea ʻi he fanongo ʻa Sēkope ʻoku ʻi ʻIsipite ʻae uite, naʻa ne tomuʻa fekau atu) ʻa ʻetau ngaahi tamai. \v 13 Pea ʻi hono tuʻo ua \add hifo\add*, naʻe fakahā ʻa Siosefa ki hono kāinga; pea naʻe fakahā ʻae kāinga ʻo Siosefa kia Felo. \v 14 Pea toki fekau ʻe Siosefa, ke ʻomi ʻa ʻene tamai ko Sēkope, mo hono kāinga kotoa pē, ko e toko fitungofulu ma toko nima. \v 15 Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Sēkope ki ʻIsipite, pea naʻe pekia ai, ʻaia mo e tau ngaahi tamai. \v 16 Pea naʻe fetuku ʻakinautolu ki Sikemi, ʻo tuku ki he fonualoto naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame ʻaki ʻae ngaahi paʻanga mei he foha ʻo ʻEmoa ko e tamai ʻa Sikemi. \v 17 “Ka kuo fakaʻaʻau ʻo ofi ʻae kuonga naʻe talaʻofa ki ai, ʻaia naʻe fuakava ki ai ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame, pea tupu ʻo tokolahi ʻae kakai ʻi ʻIsipite, \v 18 ‌ʻO aʻu ki he hoko ʻae tuʻi ʻe taha, ʻaia naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ʻa Siosefa. \v 19 Pea naʻe fai kākā ia ki hotau kāinga, mo fai fakamamahi ki heʻetau ngaahi tamai, pea naʻa nau lī ai kituaʻā ʻenau fānau valevale, ke ʻoua naʻa nau moʻui. \v 20 Pea feʻunga mo ia naʻe fanauʻi ʻa Mōsese, pea naʻe fakaʻofoʻofa lahi ia, pea naʻe tauhi \add fufū \add*ia ʻi he fale ʻo ʻene tamai ʻi he māhina ʻe tolu: \v 21 Pea ʻi he tuku ia kituʻa, naʻe toʻo hake ia ʻe he ʻofefine ʻo Felo, pea naʻe ngaohi ia maʻane tama. \v 22 Pea naʻe akonakiʻi ʻa Mōsese ʻi he poto kotoa pe ʻoe kakai ʻIsipite, pea naʻe mālohi ia ʻi he lea mo e ngaue. \v 23 “Pea kuo kakato kiate ia ʻae taʻu ʻe fāngofulu, pea tupu ʻi hono loto ke ʻaʻahi ki hono kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli. \v 24 Pea ʻi heʻene mamata ki he tokotaha naʻe teʻia taʻetotonu, naʻa ne langomakiʻi ia, ʻo totongi, ia kuo fakamālohiʻi, mo tāmateʻi ʻae tangata ʻIsipite: \v 25 He naʻe mahalo ʻe ia kuo ʻilo ʻe hono kāinga ʻe fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻakinautolu ʻi hono nima: ka naʻe ʻikai te nau ʻilo. \v 26 Pea pongipongi ai, naʻa ne fakahā ia kiate kinautolu lolotonga ʻenau kē, pea ne fai ke fakalelei ʻakinautolu, ʻo ne pehē, ‘Kau tangata, ko e kāinga ʻakimoutolu; ko e hā ʻoku mo fefaikoviʻaki ai?’ \v 27 Ka ko ia naʻe fai kovi ki hono kaungāʻapi, ne ne tekeʻi atu ia, ʻo pehē, ‘Ko hai naʻa ne fakanofo koe koe pule mo e fakamaau kiate kimautolu?’ \v 28 Te ke tāmateʻi au, ʻo hangē ko hoʻo tāmateʻi ʻaneafi ʻae tangata ʻIsipite? \v 29 Pea toki hola ʻa Mōsese ʻi he lea ko ia, pea ʻāunofo ia ʻi he fonua ko Mitiani, pea naʻe tupu ʻiate ia ʻi ʻae foha ʻe toko ua. \v 30 “Pea kuo hili ʻae taʻu ʻe fāngofulu, pea hā mai kiate ia, ʻi he toafa ʻoe moʻunga ko Sainai, ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, ʻi he ulo afi ʻi he ʻulu ʻakau. \v 31 Pea ʻi he mamata ʻa Mōsese ki ai, naʻe ofo ia ʻi heʻene hā mai: pea ʻi heʻene ʻunuʻunu atu ke vakai, naʻe ongo mai kiate ia ʻae leʻo ʻoe ʻEiki, \v 32 \add ʻO pehē\add*, ‘Ko e ʻOtua au ʻo hoʻo ngaahi tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope.’ Pea naʻe toki tetetete ʻa Mōsese, pea manavahē ke sio. \v 33 Pea pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, Toʻo ho topuvaʻe ʻi ho vaʻe; he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e potu māʻoniʻoni. \v 34 Kuo u mamata, kuo u mamata, ki he mamahi, ʻa hoku kakai ʻi ʻIsipite, pea kuo u fanongo ki heʻenau toʻe, pea kuo u ʻalu hifo ke fakamoʻui ʻakinautolu. Pea ke haʻu, te u fekau koe ki ʻIsipite. \v 35 Ko Mōsese ʻeni, ʻaia naʻa nau liʻaki, ʻo pehē, ‘Ko hai ne ne fakanofo koe koe pule mo e fakamaau?’ Ko ia ia naʻe fekau ʻe he ʻOtua ko e ʻeiki mo e huhuʻi, ʻi he nima ʻoe ʻāngelo naʻe hā mai kiate ia ʻi he ʻulu ʻakau. \v 36 Pea ne ʻomi ʻakinautolu mei ai, kuo hili ʻene fai ʻae ngaahi mana mo e ngāue fakaofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, mo e Tahi Kulokula, pea mo e toafa, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu. \p \v 37 ¶ Pea ko e Mōsese ko ia eni, naʻe pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, ‘ʻE fokotuʻu kiate kimoutolu ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtua ha palōfita ʻi homou kāinga, ke hangē ko au; pea te mou fanongo kiate ia.’ \v 38 Ko ia ia naʻe ʻi he fakataha ʻi he toafa, mo e ʻāngelo ʻaia naʻe lea kiate ia ʻi he moʻunga ko Sainai, pea mo ʻetau ngaahi tamai; ʻaia naʻe maʻu ʻae ngaahi fekau moʻui ke tuku kiate kitautolu: \v 39 “ʻAia naʻe ʻikai talangofua ki ai ʻetau ngaahi tamai, ka naʻe tekeʻi atu ia ʻiate kinautolu, pea nau foki ʻi honau loto ki ʻIsipite, \v 40 ‌ʻO nau pehē kia ʻEloni, ‘Ngaohi moʻotautolu ha ngaahi ʻotua ke muʻomuʻa ʻiate kitautolu: he ko e Mōsese ni, ʻaia naʻe ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe ʻoku ʻi fē ia.’ \v 41 Pea naʻa nau ngaohi ʻae ʻuhikiʻi pulu ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea feilaulau ki he tamapua, ʻo fiefia ʻi he ngāue ʻa honau nima. \v 42 Pea naʻe tafoki ʻae ʻOtua, ʻo fakatukutukuʻi ʻakinautolu, ke nau lotu ki he ngaahi meʻa ʻoe langi; ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻoe kau palōfita, ‘ʻAe fale ʻo ʻIsileli, he kuo mou tauhi ʻaki au ʻae manu tāmateʻi, mo e feilaulau, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafa? \v 43 ‌ʻIo, pea mou toʻo hake ʻae fale fehikitaki ʻo Moloke, mo e fetuʻu ʻo homou ʻotua ko Lemafani, ʻae ngaahi fakatātā naʻa mou ngaohi ke mou lotu ki ai: pea te u fetuku ʻakimoutolu kituʻa Papilone.’ \v 44 “Naʻe ʻi heʻetau ngaahi tamai ʻae fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni ʻi he toafa, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻo ia naʻe folofola kia Mōsese, ke ne ngaohi ia ʻo fakatatau ki he fakatātā kuo ne mamata ki ai. \v 45 ‌ʻAia naʻe ʻomi ʻe heʻetau ngaahi tamai mo Siosiua ki he fonua ʻoe kakai Senitaile, ʻakinautolu naʻe kapusi ʻe he ʻOtua mei he ʻao ʻo ʻetau ngaahi tamai, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ʻo Tevita, \v 46 ‌ʻAia naʻe ʻofeina ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, pea ne holi ke ne ʻilo ha nofoʻanga mo e ʻOtua ʻo Sēkope. \v 47 Ka naʻe langa ʻe Solomone ʻae fale moʻona. \v 48 “Ka ʻoku ʻikai nofo ʻae Fungani Māʻolunga ʻi he ngaahi fale kuo ngaohi ʻaki ʻae nima; ʻo hangē ko e lea ʻae palōfita, \v 49 ‘ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, Ko hoku nofoʻa ʻae langi, pea ko hoku tuʻungavaʻe ʻa māmani: ko e hā ʻae fale te mou langa moʻoku? pea ko e hā hoku mālōlōʻanga? \v 50 ‌ʻIkai naʻe ngaohi ʻe hoku nima ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē?’ \p \v 51 ¶ “ʻAe kau kia kekeva, pea taʻekamu ʻae loto mo e telinga, ʻoku mou tekeʻi maʻuaipē ʻae Laumālie Māʻoniʻoni: ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi tamai. \v 52 Ko e palōfita fē naʻe ʻikai fakatangaʻi ʻe hoʻomou ngaahi tamai? Pea kuo nau tāmateʻi ʻakinautolu naʻe muʻaki fakahā ʻae haʻu ʻoe Toko Taha Angatonu; ʻaia kuo mou toki lavakiʻi mo tāmateʻi: \v 53 ‌ʻAkimoutolu naʻe maʻu ʻae fono ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo, kae ʻikai fai ki ai.” \p \v 54 ¶ Pea kuo nau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻe tekelili honau loto ʻi he ʻita, pea nau fakalili honau nifo kiate ia. \v 55 Ka naʻe pito ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea sio fakamamaʻu ia ki he langi, ʻo ne mamata ki he nāunau ʻoe ʻOtua, mo Sisu ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, \v 56 ‌ʻO ne pehē, “Vakai, ʻoku ou mamata ki he langi kuo matangaki, mo e Foha ʻoe tangata ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua.” \v 57 Pea naʻa nau toki kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, mo tāpuni honau telinga, ʻo feʻohofi fakataha kiate ia, \v 58 ‌ʻO lī ia ki he tuaʻā kolo, mo tolongaki ʻaki ʻae maka: pea naʻe tuku hifo ʻe he kau fakamoʻoni honau kofu ʻi he vaʻe ʻoe talavou, ko Saula hono hingoa. \v 59 Pea naʻa nau tolongaki ʻa Setiveni, kae lotu pe ia, mo pehē, “ʻEiki Sisu, ke ke maʻu hoku laumālie.” \v 60 Pea tuʻulutui ia, ʻo kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, “ʻEiki, ʻoua naʻa lau ʻae angahala ni kiate kinautolu.” Pea kuo ne leaʻaki ia, pea mohe. Pea naʻe loto lelei ʻa Saula ki heʻene mate. \c 8 \cd \it 1 Ko e meʻa ʻi he fakatanga ʻi Selūsalema ne tupu ʻae siasi ʻi Samēlia. 5 Ko e malanga ʻa Filipe mo fai meʻa mana, pea ne papitaiso ai ʻae tokolahi, pea papitaiso mo Saimone ko e fie mana, mo e fakahala ʻoe kakai: 14 ʻOku ʻalu hifo ʻa Pita mo Sione ke tokoniʻi ʻae siasi: pea ʻi heʻena lotu mo hilifaki ʻae nima naʻe hoko ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, 18 Ne fie fakatau ʻe Saimone meiate kinaua ʻae mālohi ko ia, 20 Pea valoki mālohi ʻe Pita ki heʻene mālualoi, mo e manumanu, pea ne ako ki ai ke fakatomala, pea hili ʻena malanga ʻoku na liu mai ki Selūsalema. 26 Ka ʻoku fekau ʻa Filipe ʻe he ʻāngelo ke akoʻi mo papitaiso ʻae ʻiunoke mei ʻItiopea.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ʻaho ko ia, naʻe lahi ʻae fakatanga ki he siasi ʻi Selūsalema; pea naʻe fakamovetevete ʻakinautolu kotoa pē ʻi he fonua ko Siutea mo Samēlia, kae \add nofo pe \add*ʻae kau ʻaposetolo. \v 2 Pea naʻe fai ʻae putu ʻo Setiveni ʻe he kau tangata lotu, pea naʻe lahi ʻenau tangi ʻiate ia. \v 3 Ka ko Saula naʻa ne maumauʻi ʻae siasi, ʻo hū ki he fale kotoa pē, mo ne toho ʻae kakai tangata mo e fefine, ʻo fakahū ki he fale fakapōpula. \v 4 Pea ko kinautolu naʻe fakamovetevete, naʻa nau ʻalu ki he potu kotoa pē, mo malangaʻaki ʻae folofola. \v 5 Pea naʻe toki ʻalu hifo ʻa Filipe ki he kolo ʻo Samēlia, ʻo malangaʻaki ʻa Kalaisi kiate kinautolu. \v 6 Pea naʻe tokanga ʻo loto taha ʻae kakai ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Filipe, ʻi heʻenau fanongo mo mamata ki he ngaahi mana naʻa ne fai. \v 7 He naʻe haʻu kituʻa ʻae kau laumālie ʻuli mei he tokolahi naʻa nau ʻulusino ai, ʻonau tangi leʻo lahi: pea naʻe fakamoʻui ʻae tokolahi naʻe pukea ʻi he mahaki tete, pea mo e kau pipiki. \v 8 Pea naʻe lahi ʻae fiefia ʻi he kolo ko ia. \v 9 Ka naʻe ʻi ai ʻae tangata naʻe hingoa ko Saimone, ʻaia ne tomuʻa fai ʻae kikite ʻi he kolo ʻo ne fakamanaʻi ʻae kakai ʻo Samēlia, mo ne pole ko e lahi ia: \v 10 Pea naʻa nau tokanga kotoa pē kiate ia, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi, ʻonau pehē, “Ko e mālohi lahi ʻoe ʻOtua ʻae tangata ni.” \v 11 Pea naʻa nau tokanga kiate ia, koeʻuhi kuo fuoloa ʻene fakaofo kiate kinautolu ʻi heʻene fie mana. \v 12 Ka kuo nau tui kia Filipe, ʻi heʻene malangaʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo e huafa ʻo Sisu Kalaisi, pea nau papitaiso, ʻae tangata mo e fefine. \v 13 Pea toki tui foki mo Saimone: pea kuo papitaiso ia, pea nofo ia mo Filipe, ʻo ofo ʻi heʻene mamata ki he ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi naʻa ne fai. \v 14 Pea ʻi he fanongo ʻae kau ʻaposetolo ʻi Selūsalema kuo tali ʻe Samēlia, ʻae folofola ʻae ʻOtua, naʻa nau fekau ʻa Pita mo Sione kiate kinautolu: \v 15 Pea ʻi heʻena hoko hifo, naʻa na hūfia ʻakinautolu, ke nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni: \v 16 (He naʻe teʻeki ai tō ia ki ha niʻihi ʻiate kinautolu: ka kuo nau papitaiso pe ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.) \v 17 Pea naʻa na toki hilifaki hona nima kiate kinautolu, pea nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni. \v 18 Pea kuo mamata ʻa Saimone ʻoku foaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he hili ʻae nima ʻoe ongo ʻaposetolo, pea fie ʻatu ʻe ia ʻae paʻanga kiate kinaua, \v 19 ‌ʻO ne pehē, “Foaki mai foki kiate au ʻae mālohi ni, koeʻuhi ke ʻilonga ʻaia te u hili ki ai hoku nima, ke maʻu ʻe ia ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.” \v 20 Ka naʻe pehē ʻe Pita kiate ia, “Ke malaʻia mo koe hoʻo paʻanga, koeʻuhi kuo ke mahalo ʻe faʻa fakatauʻaki ʻae paʻanga ʻae foaki ʻae ʻOtua. \v 21 ‌ʻOku ʻikai siʻi hao ʻinasi pe tufakanga ʻi he meʻa ni: he ʻoku ʻikai lelei ho loto ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 22 Ko ia ke ke fakatomala ʻi hoʻo angahala ni, pea hū ki he ʻOtua, heiʻilo ʻe fakamolemole kiate koe ʻae mahalo ʻo ho loto. \v 23 He ʻoku ou ʻilo ni ʻoku ke ʻi he kona ʻoe ʻahu, pea ʻoku haʻi ʻaki koe ʻae angahala.” \v 24 Pea leaange ʻa Saimone, ʻo pehē, “Mo hūfia au ki he ʻEiki, ke ʻoua naʻa tō kiate au ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa kuo mo lea ki ai.” \v 25 Pea kuo ʻosi ʻena fakahā mo malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki, ne na toe liu mai ki Selūsalema, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi he ngaahi potu kakai kehekehe ʻo Samēlia. \v 26 Pea naʻe lea ha ʻāngelo ʻae ʻEiki kia Filipe, ʻo pehē, “Tuʻu, pea ke ʻalu ki he feituʻu tonga, ki he hala ʻoku ʻalu hifo mei Selūsalema ki Kesa, ʻaia ko e toafa.” \v 27 Pea tuʻu ia, ʻo ʻalu: pea vakai, ko e tangata ʻItiopea, ko e ʻiunoke, koē naʻe ʻaʻana ʻae tauhi ʻo ʻene koloa kotoa pē, pea naʻe ʻalu ia ki Selūsalema ke lotu: \v 28 Pea ʻi heʻene liu mai, kuo heka ʻi hono saliote, pea naʻe lau ʻe ia ʻae palōfita ko ʻIsaia. \v 29 Pea naʻe toki pehē ʻe he Laumālie kia Filipe, “ʻAlu atu ke hoko ki he saliote na.” \v 30 Pea lele atu ʻa Filipe, ʻo ne fanongo ki heʻene lautohi ʻi he palōfita ko ʻIsaia, pea ne pehē, “ʻOku ke ʻilo \add hono ʻuhinga \add*ʻo ia ʻoku ke lau?” \v 31 Pea pehē ʻe ia, “Te u ʻilo fēfē, ʻo kapau ʻe ʻikai fakahinohino au ʻe ha tangata?” Pea naʻa ne kole kia Filipe ke ʻalu hake ke na haheka mo ia. \v 32 Ko e potu ʻeni ʻi he tohi naʻa ne lau, “Naʻe tataki ia ʻo hangē ko e sipi ke tāmateʻi; pea hangē ko e lami ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pehē naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga: \v 33 ‌ʻI heʻene moʻulaloa naʻe fakamālohiʻi ia: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe ʻave ʻene moʻui ʻi māmani.” \v 34 Pea leaange ʻae ʻiunoke kia Filipe, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ko e lea eni ʻae palōfita kia hai? Kiate ia, pe ki ha tangata kehe?” \v 35 Pea mafaʻa ʻae ngutu ʻo Filipe ʻo ne kamata ʻi he tohi ko ia, ʻo malangaʻaki ʻa Sisu kiate ia. \v 36 Pea ʻi heʻena fononga ʻi he hala, naʻa na hoko ki he vai: pea pehē ʻe he ʻiunoke, “Vakai, ko e vai; ko e hā ʻoku taʻofi ke ʻoua naʻaku papitaiso?” \v 37 Pea pehē ʻe Filipe, “ʻOku lelei ia, ʻo kapau ʻoku ke tuiʻaki ho loto kotoa.” Pea ne leaange, ʻo pehē, “ʻOku ou tui ko Sisu Kalaisi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua,” \v 38 pea fekau ʻe ia ke tuʻu ʻae saliote: pea ne na ʻohifo fakatouʻosi ki he vai, ʻa Filipe mo e ʻiunoke; pea ne papitaiso ʻi ai. \v 39 Pea kuo na ʻohake mei he vai, pea ʻave ʻa Filipe ʻe he Laumālie ʻoe ʻEiki, pea naʻe ʻikai toe mamata ʻe he ʻiunoke kiate ia: pea fononga ia ʻi hono hala kuo fiefia. \v 40 Ka naʻe ʻilo ʻa Filipe ʻi ʻAsota: pea fononga atu ia, mo malanga ʻi he ngaahi kolo kotoa pē, ʻo fai ki Sesalia. \c 9 \cd \it 1 ʻOku fononga ʻa Saula ki Tamasikusi, 4 Pea ʻoku ta hifo ia ki he kelekele, 10 ʻOku ui ia ki he ngāue ʻae ʻaposetolo, 18 ʻOku papitaiso ia ʻe ʻAnanaia. 20 ʻOku ne malangaʻaki ʻa Kalaisi ʻi he taʻemanavahē. 23 ʻOku toitoi ʻae kakai Siu ke nau tāmateʻi ia: 29 Mo e kau ʻElinisitō foki, ka ʻoku ne hao mei ai ʻo moʻui. 31 ʻOku fiemālie ʻae siasi, pea ʻoku fakamoʻui ʻe Pita ʻa Enia mei he mahaki tete, 36 Mo ne fakamoʻui ʻa Tapaita ʻaia naʻe mate.\it* \p \v 1 Pea naʻe kei mānava ʻaki ʻe Saula ʻae lea fakamanavahē mo e fakapō ki he kau ākonga ʻae ʻEiki, pea ʻalu ia ki he taulaʻeiki lahi, \v 2 ‌ʻO kole mei ai ʻae tohi ki he ngaahi falelotu ʻi Tamasikusi, koeʻuhi ka ʻilo ʻe ia ha niʻihi, ʻae tangata pe ko e fefine, ʻi he hala ko eni, ke ne ʻomi haʻisia ʻakinautolu ki Selūsalema. \v 3 Pea ʻi heʻene fononga, kuo ofi ki Tamasikusi: pea fakafokifā naʻe malama takatakai ʻiate ia ʻae maama mei he langi: \v 4 Pea tō ia ki he kelekele, ʻo ne fanongo ki he leʻo naʻe pehē mai kiate ia, “ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻoku ke fakatanga ai au?” \v 5 Pea ne pehē, “ʻEiki ko hai koe?” Pea pehē mai ʻe he ʻEiki, “Ko au Sisu ʻoku ke fakatangaʻi: ko e meʻa faingataʻa hoʻo ʻakahi ʻae meʻa māsila. \v 6 Pea tetetete ia mo ofo lahi, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ko ho finangalo ke u fai ʻae hā?” Pea \add pehē \add*ʻe he ʻEiki kiate ia, “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he kolo, pea ʻe fakahā kiate koe ʻaia ʻoku totonu te ke fai.” \v 7 Pea naʻe tuʻu taʻefaʻalea ʻae kau tangata naʻe fononga mo ia, ʻonau fanongo pe ki he leʻo, kae ʻikai sio ki ha taha. \v 8 Pea tuʻu hake ʻa Saula mei he kelekele; pea ʻi he ʻā ʻa hono mata, kuo ʻikai ʻilo ʻe ia ha meʻa: ka naʻa nau taki nima ia, ʻo ʻomi ki Tamasikusi. \v 9 Pea naʻe kui ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea naʻe ʻikai ke kai pe inu. \p \v 10 ¶ Pea naʻe ʻi Tamasikusi ʻae ākonga ʻe tokotaha, ko ʻAnanaia hono hingoa; pea naʻe folofola ʻae ʻEiki kiate ia ʻi he meʻa naʻe hā mai, \add ʻo ne pehē\add*, “ʻAnanaia.” Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ko au, ʻEiki.” \v 11 Pea \add pehē \add*ʻae ʻEiki kiate ia, “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he hala ʻoku ui ko e Totonu, pea ke fehuʻi ʻi he fale ʻo Siutasi kiate ia ʻoku ui ko Saula, mei Tasusi: pea vakai, he ʻoku lotu ia: \v 12 He kuo ne mamata ʻi he meʻa hā mai ki he tangata ko ʻAnanaia hono hingoa, ʻoku ʻalu ange mo hilifaki hono nima kiate ia, koeʻuhi ke ʻā hono mata.” \v 13 Pea toki pehē ʻe ʻAnanaia, “ʻEiki, kuo u fanongo ʻi he tokolahi, ki he kovi lahi kuo fai ʻe he tangata ni ki ho kakai māʻoniʻoni ʻi Selūsalema: \v 14 Pea mo ʻene maʻu ʻi heni ʻae fekau mei he kau taulaʻeiki lahi, ke haʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ui ki he huafa.” \v 15 Ka naʻe pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, “ʻAlu koe: he ko e meʻa ngāue ia kuo fili maʻaku, ke fakahā hoku huafa ki he ngaahi Senitaile, mo e ngaahi tuʻi pea mo e fānau ʻa ʻIsileli: \v 16 He te u fakahā kiate ia ʻae meʻa lahi ʻe mamahi ai ia koeʻuhi ko hoku hingoa.” \v 17 Pea naʻe ʻalu ʻa ʻAnanaia, ʻo hū ki he fale; pea ne hilifaki hono nima kiate ia, mo ne pehē, “ʻE kāinga Saula, ko e ʻEiki ko Sisu, ʻaia naʻe hā mai kiate koe ʻi he hala naʻa ke haʻu ai, kuo ne fekau au koeʻuhi ke ʻā ho mata, pea ke fakapitoʻaki koe ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.” \v 18 Pea fetoki fakafokifā mei hono mata \add ʻae meʻa ʻo \add*hangē ko e ʻunoʻi ika: pea ʻā leva ia, pea tuʻu, ʻo papitaiso. \v 19 Pea hili ʻene kai naʻa ne mālohi. Pea naʻe nonofo ʻa Saula mo e kau ākonga ʻi Tamasikusi ʻi he ngaahi ʻaho niʻihi. \v 20 Pea kamata leva ʻe ia ke malangaʻaki ʻa Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua, ʻi he ngaahi falelotu. \v 21 Ka naʻe ofo ʻakinautolu kotoa pē naʻe fanongo, mo nau pehē; “ʻIkai ko eni ia naʻe fakapoongi ʻakinautolu naʻe ui ki he hingoa ni ʻi Selūsalema, pea naʻe haʻu foki ki heni ke ne ʻave haʻisia ʻakinautolu ki he kau taulaʻeiki lahi?” \v 22 Ka naʻe tupulaki ʻae mālohi ʻia Saula, pea naʻa ne fakatāfuʻua ʻae kakai Siu naʻe nofo ʻi Tamasikusi, ʻo ne fakamoʻoni ko e Kalaisi eni. \p \v 23 ¶ Pea kuo hili ʻae ngaahi ʻaho lahi, naʻe fakakaukau ʻae kakai Siu ke tāmateʻi ia: \v 24 Ka naʻe ʻilo ʻe Saula ʻenau toitoiʻi ia. Pea naʻa nau leʻohi ʻae ngaahi matapā ʻi he ʻaho mo e pō ke tāmateʻi ia. \v 25 Pea naʻe toki ʻave poʻuli ia ʻe he kau ākonga, ʻo tukutuku hifo ʻi he kato mei he ʻā. \v 26 Pea ʻi he hoko ʻa Saula ki Selūsalema, naʻe fie ului ia ki he kau ākonga: ka naʻe manavahē kotoa pē kiate ia, he naʻe ʻikai te nau tui ko e ākonga ia. \v 27 Ka naʻe toʻo ia ʻe Pānepasa ʻo ʻomi ki he kau ʻaposetolo, pea naʻa ne fakahā kiate kinautolu ʻa ʻene mamata ki he ʻEiki ʻi he hala, mo ʻene folofola kiate ia, pea mo ʻene malanga mālohi ʻi Tamasikusi ʻi he huafa ʻo Sisu. \v 28 Pea naʻe nofo ia pea felemofafo mo kinautolu ʻi Selūsalema. \v 29 Pea naʻe lea mālohi ia ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu, mo ne fakakikihi mo e kau ʻElinisitō: ka naʻa nau kumi ke tāmateʻi ia. \v 30 Pea ʻi he ʻilo eni ʻe he kāinga, naʻa nau ʻohifo ia ki Sesalia, pea nau fekau ia \add ke ʻalu \add*ki Tasusi. \v 31 Pea naʻe toki maʻu ʻae fiemālie ʻe he ngaahi siasi ʻi Siutea kotoa pē mo Kaleli mo Samēlia, pea naʻe langa hake ʻakinautolu; pea naʻa nau ʻaʻeva ʻi he manavahē ki he ʻEiki, mo e fiemālie ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, pea tupu ʻo tokolahi. \p \v 32 ¶ Pea ko eni, ʻi he ʻalu fano pe ʻa Pita ʻi he ngaahi potu, naʻe hoko hifo foki ia ki he kau lotu naʻe nofo ʻi Lita. \v 33 Pea naʻa ne ʻilo ʻi ai ha tangata ko Enia hono hingoa, pea kuo valu taʻu ʻene tokoto ʻi hono mohenga, pea naʻe moʻua ia ʻi he mahaki tete. \v 34 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “Enia, ʻoku fakamoʻui koe ʻe Sisu Kalaisi: tuʻu, ʻo tākai ho mohenga.” Pea tuʻu leva ia. \v 35 Pea naʻe mamata kiate ia pea tafoki ki he ʻEiki ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi Lita mo Seloni. \p \v 36 ¶ Pea naʻe ʻi Sopa ʻae ākonga ʻe taha naʻe hingoa ko Tapaita, ko e hingoa tatau ia mo Toakasi: pea naʻe faʻa fai ʻe he fefine ni ʻae ngaahi ngāue lelei mo e faʻa foaki. \v 37 Pea ko eni, naʻe tuia hono mahaki ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea pekia: pea kuo nau tatafi ia, naʻa nau fakatokoto \add ia \add*ʻi he potu fale ʻi ʻolunga. \v 38 Pea naʻe vāofi ʻa Lita mo Sopa, pea ʻi he fanongo ʻae kau ākonga ʻoku ʻi ai ʻa Pita, naʻa nau fekau ʻae ongo tangata, ʻo kole kiate ia ke “ʻOua naʻa tuai ʻene haʻu kiate kinautolu.” \v 39 Pea tuʻu ʻa Pita, ʻo ʻalu mo kinaua. Pea kuo hoko atu ia, naʻa nau ʻomi ia ki he potu fale ʻi ʻolunga: pea naʻe tutuʻu mo tangi ʻo ofi kiate ia ʻae kau fefine kotoa pē kuo mate honau husepāniti, ʻonau fakahā ʻae ngaahi kofutuʻa mo e kofu kehekehe naʻe ngaohi ʻe Toakasi, ʻi heʻene kei ʻiate kinautolu. \v 40 Ka kuo tuku atu ʻe Pita ʻakinautolu kotoa pē kituʻa, pea tuʻulutui ia, ʻo lotu; pea hanga ia ki he sino mo ne pehē, “Tapaita, tuʻu hake.” Pea ne ʻā hake hono mata: pea ʻi heʻene mamata kia Pita, naʻa ne nofo hake. \v 41 Pea ne mafao hono nima kiate ia, \add ʻo \add*fokotuʻu hake ia, pea kuo ne ui ʻae kau lotu mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, naʻa ne ʻatu ia kuo moʻui. \v 42 Pea naʻe ongoongoa ia ʻi Sopa kotoa pē; pea tui ʻae tokolahi ki he ʻEiki. \v 43 Pea ko ia, naʻe nofo ai ia, ʻo ʻaho lahi, ʻi Sopa, mo e tokotaha ko Saimone ko e tufunga ngaohi kiliʻi manu. \c 10 \cd \it 1 Ko Koniliusi ko e tangata faʻa lotu, ʻoku fakahā ʻe ha ʻāngelo, ke ne fekau he haʻu ʻa Pita: 11 Pea akonakiʻi ia ʻi he meʻa naʻe hā kiate ia ke ʻoua ʻe taʻeʻofa ki he Senitaile. 34 ʻOku ne malangaʻaki ʻa Kalaisi kia Koliniusi mo hono kāinga, 44 Pea tō ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu, 48 Pea nau papitaiso.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻi Sesalia ʻae tangata ʻe tokotaha ko Koniliusi hono hingoa, ko e ʻeikitau ʻoe kau tau naʻe ui “\add Ko e kau Tau \add*ʻItali.” \v 2 Ko e faʻa lotu ia, pea manavahē ki he ʻOtua, ʻaia mo hono fale kotoa pē, pea naʻe lahi ʻene foaki ki he kakai, mo ne hū maʻuaipē ki he ʻOtua. \v 3 Pea mamata pau ʻe ia ʻi ha meʻa hā mai, ʻi hono hiva nai ʻoe feituʻulaʻā ʻoe ʻaho, ki ha ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻoku haʻu kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, “Koniliusi.” \v 4 Pea kuo vakai ia ki ai, pea manavahē ia, mo pehē, “Ko e hā ia, ʻEiki?” Pea ne pehē kiate ia, “Kuo aʻu hake hoʻo ngaahi hū mo hoʻo faʻa foaki, ko e meʻa fakamanatu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 5 Pea ke fekau leva ha kau tangata ki Sopa, ke ʻomi ʻa Saimone, ko hono hingoa ʻe taha ko Pita: \v 6 ‌ʻOku nofo ia mo Saimone ko e tufunga ngaohi kiliʻi manu, ʻoku tuʻu hono fale ʻi he matātahi: pea te ne tala kiate koe ʻae meʻa totonu ke ke fai.” \v 7 Pea kuo ʻalu ʻae ʻāngelo naʻe lea kia Koniliusi, pea ui ia ki he toko ua ʻi heʻene kau tamaioʻeiki, mo e tangata tau ʻoku lotu, meiate kinautolu naʻe tali fekau kiate ia; \v 8 Pea kuo ne fakahā eni kotoa pē kiate kinautolu, pea ne fekau ʻakinautolu ki Sopa. \p \v 9 ¶ Pea pongipongi ai, ʻi heʻenau fononga atu, ʻo ofi ki he kolo, kuo ʻalu hake ʻa Pita ki he tuʻa fale ke lotu, ʻi hono ono nai ʻoe feituʻulaʻā: \v 10 Pea naʻe lahi ʻene fiekaia, pea holi ia ke kai; kae lolotonga ʻenau teu ia, naʻe ʻāvea hono loto, \v 11 Pea mamata ia kuo matangaki ʻae langi, pea tuku hifo kiate ia ha meʻa ʻo hangē ha fuʻu tupenu, kuo fakakaveʻi ʻi hono kapa ʻe fā, pea tukutukuhifo ia ki he kelekele: \v 12 Pea naʻe ʻi ai ʻae fanga manu veʻe fā ʻoe fonua, mo e manu fekai, mo e manu totolo, mo e manu ʻoe ʻatā. \v 13 Pea naʻe ongo mai ʻae leʻo kiate ia, \add ʻo pehē\add*, “Tuʻu hake, Pita; ʻo tāmateʻi mo kai.” \v 14 Ka naʻe pehē ʻe Pita, “ʻEiki, ʻe ʻikai ʻaupito; he ʻoku teʻeki ai te u kai ha meʻa ʻoku ʻikai ngofua pe taʻemaʻa.” \v 15 Pea naʻe toe ongo mai ʻae leʻo kiate ia ko hono tuʻo ua, “Ko ia kuo fakamaʻa ʻe he ʻOtua, ʻoua naʻa ke pehē ʻoku ʻikai ngofua.” \v 16 Pea naʻe fai ʻae meʻa ni ʻo tuʻo tolu: pea toe fusi hake ʻae tupenu ki he langi. \v 17 Pea lolotonga ʻae fifili ʻa Pita ʻi hono loto pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe meʻa kuo ne mamata ai, ʻiloange, kuo tutuʻu ʻi he matapā ʻae kau tangata fekau ʻa Koniliusi, kuo nau fehuʻi ki he fale ʻo Saimone, \v 18 “Pea naʻa nau ui, ʻo fehuʻi pe ʻoku nofo ai ʻa Saimone, ʻoku hingoa ko Pita.” \p \v 19 ¶ Pea lolotonga ʻae fifili ʻa Pita ki he meʻa kuo hā mai, pea pehē ʻe he Laumālie kiate ia, “Vakai, ʻoku kumi koe ʻe he kau tangata ʻe toko tolu. \v 20 Ko ia ke ke tuʻu, ʻo ʻalu hifo, pea mou ō mo kinautolu, pea ʻoua naʻa ke manavahē: he kuo u fekau ʻakinautolu.” \v 21 Pea toki ʻalu hifo ʻa Pita ki he kau tangata kuo fekau mai ʻe Koniliusi kiate ia; ʻo ne pehē, “Vakai, ko au eni ʻoku mou kumi: pea ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou haʻu ai?” \v 22 Pea nau pehē, “Ko Koniliusi ko e ʻEikitau, ko e tangata angatonu, pea manavahē ki he ʻOtua, pea ʻoku ongoongolelei ia ʻi he kakai Siu kotoa pē, naʻe valoki ia ʻe he ʻOtua, ʻi ha ʻāngelo māʻoniʻoni, ke ne fekau kiate koe ke ke ʻalu ki hono fale, ke ne fanongo ki ha ngaahi lea ʻiate koe.” \v 23 Pea naʻa ne toki ʻomi ʻakinautolu ki fale, ke nau nonofo. Pea pongipongi ai, naʻe ʻalu ʻa Pita mo kinautolu, pea naʻa nau ō mo e kāinga niʻihi mei Sopa. \v 24 Pea ʻi he ʻaho naʻe feholoi, naʻa nau hoko ki Sesalia. Pea tatali ʻa Koniliusi kiate kinautolu, pea kuo ne fakataha hono ngaahi kāinga mo e kaungāʻapi. \v 25 Pea ʻi he hū atu ʻa Pita, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻa Koniliusi, pea tō ki lalo ʻi hono vaʻe, ʻo ne hū. \v 26 Ka naʻe fokotuʻu hake ia ʻe Pita, mo pehē ʻe ia, “Tuʻu hake; he ko e tangata pe foki au.” \v 27 Pea naʻe kei lea ia kiate ia, pea hū ki \add fale\add*, pea ʻilo ʻe ia ʻae tokolahi kuo fakataha. \v 28 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ko e meʻa ʻoku ʻikai ngofua ʻi he tangata Siu ke fakataha mo e tangata mei he puleʻanga kehe, pe ʻalu ki ai; ka kuo fakahā ʻe he ʻOtua kiate au, ke ʻoua naʻaku ui ko e taʻetapu pe taʻemaʻa ha tangata ʻe tokotaha. \v 29 Ko ia naʻaku haʻu ai, ʻo ʻikai teu paongataʻa ʻi he fekau mai kiate au: pea ko eni, ʻoku ou fehuʻi pe ko e hā ai kuo mou fekau mai kiate au?” \v 30 Pea pehē ʻe Koniliusi, “Ko e ʻaho ʻe fā kuo hili ange, naʻaku ʻaukai ʻo hoko ki he feituʻulaʻā ni; pea ʻi hono hiva ʻoe feituʻulaʻā naʻaku lotu ʻi hoku fale, pea mo ʻene tuʻu ʻi hoku ʻao ʻae tangata ʻoku kofu fetapatapaki, \v 31 ‌ʻO ne pehē mai, ‘Koniliusi, kuo ongo hoʻo hū, pea ʻoku manatuʻi ʻe he ʻOtua hoʻo faʻa foaki. \v 32 Ko ia ke ke fekau ai ki Sopa ʻo ʻomi ki heni ʻa Saimone, ʻoku hingoa ko Pita; ʻoku nofo ia ʻi he fale ʻo Saimone ko e tufunga ngaohi kiliʻi manu ʻi he matātahi: pea ka haʻu, ʻe lea ia kiate koe.’ \v 33 Ko ia ne u fekau atu ai leva kiate koe; pea ko e meʻa lelei hoʻo haʻu. Pea ko eni, kuo mau fakataha kotoa pē ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ke fanongo ki he meʻa kotoa pē ʻoku fekau ʻe he ʻOtua kiate koe.” \v 34 Pea toki mafaʻa ʻae ngutu ʻo Pita, ʻo ne pehē, “Ko e moʻoni ʻoku ou ʻilo \add ni \add*ʻoku ʻikai filifilimānako ʻae ʻOtua ki he kakai: \v 35 Ka ʻoku ne maʻu maʻana ʻaia ʻoku manavahē kiate ia, mo fai totonu, ʻi he puleʻanga kotoa pē. \v 36 Ko e akonaki eni naʻe tuku ki he fānau ʻa ʻIsileli, ko e malangaʻaki ʻae melino ia Sisu Kalaisi: (ko e ʻEiki ia ʻoe meʻa kotoa pē:) \v 37 Pea ko e ongoongo ko ia ʻoku mou ʻiloʻi, ʻaia naʻe fanongonongo ʻi Siutea kotoa pē, ʻo kamata ʻi Kāleli, ʻi he hili ʻae papitaiso naʻe malangaʻaki ʻe Sione; \v 38 Koeʻuhi ko e fakanofo ʻe he ʻOtua ʻa Sisu ʻo Nāsaleti ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e mālohi: ʻaia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei, mo ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē naʻe fakamālohiʻi ʻe he tēvolo; he naʻe ʻiate ia ʻae ʻOtua. \v 39 Pea ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu ʻoe meʻa kotoa pē naʻa ne fai ʻi he fonua ʻoe kakai Siu, pea ʻi Selūsalema; ko ia ia foki naʻa nau tāmateʻi ʻi he tautau ʻi he ʻakau: \v 40 Pea naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua ʻi hono ʻaho tolu, ʻo fakahā lahi ia; \v 41 Ka naʻe ʻikai ki he kakai kotoa pē, ka ki he fakamoʻoni naʻe tomuʻa fili ʻe he ʻOtua, kiate kimautolu, naʻa mau kai mo inu mo ia, ʻi he hili ʻene toetuʻu mei he mate. \v 42 Pea naʻa ne fekau kiate kimautolu ke mau malanga ki he kakai, mo fakamoʻoni ko ia ia kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ko e Fakamaau ki he moʻui mo e mate. \v 43 Pea ʻoku fakamoʻoni kiate ia ʻae kau palōfita kotoa pē, ko ia fulipē ʻe tui kiate ia, ʻe maʻu ʻae fakamolemole ʻoe angahala ʻi hono huafa.” \p \v 44 ¶ Pea ʻi he kei leaʻaki ʻe Pita ʻae ngaahi lea ni, ne tō hifo ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he lea. \v 45 Pea naʻe ofo ʻakinautolu ʻoe kamu naʻe tui, ʻakinautolu kotoa pē naʻe omi mo Pita, koeʻuhi kuo huaʻi hifo ki he Senitaile foki ʻae foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni. \v 46 He kuo nau fanongo ki heʻenau leaʻaki ʻae lea kehekehe, mo fakamālō ki he ʻOtua, Pea toki pehē ʻe Pita, \v 47 “ʻE faʻa taʻofi ʻe ha taha ʻae vai, ke ʻoua naʻa papitaiso ʻakinautolu ni, ka kuo nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻo hangē ko kitautolu?” \v 48 Pea fekau ʻe ia ke nau papitaiso ʻi he huafa ʻae ʻEiki. Pea naʻa nau kole kiate ia ke nofo \add mo kinautolu \add*ʻi he ʻaho niʻihi. \c 11 \cd \it 1 ʻOku talatalaakiʻi ʻa Pita ʻi heʻene ʻalu ki he ngaahi Senitaile, 5 ʻOku ne fakamatala hono ʻuhinga, 18 ʻOku fiemālie ai ʻae kau ʻaposetolo. 19 Kuo mafola ʻae ongoongolelei ki Finesi, mo Salo, mo ʻAniteoke, pea fekau atu ʻa Pānepasa ke ne tokoni ʻae ngaahi kakai ko ia. 26 ʻOku tomuʻa ui ʻi ʻAniteoke ʻae kau ākonga ko e Kalisiano. 27 ʻOku ʻave ʻenau tokoni ʻofa ki ke kāinga lotu ʻi Siutea ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe honge.\it* \p \v 1 Pea fanongo ʻae kau ʻaposetolo mo e kāinga naʻe ʻi Siutea, kuo maʻu ʻe he kakai Senitaile foki ʻae folofola ʻae ʻOtua. \v 2 Pea kuo hoko ʻa Pita ki Selūsalema, pea kikihi mo ia ʻakinautolu naʻe ʻi he kamu, \v 3 “ʻo nau pehē, naʻa ke ʻalu ki he kau tangata taʻekamu, ʻo keinanga mo kinautolu.” \v 4 Pea fakahā ʻe Pita mei hono tupuʻanga, ʻo fakamatala hokohoko kiate kinautolu, ʻo pehē, \v 5 “Naʻaku ʻi he kolo ko Sopa, ʻo fai ʻeku lotu; pea ʻi he ʻāvea hoku loto ne u mamata ʻi he meʻa naʻe hā mai, Ko e meʻa ʻo hangē ha fuʻu tupenu, naʻe tukutuku hifo mei he langi, kuo fakakaveʻi hono kapa ʻe fā; pea aʻu hifo ia kiate au: \v 6 Pea kuo u fakamamaʻu hoku mata ki ai, ʻo tokanga, peau mamata ki he manu veʻe fā ʻoe fonua, mo e manu fekai, mo e manu totolo, mo e manupuna ʻoe ʻatā. \v 7 Pea ne u fanongo ki he leʻo, ʻoku pehē mai kiate au, ‘Tuʻu, Pita; ʻo tāmateʻi ʻo kai.’ \v 8 Pea ne u pehē, ‘ʻEiki, ʻe ʻikai ʻaupito: he ʻoku teʻeki ai ke kai ʻe hoku ngutu ha meʻa ʻoku ʻikai ngofua pe taʻemaʻa.’ \v 9 Ka naʻe pehē mai ʻe he leʻo mei he langi kiate au ko hono tuʻo ua, ‘Ko ia kuo fakamaʻa ʻe he ʻOtua, ʻoua naʻa ke pehē ʻoku ʻikai ngofua.’ \v 10 Pea naʻe fai ʻae meʻa ni ʻo tuʻo tolu: pea toe fusi hake kotoa pē ki he langi. \v 11 Pea vakai, kuo haʻu fakafokifā ʻae kau tangata ʻe toko tolu ki he fale ʻoku ou ʻi ai, kuo fekau mai kiate au mei Sesalia. \v 12 Pea naʻe fekau ʻe he Laumālie ke u ʻalu mo kinautolu, pea ʻoua naʻaku manavahē. Pea naʻa mau ō mo au ʻae kāinga ʻe toko ono ni, pea mau hū ki he fale ʻoe tangata: \v 13 ‘Pea ne fakahā ʻe ia kiate kimautolu kuo ne mamata ia ki ha ʻāngelo ʻi hono fale, naʻe tuʻu, ʻo pehē kiate ia, Ke ke fekau ki Sopa ha kau tangata ke ʻomi ʻa Saimone, ko hono hingoa ʻe taha ko Pita; \v 14 Pea ʻe fakahā ʻe ia kiate koe ʻae ngaahi lea ʻe moʻui ai koe mo ho fale kotoa pē. \v 15 Pea ʻi heʻeku kamata lea, naʻe tō hifo kiate kinautolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo hangē kiate kitautolu ʻi he kamataʻanga. \v 16 Peau toki manatu ki he folofola ʻae ʻEiki, ʻi heʻene pehē, ‘Ko e moʻoni naʻe papitaiso ʻe Sione ʻaki ʻae vai; kae papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.’ \v 17 Pea koeʻuhi kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻae foaki, ʻo hangē ko kitautolu, naʻe tui ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi; pea ko hai au, ke u faʻa taʻofia ʻae ʻOtua?” \v 18 Pea kuo nau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻa nau fakalongo pe, ʻo fakamālō ki he ʻOtua, ʻonau pehē, “Ta kuo tuku foki ʻe he ʻOtua ki he ngaahi Senitaile ʻae fakatomala ki he moʻui.” \p \v 19 ¶ Pea ko kinautolu naʻe fakamovetevete ʻi he fakatanga naʻe tupu ia Setiveni, naʻa nau fononga atu ʻo aʻu ki Finesi, mo Saipalo, mo ʻAniteoke, ʻo malangaʻaki ʻae folofola ka ki he kakai Siu pe. \v 20 Pea ko honau niʻihi ko e kau tangata mei Saipalo mo Sailine, pea ʻi heʻenau hoko ki ʻAniteoke, naʻa nau lea ki he kau ʻElinisitō, ʻo malangaʻaki ʻae ʻEiki ko Sisu. \v 21 Pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae nima ʻoe ʻEiki: pea naʻe tui ʻae tokolahi, mo tafoki ki he ʻEiki. \p \v 22 ¶ Pea kuo ongo mai ʻae meʻa ni ki he siasi ʻi Selūsalema: pea naʻa nau fekau atu ʻa Pānepasa, ke ʻalu ia ʻo aʻu ki ʻAniteoke. \v 23 Pea kuo hoko atu ia, ʻo mamata ki he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua, naʻe fiefia ia, mo ne ako kiate kinautolu kotoa pē, ke nau pikitai ki he ʻEiki ʻi he loto maʻu. \v 24 He ko e tangata lelei ia, pea fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni mo e tui: pea naʻe ului ki he ʻEiki ʻae kakai tokolahi. \v 25 Pea toki ʻalu ʻa Pānepasa ki Tasusi, ʻo kumi kia Saula: \v 26 Pea kuo ne ʻilo ia, naʻa ne ʻomi ia ki ʻAniteoke. Pea naʻa na faʻa fakataha mo e siasi ʻi he taʻu kotoa, ʻo ako ki he kakai tokolahi. Pea naʻe tomuʻa ui ʻi ʻAniteoke ʻae kau ākonga ko e Kalisitiane. \p \v 27 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe haʻu ʻae kau palōfita, mei Selūsalema, ki ʻAniteoke. \v 28 Pea naʻe tuʻu hake honau tokotaha ko ʻAkapusi hono hingoa, ʻo ne kikite ʻi he Laumālie, ʻe tō ha honge lahi ki māmani kotoa pē: ʻaia naʻe fakamoʻoni ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Kalotiusi Sisa. \v 29 Pea loto ʻae kau ākonga ke taki taha foaki, ʻo fakatatau mo ʻene maʻumeʻa, ke ʻatu ko e tokoni ki he kāinga ʻoku nofo ʻi Siutea: \v 30 Pea naʻa nau fai ia, pea ʻave ia ki he mātuʻa ʻi he nima ʻo Pānepasa mo Saula. \c 12 \cd \it 1 ʻOku fakatanga ʻe he tuʻi ko Helota ʻae kau Kalisitiane, ʻoku ne tāmateʻi ʻa Semisi, pea tuku ʻa Pita ki he fale fakapōpula; kae fakamoʻui ʻe ha ʻāngelo ʻi he ngaahi lotu ʻoe siasi. 22 ʻI he laukau ʻa Helota ʻoku ne maʻu maʻana ʻae fakaʻapaʻapa kuo taau pe mo e ʻOtua, ʻoku taaʻi ia ʻe ha ʻāngelo, pea mate kovi ʻaupito. 24 Hili ʻene mate, ʻoku tupulaki ʻae ngāue ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 ‌ʻI he kuonga ko ia, naʻe mafao ai ʻae nima ʻo Helota ko e tuʻi, ke fakamamahiʻi ʻae niʻihi ʻi he siasi. \v 2 Pea ne tāmateʻi ʻa Semisi ko e tokoua ʻo Sione ʻaki ʻae heletā. \v 3 Pea ʻi heʻene mamata ʻoku fiefia ai ʻae kakai Siu, naʻe fai ʻe ia ke ne puke foki ʻa Pita. (Pea naʻe feʻunga ia mo e ngaahi ʻaho ʻoe mā taʻemeʻafakatupu.) \v 4 Pea kuo ne puke ia, pea ne fakahū ki he fale fakapōpula, ʻo tuku ki he vāhenga tau ʻe fā, naʻe taki toko fā, ke nau leʻohi ia; ʻo ne tokanga ke ʻomi ia kituaʻā, ki he kakai ʻoka hili ʻa e \add kātoanga ʻoe \add*Lakaatu. \v 5 Ko ia naʻe moʻua pe ʻa Pita ʻi he fale fakapōpula: ka naʻe hūfia fakamātoato ia ʻe he siasi ki he ʻOtua. \v 6 Pea ʻi he tokanga ʻa Helota ke ʻomi ia kituaʻā, naʻe mohe ʻa Pita ʻi he pō ko ia ʻi he vahaʻa ʻoe ongo tangata tau, naʻe haʻi ʻaki ʻae ukamea fihifihi ʻe ua: pea ʻi he matapā ʻae kau leʻo, ʻo leʻohi ʻae fale fakapōpula. \v 7 Pea vakai, kuo ʻiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, pea malama ʻi he fale fakapōpula ʻae maama: pea ne taaʻi ʻa Pita ʻi he vakavaka, mo ne fokotuʻu ia, ʻo pehē, “Tuʻu ke vave.” Pea naʻe homo ʻae ukamea fihifihi ʻi hono nima. \v 8 Pea pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Nonoʻo ho kofu, pea fakamaʻu mo ho topuvaʻe.” Pea ne fai ia. Pea ne pehē kiate ia, “ʻAi ho kofu, pea ke muimui kiate au. \v 9 Pea naʻa ne ʻalu kituaʻā, ʻo muimui ʻiate ia; pea naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ko e moʻoni ʻaia kuo fai ʻe he ʻāngelo; ka naʻe mahalo ʻe ia ko e meʻa hā mai ʻoku ne mamata ai. \v 10 Pea kuo na tuku ki mui ʻae ʻuluaki kau leʻo mo hono ua, pea na hoko ki he matapā ukamea, ʻoku ʻalu atu ai ki he kolo; pea matoʻo ia, ʻiate ia pe, kiate kinaua: pea naʻa na ō kituaʻā, ʻo na fononga ʻi he hala ʻe taha; pea fakafokifā pe kuo mole ʻiate ia ʻae ʻāngelo. \v 11 Pea kuo matala ʻae loto ʻo Pita, pea pehē ʻe ia, “ʻOku ou toki ʻilo pau ni, kuo fekau mai ʻe he ʻEiki ʻene ʻāngelo, pea kuo ne fakamoʻui au mei he nima ʻo Helota, mo e ʻamanaki kotoa pē ʻae kakai Siu.” \v 12 Pea ʻi heʻene kei fifili ki ai, mo ʻene hoko ki he fale ʻo Mele ko e faʻē ʻa Sione, ʻoku hingoa ko Maʻake; naʻe kātoa ai ʻae tokolahi ʻo lotu. \v 13 Pea ʻi he tukituki ʻa Pita ki he matapā ʻi tuaʻā, naʻe haʻu ʻae taʻahine ʻoku hingoa ko Lota, ʻo fakafanongo. \v 14 Pea ʻi heʻene ʻilo ʻae leʻo ʻo Pita, naʻe ʻikai te ne toʻo ʻae matapā, ko e meʻa ʻi he fiefia, ka ka lele ia ʻo tala ʻoku tuʻu ʻa Pita ʻi he matapā. \v 15 Pea nau pehē kiate ia, “ʻOku ke vale.” Ka naʻe fakapapau ia, Ko e moʻoni ko ia pē. Pea nau toki pehē, Ko ʻene ʻāngelo. \v 16 Ka naʻe kei tukituki pē ʻa Pita: pea ʻi heʻenau toʻo ʻo mamata kiate ia, naʻa nau ofo. \v 17 Ka naʻe taʻofi ʻaki ʻe ia hono nima ke nau fakalongo pē, pea ne fakamatala kiate kinautolu ʻa hono ʻomi ia ʻe he ʻEiki mei he fale fakapōpula. Pea ne pehē, “ʻAlu ʻo fakahā ʻae ngaahi meʻa ni kia Semisi, mo e kāinga.” Pea ʻalu ia mei ai, ʻo ʻalu ki ha potu kehe. \v 18 Pea kuo ʻaho hake, naʻe maveuveu lahi ʻae kau tau, pe kofaʻā ʻa Pita. \v 19 Pea ʻi he kumi ia ʻe Helota, mo ʻikai siʻi ʻilo ia, naʻa ne fakamaauʻi ʻae kau leʻo, pea fekau ʻe ia ke tāmateʻi \add ʻakinautolu\add*. Pea naʻe ʻalu hifo ia mei Siutea ʻo nofo ki Sesalia. \p \v 20 ¶ Pea naʻe ʻita lahi ʻa Helota kiate kinautolu ʻi Taia mo Saitone: ka naʻa nau haʻu loto taha kiate ia, pea kuo nau kāinga ʻaki ʻa Palasito, ko e tauhi ʻoe potu mohe ʻoe tuʻi, ʻo kole ke nau fakalelei; koeʻuhi naʻe maʻu ʻe honau fonua ʻae meʻakai mei he \add fonua \add*ʻoe tuʻi. \v 21 Pea ko e ʻaho naʻe kotofa, naʻe kofu fakatuʻi ai ʻa Helota, pea nofo ʻi hono nofoʻa fakatuʻi, pea fai ʻene lea kiate kinautolu. \v 22 Pea mavava ʻae kakai \add ʻo pehē\add*, “Ko e leʻo ia ʻoe ʻotua, ka ʻoku ʻikai ʻoe tangata.” \v 23 Pea taaʻi leva ia ʻe ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, koeʻuhi naʻe ʻikai te ne tuku ʻae fakaʻapaʻapa ki he ʻOtua: pea naʻe kai ia ʻe he ʻuanga, pea mate ia. \p \v 24 ¶ Ka naʻe tupu pea mafola atu ʻo lahi ʻae folofola ʻoe ʻOtua. \v 25 Pea liu mai mei Selūsalema ʻa Pānepasa mo Saula, kuo na fai ʻena fekau, pea naʻa na ō mo Sione, ʻoku hingoa ko Maʻake. \c 13 \cd \it 1 ʻOku fili kia Paula mo Pānepasa ke na ō ki he ngaahi Senitaile. 8 Kia Sesio Paula, mo ʻElima ko e fie mana. 14 ʻOku malanga ʻa Paula ʻi ʻAniteoke, ko e Kalaisi moʻoni ʻa Sisu. 42 ʻOku tui ʻae kakai Senitaile: 45 Kae lea pauʻu mo lea kovi ʻae kakai Siu: 46 Pea nau ʻalu ai leva ki he ngaahi Senitaile. 48 Ko kinautolu naʻe loto ki he moʻui taʻengata naʻa nau tui.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻi he siasi ʻi ʻAniteoke ʻae niʻihi ko e kau palōfita mo e akonaki; ko Pānepasa, mo Simione ʻoku ui ko Nika, mo Lusio mei Sailine, mo Maneno, ʻaia naʻa na nonofo mo Helota ko e tuʻi, pea mo Saula. \v 2 Pea lolotonga ʻenau ngāue ki he ʻEiki, mo ʻaukai, naʻe pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, “Vavahe mai maʻaku ʻa Pānepasa mo Saula ki he ngāue kuo u fili ʻakinaua ki ai.” \v 3 Pea kuo nau ʻaukai mo lotu, pea nau hili honau nima kiate kinaua, ʻo tuku ke na ō. \p \v 4 ¶ Pea kuo fekau ʻakinaua ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, naʻa na ō ki Selusia; pea folau mei ai ki Saipalo. \v 5 Pea ʻi heʻena ʻi Salamisi, naʻa na malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻi he ngaahi falelotu ʻoe kakai Siu: pea naʻe ʻiate kinaua foki ʻa Sione ko \add hona \add*tauhi. \v 6 Pea kuo ʻosi ʻae motu ʻi heʻenau ʻalu, pea nau aʻu ki Pafosi, ʻonau ʻilo ai ʻae fie mana ʻe tokotaha, ko e palōfita loi, ko e Siu, naʻe hingoa ko Pāsisu: \v 7 Naʻe nonofo ia mo e pule ʻoe fonua, ko Sesio-Paula, ko e tangata poto; pea naʻe ui mai ʻe ia kia Pānepasa mo Saula, ko ʻene fie fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua. \v 8 Ka naʻe fakatanga ʻakinaua ʻe he fie mana ko ʻElima, (he ko hono ʻuhinga ia ʻo hono hingoa,) ʻo ne ʻahiʻahi ke taʻofi ʻae pule ke ʻoua naʻa tui ia. \v 9 Pea naʻe fonu ʻa Saula, (ʻa ia foki ko Paula,) ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea ne sio fakamamaʻu kiate ia, \v 10 Mo ne pehē, “ʻA koe, ʻoku ke fonu ʻi he kākā kotoa pē mo e pauʻu kotoa pē, ko e foha ʻoe tēvolo, ko e fili ʻoe māʻoniʻoni kotoa pē, ʻe ʻikai te ke tuku hoʻo fakakoviʻi ʻae ngaahi hala totonu ʻoe ʻEiki? \v 11 Pea ko eni, vakai, kuo ʻiate koe ʻae nima ʻoe ʻEiki, pea te ke kui, pea ʻe ʻikai te ke mamata ki he laʻā ʻo fuoloa.” Pea tō leva kiate ia ʻae nenefu mo e fakapoʻuli; pea ne tautaufā ʻo kumi ha taha ke ne tataki ia ʻi hono nima. \v 12 Pea kuo mamata ʻe he pule ki he meʻa kuo fai, pea tui ia, he kuo ofo ʻi he akonaki ʻae ʻEiki. \v 13 Pea kuo ʻalu ʻa Paula mo hono kau fononga ʻi Pafosi, naʻa nau aʻu ki Peaka ʻi Pamifilia: pea liʻaki ʻakinaua ʻe Sione, kae foki ia ki Selūsalema. \p \v 14 ¶ Pea kuo na ō ʻi Peaka, pea na aʻu ki ʻAniteoke ʻi Pisitia, pea hū ki he falelotu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo nofo hifo. \v 15 Pea hili ʻae lau ʻoe fono mo e kau palōfita, naʻe fakahā ʻe he kau pule ʻoe falelotu kiate kinaua, ʻo pehē, “Ongo tangata ko e kāinga, kapau ʻoku ʻiate kimoua ha akonaki maʻae kakai, ke mo lea.” \v 16 Pea tuʻu hake ʻa Paula, ʻo kamo ʻaki hono nima, mo ne pehē, “ʻAe kakai ʻIsileli, mo kimoutolu ʻoku manavahē ki he ʻOtua, tokanga mai. \v 17 Ko e ʻOtua ʻoe kakai ʻIsileli ni, naʻa ne fili ʻetau ngaahi tamai, pea ne hakeakiʻi ʻae kakai ʻi he nofo ʻāunofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea ne ʻomi ʻakinautolu mei ai ʻaki ʻae nima kuo mafao. \v 18 Pea naʻa ne kātaki ʻenau anga ʻi he toafa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu nai. \v 19 Pea ʻi he fakaʻauha ʻe ia ʻae puleʻanga ʻe fitu ʻi he fonua ko Kēnani, naʻa ne tufaki honau fonua kiate kinautolu ʻi he talotalo. \v 20 Pea hili ia, naʻe foaki ʻae kau fakamaau ʻi he taʻu ʻe fāngeau mo e nimangofulu nai, ʻo aʻu kia Samuela ko e palōfita. \v 21 “Pea hili ia, naʻa nau holi ki ha tuʻi pea naʻe tuku ʻe he ʻOtua kiate kinautolu, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ʻa Saula ko e foha ʻo Kisi, ko e tangata ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani. \v 22 Pea kuo ne liua ia, pea ne fokotuʻu ʻa Tevita ko honau tuʻi; ʻaia naʻa ne fakamoʻoni ai, ʻo pehē, ‘Kuo u ʻilo ʻa Tevita ko e foha ʻo Sese, ko e tangata tatau mo hoku loto, pea ʻe fai ʻe ia ʻa hoku loto kotoa pē.’ \v 23 Pea kuo fokotuʻu ki ʻIsileli ʻe he ʻOtua ʻi he hako ʻoe tangata ni ʻae Fakamoʻui ko Sisu, ʻo hangē ko e talaʻofa: \v 24 Ka naʻe fuofua malangaʻaki ʻe Sione ʻae papitaiso ʻoe fakatomala, ki he kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi he teʻeki ai haʻu ia. \v 25 Pea ʻi he fakaʻosi ʻe Sione ʻene lakanga, naʻa ne pehē, ‘ʻOku mou pehē ko hai au? ʻOku ʻikai ko ia au. Kae vakai, ʻoku muimui mai ʻae tokotaha ʻiate au, ʻaia ʻoku ʻikai taau mo au ke u vete ʻae topuvaʻe mei hono vaʻe.’ \v 26 “ʻAe kau tangata ko e kāinga, ko e fānau ʻae hako ʻo ʻEpalahame, mo ia fulipē ʻiate kimoutolu ʻoku manavahē ki he ʻOtua, kuo fekau mai kiate kimoutolu ʻae tala ʻoe fakamoʻui ni. \v 27 He ko kinautolu ʻoku nofo ʻi Selūsalema, mo honau kau pule, ko e meʻa ʻi heʻenau taʻeʻilo ia, mo e leʻo ʻoe kau palōfita ʻoku lau ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē, kuo nau fakamoʻoni ia ʻi he fakamaauʻi ke mate. \v 28 Pea neongo ʻae ʻikai pe te nau ʻilo ha meʻa ke mate ai ia, ka naʻa nau kole kia Pailato ʻa hono tāmateʻi. \v 29 Pea hili ʻenau fakamoʻoni ʻaia kotoa pē kuo tohi kiate ia, naʻa nau vete hifo ia mei he ʻakau, ʻo tuku ki he fonualoto. \v 30 Ka naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua mei he mate: \v 31 Pea naʻe mamata kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho lahi ʻakinautolu naʻe omi mo ia mei Kāleli ki Selūsalema, ʻaia ko ʻene kau fakamoʻoni ki he kakai. \v 32 Pea ʻoku ma fakahā kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei, koeʻuhi ʻi he talaʻofa naʻe tuku ki he ngaahi tamai, \v 33 Ko ia kuo fakamoʻoni ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ko ʻenau fānau, ʻi heʻene toe fokotuʻu ʻa Sisu; ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi hono ua ʻoe Saame, ‘Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe he ʻaho ni. \v 34 Pea koeʻuhi ko ʻene fokotuʻu ia mei he pekia, ke ʻoua naʻa toe foki ki he ʻauʻauha, naʻa ne lea pehē, ‘Te u tuku kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻaʻofa moʻoni ʻa Tevita.’ \v 35 Ko ia ʻoku pehē ai foki ʻe ia ʻi he \add Saame \add*ʻe taha, ‘ʻE ʻikai te ke tuku ʻa hoʻo tokotaha māʻoniʻoni ke ʻilo ʻae ʻauʻauha.’ \v 36 He kuo hili ʻae fai ʻe Tevita ʻi hono kuonga ki he finangalo ʻoe ʻOtua, ne mohe ia, pea tanu ia mo ʻene ngaahi tamai, pea ʻilo ʻe ia ʻae ʻauʻauha: \v 37 Ka ko ia naʻe toe fokotuʻu ʻe he ʻOtua, naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ʻae ʻauʻauha. \p \v 38 ¶ Ko ia ke ʻilo ʻekimoutolu, ʻae kau tangata ko e kāinga, ʻoku malangaʻaki kiate kimoutolu ʻi he tangata ni ʻae fakamolemole ʻoe angahala: \v 39 Pea ko e meʻa ʻiate ia, ko kinautolu kotoa pē ʻoku tui, ʻoku fakatonuhiaʻi mei he meʻa kotoa pē, ʻaia naʻe ʻikai faʻa fakatonuhia mei ai ʻe he fono ʻa Mōsese. \v 40 Ko ia vakai telia naʻa hoko kiate kimoutolu ʻaia ʻoku fakahā ʻi he kau palōfita; \v 41 ‘Vakai, ʻakimoutolu ʻae kau luma, pea ofo, mo malaʻia: he ʻoku ou fai ha ngāue ʻi homou ngaahi ʻaho, ha ngāue ʻe ʻikai ʻaupito te mou tui ki ai, neongo hono fakahā ʻe ha tangata kiate kimoutolu.” \p \v 42 ¶ Pea ʻi he ʻalu ʻae kakai Siu ʻi he falelotu, naʻe kole ʻae Senitaile ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻae ngaahi lea ni ʻi he Sāpate ʻe haʻu. \v 43 Pea kuo tutuku ʻae kakai, naʻe muimui ʻia Paula mo Pānepasa ʻae Siu mo e kakai ului faʻa lotu tokolahi: pea naʻa na lea kiate kinautolu, ʻo akonakiʻi ke nau tuʻumaʻu ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua. \v 44 Pea hoko ki he ʻaho Sāpate ʻe taha, naʻe meimei fakataha ʻae kolo kotoa pē, ke fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua. \v 45 Ka ʻi he mamata ʻae kakai Siu ki he fuʻu tokolahi, naʻa nau feinga ʻaupito, mo nau lea kehe ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula, ʻo fakakikihi mo lea kovi lahi. \v 46 Pea naʻe toki mālohi ai ʻae loto ʻo Paula mo Pānepasa, ʻo na pehē, “Naʻe totonu ke tomuʻa leaʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua kiate kimoutolu: ka ʻi hoʻomou tekeʻi atu ia ʻiate kimoutolu, pea fakahā ʻoku ʻikai te mou ʻaonga ki he moʻui taʻengata, vakai, te ma ō ki he kakai Senitaile. \v 47 He kuo pehē ʻae fekau ʻae ʻEiki kiate kimautolu, Kuo u fokotuʻu koe koe maama ki he ngaahi Senitaile, pea koeʻuhi ko e moʻuiʻanga ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.” \v 48 Pea ʻi he fanongo eni ʻe he kakai Senitaile, naʻa nau fiefia, mo fakamālōʻia ʻae folofola ʻae ʻOtua: pea naʻe tui ʻakinautolu kotoa pē naʻe loto ki he moʻui taʻengata. \v 49 Pea naʻe malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki ʻi he fonua kotoa pē ko ia. \v 50 Ka naʻe fakatupu ʻe he kakai Siu ʻae loto ʻoe kau fefineʻeiki kuo lotu, mo e kau matāpule tangata ʻoe kolo, ʻonau fakalanga ʻae fakatanga kia Paula mo Pānepasa, pea naʻe kapusi ʻakinaua ʻi honau fonua. \v 51 Ka naʻa na tūtuuʻi ʻae efu mei hona vaʻe kiate kinautolu, pea na ō ki ʻIkoniume. \v 52 Pea naʻe fakapito ʻaki ʻae kau ākonga ʻae fiefia, mo e Laumālie Māʻoniʻoni. \c 14 \cd \it 1 ʻOku fakatangaʻi ʻa Paula mo Pānepasa mei ʻIkoniume. 8 ʻOku fakamoʻui ʻe Paula ʻae pipiki ʻi Lisita. 19 ʻOku tolongaki ʻaki ʻae maka ʻa Paula. 21 ʻOku na ō ʻi he ngaahi siasi, ʻo fakamālohi ki he kau ākonga ʻi he tui mo e faʻa kātaki. 26 ʻOku na liliu ki ʻAniteoke, ʻo fakamatala ʻaia kuo fai ʻe he ʻOtua ʻiate kinaua.\it* \p \v 1 Pea naʻe pehē ʻi ʻIkoniume, naʻa na ō fakataha ki he falelotu ʻoe kakai Siu, pea ko e meʻa ʻi heʻena lea, naʻe tui ʻae fuʻu tokolahi ʻi he Siu mo e Senitaile. \v 2 Ka ko e kau Siu taʻetui, naʻa nau ueʻi kovi ʻae kakai Senitaile, ʻo fakakoviʻi honau loto ki he kāinga. \v 3 Ka naʻe nofo fuoloa ai ʻakinaua, ʻo na lea mālohi ʻi he ʻEiki, pea naʻe fakamoʻoni ʻe ia ki he folofola ʻo ʻene ʻaloʻofa, ʻo ne tuku ke fai ʻe hona nima ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo. \v 4 Ka naʻe vaeua ʻae kakai ʻoe kolo: naʻe kau ʻae niʻihi ki he kakai Siu, ka ko e niʻihi ki he ongo ʻaposetolo. \v 5 Pea fai ke feʻohofi ʻae Senitaile, mo e Siu mo honau ngaahi pule, ke ngaohikoviʻi mo tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinaua. \v 6 Pea naʻa na ʻilo ki ai, pea na hola ki Lisita mo Teape, ko e ongo kolo ʻo Likonia, pea ki he ngaahi potu naʻe vāofi: \v 7 Pea naʻa na malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei. \v 8 Pea naʻe nofo ʻi Lisita ʻae tangata ʻe taha, naʻe veʻe mate, ko e pipiki ia mei he manāva ʻo ʻene faʻē, kuo teʻeki ʻaupito ke ʻeveʻeva: \v 9 Pea naʻe fanongo ia ki he lea ʻa Paula: ʻaia naʻe sio fakamamaʻu kiate ia, pea ne ʻilo kuo maʻu ʻe ia ʻae tui ke moʻui ai, \v 10 Pea ne leaʻaki ʻae leʻo lahi, “Tuʻu totonu hake ʻi ho vaʻe.” Pea naʻe hopohopo ia, ʻo ʻeveʻeva. \v 11 Pea ʻi he mamata ʻae kakai ki he meʻa kuo fai ʻe Paula, naʻa nau kalanga, ʻi he lea fakaLikonia, ʻo pehē, “Kuo maliu hifo ʻae ngaahi ʻotua kiate kitautolu ʻi he anga ʻoe tangata.” \v 12 Pea naʻa nau ui ʻa Pānepasa, ko Supita; kae \add ui \add*ʻa Paula, ko Mekulio, koeʻuhi ko ia ia naʻe faʻa malanga. \v 13 Pea ko e taulaʻeiki ʻo Supita, ʻaia naʻe ʻi honau veʻe kolo, ne ʻomi ʻe ia ki he matapā ʻae fanga pulu, mo e tuinga kakala, pea nau tokanga mo e kakai ke feilaulau. \v 14 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻae ongo ʻaposetolo, ko Pānepasa mo Paula, naʻa na haehae hona kofu, pea na feleleʻi ki he kakai, mo na kalanga, \v 15 ‌ʻo pehē, “ʻAe kau tangata, ko e hā ʻoku mou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Ko e ongo tangata pe ʻakimaua ʻo hangē ko kimoutolu, pea ʻoku ma malanga kiate kimoutolu ke mou tafoki mei he ngaahi vaʻinga ni ki he ʻOtua moʻui, ʻaia naʻa ne ngaohi ʻae langi, mo māmani, mo e tahi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai: \v 16 ‌ʻAia naʻa ne tuku ke ʻeveʻeva ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi honau ngaahi hala, ʻi he ngaahi kuonga kuo hili ange. \v 17 Ka naʻe ʻikai ke ne tuku ia taʻehaʻanefakamoʻoni, he naʻe fai lelei mai ʻe ia, ʻo tuku kiate kitautolu ʻae ʻuha mei he langi, mo e ngaahi taʻu mahu, ʻo ne fakapito ʻaki ʻakitautolu ʻae meʻakai mo e fiefia.” \v 18 Pea naʻe ʻikai te na meimei faʻa taʻofi ʻae kakai, ʻaki ʻae lea ni, ke ʻoua te nau feilaulau kiate kinaua. \p \v 19 ¶ Pea naʻe haʻu ki ai ʻae tuʻunga Siu mei ʻAniteoke mo ʻIkoniume, ʻonau fakalotokoviʻi ʻae kakai, pea hili ʻenau tolongaki ʻa Paula ʻaki ʻae maka, naʻe toho ia ki he tuʻa kolo, ʻonau mahalo kuo mate ia. \v 20 Kae lolotonga ʻae tuʻu takatakai ʻae kau ākonga ʻiate ia, naʻe tuʻu hake ia, ʻo ʻalu ki he kolo: pea ko e ʻaho naʻa na feholoi, naʻa na ō ai mo Pānepasa ki Teape. \v 21 Pea kuo na malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi he kolo ko ia, mo na fakalotuʻi ʻae tokolahi, pea na liu mai ki Lisita, mo ʻIkoniume, mo ʻAniteoke, \v 22 ‌ʻO na tokoniʻi ʻae loto ʻoe kau ākonga, pea akonaki ke nau tuʻumaʻu ʻi he tui, “Koeʻuhi kuo tonu ke tau hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻi he mamahi lahi.” \v 23 Pea kuo na fakanofo ʻae kau mātuʻa ʻi he siasi kotoa pē ʻo fai ʻae lotu mo e ʻaukai, naʻa nau tuku ʻakinautolu ki he ʻEiki, ʻaia kuo nau tui ki ai. \v 24 Pea kuo ʻosi ʻa Pisitia, ʻi heʻena ʻalu, pea na hoko ki Pamifilia. \v 25 Pea hili ʻena malangaʻaki ʻae folofola ʻi Peaka, pea na ō hifo ki ʻAtaleia. \v 26 Pea folau mei ai ki ʻAniteoke, ʻaia naʻe tomuʻa tuku atu ʻakinaua mei ai ki he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua, koeʻuhi ko e ngāue kuo na fakaʻosi. \v 27 Pea kuo na hoko ange, ʻo fakakātoa ʻae siasi, pea na fakamatala ʻaia kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtua ʻiate kinaua, mo ʻene fakaava ʻae matapā ʻoe tui ki he ngaahi Senitaile. \v 28 Pea naʻa nau nonofo ai mo e kau ākonga ʻo fuoloa. \c 15 \cd \it 1 Ko e fakakikihi naʻe tupu koeʻuhi ko e kamu, 6 ʻOku fakakaukau ki ai ʻae kau ʻaposetolo, 22 Pea hā honau loto ki ai ʻi he tohi ki he ngaahi siasi. 36 Ko Paula mo Pānepasa ʻoku ʻita tokanga he ʻaʻahi ʻi he ngaahi kāinga, ka ʻoku na kikihi, pea māvae.\it* \p \v 1 Pea ko e kau tangata niʻihi naʻe ʻalu hifo mei Siutea, ʻo ako ki he kāinga, \add ʻo pehē\add*, “Kapau ʻe ʻikai te mou kamu, ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa Mōsese, ʻe ʻikai te mou faʻa moʻui.” \v 2 Pea kuo fai ʻo lahi ʻae fetauʻaki lea mo e fakakikihi ʻa Paula mo Pānepasa mo kinautolu, pea pau honau loto ke ʻalu hake ki Selūsalema ʻa Paula mo Pānepasa, mo honau niʻihi, ki he kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, koeʻuhi ko e meʻa ni. \v 3 Pea kuo moimoiʻi ʻakinautolu ʻe he siasi, pea nau ō ʻi Finesi mo Samēlia, ʻonau fakahā ʻae liliu ʻoe Senitaile; pea naʻa nau fakafiefiaʻi ʻo lahi ʻae kāinga kotoa pē. \v 4 Pea ʻi heʻenau hoko ki Selūsalema, naʻa nau feʻiloaki mo e siasi mo e kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, pea na fakahā kotoa pē ʻae meʻa kuo fai ʻe he ʻOtua ʻiate kinaua. \v 5 Ka naʻe tuʻu hake ʻae niʻihi ʻoku tui ʻi he faʻahinga ʻoe Fālesi, ʻonau pehē, “ʻOku totonu ke kamu ʻakinautolu, mo fekau ke fai ki he fono ʻa Mōsese.” \p \v 6 ¶ Pea naʻe fakataha ʻae kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, ke nau fakakaukau ki he meʻa ni. \v 7 Pea kuo lahi ʻenau alea, pea tuʻu hake ʻa Pita, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau tangata ko e kāinga, ʻoku mou ʻilo kuo fuoloange ʻae fili ʻe he ʻOtua ʻiate kitautolu, ke fanongo ʻi hoku ngutu ʻe he ngaahi Senitaile ki he lea ʻoe ongoongolelei, pea tui. \v 8 Pea ko e ʻOtua ʻaia ʻoku ne ʻiloʻi ʻae loto, naʻa ne fakamoʻoni ʻakinautolu, ʻo ne foaki kiate kinautolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo hangē ko kitautolu; \v 9 Pea naʻe ʻikai fai kehekehe kiate kitautolu mo kinautolu, ʻo ne fakamaʻa honau loto ʻi he tui. \v 10 Pea ko eni, ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahi ai ki he ʻOtua, ke ʻai ki he kia ʻoe kau ākonga ʻae haʻamo, ʻaia naʻe ʻikai ke faʻa kātakiʻi ʻe heʻetau mātuʻa pē ko kitautolu? \v 11 Ka ʻoku tau pehē, ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa pē ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻe moʻui ʻakitautolu, ʻo hangē ko kinautolu.” \p \v 12 ¶ Pea naʻe toki fakalongo ʻae fakataha kotoa pē, ke fakafanongo ki he fakamatala ʻa Pānepasa mo Paula, ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo kuo fai ʻe he ʻOtua ʻiate kinaua ki he ngaahi Senitaile. \p \v 13 ¶ Pea ʻi he tuku ʻena fakamatala, naʻe lea ʻa Semisi, ʻo pehē, “ʻAe kau tangata mo e kāinga, fanongo mai kiate au: \v 14 Kuo fakahā ʻe Saimone ʻae muʻaki ʻaʻahi ʻae ʻOtua ki he kakai Senitaile, ke ne maʻu ʻiate kinautolu ha kakai koeʻuhi ko hono huafa. \v 15 Pea ʻoku tatau mo ia ʻae lea ʻae kau palōfita; ʻo hangē ko ia kuo tohi, \v 16 ‘Pea hili ia te u liliu mai, ʻo toe langa ʻae fale fehikitaki ʻo Tevita, ʻaia kuo hinga; pea te u toe langa hono potu naʻe maumau, pea te u fokotuʻu ia: \v 17 Koeʻuhi ke kumi ki he ʻEiki ʻae kakai ʻoku toe, pea mo e Senitaile kotoa pē, ʻoku takua ki ai hoku hingoa, ʻoku pehē ʻe he ʻEiki, ʻaia ʻoku ne fai ʻae meʻa ni kotoa pē. \v 18 ‌ʻOku ʻilo ʻe he ʻOtua ʻene ngāue kotoa pē talu mei he kamataʻanga ʻo māmani.’ \v 19 “Pea ko eni, ko hoku loto, ke ʻoua naʻa tau fakamamahiʻi ʻakinautolu kuo fakatafoki ki he ʻOtua mei he ngaahi Senitaile: \v 20 Ka ke tau tohi kiate kinautolu, ke nau fakamamaʻo mei he fakalielia ʻoe ngaahi tamapua, mo e feʻauaki, mo e meʻa kuo sisina, mo e toto. \v 21 He ʻoku ai ʻi he kolo kotoa pē, talu mei muʻa, ʻakinautolu ʻoku malangaʻaki ʻa Mōsese, pea nau lau ia ʻi he ngaahi falelotu ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē.” \v 22 Pea naʻe lelei ki he kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, pea mo e siasi kotoa pē, ke fili meiate kinautolu mo fekau atu ha ongo tangata, ke nau ō mo Paula mo Pānepasa ki ʻAniteoke; ko Siutasi ʻoku hingoa ko Pasapa, mo Sailosi, ko e ongo tangata takimuʻa ʻi he kāinga: \v 23 Pea naʻa nau fai ʻae tohi ke nau ʻave; ʻo pehē, “Ko e kau ʻaposetolo mo e mātuʻa pea mo e kāinga, ʻoku mau ʻofa atu ki he kāinga Senitaile ʻi ʻAniteoke mo Silia mo Silisia: \v 24 Ko e meʻa ʻi heʻemau fanongo kuo fakamamahiʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi lea, pea fakamaveuveuʻi homou loto, ʻe ha niʻihi, naʻe ʻalu atu ʻiate kimautolu, ʻi heʻenau pehē, Ke mou kamu, mo fai ki he fono: ka naʻe ʻikai te mau fekau kiate kinautolu: \v 25 Kuo hā lelei kiate kimautolu, ʻi heʻemau fakataha ʻo loto taha, ke fekau atu kiate kimoutolu ʻae ongo tangata kuo fili, mo homau \add kāinga \add*ʻofeina ko Pānepasa mo Paula, \v 26 Ko e ongo tangata kuo na liʻaki ʻena moʻui koeʻuhi ko e huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 27 Ko ia kuo mau fekau atu ai ʻa Siutasi mo Sailosi, pea ʻe fakamatala foki ʻekinaua ʻae ngaahi meʻa ni. \v 28 Naʻe lelei ki he Laumālie Māʻoniʻoni, pea mo kimautolu, ke ʻoua naʻa ai ha kavenga mamafa kiate kimoutolu, ka ko e ngaahi meʻa totonu ni; \v 29 Ke mou fakamamaʻo mei he meʻakai kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, pea mei he toto, mo e meʻa kuo sisina, pea mo e feʻauaki; ʻaia ka mou ka mavahe ʻakimoutolu mei ai, te mou lelei. Siʻotoʻofa atu kiate kimoutolu.” \v 30 Pea kuo nau māvae, pea nau fononga ki ʻAniteoke: pea kuo nau fakataha ai ʻae kakai, naʻa nau tuku ʻae tohi \add kiate kinautolu\add*. \v 31 Pea hili ʻenau lau ia, naʻa nau fiefia koeʻuhi ko e fakafiemālie. \v 32 Pea naʻe ako ʻi he ngaahi lea lahi, mo tokoni ki he kāinga, ʻe Siutasi mo Sailosi, he ko e ongo palōfita foki ʻakinaua. \v 33 Pea hili ʻenau nofo ai ʻo fuoloa siʻi, naʻe tuku fiemālie atu ʻakinautolu mei he kāinga, \add ke ō \add*ki he kau ʻaposetolo. \v 34 Ka naʻe loto ʻa Sailosi ke nofo ai pe ia. \v 35 Pea naʻe nofo ʻa Paula mo Pānepasa ʻi ʻAniteoke, ʻo ako mo malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki, pea mo e tokolahi kehe. \v 36 Pea hili ʻae ʻaho niʻihi, naʻe pehē ʻe Paula kia Pānepasa, “Ke ta toe ō, ʻo ʻaʻahi ki hota kāinga ʻi he kolo kotoa pē, naʻa ta malangaʻaki ai ʻae folofola ʻae ʻEiki, pē ʻoku nau fēfē.” \v 37 Pea naʻe loto ʻa Pānepasa ke na ʻave ʻa Sione, ʻoku hingoa ko Maʻake. \v 38 Ka naʻe ʻikai lelei kia Paula ke na ʻave ia, ʻaia naʻa ne liaki ʻakinaua ʻi Pamifilia, pea naʻe ʻikai ʻalu mo kinaua ki he ngāue. \v 39 Pea ʻi heʻena kikihi ʻo lahi, naʻa na māvae: pea naʻe ʻave ʻe Pānepasa ʻa Maʻake, ʻo na folau ki Saipalo; \v 40 Pea naʻe fili ʻe Paula ʻa Sailosi, pea na ō, kuo hūfia ʻe he kāinga ʻakinaua ki he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua. \v 41 Pea naʻe ʻalu ia ʻi Silia mo Silisia, ʻo ne tokoniʻi ʻae ngaahi siasi. \c 16 \cd \it 1 ʻOku kamu ʻe Paula ʻa Timote, 7 Pea ueʻi ia ʻe he Laumālie ki he ngaahi fonua, 14 ʻOku ne fakalotuʻi ʻa Litea, 16 Pea ne kapusi ʻae laumālie kikite. 19 Ko e meʻa ia ʻoku kauʻimaea ai mo fakahū ki he fale fakapōpula ʻa Paula mo Sailosi. 26 ʻOku fakaava ʻae ngaahi matapā ʻoe fale fakapōpula. 31 ʻOku liliu ʻae leʻohi ʻoe fale fakapōpula, 37 Pea hao ʻakinaua.\it* \p \v 1 Pea toki aʻu atu ia ki Teape mo Lisita: pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae ākonga ʻe tokotaha, ko Timote hono hingoa, ko e tama ʻae fefine Siu, naʻe tui ka ko ʻene tamai ko e Kiliki: \v 2 Pea naʻe fakaongolelei ia ʻe he kāinga ʻi Lisita mo ʻIkoniume. \v 3 Pea naʻe loto ʻa Paula ke na ō mo ia; pea ne ʻave ʻo kamu ia, koeʻuhi ko e kakai Siu naʻe nofo ʻi he ngaahi potu ko ia: he naʻa nau ʻilo kotoa pē ko ʻene tamai ko e Kiliki. \v 4 Pea ʻi heʻenau ʻalu ʻi he ngaahi kolo, naʻa nau tuku kiate kinautolu ʻae fono ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe he kau ʻaposetolo mo e mātuʻa ʻi Selūsalema, ke nau fai. \v 5 Pea naʻe ʻāsili ai ʻae tuʻumaʻu ʻae ngaahi siasi ʻi he tui, pea naʻe fakatokolahi ʻakinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē. \v 6 Pea kuo ʻosi ʻa Filisia mo e fonua ko Kalētia ʻi heʻenau ʻalu, pea naʻe taʻofi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ke ʻoua naʻa nau malangaʻaki ʻae folofola ʻi ʻEsia, \v 7 Hili ʻenau aʻu ki Misia, naʻa nau fai kenau ō ki Pitinia: ka naʻe taʻofi ʻakinautolu ʻe he Laumālie. \v 8 Pea kuo tukuange ʻa Misia, naʻa nau ʻalu hifo ki Taloasi. \v 9 Pea naʻe hā mai ha meʻa kia Paula ʻi he poʻuli; naʻe tuʻu mai ʻae tangata Masitōnia, ʻo kole kiate ia, ʻo pehē, “Haʻu ki Masitōnia, ʻo tokoni mai kiate kimautolu.” \v 10 Pea hili ʻene mamata ki he meʻa hā mai, naʻa mau ʻahiʻahi ke ō leva ki Masitōnia, pea mau mātuʻaki ʻilo loto kuo ui ʻe he ʻEiki ke mau malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kinautolu. \v 11 Pea kuo mau tuku folau mei Taloasi, pea mau lā taha ki Samotesia, pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi ki Neapoli; \v 12 Pea mei ai ki Filipai, ʻaia ko e kolo lahi ʻi he potu ko ia ʻo Masitōnia, pea ko e kolo fakaLoma: pea naʻa mau nofo ʻi he kolo ko ia ʻi he ʻaho niʻihi. \v 13 Pea naʻa mau ʻalu ʻi he ʻaho Sāpate ki he tuaʻā kolo ki he veʻe vaitafe, ko e potu naʻe faʻa fai ai ʻae lotu; pea naʻa mau nonofo, ʻo lea ki he kau fefine naʻe feʻaluʻaki ai. \p \v 14 ¶ Pea naʻe fanongo ʻae tokotaha, ko e fefine naʻe fakatau meʻa kulokula, ʻaia naʻe hingoa ko Litea, pea ko e faʻa lotu ia ki he ʻOtua, mei he kolo ko Taiataila; pea naʻe matala ʻe he ʻEiki hono loto, ke ne tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula. \v 15 Pea kuo papitaiso ia, mo hono fale, pea ne kole, ʻo pehē mai, “Kapau ʻoku mou pehē moʻoni, ʻoku ou tui moʻoni ki he ʻEiki, mou haʻu ki hoku fale, ʻo nofo ai.” Pea naʻa ne fakaafe ʻakimautolu. \p \v 16 ¶ Pea pehē, ʻi heʻemau ʻalu ange ki he lotu, naʻe fakafetaulaki mai kiate kimautolu ha taʻahine kaunanga naʻe ʻulusino ai ʻae laumālie kikite, pea naʻe lahi ʻae koloa naʻe maʻu ʻe heʻene kau matāpule ʻiate ia, ʻi heʻene kikite \add loi\add*; \v 17 Ko ia ia naʻe muimui ʻia Paula mo kimautolu, ʻo pehē ʻene kalanga, “Ko e kau tamaioʻeiki ʻae kau tangata ni ʻae ʻOtua fungani māʻolunga, pea ʻoku nau fakahā mai kiate kitautolu ʻae hala ʻoe moʻui.” \v 18 Pea ʻaho lahi mo ʻene fai pehē pe. Pea kuo mamahi ai ʻa Paula, pea tafoki ia ki mui, ʻo ne pehē ki he laumālie, “ʻOku ou fekau kiate koe, ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi, ke ke ʻalu kituʻa ʻiate ia.” Pea ne ʻalu kituʻa ia ʻi he feituʻulaʻā pē ko ia. \v 19 Pea kuo ʻilo ʻe heʻene kau matāpule kuo ʻosi ai ʻenau maʻumeʻa, pea nau puke ʻa Paula mo Sailosi, ʻo toho ki he potu fakatau, ki he kau fakamaau, \v 20 Pea ʻomi ʻakinaua ki he kau pule, mo nau pehē, “Ko e Siu ʻae ongo tangata ni, pea ʻoku na veuveuki lahi ʻetau kolo, \v 21 ‌ʻo na ako ʻaki ʻae meʻa ʻoku ʻikai ngofua ke tau tui ki ai, pe fai, he ko e kakai Loma ʻakitautolu.” \v 22 Pea feʻohofi ʻae kakai kiate kinaua: pea naʻe haehae honau kofu ʻe he kau pule, mo fekau ke haha \add ʻakinaua\add*. \v 23 Pea ʻosi ʻenau haha ʻo lahi ʻakinaua, naʻa nau tuku ʻakinaua ki he fale fakapōpula, mo nau fekau ki he leʻo ke ne leʻohi maʻu ʻakinaua: \v 24 Pea ʻi heʻene maʻu ʻae fekau ko ia, naʻa ne fakahū ʻakinaua ki he fale fakapōpula ʻi loto, pea ne fakamaʻu hona vaʻe ki he ʻakau. \p \v 25 ¶ Pea ʻi he tuʻuapō mālie, naʻe lotu mo hiva fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻa Paula mo Sailosi, pea naʻe fanongo ʻae kau pōpula kiate kinaua. \v 26 Pea fakafokifā naʻe ai ʻae mofuike lahi, ʻaia naʻe ngaueue ai ʻae tuʻunga ʻoe fale fakapōpula: pea naʻe ava leva ʻae matapā kotoa pē, pea movete ʻae haʻi ʻonautolu taki taha kotoa pē. \v 27 Pea ʻi he ʻā ʻae leʻo ʻoe fale fakapōpula mei heʻene mohe, pea ne mamata kuo ava ʻae matapā ʻoe fale fakapōpula, naʻa ne unuhi ʻae heletā ke tāmateʻi ʻaki ia, he naʻa ne mahalo kuo feholaki ʻae kau pōpula. \v 28 Ka naʻe kalanga ʻaki ʻe Paula ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke fai ha kovi kiate koe: he ʻoku mau kātoa ʻi heni.” \v 29 Pea naʻe toki ui ʻe ia ke ʻomi ha maama, pea ʻoho ia ki loto, pea haʻu tetetete, ʻo fakatōmapeʻe ʻi he ʻao ʻo Paula mo Sailosi, \v 30 ‌ʻO ne ʻomi ʻakinaua kituʻa, mo ne pehē, “Ongo ʻeiki, ko e hā te u fai ke u moʻui ai?” \v 31 Pea naʻa na pehē, “Tui ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea te ke moʻui, mo ho fale.” \v 32 Pea ne na leaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki kiate ia, mo kinautolu kotoa pē ʻi hono fale. \v 33 Pea naʻa ne ʻave ʻakinaua, ʻo fufulu hona lavea ʻi he feituʻupō pe ko ia; pea naʻe papitaiso ia, pea mo hono fale kotoa pē. \v 34 Pea kuo ne ʻomi ʻakinaua ki hono fale, pea ne tuku ʻae meʻakai kiate kinaua, pea fiefia ia, mo ne tui ki he ʻOtua, ʻaia mo hono fale kotoa pē. \v 35 Pea pongipongi ai, naʻe fekau ʻe he kau pule ʻae kau tangata fekau, ke nau pehē, “Tuku ke ō ʻae ongo tangata na.” \v 36 Pea tala atu ia ʻe he leʻo ʻoe fale fakapōpula kia Paula, “Kuo fekau mai ʻe he kau pule ke tukuange ʻakimoua pea ko ia ke mo ō, pea ʻalu ʻi he fiemālie.” \v 37 Ka naʻe pehē ʻe Paula kiate kinautolu, “Ko e ongo Loma ʻakimaua, pea kuo nau haha fakahā mo taʻefakamaau ʻakimaua, mo lī ki he fale fakapōpula: pea ʻoku nau kapusi fakafufū eni ʻakimaua? ʻE ʻikai; kae haʻu pē ʻakinautolu ʻo ʻave ʻakimaua kituʻa.” \v 38 Pea naʻe tala ʻe he kau tangata fekau ʻae lea ni ki he kau pule: pea naʻa nau manavahē ʻi heʻenau fanongo ko e ongo Loma ʻakinaua. \v 39 Pea naʻa nau haʻu ʻo kole kiate kinaua, mo ʻomi ʻakinaua kituʻa, pea kole ke na ō ʻi he kolo. \v 40 Pea naʻa na omi mei he fale fakapōpula, ʻo na ō kia Litea: pea hili ʻenau feʻiloaki mo e kāinga, mo fakafiemālieʻi ʻakinautolu, naʻa na fononga atu. \c 17 \cd \it 1 ʻOku malanga ʻa Paula ʻi Tesalonika, 4 Pea tui ai ʻae niʻihi, kae fakatangaʻi ia ʻe he niʻihi. 10 ʻOku ʻalu ia ki Pelea, ʻo ne malanga ai. 13 ʻI he fakatangaʻi ia ʻi Tesalonika, 15 ʻOku ʻalu ki ʻAtenisi, pea kikihi mo malangaʻaki ʻae ʻOtua moʻoni kiate kinautolu. 34 ʻOku liliu ai ʻae tokolahi kia Kalaisi.\it* \p \v 1 Pea kuo nau ʻalu ʻi ʻAmifipoli mo ʻApolonia, pea nau aʻu ki Tesalonika, pea naʻe ʻi ai ʻae falelotu ʻoe kakai Siu. \v 2 Pea naʻe ʻalu ʻa Paula kiate kinautolu, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai, pea ne malangaʻaki ʻae ngaahi tohi kiate kinautolu ʻi he ʻaho Sāpate ʻe tolu, \v 3 “ʻO fakamatala mo fakamoʻoni, naʻe taau mo Kalaisi ke mamahi, mo toetuʻu mei he pekia; pea ko Sisu eni, ʻoku ou malangaʻaki kiate kimoutolu, ko e Kalaisi ia.” \v 4 Pea naʻe tui honau niʻihi, ʻonau kau taha mo Paula mo Sailosi; pea mo e tokolahi ʻi he Kiliki kuo lotu, pea mo e kau fineʻeiki tokolahi. \p \v 5 ¶ Ka ko e kakai Siu naʻe ʻikai tui, naʻa nau meheka, pea naʻa nau ʻave mo kinautolu ʻae kau siana pauʻu, pea tānaki ʻae tokolahi, ʻonau veuveuki ʻae kolo, pea feʻohofi ki he fale ʻo Sesoni, ʻo kumi ke ʻomi ʻakinaua kituʻa ki he kakai. \v 6 Pea ʻi he ʻikai te nau ʻilo ʻakinaua, naʻa nau toho ʻa Sesoni mo e kāinga niʻihi ki he kau fakamaau ʻoe kolo, mo nau kalanga, Ko kinautolu kuo fulihi ʻa māmani, kuo nau haʻu foki ki heni; \v 7 Pea kuo maʻu ʻakinautolu ʻe Sesoni pea ʻoku nau fai kehe kotoa pē mo e ngaahi fono ʻa Sisa, mo nau pehē, ‘ʻOku ai ʻae tuʻi ʻe taha, ko Sisu.’ \v 8 Pea naʻa nau fakamanavahēʻi ʻae kakai mo e kau fakamaau ʻoe kolo, ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa ni. \v 9 Pea ʻi heʻenau maʻu ʻae tuku lea totongi ʻa Sesoni mo hono toe ʻoe kāinga, naʻa nau tukuange ʻakinautolu. \p \v 10 ¶ Pea naʻe tukuange leva ʻe he kāinga ʻa Paula mo Sailosi ke na ō poʻuli ki Pelea: pea kuo na aʻu ki ai, pea na hū ki he falelotu ʻoe kakai Siu. \v 11 Pea naʻe loto lelei ʻakinautolu ni ʻiate kinautolu ʻi Tesalonika, he naʻa nau maʻu ʻae folofola mo e loto fiefia, ʻonau kumi ʻi he ngaahi tohi ʻi he ʻaho kotoa pē, ki hono moʻoni ʻoe ngaahi meʻa ni. \v 12 Ko ia naʻe tui ai ʻae tokolahi ʻiate kinautolu; pea mo e kau fineʻeiki ʻi he kakai Kiliki, pea mo e kau tangata tokolahi. \v 13 Pea kuo ʻilo ʻe he kakai Siu ʻi Tesalonika kuo malangaʻaki ʻe Paula ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻi Pelea, naʻa nau ʻalu ki ai, ʻo fakamaveuveuʻi ʻae kakai. \v 14 Pea tukuange leva ʻe he kāinga ʻa Paula ke hala tahi ia ʻo ʻalu: ka naʻe nofo pe ʻi ai ʻa Sailosi mo Timote. \v 15 Pea ko kinautolu naʻe fakahinohino ʻa Paula, naʻa nau ʻomi ia ki ʻAtenisi: pea kuo nau maʻu ʻae fekau kia Sailosi mo Timote, ke na haʻu vave kiate ia, naʻa nau ʻalu. \p \v 16 ¶ Pea naʻe kei tatali ʻa Paula kiate kinaua ʻi ʻAtenisi, pea ngaueue hono laumālie ʻiate ia, ʻi heʻene mamata kuo pito ʻae kolo ʻi he tamapua. \v 17 Pea naʻe kikihi ia ʻi he falelotu mo e kakai Siu, pea mo e kakai kuo lotu, pea mo kinautolu naʻa nau fetaulaki mo ia ʻi he potu fakatau ʻi he ʻaho kotoa pē. \v 18 Pea naʻe toki fetaulaki mo ia ʻae kau fiepoto \add ʻoe faʻahinga \add*ʻo ʻEpikulio, mo Sitoiko. Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko e hā ʻoku lau ʻe he palau na?” Pea pehē ʻe he niʻihi, “ʻOku matamata fakahā ʻotua foʻou ia:” koeʻuhi naʻa ne malangaʻaki kiate kinautolu ʻa Sisu, mo e toetuʻu. \v 19 Pea naʻe ʻomi ia, ʻo ʻave ki he ʻAleopeiko, mo nau pehē, “ʻOku mau fie ʻilo pē ko e hā ʻae akonaki foʻou ni, ʻoku ke leaʻaki. \v 20 He ʻoku ke ʻomi meʻa foʻou ki homau telinga: ko ia ʻoku mau fie ʻilo ai hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni.” \v 21 (He ko e kakai ʻAtenisi kotoa pē, mo e ʻāunofo ʻi ai, naʻa nau mātuʻaki nofo pe ke lau, mo fakafanongo ki he meʻa foʻou.) \p \v 22 ¶ Pea naʻe tuʻu ʻa Paula ʻi he lotolotonga ʻoe ʻAleopeiko, ʻo ne pehē, “ʻAkimoutolu ʻi ʻAtenisi, ʻoku ou vakai ʻoku mou faʻa fai ʻo lahi ʻae lotu. \v 23 Koeʻuhi ʻi heʻeku ʻalu, ʻoku ou mamata ki he meʻa ʻoku mou lotu ki ai, pea ne u ʻilo ʻae ʻesifeilaulau, ʻoku tuʻu ai ʻae tohi ni, ‘KI HE ʻOTUA ʻOKU ʻIKAI ʻILOA.’ Pea ko ia ʻoku mou lotu taʻeʻilo ki ai, ko ia ia ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu. \v 24 Ko e ʻOtua ʻaia naʻa ne ngaohi ʻa māmani mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, ʻoku ʻikai nofo ia ʻi he ngaahi fale kuo ngaohi ʻe he nima, he ko e ʻEiki ia ʻoe langi mo māmani; \v 25 Pea ʻoku ʻikai tauhi ʻaki ia ʻae nima ʻoe tangata, ʻo hangē ʻoku masiva ia ʻi ha meʻa, he ʻoku foaki ʻe ia ki he meʻa kotoa pē ʻae moʻui, mo e mānava, mo e meʻa kotoa pē; \v 26 Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻi he toto pe taha ʻae ngaahi kakai kotoa pē ke nofo ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē, pea kuo tomuʻa tukupau ʻae ngaahi kuonga, mo e ngataʻanga ʻo honau nofoʻanga; \v 27 Ke nau kumi ki he ʻEiki, ʻo tautaufā ki ai, heiʻilo pe te nau maʻu ia, ka ʻoku ʻikai mamaʻo ia mo kitautolu taki taha kotoa pē. \v 28 ‘He ʻoku tau moʻui, mo ngaueue, mo nofo pē, ʻiate ia;’ ʻo hangē ko e lea ʻae niʻihi ʻi hoʻomou kau tohi hiva, ‘He ko hono hako foki ʻakitautolu.’ \v 29 Pea kapau ko e hako ʻoe ʻOtua ʻakitautolu, ʻoku ʻikai lelei ʻetau mahalo ʻoku tatau ʻae ʻOtua mo e koula, pe ko e siliva, pe ko e maka, kuo tongitongi ʻaki ʻae poto mo e filioʻi ʻoe tangata. \v 30 Pea naʻe ʻikai fie ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kuonga ʻoe vale ni, ka ʻoku ne fekau eni ki he kakai kotoa pē, ʻi he potu kotoa pē, ke nau fakatomala: \v 31 Koeʻuhi kuo ne kotofa ʻae ʻaho, te ne fakamaau māʻoniʻoni ai ʻa māmani, ʻi he tangata kuo ne fakanofo; pea kuo ne fakapapau ia ki he kakai kotoa pē, ʻI heʻene fokotuʻu ia mei he pekia.” \p \v 32 ¶ Pea ʻi heʻenau fanongo ki he toetuʻu ʻae pekia, naʻe manuki ʻae niʻihi: kae pehē ʻe he niʻihi, “Te mau toe fanongo ʻiate koe ki he meʻa ni.” \v 33 Pea ʻalu ai ʻa Paula ʻiate kinautolu. \v 34 Ka naʻe pikitai ʻae kau tangata niʻihi kiate ia, pea nau tui: pea naʻe ʻi ai ʻa Taionisio ʻoe ʻAleopeiko, pea ko e fefine naʻe hingoa ko Temalisi, pea mo e niʻihi foki mo kinautolu. \c 18 \cd \it 1 ʻOku ngāue fakamaama ʻa Paula, mo malanga ki he kakai Senitaile ʻi Kolinitō. 9 ʻOku tokoniʻi ia ʻe he ʻEiki ʻi he meʻa naʻe hā mai. 12 ʻOku talatalaaki ia ʻi he ʻao ʻo Kalio ko e pule, kae tukuange. 18 Hili ia ʻoku fononga fano ia ʻi he ngaahi kolo, ʻo tokoni ʻae kau ākonga. 24 ʻOku akonakiʻi ʻe ʻAkuila mo Pisila ʻa ʻApolosi, 28 Pea ne malangaʻaki ʻa Kalaisi, pea lahi hono ʻaonga.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe ʻalu ʻa Paula ʻi ʻAtenisi, pea aʻu atu ki Kolinitō; \v 2 Pea naʻa ne ʻilo \add ʻi ai \add*ha Siu naʻe hingoa ko ʻAkuila, naʻe fanauʻi ʻi Ponito, kuo toki haʻu mei ʻItali, mo hono uaifi ko Pisila; (he naʻe fekau ʻe Kalotiusi ke ʻalu ʻi Loma ʻae kakai Siu kotoa pē:) pea ne ʻalu ia kiate kinaua. \v 3 Pea koeʻuhi naʻa nau faiva taha, ko ia naʻa ne nofo mo kinaua, ʻo ngāue: he ko ʻenau faiva ko e ngaohi fale fehikitaki. \v 4 Pea naʻe ako ia ʻi he falelotu, ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē, pea ne fakatafoki ʻae Siu mo e Kiliki. \v 5 Pea kuo haʻu ʻa Sailosi mo Timote mei Masitōnia, pea māfasia ʻa Paula ʻi hono loto, pea fakapapau atu ʻe ia ki he kakai Siu ko e Kalaisi ʻa Sisu. \v 6 Pea ʻi heʻenau fakatanga, mo lea kovi, naʻa ne tupeʻi hono kofu, mo ne pehē kiate kinautolu, “Ke ʻi homou ʻulu pē ʻa homou toto; ʻoku ou maʻa au: ngata mei heni, te u ʻalu ki he Senitaile.” \p \v 7 ¶ Pea ne ne ʻalu mei ai, ʻo hū ki he fale ʻo ha tangata, naʻe hingoa ko Susitasa, naʻe lotu ia ki he ʻOtua, pea naʻe vāofi hono fale mo e falelotu. \v 8 Pea naʻe tui ki he ʻEiki ʻa Kalisipo, ko e pule lahi ʻoe falelotu, mo hono fale kotoa pē; pea naʻe fanongo mo tui ʻae kakai Kolinitō tokolahi, pea naʻe papitaiso ʻakinautolu. \v 9 Pea folofola ai ʻae ʻEiki kia Paula ʻi he poʻuli, ʻi he meʻa naʻe hā mai, “ʻOua naʻa ke manavahē, ka ke lea, pea ʻoua naʻa ke fakalongo pē; \v 10 He ʻoku ou ʻiate koe, pea ʻe ʻikai ha tangata te ne faʻa fai ha kovi kiate koe; he ʻoku ou maʻu ʻae kakai tokolahi ʻi he kolo ni.” \v 11 Pea naʻa ne nofo ai ʻi he taʻu ʻe taha pea mo e māhina ʻe ono, ʻo ne ako ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua kiate kinautolu. \p \v 12 ¶ Ka ʻi he pule ʻa Kalio ʻi ʻAkeia, naʻe fakataha ʻae kakai Siu, ʻonau feʻohofi kia Paula, pea taki ia ki he potu fakamaau, \v 13 Mo nau pehē, “ʻOku ako ʻe he siana ni ke lotu ʻae kakai ki he ʻOtua, kae ʻikai hangē ko e fono.” \v 14 Pea kuo fai ʻe Paula ke ne lea, pea pehē ʻe Kalio ki he kakai Siu, “ʻAe kakai Siu, ka ne ko ha meʻa taʻetotonu pe pauʻu kuo fai, pehē ʻe taau mo au ke u tokanga kiate kimoutolu: \v 15 Pea kapau ko e fakakikihi ʻi he lea mo e hingoa, mo hoʻomou fono pē, mou tokanga ʻakimoutolu ki ai; ʻe ʻikai te u fakamaau ʻeau ʻae meʻa pehē.” \v 16 Pea naʻa ne kapusi ʻakinautolu mei he potu fakamaau. \v 17 Pea naʻe toki puke ʻe he Kiliki kotoa pē ʻa Sositine, ko e pule lahi ʻoe falelotu, mo nau tautea ia ʻi he potu fakamaau. Pea naʻe ʻikai tokanga ʻa Kalio ki he ngaahi meʻa ni. \p \v 18 ¶ Pea naʻe kei nofo ai ʻa Paula ʻo fuoloa, pea toki māvae ia mo e kāinga, ʻo ne folau mei ai ki Silia, pea naʻe ō mo ia ʻa Pisila mo ʻAkuila; kuo tomuʻa fafai hono ʻulu ʻi Senikelea: ko e meʻa ʻi heʻene fuakava. \v 19 Pea naʻa ne aʻu atu ki ʻEfesō, pea ne tuku ai ʻakinaua: pea ʻalu ia ki he falelotu, ʻo malanga ki he kakai Siu. \v 20 Pea ʻi heʻenau kole ke nau nonofo ʻo fuoloa siʻi, naʻe ʻikai loto ia ki ai; \v 21 Ka naʻe lea māvae ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku mātuʻaki totonu ʻeku ʻalu ki he kātoanga ʻoku ʻamanaki ni ʻi Selūsalema: ka te u toe haʻu kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe lelei ki he ʻOtua.” Pea naʻe folau ia mei ʻEfesō. \v 22 Pea kuo tūʻuta ia ki Sesalia, pea ʻalu hake ia, ʻonau feʻofoʻofani mo e siasi, pea ʻalu hifo ia ki ʻAniteoke. \v 23 Pea kuo fuoloa ange ʻene nofo ai, pea ʻalu ia, ʻo fononga ʻi he potu kotoa pē ʻo Kalētia mo Filisia, ʻo tokoni ʻae kau ākonga kotoa pē. \p \v 24 ¶ Pea naʻe haʻu ki ʻEfesō ʻae Siu ʻe tokotaha naʻe hingoa ko ʻApolosi, naʻe fanauʻi ia ʻi ʻAlekisānitia, ko e tangata lea mālie ia, pea poto lahi ʻi he ngaahi tohi. \v 25 Pea kuo akonekina ʻae tangata ni ʻi he hala ʻoe ʻEiki; pea ʻi heʻene loto fai velenga, naʻa ne lea mo ako lahi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, ka kuo ʻilo pe ʻe ia ʻae papitaiso ʻa Sione. \v 26 Pea naʻe kamata lea mālohi ia ʻi he falelotu: pea kuo fanongo ki ai ʻa ʻAkuila mo Pisila, naʻa na maʻu ia, ʻo na fakamatala kiate ia ʻo lahi ʻae hala ʻoe ʻOtua. \v 27 Pea kuo loto ia ke ʻalu ki ʻAkeia, naʻe tohi ʻe he kāinga, ʻo enginaki ki he kau ākonga ke nau maʻu ia: pea kuo aʻu atu ia ki ai, pea ne tokoni lahi ʻakinautolu kuo nau tui ʻi he ʻaloʻofa: \v 28 He naʻe fakakikihi mālohi ia mo e kakai Siu, ʻi he fakahā, ʻo ne fakamoʻoni mei he ngaahi tohi ko Sisu ko e Kalaisi. \c 19 \cd \it 6 ʻOku tuku ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he hili ʻae nima ʻo Paula; 9 ʻOku lea kovi ʻae kakai Siu ki heʻene akonaki, kae fakamoʻoni ia ʻaki ʻae ngaahi meʻa mana. 13 Ko e kau Siu fie mana, 16 ʻOku tautea ʻe he tēvolo. 19 ʻOku fufū ʻae ngaahi tohi naʻe ngāueʻaki ʻe he kau fie mana. 24 Ko Temetelio ʻoku ne fakatupu ʻae fakatanga kia Paula ʻi heʻene ʻofa ki he koloa, 35 Ka ʻoku lolomi ia ʻe he matāpule tohi.\it* \p \v 1 Pea ʻi he kei nofo ʻa ʻApolosi ʻi Kolinitō, naʻe ʻalu ʻa Paula ki ʻEfesō, ʻi he hili ʻa ʻene fononga ʻi he ngaahi potu tukuʻuta; pea ne ʻilo ai ʻae ākonga niʻihi, \v 2 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni talu hoʻomou tui?” Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku teʻeki ai te mau fanongo pe ʻoku ai ha Laumālie Māʻoniʻoni.” \v 3 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Pea ne mou papitaiso ki he hā?” Pea nau pehē, “Ki he papitaiso ʻa Sione.” \v 4 Pea toki pehē ʻe Paula, “Ko e moʻoni naʻe papitaiso ʻaki ʻe Sione ʻae papitaiso ki he fakatomala, ʻo ne pehē ki he kakai, ke nau tui kiate ia ʻe fakamuimui ʻiate ia, ʻa ia, ko Kalaisi Sisu. \v 5 Pea ʻi he nau fanongo eni naʻa nau papitaiso ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu. \v 6 Pea kuo hilifaki ʻae nima ʻo Paula kiate kinautolu, pea hoko kiate kinautolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni; pea naʻa nau leaʻaki ʻae lea kehekehe, mo nau kikite. \v 7 Pea ko e tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua nai ʻakinautolu. \v 8 Pea naʻe ʻalu ia ki he falelotu, ʻo ako mālohi ʻi he māhina ʻe tolu, ʻo ne fakamatala mo fakapapau atu ʻae ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 9 Kae ʻi he fakafefeka ʻae niʻihi, mo ʻikai tui, kae lea kovi ki he hala ko ia ʻi he ʻao ʻoe kakai, naʻa ne mahuʻi ʻiate kinautolu, mo ne vahevahe \add mei ai \add*ʻae kau ākonga, pea malanga ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he fale lautohi ʻoe tangata ko Tilano. \v 10 Pea ne fai ia ʻi he taʻu ʻe ua; ko ia naʻe fanongo ai ki he folofola ʻae ʻEiki ko Sisu ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi ʻEsia, ʻae kakai Siu mo e Kiliki. \v 11 Pea naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi mana fakaofo ʻi he nima ʻo Paula: \v 12 He naʻe ʻave mei hono sino ʻae ngaahi holoholo mo e noʻo, ki he kakai mahaki, pea naʻe mahuʻi ʻae mahaki ʻiate kinautolu, pea ʻalu ʻiate kinautolu ʻae kau laumālie kovi. \p \v 13 ¶ Pea ko e kau Siu niʻihi naʻe feʻaluʻaki fano, ko e kau fie mana, naʻa nau fai ke ui ʻaki ʻae huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu kiate kinautolu naʻe ulusino ai ʻae ngaahi laumālie kovi, ʻo pehē, “ʻOku mau fekau mālohi kiate kimoutolu ia Sisu, ʻaia ʻoku malangaʻaki ʻe Paula.” \v 14 Pea naʻe fai pehē ʻae ngaahi foha ʻe toko fitu ʻo Siva, ko e Siu, pea ko e taulaʻeiki lahi. \v 15 Pea naʻe lea ʻae laumālie kovi, ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻa Sisu, pea ʻoku ou ʻilo mo Paula; ka ko hai ʻakimoutolu?” \v 16 Pea naʻe ʻoho kiate kinautolu ʻae tangata naʻe ulusino ai ʻae laumālie kovi, pea naʻa ne ikuna ʻakinautolu, mo fai mālohi kiate kinautolu, pea naʻa nau feholaki mei he fale ko ia kuo nau telefua mo makafokafo. \v 17 Pea naʻe ʻilo eni ʻe he Siu mo e Kiliki kotoa pē naʻe nofo ʻi ʻEfesō; pea naʻe tō ʻae manavahē kiate kinautolu kotoa pē, pea naʻe ongoongolelei ai ʻae huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu. \v 18 Pea naʻe haʻu ʻae tokolahi naʻe tui, ke vete mo fakahā ʻenau ngaahi faianga. \v 19 Pea ko e tokolahi, ʻiate kinautolu naʻe ngāue fakafiemana, naʻa nau ʻomi ʻo fakataha ʻenau ngaahi tohi, ʻo tutu ia ʻi he ʻao ʻoe kakai: pea naʻa nau lau hono totongi \add ʻoe ngaahi tohi\add*, ko e paʻanga siliva ʻe nima mano. \v 20 He naʻe mātuʻaki tupulekina pea mālohi ʻae folofola ʻae ʻOtua. \p \v 21 ¶ Pea kuo hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe maʻu ʻae loto ʻo Paula ke ʻalu ki Selūsalema, ʻoka hili ʻene ʻalu ʻi Masitōnia, mo ʻAkeia, pea naʻa ne pehē, “ʻOka hili ʻeku ʻalu ki ai, ʻe totonu ke u vakai foki ki Loma.” \v 22 Pea fekau ʻe ia ke ō ki Masitōnia ʻae toko ua ʻiate kinautolu naʻe tauhi kiate ia, ko Timote mo Eleasito; ka naʻe kei nofo siʻi ia ʻi ʻEsia. \v 23 Pea naʻe tupu ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻae maveuveu lahi, ko e meʻa ʻi he lotu ko ia. \v 24 He ko e tangata ko Temetelio hono hingoa, ko e tufunga ngaohi siliva, naʻa ne ngaohi ʻae teunga siliva ki he fale lahi ʻo Taiena, pea naʻe lahi ʻae koloa naʻe maʻu ai ʻe he kau tufunga; \v 25 Pea naʻa ne fakakātoa ʻakinautolu, mo e kakai naʻa nau kaunga faiva fakataha mo ne pehē, “ʻAe kau matāpule, ʻoku mou ʻilo ko e meʻa ʻi he faiva ni ʻoku tau maʻu ai ʻetau koloa. \v 26 Pea ko eni, ʻoku mou mamata mo fanongo kuo fakalotoʻi mo fakatafoki ʻe Paula ni ʻae kakai tokolahi, ʻikai ʻi ʻEfesō pē, kae meimei ʻi ʻEsia kotoa pē, ʻi heʻene pehē, ʻOku ʻikai ko e ngaahi ʻotua ʻaia ʻoku ngaohi ʻe he nima: \v 27 Pea ʻe ʻikai ngata ʻi he manukiʻi ʻo ʻetau faiva ni; ka ʻe taukaea foki mo e fale lahi ʻoe ʻotua fefine ongoongo ko Taiena, pea ʻe maumau mo hono nāunau, ʻaia ʻoku hū ki ai ʻa ʻEsia mo māmani kotoa pē.” \v 28 Pea ʻi heʻenau fanongo, naʻa nau fonu ʻi he ʻita, mo nau kalanga, ʻo pehē, “ʻOku lahi ʻa Taiena ʻoe kakai ʻEfesō.” \v 29 Pea naʻe maveuveu ʻae kolo kotoa pē: pea kuo nau puke ʻa Keio mo ʻAlisitako, ko e ongo tangata Masitōnia, ko e kau fononga ʻo Paula, naʻa nau feʻohofi fakataha ki he fale faiva. \v 30 Pea naʻe fie ʻalu atu ʻa Paula ki loto ki he kakai, ka naʻe taʻofi ia ʻe he kau ākonga. \v 31 Pea ko e niʻihi ʻi he kau matāpule ʻo ʻEsia, ko hono kāinga, naʻa nau fekau atu, ʻo kole kiate ia ke ʻoua ʻaupito naʻa ʻalu ia ki he fale faiva. \v 32 Pea kalanga ʻaki ʻe he niʻihi ha meʻa ʻe taha, pea ko e niʻihi ha meʻa kehe: he naʻe puputuʻu ʻae kakai, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he tokolahi pe ko e hā kuo nau fakataha ai. \v 33 Pea naʻa nau taki mai ʻa ʻAlekisānita, mei he kakai, pea fokotuʻu ia ʻe he kakai Siu. Pea taʻalo ʻaki ʻe ʻAlekisānita hono nima, ʻo fie fakamatala ki he kakai. \v 34 Ka ʻi heʻenau ʻilo ko e Siu ia, naʻa nau kalanga fakataha kotoa pē ʻi he feituʻulaʻā ʻe ua, “ʻOku lahi ʻa Taiena ʻoe kakai ʻEfesō.” \v 35 Pea kuo lolomi ʻae kakai ʻe he matāpule tohi ʻoe kolo, pea pehē ʻe ia, “Ko e kakai ʻEfesō, ko hai ha tangata ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻoku tapu ʻae kolo ko ʻEfesō kia Taiena, ko e ʻotua fefine ʻoku lahi, pea mo e \add tamapua \add*naʻe tō hifo meia Supita? \v 36 Pea ko eni, ʻi he ʻikai faʻa lea kehe ʻe ha taha ki he ngaahi meʻa ni, ko ia ʻoku totonu ai ke mou nofo pē, pea ʻoua naʻa fai ha meʻa ʻi he ʻohonoa. \v 37 He kuo mou taki mai ʻae kau tangata ni, ka ʻoku ʻikai ko e kau kaihaʻa mei he ngaahi fale fakaʻeiki, pe ko e kau lea kovi ki homou ʻotua fefine. \v 38 Pea kapau ʻoku ia Temetelio, mo e kau tufunga ʻoku ʻiate ia, ha meʻa ki ha taha, ʻoku ai ʻae ngaahi fakamaauʻanga, pea ʻoku ai mo e kau fakamaau: tuku ke nau fetalatalaaki ai ʻakinautolu. \v 39 Pea ka ko haʻamou fehuʻi ki ha ngaahi meʻa kehe, ʻe fakamaau ia ʻi he fakataha totonu. \v 40 Koeʻuhi naʻa ʻeke kiate kitautolu ki he maveuveu ʻoe ʻaho ni, he ʻoku ʻikai te tau faʻa fakahā hano ʻuhinga ʻoe fakataha ni.” \v 41 Pea hili ʻene lea ko ia, naʻe tutuku ʻe ia ʻae fakataha. \c 20 \cd \it 1 ʻOku ʻalu ʻa Paula ki Masitōnia. 7 ʻOku ne fai ʻae ʻohomohe tapu, pea malanga. 9 Kae tō ʻo mate ʻa ʻUtiko, 10 Pea fokotuʻu moʻui ia. 17 ʻOku ne fakataha ki Mileto ʻae kau mātuʻa, ʻo ne tala kiate kinautolu ʻae meʻa ʻe hoko kiate ia, 28 ʻOku ne tuku ʻae fanga sipi ʻae ʻOtua kiate kinautolu, 29 ʻOku ne valoki ʻakinautolu ʻi he kau akonaki kākā 32 ʻOku ne tuku ʻakinautolu ki he ʻOtua, 36 ʻO ne hūfia ʻakinautolu kae ʻalu.\it* \p \v 1 Pea ʻi he tuku ʻae maveuveu, naʻe ui ʻe Paula ke haʻu kiate ia ʻae kau ākonga, ʻonau feʻofoʻofani pea mahuʻi ia ke ʻalu ki Masitōnia. \v 2 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi potu ko ia ʻi heʻene ʻalu, pea lahi ʻene akonaki kiate kinautolu, pea ʻalu ia ki Kilisi. \v 3 ‌ʻO nofo ai ʻi he māhina ʻe tolu. Pea kuo toitoiʻi ia ʻe he kakai Siu, ʻi heʻene te u folau ki Silia, pea loto ia ke toe foki ange ki Masitōnia. \v 4 Pea naʻe ʻalu mo ia ki ʻEsia ʻa Sopeta mei Pelea; mo ʻAlisitako mo Sekunio mei Tesalonika; mo Keio mei Teape, mo Timote; mo Tikiko mo Talofimo mei ʻEsia; \v 5 Pea naʻe muʻomuʻa ʻakinautolu ni, ʻo tatali mai kiate kimautolu ʻi Taloasi. \v 6 Pea naʻa mau folau mei Filipai, ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho \add kai \add*mā taʻemeʻafakatupu, pea mau aʻu atu kiate kinautolu ʻi Taloasi ʻi he ʻaho ʻe nima; pea naʻa mau nofo ai ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 7 Pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe uike, naʻe kātoa ai ʻae kau ākonga ke tofitofi mā, pea malanga ʻa Paula kiate kinautolu, kuo ʻamanaki ʻalu ia ʻi he ʻapongipongi; pea malanga ia ʻo aʻu ki he tuʻuapō mālie. \v 8 Pea naʻe lahi ʻae maama ʻi he potu fale ki ʻolunga, kuo nau fakataha ai. \v 9 Pea naʻe heka ʻi he kātupa ʻae talavou ʻe tokotaha, ko hono hingoa ko ʻUtiko, pea naʻe mohe maʻu ia: pea ʻi he malanga fuoloa ʻa Paula, naʻe hinga hifo ia ʻi he mohe, pea tō ki lalo mei hono tolu ʻoe fata ʻoe fale, pea hiki hake ia kuo mate. \v 10 Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Paula, ʻo foʻohifo ʻiate ia, mo fāʻufua, mo ne pehē, “ʻOua te mou mamahi; he ʻoku ʻiate ia ʻa ʻene moʻui.” \v 11 Pea kuo ʻalu hake ia ʻo tofitofi ʻae mā, mo kai, pea nau talanoa ʻo fuoloa, ʻo aʻu ki he maʻa ʻae ʻaho, pea toki ʻalu ia. \v 12 Pea naʻa nau ʻomi ʻae talavou kuo moʻui, pea naʻe lahi ʻenau fiemālie. \p \v 13 ¶ Pea ne mau muʻomuʻa ki he vaka, ʻo folau ki ʻAsosi, ʻo mau tokanga ke fakaheka ai ʻa Paula: ko ʻene fekau ia, he ko hono loto ke hala ʻuta pe ia. \v 14 Pea kuo mau fetaulaki ki ʻAsosi, pea mau fakaheka ia, pea ʻalu ki Meteline. \v 15 Pea mau folau mei ai, pea pongipongi hake, naʻa mau hoko ʻo feʻunga mo Kaio; pea mau aʻu ki Semo ʻi hono ʻaho ua, pea mau nofo ʻi Talokilio; pea aʻu atu ʻi he ʻaho naʻa na feholoi ki Mileto. \v 16 He kuo pau ʻae loto ʻo Paula ke ʻoua naʻa folau ki ʻEfesō, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fuoloa ai ia ki ʻEsia: he naʻa ne fakatoʻotoʻo, ʻo kapau ʻe mafai ʻe ia, ke hoko ki Selūsalema ʻi he ʻaho ʻoe Penitekosi. \p \v 17 ¶ Pea naʻe fekau ʻe ia mei Mileto ke haʻu ʻae kau mātuʻa ʻoe siasi mei ʻEfesō. \v 18 Pea kuo nau haʻu kiate ia, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Talu ʻae ʻuluaki ʻaho ne u haʻu ai ki ʻEsia, kuo mou ʻilo ia ʻae anga ʻo ʻeku nofo ʻiate kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē, \v 19 ‌ʻA ʻeku tauhi ʻae ʻEiki ʻi he loto angavaivai lahi, mo e loʻimata lahi, mo e ngaahi ʻahiʻahi, naʻe tō kiate au ʻi he toitoiʻi au ʻe he kakai Siu: \v 20 Mo ʻeku taʻetaʻofi ki ha meʻa ʻe taha ʻoku ʻaonga, ka kuo u fakaʻilo kiate kimoutolu, mo ako fakahā kiate kimoutolu, pea ʻi he ngaahi fale, \v 21 ‌ʻO fakapapau atu ki he kakai Siu, pea mo e kakai Kiliki foki, ʻae fakatomala ki he ʻOtua, mo e tui ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 22 Pea ko eni, vakai, ʻoku ou ʻalu haʻisia ʻi loto ki Selūsalema, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻae ngaahi meʻa ʻe hoko mai ai kiate au: \v 23 Ka ko eni, ʻoku fakamoʻoni mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo pehē, ʻoku tatali pe kiate au ʻae ngaahi haʻi mo e meʻa fakamamahi ʻi he kolo kotoa pē. \v 24 Ka ʻoku ʻikai ueʻi ai au, pea ʻoku ʻikai foki te u lau ko e meʻa mahuʻinga kiate au ʻeku moʻui, kae kehe ke u fakaʻosi ʻi he fiefia ʻeku lakanga, mo e ngāue kuo u maʻu mei he ʻEiki ko Sisu, ke u fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻoe ʻaloʻofa ʻae ʻOtua. \v 25 “Pea ko eni, vakai, ʻoku ou ʻilo ʻe ʻikai te mou toe mamata ki hoku mata, ʻakimoutolu kotoa pē kuo u malangaʻaki ki ai ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 26 Ko ia ʻoku ou fakapapau fakamoʻomoʻoni atu kiate kimoutolu he ʻaho ni, ʻoku ou maʻa au mei he toto ʻoe kakai kotoa pē. \v 27 He naʻe ʻikai te u taʻofi ʻae fakahā kiate kimoutolu ʻae finangalo kotoa pē ʻoe ʻOtua. \v 28 Ko ia ke mou vakai kiate kimoutolu, pea mo e fanga sipi kotoa pē, ʻaia kuo fakanofo ʻakimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ko hono kau tauhi, ke mou fafanga ʻae siasi ʻae ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakatauʻaki hono taʻataʻa. \v 29 He ʻoku ou ʻilo eni, ka hili ʻeku ʻalu, ʻe haʻu kiate kimoutolu ʻae fanga ulofi fakamālohi, pea ʻe ʻikai te nau mamae ki he fanga sipi. \v 30 Pea ʻe tupu foki ʻiate kimoutolu ʻae kau tangata, te nau ako ʻaki ʻae meʻa fakahala, ke tohoaki ʻae kau ākonga ke muimui kiate kinautolu. \v 31 Ko ia ke mou leʻo, pea manatu kuo tolu taʻu mo e ʻikai te u tuku ʻeku valokiekina ʻakimoutolu taki taha mo e loʻimata ʻi he pō mo e ʻaho. \v 32 “Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou tuku ʻakimoutolu ki he ʻOtua, pea mo e folofola ʻo ʻene ʻofa, ʻaia ʻoku ne faʻa fai ke langa hake ʻakimoutolu, pea ke tuku kiate kimoutolu ʻae tofiʻa fakataha mo kinautolu kotoa pē kuo fakamāʻoniʻoniʻi. \v 33 Naʻe ʻikai te u manumanu ki he siliva, pe ki he koula, pe ki he kofu ʻo ha tokotaha. \v 34 ‌ʻIo, ʻoku mou ʻilo ʻekimoutolu, ko e ongo nima ni kuo na tauhi ki heʻeku ngaahi masiva, pea mo kinautolu naʻe ʻiate au. \v 35 Kuo u fakahā ʻae meʻa kotoa pē kiate kimoutolu, koeʻuhi ʻi he peheʻi ʻa hoʻomou ngāue, ʻoku totonu ke mou tokoni ki he vaivai, pea manatuʻi ʻae lea ʻae ʻEiki ko Sisu, ʻi heʻene pehē, ‘ʻOku monūʻia lahi hake ʻae foaki atu ʻi he maʻu \add ʻae foaki mai\add*.’” \p \v 36 ¶ Pea kuo ʻosi ʻene lea ko ia, naʻa ne tuʻulutui, ʻo hūfia ʻakinautolu kotoa pē. \v 37 Pea naʻa nau tangi mamahi kotoa pē, mo nau fāʻufua ʻi he kia ʻo Paula, ʻo ʻuma kiate ia, \v 38 ‌ʻO lahi taha pe ʻenau mamahi koeʻuhi ko ʻene lea naʻe pehē, ʻe ʻikai te nau toe mamata ki hono mata. Pea naʻa nau ō mo ia ki he vaka. \c 21 \cd \it 1 ʻOku ʻikai faʻa taʻofia ʻae ʻalu ʻa Paula ki Selūsalema. 9 Ko e ngaahi ʻofefine ʻo Filipe ko e kau palōfita fefine. 17 ʻOku aʻu atu ʻa Paula ki Selūsalema: 27 Pea moʻua ai ia, pea tuʻutāmaki lahi, 31 Ka ʻoku fakahaofia ia ʻe he pule ʻoe tau, pea ʻoku tuku ia ke ne lea ki he kakai.\it* \p \v 1 Pea pehē, kuo mau māvae mo kinautolu, pea mau folau, ʻo mau lā taha ki Kusa, pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi ki Lota, pea mei ai ki Patala: \v 2 Pea ʻi heʻemau ʻilo ʻae vaka ʻoku folau ki Finesi, naʻa mau heka ai, ʻo ʻalu. \v 3 Pea ʻi heʻemau kite ki Saipalo, naʻa mau tuku ia ki he toʻohema, kae folau ki Silia, pea mau tūʻuta ki Taia: he ko e potu ia ke hifo ai ʻae uta ʻae vaka. \v 4 Pea naʻa mau ʻilo ai ʻae kau ākonga, pea mau nonofo ʻo ʻaho fitu: pea naʻa nau pehē kia Paula ʻi he Laumālie, ke ʻoua naʻa ʻalu hake ia ki Selūsalema. \v 5 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi ʻaho ko ia, naʻa mau ʻalu ʻo fononga ʻi homau hala; pea naʻe moimoiʻi ʻakimautolu ki he tuaʻā kolo ʻekinautolu kotoa pē, mo honau uaifi mo ʻenau fānau: pea naʻa mau tuʻulutui ʻi he matātahi, ʻo lotu. \v 6 Pea kuo mau māvae mo kinautolu, pea mau heka ki vaka; kae foki ʻakinautolu ki honau ʻapi. \v 7 Pea ne mau folau mei Taia ki Tolimease, pea ngata ai ʻemau folau, pea naʻa mau feʻiloaki mo e kāinga, pea mau nonofo mo kinautolu ʻi he ʻaho pe taha. \v 8 Pea pongipongi hake, ko kimautolu ʻae kau fononga ʻo Paula, naʻa mau ʻalu, ʻo aʻu atu ki Sesalia: pea mau hū ki he fale ʻo Filipe ko e ʻevangeliō, ko e tokotaha ia ʻi he toko fitu; pea naʻa mau nonofo mo ia. \v 9 Pea naʻe maʻu ʻe he tangata ko ia ʻae ʻofefine tāupoʻou ʻe toko fā, pea naʻe kikite ʻakinautolu. \v 10 Pea ʻi heʻemau nofo ʻo ʻaho lahi ai, naʻe ʻalu hifo mei Siutea ʻae palōfita ʻe tokotaha, ʻoku hingoa ko ʻAkapusi. \v 11 Pea kuo haʻu ia kiate kimautolu, pea ne toʻo ʻae noʻo ʻo Paula, ʻo ne haʻi ʻaki hono nima mo hono vaʻe ʻoʻona pē, mo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻE pehē hono haʻisia ʻe he kakai Siu ʻi Selūsalema ʻae tangata ʻoku ʻoʻona ʻae noʻo ni, ʻonau tuku ia ki he nima ʻoe Senitaile.” \v 12 Pea ko kimautolu naʻa mau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, mo kinautolu ʻoe potu ko ia, naʻa mau kole ke ʻoua naʻa ʻalu hake ia ki Selūsalema. \v 13 Ka naʻe pehē ʻe Paula, “Ko e hā eni ʻoku mou fai, ʻo fetāngihi ke fasi ai hoku loto? He ʻoku ou te u ke ʻoua ʻe haʻisia pē, kae mate foki ʻi Selūsalema, koeʻuhi ko e huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.” \v 14 Pea ʻi he ʻikai tui mai ia, naʻa mau tuku, ʻo mau pehē, “Ke fai pe ʻae finangalo ʻoe ʻEiki.” \v 15 Pea kuo hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, pea mau fakamaʻopoʻopo meʻa, ʻo fononga hake ki Selūsalema. \v 16 Pea naʻa mau ō mo e niʻihi ʻoe kau ākonga mei Sesalia, pea naʻa nau ʻave ʻakimautolu kia Nesoni mei Saipalo, ko e ākonga motuʻa, ke mau nonofo mo ia. \v 17 Pea kuo mau ʻalu atu ki Selūsalema, naʻe maʻu fiefia ʻakimautolu ʻe he kāinga. \v 18 Pea pongipongi hake, naʻa mau ō mo Paula kia Semisi; pea naʻe kātoa ʻae kau mātuʻa kotoa pē. \v 19 Pea kuo ne feʻiloaki mo kinautolu, pea ne fakamatala lahi ʻae ngaahi meʻa kuo fai ʻe he ʻOtua ʻi he kakai Senitaile ʻi heʻene ngāue. \v 20 Pea kuo nau fanongo ki ai, pea nau fakamālō ki he ʻEiki, mo nau pehē kiate ia, “ʻOku ke vakai, ʻe kāinga, ki he ngaahi toko mano ʻoe kakai Siu ʻoku tui; pea ʻoku nau pikitai kotoa pē ki he fono: \v 21 Pea kuo nau fanongo kiate koe, ʻoku ke ako ki he kakai Siu kotoa pē ʻoku feangai mo e hiteni ke nau liʻaki ʻa Mōsese, ʻo pehē, ke ʻoua ʻe kamu ʻenau tamaiki, pe muimui ki he ngaahi meʻa kuo tuʻutuʻuni. \v 22 Pea ko e hā ai ʻe fai? koeʻuhi ʻe kātoa mai ʻae fuʻu kakai: he tenau fanongo kuo ke haʻu. \v 23 Ko eni, ke ke fai ʻaia ʻoku mau tala atu kiate koe: ʻOku ʻiate kimautolu ʻae kau tangata ʻe toko fā kuo nau fai ʻae fuakava; \v 24 Pea ke ʻave ʻakinautolu, pea mou fakamaʻa mo kinautolu, pea ke totongi maʻanautolu, ka nau fafai honau ʻulu: pea ʻe ʻilo ai kotoa pē, ko e ngaahi meʻa kuo nau fanongo ai kiate koe, ko e launoa pē; ka ʻoku ke angimui koe, mo ke fai ki he fono. \v 25 Pea koeʻuhi ko e ngaahi Senitaile ʻoku tui, kuo mau fakamaau mo tohi ke ʻoua te nau fai meʻa pehē, ka ke nau taʻofi ʻakinautolu mei he meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, mo e toto, mo e meʻa kuo sisina, pea mo e feʻauaki.” \v 26 Pea naʻe toki ʻave ʻe Paula ʻae kau tangata, pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi, ne ne fakamaʻa ia mo kinautolu, pea ne hū ia ki he falelotu lahi, ke fakahā ʻae ngaahi ʻaho ʻoe fakamaʻa, kaeʻoua ke fai ha feilaulau maʻanautolu taki taha kotoa pē. \v 27 Pea kuo tei kakato ʻae ʻaho ʻe fitu, pea ko e kau Siu mei ʻEsia, ʻi heʻenau mamata kiate ia ʻi he falelotu lahi, naʻa nau ueʻi ʻae kakai kotoa pē, ʻo puke ia, \v 28 Mo nau kalanga, \add ʻo pehē\add*, “ʻAe kau tangata ʻIsileli, tokoni mai: Ko eni ʻae tangata, ʻoku ne ako kovi ki he kakai kotoa pē ʻi he potu fulipē ki he kakai ni, mo e fono, mo e potu ni: pea kuo ʻomi foki ʻe ia ʻae kau Kiliki ki he falelotu lahi, pea kuo ne ʻuliʻi ʻae potu tapu ni.” \v 29 (He kuo nau tomuʻa mamata kiate ia mo Talofimo mei ʻEfesō ʻi he kolo, pea naʻa nau mahalo kuo ʻomi ia ʻe Paula ki he falelotu lahi.) \v 30 Pea naʻe maveuveu ʻae kolo kotoa pē, ko e feleleʻi ʻae kakai ʻo fakataha: pea naʻa nau puke ʻa Paula, mo toho ia mei he falelotu lahi: pea tāpuni leva ʻae ngaahi matapā. \v 31 Pea ʻi heʻenau fai ke fakapoongi ia, naʻe haʻu hono tala ki he pule ʻoe kau tau, kuo maveuveu ʻa Selūsalema kotoa pē. \v 32 Pea ʻave leva ʻe ia ʻae kautau mo e kau ʻeikitau, pea nau feleleʻi hifo kiate kinautolu: pea kuo nau mamata ki he pule mo e kau tau, naʻe tuku ʻenau haha ʻa Paula. \v 33 Pea toki ʻalu atu ʻo ofi ʻae pule ʻoe tau, pea ne puke ia, mo ne fekau ke haʻi ʻaki ia ʻae ukamea fihifihi ʻe ua; mo ne fehuʻi pe ko hai ia, pea ko e hā ʻae meʻa kuo ne fai. \v 34 Pea fekalangaʻi ʻe he kakai ʻaki ʻae meʻa kehekehe: pea ʻi he ʻikai te ne faʻa ʻiloʻi hono moʻoni, ko e meʻa naʻa ne fekau ke ʻave ia ki he fale lahi ʻoe kau tau. \v 35 Pea ʻi heʻene hoko ki he hala ki ʻolunga, naʻe fua hake ia ʻe he kau tau, he kuo feʻohofi mai ʻae kakai. \v 36 He naʻe muimui ʻae fuʻu kakai, mo nau kalangaekina, Ke ʻave ia. \v 37 Pea ʻi he fai ke tataki ʻa Paula ki he fale lahi ʻoe kau tau, naʻa ne pehē ki he pule ʻoe kau tau, “ʻE lelei ʻeku lea atu kiate koe?” Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ke ʻilo ʻae lea fakaKiliki?” \v 38 ‌ʻIkai ko ʻIsipite ko ia ʻa koe, ʻaia naʻe fakatupu maveuveu ʻi muʻa, mo ne tataki ki he toafa ʻae kau tangata fakapō ʻe toko fā afe?” \v 39 Ka naʻe pehē ʻe Paula, “Ko e tangata Siu au ʻo Tasusi, ʻi Silisia, ko e tangata au ʻoe kolo ongoongo: pea ʻe, tuku ke u lea atu ki he kakai.” \v 40 Pea kuo ne tuku ia \add ke ne lea\add*, pea tuʻu ʻa Paula ʻi he hala ki ʻolunga, ʻo ne taʻalo ʻaki hono nima ki he kakai. Pea nau fakalongo, naʻa ne lea atu ʻi he lea fakaHepelū, ʻo pehē, \c 22 \cd \it 1 ʻOku fakamatala lahi ʻe Paula ʻae liliu ia ki he tui, 17 Mo hono fakanofo ko e ʻaposetolo. 22 ʻOku lea ia ki he ngaahi Senitaile, pea ʻita lahi ʻae kakai kiate ia. 24 Naʻe fai ke kauʻimaea ia, 25 Ka ʻi heʻene pehē ko e tangata Loma ia naʻa ne hao.\it* \p \v 1 “ʻAe kāinga tangata, mo e ngaahi tamai, mou fanongo ki heʻeku fakamatala ni kiate kimoutolu.” \v 2 (Pea ʻi heʻenau fanongo ʻoku ne lea kiate kinautolu ʻi he lea fakaHepelū, naʻa nau fakalongo pe: pea ne pehē,) \v 3 “Ko e moʻoni ko e tangata Siu au, naʻe fanauʻi au ʻi Tasusi, ʻi Silisia, ka naʻaku tupu hake ʻi he kolo ni ʻi he vaʻe ʻo Kāmelieli, pea naʻe akonekina au ʻi he fono ʻae ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki hono totonu lahi, pea ne u fai velenga ki he ʻOtua, ʻo hangē ko kimoutolu kotoa pē ʻi he ʻaho ni. \v 4 Pea naʻaku fakatangaʻi ʻae hala ko eni ʻo aʻu ki he mate, ʻo haʻisia mo fakahū ki he ngaahi fale fakapōpula ʻae tangata mo e fefine. \v 5 Pea ʻoku fakamoʻoni kiate au ʻae taulaʻeiki lahi, mo e kau mātuʻa kotoa pē: ʻaia ne u maʻu mei ai ʻae ngaahi tohi ki he kāinga, pea u ʻalu ki Tamasikusi, ke haʻisia mo ʻomi ʻakinautolu naʻe ʻi ai ki Selūsalema, ke tautea. \v 6 “Pea pehē, ʻi heʻeku fai ʻeku fononga, kuo u ofi ki Tamasikusi, ʻi he hoʻatāmālie, pea fakafokifā, kuo malama mai mei he langi ʻae maama lahi ʻo takatakai ʻiate au. \v 7 Pea ne u tō ki he kelekele, pea u fanongo ki he leʻo, ʻoku pehē mai kiate au, ‘ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻoku ke fakatanga ai au?’ \v 8 Pea ne u pehē, ‘ʻE ʻEiki, ko hai koe?’ Pea ne pehē mai kiate au, ‘Ko au Sisu ʻo Nāsaleti, ʻaia ʻoku ke fakatangaʻi.’ \v 9 Pea naʻe mamata moʻoni ki he maama ʻakinautolu naʻe ʻiate au, pea manavahē; ka naʻe ʻikai te nau fanongo ki he leʻo ʻo ia naʻe lea mai kiate au. \v 10 Pea ne u pehē, ‘ʻE ʻEiki, ko e hā te u fai?’ Pea pehē mai ʻe he ʻEiki kiate au, ‘Tuʻu, ʻo ʻalu ki Tamasikusi; pea ʻe tala ʻi ai kiate koe ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kuo tuʻutuʻuni ke ke fai.’ \v 11 Pea naʻe ʻikai te u kei mamata, ko e meʻa ʻi he malama lahi ʻae maama ko ia, pea naʻe taki nima au ʻekinautolu naʻe ʻiate au, pea ne u aʻu ki Tamasikusi. \v 12 “Pea ko e tokotaha ko ʻAnanaia, ko e tangata faʻa lotu ʻo fakatatau ki he fono, pea ongo lelei ia ʻi he kakai Siu kotoa pē naʻe nofo ai; \v 13 Naʻe haʻu ia kiate au, ʻo tuʻu mai, mo ne pehē mai kiate au, ‘ʻE kāinga ko Saula, ke ʻā ho mata.’ Pea ʻi he feituʻulaʻā pē ko ia ne u sio hake kiate ia. \v 14 Pe ne pehē mai, ‘Kuo fili koe ʻe he ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamai, ke ke ʻilo hono finangalo, mo mamata ki he Toko Taha Angatonu ko ia, mo ke fanongo ki he leʻo ʻo hono fofonga. \v 15 He te ke hoko ko ʻene fakamoʻoni ʻoe meʻa kuo ke mamata mo fanongo ai ki he kakai kotoa pē. \v 16 Pea ko e hā ʻoku ke fakatuai ai? Tuʻu, pea ke papitaiso, ʻo fakamaʻa koe mei hoʻo angahala, pea ui ki he huafa ʻoe ʻEiki.’ \v 17 “Pea ʻi heʻeku toe haʻu ki Selūsalema, naʻe pehē, naʻe ʻāvea hoku loto, lolotonga ʻeku lotu ʻi he falelotu lahi; \v 18 Pea ne u mamata kiate ia, pea ne pehē mai kiate au, ‘Fakatoʻotoʻo, mo ke ʻalu ke vave ʻi Selūsalema: koeʻuhi ʻe ʻikai te nau tui ki hoʻo fakamoʻoni kiate au.’ \v 19 Pea ne u pehē, ‘ʻE ʻEiki, ʻoku nau ʻilo ko au naʻaku fakahū ki he fale fakapōpula mo haha ʻi he falelotu kotoa pe ʻakinautolu naʻe tui kiate koe. \v 20 Pea ʻi he lilingi ʻoe toto ʻo hoʻo fakamoʻoni ko Setiveni, naʻaku tuʻu ʻi ai foki, pea u loto ki hono tāmateʻi, pea ne u tauhi ʻae kofu ʻokinautolu naʻa nau tāmateʻi ia.’ \v 21 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, ‘Ke ke ʻalu: he te u fekau koe ki he mamaʻo ki he ngaahi Senitaile.’ \p \v 22 ¶ Pea naʻa nau fakafanongo kiate ia ʻo aʻu ki he lea ko ia, pea nau \add toki \add*kalanga lahi, ʻo pehē, “Ke ʻave ʻi māmani ʻae siana pehē: ʻoku ʻikai lelei ke moʻui ia.” \v 23 Pea ʻi heʻenau kalanga, mo lī ki lalo honau kofu, pea laku ki ʻolunga ʻae efu, \v 24 Naʻe fekau ʻe he ʻeikitau ke ʻomi ia ki he fale lahi ʻoe kau tau, pea fekau ke ʻeke mo kauʻimaea ia; ke ne ʻilo pe ko e hā ʻoku nau kalanga pehē ai kiate ia. \v 25 Pea ʻi heʻenau haʻi ʻaki ia ʻae kiliʻi manu, pea pehē ʻe Paula ki he ʻeikitau naʻe tuʻu ai, “ʻOku ngofua hoʻomou kauʻimaea ha tangata Loma, ʻoku teʻeki ai fakamaauʻi?” \v 26 Pea kuo fanongo ki ai ʻae ʻeikitau, pea ʻalu ia ʻo tala ki he pule ʻoe tau, ʻo ne pehē, “Ke ke vakai ki he meʻa ʻoku ke fai: he ko e tangata Loma eni.” \v 27 Pea haʻu ai ʻae pule ʻoe tau, ʻo pehē kiate ia, “Tala mai kiate au, ko e Loma koe?” Pea ne pehē, “ʻIo.” \v 28 Pea pehē ʻe he pule ʻoe tau, “Ko e paʻanga lahi naʻaku fakatauʻaki ʻeau ke u ʻoe kakai ko ia.” Pea pehē ʻe Paula, “Ka naʻe fanauʻi au ko ia.” \v 29 Pea ʻalu leva ʻiate ia ʻakinautolu naʻe fai ke fakamamahiʻi ia: pea naʻe manavahē foki mo e pule ʻoe tau, ʻi heʻene ʻilo ko e Loma ia, pea koeʻuhi kuo ne haʻi ia. \v 30 Pea pongipongi ai, koeʻuhi ko ʻene fie ʻilo hono moʻoni ʻoe meʻa kuo tukuakiʻi ai ia ʻe he kakai Siu, naʻa ne vete ʻiate ia hono haʻi, mo ne fekau ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau fakamaau kotoa pē ke fakataha, pea ne ʻomi ki lalo ʻa Paula, ʻo tuku ia ʻi honau ʻao. \c 23 \cd \it 1 ʻOku fakamatala ʻe Paula, 2 Pea fekau ʻe ʻAnanaia ke taaʻi ia. 7 ʻOku loto kehekehe ʻae kau talatalaaki ʻa Paula. 11 ʻOku tokoni kiate ia ʻe he ʻOtua. 14 ʻOku fakahā ki he ʻeikitau ʻae toitoiʻi ʻo Paula ʻe he kakai Siu. 27 ʻOku ne fekau ia kia Filike ko e tuʻi.\it* \p \v 1 Pea sio fakamamaʻu ʻa Paula ki he kau fakamaau, pea ne pehē, “ʻAe kau tangata ko e kāinga, Kuo u moʻui angatonu pe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.” \v 2 Pea naʻe fekau ʻe ʻAnanaia ko e taulaʻeiki lahi kiate kinautolu naʻe tuʻu ofi kiate ia, ke nau sipiʻi hono ngutu. \v 3 Pea toki pehē ʻe Paula kiate ia, “ʻE taaʻi koe ʻe he ʻOtua, ʻa koe, ko e holisi kuo vali hinehina: he ʻoku ke nofo ke fakamaau au ʻo fakatatau ki he fono, pea ke fekau ke taaʻi au ʻo taʻetatau mo e fono?” \v 4 Pea pehē ʻekinautolu naʻe tutuʻu ai, “ʻOku ke lea kovi ki he taulaʻeiki lahi ʻae ʻOtua?” \v 5 Pea pehē ʻe Paula, “ʻE kāinga, naʻe ʻikai te u ʻilo ko e taulaʻeiki lahi ia: he kuo tohi, ‘ʻOua naʻa ke lea kovi ki he pule ʻa hoʻo kakai.’” \v 6 Ka kuo ʻilo ʻe Paula ko e Sātusi ʻae niʻihi, pea ko e Fālesi ʻae niʻihi, pea kalanga ia ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau, \add ʻo pehē\add*, “ʻAe kau tangata ko e kāinga, ko e Fālesi au, pea ko e foha ʻoe Fālesi; pea ko e meʻa ʻi he ʻamanaki ki he toetuʻu ʻoe mate ʻoku fakamaau ai au.” \v 7 Pea kuo hili ʻene lea ko ia, pea tupu ʻae kikihi ʻi he kau Fālesi mo e kau Satusi: pea naʻe vaeua ʻae kakai. \v 8 He ʻoku pehē ʻe he Satusi, ʻoku ʻikai ha toetuʻu, pe ha ʻāngelo, pe ha laumālie: ka ʻoku tui ki ai fakatouʻosi pe ʻae kau Fālesi. \v 9 Pea naʻe tupu ʻae fuʻu vālau: pea tuʻu hake ʻae kau tangata tohi naʻe kau mo e kau Fālesi, pea lea mālohi, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te mau ʻilo ha kovi ʻi he tangata ni: pea kapau kuo lea kiate ia ha laumālie pe ha ʻāngelo, ke ʻoua naʻa tau tauʻi ʻae ʻOtua.” \v 10 Pea kuo tupu ʻae kikihi lahi, pea ʻi he manavahē ʻae ʻeikitau naʻa haehae ʻa Paula ʻekinautolu, naʻa ne fekau ke ʻalu hifo ʻae kau tau, ʻo ʻomi fakamālohi ia meiate kinautolu, pea ʻomi ki he fale lahi ʻoe kau tau. \v 11 Pea ʻi he pō ko ia, naʻe tuʻu ʻo ofi mai kiate ia ʻae ʻEiki, mo ne pehē, “Paula, ke ke fiemālie: koeʻuhi ʻe hangē ko hoʻo fakamoʻoni au ʻi Selūsalema, ʻe pehē foki hao fakamoʻoni kiate au ʻi Loma.” \v 12 Pea kuo pongipongi ai, pea alea pau ʻae kau Siu niʻihi, mo nau fefuakavaʻaki, ʻonau pehē, “ʻE ʻikai te nau kai pe inu kaeʻoua ke nau tāmateʻi ʻa Paula. \v 13 Pea naʻe toko fāngofulu tupu ʻakinautolu naʻa nau fai ʻae fuakava ni. \v 14 Pea naʻa nau ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa, ʻonau pehē, Kuo mau fefuakavaʻaki fakamamafa, ʻe ʻikai te mau kai ha meʻa kaeʻoua ke mau tāmateʻi ʻa Paula. \v 15 Pea ko eni, ke lea fakataha ʻakimoutolu mo e kau fakamaau ki he pule ʻoe kau tau, ke ʻohifo ia kiate kimoutolu ʻapongipongi, ʻo hangē ko haʻamou fie fehuʻi fakapapau ʻi ha meʻa kiate ia: pea ʻi he teʻeki ke teitei ofi ia, te mau tali ke tāmateʻi ia.” \v 16 Pea kuo fanongo ʻae tama ʻae tuofefine ʻo Paula ki he toitoi ʻe fai, naʻa ne ʻalu ʻo hū ki he fale lahi ʻoe kau tau, ʻo ne tala ia kia Paula. \v 17 Pea naʻe ui ʻa Paula ki he ʻeikitau ʻe taha, ʻo ne pehē, “Ke ke ʻave ʻae talavou ni ki he pule ʻoe tau! He ʻoku ai ʻene meʻa ke fakahā ki ai. \v 18 Pea ne toʻo ia ʻo ʻave ki he pule ʻoe tau, ʻo ne pehē, Naʻe ui mai ʻa Paula ko e pōpula kiate au, ʻo ne kole ke u ʻomi ʻae talavou ni kiate koe, he ʻoku ʻiate ia ʻae meʻa ke tala atu kiate koe.” \v 19 Pea puke nima ia ʻe he pule ʻoe tau, ʻo na afe ki he potu lilo, pea ne fehuʻi, “Ko e hā ia ʻoku ke fie tala mai kiate au?” \v 20 Pea ne pehē, “Kuo alea ʻae kakai Siu ke kole kiate koe ke ke ʻohifo ʻa Paula ʻapongipongi ki he kau fakamaau, ʻo hangē ko haʻanau fie fehuʻi fakapapau ʻi ha meʻa kiate ia. \v 21 Kae ʻoua naʻa ke fai ki honau loto he ʻoku toitoi kiate ia ʻae kau tangata ʻe toko fāngofulu tupu meiate kinautolu, kuo nau fefuakavaʻaki, ʻe ʻikai te nau kai pe inu, kaeʻoua ke nau tāmateʻi ia: pea kuo nau teuteu eni, mo ʻamanaki te ke fai ki honau loto.” \v 22 Pea tukuange ʻe he pule ʻoe kau tau ʻae talavou ke ʻalu ʻone naʻinaʻi, \add ʻo pehē\add*, “ʻOua naʻa ke tala ki ha taha kuo ke fakahā mai ʻae meʻa ni kiate au.” \v 23 Pea ui ia ki he ongo ʻeikitau, ʻo ne pehē, “Teuteu ʻae kautau ʻe toko uangeau, ke nau ō ki Sesalia, ʻi hono tolu ʻoe feituʻupō, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko fitungofulu, mo e kau tangata toʻo tao ʻe toko uangeau; \v 24 Pea teuteu mo e fanga manu, ke heka ai ʻa Paula, pea aʻutaki moʻui ia kia Filike ko e tuʻi.” \v 25 Pea naʻa ne fai ʻae tohi, ʻo pehē, \v 26 “Ko Kalotiusi Lisia ki he tuʻi lelei ʻaupito ko Filike: siʻotoʻofa atu. \v 27 Naʻe puke ʻae tangata ni ʻe he kakai Siu, ʻonau fai ke tāmateʻi ia: pea ne u ʻalu atu mo e kau tau, ʻo fakahaofi ia, ʻi heʻeku ʻilo ko e Loma ia. \v 28 Pea ʻi heʻeku fie ʻilo ʻae meʻa ʻoku nau tukuakiʻi ai ia, ne u ʻatu ia ki heʻenau kau fakamaau: \v 29 Pea ne u ʻilo kuo tukuakiʻi ia ʻi he ngaahi meʻa ʻo ʻenau fono, ka naʻe ʻikai tukuakiʻi ia ʻi ha meʻa ʻe totonu ai ke ne mate pe haʻisia. \v 30 Pea ʻi hono tala mai kiate au ʻoku toitoi ʻae kau Siu ki he tangata, ne u tuku atu leva ia kiate koe, mo fekau ki he kau tukuaki foki ke nau fakahā ʻi ho ʻao ʻa hono talatalaakiʻi. ʻOfa ke ke lelei pē. \v 31 Pea naʻe toki ʻave ʻe he kau tau ʻa Paula, ʻo hangē ko e fekau kiate kinautolu, pea ʻomi poʻuli ai ki ʻAnitepeta.” \v 32 Pea pongipongi hake, naʻa nau tukuange ʻae kau tangata heka hoosi ke nau ō mo ia, kae foki ʻakinautolu ki he fale lahi ʻoe kau tau. \v 33 Pea ʻi heʻenau aʻu atu ki Sesalia, ʻo tuku ʻae tohi ki he tuʻi, naʻa nau ʻomi foki ʻa Paula ki hono ʻao. \v 34 Pea kuo ʻosi hono lau ʻe he tuʻi \add ʻae tohi\add*, pea ne fehuʻi pe ʻoku mei he fonua fē ia. Pea kuo ne ʻilo ko e Silisia ia; \v 35 Pea ne pehē, “Te u fanongo kiate koe ʻoka haʻu ho kau tukuakiʻi.” Pea ne fekau ke leʻohi ia ʻi he fale fakamaau ʻo Helota. \c 24 \cd \it 1 ʻOku talatalaaki ʻa Paula ʻe Tetulo, 10 ʻOku ne fakamatala ʻene moʻui mo ʻene akonaki. 24 ʻOku ne malangaʻaki ʻa Kalaisi ki he tuʻi mo hono uaifi. 26 ʻOku ʻamanaki ʻe he tuʻi ʻe foaki ha paʻanga kiate ia, kae ʻikai. 27 Pea ʻi he liua ʻa Filike ʻoku ne tuku ai pe ʻa Paula ʻi he fale fakapōpula.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ʻaho ʻe nima, naʻe ʻalu hifo ʻa ʻAnanaia ko e taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa, mo e tokotaha lea poto ko Tetulo, pea ne talatalaakiʻi ʻa Paula ki he tuʻi. \v 2 Pea kuo ui ia ke tuʻu mai, naʻe kamata talatalaakiʻi ia ʻe Tetulo, ʻo pehē, \v 3 “ʻEiki ko Filike, ko e meʻa ʻiate koe ʻoku mau maʻu ai ʻae melino lahi, pea mo e ngaahi meʻa lelei ʻoku fai ki he puleʻanga ni, ʻi hoʻo pule poto maʻuaipē, pea ʻi he potu kotoa pē, pea ʻoku mau maʻu ia ʻi he fakafetaʻi lahi. \v 4 Ka koeʻuhi ke ʻoua naʻaku kei fakafiuʻi koe, ʻoku ou kole kiate koe ke ke fanongo ʻi hoʻo angalelei ki heʻemau lea siʻi. \v 5 He kuo mau ʻiloʻi ʻae tangata ni ko e siana pauʻu, ko e fakatupu maveuveu ʻi he kakai Siu kotoa pē ʻo māmani, pea ko e takimuʻa ia ʻi he faʻahinga ʻoe kau Nāsaline: \v 6 Pea kuo ne fai ke pauʻusiʻi mo e falelotu lahi foki: pea naʻa mau puke ia ʻo fai ke mau fakamaauʻi ia, ʻo fakatatau ki heʻemau fono. \v 7 Ka naʻe haʻu ʻae pule tau ko Lisia, ʻo ne fakamālohi ia mei homau nima, \v 8 ‌ʻO ne fekau ke haʻu kiate koe hono kau tukuakiʻi: koeʻuhi ʻi hoʻo fakamaauʻi ia, te ke ʻiloʻi ai ʻae meʻa ni kotoa pē, ʻoku mau talatalaakiʻi ai ia.” \v 9 Pea fakamoʻoni foki ʻe he kakai Siu, ʻonau pehē, ko e moʻoni ʻae ngaahi meʻa ni. \v 10 Pea kuo taʻalo atu ʻae tuʻi kia Paula, ke ne lea mai, pea ne pehē, “Ko e meʻa ʻi heʻeku ʻilo kuo lahi ʻae taʻu kuo ke fakamaau ai ʻae kakai ni, ko ia ʻoku ou fai fiefia ai ʻa ʻeku fakamatala: \v 11 Koeʻuhi ʻoku ke faʻa ʻilo, kuo ʻaho hongofulu ma ua pe talu ʻeku ʻalu hake ki Selūsalema ke lotu. \v 12 Pea naʻe ʻikai te nau ʻilo au ʻoku ou fakakikihi mo ha taha ʻi he falelotu lahi, pe veuveuki ʻae kakai, ʻi he ngaahi falelotu, pe ʻi he kolo. \v 13 Pea ʻoku ʻikai te nau faʻa fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa ʻoku nau tukuakiʻi ai au. \v 14 Ka ʻoku ou fakahā ʻae meʻa ni kiate koe, hangē ko e ngāue ko ia ʻoku nau ui ko e faʻahinga lotu hē, ʻoku pehē ʻeku hū ki he ʻOtua ʻo ʻeku ngaahi tamai, pea tui ai ki he meʻa kotoa pē ʻoku tohi ʻi he fono mo e kau palōfita: \v 15 Pea ʻoku ou maʻu ʻae ʻamanaki lelei ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku maʻu foki ʻekinautolu, ʻe ai ha toetuʻu ʻoe pekia, ʻae angatonu mo e taʻeangatonu. \v 16 Pea ko eni ia ʻoku ou ngāue ai ʻeau, ke u maʻu maʻuaipē ʻae loto taʻehalaia ki he ʻOtua, pea mo e kakai. \v 17 “Ka ʻi he hili ʻae ngaahi taʻu lahi, naʻaku haʻu ke ʻomi ʻae meʻa foaki ki hoku kakai, mo e ngaahi feilaulau. \v 18 Pea naʻe ʻilo ai au ʻe he Siu niʻihi mei ʻEsia, ʻoku ou fakamaʻa ʻi he falelotu lahi, ka naʻe ʻikai mo e tokolahi, pe ʻi he maveuveu. \v 19 Pea naʻe totonu ʻenau ʻi heni ʻi ho ʻao, ke fakahā, ʻo kapau ʻoku nau maʻu ha meʻa kiate au. \v 20 Pea ko kinautolu ni ke nau lea, ʻo kapau kuo nau ʻilo haʻaku fai kovi, ʻi heʻeku tuʻu ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau. \v 21 Ka koeʻuhi nai ko e kupuʻi lea ni pe taha, naʻaku kalanga ʻaki ʻi heʻeku tuʻu ʻiate kinautolu, \add ʻo pehē, \add*“Koeʻuhi ko e toetuʻu ʻoe mate ʻoku mou fakamaau ai au he ʻaho ni.” \v 22 Pea kuo fanongo ʻa Filike ki he ngaahi meʻa ni, ʻo ne ʻilo lahi ai ki he hala ni, ne ne tukuange ʻakinautolu, mo ne pehē, “ʻOka haʻu ʻae ʻeikitau ko Lisia, te u ʻilo pau hono ʻuhinga ʻo hoʻomou meʻa.” \v 23 Pea fekau ʻe ia ki ha ʻeikitau ke ne tauhi ʻa Paula, pea tuku ke ʻeveʻeva, pea ʻoua naʻa taʻofi hono kāinga ʻi he haʻu mo tauhi kiate ia. \v 24 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho niʻihi, naʻe haʻu ʻa Filike mo hono uaifi ko Telusila, ko e fefine Siu ia, pea ne fekau ke haʻu ʻa Paula, kae fanongo ia ki he lotu ʻa Kalaisi. \v 25 Pea ʻi heʻene malangaʻaki ʻae fai totonu, mo e taʻeholikovi, mo e fakamaau ʻe hoko mai, naʻe tetetete ʻa Filiki, mo ne pehē, “ʻAlu koe he ʻaho ni; pea ka ai hoku ʻaho ʻe tuʻumālie, te u fekau atu ke ke haʻu.” \v 26 Pea naʻa ne ʻamanaki foki ʻe tuku ʻe Paula ha paʻanga kiate ia, ke ne tukuange ʻo liunga lahi, ke haʻu ia ke na alea. \v 27 Ka ʻi he hili ʻae taʻu ʻe ua, naʻe haʻu ʻa Posio-Fesito ko e fetongi ʻo Filike: pea ʻi he loto ʻa Filike ke fakafiemālie ki he kakai Siu, naʻa ne tuku haʻisia pe ʻa Paula. \c 25 \cd \it 1 ʻOku talatalaaki ʻe he kakai Siu ʻa Paula ʻi he ʻao ʻo Fesito. 8 ʻOku fakamatala ʻa Paula, 11 Pea ne pehē ke fakamaauʻi ia ʻia Sisa. 14 Hili ia pea fakamatala ʻe Fesito ki he tuʻi ko ʻAkilipa, 23 Pea ʻomi ia ki hono ʻao. 25 ʻOku fakahā ʻe Fesito kuo ʻikai fai ʻe Paula ha meʻa ke mate ai ia.\it* \p \v 1 Pea kuo hoko ʻa Fesito ki he puleʻanga, pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu, naʻe ʻalu hake ia ʻi Sesalia ki Selūsalema. \v 2 Pea toki fakahā ʻa Paula kiate ia ʻe he taulaʻeiki lahi mo e houʻeiki ʻi he kakai Siu, pea nau kole kiate ia. \v 3 Mo holi ke ʻofa ia, ʻo ne fekau ke ʻomai ia ki Selūsalema, ka nau toka tataʻo ʻi he hala ke tāmateʻi ia. \v 4 Ka naʻe pehē ʻe Fesito, “Ke nofo pe ʻa Paula ʻi Sesalia, kae toe siʻi pea ʻalu pe ia ki ai.” \v 5 Pea naʻa ne pehē, “Ke tau ʻalu hifo mo kimoutolu, ʻe faʻa ʻalu, ʻo talatalaaki ʻae tangata ko ia, ʻo kapau ʻoku ʻiate ia ha kovi.” \v 6 Pea ko e ʻaho hongofulu tupu ʻene nofo ʻiate kinautolu, pea ʻalu hifo ia ki Sesalia; pea ʻi he ʻaho naʻe feholoi, naʻe nofo ia ʻi he nofoʻa fakamaau mo ne fekau ke ʻomi ʻa Paula. \v 7 Pea kuo haʻu ia, pea tutuʻu takatakai ʻa e kau Siu kuo nau ʻalu hifo mei Selūsalema, ʻo tukuakiʻi ʻa Paula ʻi he ngaahi kovi lahi mo mamafa, ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakamoʻoni ki ai. \v 8 Ka naʻe fakamatala ʻe ia, “ʻOku ʻikai ʻaupito te u fai ha kovi siʻi ki he fono ʻae kakai Siu, pe ki he falelotu lahi, pe kia Sisa.” \v 9 Ka naʻe loto ʻa Fesito ke ne fai ke fakafiefiaʻi ʻae kakai Siu, pea ne leaange kia Paula, ʻo pehē, “Te ke ʻalu hake ki Selūsalema, ke fakamaau ai koe ʻi he ngaahi meʻa ni ʻi hoku ʻao?” \v 10 Pea pehē ʻe Paula, “ʻOku ou tuʻu ʻi he nofoʻa fakamaau ʻo Sisa, ʻaia ʻoku totonu ke fakamaau ai au. ʻOku ʻikai te u fai ha kovi ki he kakai Siu, pea ʻoku ke ʻilo pau ia. \v 11 He kapau ko e fai kovi au, pe kuo u fai ha meʻa ʻoku totonu ke u mate ai, ʻoku ʻikai teu fie hao mei he mate: pea kapau ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku tukuakiʻi ai au ʻekinautolu ni, pea ʻoku ʻikai ha tangata ʻe faʻa tuku au kiate kinautolu. Te u fakamaau pe au ʻia Sisa.” \v 12 Pea toki alea ʻa Fesito mo e kau fakamaau pea ne pehē, Kuo ke pehē te ke fakamaau pe ʻia Sisa? Pea te ke ʻalu koe kia Sisa. \v 13 Pea kuo hili ʻae ʻaho niʻihi, pea haʻu ʻae tuʻi ko ʻAkilipa mo Pelenaisi ki Sesalia ke nau feʻiloaki mo Fesito. \v 14 Pea kuo na nofo ai ʻo ʻaho lahi, pea fakahā ʻe Fesito ʻae meʻa ʻa Paula ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “ʻOku ai ʻae tangata ʻe taha naʻe tuku pōpula ʻe Filike: \v 15 Pea naʻe fakahā mai ia ʻi heʻeku kei ʻi Selūsalema, ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa ʻoe kakai Siu, ʻonau kole ke tukuange ia ke tāmateʻi. \v 16 Ka ne u pehē kiate kinautolu, ʻOku ʻikai ko e anga ʻo Loma ke tomuʻa tukuange ha tangata ke mate, kaeʻoua ke fakamaau fakataha ʻaia ʻoku tukuakiʻi mo kinautolu ʻoku nau tukuakiʻi ia, pea ʻoua ke ne fakamatala ʻe ia ʻae kovi kuo tukuakiʻi ai ia. \v 17 Pea ko ia, ʻi heʻenau haʻu ki heni, ʻo pongipongi ai, naʻaku nofo leva ʻi he nofoʻa fakamaau pea u fekau ke ʻomi ʻae tangata. \v 18 Pea ʻi he tutuʻu hake ʻae kau tukuaki, naʻe ʻikai te nau talatalaakiʻi ia ʻi ha meʻa naʻaku ʻamanaki ki ai: \v 19 Ka nau talatalaakiʻi ia ʻi he ngaahi meʻa ʻi heʻenau lotu ʻanautolu, pea ki he tokotaha kuo mate ko Sisu, ka naʻe fakapapau ʻe Paula kuo moʻui ia. \v 20 Pea koeʻuhi naʻe ʻikai te u ʻilo pe fēfeeʻi ʻae ʻeke ʻoe ngaahi meʻa pehē, ne u fehuʻi pe te ne ʻalu ki Selūsalema, ʻo fakamaau ai ʻi he ngaahi meʻa ni. \v 21 Ka ʻi he pehē ʻe Paula ʻe fakamaauʻi ia ʻi he ʻao ʻo ʻAokositusi, ko ia ne u fekau ke tuku pe ia kaeʻoua ke u ʻatu ia kia Sisa.” \v 22 Pea pehē ʻe ʻAkilipa kia Fesito, “ʻAmusiaange ʻeau kuo u fanongo foki au ki he tangata.” Pea pehē ʻe ia, “Te ke fanongo kiate ia ʻapongipongi.” \v 23 Pea ʻi he ʻapongipongi, naʻe haʻu ʻa ʻAkilipa mo Pelenaisi, mo e teunga lahi ʻaupito, ʻo hū ki he potu fakamaau mo e ngaahi ʻeikitau, mo e kau matāpule ʻoe kolo, pea ʻi he fekau ʻe Fesito naʻe ʻomi ʻa Paula. \v 24 Pea pehē ʻe Fesito, “ʻE tuʻi ko ʻAkilipa, mo e kakai kotoa pē ʻoku tau fakataha ni, ʻoku mou mamata ki he tangata ni, ʻaia kuo kole lahi ai kiate au ʻe he kakai Siu kotoa pē ʻi Selūsalema, pea ʻi heni foki, ʻonau kalanga ʻoku ʻikai lelei ke moʻui ai pe ia. \v 25 Ka ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa ʻe totonu ke mate ai ia, pea ʻi heʻene pehē ʻe ia ʻe fakamaauʻi pe ia ʻia ʻAokositusi, kuo maʻu hoku loto ke u tuku atu ia. \v 26 Ka ʻoku ʻikai te u maʻu ha meʻa kuo fakapapau kiate ia ke u tohi atu ai ki heʻeku ʻeiki. Ko ia kuo u ʻomi ai ia ki homou ʻao, pea ki he ʻao ʻoe tuʻi ko ʻAkilipa, koeʻuhi ka hili hono ʻekea, te u ʻilo ai ha meʻa ke tohi. \v 27 He ʻoku matamata vale kiate au ke tuku atu ha pōpula, kae ʻikai ke fakamatala ʻae ngaahi kovi ʻoku talatalaakiʻi ai ia.” \c 26 \cd \it 2 ʻOku fakamatala ʻe Paula, ʻi he ʻao ʻa ʻAkilipa, ʻae anga ʻo ʻene moʻui talu ʻene kei siʻi, 12 Pea mo e liliu naʻe hoko ʻi he ngāue mana kiate ia, mo e ui ia ko e ʻaposetolo. 24 ʻOku fakahā ʻe Fesito ʻoku faha ʻa Paula, pea mo ʻene tali lelei ki ai. 28 ʻOku meimei hoko ʻa ʻAkilipa ko e Kalisitiane. 31 ʻOku fakahā ʻe he kakai kotoa pē ʻoku taʻehalaia ʻa Paula.\it* \p \v 1 Pea toki pehē ʻe ʻAkilipa kia Paula, “ʻOku tuku kiate koe ke ke fakamatala maʻau.” Pea toki mafao atu ʻe Paula ʻa hono nima, ʻo ne fakamatala maʻana, \add ʻo pehē\add*, \v 2 “ʻE tuʻi ko ʻAkilipa, ʻoku ou pehē ʻoku ou monūʻia, ʻi heʻeku fakamatala maʻaku ʻi ho ʻao ʻi he ʻaho ni, ʻae meʻa kotoa pē ʻoku talatalaakiʻi ai au ʻe he kakai Siu: \v 3 Pea ʻāsili pē koeʻuhi ʻoku ke poto ʻi he ngaahi ngāue mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻeke ʻi he kakai Siu: ko ia ʻoku ou kole kiate koe, ke ke kātaki pē, ʻo fanongo kiate au. \v 4 “ʻOku ʻilo ʻe he kakai Siu kotoa pē ʻae anga ʻo ʻeku moʻui talu ʻeku kei siʻi, ʻi heʻeku nofo talu mei muʻa mo hoku kakai ʻi Selūsalema; \v 5 ‌ʻAkinautolu naʻa nau ʻilo au mei he kamataʻanga, ʻokapau te nau fakamoʻoni koeʻuhi naʻaku moʻui ko e Fālesi, ʻo fakatatau ki he faʻahinga ʻoku tokanga lahi taha pe ki heʻetau lotu. \v 6 Pea ʻoku ou tuʻu ni, pea ʻoku fakamaauʻi au, ko e meʻa ʻi he ʻamanaki ki he talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtua ki he ngaahi tamai: \v 7 ‌ʻAia foki ʻoku ʻamanaki ke lavaʻi ʻe hotau faʻahinga ʻe hongofulu ma ua, ʻi heʻenau lotu maʻu ʻi he pō mo e ʻaho. Pea koeʻuhi ko e ʻamanaki pe ko ia, ʻe tuʻi ko ʻAkilipa, kuo talatalaakiʻi au ʻe he kakai Siu. \v 8 Ka ko e hā ʻoku mou pehē ai, ko e meʻa e ʻikai te mou faʻa tui ki ai, ʻae fokotuʻu ʻae mate ʻe he ʻOtua? \v 9 “Ko e moʻoni naʻaku mahalo ʻeau ʻi hoku loto, ʻoku totonu ʻeku fai kehe mo e huafa ʻo Sisu ʻo Nāsaleti ʻae ngaahi meʻa lahi. \v 10 Pea ne u fai foki ia ʻi Selūsalema pea ko e tokolahi ʻoe kakai māʻoniʻoni ne u fakahū ki he fale fakapōpula, ʻi heʻeku maʻu ʻae mālohi mei he kau taulaʻeiki lahi; pea naʻaku kau ki honau tāmateʻi. \v 11 Pea ne u tautea ʻakinautolu ʻo liunga lahi ʻi he falelotu kotoa pē, ʻo fakamālohiʻi ke nau lea kovi, pea naʻaku loto lili fakamanavahē kiate kinautolu, pea \add ne u ʻalu \add*ki he kolo kehekehe ʻo fakatangaʻi. \v 12 “Pea ʻi heʻeku ʻalu ki Tamasikusi, kuo u maʻu ʻae mālohi mo e tohi mei he kau taulaʻeiki lahi, \v 13 Ne u mamata, ʻe tuʻi, ʻi he hala ʻi he hoʻatāmālie, ki he maama mei he langi, naʻe malama lahi ia ʻi he laʻā, pea naʻe ulo takatakai ia ʻiate au mo kinautolu naʻa mau fononga. \v 14 “Pea kuo mau tō kotoa pē ki he kelekele, pea u fanongo ki he leʻo, ʻoku pehē mai kiate au, ʻi he lea fakaHepelū, ‘ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻoku ke fakatanga ai au? ʻOku faingataʻa hoʻo ʻakahi ʻae meʻa māsila.’ \v 15 Pea ne u pehē, ‘ʻEiki, ko hai koe?’ Pea pehē mai ʻe ia, ‘Ko au Sisu ʻoku ke fakatangaʻi. \v 16 Ka ke tuʻu hake ʻi ho vaʻe: he kuo u hā atu kiate koe koeʻuhi ke u fakanofo koe koe faifekau mo e fakamoʻoni ʻoe ngaahi meʻa kuo ke mamata ai, mo e ngaahi meʻa foki te u fakahā kiate koe; \v 17 Pea te u fakamoʻui koe mei he kakai mo e ngaahi Senitaile, ʻakinautolu ʻoku ou fekau koe ki ai ni, \v 18 Ke fakaʻā honau mata, mo fakatafoki ʻakinautolu mei he poʻuli ki he maama, pea mei he mālohi ʻo Sētane ki he ʻOtua, koeʻuhi ke nau maʻu ʻae fakamolemole ʻoe angahala, mo e tofiʻa fakataha mo kinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻi he tui kiate au. \v 19 Pea talu ai, ʻe tuʻi ko ʻAlikipa, naʻe ʻikai te u talangataʻa ki he meʻa naʻe hā mai mei he langi: \v 20 Ka ne u fuofua fakahā kiate kinautolu ʻi Tamasikusi, pea ʻi Selūsalema, mo e ngaahi potu kotoa pē ʻi Siutea, pea ki he ngaahi Senitaile, ke nau fakatomala pea tafoki ki he ʻOtua, mo fai ʻae ngāue ʻoku taau mo e fakatomala. \v 21 Pea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni, naʻe puke au ʻe he kakai Siu ʻi he falelotu lahi, ʻonau fai ke tāmateʻi au. \v 22 Ka ko e meʻa ʻi heʻeku maʻu ʻae tokoni mei he ʻOtua, ko ia ʻoku ou kei fai ai ʻo hoko ki he ʻaho ni, ʻo fakamoʻoni ki he iiki mo e lalahi, ʻo ʻikai ha meʻa kehe ka ko ia ʻe he kau palōfita mo Mōsese ʻe hoko mai: \v 23 Koeʻuhi ʻe mamahi ʻa Kalaisi, pea ko e ʻuluaki ia ʻi he toetuʻu mei he mate, pea ʻe fakahā ʻe ia ʻae maama ki he kakai, mo e ngaahi Senitaile. \v 24 Pe fakamatala pehē pe ʻe ia, mo e kalanga mai ʻa Fesito, ʻo pehē, “ʻE Paula, kuo ke faha; kuo fakafaha koe ʻe he poto lahi.” \v 25 Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻE ʻeiki ko Fesito, ʻoku ʻikai te u faha; ka ʻoku ou fakahā atu ʻae lea ʻoe moʻoni mo e poto. \v 26 He ʻoku ʻiloʻi ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he tuʻi, ʻoku ou fakamatala ni ʻi hono ʻao: he ʻoku ou ʻilo pau ʻoku ʻikai lilo kiate ia ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ni; he naʻe ʻikai fai ʻae meʻa ni ʻi ha tuliki. \v 27 ‌ʻE tuʻi ko ʻAkilipa, ʻoku ke tui ki he kau palōfita? ʻOku ou ʻilo ʻoku ke tui.” \v 28 Pea pehē ʻe ʻAkilipa kia Paula, Kuo ke meimei fakahehemaʻi au ke u hoko ko e Kalisitiane. \v 29 Pea pehē ʻe Paula, “ʻAmusiaange ʻeau ki he ʻOtua, kuo ʻikai ko koe pe, ka ko kinautolu kotoa pē foki ʻoku fanongo kiate au ʻi he ʻaho ni, kuo mou meimei tatau, mo mātuʻaki tatau pē mo au, ka ko e ngaahi haʻi ni pe.” \v 30 Pea kuo pehē ʻene lea, pea tuʻu hake ʻae tuʻi, mo e pule, mo Pelenaisi, mo kinautolu naʻa nau nonofo: \v 31 Pea kuo nau afe siʻi mei ai, pea nau alea, ʻo pehē, “Kuo ʻikai fai ʻe he tangata ni ha meʻa ʻoku ngali mo e mate, pe ko e haʻisia.” \v 32 Pea toki pehē ʻe ʻAkilipa kia Fesito, “Ka ne taʻeʻoua ʻene pehē ke fakamaau ia ʻia Sisa, pehē, kuo lelei ke tukuange ʻae tangata ni.” \c 27 \cd \it 1 ʻOku heka vaka ʻa Paula ke folau ki Loma, 10 ʻOku ne tomuʻa fakahā ʻae tuʻutāmaki ʻo ʻenau folau, 11 Ka ʻoku ʻikai ke nau tui. 14 ʻOku moʻua ʻakinautolu ʻe he afā, 41 Pea mate honau vaka, 44 Kae hao ʻo moʻui kotoa pē ki ʻuta.\it* \p \v 1 Pea kuo pau ke mau folau ki ʻItali, naʻa nau tuku ʻa Paula mo e kau pōpula kehe ki \add he tokotaha \add*ko Suliusi hono hingoa, ko e ʻeikitau ʻi he “Kongakau ʻa ʻAokositusi.” \v 2 Pea naʻa mau heka ʻi he vaka mei ʻAtalamaito, naʻe te u folau ki he matātahi ʻo ʻEsia; pea naʻa mau fai ia, pea ko homau tokotaha ko ʻAlisitake, ko e Masitōnia mei Tesalonika. \v 3 Pea pongipongi hake ai, naʻa mau tuku taula ʻi Saitoni. Pea naʻe ʻofa ʻa Suliusi kia Paula, ʻo ne tukuange ia ke ʻalu ki ʻuta, ke ne maʻu ʻae ʻofa ʻa hono kāinga. \v 4 Pea kuo mau fai lā mei ai, pea mau folau mo fakaū ʻi Saipalo, he naʻe tokai ʻae matangi. \v 5 Pea kuo mau folau ʻi he tahi ʻo Silisia mo Pamifilia, pea mau aʻu atu ki Maila ʻi Lisia. \v 6 Pea ʻilo ai ʻe he ʻeikitau ʻae vaka mei ʻAlekisānitia, naʻe te u folau ki ʻItali; pea naʻa ne fakaheka ai ʻakimautolu. \v 7 Pea kuo ʻaho lahi mo ʻemau folau siʻi pē, he naʻe tokai ʻae matangi, pea kuo mau feʻunga nai mo Naitusi, pea ne mau folau ʻo fakaū ʻi Keliti, ʻo ofi ki Salamone; \v 8 Pea naʻe ʻikai mei tō ia, pea naʻa mau lava ki he potu ʻoku ui, Ko e taulanga lelei; ʻaia naʻe ofi ki ai ʻae kolo ko Lesea. \v 9 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi ʻaho lahi, pea kuo hoko ʻo faingataʻa ʻae folau, koeʻuhi kuo hili ʻae ʻaukai, pea valokiʻi ʻe Paula, \v 10 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau matāpule, ʻoku ou ʻilo ko e folau ni ʻe tuʻutāmaki mo kovi lahi, pea ʻoku ʻikai ki he ʻuta mo e vaka pē, ka ki heʻetau moʻui foki.” \v 11 Ka naʻe tui lahi ʻae ʻeikitau ki he toutai mo e ʻeiki vaka, kae ʻikai ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula. \v 12 Pea koeʻuhi naʻe ʻikai lelei ʻae taulanga ke nau ʻi ai ʻi he faʻahitaʻu afā, pea pehē ʻe he tokolahi ke fusi taula, ʻo ʻahiʻahi ke nau lava ki Finesi, ke nau ʻi ai ʻi he faʻahitaʻu afā; ko e taulanga ia ʻi Keliti, pea ʻoku ava ia ki he tonga-hihifo mo e lulunga. \v 13 Pea ʻi he angi iiki ʻae matangi tonga, pea nau pehē, kuo nau lavaʻi ia, naʻa nau fusi taula, ʻo folau ʻo ofi ki Keliti. \v 14 Ka kuo fuofuoloa siʻi pē, pea puke ʻae matangi mālohi, ʻoku ui ko e “ʻUlokitone.” \v 15 Pea ʻi he moʻua ai ʻae vaka, mo e ʻikai faʻa fakatauala, naʻa mau hafu ai. \v 16 Pea ʻi heʻemau folau ʻo fakaū ʻi he motu ʻoku ui ko Kalauta, naʻe faingataʻa ʻaupito ʻemau maʻu mai ʻae vaka fokotuʻu: \v 17 Pea kuo nau fusi hake ia, pea nau tāliu, ʻo haʻihaʻi ʻae vaka: pea tuku fanā, ko e manavahē naʻa toka \add ʻae vaka \add*ʻi he ʻoneʻone holo, pea mau hafu pe. \v 18 Pea ʻi heʻemau mātuʻaki tōmohopo ʻi he afā, ʻo pongipongi ai, naʻa nau tolo; \v 19 Pea ʻi hono ʻaho tolu, naʻa nau laku ʻaki honau nima ʻae alanga vaka. \v 20 Pea ʻi he ʻikai hā mai ʻae laʻā pe ko e fetuʻu ʻi he ngaahi ʻaho lahi, pea ʻalo ʻae afā, naʻe mole ʻiate kimautolu ʻae ʻamanaki ki he moʻui. \v 21 Pea kuo fuoloa mo e ʻaukai pē, pea toki tuʻu hake ʻa Paula ʻi honau ʻao, ʻo ne pehē, “ʻAe kau matāpule, naʻe totonu hoʻomou tui mai kiate au, ke ʻoua naʻa fusi taula ʻi Keliti, ke hoko ai ʻae kovi mo e maumau ni. \v 22 Ka ko eni, ʻoku ou pehē atu kiate kimoutolu, “ke mou fiemālie: koeʻuhi ʻe ʻikai mate ha taha ʻiate kimoutolu, ka ko e vaka pē. \v 23 He naʻe tuʻu ofi mai kiate au ʻi he poōni ha ʻāngelo ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻaʻana au, pea ko ia ʻoku ou tauhi. \v 24 ‌ʻO ne pehē mai, ‘ʻE Paula, ʻoua naʻa ke manavahē; he te ke aʻu atu koe ki he ʻao ʻo Sisa: \v 25 Ko ia ʻae kau matāpule, ke mou fiemālie: he ʻoku ou tui ki he ʻOtua, ʻe fai ʻo hangē ko e meʻa kuo tala mai.” \v 26 Ka ʻe tūkia ʻakitautolu ʻi ha motu ʻe taha. \v 27 Pea kuo kakato ʻae pō ʻe hongofulu ma fā, pea kuo mau hafu fano ʻi he tahi ʻo ʻAtilia, pea tuʻuapō nai, pea mahalo ʻae kau vaka kuo nau ofi ki ha fonua; \v 28 Pea naʻa nau tukutuku, pea ʻilo ko e ofa ʻe uangokumi: pea kuo nau ngaholo siʻi atu, pea toe tukutuku, pea ʻilo ko e ofa ʻe tekumi mā nima. \v 29 Pea naʻa nau manavahē telia naʻa mau toka ʻi ha hakau, pea nau lī ʻae taula ʻe fā ʻi he taumuli, mo nau fakaʻamu ki he ʻaho. \v 30 Pea naʻe fai ke feholaki ʻae kau kauvaka mei he vaka, he naʻa nau tuku hifo ʻae vaka fokotuʻu ki tahi, ʻo hangē ko haʻanau fie ʻave taula ki he taumuʻa; \v 31 Ka naʻe pehē ʻe Paula ki he ʻeikitau mo e kau tau, “Kapau ʻe ʻikai nofo ʻakinautolu ni ʻi he vaka, ʻe ʻikai te mou moʻui.” \v 32 Pea naʻe toki tutuʻu ʻe he kau tau ʻae maea ʻoe vaka fokotuʻu, pea ʻauhia ia. \v 33 Pea kuo ofi ʻae ʻaho, pea kole ʻa Paula kiate kinautolu kotoa pē ke nau kai, ʻo ne pehē, “Ko hono hongofulu ma fā eni ʻoe ʻaho mo hoʻomou nofo, ʻo taʻefai-hoʻomou-keinanga. \v 34 Pea ko ia ʻoku ou kole kiate kimoutolu ke mou kai; ke mālohi ai homou sino: koeʻuhi ʻe ʻikai tō ʻi he ʻulu ʻo homou tokotaha ha tuʻoni louʻulu ʻe taha.” \v 35 Pea kuo pehē ʻene lea, pea ne toʻo ʻae mā, ʻo fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē: pea kuo ne pakiʻi ia, pea ne kamata kai. \v 36 Pea naʻa nau toki fiefia kotoa pē, pea kai foki ʻekinautolu. \v 37 Pea naʻa mau toko uangeau mo e toko fitungofulu ma toko ono ʻi he vaka. \v 38 Pea hili ʻenau fakamaʻamaʻa ʻae vaka, ʻo tolo ʻae uite ki tahi. \v 39 Pea ʻi heʻene ʻaho, naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae fonua: ka naʻa nau vakai ki he ava naʻe ai hono fanga, pea naʻa nau holi ʻo kapau ʻe mafai, ke fakaʻoho ai ʻae vaka. \v 40 Pea kuo nau motuhi ʻae ngaahi taula, ʻo tuku pe ʻi tahi, pea veteange ʻae taufoe ʻoe foheʻuli, ʻonau fai ia, ke ʻalu ki ʻuta. \v 41 Pea naʻa nau tō ki he potu ʻoku fetaulaki ai ʻae tahi ʻe ua, ʻonau fakatoka ai ʻae vaka; pea naʻe toka maʻu ʻae taumuʻa, pea ʻikai faʻa ueʻi, ka naʻe maumau hono taumuli ʻe he mālohi ʻoe peau. \v 42 Pea naʻe fakakaukau ʻae kautau ke tāmateʻi ʻae kau pōpula, telia naʻa kakau ha niʻihi, ʻo hao. \v 43 Ka naʻe fie fakamoʻui ʻa Paula ʻe he ʻeikitau mei honau loto, ko ia ne ne taʻofi ʻakinautolu; ʻo ne fekau kiate kinautolu ʻoku faʻa kakau ke nau hopo, ʻo muʻomuʻa ki ʻuta: \v 44 Pea ko hono toe, ko e niʻihi ʻi he laupapa, ko e niʻihi ʻi he ngaahi meʻa ʻoe vaka. Pea fai fai ia pea mau hao kotoa pē ki ʻuta. \c 28 \cd \it 1 Hili ʻae mate ʻoe vaka ʻo Paula naʻe ʻofa kiate ia ʻae kakai muli. 5 Ko e piki ʻi hono nima ʻae ngata fekai. 8 ʻOku ne fakamoʻui ʻae mahaki kehekehe ʻi he motu ko ia. 11 ʻOku nau folau atu ki Loma. 17 ʻOku ne fakahā ki he kakai Siu hono ʻuhinga ʻo ʻene haʻu. 24 Hili ʻene malanga naʻe tui ʻae niʻihi, ka naʻe ʻikai tui ʻae niʻihi 30 Ko ʻene malanga ai ʻo ua taʻu.\it* \p \v 1 Pea kuo hao ʻakimautolu, pea mau toki ʻilo ko e motu ia ʻoku ui ko Melita. \v 2 Pea naʻe lahi ʻae ʻofa mai ʻae kakai muli kiate kimautolu: he naʻa nau tutu ʻae afi, ʻo maʻu ʻakimautolu kotoa pē, koeʻuhi naʻe tō ʻae ʻuha, pea koeʻuhi ko e momoko. \v 3 Pea ʻi he okooko ʻe Paula ʻae ʻu popohango, ʻo ne tuku ia ki he afi, naʻe haʻu mei he mafana ʻae ngata fekai, ʻo piki ʻi hono nima. \v 4 Pea kuo mamata ʻae kakai muli ki he manu ʻoku tāupe ʻi hono nima, ne nau fepehēʻaki ʻiate kinautolu, “Ko e moʻoni ko e fakapō ʻae tangata ni, pea kuo hao ia mei he tahi, ka ʻoku ʻikai tuku ia ʻe he houhau ke ne moʻui.” \v 5 Pea tupeʻi ʻe ia ʻae manu ki he afi, pea naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ia ha kovi. \v 6 Ka naʻa nau ʻamanaki ki heʻene pupula, pe tō hifo ʻo mate fakafokifā pe: pea kuo nau siosio ʻo fuoloa, kae ʻikai mamata ki ha kovi kuo hoko kiate ia; pea liliu honau loto, ʻonau pehē, “Tā ko e ʻotua ia.” \v 7 Pea naʻe tuʻu ʻi he potu ko ia ʻae ʻapi ʻoe ʻeiki ʻoe motu, ko hono hingoa ko Pupilio; pea naʻe ʻofa mai ia kiate kimautolu, ʻo mau nofo ʻi hono ʻapi ʻi he ʻaho ʻe tolu. \v 8 Pea pehē, naʻe tokoto ʻae tamai ʻa Pupilio ʻoku mahaki, ko e mofi mo e hana toto; pea kuo hū atu ʻa Paula ki ai, ʻo lotu, pea ne ala atu hono nima kiate ia, ʻo fakamoʻui ia. \v 9 Pea kuo fai ia, pea haʻu foki mo e niʻihi ʻoe motu naʻe moʻua ʻi he ngaahi mahaki, pea fakamoʻui: \v 10 Pea naʻa nau foaki ʻae ngaahi foaki lahi kiate kimautolu; pea ʻi heʻemau ʻalu, naʻa nau fakaheka ʻae ngaahi meʻa naʻe ʻaonga. \v 11 Pea kuo hili ʻae māhina ʻe tolu, naʻa mau folau ʻi he vaka ʻAlekisānitia, naʻe nofo ʻi he motu ʻi he faʻahitaʻu afā, pea ko hono fakaʻilonga “ko e Mahangataʻane.” \v 12 Pea naʻa mau ʻalu ki ʻuta ʻi Silakusa, pea mau nofo ai ʻo ʻaho tolu. \v 13 Pea mau fākahua mei ai, pea mau aʻu atu ki Lisio: pea hili ʻae ʻaho ʻe taha, pea tonga ʻae matangi, pea pongipongi ai, naʻa mau aʻu atu ki Piuteoli: \v 14 Pea mau ʻilo ai ʻae kāinga, pea naʻa nau kole ke mau nofo mo kinautolu ʻo ʻaho fitu: pea naʻa mau fononga atu ki Loma. \v 15 Pea kuo fanongo ʻae kāinga mei ai kiate kimautolu, naʻa nau haʻu ʻo fakafetaulaki mai kiate kimautolu ki he Malaʻe ʻo ʻApio, mo e Fale ʻe tolu: pea kuo mamata ai ʻa Paula, pea ne fakafetaʻi ki he ʻOtua, mo loto mālohi ai. \v 16 Pea kuo mau aʻu atu ki Loma, pea tuku ʻe he ʻeikitau ʻae kau pōpula ki he pule ʻoe kau tau: ka naʻe tuku ʻa Paula ke nofo kehe, mo e tangata tau naʻa ne leʻohi ia. \v 17 Pea pehē, “Kuo hili ʻae ʻaho ʻe tolu, pea fekau ʻe Paula ki he kau matāpule Siu ke fakataha: pea kuo nau kātoa mai, pea ne pehē kiate kinautolu, ʻae kau tangata ko e kāinga, naʻe ʻikai pe te u fai ha meʻa ki he kakai pe ki he ngaahi ngāue fakaʻeiki ʻo ʻetau ngaahi tamai, ka naʻe tuku au mei Selūsalema, ko e pōpula ki he nima ʻoe kakai Loma. \v 18 Pea kuo nau fakamaau au, pea nau loto ke tukuange au, koeʻuhi naʻe ʻikai ʻiate au ha meʻa e totonu ai ʻeku mate. \v 19 Ka ʻi he lea mālohi ʻae kakai Siu ke ʻoua, pea ne u pehē, te u fakamaau pe au ia Sisa; ka naʻe ʻikai ʻi heʻeku fie talatalaakiʻi hoku kakai ʻi ha meʻa. \v 20 Pea ko e meʻa ia ʻoku ou fekau atu ai ke mou kātoa mai, ke u mamata pea lea kiate kimoutolu: he koeʻuhi ko e ʻamanaki ʻa ʻIsileli kuo haʻisia ʻaki au ʻae ukamea fihifihi ni.” \v 21 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai te mau maʻu mei Siutea ha tohi kiate koe, pea naʻe ʻikai fakahā pea leaʻaki ha kovi kiate koe ʻe ha tokotaha ʻi he kāinga naʻe haʻu. \v 22 Ka ʻoku mau holi ke fanongo ʻiate koe pe ko e hā ho loto: he koeʻuhi ko e faʻahinga ni, ʻoku mau ʻilo ʻoku lea kovi ki ai ʻi he potu kotoa pē. \v 23 Pea kuo nau kotofa ʻae ʻaho kiate ia, pea haʻu ʻae tokolahi ki hono fale; pea ne fakamatala ʻe ia mo fakapapau atu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kinautolu, ʻo ne fakamoʻoni kiate kinautolu mei he fono ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, kia Sisu, ʻo fai mei he pongipongi ʻo aʻu ki he efiafi. \v 24 Pea naʻe tui ʻae niʻihi ki he ngaahi meʻa naʻa ne leaʻaki, ka naʻe ʻikai tui ʻae niʻihi. \p \v 25 ¶ Pea kuo ʻikai te nau loto taha ʻiate kinautolu, pea nau ʻalu, ka kuo hili ʻae leaʻaki ʻe Paula ʻae lea ni ʻe taha, Neʻineʻi folofola ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻia ʻIsaia ko e palōfita ki heʻetau ngaahi Tamai. \v 26 ‌ʻO pehē, ‘ʻAlu ki he kakai ni, mo e pehē Te mou fakaongoongo pea fanongo, kae ʻikai ongoʻi; pea siofia ʻo mamata, kae ʻikai ʻiloʻi: \v 27 ‘He kuo fakaongonoa ʻae loto ʻoe kakai ni, pea ʻoku tuli honau telinga, pea kuo nau fakamohe honau mata; telia naʻa ʻiloange kuo mamata honau mata, pea fanongo honau telinga, pea ʻilo ʻe honau loto, pea liliu ai, pea te u fakamoʻui ʻakinautolu.’” \v 28 Ko ia ke mou ʻilo eni, kuo fekau atu ki he kakai Senitaile ʻae fakamoʻui ʻae ʻOtua, pea ʻe fanongo ai ʻakinautolu. \v 29 Pea kuo leaʻaki ʻe ia ʻae ngaahi lea ni, pea ʻalu ʻae kakai Siu, pea naʻe lahi ʻenau fakakikihi ʻiate kinautolu. \v 30 Pea naʻe nofo ʻa Paula ʻi hono fale ʻoʻona naʻa ne totongi ki ai ʻo ua taʻu, pea ne talia ʻakinautolu kotoa pē naʻe haʻu kiate ia, \v 31 ‌ʻO ne malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo ako ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoku kau ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻi he mālohi lahi, pea naʻe ʻikai taʻofi kiate ia ʻe ha tokotaha.