\id 2SA \h 2 Samuela \toc1 Ko Hono Ua ʻoe Tohi ʻo Samuela \toc2 2 Samuela \toc3 2Sa \mt2 KO HONO UA ʻOE TOHI \mt3 ʻO \mt1 SAMUELA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku ʻomi ʻae ongoongo ʻe he tangata ʻAmaleki ʻoe teʻia lahi ʻi he tau, ʻo ne loi ʻo pehē ko ia ia ne ne tāmateʻi ʻa Saula. 17 Ko e tēngihia ʻe Tevita ʻae pekia ʻa Saula mo Sonatane ʻi he hiva fakatangi.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae mate ʻa Saula, pea kuo liu mai ʻa Tevita mei heʻene taaʻi ʻae kakai ʻAmaleki, pea kuo hili ʻae ʻaho ʻe ua mo ʻene nofo ʻa Tevita ʻi Sikilaki; \v 2 Pea ʻi he hoko ki hono tolu ʻoe ʻaho, vakai, naʻe haʻu ha tangata mei he tau ʻa Saula, kuo mahaehae hono kofu, pea pani efu hono ʻulu, pea ʻi heʻene hoko atu kia Tevita, naʻa ne tō hifo ki he kelekele, mo ne fai fakaʻapaʻapa. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “ʻOku ke haʻu mei fē?” Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Kuo u hao mei he nofoʻanga tau ʻo ʻIsileli.” \v 4 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “Ko e hā ha meʻa naʻe fai? ʻOku ou kole ke ke fakahā mai kiate au.” Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Kuo hola ʻae kakai mei he tau, pea kuo tō ʻae kakai tokolahi ʻo mate; pea kuo pekia ʻa Saula mo Sonatane ko hono foha foki.” \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he tangata talavou naʻe lea mai, “Naʻe fēfē hoʻo ʻilo ʻe koe kuo mate ʻa Saula pea mo Sonatane ko hono foha?” \v 6 Pea naʻe pehē mai ʻe he tangata talavou naʻe tala ia kiate ia, “ʻIloange naʻaku hoko atu ki he moʻunga ko Kilipoa, pea vakai, naʻe faʻaki ʻa Saula ki hono tao; pea vakai naʻe tuli mālohi kiate ia ʻae ngaahi saliote mo e kau heka hoosi. \v 7 Pea ʻi heʻene sio ki mui, naʻa ne mamata kiate au, ʻo ne ui kiate au. Pea naʻaku pehē ʻe au, ‘Ko au eni.’ \v 8 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, ‘Ko hai koe?’ Pea naʻaku pehē kiate ia, ‘Ko e tangata ʻAmaleki au.’ \v 9 Pea naʻa ne toe pehē mai kiate au, ‘ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tuʻu hake kiate au ʻo tāmateʻi au: he ʻoku ou mamahi ʻaupito, koeʻuhi ʻoku kei mālohi ʻeku moʻui ʻiate au.’ \v 10 Ko ia ne u tuʻu ki ai, ʻo tāmateʻi ia, koeʻuhi naʻaku ʻilo pau ʻe ʻikai te ne toe moʻui mei heʻene tō ki lalo ʻaupito: pea naʻaku toʻo ʻae tatā fakatuʻi mei hono ʻulu, mo e vesa mei hono nima, pea kuo u ʻomi ia ki heni ki hoku ʻeiki. \v 11 Ka naʻe toki puke ʻe Tevita ki hono ngaahi kofu ʻo ne haehae ia; pea naʻe fai pehē foki ʻae kau tangata kotoa pē naʻe ʻiate ia: \v 12 Pea naʻa nau mamahi mo tangi, mo ʻaukai ʻo aʻu ki he poʻuli, koeʻuhi ko Saula, pea mo Sonatane ko hono foha, pea koeʻuhi ko e kakai ʻa Sihova, pea mo e fale kotoa ʻo ʻIsileli; koeʻuhi ko e tō hifo ʻakinautolu ʻi he heletā. \p \v 13 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he tangata talavou naʻe ʻomi ʻae ongoongo, “ʻOku ke mei fē koe?” Pea naʻa ne pehēange, “Ko e foha au ʻoe muli, ko e ʻAmaleki.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “Ko e hā ia naʻe ʻikai te ke manavahē ai ke ala atu ho nima ke tāmateʻi ʻaia naʻe fakatapui ʻe Sihova?” \v 15 Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ki ha taha ʻoe kau talavou, ʻo ne pehē, “ʻUnuʻunu atu ʻo taaʻi ia.” Pea naʻa ne taaʻi ia ke ne mate. \v 16 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “Ke ʻi ho ʻulu pe ʻoʻou ho toto; he kuo fakamoʻoni ʻe ho ngutu kiate koe, ʻo pehē, kuo u tāmateʻi ʻaia naʻe fakatapui ʻe Sihova.” \v 17 Pea naʻe tēngihia ʻe Tevita ʻa Saula, pea mo hono foha ko Sonatane, ʻi he tangilāulau ko eni: \v 18 (Naʻa ne fekau foki ke nau akoʻi ʻae fānau ʻa Siuta ke ngāueʻaki ʻae kaufana: vakai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻa Sesa.) \v 19 “Kuo tāmateʻi ʻae toulekeleka, ʻo ʻIsileli ʻi hoʻo ngaahi potu māʻolunga: \q2 ʻOiauē, kuo hinga ʻae kau tangata mālohi! \v 20 ‌ʻOua naʻa tala ia ʻi Kati, \q2 ʻoua naʻa fakahā ia ʻi he ngaahi hala ʻo ʻAsikeloni; \q1 telia naʻa fiefia ai ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kakai Filisitia, \q2 pea telia naʻa polepole ai ʻae ngaahi ʻofefine ʻokinautolu ʻoku taʻekamu. \q1 \v 21 ‌ʻAe ngaahi moʻunga ʻo Kilipoa, \q2 ke ʻoua naʻa ai ha hahau, pe ha ʻuha ʻe tō hifo kiate koe, \q2 pe \add ʻiate \add*koe ha ngoueʻanga ʻoe feilaulau: \q2 koeʻuhi kuo liʻaki kovi ʻi ai ʻae pā ʻoe mālohi, ʻae pā ʻo Saula, \q2 ʻo hangē pe naʻe ʻikai ke fakatapui ia ʻaki ʻae lolo. \q1 \v 22 Naʻe ʻikai foki mai ʻae kaufana ʻo Sonatane, \q2 mei he toto ʻokinautolu naʻe tāmateʻi, \q2 mei he sino ʻoe kau mālohi, \q2 pea naʻe ʻikai foki noa mai ʻae heletā ʻa Saula. \q1 \v 23 Naʻe toulekeleka, mo lelei ʻa Saula mo Sonatane ʻi heʻena moʻui, \q2 pea naʻe ʻikai māvae ʻakinaua ʻi heʻena mate: \q2 naʻa na veʻe vave hake ʻi he fanga ʻikale, \q2 naʻa na mālohi lahi hake ʻi he fanga laione. \q1 \v 24 ‌ʻAe ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsileli, mou tēngihia ʻa Saula, \q2 ʻaia naʻa ne fakakofuʻi ʻakimoutolu ʻi he kulaʻahoʻaho, mo e meʻa ʻoe manako, \q2 ʻaia naʻa ne ʻai ki hoʻomou kofu ʻae teunga ʻoe koula. \q1 \v 25 ‌ʻOiauē, ʻae hinga ki lalo ʻae kau mālohi ʻi he lotolotonga ʻoe tau! \q2 ʻE Sonatane naʻe tāmateʻi koe ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻoʻou. \q1 \v 26 Kuo u mamahi koeʻuhi ko koe, ʻe hoku kāinga ko Sonatane: \q2 naʻa ke lelei fau kiate au: \q2 naʻe fakamanavahē hoʻo ʻofa kiate au, \q2 ʻo lahi hake ʻi he ʻofa ʻae kau fefine. \q1 \v 27 ‌ʻOiauē, he kuo tō ki lalo ʻae kau mālohi, \q2 kuo fakaʻauha ʻae ngaahi mahafu ʻoe tau!” \c 2 \cd \it 1 Ko e ʻalu ʻa Tevita ki Hepeloni mo e fakanofo ia ʻi ai ko e tuʻi ki Siuta. 3 ʻOku ne fakamālōʻia ʻae kakai ʻo Sepesi-Kiliati ʻi heʻenau fai ʻofa kia Saula. 8 ʻOku fakanofo ʻa Isiposeti ʻe ʻApina ke tuʻi ʻi ʻIsileli. 12 Ko e tau fetāmateʻaki ʻoku fai ʻe he kau tangata ʻo ʻApina mo e kau tangata ʻa Soape. 18 ʻOku tāmateʻi ʻa ʻAsaeli. 25 ʻOku loto ʻa ʻApina, pea ʻoku fekauʻi ʻe Soape ke fakaholomui ʻae tau. 32 Ko e fai ʻae putu ʻo ʻAsaeli.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE lelei ʻa ʻeku ʻalu hake ki ha taha ʻoe ngaahi kolo ʻo Siuta?” Pea naʻe pehē kiate ia ʻe Sihova, “ʻAlu hake.” Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Te u ʻalu ki fē?” Pea naʻa ne pehē, “Ki Hepeloni.” \v 2 Ko ia naʻe ʻalu ʻa Tevita ki ai, ko ia mo hono ongo uaifi foki, ko ʻAhinoami ko e \add fefine \add*Sesilili, mo ʻApikale naʻe mali mo Napale ko e \add tangata \add*Kameli. \v 3 Pea ko e kau tangata naʻe ʻiate ia, naʻe ʻohake kinautolu ʻe Tevita, ko e tangata taki taha mo hono kaunga nofoʻanga: pea naʻa nau nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Hepeloni. \v 4 Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata mei Siuta, pea naʻa nau fakanofo ʻi ai ʻa Tevita, ko e tuʻi ki he faʻahinga ʻo Siuta. Pea naʻa nau tala kia Tevita, ʻo pehē, “Ko e kau tangata ʻo Sepesi-Kiliati, ko kinautolu ia naʻe tanu ʻa Saula. \p \v 5 ¶ Pea naʻe kouna ʻe Tevita ʻae kau talafekau ki he kakai ʻo Sepesi-Kiliati, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ke fakamonūʻia ʻakimoutolu meia Sihova, koeʻuhi kuo mou fakahā ʻae ʻofa ni ki homou ʻeiki, ʻio, kia Saula, pea kuo mou fai hono putu. \v 6 Pea ʻofa ʻeni ke fakahā ʻe Sihova ʻae angalelei mo e moʻoni kiate kimoutolu: pea ko au foki, te u totongi ʻae ngāue lelei ni, koeʻuhi kuo mou fai ʻae meʻa ni. \v 7 Ko ia, tuku eni ke fakamālohi homou nima, pea mou lototoʻa: he kuo pekia ʻa homou ʻeiki ko Saula, pea kuo fakanofo au foki ʻe he faʻahinga ʻo Siuta ko e tuʻi kiate kinautolu. \p \v 8 ¶ Ka naʻe ʻave ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula, ʻe ʻApina ko e foha ʻo Nea, ko e ʻeiki ʻoe kau tau ʻa Saula, ʻo ne ʻomi ia ki Mehanemi; \v 9 ‌ʻO ne fakanofo ia ke tuʻi ʻi Kiliati, pea ki he kakai ʻAsilia, mo Sesilili, mo ʻIfalemi pea mo Penisimani, pea ki ʻIsileli kātoa. \v 10 Naʻe fāngofulu taʻu ʻae motuʻa ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula ʻi heʻene kamata pule ki ʻIsileli, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe ua. Ka naʻe muimui ʻae faʻahinga ʻo Siuta kia Tevita. \v 11 Pea ko e kuonga naʻe tuʻi ai ʻa Tevita ʻi Hepeloni ki he fale ʻo Siuta, ko e taʻu ia ʻe fitu mo e māhina ʻe ono. \p \v 12 ¶ Pea naʻe ʻalu mei Mehanemi ki Kipione ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea, pea mo e kau tamaioʻeiki ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula. \v 13 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Soape ko e tama ʻo Seluia, pea mo e kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, pea naʻa nau fakataha ki he anovai ʻo Kipione: pea naʻa nau nofo hifo, ko e taha ki he potu anovai ʻe taha, pea ko e taha ki he potu anovai ʻe taha. \v 14 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kia Soape, “Tuku ke tuʻu hake ni ʻae kau talavou, ʻo fakavā ʻi hota ʻao.” Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Tuku ke nau tuʻu hake.” \v 15 Pea naʻe toki tuʻu hake mo ʻalu atu ʻae toko hongofulu ma ua mei Penisimani naʻe lau, ʻaia naʻe kau kia Isiposeti ko e foha ʻo Saula, mo e toko hongofulu ma ua mei he kau tamaioʻeiki ʻa Tevita. \v 16 Pea naʻa nau fepukeaki taki taha ʻe he tangata ʻae ʻulu ʻo hono hoa, ʻonau taki taha fetuiʻaki ʻae heletā ʻakinautolu ʻi he vakavaka, pea ko ia, naʻa nau tō hifo fakataha ai; pea ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia, “Ko e potu ʻae kau tangata mālohi, ʻaia ʻoku ʻi Kipione.” \v 17 Pea naʻe fakamanavahē ʻae tau ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe fakavaivai ʻa ʻApina, pea mo e kau tangata ʻo ʻIsileli, ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻo Tevita. \p \v 18 ¶ Pea naʻe ʻi ai ʻae tama ʻe toko tolu ʻo Seluia, ko Soape, Mo ʻApisai, mo ʻAsaeli: pea naʻe veʻevave ʻa ʻAsaeli ʻo tatau mo e ʻanitelope hehengi ʻoe vao. \v 19 Pea naʻe tuli ʻe ʻAsaeli kia ʻApina pea ʻi heʻene ʻalu naʻe ʻikai ke feafeʻaki ia ki he toʻomataʻu pe ki he toʻohema ʻi heʻene tulia ʻa ʻApina. \v 20 Pea naʻe toki sio ki mui ʻa ʻApina, ʻo ne pehē, “Ko ʻAsaeli koe?” Pea naʻa ne pehē atu, “Ko au.” \v 21 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kiate ia, “Ke ke foki atu ki he toʻomataʻu pe ki hoʻo toʻohema, pea ke puke ha taha ʻoe kau talavou, pea ke maʻu ʻa hono mahafu.” Ka naʻe ʻikai afe atu ʻa ʻAsaeli mei \add heʻene \add*tuli kiate ia. \v 22 Pea naʻe toe pehē ʻe ʻApina kia ʻAsaeli, “Tafoki atu koe mei hoʻo tuli kiate au: koeʻumaʻā ʻa ʻeku tā hifo koe ki he kelekele? Pea ka pehē ʻe fēfē ʻeku hiki ʻa hoku mata kia Soape ko ho tokoua? \v 23 Ka neongo eni naʻe ʻikai te ne afe atu: ko ia naʻe hokaʻi ia ʻi hono kete ʻe ʻApina ʻaki ʻae mui ʻoe tao, pea naʻe ʻasi atu ʻae tao ʻi hono tuʻa: pea naʻa ne tō hifo ʻi ai, ʻo ne mate ʻi he potu ko ia: pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻilonga ʻakinautolu naʻe hoko mai ki he potu naʻe tō hifo ai ʻa ʻAsaeli ʻo ne mate, naʻa nau tuʻumaʻu ai. \v 24 Naʻe tuli foki ʻa ʻApina ʻe Soape pea mo ʻApisai: pea naʻe tō ʻae laʻā feʻunga mo ʻena hoko ki he moʻunga ko ʻAma, ʻaia ʻoku hanga ki Kia ʻi he hala ʻoe toafa ʻo Kipione. \p \v 25 ¶ Pea naʻe fakataha ʻakinautolu ʻe he fānau ʻo Penisimani ke kau taha kia ʻApina, pea naʻa nau hoko ko e vāhenga tau pe taha, ʻonau tutuʻu ʻi he tumutumu ʻo ha potu māʻolunga. \v 26 Pea naʻe toki ui ʻe ʻApina kia Soape, ʻo pehē, “ʻE tāmateʻi maʻuaipē ʻe he heletā? ʻIkai ʻoku ke ʻilo ʻe ai ha fakamamahi ʻi hono ikuʻanga?” Pea ka kuo pehē, “Pea ʻe fēfeeʻi ʻa hono fuoloa, kaeʻoua ke ke tala ki he kakai ke foki atu mei he tulia ʻa honau kāinga?” \v 27 Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Hangē ʻoku moʻui ʻae ʻOtua, ka ne ʻikai te ke lea, pehē, kuo ʻalu ʻae kakai taki taha mei he muimui ki hono kāinga ʻi he ʻanepongipongi.” \v 28 Ko ia naʻe ifi ai ʻe Soape ha meʻalea, pea naʻe tuʻumaʻu ʻae kakai kotoa pē, pea naʻe ʻikai te nau kei tuli ki ʻIsileli, pea naʻe ʻikai toe fai ha tau. \v 29 Pea naʻe fononga ʻa ʻApina pea mo ʻene kakai kotoa pē ʻi he pō kātoa ko ia, ʻi he toafa, ʻonau aʻa ʻi Sioatani, pea nau ʻosiki ʻa e \add fonua \add*kotoa pē ko Pitiloni, pea naʻa nau hoko atu ki Mehanemi. \v 30 Pea naʻe liliu mai ʻa Soape mei heʻene tuli ʻa ʻApina; pea ʻi heʻene tānaki fakataha ʻae kakai kotoa pē, ko e toko hongofulu ma toko hiva ʻoe kau tangata ʻa Tevita naʻe ʻikai ʻiloa, pea mo ʻAsaeli. \v 31 Ka kuo ʻosi ʻae teʻia ke mate ʻe he kakai ʻo Tevita ʻae kau tangata mei Penisimani, mo e kau tangata ʻo ʻApina, ʻae toko tolungeau ma toko onongofulu. \p \v 32 ¶ Pea naʻa nau toʻo hake ʻa ʻAsaeli, ʻonau tanu ia he fonualoto ʻo ʻene tamai, ʻaia naʻe ʻi Petelihema. Pea naʻe fononga ʻa Soape mo ʻene kakai ʻi he pō kātoa, pea naʻa nau hoko ki Hepeloni ʻo feʻunga mo ʻene mafoa ʻae ata. \c 3 \cd \it 1 ʻOku fakaʻaʻau ke mālohi ʻa Tevita. 2 Ko e fanauʻi ʻae foha ʻe toko ono kiate ia ʻi Hepeloni. 6 ʻOku ʻita ʻa ʻApina kia Isiposeti. 12 ʻOku ne toka atu kia Tevita. 13 ʻOku fekau ʻe Tevita ke ne tuku kiate ia ʻa hono uaifi ko Mikale. 17 ʻOku alea ʻa ʻApina mo e kakai ʻIsileli, pea ʻoku fai ʻe Tevita ha kātoanga kiate ia ʻi heʻene ʻalu. 22 ʻOku liu mai ʻe Soape mei he tau, pea ʻoku ne ʻita ki he tuʻi, pea ʻoku na tāmateʻi ʻa ʻApina. 28 ʻOku fakamalaʻiaʻi ʻe Tevita ʻa Soape, pea ʻoku ne tēngihia ʻa ʻApina.\it* \p \v 1 Naʻe fai fuoloa foki ʻae tau ʻae fale ʻo Saula pea mo e fale ʻo Tevita, ka naʻe fakaʻaʻau pe ke mālohi lahi ʻa Tevita, pea naʻe fakaʻaʻau ke vaivai hifo ʻae fale ʻo Saula. \p \v 2 ¶ Pea naʻe fānau ʻae fānau tangata kia Tevita ʻi Hepeloni: ko hono ʻuluaki ko ʻAmanoni, ʻia ʻAhinoami ko e \add fefine \add*Sesilili; \v 3 Pea ko hono toko ua ko Kiliapi, ʻia ʻApikale naʻe mali mo Napale ko e tangata Kameli; pea ko hono toko tolu ko ʻApisalomi, ko e tama ʻa Meaka, ko e ʻofefine ʻo Talimai ko e tuʻi ʻo Kesuli: \v 4 Pea ko hono toko fā, ko ʻAtonisa, ko e tama ʻo Hakiti; pea ko hono toko nima, ko Sifatia ko e tama ʻo ʻApitali; \v 5 Pea ko hono toko ono, ko Itiliami, ʻia Ekila ko e uaifi ʻo Tevita. Naʻe fanauʻi ʻakinautolu ni kia Tevita ʻi Hepeloni. \p \v 6 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he lolotonga ʻae fetauʻaki ʻae fale ʻo Saula pea mo e fale ʻo Tevita, naʻe kau mālohi ʻa ʻApina ki he fale ʻo Saula. \v 7 Pea naʻe ai ʻae fefine sinifu ʻo Saula, ʻaia naʻe hingoa ko Lisipa, ko e taʻahine ʻo ʻAia: pea naʻe pehē ʻe \add Isiposeti \add*kia ʻApina, “Ko e hā kuo ke hū atu ai ki he sinifu ʻo ʻeku tamai?” \v 8 Pea naʻe toki ʻita ʻaupito ʻa ʻApina koeʻuhi ko e lea ʻa Isiposeti, pea ne pehē, “He ko e ʻulu au ʻo ha kulī? Kuo u fai lelei ki Siuta he ʻaho ni ki he fale ʻo Saula ko hoʻo tamai, ki hono ngaahi tokoua, pea ki hono kāinga, pea kuo ʻikai te u tukuange koe ki he nima ʻo Tevita, ka kuo ke lau kiate au he ʻaho ni ha meʻa hala ki he fefine ni? \v 9 Ke fai ʻe he ʻOtua kia ʻApina, ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te u fai ʻo hangē ko e fuakava ʻa Sihova kia Tevita; \v 10 Ke hiki ʻae puleʻanga mei he fale ʻo Saula, pea ke fokotuʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita ki ʻIsileli mo Siuta, ʻo fai atu mei Tani ʻo aʻu ki Peasipa.” \v 11 Pea naʻe ʻikai te ne toe faʻa lea mai kia ʻApina, he naʻa ne manavahē kiate ia. \p \v 12 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe ʻApina ʻae kau talafekau kia Tevita maʻana, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻo hai ʻae fonua? Mo ne pehē, Ke tā kau taha mo au, pea vakai, ʻe ʻiate koe ʻa hoku nima, ke fakatoka ʻa ʻIsileli kotoa pē kiate koe.” \p \v 13 ¶ Pea naʻa ne pehē, “ʻOku lelei, te u fai ha fuakava mo koe: ka ko e meʻa ʻe taha kuo pau hoku loto ke ke fai, ʻa eni, ʻE ʻikai te ke sio ki hoku mata, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tomuʻa ʻomi ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula, ʻoka ke ka hau ke sio ki hoku mata.” \v 14 Pea naʻe ʻave ʻe Tevita ʻae kau talafekau kia Isiposeti ko e foha ʻo Saula, ʻo ne pehē, “Tuku mai hoku uaifi ko Mikale, ʻaia naʻaku poloʻi kiate au ʻaki ʻae muʻa kili ʻe teau ʻoe kau Filisitia.” \v 15 Pea naʻe fekau ʻe Isiposeti, ʻo ne ʻomi ia mei hono husepāniti ko Faliteli ko e foha ʻo Leisi. \v 16 Pea naʻe muimui tangi pe ʻa hono husepāniti ʻiate ia ʻo aʻu ki Pahulimi. Pea naʻe pehē ai ʻe ʻApina kiate ia, “ʻAlu, ʻo foki atu.” Pea naʻa ne foki ange. \p \v 17 ¶ Pea naʻe fealēleaʻaki ʻa ʻApina pea mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē, “ʻI he kuonga kuo hili naʻa mou kumi kia Tevita ke ne tuʻi kiate kimoutolu: \v 18 Pea ko eni fai ia: he kuo folofola ʻa Sihova ʻia Tevita, ʻo pehē, ‘ʻI he nima ʻo hoku tamaioʻeiki ko Tevita te u fakamoʻui ʻa hoku kakai ʻIsileli mei he nima ʻoe kau Filisitia, pea mei he nima ʻo honau ngaahi fili kotoa pē.’” \v 19 Pea naʻe lea foki ʻa ʻApina ke ongo atu ki Penisimani: pea naʻe ʻalu foki ʻa ʻApina ke lea ʻi he telinga ʻo Tevita ʻi Hepeloni, ʻi he meʻa kotoa pē naʻe loto lelei ki ʻIsileli, mo ia naʻe lelei ai ʻae fale kotoa pē ʻo Penisimani. \v 20 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa ʻApina ki Hepeloni kia Tevita, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uofulu. Pea naʻe fai ha kātoanga ʻe Tevita kia ʻApina pea mo e kau tangata naʻe ʻiate ia. \v 21 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kia Tevita, “Te u tuʻu hake ʻo ʻalu, pea te u tānaki ʻa ʻIsileli kātoa ki hoku ʻeiki ko e tuʻi koeʻuhi ke nau fai ha fuakava mo koe, pea koeʻuhi ke ke puleʻi ʻaia kotoa pē ʻoku holi ho loto ki ai.” Pea naʻe tukuange ʻe Tevita ʻa ʻApina; pea naʻa ne ʻalu ʻi he melino pe. \p \v 22 ¶ Pea vakai, naʻe liu mai ʻae kakai ʻo Tevita mo Soape mei he vāhenga tau, pea \add naʻa nau \add*ʻomi mo kinautolu ʻae fuʻu koloa lahi: ka naʻe ʻikai ʻia Tevita ʻa ʻApina ʻi Hepeloni; he kuo ʻosi ʻa ʻene tukuange ia, pea kuo ʻalu ia ʻi he melino. \v 23 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Soape mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau fakahā kia Soape, ʻo pehē, naʻe haʻu ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea ki he tuʻi, pea kuo ne tuku ia ke ʻalu, pea kuo ʻalu melino pe ia. \v 24 Ko ia naʻe toki haʻu ai ʻa Soape ki he tuʻi ʻo ne pehē, “Ko e hā eni kuo ke fai? Vakai kuo haʻu ʻa ʻApina kiate koe; ko e hā kuo ke tuku ai ia ke ne ʻalu, pea kuo ne mole atu ʻaupito? \v 25 ‌ʻOku ke ʻilo ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea naʻa ne haʻu ke kākaaʻi koe, pea ke ne matakiʻi ʻa hoʻo feʻaluʻaki, pea ke ʻilo ʻaia kotoa pē ʻoku ke fai.” \v 26 Pea hili ʻa ʻene haʻu ʻa Soape meia Tevita, naʻa ne kouna atu ʻae kau talafekau kia ʻApina, pea naʻa nau ʻomi ia mei he vaikeli ko Sila: ka naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe Tevita. \v 27 Pea ʻi heʻene liliu mai ʻa ʻApina ki Hepeloni, naʻe ʻave ia ʻe Soape ki he kau hala ʻi he matapā ke lea fakafufū kiate ia, pea naʻa ne hokaʻi ia ʻi ai ʻi hono kete ke ne mate, koeʻuhi ko e toto ʻo hono tokoua ko ʻAsaeli. \p \v 28 ¶ Pea ʻi heʻene toki fanongo ki ai ʻa Tevita, naʻa ne pehē, “ʻOku ou ʻataʻatā au mo hoku puleʻanga ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo taʻengata, ʻi he toto ʻo ʻApina ko e foha ʻo Nea: \v 29 Tuku ke tō ia ki he ʻulu ʻo Soape, pea ki he fale kotoa ʻo ʻene tamai; pea ʻoua naʻa hala ʻae fale ʻo Soape ʻi ha kuonga, ʻi ha taha ʻoku mahaki kovi pe ha kilia, pe ha taha ʻoku faʻaki ki ha tokotoko, pe ha taha ʻoku tō ki he heletā, pe ha taha ʻoku masiva meʻakai.” \v 30 Ko ia naʻe tāmateʻi ʻa ʻApina ʻe Soape mo ʻApisai ko hono tokoua, koeʻuhi ko ʻene tāmateʻi ʻa hona tokoua ko ʻAsaeli ʻi he tau ʻi Kipea. \p \v 31 ¶ Pea naʻe pehē ʻa Tevita kia Soape, pea ki he kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, Haehae ʻa homou ngaahi kofu, pea nonoʻo ʻakimoutolu ʻaki ʻae tauangaʻa, pea tēngihia ʻa ʻApina. Pea naʻe muimui ʻe Tevita ko e tuʻi ki he fata \add ʻoe pekia\add*. \v 32 Pea naʻa nau tanu ʻa ʻApina ʻi Hepeloni: pea naʻe hiki hake ʻe he tuʻi hono leʻo ʻo ne tangi ʻi he faʻitoka ʻo ʻApina; pea naʻe tangi ʻae kakai kotoa pē. \v 33 Pea naʻe tēngihia ʻe he tuʻi ʻa ʻApina, ʻo ne pehē, “Ko e hā kuo mate ai ʻa ʻApina, ʻo hangē ko ha tangata kovi? \v 34 Naʻe ʻikai haʻi ho nima, pea naʻe ʻikai fakamaʻu ho vaʻe ʻi he meʻa haʻi: ʻo hangē ko e tō ha tangata ʻi he ʻao ʻoe kakai angakovi, naʻe pehē ʻa hoʻo hinga.” Pea naʻe toe tēngihia ia ʻe he kakai kotoa pē. \v 35 Pea ʻi he haʻu ʻae kakai kotoa pē kia Tevita ke kole ia ke ne kai ha meʻa ʻi heʻene kei ʻaho, naʻe fuakava ʻe Tevita, ʻo pehē, “Ke pehē hono fai kiate au ʻe he ʻOtua, ʻo lahi hake, ʻo kapau te u kamata ha konga \add mā\add*, pe ha meʻa kehe, kaeʻoua ke tō hifo ʻae laʻā.” \v 36 Pea naʻe tokanga ʻae kakai kotoa pē, pea naʻa nau leleiʻia ai: ʻo hangē foki ko e fiemālie ʻae kakai kotoa pē ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe he tuʻi. \v 37 He naʻe ʻilo ʻi he ʻaho ko ia ʻe he kakai kotoa pē mo ʻIsileli kotoa pē, naʻe ʻikai ko e loto ʻoe tuʻi ke tāmateʻi ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea. \v 38 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki heʻene kau tamaioʻeiki, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e ʻeiki mo e tangata ongoongo kuo tō hifo he ʻaho ni ʻi ʻIsileli? \v 39 Pea kuo u vaivai he ʻaho ni, neongo kuo pani au ko e tuʻi: pea ʻoku faingataʻa fau kiate au ʻae kau tangata na ko e ngaahi tama ʻo Seluia: ʻe totongi ʻe Sihova ki he fai kovi ʻo fakatatau mo ʻene ngāue kovi.” \c 4 \cd \it 1 ʻOku mamahi ʻae kakai ʻIsileli koeʻuhi ko e pekia ʻa ʻApina. 2 ʻOku tāmateʻi ʻa Isiposeti ʻe Paʻana mo Lekapi pea ʻoku ʻomi hono ʻulu ki Hepeloni. 9 ʻOku fekau ʻe Tevita ke tāmateʻi kinaua, pea ke tanu ʻae ʻulu ʻo Isiposeti.\it* \p \v 1 Pea ʻi he fanongo ʻe he foha ʻo Saula kuo mate ʻa ʻApina ʻi Hepeloni, naʻe vaivai ai hono nima, pea naʻe puputuʻu ai ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē. \v 2 Pea naʻe ʻi he foha ʻo Saula ʻae ongo tangata naʻe pule ki he matanga tau; ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Paʻana, pea ko e hingoa ʻoe taha ko Lekapi, ko e ongo foha ʻo Limoni ʻi he kakai Piheloti, ʻi he fānau ʻa Penisimani: (he naʻe lau fakataha ʻa Piheloti mo Penisimani: \v 3 Pea naʻe hola ʻae kakai Piheloti ki Kiteimi, pea naʻa nau ʻāunofo ai ʻo aʻu ki he ʻaho ni.) \v 4 Pea naʻe ʻia Sonatane, ko e foha ʻo Saula, ʻae foha naʻe ketu. Naʻe nima taʻu ia ʻi he hā mai ʻae ongoongo ʻia Saula mo Sonatane mei Sesilili, pea naʻe toʻo hake ia ʻe he fefine naʻe tauhi kiate ia, ʻo ne hola: pea pehē, lolotonga ʻa ʻene fai fakatoʻotoʻo ke hola, naʻa ne hinga ʻo ne ketu ai. Pea ko hono hingoa ko Mifiposeti. \v 5 Pea naʻe ʻalu ʻae ongo foha ʻo Limoni ko e tangata Piheloti, ko Lekapi mo Paʻana, ʻo na omi ki he fale ʻo Isiposeti ʻo feʻunga mo e pupuha ʻoe ʻaho, pea naʻe tokoto ia ʻi ha mohenga ʻi he hoʻatā. \v 6 Pea naʻa na hū atu ki loto fale, ʻo hangē te na fai ke fetuku ha uite pea naʻa na hokaʻi ia ʻi hono fatafata pea naʻe hola ʻo hao ʻa Lekapi mo Paʻana ko hono tokoua. \v 7 He koeʻuhi ʻi heʻena hū atu ki fale, naʻa ne tokoto ki hono mohenga ʻi hono loki, pea naʻa na tali ia, ʻo tāmateʻi, ʻo na tutuʻu hono ʻulu, ʻo na ʻave hono ʻulu, pea naʻa na hola ʻi he toafa ʻi he pō kotoa ko ia. \v 8 Pea naʻa na ʻomi ʻae ʻulu ʻo Isiposeti kia Tevita ʻi Hepeloni, ʻo na pehē ki he tuʻi, “Vakai, ko e ʻulu eni ʻo Isiposeti ko e foha ʻo Saula, ko ho fili, ʻaia naʻe kumi ki hoʻo moʻui; pea kuo fai ʻe Sihova ʻae totongi ki heʻeku ʻeiki ko e tuʻi he ʻaho ni, ʻia Saula, pea mo hono hako.” \p \v 9 ¶ Pea naʻe tali ʻe Tevita kia Lekapi mo Paʻana ko hono tokoua, ko e ongo foha ʻo Limoni ko e tangata Piheloti, ʻo ne pehē ki ai, “ʻO hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, ʻaia kuo ne huhuʻi hoku laumālie mei he kovi kotoa pē, \v 10 ‌ʻI hono fakahā mai ʻe he tokotaha kiate au, ʻo pehē, ‘Vakai, kuo pekia ʻa Saula,’ ko ʻene pehē ko e ongoongolelei kuo ne ʻomi, naʻaku puke ia, pea u tāmateʻi ia ʻi Sikilaki, ka naʻa ne mahalo te u ʻatu ha totongi lelei koeʻuhi ko ʻene ongoongo: \v 11 Kae huanoa eni, ʻi he tāmateʻi ʻe he kau tangata kovi ha tokotaha taʻehalaia ʻi hono fale ʻoʻona, pea ʻi hono mohenga! ʻIkai eni te u ʻeke ʻa hono toto mei homo nima, pea ʻave ʻakimoua mei he funga kelekele.” \v 12 Pea naʻe fekau ʻe Tevita ki heʻene kau talavou, pea naʻa nau tāmateʻi ʻakinaua, pea naʻe tutuʻu hona nima, pea mo hona vaʻe pea naʻe tautau ai ʻi he funga anovai ʻi Hepeloni. Ka naʻa nau ʻave ʻae ʻulu ʻo Isiposeti, ʻo tanu ia ʻi he faʻitoka ʻo ʻApina ʻi Hepeloni. \c 5 \cd \it 1 ʻOku haʻu ʻae ngaahi faʻahinga ke fakanofo ʻa Tevita ko e pule ʻi ʻIsileli ʻi Hepeloni. 4 Ko e lau ʻae taʻu ʻo Tevita. 6 ʻI heʻene lavaʻi ʻa Saione mei he kakai Sepusi, ʻoku ne nofo ki ai. 11 ʻOku ʻomi ʻae fekau ʻa Helami kia Tevita. 13 ʻOku fanauʻi kiate ʻi Selūsalema ʻae ngaahi foha ʻe toko hongofulu ma tokotaha. 17 ʻOku fakahinohinoʻi ʻa Tevita ʻe Sihova, pea ʻoku ne teʻia ʻae kakai Filisitia.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki haʻu ai ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli kia Tevita ʻi Hepeloni, ʻonau lea, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku mau ʻo ho hui, pea mo ho kakano.” \v 2 Pea ʻi he kuonga kuo hili foki, ʻaia naʻe tuʻi ai ʻa Saula kiate kimautolu, ko koe ia naʻa ke tataki atu mo toe ʻomi ʻa ʻIsileli; pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate koe, Te ke fafanga ʻa hoku kakai ko ʻIsileli, pea te ke pule koe ki ʻIsileli. \v 3 Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ʻi Hepeloni; pea naʻe fai ʻe Tevita ʻae fuakava mo kinautolu ʻi Hepeloni ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻa nau pani ʻa Tevita ʻaki ʻae lolo ke ne tuʻi ʻi ʻIsileli. \p \v 4 ¶ Naʻe tolungofulu taʻu ʻa Tevita ʻi heʻene kamata pule, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe fāngofulu. \v 5 Naʻa ne pule ʻi Hepeloni ki Siuta ʻi he taʻu ʻe fitu mo e māhina ʻe ono: pea naʻa ne pule ki ʻIsileli kotoa pea mo Siuta, ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma tolu. \p \v 6 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi mo ʻene kau tangata ki Selūsalema ki he kakai Sepusi, ko e kakai ʻoe fonua: ʻakinautolu naʻe lea ʻo pehē kia Tevita, “Kapau ʻe ʻikai te ke ʻave ʻae kui mo e ketu, ʻe ʻikai siʻi te ke hū mai ki heni: he naʻa nau pehē, ʻE ʻikai faʻa haʻu ʻa Tevita ki heni.” \v 7 Ka neongo ia, naʻe lavaʻi ʻe Tevita ʻae kolo mālohi ko Saione; pea ko ia “ko e Kolo ʻo Tevita.” \v 8 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ʻi he ʻaho ko ia, “ʻIlonga ia ʻe hoko hake ki he puke ʻoe kolo, ʻo ne tali ʻae kau Sepusi, pea mo e ketu mo e kui ʻaia ʻoku fehiʻa ki ai ʻae laumālie ʻo Tevita, \add ʻe hoko ia ko e tuʻukimuʻa mo e ʻeiki pule\add*,” ko e meʻa ʻi heʻenau pehē, “ʻE ʻikai hoko ki fale ʻae kui mo e ketu.” \v 9 Pea naʻe pehē ʻae nofo ʻa Tevita ʻi he kolotau, pea naʻa ne ui ia ko e Kolo ʻo Tevita. Pea naʻe langa takatakai \add ʻae kolo \add*ʻe Tevita mei Milo ʻo fai mai ki loto. \v 10 Pea naʻe ʻaluʻalu ai pe ʻa Tevita, ʻo ne fakaʻaʻau ʻo lahi, pea naʻe kau mo ia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau. \p \v 11 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae kau talafekau kia Tevita, mo e ngaahi ʻakau ko e sita, mo e kau tufunga ʻakau, mo e kau tufunga maka pea naʻa nau langa ha fale kia Tevita. \v 12 Pea naʻe ʻilo ʻe Tevita kuo fakapapau ia ʻe Sihova ko e tuʻi ki ʻIsileli, pea kuo ne fakamāʻolunga ʻa hono puleʻanga koeʻuhi ko hono kakai ko ʻIsileli. \p \v 13 ¶ Pea naʻe ʻomi ʻo fakatokolahi kiate ia ʻe Tevita ʻae sinifu mo e ngaahi uaifi mei Selūsalema, ʻi he hili ʻa ʻene haʻu mei Hepeloni: pea naʻe toe fānau kia Tevita ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. \v 14 Pea ko e hingoa eni ʻokinautolu naʻe fānau kiate ia ʻi Selūsalema; ko Samua, mo Sopapi mo Natani, pea mo Solomone. \v 15 Ko Ipia foki, mo ʻIlisua, mo Nefeki, mo Safia, \v 16 Mo ʻIlisama, mo Iliata, pea mo Ilifileti. \p \v 17 ¶ Kae ʻi he fanongo ʻe he kakai Filisitia kuo fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi ʻi ʻIsileli, naʻe haʻu ʻae kakai Filisitia kotoa pē ke kumi kia Tevita; pea naʻe ongoʻi ia ʻe Tevita, ʻo ne ʻalu hifo ki he kolo mālohi. \v 18 Naʻe haʻu foki ʻae kakai Filisitia ʻonau fakamafola ʻakinautolu ʻi he teleʻa ʻo Lefeimi. \v 19 Pea naʻe fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, pehē, “Te u ʻalu hake ki he kakai Filisitia? Te ke tuku mai ʻakinautolu ki hoku nima?” Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Tevita, “ʻAlu hake: he ko e moʻoni te u tuku ʻae kakai Filisitia ki ho nima.” \v 20 Pea naʻe haʻu ʻa Tevita ki Peali-Pilasimi pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻi ai ʻe Tevita, mo ne pehē, “Kuo meʻa atu ʻa Sihova ki hoku ngaahi fili ʻi hoku ʻao, ʻo hangē ko e hā atu ha ngaahi vai.” Ko ia naʻe ui ai ʻae hingoa ʻoe potu ko ia ko Peali-Pilasimi. \v 21 Pea naʻa nau tuku honau ngaahi tamapua ʻi ai, pea naʻe tutu ia ʻe Tevita pea mo hono kau tangata. \p \v 22 ¶ Pea naʻe toe haʻu foki ʻae kakai Filisitia, ʻonau fakamafola kinautolu ʻi he teleʻa ʻo Lefeimi. \v 23 Pea ʻi heʻene fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, naʻa ne fakahā mai, “ʻE ʻikai te ke ʻalu hake; kae ʻalu fakatakamilo ki mui ʻiate kinautolu, pea ke hoko mai kiate kinautolu ʻo feʻunga mo e ngaahi ʻakau ko e molipeli. \v 24 Pea tuku ke pehē, ʻoka ke ka fanongo ki he mumuhu ʻi he ʻuluʻi ʻakau molipeli, te ke toki ngaue koe: koeʻuhi ʻe toki muʻomuʻa atu ʻa Sihova ʻiate koe, ke teʻia ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia.” \v 25 Pea naʻe fai ia ʻe Tevita ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia; pea naʻe taaʻi ʻae kakai Filisitia mei Kepa ʻo aʻu atu ʻaupito ki Kesa. \c 6 \cd \it 1 ʻOku ʻomi ʻe Tevita ʻae puha ʻoe fuakava mei Kesa-Sialimi. 6 ʻOku mate ʻa Usa ʻi heʻene ala ki he puha. 9 Ko e tāpuakiʻi ʻo ʻOpeti-ʻItomi ʻi heʻene tauhi ʻae puha. 12 ʻOku ʻomi ʻae puha ki Saione mo e fiefia lahi. 20 Ko e tautea ʻo Mikale ʻi heʻene valoki ʻae meʻe mo e fiefia ʻa Tevita.\it* \p \v 1 Pea naʻe toe tānaki fakataha ʻe Tevita ʻae kau ongoongoa ʻi ʻIsileli, ko e toko tolu mano. \v 2 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tevita, pea ne ʻalu ia mo e kakai naʻe ʻiate ia mei Peali ʻi Siuta, ke ʻomi mei ai ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku fakahingoa ki he huafa ʻo Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ʻaia ʻoku nofo ʻi he vahaʻa ʻoe selupimi. \v 3 Pea naʻa nau fakaheka ʻae puha ʻoe ʻOtua ki he saliote foʻou, ʻonau ʻomi ia ki he fale ʻo ʻApinatapi ʻaia naʻe ʻi Kipea: pea naʻe fakahinohinoʻi ʻae saliote foʻou ʻe Usa mo ʻAhio ko e ongo foha ʻo ʻApinatapi. \v 4 Pea naʻa nau ʻomi ia kituʻa mei he fale ʻo ʻApinatapi ʻaia naʻe ʻi Kipea: ʻonau ō mo e puha ʻoe ʻOtua; pea naʻe muʻomuʻa ʻa ʻAhio ʻi he puha. \v 5 Pea naʻe tā ʻe Tevita mo e fale kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻae ngaahi meʻa faiva kehekehe naʻe \add ngaohi \add*mei he ʻakau ko e paini, ʻio, ʻae ngaahi haʻape mo e ʻūtete, mo e lali iiki, mo e meʻa ifi, mo e simipale. \p \v 6 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko mai ki he potu hahaʻanga uite ʻo Nakoni, naʻe ala atu ʻe Usa ki he puha ʻoe ʻOtua, mo ne puke ki ai, koeʻuhi naʻe fakangalulu ia ʻe he fanga pulu. \v 7 Pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova kia Usa; pea naʻe taaʻi ia ʻi ai ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko ʻene fai hala; pea naʻa ne mate ʻi he potu ko ia ʻo ofi ki he puha ʻoe ʻOtua. \v 8 Pea naʻe ʻita ʻa Tevita koeʻuhi ko e teʻia ʻa Usa ʻe Sihova: pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Pelesi-Usa, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. \v 9 Pea naʻe manavahē ʻa Tevita kia Sihova ʻi he ʻaho ko ia, mo ne pehē, “ʻE ʻomi fakafēfē ʻae puha tapu ʻo Sihova kiate au?” \v 10 Ko ia naʻe ʻikai loto ʻa Tevita ke ʻomi kiate ia ʻae puha ʻo Sihova ki he Kolo ʻo Tevita: ka naʻe ʻave ʻo afe ʻaki ia ʻe Tevita ki he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi ko e tangata Kati. \v 11 Pea naʻe nofo ʻae puha ʻo Sihova ʻi he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi ko e tangata Kati ʻi he māhina ʻe tolu: pea naʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻa ʻOpeti-ʻItomi, pea mo hono kaungā fale kotoa pē. \p \v 12 ¶ Pea naʻe fakahā kia Tevita, ʻo pehē, Kuo fakamonūʻia ʻae fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi, mo ia kotoa pē ʻoku ʻaʻana, koeʻuhi ko e puha tapu ʻoe ʻOtua. Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Tevita ʻo ne ʻomi ʻae puha ʻoe ʻOtua mei he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi ki he Kolo ʻo Tevita, mo e fiefia. \v 13 Pea naʻe pehē, ʻi he Lakaatu ʻakinautolu naʻe fua ʻae puha ʻo Sihova ʻi he lakaʻanga ʻe ono, naʻa ne feilaulau ʻaki ʻae fanga pulu mo e fanga manu sino. \v 14 Pea naʻe meʻe ʻa Tevita ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻaki ʻa ʻene mālohi kātoa; pea naʻe kofuʻaki ʻa Tevita ʻae ʻefoti ʻoe tupenu lelei. \v 15 Ko ia naʻe ʻomi ʻae puha ʻo Sihova ʻe Tevita mo e fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi he kalanga, mo e ifi ʻaki ʻae meʻalea. \v 16 Pea ʻi heʻene hoko atu ʻae puha ʻo Sihova ki he Kolo ʻo Tevita, naʻe sio ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula mei he kātupa, pea ne mamata kia Tevita naʻe hopo mo meʻe ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻa ne manuki ia ʻi hono loto. \p \v 17 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ki loto ʻae puha ʻo Sihova, ʻo tuku ia ki hono potu, ʻi he lotolotonga ʻoe fale fehikitaki, ʻaia naʻe ngaohi ki ai ʻe Tevita: pea naʻe ʻatu ʻe Tevita ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 18 Pea ʻi heʻene hili leva ʻae ʻatu ʻe Tevita ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau fakamelino, naʻa ne tāpuaki ʻae kakai ʻi he huafa ʻo Sihova ʻoe ngaahi tokolahi. \v 19 Pea naʻa ne tufaki atu ki he kakai kotoa pē, ki he fuʻu tokolahi kotoa pē ʻo ʻIsileli, ki he kau fefine pea mo e kakai tangata, ko e taki taha ha foʻi mā, mo ha konga lahi ʻoe kanomate, mo ha hina uaine. Pea naʻe ʻalu ʻae kakai kotoa pē ʻo taki taha ki hono fale ʻoʻona. \p \v 20 ¶ Hili ia naʻe foki mai ʻa Tevita ke tāpuakiʻi ʻa hono kaungā nofoʻanga. Pea naʻe haʻu kituʻa ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula, ke ne fetaulaki mo Tevita, mo ne pehē ʻe ia, “Hono ʻikai ngalingali ʻeiki ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli he ʻaho ni, ʻaia naʻa ne fakatelefuaʻi ia he ʻaho ni ʻi he ʻao ʻoe kau fefine ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo hangē ko e fakatelefua ʻoku fai ʻe ha tokotaha ʻoku fakalaukau mo e taʻeangamā!” \v 21 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Mikale, “\add Naʻe fai ia ʻi \add*he ʻao ʻo Sihova, ʻaia naʻa ne fili au ʻi he ʻao ʻo hoʻo tamai mo e ʻao ʻo hono fale kotoa pē, ke ne fakanofo au ko e pule ki he kakai ʻo Sihova, ki ʻIsileli: ko ia te u fakafiefia ai ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 22 Pea te u fai ke u mata kovi lahi hake ʻi he meʻa ni, pea te u matamata kovi ʻi hoku ʻao ʻoʻoku: pea ko e kau kaunanga kuo ke lea ki ai, ʻe fakahikihiki au ʻekinautolu.” \v 23 Ko ia naʻe ʻikai fānau ai ha tamasiʻi ʻe Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene pekia. \c 7 \cd \it 1 ʻOku tomuʻa loto lelei ʻa Natani ʻi he tokanga ʻa Tevita ke langa ha fale ki he ʻOtua. 4 Ka ʻi he fekau mei he ʻOtua ʻoku ne tala kiate ia ke ʻoua naʻa ne fai. 12 ʻOku ne fakahā ʻae lelei mo e monūʻia ʻa hono hako. 18 Ko e lotu ʻa Tevita pea mo ʻene fakafetaʻi.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene nofo ʻae tuʻi ʻi hono fale, pea kuo tuku kiate ia ʻe Sihova ʻae mālōlō mei hono ngaahi fili kotoa pē naʻe nofo takatakai; \v 2 Naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Natani ko e palōfita, “Vakai eni, ʻoku ou nofo au ʻi ha fale sita, ka ʻoku nofo ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻi he loto puipui \add pe\add*.” \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Natani ki he tuʻi, “ʻAlu, ʻo fai ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi ho loto he ʻoku ʻiate koe ʻa Sihova.” \p \v 4 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he pō pe ko ia, naʻe ongo mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Natani, ʻo pehē. \v 5 “ʻAlu ʻo tala ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, He te ke langa ʻe koe kiate au ha fale ke u nofo ai? \v 6 Kae ʻosi kuo ʻikai te u nofo ʻi ha fale talu mei he kuonga naʻaku ʻomi ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, ka kuo u ʻeveʻeva ʻi ha fale tupenu mo ha fale fehikitaki. \v 7 ‌ʻI he potu kotoa pē kuo u ʻalu ai mo e fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, kuo u lea ʻaki koā ha momoʻi lea ki ha tokotaha ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻaku fekau ke fafangaʻi ʻa hoku kakai ko ʻIsileli, ke pehē, Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou langa hoku fale sita?’ \v 8 Pea ko ia foki te ke pehē ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ‘Naʻaku hiki mai koe mei he lotoʻā sipi, mei hoʻo muimui ʻi he fanga sipi, ke ke pule ki hoku kakai ko ʻIsileli; \v 9 Pea naʻaku ʻiate koe ʻi he potu kotoa pē naʻa ke ʻalu ki ai, pea kuo u fakaʻauha atu ʻa ho ngaahi fili kotoa pē mei ho ʻao, pea kuo u ngaohi ke ongoongoa lahi ho hingoa, ʻo tatau mo e hingoa ʻoe kau ongoongoa ʻoku ʻi māmani. \v 10 Pea te u tuʻutuʻuni foki ha potu maʻa hoku kakai ʻIsileli, pea te u fokotuʻu ʻakinautolu, ke nau nofo ʻi ha potu ʻoku ʻonautolu pe, pea ʻikai toe hiki; pea ʻe ʻikai toe fakamamahi ʻakinautolu ʻe he fānau ʻoe angakovi, ʻo hangē ko ia ʻi muʻa, \v 11 Pea hangē ko ia kuo fai talu mei heʻeku fekau ke pule ʻa hoku kakai ʻIsileli ʻe he kau fakamaau; pea kuo u tuku kiate koe ʻae mālōlō mei ho ngaahi fili kotoa pē. Pea ʻoku fakahā mai foki ʻe Sihova te ne fakatupu ho fale ʻoʻou. \v 12 Pea ʻoka kakato hoʻo ngaahi ʻaho, pea te ke mohe koe fakataha mo hoʻo ngaahi tamai, te u fokotuʻu hake ho hako ki mui ʻiate koe, ʻakinautolu ʻe haʻu mei ho fatu ʻoʻou, pea te u ʻai ke tuʻu mālohi ʻa hono puleʻanga. \v 13 Te ne langa ʻe ia ha fale maʻa hoku hingoa, pea te u fokotuʻu ʻae nofoʻanga fakatuʻi ʻo hono puleʻanga ke taʻengata. \v 14 Teu ʻiate ia ko e tamai, pea ko hoku foha ia. Kapau te ne fai ha kovi, te u tautea ʻaki ia ʻae meʻa tā ʻae tangata, pea mo e ngaahi tā ʻae fānau ʻae tangata: \v 15 Ka ʻe ʻikai mahuʻi ʻa ʻeku ʻaloʻofa meiate ia, ʻo hangē ko ʻeku ʻave ia ʻia Saula, ʻaia naʻaku ʻave ʻeau mei ho ʻao. \v 16 Pea ko ho fale, pea mo ho puleʻanga ʻe fokotuʻu ia ʻi ho ʻao ʻo taʻengata; ʻe ʻai ke maʻu ʻo taʻengata ʻa ho nofoʻanga fakatuʻi. \v 17 Naʻe lea ʻa Natani kia Tevita ʻo fakatatau mo e ngaahi lea ni, pea tatau mo e meʻa hā mai ni.’” \p \v 18 ¶ Pea naʻe toki hū atu ʻa Tevita, pea ne nofo ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻa ne pehē, “Ko hai au, ʻE Sihova ko e ʻOtua? Pea ko e hā ʻa hoku fale, kuo ke ʻomi ai au ʻo aʻu mai ki he kuonga ni? \v 19 Pea ko e meʻa siʻi foki ia ʻi ho ʻao, ʻE Sihova ko e ʻOtua; he kuo ke folofola foki ki he fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ki he kuonga fuoloa ʻe haʻu. Pea he ko e anga eni ʻoe tangata ʻe Sihova ko e ʻOtua? \v 20 Pea ko e hā ha toe lea ʻe faʻa fai ʻe Tevita kiate koe? He ʻoku ke ʻilo ʻe koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻa hoʻo tamaioʻeiki. \v 21 Kuo ke fai ʻae ngaahi meʻa lahi ni, koeʻuhi ko hoʻo folofola, pea ʻo hangē ko ho finangalo ʻoʻou, koeʻuhi ke fakaʻilo ia ki hoʻo tamaioʻeiki. \v 22 Ko ia ʻoku ke lahi koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua: he ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku hangē ko koe, pea ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo koe, ʻo tatau mo ia kotoa pē kuo fanongo ki ai ʻa homau telinga. \v 23 Pea ko fē ia ha puleʻanga pe taha ʻi māmani kuo tatau mo hoʻo kakai, ke hangē ko ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu atu ʻae ʻOtua ke ne huhuʻi ia ko e kakai maʻana, pea ke fakaongoongolelei foki ia, pea ke fai maʻamoutolu ʻae ngaahi meʻa lahi mo fakamanavahē, koeʻuhi ko ho fonua, pea ʻi he ʻao ʻo hoʻo kakai, ʻaia naʻa ke huhuʻi kiate koe mei ʻIsipite, mo e ngaahi puleʻanga pea mo honau ngaahi ʻotua? \v 24 He kuo ke fakapapau kiate koe ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, ko e kakai kiate koe ke taʻengata: pea ko koe ʻe Sihova kuo ke hoko ko honau ʻOtua. \v 25 Pea ko eni, ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko e lea kuo ke folofolaʻaki ki hoʻo tamaioʻeiki, pea koeʻuhi ko hono fale, fokotuʻu ia ke taʻengata, pea ke fai ʻo hangē ko ia kuo ke folofola ki ai. \v 26 Pea tuku ke fakahikihikiʻi ʻa ho huafa ʻo taʻengata, ʻo pehē, Ko Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ko e ʻOtua ia ki ʻIsileli: pea tuku ke fokotuʻumaʻu ʻi ho ʻao ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita. \v 27 He ko koe, ʻE Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kuo ke fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki, ʻo pehē, Te u langa hake ha fale moʻou: ko ia kuo ngaue ai ʻae loto ʻo hoʻo tamaioʻeiki ke fai ʻae lotu ni kiate koe. \v 28 Pea ko eni, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ko koe ʻae ʻOtua ko ia, pea ʻoku moʻoni ʻa hoʻo ngaahi folofola, pea kuo ke talaʻofa ʻaki ʻae lelei ni ki hoʻo tamaioʻeiki: \v 29 Ko ia tuku ke lelei ia kiate koe ke tāpuaki ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki, koeʻuhi ke tuʻumaʻu ia ʻi ho ʻao ʻo taʻengata: he ko koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua, kuo ke folofola ki ai: pea ʻi hoʻo tāpuaki tuku ke tāpuakiʻi ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ʻo taʻengata.” \c 8 \cd \it 1 ʻOku ikuna ʻe Tevita ʻae kakai Filisitia mo e kakai ʻo Moape. 3 ʻOku teʻia ʻe ia ʻa Hetatesa mo e kakai Silia. 9 Ko e ʻatu ʻe Tevita ki he ʻOtua ʻae ngaahi koloa naʻa ne maʻu. 14 Ko ʻene ʻave ʻae kautau ke nofo ʻi ʻItomi. 16 Ko e houʻeiki naʻe kau mo Tevita.\it* \p \v 1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe teʻia ʻe Tevita ʻae kakai Filisitia, ʻo ne ikuna ʻakinautolu: pea naʻe maʻu ʻe Tevita ʻa Metekiama mei he nima ʻoe kakai Filisitia. \v 2 Pea naʻa ne taaʻi ʻa Moape, mo ne fuofua kinautolu ʻaki ʻae afo, mo ne lī hifo kinautolu ki he kelekele; ʻio, ko e fuaʻanga ʻe ua ke fai ai ʻae tāmate, pea ko e fuaʻanga kātoa ʻe taha ke fakamoʻui. Pea naʻe hoko ʻae kakai Moape, ko e kau hopoate kia Tevita, mo e tukuhau. \p \v 3 ¶ Naʻe taaʻi foki ʻe Tevita ʻa Hetatesa ko e foha ʻo Lehopi, ko e tuʻi ʻo Sopa, ʻi heʻene ʻalu atu ke toe maʻu mai hono ngataʻanga \add fonua \add*ki he vaitafe ko ʻIufaletesi. \v 4 Pea naʻe maʻu meiate ia ʻe Tevita ʻa e \add saliote \add*ʻe taha afe, mo e kau heka hoosi ʻe toko fitungeau, mo e kakai hāʻele ʻe toko ua mano: pea naʻe tuʻusi ʻe Tevita ʻae uoua ʻoe vaʻe ʻoe \add fanga hoosi ʻoe \add*saliote kotoa pē, ka naʻe tuku ʻe ia ʻae hoosi ki he saliote ʻe teau. \v 5 Pea ʻi heʻene haʻu ʻae kakai Silia mei Tamasikusi ke tokoni kia Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa, naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻi he kakai Silia ʻae toko ua mano mo e toko ua afe. \v 6 Pea naʻe toki tuku ʻe Tevita ʻae kautau ke leʻo ʻi Silia ʻo Tamasikusi: pea naʻe hoko ʻae kakai Silia ko e kau hopoate kia Tevita, pea \add naʻa nau \add*ʻomi ʻae ngaahi koloa \add kiate ia\add*. Pea naʻe fakahaofi ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai. \v 7 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita ʻae ngaahi pā fakakoula, ʻaia naʻe ʻai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Hetatesa, ʻo ne ʻomi ia ki Selūsalema. \v 8 Pea naʻe lahi ʻaupito ʻae palasa naʻe ʻomi ʻe Tevita ko e tuʻi mei Peta pea mei Petotai ko e ongo kolo ʻo Hetatesa. \p \v 9 ¶ Pea ʻi heʻene fanongo ʻe Toi ko e tuʻi ʻo Hemati ki he teʻia ʻe Tevita ʻae kautau kotoa pē ʻo Hetatesa, \v 10 Naʻe toki ʻave ai ʻe Toi ʻa Solami ko hono foha kia Tevita ko e tuʻi, ke feʻiloaki mo ia, pea ke fakamālō kiate ia, koeʻuhi ko ʻene tauʻi ʻa Hetatesa, mo ne teʻia ia: he naʻe faʻa tau ʻa Hetatesa mo Toi. Pea naʻe ʻave mo \add Solami \add*ʻae ngaahi ipu siliva, mo e ngaahi ipu koula, mo e ngaahi ipu palasa: \v 11 ‌ʻaia foki naʻe fakatapui ʻe Tevita kia Sihova, fakataha mo e siliva mo e koula ʻaia naʻa ne fakatapui mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻa ne ikuna; \v 12 Mei Silia, pea mei Moape, pea mo e fānau ʻa ʻAmoni, pea mo e kakai Filisitia, pea mo ʻAmaleki, pea mei he koloa ʻa Hetatesa, ko e foha ʻo Lehopi, ko e tuʻi ʻo Sapa. \v 13 Pea naʻe ongoongoa ʻae hingoa ʻo Tevita ʻi heʻene liliu mai mei heʻene taaʻi ʻae kakai Silia ʻi he teleʻa ʻoe māsima, ko e tokotaha mano mo e toko valu afe. \p \v 14 ¶ Pea naʻa ne tuku ʻae kautau ke leʻo ki ʻItomi; ʻi he potu kotoa pē ʻo ʻItomi naʻa ne tuku ʻae kautau ke leʻohi pea naʻe toka mai ʻae kakai kotoa pē ʻo ʻItomi kia Tevita. Pea naʻe fakahaofi ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai. \v 15 Pea naʻe pule ʻa Tevita ki ʻIsileli kotoa; pea naʻe fai ʻe Tevita ʻae fakamaau mo fai totonu ki heʻene kakai kotoa pē. \v 16 Pea naʻe pule ʻae kautau ʻa Soape ko e tama ʻo Seluia; pea ko e tangata naʻe tohi ʻae meʻa fakapuleʻanga. Ko Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute; \v 17 Pea naʻe taulaʻeiki ʻa Satoki ko e foha ʻo ʻAhitupe, pea mo ʻAhimeleki ko e foha ʻo ʻApiata; pea ko e tangata tohi ʻa Selaia; \v 18 Pea naʻe pule ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata ki he kakai Keliti pea mo e kakai Peleti fakatouʻosi; pea naʻe tuʻukimuʻa ʻi he pule ʻae ngaahi foha ʻo Tevita. \c 9 \cd \it 1 ʻOku ʻalu ʻa Sipa ʻi he fekau ʻa Tevita ke ʻomi ʻa Mifiposeti. 7 Ko e meʻa ʻi heʻene manatu ʻofa kia Sonatane ʻoku ne tali lelei ia mo ne toe ʻange ki ai ʻae koloa kotoa pē ʻa Saula. 9 ʻOku ne tuku ʻa Sipa ke puleʻi ʻae tauhi ʻo ʻene ngaahi ngoue.\it* \p \v 1 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻOku kei toe ni ha tokotaha ʻi he fale ʻo Saula, koeʻuhi ke u fakahā ha ʻofa ki ai koeʻuhi ko Sonatane?” \v 2 Pea naʻe ʻi he fale ʻo Saula ʻae tamaioʻeiki ʻaia naʻe hingoa ko Sipa. Pea ʻi heʻenau ui mai ia \add ke haʻu \add*kia Tevita, naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko Sipa koe?” Pea naʻe pehē mai ʻe ia, “Ko hoʻo tamaioʻeiki au.” \v 3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku ʻikai toe koā ha tokotaha ʻoe fale ʻo Saula, koeʻuhi ke u fakahā kiate ia ʻae ngāue lelei fakaʻotua kiate ia?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa ki he tuʻi, “ʻOku kei \add moʻui \add*ha foha ʻo Sonatane ʻoku ketu.” \v 4 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻOku nofo ia ki fē?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa ki he tuʻi, “Vakai, ʻoku nofo ia ʻi he fale ʻo Makili, ko e foha ʻo ʻAmieli ʻi Lotipale.” \v 5 Pea naʻe toki fekau ʻe Tevita ke ʻomi ia mei he fale ʻo Makili, ko e foha ʻo ʻAmieli, mei Lotipale. \p \v 6 ¶ Pea ko eni, ʻi heʻene haʻu kia Tevita, ʻa Mifiposeti ko e foha ʻo Sonatane, ko e foha ʻo Saula, naʻa ne tō hifo ki hono mata, ʻo ne fai fakaʻapaʻapa. Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Mifiposeti.” Pea naʻe tali ʻe ia, ʻo pehē, “Vakai ko hoʻo tamaioʻeiki au!” \v 7 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “ʻOua naʻa ke manavahē: he te u fakahā moʻoni kiate koe ʻae ʻofa, koeʻuhi ko Sonatane ko hoʻo tamai, pea te u toe ʻange kiate koe ʻae fonua kotoa pē ʻo Saula ko hoʻo tamai; pea te ke maʻu hoʻo meʻakai mei hoku keinangaʻanga maʻuaipē.” \v 8 Pea naʻa ne punou hifo ia, ʻo ne pehē, “Ko e hā hoʻo tamaioʻeiki ke ke sio ai ki ha kulī mate ʻo hangē ko au? \v 9 Pea naʻe toki ui ʻe he tuʻi kia Sipa ko e tamaioʻeiki ʻa Saula, ʻo ne pehē kiate ia, “Kuo u foaki ki he foha ʻo hoʻo ʻeiki, ʻae meʻa kotoa pē naʻe ʻo Saula pea mo hono fale kotoa pē. \v 10 Pea ko ia te ke ngoueʻi ʻae fonua maʻana, ʻe koe mo hoʻo ngaahi foha, pea mo hoʻo kau tamaioʻeiki, pea te ke utu mai, koeʻuhi ke ai ha meʻakai ki he foha ʻo hoʻo ʻeiki: ka ʻe kai ʻe Mifiposeti ko e foha ʻo hoʻo ʻeiki, ʻi hoku keinangaʻanga maʻuaipē.” Pea ko eni naʻe ʻia Sipa ʻae fānau tangata ʻe toko hongofulu ma nima, mo e kau tamaioʻeiki ʻe toko uofulu. \v 11 Pea naʻe toki pehē ai ʻe Sipa ki he tuʻi, “ʻO hangē ko ia kotoa pē kuo fekau ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ki heʻene tamaioʻeiki, ʻe pehē hono fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki.” \add Ka naʻe pehē ʻe he tuʻi, \add*“ʻE kai ʻa Mifiposeti ʻi hoku keinangaʻanga ʻoʻoku ʻo hangē ko ha tokotaha ʻi he ngaahi foha ʻoe tuʻi.” \v 12 Pea naʻe maʻu ʻe Mifiposeti ʻae foha siʻi ʻaia naʻe ui ko Mika. Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi he fale ʻo Sipa naʻa nau tauhi kia Mifiposeti. \v 13 Ko ia naʻe nofo ai ʻa Mifiposeti ki Selūsalema; he naʻa ne kai maʻuaipē ʻi he keinangaʻanga ʻoe tuʻi; pea naʻe ketu hono vaʻe fakatouʻosi. \c 10 \cd \it 1 ʻOku ngaohikoviʻi ʻae kau talafekau ʻa Tevita naʻe ʻalu ke fakafiemālieʻi ʻa Hanuni ko e foha ʻo Naʻasi. 6 ʻOku ikuna ʻae kakai ʻAmoni ʻe Soape pea mo ʻApisai. 15 Ko e toe ʻomi ʻe Sopaki ʻae kautau mei Silia ki ʻElami, pea ʻoku tāmateʻi ia ʻe Tevita.\it* \p \v 1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa hono foha ko Hanuni. \v 2 Pea naʻe pehē ai ʻe Tevita, “Te u fakahā ʻae ʻofa kia Hanuni ko e foha ʻo Naʻasi, koeʻuhi ko e fakahā ʻae ʻofa kiate au ʻe heʻene tamai.” Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ke nau fakafiemālieʻi ia koeʻuhi ko ʻene tamai. Pea naʻe haʻu \add ai \add*ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita ki he fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe he houʻeiki ʻoe fānau ʻo Hanuni ko honau ʻeiki, “ʻOku ke mahalo, kuo fai fakaʻapaʻapa ʻa Tevita ki hoʻo tamai, ʻi heʻene fekau mai ʻae kau fakafiemālie kiate koe? ʻIkai kuo fekau mai ʻe Tevita ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kiate koe, koeʻuhi ke nau hakule ʻae kolo, pea mamata ki ai, pea ke nau lavaʻi ia?” \v 4 Ko ia naʻe puke ʻe Hanuni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, mo ne tele fakapotu taha ʻa honau fakapau, mo ne tuʻusi fakavaeua ʻa honau ngaahi kofu vala, \add ʻo fai \add*mei he tuʻungaiku, mo ne toki fekau ke nau ʻalu. \v 5 Pea ʻi heʻenau hoko ʻo fakahā ia kia Tevita, naʻa ne fekau atu \add ha niʻihi \add*ke fakafetaulaki atu kiate kinautolu, he naʻa nau mā lahi ʻaupito: pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Mou tatali ʻi Seliko kaeʻoua ke toe tupu ʻa homou kava, pea mou toki haʻu.” \p \v 6 ¶ Pea ʻi he vakai ʻe he fānau ʻa ʻAmoni kuo nau namukū ʻi he ʻao ʻo Tevita, naʻe fekau atu ʻe he fānau ʻa ʻAmoni, mo nau totongi ki he kakai Silia naʻe \add nofo \add*ʻi Pete-Lehopi, mo e kakai Silia ʻi Sopa, ko e kau tangata hāʻele ʻe toko ua mano, pea mei he tuʻi ko Meaka ʻae kau tangata ʻe toko taha afe, pea mo e kau tangata ʻe tokotaha mano mo e toko ua afe meia Isitopi. \v 7 Pea ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Tevita, naʻa ne fekau atu ʻa Soape, pea mo ʻene kau tangata tau kotoa pē. \v 8 Pea naʻe hū mai kituʻa ʻae fānau ʻa ʻAmoni, pea naʻa nau fakanofo ʻae tau ʻi he hūʻanga ʻoe matanikolo: ka naʻe tuʻu kehe fakataha ʻi he ʻataʻatā ʻae kakai Silia ʻo Sopa, pea mo Lehopi, pea mo Isitopi, pea mo Meaka. \v 9 Pea ʻi heʻene mamata ʻe Soape kuo fakanofo mai ʻae tau mei muʻa pea mei mui, naʻa ne fili mai ʻae kau toʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli naʻe ongoongoa, mo ne tuku \add ʻakinautolu \add*ke tauʻi ʻae kakai Silia: \v 10 Pea ko hono toe ʻoe kakai naʻa ne tuku ki he nima ʻo hono tokoua ko ʻApisai, koeʻuhi ke ne tauʻi ʻaki \add ʻakinautolu \add*ʻae fānau ʻa ʻAmoni. \v 11 Pea naʻa ne pehē, “Kapau ʻe mālohi fau ʻae kakai Silia kiate au, te ke toki tokoni mai ʻe koe: pea kapau ʻe mālohi fau kiate koe ʻae fānau ʻa ʻAmoni, te u toki haʻu au ʻo tokoni kiate koe. \v 12 Mou lototoʻa, pea ke tau fai ʻo ngalingali tangata koeʻuhi ko hotau kakai, pea mo e ngaahi kolo ʻo hotau ʻOtua: pea ke fai ʻe Sihova ʻaia ʻoku lelei kiate ia.” \v 13 Pea naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Soape, pea mo e kakai naʻe ʻiate ia, ke\add nau \add*tauʻi ʻae kakai Silia: pea naʻa nau hola mei hono ʻao. \v 14 Pea ʻi he sio ʻae fānau ʻa ʻAmoni ʻoku hola ʻae kakai Silia, naʻa nau toki hola foki mei he ʻao ʻo ʻApisai, ʻonau hū ki he kolo. Ko ia naʻe foki mai ʻa Soape mei he fānau ʻa ʻAmoni, ʻo ne haʻu ki Selūsalema. \p \v 15 ¶ Pea ʻi he vakai ʻe he kakai Silia kuo teʻia ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau tānaki fakataha ʻakinautolu. \v 16 Pea naʻe fekau atu ʻe Hetatesa, ʻo ne ʻomi ʻae kakai Silia naʻe nofo ʻi he tuʻa vaitafe: pea naʻa nau haʻu ki ʻElami; pea naʻe tataki ʻakinautolu ʻe Sopaki ko e ʻeiki pule ki he kau tau ʻa Hetatesa. \v 17 Pea ʻi hono fakahā eni kia Tevita, naʻa ne tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kātoa, pea naʻa nau āʻa atu ʻi Sioatani, ʻonau hoko atu ki ʻElami. Pea naʻe teuteuʻi ʻae tau ʻae kakai Silia kia Tevita, pea naʻa nau tau mo ia. \v 18 Pea naʻe feholaki ʻae kakai Silia mei he ʻao ʻo Tevita: pea naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻa e \add kau tangata \add*naʻe heka ʻi he ngaahi saliote ʻe fitungeau ʻoe kakai Silia, pea mo e kau heka hoosi ʻe toko fā mano, pea naʻa ne taaʻi ʻa Sopaki ko e ʻeiki pule ʻo ʻenau kau tau, ʻaia naʻe mate ʻi ai. \v 19 Pea ʻi he sio ʻae haʻa tuʻi kotoa pē naʻe toka kia Hetatesa, kuo teʻia ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau alea kenau melino mo ʻIsileli, pea naʻa nau toka mai kiate kinautolu. Ko ia naʻe manavahē ai ʻae kakai Silia ke toe tokoni ki he fānau ʻa ʻAmoni. \c 11 \cd \it 1 Lolotonga ʻae fai ʻae tau ʻe Soape ki Lapa, ʻoku fai angahala ʻa Tevita mo Patisepa. 6–27 Ko e ʻāsili fai kovi lahi ʻe Tevita, mo e mate ʻa Soape, mo e maʻu ʻe Tevita ʻa Patisepa ko hono uaifi.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻene ʻosi ʻae taʻu, pea ʻi he faʻahitaʻu ʻoku ʻalu atu ai ʻae ngaahi tuʻi \add ke tau\add*, naʻe fekau atu ai ʻe Tevita ʻa Soape pea mo ʻene kakai mo ia, pea mo ʻIsileli kātoa; pea naʻa nau maumauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni, ʻonau kāpui ʻa Lapa. Ka naʻe nofo ai pe ʻa Tevita ʻi Selūsalema. \p \v 2 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he efiafi ʻe taha, naʻe tuʻu hake ʻa Tevita mei hono mohenga, pea naʻa ne ʻeveʻeva \add ki ʻolunga \add*ʻi he tuʻa fale ʻoe tuʻi: pea naʻa ne mamata mei he tuʻa fale ki he fefine naʻe fai ʻene kaukau; pea naʻe hoihoifua ʻaupito ʻae fefine ke sio ki ai. \v 3 Pea naʻe fekau ʻe Tevita ke fehuʻi pe ko hai ʻae fefine. Pea naʻe tala mai, ʻIkai ko Patisepa ia, ko e ʻofefine ʻo Iliami, ko e uaifi ʻo ʻUlia ko e \add tangata \add*Heti? \v 4 Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻae kau talafekau, ʻonau ʻomi ia; pea naʻa ne haʻu kiate ia, pea naʻa ne mohe mo ia pea naʻe fakamaʻa ia mei heʻene taʻemaʻa, pea naʻe toe ʻalu ia ki hono fale. \v 5 Pea naʻe tuituʻia ʻae fefine, pea naʻa ne fekau ke fakahā kia Tevita, ʻo pehē kuo u feitama. \p \v 6 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita kia Soape, \add ʻo pehē\add*, “Fekau ke haʻu kiate au ʻa ʻUlia ko e \add tangata Heti\add*.” Pea naʻe fekau ʻa ʻUlia ʻe Soape kia Tevita. \v 7 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa ʻUlia kiate ia, naʻe ʻeke ʻe Tevita pe kuo fēfē ʻa Soape, pea fēfē mo e kakai, pea kuo fēfē ʻae fai ʻoe tau. \v 8 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻUlia, “ʻAlu hifo ki ho fale, pea kaukauʻi ho vaʻe.” Pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻUlia mei he fale ʻoe tuʻi, pea naʻe ʻave ʻo muimui ʻiate ia ʻae mangisi maʻana mei he tuʻi. \v 9 Ka naʻe mohe ʻa ʻUlia ʻi he veʻe matapā ʻoe fale ʻoe tuʻi fakataha mo e kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻo ʻene ʻeiki, pea naʻe ʻikai ʻalu hifo ia ki hono fale. \v 10 Pea ʻi heʻenau fakahā ia kia Tevita, ʻo pehē, naʻe ʻikai ʻalu hifo ʻa ʻUlia ki hono fale, naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻUlia, ʻIkai naʻa ke hoko mai mei ha fononga? Pea ko e hā ai naʻe ʻikai te ke ʻalu hifo ki ho fale? \v 11 Pea naʻe pehē ʻe ʻUlia kia Tevita, “ʻOku nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻae puha tapu, mo ʻIsileli, pea mo Siuta; pea ʻoku ʻapitanga ʻa Soape ko hoku ʻeiki, mo e kakai ʻa hoku ʻeiki, ʻi he ʻataʻatā ʻoe fonua; pea te u ʻalu au ki hoku fale ʻoʻoku, ke kai mo inu, pea ke mohe mo hoku uaifi? Hangē ʻoku ke moʻui, pea hangē ʻoku moʻui ho laumālie, ʻe ʻikai te u fai ʻae meʻa ni.” \v 12 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻUlia, “Nofo ʻi heni he ʻaho ni foki, pea te u tuku koe ke ke ʻalu ʻapongipongi.” Ko ia naʻe nofo ai ʻa ʻUlia ʻi Selūsalema ʻi he ʻaho ko ia, mo e ʻaho ʻe taha. \v 13 Pea ʻi heʻene ui mai ia ʻe Tevita, naʻa ne kai mo inu ʻi hono ʻao; pea naʻa ne fakainu ia ke kona: pea ʻi heʻene hoko ki he poʻuli, naʻa ne ʻalu atu ke tokoto ki hono mohenga, fakataha mo e kau tamaioʻeiki ʻo ʻene ʻeiki, ka naʻe ʻikai ʻalu hifo ia ki hono fale. \v 14 Pea ʻi heʻene pongipongi hake naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fai ʻe Tevita ha tohi kia Soape, ʻo ne tuku ia ki he nima ʻo ʻUlia ke ne ʻave. \v 15 Pea naʻa ne tohi ʻi he tohi, ʻo pehē, “Mou tuku atu ʻa ʻUlia ke muʻomuʻa ʻi he mālohi ʻoe tau, pea mou toki fakaholomui ʻiate ia, koeʻuhi ke teʻia ia ke ne mate.” \v 16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene ʻosi ʻae vakai ʻoe kolo ʻe Soape, naʻa ne tuku ʻa ʻUlia ki ha potu ʻaia naʻa ne ʻilo kuo ʻi ai ʻae kau tangata toʻa. \v 17 Pea naʻe ʻalu atu ʻae kau tangata ʻoe kolo, pea naʻa nau tau mo Soape: pea naʻe teʻia ʻae niʻihi ʻi he kakai ʻo Tevita; pea naʻe mate foki ʻa ʻUlia. \p \v 18 ¶ Hili ia naʻe fekau atu ʻe Soape ʻo ne fakahā kia Tevita ʻae meʻa kotoa pē naʻe kau ki he tau; \v 19 Pea naʻa ne fakapapau ki he tangata fekau, ʻo pehē, “ʻOka ʻosi ʻa hoʻo tala ki he tuʻi ʻae meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he tau, \v 20 Pea kapau ʻe tupu ʻae houhau ʻae tuʻi, pea ne pehē mai kiate koe, ‘Ko e hā naʻa mou fakaofi pehē fau ai ki he kolo ʻi he fai ʻoe tau? ʻIkai naʻa mou ʻilo te nau fana mei he ʻā? \v 21 Ko hai naʻe tāmateʻi ʻa ʻApimeleki ko e foha ʻo Selupeseti? ʻIkai naʻe lī ʻae konga maka momosi kiate ia ʻe ha fefine mei he \add funga \add*ʻā, ʻo ne mate ai ʻi Tipesi? Ko e hā naʻa mou ofi ai ki he ʻā?’ Pea ke toki pehē ʻe koe, ‘Kuo mate foki ʻa ʻUlia ko hoʻo tamaioʻeiki.’” \p \v 22 ¶ Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae talafekau, ʻo ne haʻu mo fakahā kia Tevita ʻae meʻa kotoa pē naʻe fekau ai ia ʻe Soape. \v 23 Pea naʻe pehē ʻe he talafekau kia Tevita, “Ko e moʻoni naʻe fai mālohi mai ʻae kau tangata, \add ʻonau \add*haʻu kituʻa kiate kimautolu ki he ʻataʻatā, pea naʻa mau tuli atu kiate kinautolu ʻo aʻu ki he hūʻanga, ʻoe matanikolo. \v 24 Pea naʻe fana mai ʻe he kau tangata fana mei he ʻā ki hoʻo kau tamaioʻeiki; pea kuo mate ʻae niʻihi ʻi he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi, pea kuo mate foki mo hoʻo tamaioʻeiki ko ʻUlia ko e \add tangata \add*Heti.” \v 25 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita ki he tangata fekau, “Te ke lea ʻo pehē kia Soape, Ke ʻoua naʻa kovi ʻae meʻa ni kiate koe, he ʻoku keina noa pe ʻe he heletā: ʻai ke mālohi hake ʻae fai ʻoe tau ki he kolo, pea fakato ia ki lalo: pea ke tokoni koe kiate ia.” \p \v 26 ¶ Pea ʻi heʻene fanongo ʻe he uaifi ʻo ʻUlia kuo pekia ʻa ʻUlia ko hono husepāniti, naʻa ne mamahi koeʻuhi ko hono husepāniti. \v 27 Pea ʻi he ʻosiange ʻa hono tēngihia, naʻe fekau ʻe Tevita mo ne ʻomi ia ki hono fale, pea naʻa ne hoko ko hono uaifi, pea naʻa ne fanauʻi ʻae foha kiate ia. Ka naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻae meʻa naʻe fai ʻe Tevita. \c 12 \cd \it 1 Ko e valoki ʻa Tevita ʻe he palōfita ko Natani, pea ʻoku fakamolemole ia ʻi heʻene fakatomala. 15 Ko e mahaki mo e pekia ʻae tamasiʻi ʻa Patisepa. 24 Ko e fanauʻi ʻa Solomone. 26 ʻOku kapa ʻae kolo ko Lapa, pea ngaohikoviʻi ʻa hono kakai ʻe Tevita.\it* \p \v 1 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ʻa Natani kia Tevita. Pea naʻa ne haʻu kiate ia, ʻo ne pehē ki ai, “Naʻe ai ʻae ongo tangata ʻe toko ua, ʻi he kolo pe taha: naʻe koloaʻia ʻae tokotaha kae masiva ʻae tokotaha. \v 2 Naʻe maʻu ʻe he koloaʻia ʻae fanga manu siʻi mo e fanga manu lalahi ʻo lahi ʻaupito: \v 3 Ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he tangata masiva, ka ko e kihiʻi lami fefine pe taha, ʻaia naʻa ne fakatau pea pusiaki: pea naʻe tupu hake ia mo ia pea mo ʻene fānau; pea naʻe kai ia ʻi heʻene meʻakai ʻaʻana, pea ne inu mei heʻene ipu ʻaʻana, pea naʻe tokoto ia ki hono fatafata, pea naʻe tatau ia kiate ia mo ha ʻofefine. \v 4 Pea naʻe haʻu ʻae tangata fononga ki he tangata koloaʻia, pea naʻa ne mamae ke fili mei heʻene fanga manu siʻi ʻaʻana, mo ʻene fanga manu lalahi, ke teuteu ia maʻae tangata fononga ʻaia naʻe haʻu kiate ia; ka naʻa ne ʻomi ʻae lami ʻae tangata masiva, ʻo ne teuteuʻi ia maʻae tangata ʻaia naʻe haʻu kiate ia.” \v 5 Pea naʻe tupu ʻo vela lahi ʻae houhau ʻa Tevita ki he tangata; pea naʻa ne pehē kia Netane, “Hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, ʻoku totonu ke mate ʻae tangata ʻaia kuo fai ʻae meʻa ni: \v 6 Pea ʻe totongi ia ʻae lami ke liunga fā, koeʻuhi ko ʻene fai ʻae meʻa ni, pea koeʻuhi naʻe ʻikai ʻiate ia ha angaʻofa.” \p \v 7 ¶ Pea naʻe pehē atu ʻe Netane kia Tevita, “Ko koe ʻae tangata ko ia. ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, naʻaku pani lolo koe ke ke tuʻi ʻi ʻIsileli, pea naʻaku fakamoʻui koe mei he nima ʻo Saula; \v 8 Pea naʻaku tuku kiate koe ʻae fale ʻo hoʻo ʻeiki, pea u tuku ki ho fatafata ʻae ngaahi uaifi ʻo hoʻo ʻeiki, pea u ʻatu kiate koe ʻae fale ʻo ʻIsileli pea mo Siuta; pea ka ne siʻi ia, pehē te u foaki kiate koe mo e ngaahi meʻa kehekehe. \v 9 Ka ko e hā kuo ke paetaku ai ki he fekau ʻa Sihova, ke fai ʻae kovi ʻi hono ʻao? Kuo ke tāmateʻi ʻa ʻUlia ko e tangata Heti ʻi he heletā, pea kuo ke ʻomi ʻa hono uaifi ke mali mo koe, pea kuo ke tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā ʻoe fānau ʻa ʻAmoni. \v 10 Pea ko eni foki, ʻe ʻikai mahuʻi ʻae heletā mei ho fale ʻo taʻengata; koeʻuhi kuo ke manuki kiate au, pea kuo ke ʻomi ʻae uaifi ʻo ʻUlia ko e tangata Heti, ke hoko ko ho uaifi. \v 11 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, te u fakatupu hake ʻae kovi kiate koe mei ho fale pe ʻoʻou, pea te u toʻo atu mei ho ʻao ʻa ho ngaahi uaifi, ʻo ʻatu ʻakinautolu ki ho kaungāʻapi, pea ʻe mohe ia mo ho ngaahi uaifi ʻi he ʻao ʻoe laʻā ni. \v 12 He naʻa ke fai fufū ia ʻe koe ka te u fai ʻeau ʻae meʻa ni ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kātoa, pea ʻi he ʻao ʻoe laʻā.’” \v 13 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Natani, “Kuo u fai ʻae angahala kia Sihova.” Pea naʻe pehē ʻe Netane kia Tevita, “Kuo ʻave foki ʻe Sihova ʻa hoʻo angahala; ʻe ʻikai te ke mate. \v 14 Ka ko eni, koeʻuhi kuo ke tuku ha tuʻunga ʻi he meʻa ni ke lauʻikovi ai ʻa Sihova ʻe hono ngaahi fili, ʻe mate moʻoni ʻae tamasiʻi kuo fanauʻi kiate koe.” \v 15 Pea naʻe ʻalu ʻa Netane ki hono fale. Pea naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻae tamasiʻi ʻaia naʻe fānau ʻe he uaifi ʻo ʻUlia kia Tevita, pea naʻe mahaki lahi ia. \v 16 Ko ia naʻe kole ai ʻa Tevita ki he ʻOtua koeʻuhi ko e tamasiʻi; pea naʻe fai ʻae ʻaukai ʻe Tevita, pea ne ʻalu ʻo tokoto ki he funga kelekele ʻi he pō ʻo ʻaho. \v 17 Pea naʻe tutuʻu hake ʻae kau mātuʻa ʻo hono fale kiate ia, ke hiki hake ia mei he kelekele: ka naʻe ʻikai loto ia ki ai, pea naʻe ʻikai te ne kai ha meʻa mo kinautolu. \v 18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻae tamasiʻi ki hono fitu ʻoe ʻaho. Pea naʻe manavahē ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita ke tala kiate ia kuo pekia ʻae tamasiʻi: he naʻa nau pehē, “Vakai, ʻi heʻene kei moʻui ʻae tamasiʻi, naʻa mau lea kiate ia, pea naʻe ʻikai fie tokanga ia ki homau leʻo: kae huanoa ʻa ʻene fakamamahi ia, ʻo kapau te mau tala kiate ia kuo pekia ʻae tamasiʻi?” \v 19 Ka ʻi heʻene mamata ʻa Tevita ki he fefanafanahi ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, naʻe ʻilo ai ʻe Tevita kuo pekia ʻae tamasiʻi; ko ia naʻe pehē ai ʻe Tevita ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Kuo pekia ʻae tamasiʻi?” Pea naʻa nau pehē, “Kuo pekia.” \v 20 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Tevita mei he kelekele, pea ne kaukau mo tākai ia, pea naʻa ne fetongi hono kofu, pea naʻe haʻu ia ki he fale ʻo Sihova, pea fai ʻene hū: pea hili ia naʻa ne haʻu ki hono fale ʻoʻona; pea ʻi he fai ʻene fekau, naʻa nau ʻomi ʻae meʻakai ki hono ʻao, pea naʻa ne kai. \v 21 Pea naʻe toki pehē ai ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, “Ko e hā ʻae meʻa ko eni ʻaia kuo ke fai? Naʻa ke ʻaukai mo tangi koeʻuhi ko e tamasiʻi ʻi heʻene kei moʻui; ka ʻi heʻene pekia ʻae tamasiʻi, naʻa ke tuʻu hake mo ke kai ʻae meʻakai.” \v 22 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Lolotonga ʻae kei moʻui ʻae tamasiʻi, naʻaku ʻaukai mo tangi: he naʻaku pehē, Ko hai ʻoku ʻilo, naʻa ʻaloʻofa ʻae ʻOtua kiate au, koeʻuhi ke moʻui ʻae tamasiʻi? \v 23 Ka ko eni kuo ne mate, pea ko e ʻumaʻā ʻeku ʻaukai? He te u faʻa fai ke toe omi ia? Te u ʻalu atu kiate ia ka e ʻikai toe haʻu ia kiate au. \v 24 Pea naʻe fakafiemālieʻi ʻe Tevita ʻa hono uaifi ko Patisepa, pea naʻa ne ʻalu ange kiate ia, mo ne mohe mo ia: pea naʻa ne fanauʻi ʻae tama tangata, pea naʻa ne fakahingoa ia ko Solomone pea naʻe ʻofeina ia ʻe Sihova. \v 25 Pea naʻa ne fekau kiate ia ia Netane ko e palōfita; pea naʻa ne fakahingoa ia ko Sitaia, koeʻuhi ko Sihova. \p \v 26 ¶ Pea naʻe fai ʻae tau ʻe Soape ki Lapa ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, mo ne kapasi ʻae kolo ʻoe tuʻi. \v 27 Pea naʻe ʻave ʻe Soape ʻae kau talafekau kia Tevita, ʻo ne pehē, “Kuo u tau ki Lapa, pea kuo kapasi ʻae kolo ʻoe ngaahi vai. \v 28 Ko ia foki, tānaki mai ʻae toenga ʻoe kakai, pea fakanofo ʻae tau ki he kolo, pea lavaʻi ia: telia naʻaku lavaʻi ʻeau ʻae kolo, pea ʻe fakahingoa ia ki hoku hingoa ʻoʻoku.” \v 29 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Tevita ʻae kakai kotoa pē, pea ne ʻalu ki Lapa, pea ne tau ki ai, ʻo ne hamu ia. \v 30 Pea naʻa ne toʻo ʻae tatā fakatuʻi mei he fofonga ʻo honau tuʻi, ko hono mamafa ko e taleniti ʻe taha ʻoe koula fakataha mo hono ngaahi maka mahuʻinga: pea naʻe ʻai ia ki he fofonga ʻo Tevita. Pea naʻa ne fetuku kituʻa ʻae koloa vete ʻoe kolo ʻo lahi ʻaupito. \v 31 Pea naʻa ne ʻomi kituʻa ʻae kakai naʻe ʻi ai, ʻo ne tuku ʻakinautolu ki he lalo kili, pea ki lalo ʻi he ngaahi meʻa toho vangavanga naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻaione, pea ki lalo ʻi he ngaahi toki ukamea, pea naʻa ne pule kenau ʻalu atu ʻi he lotolotonga ʻoe tutuʻanga makaʻumea: pea naʻe pehē pe ʻa ʻene fai ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻAmoni. Pea naʻe liu mai ki Selūsalema ʻa Tevita pea mo e kakai kotoa pē. \c 13 \cd \it 1 ʻOku enginaki ʻa ʻAmanoni ʻe Sonatapi ke ne tohotohoʻi ʻa Tamaa. 15 ʻOku tupu ai ʻa ʻene fehiʻa kiate ia, pea ʻoku ne kapusi kovi ia. 19 ʻOku maluʻi ia ʻe ʻApisalomi. 23 ʻOku tāmate ʻa ʻAmanoni ʻe ʻApisalomi lolotonga ʻae fai ʻoe kosikosi ʻae fanga sipi. 30 ʻOku mamahi ʻa Tevita ʻi heʻene fanongo ki he ongoongo ka ʻoku fakafiemālieʻi ia ʻe Sonatapi. 37 ʻOku hola ʻa ʻApisalomi kia Talimei ʻi Kesuli.\it* \p \v 1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe ʻia ʻApisalomi ko e foha ʻo Tevita, ʻae tuofefine naʻe hoihoifua, pea ko Tamaa ʻa hono hingoa; pea naʻe mamana kiate ia ʻa ʻAmanoni ko e foha ʻo Tevita. \v 2 Pea ko e meʻa ʻi heʻene feinga mamahi ʻa ʻAmanoni, naʻa ne hoko ʻo mahakiʻia koeʻuhi ko hono tuofefine ko Tamaa; he ko e tāupoʻou ia; pea ko e meʻa fifilingataʻa kia ʻAmanoni haʻane fai ha meʻa kiate ia. \v 3 Ka naʻe ai ʻae kaumeʻa ʻa ʻAmanoni, naʻe hingoa ko Sonatapi, ko e foha ʻo Simia ko e kāinga ʻo Tevita: pea ko e tangata kākā ʻaupito ʻa Sonatapi. \v 4 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko e foha koe ʻoe tuʻi, pea ko e hā ʻoku pehē ai ho tutue ʻi he ʻaho kotoa pē? ʻIkai te ke tala mai kiate au?” Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni kiate ia, “ʻOku ou ʻofa kia Tamaa, ko e tuofefine ʻo ʻApisalomi ko hoku tokoua.” \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Sonatapi kiate ia, “Tokoto hifo koe ki ho mohenga, pea ke pehē ʻoku ke mahaki: pea ʻoka haʻu hoʻo tamai ke mamata kiate koe, te ke pehē kiate ia, ‘ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke haʻu ʻa hoku tuofefine ko Tamaa, ke ne ʻomi ʻeku meʻakai, pea ne teuteu ʻeku meʻakai ʻi hoku ʻao, koeʻuhi ke u mamata ki ai, pea kai ia mei hono nima.’” \p \v 6 ¶ Ko ia naʻe tokoto ai ʻa ʻAmanoni, ʻo ne pehē kuo ne mahaki: pea ʻi heʻene haʻu ʻae tuʻi ke mamata kiate ia, naʻe pehē ʻe ʻAmanoni ki he tuʻi, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke haʻu ʻa Tamaa ko hoku tuofefine, ke ne ngaohi ha foʻi mā ʻe ua ʻi hoku ʻao, koeʻuhi ke u kai ia mei hono nima.” \v 7 Pea naʻe fekau ai ʻe Tevita ki he fale ʻo Tamaa, ʻo pehē, “ʻAlu leva ni ki he fale ʻo ʻAmanoni ko ho tuongaʻane, pea teuteu haʻane meʻakai.” \v 8 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Tamaa ki he fale ʻo ʻAmanoni ko hono tuongaʻane; ka kuo tokoto hifo ia. Pea naʻe toʻo ʻe ia ʻae mahoaʻa, pea ne natu ia, pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi foʻi mā ʻi hono ʻao, pea naʻa ne taʻo ʻae ngaahi foʻi mā. \v 9 Pea naʻa ne toʻo mai ha ipu ʻo ne lilingi ia ʻi hono ʻao: ka naʻe ʻikai loto ia ke kai. Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni, “Tuku kituʻa ʻae kau tangata kotoa pē meiate au.” Pea naʻa nau ʻalu kotoa pē kituʻa meiate ia. \v 10 Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni kia Tamaa, “ʻOmi ʻae meʻakai ki loto fale, koeʻuhi ke u kai ia mei ho nima.” Pea naʻe hiki ʻe Tamaa ʻae ngaahi foʻi mā naʻa ne ngaohi, ʻo ne ʻomi ia ki loto fale kia ʻAmanoni ko hono tuongaʻane. \v 11 Pea ʻi heʻene ʻomi ia kiate ia ke ne kai, naʻa ne puke ia, ʻo ne pehē ki ai, “Haʻu hoku tuofefine ke ta mohe mo au.” \v 12 Pea naʻa ne pehēange ʻe ia, “ʻE ʻikai, ʻa hoku tuongaʻane, ʻoua naʻa ke fakamaaʻi au; he ʻoku ʻikai totonu ke fai ha meʻa pehē ʻi ʻIsileli: ʻoua naʻa ke fai ʻae vale ni. \v 13 Pea ko au, te u tuku ke ʻalu ki fē ʻa hoku fakamā? Pea ko koe, te ke hangē koe ko ha taha ʻoe kau vale ʻi ʻIsileli. Ko ia foki, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke lea ki he tuʻi; he koeʻuhi ʻe ʻikai te ne taʻofi au meiate koe.” \v 14 Ka neongo eni naʻe ʻikai fie tokanga ia ki heʻene lea: pea ko e meʻa ʻi heʻene mālohi lahi ʻiate ia, naʻa ne tohotohoʻi ia, pea mohe mo ia. \p \v 15 ¶ Pea hili ia naʻe fehiʻa ʻaupito kiate ia ʻa ʻAmanoni; ko ia naʻe lahi hake ai ʻae fehiʻa naʻa ne fehiʻa ʻaki kiate ia, ʻi he ʻofa ʻaia naʻa ne ʻofa ai kiate ia. Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni kiate ia, “Tuʻu hake, pea ke ʻalu.” \v 16 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai hano ʻuhinga: ʻoku lahi hake ʻae kovi ni ʻo hoʻo fekauʻi au ke ʻalu, ʻi he meʻa ʻe taha kuo ke fai kiate au. Ka naʻe ʻikai ʻaupito fanongo ia kiate ia.” \v 17 Pea naʻa ne toki ui ki heʻene tamaioʻeiki ʻaia naʻe talifekau kiate ia, ʻo ne pehē, “Kapusi atu leva ʻa e \add fefine \add*ni meiate au, pea songo ʻae matapā kiate ia.” \v 18 Pea naʻe fakakofuʻaki ia ʻae kofu pulepule: he ko e anga ia ʻoe kofu naʻe kofuʻaki ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe tuʻi ʻaia naʻe tāupoʻou. Pea hili ia naʻe ʻomi ia kituʻa ʻe heʻene tamaioʻeiki, pea ne songo ʻae matapā kiate ia. \p \v 19 ¶ Pea naʻe pani ʻaki ʻe Tamaa ʻa hono ʻulu ʻae efuefu, pea naʻa ne haehae ʻa hono kofu pulepule ʻaia naʻa ne kofuʻaki, pea naʻa ne ʻai hono nima ki hono ʻulu, pea naʻa ne ʻalu pe mo tangi. \v 20 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi ko hono tuongaʻane kiate ia, “Kuo ala \add koā \add*ʻa ʻAmanoni ko ho tuongaʻane kiate koe? Ka ko eni ʻa hoku tuofefine ke ke longo pe; he ko ho tuongaʻane ia; ʻoua naʻa ke tokanga ki he meʻa ni.” Ko ia naʻe nofo mamahi pe ʻa Tamaa ʻi he fale ʻo hono tuongaʻane ko ʻApisalomi. \p \v 21 ¶ Ka ʻi heʻene fanongo ʻa Tevita ko e tuʻi ki he ngaahi meʻa ni, naʻe houhau ʻaupito ia. \v 22 Pea naʻe ʻikai ke moimoʻi lea ʻa ʻApisalomi ki hono tokoua ko ʻAmanoni ʻi he lelei pe ko e kovi: he naʻe fehiʻa ʻa ʻApisalomi kia ʻAmanoni, koeʻuhi ko ʻene tohotohoʻi ʻa hono tuofefine. \p \v 23 ¶ Pea hili ʻae taʻu kātoa ʻe ua naʻe hoko ʻo pehē, naʻe maʻu ʻe ʻApisalomi ʻae kau tangata kosi sipi ʻi Peali-Hasoa, ʻaia ʻoku ofi ki ʻIfalemi; pea naʻe talaki ki ai ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi. \v 24 Pea naʻe haʻu ʻa ʻApisalomi ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “Vakai eni, kuo ʻi hoʻo tamaioʻeiki ʻae kau tangata kosi sipi; ʻoku ou kole kiate koe, ke meʻa ʻae tuʻi pea mo ʻene kau tamaioʻeiki ke ʻalu mo ho tamaioʻeiki.” \v 25 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia ʻApisalomi, “ʻE ʻikai, hoku foha, ʻoua naʻa tau ʻalu eni kotoa pē, telia naʻa mau fakamāfasia kiate koe.” Pea naʻa ne kole mālohi kiate ia; pea naʻe ʻikai te ne ʻalu mo ia, ka naʻa ne tāpuakiʻi ia. \v 26 Pea naʻe toki pehē ai ʻe ʻApisalomi, “Ka kuo ʻikai, pea ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke ʻalu ʻa ʻAmanoni mo kimautolu.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko e hā ka ʻalu ai ia mo koe?” \v 27 Ka naʻe kole fakamātoato ʻe ʻApisalomi, ke ne tuku ʻa ʻAmanoni pea mo e ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi ke ʻalu mo ia. \p \v 28 ¶ Ka ko eni, kuo ʻosi hono tala ʻe ʻApisalomi ki heʻene kau tamaioʻeiki, ʻo pehē, “Mou vakai ʻoka fiefia ʻae loto ʻo ʻAmanoni ʻi he uaine, pea kau ka pehē ʻeau kiate kimoutolu, Tāʻi ʻa ʻAmanoni; mou toki tāmateʻi ia, ʻoua naʻa manavahē; ʻikai kuo u fekau ʻeau kiate kimoutolu? Mou lototoʻa pea fai mālohi.” \v 29 Pea naʻe fai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻApisalomi kia ʻAmanoni ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe ʻApisalomi. Pea naʻe tuʻu hake ai ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi, pea naʻe taki taha heka ʻae tangata ki heʻene miuli pea hola. \p \v 30 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻenau ʻi he hala, naʻe ʻomi ʻae ongoongo kia Tevita, ʻo pehē, “Kuo tāmateʻi ʻe ʻApisalomi ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi, pea ʻoku ʻikai toe ha tokotaha ʻokinautolu.” \v 31 Pea naʻe tuʻu hake ai ʻae tuʻi pea ne haehae ʻa hono ngaahi kofu, pea ne tō hifo ki he funga kelekele; pea naʻe tutuʻu ofi ai ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē pea kuo haehae ʻa honau ngaahi kofu. \v 32 Pea ko Sonatapi ko e foha ʻo Simia ko e tokoua ʻo Tevita, naʻe tali ʻe ia ʻo ne pehē, “Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe hoku ʻeiki kuo nau tāmateʻi ʻae kau talavou kotoa pē ko e ngaahi foha ʻoe tuʻi; he ko ʻAmanoni pe tokotaha kuo mate; he kuo fakapapau ʻae meʻa ni mei he ngutu ʻo ʻApisalomi talu mei he ʻaho naʻe tohotoho ai ʻa Tamaa ko hono tuofefine. \v 33 Ko ia foki ke ʻoua naʻa mamahi fau ʻae loto ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi, ke ne mahalo kuo mate ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi: he ko ʻAmanoni pe tokotaha kuo mate.” \v 34 Ka naʻe hola ʻa ʻApisalomi. Pea naʻe hanga hake ʻe he tangata talavou ʻaia naʻe nofo ke leʻo, pea ne sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻae kakai tokolahi ʻi he hala ʻi he tafaʻaki moʻunga ki mui ʻiate ia. \v 35 Pea naʻe pehē ʻe Sonatapi ki he tuʻi, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi: ʻo hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe hoʻo tamaioʻeiki.” \v 36 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi leva ʻe ia ʻa ʻene lea, vakai, naʻe hoko mai ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi pea naʻa nau hiki hake honau leʻo ʻo tangi: pea naʻe tangi lahi ʻaupito foki ʻae tuʻi pea mo ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē. \p \v 37 ¶ Ka naʻe hola ʻa ʻApisalomi, ʻo ne ʻalu kia Talimei, ko e foha ʻo ʻAmihuti ko e tuʻi ʻo Kesuli. Pea naʻe loto mamahi \add ʻa Tevita \add*ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko hono foha. \v 38 Ko ia, naʻe hola ʻa ʻApisalomi, ʻo ne ʻalu ki Kesuli, pea naʻa ne ʻi ai ʻi he taʻu ʻe tolu. \v 39 Pea naʻe holi tuʻu pe ʻa Tevita ke ne ʻalu atu kia ʻApisalomi: he kuo fakafiemālieʻi ia ʻia ʻAmanoni, koeʻuhi ko ʻene pekia. \c 14 \cd \it 1 Ko e lea fakatātā ʻa Soape ʻaia naʻe ueʻi ʻaki ʻae loto ʻoe tuʻi ke ne toe ʻomi ʻa ʻApisalomi ki hono fale ʻi Selūsalema. 25 Ko e toulekeleka ʻo ʻApisalomi, pea ko hono louʻulu, pea mo ʻene fānau. 28 ʻI heʻene hili ʻae taʻu ʻe ua ʻoku ʻomi ʻa ʻApisalomi ʻe Soape ki he ʻao ʻoe tuʻi.\it* \p \v 1 Pea ko eni, naʻe mamata ʻe Soape, ko e tama ʻo Selaia, kuo ngaue ʻae loto ʻoe tuʻi kia ʻApisalomi. \v 2 Pea naʻe ʻalu ʻae fekau ʻa Soape ki Tikoa, ʻo ne ʻomi mei ai ʻae fefine poto, pea ne ne pehē kiate ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fai ʻe koe ʻo hangē ko ha fefine tangi, pea ke ʻai eni ʻae kofu fakatauangaʻa, pea ʻoua naʻa ke tākai ʻaki koe ha lolo, ka ke hangē ko ha fefine kuo mamahi fuoloa koeʻuhi ko e pekia: \v 3 pea ke haʻu ki he tuʻi, pea ke lea pehē ni kiate ia.” Pea ko ia, naʻe ʻai ʻe Soape ʻae ngaahi lea ki hono ngutu. \p \v 4 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ʻo lea ʻae fefine mei Tikoa ki he tuʻi, naʻa ne tō hifo ki hono mata ki he kelekele, ʻo ne fai fakaʻapaʻapa, mo ne pehē ʻe ia, “ʻE tuʻi, ke ke tokoni mai.” \v 5 Pea naʻe pehē kiate ia ʻe he tuʻi, “Ko e hā hoʻo mamahi?” Pea naʻa ne pehēange, “Ko e fefine paea moʻoni au, he kuo pekia ʻa hoku husepāniti. \v 6 Pea naʻe maʻu ʻe hoʻo kaunanga ʻae tama ʻe toko ua, pea naʻa na fekeʻikeʻi ʻi he ngoue, pea naʻe ʻikai ʻi ai ha tokotaha ke fakamavae ʻakinaua, pea naʻe taaʻi ʻae tokotaha ʻa hono tokoua, ʻo ne tāmateʻi ia. \v 7 Pea vakai, kuo hiki ʻita mai ʻae kāinga kotoa pē ki hoʻo kaunanga, pea kuo nau pehē, Tuku mai ia ʻaia naʻe teʻia ʻa hono tokoua, koeʻuhi ke mau tāmateʻi ia, koeʻuhi ko e moʻui ʻa hono tokoua ʻaia naʻa ne tāmateʻi; pea neongo ko e tama hoko ia, te mau tāmateʻi ia: pea ka pehē, tā ʻe tāmateʻi ʻae malalaʻi afi ʻoku kei toe kiate au, pea ʻe ʻikai tuku ki hoku husepāniti ha hingoa pe ha toenga \add hako \add*ʻi he funga ʻo māmani.” \v 8 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki he fefine, “ʻAlu koe ki ho fale, pea te u tokanga ʻo fai ha fekau ki hoʻo meʻa.” \v 9 Pea naʻe pehēange ʻe he fefine Tikoa ki he tuʻi, “ʻE Tuʻi, ko hoku ʻeiki, ka kuo halaia, pea tuku ia kiate au, pea ki he fale ʻo ʻeku tamai: pea ke taʻehalaia ai ʻae tuʻi, pea mo hono nofoʻanga fakatuʻi.” \v 10 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Kapau ʻe lea ha tokotaha kiate koe, ʻomi ia kiate au, pea ʻe ʻikai te ne toe ala kiate koe.” \v 11 Pea naʻe toki pehēange ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ke manatuʻi ʻe he tuʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ke ʻoua naʻa ke tuku ʻae kau totongi toto ke toe fai ha maumau, telia naʻa nau tāmateʻi ʻa ʻeku tama.” Pea naʻa ne pehē ʻe ia, “ʻO hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, “ʻE ʻikai ha tuʻoni louʻulu ʻo ho tama ʻe tō ki he kelekele.” \v 12 Pea naʻe toki pehē ai ʻe he fefine, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ki hoʻo kaunanga ke ne fai ha lea ki hoku ʻeiki ko e tuʻi.” Pea naʻa ne pehē ʻe ia, “Ke ke lea pe.” \v 13 Pea naʻe pehē ʻe he fefine, “Pea ko e hā ai kuo ke fakakaukau ki ha meʻa pehē ki he kakai ʻae ʻOtua? ʻOku lea ʻaki eni ʻe he tuʻi ʻo hangē ko ha taha ʻoku halaia, ko e meʻa ʻi he ʻikai toe ʻomi ki ʻapi ʻaia kuo ne fakahēʻi. \v 14 He kuo pau pe ke tau mate, pea tau hangē ko e vai kuo lilingi ki he kelekele, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa tānaki hake; pea ʻoku ʻikai filifilimānako ʻae ʻOtua ki ha tokotaha: ka neongo ia ʻoku ne fakakaukauʻi ʻae meʻa ke ʻoua naʻa kapusi meiate ia ʻaia kuo fakahēʻi. \v 15 Pea ko eni foki, kuo u haʻu au ke lea ʻi he meʻa ni ki he tuʻi ko hoku ʻeiki, koeʻuhi kuo fakamanavahēʻi au ʻe he kakai: pea naʻe pehē ʻe hoʻo kaunanga, Ko eni te u lea ki he tuʻi; heiʻilo ʻe fai ʻe he tuʻi ki he kole ʻa ʻene kaunanga. \v 16 Koeʻuhi ʻe fanongo ʻe he tuʻi, ke ne fakamoʻui ai ʻa ʻene kaunanga mei he nima ʻoe tangata ʻoku fie fakaʻauha fakataha au mo hoku tama mei he tofiʻa ʻoe ʻOtua. \v 17 Pea naʻe toki pehē ʻe hoʻo kaunanga, Ko e lea ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻe hoko ni ko e fakafiemālie: he ko hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku hangē ia ko ha ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻi heʻene ʻiloʻi ʻae lelei mo e kovi: ko ia ʻe ʻiate koe ʻa Sihova ko ho ʻOtua.” \v 18 Pea naʻe toki pehēange ʻe he tuʻi ki he fefine, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ʻoua naʻa ke fufū meiate au ʻae meʻa ʻaia te u fehuʻi ai ni kiate koe.” Pea naʻe pehē ʻe he fefine, “Ke lea pe eni ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi.” \v 19 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻIkai ʻoku kau mo koe ʻae nima ʻo Soape ʻi he meʻa ni kotoa pē?” Pea naʻe lea ʻo pehēange ʻe he fefine, “ʻO hangē ʻoku moʻui ho laumālie, ʻe ʻeiki ko e tuʻi: he ko hoʻo tamaioʻeiki ko Soape, ko ia ne ne fekauʻi au, mo ne ʻai ʻae ngaahi lea ni kotoa pē ki he ngutu ʻo hoʻo kaunanga: \v 20 Kuo fai ʻae meʻa ni ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko Soape koeʻuhi ke tupu ai ʻae lea pehē ni: pea ʻoku poto ʻa hoku ʻeiki, ʻo tatau mo e poto ʻo ha ʻāngelo ʻae ʻOtua, ke ʻilo ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi māmani.” \p \v 21 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Soape, “Vakai mai, kuo u fai ʻae meʻa ni: ko ia ke ke ʻalu ʻo toe ʻomi ʻae tangata talavou ko ʻApisalomi.” \v 22 Pea naʻe tō hifo ʻa Soape ki hono mata ki he kelekele, pea naʻa ne punou, ʻo ne fakafetaʻi ki he tuʻi: pea naʻe pehē ʻe Soape, “Kuo ʻilo ʻe hoʻo tamaioʻeiki he ʻaho ni kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ʻa koe ko hoku ʻeiki, ʻe tuʻi, ko e meʻa ʻi he fai ʻe he tuʻi ki he kole ʻa hoʻo tamaioʻeiki.” \v 23 Ko ia naʻe tuʻu hake ai ʻa Soape ʻo ne ʻalu ki Kesuli, pea ne ʻomi ʻa ʻApisalomi ki Selūsalema. \v 24 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Tuku ke ne ʻalu ki hono fale ʻoʻona, pea ʻoua siʻi naʻa ne sio mai ki hoku fofonga.” Ko ia naʻe tafoki ai ʻa ʻApisalomi ki hono fale ʻoʻona, pea naʻe ʻikai sio ia ki he fofonga ʻoe tuʻi. \p \v 25 ¶ Ka naʻe ʻikai ha tokotaha ʻi ʻIsileli kotoa pē naʻe ongoongolelei ʻene toulekeleka ke hangē ko ʻApisalomi: mei hono ʻaofi vaʻe ʻo aʻu ki he tumuʻaki ʻo hono ʻulu naʻe ʻikai siʻi ha mele ʻiate ia. \v 26 Pea ʻi heʻene kosi hono louʻulu, (he naʻa ne kosi ia ʻi he kuonga niʻihi: he naʻe mamafa ia kiate ia, pea ko ia naʻa ne kosi ai ia:) naʻa ne fakamamafa ʻae louʻulu ʻo hono ʻulu ko e sikeli ʻe uangeau ʻo fakatatau mo e fakamamafa ʻae tuʻi. \v 27 Pea naʻe fanauʻi kia ʻApisalomi ʻae foha ʻe toko tolu, mo e ʻofefine ʻe tokotaha, ʻaia naʻe hingoa ko Tamaa: ko e fefine ia naʻe mata hoihoifua. \p \v 28 ¶ Ko ia naʻe nofo ai ʻa ʻApisalomi ʻi Selūsalema ʻi he taʻu kātoa ʻe ua, ka naʻe ʻikai ke ne sio ki he fofonga ʻoe tuʻi. \v 29 Pea naʻe fekau ai ʻe ʻApisalomi kia Soape ke ne haʻu ʻo ʻalu ki he tuʻi; ka naʻe ʻikai fie haʻu ia kiate ia: pea ʻi heʻene fekau ʻo liunga ua, naʻe ʻikai te ne haʻu. \v 30 Ko ia naʻa ne pehē ai ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Vakai, ʻoku ofi mai ʻae ngoue ʻa Soape ki hoku potu ʻoʻoku, pea ʻoku ʻi ai ʻene paʻale; ʻalu ʻo tutu ia.” Pea naʻe tutu ʻae ngoue ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻApisalomi. \v 31 Pea naʻe tuʻu hake ai ʻa Soape, ʻo ne haʻu ki he fale ʻo ʻApisalomi, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā kuo tutu ai ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻa ʻeku ngoue? \v 32 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kia Soape, “Vakai, naʻaku fekau atu kiate koe, ʻo pehē, Haʻu kiate au, koeʻuhi ke u fekau atu koe ki he tuʻi, ke pehē, ‘Ko e hā kuo u haʻu ai mei Kesuli? ʻE lelei pe ʻo ka ne u kei ʻi ai ni:’ kae tuku eni ke u mamata ki he fofonga ʻoe tuʻi; pea kapau ʻoku ʻiate au ha meʻa hala, tuku ke ne tāmateʻi au.” \v 33 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa Soape ki he tuʻi, ʻo ne fakahā ki ai: pea hili ʻa ʻene ui kia ʻApisalomi naʻa ne haʻu ki he tuʻi, pea naʻa ne punou hifo ia mo hono mata ki he kelekele ʻi he ʻao ʻoe tuʻi: pea naʻe ʻuma ʻe he tuʻi kia ʻApisalomi. \c 15 \cd \it 1 ʻOku moʻua ʻae loto ʻo ʻIsileli kia ʻApisalomi ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi lea fakaoloolo mo mālie. 7 ʻOku ne ʻalu kākā ki Hepeloni, ʻo ne fakatupu ʻi ai ʻae fakaaoao. 13 ʻOku hola ai ʻa Tevita mei Selūsalema. 19 ʻOku ʻikai liʻaki ia ʻe Itei. 24 ʻOku fekau ke ʻave ʻae puha ʻoe fuakava ʻe Satoki mo ʻApiata. 39 ʻOku ʻalu hake tangi pe ʻa Tevita mo kinautolu naʻe kau mo ia, ʻi he moʻunga ko ʻOlive. 41 Kuo ne fakamalaʻiaʻi ʻae enginaki ʻa ʻAhitofeli, pea ʻoku ʻalu ʻa Husai mo e ngaahi lea naʻe tuku kiate ia ʻe Tevita ke fai kia ʻApisalomi.\it* \p \v 1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe teuteu ʻe ʻApisalomi ʻae ngaahi saliote maʻana mo e fanga hoosi, pea mo e kau tangata ʻe toko nimangofulu ke lele muʻomuʻa ʻiate ia. \v 2 Pea naʻe faʻa tuʻu hake hengihengi ʻa ʻApisalomi, ʻo ne tuʻu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ʻoe kolo: pea ka ai ha tokotaha kuo ai haʻane meʻa ke fakamaauʻi, pea haʻu ia ki he tuʻi ke fai hono fakamaauʻi, pehē, ne ui mai ia ʻe ʻApisalomi kiate ia, mo ne pehē, “Ko e kolo fē ia ʻoku ke haʻu mei ai?” Pea naʻa ne pehē, “Ko hoʻo tamaioʻeiki ko e tokotaha mei he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli.” \v 3 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kiate ia, “Vakai, kuo lelei mo totonu ʻa hoʻo ngaahi meʻa; ka ʻoku ʻikai ha taha mei he tuʻi ke fanongo kiate koe.” \v 4 Naʻe pehē foki ʻe ʻApisalomi, “Taumaiā kuo fakanofo au ke fakamaau ʻi he fonua, koeʻuhi ke haʻu kiate au ʻae tangata kotoa pē ʻoku ai haʻane meʻa ke ʻekeʻi pe fakamaauʻi, pea te u fai angatonu ʻeau kiate ia!” \v 5 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene haʻu ʻo ofi ha tokotaha kiate ia ke fai ʻene fakaʻapaʻapa kiate ia, naʻa ne faʻa mafao atu hono nima, ke faʻofua ki ai mo ʻuma kiate ia. \v 6 Pea naʻe fai pehē ʻe ʻApisalomi ki he kakai ʻIsileli kotoa pē ʻaia naʻe haʻu ki he tuʻi ke fakamaauʻi: pea naʻe pehē pe ʻae kaihaʻasi ʻe ʻApisalomi ʻae loto ʻoe kau tangata ʻo ʻIsileli. \p \v 7 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻene hili mai ʻae taʻu ʻe fāngofulu, naʻe lea ʻa ʻApisalomi ki he tuʻi, \add ʻo pehē\add*, “ʻOku ou kole ke ke tuku au ke u ʻalu ʻo fai ʻa ʻeku fuakava, ʻaia kuo u fuakava kia Sihova, ʻi Hepeloni. \v 8 He naʻe fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ha fuakava lolotonga ʻa ʻeku nofo ʻi Kesuli ʻi Silia, ʻo pehē, ‘Kapau ʻe toe ʻomi moʻoni au ki Selūsalema, te u toki tauhi ai kia Sihova.’” \v 9 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ke ke ʻalu ʻi he fiemālie.” Pea naʻa ne tuʻu hake ai, mo ne ʻalu ki Hepeloni. \p \v 10 ¶ Ka naʻe fekau atu ʻe ʻApisalomi ʻae kau mataki ki he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē, “Ka mou ka fanongo leva ki he leʻo ʻoe meʻalea, te mou toki pehē, ‘Kuo pule ʻa ʻApisalomi ʻi Hepeloni.’” \v 11 Pea naʻe ʻalu fakataha mo ʻApisalomi mei Selūsalema ʻae kau tangata ʻe toko uangeau naʻe fili; pea naʻa nau ʻalu fakafaai noa ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai tenau ʻilo ha meʻa. \v 12 Pea naʻe fekau ʻe ʻApisalomi kia ʻAhitofeli ko e tangata Kilo, ko e taha ʻi he kau mātuʻa ʻo Tevita, ke haʻu mei hono kolo ko Kilo, lolotonga ʻa ʻene fai ʻae ngaahi feilaulau. Pea naʻe tuʻu kaukaua ʻae fakaaoao; he naʻe tupu ke tokolahi maʻuaipē ʻae kakai naʻe kau mo ʻApisalomi. \p \v 13 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae talafekau kia Tevita, ʻo ne pehē, “Kuo muimui ʻae loto ʻoe kau tangata ʻo ʻIsileli kia ʻApisalomi.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē naʻe ʻiate ia ʻi Selūsalema, “Tuʻu hake, pea ke tau hola; he ka ʻikai pea ʻe ʻikai te tau hao meia ʻApisalomi: fakatoʻotoʻo ke tau ʻalu, telia naʻa ne hoko fakafokifā mai, pea ne ʻomi ʻae kovi kiate kitautolu, pea ne teʻia ʻae kolo ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.” \v 15 Pea naʻe pehē ki he tuʻi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi, “Vakai, ko hoʻo tamaioʻeiki kimautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻaia te ke fekau mai.” \v 16 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi, pea naʻe muimui kiate ia ʻa ʻene kaunga nofoʻanga kotoa pē. Pea naʻe tuku ʻe he tuʻi ʻae kau fefine ʻe toko hongofulu, ko e sinifu, ke nau tauhi ʻae fale. \v 17 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi, pea muimui ʻiate ia ʻae kakai kotoa pē, ki ha potu ʻaia naʻe mamaʻo atu, ʻo nofo ʻi ai. \v 18 Pea naʻe ʻalu atu mo ia ʻa ʻene kau tamaioʻeiki; pea naʻe ʻalu ʻo muʻomuʻa ʻi he tuʻi ʻae kakai Keliti, mo e kakai Peleti, pea mo e kakai Kati, ko e kau tangata ʻe toko onongeau ʻaia naʻe muimui kiate ia mei Kati. \v 19 Pea naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kia Itei ko e tangata Kati, “Ko e hā ʻoku ke haʻu ai koe mo kimautolu? Toe foki ki hoʻo potu, pea nofo mo e tuʻi: he ko e muli koe, pea ko e ʻāunofo pe foki. \v 20 Hangē pe naʻa ke haʻu ʻaneafi, pea ʻe lelei koā ʻa ʻeku ʻave koe he ʻaho ni ke hē fano pe mo kimautolu? Koeʻuhi te u ʻalu au ko ʻeku fai faʻiteliha pe, ka ke tafoki koe, pea toe ʻave ho kāinga, pea ke ʻiate koe ʻae ʻaloʻofa mo e moʻoni.” \v 21 Pea naʻe pehēange ʻe Itei ki he tuʻi, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea hangē ʻoku moʻui ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻi he potu moʻoni ko ia ʻe ʻi ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻi he mate pe ʻi he moʻui, ʻi he potu pe ko ia ʻe ʻi ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki.” \v 22 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Itei, “ʻAlu pea ke mole atu.” Pea naʻe aʻa atu ʻa Itei ko e tangata Kati, pea mo ʻene kakai kotoa pē, pea mo ʻene fānau iiki kotoa pē naʻe ʻalu mo ia. \v 23 Pea naʻe tangi ʻae fonua kotoa pē ʻaki ʻae leʻo lahi, pea naʻe aʻa atu ʻae kakai kotoa pē: naʻe aʻa atu foki ʻae tuʻi ʻi he vaitafe ko Kitiloni, pea naʻe ʻalu atu ʻae kakai kotoa pē, ʻo hanga ki he hala ki he toafa. \p \v 24 ¶ Pea vakai, ko Satoki foki, pea mo e kau Livai kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua: pea naʻa nau tuku hifo ʻae puha tapu ʻae ʻOtua; pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻApiata kaeʻoua ke ʻosi ʻae ʻalu atu ʻae kakai kotoa pē mei he kolo. \v 25 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Satoki, “Toe ʻave ʻae puha tapu ʻae ʻOtua ki he kolo: kapau ʻe ʻofeina au ʻi he ʻao ʻo Sihova, te ne toe ʻomi au, ʻo ne fakahā ia kiate au pea mo hono fale nofoʻanga: \v 26 Pea kapau te ne pehē mai, ‘ʻOku ʻikai te u ʻilo ha fiemālie ʻiate koe; vakai, ko au eni, tuku ke ne fai kiate au ʻo hangē ko ia ʻoku lelei kiate ia.’” \v 27 Naʻe pehē foki ʻe he tuʻi kia Satoki ko e taulaʻeiki, “ʻIkai ko e tangata kikite koe? Foki atu ki he kolo ʻi he fiemālie, ʻa koe mo ho ongo foha ʻe toko ua, ʻa ʻAhimasi ko ho foha ʻoʻou, pea mo Sonatane ko e foha ʻo ʻApiata. \v 28 Vakai, te u nofo tatali pe au ʻi he potu tafangafanga ʻoe toafa, kaeʻoua ke ʻomi ha lea meiate kimoutolu ke fakamatala kiate au.” \v 29 Ko ia naʻe toe ʻave ai ʻae puha tapu ʻae ʻOtua ki Selūsalema ʻe Satoki pea mo ʻApiata, pea naʻa na tatali ʻo nofo ʻi ai. \p \v 30 ¶ Pea naʻe fofonga hake ʻe Tevita ʻi he hakeʻanga ʻo ʻOlive, pea naʻa ne tangi pe mo ʻalu hake, pea naʻe pūlou ʻa hono ʻulu pea naʻa ne ʻalu kuo telefua pe ʻa hono vaʻe: pea ko e kakai fulipē naʻe ʻiate ia, naʻe pūlou taki taha ʻe he tangata ʻa hono ʻulu, pea naʻa nau ʻalu hake, pea naʻa nau ʻalu hake pe mo e fai ʻae tangi. \v 31 Pea naʻe tala ʻe he tokotaha kia Tevita, ʻo pehē, Kuo kau ʻa ʻAhitofeli ki he kau fakaaoao ʻoku ʻia ʻApisalomi. Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke liliu ke vale ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli.” \p \v 32 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko hake ʻa Tevita ki he tumutumu \add ʻoe moʻunga\add*, ʻaia naʻa ne lotu ai ki he ʻOtua, vakai, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻa Husai ko e tangata ʻAliki, kuo mahaehae hono kofutuʻa, pea \add pani ʻaki \add*ʻae kelekele ʻa hono ʻulu: \v 33 ‌ʻAia naʻe pehē ki ai ʻe Tevita, “Kapau te ta ō mo au, te ke hoko ko e fakamāfasia kiate au: \v 34 Ka ka ke ka toe ʻalu ki he kolo, pea ke pehē kia ʻApisalomi, ʻE Tuʻi, te u hoko au ko hoʻo tamaioʻeiki; naʻaku tauhi ki hoʻo tamai ʻo aʻu mai ki he kuonga ni, pea ko eni te u tauhi kiate koe: pea ko e meʻa ia te ke faʻa veuveuki ai ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli. \v 35 Pea ʻikai ʻe ʻi ai mo koe ʻa Satoki pea mo ʻApiata ko e \add ongo \add*taulaʻeiki? Pea ko ia ʻe pehē pe, ko ia kotoa pē te ke fanongo ki ai mei he fale ʻoe tuʻi, te ke fakahā ia kia Satoki pea mo ʻApiata ko e \add ongo \add*taulaʻeiki. \v 36 Pea vakai, ʻoku ʻiate kinaua hona ongo foha ʻe toko ua, ʻa ʻAhimasi ko e foha ʻo Satoki, pea mo Sonatane ko e foha ʻo ʻApiata; pea te ke ʻomi ʻiate kinaua ʻae tala ʻoe meʻa kotoa pē ʻaia te ke faʻa fanongo ki ai.” \v 37 Ko ia naʻe ʻalu ai ki he kolo ʻa Husai ko e kāinga ʻo Tevita, pea naʻe hoko mai ʻa ʻApisalomi ki Selūsalema. \c 16 \cd \it 1 ʻOku maʻu ʻe Sipa ʻi he kākā ʻae tofiʻa ʻo ʻene ʻeiki. 5 ʻOku kape ʻe Simi kia Tevita. 9 ʻOku kātaki pe ia ʻe Tevita. 15 ʻOku maʻu fakapotopoto ʻe Husai ʻae fakakaukau ʻa ʻApisalomi. 20 Ko e fakakaukau ʻoku fai ʻe ʻAhitofeli.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene tuku ki mui siʻi ʻe Tevita ʻae tumutumu \add ʻoe moʻunga\add*, vakai, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻa Sipa ko e tamaioʻeiki ʻa Mifiposeti, pea \add kuo ʻomi \add*mo ia ʻae fanga ʻasi ʻe ua naʻe fua kavenga, pea naʻe fakaheka ki ai ʻae mā ʻe uangeau, mo e fuhinga kālepi mōmoa ʻe teau, mo e fuaʻi ʻakau ʻe teau ʻoe faʻahitaʻu mafana, pea mo e hina ʻoe uaine. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Sipa, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa, “Ko e ongo ʻasi ʻoku maʻae kakai ʻoe fale ʻoe tuʻi ke heka ki ai; pea ko e mā mo e fuaʻi ʻakau ʻoe faʻahitaʻu mafana, ko e meʻa ia ke kai ʻe he kau talavou; pea ko e uaine, ko e meʻa ia ke inu ai ʻakinautolu ʻe vaivai ʻi he toafa.” \v 3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Pea kofaʻā ʻae foha ʻo hoʻo ʻeiki?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa ki he tuʻi, “Vakai, ʻoku nofo ai pe ia ʻi Selūsalema: he naʻa ne pehē, Ko e ʻaho eni ʻe toe ʻomi kiate au ʻe he fale ʻo ʻIsileli ʻae puleʻanga ʻo ʻeku tamai.” \v 4 Pea naʻe toki pehē ai ʻe he tuʻi kia Sipa, “Vakai, ʻoku ʻaʻau ʻaia kotoa pē naʻe ʻia Mifiposeti.” Pea naʻe pehē ʻe Sipa, “ʻOku ou fakaʻapaʻapa kiate koe, pea tuku, ʻe tuʻi, ke ʻofeina au ʻi ho ʻao.” \p \v 5 ¶ Pea ʻi heʻene hoko mai ʻae tuʻi ko Tevita ki Pahulimi, vakai, naʻe haʻu mei ai ha tangata mei he faʻahinga mo e fale ʻo Saula, ʻaia naʻe hingoa ko Simi, ko e foha ʻo Kela: pea naʻe haʻu pe ia, pea kape mai pe ʻi heʻene haʻu. \v 6 Pea naʻa ne lisingi ʻae ngaahi maka kia Tevita, pea ki he kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻa Tevita ko e tuʻi: ka naʻe tutuʻu ʻae kakai kotoa pē, mo e kau tangata toʻa kotoa pē, ki hono nima toʻomataʻu mo hono toʻohema. \v 7 Pea naʻe pehē ʻae lea ʻa Simi ʻi heʻene kape, “Hū mai, hū mai, ʻa koe ko e tangata pani toto, pea ko koe ko e tangata ʻoe angakovi: \v 8 Kuo toe totongi kiate koe ʻe Sihova ʻae toto kotoa pē ʻoe fale ʻo Saula, ʻaia kuo ke fetongi ʻi he pule; pea kuo tuku ʻe Sihova ʻae puleʻanga ki he nima ʻo ʻApisalomi ko ho foha: pea vakai, kuo moʻua koe ʻi hoʻo kovi, koeʻuhi ko e tangata pani toto koe.” \p \v 9 ¶ Pea naʻe toki pehē ai ʻe ʻApisai ko e tama ʻo Seluia ki he tuʻi, “Ko e hā ʻe tuku ke kape ai ʻae kulī mate ni ki hoku ʻeiki ko e tuʻi? ʻOku ou kole kiate koe, tuku au ke u ʻalu atu ʻo tuʻusi ʻa hono ʻulu.” \v 10 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Ko e hā au kiate kimoutolu, ʻae ngaahi tama ʻo Seluia? Tuku pe ke ne kape mai, he kuo pehē ʻe Sihova kiate ia, Kape kia Tevita. Pea ka kuo pehē, ko hai ʻe pehē \add atu\add*, Ko e hā kuo ke fai pehē ai?” \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻApisai, “Pea mo ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, Vakai, ko hoku foha ʻaia naʻe haʻu mei hoku fatu, ʻoku kumi ki heʻeku moʻui: pea ka kuo pehē ʻikai ʻe ngofua hake ke fai ia ʻe he tangata Penisimani ni? Tuku noa ai pe ia, pea tuku pe ke ne kape he kuo fekau ia ʻe Sihova. \v 12 Heiʻilo ʻe ʻafio ʻe Sihova ki heʻeku mamahi, pea totongi lelei au ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻene kape kiate au he ʻaho ni.” \v 13 Pea ʻi heʻene ʻalu atu ʻa Tevita pea mo ʻene kau tangata ʻi he hala, naʻe ʻalu atu ʻa Simi ʻi he tahifohifo ʻoe moʻunga, ʻo feʻunga atu mo ia, pea naʻa ne kape pe mo ʻalu, pea ne lisi ʻae ngaahi maka kiate ia, mo ne laku ʻae efu \add kiate ia\add*. \v 14 Pea ko e tuʻi, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau omi ki he potu ko ia, ke mālōlō ai, he kuo nau ongosia. \p \v 15 ¶ Pea naʻe hoko mai ki Selūsalema, ʻa ʻApisalomi pea mo e kakai tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea naʻe \add ʻalu \add*mo ia ʻa ʻAhitofeli. \v 16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko mai kia ʻApisalomi ʻa Husai ko e tangata ʻAliki, ko e kāinga ʻo Tevita, naʻe pehē ʻe Husai kia ʻApisalomi, “Ke moʻui ʻae tuʻi, ke moʻui ʻae tuʻi.” \v 17 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kia Husai, “Ko hoʻo ʻofa eni ki ho kāinga? Ko e hā naʻe ʻikai te ke ʻalu ai mo ho kāinga?” \v 18 Pea naʻe pehē ʻe Husai kia ʻApisalomi, “ʻIkai; ka ko ia ʻoku fili ʻe Sihova, pea mo e kakai ni, pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, te u kau mo ia, pea ko ia pe te u nofo ki ai. \v 19 Pea ko hai foki ʻoku totonu ke u tauhi ki ai? ʻIkai ʻi he ʻao ʻo hono foha? ʻO hangē ko ʻeku tauhi ʻi he ʻao ʻo hoʻo tamai, te u pehē foki au ʻi ho ʻao ʻoʻou.” \p \v 20 ¶ Hili ia naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kia ʻAhitofeli, “Mou fakakaukau ʻiate kimoutolu pe ko e hā te tau fai.” \v 21 Pea naʻe pehē ʻe ʻAhitofeli kia ʻApisalomi, “ʻAlu atu koe ki he sinifu ʻo hoʻo tamai, ʻaia kuo ne tuku ke leʻohi ʻae fale; pea ʻe fanongo ʻe ʻIsileli kotoa pē kuo fehiʻanekina ʻaupito koe ʻe hoʻo tamai: pea ʻe toki mālohi ai ʻae nima ʻokinautolu kotoa pē ʻoku kau mo koe.” \v 22 Ko ia naʻa nau folahi atu ai ha fale tupenu ʻi he tuʻa fale ki ʻolunga: pea naʻe hū atu ki ai ʻa ʻApisalomi ki he sinifu ʻo ʻene tamai ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē. \v 23 Pea ko e fakakaukau ʻa ʻAhitofeli ʻaia naʻa ne fai ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe hangē ko e ʻeke ʻe ha tangata ki he folofola ʻae ʻOtua: naʻe pehē pe ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli kia Tevita pea mo ʻApisalomi fakatouʻosi. \c 17 \cd \it 1 ʻOku veuveuki ʻe Husai ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli. 15 ʻOku ʻave fufū ʻae ongoongo kia Tevita. 23 ʻOku mala-fai-e-tangata ʻe ʻAhitofeli. 25 ʻOku fakanofo ʻa ʻAmasa ke puleʻi ʻae kau tau. 27 ʻOku maʻu ʻe Tevita ʻi Mehanemi ʻae meʻakai maʻana mo ʻene kakai.\it* \p \v 1 Naʻe pehē foki ʻe ʻAhitofeli kia ʻApisalomi, “Tuku ke u fili mai ha kau tangata ʻe tokotaha mano mo e toko ua afe, pea te u tuʻu hake mo tuli atu kia Tevita ʻi he poōni: \v 2 Pea te u hoko atu kiate ia lolotonga ʻa ʻene ongosia mo nima vaivai, pea u fakamanavahēʻi ia: pea ʻe hola ʻae kakai kotoa pē ʻoku ʻiate ia; pea teu taaʻi ʻae tuʻi tokotaha pe: \v 3 Pea te u toe ʻomi kiate koe ʻae kakai kotoa pē: ko e tangata ʻaia ʻoku ke kumi ʻoku hangē ia ko e liliu mai ʻoe kakai kotoa pē: pea ʻe fiemālie ai ʻae kakai kotoa pē.” \v 4 Pea naʻe lelei ʻae lea ni kia ʻApisalomi, pea mo e mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli. \v 5 Pea naʻe toki pehē ʻe ʻApisalomi, “Ui eni foki kia Husai ko e tangata ʻAliki, pea ke tau fanongo ki heʻene lau ʻaʻana.” \v 6 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Husai kia ʻApisalomi, naʻe lea ʻa ʻApisalomi kiate ia, ʻo pehē, “Kuo pehē ni ʻae lea kuo fai ʻe ʻAhitofeli: te tau fai pe ʻikai ki heʻene lea? Kapau ʻe ʻikai, ke ke lea mai pe koe.” \v 7 Pea naʻe pehē ʻe Husai kia ʻApisalomi, “Ko e fakakaukau kuo lea ʻaki ʻe ʻAhitofeli ʻoku ʻikai lelei ʻi he ngaahi ʻaho ko eni.” \v 8 He naʻe pehē ʻe Husai, “ʻOku ke ʻilo ʻa hoʻo tamai pea mo ʻene kau tangata, ko e kau tangata toʻa ʻakinautolu, pea kuo nau mamahi ʻi honau loto, ʻo hangē ko ha pea kuo kaihaʻasi mei ai hono ʻuhiki ʻi he vao: pea ko hoʻo tamai ko e tangata maheni ai mo e tau, pea ʻe ʻikai te ne nofo fakataha mo e kakai. \v 9 Vakai, kuo fufū eni ia ʻi ha luo, pe ʻi ha potu kehe: pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka tō hifo honau niʻihi ʻi he kamataʻanga, ʻe pehē ʻe ia kotoa pē ʻoku fanongo ki ai, Kuo fai ʻae teʻia ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻoku muimui kia ʻApisalomi. \v 10 Pea ko ia foki ʻoku toʻa pea tatau hono loto mo e loto ʻo ha laione, ʻe vaivai ʻaupito: he ʻoku ʻilo ʻe ʻIsileli kātoa ko hoʻo tamai ko e tangata toʻa ia, pea ʻoku lototoʻa ʻakinautolu ʻoku kau mo ia. \v 11 Ko ia ko ʻeku fakakaukau ʻaʻaku ke tānaki kotoa pē ʻa ʻIsileli kiate koe, mei Tani ʻo aʻu atu ki Peasipa, ke hangē ko e ʻoneʻone ʻoe matātahi ʻa honau tokolahi; pea ko koe, ke ʻalu koe ki he tau. \v 12 Pea pehē, te tau hoko atu kiate ia ʻi ha potu pe ʻe ʻilo ai ia, pea te tau tō hifo ki ai ʻo hangē ko e tō hifo ʻae hahau ki he funga kelekele: pea ʻiate ia pea mo e kau tangata kotoa pē ʻoku kau mo ia ʻe ʻikai ʻaupito tuku ke toe hanau tokotaha. \v 13 Pea kapau foki kuo ne hū atu ki ha kolo, ʻe toki ʻomi ai ʻe ʻIsileli kātoa ha ngaahi maea ki he kolo ko ia, pea te tau tohoaki ia ki he vaitafe, kaeʻoua ke taʻeʻiloʻi ʻi ai hano momoʻi foʻi maka siʻi ʻe taha.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, “ʻOku lelei hake ʻae fakakaukau ʻa Husai ko e tangata ʻAliki ʻi he fakakaukau ʻa ʻAhitofeli. He naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ke veuveuki ʻae fakakaukau lelei ʻa ʻAhitofeli, koeʻuhi kae ʻomi ʻe Sihova ʻae kovi kia ʻApisalomi.” \p \v 15 ¶ Pea naʻe toki pehē ai ʻe Husai kia Satoki mo ʻApiata ko e ongo taulaʻeiki, naʻe pehē mo pehē ʻae fakakaukau naʻe fai ʻe ʻAhitofeli kia ʻApisalomi pea mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli; pea kuo pehē mo pehē ʻa ʻeku fakakaukau ʻaʻaku. \v 16 Ko ia foki mo fekau fakatoʻotoʻo, pea tala kia Tevita, ʻo pehē, ʻoua naʻa ke nofo ʻi he poōni ʻi he potu ʻataʻatā ʻoe toafa, ka ke mole atu ke vave; telia naʻa fōngia hifo ʻae tuʻi pea mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻiate ia. \v 17 Ka ko eni naʻe nofo ʻa Sonatane mo ʻAhimasi ʻo ofi ki Eni-Lokeli; he naʻe tapu ʻe na hū mai ki he kolo: ko ia naʻe ʻalu ai ha fefine ʻo ne tala ia kiate kinaua; pea naʻa na ʻalu ʻo fakahā ia ki he tuʻi ko Tevita. \v 18 Ka naʻe mamata kiate kinaua ha tamasiʻi, pea ne fakahā ia kia ʻApisalomi: ka naʻa na ʻalu fakatoʻotoʻo fakatouʻosi, ʻo na hoko ki he fale ʻo ha tangata ʻi Pahulimi, ʻaia naʻe maʻu ha luo vaikeli ʻi hono lotoʻā, pea naʻa na ʻalu hifo ki ai. \v 19 Pea naʻe ʻomi ʻe he fefine ha meʻa ʻufiʻufi ʻo ne ʻufiʻufi ʻaki ʻae ngutu ʻoe luo vai, pea naʻe folofolahi ki ai ʻae fuaʻi uite ʻaia naʻe momosi; pea naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻae meʻa ko ia. \v 20 Pea ʻi he hoko mai ʻae kau tamaioʻeiki ʻa ʻApisalomi ki he fefine ʻi he fale, naʻa nau pehē, Ko fē ʻia ʻa ʻAhimasi pea mo Sonatane? Pea naʻe pehē ʻe he fefine kiate kinautolu, “Kuo na mole atu ki he kauvai ʻe taha.” Pea hili ʻenau kumi mo taʻeʻiloʻi ʻakinaua, naʻa nau toe ʻalu ki Selūsalema. \v 21 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻenau ʻalu, naʻa na ʻalu hake mei he luo vaikeli, ʻo na ō mo fakahā kia Tevita, ko e tuʻi, ʻo na pehē kia Tevita, “Tuʻu hake, pea ʻalu fakatoʻotoʻo atu ki he kauvai: he kuo pehē ni ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli kiate kimoutolu.” \v 22 Pea naʻe toki tuʻu hake ai ʻa Tevita, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, pea naʻa nau aʻa atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani: ʻi heʻene maʻa hake ʻae ʻaho naʻe ʻikai toe ha tokotaha naʻe taʻeʻā atu ʻi Sioatani. \p \v 23 ¶ Pea ʻi heʻene mamata ʻe ʻAhitofeli kuo ʻikai fai ʻa ʻene fakakaukau ʻaʻana, naʻa ne ʻai ʻae hekaʻanga ki heʻene ʻasi, pea ne tuʻu hake, pea naʻe ʻalu ia ki hono ʻapi, pea ki hono kolo, pea naʻa ne tuku ʻae fekau ki hono fale, pea ne tautau ʻe ia ia, ʻo ne mate, pea naʻe tanu ia ʻi he faʻitoka ʻo ʻene tamai. \v 24 Pea hili ia naʻe haʻu ʻa Tevita ki Mehanemi. Pea naʻe aʻa atu ʻa ʻApisalomi ʻi Sioatani, ʻaia mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli naʻe ʻiate ia. \p \v 25 ¶ Pea naʻe fakanofo ʻe ʻApisalomi ʻa ʻAmasa ko e ʻeiki pule ʻoe tau ko e fetongi ʻo Soape: pea ko ʻAmasa ko e foha ia ʻoe tangata ʻaia naʻe hingoa ko Itila ko e tangata ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu ʻo mohe mo ʻApikali ko e ʻofefine ʻo Naʻasi, pea ko e tokoua kia Seluia ko e faʻē ʻa Soape. \v 26 Ko ia naʻe nofo ai ʻa ʻIsileli mo ʻApisalomi ʻi he fonua ʻo Kiliati. \p \v 27 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻI heʻene hoko mai ʻa Tevita ki Mehanemi, \add naʻe haʻu \add*ʻa Sopi ko e foha ʻo Naʻasi mei Lapa ʻi he fānau ʻa ʻAmoni, mo Mekili ko e foha ʻo ʻAmieli ʻo Lotipale, mo Pasilai ko e tangata Kiliati mei Lokelimi, \v 28 ‌ʻO\add nau \add*ʻomi ʻae ngaahi moheʻanga, mo e ngaahi ipu, mo e ngaahi ipu kelekele, mo e uite, mo e paʻale, mo e mahoaʻa, mo e uite naʻe tunu, mo e piini, mo e faʻahinga piini naʻe tunu. \v 29 Mo e honi, mo e pota, mo e fanga sipi, mo e siisi mei he\add huhuʻa ʻoe \add*fanga pulu fefine, \add ko e meʻa \add*maʻa Tevita, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, kenau kai: he naʻa nau pehē, Kuo fiekaia ʻae kakai, mo ongosia, mo fieinua, ʻi he toafa. \c 18 \cd \it 1 ʻOku tuku ʻae fekau ʻa Tevita ki heʻene kautau koeʻuhi ko ʻApisalomi ke fai ʻofa ki ai. 6 ʻOku teʻia fakamanavahē ʻa ʻIsileli ʻi he vao ʻakau ʻi ʻIfalemi. 9 ʻOku ʻefihiaʻi ʻa ʻApisalomi ʻo tautau ʻi ha ʻakau, pea ʻoku tāmateʻi ia ʻi ai ʻe Soape. 18 Ko e potu fakamanatu kia ʻApisalomi. 19 ʻOku ʻomi ʻae ongoongo kia Tevita ʻe ʻAhimasi mo Kusi. 33 Ko e tēngihia ʻe Tevita ʻa ʻApisalomi.\it* \p \v 1 Pea naʻe lau hake ʻe Tevita ʻae kakai naʻe ʻiate ia, mo ne fakanofo ʻae ngaahi ʻeiki ke pule ki he ngaahi toko afe, ngaahi ʻeiki ke pule ki he ngaahi toko teau. \v 2 Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻa hono vahe tolu ʻoe kakai ke puleʻi ʻe Soape, mo hono vahe ʻe taha ke puleʻi ʻe ʻApisai ko e tama ʻo Seluia, ko e tokoua ʻo Soape, pea mo e vahe ʻe taha ke puleʻi ʻe Itei ko e tangata Kati. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki he kakai, “Ko au foki te u ʻalu atu moʻoni fakataha mo kimoutolu.” \v 3 Ka naʻe pehēange ʻe he kakai, “ʻE ʻikai te ke ʻalu atu: he kapau te mau hola, ʻe ʻikai tenau tokanga kiate kimautolu; pea kapau ʻe mate haʻamau vaheua mālie, ʻe ʻikai tenau tokanga kiate kimautolu: ka ko koe ʻoku ke mahuʻinga ʻi ha toko mano ʻokimautolu: ko ia foki ʻoku lelei hake ke ke tokoni mai koe kiate kimautolu mei he loto kolo.” \v 4 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻoku lelei hake kiate kimoutolu te u fai pe ia.” Pea naʻe tuʻu ʻae tuʻi ki he veʻe matapā \add ʻoe kolo\add*, pea naʻe ʻalu atu ʻae kakai ʻi he ngaahi toko teau mo e ngaahi toko afe. \v 5 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Soape mo ʻApisai mo Itei, ʻo pehē, “Faifai mālie koeʻuhi ko au ki he talavou ko ʻApisalomi.” Pea naʻe ongoʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻa ʻene tuku ʻe he tuʻi ʻae fekau naʻe kau kia ʻApisalomi. \p \v 6 ¶ Pea pehē, naʻe ʻalu atu ʻae kakai kituaʻā ke tauʻi ʻa ʻIsileli: pea naʻe hoko ʻae tau ʻi he vao ʻakau ʻi ʻIfalemi; \v 7 ‌ʻAia naʻe tāmateʻi ʻi ai ʻae kakai ʻo ʻIsileli ʻi he ʻao ʻoe kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, pea naʻe fai ʻi ai ʻae tāmateʻi lahi ʻi he ʻaho ko ia, ko e kau tangata ʻe toko ua mano. \v 8 He naʻe fai ʻae tau ʻo foliaki ʻi he funga fonua kotoa pē: pea naʻe maumauʻi ʻo tokolahi hake ʻae kakai ʻi he vao ʻakau ʻi he ʻaho ko ia, kae siʻi ʻae maumau ʻe he heletā. \p \v 9 ¶ Pea naʻe fetaulaki ʻa ʻApisalomi mo e kau tamaioʻeiki ʻa Tevita. Pea naʻe heka ʻa ʻApisalomi ki ha miuli, pea naʻe ʻalu ʻae miuli ʻi he lalo vaʻa mālohi ʻoe oke lahi, pea naʻe ʻefihiaʻi hono ʻulu ʻi he oke, pea naʻe tautau hake ia ʻi he vahaʻa ʻoe langi mo e \add funga \add*kelekele; pea naʻe moleange ʻae miuli mei lalo ʻiate ia. \v 10 Pea naʻe sio ki ai ʻae tangata ʻe tokotaha, ʻo ne tala ia kia Soape, ʻo pehē, “Vakai, naʻaku mamata kia ʻApisalomi kuo tautau ʻi ha oke.” \v 11 Pea naʻe pehē ʻe Soape ki he tangata naʻe fakahā mai ia kiate ia, “Pea vakai, naʻa ke sio \add ki ai\add*, pea ko e hā naʻe ʻikai ai te ke taaʻi hifo ia ʻi ai ki he kelekele? Ka ne ke pehē, kuo u tuku kiate koe ha \add sikeli \add*siliva ʻe hongofulu pea mo ha noʻovala.” \v 12 Pea naʻe pehē ʻe he tangata kia Soape, “Ka ne u maʻu ha \add sikeli \add*siliva ʻe afe ki hoku nima, neongo ia ʻe ʻikai te u ala atu hoku nima ki he ʻalo ʻoe tuʻi: he naʻa mau fanongo ki he fekauʻi ʻa koe mo ʻApisai, mo Itei, ʻe he tuʻi, ʻo pehē, ‘Mou vakai kotoa pē telia naʻa alasi ʻae talavou ko ʻApisalomi.’ \v 13 Ka ne u fai pehē, pehē kuo u fai ʻae lohiakiʻi ki heʻeku moʻui ʻaʻaku: he ʻoku ʻikai fufū ha meʻa mei he tuʻi, pea naʻa mo koe te ke ʻita kiate au.” \v 14 Pea naʻe toki pehē ʻe Soape, “ʻE ʻikai ʻaonga ʻa ʻeku tatali mo koe.” Pea naʻa ne toʻo ʻi hono nima ʻae foʻi tao ʻe tolu, ʻo ne velo ʻaki ia ke ʻasi ʻi he mafu ʻo ʻApisalomi lolotonga ʻa ʻene kei moʻui ʻi he lotolotonga ʻoe \add ʻakau ko e \add*oke. \v 15 Pea naʻe kāpui mo taaʻi ʻa ʻApisalomi ʻe he kau talavou ʻe toko hongofulu naʻe fua ʻae mahafutau ʻa Soape, ʻonau tāmateʻi ia. \v 16 Pea naʻe ifi ʻe Soape ʻae meʻalea, pea naʻe foki mai ʻae kakai mei heʻenau tuli ki ʻIsileli: he naʻe taʻofi ʻae kakai ʻe Soape. \v 17 Pea naʻa nau ʻave ʻa ʻApisalomi ʻo lī ia ki ha fuʻu luo lahi naʻe ʻi he vao ʻakau, pea naʻe fokotuʻu ki ʻolunga ʻiate ia ha fuʻu ʻesi maka lahi; pea naʻe feholaki ʻa ʻIsileli kātoa taki taha ki hono fale fehikitaki. \p \v 18 ¶ Ka ko eni, lolotonga ʻa ʻene kei moʻui naʻe ngaohi mo fokotuʻu ʻe ʻApisalomi maʻana ha fuʻu pou, ʻaia ʻoku ʻi he teleʻa ʻoe tuʻi: he naʻa ne pehē, ʻOku ʻikai haku foha ke manatuʻi ai ʻa hoku hingoa: pea naʻa ne ui ʻae pou ki hono hingoa ʻoʻona: pea ʻoku ui ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni, Ko e potu ʻo ʻApisalomi. \p \v 19 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe ʻAhimasi ko e foha ʻo Satoki, “Tuku eni ke u lele, pea ʻave ʻae ongoongo ki he tuʻi, ʻoe totongi kuo fai ʻe Sihova ki hono ngaahi fili.” \v 20 Pea naʻe pehē ʻe Soape kiate ia, “ʻE ʻikai te ke ʻave ha ongoongo he ʻaho ni, ka te ke ʻave ʻae ongoongo ʻi ha ʻaho ange: ka ko e ʻaho ni ʻe ʻikai te ke ʻave ha ongoongo, he kuo pekia ʻae ʻalo ʻoe tuʻi.” \v 21 Pea naʻe toki pehē ʻe Soape kia Kusi, “ʻAlu ʻo tala ki he tuʻi ʻaia kuo ke mamata ki ai.” Pea naʻe punou hifo ʻa Kusi kia Soape, ʻo ne lele. \v 22 Pea naʻe toe pehē ai ʻe ʻAhimasi ko e foha ʻo Satoki kia Soape, “ʻOku ou kole kiate koe, ha meʻa pe ʻe fai, kae tuku pe au ke u lele muimui ʻia Kusi.” Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Ko e hā ka ke ka lele ai koe, hoku foha, ka ʻoku ʻikai ʻiate koe ha ongoongo ʻoku lelei?” \v 23 \add Pea naʻa ne pehē\add*, “Neongo ia tuku ke u lele.” Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Lele.” Pea naʻe toki lele ai ʻa ʻAhimasi ʻi he hala ʻoe toafa, pea naʻa ne liʻaki ʻa Kusi. \v 24 Pea naʻe nofo ʻa Tevita ʻi he vahaʻa ʻoe ongo matapā ʻoe kolo: pea naʻe ʻalu hake ʻae tangata leʻo ki he tuʻafale ʻi he ʻā ʻo feʻunga hake mo e matapā, pea naʻa ne hanga hake hono mata, ʻo ne sio, pea vakai naʻe lele mai ʻae tangata naʻe tokotaha pe. \v 25 Pea naʻe kalanga ʻe he tangata leʻo, ʻo ne fakahā \add ia \add*ki he tuʻi. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Kapau ʻoku ne tokotaha pe ʻoku ai ha ongoongo ʻi hono ngutu.” Pea naʻa ne haʻu fakatoʻotoʻo pe, ʻo\add ne \add*fakaofiofi mai. \v 26 Pea naʻe mamata ʻe he tangata leʻo ki he tangata kehe ʻe tokotaha ʻoku lele: pea naʻe ui ʻe he tangata leʻo ki he tangata naʻe tauhi matapā, ʻo ne pehē, “Vakai ʻoku lele mai tokotaha pe ʻae tangata kehe.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku ʻomi ʻae ongoongo ʻe ia foki.” \v 27 Pea naʻe pehē ʻe he tangata leʻo, “ʻOku ou mahalo ʻoku lele ʻaia ʻoku muʻomuʻa ʻo hangē ko e lele ʻa ʻAhimasi, ko e foha ʻo Satoki.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Ko e tangata lelei ia, pea ʻoku ʻomi ʻe ia ʻae ongoongolelei.” \v 28 Pea naʻe ui ʻa ʻAhimasi, ʻo ne pehē ki he tuʻi, “Ke ke fiemālie.” Pea naʻa ne tōmapeʻe hifo ʻi hono mata ki he kelekele ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ʻo ne pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia kuo ne fakamoʻua ʻae kau tangata naʻe hiki hake honau nima ke angatuʻu ki hoku ʻeiki ko e tuʻi.” \v 29 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku lelei koā ʻae talavou ko ʻApisalomi?” Pea naʻe pehē ʻe ʻAhimasi, “ʻI heʻene fekau ʻa Soape ʻae tamaioʻeiki ʻae tuʻi pea mo au ko hoʻo tamaioʻeiki, naʻaku mamata ki he fuʻu vākē lahi ka naʻe ʻikai te u ʻilo ʻa hono ʻuhinga.” \v 30 Pea naʻe pehē atu ʻe he tuʻi, “Tuʻu atu koe ki hena.” Pea naʻa ne tuʻu atu, mo ne tatali ai. \v 31 Pea vakai, naʻe haʻu ʻa Kusi; pea naʻe pehē ʻe Kusi, “ʻE hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku ou ʻomi ʻae ongoongo: he kuo fai totongi he ʻaho ni ʻe Sihova maʻau kiate kinautolu kotoa pē naʻe tuʻu angatuʻu hake kiate koe.” \v 32 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Kusi, “ʻOku lelei koā ʻae talavou ko ʻApisalomi?” Pea naʻe pehēange ʻe Kusi, “Ke tatau mo e tangata talavou na, ʻae ngaahi fili ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku tuʻu hake ke fai ha kovi kiate koe.” \p \v 33 ¶ Pea naʻe mamahi lahi ʻaupito ʻae tuʻi, pea naʻa ne ʻalu hake ki he potu fale naʻe ʻi ʻolunga ʻi he matanikolo mo ne tangi ai: pea lolotonga ʻa ʻene ʻalu naʻe pehē ʻa ʻene lea, “ʻE ʻApisalomi ko hoku foha, ʻa hoku foha, ʻa hoku foha ko ʻApisalomi, taumaiā kuo u mate koeʻuhi ko koe, ʻe ʻApisalomi, ko hoku foha, ko hoku foha.” \c 19 \cd \it 1 Ko e meʻa ia Soape ʻoku tuku ai he tuʻi ʻa ʻene mamahi. 9 ʻOku holi moʻoni ʻae kakai ʻIsileli ke toe liliu mai ʻae tuʻi. 11 ʻOku fekau ʻe Tevita ki he kau taulaʻeiki ke ueʻi hake ʻae kakai ʻo Siuta. 18 ʻOku fakamolemolea ʻa Simi. 24 ʻOku fakatonuhiaʻi ʻa Mifiposeti. 32 ʻOku kapusi ʻa Pasilai, kae ʻomi ʻa hono foha ki he ʻapi ʻoe tuʻi. 41 Ko e alea ʻa ʻIsileli mo Siuta ʻi heʻenau taʻeʻomi ʻae tuʻi mo kinautolu.\it* \p \v 1 Pea naʻe fakahā kia Soape, “Vakai, ʻoku tangi mo mamahi ʻae tuʻi koeʻuhi ko ʻApisalomi.” \v 2 Pea ko e fakamoʻui ʻoe ʻaho ko ia naʻe liliu ia ko e fakamamahi ki he kakai kotoa pē: he naʻe fanongo ʻe he kakai ʻi he ʻaho ko ia ki he mamahi ʻoe tuʻi koeʻuhi ko hono ʻalo. \v 3 Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu fakatoitoi pe ʻae kakai ki he kolo, ʻo hangē ko e ʻalu fakatoitoi ha kakai ʻi \add heʻenau \add*mā ʻoka nau ka feholataki ʻi he tau. \v 4 Ka naʻe ʻufiʻufi ʻe he tuʻi ʻa hono fofonga, pea naʻe tangi ʻaki ʻe he tuʻi ʻae leʻo lahi, ʻOiauē, ʻa hoku foha ko ʻApisalomi, “ʻOiauē ʻApisalomi, ko hoku ʻalo, ko hoku ʻalo!” \v 5 Pea naʻe hau ʻa Soape ki loto fale ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “Kuo ke fakamaaʻi he ʻaho ni ʻae mata kotoa pē ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻaia kuo fakahaofi ʻa hoʻo moʻui he ʻaho ni, mo e moʻui ʻa hoʻo ngaahi foha mo hoʻo ngaahi ʻofefine, mo e moʻui ʻa hoʻo ngaahi uaifi, mo e moʻui ʻa hoʻo kau sinifu; \v 6 Ko e meʻa ʻi hoʻo ʻofa ki ho ngaahi fili, ka kuo ke fehiʻa ki ho kāinga. He kuo ke fakahā he ʻaho ni ʻoku ʻikai mahuʻinga kiate koe ʻae houʻeiki pe ko e kau tamaioʻeiki: he ʻoku ou mamata he ʻaho ni, ka ne moʻui pe ʻa ʻApisalomi, ke mau mate kotoa pē ʻakimautolu he ʻaho ni, pehē kuo ke lelei ai. \v 7 Ko ia foki, tuʻu hake, pea ʻalu atu, pea lea fakafiemālie ki he loto ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki: he ʻoku ou fuakava ʻia Sihova kiate koe, kapau ʻe ʻikai te ke ʻalu atu, ʻe ʻikai toe kiate koe ha tokotaha ʻi he poōni: pea ʻe kovi lahi hake ia ʻi he kovi kotoa pē kuo hoko mai kiate koe talu mei hoʻo kei siʻi ʻo aʻu ki he ʻaho ni.” \v 8 Pea naʻe toki tuʻu hake ai ʻae tuʻi, ʻo ne ʻafio ʻi he matapā. Pea naʻa nau fakahā ki he kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Vakai, kuo ʻafio ʻae tuʻi ʻi he matapā.” Pea naʻe haʻu ʻae kakai kotoa pē ki he ʻao ʻoe tuʻi: he kuo hola ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli taki taha ki hono fale fehikitaki. \p \v 9 ¶ Pea naʻe fekeʻikeʻi ʻae kakai kotoa pē ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli kotoa pē, ʻo fepehēʻaki, “Naʻe fakamoʻui ʻakitautolu ʻe he tuʻi mei he nima ʻo hotau ngaahi fili, pea naʻa ne fakahaofi ʻakitautolu mei he nima ʻoe kau Filisitia; pea kuo ne hola eni mei he fonua koeʻuhi ko ʻApisalomi.” \v 10 Pea ko ʻApisalomi ʻaia naʻa tau fakanofo kiate kitautolu, kuo mate ʻi he tau. Pea ko ia foki ko e hā ʻoku mou taʻelea ai ke toe ʻomi ʻae tuʻi? \p \v 11 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ko Tevita kia Satoki mo ʻApiata ko e ongo taulaʻeiki, ʻo ne pehē, “Mo lea ki he mātuʻa ʻo Siuta, ʻo pehē, Ko e hā ʻoku mou tomui ai ʻi he toe ʻomi ʻae tuʻi ki hono fale? Ka kuo hā mai ʻae lea ʻa ʻIsileli kotoa pē ki he tuʻi ki hono fale. \v 12 Ko hoku kāinga kimoutolu, ko hoku hui mo hoku kakano kimoutolu: ko ia ko e hā ʻoku mou tomui ai ʻi he toe ʻomi ʻae tuʻi?” \v 13 Pea mo pehē atu kia ʻAmasa, “ʻIkai ʻoku ke ʻo hoku hui, pea ʻo hoku kakano? Ke fai pehē ʻe he ʻOtua kiate au ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke ʻeiki koe ki he kautau ʻi hoku ʻao maʻuaipē, ko e fetongi ʻo Soape.” \v 14 Pea naʻa ne ueʻi ʻae loto ʻoe kakai kotoa pē ʻo Siuta, ʻo hangē kuo\add nau \add*taha pe; ko ia ne nau ʻave ai ʻae lea ni ki he tuʻi, Ke ke foki mai koe, pea mo hoʻo kau tamaioʻeiki kotoa pē. \v 15 Ko ia naʻe foki mai ʻae tuʻi, ʻo ne haʻu ki Sioatani. Pea naʻe haʻu ʻakinautolu ʻo Siuta ki Kilikali, ke fakafetaulaki atu ki he tuʻi, pea ke ʻomi ʻae tuʻi ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani. \p \v 16 ¶ Pea ko Simi ko e foha ʻo Kela, ko e tangata Penisimani, ʻaia naʻe ʻo Pahulimi, naʻa ne ʻalu fakatoʻotoʻo hifo mo e kau tangata ʻo Siuta, ke fetaulaki mo e tuʻi ko Tevita. \v 17 Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau tangata Penisimani ʻe toko taha afe, pea mo Sipa ko e tamaioʻeiki mei he fale ʻo Saula, pea mo hono foha ʻoʻona ʻe toko hongofulu ma toko nima, pea mo ʻene kau tamaioʻeiki ʻe toko uofulu; pea naʻa nau muʻomuʻa atu ʻi he tuʻi ʻi heʻene aʻa ʻi Sioatani. \v 18 Pea naʻe ʻalu foki ʻae vaka fokotuʻu ke fetukutuku ai ʻae kaungāʻapi ʻoe tuʻi, pea ke fai ha meʻa naʻe pehē ʻe ia ke fai. Pea naʻe tō hifo ʻa Simi ko e foha ʻo Kela ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ʻi heʻene laka mai mei Sioatani; \v 19 ‌ʻo ne pehē ki he tuʻi, “ʻOua naʻa tuku ha hia kiate au ʻe hoku ʻeiki, pea ʻoua foki naʻa ke manatuʻi ʻae meʻa naʻe fai angatuʻu ai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi mei Selūsalema, ke mamahi ai ʻae loto ʻoe tuʻi. \v 20 He ʻoku ʻiloʻi ʻe hoʻo tamaioʻeiki kuo u fai angahala: pea ko ia foki kuo u haʻu ke u muʻomuʻa mai he ʻaho ni ʻi he fale kotoa pē ʻo Siosefa ke u hoko mai ke fakafetaulaki ki hoku ʻeiki ko e tuʻi.” \v 21 Ka naʻe pehēange ʻe ʻApisai ko e tama ʻa Seluia, “ʻIkai ʻe tāmateʻi ʻa Simi koeʻuhi ko e meʻa ni, koeʻuhi ko ʻene lea kapekape kiate ia kuo pani ʻaki ʻae lolo ʻe Sihova?” \v 22 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Ko e hā kimoutolu kiate au, ʻakimoutolu ʻae ngaahi tama ʻo Seluia, ke mou hoko ai ko e ngaahi fili kiate au he ʻaho ni? He ʻe tāmateʻi ha tokotaha ʻi ʻIsileli ʻi he ʻaho ni? He ʻoku ʻikai te u ʻilo koā kuo u tuʻi au he ʻaho ni ki ʻIsileli?” \v 23 Ko ia naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kia Simi, “ʻE ʻikai te ke mate. Pea naʻe fuakava ʻe he tuʻi kiate ia.” \p \v 24 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Mifiposeti ko e foha ʻo Saula ke fetaulaki mo e tuʻi, pea naʻe ʻikai ke kaukau hono vaʻe, pe teuteuʻi hono kava, pe fō hono ngaahi kofu, talu mei he ʻaho ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻae tuʻi, ʻo aʻu ki he ʻaho naʻa ne toe haʻu ai ʻi he melino. \v 25 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko mai ki Selūsalema, ke fetaulaki mo e tuʻi, naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻE Mifiposeti, ko e hā naʻe ʻikai te ta ō ai mo au?” \v 26 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻE hoku ʻeiki, ko e tuʻi, naʻe kākaaʻi au ʻe hoku tamaioʻeiki: he naʻe pehē ʻe hoʻo tamaioʻeiki, ‘Te u ʻai ha hekaʻanga ki he ʻasi, koeʻuhi ke u heka ai ʻo ʻalu ki he tuʻi; koeʻuhi ʻoku ketu ʻa hoʻo tamaioʻeiki.’ \v 27 Pea kuo ne lauʻikoviʻi ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki hoku ʻeiki ko e tuʻi; ka ʻoku tatau ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi mo ha ʻāngelo ʻae ʻOtua: ko ia ke ke fai ʻaia ʻoku matamatalelei kiate koe. \v 28 He ko kinautolu kotoa pē ʻoe fale ʻa ʻeku tamai, ko e kau mate kinautolu ʻi he ʻao ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi: ka neongo ia naʻa ke fakanofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki\add ko au \add*ʻi he haʻohaʻonga ʻokinautolu naʻe kai mei ho keinangaʻanga ʻoʻou. Ko ia foki ʻe totonu fēfē ʻa ʻeku toe tangi ki he tuʻi?” \v 29 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke kei lea ai ki hoʻo ngaahi meʻa ʻaʻau? Kuo ʻosi ʻeku lea, Ke mo vaheua mo Sipa ʻae fonua.” \v 30 Pea naʻe pehēange ʻe Mifiposeti ki he tuʻi, “Tuku ke ne maʻu kotoa pē maʻana, koeʻuhi kuo toe hoko mai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi ki hono fale ʻoʻona ʻi he melino.” \p \v 31 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Pasilai ko e tangata Kiliati mei Lokelimi, pea naʻe ʻalu atu ia mo e tuʻi ki he kauvai ʻo Sioatani, ke ne fakaaʻa atu ia ʻi Sioatani. \v 32 Ka ko eni naʻe motuʻa lahi ʻaupito ʻa Pasilai, he naʻe valungofulu ʻa hono taʻu: pea naʻa ne tokonaki meʻakai maʻae tuʻi lolotonga ʻa ʻene nofo ʻi Mehanemi; he ko e tangata ʻeikilahi ia. \v 33 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Pasilai, Haʻu koe ke ta aʻa atu mo au, pea te u fafangaʻi koe mo au ʻi Selūsalema. \v 34 Pea naʻe pehē ʻe Pasilai ki he tuʻi, “He ʻoku toe fiha ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻeku moʻui, koeʻuhi ke u ʻalu hake ai mo e tuʻi ki Selūsalema? \v 35 ‌ʻOku ou valungofulu taʻu he ʻaho ni pea ʻoku ou faʻa fai koā ke fifili ki he meʻa ʻoku lelei mo ia ʻoku kovi? He ʻoku faʻa ifoifo ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻaia ʻoku ou kai pe ko ia ʻoku ou inu? Pea ʻoku ou kei faʻa ongoʻi koā ʻae leʻo ʻoe kau tangata fasi hiva mo e kau fefine fasi hiva?” Pea ka kuo pehē, ko e hā hono ʻaonga ʻoe hoko ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko e fakamāfasia pe ki hoku ʻeiki ko e tuʻi? \v 36 ‌ʻE ʻalu mamaʻo siʻi atu pe ʻa hoʻo tamaioʻeiki mo e tuʻi ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani: pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoe totongi kiate au ʻe he tuʻi ʻi ha totongi pehē fau? \v 37 ‌ʻOku ou kole kiate koe, tuku ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke toe foki ki mui, koeʻuhi ke u mate ʻi hoku kolo ʻoʻoku, ʻo ofi ki he faʻitoka ʻo ʻeku tamai pea mo ʻeku faʻē. “Kae vakai, ko hoʻo tamaioʻeiki ko Kimami; tuku ke ʻalu atu ia mo hoku ʻeiki ko e tuʻi; pea ke fai kiate ia ʻaia ʻoku lelei ʻi ho ʻao.” \v 38 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi, “ʻE ʻalu atu mo au ʻa Kimami, pea te u fai kiate ia ʻaia te ke loto koe ki ai: pea ko ia kotoa pē ʻoku ke loto mai ke u fai, te u fai ia maʻau.” \v 39 Pea naʻe aʻa atu ʻae kakai kotoa pē ʻi Sioatani. Pea hili ʻae lava atu ʻae tuʻi, naʻe ʻuma ʻe he tuʻi kia Pasilai, mo ne tāpuakiʻi ia; pea naʻe toe foki atu ia ki hono potu ʻoʻona. \p \v 40 ¶ Hili ia naʻe mole atu ʻae tuʻi ki Kilikali, pea naʻe ʻalu atu mo ia ʻa Kimami: pea naʻe fakafeʻao ki he tuʻi ʻae kakai kotoa pē ʻo Siuta, pea mo hono vaheua ʻoe kakai ʻo ʻIsileli. \v 41 Pea vakai, naʻe haʻu ki he tuʻi ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻonau pehē ki he tuʻi, “Ko e hā kuo ʻave fakakaihaʻa ai koe ʻe homau kāinga ko e kau tangata ʻo Siuta, pea kuo nau ʻomi ʻekinautolu ʻae tuʻi, pea mo hono kaungā nofoʻanga, pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo Tevita, ki he kauvai ni ʻo Sioatani?” \v 42 Pea naʻe tali ʻe he kau tangata kotoa pē ʻo Siuta ki he kau tangata ʻIsileli, \add ʻo pehē\add*, “Koeʻuhi ko homau kāinga ofi lahi ʻae tuʻi: ko ia ko e hā ʻoku mou ʻita ai ʻi he meʻa ni? He kuo mau kai mei he meʻakai ʻae tuʻi? Pe kuo ne ʻomi ha koloa kiate kimautolu?” \v 43 Pea naʻe leaange ʻe he kau tangata ʻIsileli ki he kau tangata Siuta, ʻo pehē, “ʻOku mau maʻu ʻae vahe ʻe hongofulu ʻi he tuʻi, pea ʻoku totonu lahi hake ʻemau kau kia Tevita ʻiate kimoutolu: ko ia ko e hā kuo mou paetaku ai kiate kimautolu ʻi he ʻikai tomuʻa kumi ʻemau lea ʻamautolu ki he toe ʻomi ʻa homau tuʻi?” Pea naʻe mālohi hake ʻae ngaahi lea ʻae kau tangata Siuta ʻi he ngaahi lea naʻe fai ʻe he kau tangata ʻIsileli. \c 20 \cd \it 1 Ko e meʻa ʻi he fekeʻikeʻi ʻoku fakatupu ʻe Sepa ʻae kovi ʻi ʻIsileli. 3 ʻOku ʻave ʻae kau sinifu ʻe toko hongofulu ʻa Tevita ke nofo ai pe ʻi he fale pōpula. 4 ʻOku fakanofo ʻa ʻAmasa ko e ʻeiki pule ki he kautau ʻa Siuta, ʻoku tāmateʻi ai ia ʻe Soape. 14 ʻOku tuli ʻa Sepa ʻe Soape ʻo aʻu ki ʻEpeli. 16 ʻOku fakamoʻui ʻae kolo ʻe he fefine naʻe fai fakapotopoto. 23 Ko e houʻeiki naʻe ʻia Tevita.\it* \p \v 1 Pea ʻiloange naʻe nofo ʻi ai ʻae tangata angakovi ʻaia naʻe hingoa ko Sepa, ko e foha ʻo Pikili, ko e tangata Penisimani: pea naʻa ne ifi ʻe ia ʻae meʻalea, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai te mau kau mo Tevita, pea ʻoku ʻikai te mau tofiʻa fakataha mo e foha ʻo Sese: ʻE ʻIsileli ke taki taha ʻalu ʻae tangata ki hono fale.” \v 2 Ko ia naʻe hiki ai ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli mei heʻenau muimui kia Tevita, ka nau muimui kia Sepa ko e foha ʻo Pikili: ka naʻe pikitai ʻae kau tangata ʻo Siuta ki honau tuʻi mei Sioatani ʻo aʻu ki Selūsalema. \p \v 3 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻa Tevita ki hono fale ʻi Selūsalema; pea naʻe ʻave ʻe he tuʻi ʻae kau fefine sinifu ʻe toko hongofulu, ʻaia naʻa ne tuku ke tauhi hono fale, ʻo ne ʻai kinautolu ki he fale naʻe leʻohi, pea naʻe fafangaʻi ai kinautolu, ka naʻe ʻikai ke ne hū atu ia kiate kinautolu, Pea ko ia naʻa nau pōpula ai ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻenau mate, ʻonau moʻui taʻeʻmali. \p \v 4 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe he tuʻi kia ʻAmasa, “ʻI he teʻeki ke ʻosi ʻae ʻaho ʻe tolu ke ke tānaki mai kiate au ʻae kau tangata ʻo Siuta, pea ke ʻi heni koe.” \v 5 Ko ia naʻe ʻalu ʻa ʻAmasa ke tānaki ʻa Siuta: ka naʻa ne tatali fuoloa ange ʻi he ngaahi ʻaho naʻe tukupau ʻe ia kiate ia. \v 6 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻApisai, “Ko eni ʻe lahi hake ʻi he kovi naʻe fai ʻe ʻApisalomi ʻae kovi ʻe fai kiate kitautolu ʻe Sepa ko e foha ʻo Pikili: ʻave ʻe koe ʻae kau tamaioʻeiki ʻa hoʻo ʻeiki, pea tuli kiate ia, telia naʻa ne maʻu ha ngaahi kolo kuo ʻāʻi, pea ne hao meiate kitautolu.” \v 7 Pea naʻe tuli kiate ia ʻae kau tangata ʻa Soape, mo e kau Keliti, mo e kau Peleti, pea mo e kau tangata toʻa kotoa pē: pea naʻa nau ʻalu mei Selūsalema ke tuli kia Sepa ko e foha ʻo Pikili. \v 8 Pea ʻi heʻenau hoko atu ki he fuʻu maka ʻaia ʻoku ʻi Kipione, naʻe muʻomuʻa atu ʻa ʻAmasa. Pea naʻe noʻotaki kiate ia ʻe Soape ʻa hono kofu naʻa ne ʻai, pea naʻe ʻai ki ai ʻae nonoʻo mo e heletā naʻe fakamaʻu ki ai mo hono ʻaiʻanga, ki hono tenga; pea ʻi heʻene ʻalu atu naʻe tō hifo ia ki lalo. \v 9 Pea naʻe pehē ʻe Soape kia ʻAmasa, “Hoku kāinga ʻoku ke moʻui lelei?” Pea naʻe puke ʻe Soape ki he kava ʻo ʻAmasa ʻaki ʻa hono nima toʻomataʻu ke ʻuma kiate ia. \v 10 Ka naʻe ʻikai tokanga ʻe ʻAmasa ki he heletā naʻe ʻi he nima ʻo Soape: pea pehē naʻa ne hokaʻi ia ʻi hono lalo hui fatafata, pea naʻe tō hifo hono toʻotoʻonga ki he kelekele, pea naʻe ʻikai ke ne taaʻi ia ke liunga ua; pea naʻa ne mate ai. Ko ia naʻe tuli atu ʻe Soape mo ʻApisai ko hono tokoua kia Sepa ko e foha ʻo Pikili. \v 11 Pea naʻe tuʻu ofi kiate ia ʻae tokotaha ʻi he kau tangata ʻo Soape, ʻo ne pehē, “Ko ia ʻoku kau mo Soape, pea mo ia ʻoku kau kia Tevita, ke ne muimui ʻia Soape.” \p \v 12 ¶ Pea naʻe tokoto ʻa ʻAmasa ʻi he toto ʻi he loto hala. Pea ʻi heʻene mamata ʻe he tangata ʻoku tuʻumaʻu ʻae kakai kotoa pē, naʻa ne hiki atu ʻa ʻAmasa mei he loto hala ki he vao, mo ne ʻufiʻufi ia ʻaki ha kofu, ko e meʻa ʻi heʻene mamata naʻe tuʻumaʻu ai ʻakinautolu kotoa pē naʻe haʻu ofi ki ai. \v 13 Pea hili ʻae hiki atu ia mei he loto hala, naʻe muimui atu kia Soape ʻae kakai kotoa pē, ke tuli kia Sepa ko e foha ʻo Pikili. \p \v 14 ¶ Pea naʻa ne ʻalu atu ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻo aʻu ki ʻEpeli, pea ki Pete Meaka, pea mo e kakai ʻo Peli kātoa: pea naʻe fakataha ʻakinautolu, ʻonau muimui foki kiate ia. \v 15 Pea naʻa nau haʻu ʻo kāpui ia ʻi ʻEpeli ʻi Pete Meaka, pea naʻa nau tanu puke ki he kolo pea naʻe hanga atu ia ki he ʻā kituʻa: pea naʻe haha ʻae ʻā ʻe Soape pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, koeʻuhi ke fakahinga ia ki lalo. \v 16 Pea naʻe toki ui mai ʻe ha fefine fakapotopoto mei he loto kolo, “Mou fanongo! Mou fanongo! ʻOku ou kole kiate kimoutolu, ke mou tala kia Soape, Haʻu ke ofi mai ki heni, koeʻuhi ke u lea kiate koe.” \v 17 Pea ʻi heʻene ʻunuʻunu atu ʻo ofi kiate ia, naʻe pehē ʻe he fefine, “Ko Soape koe?” Pea naʻe talaange ʻe ia, “Ko au.” Pea naʻa ne toki pehē kiate ia, “Fanongo mai ki he ngaahi lea ʻa hoʻo kaunanga.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou fanongo pe.” \v 18 Pea naʻa ne toki lea, ʻo pehē, “Naʻa nau faʻa lea ʻi he kuonga ʻi muʻa ange, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni tenau fakafehuʻi ki ai ʻi ʻEpeli:” pea ʻe ngata ia ʻi ai. \v 19 Ko e fakamelino mo e angatonu au ʻi ʻIsileli; \add ka \add*ʻoku ke kumi ʻe koe ke fakaʻauha ha kolo pea mo ha faʻē ʻi ʻIsileli: ko e hā te ke fōngia hifo ai ʻae tofiʻa ʻo Sihova?” \v 20 Pea naʻe talaange ʻe Soape ʻo pehē, “Ke mamaʻo ia, ke mamaʻo ia meiate au ke u folo hifo pe fakaʻauha. \v 21 ‌ʻOku ʻikai pehē ha meʻa: ka ko e tangata mei he moʻunga ko ʻIfalemi, ko Sepa ko hono hingoa, ko e foha ʻo Pikili, kuo hiki angatuʻu hake ʻe ia ʻa hono nima ki he tuʻi, ʻio, kia Tevita: ke tuku mai pe ia pea te u ʻalu mei he kolo.” Pea naʻe pehē ʻe he fefine kia Soape, “Vakai, ʻe lī atu ʻa hono ʻulu ʻi he ʻā kiate koe.” \v 22 Pea naʻe toki ʻalu ʻae fefine ki he kakai kotoa pē ʻi heʻene fai fakapotopoto. Pea naʻa nau tutuʻu ʻae ʻulu ʻo Sepa ko e foha ʻo Pikili ʻonau lī atu ia kia Soape. Pea naʻa ne ifi ʻe ia ha meʻalea, pea naʻa nau tutuku atu mei he kolo, ko e tangata taki taha ki hono fale. Pea naʻe foki atu ʻa Soape ki he tuʻi ki Selūsalema. \p \v 23 ¶ Ka ko eni naʻe pule ʻa Soape ki he kautau kotoa pē ʻo ʻIsileli: pea ko Penaia ko e foha ʻo Sehoiata naʻe pule ki he kau Keliti pea mo e kau Peleti: \v 24 Pea naʻe pule ʻa ʻAtolami ki he tukuhau: pea ko Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute ko e tangata tohi meʻa ia: \v 25 Pea ko e tangata tohi ʻa Siva: pea ko e ongo taulaʻeiki ʻa Satoki pea mo ʻApiata: \v 26 Pea ko Ila ko e tangata Saili ko e ʻeiki lahi foki ia naʻe kau kia Tevita. \c 21 \cd \it 1 ʻOku ngata ʻae honge ʻoe taʻu ʻe tolu ʻi he tautau ʻae ngaahi foha ʻe toko fitu ʻo Saula. 10 Ko e fai ʻofa ʻa Lisipa ki he pekia. 12 ʻOku tanu ʻe Tevita ʻae ngaahi hui ʻo Saula mo Sonatane ʻi he fonualoto ʻa ʻene tamai. 15 Ko e fai liunga fā ʻae tau ki he kau Filisitia ʻaia ʻoku teʻia ai ʻae kau tangata sino lalahi ʻe toko fā.\it* \p \v 1 Hili ia naʻe ai ʻae honge ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tevita ʻi he ngaahi taʻu tukufakaholo; pea naʻe fakafehuʻi ʻe Tevita kia Sihova. Pea naʻe pehē mai ʻe Sihova, “Ko e meʻa ʻeni ʻia Saula, pea koeʻuhi ko hono fale kuo pani toto, he naʻa ne tāmateʻi ʻae kakai Kipione.” \v 2 Pea naʻe ui ʻe he tuʻi ki he kakai Kipione, ʻo ne pehē kiate kinautolu: (ka ko eni naʻe ʻikai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻae kakai Kipione, ka ko e toenga ʻoe kau ʻAmoli; pea kuo fefuakavaʻaki mo kinautolu ʻae fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻe kumi ʻe Saula ke tāmateʻi kinautolu ko e meʻa ʻi heʻene fai velenga ki he fānau ʻa ʻIsileli mo Siuta.) \v 3 Ko ia naʻe pehē ai ʻe Tevita ki he kau Kipione, “Ko e hā te u fai maʻamoutolu? Pea te u fai ʻaki ʻae hā ʻae fakalelei, koeʻuhi ke mou tāpuakiʻi ʻae tofiʻa ʻo Sihova?” \v 4 Pea naʻe pehē ʻe he kakai Kipione kiate ia, “ʻE ʻikai te mau maʻu ha siliva pe ha koula meia Saula pe mei hono fale; pea ʻe ʻikai te ke tāmateʻi ha tangata ʻi ʻIsileli koeʻuhi ko kimautolu.” Pea naʻe talaange ʻe ia, “Ko e meʻa te mou lea ki ai, ko ia pe te u fai maʻamoutolu.” \v 5 Pea naʻa nau pehēange ki he tuʻi, “ʻIlonga ʻae tangata ʻaia naʻe keina kimautolu, pea naʻa ne fakakaukau ke tuʻusi mo fakaʻauha kimautolu ke ʻoua naʻa mau kei nofo ʻi ha potu fonua ʻo ʻIsileli, \v 6 Tuku ke ʻomi kiate kimautolu ʻae kau tangata ʻe toko fitu mei hono ngaahi foha ʻoʻona, pea te mau tautau kinautolu kia Sihova ʻi Kipea ʻo Saula, ʻaia naʻe fili ʻe Sihova.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Te u ʻatu \add ʻakinautolu\add*.” \v 7 Ka naʻe fakahaofi ʻe he tuʻi ʻa Mifiposeti, ko e foha ʻo Sonatane ko e foha ʻo Saula, koeʻuhi ko e fuakava ʻia Sihova naʻe ʻiate kinaua ʻaia naʻe fefaiʻaki ʻe Tevita mo Sonatane ko e foha ʻo Saula. \v 8 Ka naʻe ʻave ʻe he tuʻi ʻae ongo tama ʻa Lisipa ko e taʻahine ʻa ʻAia, ʻaia naʻa ne fānau kia Saula, ko ʻAlamoni pea mo Mifiposeti; pea mo e tama ʻe toko nima ʻo Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula, ʻaia naʻa ne fanauʻi kia ʻAtilili ko e foha ʻo Pasilai ko e tangata Mihola: \v 9 Pea naʻa ne tukuange kinautolu ki he nima ʻoe kakai Kipione, pea naʻa nau tautau ʻakinautolu ʻi he moʻunga ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea naʻe tō hifo fakataha ʻakinautolu ʻe toko fitu, pea naʻe tāmateʻi kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe ututaʻu, ʻi he ngaahi ʻuluaki ʻaho, ʻi he kamataʻanga ʻoe utu ʻae paʻale. \v 10 Pea naʻe toʻo ʻae tauangaʻa ʻe Lisipa ko e taʻahine ʻo ʻAia, mo ne folofolahi ia maʻana ʻi he funga maka, talu mei he kamataʻanga ʻoe ututaʻu ʻo aʻu ki heʻene tō hifo ʻae vai ki ai mei he langi, pea naʻe ʻikai te ne tuku ʻae fanga manupuna ʻoe ʻatā ke tuʻu ki ai ʻi he ʻaho, pe ko e fanga manu ʻoe fonua ʻi he pō. \v 11 Pea naʻe tala kia Tevita ʻae meʻa naʻe fai ʻe Lisipa koe taʻahine ʻo ʻAia koe sinifu ʻo Saula. \p \v 12 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Tevita ʻo ne ʻomi ʻae ngaahi hui ʻo Saula, pea mo e ngaahi hui ʻo Sonatane ko hono foha, mei he kakai ʻo Sepesi-Kiliati, ʻakinautolu naʻe ʻave fakafufū ia mei he hala ʻi Pete-Sani, ʻaia naʻe tautau ia ʻi ai ʻe he kakai Filisitia, hili ʻae tāmateʻi ʻa Saula ʻe he kau Filisitia ʻi Kilipoa: \v 13 Pea naʻa ne ʻomi mei ai ʻae ngaahi hui ʻo Saula, mo e ngaahi hui ʻo Sonatane ko hono foha; pea naʻa nau tānaki ʻae ngaahi hui ʻonautolu naʻe tautau. \v 14 Pea naʻa nau tanu ʻae ngaahi hui ʻo Saula mo Sonatane ko hono foha ʻi he fonua ʻo Penisimani ʻi Sela, ki he faʻitoka ʻo Kisi ko ʻene tamai: pea naʻa nau fai ʻae meʻa kotoa pē ʻaia naʻe fekauʻi ʻe he tuʻi. Pea hili ia naʻe ongongofua ʻae ʻOtua\add ki he kole \add*koeʻuhi ko e fonua. \p \v 15 ¶ Ka ko eni foki naʻe toe fai ʻae tau ki ʻIsileli ʻe he kakai Filisitia; pea naʻe ʻalu hifo ʻa Tevita, pea mo ʻene kau tamaioʻeiki mo ia, \add ʻonau \add*tauʻi ʻae kakai Filisitia, pea naʻe fakaʻaʻau ke vaivai ʻa Tevita. \v 16 Pea ko Isipo-Pinopi, ko e tokotaha ʻi he fānau ʻa Lafa, ʻaia naʻe tatau ʻae mamafa ʻo hono mui tao mo e \add sikeli \add*palasa ʻe tolungeau, kuo ʻai ʻe ia ha mahafu foʻou, pea naʻa ne ʻamanaki ke tāmateʻi ʻa Tevita. \v 17 Ka naʻe tokoni kiate ia ʻe ʻApisai ko e tama ʻo Seluia, ʻo ne taaʻi ʻae tangata Filisitia, ʻo ne tāmateʻi ia. Pea naʻe toki fuakava ʻae kau tangata ʻo Tevita kiate ia, ʻo pehē, “ʻE ʻikai siʻi te ke toe ʻalu atu mo kimautolu ki he tau, telia naʻa ke fuʻifuʻi ʻae maama ʻo ʻIsileli.” \v 18 Pea hili foki eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe toe fai ʻae tau mo e kakai Filisitia ʻi Kopo: pea naʻe tāmateʻi ʻa Safi ʻaia naʻe ʻoe fānau ʻa Lafa ʻe Sipikei ko e tangata Husati. \v 19 Pea naʻe toe ai mo e tau ʻi Kopo ki he kakai Filisitia, ʻaia naʻe tāmateʻi ai ʻe Elihanani ko e foha ʻo Saele-Olikimi, ko e tangata Petelihema, ʻae tehina ʻo Koloaʻia ko e tangata Kati ʻaia naʻe tatau ʻae kau ʻo hono tao mo e ʻakau ʻoe tangata lalanga. \v 20 Pea naʻe toe fai mo e tau ʻe taha ʻi Kati, ʻaia naʻe ʻi ai ha tangata naʻe sino lōloa, ʻaia naʻe maʻu ʻae louhiʻi nima ʻe ono ʻi hono nima fakatouʻosi, pea ʻi hono vaʻe fakatouʻosi ʻae louhiʻi vaʻe ʻe ono, ko hono lau fakataha ko e uofulu ma fā; pea naʻe fanauʻi foki ia kia Lafa. \v 21 Pea ʻi heʻene manuki ki ʻIsileli naʻe tāmateʻi ia ʻe Sonatane ko e foha ʻo Simia ko e tokoua ʻo Tevita. \v 22 Naʻe fanauʻi ʻae toko fā ni ki he fuʻu tangata lahi ʻi Kati, pea naʻa nau tō ki lalo ʻi he nima ʻo Tevita, pea mo e nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki. \c 22 \cd \it 1 Ko e hiva fakafetaʻi ʻa Tevita ki he ʻOtua koeʻuhi ko ʻene fakamoʻui lahi, pea mo e ngaahi tāpuaki kehekehe.\it* \p \v 1 Pea naʻe lea ʻaki ʻe Tevita kia Sihova ʻae ngaahi lea ʻoe hiva ni ʻi he ʻaho naʻe fakamoʻui ai ia ʻe Sihova mei he nima ʻo hono fili kotoa pē, pea mei he nima ʻo Saula: ʻo ne pehē, \v 2 Ko hoku makatuʻu ʻa Sihova, mo ʻeku kolo, mo hoku fakamoʻui; \v 3 Ko e ʻOtua ʻo hoku mālohi; ko ia te u falala ki ai: ko hoku fakaū, mo e mālohi ʻo ʻeku moʻui, ko hoku fale māʻolunga, mo hoku hūfanga, mo hoku fakamoʻui; ʻoku ke fakahaofi au mei he fakamālohiʻi. \v 4 Te u ui kia Sihova ʻaia ʻoku taau mo ia ʻae fakafetaʻi: pea ʻe pehē ʻae fakamoʻui au mei hoku ngaahi fili. \v 5 ‌ʻI heʻene kāpui au ʻe he ngaahi mamahi ʻoe mate, naʻe fakamanavahēʻi au ʻe he lōmaki mai ʻae kau tangata angakovi; \v 6 Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi mamahi ʻoe faʻitoka; naʻe talia au ʻe he ngaahi tauhele ʻoe mate \v 7 ‌ʻI heʻeku mamahi naʻaku ui kia Sihova, mo tangi ki hoku ʻOtua: pea naʻa ne fanongo ki hoku leʻo mei hono faletapu, pea naʻe aʻu atu ʻa ʻeku tangi ki hono fofonga. \v 8 Naʻe toki ngalulu ai ʻa māmani mo tetetete; naʻe ngaue mo lulululu ʻae tuʻunga ʻoe langi, koeʻuhi ko ʻene houhau. \v 9 Naʻe ʻalu hake ʻae kohu mei hono fofonga, pea naʻe keina ʻe he afi mei hono ngutu; naʻe tutu ʻaki ia ʻae fefie. \v 10 Naʻa ne ofeʻi hifo foki ʻae ngaahi langi ʻo ne hāʻele hifo: pea naʻe ʻi hono lalo vaʻe ʻae poʻuli. \v 11 Pea naʻa ne heka ki he selupi, pea puna; pea naʻe hā mai ia ʻi he kapakau ʻoe matangi. \v 12 Pea naʻa ne ngaohi ʻae fakapoʻuli ko e fale ke tuʻu takatakai ʻiate ia, ko e ngaahi vai fakapoʻuli, mo e ngaahi ʻao matolu ʻoe langi. \v 13 Ko e meʻa ʻi he uloulo ʻi hono ʻao naʻe tutu ai ʻae fefie ʻoe afi. \v 14 Naʻe mana ʻa Sihova mei he langi, pea naʻe fakaongo atu ʻe he Toko Taha Māʻolunga ʻa hono leʻo. \v 15 Pea naʻa ne fanaʻi atu ʻae ngaahi ngahau, mo fakamovetevete ʻakinautolu ko e ʻuhila ke veuveuki kinautolu. \v 16 Pea naʻe ha hake ʻae tokaʻanga ʻoe tahi, naʻe fakahāhā mai ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani, ʻi he valokia mai ʻa Sihova, mo e ʻuʻulu mai ʻae mānava ʻo hono fofonga. \v 17 Naʻa ne fekau mei ʻolunga, ʻo ne puke au; naʻa ne toʻo atu au mei he ngaahi vai lahi; \v 18 Naʻa ne fakamoʻui au mei hoku fili mālohi, pea meiate kinautolu naʻe fehiʻa kiate au: he naʻa nau mālohi fau kiate au. \v 19 Naʻa nau talia au ʻi he ʻaho ʻo ʻeku tuʻutāmaki, ka ko Sihova ko hoku falalaʻanga. \v 20 Naʻa ne ʻomi foki au ki he potu ʻataʻatā: naʻa ne fakamoʻui au, koeʻuhi ko ʻene fiemālie ʻiate au. \v 21 Naʻe totongi au ʻe Sihova ʻo fakatatau mo ʻeku māʻoniʻoni: ʻo hangē ko e maʻa ʻo hoku nima kuo pehē ʻa ʻene totongi kiate au. \v 22 He kuo tauhi ʻeau ʻae hala ʻo Sihova, pea kuo ʻikai te u mahuʻi ʻi he angakovi mei hoku ʻOtua. \v 23 He naʻe ʻi hoku ʻao ʻa ʻene ngaahi fono kotoa pē: pea ko ʻene ngaahi fekau naʻe ʻikai te u ʻalu kehe mo ia. \v 24 Naʻaku angatonu foki ʻi hono ʻao, pea kuo u taʻofi au mei heʻeku hia ʻaʻaku. \v 25 Ko ia kuo totongi au ʻe Sihova ʻo fakatatau mo ʻeku māʻoniʻoni: ʻo fakatatau mo ʻeku maʻa ʻi hono ʻao. \v 26 Kiate ia ʻoku ʻaloʻofa ongongofua te ke fakahā ʻe koe ʻae ʻaloʻofa, pea ki he tangata angatonu te ke fakahā koe ko e angatonu. \v 27 Kiate ia ʻoku angamaʻa te ke fakahā koe ki ai ko e angamaʻa; pea ko ia ʻoku angamamili, te ke fangatua mo ia. \v 28 Pea te ke fakamoʻui ʻae kakai ʻoku mamahi: ka ʻoku ʻafio ʻe ho fofonga ki he kakai fielahi, koeʻuhi ke hifo ʻakinautolu ki lalo. \v 29 He ko hoku maama ʻa koe, ʻE Sihova pea ʻe fakamaama ʻe Sihova ʻa ʻeku fakapoʻuli. \v 30 He ko e meʻa ʻiate koe kuo u motuhi ai ha vāhenga tau: pea ko e meʻa ʻi hoku ʻOtua kuo u puna atu ai ʻi ha ʻā. \v 31 Ko e ʻOtua, ʻoku haohaoa hono hala ʻoʻona: kuo ʻahiʻahiʻi ʻae folofola ʻa Sihova: ko e ungaʻanga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia. \v 32 He ko hai ʻoku ʻOtua ka ko Sihova pe? Pea ko hai ko e makatuʻu, ka ko hotau ʻOtua pe? \v 33 Ko e ʻOtua ko hoku mālohi fakamoʻomoʻoni: pea ʻoku ne fakaʻataʻatā ʻa hoku ʻaluʻanga. \v 34 ‌ʻOku ne fakatatau ʻa hoku vaʻe ke hangē ko e \add vaʻe \add*ʻoe ʻanitelope; pea ʻoku ne fakaheka au ki hoku ngaahi potu māʻolunga. \v 35 ‌ʻOku ne akoʻi ʻa hoku nima ki he tau; ko ia ʻoku faʻa fesiua ai ha kaufana ukamea ʻi hoku nima. \v 36 Kuo ke foaki foki kiate au ʻae fekau ʻo hoʻo fakamoʻui: pea ko e meʻa ʻi hoʻo angaʻofa kuo u hoko ai ʻo lahi. \v 37 Kuo ke fakaʻataʻatā ʻae ʻaluʻanga ʻi lalo ʻiate au; ko ia naʻe ʻikai hekea ai ʻa hoku vaʻe. \v 38 Kuo u tulia ʻa hoku ngaahi fili, mo fakaʻauha kinautolu; pea naʻe ʻikai te u toe tafoki kaeʻoua ke u fakaʻosiʻosi ʻakinautolu. \v 39 Pea kuo u fakaʻosiʻosi kinautolu, mo fakakafoʻi kinautolu, ke ʻoua naʻa nau faʻa tuʻu hake: ʻio, kuo nau hinga ki hoku lalo vaʻe. \v 40 He ko koe kuo ke fakakofuʻaki au ʻoe mālohi ki he tau: ko kinautolu naʻe tutuʻu hake ke tauʻi au kuo ke fakamapelu hifo kinautolu kiate au. \v 41 Kuo ke foaki foki kiate au ʻae kia ʻo hoku ngaahi fili, koeʻuhi ke u fakaʻauha kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au. \v 42 Naʻa nau sio ka naʻe ʻikai ha tokotaha ke fakamoʻui; pea kia Sihova, ka naʻe ʻikai te ne talia kinautolu. \v 43 Pea naʻaku toki haha fakaikiiki ʻakinautolu ke tatau mo e efu ʻoe kelekele, naʻaku malakaki kinautolu ʻo hangē ko e pelepela ʻoe hala, pea u fakamovetevete atu ʻakinautolu. \v 44 Kuo ke fakahaofi foki au mei he fetauʻaki ʻa hoku kakai, kuo ke maluʻi au ke ʻulutukua kiate au ʻae hiteni: ʻe tauhi kiate au ha kakai naʻe ʻikai te u ʻiloa. \v 45 ‌ʻE fakamoʻulaloa kiate au ʻae fānau ʻoe kakai muli, ʻekinautolu pe: ʻoka nau ka fanongo leva, tenau talangofua kiate au. \v 46 ‌ʻE fakaʻaʻau ke mole atu ʻae kakai muli, pea tenau manavahē mei honau toitoiʻanga. \v 47 ‌ʻOku moʻui ʻa Sihova; pea ke monūʻia ʻa hoku makatuʻu; pea ke fakamāʻolunga hake ʻae ʻOtua ʻoe makatuʻu ʻo hoku fakamoʻui. \v 48 Ko e ʻOtua ia ʻaia ʻoku fai ʻae totongi maʻaku, mo ne fakamoʻulaloa ʻae kakai kiate au, \v 49 Mo ne ʻomi au mei he lotolotonga ʻo hoku ngaahi fili: ko koe foki kuo ke hiki hake au ke u māʻolunga hake ʻiate kinautolu naʻe tutuʻu hake kiate au: kuo ke fakamoʻui au mei he tangata ʻoku fai fakamālohi. \v 50 Ko ia te u tuku ai ʻae fakafetaʻi kiate koe, ʻE Sihova, ʻi he haʻohaʻonga ʻoe hiteni, pea te u hivaʻaki ʻae fakafetaʻi ki ho huafa. \v 51 Ko e fale māʻolunga \add ia \add*ʻoe fakamoʻui maʻa ʻene tuʻi: pea ʻoku \add ne \add*fakahā ʻae ʻaloʻofa kiate ia kuo ne pani \add ʻaki ʻae lolo\add*, kia Tevita, pea ki hono hako, ʻo taʻengata. \c 23 \cd \it 1 Ko e ngaahi talatuku ʻa Tevita ʻoku ne fakahā ai ʻa ʻene falala ki he ngaahi talaʻofa ʻae ʻOtua mo ʻene monūʻia ai. 6 Ko e nofo kehe ʻae kakai angakovi. 8 Ko e fakahā ʻae hingoa ʻoe kau tangata ongoongo ʻaia naʻe kau mo Tevita.\it* \p \v 1 Pea ko eni, ko e ngaahi lea fakamuimui eni ʻa Tevita. Naʻe pehē ʻe Tevita ko e foha ʻo Sese, pea naʻe lea ʻo pehē ʻe he tangata naʻe hiki hake ke māʻolunga, ko ia naʻe pani ʻe he ʻOtua ʻo Sēkope, pea pehē ʻe ia naʻe fasi mālie ʻi ʻIsileli, \v 2 Naʻe folofola ʻiate au ʻae Laumālie ʻo Sihova, pea ko ʻene folofola naʻe ʻi hoku ʻelelo. \v 3 Naʻe pehē ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Naʻe folofola mai kiate au ʻae Makatuʻu ʻa ʻIsileli, Ke ke pule koe ki he kakai ʻi he angatonu, ʻo pule ʻi he manavahē ki he ʻOtua. \v 4 Ke tatau ia mo e maama ʻoe pongipongi, ʻoka hopo hake ʻae laʻā, ʻi he pongipongi ʻoku ʻikai ai ha ngaahi ʻao; pea hangē ko e mohuku maʻuiʻui ʻoku \add tupu \add*mei he kelekele ʻaia ʻoku ngingila lelei ʻoka ʻosi ʻae tō ʻae ʻuha.” \v 5 Neongo ʻoku ʻikai pehē ʻa hoku fale ki he ʻOtua, ka kuo ne fai mo au ha fuakava taʻengata, kuo tuʻutuʻuni lelei ʻi he meʻa kotoa pē mo maʻu: pea ko ia kotoa pē te u moʻui ai, mo ia kotoa pē ʻoku ou holi ki ai, ʻikai te ne ngaohi ia ke tupu? \v 6 Ka ʻe tatau ʻaia kotoa pē ʻoku ʻoe angakovi mo e talatalaʻi ʻakau ʻoku tekeʻi atu, koeʻuhi ʻoku ʻikai faʻa puke ʻaki ia ʻae nima: \v 7 He ko e tangata ʻe ala ki ai ʻoku lelei ke ne mahafu ʻaki ʻae ukamea mo e kau ʻoe tao; pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi ke ʻauha mālie kinautolu ʻi he potu\add pe ko ia\add*. \p \v 8 ¶ Ko e hingoa eni ʻoe kau tangata mālohi ʻaia naʻe ʻia Tevita: ko Sosepiposipati mei Takimoni, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ʻeiki ʻe “Toko Tolu;” ko ia foki ko ʻAtino ko e Hasinate: naʻa ne tauʻi ʻae toko valungeau ʻaia naʻa ne tāmateʻi ʻi he kuonga pe taha. \v 9 Pea naʻe hoko mo ia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo Toto ko e tangata ʻAhoi, ko e taha ʻi he tuʻunga tangata ʻe toko tolu naʻe ʻia Tevita, ʻi he kuonga naʻa nau luki ki he kakai Filisitia naʻe tānaki fakataha ki he tau, ka kuo ʻalu mei ai ʻae kakai ʻIsileli: \v 10 Naʻa ne tuʻu hake, ʻo ne taaʻi ʻae kau Filisitia, pea naʻe fai ai pe ke vaivai hono nima, pea naʻe piki maʻu hono nima ki he heletā; pea naʻe fai ʻe Sihova ʻi he ʻaho ko ia ʻae ikuna fakamanavahē; pea naʻe muimui kiate ia ʻae kakai ke vete pe ʻae koloa. \v 11 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Sama ko e foha ʻo ʻAkii ko e tangata Halali. Pea naʻe tānaki fakataha ʻae kau Filisitia ke papani, ki he potu ngoue naʻe fonu ʻi he piini: pea naʻe feholaki ʻae kakai mei he ʻao ʻoe kau Filisitia. \v 12 Ka naʻe tuʻu pe ia ʻi he loto ngoue, ʻo ne maluʻi ia, mo ne tāmateʻi ʻae kau Filisitia: pea naʻe fai ʻe Sihova ʻae ikuna lahi. \v 13 Pea naʻe ʻalu hifo ʻae ʻeiki ʻe toko tolu naʻe pule ki he “Toko Tolungofulu” naʻe tuʻukimuʻa, ʻonau hoko mai kia Tevita ʻi he lolotonga ʻae ututaʻu, ki he ʻana ʻi ʻAtulami: pea naʻe nofo ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia ʻi he teleʻa ʻo Lefeimi. \v 14 Pea naʻe nofo ʻa Tevita ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻi he kolo mālohi, pea naʻe nofo ʻae tau ʻae kakai Filisitia ʻi he kuonga ko ia ʻi Petelihema. \v 15 Pea naʻe holi ʻa Tevita, ʻo ne pehē, “Taumaiā ke ʻomi ʻe ha tokotaha haʻaku vai ke u inu mei he vaikeli ʻo Petelihema, ʻaia ʻoku ʻi he veʻematapā!” \v 16 Pea naʻe ʻoho atu ʻae kau tangata mālohi ʻe Toko Tolu ko ia, ʻo ʻasi ʻi he matatau ʻoe kau Filisitia, ke utu hake ʻae vai mei he vaikeli ʻi Petelihema, ʻaia naʻe ʻi he veʻe matanikolo, pea naʻa nau toʻo ia, ʻo ʻomi kia Tevita: ka neongo ia naʻe ʻikai te ne inu mei ai, ka naʻa ne lilingi atu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 17 Pea naʻa ne pehē, “Ke mamaʻo ia ʻiate au, ʻE Sihova, ke u fai ʻae meʻa ni; ʻikai ko e toto eni ʻoe kau tangata naʻe ʻalu kae tuʻutāmaki ʻenau moʻui?” Ko ia naʻe ʻikai ai te ne inu mei ai. Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻe he kau tangata mālohi ʻe toko tolu ko ia. \v 18 Pea ko ʻApisai, ko e tokoua ʻo Soape, ko e tama ʻa Seluia, naʻe ʻeiki hake ia ʻi he Toko Tolu. Pea naʻa ne apoapo ʻa ʻene tao ke tauʻi ʻae toko tolungeau, pea naʻa ne tāmateʻi kinautolu, pea naʻe ongoongo hake ʻa hono hingoa ʻi he Toko Tolu. \v 19 ‌ʻIkai naʻe ongoongoa lahi hake ia ʻi he Toko Tolu? Ko ia naʻa ne ʻeiki kiate kinautolu: ka naʻe ʻikai tatau ia mo e ʻuluaki Toko Tolu. \v 20 Pea ko Penaia, ko e foha ʻo Sehoiata, ko e foha ʻoe tangata toʻa mei Kapisili, ʻaia naʻe fai ʻae ngaahi meʻa lahi, naʻa ne tāmateʻi ʻe ia ʻae ongo tangata Moape naʻe anga fakalaione: naʻa ne ʻalu hifo foki ʻo ne tāmateʻi ha laione ʻi he takele ʻo ha luo lolotonga ʻae faʻahitaʻu ʻoe ʻuha hinehina: \v 21 Pea naʻa ne tāmateʻi ha tangata ʻIsipite, ko e tangata toulekeleka: pea naʻe toʻo ʻe he tangata ʻIsipite ha tao ʻi hono nima: ka naʻa ne ʻalu atu kiate ia mo e tokotoko pe, pea ne hamusi ʻae tao mei he nima ʻoe tangata ʻIsipite, pea ne tāmateʻi ia ʻaki ʻa ʻene tao ʻaʻana. \v 22 Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻe Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea naʻe lau hono hingoa ki he Toko Tolu naʻe ongoongoa. \v 23 Naʻe ongoongo lahi hake ia ʻi he Toko Tolungofulu, ka naʻe ʻikai tatau ia mo e ʻuluaki Toko Tolu. Pea naʻe fakanofo ia ʻe Tevita ke tuʻukimuʻa ʻi heʻene kau mātuʻa alea. \v 24 Pea ko ʻAsaeli ko e tehina ʻo Soape ko e tokotaha ia ʻi he toko tolungofulu; ko Elihanani ko e foha ʻo Toto mei Petelihema, \v 25 Ko Sama ko e tangata Heloti, mo Elika ko e tangata Heloti, \v 26 Ko Ilesi ko e tangata Paleti, mo Ila ko e foha ʻo Ikesi ko e tangata Tikoa, \v 27 Ko ʻApiesa ko e tangata ʻAnatoti, mo Mipunei ko e tangata Husati. \v 28 Ko Salimoni ko e tangata ʻAhoi, mo Mehelei ko e tangata Nitofa, \v 29 Ko Helepi ko e foha ʻo Peane, ko e tangata Nitofa, mo Itei ko e foha ʻo Lipei mei Kipea ʻoe fānau ʻo Penisimani, \v 30 Ko Penaia ko e tangata Pilatoni, mo Itai mei he ngaahi teleʻa ʻo Keasi, \v 31 Ko ʻApi-ʻAliponi ko e tangata ʻAlipa, mo ʻAsimaveti ko e tangata Pahulimi, \v 32 Ko Eliapa ko e tangata Seeliponi, ʻae fānau tangata ʻo Saseni mo Sonatane, \v 33 Ko Sama, ko e tangata Helali, mo ʻAhiami ko e foha ʻo Sala ko e tangata Helali, \v 34 Ko Elifeliti ko e foha ʻo ʻAhasipai, ko e foha ʻoe tangata Meaka, mo Iliami ko e foha ʻo ʻAhitofeli ko e tangata Kilo, \v 35 Ko Hesilei ko e tangata Kameli, mo Pealei ko e tangata ʻAlipa, \v 36 Ko Ikiali ko e foha ʻo Netane mei Sopa, mo Pani ko e tangata Kata, \v 37 Ko Seleki ko e tangata ʻAmoni, mo Nahela ko e tangata Piheloti, ʻaia naʻe fua ʻae mahafutau ʻo Soape ko e tama ʻa Seluia, \v 38 Ko Ila ko e tangata Itila, mo Kalepi ko e tangata Itila, \v 39 Mo ʻUlia ko e tangata Heti: ko honau lau fakataha ko e toko tolungofulu ma toko fitu. \c 24 \cd \it 1 ʻOku fakatauveleʻi ʻa Tevita ke lau ʻae tokolahi ʻo ʻene kakai, 5 Ko e ʻomi ʻa hono fakamatala kia Tevita ʻe heʻene houʻeiki. 10 ʻOku pau ke tautea ai ʻa Tevita pea ʻoku ne fili ke tautea ʻaki ia ʻae mahaki fakaʻauha. 15 Hili ʻae mate ai ʻae toko fitu mano ʻoku toki fakatomala ʻa Tevita, pea ʻoku taʻofi ai ʻae fakaʻauha ʻo Selūsalema. 18 ʻOku fakatau ʻe Tevita ʻae hahaʻanga uite ʻo ʻAlauna, pea ʻoku ne fai ai ʻae feilaulau, pea ʻoku ngata ai ʻae fakaʻauha.\it* \p \v 1 Pea naʻe toe vela ʻae houhau ʻo Sihova ki he kakai ʻIsileli, pea naʻe ueʻi ai ʻa Tevita ke ne pehē kiate kinautolu, “ʻAlu, ʻo lau pe ʻoku toko fiha ʻa ʻIsileli mo Siuta.” \v 2 He naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Soape ko e ʻeiki pule ki he kautau, ʻaia naʻe ʻiate ia, “ʻAlu hake eni ki he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli mei Tani ʻo aʻu atu ki Peasipa, pea lau ʻae kakai, koeʻuhi ke u ʻilo ai pe ʻoku toko fiha ʻae kakai.” \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Soape ki he tuʻi, “Manavahē tuku ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ne fakatokolahi ki hoʻo kakai, pe ko e hā ia ʻa honau tokolahi, ke liunga teau hake, pea ne tuku foki ke sio ki ai ʻae mata ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi: ka ko e hā ʻoku fiefie fai ai ʻae meʻa ni ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi?” \v 4 Ka neongo ia naʻe mālohi atu ʻae lea ʻae tuʻi kia Soape, pea ki he houʻeiki naʻe pule ki he kautau. Pea naʻe ʻalu atu ʻa Soape, mo e houʻeiki naʻe pule ki he kautau, mei he ʻao ʻoe tuʻi kenau lau ʻae kakai ʻo ʻIsileli. \p \v 5 ¶ Pea naʻa nau ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻonau ʻapitanga ʻi ʻAloeli, ki he potu toʻomataʻu ʻoe kolo ʻaia ʻoku tuʻu ki he lotolotonga ʻoe teleʻa ʻo Kata, ʻo hanga tonu ki Sesa: \v 6 Hili ia naʻa nau omi ki Kiliati, pea ki he fonua ko Tatimi-Otisi: pea naʻa nau hoko atu ki Tani-Saani, ʻo fai hake ki Saitoni, \v 7 ‌ʻO nau omi ki he kolo mālohi ʻo Taia, pea ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe kakai Hevi, pea mo e kakai Kēnani: pea naʻa nau ʻalu atu ki he potu tonga ʻo Siuta, ʻo aʻu ki Peasipa. \v 8 Pea ko ia, hili ʻenau ʻalu atu ki he potu kotoa pē ʻoe fonua, naʻa nau hoko mai ki Selūsalema ʻi he kātoa ʻoe māhina ʻe hiva mo e ʻaho ʻe uofulu. \v 9 Pea naʻe tuku atu ʻe Soape ki he tuʻi ʻa hono lau fakataha ʻae toko fiha ʻoe kakai: pea naʻe ʻi ʻIsileli ʻae kau tangata mālohi naʻe faʻa toʻo ʻae heletā, ko e toko valu kilu; pea ko e kau tangata naʻe ʻi Siuta, ko e toko nima kilu. \p \v 10 ¶ Pea naʻe valoki ʻa Tevita ʻe hono loto hili ʻa ʻene lau ʻae kakai. Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Sihova, kuo u fai angahala lahi ʻi he meʻa ʻaia kuo u fai: pea ko eni, “ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe ke ʻave ʻae hia ʻa hoʻo tamaioʻeiki; he kuo u fai vale lahi ʻaupito.” \v 11 He koeʻuhi ʻi heʻene tuʻu hake ʻa Tevita ʻi he pongipongi, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita ko Kata, ko e tangata kikite ʻo Tevita, ʻo pehē, \v 12 “ʻAlu ʻo fakahā kia Tevita, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou tuku ke ke fili ki he meʻa ʻe tolu: fili kiate koe ha taha mei ai, koeʻuhi ke u fai ia kiate koe.” \v 13 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa Kata kia Tevita, ʻo ne tala ki ai, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻE hoko ha honge kiate koe ʻi ho fonua ʻi he taʻu ʻe fitu? Pe te ke fie hola ʻi he māhina ʻe tolu mei he ʻao ʻo ho ngaahi fili, ka nau tulia koe? Pe\add te ke fili \add*ke ai ha mahaki fakaʻauha ʻi ho fonua ʻi he ʻaho ʻe tolu? Fakakaukau eni ki ai, pea vakai pe ko e hā ha lea te u toe lea ʻaki kiate ia naʻa ne fekauʻi au.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Kata, “Kuo ʻefihiaʻi lahi ʻaupito au: tuku eni ketau hinga atu ki he nima ʻo Sihova: he ʻoku lahi ʻa ʻene ʻaloʻofa: kaeʻoua naʻaku tō atu ki he nima ʻoe tangata.” \p \v 15 ¶ Ko ia naʻe ʻomi ai ʻe Sihova ʻae mahaki fakaʻauha ki ʻIsileli mei he pongipongi ʻo aʻu atu ki he feituʻu ʻaho ʻaia naʻe tuʻutuʻuni: pea naʻe pekia ʻi he kakai mei Tani ʻo aʻu atu ki Peasipa, ʻae kakai tangata ʻe toko fitu mano. \v 16 Pea ʻi heʻene mafao atu ʻe he ʻāngelo ʻa hono nima ki Selūsalema ke fakaʻauha ia, naʻe liliu ʻa Sihova mei he fakahoko ʻae kovi, pea ne folofola ki he ʻāngelo ʻaia naʻe tāmateʻi ʻae kakai, “Kuo lahi; ke taʻofi eni ho nima.” Pea naʻe feʻunga ʻae ʻāngelo ʻo Sihova mo e hahaʻanga uite ʻo ʻAlauna ko e tangata Sepusi. \v 17 Pea naʻe lea ʻa Tevita kia Sihova, ʻi heʻene mamata ki he ʻāngelo ʻaia naʻe taaʻi ʻae kakai, ʻo ne pehē, “Vakai, kuo u fai angahala, pea kuo u fai ʻae kovi lahi: ka ko e fanga sipi na ko e hā kuo nau fai? ʻOku ou kole kiate koe, tuku ho nima ke mafao mai kiate au, pea ki he fale ʻo ʻeku tamai.” \p \v 18 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Kata ʻi he ʻaho ko ia kia Tevita ʻo ne pehē kiate ia, “ʻAlu hake, pea ke fokotuʻu ha feilaulauʻanga kia Sihova ʻi he hahaʻanga uite ʻo ʻAlauna ko e tangata Sepusi.” \v 19 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Tevita, ʻo hangē ko e tala ʻa Kata, pea hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova. \v 20 Pea naʻe sio ʻa ʻAlauna, ʻo ne mamata ki heʻene haʻu kiate ia ʻae tuʻi pea mo ʻene kau tamaioʻeiki: pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻAlauna, pea naʻa ne punou hifo ia ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ki hono mata ki he kelekele. \v 21 Pea naʻe pehē ʻe ʻAlauna, “Ko e hā kuo haʻu ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi ki heʻene tamaioʻeiki?” Pea naʻe pehēange ʻe Tevita, “Koeʻuhi ke u fakatau meiate koe ʻae hahaʻanga uite, ke fokotuʻu ai ha feilaulauʻanga kia Sihova, ke ngata ai ʻae mahaki fakaʻauha mei he kakai.” \v 22 Pea naʻe pehē ʻe ʻAlauna kia Tevita, “Tuku ke toʻo ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi mo ne feilaulau ʻaki ha meʻa ʻoku lelei kiate ia: vakai, ʻoku ʻi heni ʻae fanga pulu ki he feilaulau tutu, mo e nāunau ʻoe haha uite, mo e nāunau ʻoe fanga pulu ke fefie ʻaki.” \v 23 Ko e ngaahi meʻa ni kotoa pē naʻe fai fakaʻeiʻeiki ai ʻa ʻAlauna ʻo ne foaki ia ki he tuʻi. Pea naʻe pehē ʻe ʻAlauna ki he tuʻi, “Ke ʻofeina koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua.” \v 24 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia ʻAlauna, “ʻE ʻikai pehē; ka te u fakatau moʻoni ia meiate koe ʻaki ha totongi: pea ʻe ʻikai foki te u ʻatu ha feilaulau tutu kia Sihova ko hoku ʻOtua, ʻi ha meʻa kuo u maʻu taʻetotongi.” Pea ko ia naʻe fakatau ai ʻe Tevita ʻae hahaʻanga uite, pea mo e fanga pulu, ʻaki ʻae sikeli siliva ʻe nimangofulu. \v 25 Pea naʻe fokotuʻu ʻi ai ʻe Tevita ha feilaulauʻanga kia Sihova, pea ne ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau fakamelino. Pea pehē, naʻe fakakolekolea ʻa Sihova koeʻuhi ko e fonua, pea naʻe taʻofi ʻae mahaki fakaʻauha mei ʻIsileli.