\id 2PE \h 2 Pita \toc1 Ko Hono Ua ʻoe Tohi ʻa Pita \toc2 2 Pita \toc3 2Pit \mt2 KO HONO UA ʻOE TOHI \mt3 ʻA \mt1 PITA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku fai ʻe Pita ke fakatuʻumaʻu ʻakinautolu ʻi he ʻamanaki lelei ki he tupulaki ʻoe ngaahi foaki lelei ʻae ʻOtua, 5 ʻOku ne enginaki ke nau fakamoʻoniʻi honau ui ʻaki ʻae tui mo e ngaahi ngāue lelei: 12 ʻAia ʻoku ne tokanga lahi ke fakamanatu ʻakinautolu ki ai, he kuo ofi ʻene pekia ʻaʻana: 16 Pea ne ako ke nau tuʻumaʻu ʻi he tui kia Kalaisi, ko e ʻAlo moʻoni ʻoe ʻOtua, ko e fakamoʻoni ki ai ʻae kau ʻaposetolo, mo e Tamai, mo e kau palōfita.\it* \p \v 1 Ko au Saimone Pita, ko e tamaioʻeiki mo e ʻaposetolo ʻo Sisu Kalaisi, kiate kinautolu kuo lavaʻi mo kimautolu ʻae tui mahuʻinga ko ia ʻi he māʻoniʻoni ʻo hotau ʻOtua mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi: \v 2 Ke tupulekina kiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa mo e monūʻia ʻi he ʻilo ʻoe ʻOtua, pea mo Sisu ko hotau ʻEiki, \v 3 ‌ʻO fakatatau ki he foaki kiate kitautolu ʻe heʻene mālohi fakaʻotua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki he moʻui mo e angafakaʻotua, ʻi he ʻilo kiate ia kuo ne uiuiʻi ʻakitautolu ki he hakeʻaki mo e māʻoniʻoni: \v 4 ‌ʻAia kuo foaki ai kiate kitautolu ʻae ngaahi talaʻofa ʻoku lahi ʻaupito mo mahuʻinga: koeʻuhi ke mou kau ai ʻi he anga ʻae ʻOtua, ʻi hoʻomou hao mei he kovi ʻoku ʻi māmani ʻi he holi kovi. \v 5 Pea koeʻuhi ko ia, ke mou mātuʻaki fai lahi, ʻo taki hake hoʻomou tui ki he lototoʻa; pea ki he lototoʻa ʻae ʻilo; \v 6 Pea ki he ʻilo ʻae faʻa taʻofi; pea ki he faʻa taʻofi ʻae faʻa kātaki; pea ki he faʻa kātaki ʻae angafakaʻotua; \v 7 Pea ki he angafakaʻotua ʻae angalelei fakakāinga; pea ki he angalelei fakakāinga ʻae ʻofa. \v 8 He kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he ngaahi meʻa ni, mo tupulekina, ʻe ʻikai ai te mou fakapikopiko pe taʻefua ʻi he ʻilo ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 9 Ka ko ia ʻoku masiva ʻi he ngaahi meʻa ni ʻoku kui ia, pea ʻoku ʻikai faʻa mamata mamaʻo atu, pea kuo ngalo ʻiate ia hono fakamaʻa mei heʻene muʻaki angahala. \v 10 Ko ia, ʻe kāinga, ke ʻāsili ai hoʻomou fai feinga ke fakatuʻumaʻu homou ui mo homou fili: he kapau te mou fai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻe ʻikai ʻaupito te mou hinga: \v 11 He ko ia ʻe tuku ai kiate kimoutolu ʻo lahi ʻaupito ʻae hūʻanga ki he puleʻanga taʻengata ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi. \v 12 Ko ia ʻe ʻikai tuku ʻeku fakamanatuʻi maʻuaipē ʻakimoutolu ʻi he ngaahi meʻa ni, ka ʻoku mou ʻiloʻi ia, pea ʻoku mou tuʻumaʻu ʻi he moʻoni ni. \v 13 Ka ʻoku ou pehē, ʻoku totonu, ʻi heʻeku kei ʻi he fale fehikitaki ni, ke langaki mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu; \v 14 ‌ʻI heʻeku ʻilo, ʻe toe siʻi pea te u tukuange hoku fale fehikitaki, ʻo hangē ko e fakahā mai kiate au ʻe hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 15 Ka te u fai tōtōaki, koeʻuhi, ka hili ʻeku mate, kemou faʻa manatu maʻuaipē ki he ngaahi meʻa ni. \v 16 He naʻe ʻikai temau angimui ki he ngaahi talatupuʻa naʻe fakatupu ʻe he poto fakakākā, ʻi he ʻemau fakaʻilo kiate kimoutolu ʻae mālohi mo e hoko mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ka ko e kau mamata ʻakimautolu ki hono nāunau. \v 17 He naʻe maʻu ʻe ia ʻae ongoongolelei mo e nāunau mei he ʻOtua ko e Tamai, ʻi he hoko mai kiate ia ʻae leʻo ko ia mei he nāunau lelei lahi ʻaupito, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni, ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai.” \v 18 Pea ko e leʻo ni naʻe haʻu mei he langi naʻa mau ongoʻi, ʻi heʻemau fakataha mo ia ʻi he moʻunga tapu. \v 19 Pea ʻoku tau maʻu foki ʻae lea moʻoni lahi ʻoe kikite; ʻaia ko hoʻomou fai lelei ʻa hoʻomou tokanga ki ai, ʻo hangē ha maama ʻoku ulo ʻi he potu fakapoʻuli, kaeʻoua ke mafoa ʻae ata, pea hopo hake ʻae fetuʻuʻaho ʻi homou loto: \v 20 ‌ʻO tomuʻa ʻilo ʻa eni, ʻoku ʻikai ha kikite ʻi he tohitapu ʻoku tupu meiate ia pe ʻa hono ʻuhinga. \v 21 He ko e kikite ʻi muʻa naʻe ʻikai tupu mei he faʻiteliha ʻae tangata: ka naʻe lea ʻae kau tangata māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua ʻi hono ueʻi ʻakinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni. \c 2 \cd \it 1 ʻOku ne tomuʻa tala ʻae haʻu ʻae kau akonaki kākā, ʻo ne fakahā ʻenau angakovi mo ʻenau tautea, pea mo kinautolu ʻoku muimui ki ai: 7 ʻAia ʻe fakahaofi mei ai ʻae māʻoniʻoni, ʻo hangē ko Lote mei Sotoma: 10 Pea ne fakamatala lahi ʻae ngaahi anga ʻoe kau kākā lea kovi mo lohiakiʻi, koeʻuhi ke tau fakamamaʻo mei ai.\it* \p \v 1 Ka naʻe ai foki ʻae kau palōfita loi ʻi he kakai, ʻo hangē ʻe ʻiate kimoutolu ʻae kau akonaki loi, ʻakinautolu ʻe ʻomi fakafufū ʻae ngaahi hē fakamalaʻia, ʻo fakafisiʻi ʻae ʻEiki naʻa ne fakatauʻakinautolu, ʻo ʻomi ai kiate kinautolu ʻae fakaʻauha fakatoʻotoʻo. \v 2 Pea ʻe muimui ʻae tokolahi ki honau hala fakamalaʻia; pea ko e meʻa ʻiate kinautolu ʻe lauʻikoviʻi ai ʻae hala ʻoe moʻoni. \v 3 Pea ko e meʻa ʻi he manumanu tenau meʻa fakatauʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi lea kākā: ko honau tautea kuo tala fuoloa ʻoku ʻikai fakatuai, pea ko ʻenau malaʻia ʻoku ʻikai tulemohe. \v 4 He kapau naʻe ʻikai mamae ʻae ʻOtua ki he kau ʻāngelo naʻe angahala, ka naʻe lī hifo ʻakinautolu ki heli, ʻo tuku ki he ngaahi haʻihaʻi ʻoe fakapoʻuli, ke tatali ki he fakamaau; \v 5 Pea naʻe ʻikai te ne mamae ki he maama motuʻa, ka naʻe fakamoʻui ʻa Noa, ʻaia naʻa ne malangaʻaki ʻae māʻoniʻoni, mo e toko fitu, ʻo ne ʻomi ʻae lōmaki ki he maama ʻoe kakai angahala; \v 6 ‌ʻO ne tuku ʻae ongo kolo ko Sotoma mo Komola ki he fakaʻauha, ʻo ne liliu ia ko e efuefu, pea ne ngaohi ia ko e fakaʻilonga kiate kinautolu ʻe moʻui fai angahala ki mui; \v 7 ‌ʻO ne fakamoʻui ʻa Lote angatonu, ʻaia naʻe mamahi ʻi he ʻulungāanga fakalielia ʻae kau angahala: \v 8 (He naʻe nofo ʻae tangata māʻoniʻoni ko ia ʻiate kinautolu, pea ʻi heʻene mamata mo fanongo, naʻe fakamamahi ʻa hono laumālie māʻoniʻoni, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻaki ʻenau ngaahi faianga taʻetotonu;) \v 9 ‌ʻOku ʻilo ʻe he ʻEiki ke fakamoʻui ʻae kakai angafakaʻotua mei he ngaahi ʻahiʻahi, pea ke tuku ʻae taʻeangatonu ki he ʻaho ʻoe fakamaau ke tautea: \v 10 Ka ʻe lahi kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻo fakatatau ki he kakano ʻi he holi fakalielia, pea nau manukiʻi ʻae pule. Ko e kau angamālohi, mo e kau angafefeka, ʻoku ʻikai te nau manavahē ke lauʻikovi ʻae kau pule. \v 11 Ka ko e kau ʻāngelo, ʻoku nau lahi hake ʻi he mālohi mo e mafai, ʻoku ʻikai te nau lauʻikovi ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki. \v 12 Ka ko kinautolu ni ʻoku fakakakano, ʻo hangē ko e fanga manu taʻeloto, kuo ngaohi ke moʻua mo fakaʻauha, ʻoku nau lea kovi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi; pea ʻe ʻauha ʻaupito ʻakinautolu ʻi heʻenau kovi ʻanautolu; \v 13 Pea te nau maʻu ʻae totongi ʻoe taʻemāʻoniʻoni; ʻakinautolu ʻoku pehē ko e meʻa mālie ke fai kovi ʻoku kei ʻaho. Ko e ngaahi ʻila mo e ngaahi mele \add ʻakinautolu\add*, ʻoku nau vaʻinga ʻaki ʻa honau kākaaʻi lolotonga ʻenau kātoanga pe mo kimoutolu; \v 14 Ko honau mata ʻoku fonu ʻi he tono fefine, pea ʻoku ʻikai faʻa tuku ʻae angahala; ʻoku nau tauhele ʻae kau laumālie taʻemaau: ʻoku ʻiate kinautolu ʻae loto kuo poto ʻi he ngaahi ngāue manumanu; ko e fānau malaʻia: \v 15 Kuo nau siʻaki ʻae hala totonu, pea ʻalu hēhē, ʻo muimui ʻi he hala ʻo Pelami ko e foha ʻo Posoa, ʻaia naʻa ne manako ki he totongi ʻoe taʻemāʻoniʻoni: \v 16 Ka naʻe valoki ia ʻi heʻene angahala ʻi he lea ʻae ʻasi noa ʻaki ʻae leʻo ʻoe tangata, ʻo ne taʻofi ki he vale ʻae palōfita. \v 17 Ko e ngaahi luo taʻeaihavai ʻakinautolu ni, ko e ngaahi ʻao ʻoku vilingia ʻe he afā; ʻakinautolu kuo tuku tolonga ki ai ʻae ʻuliʻuli ʻoe fakapoʻuli taʻengata. \v 18 Koeʻuhi ʻoka nau ka lea ʻaki ʻae ngaahi lea fakafuofuolahi ʻoe loi, ʻoku nau tauhele ʻi he ngaahi holi fakakakano, mo e anga fakalielia, ʻakinautolu naʻe hao moʻoni meiate kinautolu ʻoku moʻui hēhē pe. \v 19 Lolotonga ʻenau fakaʻilo kiate kinautolu ʻae tauʻatāina, kae ta ʻoku nau pōpula ʻakinautolu ki he fakalielia: he ko ia kuo ikuna ai ʻae tangata ko ia kuo ne fakapōpula ai. \v 20 He kapau ko eni, kuo hili ʻenau hao mei he ngaahi ʻuli ʻo māmani ʻi he ʻiloʻi ʻae ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi, ʻe toe fihituʻu ai, mo ikuna ʻakinautolu, pea ʻe kovi lahi ʻae ngataʻanga kiate kinautolu ʻi he kamataʻanga. \v 21 He ko e meʻa ʻe lelei kiate kinautolu ʻoka ne ʻikai te nau ʻilo ʻae hala ʻoe māʻoniʻoni, ka ʻi heʻenau ʻilo ia, pea toe tafoki mei he fekau māʻoniʻoni naʻe tuku kiate kinautolu. \v 22 Ka kuo hoko kiate kinautolu ʻo hangē ko e fakatātā moʻoni, “Kuo toe foki ʻae kulī ki heʻene lua ʻaʻana;” mo e “Sinamanu naʻe kaukau ki heʻene fetafokifokiaki ʻi he pelepela.” \c 3 \cd \it 1 ʻOku ne fakahā totonu ʻae hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he fakamaau, telia ʻae kau manuki ʻoku fakakikihi ai: 8 ʻOku ne valokiʻi ʻae kau lotu, ke nau fakatomala ke vave, he ʻoku kātaki fuoloa ʻae ʻOtua. 10 ʻOku ne fakahā hono ʻuhinga ʻoe fakaʻauha ʻo māmani: 11 ʻO enginaki ke nau māʻoniʻoni, he ʻoku nau ʻamanaki ki ai: 15 Pea ke nau ʻilo ko e kātaki ʻae ʻOtua ko e meʻa ke nau moʻui ai, ʻo hangē ko e tohi ʻa Paula ʻi heʻene ngaahi tohi.\it* \p \v 1 ‌ʻE Kāinga, ʻoku ou tohi eni ʻa hono ua ʻoe tohi ni kiate kimoutolu, ʻaia ʻoku ou fai ʻi ai ke langaki hake homou loto maʻa ki he fakamanatu: \v 2 Koeʻuhi ke mou manatu ki he ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻi muʻa ʻe he kau palōfita māʻoniʻoni, pea mo e fekau ʻamautolu ko e kau ʻaposetolo ʻoe ʻEiki mo e Fakamoʻui: \v 3 ‌ʻO tomuʻa ʻilo eni, ʻe haʻu ʻae kau manuki ʻi he ngaahi ʻaho ki mui, ʻo ʻaʻeva ʻi heʻenau ngaahi holi kovi ʻanautolu, \v 4 ‌ʻO nau pehē, “Kofaʻā koā ʻae talaʻofa ki heʻene haʻu? He kuo talu ʻae mohe ʻae ngaahi tamai, mo e pehē ai pe ʻae meʻa kotoa pē ʻo hangē pe ʻi hono ʻuluaki fakatupu.” \v 5 He ko honau loto ke nau vale ʻi he meʻa ni, ko e meʻa ʻi he folofola ʻae ʻOtua, naʻe ʻi muʻa ʻae ngaahi langi, pea tuʻu mei he vai pea ʻi he vai ʻa māmani: \v 6 ‌ʻAia naʻe lōfia ai ʻae maama ko ia ʻaki ʻae vai, pea ʻauha ia: \v 7 Ka ko e ngaahi langi mo e fonua ʻoku tuʻu ni, kuo fokotuʻu ia ʻaki ʻa \add ʻene \add*folofola pe ko ia, ʻo fakatolonga ki he afi ʻi he ʻaho fakamaau mo e fakaʻauha ʻoe kakai angahala. \v 8 Ka ko eni, ʻe kāinga, ke ʻoua te mou taʻeʻilo ki he meʻa ni ʻe taha, koeʻuhi ko e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau ki he ʻEiki mo e taʻu ʻe afe, pea ko e taʻu ʻe afe ʻoku tatau mo e ʻaho pe taha. \v 9 ‌ʻOku ʻikai fakatuotuai ʻe he ʻEiki ki heʻene talaʻofa, ʻo hangē ko e lau ʻae niʻihi ko e tuotuai; ka ʻoku kātaki fuoloa kiate kitautolu, ʻo ʻikai finangalo ke ʻauha ha tokotaha, ka koeʻuhi ke hoko ʻo fakatomala kotoa pē. \v 10 Ka ʻe hoko ʻae ʻaho ʻoe ʻEiki ʻo hangē ha kaihaʻa ʻi he pō; ʻaia ʻe mole ai ʻae ngaahi langi ʻi he longoaʻa lahi, pea ʻe vela ʻo ʻauha ʻae ngaahi tefitoʻi meʻa, pea ko e fonua foki mo e ngaahi ngāue ʻoku ʻi ai ʻe vela ʻo ʻosi ia. \v 11 Ko ia \add ʻi heʻene pau pe \add*ke ʻauha ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ko e hā ʻae anga ʻoku taau mo kimoutolu ʻi he ʻulungāanga māʻoniʻoni mo e angafakaʻotua; \v 12 ‌ʻO ʻamanaki mo holi atu ki he hoko mai ʻoe ʻaho ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻe vela ʻo ʻauha ai ʻae ngaahi langi, pea ʻe vai ʻi he vela lahi ʻae ngaahi tefitoʻi meʻa? \v 13 Ka ʻoku tau ʻamanaki ki he ngaahi langi foʻou mo e fonua foʻou, ʻaia ʻoku nofo ai ʻae māʻoniʻoni, ʻo fakatatau ki heʻene talaʻofa. \v 14 Ko ia, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻamanaki ki he ngaahi meʻa pehē, mou hangahanga fai pe koeʻuhi ke ʻilo ʻe ia ʻakimoutolu ʻoku mou melino taʻehaʻila, mo taʻehalaia. \v 15 Pea lau ʻae kātaki fuoloa ʻa hotau ʻEiki ko e fakamoʻui; ʻo hangē ko e tohi kiate kimoutolu foki ʻe hotau kāinga ʻofeina ko Paula, ʻo fakatatau ki he poto kuo foaki kiate ia; \v 16 Pea ʻoku pehē foki ʻa ʻene lea ai ki he ngaahi meʻa ni ʻi heʻene tohi kotoa pē; ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae meʻa niʻihi ʻoku ʻilongataʻa, ʻaia ʻoku fai ʻe he kau taʻepoto mo lotolotoua ke fakaʻuhinga kehe, ʻo hangē foki ko e ngaahi tohi kehe, ka nau malaʻia ai. \v 17 Ko ia, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi hoʻomou sinaki ʻilo, vakai telia naʻa takiekina foki ʻakimoutolu ʻe he hē ʻoe kakai fai kovi, pea mou hinga mei hoʻomou tuʻumaʻu ʻamoutolu. \v 18 Kae tupulekina ʻi he ʻofa, pea mo e ʻilo ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi. Ke ʻiate ia ni ʻae ongoongolelei pea taʻengata. ʻEmeni.