\id 2CO \h 2 Kolinitō \toc1 Ko Hono Ua ʻoe Tohi ʻa Paula Ki He Kakai Kolinitō \toc2 2 Kolinitō \toc3 2Ko \mt2 KO HONO UA ʻOE TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 KOLINITŌ \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 3 ʻOku fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻe he ʻaposetolo ʻi he ngaahi mamahi, ʻi heʻene lau ki he fakafiemālie mo e fakamoʻui kuo fai ʻe he ʻOtua maʻana, 8 Kae lahi ʻaupito ʻi heʻene tuʻutāmaki ʻi ʻEsia. 12 Pea ʻoku ne fakamoʻoni mei hono loto ʻoʻona, mo homau loto, ki he angatotonu naʻa ne malangaʻaki ai ʻae moʻoni taʻeliliu ʻoe ongoongolelei. 15 ʻOku ne fakahā hono ʻuhinga ʻo ʻene taʻeʻalu atu kiate kinautolu.\it* \p \v 1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, pea mo Timote ko hotau kāinga, ki he siasi ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi Kolinitō, fakataha mo e kāinga māʻoniʻoni fulipē ʻoku ʻi ʻAkeia kotoa pē: \v 2 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa mo e melino mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, pea mei he ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 3 Fakafetaʻi ki he ʻOtua, mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko e Tamai ʻae ngaahi ʻaloʻofa, mo e ʻOtua ʻoe fiemālie kotoa pē; \v 4 ‌ʻAia ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻakimautolu ʻi heʻemau mamahi kotoa pē, koeʻuhi ke mau faʻa fai ai ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻoku mamahiʻia, ʻaki ʻae fakafiemālie ko ia ʻaia ʻoku fakafiemālieʻi ʻaki ʻakimautolu ʻe he ʻOtua. \v 5 He ʻoku hangē ʻae tupulekina ʻoe ngaahi mamahi ʻa Kalaisi ʻiate kimautolu, ʻoku pehē, ʻoku tupulekina foki ʻemau fiemālie ʻia Kalaisi. \v 6 Pea kapau ʻoku mau mamahi, ko e meʻa ia ki hoʻomou fiemālie mo e fakamoʻui, ʻaia ʻoku ngāue lelei ke mou faʻa kātaki ʻae ngaahi mamahi ko ia ʻoku mau kātaki foki: pea kapau kuo fakafiemālieʻi ʻakimautolu, ko hoʻomou fakafiemālie ia mo e fakamoʻui. \v 7 Pea ʻoku tuʻumaʻu pe ʻemau ʻamanaki lelei kiate kimoutolu, ko ʻemau ʻilo, ko e meʻa ʻi hoʻomou kau ʻi he ngaahi mamahi, te mou kau foki ʻi he fiemālie. \v 8 He ʻoku ʻikai ko homau loto ke mou taʻeʻilo, ʻe kāinga, ki heʻemau ngaahi mamahi naʻe hoko kiate kimautolu ʻi ʻEsia, koeʻuhi naʻe taʻomia lahi hake ʻaupito ia ʻi heʻemau mālohi, ko ia naʻe ʻikai ai te mau ʻamanaki ki he moʻui: \v 9 Ka naʻa mau ongoʻi kuo tukupau ʻakimautolu ki he mate, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mau falala kiate kimautolu, ka ki he ʻOtua ʻaia ʻoku ne fokotuʻu hake ʻae mate: \v 10 ‌ʻAia naʻa ne fakamoʻui ʻakimautolu mei he mate lahi ko ia, pea ʻoku ne kei fakamoʻui: pea ʻoku mau falala te ne kei fakamoʻui pe; \v 11 ‌ʻI he tokoni fakataha ʻakimoutolu foki ʻi he lotua ʻakimautolu, koeʻuhi ko e foaki \add kuo tuku \add*kiate kimautolu ʻi he kau ʻae tokolahi, ʻe ʻatu ai ʻae fakafetaʻi ʻe he tokolahi koeʻuhi ko kimautolu. \v 12 He ko ʻemau fiefiaʻanga eni, ko e fakamoʻoni ʻo homau loto, koeʻuhi ʻi he loto taha, mo e moʻoni fakaʻotua, kae ʻikai ʻi he poto fakakakano, kae ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua, kuo mau fai homau lakanga ʻi he māmani, kae lahi taha pe kiate kimoutolu. \v 13 He ʻoku ʻikai te mau tohi ha meʻa kehe kiate kimoutolu, ka ko ia pe ʻoku mou ʻilo mo tui ki ai; pea ʻoku ou ʻamanaki ke mou tui ʻo aʻu ki he ngataʻanga; \v 14 ‌ʻO hangē ko e ʻilo ʻakimautolu foki ʻe homou niʻihi, ko homou fiefiaʻanga ʻakimautolu, ʻio, ʻo hangē ʻoku ʻamautolu ʻakimoutolu ʻi he ʻaho ʻoe ʻEiki ko Sisu. \v 15 Pea ʻi he tui ni naʻaku loto ke ʻalu atu kiate kimoutolu ʻi muʻa, koeʻuhi ke mou maʻu hono ua ʻoe meʻaʻofa; \v 16 Pea ke u ʻalu atu ʻiate kimoutolu ki Masitōnia, pea ke u toe haʻu mei Masitōnia kiate kimoutolu, pea ke ʻiate kimoutolu ke moimoiʻi au ʻi hoku fononga ki Siutea. \v 17 Pea ʻi heʻeku loto ki ai, naʻaku vaʻivaʻinga ʻaki? Pe ko e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni, ʻoku ou tuʻutuʻuni ʻo fakatatau ki he kakano, koeʻuhi ke ʻiate au ʻae “ʻIo ʻio,” mo “ʻIkai ʻikai?” \v 18 Ka ʻoku moʻoni ʻae ʻOtua, ko ʻemau lea atu kiate kimoutolu naʻe ʻikai ko e “ʻIo” mo “ʻIkai.” \v 19 He ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua, ko Sisu Kalaisi, ʻaia naʻe malangaʻaki kiate kimoutolu ʻekimautolu, \add ʻio\add*, ʻe au mo Silivenusi mo Timote, naʻe ʻikai ko e “ʻIo” mo “ʻIkai,” ka naʻe “ʻIo” pe ʻiate ia. \v 20 He ko e ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻae ʻOtua ʻoku “ʻIo” pe ʻiate ia, pea “ʻEmeni” ʻiate ia, ki he ongoongolelei ʻoe ʻOtua ʻiate kimautolu. \v 21 Pea ko e ʻOtua ia, ʻaia ʻoku ne fakatuʻumaʻu ʻakimautolu fakataha mo kimoutolu ʻia Kalaisi, pea ko ia ia ne ne pani ʻakitautolu; \v 22 ‌ʻAia kuo ne fakaʻilonga foki ʻakitautolu, ʻo ne foaki mai ʻae fakamoʻoni, ko e Laumālie ʻi hotau loto. \v 23 Ka ʻoku ou ui ki he ʻOtua ke ne fakamoʻoni ki hoku laumālie, ko e meʻa ʻi heʻeku ʻofa kiate kimoutolu, ʻoku teʻeki te u ʻalu atu ai ki Kolinitō. \v 24 Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ke mau puleʻi hoʻomou tui, ka ko e kau tokoni ki hoʻomou fiefia: he ʻoku mou tuʻu ʻi he tui. \c 2 \cd \it 1 Kuo fakahā ʻe Paula ʻae ʻuhinga ʻo ʻene taʻeʻalu atu kiate kinautolu, 6 Pea ne fekau ke nau fakamolemolea mo fakafiemālieʻi ʻae tokotaha ko ia naʻe tukua, 10 ʻO hangē foki ko e fakamolemolea ia ʻe Paula ʻi heʻene fakatomala moʻoni, 12 ʻO ne fakamatala ai hono ʻuhinga ʻo ʻene ʻalu mei Taloasi ki Masitōnia, 14 Mo e foaki ʻe he ʻOtua ke ʻaonga lahi ʻaupito ʻene malanga ʻi he potu kotoa pē.\it* \p \v 1 Ka naʻe pau hoku loto ki he meʻa ni, ʻe ʻikai te u toe ʻalu atu kiate kimoutolu ʻi he mamahi. \v 2 He kapau ʻoku ou fakamamahiʻi ʻakimoutolu, pea ko hai ia ʻoku ne fakafiefiaʻi au, ka ko ia kuo fakamamahiʻi ʻiate au? \v 3 Ko ia ne u tohi ai ʻae meʻa ko ia kiate kimoutolu, telia naʻa ʻi heʻeku hoko atu, teu mamahi meiate kinautolu ʻoku totonu ke u fiefia ai; pea ʻoku ou falala kiate kimoutolu kotoa pē, ko ʻeku fiefia ko e fiefia ia ʻo kimoutolu kotoa pē. \v 4 He ne u tohi atu kiate kimoutolu ʻi he mamahi lahi mo e feinga loto mo e loʻimata lahi: ka naʻe ʻikai ke mou mamahi ai, ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻae ʻofa ʻoku ou maʻu ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolu. \v 5 Pea kapau kuo fai fakamamahi ʻe ha taha, ʻoku ʻikai teu mamahi au, kae ʻi he niʻihi pe: ke ʻoua naʻaku fakamāfasia ʻakimoutolu kotoa pē. \v 6 Pea kuo lahi ki he tokotaha ko ia ʻa ʻetau tautea ni, ʻaia naʻe ʻai ʻe he tokolahi. \v 7 Ko ia ke ʻoua, ka mou fakamolemole muʻa, pea fakafiemālieʻi ia, telia naʻa fōngia hifo ʻae tokotaha ko ia ʻi he mamahi lahi. \v 8 Ko ia ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fakamoʻoni ʻae ʻofa kiate ia. \v 9 He ko e meʻa ko ia naʻaku tohi ai foki, koeʻuhi ke u ʻilo ai ha fakaʻilonga kiate kimoutolu, pe ʻoku mou talangofua ki he ngaahi meʻa kotoa pē. \v 10 Ko ia ʻoku mou fakamolemole ha meʻa ki ai, ʻoku ou \add fakamolemolea \add*foki: pea ko ia kuo u fakamolemolea, ʻo kapau ne u fakamolemolea ha meʻa, \add naʻaku fai \add*ia koeʻuhi ko kimoutolu ʻi he ʻao ʻo Kalaisi; \v 11 Telia naʻa kākaaʻi ʻakitautolu ʻe Sētane: he ʻoku ʻikai te tau vale ki heʻene ngaahi filioʻi. \v 12 Ka ʻi heʻeku hoko atu ki Taloasi, ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻo Kalaisi, pea fakaava ʻe he ʻEiki ʻae matapā kiate au, \v 13 Naʻe ʻikai ha fiemālie ʻi hoku loto, koeʻuhi naʻe ʻikai teu feʻiloaki mo hoku tokoua ko Taitusi: pea hili ʻemau māvae mo kinautolu, peau ʻalu mei ai ki Masitōnia. \v 14 Pea ko eni, fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki ke mau faʻa ikuna ʻia Kalaisi, pea ʻoku ne fofola atu ʻae ngangatu ʻo ʻene ʻilo ʻiate kimautolu ʻi he potu kotoa pē. \v 15 He ko e ngangatu lelei ʻo Kalaisi ʻakimautolu ki he ʻOtua, ʻiate kinautolu kuo fakamoʻui, pea ʻiate kinautolu ʻoku fakaʻauha: \v 16 Ko e nanamu ʻoe mate ki he mate ki he niʻihi; pea ki he niʻihi ko e nanamu ʻoe moʻui ki he moʻui. Pea ko hai ʻoku taau mo e ngaahi meʻa ni? \v 17 He ʻoku ʻikai te mau hangē ko e tokolahi, ʻoku fai kākā ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua: ka ʻi he moʻoni, ka ʻi he ʻOtua, pea ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻoku mau lea kia Kalaisi. \c 3 \cd \it 1 Telia naʻa pehē ʻe he kau akonaki loi ʻoku polepole launoa ʻa Paula, ko ia ʻoku ne fakahā ʻae tui mo e ngaahi ngāue lelei ʻoe kau Kolinitō ko e fakaongolelei lahi ia ʻo ʻene ngāue fakafaifekau. 6 Pea ne fai ai ʻae lea fakatātā ki he kau faifekau ʻoe fono mo e kau faifekau ʻoe ongoongolelei, 12 Pea ne fakamoʻoni ko ʻene ngāue ʻaʻana ʻoku fungani lelei lahi, ʻo hangē ʻoku fungani lelei lahi ʻae ongoongolelei ʻoe moʻui mo e tauʻatāina ʻi he fono ʻoe fakamalaʻia.\it* \p \v 1 He ʻoku mau toe kamata fakaongolelei atu ʻakimautolu? Pe ʻoku ʻaonga kiate kimautolu, ʻo hangē ko e niʻihi, ha tohi fakaongolelei atu kiate kimoutolu, pe ko e fakaongolelei mai meiate kimoutolu? \v 2 Ko ʻemau tohi ʻakimoutolu, kuo tohi ki homau loto, kuo ʻilo pea lau ʻe he kakai kotoa pē: \v 3 Kuo fakahā fakapapau atu ko e tohi ʻa Kalaisi ʻakimoutolu kuo meʻa ngāueʻaki ai ʻakimoutolu, kuo tohi kae ʻikai ʻaki ʻae vaitohi, ka ko e Laumālie ʻoe ʻOtua moʻui; ʻikai ʻi he ngaahi maka lafalafa, ka ʻi he kakano ʻoe loto. \v 4 Pea ko e meʻa ʻia Kalaisi ʻoku ai haʻamau tui pehē ki he ʻOtua: \v 5 Kae ʻikai hangē ʻoku maʻu mafai ʻiate kimautolu ke mahalo ki ha meʻa meiate kimautolu; ka ko e maʻu mafai ʻoku mei he ʻOtua; \v 6 ‌ʻAia foki kuo ne teuʻi ʻakimautolu ko e kau faifekau faʻa fai ʻoe fuakava foʻou; ʻikai ʻoe mataʻitohi, ka ʻoe laumālie: he ʻoku tāmateʻi ʻe he mataʻitohi, ka ʻoku foaki moʻui ʻe he laumālie. \v 7 Pea kapau naʻe nāunauʻia ʻae ngāue ʻoe mate naʻe tohitongi ki he ngaahi maka, ʻaia naʻe ʻikai faʻa sio fakahangatonu ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he mata ʻo Mōsese, ko e meʻa ʻi he malama ʻo hono mata; ʻaia naʻe pau ke ngata: \v 8 Pea ʻe ʻikai lahi hake ʻaupito hono nāunau ʻoe ngāue ʻoe Laumālie? \v 9 He kapau ʻoku nāunauʻia ʻae ngāue ʻoe fakamalaʻia, pea ʻoku lahi hake ʻaupito hono nāunauʻia ʻoe ngāue ʻoe fakatonuhia. \v 10 He ko ia naʻe ngaohi ke nāunauʻia, naʻe ʻikai hano nāunau ʻi he meʻa ni, ko e meʻa ʻi he nāunau ʻoku lahi hake. \v 11 He kapau naʻe nāunauʻia ʻaia kuo fakaʻosi, tā ʻoku lahi ʻaupito hono nāunau ʻo ia ʻoku tuʻumaʻu. \v 12 Pea ko ia ʻi heʻemau maʻu ʻae ʻamanaki lelei pehē, ʻoku mau lea ʻilongofua lahi ai. \v 13 Pea ʻikai hangē ko Mōsese, naʻa ne ʻai ʻae pūlou ki hono mata, pea naʻe ʻikai faʻa sio fakamamaʻu atu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he ngataʻanga ʻo ia kuo fakaʻosi: \v 14 Ka naʻe fakakui honau loto: he ʻoku aʻu ki he ʻaho ni, ʻoku kei tuʻumaʻu ʻo taʻeueʻi ʻae pūlou ko ia ʻi he lau ʻoe fuakava motuʻa: \add ʻae pūlou \add*ko ia kuo mole ʻia Kalaisi. \v 15 Ka ʻoku aʻu ki he ʻaho ni, ʻoku kei ʻi honau loto ʻae pūlou ʻi he lau ʻo Mōsese. \v 16 Ka ko eni, “ʻOka tafoki ia ki he ʻEiki, ʻe toʻo atu ʻae pūlou.” \v 17 Pea “ko e ʻEiki” ʻae laumālie ko ia: pea ko ia ʻoku ʻi ai ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki, ʻoku ʻi ai ʻae tauʻatāina. \v 18 Ka ʻoku tau vakai kotoa pē, ʻo mata taʻepūlou ʻi he sioʻata, ki he nāunau ʻoe ʻEiki, pea ʻoku tau liliu ki hono tatau mei he nāunau ki he nāunau, ʻi he Laumālie ʻoe ʻEiki. \c 4 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Paula ʻa ʻene malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi he angatotonu mo e faʻa fai lahi, 7 Pea mo e fakaongolelei ʻae māfimafi ʻoe ʻOtua ʻe he ngaahi mamahi mo e ngaahi fakatanga naʻa ne kātaki ʻi he ʻaho kotoa pē, 12 Pea ʻaonga foki ki he siasi, 16 Pea ʻaonga ho tupulaki ai ʻae monūʻia taʻengata ki he ʻaposetolo.\it* \p \v 1 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae ngāue ni, pea ʻi heʻetau maʻu ʻae ʻofa, ʻoku ʻikai ai temau vaivai; \v 2 Ka kuo mau liʻaki ʻae ngaahi meʻa fufū ʻoe fakamā, ʻo ʻikai ʻaʻeva ʻi he fiemuʻa, pe fai fakakākā ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua; ka ʻi he fakahā atu ʻae moʻoni, ʻoku mau fakaongolelei atu ʻakimautolu ki he loto ʻoe tangata taki taha kotoa pē, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 3 Pea kapau kuo fakapulou ʻemau ongoongolelei, kuo fakapulou ia kiate kinautolu ʻoku malaʻia: \v 4 ‌ʻAkinautolu kuo fakakui honau loto taʻetui ʻe he ʻotua ʻo māmani, telia naʻa ulo mai kiate kinautolu ʻae maama ʻoe ongoongolelei fakamonūʻia ʻo Kalaisi, ʻaia ko hono tatau ʻoe ʻOtua. \v 5 He ʻoku ʻikai te mau malangaʻaki ʻakimautolu, ka ko Kalaisi Sisu ko e ʻEiki; mo kimautolu ko hoʻomou kau tamaioʻeiki koeʻuhi ko Sisu. \v 6 He ko e ʻOtua, ʻaia naʻe fekau “Ke ulo mai ʻae maama mei he poʻuli,” ko ia kuo ne fakaulo mai ki homau loto, ke fakamāmangia ʻakimautolu ʻi he ʻilo ʻoe nāunau ʻoe ʻOtua, ʻi he fofonga ʻo Sisu Kalaisi. \v 7 Ka ʻoku mau maʻu ʻae koloa ni ʻi he ngaahi ipu ʻumea, koeʻuhi ke ʻi he ʻOtua hono lelei ʻoe mālohi, kae ʻikai ʻiate kimautolu. \v 8 He kuo fakaʻapiʻapi ʻakimautolu mei he potu kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ʻefituʻu; moʻua pe, kae ʻikai taʻehatokoni; \v 9 ‌ʻOku fakatangaʻi, ka ʻoku ʻikai liʻaki; kuo lī ki lalo, kae ʻikai tāmateʻi; \v 10 ‌ʻO fafa fano maʻu aipē ʻi homau sino ʻae mate ʻa hotau ʻEiki ko Sisu, koeʻuhi ke fakahā ai foki ʻae moʻui ʻa Sisu ʻi homau sino. \v 11 He ko kimautolu ʻoku moʻui, ʻoku tukuange maʻuaipē ki he mate koeʻuhi ko Sisu, koeʻuhi ke fakahā ai foki ʻae moʻui ʻa Sisu ʻi homau kakano matengofua. \v 12 Ko ia ʻoku ngāue ʻae mate ʻiate kimautolu, ka ko e moʻui ʻiate kimoutolu. \v 13 ‌ʻOku mau maʻu ʻae laumālie ko ia ʻoe tui, ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Naʻaku tui, pea ko ia kuo u lea ai; ʻoku mau tui foki, pea ko ia ʻoku mau lea ai;” \v 14 ‌ʻO ʻilo ko ia naʻa ne fokotuʻu hake ʻae ʻEiki ko Sisu, te ne fokotuʻu hake ʻakimautolu foki ʻia Sisu, ʻo ʻatu ki hono ʻao fakataha mo kimoutolu. \v 15 He ʻoku ai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko kimoutolu, pea ke ongoongolelei ʻae ʻOtua ʻi hono lahi ʻoe ʻaloʻofa, ko e meʻa ʻi he fakafetaʻi lahi ai ʻae tokolahi. \v 16 Ko ia ʻoku ʻikai ai te mau vaivai: ka ʻi he fakaʻaʻau ʻo mole homau tangata ʻituʻa, ʻoku fakafoʻou ʻae loto ʻi he ʻaho kotoa pē. \v 17 He ko homau mamahi maʻamaʻa ni, ʻaia ʻoku ʻosingofua, ʻoku fakatupu maʻamautolu ʻae lelei ʻoku lahi hake fakamanavahē ʻaupito ʻaupito pea mamafa mo taʻengata; \v 18 Kae ʻikai ʻi he ʻemau siofia ʻae ngaahi meʻa ʻoku hāmai, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hāmai: he ko e ngaahi meʻa ʻoku hāmai, ʻoku ʻosingofua; ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hāmai, ʻoku taʻengata ia. \c 5 \cd \it 1 ʻOku fai ʻe Paula ke ne loto lelei maʻuaipē ʻi heʻene ʻamanaki ki he moʻui taʻengata, mo e fakamaau lahi, 12 Naʻe ʻikai fai pehē ke ne polepole ai, 14 Ka koeʻuhi ke moʻui foʻou pe, pea moʻui kia Kalaisi, ʻo taau mo ha taha kuo ne maʻu ʻae moʻui meia Kalaisi, 18 Pea ne fai ʻi heʻene kau ʻi he ngāue fakalelei ke fakalelei ha niʻihi ki he ʻOtua ʻia Kalaisi.\it* \p \v 1 He ʻoku mau ʻilo ʻoka veteki homau fale kelekele, ko e fale fehikitaki ni, ʻoku ai homau fale mei he ʻOtua, ko e fale naʻe ʻikai ngaohi ʻe he nima, ʻoku taʻengata, ʻi he langi. \v 2 He ʻoku māpuhoi ʻi heni, ʻo holi lahi ke mau kofuʻaki homau fale ʻaia ʻoku mei he langi: \v 3 He koeʻuhi ʻi heʻemau kofuʻia, ke ʻoua naʻa ʻiloa ʻoku mau telefua. \v 4 He ko kimautolu ʻoku ʻi he fale fehikitaki ni, ʻoku māpuhoi, kuo māfasia: kae ʻikai koeʻuhi ke mau taʻekofuʻia, kae kofuʻaki, koeʻuhi ke folo hifo ʻae matengofua ʻi he moʻui. \v 5 Pea ko ia kuo ne ngaohi ʻakimautolu ki he meʻa ko eni, ko e ʻOtua ia, ʻaia kuo ne foaki foki kiate kimautolu hono fakamoʻoni ʻoe Laumālie. \v 6 Ko ia ʻoku mau lototoʻa maʻuaipē, ʻo ʻilo, lolotonga ʻemau ʻi heni ʻi he sino, ʻoku mau nofo kehekehe mo e ʻEiki: \v 7 (He ʻoku mau ʻaʻeva ʻi he tui, kae ʻikai ʻi he mamata:) \v 8 ‌ʻOku mau lototoʻa, pea holi ke hiki muʻa mei he sino, ka mau nonofo mo e ʻEiki: \v 9 Ko ia ʻoku mau holi ai, koeʻuhi, ka mau ka ʻi heni pe mamaʻo atu, ke lelei ʻakimautolu kiate ia. \v 10 He kuo pau ʻe fakahā ʻakitautolu kotoa pē ʻi he ʻao ʻoe nofoʻanga fakamaau ʻo Kalaisi; koeʻuhi ke maʻu taki taha kotoa pē ʻae ngaahi meʻa ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa ne fai ʻi he sino, pe ko ha lelei ia pe ko ha kovi. \v 11 Ko ia ʻi he ʻemau ʻilo ʻae houhau ʻoe ʻEiki, ʻoku mau fakalotoʻi ʻae kakai; ka kuo fakahā atu ʻakimautolu ki he ʻOtua; pea ʻoku ou pehē, kuo fakahā atu ki homou loto foki. \v 12 He ʻoku ʻikai te mau toe fakaongolelei atu ʻakimautolu kiate kimoutolu, kae tuku ke mou vikiviki koeʻuhi ko kimautolu, pea ke mou maʻu ha tali kiate kinautolu ʻoku vikiviki fakamamata, kae ʻikai ʻi he loto. \v 13 He kapau kuo mau vale, ʻoku ʻi he ʻOtua pe: pea kapau ʻoku mau poto, ko e meʻa ia kiate kimoutolu. \v 14 He ʻoku fakafeingaʻi ʻakimautolu ʻe he ʻofa ʻa Kalaisi; he ʻoku pehē homau loto, kapau naʻe pekia ʻae tokotaha koeʻuhi ko e kakai kotoa pē, pea tā naʻe mate kotoa pē: \v 15 Pea naʻe pekia ia maʻae kakai kotoa pē, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku moʻui, ke ʻoua naʻa nau toe moʻui kiate kinautolu, ka kiate ia naʻe pekia maʻanautolu, pea toetuʻu hake. \v 16 Ko ia ʻoku ngata heni, ʻoku ʻikai te mau ʻilo fakakakano pe ha tokotaha: ʻio, naʻa mo Kalaisi, kapau naʻa mau ʻilo fakakakano ia, kuo ngata, ʻoku ʻikai te mau kei ʻilo pehē ia. \v 17 Ko ia kapau ʻoku ʻia Kalaisi ha taha, ko e fakatupu foʻou ia: kuo mole atu ʻae ngaahi meʻa motuʻa; vakai, kuo hoko ʻo foʻou ʻae ngaahi meʻa kotoa pē. \v 18 Pea ʻoku mei he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia naʻa ne fakalelei ʻakimautolu kiate ia ʻia Sisu Kalaisi, pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakamatala ʻoe fakalelei; \v 19 Koeʻuhi naʻe ʻia Kalaisi ʻae ʻOtua, ʻo ne fakalelei ʻa māmani kiate ia, ʻo ʻikai lau kiate kinautolu ʻenau ngaahi fai hala; pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakaongoongo ʻoe fakalelei. \v 20 Pea ko eni, ko e kau faifekau ʻakimautolu koeʻuhi ko Kalaisi, ʻo hangē ʻoku fakakolekole ʻae ʻOtua ʻiate kimautolu: ʻoku mau kole ko e fetongi ʻo Kalaisi, mou fakalelei mo e ʻOtua. \v 21 He naʻa ne ngaohi ia, ʻaia naʻe ʻikai haʻane angahala, koe feilaulau ʻi he angahala koeʻuhi ko kitautolu; kae hoko ai ʻakitautolu ko e māʻoniʻoni ʻae ʻOtua ʻiate ia. \c 6 \cd \it 1 Kuo ne fakamoʻoni ʻe ia ko e faifekau moʻoni ʻa Kalaisi, ʻi heʻene ngaahi akonaki, 3 Mo e moʻui angatonu, 4 Mo e faʻa kātaki ʻae ngaahi meʻa fakamamahi mo e ngaahi meʻa fakamā kehekehe kotoa pē koeʻuhi ko e ongoongolelei. 10 ʻAia ʻoku ne faʻa lea ai kiate kinautolu koeʻuhi kuo matoʻo hono loto kiate kinautolu, 13 Pea ne ʻamanaki ke pehē foki ʻenau ʻofa kiate ia, 14 Ko e enginaki ke mavahe mei he nofo fakataha mo e ʻuliʻi ʻoe kau tauhi tamapua, he ko e ngaahi fale tapu ʻakinautolu ʻoe ʻOtua moʻui.\it* \p \v 1 Ko ia ko kimautolu, ko e kaunga ngāue fakataha, ʻoku mau fakakolekole foki ke ʻoua naʻa mou maʻu tōnoa ʻae ʻofa ʻae ʻOtua. \v 2 (He ʻoku pehē ʻe ia, “Kuo u ongoʻi koe ʻi he kuonga tuʻutuʻumālie, pea ʻi he ʻaho fakamoʻui kuo u tokoniʻi koe:” vakai, ko eni ʻae kuonga tuʻutuʻumālie: vakai, ko eni ʻae ʻaho ʻoe fakamoʻui.) \v 3 Ke ʻoua naʻa ai ha tūkiaʻanga ʻi ha meʻa ʻe taha, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakaongokovi ʻae ngāue: \v 4 Ka mau fakaongolelei atu ʻakimautolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo taau mo e kau faifekau ʻae ʻOtua, ʻi he faʻa kātaki, ʻi he ngaahi mamahi, ʻi he ngaahi masiva, ʻi he ngaahi fakamamahi lahi, \v 5 ‌ʻI he haha, ʻi he nofo fale fakapōpula, ʻi he maveuveu, ʻi he ngaahi ngāue mamafa, ʻi he faʻa leʻo, ʻi he faʻa ʻaukai; \v 6 ‌ʻI he māʻoniʻoni, ʻi he ʻilo, ʻi he kātaki fuoloa, ʻi he angaʻofa, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻi he ʻofa taʻeloi, \v 7 ‌ʻI he lea ʻoe moʻoni, ʻi he mālohi ʻae ʻOtua, ʻi he mahafutau ʻoe māʻoniʻoni ʻi he nima toʻomataʻu pea ʻi he toʻohema, \v 8 ‌ʻI he fakaʻapaʻapa mo e taʻefakaʻapaʻapa, ʻi he ongokovi mo e ongolelei: ʻo hangē ko e kau kākā, ka ʻoku moʻoni; \v 9 Hangē ko e taʻeʻilo, ka ʻoku ʻilo lahi; hangē ko e mate, pea ʻiloange, ʻoku tau moʻui; hangē ko e tautea, ka ʻoku ʻikai tāmateʻi; \v 10 Hangē ko e loto mamahi, kamau fiefia maʻuaipē; hangē ko e masiva, ka ʻoku mau fakakoloaʻia ʻae tokolahi; hangē ko e taʻemaʻu-ha-meʻa, ka ʻoku maʻu ʻae meʻa kotoa pē. \v 11 ‌ʻAe kakai Kolinitō, ʻoku matoʻo homau ngutu kiate kimoutolu, ʻoku tupu ʻo lahi homau loto. \v 12 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻefihia ʻiate kimautolu, ka ʻoku mou ʻefihia ʻi he ʻofa ʻamoutolu pe. \v 13 Pea ko eni, ko hono totongi ʻi he meʻa ni, (ʻoku ou lea ʻo hangē ki heʻeku fānau) ke fakaʻataʻatā ʻakimoutolu foki. \v 14 ‌ʻOua naʻa mou kau fakataha mo e kakai taʻetui: he ʻoku feohi fēfē ʻae māʻoniʻoni mo e taʻemāʻoniʻoni? Pea ʻoku feohi fēfē ʻae maama mo e poʻuli? \v 15 Pea ʻoku kau taha fēfē ʻa Kalaisi mo Pileali? Pea ʻoku ʻinasi taha ʻi he hā ʻaia ʻoku tui mo e taʻetui? \v 16 Pea ʻoku fai tatau ʻi he hā ʻae fale tapu ʻoe ʻOtua mo e ngaahi tamapua? He ko e fale tapu ʻakimoutolu ʻoe ʻOtua moʻui; ʻo hangē ko e folofola ʻae ʻOtua, “Te u nofoʻia ʻakinautolu, ʻo ʻeveʻeva ʻiate kinautolu; pea ko honau ʻOtua au, pea ko hoku kakai ʻakinautolu.” \v 17 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, “Ko ia mou haʻu meiate kinautolu, pea ke ʻataʻatā ʻakimoutolu, pea ʻoua naʻa ala ki he taʻemaʻa; pea te u maʻu ʻakimoutolu:” \v 18 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki Māfimafi, “Te u ʻiate kimoutolu ko e Tamai, pea ko hoku ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻakimoutolu.” \c 7 \cd \it 1 ʻOku ne fai pe ʻene akonaki ke nau moʻui māʻoniʻoni, 2 Pea ke nau ʻofa kiate ia ʻo hangē pe ko ʻene ʻofa kiate kinautolu. 3 Pea telia naʻa hangē ʻoku ʻikai ke ne tui ki heʻenau ʻofa, ʻoku ne fakahā ʻae fiemālie lahi naʻa ne maʻu ʻi heʻene ngaahi mamahi, ko e meʻa ʻi he ongoongolelei naʻe ʻalu mo Taitusi, ko e fakahā ʻo ʻenau mamahi ʻo taau mo e ʻOtua ʻaia naʻe tupu mei he ʻuluaki tohi ʻa Paula kiate kinautolu, 13 Pea mo e nau ʻofa ongongofua mo e talangofua kia Taitusi, ʻo fakatatau ki heʻene tomuʻa vikiviki ʻiate kinautolu.\it* \p \v 1 Ko ia, ʻe kāinga ʻofeina, ʻi heʻetau maʻu ʻae ngaahi talaʻofa ni, ke tau fakamaʻa ʻakitautolu mei he ʻuli kotoa pē ʻoe kakano mo e laumālie, ʻo fakahaohaoa ʻae māʻoniʻoni ʻi he manavahē ki he ʻOtua. \v 2 Mou maʻu ʻakimautolu; naʻe ʻikai te mau fai taʻetotonu ki ha tokotaha, naʻe ʻikai te mau fakaangahalaʻi ha tokotaha, naʻe ʻikai te mau kākaaʻi ha tokotaha. \v 3 ‌ʻOku ʻikai te u lea ko ha tautea: he kuo ʻosi ʻeku tala atu, ʻoku mou ʻi homau loto ke mau mate mo moʻui mo kimoutolu. \v 4 ‌ʻOku lahi ʻeku faʻa lea atu kiate kimoutolu, ʻoku ou vikiviki lahi koeʻuhi ko kimoutolu: kuo fakafonu au ʻi he fiemālie, ʻoku ou fiefia lahi ʻaupito ʻi heʻemau mamahi kotoa pē. \v 5 Koeʻuhi ʻi heʻemau hoko ki Masitōnia, naʻe ʻikai ha mālōlō ki homau kakano, ka naʻe fakamamahi ʻakimautolu mei he potu kotoa pē; naʻe ʻituʻa ʻae ngaahi tau, pea ʻi loto ʻae manavahē. \v 6 Ka ko e ʻOtua, ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻakinautolu kuo lī ki lalo, naʻa ne fakafiemālieʻi ʻakimautolu, ʻi he haʻu ʻa Taitusi; \v 7 Pea naʻe ʻikai ʻi heʻene haʻu pe, ka ʻi he fakafiemālie ʻaia naʻe fakafiemālie ai ia ʻiate kimoutolu, ʻi heʻene tala kiate kimautolu hoʻomou holi lahi, mo hoʻomou mamahi, mo hoʻomou feinga kiate au; ko ia naʻe ʻāsili ai ʻeku fiefia. \v 8 He ʻoku ʻikai te u fakatomala ʻi heʻeku fakamamahi ʻakimoutolu ʻaki ʻae tohi, ka naʻaku fakatomala ai: he ʻoku ou vakai ko e tohi ko ia, kuo ne fakamamahi ʻakimoutolu, kae fuoloa siʻi pe. \v 9 Ka ko eni, ʻoku ou fiefia, ʻoku ʻikai ʻi homou fakamamahi, ka ʻi homou mamahi ki he fakatomala: he naʻa mou mamahi ʻo tāau mo e ʻOtua, ke ʻoua naʻa mou masiva ʻi ha meʻa ʻe taha ʻiate kimautolu. \v 10 He ko e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtua ʻoku ne langaki ʻae fakatomala ki he fakamoʻui, ʻe ʻikai toe fakatomala ai: ka ko e mamahi fakamaama, ʻoku ne langaki ʻae mate. \v 11 Vakai eni ki he meʻa ni pe, ʻa hoʻomou mamahi ʻo taau mo e ʻOtua, ki he faʻa fai naʻa ne fakatupu ʻiate kimoutolu, ʻio, ʻae fakaʻataʻatā ʻo kimoutolu, ʻae fakaʻiseʻisa, ʻae manavahē, ʻae holi lahi, ʻio, ʻae fai feinga, ʻa ʻetau tautea! Kuo mou fakahā ʻaki ia kotoa pē ʻa hoʻomou ʻataʻatā ʻi he meʻa ni. \v 12 Ko ia ne u tohi kiate kimoutolu, ka naʻe ʻikai koeʻuhi ko ia pe naʻe fai ʻae kovi, pe ko ia pe naʻa ne mamahi ʻi he kovi, ka koeʻuhi ke hā ai kiate kimoutolu ʻemau tokanga kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 13 Ko ia naʻa mau fiemālie ʻi hoʻomou fiemālie: pea naʻe lahi hake ʻaupito ʻemau fiefia koeʻuhi ko e fiefia ʻa Taitusi, he naʻe fakafiemālieʻi hono laumālie ʻekimoutolu kotoa pē. \v 14 He kapau naʻaku polepole ʻi ha meʻa kiate ia koeʻuhi ko kimoutolu, ʻoku ʻikai te u mā ai; kae hangē ko ʻemau lea kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku pehē pe mo ʻemau polepole ʻi he ʻao ʻo Taitusi, ʻoku ʻilo ia ko e moʻoni. \v 15 Pea ko ʻene manavaʻofa ʻoku lahi hake ʻaupito kiate kimoutolu, ʻi heʻene manatu ki he talangofua ʻamoutolu kotoa pē, pea mo hoʻomou maʻu ia ʻi he manavahē mo e tetetete. \v 16 Pea ʻoku ou fiefia ʻi heʻeku falala kiate kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē. \c 8 \cd \it 1 ʻOku ne ueʻi ʻakinautolu ke mau tānaki ʻae koloa lahi maʻae kāinga māʻoniʻoni kae masiva ʻi Selūsalema, ʻo hangē ko e fai ʻe he kāinga ʻi Masitōnia, 7 ʻOku ne ueʻi ʻakinautolu ʻaki ʻenau tomuʻa fie fai, 9 Mo e ngāue ʻofa ʻa Kalaisi, 14 Pea mo e ʻaonga fakalaumālie ʻe hoko ai kiate kinautolu: 16 ʻOku ne fakaongolelei ʻae angatonu mo e loto faʻa fai ʻa Taitusi, pea mo e kāinga kehe, ʻakinautolu naʻe akonaki mo fakaongolelei ʻe Paula ke nau fai ʻae ngāue ko ia.\it* \p \v 1 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku mau fakaʻilo atu kiate kimoutolu ʻae ʻofa ʻae ʻOtua kuo foaki ki he ngaahi siasi ʻo Masitōnia; \v 2 Koeʻuhi naʻe tupulekina ʻenau fiefia ʻi he ʻahiʻahi lahi ʻi he meʻa mamahi, pea tupulekina ʻo lahi ʻenau foaki kae lolotonga ʻenau masiva lahi. \v 3 He ʻoku ou fakamoʻoni ki heʻenau mafai mei honau loto, ʻio, ʻo lahi hake ʻi heʻenau faʻa fai; \v 4 Mo nau kole fakamātoato kiate kimautolu ke mau maʻu ʻae foaki, pea mau kau ki hono tauhi mā ʻae kakai māʻoniʻoni. \v 5 Pea ʻikai ke hangē ko ʻemau ʻamanaki, ka naʻa nau fuofua foaki ʻakinautolu ki he ʻEiki, pea kiate kimautolu foki ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua. \v 6 Ko ia naʻa mau pehē ai kia Taitusi, ko e meʻa ʻi heʻene kamata fai, ke ne fakaʻosi ʻae ngāue ko ia ʻiate kimoutolu foki. \v 7 Ko ia, pea ʻi hoʻomou tupulekina ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he tui, mo e lea, mo e ʻilo, mo e faʻa fai kotoa pē, pea mo hoʻomou ʻofa kiate kimautolu, ke mou tupulekina ʻi he lelei ni foki. \v 8 ‌ʻOku ʻikai teu tala eni ko e fekau, ka ko e meʻa ʻi he fiefie fai ʻoe niʻihi, pea ke, fakamoʻoni ʻaki ʻae moʻoni ʻo hoʻomou ʻofa. \v 9 He ʻoku mou ʻilo ʻae ʻulungāanga lelei ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻa ʻene mohu koloaʻia, ka naʻe hoko ʻo masiva koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ʻi heʻene masiva ke mou koloaʻia ai. \v 10 Pea ʻi he meʻa ni ʻoku ou enginakiʻi: he ʻoku ʻaonga ia kiate kimoutolu, he kuo mou tomuʻa kamata fai, pea ʻoku ʻikai ko ia pe, ka naʻa mou fie fai talu ʻae taʻu kuo hili. \v 11 Pea ko eni, fakatoʻotoʻo ʻa hono fai; ke hangē ko e fie loto ki ai, pea ke pehē foki ʻae fie fai mei he meʻa ʻoku mou maʻu. \v 12 He kapau ʻoku ai ʻae loto lelei ki ai, ʻe lau ia, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe he tangata, ka e ʻikai fakatatau mo ia ʻoku ʻikai te ne maʻu. \v 13 ‌ʻOku ʻikai \add fai eni \add*koeʻuhi ke fiemālie ʻae niʻihi, kae māfasia ʻakimoutolu: \v 14 Ka ʻi he fakatatau ʻi he kuonga ni hoʻomou maʻumeʻa lahi ki heʻenau masiva, ke hoko ai ʻenau maʻumeʻa lahi \add ko e tokoni \add*ki hoʻomou masiva foki koeʻuhi ke fakatatau pe: \v 15 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Ko ia \add naʻa ne tānaki \add*ʻo lahi, naʻe ʻikai hano toe; pea ko ia \add naʻe tānaki \add*ʻo siʻi, naʻe ʻikai haʻane masiva.” \v 16 Kae fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia naʻe ʻai ki he loto ʻo Taitusi ʻae tokanga lahi ko ia kiate kimoutolu. \v 17 He ko e moʻoni naʻa ne tali ʻae enginaki; ka naʻe muʻomuʻa hono loto ki ai, naʻe ʻalu atu ia kiate kimoutolu ko hono loto pe. \v 18 Pea kuo mau fekau mo ia ʻae kāinga ʻoku ʻofeina ʻe he ngaahi siasi kotoa pē, koeʻuhi ko e ongoongolelei; \v 19 Pea ʻoku ʻikai ko ia pe, ka ke ongoongolelei ai ʻae ʻEiki pe ko ia, pea mo homou loto fie fai: \v 20 ‌ʻO vakai eni, ke ʻoua naʻa lauʻikovi ʻakimautolu ʻe ha tokotaha ʻi he meʻa lahi ni ʻoku mau tauhi: \v 21 He ʻoku mau tokonaki ʻae ngaahi meʻa matamatalelei, ʻikai ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki pe, kae ʻi he ʻao ʻoe kakai foki. \v 22 Pea kuo mau fekau mo kinaua hotau kāinga, ʻaia kuo liunga lahi ʻemau ʻilo ʻene faʻa fai ʻi he ngaahi meʻa lahi, ka ko eni, ʻoku ʻāsili ʻene faʻa fai, ʻi heʻene faʻaki mālohi atu kiate kimoutolu. \v 23 Pea ko Taitusi, ko hoku tokoua ia mo e kaunga ngāue kiate kimoutolu: pea ko homau kāinga, ko e kau faifekau ʻae ngaahi siasi mo e nāunau ʻa Kalaisi ʻakinautolu. \v 24 Ko ia mou fakahā kiate kinautolu, ʻi he ʻao ʻoe ngaahi Siasi, ha fakamoʻoni ʻo hoʻomou ʻofa, pea mo e mau vikiviki koeʻuhi ko kimoutolu. \c 9 \cd \it 1 ʻOku ne fakahā hano ʻuhinga ʻo ʻene tomuʻa fekaua ʻa Taitusi mo e kāinga, ka kuo ne ʻilo ʻenau fie fai. 6 Pea ʻoku ne ueʻi ʻakinautolu ki he ngaahi foaki lahi, he ko e tūtuuʻi ʻoe tenga lelei, 10 ʻAia te nau toe maʻu mo hono tupu ʻo lahi, 13 Pea tupu ai ʻae feilaulau lahi ʻoe ngaahi fakafetaʻi ki he ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea ko e meʻa ʻi he tokoni ki he kāinga māʻoniʻoni, ʻoku taʻeʻaonga ʻeku tohi kiate kimoutolu. \v 2 He ʻoku ou ʻilo homou loto lelei, ʻaia naʻaku polepole ai ʻiate kimoutolu kiate kinautolu ʻi Masitōnia, koeʻuhi ʻoku talu ʻae taʻu ʻe taha mo e teu ki ai ʻa ʻAkeia; pea ko hoʻomou fai feinga kuo langaki ʻae tokolahi. \v 3 Ka kuo u fekau ʻae kāinga, telia naʻa taʻeʻaonga ʻa ʻemau polepole ʻiate kimoutolu ʻi he meʻa ni; kae hangē ko ʻeku tala, ke mou teuteu pe: \v 4 Telia naʻa ʻiloange, te mau ʻalu atu mo ha niʻihi ʻo Masitōnia, pea ʻilo ʻakimoutolu ʻoku teʻeki ai teuteu, pea mā ai ʻakimautolu (ʻoku ʻikai teu pehē ʻakimoutolu) ʻi he polepole lahi ni. \v 5 Ko ia naʻaku pehē ai ʻoku ʻaonga ʻeku enginaki ʻae kāinga, koeʻuhi ke nau ʻalu muʻomuʻa kiate kimoutolu, ʻo tomuʻa fakamaʻopoʻopo hoʻomou meʻaʻofa, ʻaia naʻe tomuʻa lea ki ai, koeʻuhi ke teu pe ia, ʻo ngali mo e meʻa foaki, kae ʻikai hangē ʻoku ʻi he manumanu. \v 6 Ka ko eni, Ko ia ʻoku tūtuuʻi fakasiʻisiʻi, ʻe utu fakasiʻisiʻi foki; pea ko ia ʻoku tūtuuʻi lahi, ʻe utu lahi foki. \v 7 Ke foaki ʻe he tangata taki taha ʻo hangē ko ia kuo pau hono loto ki ai, kae ʻikai ʻi he mamahi, pe ʻi hono puleʻi: he ʻoku ʻofa ʻae ʻOtua ki ha foaki fiefia. \v 8 Pea ʻoku mafai ʻe he ʻOtua ke fakatupulekina ʻae ngaahi meʻa lelei kotoa pē kiate kimoutolu; koeʻuhi ʻi he mahu lahi maʻuaipē ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ke mou faʻa fai ʻae ngāue lelei kotoa pē: \v 9 (Hangē ko ia kuo tohi, “Kuo tufaki atu ʻe ia; kuo foaki ʻe ia ki he masiva: pea ʻe tuʻumaʻu ʻene māʻoniʻoni ʻo taʻengata.” \v 10 Pea ko eni, ko ia ʻoku ne foaki ʻae tengaʻi ʻakau ki he tūtuuʻi, ʻofa ke ne foaki ʻae mā ke mou kai, pea fakatupu hoʻomou tenga kuo tūtuuʻi, pea fakalahi ʻae ngaahi fua ʻo hoʻomou māʻoniʻoni;) \v 11 Koeʻuhi ke fakamaʻumeʻaʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē ki he faʻa foaki lahi, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻiate kimautolu. \v 12 He ko e tauhi atu ʻoe ngāue ni, ʻoku ʻikai ngata ʻi he tokoni ki he masiva ʻoe kāinga māʻoniʻoni, ka ʻoku tupulekina ia ʻi he ngaahi fakafetaʻi lahi ki he ʻOtua; \v 13 Pea ʻi he fakamoʻoni ʻoe tokoni ni, ʻoku nau fakamālō ki he ʻOtua ʻi hoʻomou talangofua ʻoku fakahā ni ki he ongoongolelei ʻa Kalaisi, pea ʻi hoʻomou tufaki lahi kiate kinautolu, pea ki he kakai kotoa pē; \v 14 Pea ʻi heʻenau lotua ʻakimoutolu, mo e holi lahi kiate kimoutolu, koeʻuhi ko e ʻofa lahi ʻae ʻOtua ʻoku ʻiate kimoutolu. \v 15 Fakafetaʻi ki he ʻOtua, koeʻuhi ko ʻene foaki ʻoku taʻefaʻalaua. \c 10 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Paula ʻae mafai mo e pule fakalaumālie kuo tuku kiate ia ki he ngaahi ngāue kotoa pē, ko e meʻa ke ʻilo ʻe he kau ʻaposetolo loi naʻa nau lea kovi ki he anga ʻoe sino ʻo Paula, 7 ʻO ne fakapapau atu kiate kinautolu ʻoka ʻalu atu ia te nau ʻilo ʻoku tatau ʻae mālohi ʻo ʻene lea ʻiate kinautolu, mo ʻene tohi ka ʻoku kei mamaʻo, 12 Pea ne valokiʻi ʻakinautolu ʻi heʻenau laka ʻalu ʻo mamaʻo ʻi honau lakanga, mo ʻenau polepole ʻi he ngaahi ngāue ʻae kau tangata kehe.\it* \p \v 1 Pea ko au Paula, ko au ʻoku matamatavaivai \add ʻo kau ka \add*ʻiate kimoutolu, ka ʻi heʻeku mamaʻo ʻoku ou loto mālohi kiate kimoutolu, ʻoku ou fakakolekole kiate kimoutolu ʻi he angavaivai mo e angamalū ʻa Kalaisi: \v 2 Ka ʻoku ou kole, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku loto mālohi ʻi heʻeku ʻiate kimoutolu, ʻi he pule ko ia ʻoku ou ʻamanaki ke u fai mālohi ai ki he niʻihi, ʻoku nau lau kiate kimautolu ʻo hangē ʻoku mau ʻaʻeva ʻo fakatatau mo e kakano. \v 3 He neongo ʻoku mau ʻaʻeva ʻi he kakano, ka ʻoku ʻikai te mau tau fakakakano: \v 4 (He ko e mahafutau ʻo ʻemau tau ʻoku ʻikai fakakakano, ka ʻoku mālohi lahi ʻi he ʻOtua ke holoki hifo ai ʻae ngaahi kolo mālohi;) \v 5 ‌ʻO holoki ki lalo ʻae ngaahi fakakaukau, mo e meʻa māʻolunga kotoa pē, ʻoku ne fakahikihiki ia ki he ʻilo ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ne fakavaivai ʻae mahalo kotoa pē ki he talangofua kia Kalaisi; \v 6 Pea ʻoku mau tali te u pe ke tautea ʻae talangataʻa kotoa pē, ʻoka kakato hoʻomou talangofua. \v 7 He ʻoku mou vakai ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko hono hā mai ʻituʻa? Kapau ʻoku ai ha tangata ʻoku ne faʻaki kiate ia ʻoku ʻa Kalaisi ia, ke toe fifili ki he meʻa ko ia ʻiate ia, koeʻuhi ʻo hangē ʻoku ʻa Kalaisi ia, ʻoku ʻa Kalaisi pehē pe ʻakimautolu. \v 8 He ka ne lahi hake siʻi ʻeku polepole ʻi heʻemau mālohi, ʻaia kuo tuku mai ʻe he ʻEiki kiate kimautolu ke langa ʻaki hake, ka ʻoku ʻikai ko homou fakaʻauha, \add pehē\add*, ʻe ʻikai te u mā ai: \v 9 Ka ʻoku ʻikai te u fie hangē kau ka fakamanaʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi tohi. \v 10 He ʻoku nau pehē, “Ko \add ʻene \add*ngaahi tohi ʻoku mamafa mo mālohi; ka ʻoku ha vaivai mai \add hono \add*sino, pea ko \add ʻene \add*lea ʻoku kovi.” \v 11 Ke ʻilo ʻe he tokotaha ko ia, ko ia ʻoku hā ʻiate kimautolu ʻi he lea ʻi he ngaahi tohi ʻi heʻemau mamaʻo, ko kimautolu ai pe ia ʻi he ngāue ʻoka mau ka ʻi ai. \v 12 He ʻoku ʻikai te mau faʻa fakakau ʻakimautolu, pe fakatatau ʻakimautolu, ki he niʻihi ʻoku fakaongolelei atu ʻakinautolu: ka ko ʻenau fuofua ʻakinautolu ʻaki ʻakinautolu, ʻo fakatatau ʻakinautolu kiate kinautolu, ko e fai vale ia. \v 13 Ka ʻe ʻikai te mau polepole ki he ngaahi meʻa ʻituʻa atu ʻi \add homau \add*lakanga, kae fakatatau ki hono fuofua ʻoe lakanga ʻaia kuo fuofua ʻe he ʻOtua kiate kimautolu, ko e fuofua ʻoku aʻu atu foki kiate kimoutolu. \v 14 He ʻoku ʻikai te mau mafao atu ʻakimautolu, ʻo hangē naʻe ʻikai ke mau aʻu atu kiate kimoutolu: he kuo mau aʻu atu kiate kimoutolu foki ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisi: \v 15 ‌ʻOku ʻikai te mau faʻa polepole ki he ngaahi meʻa ʻituʻa ʻi \add homau \add*lakanga, ʻaia ko e ngaahi ngāue ʻae kau tangata kehe; ka ʻoku mau ʻamanaki lelei, ʻoka fakalahi hoʻomou tui, ke mau mafola atu ʻaupito ʻiate kimoutolu kae ʻi homau lakanga pe, \v 16 Ke mau malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he mamaʻo atu ʻiate kimoutolu, pea ʻikai ke polepole ʻi he lakanga ngāue ʻae tangata kehe kuo ʻosi teuteu. \v 17 “Ka ko ia ʻoku polepole, ke polepole ia ʻi he ʻEiki.” \v 18 He ʻoku ʻikai ko ia ʻoku ne fakaongolelei ia ʻe fakamālō ki ai, ka ko ia ʻoku fakaongolelei ia ʻe he ʻEiki. \c 11 \cd \it 1 ʻOku puleʻi ʻa Paula ʻe he siasi ʻi Kolinitō ke ne fakaongolelei ia ʻe ia, ʻoku fuaʻa ia ʻi heʻenau tokanga lahi ki he kau ʻaposetolo loi ʻi heʻenau tokanga kiate ia, 5 ʻOku ʻikai tomui ia ʻi he fakaʻaposetolo, 7 Naʻa ne malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kinautolu, taʻehatotongi meiate kinautolu, 13 Pea ne fakahā ʻoku ʻikai ke tomui ia ʻi he kau ngāue kākā ʻi he meʻa ʻoku totonu ke ne maʻu, 23 Kae lahi hake ʻaupito ia ʻiate kinautolu ʻi he ngāue kia Kalaisi mo e ngaahi mamahi kehekehe kotoa pē ʻi heʻene ngāue fakafaifekau.\it* \p \v 1 Taumaiā ʻoku mou faʻa kātaki siʻi au ʻi \add heʻeku \add*vale: ʻio, mou kātakiʻi au. \v 2 He ʻoku ou fuaʻa kiate kimoutolu ʻi he fuaʻa fakaʻotua: he kuo u fakanofo ʻakimoutolu ki he husepāniti pe taha, koeʻuhi ke u ʻatu ai ʻakimoutolu ko e tāupoʻou māʻoniʻoni kia Kalaisi. \v 3 Ka ʻoku ou manavahē telia naʻa hangē ko hono oloa ʻe he ngata ʻi heʻene kākaaʻi ʻa ʻIvi, ʻe pehē ʻae fakahala homou loto mei he angatotonu ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi. \v 4 Pea kapau moʻoni ʻoku malangaʻaki ʻe ia kuo aʻu atu, ʻae Sisu ʻe taha naʻe ʻikai te mau malangaʻaki, pea kapau ʻoku mou maʻu ha Laumālie ʻe taha, ʻaia naʻe ʻikai te mou maʻu, pe ha ongoongolelei ʻe taha, naʻe ʻikai te mou maʻu, pea neʻineʻi te mou faʻa kātaki ia. \v 5 Ka ʻoku ou lau ʻeau ʻoku ʻikai siʻi te u tomui au ʻi he fungani “ʻaposetolo lahi.” \v 6 He neongo ʻeku taʻepoto ʻi he lea, ka ʻoku ʻikai te u \add pehē \add*ʻi he ʻilo; ka kuo ʻosi hono fakahā lahi atu ʻakimautolu kiate kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. \v 7 He ko ʻeku fai hala ʻa ʻeku fakavaivai au kae fakahikihiki ai ʻakimoutolu, koeʻuhi ʻi heʻeku malangaʻaki kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua taʻehatotongi? \v 8 Naʻaku fakamasivaʻi ʻae siasi niʻihi, ʻo maʻu \add mei ai \add*ʻae totongi, ke u ʻaonga ai kiate kimoutolu. \v 9 Pea ʻi heʻeku ʻi ai mo kimoutolu, peau masiva, naʻe ʻikai te u fakamāfasia ha tangata ʻe tokotaha: he ko ia naʻaku masiva ai, naʻe ʻomi ia ʻe he kāinga naʻe haʻu mei Masitōnia: pea kuo u fai ʻi he meʻa kotoa pē ke ʻoua naʻaku fakamāfasia ʻakimoutolu, pea ko hoku loto teu pehē pe. \v 10 ‌ʻO hangē ʻoku ʻiate au ʻae moʻoni ʻa Kalaisi, ʻe ʻikai taʻofi au ʻi he polepole ni he ngaahi potu ʻo ʻAkeia. \v 11 Ko e meʻa ʻi he hā? Koeʻuhi ʻoku ʻikai te u ʻofa kiate kimoutolu? ʻOku ʻiloʻi ʻe he ʻOtua. \v 12 Ka ko ia ʻoku ou fai, te u fai pe ia, koeʻuhi ke tuʻusi ʻae tupungalau meiate kinautolu ʻoku kumi ki ai; koeʻuhi ko e meʻa ʻoku nau viki ai, ke ʻilo ʻakinautolu ʻoku nau hangē ko kimautolu. \v 13 Ka ko e kau ʻaposetolo loi ʻakinautolu, ko e kau ngāue fakakākā, ʻoku nau fakakehe ʻakinautolu ke hangē ko e kau ʻaposetolo ʻa Kalaisi. \v 14 Pea ʻoku ʻikai ko e meʻa fakaofo ia he naʻa mo Sētane ʻoku fakakehe foki ia ko e ʻāngelo ʻoe maama. \v 15 Ko ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa lahi, ʻo kapau ʻe fakakehe ʻene kau faifekau foki ke hangē ko e kau faifekau ʻoe māʻoniʻoni; ko e ngataʻanga ʻokinautolu ʻe fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue. \v 16 ‌ʻOku ou toe pehē, ʻoua naʻa mahalo ʻe ha taha ko e vale au; pea kapau ʻe pehē, pea kātaki muʻa au ʻo taau mo e vale, koeʻuhi ke u polepole siʻi ʻiate au. \v 17 Ko ia ʻoku ou lea ʻaki, ʻoku ʻikai te u lea ʻaki mei he ʻEiki, kae hangē ko e vale, ʻi he polepole lahi ni. \v 18 Ko e meʻa ʻi he polepole ʻae tokolahi ki he kakano, teu polepole foki au. \v 19 He ʻoku mou kātaki fiemālie pe ʻae kau vale, he koeʻuhi ʻoku mou poto. \v 20 He kapau ʻoku fakapōpulaʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha, kapau te ne folo hifo, kapau te ne fakamālohiʻi ʻakimoutolu, kapau ʻe fakahikihiki ia, kapau te ne tukiʻi homou mata, ʻoku mou kātaki pe ia. \v 21 ‌ʻOku kau ʻeku lea ki he manukiʻi, ʻo hangē kuo moʻoni ʻemau vaivai. Ka koeni, ʻilonga ha meʻa ʻoku pole ai ha toko taha, (ʻoku ou lea ʻo hangē ha vale,) ʻoku ou pole ai foki. \v 22 Ko e Hepelū ʻakinautolu? ʻOku pehē mo au. Ko e ʻIsileli ʻakinautolu? ʻOku pehē mo au. Ko e hako ʻo ʻEpalahame ʻakinautolu? ʻOku pehē mo au. \v 23 Ko e kau faifekau ʻa Kalaisi ʻakinautolu? (ʻOku ou lea ʻo hangē ha vale) ʻoku ou lahi hake; ʻi he ngaahi ngāue lahi ʻaupito, ʻi he ngaahi kauʻimaea ʻo lahi ʻaupito, ʻi he nofo fale fakapōpula ʻo liunga lahi hake, pea liunga lahi ʻi he mate. \v 24 Naʻe liunga nima ʻa hoku haha ʻe he kakai Siu, pea taki tolungofulu ma hiva \add ʻae tā\add*. \v 25 Naʻe tuʻo tolu hoku teʻia ʻaki ʻae ngaahi vaʻa ʻakau, pea tuʻo taha hoku tolongaki ʻaki ʻae maka, kuo tuʻo tolu ʻeku mate ʻi he vaka, ko e pō mo e ʻaho naʻaku ʻi he moana; \v 26 Pea faʻa fai ʻae ngaahi fononga, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he ngaahi vai, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kaihaʻa kau, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kakai ʻo hoku fonua, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he hiteni, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kolo, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he toafa, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he tahi, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kāinga loi; \v 27 ‌ʻI he ongosia mo e ngāue mamahi, ʻi he faʻa leʻo, ʻi he fiekaia mo e fieinu, ʻi he faʻa ʻaukai, ʻi he momoko mo e telefua. \v 28 Pea ʻikai pe ko e ngaahi meʻa ni mei tuʻa, ka ko ia foki ʻoku fetaʻomi kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e tokanga ki he ngaahi siasi kotoa pē. \v 29 Ko hai ʻoku vaivai, pea ʻoku ʻikai teu vaivai ai? Ko hai ʻoku tūkia, pea ʻoku ʻikai te u vela ai? \v 30 Kapau kuo pau pe ke u polepole, teu polepole ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ki heʻeku vaivai. \v 31 Ko e ʻOtua mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia ʻoku monūʻia ʻo taʻengata, ʻoku ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai te u loi. \v 32 Ko e pule ʻi Tamasikusi ʻi he tuʻi ai ʻa ʻAlitasi, naʻa ne leʻohi ʻae kolo ʻoe kakai Tamasikusi ʻaki ʻae kau tau, ʻo holi ke moʻua au: \v 33 Pea naʻe tukutuku hifo au ʻi ha kato mei he kātupa ʻi he ʻā, peau hao mei hono nima. \c 12 \cd \it 1 ʻOku fakaongolelei ʻe Paula ʻene ngāue fakaʻaposetolo, ʻikai ʻi he ngaahi meʻa naʻe fakahā kiate ia, 9 Kae lahi ʻene polepole ʻi heʻene ngaahi vaivai, 11 ʻOku ne tautea ʻakinautolu ʻi heʻenau langaʻi ia ke polepole vale. 14 ʻOku ne tala ʻe toe ʻalu atu ia kiate kinautolu: ka ʻi he anga mo e ʻofa ʻae tamai, 20 Ka ʻoku manavahē ia ʻe tokolahi ʻae fai kovi, mo e meʻa maveuveu ʻe mamahi ai ia ʻiate kinautolu.\it* \p \v 1 Ko e moʻoni ʻoku taʻengali mo au ke polepole. Ka te u lea ki he ngaahi meʻa hā mai mo e ngaahi fakahā ʻoe ʻEiki. \v 2 ‌ʻI he taʻu ʻe hongofulu ma fā nai kuo hili, ne u ʻilo ha tangata naʻe ʻia Kalaisi, (pe naʻe ʻi he sino ia, ʻoku ʻikai te u ʻilo; pe naʻe ʻikai ʻi he sino, ʻoku ʻikai te u ʻilo; ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua;) naʻe ʻohake ia ki hono tolu ʻoe langi. \v 3 Pea ne u ʻilo ʻae tangata ko ia, (pe naʻe ʻi he sino, pe naʻe ʻikai ʻi he sino, ʻoku ʻikai te u ʻilo: ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua;) \v 4 Koeʻuhi naʻe ʻohake ia ki Palataisi ʻo ne fanongo ki he ngaahi lea taʻefaʻaleaʻaki, ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke lea ʻaki ʻe ha tangata. \v 5 Ko e tokotaha ko ia teu polepole ai: ka ʻe ʻikai teu polepole ʻiate au, ka ʻi heʻeku ngaahi vaivai. \v 6 He ka ne u holi ke polepole, ʻe ʻikai ai te u vale; he te u lea moʻoni pe: ka ʻoku ou tukuā, telia naʻa ai ha taha ʻe mahalo lelei lahi hake ʻiate au ʻi he meʻa ʻoku ne mamata ʻiate au, pe ʻi he meʻa ʻoku ne fanongo ʻiate au. \v 7 Pea telia naʻaku fielahi fau au ʻi hono lahi ʻoe ngaahi meʻa naʻe fakahā, naʻe tuku kiate au ʻae tolounua ʻi he kakano, ko e meʻa fekau ʻa Sētane, ke tukiʻi au, telia naʻaku fielahi fau. \v 8 Pea ʻi he meʻa ni, naʻe liunga tolu ʻeku kole lahi ki he ʻEiki, koeʻuhi ke mahuʻi ia ʻiate au. \v 9 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, “Ko ʻeku tokoni ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohi ʻi hoʻo vaivai.” Ko ia teu fiefia lahi mo polepole ai muʻa ʻi heʻeku ngaahi vaivai, koeʻuhi ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisi. \v 10 Ko ia ʻoku ou fiemālie ai ʻi he ngaahi vaivai, ʻi he ngaahi manuki, mo e ngaahi masiva, mo e ngaahi fakatanga, mo e ngaahi mamahi, koeʻuhi ko Kalaisi: he kau ka vaivai ʻoku ou toki mālohi. \v 11 Ko eni, kuo u vale ʻi he polepole; ka kuo mou fakalanga ia ʻiate au: he naʻe totonu hoʻomou fakaongolelei au: he ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻoku ou tomui ai ʻi he fungani “ʻaposetolo lahi,” ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa au. \v 12 Ko e moʻoni ko e ngaahi fakaʻilonga ʻoe ʻaposetolo naʻe fai ʻiate kimoutolu, ʻi he faʻa kātaki kotoa pē, mo e ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi mana, mo e ngaahi ngāue mālohi. \v 13 He ko e hā ha meʻa ne mou siʻi hifo ai ʻi he ngaahi siasi kehe, ka koeʻuhi ʻapē ko ʻeku taʻefakamāfasiaʻi ʻakimoutolu? fakamolemolea ʻeku kovi ni. \v 14 Vakai, ko hono liunga tolu eni ʻo ʻeku teu ke ʻalu atu kiate kimoutolu; pea ʻe ʻikai te u fakamāfasiaʻi ʻakimoutolu: he ʻoku ʻikai teu kumi hoʻomou meʻa, ka ko kimoutolu: he ʻoku ʻikai ngali ke tokonaki ʻe he fānau maʻae mātuʻa, ka ko e mātuʻa maʻae fānau. \v 15 Pea teu loto fiefia lahi ke ngāue, pea ʻatu mo ʻeku moʻui koeʻuhi ko homou laumālie; neongo ʻae fakasiʻisiʻi ʻae ʻofa kiate au, ʻi he tupulekina ʻo lahi ʻaupito ʻeku ʻofa kiate kimoutolu. \v 16 Pea ko ia naʻe ʻikai te u fakamāfasia ʻakimoutolu: ka ʻi he anga fakapotopoto, ne u maʻu ʻakimoutolu ʻi he fakaoloolo. \v 17 He naʻaku maʻumeʻa meiate kimoutolu ʻi ha taha ʻokinautolu naʻaku fekau atu kiate kimoutolu? \v 18 Naʻaku kole kia Taitusi, pe au fekau mo ia ha kāinga \add kiate kimoutolu\add*. Naʻe maʻumeʻa ʻa Taitusi meiate kimoutolu? ʻIkai naʻa ma ʻaʻeva ʻi he laumālie pe taha pea ma topuvaʻe taha pe? \v 19 ‌ʻOku mou mahalo ʻoku mau toe fakaongolelei ʻakimautolu kiate kimoutolu? ʻOku mau lea ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻia Kalaisi: ka \add ʻoku mau fai \add*ʻae meʻa kotoa pē, ʻe kāinga ʻofeina, ke langa hake ai ʻakimoutolu. \v 20 He ʻoku ou manavahē, telia ʻi heʻeku hoko atu, ʻe ʻikai te u ʻilo ʻakimoutolu ʻo taau mo hoku loto, pea te mou ʻiloʻi au ʻo taʻetaau mo homou loto: telia naʻa ʻoku ai ʻae fakakikihi, ʻae femehekaʻaki, ʻae feʻiteʻitani, fekeʻikeʻi, ʻae felauʻiʻaki, ʻae fefanafanahi, ʻae fakamofutofuta, ʻae maveuveu: \v 21 Pea telia naʻa ʻi heʻeku toe hoko atu ʻe fakavaivaiʻi au ʻe hoku ʻOtua ʻiate kimoutolu, pea te u tangilāulau ʻi he tokolahi kuo nau fai angahala pea ʻoku teʻeki ai kenau fakatomala ʻi he ngāue ʻuli mo e feʻauaki mo e angafakalielia ʻaia kuo nau fai. \c 13 \cd \it 1 ʻOka ne tala tautea, ʻi heʻene mafai fakaʻaposetolo ki he angahala taʻefakatomala. 5 Pea ne akonaki kenau ʻeke ki heʻenau tui, 7 Pea kenau fakatomala ʻi he teʻeki hoko atu ia, 11 ʻOku ne fakaʻosi ʻene tohi ʻaki ʻae akonaki mo e hūfia.\it* \p \v 1 Ko hono liunga tolu eni ʻo ʻeku ʻalu atu kiate kimoutolu. “ʻI he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻae lea kotoa pē.” \v 2 Kuo ʻosi ʻeku tala peau sinaki tala kiate kimoutolu, ʻo hangē kuo u ʻi ai, ko hono liunga ua; pea ʻi heʻeku mamaʻo ni, ʻoku ou tohi atu kiate kinautolu naʻe fai angahala ʻi muʻa, pea mo hono toe kotoa pē, kapau te u toe ʻalu atu, ʻe ʻikai te u fakasiʻisiʻi: \v 3 Koeʻuhi ʻoku mou kumi ʻae fakamoʻoni ki he lea ʻa Kalaisi ʻiate au, ʻaia ʻoku ʻikai vaivai kiate kimoutolu, ka ʻoku mālohi ʻiate kimoutolu. \v 4 He neongo naʻe tutuki ia ki he ʻakau ko e meʻa ʻi he vaivai, ka ʻoku moʻui ia ʻi he mālohi ʻoe ʻOtua. He ʻoku mau vaivai foki mo ia, ka temau moʻui mo ia ʻi he mālohi ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu. \v 5 ‌ʻEke kiate kimoutolu, pe ʻoku mou ʻi he tui; ʻahiʻahiʻi ʻakimoutolu. ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe Sisu Kalaisi, ʻo kapau kuo ʻikai ʻahiʻahiʻi mo siʻaki ʻakimoutolu? \v 6 Ka ʻoku ʻamusiaange ʻe au te mou ʻilo ʻoku ʻikai ko e kau siʻaki ʻakimautolu. \v 7 Ko eni, ʻoku mau kole ki he ʻOtua, ke ʻoua naʻa mou fai ha kovi; ʻo ʻikai pe ke fakaongolelei ai ʻakimautolu, ka koeʻuhi ke fai ʻekimoutolu ʻaia ʻoku angatonu, neongo ʻoku mau hangē ha kau kākā. \v 8 He ʻoku ʻikai te mau faʻa fai ha meʻa ke angatuʻu ki he moʻoni, ka ke kau taha mo e moʻoni. \v 9 He ʻoku mau fiefia, ʻoka mau ka vaivai, kae mālohi ʻakimoutolu: pea ko e meʻa foki ʻoku mau fakaʻamu ki ai, ko hoʻomou fakahaohaoa. \v 10 Ko ia ʻoku ou tohi ai ʻae ngaahi meʻa ni ʻi heʻeku mamaʻo, telia naʻa ʻi heʻeku ʻi ai te u fai fakamamahi, ʻo fakatatau mo e mālohi kuo foaki ʻe he ʻEiki kiate au ke langa ʻaki hake, ka ʻikai ki he fakaʻauha. \v 11 Ko hono ngata, ʻe kāinga, siʻotoʻofa atu. Ke mou haohaoa, ke mou fiemālie, mou loto taha pe, mou moʻui melino; pea ko e ʻOtua ʻoe ʻofa mo e melino ʻe ʻiate kimoutolu ia. \v 12 Ke mou fetoutou fekitaʻaki ʻae fekita māʻoniʻoni. \v 13 ‌ʻOku ʻofa atu ʻae kāinga māʻoniʻoni kotoa pē kiate kimoutolu. \v 14 Ko e ʻaloʻofa ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo e ʻofa ʻae ʻOtua, mo e feohi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni.