\id 1TI \h 1 Timote \toc1 Ko E ʻUluaki Tohi ʻa Paula Kia Timote \toc2 1 Timote \toc3 1Tim \mt2 KO E ʻULUAKI TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KIA \mt1 TIMOTE \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku fakamanatuʻi ʻa Timote ʻi he ngaue naʻe tuku kiate ia ʻe Paula ʻi heʻene ʻalu ki Masitōnia. 5 Hono ʻuhinga totonu ʻoe fono. 11 Ko e ui ʻa Paula ko e ʻaposetolo, 20 Ko e lea kia ʻAiminia mo ʻAlekisānita.\it* \p \v 1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he fekau ʻae ʻOtua ko hotau Fakamoʻui, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko hotau ʻamanaki leleiʻanga; \v 2 Ko e ʻaloʻofa, mo e ʻofa mataʻataʻatā pe, mo e melino, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, mo Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki; kia Timote, ko hoku foha moʻoni ʻi he tui. \v 3 ‌ʻO hangē ko ʻeku kole kiate koe ke ke nofo pe ʻi ʻEfesō, ʻi heʻeku ʻalu ki Masitōnia, koeʻuhi ke ke fekaua ʻae niʻihi ke ʻoua te nau ako ʻaki ha akonaki kehe, \v 4 Ke ʻoua foki ʻe tokanga ki he ngaahi talatupuʻa mo e hohoko taʻetuku, ʻaia ʻoku langa ai ʻae fakakikihi, kae ʻikai ko e felangaʻaki hake fakaʻotua ʻaia ʻoku ʻi he tui. \v 5 Pea ko eni, ko hono ʻuhinga ʻoe fekau, ko e ʻofa mei he loto maʻa, mo e ʻatamai lelei, mo e tui taʻemalualoi: \v 6 ‌ʻAia kuo afe mei ai ʻae niʻihi, pea kuo nau he ki he ngaahi launoa; \v 7 ‌ʻO holi ke hoko ko e kau akonaki ʻi he fono; ka ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻaia ʻoku nau lau, pe ko ia ʻoku nau lea fakapapau ki ai. \v 8 Ka ʻoku tau ʻilo ʻoku lelei ʻae fono, ʻo kapau ʻoku ngaue ʻaonga ʻaki ia ʻe he tangata; \v 9 ‌ʻO ʻilo eni, naʻe ʻikai ngaohi ʻae fono ki he tangata māʻoniʻoni, ka ki he kau liʻaki fono, mo e talangataʻa, mo e taʻelotu, mo e kau angahala, ki he taʻemaʻa, mo e manuki, ki he kau tāmateʻi ʻoe tamai mo e tāmateʻi ʻoe faʻē, mo e kau tāmateʻi ʻoe tangata, \v 10 Ki he kau feʻauaki, kiate kinautolu ʻoku fefakaʻuliʻaki ʻakinautolu mo e kakai, ki he kau kaihaʻa tangata, ki he kau loi, ki he kau fuakava loi, pea mo ia kotoa pē ʻoku tuʻu kehe mo e akonaki totonu; \v 11 ‌ʻO fakatatau mo e ongoongolelei nāunauʻia ʻoe ʻOtua monūʻia, ʻaia naʻe tuku mai ke u tauhi ia. \v 12 Pea ʻoku ou fakafetaʻi kia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki, ʻaia kuo ne fakamālohiʻi au, ʻi heʻene lau au ko e angatonu, ʻo ne fakahoko au ki he ngaue; \v 13 A au naʻaku lauʻikoviʻi \add ia \add*ʻi muʻa, mo fakatangaʻi, mo fai kovi: ka naʻaku maʻu ʻae ʻaloʻofa, he naʻaku taʻetui ko e fai ʻi he taʻeʻilo. \v 14 Pea naʻe lahi hake ʻaupito ʻaupito ʻae ʻofa ʻa hotau ʻEiki, ʻi he tui mo e ʻofa ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu. \v 15 Ko e tala moʻoni eni, pea ʻoku taau mo e kakai kotoa pē ke maʻu ia, naʻe hāʻele ʻa Kalaisi Sisu ki māmani ke fakamoʻui ʻae kakai angahala; pea ko hono fungani au. \v 16 Ka koe meʻa ni naʻaku maʻu ai ʻae ʻaloʻofa, koeʻuhi ke fakahā atu ʻe Sisu Kalaisi ʻiate au, ko e fungani, ʻae kātaki ʻofa kotoa pē, pea ke u hoko ko e fakaʻilonga kiate kinautolu ʻe tui kiate ia ʻamui ki he moʻui taʻengata. \v 17 Pea ko eni, ke ʻi he Tuʻi ʻi muʻa ʻi muʻa, mo taʻemate, mo taʻehāmai, ki he ʻOtua poto taha pe, ʻae fakaʻapaʻapa mo e ongoongolelei ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni. \v 18 E foha ko Timote, ʻoku ou tuku atu ʻae fekau ni kiate koe, ʻo fakatatau mo e ngaahi kikite ʻi muʻa naʻe kau kiate koe, koeʻuhi ke ke faʻa fai mei ai ʻae tau lelei: \v 19 ‌ʻO puke maʻu ʻae tui, mo e ʻatamai lelei; ʻaia kuo siʻaki ʻe he niʻihi, pea ko ʻenau tui kuo tūkia ʻo mate: \v 20 ‌ʻAia ʻoku ʻi ai ʻa ʻAiminia mo ʻAlekisānita; kuo u tukuange ʻakinaua kia Sētane, ke na ʻilo ke ʻoua te na lauʻikovi. \c 2 \cd \it 1 Ko hono totonu ʻoe hūfia mo e fakafetaʻi koeʻuhi ko e kakai fulipē. 9 ʻAe anga ke teuteu ai ʻae kau fefine. 12 Ke ʻoua naʻa tuku ke nau ako. 15 Pea neongo ʻae fakamoʻoni ʻoe houhau ʻoe ʻOtua kiate kinautolu ʻi he fānau, ka ʻe fakamoʻui ʻakinautolu ʻoka nau ka tuʻumaʻu ʻi he tui.\it* \p \v 1 Ko ia ʻoku ou enginaki, ke fuofua fai ʻae kole, mo e ngaahi lotu, mo e hūfekina maʻu, mo e fakafetaʻi, koeʻuhi ko e kakai kotoa pē; \v 2 Koeʻuhi ko e ngaahi tuʻi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku pule: koeʻuhi ke tau moʻui ʻi he moʻui fiemālie mo e melino, ʻi he angafakaʻotua mo e anga totonu kotoa pē. \v 3 He ko e meʻa lelei eni, pea ʻaonga ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ko hotau Fakamoʻui; \v 4 ‌ʻAia ʻoku finangalo ke fakamoʻui ʻae kakai kotoa pē, pea ke lavaʻi ʻae ʻiloʻi ʻoe moʻoni. \v 5 He ʻoku taha pe ʻae ʻOtua mo e fakalaloa pe taha ʻi he vahaʻa ʻoe ʻOtua mo e kakai, ko e tangata ko Kalaisi Sisu; \v 6 ‌ʻAia naʻa ne foaki ʻe ia ia ko e totongi huhuʻi mā ʻae kakai kotoa pē, \add ʻaia \add*ʻe fakamoʻoni ʻi hono kuonga totonu. \v 7 ‌ʻAia kuo fakanofo au ki ai ko e malanga, mo e ʻaposetolo, (ʻoku ou leaʻaki ʻae moʻoni ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai teu loi;) ko e akonaki ki he ngaahi Senitaile ʻi he tui mo e moʻoni. \v 8 Ko ia ko hoku loto ke lotu ʻae kakai ʻi he potu kotoa pē, ʻo mafao atu ʻae nima māʻoniʻoni, ʻo taʻeʻita mo taʻefakataʻetaʻetui. \v 9 Pea ke pehē ʻae kau fefine foki, ke nau teuʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae kofu ʻoku ngali ke ʻai, mo e mata angavaivai mo e anga fakapotopoto; kae ʻikai ʻi he fafatu ʻoe louʻulu, pe ʻi he \add ʻai ʻae \add*koula, pe ko e mataʻitofe, pe ʻi he teungaʻaki ʻae koloa lahi; \v 10 Ka ʻi he ngaahi ngaue lelei ʻaia ʻoku tau mo e kau fefine ʻoku nau fakahā ko e kau lotu ʻakinautolu ki he ʻOtua. \v 11 Ke tali ʻe he kau fefine ʻae akonaki ʻi he fakalongo pē mo e angavaivai kotoa pē. \v 12 He ʻoku ʻikai te u tuku ʻae fefine ke akonaki, pe ke faʻao ʻae pule ʻae tangata, ka ke fakalongo pe. \v 13 He naʻe fuofua ngaohi ʻa ʻAtama, kae ʻi mui ʻa ʻIvi. \v 14 Pea naʻe ʻikai kākāʻia ʻa ʻAtama, ka ko e fefine naʻe kākāʻia pea tō ia ki he talangataʻa. \v 15 Ka neongo ia ʻe fakamoʻui ia ʻi he fānau, ʻo kapau ʻe tuʻumaʻu ʻakinautolu ʻi he tui mo e ʻofa mo e māʻoniʻoni mo e anga fakapotopoto. \c 3 \cd \it 2 ʻAe anga ʻoku taau mo e kau tauhi, mo e kau akonaki, mo honau mali, 14 Mo hono ʻuhinga ʻoe tohi ʻe Paula kia Timote ʻi he ngaahi meʻa ni. 15 Ki he siasi, mo e moʻoni fakamonūʻia ʻoku ako mo fakahā ʻi ai.\it* \p \v 1 Ko e tala moʻoni eni, Kapau ʻoku holi ʻe ha tangata ki he ngaue ʻoe faifekau, ʻoku holi ia ki ha ngaue lelei. \v 2 Ko ia ʻoku totonu ke taʻehalaia ʻae faifekau, ke mali mo e fefine pe taha ke faʻa tokanga, mo anga fakapotopoto, ʻo anga matamatalelei, mo angaʻofa, ʻo faʻa ako: \v 3 ‌ʻO ʻikai faʻa inu uaine, ʻo ʻikai ko e faʻa tā, pe ko e holi ki he koloa ʻuli; kae faʻa kātaki, pea ʻe ʻikai te ne fakakikihi, pe manumanu; \v 4 Ko e tokotaha ʻoku pule lelei ki hono fale ʻoʻona, ʻi he anga fakamotuʻa kotoa pē kuo anganofo ʻene fānau kiate ia; \v 5 He kapau ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ke pule ʻi hono fale ʻoʻona, ʻe fēfē koā ʻene tauhi ʻae siasi ʻoe ʻOtua? \v 6 ‌ʻIkai ko e taha toki liliu, telia naʻa vikiviki ia ʻi he laukau, pea tō ai ia ki he malaʻiaʻanga ʻoe tēvolo: \v 7 Pea ʻoku totonu foki ke ongoongolelei ia ʻiate kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā; naʻa tō ia ki he manuki mo e hele ʻae tēvolo. \v 8 Pea ke anga fakamotuʻa ʻae kau akonaki foki, ʻoua naʻa felohiʻaki, ʻoua naʻa faʻa inu uaine, pe holi ki he koloa ʻuli; \v 9 Kae puke maʻu ʻae meʻa fakalilolilo ʻoe tui ʻi he ʻatamai lelei. \v 10 Pea ke fuofua ʻahiʻahi kiate kinautolu ni foki; pea nau toki hoko ki he ngaue ʻoe akonaki, kuo taʻehalaia. \v 11 Pea ke anga fakalongo pē ʻa \add honau \add*uaifi, ʻikai ko e kau fakakovi, kae anga fakapotopoto, ʻo angatotonu ʻi he meʻa kotoa pē. \v 12 Pea ke mali taki tokotaha ʻae kau akonaki mo e fefine pe taha, ʻo puleʻi lelei ʻenau fānau mo honau fale ʻonautolu. \v 13 He ko kinautolu kuo fai ʻo lelei ʻae ngaue ʻae akonaki, te nau maʻu kiate kinautolu ʻae hikiʻanga lelei, mo e mālohi lahi ʻi he tui ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu. \v 14 Ko e ngaahi meʻa ni ʻoku ou tohi atu kiate koe, ʻi heʻeku ʻamanaki ʻe vave ʻeku ʻalu atu kiate koe: \v 15 Kae ʻilonga ʻeku tuai atu, pea ke ʻilo ʻaia ʻoku totonu ke ke fai ʻe koe ʻi he fale ʻoe ʻOtua, ʻaia ko e siasi ʻoe ʻOtua moʻui, ko hono pou mo e tuʻunga ʻoe moʻoni. \v 16 Pea ko e moʻoni ʻaupito ko e meʻa lahi ʻae meʻa fakalilolilo ʻoe lotu: ko e ʻOtua naʻe fakahā ʻi he kakano, naʻe fakamoʻoni ia ʻi he Laumālie, naʻe mamata kiate ia ʻae kau ʻāngelo, naʻe malangaʻaki ia ki he Senitaile, naʻe tui kiate ia ʻi māmani, pea maʻu hake ia ki he nāunau. \c 4 \cd \it 1 ʻOku ne fakahā ʻe ai ha hē lahi ʻi he ngaahi ʻaho ki mui. 6 Pea koeʻuhi ke ʻoua naʻa vaivai ʻa Timote ʻi he fai ʻo ʻene ngaue totonu, ʻoku ne tala kiate ia ʻae ngaahi fekau ʻoku kau ki ai.\it* \p \v 1 Ka ʻoku lea fakapatonu mai ʻae Laumālie, ʻe hē ʻae niʻihi mei he tui ʻi he ngaahi kuonga fakamui, ʻo tokanga ki he ngaahi laumālie fakahala, mo e ngaahi akonaki ʻoe kau tēvolo; \v 2 ‌ʻI he mālualoi ʻokinautolu ʻoku lea loi; kuo hunuhunu honau ʻatamai ʻaki ʻae ukamea vela; \v 3 ‌ʻO fekau ke ʻoua naʻa mali, mo nau fakatapui ʻae ngaahi meʻakai, ʻaia naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ke maʻu ʻi he fakafetaʻi ʻekinautolu ʻoku tui pea ʻilo ʻae moʻoni. \v 4 He ʻoku lelei ʻaia kotoa pē kuo fakatupu ʻe he ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ke siʻaki, ʻo kapau ʻe maʻu ia ʻi he fakafetaʻi: \v 5 He kuo fakangofua ia ʻe he folofola ʻae ʻOtua mo e lotu. \v 6 Kapau te ke fakamanatuʻi ʻae ngaahi meʻa ni ki he kāinga, te ke hoko ko e faifekau lelei ʻa Sisu Kalaisi, ʻo taau mo hoʻo fafangaʻi ʻi he ngaahi lea ʻoe tui mo e akonaki lelei, ʻaia kuo ke lavaʻi hono ʻiloʻi. \v 7 Ka ko e ngaahi talatupuʻa launoa mo fakafinemātuʻa ke siʻaki, ka ke ngaue koe ki he angafakaʻotua. \v 8 He ʻoku siʻi hono ʻaonga ʻoe ngaue ki he sino: ka ko e angafakaʻotua ʻoku ʻaonga ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻi ai ʻae talaʻofa ʻoe moʻui ko eni, pea mo ia ʻe hoko mai. \v 9 Ko e tala moʻoni eni, pea taau mo e kakai kotoa pē ke maʻu. \v 10 He ko ia ia ʻoku tau ngaue ai mo kātaki ʻae manuki, he ʻoku tau falala ki he ʻOtua moʻui, ʻaia ko e Fakamoʻui ia ʻoe kakai kotoa pē, kae lahi kiate kinautolu ʻoku tui. \v 11 Ke ke fekau ʻae ngaahi meʻa ni mo ako ʻaki. \v 12 ‌ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻi ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tui ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni. \v 13 Tokanga koe ki he lau tohi, mo e enginaki, mo e akonaki, kaeʻoua ke u ʻalu atu. \v 14 ‌ʻOua naʻa ke taʻetokangaʻi ʻae meʻa foaki ʻoku ʻiate koe, ʻaia naʻe foaki kiate koe ʻi he kikite, mo e hilifaki ʻoe nima ʻoe kau mātuʻa. \v 15 Fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ni; ke ke moʻua koe ki ai; koeʻuhi ke hā mai hoʻo fakaʻaʻau ki muʻa ʻi he meʻa kotoa pē. \v 16 Ke ke vakai kiate koe, pea ki he akonaki; pea faifai maʻu pe ki ai: koeʻuhi ʻi hoʻo fai ia te ke fakamoʻui koe, mo kinautolu ʻoku fanongo kiate koe. \c 5 \cd \it 1 Ko e anga ke fai ai ʻae valoki. 3 Ki he kau fefine kuo mate honau husepāniti. 17 Ki he kau mātuʻa. 23 Ko e fekau ki he moʻui ʻae sino ʻo Timote. 24 ʻOku muʻomuʻa ʻae ngaahi angahala ʻae kakai niʻihi ki he fakamaau, pea muimui ʻae angahala ʻae kakai niʻihi.\it* \p \v 1 ‌ʻOua naʻa ke valoki kakaha ki ha motuʻa, kae fakakolekolea, ʻo hangē ki ha tamai; pea ki he kau talavou ʻo taau mo e ngaahi kāinga; \v 2 \add Lea \add*ki he kau finemātuʻa ʻo taau mo e faʻē; mo e kau finemui ʻo taau mo e ngaahi tuofefine, ʻi he angamaʻa kotoa pē. \v 3 Tauhi ki he kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻakinautolu ʻoku masiva moʻoni. \v 4 Pea kapau ʻoku ai ha fefine kuo mate hono husepāniti ʻoku ai ʻene fānau pe mokopuna, tuku ke nau fuofua fakahā ʻenau anga fakalotu ʻi ʻapi, pea totongi lelei ki heʻenau mātuʻa: he ʻoku lelei pea mālie ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 5 Pea ko eni, ko e fefine kuo mate hono husepāniti, pea paea moʻoni, ʻoku falala ia ki he ʻOtua, pea fai maʻu pe ʻene kole tāumaʻu mo e lotu ʻi he pō mo e ʻaho. \v 6 Ka ko ia ʻoku moʻui ki he fiemālie fakakakano, ʻoku mate ia ʻi he lolotonga ʻene moʻui. \v 7 Pea ko e ngaahi meʻa ni ke ke fekauʻaki koeʻuhi ke nau taʻehalaia. \v 8 He kapau ʻoku ʻikai ke tokonaki ʻe ha tokotaha ki hono kāinga, pea kiate kinautolu tonu ʻi hono fale, kuo siʻaki ʻe ia ʻae lotu, pea lahi hake ʻene kovi ʻaʻana ʻiate ia ʻoku taʻelotu. \v 9 Ke ʻoua naʻa fili ki he fakataha ha fefine kuo mate hono husepāniti ʻoku teʻeki ai onongofulu taʻu ʻene motuʻa, naʻe mali ia ki he tangata pe taha, \v 10 Kuo fakaongolelei ia ʻi he ngaahi ngaue lelei; ʻo kapau naʻa ne tauhi fānau ʻo kapau naʻa ne fakaafe ʻae kakai fononga, kapau naʻa ne fufulu ʻae vaʻe ʻoe kāinga māʻoniʻoni, kapau naʻa ne tokoni ki he kakai mahaki, kapau naʻa ne faʻa fai ʻae ngaahi ngaue lelei kotoa pē \v 11 Kae tuku pe ʻae kau finemui kuo mate honau husepāniti; he ʻoka nau ka taʻeanganofo kia Kalaisi, pea te nau fie mali; \v 12 ‌ʻO nau halaia ai, ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki ʻenau fuofua tui. \v 13 Kaeʻumaʻā ʻoku nau fai fakapikopiko, ʻo feʻaluʻaki fano pe ʻi he fale ki he fale; pea ʻikai ngata ʻi he fakapikopiko, ka koe kau fakalanga lau foki ʻo kaunoa, ʻonau lea ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu. \v 14 Ko ia ko hoku loto ke mali ʻae kau finemui, pea fānau, mo tauhi ʻae fale, pea ʻoua naʻa ai ha tuʻunga ki he lea manuki ʻoe fili. \v 15 He kuo afe ʻeni ʻae niʻihi ʻo muimui ʻia Sētane. \v 16 Kapau ʻoku kāinga ha tangata pe ha fefine ʻoku tui, ki ha kau fefine kuo mate honau husepāniti, tuku ke nau tauhi ʻakinautolu, kaeʻoua naʻa fakamāfasia \v 17 ‌ʻIlonga ʻae kau mātuʻa ʻoku pule lelei, ke ʻatu kiate kinautolu ʻae fakaʻapaʻapa lahi, kae lahi hake kiate kinautolu ʻoku ngaue ʻi he folofola mo e akonaki. \v 18 He ʻoku pehē ʻae tohi, “ʻOua naʻa ke nonoʻo ʻae ngutu ʻoe pulu ʻoku ne molomoloki ʻae uite.” Pea, “ʻOku taau mo e tangata ngaue hano tauhi.” \v 19 ‌ʻOua naʻa ke tali ha fakaʻilo kovi ki ha motuʻa, ka ʻi he ʻao ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua, pe toko tolu. \v 20 Ko kinautolu ʻoku fai angahala, valoki fakahā pe, ke manavahē ai ʻae niʻihi. \v 21 ‌ʻOku ou fekau ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo e kau ʻāngelo kuo fili, ke ke tokanga ki he ngaahi meʻa ni, ʻo taʻefilifilimānako ki ha taha ʻae taha ʻi he filifilimānako. \v 22 ‌ʻOua naʻa ke hilifaki nima fakavave ki ha tangata ʻe tokotaha, pea ʻoua naʻa ke kau ki he angahala ʻoe kakai: ke ke tauhi koe ke ke maʻa. \v 23 ‌ʻOua naʻa ke kei inu vai \add pe\add*, ka ke ʻai ʻae uaine siʻi, telia ho fatu mo hoʻo faʻa mahamahaki. \v 24 ‌ʻOku tomuʻa hā ʻae angahala ʻae kakai niʻihi, ʻo muʻomuʻa ki he fakamaau; ka ʻoku muimui pe ʻi he niʻihi. \v 25 Pea ʻoku pehē foki ʻoku tomuʻa hā mai ʻae ngaahi ngaue lelei ʻae niʻihi; pea ko ia ʻoku ʻikai pehē, ʻe ʻikai faʻa fufū ia. \c 6 \cd \it 1 Ko e totonu ʻae kau tamaioʻeiki, 3 Ke ʻoua naʻa kau fakataha mo e kakai akonaki foʻou. 6 Ko e koloa lahi ʻae angafakaʻotua, 10 Pea ko e ʻofa ki he koloa fakamaama ko e tefito ia ʻoe ngaahi kovi. 11 ʻAe ngaahi meʻa ke puna mei ai ʻa Timote, mo e ngaahi meʻa ke ne tuli ki ai, 17 Mo ia ke ne valoki ʻaki ʻae kakai maʻumeʻa. 20 Ke tauhi ke māʻoniʻoni ʻae ngaahi akonaki, pea ke ʻoua naʻa tokanga ki he ngaahi launoa taʻeʻaonga.\it* \p \v 1 Ke pehē ʻe he kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻoku moʻulaloa ki he haʻamonga, ʻoku totonu ke tuku ki honau houʻeiki ʻae fakaʻapaʻapa kotoa pē, telia naʻa fakaongokovi ʻae huafa ʻoe ʻOtua mo \add ʻene \add*akonaki. \v 2 Pea ko kinautolu ʻoku ai honau ʻeiki ʻoku tui, ʻoua naʻa nau taʻefakaʻapaʻapa ki ai, koeʻuhi ʻoku nau kāinga; ka ke ʻāsili ai ʻenau ngaue, koeʻuhi ʻoku nau angatonu mo ʻofeina, ʻonau kau ʻi he lelei. Ko e ngaahi meʻa ni ke ke ako mo enginaki ʻaki. \v 3 Kapau ʻoku ako kehe ʻe ha taha, pea ʻikai loto ia ki he ngaahi lea lelei, ʻae ngaahi lea ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea ki he akonaki ʻaia ʻoku taau mo e angafakaʻotua; \v 4 ‌ʻOku fielahi ia, ʻo taʻeʻilo ha meʻa, ka ʻoku mahaki ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakakikihi lea, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae meheka, mo e fekeʻikeʻi, mo e felauʻikoviʻaki, mo e femahalokoviʻaki. \v 5 Mo e fefakakikihikoviʻaki ʻae kau tangata loto kovi, pea taʻemaʻu ʻae moʻoni, ʻoku nau mahalo ko ia ʻe koloaʻia ai ko e lotu ia; ke ke mavahe koe mei he kakai pehē. \v 6 Ka ko e angafakaʻotua mo e loto fiemālie, ko e koloa lahi ia. \v 7 He naʻe ʻikai te tau omi ha meʻa ki he māmani, pea kuo pau ʻe ʻikai te tau faʻa ʻave ai ha meʻa. \v 8 Pea ʻi heʻetau maʻu ʻae meʻakai mo e kofu ke tau fiemālie ai. \v 9 Ka ko kinautolu ʻoku holi ke koloaʻia, ʻoku nau tō ki he ʻahiʻahi mo e tauhele, mo e ngaahi holi vale lahi mo fakamamahi, ʻaia ʻoku lōmakiʻi ʻae kakai ki he malaʻia mo e mate fakaʻauha. \v 10 He ko e ʻofa ki he koloa, ko e tefito ia ʻoe kovi kotoa pē: ʻaia ʻi he manumanu feinga ki ai ʻae niʻihi, kuo nau hē mei he tui, pea kuo nau hokahokaʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae ngaahi mamahi lahi. \v 11 Ka ko koe, ʻae tangata ʻoe ʻOtua, puna mei he ngaahi meʻa ni; pea ke tuli ki he māʻoniʻoni, mo e angafakaʻotua, mo e tui, mo e ʻofa, mo e faʻa kātaki, mo e angavaivai. \v 12 Tau ʻae tau lelei ʻoe tui, puke ke maʻu ʻae moʻui taʻengata, ʻaia kuo ui foki koe ki ai, pea kuo ke fakahā ʻae fakamoʻoni lelei ʻi he ʻao ʻoe fakamoʻoni tokolahi. \v 13 ‌ʻOku ou fekau kiate koe, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku ne fakaake ʻae meʻa kotoa pē, mo e ʻao ʻo Kalaisi Sisu, ʻaia naʻa ne fakamoʻoni ʻi he \add ʻao \add*ʻo Ponito Pailato ʻae fakahā lelei; \v 14 Ke ke tauhi ʻae fekau ni ʻo taʻemele, pea taʻevalokia, ʻo aʻu ki he fakahā mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi: \v 15 ‌ʻAia te ne fakahā ʻi hono kuonga ʻoʻona, ko e ʻEiki monūʻia, mo taha pe, ko e Tuʻi ki he ngaahi tui, mo e ʻEiki ki he ngaahi ʻeiki; \v 16 ‌ʻAia ʻoku ʻi ai tokotaha pe ʻae taʻefaʻamate, ʻoku nofoʻia ʻe ia ʻae maama taʻefaʻafotuaki; ʻaia kuo teʻeki mamata ki ai ha tangata, pea ʻikai siʻi te ne faʻa mamata ki ai: ke ʻiate ia ʻae fakaʻapaʻapa mo e mālohi ʻo taʻengata. ʻEmeni. \v 17 Fekau kiate kinautolu ʻoku koloaʻia ʻi māmani, ke ʻoua naʻa nau loto viki, pe falala ki he koloa tolu ke tau fiemālie ai; \v 18 Ke nau fai lelei, ke lahi ʻenau ngaahi ngaue lelei, ʻo fie tufaki, ʻo anga fie tokoni; \v 19 Pea nau tokonaki maʻanautolu ʻae tuʻunga lelei ki he kuonga ʻe hoko, koeʻuhi ke nau puke ki he moʻui taʻengata. \v 20 E Timote, ke ke puke ʻaia kuo tuku kiate koe ke tauhi, mo ke tapu ʻi he ngaahi papūnoa mo launoa, mo e akonaki angatuʻu, ʻoku ui loi pe “ko e poto.” \v 21 ‌ʻAia ʻi he tokanga ki ai ʻae niʻihi, kuo nau hē mei he tui. Ke ʻiate koe ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.