\id 1TH \h 1 Tesalonaika \toc1 Ko E ʻUluaki Tohi ʻa Paula Ki He Kakai Tesalonaika \toc2 1 Tesalonaika \toc3 1Tes \mt2 KO E ʻULUAKI TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 TESALONAIKA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku tala ʻe Paula ki he kāinga ʻi Tesalonika ʻa ʻene manatu maʻu kiate kinautolu ʻi heʻene ngaahi fakafetaʻi mo e lotu: 5 Mo ʻene ʻilo pau foki ʻae moʻoni mo e lelei ʻo ʻenau tui, mo ʻenau liliu ki he ʻOtua.\it* \p \v 1 Ko Paula, mo Silivenusi, mo Timote, ki he siasi ʻoe kakai Tesalonika ʻoku ʻi he ʻOtua ko e Tamai mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi: Ke ʻiate kimoutolu, ʻae ʻaloʻofa, mo e melino mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 2 ‌ʻOku mau fakafetaʻi maʻuaipē ki he ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu kotoa pē, ʻo takua ʻakimoutolu ʻi heʻemau ngaahi lotu; \v 3 ‌ʻO manatu maʻuaipē ki hoʻomou ngaue ʻi he tui, mo e faʻa fai ʻi he ʻofa, mo e faʻa kātaki ʻi he ʻamanaki lelei, ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ko ʻetau Tamai; \v 4 ‌ʻI heʻemau ʻilo, ʻe kāinga ʻofeina, homou fili ʻe he ʻOtua. \v 5 He naʻe ʻikai hoko ʻemau ongoongolelei kiate kimoutolu ʻi he lea pe, ka ʻi he mālohi foki, pea ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea mo e fakamoʻoni lahi; ʻo hangē ʻoku mou ʻilo ʻae anga naʻa mau fai ʻiate kimoutolu koeʻuhi ko kimoutolu. \v 6 Pea naʻa mou faʻifaʻitaki kiate kimautolu, pea mo e ʻEiki, he nemou maʻu ʻae folofola ʻi he mamahi lahi, mo e fiefia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni: \v 7 Pea ne mou hoko ai ko e kau fakaʻilonga ki he kakai tui kotoa pē ʻi Masitōnia mo ʻAkeia. \v 8 He naʻe ongoongo atu meiate kimoutolu ʻae folofola ʻae ʻEiki, ʻo ʻikai ki Masitōnia pe mo ʻAkeia, ka ko hoʻomou tui ki he ʻOtua kuo mafola atu ki he potu kotoa pē foki; ko ia ʻoku ʻikai siʻi ʻaonga ke mau lea ki ai. \v 9 He ʻoku fakahā ʻekinautolu pe hono anga ʻo ʻemau hoko atu kiate kimoutolu, pea mo hoʻomou tafoki ki he ʻOtua mei he ngaahi tamapua, ke tauhi ʻae ʻOtua moʻui mo moʻoni; \v 10 Pea ke tatali ki hono ʻAlo mei he langi, ʻaia naʻa ne fokotuʻu hake mei he mate, ko Sisu ʻaia ʻoku ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he houhau ʻe haʻu. \c 2 \cd \it 1 ʻAe anga ʻo hono ʻomi mo e malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he kāinga ʻi Tesalonika, mo e anga naʻa nau tali ʻaki ia. 18 ʻOku fakahā ʻe Paula hono ʻuhinga ʻo ʻene nofo fuoloa meiate kinautolu, mo ia foki ʻoku ne holi lahi ai ke toe mamata kiate kinautolu.\it* \p \v 1 He ʻoku ʻilo ʻekimoutolu, ʻe kāinga, ko ʻemau hoko atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai taʻeʻaonga ia: \v 2 Kae hili ʻemau tomuʻa mamahi, mo homau ngaohikoviʻi ʻaupito, ʻi Filipai, ʻaia ʻoku mou ʻilo, naʻa mau mālohi ʻi homau ʻOtua ke leaʻaki kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua lolotonga ʻae fakatanga lahi. \v 3 He naʻe ʻikai ʻi he kākā ʻemau akonaki, pe ʻi he taʻemāʻoniʻoni, pe ʻi he fakaoloolo: \v 4 Ka ʻi heʻene lelei ki he ʻOtua ke tuku kiate kimautolu ʻae ongoongolelei, ko ia ʻoku pehē ai ʻemau lea; ʻo ʻikai ko e fakafiemālie ki he kakai, ka ko e ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻahiʻahiʻi homau loto. \v 5 He ʻoku mou ʻilo, naʻe ʻikai te mau ngāueʻaki ʻae lea fakalai ʻi ha kuonga ʻe taha, pe ko e kofu ʻoe manumanu; ko e fakamoʻoni ʻae ʻOtua: \v 6 Pea naʻe ʻikai te mau kumi ha fakamālō mei he tangata, pe meiate kimoutolu, pe mei ha niʻihi kehe, ka naʻe ngofua pe ke mau fakamāfasia ʻakimoutolu, ʻo taau mo e kau ʻaposetolo ʻo Kalaisi. \v 7 Ka naʻa mau ʻiate kimoutolu ʻi he angavaivai, ʻio, ʻo hangē ko e tauhi ʻoku ne tauhi ʻofa ʻene fānau: \v 8 Pea ʻi he ʻemau tokanga ʻofa kiate kimoutolu, naʻa mau loto ke ʻatu kiate kimoutolu, ʻikai ko e ongoongolelei ʻoe ʻOtua pe, ka ko ʻemau moʻui foki, koeʻuhi ko e ʻofeina lahi ʻakimoutolu kiate kimautolu. \v 9 He ʻoku mou manatu, ʻe kāinga, ʻemau ngaue mo e ongosia: ko e meʻa ʻi he ngaue ʻi he pō mo e ʻaho, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mau fakamasiva ha tokotaha ʻiate kimoutolu, pea naʻa mau malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu. \v 10 Ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu, mo e ʻOtua foki, ki heʻemau ʻulungāanga māʻoniʻoni mo totonu mo taʻehalaia ʻiate kimoutolu ʻoku tui: \v 11 Pea ʻoku mou ʻilo foki ʻemau enginakiʻi mo fakafiemālie mo fakapapau kiate kimoutolu kotoa pē, ʻo hangē ko e tamai ki heʻene fānau, \v 12 Koeʻuhi ke mou ʻaʻeva ʻo taau mo e ʻOtua, ʻaia kuo ne ui ʻakimoutolu ki hono puleʻanga mo hono nāunau. \v 13 Ko e meʻa ko ia ʻoku mau fakafetaʻi taʻetuku ai foki ki he ʻOtua, koeʻuhi, ʻi hoʻomou maʻu ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻaia ne mou fanongo ai ʻiate kimautolu, naʻe ʻikai te mou maʻu ia ʻo hangē ko e lea ʻae tangata, kae hangē ko ia ʻoku moʻoni, ko e folofola ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ngaue ʻaonga foki kiate kimoutolu ʻoku tui. \v 14 He naʻa mou hoko, ʻe kāinga, ko e kau faʻifaʻitaki ki he ngaahi siasi ʻoe ʻOtua ʻi Siutea ʻoku ʻia Kalaisi Sisu: he naʻa mou kātaki ʻae ngaahi meʻa pehē ʻi he kakai ʻi homou fonua foki, ʻo hangē ko kinautolu ʻi he kakai Siu: \v 15 ‌ʻAkinautolu naʻe tāmateʻi ʻae ʻEiki ko Sisu, mo honau kau palōfita foki, pea kuo nau fakatangaʻi ʻakimautolu; pea ʻoku ʻikai te nau lelei ki he ʻOtua, pea ʻoku nau fai kehe mo e kakai kotoa pē: \v 16 ‌ʻOku nau taʻofi ʻemau lea ki he ngaahi Senitaile koeʻuhi ke nau moʻui, ko e meʻa ke fakakakato ai ʻenau ngaahi angahala: he kuo hoko hono lahi ʻoe houhau kiate kinautolu. \v 17 Ka ko kimautolu, ʻe kāinga, kuo mavahe meiate kimoutolu ʻi he kuonga siʻi ʻi he sino, kae ʻikai ʻi he loto, kuo lahi hake ʻaupito ai ʻemau ʻahiʻahi mo holi lahi ke mamata ki homou mata. \v 18 Ko ia naʻa mau fie ʻalu atu ai kiate kimoutolu, ʻio, ko au Paula, ʻo liunga taha mo liunga ua; ka naʻe taʻofi ʻakimoutolu ʻe Sētane. \v 19 He ko e hā ʻemau ʻamanaki lelei, pe fiefia, pe ko e polepole ʻoe fiefia? ʻIkai ko kimoutolu foki ʻi he ʻao ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻi heʻene hāʻele mai? \v 20 He ko homau vikivikiʻanga ʻakimoutolu mo ʻemau fiefia. \c 3 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Paula ʻene ʻofa lahi ki he kāinga ʻi Tesalonika, pea hā ia ʻi heʻene fekau ʻa Timote kiate kinautolu ke fakamālohi mo fakafiemālieʻi ʻakinautolu: mo ʻene fiefia ʻi heʻenau fai lelei: 10 Pea hā ia ʻi heʻene hūfia ʻakinautolu, mo ʻene holi ke lava atu kiate kinautolu.\it* \p \v 1 Ko ia ʻi he ʻikai te mau kei faʻa kātaki, naʻa mau fiemālie ke nofo pe ʻi ʻAtenisi; \v 2 Kae fekau atu ʻa Timote, ko homau tokoua, mo e faifekau ʻae ʻOtua, mo ʻemau kaungā ngaue ʻi he ongoongolelei ʻa Kalaisi, ke fakamālohi ʻakimoutolu, pea ke fakafiemālieʻi ʻakimoutolu ko e meʻa ʻi hoʻomou tui: \v 3 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa ngaueue ha taha ʻi he ngaahi mamahi ni: he ʻoku mou ʻilo kuo tuʻutuʻuni ʻakitautolu ki ai. \v 4 He ko e moʻoni, ʻi heʻemau ʻiate kimoutolu, naʻa mau tomuʻa tala kiate kimoutolu ʻe tautea ʻakimautolu; ʻo hangē ko ia naʻe hoko, pea ʻoku mou ʻilo. \v 5 Koeʻuhi ko e meʻa ni, ʻi he ʻikai te u kei faʻa kātaki, ne u fekau atu ai ke u ʻilo hoʻomou tui, telia naʻa ai ha meʻa kuo fakatauveleʻi ai ʻakimoutolu ʻe he ʻahiʻahi, pea fakataʻeʻaonga ai ʻemau ngaue. \v 6 Ka ko eni, ʻi he hoko mai ʻa Timote meiate kimoutolu, ʻo ʻomi kiate kimautolu ʻae ongoongolelei ʻo hoʻomou tui mo e ʻofa, pea mo hoʻomou manatu lelei maʻuaipē kiate kimautolu, ʻo holi lahi ke mamata kiate kimautolu, ʻo hangē ko kimautolu kiate kimoutolu: \v 7 Ko ia, ʻe kāinga, naʻa mau fiemālie ʻiate kimoutolu, ʻi heʻemau mamahi mo e tuʻutāmaki kotoa pē, ʻi hoʻomou tui: \v 8 He ʻoku mau moʻui eni, ʻo kapau ʻoku mou tuʻumaʻu ʻi he ʻEiki. \v 9 He ko e hā ʻae fakafetaʻi te mau faʻa ʻatu ki he ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu, ʻi he fiefia kotoa pē ʻoku mau fiefia ai ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu; \v 10 ‌ʻo lotu lahi ʻaupito ʻi he pō mo e ʻaho, koeʻuhi ke mau mamata ki homou mata, pea ke mau fakakakato ʻaia ʻoku toe ʻi hoʻomou tui? \v 11 Pea ko eni, ke ʻi he ʻOtua pe ko ʻetau Tamai, mo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke fakahinohino homau hala kiate kimoutolu. \v 12 Pea ke fakafonu ʻakimoutolu ʻe he ʻEiki, ke mou tupulekina lahi ʻi he feʻofaʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, pea ki he kakai kotoa pē, ʻo hangē ko kimautolu kiate kimoutolu \v 13 Koeʻuhi ke ne fokotuʻumaʻu ʻo taʻehalaia homou loto ʻi he māʻoniʻoni, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ko ʻetau Tamai, ʻi he hāʻele mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi mo ʻene kau māʻoniʻoni kotoa pē. \c 4 \cd \it 1 ʻOku enginaki ʻe Paula ke nau fakaʻaʻau ki muʻa ʻi he angafakaʻotua kotoa pē, 6 Ke moʻui māʻoniʻoni mo fai totonu, 9 Ke nau feʻofaʻaki, 11 Pea taki taha ngaue mo fakalongo pe: 13 Pea ne enginaki fakamui ke nau mamahi lelei pe koeʻuhi ko e kāinga kuo pekia. 15 Pea ne ʻai ki he ʻaho ki mui ʻae fakamatala siʻi ʻoe toetuʻu, mo hono ua ʻoe hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he fakamaau.\it* \p \v 1 Pea ʻi he meʻa ʻoku toe, ʻe kāinga, ʻoku mau kole mo enginaki kiate kimoutolu, ʻi he ʻEiki ko Sisu, koeʻuhi ʻi hoʻomou ʻilo ʻiate kimautolu ke fēfē ʻa hoʻomou ʻaʻeva ke fakafiemālie ki he ʻOtua, ke mou tupulekina ai ʻo lahi ʻaupito. \v 2 He ʻoku mou ʻilo ʻae ngaahi fekau naʻa mau tuku kiate kimoutolu mei he ʻEiki ko Sisu. \v 3 He ko e finangalo eni ʻoe ʻOtua, ke mou māʻoniʻoni, pea ke mou tapu mei he feʻauaki: \v 4 Ke mou taki taha ʻilo ke tauhi hono ipu ʻi he anga fakamāʻoniʻoni, mo e fakaʻapaʻapa; \v 5 ‌ʻIkai ʻi he holi fakalielia, ʻo hangē ko e ngaahi Senitaile, ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻae ʻOtua: \v 6 Ke ʻoua naʻa fai hala ʻe ha tokotaha, ʻo kākaaʻi hono tokoua ʻi ha meʻa: koeʻuhi ʻe totongi ʻe he ʻEiki ki he kakai pehē kotoa pē, ʻo hangē ko ia naʻa mau tomuʻa fakahā mo fakapapau kiate kimoutolu. \v 7 He naʻe ʻikai ui ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he fakalielia, ka ki he māʻoniʻoni. \v 8 Ko ia ia ʻoku manuki, ʻoku ʻikai ko e manukiʻi ʻae tangata, ka ko e ʻOtua, ʻaia naʻa ne foaki kiate kitautolu hono Laumālie Māʻoniʻoni foki. \v 9 Ka ko e meʻa ʻi he ʻofa fakakāinga, ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae tohi ai kiate kimoutolu: he kuo mou akonekina mei he ʻOtua ke feʻofaʻaki kiate kimoutolu. \v 10 Pea ko e moʻoni ʻoku mou fai ia ki he kāinga kotoa pē ʻoku ʻi Masitōnia, kotoa pē: ka ʻoku mau kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ke mou tupulekina lahi ʻaupito ai; \v 11 Pea tokanga lahi ke mou anga fakalongo pe, pea ke mou fai taki taha hoʻomou ngaue, pea ke ngāueʻaki homou nima, ʻo hangē ko ia naʻa mau fekau kiate kimoutolu; \v 12 Pea ke mou ʻaʻeva ʻo matamatalelei kiate kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā, pea ke ʻoua naʻa mou masiva ʻi ha meʻa. \v 13 Ka ʻoku ʻikai ko hoku loto ke mou taʻeʻilo, ʻe kāinga, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku mohe, ke ʻoua naʻa mou mamahiʻia, ʻo hangē ko e niʻihi kehe ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanaki lelei. \v 14 He kapau ʻoku tau tui naʻe pekia ʻa Sisu pea toetuʻu hake, pea ʻoku pehē, ko kinautolu foki ʻoku mohe ʻia Sisu, ʻe ʻomi ʻakinautolu fakataha mo ia ʻe he ʻOtua. \v 15 He ʻoku mau tala eni kiate kimoutolu ʻi he folofola ʻae ʻEiki, ko kitautolu ʻoku moʻui pea toe ʻi he hoko mai ʻae ʻEiki, ʻe ʻikai te tau muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻoku mohe. \v 16 Koeʻuhi ʻe ʻalu hifo ʻae ʻEiki mei he langi, ʻi he mavava, mo e leʻo ʻoe ʻāngelo lahi, mo e meʻa lea ʻae ʻOtua pea ko e pekia ʻia Kalaisi ʻe tomuʻa tuʻu: \v 17 Pea ko kitautolu ʻoku moʻui mo toe, ʻe toʻo hake fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻao, ke fakafetaulaki ki he ʻEiki ʻi he ʻatā: pea pehē, te tau ʻi he ʻEiki ʻo taʻengata. \v 18 Ko ia mou fetoutou fefakafiemālieʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi lea ni. \c 5 \cd \it 1 ʻOku ne kei fai ʻae fakamatala ʻoe hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he fakamaau, 16 Pea ne fokotuʻu ʻae ngaahi akonaki, 28 Pea ne fakaʻosi ʻaki ia ʻae tohi.\it* \p \v 1 Ka ko e meʻa ʻi he ngaahi kuonga mo e ngaahi faʻahitaʻu, ʻoku ʻikai ʻaonga, ʻe kāinga, ke u tohi kiate kimoutolu. \v 2 He ʻoku mou ʻilo fakapapau, ko e ʻaho ʻoe ʻEiki ʻoku haʻu ʻo hangē ko e kaihaʻa ʻi he poʻuli. \v 3 He ʻoka nau ka pehē, “Fiemālie mo lelei pe;” ʻe hoko fakafokifā ʻae fakaʻauha kiate kinautolu, ʻo hangē ko e langā ki ha fefine feitama; pea ʻe ʻikai te nau hao. \v 4 Ka ko kimoutolu, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai te mou ʻi he poʻuli, koeʻuhi ke moʻua ʻakimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ha kaihaʻa. \v 5 Ko e fānau ʻae maama ʻakimoutolu kotoa pē, mo e fānau ʻae ʻaho: ʻoku ʻikai ʻoe pō ʻakitautolu, pe ʻoe poʻuli. \v 6 Ko ia ke ʻoua naʻa mohe ʻakitautolu, ʻo hangē ko e niʻihi; ka tau leʻo pea tau fakapotopoto. \v 7 He ko kinautolu ʻoku mohe, ʻoku mohe ʻi he pō; pea ko kinautolu ʻoku kona, ʻoku kona ʻi he pō. \v 8 Ka ke fakapotopoto ʻakitautolu ʻoku ʻoe ʻaho, ʻo ʻai ki he fatafata ʻae sifa ko e tui mo e ʻofa; pea tau tatā ʻaki ʻae ʻamanaki lelei ki he fakamoʻui. \v 9 He naʻe ʻikai tuʻutuʻuni ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he houhau, ka ke tau maʻu ʻae fakamoʻui ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 10 ‌ʻAia naʻe pekia koeʻuhi ko kitautolu, koeʻuhi, ka tau ka ʻā pe mohe, ke tau moʻui fakataha mo ia. \v 11 Ko ia ke mou fefakafiemālieʻaki ʻakimoutolu, ʻo felangaʻaki hake ʻakimoutolu, ʻo hangē foki ko ia ʻoku mou fai. \v 12 Pea ʻoku mau kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ke mou ʻilo ʻakinautolu ʻoku ngaue ʻiate kimoutolu, pea ʻoku nau puleʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻEiki, pea valokiʻi ʻakimoutolu; \v 13 Pea ke mou tokanga lahi ʻaupito kiate kinautolu ʻi he ʻofa koeʻuhi ko ʻenau ngaue. Pea ke mou nonofo feʻofoʻofani pe. \v 14 Pea ko eni, ʻoku mau enginaki kiate kimoutolu, ʻe kāinga, valokiʻi ʻakinautolu ʻoku fakamaveuveu, fakafiemālie ki he kau loto foʻi, poupou ʻae vaivai, ke mou faʻa kātakiʻi kotoa pē. \v 15 Vakai ke ʻoua naʻa ai ha taha ʻoku totongi ʻae kovi ʻaki ʻae kovi ki ha taha; ka mou tulituli maʻuaipē ki he meʻa ʻoku lelei, ʻiate kimoutolu, pea ki he kakai kotoa pē. \v 16 Fiefia maʻuaipē. \v 17 Lotu taʻetuku. \v 18 Fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē: he ko e finangalo ia ʻoe ʻOtua ʻia Kalaisi Sisu kiate kimoutolu. \v 19 ‌ʻOua naʻa fuifui ʻae Laumālie. \v 20 ‌ʻOua naʻa taʻetokanga ki he ngaahi malanga. \v 21 ‌ʻAhiʻahiʻi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē puke ke maʻu ʻaia ʻoku lelei. \v 22 Taʻofi ʻakimoutolu mei he matamata kovi kotoa pē. \v 23 Pea ʻofa ke fakamāʻoniʻoni haohaoa ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua ʻoe melino: pea ʻofa ke fakatolonga taʻehalaia ʻakimoutolu ʻa homou laumālie kotoa, mo homou loto, mo homou sino, ʻo aʻu ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 24 ‌ʻOku moʻoni ʻaia ʻoku ne uiuiʻi ʻakimoutolu; pea te ne mafai foki ia. \v 25 E kāinga, hūfia ʻakimautolu. \v 26 ‌ʻOfa atu ki he kāinga kotoa pē ʻaki ʻae ʻuma māʻoniʻoni. \v 27 ‌ʻOku ou fekau fakapapau kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki, ke lau atu ʻae tohi ni ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē. \v 28 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. ʻEmeni.