\id 1PE \h 1 Pita \toc1 Ko E ʻUluaki Tohi ʻa Pita \toc2 1 Pita \toc3 1Pit \mt2 KO E ʻULUAKI TOHI \mt3 ʻA \mt1 PITA \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku ne fakafetaʻi ki he ʻOtua koeʻuhi ko ʻene ngaahi lelei fakalaumālie: 10 ʻO ne fakahā ʻoku ʻikai ko e meʻa foʻou ʻae fakamoʻui ʻia Kalaisi, ka ko e meʻa naʻe kikite ki ai talu mei muʻa: 13 Pea ne ako ai ʻakinautolu ke nau moʻui angafakaʻotua, he koeʻuhi kuo toe fanauʻi foʻou ʻakinautolu ʻi he folofola ʻae ʻOtua.\it* \p \v 1 Ko au Pita, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ki he kakai ʻāunofo kuo fakamovetevete ʻi Ponito, mo Kalētia, mo Kapatosia, mo ʻEsia, mo Pitinia, \v 2 Kuo fili ʻo fakatatau ki he muʻaki ʻilo ʻoe ʻOtua ko e Tamai, ʻi he fakamāʻoniʻoniʻi ʻoe Laumālie, ki he talangofua, pea ʻi he luluku ʻoe taʻataʻa ʻo Sisu Kalaisi: Ke tupulekina pe kiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa mo e monūʻia. \v 3 Fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo ne fakatupu foʻou ʻakitautolu, ʻo fakatatau ki heʻene ʻaloʻofa lahi, ki he ʻamanaki moʻui ʻi he toetuʻu ʻa Sisu Kalaisi mei he pekia, \v 4 Ki ha tofiʻa taʻefaʻaʻauha, pea taʻeʻuli, ʻo taʻefaʻamae, ʻoku tauhiʻi ʻi he langi maʻatautolu, \v 5 ‌ʻAkitautolu ʻoku leʻohi ʻe he mālohi ʻoe ʻOtua ʻi he tui ki he fakamoʻui kuo teu ke fakahā ʻi he kuonga ki mui. \v 6 ‌ʻAia ʻoku mou fiefia lahi ai, ka ko eni ʻi he ʻaho siʻi pe, ʻi heʻene ʻaonga ke pehē, ʻoku mou māfasia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi lahi: \v 7 Koeʻuhi ʻi he ʻahiʻahi ʻa hoʻomou tui, ʻaia ʻoku mahuʻinga lahi ʻi he koula ʻoku ʻauha, ka kuo ʻahiʻahi ia ʻaki ʻae afi, ke ʻilo ia \add ʻoku iku \add*ki he fakamālōʻia mo e ongoongolelei mo e nāunau ʻi he fakahā mai ʻo Sisu Kalaisi: \v 8 ‌ʻAia ʻoku teʻeki te mou mamata, ka ʻoku mou ʻofa ki ai; pea ʻoku ʻikai pe te mou mamata ki ai, ka ʻi hoʻomou tui, ʻoku mou fiefia ʻaki ʻae fiefia taʻefaʻaʻauha pea fungani lelei: \v 9 ‌ʻO maʻu ʻae ngataʻanga ʻo hoʻomou tui, ko e fakamoʻui ʻo homou laumālie. \v 10 ‌ʻAe fakamoʻui ko ia naʻe ʻekea mo hakule lahi ki ai ʻae kau palōfita, ʻakinautolu naʻe kikite ki he ʻaloʻofa kiate kimoutolu: \v 11 ‌ʻO nau kumi pe hoko fakakū, pe ko e hā ʻae anga ʻoe kuonga ko ia naʻe lea ki ai ʻae Laumālie ʻo Kalaisi, ʻaia naʻe nofoʻia ʻakinautolu, ʻi heʻene tomuʻa fakahā ʻae ngaahi mamahi ʻo Kalaisi, pea mo e lelei ʻe hoko ai. \v 12 ‌ʻAkinautolu naʻe fakahā ki ai, naʻe ʻikai maʻanautolu, kae maʻatautolu naʻa nau tauhiʻi ʻae ngaahi meʻa, ʻaia kuo fakamatala eni kiate kimoutolu ʻekinautolu kuo malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kimoutolu, ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni naʻe fekau hifo mei he langi; ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku holi ke fakasio ki ai ʻae kau ʻāngelo. \v 13 Ko ia ke nonoʻo ʻae noʻotanga vala ʻa homou loto, pea leʻo, ʻo ʻamanaki lelei ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ki he lelei ʻe ʻomi kiate kimoutolu ʻi he fakahā ʻo Sisu Kalaisi; \v 14 Ke mou ngali mo e fānau talangofua, ke ʻoua naʻa fakatatau ʻakimoutolu ki he ngaahi holi ʻi muʻa hoʻomou taʻeʻilo: \v 15 Kae hangē ʻoku māʻoniʻoni ʻaia kuo ne uiuiʻi ʻakimoutolu, ke māʻoniʻoni foki ʻakimoutolu ʻi hoʻomou moʻui kotoa pē; \v 16 He kuo tohi, \add ʻo pehē\add*, “Mou māʻoniʻoni he ʻoku ou māʻoniʻoni.” \v 17 Pea kapau ʻoku mou hū ki he Tamai, ʻaia ʻoku ne fakamaau ʻo taʻefilifilimānako ki he kakai, kae fakatatau ki he ngāue ʻae tangata taki taha, mou fai ke fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou ʻāunofo ʻi he manavahē: \v 18 Koeʻuhi ʻoku mou ʻilo naʻe ʻikai ke huhuʻi ʻakimoutolu mei hoʻomou moʻui taʻeʻaonga, ʻi he talatupuʻa mei hoʻomou ngaahi tamai, ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻe ʻauha, ko e siliva mo e koula; \v 19 Ka ʻi he taʻataʻa maʻongoʻonga ʻo Kalaisi, ʻo hangē ha lami taʻehanoʻila, pea taʻehanomele: \v 20 ‌ʻAia naʻe muʻaki tuʻutuʻuni moʻoni ʻi he teʻeki fakatupu ʻa māmani, ka naʻe fakahā ia ʻi he kuonga ki mui ni koeʻuhi ko kimoutolu, \v 21 ‌ʻAkimoutolu ʻoku tui ʻiate ia ki he ʻOtua, ʻaia naʻa ne fokotuʻu ia mei he pekia, mo ne hakeakiʻi ia; koeʻuhi ke ʻi he ʻOtua ʻa hoʻomou tui mo e ʻamanaki lelei. \v 22 Ko e meʻa ʻi hoʻomou fakamaʻa homou laumālie, ʻi he Laumālie, ʻi hoʻomou talangofua ki he moʻoni, ki he ʻofa taʻeloi ʻoe kāinga, ke mou feʻofaʻaki ʻaki ʻae loto maʻa mo fakamātoato: \v 23 He kuo mou fanauʻi foʻou, kae ʻikai ʻaki ʻae tenga ʻe ʻauha, ka ko ia ʻe taʻefaʻaʻauha, ko e folofola ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku moʻui pea tolonga ʻo taʻengata. \v 24 “He ʻoku hangē ko e mohuku ʻae kakano kotoa pē, pea ko e nāunau kotoa pē ʻoe tangata ʻoku tatau mo e fisiʻi mohuku. ʻOku mae ʻae mohuku, pea ko hono fisi ʻoʻona ʻoku ngangana: \v 25 Ka ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻae folofola ʻae ʻEiki.” Pea ko e folofola eni ʻaia ʻoku malangaʻaki ʻi he ongoongolelei kiate kimoutolu. \c 2 \cd \it 1 Ko e siʻaki ʻae angakovi mo e taʻeʻofa kotoa pē: 4 Ko e tuʻunga ʻa Kalaisi kuo tuʻu ai ʻakinautolu. 11 ʻOku ne kole kiate kinautolu ke nau taʻofi mei he ngaahi holi fakakakano, 13 Ke nau talangofua ki he kau pule, 18 Pea ne ako ke talangofua ʻae kau tamaioʻeiki ki honau ngaahi ʻeiki, 20 Ke faʻa kātaki ʻae mamahi ʻoku tupu ʻi he fai lelei, ʻo faʻifaʻitaki ai kia Kalaisi.\it* \p \v 1 Ko ia ke liʻaki ʻae fai kovi kotoa pē, mo e kākā kotoa pē, mo e mālualoi, mo e meheka, pea mo e feleakoviʻaki kotoa pē, \v 2 Pea mou holi lahi, ʻo hangē ko e fānau toki fāʻeleʻi, ki he huʻahuhu taʻekākā ʻoe folofola, koeʻuhi ke mou tupu ai: \v 3 He kuo mou kamata ʻoku ʻaloʻofa ʻae ʻEiki. \v 4 ‌ʻAia ʻoku mou haʻu ki ai, ko e maka moʻui, kuo siʻaki moʻoni ʻe he kakai, ka kuo fili ʻe he ʻOtua, pea ʻoku mahuʻinga, \v 5 Ko kimoutolu foki, ʻoku hangē ko e ngaahi maka moʻui kuo langa hake, ko e fale fakalaumālie, ko e kau taulaʻeiki māʻoniʻoni, ke ʻohake ʻae ngaahi feilaulau fakalaumālie, ʻoku ʻaonga ki he ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi. \v 6 Ko ia ʻoku tuʻu ai foki ia ʻi he tohi, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻi Saione ʻae fungani maka tuliki, kuo fili, pea mahuʻinga: pea ko ia ʻe tui kiate ia, ʻe ʻikai mā ia.” \v 7 Ko ia, ʻoku mahuʻinga ia kiate kimoutolu ʻoku tui: ka kiate kinautolu ʻoku taʻetui, “ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, ko ia ia kuo ngaohi ko e fungani \add maka \add*ʻoe tuliki, \v 8 Pea ko e maka tūkiaʻanga mo e maka fakaʻita kiate kinautolu ʻoku taʻetui ki he folofola, pea tūkia: ʻaia foki naʻe tuʻutuʻuni ʻakinautolu ki ai.” \v 9 Ka ko e kakai kuo fili ʻakimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau; koeʻuhi ke mou fakahā ʻae ʻulungāanga lelei ʻo ia naʻa ne ui mai ʻakimoutolu mei he poʻuli ki heʻene maama lahi: \v 10 ‌ʻAkimoutolu naʻe ʻikai ko ha kakai ʻi muʻa, ka ko eni ko e kakai ʻae ʻOtua: naʻe ʻikai ke ʻilo ʻae ʻaloʻofa, ka ko eni kuo ʻilo ʻae ʻaloʻofa. \v 11 ‌ʻOku ou kole atu, ʻe kāinga ʻofeina, ke mou hangē ko e kau muli mo e ʻāunofo, ke taʻofi ʻakimoutolu mei he ngaahi holi fakakakano, ʻaia ʻoku tauʻi ʻae laumālie; \v 12 Pea fai ke lelei hoʻomou moʻui ʻi he ʻao ʻoe kakai Senitaile: koeʻuhi, ʻi ha meʻa ʻoku nau lauʻikovi ai ʻakimoutolu ʻo hangē ko e kau fai kovi, ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue lelei, pea fakamālō ai ki he ʻOtua ʻi he ʻaho ʻoe ʻaʻahi. \v 13 Fakavaivai ʻakimoutolu ki he tuʻutuʻuni kotoa pē ʻae tangata koeʻuhi ko e ʻEiki: pe ki he tuʻi, ʻaia ʻoku lahi taha pe; \v 14 Pe ki he kau pule, ʻakinautolu kuo ne fakanofo koeʻuhi ke tautea ʻae kau fai kovi, ka ke fakamālō kiate kinautolu ʻoku fai lelei. \v 15 He ʻoku pehē ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ke mou fakanoaʻi ʻaki ʻae fai lelei ʻae faʻa launoa ʻae kakai vale: \v 16 ‌ʻO taau mo e tauʻatāina, kaeʻoua naʻa maʻu ʻae tauʻatāina ke hangē ko e ʻufiʻufi ʻoe angahala, ka mou hangē ko e kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua. \v 17 Fakaʻapaʻapa ki he kakai kotoa pē. ʻOfa ki he kāinga lotu. Manavahē ki he ʻOtua. Fakaʻapaʻapa ki he tuʻi. \v 18 ‌ʻAe kau tamaioʻeiki, mou fakavaivai ki hoʻomou ngaahi ʻeiki ʻi he manavahē \v 19 He ko e meʻa ʻaonga eni, ʻo kapau ʻe kātaki ʻe ha taha ʻae mamahi mo e tautea taʻetotonu, ko ʻene loto \add lelei \add*ki he ʻOtua. \v 20 He ko e hā hono lelei, ʻoka tautea ʻakimoutolu ʻi hoʻomou fai kovi, pea ʻoku mou faʻa kātaki ia? Ka ʻoka mou ka mamahiʻia ʻi hoʻomou fai lelei, pea faʻa kātaki, ʻoku lelei ia ki he ʻOtua. \v 21 He ko e meʻa ia kuo uiuiʻi ʻakimoutolu ki ai: he naʻe mamahi ʻa Kalaisi maʻamoutolu, pea kuo ne tuku mai ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou topuvaʻe taha mo ia: \v 22 ‌ʻAia naʻe ʻikai ke ne fai ha angahala, pea naʻe ʻikai ʻilo ha kākā ʻi hono fofonga. \v 23 ‌ʻAia naʻe ʻikai ke toe manuki ʻi hono manukia ia; ʻi heʻene mamahi, naʻe ʻikai te ne fakamana; ka naʻa ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamaau māʻoniʻoni: \v 24 ‌ʻAia naʻa ne fua tokotaha pe ʻi hono sino ʻoʻona ʻetau ngaahi hia ki he ʻakau, koeʻuhi ʻi he ʻetau tauʻatāina mei he angahala, ke tau moʻui ki he māʻoniʻoni: pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi ta kuo ko mou moʻui. \v 25 He naʻa mou tatau mo e fanga sipi ʻalu hēhē pe; ka kuo mou foki mai eni ki he Tauhi mo e Leʻohi ʻo homou laumālie. \c 3 \cd \it 1 ʻOku ne ako ʻae ngāue ke fefaiʻaki ʻe he kau fefine mo honau husepāniti, 8 ʻO ne enginaki ai ke uouangataha mo feʻofaʻaki ʻae kakai kotoa pē, 14 Mo e faʻa kātaki ʻae fakatanga. 19 ʻOku ne fakahā ʻae ngāue lelei ʻa Kalaisi ki he maama motuʻa.\it* \p \v 1 Ko kimoutolu ʻae kau fefine foki, mou fakavaivai ki homou husepāniti ʻomoutolu; koeʻuhi ka ai ha niʻihi ʻe ʻikai talangofua ki he folofola, ke liliu mai ʻakinautolu foki ʻe he anga ʻoe moʻui ʻae kau fefine, ʻo taʻekau ʻae folofola; \v 2 ‌ʻI heʻenau mamata ki hoʻomou moʻui angamaʻa \add fakataha \add*mo e manavahē. \v 3 Pea ko honau teunga ke ʻoua naʻa ʻituʻa pe, ʻi he fi ʻoe louʻulu, mo e ai ʻoe koula, mo e ai ʻoe ngaahi kofu; \v 4 Ka \add ke teunga \add*ʻae tangata fufū ʻoe loto ʻaki ʻae meʻa taʻeʻauha, ʻaia ko e loto angavaivai mo angamalū, pea ʻoku maʻongoʻonga lahi ʻaupito ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 5 He naʻe pehē foki ʻae teunga ʻaki ʻakinautolu ʻe he kau fefine māʻoniʻoni ʻi muʻa, naʻa nau falala ki he ʻOtua, ʻo fakavaivaiʻi ʻakinautolu ki honau husepāniti ʻonautolu: \v 6 ‌ʻO hangē naʻe talangofua ʻa Sela kia ʻEpalahame, ʻo ne ui ia ʻeiki: ko e fānau ʻaʻana ʻakimoutolu, lolotonga hoʻomou fai lelei, mo taʻemanavahē ʻi he manavahē kovi. \v 7 Ko kimoutolu foki ʻae kau tangata, ke mou nonofo mo \add kinautolu \add*ʻo fakatatau ki he ʻilo, ʻo fakaʻapaʻapa ki he uaifi, ʻo taau mo e ipu vaivai, pea ke hangē ko e kaunga hoko mo ia ki he ʻofa fakamoʻui; pea koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻofia hoʻomou ngaahi lotu. \v 8 Pea ko hono fakaʻosi, ke mou uouangataha pe, pea femanavaʻofaʻaki kiate kimoutolu, mou ʻofa fakakāinga, mou loto ongongofua, pea angalelei: \v 9 ‌ʻO ʻikai totongi ʻae kovi ʻaki ʻae kovi, pe ko e lea kovi ʻaki ʻae lea kovi: kae kehe ke tāpuaki; he ʻoku mou ʻilo kuo ui ʻakimoutolu ki ai, koeʻuhi ke mou maʻu ʻae tāpuaki. \v 10 He ko ia, “ʻOku loto ke ʻofa ki he moʻui, pea ke mamata ki he ngaahi ʻaho lelei, ke taʻofi ʻe ia hono ʻelelo mei he kovi, mo hono loungutu ke ʻoua naʻa lea ʻaki ʻae kākā: \v 11 Ke afe ia mei he kovi, kae fai lelei ke kumi ʻe ia ʻae melino, pea tuli ki ai. \v 12 He ʻoku ʻi he kakai māʻoniʻoni ʻae fofonga ʻoe ʻEiki, pea ʻoku ongo kiate ia ʻenau ngaahi lotu: ka ʻoku houhau ʻae fofonga ʻoe ʻEiki kiate kinautolu ʻoku fai kovi.” \v 13 Pea ko hai ia te ne fai ha kovi kiate kimoutolu, ʻo kamou ka faʻifaʻitaki kiate kinautolu ʻoku lelei? \v 14 Pea kapau ʻe mamahi ʻakimoutolu koeʻuhi ko e māʻoniʻoni, ʻoku mou monūʻia: pea ʻoua ʻe manavahē ki heʻenau fakamanavahē, pea ʻoua ʻe puputuʻu; \v 15 Kae fakaʻapaʻapa ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻi homou loto: pea mou nofo teu pe ke talia ʻi he angavaivai mo e manavahē ʻae tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻakimoutolu ki hono ʻuhinga ʻoe ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolu: \v 16 ‌ʻO maʻu ʻae ʻatamai lelei; koeʻuhi, ʻi heʻenau lauʻikovi ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e kau faikovi, ke mā ʻakinautolu ʻoku nau lohiakiʻi ʻa hoʻomou moʻui lelei ʻia Kalaisi. \v 17 He ʻoku lelei lahi, ʻo kapau ko e finangalo ʻoe ʻOtua ke pehē, ke mou mamahiʻia koeʻuhi ko e fai lelei, kaeʻoua ʻi he fai kovi \v 18 He naʻe mamahi foki ʻo tuʻo taha pe ʻa Kalaisi koeʻuhi ko e ngaahi angahala, ko e angatonu mā ʻae taʻeangatonu, koeʻuhi ke ne ʻomi ʻakitautolu ki he ʻOtua, kuo fakapoongi ia ʻi he sino, kae fakaake ʻe he Laumālie: \v 19 ‌ʻAia naʻe ʻalu ai ia ʻo ne malanga ki he ngaahi laumālie ʻoku ʻi he fale fakapōpula; \v 20 ‌ʻAkinautolu naʻe talangataʻa ʻi muʻa ʻi he tatali mo e faʻa kātaki ʻae ʻOtua ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noa, lolotonga ʻae teuteu ʻae vaka, ʻaia naʻe fakamoʻui ai ʻa e tokosiʻi i he vai, ko e toko valu pē. \v 21 Pea ko hono tatau moʻoni, ʻaia ko e papitaiso, ʻoku ne fakamoʻui eni ʻakitautolu, (ʻikai ko e siʻaki ʻoe ʻuli ʻoe kakano, ka ko e fakamoʻoni ʻoe ʻatamai lelei ki he ʻOtua,) ʻi he toetuʻu ʻa Sisu Kalaisi: \v 22 ‌ʻAia kuo ʻalu ki loto langi, pea ʻoku ne ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua; kuo fakamoʻulaloa kiate ia ʻae kau ʻāngelo mo e ngaahi pule mo e ngaahi mālohi. \c 4 \cd \it 1 ʻOku ne enginaki ke nau mavahe mo e angahala ʻo hangē pe ko Kalaisi, pea ke ʻāsili ia ko ʻenau ʻilo ʻoku ofi ʻae ikuʻanga: 12 Pea ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi fakatanga.\it* \p \v 1 Pea ko e meʻa ʻi he mamahi ʻa Kalaisi ʻi he sino koeʻuhi ko kitautolu, ke teuteu ʻakimoutolu foki ʻaki ʻae loto pe ko ia: he ko ia kuo mamahi ʻi he sino, kuo tuku ʻe ia ʻae angahala; \v 2 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa moʻui ia ʻi hono toe ʻoe ngaahi ʻaho ʻi he sino ki he holi ʻoe tangata, ka ki he finangalo ʻoe ʻOtua. \v 3 He kuo lahi kiate kitautolu ʻae kuonga kuo hili ange ʻo ʻetau moʻui ke fai ai ʻae loto ʻoe kakai Senitaile, ʻaia naʻa tau ʻaʻeva ai ʻi he anga fakalielia, mo e ngaahi holi kovi, mo e inu lahi ʻi he uaine, ʻi he ngaahi kātoanga kai, mo e ngaahi kātoanga inu uaine, mo e fakalielia ʻoe tauhi tamapua: \v 4 ‌ʻAia ʻoku nau ofo ʻi he ʻikai te mou \add kei \add*feleleʻi ki he maveuveu lahi faufau ko ia, ʻonau lauʻikovi \add ʻakimoutolu\add*: \v 5 ‌ʻAkinautolu ʻe fakamatala kiate ia ʻoku teu ke ne fakamaauʻi ʻae moʻui mo e mate. \v 6 He ko e meʻa ko eni naʻe malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei kiate kinautolu foki kuo mate, koeʻuhi ke fakamaau ʻakinautolu ʻi he kakano, ʻo fakatatau ki he tangata, kae moʻui ʻo fakatatau ki he ʻOtua ʻi he laumālie. \v 7 Ka kuo ofi ʻae ngataʻanga ʻoe meʻa kotoa pē: ko ia mou fai fakapotopoto, mo leʻo ke lotu. \v 8 Pea sino ʻoe meʻa ke mou maʻu ʻae ʻofa vela ʻiate kimoutolu: he ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ʻofa ʻae ngaahi angahala lahi \v 9 Pea fai ʻae fefoakiʻaki ʻekimoutolu kiate kimoutolu ʻo taʻelāunga. \v 10 Pea hangē kuo maʻu taki taha ʻae foaki, ke pehē hono fengāueʻaki ia ʻiate kimoutolu, ʻo taau mo e kau tauhi lelei ʻoe ʻofa lahi ʻae ʻOtua. \v 11 Kapau ʻoku lea ʻe ha taha, ke fakatatau ia mo e folofola ʻae ʻOtua; kapau ʻoku tauhi ʻe ha taha, ke tatau ia mo e mafai ko ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtua: koeʻuhi ke ongoongolelei ʻae ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē ʻia Sisu Kalaisi, ke ʻiate ia ʻae fakafetaʻi mo e pule ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni. \v 12 ‌ʻE kāinga, ʻoua te mou ofo ʻi he ʻahiʻahi vela ʻaia ʻe ʻahiʻahi ʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē kuo hoko ha meʻa foʻou kiate kimoutolu: \v 13 Kae fiefia, ko e meʻa ʻi hoʻomou kau ʻi he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi; koeʻuhi ʻoka fakahā mai hono nāunau, te mou fiefia foki ʻaki ʻae fiefia lahi ʻaupito. \v 14 Kapau ʻoku manukia ʻakimoutolu koeʻuhi ko e huafa ʻo Kalaisi, ʻoku mou monūʻia; he ʻoku nofo kiate kimoutolu ʻae Laumālie ʻoe ongoongolelei mo e ʻOtua: ʻoku lauʻikovi ia ʻekinautolu, kae ongoongolelei ia ʻiate kimoutolu. \v 15 Kaeʻoua naʻa ʻiloange ʻoku tautea hamou taha koeʻuhi ko e fakapō, pe ko e kaihaʻa, pe ko e fai kovi, pe koeʻuhi ko e kaunoa ʻi he meʻa ʻae kakai kehe. \v 16 Ka ʻoka \add tautea ha taha \add*koeʻuhi ko ʻene anga fakaKalisitiane, ke ʻoua naʻa mā ai ia; kae tuku muʻa ʻae fakaongoongolelei ki he ʻOtua koeʻuhi ko ia. \v 17 He ko e kuonga eni ke fuofua fai ʻae tautea ki he fale ʻoe ʻOtua: pea ka kamata kiate kitautolu, pea ʻe fēfē ʻae ngataʻanga ʻokinautolu ʻoku ʻikai talangofua ki he ongoongolelei ʻoe ʻOtua? \v 18 “Pea kapau kuo meimei ʻikai hao ʻae māʻoniʻoni, ʻe hā ki fē ʻae taʻelotu mo e angahala?” \v 19 Ko ia ke ʻilonga ʻakinautolu ʻoku mamahi ʻo taau mo e finangalo ʻoe ʻOtua, ke tukupau honau laumālie ʻi he fai lelei, ʻo hangē ki he Tupuʻi ʻOtua ʻoku fai angatonu. \c 5 \cd \it 1 ʻOku ne enginaki ki he mātuʻa ke tauhi ʻae fanga sipi, 5 Ke talangofua ʻae talavou, 8 Ke fakapotopoto kotoa pē, mo e leʻo, mo tuʻumaʻu ʻi he tui: 9 Ke tekeʻi ʻae fili fakapō ko e tēvolo.\it* \p \v 1 Ko au ko e motuʻa, pea ko e fakamoʻoni ki he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi, pea teu kau foki ʻi he nāunau ʻe fakahā, ʻoku ou enginaki atu ki he kau mātuʻa ʻoku ʻiate kimoutolu: \v 2 Fafanga ʻae fanga sipi ʻae ʻOtua ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻo leʻohi ia, ʻikai ʻi he fakapāpākū, ka ʻi he loto fiefai pe; ʻikai koeʻuhi ko e koloa ʻuli, kae ʻi he loto manavakavakava; \v 3 Pea ʻikai hangē ko e kau pule ki he nofoʻanga, ka ko e faʻifaʻitakiʻanga ki he fanga sipi. \v 4 Pea ka hā mai ʻae Tauhi lahi, ʻe maʻu ai ʻekimoutolu ʻae pale ʻoe nāunau ʻe ʻikai mae. \v 5 Pea ko kimoutolu foki, ko e kau talavou, fakavaivaiʻi ʻakimoutolu ki he mātuʻa. ʻIo, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻakimoutolu kotoa pē kiate kimoutolu, pea kofuʻaki ʻae angavaivai: “He ʻoku tekeʻi ʻe he ʻOtua ʻae fielahi, ka ʻoku ne foaki ʻae ʻaloʻofa ki he angavaivai.” \v 6 Ko ia ke fakavaivai ʻakimoutolu ʻi he lalo nima māfimafi ʻoe ʻOtua, ka ne hakeakiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻaho totonu: \v 7 ‌ʻO tuku hoʻomou tokanga kotoa pē kiate ia; he ʻoku ne kau kiate kimoutolu. \v 8 Leʻo, pea faʻa vakai; koeʻuhi ko homou fili ko e tēvolo, ʻoku ʻalu fano, ʻo hangē ha laione ngungulu, ʻo ne kumi pe ko hai ne faʻapuku hake: \v 9 ‌ʻAia mou tekeʻi atu ʻo mālohi ʻi he tui, ʻo ʻilo ko e ngaahi mamahi pehē ʻoku kātaki ʻe homou kāinga ʻoku ʻi māmani. \v 10 Ka ko e ʻOtua ʻoe ʻaloʻofa kotoa pē, kuo ne uiuiʻi ʻakitautolu ki hono nāunau taʻengata ʻia Kalaisi Sisu, ʻoka hili hoʻomou kātaki siʻi pe, ke fakahaohaoa, mo fakatuʻumaʻu, mo fakamālohi, mo fokotuʻumaʻu ʻakimoutolu. \v 11 Ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei mo e pule ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni. \v 12 Kuo u tohi siʻi kiate kimoutolu ʻia Silivenusi, ʻaia (ʻoku ou pehē) ko e kāinga angatonu, ke enginaki mo fakahā ko e ʻaloʻofa moʻoni eni ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku mou tuʻu ai. \v 13 Ko e \add siasi \add*ʻoku ʻi Papilone, kuo fili fakataha mo kimoutolu, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu; pea ʻoku pehē mo Maʻake ko hoku foha. \v 14 Mou fetoutou ʻuma ʻaki ʻae fekita ʻoe ʻofa. Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ʻae melino. ʻEmeni.