\id 1KI \h 1 Tuʻi \toc1 Ko E ʻUluaki Tohi ʻoe Ngaahi Tuʻi \toc2 1 Tuʻi \toc3 1Tu \mt2 KO E ʻULUAKI TOHI \mt3 ʻOE NGAAHI \mt1 TUʻI \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 ʻOku tauhi ʻa Tevita ʻe ʻApisaki ʻi heʻene motuʻa lahi. 3 Ko e faʻaoa ʻae puleʻanga ʻe ʻAtunaisa ko e pele ʻa Tevita. 11 Ko e meʻa ʻi he lea ʻa Netane ʻoku ueʻi ʻae tuʻi ʻe Patisepa ke toe fakapapau ʻa ʻene lea kiate ia. 28 ʻOku fakafoʻou ʻe Tevita ʻa ʻene fuakava ki ai. 32 Ko e meʻa ʻi he fekau ʻa Tevita ʻoku pani ʻaki ʻae lolo ʻa Solomone ʻe Netane mo Satoki. 41 Ko e feholaki ʻae kakai ʻia ʻAtunaisa ʻi he ʻomi hono ongoongo ʻe Sonatane. 50 Ko e hola ʻa ʻAtunaisa mo ʻene puke ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga, pea mo e tukuange ia ʻe Solomone.\it* \p \v 1 Pea ko ʻeni kuo motuʻa ʻa Tevita pea lahi ʻa hono taʻu; pea naʻa nau ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae ngaahi kofu, ka naʻe ʻikai ke ne māfana ai. \v 2 Ko ia naʻe pehē ai ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, “Tuku ke nau kumi mai ki hoku ʻeiki ko e tuʻi ha finemui ko e tāupoʻou: pea tuku ia ke ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, mo ne tauhi kiate ia, pea tuku ke ne tokoto ki ho fatafata, koeʻuhi ke māfana ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi.” \v 3 Ko ia naʻa nau kumi ha fefine mui hoihoifua ʻi he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea naʻa nau maʻu ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi ʻonau ʻomi ia ki he tuʻi. \v 4 Pea naʻe hoihoifua ʻaupito ʻae taʻahine, pea naʻa ne fai ʻofa ki he tuʻi, mo ne tauhi kiate ia: ka naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe he tuʻi. \p \v 5 ¶ Pea naʻe toki fai fakafiefielahi ʻe ʻAtunaisa ko e tama ʻa Hakiti, ʻo ne pehē, Te u hoko au ko e tuʻi: pea naʻa ne teuteuʻi maʻana ʻae ngaahi saliote mo e kau heka hoosi, mo e kau tangata ʻe toko nimangofulu ke lele muʻomuʻa ʻi hono ʻao. \v 6 Pea naʻe ʻikai fakamamahi ia ʻe heʻene tamai ʻi ha ʻaho, pe te ne pehē, “Ko e hā kuo ke fai pehē ni ai?” Pea ko e tangata toulekeleka lelei ia, pea naʻe fanauʻi ia ki mui ʻia ʻApisalomi. \v 7 Pea naʻa ne alea mo Soape ko e tama ʻa Seluia, pea mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki: pea naʻa na muimui ʻia ʻAtunaisa ko hono tokoni. \v 8 Ka ko Satoki ko e taulaʻeiki, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, mo Netane ko e palōfita, mo Simi, mo Lei, pea mo e kau tangata mālohi ʻaia naʻe ʻia Tevita, naʻe ʻikai kau \add ʻakinautolu \add*kia ʻAtunaisa. \v 9 Pea naʻe tāmateʻi ʻae fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e fanga manu sino ʻe ʻAtunaisa ʻi he maka ko Soileti, ʻaia ʻoku vāofi mo Enilokeli, pea naʻa ne ui ki hono ngaahi tokoua ko e ngaahi foha ʻoe tuʻi, pea ki he kau tangata kotoa pē ʻo Siuta ko e kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi: \v 10 Ka ko Netane ko e palōfita mo Penaia, mo e kau tangata mālohi, pea mo Solomone ko hono tokoua, naʻe ʻikai te ne ui. \v 11 Ko ia naʻe lea ai ʻa Netane kia Patisepa ko e faʻē ʻa Solomone, ʻo pehē, “ʻIkai kuo ke fanongo kuo pule ʻa ʻAtunaisa ko e tama ʻa Hakiti, pea ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe hota ʻeiki ko Tevita? \v 12 Ko ia ke ke haʻu, pea ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u enginakiʻi koe, koeʻuhi ke ke fakamoʻui ʻa hoʻo moʻui ʻaʻau, pea mo e moʻui ʻa hoʻo tama ko Solomone. \v 13 ‌ʻAlu pea ke hoko atu kia Tevita ko e tuʻi, pea ke lea pehē kiate ia, ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻikai naʻa ke fuakava ki hoʻo kaunanga, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe hoko ʻa Solomone ko hoʻo tama ke pule ki mui ʻiate au, pea te ne nofo ki hoku nofoʻa fakatuʻi? Pea ka kuo pehē ko e hā kuo pule ai ʻa ʻAtunaisa?’” \v 14 Pea vakai, lolotonga ʻa hoʻo alea ai mo e tuʻi, te u muimui atu au ʻiate koe foki mo fakamoʻoni ʻa hoʻo ngaahi lea. \p \v 15 ¶ Pea naʻe hū atu ʻa Patisepa ki he tuʻi ki hono potu fale: pea naʻe motuʻa ʻaupito ʻae tuʻi; pea naʻe tauhi ki he tuʻi ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi. \v 16 Pea naʻe punou ʻa Patisepa, mo ne fai fakaʻapaʻapa ki he tuʻi. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, Ko e hā ho loto? \v 17 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻE hoku ʻeiki, naʻa ke fuakava ʻia Sihova ko ho ʻOtua ki hoʻo kaunanga, \add ʻo pehē\add*, ‘Ko e moʻoni ko Solomone ko hoʻo tama ʻe hoko mo au ki he pule, pea te ne ʻafio ʻi hoku nofoʻa fakatuʻi.’ \v 18 Pea vakai eni, kuo pule ʻa ʻAtunaisa; pea ko eni, ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku ʻikai te ke ʻilo ia: \v 19 Pea kuo ne tāmateʻi ʻae fanga pulu, mo e fanga manu sino, mo e fanga sipi ʻo lahi ʻaupito, pea kuo ne talaki ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi, mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki, mo Soape ko e ʻeiki pule ʻoe kau tau: ka kuo ʻikai te ne ui ʻa Solomone ko hoʻo tamaioʻeiki. \v 20 Pea ko koe, ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, kuo hanga mai kiate koe ʻae mata kotoa pē ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke ke fakahā kiate kinautolu pe ko hai ia ʻe hoko mo koe ke nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi. \v 21 He ka ʻikai fai eni ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka tō ʻo mohe ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi fakataha mo ʻene ngaahi tamai, ʻe lau au mo ʻeku tama ko Solomone ko e ongo fai hala.” \p \v 22 ¶ Pea vakai, lolotonga ʻa ʻene kei lea mo e tuʻi, naʻe hū atu foki ʻa Netane ko e palōfita. \v 23 Pea naʻa nau fakahā ange ki he tuʻi, ʻo pehē, “Vakai ko eni ʻa Netane ko e palōfita. Pea ʻi heʻene hū mai ki he ʻao ʻoe tuʻi, naʻa ne punou hifo ia mo hono mata ki he kelekele ʻi he ʻao ʻoe tuʻi. \v 24 Pea naʻe pehē ʻe Netane, ʻE tuʻi, ko hoku ʻeiki, kuo ke pehē koā, ʻE pule ʻa ʻAtunaisa ki mui ʻiate au, pea ʻe nofo ia ki hoku nofoʻa fakatuʻi? \v 25 He kuo ʻalu hifo ia he ʻaho ni, pea kuo ne tāmateʻi ʻae fanga pulu mo e fanga manu sino, mo e fanga sipi ʻo lahi ʻaupito, pea kuo ne talaki ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi, mo e houʻeiki pule ʻoe kautau, pea mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki; pea vakai, ʻoku nau kai mo inu ʻi hono ʻao, ʻonau pehē, ‘Ke moʻui ʻae tuʻi ko ʻAtunaisa.’ \v 26 Ka ko au, ʻio, ko au ko hoʻo tamaioʻeiki, mo Satoki ko e taulaʻeiki, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea mo hoʻo tamaioʻeiki ko Solomone, kuo ʻikai te ne ui \add ʻakimautolu\add*. \v 27 Kuo fai ʻae meʻa ni ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, pea kuo ʻikai ke ke fakahā mai ia ki hoʻo tamaioʻeiki, pe ko hai ia ʻe nofo ki mui ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi?” \p \v 28 ¶ Pea naʻe toki tali ʻe he tuʻi ko Tevita ʻo ne pehē, “Ui mai ʻa Patisepa.” Pea naʻa na haʻu ki he ʻao ʻoe tuʻi, ʻo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻoe tuʻi. \v 29 Pea naʻe fuakava ʻe he tuʻi, ʻo pehē, “ʻO hangē ʻoku moʻui moʻoni ʻa Sihova, ʻaia kuo huhuʻi ʻa hoku laumālie mei he mamahi kotoa pē, \v 30 ‌ʻo hangē ko ʻeku fuakava kiate koe ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ko Solomone ko hoʻo tama ʻe pule ki mui ʻiate au, pea ʻe nofo ia ki hoku nofoʻa fakatuʻi ko hoku fetongi;’ te u fai pehē moʻoni kiate koe he ʻaho ni.” \v 31 Pea naʻe toki punou ʻa Patisepa mo hono mata ki he kelekele, mo ne fai fakaʻapaʻapa ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “ʻOfa ke moʻui ʻa Tevita ko hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻo taʻengata.” \p \v 32 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ko Tevita, Ui mai ʻa Satoki ko e taulaʻeiki, mo Netane ko e palōfita, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata. Pea naʻa nau haʻu ki he ʻao ʻoe tuʻi. \v 33 Naʻe pehē foki ʻe he tuʻi kiate kinautolu, “Mou ʻave mo kimoutolu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa homou ʻeiki, pea fakaheka ʻa Solomone ko hoku foha ki heʻeku miuli ʻaʻaku, pea ʻohifo ia ki Kihoni: \v 34 Pea tuku ke pani ia ʻaki ʻae lolo ʻe Satoki ko e taulaʻeiki mo Netane ko e palōfita, ke ne tuʻi ʻi ʻIsileli: pea mou ifi ʻaki ʻae meʻalea, mo pehē, ‘Ke moʻui ʻae tuʻi ko Solomone.’ \v 35 Pea hili ia te mou muimui mai kiate ia, koeʻuhi ke ne haʻu ʻo heka ki hoku nofoʻa fakatuʻi: he te ne hoko ia ko e tuʻi, ko hoku fetongi: pea kuo u fakanofo ia ke ne pule ki ʻIsileli pea mo Siuta.” \v 36 Pea naʻe tali ʻae lea ʻae tuʻi ʻe Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, ʻo ne pehē, “ʻEmeni: pea ke pehē foki ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi. \v 37 ‌ʻO hangē ko e ʻi hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻa Sihova, ke pehē foki ʻa ʻene kau kia Solomone, mo ne fakalahi ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ke lahi hake ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi ko Tevita.” \v 38 Ko ia naʻe ʻalu hifo ai ʻa Satoki ko e taulaʻeiki, mo Netane ko e palōfita, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea mo e kakai Keliti mo e kakai Peleti, pea naʻa nau fakaheka ʻa Solomone ki he miuli ʻae tuʻi ko Tevita, pea naʻa nau ʻomi ia ki Kihoni. \v 39 Pea naʻe toʻo mai ʻae hina lolo mei he fale fehikitaki ʻe Satoki ko e taulaʻeiki, pea ne pani ʻaki ʻa Solomone. Pea naʻa nau ifi ʻae meʻalea: pea naʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, “Ke moʻui ʻae tuʻi ko Solomone.” \v 40 Pea naʻe muimui hake kiate ia ʻae kakai kotoa pē, pea naʻe ifi ʻe he kakai ʻenau ngaahi fafangu, pea naʻa nau fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito, ko ia naʻe mafahi ʻae fonua ʻi heʻenau longoaʻa. \p \v 41 ¶ Pea naʻe fanongo ki ai ʻa ʻAtunaisa pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻo feʻunga mo e fakaʻosi ʻenau kai. Pea ʻi he fanongo ʻa Soape ki he ifi ʻae meʻalea, naʻa ne pehē, “Ko e hā ʻoku longoaʻa ai ʻae kolo mo maveuveu?” \v 42 Pea ʻiloange, lolotonga ʻa ʻene kei lea, naʻe haʻu ʻa Sonatane ko e foha ʻo ʻApaiata ko e taulaʻeiki: pea naʻe pehē ʻe ʻAtunaisa kiate ia, “Hū mai; he ko e tangata toʻa koe pea ʻoku ke ʻomi ha ongoongolelei.” \v 43 Pea naʻe lea ʻo pehēange ʻe Sonatane kia ʻAtunaisa, “Ko e moʻoni kuo fakanofo ʻe Tevita ʻa Solomone ke ne tuʻi. \v 44 Pea kuo fekau atu ia mo Satoki ko e taulaʻeiki, mo Netane ko e palōfita, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, mo e kakai Keliti, mo e kakai Peleti, pea kuo nau fakaheka ia ki he miuli ʻae tuʻi: \v 45 Pea kuo pani ʻaki ia ʻae lolo ʻi Kilioni ke hoko ko e tuʻi, ʻe Satoki ko e taulaʻeiki mo Netane ko e palōfita: pea kuo nau ʻohake mei ai mo e fiefia, ko ia naʻe toe mavava ai ʻae kolo. Ko e longoaʻa eni ʻaia kuo mou fanongo ki ai. \v 46 Pea kuo nofo foki ʻa Solomone ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻoe puleʻanga. \v 47 Pea naʻe haʻu foki ʻae kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi ke tāpuakiʻi ʻa hotau ʻeiki ko e tuʻi ko Tevita, ʻo pehē, ‘Ke ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae hingoa ʻo Solomone ke lelei hake ʻi ho hingoa ʻoʻou, pea ne ngaohi ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ke lahi hake ʻi ho nofoʻanga ʻoʻou.’ Pea naʻe punou hifo ʻae tuʻi ʻi hono mohenga. \v 48 Pea naʻe lea pehē foki ʻe he tuʻi, ‘Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne foaki mai ha tokotaha ke nofo ki hoku nofoʻa fakatuʻi he ʻaho ni, ka kuo sio ki ai ʻa hoku mata.’” \p \v 49 ¶ Pea naʻe manavahē ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻia ʻAtunaisa, pea naʻa nau tutuʻu hake, pea ʻalu taki taha ʻae tangata ʻi hono hala. \v 50 Pea naʻe manavahē ʻa ʻAtunaisa koeʻuhi ko Solomone, pea naʻa ne tuʻu hake, mo ne ʻalu ʻo ne puke ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga. \v 51 Pea naʻe tala kia Solomone, ʻo pehē, Vakai, ʻoku manavahē ʻa ʻAtunaisa ki he tuʻi ko Solomone: he vakai, kuo ne puke atu ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga, ʻo ne pehē, “Tuku ke fuakava ʻe he tuʻi ko Solomone kiate au he ʻaho ni, ʻe ʻikai te ne tāmateʻi ʻa ʻene tamaioʻeiki ʻaki ʻae heletā.” \v 52 Pea naʻe pehē ʻe Solomone, “Kapau te ne fai ʻo ngali mo ha tangata lelei, ʻe ʻikai siʻi tō ki he kelekele hano tuʻoni louʻulu ʻe taha: pea kapau ʻe ʻilo ha kovi ʻiate ia, ko e moʻoni te ne mate.” \v 53 Ko ia naʻe fekau atu ʻe Solomone, pea naʻa nau ʻomi ia mei he feilaulauʻanga. Pea naʻa ne haʻu ʻo ne punou hifo ia ki he tuʻi ko Solomone: pea naʻe pehē ʻe Solomone kiate ia, “ʻAlu koe ki ho fale.” \c 2 \cd \it 1 Ko e ngaahi lea tuku ʻa Tevita kia Solomone. 12. Ko e kamata pule ʻa Solomone. 13 Ko e meʻa naʻe mate ai ʻa ʻAtunaisa. 26 Ko e toʻo mei ʻa ʻApaiata ʻa ʻene ngāue fakataulaʻeiki. 28 Ko e mateʻanga ʻo Soape. 36 Ko e meʻa naʻe tāmateʻi ai ʻa Simi.\it* \p \v 1 Pea ko eni naʻe ʻunuʻunu mai ʻae ngaahi ʻaho ʻo Tevita ke ne pekia ai; pea naʻa ne tukutala kia Solomone ko hono ʻAlo, ʻo pehē, \v 2 “ʻOku ou ʻalu au ʻi he hala ʻo māmani kotoa pē: ko ia ke ke mālohi koe, pea ke fai ʻo ngalingali tangata: \v 3 Pea ke tauhi ki he fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ke ʻeveʻeva ʻi hono ngaahi hala, pea ke fai ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fekau, mo ʻene ngaahi fakamaau, mo ʻene fakamoʻoni kotoa pē, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻa Mōsese, koeʻuhi ke ke monūʻia ai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke fai, pea ʻi he potu fulipē te ke ʻalu ki ai: \v 4 Koeʻuhi ke fakatuʻumaʻu ʻe Sihova ʻa ʻene folofola ʻaia naʻa ne lea ʻaki koeʻuhi ko au, ʻo pehē, ‘Kapau ʻe tokanga ʻe hoʻo fānau ki honau hala, ke ʻaʻeva ʻi hoku ʻao ʻi he moʻoni ʻaki ʻa honau loto kotoa mo honau laumālie kotoa, (naʻa ne pehē ʻe ia,) ʻe ʻikai te ke masiva tangata koe ke nofo ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli.’ \v 5 Pea ʻoku ke ʻilo foki, ʻaia naʻe fai kiate au ʻe Soape ko e tama ʻa Seluia, mo ia naʻa ne fai ki he ongo ʻeiki ʻe toko ua ʻoe kautau ʻo ʻIsileli, kia ʻApina ko e foha ʻo Nea, pea kia ʻAmasa ko e foha ʻo Seteli, ʻaia naʻa ne tāmateʻi, ʻo ne lilingi ʻae toto ʻoe tau lolotonga ʻae melino, ʻo ne unu ʻi he toto ʻoe tau ʻa hono nonoʻo naʻe noʻotaki ʻaki hono kongaloto, pea mo ʻene topuvaʻe ʻaia naʻe ʻi hono vaʻe. \v 6 Ko ia fai ʻo fakatatau mo hoʻo poto, pea ʻoua naʻa tuku ke ʻalu hifo ʻa hono ʻuluhinā, ki he faʻitoka ʻi he melino. \v 7 Ka ke fakahā ʻae ʻofa ki he ngaahi foha ʻo Pasilai ko e tangata Kiliati, pea tuku ke nau ʻiate kinautolu ʻe kai mei hoʻo keinangaʻanga: he naʻa nau fai pehē kiate au ʻi heʻeku hola koeʻuhi ko ʻApisalomi ko ho taʻokete. \v 8 Pea vakai, “ʻOku ʻiate koe ʻa Simi ko e foha ʻo Kela, ko e tangata Penisimani mei Pahulimi, ʻaia naʻe kape kiate au ʻi he kape lahi ʻi he ʻaho ʻaia naʻaku ʻalu ai ki Mehanemi: ka naʻa ne ʻohifo kiate au ke ma fetaulaki ki Sioatani, pea naʻaku fuakava kiate ia ʻia Sihova, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai te u tāmateʻi koe ʻaki ʻae heletā.’ \v 9 Ka ko eni, ʻoua naʻa ke lau ia ko e taʻehalaia: he ko e tangata poto koe, pea ʻoku ke ʻilo ʻae meʻa ʻoku totonu ke ke fai kiate ia; ka ke ʻohifo ʻe koe ʻa hono ʻuluhinā ki he faʻitoka mo e toto.” \p \v 10 ¶ Pea pehē, naʻe mohe ʻa Tevita mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai ʻene putu ki he Kolo ʻo Tevita. \v 11 Pea ko e kuonga naʻe pule ai ʻa Tevita ki ʻIsileli ko e taʻu ʻe fāngofulu: ko e taʻu ʻe fitu naʻa ne pule ai ʻi Hepeloni, pea ko e taʻu ʻe tolungofulu ma tolu naʻa ne pule ʻi Selūsalema. \v 12 Pea naʻe toki nofo ʻa Solomone ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻene tamai ko Tevita pea naʻe fakatuʻumaʻu ʻaupito ʻa hono puleʻanga. \p \v 13 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa ʻAtunaisa ko e tama ʻa Hakiti kia Patisepa, ko e faʻē ʻa Solomone. Pea naʻa ne pehē mai ʻe ia kiate ia, “ʻOku ke haʻu fakamelino pe?” Pea naʻe pehē atu ʻe ia, “Ko e melino pe.” \v 14 Naʻa ne pehē foki ʻe ia, “ʻOku ai ha meʻa ʻoku ou fie lea ai kiate koe.” Pea naʻa ne pehē atu, “Ke ke lea pe.” \v 15 Pea pehēange ʻe ia, “ʻOku ke ʻilo naʻe ʻoʻoku ʻae puleʻanga, pea naʻe hanga mai kiate au ʻae mata kotoa pē ʻi ʻIsileli, koeʻuhi ke u hoko ʻo pule: ka ko eni kuo liliu ʻae puleʻanga, pea kuo hoko ia ki hoku tokoua: he naʻe ʻoʻona ia meia Sihova. \v 16 Pea ko eni ko e meʻa pe taha ʻoku ou kole meiate koe, pea ʻoua naʻa ke fakaʻikai mai.” Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ke ke lea pe.” \v 17 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke lea kia Solomone ko e tuʻi (he koeʻuhi ʻe ʻikai te ne ʻikai mai kiate koe,) ke ne foaki mai ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi ke ma mali.” \v 18 Pea naʻe pehē ʻe Patisepa, “ʻOku lelei te u lea maʻau ki he tuʻi.” \v 19 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Patisepa ki he tuʻi ko Solomone ke lea kiate ia maʻa ʻAtunaisa. “Pea naʻe tuʻu hake ʻae tuʻi ke fetaulaki kiate ia, pea naʻa ne punou kiate ia, mo ne nofo hifo ki hono nofoʻanga fakatuʻi, pea naʻa ne fekau ke te u ha nofoʻa maʻae faʻē ʻae tuʻi; pea naʻe nofo ia ki hono nima toʻomataʻu. \v 20 Pea naʻe toki pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole meiate koe ʻae meʻa siʻi pe taha; ʻoua naʻa ke pehē mai ʻikai.” Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi kiate ia, “Ke ke fai pe hoʻo kole, ʻa ʻeku faʻē: koeʻuhi ʻe ʻikai te u pehē atu ʻikai.” \v 21 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Tuku ke ʻatu ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi kia ʻAtunaisa koho tokoua ke na mali.” \v 22 Pea naʻe talaange ʻe he tuʻi ko Solomone ki heʻene faʻē, ʻo pehē, “Pea ko e hā ʻoku ke kole ai ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi maʻa ʻAtunaisa? Kole foki maʻana ʻae puleʻanga; he ko hoku taʻokete ia; ʻio, maʻana, pea mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki, pea maʻa Soape ko e tama ʻa Seluia.” \v 23 Pea naʻe toki fuakava ai ʻa Solomone ʻia Sihova, ʻo pehē, “Ke fai pehē kiate au ʻe he ʻOtua, ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai mate ʻa ʻAtunaisa koeʻuhi ko ʻene lea ʻaki ʻae lea ni. \v 24 Pea ko ia, ʻOku moʻui ʻa Sihova ʻaia kuo ne fakamālohiʻi au, ʻo ne hiki hake au ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻeku tamai ko Tevita, pea kuo ne fokotuʻu ha fale moʻoku, ʻo hangē ko ʻene talaʻofa, pea ʻe mate tāmateʻi ʻa ʻAtunaisa he ʻaho ni.” \v 25 Pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ko Solomone ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata; pea naʻa ne hoko atu kiate ia pea naʻa ne mate ai. \v 26 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia ʻApaiata ko e taulaʻeiki, “ʻAlu ko e ki ʻAnatoti, ki ho potu fonua ʻoʻou; he ʻoku totonu ke ke mate koe; ka ʻe ʻikai te u tāmateʻi koe ʻi he kuonga ni, koeʻuhi naʻa ke fua ʻae puha tapu ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻi he ʻao ʻo Tevita ko ʻeku tamai, pea koeʻuhi naʻa ke mamahi koe ʻi he meʻa kotoa pē naʻe mamahi ai ʻa ʻeku tamai.” \v 27 Ko ia naʻe kapusi ai ʻa ʻApaiata ʻe Solomone mei heʻene \add ngāue \add*fakataulaʻeiki kia Sihova; koeʻuhi ke ne fakamoʻoni ʻae folofola ʻa Sihova ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ki he fale ʻo Ilai ʻi Sailo. \p \v 28 ¶ Pea naʻe toki ʻomi ʻa hono ongoongo kia Soape: he naʻe liliu ʻa Soape ke muimui kia ʻAtunaisa, ka naʻe ʻikai muimui ia kia ʻApisalomi. Pea naʻe hola ʻa Soape ki he fale fehikitaki ʻo Sihova, ʻo ne puke atu ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga. \v 29 Pea naʻe fakahā ia ki he tuʻi ko Solomone ʻo pehē, kuo hola ʻa Soape ki he fale fehikitaki ʻo Sihova; pea vakai, kuo ofi atu ia ki he feilaulauʻanga. Pea naʻe toki fekauʻi ʻe Solomone ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, ʻo ne pehē, “ʻAlu, ʻo taaʻi ia,” \v 30 Pea naʻe hoko atu ʻa Penaia ki he fale fehikitaki ʻo Sihova, mo ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē mai ʻe he tuʻi, Ke ke tuʻu mai.” Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻE ʻikai; ka te u mate pe ʻi heni.” Pea naʻe toe ʻomi hono tala ʻe Penaia ki he tuʻi, ʻo pehē, “Naʻe pehē ʻae lea ʻa Soape, pea naʻe pehē ni ʻa ʻene talia au.” \v 31 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ke ke fai kiate ia ʻo hangē ko ʻene lau, pea ke taaʻi ia, mo tanu; koeʻuhi ke ke ʻave ai ʻae toto taʻehalaia ʻaia naʻe lilingi ʻe Soape, meiate au, pea mei he fale ʻo ʻeku tamai. \v 32 Pea ʻe tuku ʻe Sihova ʻa hono toto ki hono ʻulu ʻoʻona, ʻaia naʻe teʻia ʻae ongo tangata naʻe māʻoniʻoni mo lelei hake ʻiate ia, ʻo ne tāmateʻi ʻakinaua ʻaki ʻae heletā, ka naʻe taʻeʻilo ki ai ʻa ʻeku tamai ko Tevita; ʻio, ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea, ko e ʻeiki pule ki he kautau ʻo ʻIsileli, mo ʻAmasa, ko e foha ʻo Seteli, ko e ʻeiki pule ki he kautau ʻo Siuta. \v 33 Ko ia ʻe foki atu ai ʻa hona toto ki he ʻulu ʻo Soape, pea ki he ʻulu ʻo hono hako ʻo taʻengata: ka ko Tevita, pea ki hono hako ʻoʻona, pea ki hono fale, pea ki hono nofoʻa fakatuʻi, ʻe ʻi ai ʻae melino meia Sihova, ʻo taʻengata.” \v 34 Ko ia naʻe ʻalu hake ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea naʻa ne hoko atu kiate ia, mo ne tāmateʻi ia: pea naʻe tanu ia ʻi hono fale ʻoʻona ʻi he toafa. \v 35 Pea naʻe tuku ʻe he tuʻi ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata ke fetongi ia ʻi he pule ki he kautau: pea naʻe tuku ʻe he tuʻi ʻa Satoki ko e taulaʻeiki ke ne fetongi ʻa ʻApaiata. \p \v 36 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo ne ui mai ʻa Simi, ʻo ne pehē kiate ia, “Langa ʻe koe moʻou ha fale ʻi Selūsalema, pea nofo ai, pea ʻoua naʻa ke ʻalu atu mei ai ki ha potu kehe. \v 37 He ko e moʻoni, ʻi he ʻaho ko ia te ke ʻalu atu, mo ke Lakaatu ki he kauvai ʻe taha ʻo Kitiloni, ke ke ʻilo fakapapau te ke mate moʻoni ai: ʻe ʻi ho ʻulu ʻoʻou pe ho toto.” \v 38 Pea naʻe pehē ʻe Simi ki he tuʻi, “ʻOku lelei ʻae lea ko eni: ʻo hangē ko ia kuo lea ʻaki ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻe pehē ʻae fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki.” Pea naʻe nofo fuoloa ʻa Simi ʻi Selūsalema. \v 39 Pea ʻi heʻene ʻosi ʻae taʻu ʻe tolu naʻe hoko ʻo pehē, naʻe hola ʻae ongo tamaioʻeiki ʻa Simi kia ʻAkisi ko e foha ʻo Meaka ko e tuʻi ʻo Kati. Pea naʻa nau fakahā ange kia Simi, ʻo pehē, “Vakai, kuo ʻi Kati ʻa hoʻo ongo tamaioʻeiki.” \v 40 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Simi, ʻo ne ʻai ʻae hekaʻanga ki heʻene ʻasi, pea ʻalu ia ki Kati kia ʻAkisi ke kumi ki heʻene ongo tamaioʻeiki: pea naʻe ʻalu ʻa Simi, ʻo ne ʻomi ʻa ʻene ongo tamaioʻeiki mei Kati. \v 41 Pea naʻe fakahā kia Solomone, kuo ʻalu ʻa Simi mei Selūsalema ki Kati, pea kuo toe liu mai. \v 42 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo ne ui mai ʻa Simi, mo ne pehē kiate ia, “ʻIkai naʻaku fekauʻi koe ke ke fuakava ʻia Sihova, pea u lea mamafa kiate koe, ʻo pehē, Ke ke ʻilo fakapapau, ʻi he ʻaho ko ia te ke ʻalu atu, mo ʻeveʻeva mamaʻo ki ha potu, ke ke mate moʻoni ai? Pea naʻa ke pehē mai kiate au, ‘ʻOku lelei ʻae lea kuo u fanongo ki ai.’ \v 43 Ko ia ko e hā kuo ʻikai ai te ke fai ki he fuakava ʻa Sihova, mo e fekau ʻaia kuo u tukupau kiate koe? \v 44 Naʻe pehē foki ʻe he tuʻi kia Simi, ʻOku ke ʻilo ʻae kovi kotoa pē kuo fufū ʻi ho loto, ʻaia naʻa ke fai kia Tevita ko ʻeku tamai: ko ia foki ʻe fakafoki ai ʻe Sihova ʻa hoʻo kovi ki ho ʻulu ʻoʻou; \v 45 Pea ʻe fakamonūʻia ʻae tuʻi ko Solomone, pea ʻe fokotuʻumaʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita ʻo taʻengata.” \v 46 Ko ia naʻe fekau ai ʻe he tuʻi kia Penaia ko e foha ʻo Sehoiata; pea naʻe ʻalu atu ia, pea naʻa ne taaʻi ia ke ne mate. Pea naʻe fakamālohi ʻae puleʻanga ʻi he nima ʻo Solomone. \c 3 \cd \it 1 Ko e fakamaʻu ʻa Solomone mo e ʻofefine ʻo Felo. 2 ʻOku kei fai ʻae ngaahi feilaulau ʻi he ngaahi potu māʻolunga. 5 Ko e meʻa ʻi heʻene holi ki ai ʻoku maʻu ai ʻe Solomone ʻae poto, pea ʻoku ne koloaʻia mo ongoongolelei ai. 16 ʻOku ʻāsili ongoongo ia ʻi he fakamaau naʻa ne fai ki he ongo fefine angahala.\it* \p \v 1 Pea naʻe fakakāinga ʻa Solomone mo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea naʻa ne maʻu ʻae ʻofefine ʻo Felo, ʻo ne ʻomi ia ki he Kolo ʻo Tevita, kaeʻoua ke ʻosi ʻene langa ʻa hono fale ʻoʻona, pea mo e fale ʻo Sihova, pea mo e ʻā naʻe takatakai ʻaki ʻa Selūsalema. \v 2 Ka naʻe fai ʻae feilaulau ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga, koeʻuhi naʻe ʻikai langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ko ia. \v 3 Pea naʻe ʻofa ʻa Solomone kia Sihova, pea naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he ngaahi fekau ʻa Tevita ko ʻene tamai: ka ko e meʻa pe taha, naʻa ne fai ʻae feilaulau mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi potu māʻolunga. \p \v 4 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ki Kipione ke fai feilaulau ʻi ai; he ko e potu māʻolunga ia naʻe ongoongo lahi: ko e feilaulau tutu ʻe afe naʻe feilaulau ʻaki ʻe Solomone ʻi he feilaulauʻanga ko ia. \v 5 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone ʻi Kipione ʻi ha misi ʻi he pō: pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, “Kole ha meʻa ke u foaki kiate koe.” \v 6 Pea naʻe pehē ʻe Solomone, “Kuo ke fakahā ki heʻeku tamai ko Tevita ko hoʻo tamaioʻeiki ʻae ʻaloʻofa lahi, ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻi he moʻoni, mo e māʻoniʻoni, pea ʻi he angatonu ʻo hono loto kiate koe: pea kuo ke tuku ʻae ngāue ʻofa lahi ni maʻana, ʻi hoʻo tuku kiate ia ha foha ke ne nofo ki hono nofoʻa fakatuʻi, ʻo hangē ko ia \add ʻoku fai \add*he ʻaho ni. \v 7 Pea ko eni, ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke fakanofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke tuʻi ko e fetongi ʻo Tevita ko ʻeku tamai: pea ko e tamasiʻi siʻi pe au ʻoku ʻikai te u ʻilo ke fēfē ʻa ʻeku ʻalu atu mo ʻeku hū mai. \v 8 Pea ko hoʻo tamaioʻeiki ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo hoʻo kakai ʻaia kuo ke fili, ko e kakai lahi, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa lau hako pe ʻoku toko fiha, ko e meʻa ʻi heʻenau tokolahi ʻaupito. \v 9 Ko ia ke ke tuku ki hoʻo tamaioʻeiki ha loto poto ke fakamaauʻi ʻa hoʻo kakai, koeʻuhi ke u faʻa ʻilo totonu ʻae lelei mo e kovi; he ko hai ʻoku faʻa fai ke fakamaauʻi eni ʻa hoʻo kakai tokolahi ni?” \v 10 Pea naʻe lelei ʻae lea ni kia Sihova, ʻae kole ʻe Solomone ki he meʻa ni. \v 11 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kiate ia, “Koeʻuhi kuo ke kole ki he meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke kole maʻau ʻae moʻui fuoloa; pe te ke kole maʻau ha koloa, pe te ke kole ʻae moʻui ʻa hoʻo ngaahi fili; ka kuo ke kole maʻau ʻae lotoloto poto, ke ʻiloʻi ai ʻae fakamaau totonu; \v 12 Vakai, kuo u fai ʻo tatau mo ia kuo ke lea ki ai: vakai, kuo u foaki kiate koe ʻae loto poto mo faʻa fakakaukau; ko ia kuo ʻikai ha tokotaha ʻe tatau mo koe talu mei muʻa, pea ʻe ʻikai tupu hake ha tokotaha ke tatau mo koe ki mui. \v 13 Pea kuo u foaki foki kiate koe ʻae meʻa naʻe ʻikai te ke kole ki ai, ʻae koloa, mo e ongoongo fakatouʻosi; ko ia ʻe ʻikai tatau mo koe ha tokotaha ʻi he ngaahi tuʻi ʻi hoʻo ngaahi ʻaho kotoa pē. \v 14 Pea kapau te ke ʻalu ʻi hoku ngaahi hala, ke fai ki heʻeku ngaahi fono mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo hangē ko e ʻalu ʻa Tevita ko hoʻo tamai, pehē, te u fakatolonga ʻa hoʻo ngaahi ʻaho.” \v 15 Pea naʻe ʻā hake ʻa Solomone; pea vakai, ko e misi ia. Pea naʻa ne haʻu ki Selūsalema, ʻo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻo Sihova, mo ne ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino, pea naʻa ne teuteu ʻae kātoanga ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē. \p \v 16 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻae ongo fefine angahala ʻe toko ua, ki he tuʻi, ʻo na tutuʻu ʻi hono ʻao. \v 17 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ʻe tokotaha, “ʻE hoku ʻeiki, ko au mo e fefine ni ʻoku ma nonofo ʻi he fale pe taha; pea naʻaku fāʻeleʻi ha tamasiʻi lolotonga ʻema ʻi he fale mo ia. \v 18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono ʻaho tolu hili ʻa ʻeku fāʻele ʻaʻaku, naʻe fāʻele ʻae fefine ni foki: pea naʻa ma nofo fakataha; naʻe ʻikai mo ha tokotaha kehe ʻi he fale mo kimaua, ka ko kimaua pe toko ua. \v 19 Pea naʻe mate ʻae tamasiʻi ʻae fefine ni ʻi he pō; ko e meʻa ʻi heʻene taʻomia ia. \v 20 Pea naʻa ne tuʻu hake ʻi he tuʻuapō mālie, ʻo ne ʻave ʻa ʻeku tama mei hoku tafaʻaki lolotonga ʻae mohe ʻa hoʻo kaunanga, mo ne fakatokoto ia ki hono fatafata, ka naʻe tuku ʻe ia ʻa ʻene tamasiʻi mate ki hoku fatafata ʻoʻoku. \v 21 Pea ʻi heʻeku tuʻu hake ʻi he pongipongi ke fakahuhu ʻa ʻeku tamasiʻi, vakai, kuo mate ia; ka ʻi heʻeku toki vakai ki ai ʻi he pongipongi, vakai, naʻe ʻikai ko ʻeku tama ia, ʻaia naʻaku fāʻeleʻi.” \v 22 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ʻe tokotaha, “ʻIkai; ka ko ʻeku tama ʻaia ʻoku moʻui, pea ko ia kuo mate ko hoʻo tama ia.” Pea naʻe pehēange eni, “ʻIkai; ka ko ia kuo mate ko hoʻo tama ia, pea ko ia ʻoku moʻui ko ʻeku tama ia.” Naʻe pehē ʻa ʻena lea ʻi he ʻao ʻoe tuʻi. \v 23 Pea naʻe toki pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku pehē ʻe he tokotaha, ‘Ko ʻeku tama eni ʻaia ʻoku moʻui, pea ko hoʻo tama ʻaia ʻoku mate:’ pea ʻoku pehē ʻe he tokotaha kehe, ‘ʻIkai; ka ko hoʻo tama ʻaʻau ʻaia ʻoku mate, pea ko ʻeku tama ʻaʻaku ʻaia ʻoku moʻui.’” \v 24 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOmi kiate au ha heletā.” Pea naʻa nau ʻomi ʻae heletā ki he ʻao ʻoe tuʻi. \v 25 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Fahiua ʻae tamasiʻi moʻui, pea ʻatu ʻae faʻahi ʻe taha ki he tokotaha, mo e faʻahi ʻe taha ki he tokotaha kehe.” \v 26 Pea naʻe toki lea ʻae fefine ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae tamasiʻi moʻui, he naʻe ngaue ʻa hono fatu ki heʻene tama, pea naʻa ne pehē, “ʻE hoku ʻeiki, foaki pe kiate ia ʻae tamasiʻi moʻui, kaeʻoua ʻaupito naʻa tāmateʻi ia.” Ka naʻe pehē ʻe he tokotaha, “Ke ʻoua naʻa ʻaʻaku ia pe ʻaʻau, kae fahiua pe.” \v 27 Pea naʻe toki lea ʻae tuʻi ʻo pehēange, “Foaki kiate ia ʻae tamasiʻi moʻui, pea ʻoua ʻaupito naʻa tāmateʻi ia: ko ʻene faʻē ia.” \v 28 Pea naʻe ongoongoa ʻi ʻIsileli kotoa ʻae fakamaau ʻaia naʻe fai ʻe he tuʻi; pea naʻa nau manavahē ki he tuʻi; he naʻa nau mamata kuo ʻiate ia ʻae poto mei he ʻOtua ke ne fai ʻae fakamaau. \c 4 \cd \it 1 Ko e houʻeiki ʻa Solomone. 7 Ko ʻene kau matāpule ʻe toko hongofulu ma ua ke tokangaʻi ʻae meʻakai. 20 Ko e nofo lelei mo e lahi ʻaupito hono puleʻanga. 22 Ko e meʻakai ki he ʻaho ʻe taha. 26 Ko e tokolahi ʻo ʻene kautau naʻe heka ki he fanga manu. 29 Ko e poto ʻa Solomone.\it* \p \v 1 Ko ia naʻe pule ai ʻae tuʻi ko Solomone ki ʻIsileli kātoa. \v 2 Pea ko eni ia ʻae houʻeiki naʻe ʻiate ia; ko ʻAsalia ko e foha ʻo Satoki ko e taulaʻeiki. \v 3 Mo Iliolefi mo ʻAhia, ko e ongo foha ʻo Sisa, ko e ongo tangata tohi; mo Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute, ko e tangata tohi meʻa ia. \v 4 Pea ko Penaia ko e foha ʻo Sehoiata naʻe pule ki he kautau: pea ko Satoki mo ʻApaiata ko e ongo taulaʻeiki: \v 5 Pea ko ʻAsalia ko e foha ʻo Netane naʻe pule ia ki he kau matāpule: pea ko Saputi ko e foha ʻo Netane ko e matāpule lahi ia, pea ko e kāinga ia ʻoe tuʻi: \v 6 Pea naʻe pule ʻa ʻAhisali ki he kakai ʻoe fale: pea naʻe pule ʻa ʻAtonilami ko e foha ʻo ʻApita ki he tukuhau. \p \v 7 ¶ Pea naʻe ʻia Solomone ʻae kau matāpule ʻe toko hongofulu ma ua, naʻe puleʻi ʻa ʻIsileli kātoa, ke tokonaki ʻae meʻakai maʻae tuʻi pea mo hono kau nofoʻanga; naʻe tokonaki ʻi he taʻu ʻe he tangata taki taha ʻi hono māhina. \v 8 Pea ko honau hingoa eni: Ko e foha ʻo Uli, mei he moʻunga ʻo ʻIfalemi: \v 9 Ko e foha ʻo Tekeli, ʻi Makasi, pea ʻi Sealipimi, mo Pete-Semesi, mo ʻEloni-Pete-Hanani: \v 10 Ko e foha ʻo Hesiti, ʻi ʻAlupoti; naʻe ʻaʻana ʻa Soko, pea mo e fonua kotoa pē ʻo Hefeli: \v 11 Ko e foha ʻo ʻApinatapi, ʻi he fonua kotoa pē ʻo Toa; ko ia ia naʻe maʻu ʻa Tafati ko e ʻofefine ʻo Solomone ko hono uaifi: \v 12 Ko Paʻana ko e foha ʻo ʻAhilute; naʻe ʻoʻona ʻa Tenaki, mo Mekito, mo Pete-Seani kātoa, ʻaia ʻoku ofi ki Salitana ki lalo ʻi Sesilili, mei Pete-Seani ki ʻEpeli-Mihola, ʻo aʻu ki he potu ki kō atu ʻi Sokiniami. \v 13 Ko e foha ʻo Kepa, ʻi Lemoti-Kiliati: naʻe ʻoʻona ʻae ngaahi kolo ʻo Saili ko e foha ʻo Manase, ʻaia ʻoku ʻi Kiliati; naʻe ʻoʻona foki ʻae fonua ʻo ʻAlikopo, ʻaia ʻoku ʻi Pesani, ko e kolo lahi ʻe tolungofulu kuo ʻāʻi, pea matapā ʻaki ʻae palasa: \v 14 Ko ʻAhinatapi ko e foha ʻo Ito, naʻe ʻaʻana ʻa Mehanemi: \v 15 Ko ʻAhimasi naʻe ʻi Nafitali; naʻe maʻu foki ʻe ia ʻa Pasimati ko e ʻofefine ʻo Solomone ko hono uaifi: \v 16 Ko Peana ko e foha ʻo Husai, naʻe ʻi ʻAseli pea mo ʻAloti: \v 17 Ko Sihosafate ko e foha ʻo Palua, naʻe ʻi ʻIsaka: \v 18 Ko Simi ko e foha ʻo Ila, naʻe ʻi Penisimani. \v 19 Ko Kepa ko e foha ʻo Uli, naʻe ʻi he fonua ʻo Kiliati, mo e fonua ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmoli, pea mo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani; pea ko e matāpule tokotaha pe ia ʻi he fonua. \p \v 20 ¶ Pea naʻe fuʻu tokolahi ʻa Siuta mo ʻIsileli, ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi ʻa honau tokolahi, ʻi he kai, mo e inu, pea mo e fai fakafiefia. \v 21 Pea naʻe pule ʻa Solomone ki he puleʻanga kotoa pē mei he vaitafe ʻo aʻu atu ki he fonua ʻoe kakai Filisitia, pea ʻe aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻIsipite: naʻa nau ʻomi koloa, ʻo tukuhau kia Solomone lolotonga ʻae ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui. \p \v 22 ¶ Pea ko e meʻakai ʻa Solomone ki he ʻaho pe taha, ko e fuaʻanga ʻe tolungofulu ʻoe mahoaʻa lelei, mo e fuaʻanga ʻe onongofulu ʻoe mahoaʻa ʻe taha, \v 23 Ko e fanga pulu sino ʻe hongofulu, mo e fanga pulu ʻe uofulu mei he potu mohukuʻia, mo e fanga sipi ʻe teau, ka ʻoku lau kehe ʻae fanga haʻate mo e fanga ʻanitelope, mo e fanga tia, mo e fanga manupuna naʻe fafangaʻi ke ngako. \v 24 He naʻe aʻu atu ʻa ʻene pule ki he potu kotoa pē ʻi he kauvaitafe ki heni, mei Tifisa ʻo ʻalu atu ki Kesa, ki he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻi he kauvai ki heni ʻoe vaitafe: pea naʻe melino pe ia ʻi he potu fulipē naʻe takatakai ʻiate ia. \v 25 Pea naʻe nofo taʻemanavahē ʻa Siuta mo ʻIsileli, taki taha ʻae tangata ʻi hono lalo vaine mo e lolo fiki ʻoʻona, mei Tani ʻo aʻu ki Peasipa, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo Solomone. \p \v 26 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Solomone ʻae potu tuʻuʻanga ʻe fā mano ki he fanga hoosi ʻo ʻene ngaahi saliote, pea mo e kau heka hoosi ʻe tokotaha mano ma toko ua afe. \v 27 Pea naʻe tokonaki ʻe he kau matāpule ko ia ʻae meʻakai mā ʻae tuʻi ko Solomone, pea maʻanautolu kotoa pē naʻe haʻu ki he keinangaʻanga ʻa Solomone, ko e tangata taki taha ʻi hono māhina: naʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa. \v 28 Naʻa nau ʻomi foki, ʻe he tangata taki taha ʻo hangē ko ʻene ngāue ʻaʻana, ʻae paʻale mo e kauʻi koane maʻae fanga hoosi mo e fanga manu veʻevave, ki he potu naʻe ʻi ai ʻae kau matāpule. \p \v 29 ¶ Pea naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia Solomone ʻae poto lahi ʻaupito mo e loto faʻa fakakaukau, mo e loto fuʻu lahi, ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻaia ʻoku ʻi he matātahi. \v 30 Pea naʻe lahi hake ʻae poto ʻa Solomone ʻi he poto ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua fakahahake, mo e poto kotoa pē ʻo ʻIsipite. \v 31 He naʻe poto lahi hake ia ʻi he kakai kotoa pē; ʻo lahi hake ʻia Etani ko e tangata Esalai, mo Hemani, mo Kalikoli, mo Talita, ko e ngaahi foha ʻo Maholi: pea naʻe aʻu atu ʻa ʻene ongoongolelei ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ai. \v 32 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae lea fakatātā ʻe tolu afe: pea naʻe taha afe ma nima ʻa ʻene hiva. \v 33 Pea naʻa ne fakamatala ʻae ngaahi ʻakau, mei he ʻakau ko e sita ʻoku ʻi Lepanoni ʻo aʻu hifo ki he ʻisope ʻoku tupu mai mei he funga ʻoe ʻā: naʻa ne lea foki ki he ngaahi fanga manu, mo e fanga manupuna, mo e meʻa ʻoku totolo, pea mo e ngaahi ika. \v 34 Pea naʻe haʻu ʻae niʻihi mei he kakai kotoa pē ke fanongo ki he poto ʻa Solomone, mei he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani, ʻaia naʻe fanongo ki heʻene poto. \c 5 \cd \it 1 ʻOku fekauʻi ʻae niʻihi ʻe Helami ke fetapa lelei kia Solomone, pea ʻoku tala ai kiate ia ʻa ʻene tokanga ke langa ʻae falelotu, mo ʻene holi ke ne ʻomi ha ʻakau ki ai. 7 ʻOku fakafetaʻi ʻe Helami ki he ʻOtua koeʻuhi ko Solomone, pea ʻoku ne kole meiate ia ʻae meʻakai pe maʻa hono kakai, kae ʻatu ai ʻae ngaahi taʻanga ʻakau. 13 Ko e lau hono tokolahi ʻoe kau tufunga mo e kau ngāue ʻa Solomone.\it* \p \v 1 Pea naʻe fekau atu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kia Solomone; he naʻa ne fanongo ki heʻenau fakanofo ia ko e tuʻi ke fetongi ʻa ʻene tamai: he naʻe ʻofa maʻu pe ʻa Helami kia Tevita. \v 2 Pea naʻe fekau atu ʻe Solomone kia Helami, ʻo pehē, \v 3 “ʻOku ke ʻilo naʻe ʻikai faʻa langa ʻe Tevita ko ʻeku tamai ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko hono ʻOtua, koeʻuhi ko e ngaahi tau naʻa ne taʻomia ai mei he potu kotoa pē, kaeʻoua ke tuku ʻakinautolu ʻe Sihova ki hono lalo ʻaofivaʻe. \v 4 Ka ko eni kuo foaki kiate au ʻe Sihova ko hoku ʻOtua ʻae melino ʻi he potu kotoa pē, ko ia ʻoku ʻikai ai ha fili pe ha meʻa tuʻutāmaki ʻe fai. \v 5 Pea vakai, ʻoku ou pehē ke langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Tevita ko ʻeku tamai, ʻo pehē, ‘Ko ho ʻalo, ʻaia te u fakanofo ki ho nofoʻa fakatuʻi ke fetongi koe, ʻe langa ʻe ia ha fale ki hoku huafa.’ \v 6 Pea ko ia foki ke ke fekau ke nau tāʻanga mai ʻae ngaahi ʻakau ko e sita mei Lepanoni; pea ʻe kautaha ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki mo hoʻo kau tamaioʻeiki: pea te u foaki kiate koe ʻae totongi koeʻuhi ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo fakatatau ki ha meʻa te ke tala ʻe koe: he ʻoku ke ʻilo ʻoku ʻikai ʻiate kimautolu ha kakai ʻoku poto ʻi he fai ʻoe taʻanga ʻo hangē ko e kakai ʻa Saitoni.” \p \v 7 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ʻe Helami ki he ngaahi lea ʻa Solomone, naʻa ne fiefia ʻaupito ai, ʻo ne pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova he ʻaho ni, ʻaia kuo ne foaki kia Tevita ha ʻalo poto ke pule ki he kakai lahi ni.” \v 8 Pea naʻe ʻave ʻae fekau ʻa Helami kia Solomone, ʻo ne pehē, “Kuo u fanongo ki he ngaahi meʻa ʻaia naʻa ke fekau ai kiate au: te u fai ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ke holi ki ai koeʻuhi ko e tāʻanga sita, pea koeʻuhi ko e tā ʻae ʻakau ko e paini. \v 9 ‌ʻE ʻohifo ia ʻe heʻeku kau tamaioʻeiki mei Lepanoni ki tahi: pea te u fetuku ia ʻi tahi ʻo taulani ki ha potu te ke fakahā mai, pea te u fekau ke tuku ia ʻi ai, pea te ke maʻu ia: pea te ke fai ki hoku loto, ʻi hoʻo tuku mai ʻae meʻakai ki hoku kaungā nofoʻanga.” \v 10 Ko ia naʻe tuku ai ʻe Helami kia Solomone ʻae ngaahi ʻakau sita mo e ngaahi ʻakau paini ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne holi ki ai. \v 11 Pea naʻe ʻatu ʻe Solomone kia Helami ʻae fuaʻanga uite ʻe ua mano ko e meʻakai ki hono kaungā nofoʻanga, mo e fuaʻanga lolo lelei ʻe uofulu: naʻe pehē ʻae meʻa naʻe foaki ʻe Solomone kia Helami ʻi he taʻu taki taha. \v 12 Pea naʻe foaki ʻe Sihova ʻae poto kia Solomone, ʻo tatau mo ʻene talaʻofa kiate ia: pea naʻe nofo melino pe ʻa Helami, mo Solomone; pea naʻe fefuakavaʻaki ʻakinaua ni. \p \v 13 ¶ Pea naʻe pule ʻe Solomone ke fili mai ha kau tangata mei ʻIsileli kātoa; pea naʻe fili mai ʻae kau tangata ʻe toko tolu mano. \v 14 Pea naʻa ne fekau atu ʻakinautolu ki Lepanoni, ko e tokotaha mano ʻi he māhina ʻe taha ʻo fai fakahokohoko: ko e māhina ʻe taha naʻa nau ʻi Lepanoni, pea ko e māhina ʻe ua naʻa nau ʻi honau ʻapi: pea naʻe puleʻi ʻae kau tangata ʻe ʻAtonilami. \v 15 Pea naʻe ʻia Solomone ʻae kakai ʻe toko fitu mano ke fetuku meʻa, mo e toko valu mano ke fai tāʻanga ʻi he ngaahi moʻunga; \v 16 Ka naʻe ʻikai lau ai ʻae ngaahi ʻeiki ʻa Solomone ʻaia naʻe enginakiʻi ʻae ngāue, ko e toko tolu afe mo e toko tolungeau, ʻakinautolu naʻe pule ki he kakai naʻe fai ʻae ngāue. \v 17 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi, pea naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi maka lalahi, mo e maka mahuʻinga, mo e maka naʻe tā, koeʻuhi ke fakatoka ʻae tuʻunga ʻoe fale. \v 18 Pea naʻe tā ia ʻe he kau tufunga ʻa Solomone pea mo e kau tufunga ʻa Helami, pea mo e kakai Kipila: naʻe pehē ʻenau teuteu ʻae taʻanga ʻakau mo e ngaahi maka ke langaʻaki ʻae fale. \c 6 \cd \it 1 Ko e langa hake ʻae falelotu lahi ʻo Solomone. 5 Ko hono ngaahi potu fale. 11 Ko e talaʻofa ʻae ʻOtua koeʻuhi ko ia. 15 Ko e anga mo e teunga ʻoe fale. 23 Ko e Selupimi. 31 Ko hono ngaahi matapā. 36 Ko hono lotoʻā. 37 Ko e fakaʻosi hono langa ʻi he taʻu ʻe fitu.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono taʻu ʻe fāngeau ma valungofulu hili ʻae haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ʻo ʻIsipite, ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa Solomone ki ʻIsileli, ʻi he māhina ko Sifi, ʻaia ko hono ua ʻoe māhina, naʻa ne kamata langa ʻae fale ʻo Sihova. \v 2 Pea ko e fale naʻe langa ʻe he tuʻi ko Solomone kia Sihova, naʻe lōloa ia ko e hanga ʻe teau ma uofulu, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māʻolunga ʻo ia ko e hanga ʻe onongofulu. \v 3 Pea ko hono lōloa ʻoe hūʻanga fale fakamalumalu ʻi he ʻao ʻoe falelotu, ko e hanga ʻe fāngofulu, ʻo fakatatau mo e māukupu ʻoe fale; pea ko hono māukupu ʻi he ʻao ʻoe fale ko e hanga ʻe uofulu. \v 4 Pea naʻa ne ngaohi ki he fale ʻae ngaahi kātupa naʻe faʻa fakamaʻu ke sio mei ai. \v 5 Pea naʻa ne langa ʻae ngaahi potuʻi fale ʻi he tafaʻaki holisi maka ʻoe fale ʻo takatakai, ʻio, ʻi he tafaʻaki holisi maka ʻoe fale ʻo takatakai hake ʻi he potu tapu pea mo e folofolaʻanga: pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi potu fale ʻo takatakai hake: \v 6 Ko e potu fale ʻi lalo ko hono māukupu ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko ia ki loto ko e hanga ʻe hongofulu ma ua ʻa hono māukupu ʻo ia, pea ko hono tolu naʻe hongofulu ma fā ʻae hanga ʻi hono māukupu ʻo ia: he naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi hiliʻanga lalanga lausiʻi kituʻa ʻi he holisi maka ʻoe fale, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakamaʻu ia ki he holisi maka ʻoe fale. \v 7 Pea ʻi heʻene langa hake ʻae fale, naʻe langa ia ʻaki ʻae maka naʻe fakaʻosi ʻa hono teuteuʻi ʻi he teʻeki ke ʻomi ia ki ai; ko ia naʻe ʻikai patō ai ʻi he fale ha hamala, pe ha toki, pe ha meʻa fakatufunga ukamea, lolotonga ʻa hono langa hake. \v 8 Naʻe tuʻu ʻae matapā ki he potu fale ʻi loto ki he potu fale toʻomataʻu: pea naʻa nau ʻalu hake ʻi he tuʻunga mamiomio ki he fale ʻi loto, pea mei ai ʻi loto ki hono tolu. \v 9 Naʻe pehē ʻa ʻene langa ʻae fale mo fakaʻosi ia: pea naʻa ne ʻato ʻaki ʻae fale ʻae ngaahi lalanga mo e laupapa ʻoe ʻakau ko e sita. \v 10 Pea naʻa ne langa ʻae ngaahi potuʻi fale ke falala ki he holisi maka kotoa pē ʻoe fale, ko e hanga ʻe hongofulu ʻa hono māʻolunga: pea naʻe fakafalala ia ki he fale ʻaki ʻae ʻakau ko e sita. \p \v 11 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Solomone, ʻo pehē, \v 12 “Ko e fale eni ʻoku ke fokotuʻu, pea kapau te ke ʻalu ʻi heʻeku ngaahi fono, mo fai ʻeku ngaahi fakamaau, pea tauhi ʻa ʻeku ngaahi fekau ke ʻeveʻeva ʻi ai; pehē, te u toki fakamoʻoni ʻa ʻeku lea kiate koe, ʻaia naʻaku lea ʻaki kia Tevita ko hoʻo tamai: \v 13 pea te u nofo ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea ʻe ʻikai te u liʻaki ʻa hoku kakai ko ʻIsileli.” \v 14 Ko ia naʻe langa ʻe Solomone ʻae fale, pea naʻa ne fakaʻosi ia. \v 15 Pea naʻa ne ʻaofi ʻae holisi maka ki loto fale ʻaki ʻae laupapa sita, mei he faliki ʻoe fale ʻo aʻu hake ʻi he holisi maka ki he ʻato: naʻa ne ʻaofi ia ʻaki ʻae ʻakau, pea naʻa ne faliki ʻaki ʻae fale ʻae laupapa, mei he ʻakau ko e paini. \v 16 Pea naʻa ne ʻaofi ʻae holisi ʻoe fale, ko e hanga ʻe fāngofulu ʻaki ʻae laupapa sita, ʻio, ʻae faliki \add ʻoe fale \add*pea mo e holisi; naʻa ne ngaohi pehē ia ki loto maʻae folofolaʻanga, pea mo e potu toputapu ʻaupito. \v 17 Pea ko e fale, ʻio, ʻae falelotu naʻe ʻi hono ʻao, ko e hanga ʻe valungofulu ʻa hono lōloa. \v 18 Pea naʻe tongitongi ki he sita ʻoe loto fale ʻae fuaʻi ʻakau, mo e ngaahi fisi kuo tatala: naʻe sita kotoa pē; naʻe ʻikai ke ha ai ha maka. \v 19 Pea naʻa ne teuteuʻi ʻae folofolaʻanga ʻi he potu fale ki loto, ke tuku ki ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova. \v 20 Pea ko hono lōloa ʻoe folofolaʻanga ki muʻa ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māʻolunga ʻo ia ko e hanga ʻe fāngofulu: pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae koula moʻoniia; pea naʻe ʻaofia foki ʻae feilaulauʻanga sita. \v 21 Ko ia, naʻe ʻufiʻufi ʻae loto fale ʻo Solomone ʻaki ʻae koula haohaoa: pea naʻa ne vahevahe \add ʻae fale \add*ʻaki ʻae ngaahi seini koula ki muʻa ʻi he folofolaʻanga; pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula. \v 22 Pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ʻae koula ʻae fale kātoa, kaeʻoua ke ʻosi ʻae fale kātoa ʻi hono ʻai: pea ko e feilaulauʻanga kātoa naʻe ofi ki he folofolaʻanga, naʻa ne ʻaofi ia ʻaki ʻae koula. \p \v 23 ¶ Pea ʻi he lotolotonga ʻoe folofolaʻanga naʻa ne ngaohi ai ʻae ongo selupi mei he ʻakau ko e ʻolive, ko hona māʻolunga taki taha ko e hanga ʻe uofulu. \v 24 Pea ko e kapakau ʻe taha ʻoe selupi ko hono lōloa ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko e hanga ʻe hongofulu ʻae lōloa ʻoe kapakau ʻoe selupi ʻe taha: mei he mui kapakau ʻe taha ʻo aʻu atu ki he mui kapakau ʻe taha ko hono lōloa ko e hanga ʻe uofulu. \v 25 Pea naʻe uofulu ʻae hanga ʻoe selupi ʻe taha: naʻe tatau pe ʻae ongo selupi ʻi hona fuofua pea mo hona lahi. \v 26 Ko e māʻolunga ʻoe selupi ʻe taha ko e hanga ʻe uofulu pea ne pehē foki ʻae selupi ʻe taha. \v 27 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae ongo selupi ki he potu fale ki loto; pea naʻe mafola atu ʻae kapakau ʻoe ongo selupi, pea naʻe lave ai ʻae kapakau ʻe taha ki he holisi fale, kae lave ʻae kapakau ʻoe selupi ʻe taha ki he holisi ʻe taha; pea naʻe felaveʻi ʻa hona kapakau ʻi loto fale. \v 28 Pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻae ongo selupi ʻaki ʻae koula. \v 29 Pea naʻa ne tongitongi takatakai ki he ngaahi holisi ʻoe fale ʻae ngaahi fakatātā ki he selupimi, mo e ʻakau ko e ponga, pea mo e ngaahi fisiʻiʻakau kuo tatala, ʻi loto mo tuʻa. \v 30 Pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ʻae koula ʻae faliki ʻoe fale ʻi loto mo ʻi tuʻa. \p \v 31 ¶ Pea ki he hūʻanga ʻoe folofolaʻanga naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi matapā ʻoe ʻakau ko e ʻolive: ko hono ʻakau fakalava mo e kau matapā ko e konga ʻe nima. \v 32 Ko e ongo matapā foki ko e ʻakau ʻolive; pea naʻa ne tongitongi ki ai ʻae fakatātā ki he selupimi, mo e ʻakau ko e ponga, mo e fisiʻiʻakau naʻe matala, pea ne ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae koula, mo ne ʻaofi ʻaki ʻae koula ʻae selupimi, pea mo e ngaahi ʻakau ko e ponga. \v 33 Naʻe pehē foki ʻa ʻene ngaohi ki he matapā ʻoe falelotu ʻae pou ʻoe ʻakau ko e ʻolive; ko e ponga ʻe fā. \v 34 Pea ko hono matapā ʻe ua naʻe ʻoe ʻakau ko e paini; naʻe faʻa mapelu ʻae potu ʻe ua ʻoe matapā ʻe taha, pea naʻe faʻa mapelu ʻae potu ʻe ua ʻoe matapā kehe ʻe taha. \v 35 Pea naʻa ne tongitongi ki ai ʻae selupimi mo e ngaahi ʻakau ko e ponga mo e fisiʻiʻakau naʻe matala: pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula naʻe ʻai ke tatau mo e ngāue tongitongi. \v 36 Pea naʻa ne langa ʻae lotoʻā ki loto ʻaki ʻae ʻotu maka ʻe tolu naʻe teuteuʻi, pea mo e ʻotu ʻe taha ʻoe lalanga sita. \p \v 37 ¶ Naʻe fakatoka ʻae tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻi hono fā ʻoe taʻu, ʻi he māhina ko Sifi: \v 38 Pea ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu, ʻi he māhina ko Puli, ʻaia ko hono valu ʻoe māhina, naʻe fakaʻosi ʻae fale ʻi hono potu kotoa pē, ʻo fakatatau ki hono anga kotoa pē. Ko ia, naʻa ne fitu taʻu ʻi heʻene langa hake ia. \c 7 \cd \it 1 Ko e langa hake ʻae fale ʻo Solomone. 2 Ko hono fale ʻi Lepanoni. 6 Ko e ngaahi pou ʻoe fale. 7 Ko e fakamaauʻanga. 8 Ko e fale ki he ʻofefine ʻo Felo. 13 Ko e ongo pou naʻe ngaohi ʻe Helami. 23 Ko e fakatātā ukamea ki he tahi. 27 Ko e ngaahi teunga kehekehe ʻi ai.\it* \p \v 1 Ka naʻe fai ʻe Solomone ʻae langa ʻo hono fale ʻoʻona ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma tolu, pea naʻa ne fakaʻosi ʻa hono fale kotoa pē. \v 2 Naʻa ne langa foki ʻae fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni; ko hono lōloa ʻo ia ko e hanga ʻe uangeau, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe teau, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe onongofulu, naʻe tuʻu ia ki he ʻotu pou sita ʻe fā, pea naʻe hilifaki ki he funga pou ʻae ngaahi lalanga sita. \v 3 Pea naʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae sita ki ʻolunga ʻi he ngaahi lalanga, ʻaia naʻe toka ki he pou ʻe fāngofulu ma nima, ʻaia naʻe taki hongofulu ma nima ʻi he ʻotu ʻe taha. \v 4 Pea naʻe ai ʻae ngaahi kātupa naʻe fakaʻotu tolu, pea naʻe fehangaʻaki ia ʻi he ʻotu ʻe tolu. \v 5 Pea naʻe potupotu tatau pe ʻae ngaahi matapā mo e ngaahi pou kotoa pē, pea pehē mo e ngaahi kātupa: pea naʻe fehangaʻaki ʻae kātupa, ki he kātupa ʻi he ʻotu ʻe tolu. \p \v 6 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae hūʻanga fale fakamalumalu ʻaki ʻae ngaahi pou; ko hono lōloa ko e hanga ʻe teau, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe onongofulu: pea naʻe ki muʻa ʻi ai ʻae hūʻanga fale fakamalumalu: pea ko e ngaahi pou pea mo e lalanga lahi naʻe ʻi muʻa ʻi ai. \p \v 7 ¶ Pea naʻa ne ngaohi foki ʻae fakamalumaluʻanga ki he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ke ne fai mei ai ʻae fakamaau, ʻio, ʻae fale fakamalumalu ʻoe fakamaauʻanga: pea naʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae sita mei he potu faliki fale ʻe taha ki he taha kehe. \v 8 Pea ko hono fale ʻaia naʻa ne nofo ai naʻe ʻi ai ʻae loto ʻae taha ki loto ange ʻi he hūʻanga fale fakamalumalu, ʻaia naʻe tatau pe hono ngaohi. Naʻe ngaohi foki ʻe Solomone ha fale ki he ʻofefine ʻo Felo, ko hono uaifi, ʻo tatau mo e hūʻanga fale fakamalumalu ko eni. \v 9 Naʻe mahuʻinga hono ngaahi maka kotoa pē, ʻo fakatatau mo e fuofua ʻoe ngaahi maka kuo tā, ka naʻe hele ʻaki ʻae kili, ʻi loto pea ʻi tuʻa, ʻio, mei he tuʻunga ʻo aʻu hake ki he tulutulu, pea naʻe pehē ia ʻi tuʻa ʻo hanga atu ki he lotoʻā lahi. \v 10 Pea ko hono tuʻunga naʻe ʻoe ngaahi maka mahuʻinga, ʻio, ʻae ngaahi maka lalahi, ko e ngaahi maka naʻe uofulu malie ʻa hono hanga, mo e ngaahi maka naʻe hanga ʻe hongofulu ma ono. \v 11 Pea naʻe ʻi ʻolunga ʻae ngaahi maka mahuʻinga, ʻo tatau mo e fuofua ʻoe ngaahi maka kuo tā, pea mo e ngaahi sita. \v 12 Pea ko e lotoʻā lahi ʻaia naʻe takatakai ai naʻe ʻotu tolu ʻae ngaahi maka tātā, pea mo e ʻotu ʻe taha ʻoe ngaahi lalanga sita, ki he lotoʻā ki loto ʻi he fale ʻo Sihova, pea ki he hūʻanga fale fakamalumalu ʻoe fale. \p \v 13 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe Solomone ʻo ne ʻomi ʻa Helami mei Taia. \v 14 Ko e tama ia ʻoe fefine naʻe pekia hono husepāniti ʻoe faʻahinga ʻo Nafitali, pea ko ʻene tamai ko e tangata Taia, ko e tufunga ʻi he palasa: pea naʻe fonu ia ʻi he poto, mo e faʻa fakakaukau, mo nimameaʻa ke ngaohi ʻae ngaahi meʻa ʻi he palasa. \v 15 He naʻa ne ngaohi ʻae ongo pou palasa, naʻe taki taha ʻae hanga ʻe tolungofulu hona māʻolunga: pea ko hono fua takatakai ʻaki ʻae afo ko e taki taha ʻae hanga ʻe uofulu ma fā. \v 16 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ʻulu pou ʻe ua ʻaki ʻae palasa naʻe haka, koeʻuhi ke ʻai ʻi he ongo ʻulu pou: ko e māʻolunga ʻoe ʻulu pou ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko e māʻolunga ʻoe ʻulu pou ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu: \v 17 Pea ko e teunga fakavangavanga, mo e kahoa ʻoe ngāue naʻe fakafihifihi ki he ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi pou; ko e fitu ki he ʻuluʻi pou ʻe taha, pea fitu ki he ʻuluʻi pou kehe ʻe taha. \v 18 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pou, pea mo e ʻotu ʻe ua naʻe ʻi he teunga fakavangavanga pe taha, ke ʻufiʻufi ʻae ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻaki ʻae pomikanite; pea naʻe pehē foki ʻa ʻene ngaohi ʻae ʻuluʻi pou ʻe taha. \v 19 Pea ko e ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ʻulu pou ʻi he hūʻanga fale fakamalumalu naʻe fakasanisani ʻaki ʻae lili, ko e hanga ʻe valu. \v 20 Pea naʻe ʻi ʻolunga foki, ʻi he ʻuluʻi pou naʻe ʻi he ongo pou, ʻae pomikanite, ʻo feʻunga atu mo e potu pupula naʻe ofi ki he teunga fakavangavanga: pea naʻe uangeau ʻae pomikanite naʻe fakaʻotu takatakai ʻi he ʻuluʻi pou ʻe taha. \v 21 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae ongo pou ʻi he tūʻanga fale fakamalumalu ʻoe falelotu pea naʻa ne fokotuʻu ʻae pou fakatoʻomataʻu, ʻo ne ui hono hingoa ko Sakini: pea naʻa ne fokotuʻu hake ʻae pou fakatoʻohema, ʻo ne ui hono hingoa ʻoʻona ko Poasi. \v 22 Pea naʻe ʻi he ngaahi ʻuluʻi pou ʻae \add fakatātā ki he \add*lili: naʻe pehē ʻae teuteu ʻo ʻosi ʻae ngāue ʻoe ngaahi pou. \p \v 23 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae tukunga vai lahi ʻaki ʻae ukamea haka, ko e fuofua ʻae ʻataʻatā ʻo hono ngutu, ko e hanga ʻe uofulu, naʻe fuopotopoto ia ʻo takatakai hake, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe hongofulu: pea ko e afo naʻe fua ʻaki ʻa hono takatakai ko e hanga ia ʻe onongofulu. \v 24 Pea ki lalo ʻi hono ngutu ʻo takatakai hake naʻe ʻai ʻae teunga fuopotopoto, ko e taki hongofulu ʻi he hanga ʻe ua, naʻe takatakai ia ʻi he vai: naʻe teuteu ʻae teunga fuopotopoto ʻi he ʻotu ʻe ua fakataha mo e fakafuofua ia ʻi hono haka ʻo ia. \v 25 Naʻe tuʻu ia ki he fanga pulu ʻe hongofulu ma ua, naʻe hanga ʻae tolu ki he feituʻu tokelau, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu lulunga, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu tonga, pea mo e tolu naʻe hanga ki he feituʻu hahake: pea naʻe tuku ʻae tukunga vai lahi ki ʻolunga ʻi ai, pea naʻe hanga ʻa honau tuʻungaiku kotoa pē ki loto. \v 26 Pea ko hono matolu ko e nima ʻe taha, pea naʻe ngaohi ʻa hono ngutu ʻo hangē ko e ngutu ʻo ha ipu, ʻaki ʻae fisiʻiʻakau ʻoe fili: pea ko hono fonu ʻo ia ko e kaloni ʻe taha mano mo e ono afe. \p \v 27 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae tuʻunga ʻe hongofulu ʻaki ʻae palasa; ko e lōloa ʻoe tuʻunga ʻe taha ko e hanga ʻe valu, pea ko e hanga ʻe valu ʻa hono māukupu, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe ono. \v 28 Pea naʻe pehē ni ʻa hono ngaohi ʻoe ngaahi tuʻunga: naʻe ai honau ngaahi tapa, pea naʻe tuʻu ʻa honau ngaahi tapa ʻi he vahaʻa ʻoe potu pupula: \v 29 Pea ʻi he ngaahi tapa naʻe ʻi he vahaʻa ʻoe potu pupula naʻe ʻi ai ʻae ngaahi laione, mo e fanga pulu mo e selupimi: pea naʻe tuʻu ha tuʻunga ki ʻolunga ʻi he ngaahi potu pupula: pea ki lalo ʻi he ngaahi laione mo e fanga pulu naʻe ʻai ʻae teunga naʻe ngaohi fakamanifinifi. \v 30 Pea ki he tuʻunga taki taha naʻe ʻai hono meʻa teka palasa ʻe fā, mo hono takaiʻanga palasa: pea naʻe ʻai hono tokotoʻanga ʻi hono tuliki ʻe fā: ʻi he lalo ʻaiʻanga vai naʻe ʻai hono tokotoʻanga, ko e ukamea haka, ʻi he potu kehekehe kotoa pē. \v 31 Pea ko e ʻataʻatā ʻo hono ngutu ki ʻolunga pea ki loto ʻi he ʻuluʻi pou ko e hanga ʻe ua: ka naʻe fuopotopoto ʻa hono ngutu, ʻo hangē ko hono ngaohi ʻoe tuʻunga, \add pea ko hono fua \add*ko e hanga ʻe tolu: pea naʻe tuʻu ʻae ngaahi meʻa tongitongi ki hono ngutu mo honau ngaahi tapa, naʻe potupotu tatau ka naʻe ʻikai ke fuopotopoto. \v 32 Pea ʻi lalo ʻi he ngaahi tapa naʻe ʻai ʻae meʻa teka ʻe fā; pea naʻe fakamaʻu ki he tuʻunga ʻae takaiʻanga ʻoe ngaahi meʻa teka: pea ko e māʻolunga ʻoe meʻateka ko e hanga ʻe tolu. \v 33 Pea naʻe tatau ʻae ngaohi ʻoe ngaahi meʻateka mo e ngaohi ʻoe vaʻe ʻoe saliote: ko e ukamea haka pe kotoa pē, ʻa honau takaiʻanga, mo e veloʻanga ʻoe takaiʻanga, mo e meʻa takai kituʻa, pea mo hono ngaahi meʻa fakapasanga. \v 34 Pea naʻe ʻai ʻae tokotoʻanga ʻe fā ki he tuliki ʻe fā ʻoe tuʻunga ʻe taha: pea naʻe ʻai ke fakataha ʻaupito ʻae ngaahi tokotoʻanga pea mo e tuʻunga ʻi ai. \v 35 Pea ʻi he potu ki ʻolunga ʻoe tuʻunga naʻe ʻai hono meʻa ki ʻolunga hake ko e hanga ʻe taha ʻa hono māʻolunga: pea ʻi ʻolunga ʻi he tuʻunga naʻe tatau pe mo ia ʻae ngaohi ʻo hono ngaahi potu pupula pea mo hono ngaahi tapa. \v 36 He naʻa ne tongitongi ʻi he ngaahi meʻa lafalafa ʻoe potu pupula pea ʻi hono ngaahi tapa, ʻae selupimi mo e laione, mo e ʻakau ko e ponga, ʻo fakatatau mo honau fuofua takitaha, mo e ngaahi meʻa kehekehe ʻo takatakai hake. \v 37 Naʻe pehē ni ʻa ʻene ngaohi ʻae tuʻunga ʻe hongofulu: naʻe tatau pe ʻa honau haka, mo honau fakafuofua, pea mo honau lahi. \p \v 38 ¶ Hili ia naʻa ne ngaohi ʻae ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu ʻaki ʻae palasa: ko e pito ʻoe ʻaiʻanga vai takitaha ko e kaloni ʻe tolungeau tupu: pea naʻe valu ʻae hanga ʻoe ʻaiʻanga vai takitaha: pea ki he tuʻunga takitaha ʻi he hongofulu naʻe hili ai ʻae ʻaiʻanga vai ʻe taha. \v 39 Pea naʻa ne tuku ʻae tuʻunga ʻe nima ki he potu toʻomataʻu ʻoe fale, pea nima ki he potu fale fakatoʻohema: pea naʻa ne tuku ʻae fuʻu tukunga vai lahi ki he potu toʻomataʻu fakahahake ʻoe fale ʻo hanga tonu atu ki he feituʻu tonga. \p \v 40 ¶ Pea naʻe ngaohi ʻe Helami ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo. Naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻe Helami ʻa ʻene fai ʻae ngāue kotoa pē ʻaia naʻa ne teuteu kia Solomone maʻae fale ʻo Sihova: \v 41 Ko e ongo pou, mo e teunga fuopotopoto ʻoe ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ʻulu ʻoe ongo pou; pea mo e teunga fakavangavanga ʻe ua ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ongo meʻa fuopotopoto ʻaia naʻe ʻi he ʻuluʻi pou ki he tumuʻaki ʻoe ongo pou; \v 42 Pea mo e pomikanite ʻe fāngeau ke teunga ʻaki ʻae teunga fakavangavanga ʻe ua, ko e taki ua ʻae ʻotu pomikanite ki he teunga fakavangavanga ʻe taha, ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ongo teunga fuopotopoto ʻaia naʻe ʻi he ʻuluʻi pou ʻe ua; \v 43 Mo e tuʻunga ʻe hongofulu, pea mo e ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu naʻe hilifaki ki he ngaahi tuʻunga; \v 44 Mo e fuʻu tukunga vai ʻe taha, mo e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua ki he lalo tukunga vai; \v 45 Pea mo e ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo: pea ko e ngaahi nāunau ni kotoa pē ʻaia naʻe ngaohi ʻe Helami ki he tuʻi ko Solomone maʻae fale ʻo Sihova, naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae palasa ngingila. \v 46 Naʻe haka mo ngaohi eni kotoa pē ʻe he tuʻi ʻi he potu tokalelei ʻo Sioatani ʻi he potu ʻoku kelekele ʻumea, ʻi he vahaʻa ʻo Sukote mo Salitani. \v 47 Pea naʻe tuku \add taʻefakamamafa \add*ʻe Solomone ʻae ngaahi ipu, koeʻuhi naʻe lahi ʻaupito ia; pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻa hono mamafa ʻoe palasa. \v 48 Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae ngaahi nāunau ʻoe fale ʻo Sihova: ko e feilaulauʻanga koula, mo e palepale ʻoe koula ʻaia naʻe hili ki ai ʻae ma ʻoe ʻao, \v 49 Mo e tuʻungamaama ʻoe koula moʻoniia, ko e nima ki he toʻomataʻu, pea ko e nima ki he toʻohema, ʻi he ʻao ʻoe folofolaʻanga, pea mo e ngaahi fisiʻiʻakau, mo e ngaahi tuʻungamaama, pea mo e meʻa hikofi fakakoula, \v 50 Pea mo e ngaahi ipu, pea mo e helekosi maama, pea mo e ngaahi ipu luoluo, pea mo e ngaahi sēpuni, pea mo e ngaahi ʻaiʻangaafi ʻoe koula moʻoniia; mo e tautauʻanga matapā koula, ki he ngaahi matapā ʻoe fale ki loto, mo e potu toputapu lahi, pea mo e ngaahi matapā ʻoe fale, ʻio, ʻoe falelotu. \v 51 Naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻae ngāue kotoa pē ʻaia naʻe fai ʻe Solomone ko e tuʻi maʻae fale ʻo Sihova. Pea naʻe fetuku mai ʻe Solomone ʻae ngaahi meʻa ʻae fakatapui ʻe Tevita ko ʻene tamai; ʻio, ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu, naʻa ne ʻai fakataha ia mo e ngaahi koloa ʻoe fale ʻo Sihova. \c 8 \cd \it 1 Ko e kātoanga ʻi he huufi ʻoe falelotu. 12 Ko e lotu mo e fai tāpuaki ʻe Solomone. 62 Ko ʻene ʻatu ʻae feilaulau fakamelino.\it* \p \v 1 Hili ia naʻe fakataha ʻe Solomone ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, pea mo e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi ʻeiki ʻi he kau mātuʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ki he tuʻi ko Solomone ʻi Selūsalema, koeʻuhi kenau ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova mei he Kolo ʻo Tevita, ʻaia ko Saione. \v 2 Pea naʻe fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ko Solomone, ʻi he fai ʻoe kātoanga ʻi he māhina ko Itanime, ʻaia ko hono fitu ia ʻoe māhina. \v 3 Pea naʻe haʻu ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli pea naʻe hiki hake ʻae puha tapu ʻe he kau taulaʻeiki. \v 4 Pea naʻa nau ʻo hake ʻae puha tapu ʻa Sihova, pea mo e fale fehikitaki ʻoe fakatahaʻanga, pea mo e ngaahi nāunau tapu ʻaia naʻe ʻi he fale fehikitaki, ʻio, naʻe ʻomi ia ʻe he kau taulaʻeiki pea mo e kau Livai. \v 5 Pea ko e tuʻi ko Solomone, pea mo e fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe fakataha kiate ia, naʻa nau tutuʻu mo ia ʻi he ʻao ʻoe puha tapu ke feilaulauʻaki ʻae fanga sipi mo e fanga pulu, naʻe ʻikai faʻa ʻilo pe lau hono fiha, ko e meʻa ʻi heʻene lahi ʻaupito. \v 6 Pea naʻe ʻomi, ki hono potu ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻe he kau taulaʻeiki, ki he folofolaʻanga ʻi he fale, ʻio, ki he potu toputapu ʻaupito, ki he lalo kapakau ʻoe selupimi. \v 7 He naʻe malofa atu ʻae kapakau ʻe ua ʻoe selupimi ʻi he potu ki ʻolunga ʻi he puha tapu, pea naʻe maluʻi ʻae puha tapu pea mo hono ongo haʻamo ʻe he selupimi mei ʻolunga. \v 8 Pea naʻa nau fakaʻamoʻamo mai ʻae ongo haʻamo, koeʻuhi ke ha atu ʻae mui haʻamo ʻi he potutapu ki muʻa ʻi he folofolaʻanga, pea naʻe ʻikai hā atu ia ki tuʻa: pea ʻoku kei ʻi ai ni ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. \v 9 Naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he puha tapu ka ko e ongo maka lafalafa, ʻaia naʻe ʻai ki ai ʻe Mōsese ʻi Holepi, ko e potu naʻe fai ai ʻe Sihova ʻae fuakava mo e fānau ʻa ʻIsileli, hili ʻenau hao mai mei he fonua ko ʻIsipite. \v 10 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hū mai ʻae kau taulaʻeiki kituʻa mei he potutapu, naʻe fakafonu ʻae fale ʻo Sihova ʻaki ʻae ʻao. \v 11 Ko ia naʻe ʻikai faʻa tuʻu ai ʻae kau taulaʻeiki ke fai ʻenau tauhi, koeʻuhi ko e ʻao: he naʻe fakafonu ʻae fale ʻo Sihova ʻaki ʻae nāunau ʻo Sihova. \p \v 12 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Solomone, “Naʻe pehē ʻe Sihova te ne nofo ʻi he poʻuli matolu. \v 13 Kuo u langa moʻoni ha fale kiate koe ke ke ʻafio ki ai, ko e potu tuʻumaʻu ke ke ʻafio ki ai ʻo taʻengata.” \v 14 Pea naʻe fakahanga mai ʻe he tuʻi ʻa hono fofonga ʻo ne tāpuaki ʻae fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli: (pea naʻe tutuʻu ki ʻolunga, ʻae fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli;) \v 15 Pea naʻa ne pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻaia naʻe folofola mei hono fofonga ki heʻeku tamai ko Tevita, pea kuo ne fakamoʻoni ia ʻaki ʻa hono nima, ʻi heʻene folofola ni, \v 16 ‘Talu mei he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻa hoku kakai ko ʻIsileli mei ʻIsipite, naʻe ʻikai te u fili ha kolo mei he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli ke langa ai ha fale, koeʻuhi ke tuku ki ai ʻa hoku huafa; ka naʻaku fili ʻa Tevita ke ne pule ki heʻeku kakai ko ʻIsileli.’ \v 17 Pea naʻe ʻi he loto ʻo ʻeku tamai ko Tevita ke ne langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 18 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Tevita ko ʻeku tamai, ‘Koeʻuhiā naʻe ʻi ho loto ia ke ke langa ha fale ki hoku huafa, naʻe lelei koe ʻi hoʻo loto ke fai ia. \v 19 Ka neongo ia ʻe ʻikai te ke langa ʻae fale; ka ko ho foha ʻaia ʻe tupu mei ho fatu, ʻe langa ʻe ia ʻae fale ki hoku huafa.’ \v 20 Pea kuo fakamoʻoni ʻe Sihova ʻa ʻene folofola ʻaia naʻa ne folofolaʻaki, pea kuo u tuʻu hake au ʻi he potu ʻo ʻeku tamai ko Tevita, pea ʻoku ou nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo tatau mo e talaʻofa ʻa Sihova, pea kuo u langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 21 Pea kuo u vaheʻi ʻi ai ha potu ki he puha tapu, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae fuakava ʻa Sihova ʻaia naʻa ne fai mo ʻetau ngaahi tamai, ʻi heʻene ʻomi kinautolu mei he fonua ko ʻIsipite.” \v 22 Pea naʻe tuʻu ʻa Solomone ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova ʻi he ʻao ʻoe fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne mafao atu ʻa hono nima ki langi: \v 23 Pea naʻa ne pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ʻikai ha ʻotua ke hangē ko koe, ʻi he langi ʻi ʻolunga, pe ʻi he maama ki lalo ni, ʻa koe ʻoku ke tauhi ʻae fuakava mo e ʻaloʻofa ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻoku ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻaki ʻa honau loto kotoa: \v 24 ‌ʻA koe kuo ke fai ki hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai ʻaia naʻa ke talaʻofa ʻaki kiate ia: naʻa ke folofolaʻaki ia mei ho fofonga, pea kuo ke fakahoko ia ʻaki ho nima, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni. \v 25 Ko ia foki, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, fai ki hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai ʻaia naʻa ke talaʻofa ʻaki, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke masiva ʻi ha tangata ʻi hoku ʻao ke nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli; ʻo kapau ʻe tokanga ʻa hoʻo fānau ki honau ʻaluʻanga, ke nau ʻeveʻeva ʻi hoku ʻao ʻo hangē ko hoʻo ʻeveʻeva ʻaʻau ʻi hoku ʻao. \v 26 Pea ko eni, ʻE ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke fakamoʻoni ʻa hoʻo folofola, ʻaia naʻa ke folofolaʻaki ki hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai. \v 27 Ka ʻe nofo moʻoni ʻae ʻOtua ki he māmani? Vakai, ko e langi mo e loto langi ki ʻolunga ʻaupito, ʻoku ʻikai te ke faʻa hao ai; kae huanoa ʻae fale ni ʻaia kuo u langa? \v 28 Ka neongo ia ke ke ʻafio lelei ki he lotu ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea ki heʻene fakakolekole, ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, koeʻuhi ke ke ongoʻi ʻae tangi pea mo e lotu, ʻaia ʻoku lotu ʻaki ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻi ho ʻao he ʻaho ni: \v 29 Koeʻuhi ke ʻafio ʻa ho fofonga ki he fale ni ʻi he pō mo e ʻaho, ʻio, ki he potu ʻaia kuo ke folofola ai ʻo pehē, ʻE ʻi ai ʻa hoku huafa: koeʻuhi ke ke fanongo ki he lotu ʻaia ʻe fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻi he potu ni. \v 30 Pea ke fakafanongo ki he fakakolekole ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻIsileli, ʻoka nau ka lotu ʻi he potu ni: pea ke fanongo, ke ke fakamolemole. \p \v 31 ¶ “Kapau ʻe fai ha kovi ʻe ha tangata ki hono kaungāʻapi, pea ʻoku ne fai ke ne fuakava, pea ʻoku ʻomi ʻae fuakava ki he ʻao ʻo hoʻo feilaulauʻanga ʻi he fale ni: \v 32 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi, pea ke ngāue, mo fakamaauʻi ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻi he totongi ki he angakovi, ke ʻomi ki hono ʻulu ʻa hono nunuʻa; pea ke fakatonuhiaʻi ʻae māʻoniʻoni, ʻi he ʻatu kiate ia ʻo tatau mo ʻene angatonu. \p \v 33 ¶ “ʻOka teʻia hifo ʻa hoʻo kakai ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, koeʻuhi ko ʻenau fai ha kovi kiate koe, ka kuo nau toe tafoki mai kiate koe, pea nau tāpafua ʻa ho huafa, mo hū, pea fai fakakolekole kiate koe ʻi he fale ni: \v 34 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi, pea fakamolemole ʻae angahala ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, pea ke toe ʻomi kinautolu ki he fonua ʻaia naʻa ke foaki ki heʻenau ngaahi tamai. \p \v 35 ¶ “ʻOka tāpuni ʻae langi, pea ʻoku ʻikai ha ʻuha ʻe tō, koeʻuhi ko ʻenau fai angahala kiate koe; pea kapau te nau lotu ʻi he potu ni, pea tāpafua ʻa ho huafa, pea nau liliu mei heʻenau angahala, ʻoka ke ka fakamamahi ʻakinautolu: \v 36 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi, pea fakamolemole ʻae angahala ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻIsileli koeʻuhi ke ke akoʻi ʻakinautolu ʻi he hala lelei ʻaia ʻoku totonu ke nau ʻalu ai, pea ke foaki ʻae ʻuha ki ho fonua ʻaia kuo ke foaki ki hoʻo kakai ko honau tofiʻa. \p \v 37 ¶ “Kapau ʻe ai ha honge ʻi he fonua, pe ha mahaki fakaʻauha, pea ko e huhunu lahi ʻoe ngoue, pe ko e fakapopo, pe ko e heʻe maumau, pe ko e ʻunufe; kapau ʻe nofo takatakai ʻiate kinautolu ʻa honau ngaahi fili ʻi he fonua ʻo ʻenau ngaahi veʻe kolo; pe ko e hā ʻae fakaʻauha pe ko e mahaki ʻe ʻi ai; \v 38 ‌ʻIlonga ʻae lotu mo e kole ʻe fai ʻe ha tangata ʻe tokotaha, pe ʻe he kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi heʻene ʻilo taki taha ʻe he tangata ʻae kovi ʻo hono loto ʻoʻona, pea ne mafao mai ʻa hono nima ki he fale ni: \v 39 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi ko ho ʻafioʻanga, pea fakamolemole, pea ke ngāue, mo foaki ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene anga, ʻaia ʻoku ke ʻafioʻi ʻa hono loto; (he ko koe, ʻio, ko koe pe tokotaha, ʻoku ke ʻilo ʻae loto ʻoe fānau kotoa pē ʻae tangata;) \v 40 Koeʻuhi ke nau manavahē kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē te nau moʻui ai ʻi he fonua ʻaia kuo ke foaki ki heʻemau ngaahi tamai. \v 41 Pea koeʻuhi foki ko e muli, ʻaia ʻoku ʻikai ʻo hoʻo kakai ʻIsileli, ka kuo haʻu mei ha fonua mamaʻo koeʻuhi ko ho huafa ʻoʻou; \v 42 (He te nau fanongo ki he ongoongo ʻo ho huafa lahi, pea mo ho nima mālohi, pea mo ho nima kuo mafao atu;) ʻoka haʻu ia ke lotu ʻi he fale ni; \v 43 Ke ke fanongo ʻe koe ʻi he langi ko ho ʻafioʻanga, pea ke fai ʻo fakatatau mo e meʻa kotoa pē ʻoku kole ai ʻe he muli kiate koe: koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani ki ho huafa, ke\add nau \add*manavahē kiate koe, ʻo hangē ko hoʻo kakai ʻIsileli; pea koeʻuhi ke nau ʻilo ʻoku ui ʻaki ʻa ho huafa ʻae fale ni ʻaia kuo u langa. \p \v 44 ¶ “Kapau ʻe ʻalu ʻa hoʻo kakai kituʻa ke tauʻi ʻa honau ngaahi fili, pe ko e hā ʻae potu ko ia te ke fekau atu kinautolu ki ai, pea nau lotu kia Sihova ʻo hanga ki he kolo ʻaia kuo ke fili, pea ki he fale ʻaia kuo u langa ki ho huafa: \v 45 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi ki heʻenau lotu mo ʻenau kole, pea ke tokonia ʻakinautolu ʻi he meʻa totonu. \v 46 Kapau te nau angahala kiate koe, (he ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku taʻehaangahala,) pea te ke houhau kiate kinautolu, mo ke tukuange ʻakinautolu ki he fili, koeʻuhi ke nau fetuku ʻakinautolu ko e kau pōpula ki he fonua ʻoe fili, pe ko e mamaʻo pe ko e ofi; \v 47 Pea kapau te nau toe fakatokangaʻi honau loto ʻi he fonua ko ia kuo ʻave pōpula ki ai kinautolu, mo\add nau \add*fakatomala, mo fakakolekole kiate koe mei he fonua ʻokinautolu naʻe ʻave pōpula kinautolu, ʻonau pehē, Kuo mau angahala, pea kuo mau fai talangataʻa, kuo mau fai ʻae kovi; \v 48 Pea pehē ʻenau tafoki mai kiate koe ʻaki ʻa honau loto kātoa, pea mo honau laumālie kotoa, ʻi he fonua ʻo honau ngaahi fili, ʻaia naʻe ʻave pōpula kinautolu, pea nau lotu kiate koe ʻo hanga ki honau fonua, ʻaia naʻa ke foaki ki heʻenau ngaahi tamai, ʻae kolo ko ia, kuo ke fili, pea mo e fale ʻaia kuo u langa ki ho huafa: \v 49 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi ko ho ʻafioʻanga ki heʻenau lotu mo ʻenau kole, pea ke tokonia kinautolu ʻi he meʻa totonu, \v 50 Pea ke fakamolemole ʻa hoʻo kakai ʻaia kuo angahala kiate koe, mo ʻenau fai kovi kotoa pē ʻaia kuo nau fai kovi ai kiate koe, pea ke fai ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻi he ʻao ʻokinautolu naʻe ʻave pōpula kinautolu, koeʻuhi ke nau fai ʻofa kiate kinautolu: \v 51 He ko hoʻo kakai kinautolu, pea ko ho tofiʻa, ʻaia naʻa ke ʻomi mei ʻIsipite, mei he lotolotonga ʻoe afi tutuʻanga ukamea: \v 52 Koeʻuhi he ʻafio ʻa ho fofonga ki he kole ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea ki he kole ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, ke fanongo kiate kinautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku nau tāpafua ai kiate koe. \v 53 He naʻa ke mavahe ʻakinautolu mei he kakai kotoa pē ʻoe māmani, ko ho tofiʻa, ʻo hangē ko hoʻo folofola ʻia Mōsese ko hoʻo tamaioʻeiki, ʻi hoʻo ʻomi ʻemau ngaahi tamai mei ʻIsipite, ʻa koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua.” \v 54 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Solomone ʻa ʻene lotu ʻaki ʻae lotu ni mo e kole ni kia Sihova, naʻa ne tuʻu hake mei he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova, mei heʻene tūʻulutui ʻi hono tui kae mafao ʻa hono nima ki ʻolunga ki he langi. \v 55 Pea naʻa ne tuʻu hake, ʻo ne tāpuakiʻi ʻae fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē, \v 56 “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia kuo ne foaki ʻae mālōlō ki heʻene kakai ʻIsileli ʻo fakatatau mo ia kotoa pē naʻa ne talaʻofa ki ai: kuo ʻikai ke tō noa ha momoʻi lea ʻe taha ʻo ʻene talaʻofa lelei kotoa pē, ʻaia naʻa ne talaʻofa ʻaki ʻi he nima ʻo ʻene tamaioʻeiki ko Mōsese. \v 57 Ke ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene ʻi heʻetau ngaahi tamai: ke ʻoua naʻa ne mahuʻi ʻiate kitautolu pe liʻaki ʻakitautolu: \v 58 Koeʻuhi ke ne ueʻi hotau loto kiate ia, ke ʻalu ʻi hono hala kotoa pē, pea ke fai ki heʻene ngaahi fekau, mo ʻene tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fakamaau, ʻaia naʻa ne fekau ki heʻetau ngaahi tamai. \v 59 Pea tuku ʻa ʻeku ngaahi lea ko eni, ʻaia kuo u fai ai ʻeku kole ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke ofi ia kia Sihova ko hotau ʻOtua ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ke ne tokoni ki he meʻa totonu ʻa ʻene tamaioʻeiki, mo e meʻa totonu ʻa ʻene kakai ʻIsileli ʻi he kuonga kotoa pē, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku ʻaonga. \v 60 Koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani ʻoku ʻOtua ʻa Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha kehe. \v 61 Ko ia tuku ke angatonu ʻa homou loto kia Sihova ko hotau ʻOtua, ke ʻalu ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pea ke fai ʻene ngaahi fekau, ʻo hangē ko e ʻaho ni.” \p \v 62 ¶ Pea naʻe ʻatu ʻae feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻe he tuʻi pea mo ʻIsileli kotoa pē mo ia. \v 63 Pea naʻe ʻatu ʻe Solomone ʻae feilaulau ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino, ʻaia naʻa ne ʻatu kia Sihova, ko e fanga pulu ʻe ua mano mo e ua afe, mo e fanga sipi ʻe taha kilu mo e ua mano. Pea naʻe pehē ʻae fakatapui ʻae fale ʻo Sihova ʻe he tuʻi pea mo e fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli. \v 64 Pea ko e ʻaho pe ko ia naʻe fakatapui ai ʻe he tuʻi ʻae lotoʻā ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻoe fale ʻo Sihova: he naʻa ne ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau meʻakai, pea mo e ngako ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino: koeʻuhi naʻe siʻi fau ʻae feilaulauʻanga palasa ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻo Sihova ke ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau meʻakai, pea mo e ngako ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino. \v 65 Pea naʻe fai ʻe Solomone ʻi he kuonga ko ia ha kātoanga, ʻaia mo ʻIsileli kātoa, ko e fakataha lahi ʻaupito, mei he hūʻanga ʻo Hemati ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite, ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻi he ʻaho ʻe fitu mo e toe ʻaho ʻe fitu, ko e ʻaho ʻe hongofulu ma fā. \v 66 ‌ʻI hono valu ʻoe ʻaho naʻa ne fekau ʻae kakai ke ʻalu: pea naʻa nau fakafetaʻi ki he tuʻi, pea \add naʻa nau \add*ʻalu ki honau ngaahi fale ʻi he nekeneka mo e loto fiefia koeʻuhi ko e ngāue lelei kotoa pē ʻaia naʻe fai ʻe Sihova maʻa Tevita ko ʻene tamaioʻeiki, pea koeʻuhi ko ʻIsileli ko ʻene kakai. \c 9 \cd \it 1 Ko e hā mai ʻae ʻOtua kia Solomone mo ʻene fuakava kiate ia. 10 Ko e feʻofaʻaki ʻa Helami mo Solomone. 15 Ko e fai kehekehe ʻae kau ʻae kakai Senitaile mo e kakai ʻIsileli ki he ngāue ʻa Solomone. 24 Ko e nofo ʻae ʻofefine ʻo Felo ki hono fale ʻoʻona. 25 Ko e ngaahi feilaulau ʻa Solomone ʻi he taʻu kotoa pē. 26 ʻOku ʻalu ʻene folau ke fetuku koula mei Ofeli.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Solomone ʻae langa ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e fale ʻoe tuʻi, pea mo ia kotoa pē naʻe holi ki ai ʻa Solomone ke ne fai, \v 2 Naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone ko hono liunga ua, ʻo hangē ko ʻene hā mai kiate ia ʻi Kipione. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Kuo u ongoʻi ʻa hoʻo lotu pea mo hoʻo kole, ʻaia kuo ke fai ʻi hoku ʻao: kuo u fakatapui ʻae fale ni ʻaia kuo ke langa, ke ʻai ki ai ʻa hoku huafa ʻo taʻengata; pea ʻe ʻi ai maʻuaipē ʻa hoku fofonga pea mo hoku loto. \v 4 Pea kapau te ke ʻalu ʻi hoku ʻao, ʻo hangē ko e ʻalu ʻa Tevita ko hoʻo tamai, ʻi he loto moʻoni, mo e angatonu, ke fai ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo u fekau kiate koe, pea ke tauhi ʻa ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fakamaau: \v 5 Pehē te u fokotuʻumaʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo ho puleʻanga ʻi ʻIsileli ke taʻengata, ʻo hangē ko ʻeku talaʻofa kia Tevita ko hoʻo tamai, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke masiva ʻi ha tangata maʻae nofoʻa fakatuʻi ʻi ʻIsileli. \v 6 Ka koeʻuhi kapau te mou momoʻi liliu atu mei he muimui kiate au, ʻakimoutolu pe ko hoʻomou fānau, pea ʻikai te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia kuo u fokotuʻu ʻi homou ʻao, ka mou ʻalu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, mo lotu ki ai: \v 7 Te u toki motuhi ai ʻa ʻIsileli mei he fonua ʻaia kuo u foaki kiate kinautolu; pea ko e fale ni, ʻaia kuo u fakatapui maʻa hoku huafa, te u liʻaki atu mei hoku ʻao; pea ʻe hoko ʻa ʻIsileli ko e manukiʻanga ʻi he lea fakatātā mo e lea fakakovikovi ʻi he lotolotonga ʻoe kakai kotoa pē: \v 8 Pea ko e meʻa ʻi he fale ni, ʻoku māʻolunga ni, ko ia kotoa pē ʻoku ʻalu ofi ki ai, ʻe ofo ai mo fakaʻiseʻisa; pea te nau pehē, ‘Ko e hā kuo fai pehē ai ʻe Sihova ki he fonua ni, pea ki he fale ni?’ \v 9 Pea te nau tali mai, \add ʻo pehē\add*, ‘Koeʻuhi naʻa nau liʻaki ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻenau ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite, pea kuo nau puke atu ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻo lotu ki ai, mo tauhi ki ai: ko ia kuo ʻomi ai ʻe Sihova ʻae kovi ni kotoa pē kiate kinautolu.’” \p \v 10 ¶ Pea hili ʻae taʻu ʻe uofulu naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae langa ʻe Solomone ʻae fale ʻe ua, ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e fale ʻoe tuʻi, \v 11 (Ka kuo ʻatu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae ngaahi ʻakau ko e sita kia Solomone, mo e ngaahi ʻakau ko e paini, pea mo e koula, ʻo fakatatau mo ʻene holi,) naʻe toki foaki ʻe he tuʻi ko Solomone kia Helami, ʻae kolo ʻe uofulu ʻi he fonua ʻo Kāleli. \v 12 Pea naʻe haʻu ʻa Helami mei Taia ke ne mamata ki he ngaahi kolo naʻe foaki kiate ia ʻe Solomone; pea naʻe ʻikai lelei ia ʻi hono ʻao. \v 13 Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā ʻae ngaahi kolo ni ʻaia kuo ke foaki kiate au, ʻa hoku kāinga?” Pea naʻa ne fakahingoa ia ko e fonua ko Kapuli ʻo aʻu mai ki he ngaahi ʻaho ni. \v 14 Pea naʻe ʻave ʻe Helami ki he tuʻi ʻae taleniti koula ʻe teau mo e uofulu. \p \v 15 ¶ Pea ko hono ʻuhinga eni ʻoe tukuhau ʻaia naʻe toʻo ʻe Solomone ko e tuʻi; koeʻuhi ke langa ʻae fale ʻa Sihova, pea mo hono fale ʻoʻona, mo Milo, mo e ʻā ʻo Selūsalema, mo Hasoa, mo Mekito, pea mo Kesa. \v 16 He kuo ʻalu hake ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ʻo ne kapa ʻa Kesa, mo ne tutu ia ʻaki ʻae afi, mo tāmateʻi ʻae kakai Kēnani naʻe nofo ʻi he kolo, pea ne foaki ia ko e meʻaʻofa ki hono ʻofefine, ko e uaifi ʻo Solomone. \v 17 Pea naʻe langa ʻa Kesa ʻe Solomone, pea mo Pete-holoni ki lalo, \v 18 Mo Pealati, pea mo Tatimoa ʻi he toafa, ʻi he fonua, \v 19 Pea mo e ngaahi kolo tukunga koloa ʻaia naʻe maʻu ʻe Solomone, mo e ngaahi kolo maʻa ʻene ngaahi saliote, mo e ngaahi kolo maʻa ʻene kau tangata heka hoosi, pea mo ia naʻe fie langa ʻe Solomone ʻi Selūsalema, pea ʻi Lepanoni, pea ʻi he fonua kotoa pē ʻo hono puleʻanga. \v 20 Ko e kakai kotoa pē ʻoe toenga kakai ʻAmoli, mo e kakai Heti, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Hevi, mo e kakai Sepusi, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, \v 21 Mo ʻenau fānau naʻe toe ʻi he fonua ki mui ʻiate kinautolu, ʻaia naʻe ʻikai faʻa fakaʻauha foki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu ia naʻe maʻu mei ai ʻe Solomone ʻae tukuhau ʻi he ngāue fakahopoate ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. \v 22 Ka naʻe ʻikai fakahopoate ʻe Solomone ha tokotaha ʻi he fānau ʻa ʻIsileli: ka ko e kautau ʻakinautolu, mo ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo ʻene houʻeiki, mo ʻene kau pule \add ki he tau\add*, mo e kau pule ki heʻene ngaahi saliote, pea mo ʻene kau tangata heka hoosi. \v 23 Ko kinautolu naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau pule naʻe puleʻi ʻae ngāue kia Solomone, ko e toko nimangeau ma nimangofulu, pea naʻa nau pule ki he kakai naʻe fai ʻae ngāue. \p \v 24 ¶ Ka naʻe ʻalu hake ʻae ʻofefine ʻo Felo mei he Kolo ʻo Tevita ki hono fale ʻoʻona ʻaia naʻe langa moʻona: pea hili ia naʻa ne langa ʻa Milo. \p \v 25 ¶ Pea naʻe tuʻo tolu ʻi he taʻu ʻae ʻatu ʻe Solomone ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e feilaulau fakamelino ʻi he feilaulauʻanga ʻaia naʻa ne fokotuʻu kia Sihova, pea naʻa ne tutu ʻae meʻa namu kakala ki he funga feilaulauʻanga ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻo Sihova. Pea naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻae fale. \p \v 26 ¶ Pea naʻe teuteu ʻe he tuʻi ko Solomone ha folau ʻoe ngaahi vaka mei ʻEsioni-Kepa, ʻaia ʻoku vāofi mo ʻEloti, ʻi he matātahi ʻoe Tahi Kulokula, ʻi he fonua ko ʻItomi. \v 27 Pea naʻe fekau atu ʻe Helami ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ʻi he folau, ko e kau toutai naʻe poto ʻi tahi, ke nau ʻalu mo e kau tamaioʻeiki ʻa Solomone. \v 28 Pea naʻa nau hoko atu ki Ofeli, ʻonau taufetuku mei ai ʻae koula, ko e taleniti ʻe fāngeau mo e uofulu, ʻo mau ʻomi ia ki he tuʻi ko Solomone. \c 10 \cd \it 1 ʻOku ofo ʻae tuʻi fefine ʻo Sipa ʻi he poto ʻa Solomone. 14 Ko e koula ʻa Solomone mo hono nāunau kehekehe. 28 Ko e tukuhau naʻe ʻatu kiate ia.\it* \p \v 1 Pea ʻi he fanongo ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa ki he ongoongo ʻo Solomone ko e meʻa ʻi he huafa ʻo Sihova, naʻa ne haʻu ke ʻahiʻahi ʻaki ia ʻae ngaahi fehuʻi ʻilongataʻa. \v 2 Pea naʻe haʻu ia ki Selūsalema mo e fuʻu fononga tokolahi, mo e fanga kāmeli naʻe fetuku ʻae ngaahi meʻa namu kakala, mo e koula lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga: pea ʻi heʻene hoko mai kia Solomone, naʻa ne talanoa mo ia ki he meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono loto. \v 3 Pea naʻe tali ʻe Solomone ʻa ʻene ngaahi fehuʻi kotoa pē: naʻe ʻikai fufū mei he tuʻi ha meʻa ʻe taha, ke ne taʻefakamatalaʻia kiate ia. \v 4 Pea hili ʻae mamata ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa ki he poto kotoa pē ʻa Solomone, pea mo e fale ʻaia naʻa ne langa, \v 5 Mo e meʻakai ʻi hono keinangaʻanga, mo e anga ʻoe nofo ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, mo e toutou ʻa ʻene kautauhi, mo honau kofu, mo kinautolu naʻe tauhi ʻa ʻene meʻainu, pea mo e hala ʻaia naʻa ne ʻalu hake ai ki he fale ʻo Sihova; naʻe vaivai ai ʻa hono loto ʻiate ia. \v 6 Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tuʻi, “Ta ko e lea moʻoni ia: ʻaia naʻaku fanongo ki ai ʻi hoku fonua ʻoʻoku ki hoʻo ngaahi ngāue pea mo hoʻo poto. \v 7 Ka naʻe ʻikai te u tui ki he talanoa, kaeʻoua ke u haʻu, pea mamata ki ai ʻa hoku mata: pea vakai, naʻe ʻikai tala mai ʻa hono vahe ua ʻoe meʻa: kuo lahi hake ʻa hoʻo poto pea mo hoʻo monūʻia ʻi he ongoongo naʻaku fanongo ki ai. \v 8 ‌ʻOku monūʻia ʻa hoʻo kau tangata, ʻoku monūʻia ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ni, ʻoku tutuʻumaʻu aipe ʻi ho ʻao, ʻo \add nau \add*fanongo ki hoʻo poto. \v 9 Fakafetaʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia kuo lōlōfie lelei ʻiate koe, ke fakanofo koe ki he nofoʻa fakatuʻi ʻi ʻIsileli: koeʻuhi naʻe ʻofa taʻengata ʻa Sihova ki ʻIsileli, ko ia kuo ne fakanofo ai koe ko e tuʻi, ke fai ʻae fakamaau mo e fai totonu.” \v 10 Pea naʻa ne foaki ki he tuʻi ʻae taleniti koula ʻe teau ma uofulu, mo e ngaahi meʻa namu kakala fuʻu lahi ʻaupito, pea mo e ngaahi maka mahuʻinga: naʻe ʻikai toe ʻomi ha ngaahi meʻa namu kakala ke lahi pehē fau ʻo tatau mo ia naʻe foaki kia Solomone ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa. \v 11 Pea ko e folau ʻo Helami, ʻaia naʻe fetuku mai ʻae koula mei Ofeli, naʻe ʻomi ai foki mei Ofeli ʻae ngaahi ʻakau ko e ʻalimuku ʻo lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga. \v 12 Pea naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻakau ko e ʻalimuku ʻe he tuʻi ʻae ngaahi pou maʻae fale ʻo Sihova, pea maʻae fale ʻoe tuʻi, ko e ngaahi haʻape foki mo e meʻa hiva maʻae kau fasi hiva; talu mei ai ʻo aʻu ki he ʻaho ni, kuo ʻikai ʻomi pe mamata ki ai, ha ngaahi ʻakau ʻalimuku ke hangē ko ia. \p \v 13 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Solomone ki he tuʻi fefine ʻo Sipa ʻa ʻene holi kotoa pē, ʻae meʻa fulipē naʻa ne kole ki ai, mo ia kotoa pē naʻe foaki ʻe Solomone ko ʻene foaki ʻataʻatā fakatuʻi. Pea naʻa ne liliu atu ʻo toe foki ki hono fonua ʻoʻona, ʻaia mo ʻene kautauhi. \p \v 14 ¶ Pea ko eni ko hono mamafa ʻoe koula naʻe ʻomi kia Solomone ʻi he taʻu pe taha ko e taleniti ʻe onongeau mo e onongofulu ma ono ʻoe koula, \v 15 Ka ʻoku lau kehe ʻaia naʻa ne maʻu mei he kau fakatau, pea ʻi he fai fakatau mo e kau fakatau meʻa namu kakala, pea mei he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻAlepea, pea mo e houʻeiki pule ʻoe fonua. \p \v 16 ¶ Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae pā koula ʻe uangeau naʻe tuki: ko e \add sikeli ʻe \add*onongeau ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha. \v 17 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pā iiki ʻe tolungeau ʻaki ʻae koula naʻe tuki; ko e mano ʻe tolu ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha: pea naʻe tuku ia ʻe he tuʻi ki he fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni. \p \v 18 ¶ Naʻe ngaohi foki ʻe he tuʻi ha fuʻu nofoʻa fakatuʻi ʻaki ʻae lei, pea naʻa ne fonofono ia ʻaki ʻae koula lelei lahi. \v 19 Naʻe ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻae lakaʻanga ʻe ono, pea naʻe fuopotopoto ʻae potu ki ʻolunga ʻi mui: pea naʻe ʻai ʻae ʻaiʻanga nima ʻi hono kaokao fakatouʻosi ʻoe potu hekaʻanga, pea naʻe tuʻu ʻae laione ʻe ua ʻo ofi ki he ʻaiʻanga nima. \v 20 Pea naʻe tuʻu ʻi hono potu ʻe taha ʻae laione ʻe hongofulu ma ua, pea ʻi he potu kehe ʻe taha ʻi he lakaʻanga ʻe ono; naʻe ʻikai ngaohi hano tatau ʻi ha puleʻanga kehe. \p \v 21 ¶ Pea naʻe \add ngaohi ʻaki \add*ʻae koula ʻae ngaahi ipu inu ʻae tuʻi ko Solomone, pea ko e ngaahi ipu ʻoe fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni, naʻe ʻoe koula moʻoniia; naʻe ʻikai ha siliva ʻi ai: naʻe ʻikai mahuʻinga ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Solomone. \v 22 He naʻe ʻalu ʻae folau ʻae tuʻi ʻi tahi ko e ngaahi vaka Tasisi, fakataha mo e folau ʻo Helami: naʻe haʻu tuʻo taha ʻi he taʻu ʻe tolu ʻae folau mei Tasisi, ke ʻomi ʻae koula, mo e siliva, mo e lei, mo e fanga ngeli, pea mo e fanga pikoka. \v 23 Ko ia naʻe fungani hake ai ʻae tuʻi ko Solomone ʻi he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani, ʻi he koloaʻia mo e poto. \p \v 24 ¶ Pea naʻe kumi kia Solomone ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani, ke fanongo ki heʻene poto, ʻaia naʻe ʻai ki hono loto ʻe he ʻOtua. \v 25 Pea naʻe ʻomi ʻe he tangata taki taha kotoa pē ʻa ʻene meʻaʻofa, ko e ngaahi meʻa siliva, mo e ngaahi meʻa koula, mo e ngaahi kofu, mo e ngaahi mahafutau, mo e ngaahi meʻa namu kakala, mo e fanga hoosi, mo e fanga miuli, ko e vāhenga meʻa ʻi he ngaahi taʻu tukufakaholo. \v 26 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Solomone ʻae ngaahi saliote mo e kau heka hoosi: pea naʻa ne maʻu ʻae saliote ʻe taha afe mo e fāngeau, mo e kau heka hoosi ʻe taha mano mo e ua afe, ʻaia naʻa ne fakanofo ki he ngaahi kolo maʻae ngaahi saliote, pea ki he tuʻi ʻi Selūsalema. \v 27 Pea naʻe ngaohi ʻae siliva ʻe he tuʻi ke hangē ia ko e ngaahi maka ʻi Selūsalema, pea ne ngaohi ʻae ngaahi sita ke tatau hono lahi ʻoʻona mo e ngaahi ʻakau sukamino ʻoku tuʻu ʻi he teleʻa. \v 28 Pea naʻe ʻomi kia Solomone ʻae fanga hoosi mei ʻIsipite, ʻaia naʻe tauaki: pea naʻe maʻu ʻaia naʻe tānaki ʻe he kau fakatau ʻae tuʻi ʻi he totongi. \v 29 Pea naʻe ʻalu atu mo ʻohake ha saliote mei ʻIsipite ko hono totongi ko e \add konga \add*siliva ʻe onongeau; pea ko e totongi ki ha hoosi ʻe taha ko e teau ma nimangofulu: pea naʻe pehē ʻenau taufetuku foki ia ki he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kakai Heti pea mo e ngaahi tuʻi ʻo Silia. \c 11 \cd \it 1 Ko e ngaahi uaifi mo e sinifu ʻo Solomone. 4 ʻOku nau fakahalaʻi ai ke ne tauhi tamapua. 9 Ko e valoki ia ʻe he ʻOtua. 14 Ko e ngaahi fili ʻo Solomone. 29 Ko e kikite moʻoni ʻae palōfita kia Selopoami, 41 Ko e ngaahi ngāue, mo e pule, pea mo e pekia ʻa Solomone, mo e hoko mo ia ʻa Lehopoami.\it* \p \v 1 Ka naʻe ʻofa ʻa Solomone ki he kau fefine tokolahi ʻoe kakai kehe, fakataha mo e ʻofefine ʻo Felo, ko e kau fefine mei Moape, mo ʻAmoni, mo ʻItomi, mo Saitoni, pea mo Heti; \v 2 Ko e ngaahi puleʻanga naʻe pehē ai ʻe Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻE ʻikai te mou hū atu kiate kinautolu, pea ʻe ʻikai te nau hū mai kiate kimoutolu: he ko e moʻoni te nau liliu homou loto ke muimui ki honau ngaahi ʻotua: naʻe pikitai ʻa Solomone kiate kinautolu ni ʻi he mamana ki ai. \v 3 Pea naʻa ne maʻu ʻae uaifi ʻe fitungeau naʻe ʻeiki lahi, pea mo e sinifu ʻe toko tolungeau: pea naʻe fakatafoki hono loto ʻe hono ngaahi uaifi. \v 4 He naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻaʻau ʻo motuʻa ʻa Solomone, naʻe fakatafoki ʻa hono loto ʻe hono ngaahi uaifi ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: pea naʻe ʻikai haohaoa hono loto ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hangē ko e loto ʻo Tevita ko ʻene tamai. \v 5 He naʻe muimui ʻa Solomone ki he ʻotua fefine ʻoe kakai Saitoni ko ʻAsitelote, pea kia Milikomi ko e meʻa fakalielia ʻae kakai ʻAmoni. \v 6 Pea naʻe fai kovi ʻa Solomone ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe ʻikai muimui haohaoa ia kia Sihova, ʻo hangē ko Tevita ko ʻene tamai. \v 7 Pea naʻe langa ai ʻe Solomone ha potu māʻolunga kia Kimosi, ko e meʻa fakalielia ʻa Moape, ʻi he moʻunga ʻoku hanga ki Selūsalema, pea maʻa Moleki, ko e meʻa fakalielia ʻi he fānau ʻa ʻAmoni. \v 8 Pea naʻa ne fai pehē foki maʻa hono ngaahi uaifi mei he kakai kehe, ʻaia naʻe tutu meʻa namu kakala mo fai feilaulau ki honau ngaahi ʻotua. \p \v 9 ¶ Pea naʻe houhau ʻa Sihova kia Solomone, koeʻuhi naʻe fakatafoki ʻa hono loto meia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe ha tuʻo ua mai kiate ia, \v 10 Mo ne tuku ʻae fekau kiate ia koeʻuhi ko e meʻa ni, ke ʻoua naʻa ne muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: ka naʻe ʻikai fai ʻe ia ki he meʻa naʻe fekau ʻe Sihova. \v 11 Ko ia naʻe pehē ai ʻe Sihova kia Solomone, “Koeʻuhi kuo ke fai eni ʻe koe, pea kuo ʻikai te ke fai ki heʻeku fuakava mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia kuo u fekau kiate koe, ko e moʻoni te u hae ʻae puleʻanga meiate koe, pea te u foaki ia ki hoʻo tamaioʻeiki. \v 12 Ka koeʻuhi ko hoʻo tamai ko Tevita ʻe ʻikai te u fai ia ʻi ho ngaahi ʻaho ʻoʻou: ka te u hae atu ia mei he nima ʻo ho foha. \v 13 Ka ʻe ʻikai foki te u hae atu ʻae puleʻanga kātoa; ka te u foaki ʻae faʻahinga ʻe taha ki ho foha, koeʻuhi ko Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, pea koeʻuhi ko Selūsalema ʻaia kuo u fili.” \p \v 14 ¶ Pea naʻe ueʻi hake ʻe Sihova ha fili kia Solomone, ko Hatati ko e tangata ʻItomi: naʻa ne ʻoe hako ʻoe tuʻi ʻi ʻItomi. \v 15 He naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene ʻi ʻItomi ʻa Tevita, pea kuo ʻalu hake ʻa Soape ko e ʻeiki pule ki he kau tau ke tanu kinautolu naʻe tāmate, hili ʻa ʻene teʻia ʻae kakai tangata kotoa pē ʻi ʻItomi; \v 16 (Naʻe nofo ʻi ai ʻa Soape mo ʻIsileli kātoa ʻi he māhina ʻe ono, kaeʻoua ke fakaʻauha ʻe ia ʻae kau tangata kotoa pē ʻi ʻItomi:) \v 17 Pea naʻe hola ʻa Hatati, ko ia mo e niʻihi ʻoe kau ʻItomi ko e kau tamaioʻeiki ʻo ʻene tamai, ke \add nau \add*ʻalu ki ʻIsipite; he naʻe kei tamasiʻi siʻi pe ʻa Hatati. \v 18 Pea naʻa nau tuʻu hake mei Mitiane, ʻo hoko mai ki Palani: pea naʻa nau ʻave ʻae kau tangata mo kinautolu mei Palani, pea naʻa nau haʻu ki ʻIsipite, kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; ʻaia naʻa ne ʻange moʻona ha fale, mo ne tuku kiate ia haʻane meʻakai, ʻo ne foaki kiate ia ha konga fonua. \v 19 Pea naʻe ʻofeina lahi ʻa Hatati ʻi he ʻao ʻo Felo, ko ia naʻa ne foaki ai kiate ia ʻae tokoua ʻo hono uaifi ʻoʻona ke na mali, ʻio, ʻae tokoua ʻo Tapanise ko e tuʻi fefine. \v 20 Pea naʻe fanau kiate ia ʻe he tokoua ʻo Tapanise ʻa hono foha ko Kinupate, ʻaia naʻe fakamavae ʻe Tapanise ʻi he fale ʻo Felo: pea naʻe nofo ʻa Kinupate ʻi he ʻapi ʻo Felo fakataha mo e ngaahi foha ʻo Felo. \v 21 Pea ʻi he fanongo ʻe Hatati ʻi ʻIsipite kuo mohe ʻa Tevita mo ʻene ngaahi tamai, pea kuo pekia ʻa Soape ʻae ʻeiki pule ʻoe kautau, naʻe pehē ʻe Hatati kia Felo, “Tuku au ke u ʻalu, koeʻuhi ke u ʻalu ki hoku fonua ʻoʻoku.” \v 22 Pea naʻe toki pehē kiate ia ʻe Felo, “Kae vakai, kuo ke masiva ʻi he hā ʻiate au, ke pehē ai hoʻo fie ʻalu ki ho fonua ʻoʻou?” Pea naʻa ne pehēange, “ʻOku ʻikai, kae kehe pe ke tuku au ke u ʻalu.” \v 23 Pea naʻe ueʻi hake ʻe he ʻOtua ʻae fili ʻe tokotaha, ko Lisoni ko e foha ʻo Iliate, ʻaia naʻe hola mei heʻene ʻeiki ko Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa: \v 24 Pea naʻa ne tānaki mai ʻae kau tangata kiate ia, pea ne hoko ko e ʻeiki ʻo ha kongakau, ʻi he kuonga naʻe teʻia ai ʻe Tevita kinautolu: pea naʻa nau ʻalu ki Tamasikusi, ʻo nofo ai, ʻo\add ne \add*pule ʻi Tamasikusi. \v 25 Pea ko e fili ia ki ʻIsileli lolotonga ʻae ʻaho kotoa pē ʻo Solomone, ka ʻoku lau kehe ʻae kovi naʻe hoko meia Hatati: pea naʻa ne fakaliliʻa ki ʻIsileli, mo ne pule ki Silia. \v 26 Pea ko Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ko e tangata ʻEfalata mei Sileta, ko e tamaioʻeiki ʻa Solomone, ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Silua, ko e fefine kuo pekia hono husepāniti, ʻio, naʻa mo ia naʻa ne hiki angatuʻu ʻa hono nima ki he tuʻi. \v 27 Pea ko hono ʻuhinga eni ʻo ʻene hiki ʻa hono nima ke angatuʻu ki he tuʻi: naʻe langa ʻe Solomone ʻa Milo, pea naʻa ne toe langa ʻae ngaahi potu naʻe maumau ʻi he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai. \v 28 Pea ko e tangata ko Selopoami ko e tangata toʻa lahi ia: pea ʻi heʻene mamata ʻe Solomone ki he faʻa ngāue ʻae talavou, naʻa ne fakanofo ia ke pule ki he ngāue kotoa pē ʻi he fale ʻo Siosefa. \v 29 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he kuonga ko ia, ʻi he ʻalu ʻa Selopoami mei Selūsalema, naʻe ʻilo ia ʻi he hala ʻe he palōfita ko ʻAhisa ko e tangata Sailo; pea kuo ne fakakofuʻaki ia ha kofu foʻou; pea ko kinaua pe ʻe toko ua naʻe ʻi he ngoue: \v 30 Pea naʻe puke atu ʻe ʻAhisa ki he kofu foʻou naʻa ne kofuʻaki, mo ne haehae ia ki he konga ʻe hongofulu ma ua: \v 31 Pea naʻa ne pehē kia Selopoami, “Toʻo ʻe koe ʻae konga ʻe hongofulu: he ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Vakai, te u hae mai ʻae puleʻanga mei he nima ʻo Solomone, pea te u ange ʻae faʻahinga ʻe hongofulu kiate koe. \v 32 (Ka ʻe ʻiate ia ʻae faʻahinga ʻe taha koeʻuhi ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, pea koeʻuhi ko Selūsalema, ko e kolo ʻaia kuo u fili mai mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli:) \v 33 Koeʻuhi kuo nau liʻaki au, pea kuo\add nau \add*lotu kia ʻAsitelote ko e ʻotua fefine ʻo Saitoni, mo Kimosi ko e ʻotua ʻoe kakai Moape, mo Milikomi ko e ʻotua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea kuo ʻikai ʻalu ʻakinautolu ʻi hoku ngaahi hala, ke fai totonu ʻi hoku ʻao, pea ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fakamaau, ʻo hangē ko Tevita ko ʻene tamai. \v 34 Ka ʻe ʻikai foki te u toʻo mei hono nima ʻae puleʻanga kātoa: ka te u tuku ia ke tuʻi ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui koeʻuhi ko Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, ʻaia naʻaku fili, koeʻuhi ko ʻene fai ki heʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni: \v 35 Ka te u toʻo mai ʻae puleʻanga mei he nima ʻo hono foha, pea te u ʻange ia kiate koe, ʻio, ʻae faʻahinga ʻe hongofulu. \v 36 Pea ki hono foha ʻoʻona te u ʻange ʻae faʻahinga ʻe taha, koeʻuhi ke ai ha maama maʻuaipē ʻi hoku ʻao ʻi Selūsalema kia Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, ʻae kolo ko ia kuo u fili ke tuku ki ai ʻa hoku huafa. \v 37 Pea te u fili koe, pea te ke pule ʻo tatau mo ia kotoa pē ʻoku holi ki ai ho laumālie, pea te ke tuʻi ʻi ʻIsileli. \v 38 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau te ke fakafanongo ki he meʻa kotoa pē te u fekau kiate koe, pea ke ʻalu ʻi hoku ngaahi hala, mo ke fai totonu ʻi hoku ʻao, ke tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki; pehē, te u kau kiate koe, mo langa kiate koe ha fale tuʻumaʻu, ʻo hangē ko ia naʻaku fokotuʻu kia Tevita, pea te u foaki ʻa ʻIsileli kiate koe. \v 39 Pea koeʻuhi ko e meʻa ni te u fakamamahiʻi ʻae hako ʻo Tevita, ka ʻe ʻikai ke taʻengata.’” \v 40 Ko ia naʻe kumi ai ʻe Solomone ke ne tāmateʻi ʻa Selopoami. Pea naʻe tuʻu hake ʻa Selopoami, ʻo ne hola ki ʻIsipite, kia Sisaki ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea naʻa ne ʻi ʻIsipite ʻo aʻu ki he pekia ʻa Solomone. \p \v 41 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Solomone, mo ia fulipē naʻa ne fai, pea mo ʻene poto, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi ngāue ʻa Solomone? \v 42 Pea ko e kuonga naʻe pule ai ʻa Solomone ʻi Selūsalema ki ʻIsileli kātoa ko e taʻu ia ʻe fāngofulu. \v 43 Pea naʻe mohe ʻa Solomone ki heʻene ngaahi tamai pea naʻe fai hono putu ki he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Lehopoami. \c 12 \cd \it 1 Ko e fakataha naʻe fai ki Sikemi ke fakanofo ʻa Lehopoami. 6 ʻOku ʻikai tui ʻa Lehopoami ki he enginaki ʻa ʻene kau mātuʻa, pea ʻoku ne tali fakamālohi ʻae kau talafekau meia Selopoami. 16 ʻOku fakaaoao ʻae faʻahinga ʻe hongofulu pea ʻoku tāmateʻi ʻa ʻAtolami, pea ʻoku hola ʻa Lehopoami. 21 ʻOku fie fakalanga ʻae tau ʻe Lehopoami. 25 ʻOku fakaʻaʻau ke mālohi ʻa Selopoami ʻi he ngaahi kolo tau.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻalu ʻa Lehopoami ki Sikemi he kuo ʻomi ki Sikemi ʻa ʻIsileli kātoa ke fakanofo ia ko e tuʻi. \v 2 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻe kei nofo ʻi ʻIsipite, (he ne hola ia mei he ʻao ʻo Solomone ko e tuʻi, pea naʻe nofo ʻa Selopoami ʻi ʻIsipite;) \v 3 Naʻa nau fekau atu mo ui kiate ia. Pea naʻe haʻu ʻa Selopoami pea mo e fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻonau lea kia Lehopoami, ʻo pehē, \v 4 “Naʻe ngaohi ʻe hoʻo tamai ʻemau kavenga ke fakamāfasia: ka ko eni ke ke fakamaʻamaʻa ʻe koe ʻemau ngāue fakamāfasia ki hoʻo tamai, pea mo ʻene kavenga mamafa ʻaia naʻa ne ʻai kiate kimautolu, pea te mau tauhi kiate koe.” \v 5 Pea naʻa ne pehēange kiate kinautolu, “Mou ʻalu ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea hili ia mou toe omi kiate au.” Pea naʻe ʻalu ʻae kakai. \p \v 6 ¶ Pea naʻe alea ʻae tuʻi ko Lehopoami mo e kau mātuʻa, ʻakinautolu naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Solomone lolotonga ʻa ʻene kei moʻui ʻaʻana, ʻo ne pehē, “Ko e hā homou loto pe ʻe fēfē ʻa ʻeku tali ki he kakai ni?” \v 7 Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Kapau te ke tauhi ki he kakai ni he ʻaho ni, pea ke ngāue ki ai, mo ke talia kinautolu, mo ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei kiate kinautolu, pehē, te nau hoko ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo taʻengata.” \v 8 Ka naʻa ne liʻaki ʻae enginaki ʻae kau mātuʻa, ʻaia naʻa nau fai kiate ia, pea naʻa ne alea mo e kau talavou ʻaia naʻe tupu hake mo ia, pea naʻa nau tutuʻu ʻi hono ʻao: \v 9 Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā homou loto ʻomoutolu koeʻuhi ke tau tali ʻaki ʻae kakai ni, ʻaia kuo lea mai kiate au, ʻo pehē, ‘Fakamaʻamaʻa ʻae kavenga ʻaia naʻe ʻai kiate kimautolu ʻe hoʻo tamai?’” \v 10 Pea naʻe leaange kiate ia ʻae kau talavou naʻe tupu hake mo ia, ʻo pehē, “ʻE pehē ni hoʻo lea ki he kakai ni naʻe lea mai kiate koe, ʻo pehē, ‘Naʻe fakamamafa ʻemau kavenga ʻe hoʻo tamai, ka ke fakamaʻamaʻa ia ʻe koe kiate kimautolu:’ ʻe pehē ni ʻa hoʻo lea kiate kinautolu, ‘ʻE fuofua lahi hake ʻa hoku louhiʻi nima siʻi ʻi he kongaloto ʻo ʻeku tamai.’ \v 11 Pea ko eni naʻe fakakavenga ʻaki kimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻae kavenga mamafa, ka te u fakalahi ki hoʻomou kavenga: naʻe kinisi ʻaki ʻakimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻae ngaahi meʻa tā, ka te u tautea kimoutolu ʻaki ʻae fanga sikopio.” \p \v 12 ¶ Ko ia naʻe haʻu ʻa Selopoami pea mo e kakai kotoa pē kia Lehopoami ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe he tuʻi, ʻo pehē, “Toe haʻu kiate au ʻi hono tolu ʻoe ʻaho.” \v 13 Pea naʻe tali fakamālohi ʻae kakai ʻe he tuʻi, ʻo ne liʻaki ʻae fakakaukau ʻae kau mātuʻa ʻaia naʻa nau fai kiate ia; \v 14 Pea naʻa ne lea kiate kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe he kau talavou, ʻo pehē, “Naʻe fakamamafa ʻa hoʻomou kavenga ʻe heʻeku tamai, ka te u fakalahi ki hoʻomou kavenga: naʻe kinisi kimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻaki ʻae ngaahi meʻa tā, ka te u tautea ʻakimoutolu ʻeau ʻaki ʻae fanga sikopio.” \v 15 Ko ia naʻe ʻikai tui ʻae tuʻi ki he kakai; pea naʻe tupunga ia meia Sihova, koeʻuhi ke ne fakamoʻoni ki heʻene folofola, ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ʻia ʻAhisa ko e tangata Sailo kia Selopoami ko e foha ʻo Nipati. \p \v 16 ¶ Pea ko ia, ʻi he mamata ʻa ʻIsileli kātoa naʻe ʻikai tui ʻae tuʻi kiate kinautolu, naʻe pehēange ʻe he kakai ki he tuʻi, “Ko e fē haʻamau tufakanga ʻia Tevita? Pea ʻoku ʻikai ha maʻu tofiʻa ʻi he foha ʻo Sese: ʻE ʻIsileli mou ʻalu ki homou ngaahi fale ka ko koe Tevita, vakai ki ho fale ʻoʻou.” Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa ʻIsileli ki honau ngaahi fale. \v 17 Ka koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli ʻaia naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, naʻe pule ʻa Lehopoami kiate kinautolu. \v 18 Pea naʻe toki fekau atu ʻe he tuʻi ko Lehopoami ʻa ʻAtolami ʻaia naʻe pule ki he tukuhau; pea naʻe lisingi ia ʻaki ʻae maka ʻe ʻIsileli kātoa, pea naʻa ne mate ai. Ko ia naʻe fai fakatoʻotoʻo ʻe he tuʻi ko Lehopoami ke ne heka hake ki hono saliote, kae hola ki Selūsalema. \v 19 Pea pehē, \add talu mei ai \add*kuo fakaangatuʻu ʻa ʻIsileli ki he fale ʻo Tevita ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. \v 20 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe ʻIsileli kātoa kuo toe haʻu ʻa Selopoami, naʻa nau fekau atu mo ui mai ia ki he fakataha, pea naʻe fakanofo ia ke ne tuʻi ki ʻIsileli kātoa: naʻe ʻikai ha taha ke kau ki he fale ʻo Tevita, ka ko e faʻahinga pe taha ʻo Siuta. \p \v 21 ¶ Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Lehopoami ki Selūsalema, naʻa ne fakataha mai ʻae fale kotoa pē ʻo Siuta, mo e faʻahinga ʻo Penisimani, ko e kautau ʻe tokotaha kilu mo e toko valu mano, ko e kau tangata naʻe fili, ke tauʻi ʻae fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke toe ʻomi ai ʻae puleʻanga kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone. \v 22 Ka naʻe hoko mai ʻae folofola ʻae ʻOtua kia Simaia ko e tangata ʻae ʻOtua, ʻo pehē, \v 23 Lea kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone, ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ki he fale kātoa ʻo Siuta mo Penisimani, pea ki he toenga ʻoe kakai, ʻo pehē, \v 24 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE ʻikai te mou ʻalu hake, pe tauʻi ʻa homou kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli: toe foki atu ʻae tangata taki taha ki hono fale; he ʻoku meiate au ʻae meʻa ni.” Ko ia naʻa nau fanongo ki he folofola ʻa Sihova, pea \add naʻa nau \add*liliu ke ʻalu, ʻo tatau mo e folofola ʻa Sihova. \p \v 25 ¶ Hili ia naʻe langa hake ʻe Selopoami ʻa Sikemi ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, pea ne nofo ʻi ai; pea naʻa ne ʻalu atu mei ai ʻo ne langa hake ʻa Penieli. \v 26 Pea naʻe pehē ʻe Selopoami ʻi hono loto, “ʻE liliu atu eni ʻae puleʻanga ki he fale ʻa Tevita: \v 27 Kapau ʻe ʻalu hake ʻae kakai ni ke fai ʻae feilaulau ʻi he fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻe toki liliu atu ai ʻae loto ʻoe kakai ni ki honau ʻeiki, ʻio, kia Lehopoami ko e tuʻi ʻo Siuta, pea te nau tāmateʻi au, mo toe ʻalu kia Lehopoami ko e tuʻi ʻo Siuta.” \v 28 Ko ia naʻe fakakaukau ai ʻae tuʻi, pea naʻa ne ngaohi ʻae ongo ʻuhiki pulu ʻaki ʻae koula, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku faingataʻa fau ke mou ʻalu hake ki Selūsalema: vakai ko homou ngaahi ʻotua eni, ʻE ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻohake kimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite.” \v 29 Pea naʻa ne tuku ʻae taha ʻi Peteli, pea ko e taha naʻa ne tuku ʻi Tani. \v 30 Pea naʻe hoko ʻae meʻa ni ko e angahala; he naʻe ʻalu ʻae kakai ke fai lotu ki he taha ʻi Tani. \v 31 Pea naʻa ne ngaohi ʻae fale ʻi he ngaahi potu māʻolunga, mo ne fili ʻae kau taulaʻeiki mei he faʻahinga kakai, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻoe ngaahi foha ʻo Livai. \v 32 Pea naʻe kotofa ʻe Selopoami ʻae kātoanga ki hono valu ʻoe māhina, ʻi hono ʻaho hongofulu ma nima ʻoe māhina, ʻo tatau mo e kātoanga naʻe fai ʻi Siuta, pea naʻa ne fai feilaulau ki he ʻuhiki pulu naʻa ne ngaohi: pea naʻa ne fakanofo ʻi Peteli ʻae kau taulaʻeiki ʻaia naʻa ne fili. \v 33 Ko ia, naʻa ne fai feilaulau ki he feilaulauʻanga ʻaia naʻa ne ngaohi ʻi Peteli ʻi hono ʻaho hongofulu ma nima ʻo hono valu ʻoe māhina, ʻae māhina ko ia naʻa ne fakakaukau ki ai ʻi hono loto ʻoʻona; pea naʻe tuʻutuʻuni ʻae kātoanga ki he fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻa ne fai ʻae feilaulau ʻi he feilaulauʻanga, pea tutu ai ʻae meʻa namu kakala. \c 13 \cd \it 1 Ko e mamate ʻae nima ʻo Selopoami, pea mo hono toe fakamoʻui ko e meʻa ʻi he lotu ʻae palōfita. 7 Ko e ʻalu ʻae palōfita, mo e kākaaʻi ia ʻe he motuʻa palōfita ʻe tokotaha. 20 Ko e valoki ʻae ʻuluaki palōfita ʻe he ʻOtua, pea ʻoku tāmateʻi ia ʻe ha laione. 31 Ka ʻoku fakapapau pe ʻa ʻene kikite ʻe he motuʻa palōfita, ka ʻoku taʻetuitala ʻa Selopoami.\it* \p \v 1 Pea vakai, naʻe haʻu ha tangata ʻoe ʻOtua mei Siuta ko e meʻa ʻi he folofola ʻa Sihova, ʻo ne hoko atu ki Peteli: pea naʻe tuʻu ʻa Selopoami ʻi he veʻe feilaulauʻanga ke ʻatu ʻae meʻa namu kakala. \v 2 Pea naʻa ne ui ki he feilaulauʻanga ʻi he folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, “ʻE feilaulauʻanga, ʻe feilaulauʻanga! ʻOku pehē ʻe Sihova; Vakai ʻe fanauʻi ha tamasiʻi ki he fale ʻo Tevita, ko Sosaia ʻa hono hingoa; pea te ne ʻohake ʻiate koe ʻae kau taulaʻeiki ʻoe ngaahi potu māʻolunga ʻakinautolu ʻoku tutu meʻa namu kakala ʻiate koe, pea ʻe tutu ʻiate koe ʻae ngaahi hui ʻoe tangata.” \v 3 Pea naʻa ne tuku ʻae fakaʻilonga ʻi he ʻaho pe ko ia, ʻo ne pehē, “Ko hono fakaʻilonga eni kuo folofolaʻaki ʻe Sihova; Vakai, ʻe mahaehae ʻae feilaulauʻanga, pea ʻe lilingi atu ʻae efuefu ʻaia ʻoku ʻi ai.” \v 4 Pea ʻi heʻene fanongo ʻae tuʻi ko Selo-Poami ki he lea ʻae tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻa ne kalanga ʻaki ki he feilaulauʻanga ʻi Peteli, naʻa ne mafao atu hono nima mei he feilaulauʻanga, ʻo ne pehē, “Puke ia.” Pea ko hono nima, ʻaia naʻa ne mafao atu kiate ia, naʻe mate ia, pea naʻe ʻikai ai te ne faʻa toʻo mai ia kiate ia. \v 5 Naʻe mahaehae foki ʻae feilaulauʻanga, pea naʻe lilingi ʻae efuefu mei he feilaulauʻanga, ʻo fakatatau mo e fakaʻilonga ʻaia naʻe tuku ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ʻi he folofola ʻa Sihova. \v 6 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi ki he tangata ʻoe ʻOtua, “Fakakolekole eni ki he fofonga ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea ke kole koeʻuhi ko au, ke toe fakamoʻui ʻa hoku nima.” Pea naʻe kole ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe toe fakamoʻui ʻae nima ʻoe tuʻi kiate ia, ʻo hangē ko ʻene teʻeki liliu. \v 7 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki he tangata ʻoe ʻOtua, “Ke ta ō mo au ki ʻapi, pea ke fakamālōlō ai, pea te u foaki ha totongi kiate koe.” \v 8 Pea naʻe pehē ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ki he tuʻi, “Kapau te ke ʻomi kiate au hono vaeua ʻo ho fale, ka ʻe ʻikai te u ʻalu mo koe, pea ʻe ʻikai te u kai ha mā pe inu ha vai ʻi he potu ni; \v 9 He naʻe fekauʻi au ʻe he folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, ʻoua naʻa kai ha mā, pe inu ha vai, pe te ke toe liliu mai ʻi he hala naʻa ke ʻalu ai.” \v 10 Ko ia naʻa ne ʻalu ai ʻi he hala kehe, ʻo ʻikai \add te ne \add*liliu atu ʻi he hala naʻa ne haʻu ai ki Peteli. \p \v 11 ¶ Ka ko eni, naʻe ai ha motuʻa palōfita naʻe nofo ʻi Peteli; pea naʻe ʻalu ange ʻa hono ngaahi foha ʻo tala kiate ia ʻae ngaahi ngāue naʻe fai ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia ʻi Peteli: ko e ngaahi lea naʻa ne lea ʻaki ki he tuʻi, naʻa nau fakahā ia foki ki heʻenau tamai. \v 12 Pea naʻe pehē ʻe he ʻenau tamai kiate kinautolu, ‘Naʻa ne ʻalu ʻi he hala fē?” He kuo mamata ʻe hono ngaahi foha ki he hala naʻe ʻalu ai ʻae tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe haʻu mei Siuta. \v 13 Pea naʻa ne pehē ki hono ngaahi foha, ʻAi ʻae hekaʻanga ki he ʻasi. Pea naʻa nau ʻai ʻae hekaʻanga ki he ʻasi, pea naʻa ne heka ki ai, \v 14 Pea ne muimui ia ki he tangata ʻoe ʻOtua, pea naʻa ne maʻu atu ia lolotonga ʻene nofo ʻi he lolo ʻoke: pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko koe ia ʻae tangata ʻoe ʻOtua ʻaia naʻe haʻu mei Siuta?” Pea naʻa ne pehē mai, “Ko au.” \v 15 Pea naʻa ne toki pehē kiate ia, “Ke ta ō mo au ki ʻapi, pea ke kai ha meʻakai.” \v 16 Pea naʻa ne pehē, “ʻE ʻikai te u faʻa foki atu mo koe, pe ʻalu mo koe: pea ʻe ʻikai te u kai ha meʻakai pe inu ha vai mo koe ʻi he potu ni: \v 17 He naʻe tala mai ʻi he folofola ʻa Sihova, ʻE ʻikai te ke kai ha mā pe inu ha vai ʻi ai, pe te ke toe liliu atu ke ʻalu ʻi he hala naʻa ke omi ai.” \v 18 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Ko e palōfita foki au ʻo hangē ko koe; pea naʻe lea mai ha ʻāngelo kiate au ʻi he fekau ʻa Sihova, ʻo pehē, ‘Toe ʻomi ia mo koe ki ho fale, koeʻuhi ke ne kai ha meʻakai mo inu ha vai.’” Ka naʻa ne loi kiate ia. \v 19 Ko ia naʻa ne foki atu mo ia, mo ne kai ʻae meʻakai ʻi hono fale, mo ne inu vai. \p \v 20 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻena nofo ʻi he keinangaʻanga, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita naʻe fakafoki mai ia: \v 21 Pea naʻa ne ui ki he tangata ʻoe ʻOtua ʻaia naʻe haʻu mei Siuta, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, Koeʻuhi kuo ke talangataʻa ki he folofola ʻa Sihova, pea kuo ʻikai te ke fai ʻae fekau ʻaia naʻe fekau kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, \v 22 Ka kuo ke toe foki ki mui, pea kuo ke kai ʻae meʻakai mo inu ʻae vai ʻi he potu, ʻaia naʻe pehē ai kiate koe, ‘ʻOua naʻa ke kai ha meʻakai, pe inu ha vai;’ ʻe ʻikai hoko ho ʻangaʻanga ki he fonua loto ʻo hoʻo ngaahi tamai.” \p \v 23 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻa ʻene kai ʻae meʻakai pea hili mo ʻene inu, naʻa ne ʻai ʻae hekaʻanga ki he ʻasi, maʻae palōfita naʻa ne fakafoki mai. \v 24 Pea ʻi heʻene ʻalu, naʻe fetaulaki mai kiate ia ha laione ʻi he hala, ʻo ne tāmateʻi ia: pea naʻe tō hifo ʻa hono ʻangaʻanga ʻi he hala pea naʻe tuʻu ofi ki ai ʻae ʻasi, pea naʻe tuʻu foki ʻae laione ʻo ofi atu ki he ʻangaʻanga. \v 25 Pea vakai, naʻe ʻalu atu ai ha kau tangata, ʻonau mamata ki he ʻangaʻanga naʻe lī ʻi he hala, pea mo e laione naʻe tuʻu ofi atu ki he ʻangaʻanga: pea naʻa nau omi ʻo tala ia ʻi he kolo ʻaia naʻe nofo ai ʻae motuʻa palōfita. \v 26 Pea ʻi heʻene fanongo ki ai ʻae palōfita ʻaia naʻe fakafoki mai ia mei he hala, naʻe pehē ʻe ia, “Ko e tangata ʻoe ʻOtua ia, ʻaia naʻe talangataʻa ki he folofola ʻa Sihova: ko ia kuo tukuange ai ia ki he laione, ʻaia kuo maumauʻi ia, mo tāmateʻi ia, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki kiate ia.” \v 27 Pea naʻe lea ia ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “ʻAi ʻae hekaʻanga ki he ʻasi maʻaku.” Pea naʻa nau ʻai ʻae hekaʻanga. \v 28 Pea naʻa ne ʻalu ʻo ʻilo ʻa hono ʻangaʻanga kuo lī ʻi he hala, pea tutuʻu ʻae ʻasi mo e laione ʻo vāofi mo e ʻangaʻanga: naʻe ʻikai keina ʻe he laione ʻae ʻangaʻanga, pe \add te ne \add*haehae ʻae ʻasi. \v 29 Pea naʻe toʻo hake ʻe he palōfita ʻae ʻangaʻanga ʻoe tangata ʻoe ʻOtua, ʻo ne fakaheka ia ki he ʻasi, ʻo ne toe ʻomi ia: pea naʻe haʻu ʻae motuʻa palōfita ki he kolo, ke ne tēngihia ia pea ke fai hono putu. \v 30 Pea naʻa ne tuku hono sino ki hono faʻitoka ʻoʻona; pea naʻa nau tēngihia ia, ʻo pehē, “ʻOiauē! ʻA hoku kāinga!” \v 31 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻa ʻene tanu ia, naʻa ne lea ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “ʻO kau ka mate au, te mou toki tanu au ʻi he fonua loto ʻaia kuo tanu ai ʻae tangata ʻoe ʻOtua; tuku fakataha ʻa hoku ngaahi hui mo hono ngaahi hui:” \v 32 Koeʻuhi ko e lea naʻa ne kalanga ʻaki ʻi he folofola ʻa Sihova ki he feilaulauʻanga ʻi Peteli, pea ki he ngaahi fale kotoa pē ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ʻaia ʻoku ʻi he ngaahi kolo ʻo Samelia, ʻe hoko moʻoni ia ʻo fai. \p \v 33 ¶ Kae hili ʻae meʻa ni naʻe ʻikai tafoki ʻa Selopoami mei hono hala kovi, ka naʻa ne toe fakanofo ʻae kau taulaʻeiki mei he kau tuʻa ʻoe kakai, ki he ngaahi potu māʻolunga: ko ia fulipē naʻe loto ki ai, naʻa ne fakanofo ia ʻo ne hoko ki he faʻahinga taulaʻeiki ʻoe ngaahi potu māʻolunga. \v 34 Pea naʻe hoko ʻae meʻa ni ko e angahala ki he fale ʻo Selopoami, ke motuhi ai ia, pea ke fakaʻauha ia mei he funga ʻo māmani. \c 14 \cd \it 1 Ko e mahaki mo e pekia ʻae foha ʻo Selopoami. 6 Ko e valokiʻi ʻa Selopoami ʻe ʻAhisa, ko e meʻa ʻi he folofola ʻa Sihova. 19 Ko e hoko ʻa Natapi mo Selopoami. 21 Ko e pule kovi ʻa Lehopoami. 25 Ko e veteki ʻa Selūsalema ʻe Sisaki. 29 Ko e hoko mo Lehopoami ʻa ʻApisami ʻi he pule.\it* \p \v 1 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe hoko ʻae mahaki kia ʻApisa ko e ʻalo ʻo Selopoami. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe Selopoami ki hono uaifi, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tuʻu hake, mo fakapulipuli koe, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻilo ko e uaifi koe ʻo Selopoami; pea ke ʻalu ki Sailo; vakai, ʻoku ʻi ai ʻa ʻAhisa ko e palōfita, ʻaia naʻa ne fakahā kiate au ke u tuʻi ki he kakai ni. \v 3 Pea ʻave ʻi ho nima ha foʻi mā ʻe hongofulu, mo e ngaahi foʻi mā manifinifi, mo e hina ʻe taha ʻoe honi, pea ke ʻalu kiate ia: ʻe fakahā ʻe ia kiate koe pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko ki he tamasiʻi.” \v 4 Pea naʻe fai pehē ʻe he uaifi ʻo Selopoami, mo ne tuʻu hake, ʻo ʻalu ki Sailo, ʻo ne hoko ange ki he fale ʻo ʻAhisa. Pea naʻe ʻikai faʻa mamata ʻe ʻAhisa; he naʻe kui hono mata ko e meʻa ʻi heʻene motuʻa. \p \v 5 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia ʻAhisa, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae uaifi ʻo Selopoami ke fehuʻi kiate koe koeʻuhi ko ʻene tama; he ʻoku mahaki ia: pea ʻe pehē mo pehē ʻa hoʻo lea kiate ia: he koeʻuhi, ʻi heʻene hū mai, te ne fai ʻe ia ʻo hangē ko ha fefine kehe ia.” \v 6 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene fanongo ʻe ʻAhisa ki he patū ʻo hono vaʻe, ʻi heʻene hū mai ʻi he matapā, naʻa ne pehē, “Hū mai, ʻa koe ko e uaifi ʻo Selopoami; ko e hā ʻoku ke fai ke ke hangē ko ha taha kehe? He kuo fekauʻi au kiate koe mo e ongoongo mamafa. \v 7 ‌ʻAlu, ʻo tala kia Selopoami, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, Koeʻuhi ko ʻeku hakeakiʻi koe mei he lotolotonga ʻoe kakai, pea u tuku ke ke ʻeiki koe ki hoku kakai ʻIsileli, \v 8 Pea u haea mai ʻae puleʻanga mei he fale ʻo Tevita, mo foaki ia kiate koe: pea kuo ʻikai te ke tatau mo ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ʻaia naʻe fai ki heʻeku ngaahi fekau, pea ne muimui mai kiate au ʻaki ʻa hono loto kotoa, ke fai angatonu pe ʻi hoku ʻao; \v 9 Ka kuo lahi hake ʻa hoʻo fai kovi ʻiate kinautolu fulipē naʻe ʻi muʻa ʻiate koe: he kuo ke ʻalu mo ngaohi ʻae ngaahi ʻotua kehe, mo e ngaahi fakatātā ʻoe ukamea haka, ke fakatupu ʻa ʻeku houhau, pea kuo ke liʻaki au ki ho tuʻa: \v 10 Ko ia, vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he fale ʻo Selopoami, pea te u motuhi meia Selopoami ʻae kau tangata kotoa pē, pea mo ia ʻoku tāpuni mo toe ʻi ʻIsileli, pea te u ʻave ʻae toenga ʻoe fale ʻo Selopoami, ʻo hangē ko e taufetuku ʻe ha tangata ʻae kinohaʻa, kaeʻoua ke ʻosiʻosi ʻaupito ia. \v 11 Ko ia ʻia Selopoami ʻoku mate ʻi he kolo ʻe keina ia ʻe he fanga kulī; pea ko ia ʻe mate ʻi he ngoue ʻe keina ia ʻe he fanga manupuna; he kuo folofola ki ai ʻa Sihova.’ \v 12 Ko ia ke ke tuʻu hake koe, mo ʻalu ki ho fale ʻoʻou: pea ʻoka hū atu ho vaʻe ki he kolo, ʻe mate ʻae tamasiʻi. \v 13 Pea ʻe tēngihia ia ʻe ʻIsileli kotoa, mo tanu ia: he ko ia tokotaha pe ʻia Selopoami ʻe hoko ki he faʻitoka, koeʻuhi kuo ʻilo ʻiate ia ha meʻa ʻoku lelei kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he fale ʻo Selopoami. \v 14 Pea ʻe fokotuʻu hake foki ʻe Sihova maʻana ha tuʻi ki ʻIsileli, ʻaia te ne fakaʻauha ʻae fale ʻo Selopoami ʻi he ʻaho ko ia: kae fēfē? ʻE hoko ia ʻi hono kuonga. \v 15 Koeʻuhi ʻe taaʻi ʻa ʻIsileli ʻe Sihova, ʻo hangē ko e luluʻi ha vaʻakaho ʻi he vai, pea te ne taʻaki fuʻu hake ʻa ʻIsileli mei he fonua lelei ni, ʻaia naʻa ne foaki ki heʻenau ngaahi tamai, pea \add te ne \add*fakamovetevete kinautolu ki he tuʻa vaitafe, koeʻuhi kuo nau ngaohi ʻae ngaahi vao tapu, ke fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova. \v 16 Pea te ne liʻaki ʻa ʻIsileli koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa Selopoami, ʻaia naʻe fai angahala ʻe ia, pea naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.” \p \v 17 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae uaifi ʻo Selopoami, mo ne ʻalu, ʻo ne haʻu ki Tilisa: pea ʻi heʻene hoko mai ki he hūʻanga ʻoe matapā, naʻe mate ʻae tamasiʻi; \v 18 Pea naʻa nau fai hono putu; pea naʻe tēngihia ia ʻe ʻIsileli kātoa, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi heʻene tamaioʻeiki ko ʻAhisa ko e palōfita. \v 19 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Selopoami, ʻa ʻene ngaahi tau, mo e anga ʻo ʻene pule, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli. \v 20 Pea ko e kuonga naʻe pule ai ʻa Selopoami ko e taʻu ia ʻe uofulu ma ua: pea naʻa ne tokoto hifo fakataha ia mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Natapi ko hono foha. \p \v 21 ¶ Pea naʻe pule ʻi Siuta ʻa Lehopoami ko e foha ʻo Solomone. Naʻe fāngofulu ma taha ʻae taʻu ʻo Lehopoami ʻi heʻene kamata pule, pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fitu, ʻae kolo ko ia naʻe fili ʻe Sihova mei he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, ke tuku ʻi ai ʻa hono huafa. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Neama ko e fefine ʻAmoni. \v 22 Pea naʻe fai kovi ʻa Siuta ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻa nau fakatupu ʻae fuaʻa ʻiate ia ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi angahala ʻaia naʻa nau fai, ʻo lahi hake ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻenau ngaahi tamai. \v 23 He naʻa nau langa foki ʻekinautolu ʻae ngaahi potu māʻolunga mo e ngaahi tamapua, mo e ngaahi vao tapu, ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga kotoa pē, pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē. \v 24 Pea naʻe ai ʻae kakai foki ʻi he fonua naʻe angafakasotoma: pea naʻa nau fai ʻo fakatatau mo e ngaahi meʻa fakalielia kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga ʻaia naʻe kapusi atu mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli. \p \v 25 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono nima ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Lehopoami, naʻe haʻu ʻa Sisaki ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ke ne tauʻi ʻa Selūsalema. \v 26 Pea naʻa ne ʻave ʻae ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoe fale ʻo Sihova, mo e koloa ʻi he fale ʻoe tuʻi: ʻio, naʻa ne ʻave kotoa pē: pea naʻa ne ʻave ʻae ngaahi pā koula ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone. \v 27 Pea naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ko Lehopoami ʻae ngaahi pā palasa ko hono fetongi, ʻo ne tuku ia ki he nima ʻoe ʻeiki naʻe pule ki he kau leʻo, ʻaia naʻe leʻohi ʻae matapā ʻoe fale ʻoe tuʻi. \v 28 Pea naʻe fai ʻo pehē, ʻi heʻene hū atu ʻae tuʻi ki he fale ʻo Sihova, naʻe fua atu ia ʻe he kau leʻo, pea nau toe ʻomi ia ki he potu fale ʻoe kau leʻo. \p \v 29 ¶ Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Lehopoami, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta? \v 30 Pea naʻe fai ʻae tau ʻe Lehopoami mo Selopoami ʻi hona ngaahi ʻaho kotoa pē. \v 31 Pea naʻe mohe ʻa Lehopoami mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe tanu ia fakataha mo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Neama ko e fefine ʻAmoni. Pea naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa ʻApisami ko hono foha. \c 15 \cd \it 1 Ko e pule kovi ʻa ʻApisami. 7 Ko e hoko mo ia ʻa ʻAsa. 9 Ko ʻene pule lelei ʻaʻana. 23 ʻOku pule ʻa Sihosafate. 25 Ko e pule angakovi ʻa Natapi ʻi ʻIsileli. Ko e pule kovi ʻa Paʻasa.\it* \p \v 1 Pea ko eni ʻi hono hongofulu ma valu ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Selopoami ko e foha ʻo Nipati naʻe pule ʻa ʻApisami ki Siuta. \v 2 Naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Meaka, ko e ʻofefine ʻo ʻApisalomi. \v 3 Pea naʻa ne muimui ki he angahala kotoa pē ʻo ʻene tamai, ʻaia naʻa ne fai ki muʻa ʻiate ia: pea naʻe ʻikai haohaoa ʻa hono loto kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hangē ko e loto ʻo ʻene tamai ko Tevita. \v 4 Ka neongo ia naʻe foaki kiate ia ha maama ʻi Selūsalema ʻe Sihova ko hono ʻOtua, koeʻuhi ko Tevita, ke ne hakeakiʻi ʻa hono foha ki mui ʻiate ia, pea ke fokotuʻumaʻu ʻa Selūsalema: \v 5 Koeʻuhi naʻe fai totonu ʻa Tevita ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe ʻikai tafoki ia mei ha meʻa ʻe taha naʻa ne fekau kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui, ka ʻi he meʻa pe kia ʻUlia ko e tangata Heti. \v 6 Pea naʻe fai ai pe ʻae tau ʻe Lehopoami mo Selopoami ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui. \v 7 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue naʻe fai ʻe ʻApisami, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta? Pea naʻe tau ʻa ʻApisami mo Selopoami. \v 8 Pea naʻe mohe ʻa ʻApisami mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻa nau fai hono putu ʻi he Kolo ʻo Tevita: pea ko ʻAsa ko hono foha naʻe fetongi ia ʻi he pule. \p \v 9 ¶ Pea naʻe hoko ʻa ʻAsa ʻo pule ki Siuta ʻi hono uofulu ʻoe taʻu ʻa Selopoami ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. \v 10 Pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ma taha. Pea ko e hingoa ʻo ʻene kui ko Meaka, ko e ʻofefine ʻo ʻApisalomi. \v 11 Pea naʻe fai ʻe ʻAsa ʻaia naʻe totonu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko Tevita ko ʻene tamai. \v 12 Pea naʻa ne ʻave mei he fonua ʻae kakai angafakasotoma, mo ne ʻave ʻae ngaahi tamapua ʻaia naʻe ngaohi ʻe heʻene ngaahi tamai. \v 13 Pea ko Meaka foki ko ʻene kui naʻa ne liliu ia mei heʻene nofo ko e tuʻi fefine, koeʻuhi ko ʻene ngaohi ha tamapua ʻi ha vao tapu; pea naʻe maumauʻi ʻe ʻAsa ʻa hono tamapua, ʻo ne tutu ia ʻi he veʻe vaitafe ko Kitiloni. \v 14 Ka naʻe ʻikai liʻaki ʻae ngaahi potu māʻolunga: ka neongo ia naʻe angatonu kia Sihova ʻae loto ʻo ʻAsa ʻi hono ngaahi ʻaho kotoa pē. \v 15 Pea naʻa ne fetuku mai ʻae ngaahi meʻa tapu ʻaia naʻe fakatapui ʻe heʻene tamai, mo e ngaahi meʻa naʻa ne fakatapui ʻe ia, ki he fale ʻo Sihova, ʻae siliva, mo e koula, pea mo e ngaahi ipu. \p \v 16 ¶ Pea naʻe faʻa tau ʻa ʻAsa pea mo Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi hona ngaahi ʻaho kotoa pē. \v 17 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ki Siuta, pea naʻa ne langa ʻa Lama, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ne tuku ha tokotaha ke ʻalu atu pe hū mai kia ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta. \v 18 Pea naʻe toki ʻave ʻe ʻAsa ʻae toenga siliva mo e koula kotoa pē ʻaia naʻe tuku ʻi he ngaahi tukunga koloa ʻi he fale ʻo Sihova, mo e koloa ʻoe fale ʻoe tuʻi, ʻo ne ʻatu ia ki he nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki: pea naʻe ʻave ia ʻe ʻAsa kia Peni-Hatati, ko e foha ʻo Tapilimoni, ko e foha ʻo Hesioni, ko e foha ʻo Tapilimoni, ko e foha ʻo Hesioni, ko e tuʻi ʻo Silia ʻaia naʻe nofo ʻi Tamasikusi, ʻo ne lea ʻo pehē, \v 19 Kuo ta fefuakavaʻaki ʻakitaua, pea pehē mo ʻeku tamai pea mo hoʻo tamai: “Pea vakai, kuo u fekau atu kiate koe ha meʻaʻofa ko e siliva mo e koula; haʻu ʻo maumauʻi ʻa hoʻo fuakava mo Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke ne ʻalu ʻiate au.” \v 20 Ko ia naʻe tokanga ʻa Peni-Hatati ki he tuʻi ko ʻAsa, mo ne fekau atu ʻae ngaahi ʻeiki pule ʻoe kautau naʻe ʻiate ia ke tauʻi ʻae ngaahi kolo ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne teʻia ʻa Isoni, mo Tani, mo ʻEpeli-Petemeʻaka, pea mo Kineloti kātoa, pea mo e fonua kotoa pē ʻo Nafitali. \v 21 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Paʻasa, naʻa ne tutuku mei heʻene langa ʻa Lama, pea nofo ia ʻi Tilisa. \v 22 Pea naʻe toki fai fono ʻe ʻAsa ʻi he potu kotoa pē ʻo Siuta; naʻe ʻikai ha potu ʻe taʻekau: pea naʻa nau fetuku ʻo ʻave ʻae ngaahi maka ʻo Lama, pea mo hono ngaahi ʻakau, ʻaia naʻe langa ʻaki ia ʻe Paʻasa; pea naʻe langa ʻaki ia ʻe ʻAsa ko e tuʻi ʻa Kepa ʻo Penisimani, pea mo Misipa. \v 23 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue naʻe fai ʻe ʻAsa, pea mo ʻene mālohi kātoa, mo ia fulipē naʻa ne fai, mo e ngaahi kolo naʻa ne langa, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta? Ka ʻi he kuonga ʻo ʻene motuʻa lahi naʻa ne mahakiʻia ʻi hono vaʻe. \v 24 Pea naʻe mohe ʻa ʻasi mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ki he potu ʻo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai: pea naʻe pule ʻa Sihosafate ko hono foha, ko hono fetongi. \p \v 25 ¶ Pea naʻe kamata pule ʻa Natapi ko e foha ʻo Selopoami ʻi ʻIsileli ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta, pea naʻa ne pule ki ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe ua. \v 26 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe ʻalu ia ʻi he hala ʻo ʻene tamai, pea ʻi he angahala ʻaia naʻa ne fakaangahala ai ʻa ʻIsileli. \p \v 27 ¶ Pea naʻe fakalangalanga tau kiate ia ʻe Paʻasa ko e foha ʻo ʻAhisa, ʻoe fale ʻo ʻIsaka; pea naʻe tāmateʻi ia ʻe Paʻasa ʻi Kipitoni, ʻaia ʻoku ʻoe kakai Filisitia; he naʻe kāpui ʻa Kipitoni ʻaki ʻae tau ʻe Natapi pea mo ʻIsileli kotoa pē. \v 28 ‌ʻIo, ʻi hono tolu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe tāmateʻi ia ʻe Paʻasa, mo ne totongi ai ia ʻi he pule. \v 29 Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻa ʻene pule ʻaʻana, naʻa ne tāmateʻi ʻae fale kātoa ʻo Selopoami; naʻe ʻikai tuku kia Selopoami ha tokotaha naʻe kei mānava, ka naʻa ne fakaʻauha ia, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi heʻene tamaioʻeiki ko ʻAhisa ko e tangata Sailo: \v 30 Koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa Selopoami, ʻaia naʻa ne angahala ai, mo ne fakaangahala ʻaki ʻa ʻIsileli, ʻi heʻene ʻahiʻahiʻi kovi ʻaia naʻa ne ʻahiʻahiʻi kovi ai kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ke ne houhau ai. \p \v 31 ¶ Pea ko eni ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Natapi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli? \v 32 Pea naʻe faʻa tau ʻa ʻAsa mo Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi hona ngaahi ʻaho kotoa pē. \v 33 ‌ʻI hono tolu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata ai ʻae pule ʻa Paʻasa ko e foha ʻo ʻAhisa ki ʻIsileli kātoa ʻi Tilisa, ʻi he taʻu ʻe uofulu ma fā. \v 34 Pea naʻa ne fai ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ne ʻalu ʻi he hala ʻo Selopoami, pea ʻi he kovi ʻaʻana ʻaia naʻa ne fakaangahala ai ʻa ʻIsileli. \c 16 \cd \it 1 Ko e kikite ʻa Sehu kia Paʻasa mo e hoko ʻa Ela ki he pule, mo e fakalanga kovi kiate ia ʻe Simili, mo e fakamoʻoni ai ʻae tala ʻa Sehu. 15 Ko e fakanofo ʻa Omili ʻe he kautau ke pule, mo e malafaietangata ʻa Simili. 21 Ko e fekovikoviʻi ʻae fonua mo e pule ʻa Omili ki ʻIsileli. 29 Ko e hoko ʻa ʻEhapi ki he pule. 34 Ko e langa hake ʻa Seliko.\it* \p \v 1 Naʻe toki hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Sehu ko e foha ʻo Hanani, koeʻuhi ko Paʻasa, ʻo pehē, \v 2 “Koeʻuhi naʻaku hakeakiʻi koe mei he efu, ʻo ngaohi koe ko e ʻeiki ki hoku kakai ko ʻIsileli; pea kuo ke ʻalu koe ʻi he hala ʻo Selopoami, pea kuo ke fakaangahalaʻi ʻa hoku kakai ʻIsileli ke nau fakatupu ʻae houhau ʻiate au ki heʻenau ngaahi angahala; \v 3 Vakai, te u fetuku atu ʻae hako ʻo Paʻasa, mo e hako ʻo hono fale; pea \add te u \add*ngaohi ho fale ke hangē ko e fale ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati. \v 4 Ko ia ʻia Paʻasa ʻoku mate ʻi he kolo ʻe kai ia ʻe he fanga kulī; pea ko ia ʻoku ʻaʻana ʻe mate ʻi he ngoue ʻe keina ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā.” \v 5 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Paʻasa, mo ia naʻa ne fai, mo ʻene mālohi, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli? \v 6 Ko ia naʻe mohe ʻa Paʻasa mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ʻi Tilisa: pea naʻe pule ʻa Ela ko hono foha, ko hono fetongi. \v 7 Pea naʻe ʻomi foki ʻi he nima ʻoe palōfita ko Sehu ko e foha ʻo Hanani, ʻae folofola ʻa Sihova kia Paʻasa, pea ki hono fale ʻoʻona; ʻio, ko e meʻa ʻi he kovi kotoa pē naʻa ne fai ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he fakatupu ʻene houhau ki he ngāue ʻa hono nima, ko e meʻa ʻi heʻene tatau mo e fale ʻo Selopoami; pea koeʻuhi ko ʻene tāmateʻi ia. \p \v 8 ¶ ʻI hono uofulu ma ono ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata ʻe Ela ko e foha ʻo Paʻasa ke pule ki ʻIsileli ʻi Tilisa, ʻi he taʻu ʻe ua. \v 9 Pea naʻe lapasi ia ʻe heʻene tamaioʻeiki ko Simili, ko e ʻeiki naʻe pule ki hono vahe ua mālie ʻo ʻene ngaahi saliote, lolotonga ʻa ʻene ʻi Tilisa, mo ʻene inu ke kona ʻi he fale ʻo ʻAlisa ko e tauhi ʻo hono fale ʻi Tilisa. \v 10 He naʻe hū atu ʻa Simili ʻo ne taaʻi ia ke ne mate, ʻi hono uofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta, mo ne fetongi ia ʻi he pule. \p \v 11 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene kamata pule, ʻi heʻene nofo hifo leva ki hono nofoʻa fakatuʻi, naʻa ne tāmateʻi ʻae kaungā fale kotoa pē ʻo Paʻasa: naʻe ʻikai te ne fakatoe ha tangata ʻe tokotaha kiate ia, ʻi hono kāinga moʻoni, pe ʻi hono kāinga kehe. \v 12 naʻe pehē ʻae fakaʻauha ʻe Simili ʻae fale kotoa pē ʻo Paʻasa, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki kia Paʻasa ʻia Sehu, ko e palōfita, \v 13 Koeʻuhi ko e angahala kotoa pē ʻa Paʻasa, mo e angahala ʻa Ela ko hono foha, ʻaia naʻa na halaia ai, mo na fakaangahala ai ʻa ʻIsileli, ʻi he fakatupu ʻae houhau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki heʻenau ngaahi meʻa vaʻinga. \v 14 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Ela, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli? \p \v 15 ¶ ʻI hono uofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe pule ʻa Simili ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻi Tilisa. Pea naʻe nofo ʻapitanga ʻae kakai ke tauʻi ʻa Kipitoni, ʻaia naʻe ʻoe kakai Filisitia. \v 16 Pea naʻe fanongo ʻe he kakai ʻi he ʻapitanga, ki he talanoa, ʻo pehē, Kuo fai ʻae lapa ʻe Simili, pea kuo ne tāmateʻi foki ʻae tuʻi: ko ia naʻe fai ʻe ʻIsileli kātoa ke fakanofo ʻa Omili, ko e ʻeiki pule ʻoe kautau, ke ne tuʻi ki ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia ʻi he ʻapitanga. \v 17 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Omili mei Kipitoni ʻaia mo ʻIsileli kātoa mo ia, pea naʻa nau kāpui ʻa Tilisa ʻaki ʻae tau. \v 18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata ʻe Simili kuo kapa ʻae kolo, naʻa ne hū atu ki he potu māʻolunga ʻoe fale ʻoe tuʻi, pea naʻa ne tungia ʻae fale ʻoe tuʻi, pea ne mate ai, \v 19 Ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi angahala ʻaia naʻa ne fai hala ai mo fai kovi ai ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ne ʻalu ʻi he hala ʻo Selopoami, pea ʻi heʻene angahala ʻaʻana ʻaia naʻa ne fai ke ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli. \v 20 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Simili, pea mo ʻene angatuʻu ʻaia naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli? \p \v 21 ¶ Pea naʻe vahe ua ʻae kakai ʻIsileli: ko hono vahe ʻe taha ʻoe kakai naʻe muimui kia Tipini ko e foha ʻo Kinati, ke fakanofo ia ko e tuʻi; ka ko hono vahe ʻe taha naʻe muimui kia Omili. \v 22 Ka naʻe mālohi hake ʻae kakai naʻe muimui kia Omili ki he kakai naʻe muimui kia Tipini ko e foha ʻo Kinati: pea naʻe mate ʻa Tipini kae pule ʻa Omili. \p \v 23 ¶ ʻI hono tolungofulu ma taha ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata ʻae pule ʻa Omili ki ʻIsileli, ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua: naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe ono ʻe Tilisa. \v 24 Pea naʻa ne fakatau ʻae moʻunga ʻo Samēlia meia Semeli ʻaki ʻae taleniti ʻe ua ʻoe siliva, pea naʻa ne fai ʻae langa ʻi he moʻunga, ʻo ne fakahingoa ʻae kolo naʻa ne langa, ki he hingoa ʻo Semeli ʻaia naʻe ʻoʻona ʻae moʻunga, ko Samēlia. \p \v 25 ¶ Ka naʻe fai kovi ʻa Omili ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne fai ʻo kovi lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē naʻe muʻa ʻiate ia. \v 26 He naʻa ne ʻalu ʻi he hala ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati, pea ki heʻene angahala ʻaʻana ʻaia naʻa ne fakaangahala ai ʻa ʻIsileli, ke fakatupu ai ʻae houhau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi heʻenau ngaahi meʻa vaʻinga. \v 27 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Omili ʻaia naʻa ne fai, mo ʻene mālohi naʻa ne fakahā, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli? \v 28 Pea pehē, naʻe mohe ʻa Omili mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ʻi Samēlia: pea naʻe pule ʻa ʻEhapi ko hono foha, ko hono fetongi. \p \v 29 ¶ Pea ʻi hono tolungofulu ma valu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻa ʻEhapi ko e foha ʻo Omili: pea naʻe pule ʻa ʻEhapi ko e foha ʻo Omili ki ʻIsileli, ʻi Samēlia, ʻi he taʻu ʻe uofulu ma ua. \v 30 Pea naʻe fai kovi ʻa ʻEhapi ko e foha ʻo Omili ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē naʻe muʻa ʻiate ia. \v 31 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hangē ko e meʻa maʻamaʻa ia ʻa ʻene ʻalu ʻi he ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, he naʻa ne fili mai ke mali mo ia ʻa Sisipeli, ko e ʻofefine ʻo ʻEtipeali ko e tuʻi ʻoe kakai Saitoni, ʻo ne ʻalu ʻo tauhi kia Peali, ʻo ne lotu ki ai. \v 32 Pea naʻa ne fokotuʻu hake ha feilaulauʻanga kia Peali ʻi he fale ʻo Peali ʻaia naʻa ne langa hake ʻi Samēlia. \v 33 Pea naʻe ngaohi ʻe ʻEhapi ha vao tapu; pea naʻe lahi hake ʻae meʻa naʻe fai ʻe ʻEhapi ke fakatupu ʻae houhau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli \add ʻi he meʻa naʻe fai \add*ʻe he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻIsileli naʻe ʻi muʻa ʻiate ia. \v 34 ‌ʻI hono ngaahi ʻaho ʻoʻona naʻe langa hake ʻa Seliko ʻe Ieli ko e tangata Peteli: naʻa ne ʻai hono tuʻunga kae mate ʻa ʻApilami ko hono ʻuluaki fānau, pea naʻa ne fokotuʻu ʻa hono ngaahi matapā kae mate ʻa hono foha ki mui ko Sikupi, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻia Siosiua ko e foha ʻo Nuni. \c 17 \cd \it 1 Ko e kikite ʻa ʻIlaisiā ko e palōfita kia ʻEhapi pea ʻoku fekauʻi ia ke ʻalu ki Kiliti, pea ʻoku fafanga ai ia ʻe he fanga leveni. 8 ʻOku fekauʻi ia ke ʻalu ki he fefine paea ʻi Salifati. 17 ʻOku ne fokotuʻu ke moʻui ʻae tama ʻae fefine, mo e tui ai ʻae fefine kiate ia.\it* \p \v 1 Pea naʻe pehē kia ʻEhapi ʻe ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa ʻaia naʻe ʻoe kakai ʻo Kiliati, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ou tuʻu ni ʻi hono ʻao, pea ʻe ʻikai ha hahau pe ha ʻuha ʻi he ngaahi taʻu ni, kae ʻi heʻeku lea ʻaʻaku.” \v 2 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia, ʻo pehē, \v 3 “ʻAlu koe ʻi heni, pea ke foki atu ki he feituʻu hahake, pea fakafufū koe ki he \add potu \add*vaitafe ʻo Kiliti ʻaia ʻoku hanga atu ki Sioatani. \v 4 Pea ʻe hoko ʻo pehē, te ke inu ai mei he vaitafe; pea kuo u fekau ki he fanga leveni ke fafangaʻi koe ʻi ai.” \v 5 Ko ia, naʻa ne ʻalu ʻo ne fai ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova: he naʻa ne ʻalu ʻo nofo ʻi he veʻe vaitafe ko Kiliti, ʻaia ʻoku hanga atu ki Sioatani. \v 6 Pea naʻe ʻomi ʻae mā mo e kanomate kiate ia ʻe he fanga leveni ʻi he pongipongi, mo e mā mo e kanomate ʻi he efiafi; pea naʻa ne inu mei he vaitafe. \v 7 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe ngaahi ʻaho niʻihi, naʻe mamaha ʻae vaitafe, koeʻuhi ko e ʻikai tō ha ʻuha ʻi he fonua. \p \v 8 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia, ʻo pehē, \v 9 “Tuʻu hake, pea ke ʻalu ki Salifati ʻaia ʻoku ʻi Saitoni, pea ke nofo ai: vakai kuo u fekau ki ha fefine ʻi ai kuo pekia hono husepāniti ke ne tauhi koe.” \v 10 Ko ia naʻa ne tuʻu hake ai ʻo ʻalu ki Salifati. Pea ʻi heʻene hoko mai ki he matapā ʻoe kolo, vakai, naʻe ʻi ai ʻae fefine paea naʻe fai ʻene okooko: pea naʻa ne ui ange kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke ʻomi ha momoʻi vai siʻi ʻi ha ipu ke u inu.” \v 11 Pea ʻi heʻene ʻalu atu ko hono ʻomi, naʻa ne ui atu kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ʻomi kiate au ha momoʻi konga mā ʻi ho nima.” \v 12 Pea naʻe pehē mai ʻe ia, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ha foʻi mā, ka ko e falukunga pe taha ʻoe mahoaʻa ʻi ha puha, mo e kihiʻi lolo siʻi ʻi ha ipu: pea vakai, ʻoku ou okooko ni ʻae vaʻa ʻakau ʻe ua, koeʻuhi ke u ʻalu ʻo teuteu ia maʻaku mo ʻeku tama, koeʻuhi kema kai ia, pea ma toki mate.” \v 13 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate ia, “ʻOua naʻa ke manavahē; ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko hoʻo lea: ka ke tomuʻa ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku, pea ke toki ngaohi maʻau pea mo hoʻo tama. \v 14 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘ʻE ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻae mahoaʻa ʻi he puha, pea ʻe ʻikai maha ʻae lolo ʻi he ipu, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe foaki ai ʻe Sihova ʻae ʻuha ki he fonua.’” \v 15 Pea naʻe ʻalu ia mo ne fai ʻo tatau mo e lea ʻa ʻIlaisiā: pea ko ia, mo ia, pea mo hono kaungāfale, naʻa nau kai ʻi he ngaahi ʻaho lahi. \v 16 Pea naʻe ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻae mahoaʻa ʻi he puha, pea naʻe ʻikai foki ke maha ʻae lolo ʻi he ipu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻia ʻIlaisiā. \p \v 17 ¶ Pea ʻi heʻene hili ange ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe tō ʻae mahaki ki he tama ʻae fefine, ko e tauhi ʻoe fale; pea naʻe mālohi ʻaupito ʻa hono mahaki pea naʻe ʻikai kei hoko ʻa ʻene mānava. \v 18 Pea naʻe pehē ʻe ia kia ʻIlaisiā, “ʻA koe, ko e tangata ʻoe ʻOtua, ko e hā au kiate koe? Kuo ke haʻu ke fakamanatuʻi kiate au ʻa ʻeku kovi, pea ke tāmateʻi ʻa ʻeku tama?” \v 19 Pea naʻa ne pehē atu kiate ia, “Foaki mai ho tama kiate au.” Pea naʻa ne toʻo mai ia mei hono fatafata, ʻo ne ʻave ia ki he fata ʻi ʻolunga, ʻaia naʻa ne nofo ai, pea naʻa ne tuku hifo ia ki hono mohenga ʻoʻona. \v 20 Pea naʻa ne tangi kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke ʻomi foki ʻae kovi ki he fefine paea ʻaia ʻoku ou nofo ki ai, ʻi hoʻo tāmateʻi ʻa ʻene tama?” \v 21 Pea naʻa ne fakafoʻofoʻohifo ia ki he tamasiʻi ʻo liunga tolu, mo ne tangi kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe tuku ke toe hoko mai ʻae laumālie ʻoe tamasiʻi ni kiate ia.” \v 22 Pea naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo ʻIlaisiā; pea naʻe toe hoko mai ʻae laumālie ʻoe tamasiʻi kiate ia, pea naʻa ne toe moʻui. \v 23 Pea naʻe toʻo ʻae tamasiʻi ʻe ʻIlaisiā, pea ne ʻohifo ia mei he potu ʻi ʻolunga ki fale, pea ne ʻatu ia ki heʻene faʻē: pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā, “Vakai, ʻoku moʻui hoʻo tama.” \v 24 Pea naʻe pehē ʻe he fefine kia ʻIlaisiā, “Ko eni ko e meʻa ni ʻoku ou ʻilo ai ko e tangata koe ʻoe ʻOtua, pea ko e folofola ʻa Sihova ʻaia ʻoku ʻi ho ngutu, ʻoku moʻoni ia.” \c 18 \cd \it 1 ʻI he lolotonga ʻae mamafa ʻoe honge ʻoku fekau atu ʻa ʻIlaisiā kia ʻEhapi pea ʻoku ne fetaulaki mo e tangata lelei ko ʻOpataia. 9 ʻOku ʻomi ʻa ʻEhapi kia ʻIlaisiā. 17 Ko e valoki ʻa ʻEhapi ʻe ʻIlaisiā, mo ʻene fakavaivaiʻi ʻae kau kikite ʻo Peali. 41 Ko e tō mai ʻae ʻuha ʻi he lotu ʻa ʻIlaisiā.\it* \p \v 1 Pea ʻi heʻene hili ange ʻae ngaahi ʻaho lahi, naʻe hoko ai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIlaisiā ʻi hono tolu ʻoe taʻu, ʻo pehē, “Ke ke ʻalu ʻo fakahā atu koe kia ʻEhapi; pea te u fakatō hifo ʻae ʻuha ki he fonua.” \v 2 Pea naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisiā ke fakahā ia kia ʻEhapi. Pea naʻe lahi ʻae honge ʻi Samēlia. \v 3 Pea naʻe ui ʻe ʻEhapi kia ʻOpataia, ʻaia naʻe pule ʻi hono fale: (ka ko eni, naʻe manavahē lahi ʻa ʻOpataia kia Sihova: \v 4 He naʻe pehē, ʻi heʻene tāmateʻi ʻe Sisipeli ʻae kau palōfita ʻa Sihova, naʻe ʻave ʻae kau palōfita ʻe toko teau ʻe ʻOpataia, ʻo ne fakafufū ʻakinautolu ko e taki nimangofulu ʻi ha ʻana, mo ne fafanga kinautolu ʻaki ʻae mā pea mo e vai.) \v 5 Pea naʻe pehē ʻe ʻEhapi kia ʻOpataia, “Ke ke ʻalu atu ki he fonua, ki he ngaahi matavai kotoa pē, pea ki he ngaahi vaitafe kotoa pē: heiʻilo te tau maʻu ai ha mohuku ke fakamoʻui ʻaki ʻae fanga hoosi mo e fanga miuli, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mole ʻae fanga manu kotoa pē.” \v 6 Ko ia naʻa na vaheua ʻae fonua ʻiate kinaua ke ʻosiki ia ʻi heʻena ʻalu ai: naʻe ʻalu ʻa ʻEhapi ʻi hono hala ʻoʻona, pea naʻe ʻalu ʻa ʻOpataia ʻi hono hala kehe ʻoʻona. \p \v 7 ¶ Pea ʻi heʻene ʻalu ʻa ʻOpataia ʻi he hala, vakai, naʻe fakafetaulaki mai ʻa ʻIlaisiā kiate ia: pea naʻa ne ʻiloʻi ia, ʻo ne tō hifo ki hono mata, ʻo ne pehē, “Ko koe ʻapē ko hoku ʻeiki ko ʻIlaisiā? \v 8 Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “Ko au ʻalu ʻo tala ki hoʻo ʻeiki, Vakai, ko ʻIlaisiā eni.” \v 9 Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā ʻa ʻeku fai hala, ke ke tukuange ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki he nima ʻo ʻEhapi ke tāmateʻi au? \v 10 Hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ʻikai ha fonua pe ha puleʻanga kuo ʻikai fekau atu ki ai ʻe heʻeku ʻeiki ko hoʻo kumi: pea ʻi he ʻenau pehē, ʻOku ʻikai ʻi heni ia; naʻa ne maʻu ha fuakava mei he fonua mo e puleʻanga, ʻo pehē, naʻe ʻikai te nau ʻilo koe. \v 11 Ka kuo ke pehē ʻeni, ‘ʻAlu, ʻo tala ki hoʻo ʻeiki, Ko ʻIlaisiā eni.’ \v 12 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kau ka ʻalu leva meiate koe, ʻe ʻave koe ʻe he Laumālie ʻo Sihova ki ha potu ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi; pea ʻi heʻeku fakahā kia ʻEhapi, pea ʻoku ʻikai ke ne ʻilo koe, te ne tāmateʻi au: ka ʻoku manavahē ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au kia Sihova talu mei heʻeku kei siʻi. \v 13 ‌ʻIkai kuo fakahā ki heʻeku ʻeiki ʻaia naʻaku fai ʻi heʻene tāmateʻi ʻe Sisipeli ʻae kau palōfita ʻa Sihova, ʻa ʻeku fufū ha toko teau ʻoe kau palōfita ʻa Sihova ʻo taki nimangofulu ʻi ha ʻana, mo fafanga ʻakinautolu ʻaki ʻae mā mo e vai? \v 14 Pea ʻoku ke pehē mai ni, ‘ʻAlu, ʻo tala ki hoʻo ʻeiki, Vakai, ko ʻIlaisiā eni: pea te ne tāmateʻi au.’” \v 15 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ʻaia ʻoku ou tuʻu ʻi hono ʻao, pea ko e moʻoni te u fakahā au kiate ia he ʻaho ni.” \v 16 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa ʻOpataia ke fetaulaki mo ʻEhapi, ʻo ne tala ki ai: pea naʻe ʻalu ʻa ʻEhapi ke fakafetaulaki atu kia ʻIlaisiā. \p \v 17 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata ʻa ʻEhapi kia ʻIlaisiā, naʻe pehē ʻe ʻEhapi kiate ia, “Ko koe ia koā kuo fakamamahi ai ʻa ʻIsileli?” \v 18 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Kuo ʻikai te u fakamamahiʻi ʻa ʻIsileli; ka ko koe, mo e fale ʻo hoʻo tamai, ko e meʻa ʻi hoʻomou liʻaki ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova, pea kuo ke muimui kia Peali.” \v 19 Pea ko eni fekau atu, “Ke tānaki mai kiate au ʻi Kameli ʻa ʻIsileli kātoa, pea mo e kau kikite ʻo Peali ko e toko fāngeau mo e toko nimangofulu, pea mo e kau kikite ʻoe ngaahi vao tapu ko e toko fāngeau, ʻakinautolu ʻoku kai ʻi he keinangaʻanga ʻo Sisipeli.” \v 20 Ko ia naʻe fekau atu ʻe ʻEhapi ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, pea naʻa ne fakataha mai ʻae kau kikite kotoa pē ki he moʻunga ko Kameli. \v 21 Pea naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ki he kakai kotoa pē, mo ne pehē, “ʻE fēfē ʻa hono fuoloa ʻo hoʻomou lotolotoua? Kapau ko e ʻOtua ʻa Sihova, mou muimui kiate ia: pea kapau ko Peali, muimui kiate ia.” Pea naʻe ʻikai toe lea ʻaki mai ʻe he kakai ha momoʻi lea ʻe taha. \v 22 Pea naʻe toki pehē ʻe ʻIlaisiā ki he kakai, “Ko au tokotaha pe ʻoku toe ko e palōfita ʻa Sihova; ka ko e kau kikite ʻa Peali ko e kau tangata ʻe toko fāngeau mo e nimangofulu. \v 23 Ko ia tuku ke nau ʻomi kiate kitautolu ha fanga pulu ʻe ua; pea tuku ke nau fili ha pulu ʻe taha maʻanautolu, pea tafatafaʻi ia pea hili ia ki he fefie, kaeʻoua naʻa ʻai ha afi ki lalo: pea te u teuteuʻi ʻeau ʻae pulu ʻe taha, pea hili ia ki ha fefie, kae ʻikai ha afi ki ai \v 24 Pea mou ui kimoutolu ki he hingoa ʻo hoʻomou ngaahi ʻotua, pea teu ui au ki he huafa ʻo Sihova: pea ko e ʻOtua ko ia ʻoku tali ʻaki ha afi, ko e ʻOtua pe ia.” Pea naʻe tali ʻe he kakai kotoa pē, ʻonau pehē, “ʻOku lelei ʻae lea.” \v 25 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā ki he kau kikite ʻa Peali, “Mou fili ha pulu maʻamoutolu, pea tomuʻa teuteu ia; he ʻoku mou tokolahi; pea mou ui ki he hingoa ʻo homou ngaahi ʻotua, kaeʻoua naʻa ʻai ha afi ki ai.” \v 26 Pea naʻa nau ʻave ʻae pulu naʻe ʻange kiate kinautolu ʻonau teuteuʻi, mo nau ui ki he hingoa ʻo Peali mei he pongipongi ʻo aʻu ki heʻene hoʻatāmālie, ʻo pehē, “ʻE Peali, fanongo mai kiate kimautolu.” Ka naʻe ʻikai ha leʻo, pe ha taha ʻe lea mai. Pea naʻa nau fehōpoaki ʻi he ʻesifeilaulau naʻe ngaohi. \v 27 Pea ʻi heʻene hoko ki he hoʻatāmālie, naʻe manuki ʻe ʻIlaisiā kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Kalangaʻaki ʻae leʻo lahi: he ko e ʻotua; naʻa ʻoku ne fakalaulauloto, pe ʻoku ne ʻi ha potu kehe, pe kuo ne fai haʻane fononga, pe naʻa ʻoku ne mohe, kae ʻaonga ʻa hono fakaʻāʻi.” \v 28 Pea naʻa nau kalanga mālohi, mo tafatafaʻi kinautolu, ʻo hangē ko ʻenau anga, ʻaki ʻae hele mo e ngaahi meʻa kini, kae puna mai ʻae toto kiate kinautolu. \v 29 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he pale ʻae laʻā, mo nau kikite ai pe ʻo aʻu ki he feituʻulaʻā ʻoe feilaulau efiafi, naʻe ʻikai ha leʻo, pe ha taha ke lea, pe ha taha ke tokangaʻi. \v 30 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā ki he kakai kotoa pē, “Mou ʻunuʻunu mai kiate au.” Pea naʻe ʻunuʻunu mai kiate ia ʻae kakai kotoa pē. Pea naʻa ne teuteu foʻou ʻae ʻesifeilaulau ʻa Sihova ʻaia naʻe maumau hifo. \v 31 Pea naʻe ʻomi ʻe ʻIlaisiā ʻae foʻi maka ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakatatau mo e fiha ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Sēkope, ʻaia naʻe hoko mai ki ai ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, “ʻE fakahingoa, koe ko ʻIsileli:” \v 32 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻaki ʻae ngaahi maka ha feilaulauʻanga ʻi he huafa ʻo Sihova: pea naʻa ne ngaohi ha luo naʻe keli takatakai ʻi he feilaulauʻanga, naʻe tatau ʻa hono lahi mo e fonu ʻoe fuaʻanga ʻe ua ʻoe tengaʻi ʻakau. \v 33 Pea naʻa ne fakatokalelei ʻae fefie, mo ne tafatafaʻi ʻae pulu, ʻo ne hili ia ki he fefie, mo ne pehē, “Fakafonu mai ha puha ʻe fā ʻaki ʻae vai, pea lilingi ia ki he feilaulau tutu, pea ki he fefie.” \v 34 Pea naʻa ne pehē, “Toe fai ia ke liunga ua.” Pea naʻa nau fai ia ko hono liunga ua. Pea naʻa ne pehē, “Fai ia ko hono liunga tolu. Pea naʻa nau fai ia ko hono liunga tolu.” \v 35 Pea naʻe tafe takatakai ʻae vai ʻi he feilaulauʻanga; pea naʻa ne fakafonu foki ʻae luo ʻaki ʻae vai. \v 36 Pea ʻi heʻene hokosia ʻae feituʻulaʻā ʻoe feilaulau fakaefiafi, naʻe ʻunuʻunu mai ʻa ʻIlaisiā ko e palōfita, ʻo ne pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo e ʻaho ni ko e ʻOtua koe ʻi ʻIsileli, pea ko hoʻo tamaioʻeiki au, pea mo ʻeku fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻi hoʻo fekau. \v 37 ‌ʻE Sihova, fanongo mai kiate au, koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai ni ko Sihova koe ko e ʻOtua, pea kuo ke toe liliu mai ʻe koe ʻa honau loto.” \v 38 Pea naʻe toki tō hifo ai ʻae afi ʻa Sihova, ʻo ne keina ʻae feilaulau tutu, mo e fefie, mo e ngaahi maka, mo e efu, pea ne ʻemo hake ʻae vai ʻaia naʻe ʻi he luo. \v 39 Pea ʻi he mamata ʻae kakai ki ai, naʻa nau tō hifo ki honau mata: pea naʻa nau pehē, “Ko Sihova, ko e ʻOtua pe ia; ko Sihova ko e ʻOtua pe ia.” \v 40 Naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate kinautolu, “Puke mai ʻae kau kikite ʻa Peali; ʻoua naʻa tuku ke hao hanau tokotaha.” Pea naʻa nau puke ʻakinautolu: pea naʻe ʻohifo kinautolu ʻe ʻIlaisiā ki he vaitafe ko Kisoni, mo ne tāmateʻi kinautolu ʻi ai. \p \v 41 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kia ʻEhapi, “Ke ke tuʻu hake, mo ke kai mo inu; he ʻoku longolongo ʻuha lahi ʻaupito.” \v 42 Ko ia naʻe ʻalu hake ʻa ʻEhapi ke ne kai mo inu. Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻIlaisiā ki he tumutumu ʻo Kameli; pea naʻa ne fakato hifo ia ki he kelekele, pea ne ʻai hono mata ki hono vahaʻa tui, \v 43 Pea pehē ʻe ia ki heʻene tamaioʻeiki, “ʻAlu hake eni ʻo sio atu ki tahi.” Pea naʻa ne ʻalu hake, mo ne sio, pea ne pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa.” Pea naʻa ne pehē, “Ke ke toe ʻalu ke liunga fitu.” \v 44 Pea ʻi heʻene hoko ki hono liunga fitu, naʻa ne pehē, “Vakai, ʻoku ha hake mei he tahi ha kihiʻi ʻao siʻi, ʻoku hangē ko e nima ʻoe tangata.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ke ke ʻalu hake, ʻo tala kia ʻEhapi, Teuteu hoʻo saliote, pea ke ʻalu hifo, koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻofi koe ʻe he ʻuha.” \v 45 Pea lolotonga eni, naʻe fakapoʻupoʻuli ʻae langi ʻi he ngaahi ʻao mo e matangi, pea naʻe tō ʻae ʻuha lahi ʻaupito. Pea naʻe heka ʻa ʻEhapi, ʻo ne ʻalu ki Sesilili. \v 46 Pea naʻe ʻia ʻIlaisiā ʻae nima ʻo Sihova; pea naʻa ne hukihuki ʻa hono vala, mo ne lele muʻomuʻa ʻia ʻEhapi ʻo aʻu ki he hūʻanga ʻo Sesilili. \c 19 \cd \it 1 ʻOku hola ʻa ʻIlaisiā ki Peasipa koeʻuhi ko e lea ʻa Sisipeli. 4 ʻOku tokoni ia ʻe ha ʻāngelo ʻi he toafa lolotonga ʻa ʻene vaivai lahi. 9 Ko e hā mai ʻa Sihova kiate ia ʻi Holepi. 19. Ko e muimui ʻa ʻIlaisiā kia ʻIlaisiā.\it* \p \v 1 Pea naʻe fakahā ʻe ʻEhapi kia Sisipeli ʻae meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe ʻIlaisiā, pea mo ʻene tāmate ʻae kau kikite kotoa pē ʻaki ʻae heletā. \v 2 Pea naʻe toki fekau atu ha talafekau ʻe Sisipeli kia ʻIlaisiā, ke ne pehē, “Ke fai pehē pe kiate au ʻe he ngaahi ʻotua, pea lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te u fakatatau ʻa hoʻo moʻui ʻaʻau mo e moʻui ʻa ha taha ʻiate kinautolu, ʻi he feituʻulaʻā ni ʻapongipongi.” \v 3 Pea ʻi heʻene mamata ki ai, naʻa ne tuʻu hake, mo ne hola ke ne moʻui, pea ne haʻu ki Peasipa ʻaia ʻoku ʻi Siuta, ʻo ne tuku ʻi ai ʻa ʻene tamaioʻeiki. \v 4 Ka ka ʻalu pe ia ki he toafa ko e fonongaʻanga ʻoe ʻaho ʻe taha, pea ne haʻu ʻo nofo hifo ʻi he lolo ʻakau ko e sunipa: pea naʻa ne kole maʻana ke ne mate; ʻo ne pehē, “Kuo lahi, ʻE Sihova, toʻo atu eni ʻa ʻeku moʻui: he ʻoku ʻikai te u lelei lahi hake au ʻi heʻeku ngaahi tamai.” \v 5 Pea lolotonga ʻa ʻene tokoto ʻo mohe ʻi he lolo ʻakau ko e sunipa, vakai, naʻe toki ala kiate ia ha ʻāngelo, ʻo ne pehē kiate ia, “Tuʻu hake, ʻo kai.” \v 6 Pea naʻa ne sio, pea vakai, ko e foʻi mā naʻe tunu ʻi he funga fefie, pea tuʻu ofi ha ipu vai ki hono ʻolunga. “Pea naʻa ne kai mo inu, pea toe tokoto ia ki lalo.” \v 7 Pea naʻe toe haʻu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ko hono liunga ua, ʻo ala kiate ia, ʻo ne pehē, “Tuʻu hake ʻo kai; he ʻoku lōloa fau ʻae hala kiate koe.” \v 8 Pea naʻa ne tuʻu hake, mo ne kai mo inu, pea naʻa ne ʻalu ʻi he mālohi ʻoe meʻakai ko ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu ki Holepi ko e moʻunga ʻoe ʻOtua. \v 9 Pea naʻa ne ʻomi ai ki ha ʻanaʻi maka, ʻo ne nofo ai; pea vakai naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia, pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fai ʻi heni, ʻIlaisiā?” \v 10 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Naʻaku loto feinga ʻaupito koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi: he kuo liʻaki hoʻo fuakava ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, pea kuo lī hifo hoʻo ngaahi feilaulauʻanga, pea nau tāmateʻi ʻa hoʻo kau palōfita ʻaki ʻae heletā; pea ko au, ʻio, ko au tokotaha pe ʻoku toe; pea ʻoku nau kumi ʻa ʻeku moʻui, ke toʻo atu ia.” \v 11 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ke ke ʻalu atu, mo ke tuʻu ʻi he funga moʻunga ʻi he ʻao ʻo Sihova. Pea vakai, naʻe hāʻele atu ʻa Sihova, pea naʻe mafahifahi ʻae moʻunga ʻe he matangi mālohi, pea ne fakamomomomoiiki ʻae ngaahi maka ʻi he ʻao ʻo Sihova; ka naʻe ʻikai ʻi he matangi ʻa Sihova: pea hili ʻae matangi naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuike ʻa Sihova: \v 12 Pea hili ʻae mofuike ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afi ʻa Sihova: pea hili ʻae afi naʻe ʻi ai ʻae kihiʻi leʻo mālie.” \v 13 Pea pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa ʻIlaisiā, naʻa ne fakapulou hono mata ʻaki ʻa hono pulupulu, mo ne ʻalu atu ʻo tuʻu ʻi he hūʻanga ʻoe ʻana. Pea vakai, ko e leʻo naʻe pehē mai kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fai ʻi heni ʻIlaisiā?” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Naʻaku loto feinga ʻaupito koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi: koeʻuhi kuo liʻaki hoʻo fuakava ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, pea kuo lī hifo hoʻo ngaahi feilaulauʻanga, pea tāmateʻi hoʻo kau palōfita ʻaki ʻae heletā; pea ko au, ʻio, ko au tokotaha pe ʻoku kei toe; pea ʻoku nau kumi ʻa ʻeku moʻui, ke toʻo atu ia.” \v 15 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Ke ke ʻalu, toe foki atu ʻi ho hala ki he toafa ʻo Tamasikusi; pea ʻoka ke ka hoko ange, tākai ʻaki ʻae lolo ʻa Hasaeli ke ne tuʻi ʻi Silia: \v 16 Pea ko Sehu ko e foha ʻo Nimisi te ke tākai ʻaki ʻae lolo ke ne tuʻi ʻi ʻIsileli: pea ko ʻIlaisa ko e foha ʻo Safati mei ʻEpeli-Mihola, te ke tākai ʻaki ʻae lolo ke hoko ko e palōfita ke ne fetongi koe. \v 17 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ‘Ko ia ia ʻe hao moʻui mei he heletā ʻa Hasaeli ʻe tāmateʻi ia ʻe Sehu: pea ko ia ʻe hao moʻui mei he heletā ʻa Sehu ʻe tāmateʻi ʻe ʻIlaisa.’ \v 18 Ka te u tuku ha toko fitu afe ʻapē kuo ʻikai mapelu kia Peali, pea mo e ngutu kotoa pē kuo ʻikai ʻuma kiate ia.” \p \v 19 ¶ Ko ia naʻe ʻalu ia mei he potu ko ia, mo ne maʻu atu ʻa ʻIlaisa ko e foha ʻo Safati, lolotonga ʻa ʻene keli ngoue ʻaki ʻae tauluaʻi \add pulu \add*ʻe hongofulu ma ua ʻi hono ʻao, ka naʻe tuʻu ia mo ia ki mui: pea naʻe ʻalu ange ʻa ʻIlaisiā ʻi hono tafaʻaki ʻo ne lī atu ʻa hono pulupulu kiate ia. \v 20 Pea naʻa ne tukuange ʻae fanga pulu, ka ka lele muimui ʻia ʻIlaisiā, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻuma ki heʻeku tamai pea mo ʻeku faʻē, pea te u toki muimui kiate koe.” Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “Toe foki atu pe: he ko e hā ha meʻa kuo u fai kiate koe?” \v 21 Pea naʻa ne toe foki atu meiate ia, mo ne ʻave ʻae tauluaʻi pulu, mo ne tāmateʻi ia, pea naʻa ne haka hona kakano ʻaki ʻae nāunau ʻoe fanga pulu, pea naʻa ne ʻatu ki he kakai ke nau kai. Pea hili ia naʻa ne tuʻu hake, mo ne muimui kia ʻIlaisiā, ʻo ne tauhi kiate ia. \c 20 \cd \it 1 ʻOku kāpui ʻa Samēlia ʻaki ʻae kautau ʻo Peni-Hatati. 13 Ko e tāmateʻi ʻae kakai Silia. 22 ʻOku toe tauʻi ʻa ʻEhapi ʻe he kakai Silia ʻi. 28 ʻOku toe tauʻi ʻae kakai Silia pea ʻoku fakavaivai kinautolu ʻe ʻEhapi. 31 Ko e fuakava ʻa ʻEhapi mo Peni-Hatati. 35 ʻOku fakahā ʻae fakamalaʻia mei he ʻOtua kia ʻEhapi.\it* \p \v 1 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Peni-Hatati ko e tuʻi ʻo Silia ʻa ʻene kautau kotoa pē: pea naʻe ʻiate ia ʻae tuʻi ʻe toko tolungofulu ma toko ua, mo e fanga hoosi, mo e ngaahi saliote: pea naʻa ne ʻalu hake ʻo ne kāpui ʻa Samēlia ʻaki ʻae tau, ʻo ne fai ʻae tau ki ai. \v 2 Pea naʻa ne kouna atu ʻae kau talafekau kia ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ki loto kolo, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Peni-Hatati, \v 3 ‌ʻOku ʻaʻaku ʻa hoʻo siliva mo hoʻo koula; pea ʻoku ʻaʻaku foki ʻa hoʻo ngaahi uaifi pea mo hoʻo fānau, ʻio, ʻakinautolu ʻoku matalelei hake ʻi ai.” \v 4 Pea naʻe tali ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻE hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻo hangē ko hoʻo lea, ʻoku ʻaʻau au, pea mo ia kotoa pē ʻoku ou maʻu.” \v 5 Pea naʻe toe haʻu ʻae kau talafekau, ʻonau pehē, “ʻOku pehē mai ʻe Peni-Hatati, Neongo ʻa ʻeku fekau atu kiate koe, ʻo pehē, Te ke tuku mai kiate au hoʻo siliva, mo hoʻo koula, mo ho ngaahi uaifi, pea mo hoʻo fānau; \v 6 Neongo ia, te u fekau atu ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki kiate koe ʻapongipongi ʻi he feituʻu laʻā ni nai, pea te nau hakule ho fale, pea mo e ngaahi fale ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki; pea ʻe pehē, ʻilonga ha meʻa ʻoku mata lelei ki ho mata ʻoʻou, te nau toʻo ia ʻi honau nima ʻo ʻave.” \v 7 Pea naʻe toki ʻomi ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻoe fonua, ʻo ne pehē, “Vakai, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ke mou sio ki heʻene kumi ʻe he tangata ni ha fekovikoviʻi: he naʻa ne fekau mai kiate au ke ʻatu ʻa hoku ngaahi uaifi, mo ʻeku ngaahi fānau, mo ʻeku siliva, pea mo ʻeku koula; pea naʻe ʻikai te u taʻofi ha meʻa meiate ia.” \v 8 Pea naʻe pehē kiate ia ʻe he kau mātuʻa pea mo e kakai kotoa pē, “ʻOua naʻa ke fanongo kiate ia, pea ʻoua naʻa loto ki ai.” \v 9 Ko ia naʻa ne pehē ai ki he kau tala fekau meia Peni-Hatati, “Mou tala ki hoku ʻeiki ko e tuʻi, Ko e meʻa kotoa pē naʻa ke tomuʻa fekau ai ki hoʻo tamaioʻeiki te u fai ia: ka ko e meʻa ko eni ʻe ʻikai siʻi te u mafai.” Pea naʻe ʻalu ʻae kau talafekau, ʻonau toe ʻomi ʻae lea kiate ia. \v 10 Pea naʻe fekau atu kiate ia ʻe Peni-Hatati, ʻo ne pehē, “Ke fai pehē ʻe he ngaahi ʻotua kiate au, ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe lahi ʻae efu ʻo Samēlia ke taki taha maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻoku muimui kiate au ha faluku ʻe taha.” \v 11 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, “Tala kiate ia, ʻOua naʻa polepole ia ʻaia ʻoku nonoʻo mai hono mahafutau, ʻo hangē ko ia ʻoku ne vete ia.” \v 12 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ʻa Peni-Hatati ki he lea ko ia, lolotonga ʻa ʻene inu, ʻaia mo ʻene ngaahi tuʻi ʻi he ngaahi fale fehikitaki, naʻa ne pehē ai ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Mou teuteu.” Pea naʻa nau teuteu ke tauʻi ʻae kolo. \p \v 13 ¶ Pea vakai, naʻe haʻu ha palōfita kia ʻEhapi ko e tuʻi ʻIsileli, ʻo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Kuo ke mamata ki he fuʻu kakai tokolahi ni? Vakai, te u tukuange kinautolu ki ho nima he ʻaho ni; pea te ke ʻilo ko au ko Sihova.’” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe ʻEhapi, “Ia hai?” Pea naʻe pehē mai ʻe ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻi he nima ʻoe kau talavou ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahefonua.” Pea naʻa ne toki pehē, “Pea ko hai ʻe tataki ʻae tau?” Pea naʻa ne pehē mai, “Ko koe.” \v 15 Pea naʻa ne toki lau hake ʻae kau talavou ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahefonua, pea naʻa nau toko uangeau ma tolungofulu ma ua: pea hili ʻene lau kinautolu, naʻa ne lau ʻae kakai kotoa pē, ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, ko e toko fitu afe. \v 16 Pea naʻa nau ʻalu atu feʻunga mo e hoʻatāmālie. Ka naʻe lolotonga ia ʻae inu ke konā ʻa Peni-Hatati ʻi he ngaahi fale fehikitaki, ko ia mo e ngaahi tuʻi, ʻae ngaahi tuʻi ʻe toko tolungofulu ma ua ʻaia naʻe tokoni kiate ia. \v 17 Pea naʻe muʻomuʻa atu ʻae kau talavou ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahefonua; pea naʻe ʻalu atu ʻae fekau meia Peni-Hatati, pea naʻa nau fakahā kiate ia, ʻo pehē, ʻOku haʻu ha kau tangata mei Samēlia. \v 18 Pea naʻa ne pehē, “Kapau kuo nau hū mai kituʻa ʻi he melino, puke moʻui pe kinautolu; pea kapau kuo nau ʻomi kituʻa ke fai ʻae tau, puke moʻui pe kinautolu.” \v 19 Ko ia naʻe hū mai mei he kolo ʻae kau talavou ni ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahe fonua, pea mo e kautau naʻe muimui kiate kinautolu. \v 20 Pea naʻa nau tāmateʻi taki taha haʻane tangata: pea naʻe feholaki ʻae kakai Silia; pea naʻe tulia kinautolu ʻe he kakai ʻIsileli: pea naʻe hao moʻui ʻa Peni-Hatati ko e tuʻi ʻo Silia ʻi ha hoosi fakataha mo e kau heka hoosi. \v 21 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo ne teʻia ʻae fanga hoosi mo e ngaahi saliote, pea naʻa ne tāmateʻi ʻae kakai Silia ʻi he tāmate lahi ʻaupito. \p \v 22 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae palōfita ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, mo ne pehē kiate ia, “Ke ke ʻalu, mo fakamālohi koe, pea vakai, ʻo tokanga ki he meʻa ʻoku ke fai: he ka toe hoko mai ʻae faʻahitaʻu ʻe toe haʻu ʻae tuʻi ʻa Silia ke tauʻi koe.” \v 23 Pea naʻe pehē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo Silia kiate ia, “Ko honau ngaahi ʻotua, ko e ʻotua ʻoe ngaahi moʻunga; ko ia naʻa nau mālohi hake ai ʻiate kitautolu; kae tuku ke tau tauʻi ʻakinautolu ʻi he tokalelei, pea ko e moʻoni te tau mālohi hake ʻiate kinautolu. \v 24 Pea ke fai ʻae meʻa ni, ʻAve ʻae ngaahi tuʻi, ʻae tangata taki taha mei hono potu, pea fetongiʻaki kinautolu ʻae ngaahi ʻeiki tau: \v 25 Pea lau mai kiate koe ha kautau, ʻo hangē ko e kautau kuo mole ʻiate koe, ko e hoosi ke tatau mo e hoosi, mo e saliote ke tatau mo e saliote: pea te tau tau mo kinautolu ʻi he potu tokalelei, pea ko e moʻoni te tau mālohi hake ʻiate kinautolu.” Pea naʻa ne tokanga ki heʻenau lea, ʻo ne fai pehē. \v 26 Pea ʻi heʻene toe hokosia mai ʻae faʻahitaʻu, naʻe lau hake ʻae kakai Silia ʻe Peni-Hatati, ʻo ne ʻalu hake ki ʻEfeki ke tau mo ʻIsileli. \v 27 Pea naʻe lau hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe taki taha ʻave ʻene meʻakai, mo nau ʻalu atu ko honau tali: pea naʻe fokotuʻu honau ʻapitanga ʻi honau ʻao ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e ngaahi fānganga kosi siʻi ʻe ua; ka naʻe fonu ʻae fonua kotoa ʻi he kau Silia. \p \v 28 ¶ Pea naʻe haʻu ha tangata ʻoe ʻOtua, ʻo ne lea ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Koeʻuhi kuo pehē ʻe he kakai Silia, Ko e ʻOtua pe ʻoe ngaahi moʻunga ʻa Sihova, ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻoe ngaahi potu tokalelei, ko ia te u tukuange ai ʻae fuʻu kakai tokolahi ni ki ho nima, pea te mou ʻilo ko Sihova au.’” \v 29 Pea naʻa nau nofo ʻo fehangaʻaki ko e taha ki he taha ʻi he ʻaho ʻe fitu. Pea naʻe pehē, ʻi hono fitu ʻoe ʻaho naʻe hoko ʻae tau: pea naʻe tāmateʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae kau tangata hāʻele ʻe tokotaha kilu ʻoe kakai Silia ʻi he ʻaho pe taha. \v 30 Ka naʻe feholaki ʻae toenga \add kakai \add*ki ʻEfeki, ki he loto kolo; pea naʻe hinga ʻae ā ʻi ai ʻo taʻomia ʻae kau tangata ʻe toko ua mano mo e toko fitu afe, ʻaia naʻe toe. Pea naʻe hola ʻa Peni-Hatati, ʻo ne hū mai ki he kolo, pea ki he loki ki loto fale. \p \v 31 ¶ Pea naʻe pehē ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, “Vakai eni, kuo mau fanongo ko e ngaahi tuʻi faʻa ʻaloʻofa ʻae ngaahi tuʻi ʻoe fale ʻo ʻIsileli: ʻoku mau kole kiate koe, tuku ke mau ʻai ʻae tauangaʻa ki homau kongaloto, mo e maea ki homau ʻulu, pea mau ʻalu atu ki he tuʻi ʻo ʻIsileli heiʻilo te ne fakamoʻui koe.” \v 32 Ko ia naʻa nau nonoʻo ʻaki kinautolu ʻae tauangaʻa ʻi honau kongaloto, mo e maea ki honau ʻulu, pea \add naʻa nau \add*haʻu ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko Peni-Hatati, ʻOku ou kole kiate koe, “Tuku ke u moʻui.” Pea naʻa ne pehē, “He ʻoku ne kei moʻui? Ko hoku kāinga ia.” \v 33 Pea naʻe tokanga lahi ʻe he kau tangata pe ʻe ai ha meʻa lelei meiate ia, pea naʻa nau puke leva ki ai: pea naʻa nau pehē, “Ko ho kāinga ko Peni-Hatati. Pea naʻa ne toki pehē atu, “Mou ʻalu ʻo ʻomi ia.” Pea naʻe toki haʻu ʻa Peni-Hatati kituʻa kiate ia; pea naʻa ne fekau ia ke heka hake ki he saliote. \v 34 Pea naʻe pehē ʻe \add Peni-Hatati \add*kiate ia, “Ko e ngaahi kolo, ʻaia naʻe kapasia ʻe heʻeku tamai mei hoʻo tamai, te u toe ʻatu; pea te ke ngaohi maʻau ʻae ngaahi hala ʻi Tamasikusi ʻo hangē ko ia naʻe ngaohi ʻe heʻeku tamai ʻi Samēlia.” Pea naʻe pehēange ai \add ʻe ʻEhapi\add*, “Te u tukuange koe ke ʻalu ʻi he fuakava ni.” Ko ia naʻa ne fai mo ia ha fuakava, mo ne tukuange ia ke ʻalu. \p \v 35 ¶ Pea ko e tangata ʻe tokotaha ʻi he ngaahi foha ʻoe kau palōfita, naʻe pehē ki hono kaungāʻapi ʻi he folofola ʻa Sihova, “ʻOku ou kole ke ke taaʻi au. Pea naʻe ʻikai te ne loto ke taaʻi ia. \v 36 Pea naʻa ne toki pehē kiate ia, “Koeʻuhi kuo ʻikai te ke fai talangofua ki he folofola ʻa Sihova, vakai, ʻoka ke ka ʻalu atu leva meiate au, ʻe tāmateʻi koe ʻe ha laione.” Pea ʻi heʻene mahuʻi atu leva meiate ia, naʻe maʻu ia ʻe ha laione, ʻo ne tāmateʻi ia. \v 37 Pea naʻa ne toki ʻilo ʻae tangata kehe ʻe taha ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole ke ke taaʻi au.” Pea naʻe taaʻi ia ʻe he tangata, pea naʻa ne lavea, ʻi hono taaʻi. \v 38 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae palōfita, mo ne tatali ʻi he hala ki he tuʻi, pea naʻa ne fakapuli ia ʻaki ʻae efuefu naʻe ʻai ki hono mata. \v 39 Pea ʻi heʻene ʻalu ange ai ʻae tuʻi naʻa ne ui atu ki he tuʻi: pea naʻa ne pehē, “Naʻe ʻalu atu ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki he lotolotonga ʻoe tau; pea vakai, naʻe afe mai ha tangata ʻo ne ʻomi ha tangata kiate au, mo ne pehē, ‘Puke maʻu ʻae tangata ni: kapau ʻe mole ia ʻi ha meʻa, ʻe toki totongi ʻe hoʻo moʻui ʻa ʻene moʻui ʻaʻana, pea ka ʻikai ia te ke totongi ʻaki ha taleniti siliva ʻe taha.’ \v 40 Pea lolotonga ʻae femouʻekina ʻa hoʻo tamaioʻeiki, ʻiloange kuo ne hao.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kiate ia, “ʻE pehē pe ʻae fakamaauʻi koe; kuo ke fakapapau pe ia ʻe koe.” \v 41 Pea naʻa ne fai fakatoʻotoʻo ʻo ne toʻo ʻae efuefu mei hono mata; pea naʻe toki ʻilo ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ko e tokotaha ia ʻi he kau palōfita. \v 42 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Koeʻuhi kuo ke tukuange mei ho nima ʻae tangata naʻaku tukupau ʻeau ke fakaʻauha ʻaupito, ko ia ʻe totongi ʻaki ʻa hoʻo moʻui ʻa ʻene moʻui ʻaʻana, pea ʻe totongi ʻaki hoʻo kakai ʻa ʻene kakai ʻaʻana.’” \v 43 Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli ki hono fale kuo māfasia mo mamahi, mo ne hoko ki Samēlia. \c 21 \cd \it 1 ʻOku mamahi ʻa ʻEhapi ʻi he ʻikai ʻatu kiate ia ʻae ngoue vaine ʻa Napoti. 5 Ko e fakakaukau ʻa Sisipeli ke mate ai ʻa Napoti. 17 Ko e fakahā ʻe ʻIlaisiā kia Ekapi mo Sisipeli ʻae ngaahi malaʻia ʻe hoko kiate kinaua. 25 Ko e fakatomala ʻa ʻEhapi.\it* \p \v 1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe maʻu ha ngoue vaine ʻe Napoti ko e tangata Sesilili, ʻaia naʻe ʻi Sesilili ʻo vāofi mo e fale fakaʻeiʻeiki ʻo ʻEhapi ko e tuʻi ʻo Samēlia. \v 2 Pea naʻe lea ʻa ʻEhapi kia Napoti, ʻo pehē, “Tuku mai ho ngoue vaine, koeʻuhi ke u tō ai ʻae ngaahi ʻakau iiki, he ʻoku ofi mai ia ki hoku fale: pea te u totongi ʻaki ia ha ngoue vaine ʻoku lelei hake; pea kapau ʻe lelei kiate koe te u fakatatau hono totongi ʻaki ʻae paʻanga.” \v 3 Pea naʻe pehē ʻe Napoti kia ʻEhapi, “Ke taʻofi au mei ai ʻe Sihova, ʻa ʻeku foaki ʻae tofiʻa ʻo ʻeku ngaahi tamai kiate koe.” \v 4 Pea naʻe hū atu ʻa ʻEhapi ki hono fale kuo māfasia mo mamahi koeʻuhi ko e lea naʻe lea ʻaki kiate ia ʻe Napoti ko e tangata Sesilili; he kuo pehē ʻe ia, ʻe ʻikai siʻi te u foaki ʻae tofiʻa ʻo ʻeku ngaahi tamai kiate koe. Pea naʻa ne tokoto hifo ʻi hono mohenga, pea ne tafoki atu ʻa hono mata, pea naʻe ʻikai te ne kai ha meʻa. \p \v 5 ¶ Ka naʻe haʻu kiate ia ʻa Sisipeli ko hono uaifi mo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku mamahi pehē fau ai ho loto, ʻoku ʻikai ai te ke kai ha meʻa?” \v 6 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Koeʻuhi naʻaku lea kia Napoti ko e tangata Sesilili, pea u pehē kiate ia, ‘Tuku mai kiate au hoʻo ngoue vaine ʻi ha totongi; pea kapau ʻe lelei kiate koe te u ʻatu ha ngoue vaine kehe ko hono fetongi:’ pea naʻa ne pehē mai, ‘ʻE ʻikai te u foaki kiate koe ʻa ʻeku ngoue vaine.’” \v 7 Pea naʻe pehē kiate ia ʻe Sisipeli ko hono uaifi, “ʻOku ke pule eni koā ki he puleʻanga ʻo ʻIsileli? Tuʻu hake, mo ke kai, pea tuku ke fiefia ho loto: te u ʻatu ʻeau kiate koe ʻae ngoue vaine ʻo Napoti ko e tangata Sesilili.” \v 8 Ko ia naʻa ne fai ʻae ngaahi tohi ʻi he hingoa ʻo ʻEhapi, mo ne fakamaʻu ia ʻaki ʻa ʻene fakaʻilonga, mo ne ʻave ʻae ngaahi tohi ki he kau mātuʻa, mo e houʻeiki naʻe nonofo mo Napoti ʻi hono kolo. \v 9 Pea naʻa ne tohi ʻi he ngaahi tohi, ʻo pehē, “Fanongonongo ha ʻaukai, pea ʻai ke māʻolunga hake ʻa Napoti ʻi he kakai: \v 10 Pea tuku ha tangata ʻe toko ua, ko e fānau ʻoe angakovi, ke tuʻu ʻi hono ʻao, mo talatalaakiʻi ia, ʻo pehē, “Naʻa ke lea kapekape ki he ʻOtua pea mo e tuʻi.” Pea mou ʻave ia, mo lisingi ʻaki ʻae maka, ke ne mate ai.” \v 11 Pea naʻe fai ʻe he kau tangata ʻo hono kolo, pea mo e kau mātuʻa, mo e houʻeiki ʻaia naʻe nofo ʻi hono kolo, ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sisipeli kiate kinautolu, pea hangē ko e tohi ʻi he ngaahi tohi ʻaia naʻa ne ʻatu kiate kinautolu. \v 12 Naʻa nau fanongonongo ʻae ʻaukai, mo \add nau \add*fakamāʻolunga hake ʻa Napoti ʻi he kakai. \v 13 Pea naʻe hū mai ha ongo tangata, ko e fānau ʻoe angakovi, ʻo na nofo ʻi hono ʻao: pea naʻe talatalaakiʻi ia ʻe he ongo tangata ʻoe angakovi, ʻio, kia Napoti, ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻo pehē, naʻe lea kapekape ʻa Napoti ki he ʻOtua pea mo e tuʻi. Pea naʻa nau toki ʻave ia ki he tuaʻā kolo, mo lisingi ia ʻaki ʻae ngaahi maka ke ne mate. \v 14 Pea hili ia naʻa nau fekau kia Sisipeli, ʻo pehē, “Kuo lisingi ʻa Napoti pea kuo ne mate.” \v 15 Pea ʻi heʻene fanongo ʻe Sisipeli kuo lisingi ʻa Napoti pea kuo ne mate, naʻe pehē ʻe Sisipeli kia ʻEhapi, “Tuʻu hake, mo maʻu ʻae ngoue vaine ʻo Napoti ko e tangata Sesilili, ʻaia naʻe ʻikai te ne fie tuku kiate koe ʻi ha paʻanga: he ʻoku ʻikai moʻui ʻa Napoti ka kuo mate.” \v 16 Pea ʻi heʻene fanongo ʻe ʻEhapi kuo mate ʻa Napoti, naʻe tuʻu hake ʻa ʻEhapi ke ne ʻalu hifo ki he ngoue vaine ʻo Napoti ko e tangata Sesilili, ke ne maʻu ia maʻana. \p \v 17 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa, ʻo pehē, \v 18 “Tuʻu hake, mo ʻalu hifo ke fakafetaulaki kia ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ʻi Samēlia: vakai, ʻoku ne ʻi he ngoue vaine ʻo Napoti, ʻaia kuo ne ʻalu hifo ki ai ke maʻu ia maʻana. \v 19 Pea te ke lea kiate ia, ʻo pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, Kuo ke fai ʻae fakapō, pea kuo ke maʻu foki maʻau? Pea te ke lea kiate ia, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻI he potu ko ia naʻe ʻemo ai ʻe he fanga kulī ʻae toto ʻo Napoti ʻe ʻemo ai ʻe he fanga kulī ho toto ʻoʻou, ʻio, ʻoʻou.’” \v 20 Pea naʻe pehē ʻe ʻEhapi kia ʻIlaisiā, “Kuo ke ʻiloʻi au, ʻa koe ko hoku fili?” Pea naʻa ne pehēange, “Kuo u ʻiloʻi koe; koeʻuhi kuo ke fakatau atu koe ke fai ha ngāue kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova. \v 21 ‘Vakai, te u fakahoko mai ʻae kovi kiate koe, pea te u toʻo ʻo ʻave ho hako, pea te u motuhi meia ʻEhapi ʻae kakai tangata, pea mo ia kuo tāpuni mo toe ʻi ʻIsileli, \v 22 Pea \add te u \add*ngaohi ho fale ke hangē ko e fale ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati, pea hangē ko e fale ʻo Paʻasa ko e foha ʻo ʻAhisa, ko e meʻa ʻi he kovi kuo ke fakatupu ai ʻeku houhau, mo ke fakaangahala ai ʻa ʻIsileli.’ \v 23 Pea ia Sisipeli foki naʻe folofola ai ʻa Sihova, ʻo pehē, ʻE kai ʻa Sisipeli ʻe he fanga kulī ʻi he veʻe ʻa ʻo Sesilili. \v 24 Ko ia ʻoku kau kia ʻEhapi ʻe mate ʻi he kolo ʻe kai ia ʻe he fanga kulī: pea ko ia ʻoku mate ʻi he ngoue ʻe keina ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā. \v 25 (“Ka naʻe ʻikai tatau ha tokotaha mo ʻEhapi, ʻaia naʻa ne fakatau ia ke fai ʻae ngāue kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻaia naʻe ueʻi hake ʻe hono uaifi ko Sisipeli. \v 26 Pea naʻa ne fai ʻo fakalielia lahi ʻi he muimui ki he ngaahi tamapua, ʻo tatau mo ia kotoa pē naʻe fai ʻe he kakai ʻAmoli, ʻakinautolu naʻe kapusi atu ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.) \v 27 Pea ʻi heʻene fanongo ʻe ʻEhapi ki he ngaahi lea ni, naʻa ne haehae hono ngaahi kofu, mo ne ʻai ʻae tauangaʻa ki hono sino, ʻo ne ʻaukai, mo ne tokoto hifo ʻi he tauangaʻa, mo ne ʻalu fakaʻehiʻehi. \v 28 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa, ʻo pehē, \v 29 “ʻOku ke mamata kia ʻEhapi mo ʻene fakavaivaiʻi ia ʻi hoku ʻao? Ko e meʻa ʻi heʻene fakavaivaiʻi ia ʻi hoku ʻao, ʻe ʻikai ai te u ʻomi ʻae kovi ʻi hono ngaahi ʻaho ʻoʻona: ka ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono foha te u ʻomi ʻae kovi ki hono fale.” \c 22 \cd \it 1 ʻOku kākaaʻi ʻa ʻEhapi ʻe he kau kikite loi, ʻo hangē ko e tala meia Mikaia, pea ʻoku tāmateʻi ia ʻi Lemoti-Kiliati. 37 ʻOku hoko mo ia ʻi he pule ʻa ʻAhasia. 41 Ko e pule lelei ʻa Sihosafate. 50 Ko e hoko mo ia ʻa Siholami. 51 Ko e pule kovi ʻa ʻAhasia.\it* \p \v 1 Pea naʻa nau nofo pe ʻo tolu taʻu mo e taʻefai ha tau ʻe Silia mo ʻIsileli. \v 2 Pea ʻi heʻene hoko ki hono tolu ʻoe taʻu, naʻe hoko hifo ʻa Sihosafate ko e tuʻi Siuta ki he tuʻi ʻo ʻIsileli. \v 3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ki heʻene kau tamaioʻeiki, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ʻoku ʻotautolu ʻa Lemoti ʻi Kiliati, ka ʻoku tau nofo noa pe, mo taʻetoʻoa mai ia mei he nima ʻoe tuʻi ʻo Silia?” \v 4 Pea naʻa ne pehē kia Sihosafate, “Te ke fie ʻalu mo au ki he tau ki Lemoti-Kiliati?” Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻOku ou hangē ko koe, mo ʻeku kakai ʻo hangē ko hoʻo kakai, mo ʻeku fanga hoosi ʻo hangē ko hoʻo fanga hoosi.” \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻOku ou kole, ke ke fakafehuʻi he ʻaho ni ki he folofola ʻa Sihova.” \v 6 Pea naʻe toki tānaki mai fakataha ʻae kau tangata kikite ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, ko e kau tangata ʻe toko fāngeau nai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Te u ʻalu atu ke tauʻi ʻa Lemoti-Kiliati pe ʻikai?” Pea naʻa nau pehē, “ʻAlu hake; he koeʻuhi ʻe tuku mai ia ʻe Sihova ki he nima ʻoe tuʻi.” \v 7 Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate, “ʻIkai ʻoku ʻi heni ha palōfita foki ʻa Sihova, koeʻuhi ke tau fehuʻi meiate ia?” \v 8 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, “ʻOku ai mo e tangata ʻe tokotaha, ko Mikaia ko e foha ʻo Imila, ʻaia te tau faʻa fehuʻi ai kia Sihova: ka ʻoku ou fehiʻa kiate ia; he ʻoku ʻikai faʻa kikite ʻaki ʻe ia ha lelei kiate au, ka ko e kovi.” Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate, “Ke ʻoua naʻa lea pehē ʻe he tuʻi.” \v 9 Pea naʻe toki ui mai ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ha matāpule, ʻo ne pehē, “Omi ke vave ʻa Mikaia ko e foha ʻo Imila.” \v 10 Pea naʻe nofo ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, mo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, taki taha ki hono nofoʻa fakatuʻi, pea kuo na ʻai hona ngaahi kofu fakatuʻi, ʻi he potu ʻi he hūʻanga ʻoe matanikolo ʻo Samēlia; pea naʻe kikite ʻi hona ʻao ʻae kau kikite kotoa pē. \v 11 Pea naʻe ngaohi maʻana ʻe Setikia ko e foha ʻo Kinana, ʻae ngaahi nifo ukamea: pea naʻa ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Ko eni ia te ke tekeʻi ʻaki ʻae kakai Silia, kaeʻoua ke fakaʻauha kinautolu.’” \v 12 Pea naʻe pehē pe ʻae kikite ʻae kau kikite kotoa pē, ʻo \add nau \add*pehē, “ʻAlu hake ki Lemoti-Kiliati, pea\add mou \add*monūʻia: koeʻuhi ʻe tuku ia ʻe Sihova ki he nima ʻoe tuʻi.” \v 13 Pea naʻe lea kia Mikaia ʻe he talafekau naʻe ʻalu ke ui kiate ia, ʻo pehē, “Vakai mai, ʻOku ngutu taha pe ʻae kau kikite ʻi he lea ʻaki ʻae lelei ki he tuʻi: ko ia ʻoku ou kole ke ke tuku hoʻo lea ke tatau mo e lea ʻa ha taha ʻiate kinautolu, pea ke lea ʻaki ʻae lelei.” \v 14 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea ko ia ʻoku folofolaʻaki kiate au ʻe Sihova, ko ia pe te u leaʻaki. \v 15 Pea naʻe haʻu ia ki he tuʻi. Pea naʻe pehē kiate ia ʻe he tuʻi, “ʻE Mikaia, te ma ʻalu hake ke tauʻi ʻa Lemoti-Kiliati, pe ʻikai?” Pea naʻa ne tali ia, ʻo pehē, “ʻAlu, pea mo monūʻia: koeʻuhi ʻe tuku mai ia ʻe Sihova ki he nima ʻoe tuʻi.” \v 16 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻE tuʻo fiha ʻa ʻeku takitalaʻi koe ke ʻoua naʻa ke fakahā mai ha meʻa ka ko ia pe ʻoku moʻoni ʻi he huafa ʻo Sihova?” \v 17 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Naʻaku mamata ki he fakamovetevete ʻo ʻIsileli kātoa ʻi he ngaahi funga moʻunga, ʻo hangē ko e fanga sipi ʻoku ʻikai hanau tauhi: pea naʻe pehē ʻe Sihova, ‘ʻOku ʻikai ha ʻeiki kiate kinautolu ni: tuku ke nau taki taha ʻalu ʻae tangata ki hono fale ʻi he melino. \v 18 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, “ʻIkai naʻaku tala kiate koe, ʻe ʻikai te ne kikite ʻaki ha lelei kiate au, ka ko e kovi?” \v 19 Pea naʻa ne pehē, “Ko ia foki, fanongo koe ki he folofola ʻa Sihova: naʻaku mamata ki he ʻafio ʻa Sihova ki hono ʻafioʻanga, pea mo e tutuʻu ʻi hono nima toʻomataʻu mo hono nima toʻohema ʻae ngaahi tokolahi kotoa pē ʻoe langi. \v 20 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, ‘Ko hai te ne fakalotoʻi ʻa ʻEhapi ke ne ʻalu hake mo hinga ʻi Lemoti-Kiliati?’ Pea naʻe pehē ʻae lea ʻae tokotaha, kae pehē ʻe he tokotaha kehe. \v 21 Pea naʻe hū mai ha laumālie, ʻo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne pehē, ‘Te u fakalotoʻi ia ʻeau.’ \v 22 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, ‘ʻO fēfeeʻi?’ Pea naʻa ne pehē, ‘Te u ʻalu atu, pea te u hoko ko e laumālie loi ʻi he ngutu ʻo ʻene kau kikite kotoa pē.’ Pea naʻa ne pehē, ‘Te ke fakalotoʻi ia, pea te ke lavaʻi foki: ʻalu atu, mo ke fai pehē.’” \v 23 Pea ko ia foki, “Vakai, kuo ʻai ʻe Sihova ha laumālie loi ki he ngutu ʻoe kau tangata kikite na ʻoʻou, pea kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ʻae kovi kiate koe.” \v 24 Ka naʻe ʻalu atu ke ofi ʻa Setikia ko e foha ʻo Kinana, ʻo ne taaʻi ʻa Mikaia ʻi hono kouʻahe, mo ne pehē, “Naʻe ʻalu ʻi he hala fē ʻae Laumālie ʻo Sihova meiate au ke lea kiate koe?” \v 25 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “Vakai, te ke toki mamata ʻi he ʻaho ko ia, ʻaia te ke hū atu ai ki he ngaahi loki ke fakafufū koe.” \v 26 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, “Puke ʻa Mikaia, pea toe ʻave ia kia ʻAmoni ko e pule ʻoe kolo, pea kia Soasi ko e foha ʻoe tuʻi; \v 27 Pea fakahā ange, ʻOku pehē ʻe he tuʻi, ʻAi ʻae siana ni ki he fale pōpula, pea fafangaʻaki ia ʻae mā ʻoe fakamamahi mo e vai ʻoe fakamamahi ʻo aʻu ki heʻeku \add toe \add*haʻu ʻi he melino.” \v 28 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “Kapau te ke toe foki mai ʻi he melino, tā kuo ʻikai folofola ʻa Sihova ʻiate au.” Pea naʻa ne pehē, “Mou fanongo kotoa pē, ʻakimoutolu ko e kakai.” \v 29 Ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, mo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta ki Lemoti-Kiliati. \v 30 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, Te u fakapulipuli au, ʻi heʻeku hū atu ki he tau; ka ke ʻai ʻe koe ʻaho ngaahi kofu fakatuʻi. Pea naʻe fakapulipuli ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, ka ka ʻalu atu ki he tau. \v 31 Ka naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo Silia ki heʻene ʻeiki ʻe toko tolungofulu ma ua naʻe pule ki heʻene ngaahi saliote ʻo pehē, ʻOua naʻa mo tau mo ia ʻoku siʻi pe ko ia ʻoku lahi, ka ko e tuʻi pe ʻo ʻIsileli. \v 32 Pea ʻi he mamata ē ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi saliote kia Sihosafate, naʻa nau pehē, ko eni moʻoni ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli. Pea naʻa nau foki atu ke tau mo ia: pea naʻe kalanga atu ʻa Sihosafate. \v 33 Pea ʻi he mamata ʻe he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi saliote naʻe ʻikai ko e tuʻi ia ʻo ʻIsileli, naʻa nau foki atu mei heʻenau tuli kiate ia. \v 34 Pea naʻe teke noa pe ʻe ha tangata ʻae kaufana, pea naʻe fanaʻi ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he vahaʻa hokoʻanga ʻo ʻene mahafutau: ko ia naʻa ne pehē ai ki he tangata naʻe fakahinoʻi ʻa ʻene saliote, “Fakatafoki atu ho nima,” pea ke ʻave au mei he tau: he kuo u lavea. \v 35 Pea naʻe tupu ʻo lahi ʻae tau ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe poupou hake ʻae tuʻi ʻi hono saliote ke tauʻi ʻae kakai Silia, pea naʻe pekia ia ʻi he efiafi: pea naʻe tafe ʻae toto mei he matalavea ki he loto saliote. \v 36 Pea feʻunga mo e tō hifo ʻae laʻā, naʻe ʻalu atu ʻae fanongonongo ki he kautau, ʻo pehē, “Ke ʻalu ʻae tangata taki taha ki hono kolo, mo e tangata taki taha ki hono fonua ʻoʻona.” \p \v 37 ¶ Naʻe pehē ʻae pekia ʻae tuʻi, pea naʻe ʻomi ia ki Samēlia: pea naʻa nau fai ʻae putu ʻoe tuʻi ʻi Samēlia. \v 38 Pea naʻe fufulu ʻae saliote ʻe ha tokotaha ʻi he vaikeli ʻo Samēlia; pea naʻe ʻemo hake ʻe he fanga kulī ʻa hono toto pea naʻa nau fufulu ʻa ʻene mahafutau ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki. \v 39 Pea ko eni, ko e toenga ngāue ʻa ʻEhapi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, mo e fale lei naʻa ne ngaohi, mo e ngaahi kolo kotoa pē naʻa ne langa, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli? \v 40 Ko ia, naʻe mohe ʻa ʻEhapi mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻAhasia. \p \v 41 ¶ Pea naʻe kamata pule ʻa Sihosafate ko e foha ʻo ʻAsa ki Siuta ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. \v 42 Naʻe tolungofulu ma nima ʻae taʻu ʻo Sihosafate ʻi heʻene kamata pule; pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe uofulu ma nima. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko ʻAsupa ko e ʻofefine ʻo Sili. \v 43 Pea naʻa ne ʻeveʻeva ʻi he hala kotoa pē ʻo ʻene tamai ko ʻAsa; naʻe ʻikai te ne tafoki mei ai, ʻo ne fai ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova: ka neongo ia naʻe ʻikai ʻave ʻae ngaahi potu māʻolunga; naʻe kei fai feilaulau mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga. \v 44 Pea naʻe alea ʻa Sihosafate mo e tuʻi ʻo ʻIsileli ke na melino pe. \v 45 Pea ko eni, ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sihosafate, mo e mālohi naʻe hā ʻiate ia, mo ʻene faʻa tau, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta? \v 46 Pea ko e toenga kakai angafakasotoma ʻaia naʻe toe ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene tamai ko ʻAsa, naʻa ne ʻave mei he fonua. \v 47 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi ʻItomi: ka naʻe pule ha tokotaha maʻae tuʻi. \v 48 Naʻe maʻu ʻe Sihosafate ʻae ngaahi vaka mei Tasisi ke folau ki Ofeli ke ʻomi koula; ka naʻe ʻikai hoko ʻae folau; he naʻe maumauʻi ʻae ngaahi vaka ʻi Esioni-Kepa. \v 49 Pea naʻe pehē ai ʻe ʻAhasia ko e foha ʻo ʻEhapi kia Sihosafate, Tuku ke ʻalu ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki fakataha mo hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he folau. Ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Sihosafate. \p \v 50 ¶ Pea naʻe mohe ʻa Sihosafate mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ki he \add potu \add*ʻo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Siholami ko hono foha. \p \v 51 ¶ Naʻe kamata pule ʻa ʻAhasia ko e foha ʻo ʻEhapi ki ʻIsileli ʻi Samēlia ʻi hono hongofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe ua ʻi ʻIsileli. \v 52 Pea naʻa ne fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ne ʻalu ʻi he hala ʻo ʻene tamai mo e hala ʻo ʻene faʻē, pea ʻi he hala ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli: \v 53 He naʻa ne tauhi kia Peali, mo ne lotu kiate ia, mo ne fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai.