\id 1CO \h 1 Kolinitō \toc1 Ko E ʻUluaki ʻa Paula Ki He Kakai Kolinitō \toc2 1 Kolinitō \toc3 1Ko \mt2 KO E ʻULUAKI TOHI ʻA PAULA KO E ʻAPOSETOLO \mt3 KI HE KAKAI \mt1 KOLINITŌ \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Hili ʻene fetapa atu mo ʻene fakafetaʻi, 12 Pea ne akonakiʻi ʻakinautolu ke nau feʻofoʻofani, pea ne valokiʻi ʻenau ngaahi mavahevahe. 18 ʻOku fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻae poto ʻoe fie poto, 21 ʻAki ʻae vale ʻoe malanga, 26 Pea ʻoku ʻikai ke ui ʻae poto, mo e mālohi, mo e ʻeiki fakamaama, 27–28 Ka ko e vale, mo e vaivai, mo e kakai meʻa vale.\it* \p \v 1 Ko au Paula, naʻe ui ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, mo Sositine ko e tokoua, \v 2 ki he siasi ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Kolinitō, kiate kinautolu kuo fakamāʻoniʻoni ʻia Kalaisi Sisu, kuo hoko ko e māʻoniʻoni, mo kinautolu kotoa pē ʻi he potu fulipē ʻoku ui ki he huafa ʻo Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki, ʻoku ʻonautolu mo ʻotautolu fakatouʻosi: \v 3 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa mo e melino, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, pea mei he ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 4 ‌ʻOku ou fakafetaʻi maʻuaipē ki hoku ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ko e ʻofa ʻae ʻOtua kuo foaki kiate kimoutolu ʻia Sisu Kalaisi; \v 5 Koeʻuhi kuo ne fakakoloaʻia ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he ngaahi lea kotoa pē, mo e ngaahi ʻilo kotoa pē; \v 6 ‌ʻO hangē ko hono fakamoʻoni ʻoe fakahā ʻo Kalaisi ʻiate kimoutolu: \v 7 Ko ia ʻoku ʻikai ai te mou tomui ʻi ha foaki; ʻo tatali ki he fakahā ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi: \v 8 ‌ʻAia te ne fakatuʻumaʻu ʻakimoutolu foki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, koeʻuhi ke mou taʻehala ʻi he ʻaho ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 9 ‌ʻOku moʻoni ʻae ʻOtua, ʻaia naʻe ui ʻakimoutolu ki he feohi mo hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki. \v 10 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke lea taha pe ʻakimoutolu kotoa pē, pea ke ʻoua naʻa ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi mavahevahe; ka mou māʻopoʻopo lelei ʻo loto taha pe, pea fakakaukau taha pe. \v 11 He kuo fakahā mai kiate au ʻakimoutolu, ʻe hoku kāinga, ʻekinautolu ʻi he fale ʻo Koloi, ʻoku ai ʻae ngaahi kikihi ʻiate kimoutolu. \v 12 Pea ko ʻeku lea eni, ʻoku mou taki taha pehē, “ʻOku ʻo Paula au;” pea, “ʻOku ʻo ʻApolosi au;” pea, “ʻOku ʻo Kifasi au;” pea, “ʻOku ʻo Kalaisi au.” \v 13 Kuo mavahevahe koā ʻa Kalaisi? Naʻe tutuki ki he ʻakau ʻa Paula koeʻuhi ko kimoutolu? Pe naʻa mou papitaiso ʻi he hingoa ʻo Paula? \v 14 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua, naʻe ʻikai te u papitaiso ha taha ʻiate kimoutolu ka ko Kalisipo mo Keio; \v 15 Telia naʻa pehē ʻe ha niʻihi kuo u fai papitaiso ʻi hoku hingoa ʻoʻoku. \v 16 Pea naʻaku papitaiso foki ʻae fale ʻo Setivena: pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe naʻaku papitaiso mo ha taha kehe. \v 17 He naʻe ʻikai fekau au ʻe Kalaisi ke papitaiso, ka ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei: kae ʻikai ʻi he poto ʻoe lea, telia naʻa fakataʻeaongaʻi ʻae ʻakau naʻe tutuki ki ai ʻa Kalaisi. \v 18 He ko e malangaʻaki ʻae ʻakau naʻe tutuki ia ki ai ko e vale ia kiate kinautolu ʻoku malaʻia: ka ko e mālohi ia ʻoe ʻOtua kiate kitautolu kuo fakamoʻui. \v 19 He kuo tohi, “Te u fakaʻauha ʻae poto ʻoe kau poto, Pea te u fakataʻeʻaonga ʻae ʻilo ʻoe ʻiloʻilo.” \v 20 Ko e fē ʻae poto? Ko e fē ʻae tangata tohi? Ko e fē ʻae fakakikihi ʻo māmani? ʻIkai kuo fakamatavalea ʻe he ʻOtua ʻae poto ʻo māmani? \v 21 He koeʻuhi ʻi he poto ʻoe ʻOtua naʻe ʻikai ʻilo ʻae ʻOtua ʻe māmani ʻi hono poto, pea naʻe lelei ki he ʻOtua ʻi he “vale” ʻoe malanga ke fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku tui. \v 22 He ʻoku tangi ʻe he kakai Siu ki ha meʻa fakaofo, pea ʻoku kumi ʻe he kakai Kiliki ki he poto: \v 23 Ka ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi naʻe tutuki ki he ʻakau, ko e tūkiaʻanga ki he kakai Siu, pea ki he kakai Kiliki ko e vale; \v 24 Ka ko e mālohi ʻoe ʻOtua mo e poto ʻoe ʻOtua ʻa Kalaisi, kiate kinautolu kuo ui, ʻi he kakai Siu mo e kakai Kiliki. \v 25 He ko ia ʻoku vale ʻi he ʻOtua, ʻoku poto lahi ia ʻi he tangata; mo ia ʻoku vaivai ʻi he ʻOtua, ʻoku mālohi lahi ia ʻi he tangata. \v 26 He ʻoka mou mamata ki homou ui, ʻe kāinga, koeʻuhi ʻoku ʻikai ui ha tokolahi ʻoe poto fakakakano, pe ko e tokolahi ʻi he mālohi, pe ko e tokolahi ʻi he houʻeiki: \v 27 Ka kuo fili ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa vale ʻoe māmani, ke fakamā ʻae poto; pea kuo fili ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa vaivai ʻoe māmani, ke fakamā ʻae mālohi; \v 28 Mo e kau lāuvale ʻoe māmani, mo e meʻa kuo manuki, kuo fili ʻe he ʻOtua, pea mo e ngaahi meʻa kuo ʻikai, ke ne fakaʻosi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoku ai: \v 29 Ke ʻoua naʻa vikiviki ha toko taha ʻi hono ʻao. \v 30 Ka ko e meʻa ʻiate ia ʻoku mou ʻia Kalaisi Sisu, ʻaia kuo hoko ai ia mei he ʻOtua kiate kitautolu, ko e poto, mo e fakatonuhia, mo e māʻoniʻoni, mo e huhuʻi: \v 31 Koeʻuhi, ke hangē ko ia kuo tohi, “Ko ia ʻoku vikiviki, ke vikiviki ia ʻi he ʻEiki.” \c 2 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Paula ki heʻene malanga, kuo ʻikai pe ʻi he poto ʻoe lea, pe ʻi he poto ʻoe tangata: 4, 5 Ka ʻoku ʻi he mālohi ʻoe ʻOtua: 6 Pea ʻoku māʻolunga hake ʻaupito ʻi he poto fakamaama mo e ʻilo ʻae tangata, 14 Ko ia ʻoku ʻikai faʻa ʻiloʻi ia ʻe he kakai fakakakano.\it* \p \v 1 Pea ko au, ʻe kāinga, ʻi heʻeku ʻalu atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai te u ʻalu atu ʻi he mālie ʻoe lea, pe ʻi he poto, ke fakahā kiate kimoutolu ʻae fakamoʻoni ʻae ʻOtua. \v 2 He naʻe maʻu hoku loto, ʻe ʻikai te u ʻilo ha meʻa ʻe taha ʻiate kimoutolu, ka ko Sisu Kalaisi, mo hono tutuki ki he ʻakau. \v 3 Pea naʻaku ʻiate kimoutolu ʻi he vaivai, mo e manavahē, pea ʻi he tetetete lahi. \v 4 Pea ko ʻeku lea mo ʻeku malanga, naʻe ʻikai ʻi he ngaahi lea fakaoloolo ʻoe poto ʻoe tangata, kae ʻi he fakamoʻoni ʻoe Laumālie mo e mālohi: \v 5 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa tuʻu ʻi he poto ʻoe tangata hoʻomou tui, ka ʻi he mālohi ʻoe ʻOtua. \v 6 Ka ʻoku mau lea ʻaki ʻae poto ʻiate kinautolu ʻoku haohaoa: ka ʻoku ʻikai ko e poto ʻoe māmani, pe ʻoe houʻeiki ʻoe māmani, ʻaia ʻe aʻu ʻo ngata: \v 7 Ka ʻoku mau lea ʻaki ʻae poto lilo ʻoe ʻOtua ʻi he ngāue fufū, ʻaia naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ʻi he teʻeki ai tuʻu ʻa māmani, ko hotau leleiʻanga: \v 8 ‌ʻAia naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha ʻoe ngaahi ʻeiki ʻoe māmani: he ka nenau ʻilo ia, pehē, ʻe ʻikai te nau tutuki ki he ʻakau ʻae ʻEiki lāngilangi. \v 9 Kae hangē ko ia kuo tohi, “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pe fanongo ʻe ha telinga, Pea ʻoku teʻeki ai hū ki he loto ʻo ha tangata, ʻae ngaahi meʻa ʻaia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtua maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate ia.” \v 10 Ka kuo fakahā ia ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ʻaki hono Laumālie: he ʻoku hakule ʻe he Laumālie ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻio, ʻae ngaahi meʻa loloto ʻi he ʻOtua. \v 11 He ko hai ha tangata ʻoku ne ʻilo ʻae ngaahi meʻa ʻae tangata, ka ko e laumālie pe ʻoe tangata ʻoku ʻiate ia? Pea ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku ne ʻilo ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, ka ko e Laumālie pe ʻoe ʻOtua. \v 12 Pea ko eni, ʻoku ʻikai ko e laumālie ʻo māmani kuo tau maʻu, ka ko e laumālie ʻoku mei he ʻOtua; koeʻuhi ke tau ʻilo ʻae ngaahi meʻa kuo foaki mataʻataʻatā pe kiate kitautolu ʻe he ʻOtua. \v 13 ‌ʻAe ngaahi meʻa ko ia ʻoku mau lea ki ai, kae ʻikai ʻi he ngaahi lea ʻoku ako mai ʻe he poto ʻoe tangata, ka ko ia ʻoku ako ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni; ʻo fakamatala ʻae meʻa fakalaumālie ʻaki ʻae meʻa fakalaumālie. \v 14 Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakano ʻae ngaahi meʻa ʻoe Laumālie ʻoe ʻOtua: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pe ia. \v 15 Ka ko ia ʻoku fakalaumālie ʻoku ne ʻiloʻi ʻae meʻa kotoa pē, ka ʻoku ʻikai faʻa ʻiloʻi ia ʻe ha taha. \v 16 “He ko hai ʻoku ne ʻilo ʻae finangalo ʻoe ʻEiki, koeʻuhi ke ne akonakiʻi ia?” Ka ʻoku tau maʻu ʻae finangalo ʻo Kalaisi. \c 3 \cd \it 2 ʻOku taau ʻae huʻahuhu mo e fānau valevale. 3 Ko e fekeʻikeʻi mo e mavahevahe, ko e fakaʻilonga ki he loto fakakakano. 7 Ko e meʻa noa pē ʻaia ʻoku tūtuuʻi, mo ia ʻoku fakaviviku. 9 Ko e kaunga ngāue mo e ʻOtua ʻae kau faifekau. 11 Ko Kalaisi pe ʻae tuʻunga. 16 Ko e ngaahi fale tapu ʻoe ʻOtua, 17 Pea totonu ke tauhi ke māʻoniʻoni. 19 Ko e poto ʻa māmani ko e vale ia ki he ʻOtua.\it* \p \v 1 Pea naʻe ʻikai teu faʻa lea kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ʻo hangē ki he fakalaumālie, kae hangē ki he fakakakano, ʻio, ʻo hangē ko e kau valevale ʻia Kalaisi. \v 2 Naʻaku fafangaʻaki ʻakimoutolu ʻae huʻahuhu, kae ʻikai ʻaki ʻae kakano; he naʻe ʻikai te mou faʻa tali ia, pea kuo hoko eni, ʻoku ʻikai foki te mou faʻa tali ia. \v 3 He ʻoku mou kei fakakakano: he ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae femehekaʻaki, mo e fakakikihi, mo e mavahevahe, ʻikai ʻoku mou fakakakano, pea felakaʻi ʻo fakatatau ki he tangata? \v 4 Koeʻuhi ʻoku lolotonga ʻae pehē ʻe ha tokotaha, “ʻOku ʻo Paula au;” pea pehē ʻe ha tokotaha, “ʻOku ʻo ʻApolosi au;” ʻikai ʻoku mou fakakakano pe? \v 5 Pea ko hai ai ʻa Paula, pea ko hai ai ʻa ʻApolosi, ka ko e ongo tamaioʻeiki naʻa mou tui ai, ʻio, ʻo taau mo ia naʻe foaki ʻe he ʻEiki ki he tangata taki taha. \v 6 Naʻaku tō ʻeau, pea fakaviviku ʻe ʻApolosi; ka ko e ʻOtua naʻa ne foaki hono tupu. \v 7 Ko ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻaia ʻoku tō, pe ko ia ʻoku fakaviviku; ka ko e ʻOtua ʻoku ne foaki hono tupu. \v 8 Ko eni, ko ia ʻoku tō mo ia ʻoku fakaviviku ʻoku taha pe: pea ʻe taki taha maʻu ʻene totongi ʻaʻana ʻo fakatatau ki heʻene ngāue. \v 9 He ko e kaunga ngāue ʻakimautolu mo e ʻOtua: ko e ngāue ʻae ʻOtua mo e fale ʻoe ʻOtua ʻakimoutolu. \v 10 ‌ʻO fakatatau mo e ʻofa ʻae ʻOtua kuo foaki kiate au, kuo u ʻai ʻae tuʻunga ʻo ngali mo e tufunga poto, pea ʻoku fokotuʻu ki ai ʻe ha tokotaha. Ka ke taki taha vakai pe ʻoku fēfeeʻi ʻene fokotuʻu ki ai. \v 11 He ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa ʻai ha tuʻunga kehe, ka ko ia pe kuo ʻai, ʻaia ko Sisu Kalaisi. \v 12 Pea kapau ʻoku fokotuʻu ʻe ha taha ki he tuʻunga ni, ha koula, pe siliva, pe ha ngaahi maka koloa, pe ko e ʻakau, pe ko e mohuku, pe ko e tefitoʻi kaho; \v 13 ‌ʻE fakahā ʻae ngāue ʻae kakai kotoa pē taki taha: koeʻuhi ʻe fakaʻilo ia ʻi he ʻaho, koeʻuhi ʻe fakahā ia ʻe he afi; pea ʻe ʻahiʻahiʻi ʻe he afi ʻae ngāue ʻae kakai kotoa pē pe ko e hā hono anga. \v 14 Kapau ʻe tuʻumaʻu ʻae ngāue ʻaia kuo fokotuʻu ʻe ha taha, te ne maʻu ʻae totongi. \v 15 Kapau ʻe vela ʻae ngāue ʻa ha taha, ʻe masiva ai ia: pea ʻe fakamoʻui pe ia; ka ʻe hangē ha hao mei he afi. \v 16 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻoe ʻOtua ʻakimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua? \v 17 Kapau ʻe maumau ʻe ha taha ʻae faletapu ʻoe ʻOtua; ʻe maumau ia e he ʻOtua; he ko e fale tapu ʻoe ʻOtua ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e fale tapu ko ia ʻakimoutolu. \v 18 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ha taha ʻe ia. Kapau ʻoku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ongoongo ko e poto ia ʻi māmani, tuku ke lau ia ko e vale koeʻuhi kae lau ia ko e poto. \v 19 He ko e poto ʻo māmani, ko e vale ia ki he ʻOtua. He kuo tohi, “ʻOku ne moʻua ʻae poto ʻi heʻenau fie poto.” \v 20 Pea pehē foki, “ʻOku ʻilo ʻe he ʻEiki ʻae ngaahi mahalo ʻoe poto, ko e vaʻinga ia.” \v 21 Ko ia ke ʻoua naʻa vikiviki ha taha ʻi he tangata. He ʻoku ʻamoutolu ʻae ngaahi meʻa kotoa pē; \v 22 Pe ko Paula, pe ko ʻApolosi, pe ko Kifasi, pe ko e māmani, pe ko e moʻui, pe ko e mate, pe ko e ngaahi meʻa ʻi heni, pe ko e ngaahi meʻa ʻe haʻu; ʻoku ʻamoutolu kotoa pe; \v 23 Pea ʻoku ʻa Kalaisi ʻakimoutolu; pea ʻoku ʻoe ʻOtua ʻa Kalaisi. \c 4 \cd \it 1 Ko e hā ʻae mahalo mo e lea ʻoku taau ki he kau faifekau. 7 ʻOku ʻikai ha meʻa ʻiate kitautolu naʻe ʻikai te tau maʻu mei he ʻEiki. 9 Ko e siofiaʻanga ʻae kau ʻaposetolo ki māmani, mo e kau ʻāngelo, mo e kakai, 13 Ko e ʻuli mo e meʻa liʻaki ʻo māmani ʻakinautolu: 15 Ka ko ʻetau ngaahi tamai ʻia Kalaisi, 16 Pea totonu ʻetau faʻifaʻitaki ki ai.\it* \p \v 1 Ko ia ke pehē ʻae lau ʻe he tangata kiate kimautolu, ʻo taau mo e kau tamaioʻeiki ʻa Kalaisi, mo e kau tauhi ʻoe ngaahi meʻa fakalilolilo ʻae ʻOtua. \v 2 Ko eni foki, ʻoku ʻamanaki ki he kau tauhi, ke nau fai totonu. \v 3 Ka ko e meʻa siʻi ʻaupito kiate au ke fakamaau au ʻekimoutolu, pe ko e fakamaau ʻae tangata: ʻio, ʻoku ʻikai te u fakamaau au ʻeau. \v 4 He ʻoku ʻikai te u ʻilo ha meʻa ʻiate au pe; ka ʻoku ʻikai te u tonuhia ai: ka ko ia ʻoku ne fakamaau au, ko e ʻEiki ia. \v 5 Ko ia ʻoua naʻa fakamaau ha meʻa ʻi he teʻeki hoko hono kuonga, pea ʻoua ke hoko mai ʻae ʻEiki, ʻaia te ne ʻomi ki he maama ʻae ngaahi meʻa fufū ʻoe poʻuli, pea te ne fakahā ʻae ngaahi filioʻi ʻoe loto: pea ʻe toki maʻu ai ʻo taki taha kotoa pē ʻae fakamālō mei he ʻOtua. \v 6 Pea ko e meʻa ni, ʻe kāinga, kuo u fakahoko fakatātā kiate au mo ʻApolosi koeʻuhi ko kimoutolu; koeʻuhi ke mou ʻilo ʻiate kimaua ke ʻoua naʻa lahi hoʻomou lau ʻi he meʻa kuo tohi, “Ke ʻoua naʻa ai hamou tokotaha ʻe fielahi ʻi he filifilimānako ki ha taha kae kovi ki ha taha.” \v 7 He ko hai ʻoku ne fakakeheʻi koe? Pea ko e hā ʻoku ʻaʻau, naʻe ʻikai te ke maʻu? Pea kapau naʻa ke maʻu ia, ko e hā ʻoku ke vikiviki ai ʻo hangē naʻe ʻikai te ke maʻu ia? \v 8 Pea ko eni, ʻoku mou mākona, kuo mou mohu meʻa, kuo mou pule, ʻo hangē ko e ngaahi tuʻi, pea taʻekau ʻakimautolu: pea ʻoku ʻamusiaange ʻeau ʻoku mou pule, koeʻuhi ke tau pule mo kimoutolu foki. \v 9 He ʻoku ou ʻilo ʻeau kuo tuku ʻe he ʻOtua ʻakimautolu ʻae kau ʻaposetolo ki mui, ʻo hangē ko e tukupau ki he mate, he kuo ngaohi ʻakimautolu ko e siofiaʻanga ʻo māmani, mo e kau ʻāngelo, mo e kakai. \v 10 Ko e kau vale ʻakimautolu koeʻuhi ko Kalaisi, ka ʻoku poto ʻakimoutolu ʻia Kalaisi; ʻoku mau vaivai, ka ʻoku mālohi ʻakimoutolu; ʻoku ʻapasia ʻakimoutolu, ka ʻoku manukia ʻakimautolu. \v 11 \add ʻIo\add*, ʻo aʻu ki he feituʻulaʻā ni ʻoku mau fiekaia, mo fieinu, ʻoku mau telefua, pea sipiʻi, pea ʻoku ʻikai hamau nofoʻanga maʻu: \v 12 ‌ʻO ngāue, pea fai ʻaki homau nima ʻomautolu: kuo manukia, ka mau tāpuaki; kuo fakatangaʻi, ka mau kātaki ia: \v 13 Kuo lauʻikovi, ka ʻoku mau kole; kuo hoko ʻakimautolu ʻo hangē ko e ʻuli ʻoe fonua, pea mo e efe ʻoe meʻa kotoa pē ʻo aʻu ki he ʻaho ni. \v 14 ‌ʻOku ʻikai te u tohi ʻae ngaahi meʻa ni ke fakamā ʻakimoutolu, ka ko ʻeku valoki ki heʻeku fānau ʻoku ou ʻofa ai. \v 15 He neongo ʻoku toko mano hoʻomou akonaki ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai tokolahi ʻae tamai: he ko au ne u fakatupu ʻakimoutolu ia. \v 16 Ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu, ke mou faʻifaʻitaki kiate au. \v 17 Ko e meʻa ko ia kuo u fekau atu ai kiate kimoutolu ʻa Timote, ʻaia ko hoku foha ʻofa, mo e angatonu ʻi he ʻEiki, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu hoku ngaahi ʻaluʻanga ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi, ʻo hangē ko ia ʻoku ou ako ʻaki ʻi he potu kotoa pē mo e siasi kotoa pē. \v 18 Ka kuo fielahi ʻae niʻihi, ʻo hangē ʻe ʻikai te u ʻalu atu kiate kimoutolu. \v 19 Ka te u ʻalu vave atu kiate kimoutolu, ʻo kapau ko e finangalo ia ʻoe ʻEiki, pea te u ʻeke, kae ʻikai ki he lea pē ʻanautolu ʻoku fakafuofua lahi, ka ko ʻenau mālohi. \v 20 He ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻoku ʻikai ʻi he lea pe, ka ʻoku ʻi he mālohi. \v 21 Ko e hā homou loto? Te u ʻalu atu kiate kimoutolu mo e meʻa tā, pe ʻi he ʻofa, pe ʻi he loto angavaivai? \c 5 \cd \it 1 Ko e tangata fai fakalielia 6 ko e meʻa fakamā lahi kiate kinautolu, kae ʻikai ko e meʻa fakafiefia. 7 Ko e fakatafe kituʻa ʻae meʻa fakatupu kuo motuʻa. 10 Ke tau fakamamaʻo mei he kakai ʻoku fai angahala.\it* \p \v 1 ‌ʻOku fakaongo lahi mai ʻoku ai ʻae feʻauaki ʻiate kimoutolu, pea ko e feʻauaki pehē ʻoku ʻikai siʻi lau ki ai ʻi he kakai Senitaile, ʻo pehē ke maʻu ʻe ha taha ʻae uaifi ʻo ʻene tamai. \v 2 Pea ʻoku mou anga fakafiefielahi, kae ʻikai te mou mamahi muʻa, koeʻuhi ko ia kuo ne fai ʻae meʻa ni, ke tukuange ia ʻiate kimoutolu. \v 3 He ko e moʻoni, ko au ʻoku ou mamaʻo ʻi he sino, ka ʻoku ou ʻi ai ʻi he laumālie, kuo u fakamaauʻi ʻaia naʻe fai ʻae ngāue ni, ʻo hangē kuo u ʻi ai, \v 4 ‌ʻI hoʻomou fakataha ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo hoku laumālie, mo e mālohi ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 5 Ke tukuange ʻae tokotaha pehē kia Sētane ke maumau ai ʻae sino, kae fakamoʻui ʻae laumālie ʻi he ʻaho ʻoe ʻEiki ko Sisu. \v 6 Ko hoʻomou vikiviki ʻoku ʻikai lelei. ʻIkai ʻoku mou ʻilo “Ko e meʻa fakatupu siʻi ʻoku ne fakatupuʻi ʻae takaonga kotoa?” \v 7 Ko ia ke tafi kituʻa ʻae meʻa fakatupu motuʻa, koeʻuhi ʻi he ʻikai ha meʻa fakatupu ʻiate kimoutolu, ke mou hoko ko e takaonga foʻou. He ko Kalaisi ko ho tau \add feilaulau ʻoe \add*Lakaatu, kuo hifo ʻaki maʻatautolu. \v 8 Ko ia ke tau fai ʻae kātoanga, kae ʻikai ʻi he meʻa fakatupu motuʻa, pe ʻi he ʻi meʻa fakatupu ʻoe fakafasifasi mo e angahala; ka ʻi he \add mā \add*taʻemeʻafakatupu ʻoe angatonu mo e moʻoni. \p \v 9 Kuo u tohi ʻi he tohi kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mou fakataha mo e kau feʻauaki: \v 10 Ka ʻoku ʻikai ko e pehē pe, ki he kau feʻauaki ʻoe māmani, pe ko e kau manumanu, pe ko e kau fakamālohi, pe ko e kau tauhi tamapua; he ka ne pehē, tā te mou ʻalu pe ʻi he māmani. \v 11 Ka kuo u tohi eni kiate kimoutolu, ka ai ha taha ʻoku ui ko e kāinga, ka ʻoku feʻauaki, pe manumanu, pe tauhi tamapua, pe ko e manuki, pe ko e kona, pe ko e fakamālohi; ʻoua naʻa fakataha mo ha taha pehē, pea ʻoua naʻa kai mo ia. \v 12 He ko hai au ke u fakamaau ʻakinautolu ʻoku ʻi tuaʻā? ʻIkai ʻoku mou fakamaau ʻakinautolu ʻoku ʻi lotoʻā pe? \v 13 Ka ko kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā ʻoku fakamaauʻi ʻe he ʻOtua. Ko ia ke “tukuange ʻiate kimoutolu ʻae tangata angahala ko ia.” \c 6 \cd \it 1 Ke ʻoua naʻa fakamamahi ʻe he kakai Kolinitō honau kāinga, ʻi heʻenau fefakamaauʻaki fakamaama: 6 Kaeʻumaʻā ʻenau fai ia ki he taʻetui. 9 ʻE ʻikai lavaʻi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻe he taʻemāʻoniʻoni. 15 Ko e ngaahi kupu ʻo Kalaisi hotau sino, 19 Mo e fale tapu ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni. 16, 17 Ko ia ke ʻoua naʻa fakaului ia.\it* \p \v 1 ‌ʻOku mou pehē, ʻoku ngofua ia kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻoku ai ha meʻa ki ha tokotaha, ke fakamaau ia ʻi he ʻao ʻoe taʻeangatonu, kae ʻikai ʻi he ʻao ʻoe kāinga māʻoniʻoni? \v 2 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ʻe fakamaau ʻa māmani ʻe he kakai māʻoniʻoni? Pea kapau ʻe fakamaau ʻa māmani ʻekimoutolu, ʻoku taʻetaau ʻakimoutolu ke fakamaau ʻae ngaahi meʻa siʻi? \v 3 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo te tau fakamaau ʻae kau ʻāngelo? Pea ʻikai ʻe muʻa hake lahi ki he ngaahi meʻa ʻoe moʻui ni? \v 4 Pea kapau ʻoku ai ha fakamaau ki he ngaahi meʻa ʻoe moʻui ni, pea ʻoku mou fili \add ke fai ia \add*ʻekinautolu ʻoku māʻulalo hifo ʻi he siasi? \v 5 ‌ʻOku ou lea ko homou fakamā. \add He \add*ʻoku pehē koā, ʻoku ʻikai ʻaupito ha tokotaha poto ʻiate kimoutolu? ʻOku ʻikai ha tokotaha ʻoku faʻa fai ke fakamaau ki hono ngaahi kāinga? \v 6 Ka ʻoku fefakamaauʻaki ʻae kāinga mo e kāinga, pea fai ia ʻi he ʻao ʻoe kau taʻetui? \v 7 Pea ko eni, ʻoku ai ʻae kovi lahi ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ʻoku mou fefakamaauʻaki ʻakimoutolu. Ko e hā muʻa ʻoku ʻikai ai te mou kātaki ʻae kovi? Ko e hā muʻa ʻoku ʻikai ai te mou kātaki homou fakamālohiʻi? \v 8 Tā ko e moʻoni ʻoku mou fai hala, pea fakamālohi, ʻio, ki he kāinga foki. \v 9 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ʻe ʻikai hoko ʻe he taʻefaitotonu ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua? ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu: ko e kau feʻauaki, mo e kau tauhi tamapua, mo e kau tono fefine, mo e kau moʻui fakafiemālie, mo e kau fiefai fakalieliaʻaki ʻiate kinautolu, \v 10 Mo e kau kaihaʻa, mo e manumanu, mo e kau faʻa kona, mo e kau lea kovi, mo e kau fakamālohi, ʻe ʻikai te nau lavaʻi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua. \v 11 Pea naʻe pehē pe homou niʻihi; ka kuo fufulu ʻakimoutolu, ka kuo fakatapui ʻakimoutolu, ka kuo fakatonuhia ʻakimoutolu, ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu, pea ʻi he Laumālie ʻo hotau ʻOtua. \v 12 “ʻOku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, “ka ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae meʻa kotoa pē: ʻoku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, ka ʻe ʻikai faiekina au ʻe he meʻa ʻe taha. \v 13 Ko e ngaahi meʻakai ki he fatu, mo e fatu ki he ngaahi meʻakai: ka ʻe fakaʻauha ia fakatouʻosi ʻe he ʻOtua. Ka ʻoku ʻikai ki he feʻauaki ʻae sino, ka ki he ʻEiki; pea mo e ʻEiki ki he sino. \v 14 Pea kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻOtua ʻae ʻEiki, pea te ne fokotuʻu hake ʻakimoutolu foki ʻi hono mālohi ʻoʻona. \v 15 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko homou sino ko e ngaahi kupu ia ʻo Kalaisi? Pea te u ʻave eni ʻae ngaahi kupu ʻo Kalaisi, ʻo ngaohi ia ko e ngaahi kupu ʻoe faʻa feʻauaki? ʻIkai ʻaupito. \v 16 Ko e hā? ʻikai ʻoku mou ʻilo, ko ia kuo hoko ki he faʻa feʻauaki, ʻoku sino taha? He ʻoku pehē ʻe ia, “ʻE hoko ʻae toko ua ko e kakano pe taha.” \v 17 Ka ko ia kuo hoko ki he ʻEiki, ko e laumālie pe taha. \v 18 Puna mei he feʻauaki. Ko e angahala fulipē ʻoku fai ʻe he tangata, ʻoku ʻituʻa ʻi he sino, ka ko ia ʻoku fai feʻauaki, ʻoku fai angahala ia ki hono sino ʻoʻona. \v 19 Ko e hā? ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko homou sino ko e fale tapu ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻaia ʻoku mou maʻu mei he ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻakimoutolu? \v 20 He kuo fakatauʻakimoutolu ʻaki ʻae totongi: ko ia ke fakaongolelei ʻae ʻOtua ʻi homou sino, pea ʻi homou laumālie, ʻaia ʻoku ʻoe ʻOtua. \c 7 \cd \it 1 ʻOku lea ʻa Paula ki he fakamaau, 4 ʻOku fakahā ke taʻofi ki he feʻauaki: 10 Pea ke ʻoua naʻa māvae noa pē ʻae ngaahi mali. 18, 20 Ke fiemālie ʻae tangata kotoa pē ʻi he ngāue kuo ui ai ia ʻe he ʻEiki. 25 Hono ʻaonga ʻoe nofo takape 35 Pea ko e hā ʻae meʻa te tau fakamaʻu mali ai, mo ia te tau taʻofi ai mei he fakamaʻu mali.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻa mou tohi ai kiate au: ʻOku lelei ki he tangata ke ʻoua naʻa ala ki ha fefine. \v 2 Ka koeʻuhi telia ʻae feʻauaki, ke maʻu ʻe he tangata taki taha hono uaifi ʻoʻona, pea ke maʻu ʻe he fefine taki taha hono husepāniti ʻoʻona. \v 3 Ke ʻatu ʻe he tangata ʻaia ʻoku totonu ki hono uaifi: pea ke pehē pe ʻe he fefine foki ki hono husepāniti. \v 4 ‌ʻOku ʻikai ke pule ʻe he fefine ki hono sino ʻoʻona, ka ko hono husepāniti: pea ʻoku pehē foki ʻae tangata, ʻoku ʻikai ke pule ia ki hono sino ʻoʻona, ka ko hono uaifi. \v 5 ‌ʻOua naʻa mo fefaʻaoʻaki ʻakimoua, ka ʻi \add hoʻomo \add*felotoʻaki ʻi he ʻaho siʻi, koeʻuhi ke mo tukuange ʻakimoua ki he ʻaukai mo e lotu; pea mo toe fakataha, telia naʻa tauveleʻi ʻakimoua ʻe Sētane ʻi hoʻomo taʻefaʻataʻofi. \v 6 ‌ʻOku ou fakahā ʻaia ʻoku ngofua, ka ʻoku ʻikai ko e fekau. \v 7 He ʻoku ʻamusiaange ʻeau kuo tatau mo au ʻae tangata kotoa pē. Ka ʻoku maʻu taki taha kotoa pē ʻene meʻa foaki totonu mei he ʻOtua, ko e taha ki he anga ko eni, mo e taha ki he anga ko ʻena. \v 8 Pea ʻoku ou tala atu ki he kau takape mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻoku lelei kiate kinautolu ʻo kapau te nau nofo pe ʻo hangē ko au. \v 9 Pea kapau ʻoku ʻikai te nau faʻa kātaki, tuku ke nau mali: he ʻoku lelei ʻenau mali ʻi heʻenau vela. \v 10 Pea ʻoku ou fekau ki he kakai mali, ka ʻoku ʻikai ko au pe, ka ko e ʻEiki, ʻoua naʻa ʻalu ʻae fefine mei hono husepāniti. \v 11 Pea kapau ʻe ʻalu ia, ke nofo pe taʻemali ia, pea ke fakalelei mo hono husepāniti: pea ʻoua naʻa tukuange ʻe he tangata hono uaifi. \v 12 Ka ko hono toe ʻoku ou lea ʻeau ki ai, ka ʻoku ʻikai ko e ʻEiki: Kapau ʻoku ai ha kāinga tangata ʻoku maʻu ʻae uaifi taʻetui, pea ʻoku loto lelei ia ke na nonofo, ke ʻoua naʻa ne liʻaki ia. \v 13 Pea ko e fefine ʻoku ne maʻu ʻae husepāniti ʻoku ʻikai tui, pea kapau ʻoku loto lelei ia ke na nonofo, pea ʻoua naʻa ʻalu ia mei ai. \v 14 He ʻoku fakatapui ʻae tangata taʻetui ʻe hono uaifi, pea fakatapui ʻae fefine taʻetui ʻe hono husepāniti: ka ne ʻikai pehē, ʻe taʻemaʻa hoʻomou fānau: ka ko eni ʻoku nau maʻa. \v 15 Pea kapau ʻe ʻalu ʻae taʻetui, tuku pe ke ʻalu. ʻOku ʻikai haʻisia ha kāinga tangata, pe ha kāinga fefine, ʻi he ngaahi meʻa pehē; ka kuo ui ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he anga fakamelino. \v 16 He ʻoku ke ʻilo fēfē, ʻe fefine, pe te ke fakamoʻui ho husepāniti pe ʻikai? Pea ʻoku ke ʻilo fēfeeʻi, ʻe tangata, pe te ke fakamoʻui ho uaifi pe ʻikai? \v 17 Kae hangē ko e tufaki ʻe he ʻOtua ki he tangata taki taha, pea mo e ui ʻe he ʻEiki ʻae tangata kotoa pē, ke ʻalu ai pe ia ʻi ai. Pea ʻoku pehē pe ʻeku fekau ki he ngaahi siasi kotoa pē. \v 18 ‌ʻOku ui ha taha, ka ʻoku kamu ia? Pea ʻoua naʻa hoko ko e taʻekamu. ʻOku ui ha taha ʻoku taʻekamu? ʻOua naʻa kamu ia. \v 19 ‌ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae kamu, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae taʻekamu, ka ko e fai ʻoe ngaahi fekau ʻae ʻOtua. \v 20 Ke taki taha nofo pe ʻi he ʻalunga ko ia ʻaia naʻe ui ai ia. \v 21 Kuo ui ko e ʻoku ke pōpula? ʻOua naʻa ke tokanga ki ai: pea kapau ʻoku ke mafai ke ke tauʻatāina, ke fai ia. \v 22 He ko ia kuo ui ʻe he ʻEiki, ka ko e pōpula ia, ko e tangata tauʻatāina ia ʻoe ʻEiki: pea ʻoku pehē pe foki, ko ia kuo ui ʻoku ʻataʻatā, ko e pōpula ia ʻa Kalaisi. \v 23 Kuo fakatauʻakimoutolu ʻaki ʻae totongi: ʻoua naʻa mou tamaioʻeiki ki he tangata. \v 24 ‌ʻE kāinga, ke taki taha nofo ki he ʻOtua, ʻi he ʻalunga ko ia naʻe ui ai ia. \v 25 Pea koeʻuhi ko e kau tāupoʻou, ʻoku ʻikai haʻaku fekau ki ai mei he ʻOtua; ka ʻoku ou fakahā atu hoku loto ʻo taau mo e taha kuo ne maʻu ʻae ʻaloʻofa mei he ʻEiki ke fai totonu. \v 26 Ko ia ʻoku ou pehē ʻeau, ko e meʻa ʻi he mamahi ni ʻe lelei, \add ʻio\add*, ʻe lelei ke nofo pehē ai pe ʻae tangata. \v 27 Kuo nonoʻo koe ki ha uaifi? ʻOua naʻa fie veteki. Kuo ke ʻataʻatā koe mei he uaifi? ʻOua naʻa ke kumi ha uaifi. \v 28 Pea kapau te ke mali, ʻoku ʻikai te ke fai angahala ai; pea kapau ʻe mali ʻe ha tāupoʻou, ʻoku ʻikai angahala ai ia. Ka te nau maʻu ʻekinautolu ʻae mamahi ʻi he sino: ka ʻoku ou ʻofa kiate kimoutolu. \v 29 Ka ʻoku ou fakahā eni, ʻe kāinga, ʻoku fuonounou ʻae kuonga: pea ko ia pe, ke fai ʻekinautolu ʻoku mali, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau mali; \v 30 Pea ko kinautolu ʻoku tangi, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau tangi; mo kinautolu ʻoku fiefia, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau fiefia; mo kinautolu ʻoku fakatau, ʻo hangē ʻikai te nau maʻu; \v 31 Mo kinautolu ʻoku ngāueʻaki ʻae māmani, ke ʻoua naʻa ngaohikoviʻi ia: he ko e teunga ʻoe māmani ʻoku ʻalu ia ʻo mole. \v 32 Pea ko hoku loto ke ʻoua naʻa mou femioekina ʻi he tokanga. Ko e tangata taʻeʻmali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi ʻae ʻEiki: \v 33 Ka ko e tangata ʻoku mali ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻo māmani, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi hono uaifi. \v 34 ‌ʻOku fai kehekehe ʻae fefine mali mo e tāupoʻou: ko e fefine taʻemali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, koeʻuhi ke māʻoniʻoni ia ʻi he sino mo e laumālie; ka ko ia ʻoku mali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻo māmani, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi hono husepāniti. \v 35 Pea ʻoku ou lea ʻaki eni ke ʻaonga kiate kimoutolu; ka ʻoku ʻikai ko ʻeku lafo ʻae hele kiate kimoutolu, ka ko ia ʻoku matamatalelei, pea koeʻuhi ke mou faʻa tokanga ki he ʻEiki ʻi he taʻefetōhoaki. \v 36 Pea kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ʻoku ne fai taʻengali ki hono \add ʻofefine \add*tāupoʻou, kapau kuo lahi lelei ia, pea ʻoku ʻaonga ke pehē, ke fai pe ʻaia ʻoku ne loto ki ai, ʻoku ʻikai angahala ia: tuku ke na mali. \v 37 Ka ko ia ʻoku tuʻumaʻu hono loto, pea ʻikai hano ʻaonga, ka ʻoku ne faʻa puleʻi hono loto ʻoʻona, pea kuo pau pe hono loto ke ne taʻofi hono \add ʻofefine \add*tāupoʻou, ʻoku fai lelei ia. \v 38 Pea ko ia ʻoku ne foaki ia ke mali, ʻoku fai lelei ia; ka ko ia ʻoku ʻikai te ne foaki ia ke mali, ʻoku fai lelei lahi hake. \v 39 Kuo nonoʻo ʻae fefine ʻaki ʻae fono ʻi he lolotonga ʻoku moʻui hono husepāniti; pea kapau kuo mate hono husepāniti, ʻoku ʻataʻatā ia ke mali kiate ia ʻoku ne loto ki ai; kae ʻi he ʻEiki pe. \v 40 Ka ko hoku loto, ʻe fiemālie lahi ia ʻo kapau ʻe nofo pe: pea ʻoku ou pehē, ʻoku ʻiate au foki ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua. \c 8 \cd \it 1 Ke fakamamaʻo mei he ngaahi meʻakai naʻe feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua. 8, 9 Ke ʻoua naʻa tau ngāue kovi ʻaki ʻetau tauʻatāina ke tūkia ai hotau kāinga lotu: 11 Ka ke taʻofi ʻaki ʻae ʻofa ʻetau ʻilo.\it* \p \v 1 Pea ʻi he ngaahi meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, ʻoku tau ʻilo, he ʻoku tau maʻu kotoa pē ʻae ʻilo. ʻOku fakafuofuolahi ʻe he ʻilo, ka ʻoku langa hake ʻe he ʻofa. \v 2 Pea kapau ʻoku mahalo ʻe ha tangata ʻoku ne ʻilo ha meʻa, ʻoku teʻeki te ne ʻilo ha meʻa ʻe taha, ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke ne ʻilo. \v 3 Ka ʻoka ai ha taha ʻoku ʻofa ki he ʻOtua, ʻoku ʻilo ia ʻe ia. \v 4 Pea koeʻuhi ko e kai ʻoe ngaahi meʻa ko ia ʻoku feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, ʻoku tau ʻilo, ko e tamapua ko e meʻa noa pē ʻi māmani, pea ʻoku ʻikai mo ha ʻOtua, ka ko e tokotaha pe. \v 5 He neongo ʻoku ʻi ai ʻoku ui “ko e ngaahi ʻotua,” ʻi he langi pe ʻi he māmani, (he ʻoku ai ʻae “ʻotua” tokolahi, mo e “ʻeiki” tokolahi), \v 6 Ka ʻoku taha pe ʻae ʻOtua kiate kitautolu, ko e Tamai, ʻaia ʻoku mei ai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea maʻana ʻakitautolu; pea taha pe ʻae ʻEiki, ko Sisu Kalaisi, ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, mo kitautolu ʻiate ia. \v 7 Ka ʻoku ʻikai ʻi he tangata kotoa pē ʻae ʻilo ko ia: he ʻoku kei ai ni ʻae niʻihi ʻoku kai fākaliliʻa ʻae meʻa ʻoku ʻatu ki ha tamapua, ʻo hangē ko ha moʻoni ia, pea ʻoku fakaului ai honau loto koeʻuhi ko ʻene vaivai. \v 8 Ka ʻoku ʻikai fakaongolelei ʻakitautolu ʻe he meʻakai ki he ʻOtua: he ʻoku ʻikai te tau lelei ai, ʻo kapau ʻoku tau kai; pea ʻoku ʻikai te tau kovi ai, ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau kai. \v 9 Kae vakai telia naʻa ai ha meʻa ʻe hoko ai hoʻomou tauʻatāina ni ko e tūkiaʻanga kiate kinautolu ʻoku vaivai. \v 10 He kapau ʻe mamata ha taha kiate koe, ʻa koe “ko e poto,” ʻoku ke nofo ʻo kai ʻi he fale ʻoe tamapua, ʻikai ʻe langa hake ai ʻae loto ʻo ia ʻoku vaivai, ke ne kai ʻae ngaahi meʻa ko ia kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua; \v 11 Pea ko e meʻa ʻi hoʻo “ʻilo” ʻe ʻauha ai ho kāinga vaivai, naʻe pekia ai ʻa Kalaisi? \v 12 Ka ʻi hoʻomou angahala pehē ki he kāinga, ʻo fakakafo honau loto vaivai, ko hoʻomou fai angahala ia kia Kalaisi. \v 13 Ko ia kapau ʻe fakahalaʻi hoku kāinga ʻe he meʻakai, ʻe ʻikai te u kai ʻae kakano ʻi he kei tuʻu ʻa māmani, telia naʻaku fakahalaʻi hoku kāinga. \c 9 \cd \it 1 ʻOku fakahā ʻe Paula ʻene tauʻatāina ʻaʻana, 7 Pea totonu ke maʻu ʻae ngaahi meʻa ki he sino ʻaia ʻoku ne malangaʻaki ʻae ongoongolelei: 15 Ka naʻe ʻikai pehē ʻe ia meiate kinautolu ko hono loto pe, 18 Ke ʻoua naʻa nau māfasia ai, 22 Pe kovi ki ha niʻihi, ʻi ha ngaahi meʻa taʻeʻaonga. 24 Ko e fakapuepue ʻetau moʻui.\it* \p \v 1 ‌ʻIkai ko e ʻaposetolo au? ʻIkai ʻoku ou ʻataʻatā? ʻIkai kuo u mamata kia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki? ʻIkai ko ʻeku ngāue ʻakimoutolu ʻi he ʻEiki? \v 2 Kapau ʻoku ʻikai ko e ʻaposetolo au ki he niʻihi, ka ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu: he ko e fakaʻilonga ʻo ʻeku ngāue fakaʻaposetolo ʻakimoutolu ʻi he ʻEiki. \v 3 Ko ʻeku tala ʻa eni kiate kinautolu ʻoku ʻeke kiate au: \v 4 ‌ʻIkai ʻoku ʻiate kimautolu ke faʻiteliha ki he kai mo e inu? \v 5 ‌ʻIkai ʻoku mau faʻiteliha ki he taki fano ʻo ha tuofefine, pe ha uaifi, ʻo hangē ko e kau ʻaposetolo niʻihi, pea hangē ko e kāinga ʻoe ʻEiki, mo Kifasi? \v 6 Pe ko au pe mo Pānepasa, ʻikai ʻoku ma faʻiteliha ke tuku ʻae ngāue? \v 7 Ko hai ʻoku ʻalu ke fai ʻae tau, kae totongi ia ʻe ia pe? Ko hai ʻoku tō ʻae ngoue vaine, kae ʻikai kai ʻe ia hono fua? Pea ko hai, ʻoku ne fafanga ʻae fanga manu, pea ʻikai kai hono huʻahuhu ʻoe fanga manu? \v 8 ‌ʻOku ou lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, ka ko e tangata pe? ʻIkai ʻoku pehē pe ʻae fono? \v 9 He kuo tohi ʻi he fono ʻa Mōsese, “ʻOua naʻa ke nonoʻo ʻae ngutu ʻoe pulu ʻoku malaki ʻae uite.” ʻOku tokanga ʻae ʻOtua ki he fanga pulu \add pe\add*? \v 10 Kae ʻikai ʻoku pehē pe koeʻuhi ko kitautolu? Ko e moʻoni kuo tohi ia koeʻuhi ko kitautolu: koeʻuhi ko ia ʻoku ne keli, ʻoku totonu ʻene keli ʻi he ʻamanaki lelei; pea ko ia ʻoku ne aʻuaʻu ʻae uite, ke fai ʻi he ʻamanaki lelei, ke ne lavaʻi ʻaia ʻoku ne ʻamanaki lelei ki ai. \v 11 Kapau kuo mau tūtuuʻi kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa fakalaumālie, pea ko ha meʻa lahi koā ʻo kapau te mau utu hoʻomou ngaahi meʻa fakamaama? \v 12 Pea kapau ʻoku faʻa maʻu ʻiate kimoutolu ʻe he niʻihi ʻae meʻa totonu ni, ʻikai ʻoku totonu lahi ia kiate kimautolu? Naʻe ʻikai te mau fai ki he meʻa totonu ni; ka ʻoku mau kātaki ʻae meʻa kotoa pē, telia naʻa mau taʻofi ki he ongoongolelei ʻo Kalaisi. \v 13 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko kinautolu ʻoku ngāue ʻi he ngaahi meʻa tapu, ʻoku nau kai mei he falelotu lahi? Pea mo kinautolu ʻoku tauhi ʻi he ʻesifeilaulau, ʻoku nau ʻinasi fakataha mo e ʻesifeilaulau? \v 14 Pea kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEiki ke pehē foki, ke ʻilonga ʻakinautolu ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei, ke nau maʻu ʻi he ongoongolelei ʻae meʻa ki he sino. \v 15 Ka kuo ʻikai te u ala ki he ngaahi meʻa ni: pea ʻoku ʻikai te u tohi ʻae ngaahi meʻa ni koeʻuhi ke fai pehē kiate au: he ʻoku lelei lahi ʻeku mate, ʻi he kau ʻe ha taha ke ne fakataʻeaongaʻi ʻeku vikiviki. \v 16 He neongo ʻoku ou malangaʻaki ʻae ongoongolelei, ʻoku ʻikai ko ia ʻoku ou vikiviki ai: he kuo tuku tonu ia kiate au; ʻio, ʻe malaʻia au, ʻo kapau ʻe ʻikai te u malangaʻaki ʻae ongoongolelei! \v 17 He kapau te u fai ʻae meʻa ni ʻo loto lelei pe, ʻoku ai haʻaku totongi: pea kapau \add te u fai \add*fakahohōloto pe, \add ko ia ai pe\add*, ka kuo vahe kiate au ha lakanga ngāue. \v 18 Ko eni, ko e hā ai ʻeku totongi? \add ʻA eni\add*, ʻi heʻeku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ke u ʻatu ai ʻae ongoongolelei ʻo Kalaisi taʻehatotongi mai, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku ngāue kovi ʻaki ʻa ʻeku meʻa totonu ʻaʻaku ʻi he ongoongolelei. \v 19 He neongo ʻoku ou ʻataʻatā mei he tangata kotoa pē, ka kuo u fakatamaioʻeiki au ki he kakai kotoa pē, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻae tokolahi hake. \v 20 Pea ne u hangē ko e Siu ki he kakai Siu, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻae kakai Siu; ne u hangē kuo u moʻulaloa ki he fono kiate kinautolu naʻe moʻulaloa ki he fono, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻakinautolu ʻoku moʻulaloa ki he fono; \v 21 Pea kiate kinautolu ʻoku masiva fono ʻo hangē ko e masiva fono au, (kae ʻikai teu masiva fono ki he ʻOtua, kae moʻulaloa ki he fono kia Kalaisi,) koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻakinautolu ʻoku masiva fono. \v 22 Ne u hangē kuo u vaivai ki he vaivai, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻae vaivai: kuo u hangē ko e meʻa kotoa pē ki he kakai kotoa pē, kau fakamoʻui ʻi he ngāue kotoa pē ʻae niʻihi. \v 23 Pea ʻoku ou fai pehē ni koeʻuhi ko e ongoongolelei, koeʻuhi ke u maʻumeʻa ai mo kimoutolu. \v 24 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko kinautolu ʻoku lele ʻi he fakapuepue ʻoku lele kotoa pē, ka ʻoku maʻu ʻe he tokotaha pe ʻae koloa? Ke pehē hoʻomou lele, koeʻuhi ke mou maʻu. \v 25 Pea ko e tangata kotoa pē ʻoku fai feinga ke ne ikuna, ʻoku anga fakapotopoto ia ʻi he meʻa kotoa pē. Pea ko e moʻoni ʻoku nau fai ia ke maʻu ʻae pale popongofua; ka ko kitautolu ʻae pale taʻefaʻapopo. \v 26 Ko ia ʻoku pehē pe ʻeku lele, kae ʻikai ʻi he fai noa; ʻoku pehē pe ʻeku fuhu, kae ʻikai hangē ha taha ʻoku tuki ʻae matangi: \v 27 Ka ʻoku ou tautea hoku sino, ʻo fakamoʻulaloaʻi ia: telia naʻa ai ha meʻa, ʻoka hili ʻeku malanga ki he kakai, teu hoko ai au ko e liʻaki. \c 10 \cd \it 1 Ko e ngaahi ngāue fakaʻeiki ʻae kakai Siu 6 Ko e fakatātā ia ki he ngāue ʻatautolu, 7 Mo ʻenau ngaahi tautea foki, 11 Ko e fakaʻilonga kiate kitautolu. 14 Ke tau puna mei he tauhi tamapua. 21 Ke ʻoua naʻa tau liliu ʻae keinangaʻanga ʻoe ʻEiki ko e keinangaʻanga ʻoe kau tēvolo: 24 Pea ʻi he ngaahi meʻa taʻemahuʻinga ke tau tokangaʻi ʻae loto ʻo hotau kāinga.\it* \p \v 1 Ka ʻoku ʻikai ko hoku loto ʻe kāinga, ke mou taʻeʻilo, naʻe ʻi he malumalu ʻoe ʻao ʻa ʻetau ngaahi tamai kotoa pē, pea naʻa nau ʻalu atu kotoa pē ʻi he tahi; \v 2 Pea naʻe papitaiso kotoa pē ia Mōsese ʻi he ʻao pea ʻi he tahi; \v 3 Pea naʻa nau kai kotoa pē ʻi he meʻakai fakalaumālie pe taha; \v 4 Pea naʻa nau inu kotoa pē ʻi he inu fakalaumālie pe taha: he naʻa nau inu mei he Maka fakalaumālie ko ia ʻaia naʻe muimui \add ʻiate kinautolu\add*: pea ko e Maka ko ia ko Kalaisi. \v 5 Ka naʻe ʻikai siʻi fiemālie ʻae ʻOtua ki honau tokolahi: he naʻe tulaki hifo ʻakinautolu ʻi he toafa. \v 6 Pea ko e ngaahi meʻa ni ko e ngaahi fakatātā kiate kitautolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau holi ki he ngaahi meʻa kovi, ʻo hangē ko ʻenau holi kovi. \v 7 Pea ʻoua naʻa mou tauhi tamapua, ʻo hangē ko honau niʻihi; ʻo tatau mo ia kuo tohi, “Naʻe nofo hifo ʻae kakai ke kai mo inu, pea tutuʻu hake ʻo meʻe.” \v 8 Pea ʻoua naʻa tau fai feʻauaki, ʻo hangē ko e fai ʻe honau niʻihi, pea tō ai ʻi he ʻaho pe taha ʻae toko ua mano mo e toko tolu afe. \v 9 Pea ʻoua naʻa tau ʻahiʻahi kia Kalaisi, ʻo hangē ko e ʻahiʻahi ʻo honau niʻihi, pea tāmateʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae fanga ngata. \v 10 Pea ʻoua naʻa mou lāunga, ʻo hangē ko e lāunga ʻa honau niʻihi, pea nau ʻauha ʻi he fakaʻauha. \v 11 Pea naʻe hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kinautolu ko e ngaahi fakaʻilonga: pea kuo tohi ia ko hotau akonakiʻi, ʻakitautolu kuo hoko ki ai hono ngataʻanga ʻoe kuonga. \v 12 Pea ko ia ʻoku mahalo ʻoku ne tuʻu, ke vakai telia naʻa hinga ia. \v 13 ‌ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangata: ka ʻoku moʻoni ʻae ʻOtua, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa te mou faʻa fai; ka ʻi he ʻahiʻahi ʻe tofa foki ʻe ia ʻae hala ke hao ai, koeʻuhi ke mou faʻa kātaki ia. \v 14 Ko ia, ko hoku kāinga ʻofeina, puna mei he tauhi tamapua. \v 15 ‌ʻOku ou lea atu ki ke kau tangata poto; mou fakamaau ki heʻeku lea. \v 16 Ko e ipu ʻoe tāpuaki ʻaia ʻoku mau tāpuakiʻi, ʻikai ko e feohiʻanga ia ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisi? Ko e mā ʻoku mau tofitofi, ʻikai ko e feohiʻanga ia ʻi he sino ʻo Kalaisi? \v 17 Pea koeʻuhi ʻoku taha pe ʻae foʻi mā, ko kitautolu ko e tokolahi ko e sino pe taha: he ʻoku tau ʻinasi fakataha ʻi he foʻi mā pe taha ko ia. \v 18 Vakai ki ʻIsileli fakakakano: ʻikai ʻoku kau fakataha mo e ʻesifeilaulau ʻakinautolu ʻoku kai ʻae ngaahi feilaulau? \v 19 Ka ʻoku ou pehē ai ko e hā? Ko ha meʻa koā ʻae tamapua, pe ko ha meʻa ʻaia ʻoku ʻatu ʻo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua? \v 20 \add ʻE ʻikai\add*; he ko e ngaahi meʻa ʻoku feilaulau ʻaki ʻe he kakai Senitaile, ʻoku nau feilaulau ʻaki ki he ngaahi tēvolo, kae ʻikai ki he ʻOtua: pea ʻoku ʻikai ko hoku loto ke mou feohi mo e ngaahi tēvolo. \v 21 ‌ʻOku ʻikai te mou faʻa inu ʻi he ipu ʻae ʻEiki, mo e ipu ʻae ngaahi tēvolo: ʻoku ʻikai te mou faʻa kau ʻi he keinangaʻanga ʻae ʻEiki, mo e keinangaʻanga ʻae ngaahi tēvolo. \v 22 Pea te tau fakafuaʻa ʻae ʻEiki? ʻOku tau mālohi kiate ia? \v 23 ‌ʻOku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, ka ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae meʻa kotoa pē: ʻoku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, ka ʻoku ʻikai langa hake kotoa pē. \v 24 Ke ʻoua naʻa kumi taki taha hono lelei pe ʻoʻona, ka ki he lelei ʻae niʻihi kehe. \v 25 ‌ʻIlonga ʻaia ʻoku fakatau ʻi he potu fakatau, kai ia, pea ʻoua naʻa fehuʻi telia ʻae loto: \v 26 He “ʻoku ʻae ʻEiki ʻae fonua, mo hono fonu ʻo ia.” \v 27 Kapau ʻe talaki ʻakimoutolu ʻe ha taha ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai tui, pea ʻoku mou loto ke ʻalu ki ai; ko ia ʻoku tuku ʻi homou ʻao, kai, pea ʻoua naʻa fehuʻi telia ʻae loto. \v 28 Ka ʻoka pehē ʻe ha taha kiate kimoutolu, “Kuo feilaulau ʻaki eni ki he ngaahi tamapua,” ʻoua naʻa mou kai ia, \add telia \add*ia kuo ne fakahā, pea telia mo e loto foki: he “ʻoku ʻae ʻEiki ʻae fonua, mo hono fonu ʻo ia:” \v 29 ‌ʻOku ou pehē “ko e loto,” kae ʻikai ʻoʻou, ka ʻoe tokotaha: he ko e hā ʻoku fakamaau ai ʻeku tauʻatāina ʻaki ʻae loto ʻoe taha kehe? \v 30 He kapau ko ha meʻa ʻi he ʻofa ʻoku ou maʻu ai ia, ko e hā ʻoku lauʻikovi ai au ʻi he meʻa ko ia ʻoku ou fakafetaʻi ai?” \v 31 Ko ia kapau ʻoku mou kai, pe inu, pe ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou fai, fai kotoa pē ke fakaongolelei ai ʻae ʻOtua. \v 32 ‌ʻOua naʻa fai fakaʻita, pe ki he kakai Siu, pe ki he kakai Senitaile, pe ki he siasi ʻoe ʻOtua: \v 33 ‌ʻIo, ʻo hangē ko au, ʻoku ou fakafiemālieʻi ʻae tangata kotoa pē ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai kumi ʻae lelei ʻoʻoku, ka ko e lelei ʻoe tokolahi, koeʻuhi ke nau moʻui. \c 11 \cd \it 1 ʻOku valokiʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ʻi heʻenau ngaahi fakataha māʻoniʻoni naʻe lotu pūlou honau kau tangata, 6 Pea lotu taʻepūlou honau kau fefine, 17 Pea koeʻuhi naʻe ʻikai ke loko ʻaonga ʻenau ngaahi fakataha, 21 Ko e meʻa ʻi heʻenau fai fakataha ʻenau kai mo e ʻohomohe ʻae ʻEiki. 23 Pea ʻoku ne fakahā hono fokotuʻu ʻoe ʻohomohe tapu.\it* \p \v 1 Ke mou muimui kiate au, ʻo hangē foki ko ʻeku \add muimui \add*ia Kalaisi. \v 2 Pea ko eni, ʻoku ou fakamālō kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ʻi hoʻomou manatuʻi au ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo fai ʻae ngaahi fekau, ʻo hangē ko ʻeku ʻatu ia kiate kimoutolu. \v 3 Ka ko hoku loto ke mou ʻilo, ko e ʻulu ʻoe tangata kotoa pē ʻa Kalaisi; pea ko e ʻulu ʻoe fefine ʻae tangata; pea ko e ʻulu ʻo Kalaisi ʻae ʻOtua. \v 4 Ko e tangata kotoa pē ʻoku fai lotu pe kikite, kuo pūlou hono ʻulu, ʻoku fai taʻetaau ia mo hono ʻulu. \v 5 Ka ko e fefine kotoa pē ʻoku lotu pe kikite, ʻoku taʻepūlou hono ʻulu, ʻoku ne fai taʻetaau mo hono ʻulu: he ʻoku tatau ia mo ʻene tekefua. \v 6 He kapau ʻoku ʻikai pūlou ʻae fefine, pea tekefua ia: pea kapau ko e meʻa fakamā ki he fefine ke kosikosi pe tekefua, pea pūlou ia. \v 7 He ko e moʻoni ʻoku ʻikai ngali mo e tangata ke pūlou hono ʻulu, he ko hono tatau ia mo e nāunau ʻoe ʻOtua: ka ko e nāunau ʻoe tangata ʻae fefine. \v 8 He ʻoku ʻikai mei he fefine ʻae tangata; ka ko e fefine mei he tangata. \v 9 Pea naʻe ʻikai fakatupu ʻae tangata maʻae fefine; ka ko e fefine maʻae tangata. \v 10 Ko ia ʻoku totonu ai ke ʻai ʻe he fefine ʻae pūlou ʻi hono ʻulu, koeʻuhi ko e kau ʻāngelo. \v 11 Ka ko eni, ʻoku ʻikai ʻai ʻae tangata kae ʻi he fefine, pea ʻoku ʻikai ʻai ʻae fefine kae ʻi he tangata, ʻi he ʻEiki. \v 12 Pea hangē ʻoku mei he tangata ʻae fefine, ʻoku pehē ʻoku mei he fefine ʻae tangata; ka ʻoku mei he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē. \v 13 Mou fifili ʻiate kimoutolu: ʻoku matamatalelei ke lotu ʻae fefine ki he ʻOtua taʻepūlou? \v 14 ‌ʻIkai ʻoku valoki loto ʻakimoutolu, kapau ʻoku louʻulu ʻae tangata, ko e meʻa fakamā ia kiate ia? \v 15 Pea kapau ʻoku louʻulu ʻae fefine, ko e teunga ia kiate ia; he kuo foaki kiate ia ʻae louʻulu ko e pūlou. \v 16 Pea kapau ʻoku fie fakakikihi ai ha taha, pea ʻoku ʻikai siʻi haʻatau meʻa pehē, pe ʻi he ngaahi siasi ʻoe ʻOtua. \v 17 Ka ʻi he meʻa ko eni ʻoku ou fakahā atu, ʻoku ʻikai te u fakamālō ai \add ʻakimoutolu\add*, koeʻuhi ʻoku mou fakataha kae ʻikai ke ʻāsili ai ʻae lelei, ka ko e kovi. \v 18 He ko e ʻuluaki meʻa, ʻoka mou ka fakataha ko e siasi, ʻoku ou fanongo ʻoku ai ʻae ngaahi mavahevahe ʻiate kimoutolu; pea ʻoku ou meimei tui ki ai. \v 19 He kuo pau ke ai ʻae ngaahi faʻahinga ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ke ʻilonga ai ʻakinautolu ʻiate kimoutolu ʻoku lelei. \v 20 Ko ia ʻoka mou ka fakataha ʻi he potu pe taha, ʻoku ʻikai ko e kai ia ʻoe ʻohomohe ʻae ʻEiki. \v 21 Koeʻuhi ʻoka kai, ʻoku taki taha tomuʻa toʻo mai ʻene kai ʻaʻana: pea fiekaia ʻae tokotaha, pea kona ʻae tokotaha. \v 22 Ko e hā ia? He ʻoku ʻikai hamou ngaahi fale ke kai mo inu ai? Pe ko hoʻomou manuki ia ki he siasi ʻoe ʻOtua, mo fakamā ʻakinautolu ʻoku masiva? Te u pehē atu kiate kimoutolu ko e hā? Te u fakamālō ʻi he meʻa ni? ʻOku ʻikai te u fakamālō ai. \v 23 He kuo u maʻu mei he ʻEiki ʻaia naʻaku ʻatu foki kiate kimoutolu, koeʻuhi naʻe toʻo ʻae mā ʻe he ʻEiki ko Sisu ʻi he pō ko ia naʻe lavakiʻi ai ia: \v 24 Pea hili ʻene ʻatu ʻae fakafetaʻi, ne ne pakipakiʻi ia, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai: ko hoku sino eni, ʻaia kuo momo koeʻuhi ko kimoutolu: fai eni ko e fakamanatu kiate au.” \v 25 Pea pehē foki \add ʻene toʻo \add*ʻae ipu, hili ʻene kai ʻae ʻohomohe, ʻo ne pehē, “Ko e ipu eni ʻoe fuakava foʻou ʻi hoku toto: mou fai eni, ko e fakamanatu kiate au, ʻi hoʻomou faʻa inu ia.” \v 26 He ʻoka mou ka kai ʻae mā ni, mo inu ʻi he ipu ni, ʻoku mou fakahā ai ʻae pekia ʻae ʻEiki kaeʻoua ke haʻu ia. \v 27 Pea ko ia ia ʻe kai ʻae mā ni, mo inu ʻi he ipu ʻoe ʻEiki, mo taʻefakaʻapaʻapa, ʻe halaia ai ia ʻi he sino mo e taʻataʻa ʻoe ʻEiki. \v 28 Ka ʻoku lelei ke ʻahiʻahi ia ʻe he tangata, pea ke pehē pe ʻene kai ʻi he mā, mo inu ʻi he ipu. \v 29 He ko ia ʻoku ne kai mo inu taʻefakaʻapaʻapa, ʻoku ne kai mo inu ʻae malaʻia kiate ia, ko ʻene taʻeʻiloʻi ʻae sino ʻoe ʻEiki. \v 30 Ko ia ʻoku vaivai ai mo mahaki ʻae tokolahi ʻiate kimoutolu, pea mohe ʻae tokolahi. \v 31 He ka ne tau fakamaauʻi ʻakitautolu, pehē, ʻe ʻikai fakamaau kiate kitautolu. \v 32 Pea ka fakamaaua ʻakitautolu, ko hotau tautea ia mei he ʻEiki, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau malaʻia fakataha mo māmani. \v 33 Ko ia, hoku kāinga, ʻoka mou ka fakataha ke kai, mou fetataliʻaki pe kiate kimoutolu. \v 34 Pea kapau ʻoku fiekaia ha taha, ke kai pe ʻe ia ʻi hono ʻapi; koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou fakataha ki he malaʻia. Pea te u fakatonutonu hono toe ʻo kau ka hoko atu. \c 12 \cd \it 1 ʻOku fai kehekehe ʻae ngaahi foaki fakalaumālie, 7 Kae ʻaonga kotoa pē, 8 Ko ia kuo foaki kehekehe ai: 12 Koeʻuhi ke hangē ko e ngaahi kupu ʻo hotau sino, ʻoku kau fakataha fulipē ki he lelei, 22 Ki he ʻaonga, 26 Ki he tokoni ʻoe sino ko ia: 27 Ke pehē ʻetau fefaiʻaki kiate kitautolu, ke haohaoa ʻae sino fakatātā ʻo Kalaisi.\it* \p \v 1 Pea ko e meʻa ʻi he ngaahi foaki fakalaumālie, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai ko hoku loto ke mou taʻeʻilo. \v 2 ‌ʻOku mou ʻilo naʻa mou nofo ko e ngaahi Senitaile, naʻe ʻāvea ʻakimoutolu ki he ngaahi tamapua noa, ʻo hangē ko hono taki ʻakimoutolu. \v 3 Ko ia ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku lea ʻi he Laumālie ʻoe ʻOtua ʻe pehē ʻe ia, ko e malaʻia ʻa Sisu: pea ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa pehē, ko e ʻEiki ʻa Sisu, ka ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni. \v 4 Pea ko eni, ʻoku ai ʻae ngaahi foaki kehekehe, ka ko e Laumālie pe taha. \v 5 Pea ʻoku ai ʻae ngaahi tauhi kehekehe, ka ko e ʻEiki pe taha. \v 6 Pea ʻoku ai ʻae ngaahi ngāue kehekehe, ka ko e ʻOtua pe taha ʻoku fai kotoa pē ʻi he kakai kotoa pē. \v 7 Ka kuo foaki ʻae fakahā ʻoe Laumālie ki he tangata taki taha kotoa pē ke feʻaongaʻaki. \v 8 He kuo foaki ki he tokotaha ʻi he Laumālie ʻae lea ʻoe poto; ki he tokotaha ʻae lea ʻoe ʻilo ʻi he Laumālie ko ia; \v 9 Ki he tokotaha ʻae tui ʻi he Laumālie ko ia; ki he tokotaha ʻae foaki ʻoe fakamoʻui ʻi he Laumālie ko ia; \v 10 Ki he tokotaha ʻae fai ʻoe ngaahi mana; ki he tokotaha ʻae kikite; ki he tokotaha ʻae ʻilo ki he ngaahi laumālie; ki he tokotaha ʻae lea kehekehe; ki he tokotaha hono fakamatala ʻoe ngaahi lea: \v 11 Ka ʻoku langaʻi eni kotoa pē ʻe he Laumālie pe taha ko ia, ʻo vahevahe taki taha ki he tangata kotoa pē ko ʻene faʻiteliha pe. \v 12 He ʻoku hangē ʻoku taha pe ʻae sino, ka ʻoku lahi hono ngaahi kupu, pea ko e ngaahi kupu kotoa pē ʻoe sino pe taha ko ia ʻoku lahi, ka ko e sino pe taha ʻoku pehē pe foki ʻa Kalaisi. \v 13 He kuo tau papitaiso kotoa pē ʻi he Laumālie pe taha ki he sino pe taha, pe ko ha kakai Siu pe ko ha kakai Senitaile, ko ha pōpula pe ha tauʻatāina; pea naʻe fakainu ʻakitautolu kotoa pē ki he Laumālie pe taha. \v 14 He ʻoku ʻikai ko e kupu pe taha ʻae sino, ka ʻoku lahi. \v 15 Kapau ʻe lea ʻae vaʻe, “Koeʻuhi ʻoku ʻikai ko e nima au, pea ʻoku ʻikai ʻoe sino au;” pea ʻoku ʻikai ai ʻi he sino ia? \v 16 Pea kapau ʻe lea ʻae telinga, “Koeʻuhi ʻoku ʻikai ko e mata au, pea ʻoku ʻikai ʻoe sino au;” pea ʻoku ʻikai ai ʻi he sino ia? \v 17 Ka ne ko e mata ʻae sino kotoa, pea ʻe ʻi fē ʻae fanongo? Pea ka ne ko e fanongo ʻae kupu kotoa pē, pea ʻe ʻi fē ʻae nanamu? \v 18 Ka ko eni, kuo fakahoko ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kupu taki taha kotoa pē ʻi he sino, ko ʻene faʻiteliha pe ia. \v 19 Pea ka ne ko e kupu pe taha ʻaia kotoa pē, pea ʻe ʻi fē ʻae sino? \v 20 Ka ko eni, ko e ngaahi kupu ʻoku lahi ka ko e sino pe taha. \v 21 Pea ʻoku ʻikai faʻa lea ʻae mata ki he nima, “ʻOku ʻikai te ke ʻaonga kiate au:” pea pehē ʻe he ʻulu ki he vaʻe, “ʻOku ʻikai te mo ʻaonga kiate au.” \v 22 ‌ʻIkai, ka ko e ngaahi kupu ko ia ʻoe sino, ʻaia ʻoku matamatavaivai, ʻoku lahi hake hono ʻaonga: \v 23 Pea ko e ngaahi kupu ko ia ʻoe sino, ʻoku tau mahalo ki ai ʻoku siʻi hifo ʻenau matamatalelei, ʻoku tau tokanga lahi ʻaupito ki ai; pea ko hotau ngaahi potu taʻematamatalelei ʻoku ai hono matamatalelei lahi hake ʻaupito. \v 24 He ko hotau ngaahi potu matamatalelei, ʻoku ʻikai hanau masiva: ka kuo fakatatau fakataha ʻe he ʻOtua ʻae sino, ʻo ne foaki ʻae matamatalelei lahi hake ʻaupito ki he potu ko ia ʻoku masiva: \v 25 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha mavahevahe ʻi he sino; ka koeʻuhi ke maʻu ʻae fetokangaʻaki pe ʻe he ngaahi kupu kotoa pe. \v 26 Pea kapau ʻe mamahi ʻae kupu ʻe taha, ʻoku mamahi mo ia ʻae ngaahi kupu kotoa pē; pea ka fakahikihiki ʻae kupu ʻe taha, ʻoku fiefia mo ia ʻae kupu kotoa pē. \v 27 Pea ko eni, ko e sino ʻo Kalaisi ʻakimoutolu, pea ko e ngaahi kupu taki taha. \v 28 Pea kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ʻae niʻihi ʻi he siasi, ko e ʻuluaki ko e kau ʻaposetolo, ko hono ua ko e kau palōfita, ko hono tolu ko e kau akonaki, hoko mo ia ʻae kau fai meʻa mana, hoko mo e ngaahi foaki ʻoe fakamoʻui, mo e kau tokoni, mo e kau enginaki, mo kinautolu ʻoku ʻilo ʻae lea kehekehe. \v 29 He ko e ʻaposetolo kotoa pē? He ko e palōfita kotoa pē? He ko e akonaki kotoa pē? He ko e kau fai meʻa mana kotoa pē? \v 30 ‌ʻOku maʻu kotoa pē ʻae ngaahi foaki ʻoe fakamoʻui? ʻOku lea kotoa pē ʻaki ʻae ngaahi lea kehekehe? ʻOku fakamatala lea kotoa pē? \v 31 Ke mou holi lahi ki he ngaahi foaki fungani lelei. Pea ʻoku ou toe fakahā kiate kimoutolu ʻae hala ʻoku lelei lahi. \c 13 \cd \it 1 Ko e ngaahi foaki kotoa pē, 2, 3 Neongo ʻenau lelei lahi, ka ʻoku taʻeʻaonga taʻeaiʻaeʻofa. 4 ʻAe lelei lahi ʻoe ʻofa, 13 Pea mo hono hiki ke tuʻu ʻi muʻa ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui.\it* \p \v 1 Ka ne ko ʻeku lea ʻaki ʻae ʻelelo ʻoe kau tangata mo e kau ʻāngelo, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ʻae ʻofa, kuo u tatau mo e ukamea pakihi mo e simipale tatangi. \v 2 Pea kapau teu faʻa kikite, peau ʻilo ʻae ngaahi meʻa fakalilolilo kotoa pē, mo e ʻilo kotoa pē; pea kapau te u maʻu ʻae tui kotoa pē, teu faʻa hiki ai ʻae ngaahi moʻunga, pea ʻikai te u maʻu mo e ʻofa, ko e meʻa noa pē au. \v 3 Pea kapau te u ʻatu ʻeku ngaahi meʻa kotoa pē ke fafanga ʻaki \add ʻae masiva\add*, pea kapau te u foaki hoku sino ke tutu, pea ʻikai te u maʻu mo e ʻofa, ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate au. \v 4 ‌ʻOku kātaki fuoloa ʻae ʻofa, pea ʻoku angalelei ia; ʻoku ʻikai meheka ʻae ʻofa; ʻoku ʻikai fielahi ʻae ʻofa, pe fakafuofuolahi ia, \v 5 ‌ʻOku ʻikai ke fai taʻengali ha meʻa, ʻoku ʻikai ke kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ke ʻitangofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi; \v 6 ‌ʻOku ʻikai ke fiefia ʻi he angahala, ka ʻoku fiefia ia ʻi he moʻoni; \v 7 ‌ʻOku ne ʻufiʻufi ʻae meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātaki ʻae meʻa kotoa pē. \v 8 ‌ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻae ʻofa: ka ko e ngaahi kikite, ʻe ngata ia; pe ko e ngaahi lea, ʻe ngata ia; pe ko e ʻilo \add meʻa \add*ʻe mole atu ia. \v 9 He ʻoku tau ʻilo fakakonga pe, pea kikite fakakonga pe. \v 10 Pea ʻoka hokosia ʻaia ʻoku haohaoa, ʻe mole atu ʻaia ʻoku fakakonga pe. \p \v 11 ‌ʻI heʻeku kei siʻi, ne u lea fakatamasiʻi, peau ʻilo fakatamasiʻi, peau mahalo fakatamasiʻi: ka ʻi heʻeku hoko ko e tangata, ne u tukuange ʻae ngaahi meʻa fakatamasiʻi. \v 12 He ko eni, ʻoku tau fakaʻasiʻasi ʻi he sioʻata fakapoʻupoʻuli; ka ʻe ʻi ai ʻae mata ki he mata: ʻoku ou ʻilo fakakonga eni; ka te u ʻilo ai, ʻio, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi au. \v 13 Pea ko eni, ʻoku ai ʻae tui, mo e ʻamanaki lelei, mo e ʻofa, ko e tolu ni; ka ko ia ʻoku lahi hake ʻi ai ko e ʻofa. \c 14 \cd \it 1 ʻOku fakaongolelei ʻae kikite ʻaia ʻoku tuʻu ki muʻa ʻi he lea ʻaki ʻae lea kehekehe, 6 Ko e lea fakatātā ki he ngaahi meʻa faiva. 12 Ke ngāueʻaki pe ke langa hake, 22 Ko hona ʻuhinga totonu mo moʻoni ia. 26 ʻOku fakahā ʻena ʻaonga ʻosi pe, 27 Pea ke ʻoua naʻa fakataʻeʻaonga. 34 ʻOku fakatapui ʻae lea ʻae kau fefine ʻi he siasi.\it* \p \v 1 Tuli ki he ʻofa, pea holi ki he ngaahi foaki fakalaumālie, kae lahi pe ke mou kikite. \v 2 He ko ia ʻoku lea ʻi he lea taʻeʻilo, ʻoku ʻikai lea ia ki he tangata, ka ki he ʻOtua: he ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha; ka ʻoku lea ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi meʻa fufū ʻi he laumālie. \v 3 Ka ko ia ʻoku kikite, ʻoku lea ia ki he kakai ke langa hake, mo enginaki, mo fakafiemālie. \v 4 Ko ia ʻoku lea ʻi he lea taʻeʻiloa, ʻoku ne langa hake ʻe ia ia; ka ko ia ʻoku kikite, ʻoku ne langa hake ʻae siasi. \v 5 ‌ʻAmusiaange ʻeau ʻoku mou lea kotoa pē ʻi he lea kehekehe, kae lahi pe ke mou kikite: he ʻoku lahi hake ʻaia ʻoku kikite ʻiate ia ʻoku lea ʻi he lea kehekehe, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ne fakamatala, koeʻuhi ke maʻu ai ʻe he siasi ʻae langa hake. \v 6 Pea ko eni, ʻe kāinga, kapau te u ʻalu atu kiate kimoutolu ʻoku ou lea ʻi he lea kehekehe, ko e hā ʻeku ʻaonga kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te u lea kiate kimoutolu ʻi he fakahā, pe ʻi he ʻilo, pe ʻi he kikite, pe ʻi he akonaki? \v 7 Pea ko e ngaahi meʻa taʻemoʻui ka ʻoku ongo, pe ko ha fangufangu, pe ha haʻape, kapau ʻe ʻikai fai kehekehe ia ʻi he ongo, ʻe ʻilo fēfē pe ko e hā ʻoku ifi, pe ko e hā ʻoku tā? \v 8 He kapau ʻoku ongo noa mai ʻae meʻa lea, ko hai te ne teu ia ki he tau? \v 9 Pea ʻe pehē pe ʻakimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou lea ʻaki ʻae ʻelelo ʻae lea ʻilongofua, ʻe ʻilo fēfē pe ko e hā ia ʻoku lea ʻaki? He temou lea ki he ʻatā. \v 10 Pea neongo ʻoku ai ʻae ngaahi lea kehekehe ʻi māmani, pea ʻikai ha taha taʻehanoʻuhinga, \v 11 Ka ʻi he ʻikai te u ʻilo hono ʻuhinga ʻoe lea, teu tatau mo e muli kiate ia ʻoku lea, pea ko e muli kiate au ʻaia ʻoku lea mai. \v 12 Pea ke pehē pe ʻakimoutolu, koeʻuhi ko hoʻomou fai feinga ki he ngaahi foaki fakalaumālie, mou kumi ke mou poto hake ʻi hono langa hake ʻoe siasi. \v 13 Ko ia ia ʻoku lea ʻi he lea taʻeʻiloa, ke ne kole ʻe ia ke ne fai hono fakamatala. \v 14 He kapau ʻoku ou lotu ʻi he lea taʻeʻiloa, ʻoku lotu hoku laumālie, ka ʻoku taʻefua ʻeku ʻilo. \v 15 Pea ka ko ia pea hā? Te u lotu ʻaki ʻae laumālie, pea te u lotu ʻaki ʻae ʻilo foki: teu hiva ʻaki ʻae laumālie, pea teu hiva ʻaki ʻae ʻilo foki. \v 16 Ka ʻikai, pea ka ke ka fakafetaʻi ʻaki ʻae laumālie, ʻe fēfeeʻi ʻene pehē, “ʻEmeni,’ ʻi hoʻo fakafetaʻi, ʻaia ʻoku nofo ʻi he potu ʻoe taʻepoto, he ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻaia ʻoku ke lea ʻaki? \v 17 He ko e moʻoni ʻoku ke fakafetaʻi lelei, ka ʻoku ʻikai langa hake ai ha tokotaha. \v 18 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki hoku ʻOtua, ʻoku lahi ʻeku lea ʻaki ʻae lea kehekehe ʻiate kimoutolu kotoa pē: \v 19 Ka ʻoku lelei kiate au ʻeku lea ʻaki ʻae lea ʻilo ʻe nima pe ʻi he siasi, koeʻuhi ke ako ʻaki ʻae niʻihi, ʻi he lea ʻe mano ʻi he lea taʻeʻiloa. \v 20 ‌ʻE kāinga, ʻoua naʻa mou anga fakatamaiki ʻi he ʻilo: ʻi he anga kovi ke mou tatau mo e valevale, ka mou tangata pe ʻi he ʻilo. \v 21 Kuo tohi eni ʻi he fono, “ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, Te u lea ki he kakai ni ʻaki ʻae kau tangata lea kehe mo e loungutu kehe; ka neongo ia kotoa pē ʻe ʻikai te nau fanongo ai kiate au.” \v 22 Ko ia ko e ngaahi lea kehekehe ko e fakaʻilonga, ka ʻoku ʻikai kiate kinautolu ʻoku tui, ka kiate kinautolu ʻoku taʻetui: ka ko e kikite ʻoku ʻikai maʻanautolu ʻoku taʻetui, ka kiate kinautolu ʻoku tui. \v 23 Ko ia kapau kuo kātoa ʻae siasi ki he potu pe taha, pea lea kotoa pē ʻaki ʻae ngaahi lea kehekehe, pea hū ki \add ai ha niʻihi \add*ʻoku taʻepoto, pe taʻetui, ʻikai te nau lau kuo mou faha? \v 24 Pea kapau ʻoku kikite kotoa pē, pea hū ki ai ha taha ʻoku taʻetui, pe ha taʻepoto, kuo takitalaʻi kotoa pē ia, kuo fakamaau kotoa pē ia: \v 25 Pea pehē pe hono fakahā ʻoe ngaahi meʻa fufū ʻa hono loto; pea tō fakafoʻohifo ia ki hono mata, pea hū ki he ʻOtua, ʻo fakahā ko e moʻoni ʻoku ʻiate kinautolu ʻae ʻOtua. \v 26 Pea ʻoku fēfē, ʻe kāinga? ʻOka mou ka fakataha ʻoku mou taki taha maʻu ha saame, ha akonaki, ha lea kehe, ha fakahā, ha fakamatala. Ke fai kotoa pē ʻae meʻa ke langa hake. \v 27 Kapau ʻoku lea ha taha ʻi he lea taʻeʻiloa, ke fai ʻe he toko ua, pea lahi ʻoka toko tolu, ʻonau lelea taha pe; pea ke fakamatala ʻe ha tokotaha. \v 28 Pea kapau ʻoku ʻikai ha taha ke fakamatala, ke longo pē ia ʻi he siasi; pea tuku ke lea ia kiate ia pe, pea ki he ʻOtua. \v 29 Ke lea ʻae kau kikite ʻe toko ua pe toko tolu, pea fakamaau ki ai ʻae niʻihi. \v 30 Kapau ʻoku fakaʻilo ha meʻa ki ha tokotaha ʻoku nofo ofi, ke longo pē ʻae ʻuluaki. \v 31 He te mou kikite hokohoko kotoa pē, koeʻuhi ke akonekina kotoa pē, pea ke fakafiemālieʻi kotoa pē. \v 32 He ko e ngaahi laumālie ʻoe kau kikite, ʻoku faʻa puleʻi ʻe he kau kikite. \v 33 He ʻoku ʻikai mei he ʻOtua ʻae maveuveu, ka ko e melino, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he ngaahi siasi kotoa pē ʻoe kakai māʻoniʻoni. \v 34 Ke longo pē homou kau fefine ʻi he ngaahi siasi: he ʻoku ʻikai ngofua kiate kinautolu ke lea: ka ke nau anganofo, ʻo hangē foki ko e tala ʻe he fono. \v 35 Pea kapau te nau fie ʻilo ha meʻa, ke nau fehuʻi ki honau husepāniti ʻi ʻapi: he ko e meʻa fakamā ke lea ʻae fefine ʻi he siasi. \v 36 He ko e moʻoni naʻe haʻu ʻae folofola ʻae ʻOtua meiate kimoutolu? Pe naʻe hoko atu ia kiate kimoutolu pe? \v 37 Kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ko e palōfita ia, pe ko e fakalaumālie, tuku ke fakahā ʻe ia, ko e ngaahi meʻa ʻoku ou tohi atu kiate kimoutolu, ko e ngaahi fekau ia ʻae ʻEiki. \v 38 Pea kapau ʻoku ai ha taha ʻoku taʻeʻilo, ke ʻiate ia pe ʻene taʻeʻilo. \v 39 Ko ia, ʻe kāinga, mou holi ke mou kikite, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻae lea ʻaki ʻae lea kehekehe. \v 40 Ka ke fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ke matamatalelei, pea fai hokohoko lelei pe. \c 15 \cd \it 1 ʻI he toetuʻu ʻa Kalaisi, 12 ʻOku ne fakamoʻoni ʻae totonu ʻo ʻetau toetuʻu, koeʻuhi ko e kakai naʻe taʻetui ki he toetuʻu ʻoe sino. 21 Hono fua, 35 Mo hono anga, 51 Mo hono liliu ʻoe sino, mo kinautolu ʻe kei moʻui ʻi he ʻaho fakamui.\it* \p \v 1 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei, ʻaia naʻaku malangaʻaki kiate kimoutolu, ʻaia foki kuo mou maʻu, pea ʻoku mou tuʻu ai; \v 2 ‌ʻAia kuo fakamoʻui ai ʻakimoutolu, ʻo kapau ʻoku mou manatuʻi ʻaia ne u malangaʻaki kiate kimoutolu, ʻo kapau naʻe ʻikai te mou tui noa pē. \v 3 He ko e ʻuluaki ʻoe meʻa naʻaku ʻaʻau atu kiate kimoutolu, ʻaia naʻaku maʻu foki, Ko e pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahala, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi; \v 4 Pea naʻe fai ia, pea naʻe toetuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi: \v 5 Pea naʻe mamata kiate ia ʻa Kifasi, pea mo e toko hongofulu ma toko ua: \v 6 Hili ia, pea mamata fakataha kiate ia ʻae kāinga ʻe toko nimangeau tupu; pea ʻoku kei moʻui honau tokolahi, ka kuo tō ʻo mohe ʻae niʻihi. \v 7 Hili ia, naʻe mamata ʻa Semisi kiate ia, pea hoko mo e kau ʻaposetolo kotoa pē. \v 8 Pea ne u mamata fakamui foki ʻeau kiate ia, ʻo hangē ko e fānau taʻehoko. \v 9 He ko e siʻi taha pe au ʻi he kau ʻaposetolo, ʻoku ʻikai taau mo au ke ui au ko e ʻaposetolo, koeʻuhi naʻaku fakatanga ʻae siasi ʻoe ʻOtua. \v 10 Ka ko e meʻa ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua ʻoku ou pehē ni ai au: pea ko ʻene ʻofa kiate au, naʻe ʻikai taʻeʻaonga ia; ka naʻaku ngāue lahi hake ʻaupito kiate kinautolu kotoa pē: ka naʻe ʻikai ko au, ka ko e tokoni mei he ʻOtua naʻe ʻiate au. \v 11 Pea ko ia kapau ko au, pe ko kinautolu, ka ʻoku pehē pe ʻemau malanga, pea pehē pe hoʻomou tui. \v 12 Pea ko eni, kapau ʻoku malangaʻaki ʻa Kalaisi mo ʻene toetuʻu mei he pekia, ʻoku fēfē ʻae pehē ʻe he niʻihi ʻiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha toetuʻu ʻoe mate? \v 13 He kapau ʻoku ʻikai ha toetuʻu mei he mate, pea tā ʻoku ʻikai toetuʻu ʻa Kalaisi: \v 14 Pea kapau ʻoku ʻikai toetuʻu ʻa Kalaisi, pea ʻoku taʻeʻaonga ʻemau malanga, pea taʻeʻaonga mo hoʻomou tui foki. \v 15 ‌ʻIo, pea kuo ʻilo ʻakimautolu ko e fakamoʻoni loi ki he ʻOtua; he kuo mau fakapapau mei he ʻOtua ʻa ʻene fokotuʻu hake ʻa Kalaisi: ʻaia naʻe ʻikai te ne fokotuʻu hake, ʻo kapau ko eni ʻoku ʻikai toetuʻu ʻae mate. \v 16 He kapau ʻoku ʻikai toetuʻu hake ʻae mate pea kuo ʻikai toetuʻu hake ʻa Kalaisi: \v 17 Pea kapau kuo ʻikai tuʻu hake ʻa Kalaisi, ʻoku taʻeʻaonga hoʻomou tui; ʻoku mou kei ʻi hoʻomou angahala. \v 18 Pea ko kinautolu foki kuo mohe ʻia Kalaisi, kuo nau ʻauha. \v 19 Kapau ʻoku ngata ki he moʻui ni ʻetau ʻamanaki lelei ki ai, ko e malaʻia lahi taha pe ʻakitautolu ʻi he kakai kotoa pē. \v 20 Ka ko eni, kuo toetuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻokinautolu naʻe mohe. \v 21 He ko e meʻa ʻi he tangata naʻe hoko ai ʻae mate, pea ʻe hoko ʻi he tangata foki ʻae toetuʻu ʻoe mate. \v 22 He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻAtama, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi. \v 23 Ka ko e tangata taki taha kotoa pē ʻi hono lakanga: ko e ʻuluaki fua ʻa Kalaisi; pea hoko mo kinautolu ʻoku ʻo Kalaisi, ʻi heʻene haʻu. \v 24 Pea ʻe toki hoko ʻae ikuʻanga, ʻaia te ne ʻatu ai ʻae puleʻanga ki he ʻOtua, ʻio, ko e Tamai; hili ʻene ikuna ʻae pule kotoa pē, mo e fekau kotoa pe, mo e mālohi. \v 25 He kuo pau pe ke pule ia, kaeʻoua ke ne tuku ʻa hono ngaahi fili kotoa pē ki hono lalo vaʻe. \v 26 Ko e fili fakamui ʻe fakaʻauha, ko e mate. \v 27 “He kuo tuku ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki hono lalo vaʻe.” Ka ʻi heʻene pehē, kuo fakamoʻulaloa ʻae “ngaahi meʻa kotoa pē,” ʻoku ʻilongofua pe ʻoku ʻataʻatā ia, ʻaia naʻa ne tuku ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki lalo ʻiate ia. \v 28 Pea ka ʻosi hono fakavaivai ʻoe ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia, ʻe toki anganofo ʻae Foha kiate ia naʻa ne tuku ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki lalo ʻiate ia, koeʻuhi ke tāfataha pe ʻae ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē. \v 29 Kae ʻikai, pea ko e hā ʻe fai ʻekinautolu kuo papitaiso ki he mate, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaupito toetuʻu ʻae mate? Ko e hā ʻoku papitaiso ai ʻakinautolu ki he mate? \v 30 Pea ko e hā ʻoku tau tuʻutuʻutāmaki ai ʻi he feituʻulaʻā kotoa pē? \v 31 ‌ʻOku ou fakahā ʻi hoʻomou fiefia ʻaia ʻoku ou maʻu ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki, ʻoku ou mate ʻi he ʻaho kotoa pē. \v 32 He kapau, ʻo hangē ko e \add lea ʻae \add*tangata, kuo u tau mo e fanga manu ʻi ʻEfesō, ko e hā hono ʻaonga kiate au, ʻo kapau ʻoku ʻikai toetuʻu ʻae mate? “Ke tau kai mo inu; he te tau mate ʻapongipongi.” \v 33 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu: “Ko e ngaahi talanoa kovi ʻoku fakahalaʻi ʻae ngaahi anga ʻoku lelei.” \v 34 ‌ʻA hake ki he māʻoniʻoni, pea ʻoua naʻa fai angahala; he ʻoku teʻeki maʻu ʻe he niʻihi ʻae ʻiloʻi ʻae ʻOtua: ʻoku ou lea ʻaki ia ko hoʻomou fakamā. \v 35 Ka ʻe pehē nai ʻe ha tokotaha, “ʻE fēfē hono fokotuʻu ʻoe mate? Pea ʻi he sino fē te nau haʻu?” \v 36 Ko e vale koe, ko ia ʻoku ke tūtuuʻi ʻoku ʻikai fakaake ia, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke mate: \v 37 Pea ko e meʻa ko ia ʻoku ke tūtuuʻi, ʻoku ʻikai te ke tūtuuʻi ʻae sino ko ia ʻe tupu, ka ko e foʻi tenga ko ha foʻi tenga kehe: \v 38 Ka ʻoku foaki ki ai ʻe he ʻOtua hono sino, ko ʻene faʻiteliha pe ia, pea ki he tenga taki taha hono sino ʻoʻona. \v 39 ‌ʻOku ʻikai ko e kakano tatau pe ʻae kakano kotoa pē: he ʻoku ai ʻae kakano ko e taha ʻoe tangata, ko e kakano ʻe taha ʻoe fanga manu, ko e taha kehe ʻoe ngaahi ika, mo e taha kehe ʻoe fanga manupuna. \v 40 Pea ʻoku ai foki ʻae ngaahi sino fakalangi, mo e ngaahi sino fakamaama: ka ʻoku taha pe ʻae nāunau ʻoe fakalangi, pea ko e fakamaama ʻoku taha kehe ia. \v 41 He ʻoku ai ʻae nāunau ʻe taha ʻoe laʻā, mo e nāunau ʻe taha ʻoe māhina, mo e nāunau ʻe taha ʻoe ngaahi fetuʻu: he ʻoku fai kehekehe ʻi he nāunau ʻae fetuʻu ʻe taha ki he fetuʻu ʻe taha. \v 42 Pea ʻoku pehē pe ʻae toetuʻu ʻae mate. ʻOku tūtuuʻi ia ʻi he ʻauʻauha: ʻoku fokotuʻu hake ia ʻi he taʻefaʻaʻauʻauha: \v 43 ‌ʻOku tūtuuʻi ia ʻi he fakalielia; ʻoku fokotuʻu ia mo e nāunau: ʻoku tūtuuʻi ia ʻi he vaivai; ʻoku fokotuʻu ia ʻi he mālohi: \v 44 ‌ʻOku tūtuuʻi ia koe sino fakakakano; ʻoku fokotuʻu ia koe sino fakalaumālie. ʻOku ai ʻae sino fakakakano, pea ʻoku ai mo e sino fakalaumālie. \v 45 Pea kuo tohi ʻo pehē, “Ko e ʻuluaki tangata ko ʻAtama naʻe ngaohi ia ko e laumālie moʻui;” ko e ʻAtama fakamui ko e laumālie fakamoʻui. \v 46 Ka naʻe ʻikai muʻomuʻa ʻaia ʻoku laumālie ka ko ia ʻoku fakakakano; kae toki hoko ʻaia ʻoku fakalaumālie. \v 47 Ko e ʻuluaki tangata, ʻoku mei he kelekele, ʻoku kelekeleʻia: ko hono ua ʻoe tangata, ko e ʻEiki mei he langi. \v 48 Hangē ko e kelekeleʻia, ʻoku pehē pe foki ʻakinautolu ʻoku kelekeleʻia: pea hangē ko ia ʻoku mei he langi, ʻoku pehē pe foki ʻakinautolu ʻoku fakalangi. \v 49 Pea hangē ko e tau ʻi he tatau ʻo ia ʻoku mei he langi. \v 50 Pea ʻoku ou tala eni, ʻe kāinga, ʻe ʻikai faʻa maʻu ʻe he kakano mo e toto ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua; pea ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he ʻauʻauha ʻae taʻefaʻaʻauʻauha. \v 51 Vakai, ʻoku ou fakahā ha meʻa fufū kiate kimoutolu; ʻE ʻikai te tau mohe kotoa pē, ka te tau liliu kotoa pē, \v 52 ‌ʻI he fakafokifā ʻi he kemo ʻoe mata, ʻi he pā fakamui ʻoe meʻa lea: koeʻuhi ʻe pā mai ia, pea ʻe fokotuʻu hake ai ʻae mate, ʻo taʻefaʻaʻauʻauha, pea ʻe liliu ai ʻakitautolu. \v 53 He kuo pau ke ʻai ʻe he ʻauʻauha ni, ʻae taʻefaʻaʻauʻauha, pea ke ai ʻe he mate ni ʻae taʻemate \v 54 Ko ia, pea ka ʻosi hono ai ʻe he ʻauʻauha ni ʻae taʻefaʻaʻauʻauha, mo e ʻai ʻe he mate ni ʻae taʻemate, ʻe toki fakamoʻoni ʻae lea kuo tohi, “Kuo folo hifo ʻae mate ʻe he mālohi.” \v 55 “ʻE mate, kofaʻā haʻo huhu? ʻE faʻitoka, kofaʻā hoʻo mālohi?” \v 56 Ko e huhu ʻoe mate ko e angahala; pea ko e mālohi ʻoe angahala ko e fono. \v 57 Kae fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki ke tau mālohi ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 58 Ko ia, ko hoku kāinga ʻofeina, ke tupulekina maʻuaipē ʻi he ngāue ʻae ʻEiki, he ʻoku mou ʻilo ko hoʻomou ngāue ʻi he ʻEiki, ʻoku ʻikai taʻeʻaonga ia. \c 16 \cd \it 1 ʻOku ne enginaki ke nau tokoni ki he masiva ʻoe kāinga lotu ʻi Selūsalema: 10 ʻOku ne fakaongolelei ʻa Timote: 13 Pea hili ʻae ngaahi akonaki fakakāinga, 16 ʻOku ne fakaʻosi ʻene tohi ʻaki ʻae ngaahi popōaki.\it* \p \v 1 Pea ko e meʻa ki he tānaki tokoni ki he kāinga māʻoniʻoni, ke fai pe ʻekimoutolu, ʻo hangē ko ia kuo u fekau ki he ngaahi siasi ʻi Kalētia. \v 2 ‌ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻoe uike, ke mou taki taha vaheʻi ʻo tuku ʻae tokoni, ʻo fakatatau mo hono fakamonūʻiaʻi, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha tānaki ʻo kau ka hoko atu. \v 3 Pea kau ka hoko atu, ko kinautolu te mou loto ki ai, te u fekau ʻakinautolu mo e ngaahi tohi, ke ʻave hoʻomou tokoni ʻofa ki Selūsalema. \v 4 Pea kapau ʻe lelei ʻeku ʻalu foki, te nau ʻalu mo au. \v 5 Pea ko eni, te u ʻalu atu kiate kimoutolu, ʻoka hili ʻeku ʻalu atu ʻi Masitōnia: he te u ʻalu atu ʻi Masitōnia. \v 6 Pea te u nofo ʻapē ʻi he faʻahitaʻu momoko mo kimoutolu, koeʻuhi ke mou moimoiʻi au ʻi hoku fononga ki ha potu te u ʻalu ki ai. \v 7 He koeʻuhi ʻe ʻikai te u fou atu kiate kimoutolu ʻi he fononga ni; ka ʻoku ou ʻamanaki te u nofo fuoloa siʻi ʻiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe lelei ki he ʻEiki. \v 8 Ka te u tatali ʻi ʻEfesō ʻo aʻu ki he Penitekosi. \v 9 He kuo fakaava kiate au ʻae matapā lahi pea ʻaonga, pea ʻoku tokolahi ʻae fili. \v 10 Pea ko eni, kapau ʻe hoko atu ʻa Timote, vakai ke ʻiate kimoutolu taʻemanavahē ia: he ʻoku fai ʻe ia ʻae ngāue ʻae ʻEiki, ʻo hangē foki ko au. \v 11 Ko ia ke ʻoua naʻa manukiʻi ia ʻe ha tokotaha: kae tokoniʻi ia, ke fononga mai ʻi he fiemālie, koeʻuhi ke haʻu ia kiate au: he ʻoku ou ʻamanaki kiate ia fakataha mo e kāinga. \v 12 Pea ko e meʻa ki hotau kāinga ko ʻApolosi, naʻaku kole lahi kiate ia ke ne ʻalu atu mo e kāinga kiate kimoutolu: ka naʻe ʻikai siʻi loto ia ke ʻalu atu ʻi he kuonga ni; ka ʻe ʻalu atu ia ʻi ha kuonga tuʻutuʻumālie kiate ia. \v 13 Mou leʻo, tuʻumaʻu ʻi he tui, fai ʻo ngali mo e tangata, mou mālohi. \v 14 Ke fai hoʻomou ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ʻofa. \v 15 ‌ʻOku mou ʻilo ʻae fale ʻo Setivena, ko e ʻuluaki fua ia ʻi ʻAkeia, pea kuo nau tuku ʻakinautolu ke tauhi ʻae kakai māʻoniʻoni, pea ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, \v 16 Ke fakaʻapaʻapa ʻakimoutolu ki he kakai pehē, pea kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tokoni mo kimautolu, pea ngāue. \v 17 ‌ʻOku ou fiemālie ʻi he haʻu ʻa Setivena mo Fotuneto mo ʻAkaiko: he ko ia naʻe toe meiate kimoutolu kuo nau totongi. \v 18 He kuo nau fakafiemālieʻi ʻae laumālie ʻoʻoku mo kimoutolu: ko ia mou fai ʻofa ki he kakai pehē. \v 19 Ko e ngaahi siasi ʻo ʻEsia ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOku ʻofa lahi atu kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki ʻa ʻAkuila mo Pisila, pea mo e siasi ʻoku ʻi hona fale. \v 20 ‌ʻOku ʻofa atu ʻae kāinga kotoa pē kiate kimoutolu. Mou feʻofoʻofani ʻaki ʻae ʻuma māʻoniʻoni. \v 21 Ko e tohi ʻofa eni ʻa Paula ʻaki hoku nima ʻoʻoku. \v 22 Kapau ʻoku ai ha tangata ʻoku ʻikai ʻofa ia ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke malaʻia ia. ʻOku haʻu ʻae ʻEiki. \v 23 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. \v 24 Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻeku ʻofa ʻia Kalaisi Sisu. ʻEmeni.