\id 1CH \h 1 Meʻa Hokohoko \toc1 Ko E ʻUluaki Tohi Fakamatala Meʻa Hokohoko \toc2 1 Meʻa Hokohoko \toc3 1MHk \mt2 KO E ʻULUAKI TOHI \mt3 FAKAMATALA \mt1 MEʻA HOKOHOKO \cl KO E VAHE \c 1 \cd \it 1 Ko e tala hohoko ki he ngaahi hako ʻoe tangata talu meia ʻAtama ʻo aʻu kia ʻEpalahame. 27 Ko e hako ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo ʻIsimeʻeli. 43 Ko e ngaahi ʻeiki naʻe pule ʻi ʻItomi ʻi he teʻeki ai ha tuʻi ʻi ʻIsileli.\it* \p \v 1 Ko ʻAtama, mo Seti, mo ʻInosi, \v 2 Ko Kēnani, mo Malelili, mo Seleti, \v 3 Ko ʻInoke, mo Metusela, mo Lemeki, \v 4 Ko Noa, mo Semi, mo Hami, mo Sefeti. \p \v 5 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Sefeti; ko Komela, mo Mekoki, mo Metai, mo Savani, mo Tupale, mo Meseke, mo Tailasa. \v 6 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Komela ko ʻAsekinasa, mo Lifata, mo Tokama. \v 7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Savani; ko ʻElaisa, mo Taʻasisi, mo Kitimi, mo Totenimi. \p \v 8 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Hami ko Kusa, mo Misilemi, mo Futi, mo Kēnani. \v 9 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kusa; ko Sipa, mo Havila, mo Sapita, mo Leama, mo Sapetika. Pea ko e ngaahi foha ʻo Leama; ko Sipa, mo Titani. \v 10 Pea naʻe tupu ʻia Kusa ʻa Nimilote pea naʻe kamata ongoongo lahi ia ʻi māmani. \v 11 Pea naʻe tupu meia Misilemi ʻa Lutimi, mo ʻAnamemi, mo Lehapimi, mo Nafituhemi, \v 12 Mo Patilusime, mo Kasiluhemi, (ʻaia naʻe tupu ai ʻae kakai Filisitia,) mo Kafitolime. \v 13 Pea naʻe tupu ʻia Kēnani ʻa Saitoni, ko hono ʻuluaki, pea mo Heti, \v 14 Mo e kakai Sepusi foki, mo e kakai ʻAmoli, pea mo e kakai Keakasa, \v 15 Mo e kakai Hevi, mo e kakai ʻAlaka, mo e kakai ʻo Sina, \v 16 Mo e kakai ʻAvati, mo e kakai Semali, mo e kakai Hemati. \p \v 17 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Semi; ko ʻIlami, mo ʻAsuli, mo ʻAfakisate, mo Luti, mo ʻElami, mo Usa, mo Uli, mo Ketali, mo Meseki. \v 18 Pea naʻe tupu ʻia ʻAfakisate ʻa Sela, pea naʻe tupu ʻia Sela ʻa Ipela. \v 19 Pea naʻe fanauʻi ʻae foha ʻe toko ua kia Ipela: ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Peleki; koeʻuhi naʻe vahevahe ʻa māmani ʻi hono ngaahi ʻaho ʻoʻona: pea ko e hingoa ʻo hono tokoua ko Sokitani. \v 20 Pea naʻe tupu ʻia Sokitani ʻa ʻAlimotate, mo Silefi, mo Hesamavete, mo Sela, \v 21 Ko Hatolame foki, mo Usali, mo Tikila, \v 22 Mo Ipale, mo ʻApimaeli, mo Sipa, \v 23 Mo Ofeli, mo Havila, mo Sopapi. Ko e ngaahi foha ʻakinautolu ni kotoa pē ʻo Sokitani. \p \v 24 ¶ Ko Semi, mo ʻAfakisate, mo Sela, \v 25 Ko Ipale, mo Peleki, mo Liu, \v 26 Ko Seluke, mo Nehoa, mo Tela, \v 27 Ko ʻEpalame; ko ia foki ko ʻEpalahame. \v 28 Ko e ngaahi foha ʻo ʻEpalahame; ko ʻAisake, mo ʻIsimeʻeli. \p \v 29 ¶ Ko honau ngaahi toʻutangata eni ko e ʻuluaki fānau kia ʻIsimeʻeli, ko Nepeoti; pea hoko mo ia ʻa Keta, mo ʻAtieli, mo Mipisami, \v 30 Ko Misima, mo Tumaa, mo Masa, mo Hetaʻa, mo Tima, \v 31 Ko Situa, mo Nefisi, mo Kitema. Ko e ngaahi foha ʻakinautolu ʻo ʻIsimeʻeli. \p \v 32 ¶ Pea ko eni ʻae ngaahi tama ʻo Ketula ko e fefine sinifu ʻo ʻEpalahame: naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Similai, mo Sokesani, mo Metani, mo Mitiane, mo Isipaka, mo Suaa. Pea ko e ngaahi foha ʻo Sokesani ko Sipa, mo Titani. \v 33 Pea ko e ngaahi foha ʻo Mitiane; ko ʻEfaa, mo ʻEfee, mo Henoke, mo ʻApaita, mo Elitaa. Ko kinautolu kotoa pē ko eni ko e ngaahi tama ʻa Ketula. \v 34 Pea naʻe tupu ʻia ʻEpalahame ʻa ʻAisake. Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻAisake ko ʻIsoa mo ʻIsileli. \p \v 35 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo ʻIsoa; ko ʻIlifasi, mo Leueli, mo Seusi, mo Salami, mo Ko ia. \v 36 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIlifasi: ko Temani, mo Omaʻa, mo Sefa, mo Katami, mo Kinasi, mo Timina, mo ʻAmaleki. \v 37 Ko e ngaahi foha ʻo Leueli; ko Nehate, mo Sela, mo Sama, mo Misa. \v 38 Pea ko e ngaahi foha ʻo Seia; ko Lotani, mo Sopale, mo Sipione, mo Ena, mo Tisoni, mo Eseli, mo Tisani. \v 39 Pea ko e ngaahi foha ʻo Lotani ko Holi, mo Homani, pea ko Timina ko e tuofefine ia ʻo Lotani. \v 40 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sopale ko ʻAlivani, mo Maneate, mo Ipale, mo Sifo, mo Onama. Pea ko e ongo foha ʻo Sipione; ko Esaa, mo Ena. \v 41 Ko e ngaahi foha ʻo Ena; ko Tisoni. Pea ko e ngaahi foha ʻo Tisoni; ko ʻAmilami, mo Esipani, mo Itilani, mo Kilani. \v 42 Ko e ngaahi foha ʻo Eseli; ko Pilani, mo Sefani, mo Ekani. Pea ko e ngaahi foha ʻo Tisani; ko Usa, mo ʻElani. \p \v 43 ¶ Pea ko eni ia ʻae ngaahi tuʻi naʻe pule ʻi he fonua ʻo ʻItomi ʻi he teʻeki ai ha tuʻi ke pule ki he fānau ʻa ʻIsileli; ko Pela ko e foha ʻo Peoli: pea ko e hingoa ʻo hono kolo ʻoʻona ko Tinapa. \v 44 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Pela, naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa Sopapi ko e foha ʻo Sela ʻo Posila. \v 45 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Sopapi, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Husami mei he fonua ʻoe kakai Temani. \v 46 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Husami, naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa Hatati ko e foha ʻo Pitati, ʻaia naʻa ne teʻia ʻae kakai Mitiane ʻi he ngoue ʻo Moape: pea ko e hingoa ʻo hono kolo ʻoʻona ko ʻAviti. \v 47 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Hatati, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Samila mei Masileka. \v 48 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Samila, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Saula mei Leapote ʻi he veʻe vaitafe. \v 49 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Saula, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Peali-Hanani ko e foha ʻo ʻAkepoa. \v 50 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Peali-Hanani, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Hatati: pea ko e hingoa ʻo hono kolo ʻoʻona ko Pau; pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Mehetepeli, ko e taʻahine ʻa Matileti, ko e taʻahine ʻa Mesaʻapi. \p \v 51 ¶ Naʻe pekia foki ʻa Hatati. Pea ko e ngaahi ʻeiki eni ʻo ʻItomi; ko e ʻeiki ko Timina, ko e ʻeiki ko Elia, mo e ʻeiki ko Seteli, \v 52 Ko e ʻeiki ko ʻAholipama, mo e ʻeiki ko Ela, mo e ʻeiki ko Pinoni, \v 53 Ko e ʻeiki ko Kinasi, mo e ʻeiki ko Temani, mo e ʻeiki ko Mipisali, \v 54 Ko e ʻeiki ko Makiteli, mo e ʻeiki ko ʻIlami. Ko e ngaahi ʻeiki eni ʻo ʻItomi. \c 2 \cd \it 1 Ko e hako ʻo ʻIsileli. 3 Ko e tala ʻae hohoko ʻoe hako ʻo Siuta. 13 Ko e fānau ʻa Sese. 18 Ko e fānau ʻa Kelepi. 21 Ko e fānau ʻa Hesiloni. 25 Ko fānau ʻa Silamili. 34 Ko e fānau ʻa Sesani. 42 Ko e faʻahinga ʻe taha ʻoe fānau ʻa Kelepi. 50 Ko e hako ʻo Kelepi ko e foha ʻo Hua.\it* \p \v 1 Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIsileli; ko Lupeni, mo Simione, mo Livai, mo Siuta, mo ʻIsaka, mo Sepuloni, \v 2 Mo Tani, mo Sosefa, mo Penisimani, mo Nafitali, mo Kata, pea mo ʻAseli. \p \v 3 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Siuta; ko ʻEa, mo ʻOnani, mo Sila: naʻe fanauʻi ʻae toko tolu ko ia kiate ia ʻe he taʻahine ʻo Sua ko e fefine Kēnani. Pea naʻe kovi ʻa ʻEa, ko e ʻuluaki fānau ʻa Siuta, ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻa ne tāmateʻi ia. \v 4 Pea naʻe fanauʻi kiate ia ʻe Tema ko hono ʻofefine ʻi he fono ʻa Felesi pea mo Selaa. Ko e ngaahi foha kotoa pē ʻo Siuta ko e toko nima. \p \v 5 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Felesi ko Hesiloni mo Hamuli. \v 6 Pea ko e ngaahi foha ʻo Selaa ko Simili, mo Etani, mo Hemani, mo Kalikoli, pea mo Tala: ko e lau toko nima ʻakinautolu. \v 7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kalimi; ko ʻAkali, ʻaia ko e fakamaveuveu ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe fai angahala ʻi he meʻa naʻe fakatapui. \v 8 Pea ko e ngaahi foha ʻo Etani; ko ʻAsalia. \v 9 Pea ko e ngaahi foha foki ʻo Hesiloni, ʻaia naʻe fānau kiate ia; ko Silamili, mo Lami, pea mo Kilupai. \p \v 10 ¶ Pea naʻe fanauʻi kia Lami ʻa ʻAminitapi; pea fanauʻi kia ʻAminitapi ʻa Nasoni, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Siuta. \v 11 Pea naʻe fanauʻi kia Nasoni ʻa Salima, pea fanauʻi kia Salima ʻa Poasi, \v 12 Pea naʻe fanauʻi kia Poasi, ʻa ʻOpeti, pea fanauʻi kia ʻOpeti ʻa Sese. \v 13 Pea naʻe fanauʻi kia Sese ʻa hono ʻuluaki foha ko ʻIliapi, pea ko ʻApinatapi ko hono toko ua, pea mo Sima ko hono toko tolu, \v 14 Mo Netanili ko hono toko fā, mo Latei ko hono toko nima, \v 15 Mo Osemi ko hono toko ono, mo Tevita ko hono toko fitu: \v 16 Pea ko hono ngaahi tuofefine ʻoʻona ko Seluia, mo ʻApikali. Pea ko e ngaahi tama ʻa Seluia; ko ʻApisai, mo Soape, pea mo ʻAsaeli, ko e toko tolu. \v 17 Pea naʻe fanauʻi ʻe ʻApikali ʻa ʻAmasa: pea ko e tamai ʻa ʻAmasa ko Seteli ko e tangata ʻIsimeʻeli. \v 18 Pea naʻe fanauʻi kia Kelepi ko e foha ʻo Hesiloni ʻae ngaahi fānau ʻia ʻAsupa ko hono uaifi, pea ʻia Silioti: ko eni ʻa ʻene ngaahi tama ʻaʻana; ko Sesa, mo Sopapi, mo ʻAlitoni. \v 19 Pea ʻi heʻene hoko ʻo pekia ʻa ʻAsupa, naʻe ʻomi ʻe Kelepi kiate ia ʻa Efalata, ʻaia naʻe fanauʻi kiate ia ʻa Hua. \v 20 Pea naʻe fanauʻi kia Hua ʻa Uli, pea fanauʻi kia Uli ʻa Pesalili. \v 21 Pea hili ia naʻe hū ange ʻa Hesiloni ki he ʻofefine ʻo Mekili ko e tamai ʻa Kiliati, ʻaia naʻa ne mali husepāniti ki ai ʻi hono onongofulu taʻu ʻo ʻene motuʻa; pea naʻa ne fanauʻi ʻe ia kiate ia ʻa Sikupi. \v 22 Pea naʻe fanauʻi kia Sikupi ʻa Saili, ʻaia naʻe ʻoʻona ʻae kolo ʻe uofulu ma tolu ʻi he fonua ʻo Kiliati. \v 23 Pea naʻa ne kapasia ʻa Kesuli, mo ʻAlami, fakataha mo e ngaahi kolo ʻo Saili, meiate kinautolu, mo Kinati, mo hono ngaahi kolo ʻo ia, ʻio, ʻae kolo ʻe onongofulu. naʻe ʻoe ngaahi foha ʻo Mekili ko e tamai ʻa Kiliati, ʻae ngaahi potu ni kotoa pē. \v 24 Pea ʻi he hili ʻae pekia ʻa Hesiloni ʻi Kelepi-Efalata, naʻe toki fanauʻi kiate ia ʻe ʻApia ko e uaifi ʻo Hesiloni, ʻa ʻAsuli ko e tamai ʻa Tikoa. \p \v 25 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Silamili ko e ʻuluaki foha ʻo Hesiloni; ko Lami ko e ʻuluaki fānau, mo Puna, mo Oleni, mo Osemi, mo ʻAhisa. \v 26 Pea naʻe ai mo e uaifi ʻe tokotaha ʻo Silamili, ʻaia naʻe hingoa ko ʻAtala; ko e faʻē ia ʻa Onami. \v 27 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Lami ko e ʻuluaki fānau ʻa Silamili; ko Maʻasi, mo Samini, mo Ekeli. \v 28 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Onami ko Samei, mo Sata. Pea ko e ngaahi foha ʻo Samei; ko Natapi, mo ʻApisuli. \v 29 Pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo ʻApisuli, ko ʻEpieli, pea naʻa ne fānau ʻe ia kiate ia ʻa ʻApani mo Moliti. \v 30 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Natapi ko Seleti, mo ʻApaiʻimi: ka naʻe mate ʻa Seleti taʻehafānau. \v 31 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻApaiʻimi ko Isi. Pea ko e ngaahi foha ʻo Isi ko Sesani. Pea ko e fānau ʻa Sesani ko ʻAlai. \v 32 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sata ko e tokoua ʻo Samei; ko Seteli, mo Sonatane: pea naʻe mate ʻa Seteli taʻehafānau. \v 33 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sonatane; ko Peleti, mo Sasa. Ko e ngaahi foha ʻakinautolu ni ʻo Silamili. \p \v 34 ¶ Ka ko eni naʻe ʻikai maʻu ʻe Sesani ha ngaahi foha ka ko e ngaahi ʻofefine. Pea naʻe maʻu ʻe Sesani ha tamaioʻeiki, ko e tangata ʻIsipite, ʻaia naʻe hingoa ko Salia. \v 35 Pea naʻe foaki ʻe Sesani ʻa hono ʻofefine kia Salia ko ʻene tamaioʻeiki ke na fakamaʻu; pea naʻa ne fanauʻi ʻe ia ʻa ʻAtai. \v 36 Pea naʻe tupu ʻia ʻAtai ʻa Natani, pea tupu ʻia Natani ʻa Sapati, \v 37 Pea naʻe tupu ʻia Sapati, ʻa ʻEfilali, pea tupu ʻia ʻEfilali ʻa ʻOpeti, \v 38 Pea naʻe tupu ʻia ʻOpeti ʻa Sehu, pea tupu ʻia Sehu ʻa ʻAsalia, \v 39 Pea naʻe tupu ʻia ʻAsalia ʻa Helesi, pea tupu ʻia Helesi ʻa Elasa, \v 40 Pea naʻe tupu ʻia Elasa ʻa Sisemei, pea tupu ʻia Sisemei ʻa Salumi, \v 41 Pea naʻe tupu ʻia Salumi ʻa Sikamia, pea tupu ʻia Sikamia ʻa ʻIlisama. \p \v 42 ¶ Ka ko e ngaahi foha eni ʻo Kelepi ko e tokoua ʻo Silamili: ko Mesa ko hono ʻuluaki fānau, ʻaia ko e tamai ʻa Sifi; pea mo e ngaahi foha ʻo Malesa ko e tamai ʻa Hepeloni. \v 43 Pea ko e ngaahi foha ʻo Hepeloni: ko Kola, mo Tapua, mo Likemi, pea mo Sema. \v 44 Pea naʻe tupu ʻia Sema ʻa Leami ko e tamai ʻa Sokoami; pea naʻe tupu ʻia Likemi ʻa Samei. \v 45 Pea ko e foha ʻo Samei ko Maoni: pea ko Maoni ko e tamai ia kia Pete-Sua. \v 46 Pea ko Efa, ko e fefine sinifu kia Kelepi, naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Helani, mo Mosa, mo Kesesi: pea naʻe tupu ʻia Helani ʻa Kesesi. \v 47 Pea ko e ngaahi foha ʻo Satei; ko Likemi, mo Sotani, mo Kesemi, mo Pelati, mo Efa, pea mo Seafi. \v 48 Ko Meaka, ko e fefine sinifu ʻa Kelepi, naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Sepeli mo Tilena. \v 49 Naʻa ne fanauʻi foki ʻe ia ʻa Seafi ko e tamai ʻa Matimana, ko Siva ko e tamai ʻa Makipena, pea mo e tamai ʻa Kepa: pea ko e ʻofefine ʻo Kelepi naʻe ui ko ʻAkesa. \p \v 50 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Kelepi ko e foha ʻo Hua, ko e ʻuluaki fānau kia Efalata; ko Sopale ko e tamai ʻa Kesasialimi, \v 51 Ko Salima ko e tamai ʻa Petelihema, mo Halefi ko e tamai ʻa Petekateli. \v 52 Pea ko Sopale ko e tamai ʻa Kesasialimi naʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi foha; ko Haloe, mo hono vaheua mālie ʻoe kakai Maneata. \v 53 Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Kesasialimi; ko e kakai Itila, mo e kakai Pua, mo e kakai Sumati, mo e kakai Misila; pea naʻe tupu meiate kinautolu ʻae kakai Salea, mo e kakai Esitaoli. \v 54 Ko e ngaahi foha eni ʻo Salima; ko Petelihema mo e kakai Nitofa, mo e kakai ʻAtaloti, ko e fale ʻo Soape, pea mo hono vaeua mālie ʻoe kakai Maneata, ko e kakai Sola. \v 55 Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe kau tangata tohi naʻe nofo ʻi Sepesi; ko e kakai Tilati, mo e kakai Simia, mo e kakai Sukati. Ko kinautolu eni ʻae kakai Kēnani naʻe tupu meia Hemati, ko e tamai ʻae fale ʻo Lekapi. \c 3 \cd \it 1 Ko e ngaahi foha ʻo Tevita. 10 Ko hono hako ʻoʻona ʻo aʻu kia Setikia. 17 Ko e hako ʻo Sekonia.\it* \p \v 1 Pea ko eni ʻae ngaahi foha ʻo Tevita, ʻakinautolu naʻe fānau kiate ia ʻi Hepeloni; ko e ʻuluaki fānau ko ʻAmanoni, ʻia ʻAhinoami ko e fefine Sesilili; ko hono toko ua ko Taniela, ʻia ʻApikali ko e fefine Kameli: \v 2 Ko hono toko tolu, ko ʻApisalomi ko e tama ʻa Meaka ko e ʻofefine ʻo Talimei ko e tuʻi ʻo Kesuli: ko hono toko fā, ko ʻAtonisa ko e tama ʻa Hakiti: \v 3 Ko hono toko nima, ko Sifatia ʻia ʻApitali: ko hono toko ono, ko Itiliami ʻia Ekila ko hono uaifi. \v 4 Naʻe fanauʻi ʻae toko ono ni kiate ia ʻi Hepeloni; pea naʻa ne pule ʻi ai ʻi he taʻu ʻe fitu mo e māhina ʻe ono: pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema, ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma tolu. \v 5 Pea ko kinautolu eni naʻe fanauʻi kiate ia ʻi Selūsalema; ko Samua, mo Sopapi, mo Natani, pea mo Solomone, ko e toko fā ʻia Patisua ko e ʻofefine ʻo ʻAmieli: \v 6 Ko Ipia foki, mo ʻIlisua, mo Ilifileti. \v 7 Mo Noka, mo Nefeki, mo Safia, \v 8 Mo ʻIlisama, mo Iliata, pea mo Ilifileti, ko e toko hiva. \v 9 Ko e ngaahi foha eni kotoa pē ʻo Tevita, ka ʻoku lau kehe ʻae ngaahi tama ʻae kau sinifu, pea mo Tamaa ko honau tuofefine. \p \v 10 ¶ Pea ko e foha ʻo Solomone, ko Lehopoami, ko hono foha ʻoʻona ko ʻApia, ko hono foha ʻoʻona ko ʻAsa, ko hono foha ʻoʻona ko Sihosafate, \v 11 Ko hono foha ʻoʻona ko Solami, ko hono foha ʻoʻona ko ʻAhasia, ko hono foha ʻoʻona ko Soasi, \v 12 Ko hono foha ʻoʻona ko ʻAmasia, ko hono foha ʻoʻona ko ʻAsalia, ko hono foha ʻoʻona ko Sotami, \v 13 Ko hono foha ʻoʻona ko ʻAhasi, ko hono foha ʻoʻona ko Hesekaia, ko hono foha ʻoʻona ko Manase, \v 14 Ko hono foha ʻoʻona ko ʻAmoni, pea ko hono foha ʻoʻona ko Sosaia. \v 15 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sosaia, ko hono ʻuluaki fānau ko Sohanani, ko hono toko ua ko Sihoiakimi, ko hono toko tolu ʻa Setikia, ko hono toko fā ʻa Salumi. \v 16 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sihoiakimi: ko Sekonia ko hono foha, pea ko hono foha ʻoʻona ko Setikia. \v 17 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sekonia; ko Esili, mo Salatieli ko hono foha, \v 18 Ko Malikilami foki, mo Pitaia, mo Senasa, mo Sekamia, mo Hosama, mo Nitapia. \v 19 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Pitaia, ko Selupepeli, mo Simi: pea ko e ngaahi foha ʻo Selupepeli; ko Mesulami, mo Hanania, pea mo Silomiti ko honau tuofefine: \v 20 Mo Hasupa, mo Oeli, mo Pelekia, mo Hasatia, mo Susapi-Heseti, ko e toko nima. \v 21 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Hanania ko Pelatia, mo Sisaia; ko e ngaahi foha ʻo Lifaia, ko e ngaahi foha ʻo Elinani, ko e ngaahi foha ʻo ʻOpataia, ko e ngaahi foha ʻo Sikania. \v 22 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sikania; ko Simaia: pea ko e ngaahi foha ʻo Simaia; ko Hatusi, mo Ikiali, mo Pelaia, mo Nealia, mo Safati, ko e toko ono. \v 23 Pea ko e ngaahi foha ʻo Nealia; ko Ilionei, mo Hesekaia, mo ʻAsilikami, ko e toko tolu. \v 24 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Ilionei, ko Hotaia, mo Iliasipi, mo Pelaia, mo ʻAkupi, mo Sohanani, mo Tilaia, mo ʻAnani, ko e toko fitu. \c 4 \cd \it 1–23 Ko e fakamatala ki he hako ʻo Siuta ʻi he faʻahinga ʻo Kelepi. 24–43 Ko e hako naʻe tupu meia Simeoni.\it* \p \v 1 Ko e ngaahi foha eni ʻo Siuta; ko Felesi, mo Hasiloni, mo Kalimi, mo Uli, mo Sopale. \v 2 Pea naʻe tupu ʻia Liaia ko e foha ʻo Sopale ʻa Seati; pea naʻe tupu ʻia Seati ʻa ʻEhumai, mo Lehati. Ko kinautolu eni ʻae faʻahinga ʻoe kakai Sola. \v 3 Pea naʻe tupu mai eni mei he tamai ʻa Etama: ko Sesilili, mo Isima, mo Itipasi: pea ko e hingoa ʻo honau tuofefine ko Haseliponi: \v 4 Pea ko Penieli ko e tamai ʻa Kitoa, mo ʻAseli ko e tamai ʻa Husa. Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Hua, ko e ʻuluaki fānau kia Efalata, ko e tamai ʻa Petelihema. \v 5 Pea ko ʻAsuli ko e tamai ʻa Tikoa naʻe maʻu ʻae uaifi ʻe toko ua, ko Hela mo Neala. \v 6 Pea naʻe fanauʻi ʻe Neala kiate ia ʻa ʻAhusami, mo Hefeli, mo Temini, mo ʻEhasitali. Ko e ngaahi tama eni ʻa Neala. \v 7 Pea ko e ngaahi tama eni ʻa Hela, ko Seleti, mo Sisoa, mo Etinani. \v 8 Pea naʻe tupu ʻia Kosi ʻa ʻAnupi, mo Sopepa, mo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻEhaleli ko e foha ʻo Halumi. \p \v 9 ¶ Pea naʻe ongoongolelei lahi hake ʻa Sepesi ʻi hono kāinga: pea naʻe ui ʻa hono hingoa ʻe heʻene faʻē ko Sepesi, ko ʻene pehē, Koeʻuhi naʻaku fāʻeleʻi ia ʻi he mamahi. \v 10 Pea naʻe lotu ʻa Sepesi ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Taumaiā, te ke tāpuaki moʻoni au, mo fakalahi ʻa hoku mata fonua, pea ke kau mai ho nima kiate au, pea ke maluʻi au mei he kovi, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku mamahi ai!” Pea naʻe foaki ʻe he ʻOtua ʻae meʻa naʻa ne kole ki ai. \p \v 11 ¶ Pea naʻe tupu ʻia Kilupi ko e tokoua ʻo Sua ʻa Mili, ʻaia ko e tamai kia Esitoni. \v 12 Pea naʻe tupu ʻia Esitoni ʻa Pete-Lafa, mo Pasea, mo Tihina ko e tamai ʻa Ilinahasi. Ko e kau tangata ia ʻo Leka. \v 13 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kinasi; ko e Otenili, mo Selaia: pea ko e ngaahi foha ʻo Otinili, ko Hetati. \v 14 Pea naʻe tupu ʻia Meonotei ʻa Ofila: pea naʻe tupu ʻia Selaia ʻa Soape, ko e tamai ʻoe kakai ʻoe potu talalo ʻo Kalasimi; he ko e kau tufunga ʻakinautolu. \v 15 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kelepi ko e foha ʻo Sifune; ko Ilu, mo Ela, mo Naʻami: pea ko e ngaahi foha ʻo Ela, ʻio, ʻa Kinasi. \v 16 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sihalelili; ko Sifi, mo Sifa, mo Tilia, mo Esalili. \v 17 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Esela, ko Seteli, mo Meleti, mo ʻEfeli, mo Saloni: pea naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Miliame, mo Samei, pea mo Isipa ko e tamai ʻa Esitimoa. \v 18 Pea naʻe fanauʻi ʻe hono uaifi mei he kakai Siuta ʻa Seleti ko e tamai ʻa Kitoa, mo Hepa ko e tamai ʻa Soko, mo Sikutili ko e tamai ʻa Sanoa. Pea ko e ngaahi tama eni ʻo Pitia ko e ʻofefine ʻa Felo, ʻaia naʻe mali mo Meleti. \v 19 Pea ko e ngaahi tama ʻae fefine ko Hotia ko e tuofefine ʻo Neami, ko e tamai ʻa Kila ko e tangata Kamai, mo Esitimoa ko e tangata Meaka. \v 20 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simoni, ko ʻAmanoni, mo Lina, mo Penihanani, mo Tiloni. Pea ko e ngaahi foha ʻo Isi eni, ko Soheti mo Penisoheti. \p \v 21 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Sela ko e foha ʻo Siuta, ko ʻEa ko e tamai ʻa Leka, mo Lata ko e tamai ʻa Malesa, pea mo e ngaahi faʻahinga ʻoe fale ʻokinautolu naʻe ngaohi ʻae tupenu lelei lahi, ʻi he faʻahinga ʻo Esipea. \v 22 Mo Sokimi, mo e kau tangata ʻo Kosepa, mo Soasi, mo Salafi, ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae pule ʻi Moape, mo Sasupi lehemi. Pea ko e ngaahi meʻa muʻa eni. \v 23 Ko e kau tufunga ipu ʻumea ʻakinautolu ni, pea mo kinautolu naʻe nofo ki he tō ngoue mo e ngaahi ʻakau; naʻa nau nofo ai mo e tuʻi ke fai ʻene ngāue. \p \v 24 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Simione, ko Nimueli, Mo Samini, mo Salipi, mo Sela, mo Sauli: \v 25 Ko Salumi ko hono foha, mo Mipisami ko hono foha ʻoʻona, mo Misima ko hono foha ʻoʻona. \v 26 Pea ko e ngaahi foha ʻo Misima; ko Hamueli ko hono foha ʻoʻona, mo Sakuli ko hono foha ʻoʻona, mo Simi ko hono foha ʻoʻona. \v 27 Pea naʻe maʻu ʻe Simi ʻae ngaahi foha ʻe toko hongofulu ma toko ono, mo e ngaahi ʻofefine ʻe toko ono; ka naʻe ʻikai ke tokolahi ʻae fānau ʻo hono ngaahi tokoua, pea naʻe ʻikai ke fanafanau lahi ʻa hono faʻahinga kotoa pē, ke hangē ko e fānau ʻa Siuta. \v 28 Pea naʻa nau nofo ʻi Peasipa, mo Molata, mo e ngaahi kolo ʻo Suali. \v 29 Pea ʻi Pilaʻa, pea ʻi Esemi, pea ʻi Tolati, \v 30 Pea ʻi Petueli, pea ʻi Hoama, pea ʻi Sikilaki, \v 31 Pea ʻi Pete-Malikapoti, mo e ngaahi kolo ʻo Susimi, pea ʻi Petepilei, pea ʻi Saelimi. Ko honau ngaahi kolo eni ʻo aʻu ki he pule ʻa Tevita. \v 32 Pea ko honau ngaahi kolo siʻi, ko Etama, mo ʻAini, mo Limoni, mo Tokeni, mo ʻAsani, ko e kolo ʻe nima: \v 33 Pea mo honau ngaahi kolo siʻi naʻe tuʻu takatakai ʻi he ngaahi kolo ko ia, ʻo aʻu ki Peali. Ko eni ia ʻahonau ngaahi nofoʻanga ʻo fakatatau mo honau ngaahi faʻahinga. \v 34 Pea ko Mesopapi, mo Samileki, mo Sosa ko e foha ʻo ʻAmasia. \v 35 Mo Soeli, mo Sehu ko e foha ʻo Sosipia, ko e foha ʻo Selaia, ko e foha ʻo Esieli, \v 36 Mo Ilionei, mo Sakopa, mo Sisohaia, mo ʻAsaia, mo ʻAtieli, mo Sesimieli, mo Penaia, \v 37 Mo Sisa ko e foha ʻo Sifi, ko e foha ʻo ʻAloni, ko e foha ʻo Sitaia, ko e foha ʻo Simili, ko e foha ʻo Simaia; \v 38 Ko kinautolu ni kuo lau honau hingoa, ko e houʻeiki ʻakinautolu ʻo honau ngaahi faʻahinga: pea naʻe tupu ʻo tokolahi ʻaupito ʻae fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \p \v 39 ¶ Pea naʻa nau ʻalu atu ki he hūʻanga ki Kitoa, ki he potu hahake ʻoe teleʻa, ke kumi ʻae potu mohukuʻia maʻa ʻenau fanga manu. \v 40 Pea naʻa nau ʻilo ʻae potu mohukuʻia mo lelei, pea naʻe ʻataʻatā ʻae fonua, mo nofo lelei, mo melino pe; he naʻe nofo ʻi muʻa ʻi ai ʻae kakai Hami. \v 41 Pea ko kinautolu ni naʻe tohi ʻa honau hingoa naʻe haʻu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻonau teʻia honau ngaahi fale fehikitaki, pea mo e kakai Maoni naʻe ʻilo ʻi ai, mo nau fakaʻauha ʻaupito ia ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, pea naʻa nau nofo ʻi honau ngaahi potu: koeʻuhi naʻe ʻi ai ʻae mohuku ki heʻenau fanga manu. \v 42 Pea naʻe ʻiate kinautolu, ʻae fānau ʻa Simione, ko e kau tangata ʻe toko nimangeau, naʻe ʻalu ki he moʻunga ko Seia, pea ko honau ngaahi ʻeikitau ko Pelatia, mo Nealia, mo Lifaia, pea mo ʻUsili, ko e ngaahi foha ʻo Isi. \v 43 Pea naʻa nau teʻia ʻae toenga ʻoe kakai ʻAmaleki naʻe hao, mo nau nofo ai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. \c 5 \cd \it 1 Ko e fakamatala ki he hako ʻo Lupeni. 12 Ko e hako ʻo Kata. 23 Ko e hako ʻo Manase.\it* \p \v 1 Ko eni ko e ngaahi foha ʻo Lupeni, ko e ʻuluaki fānau kia ʻIsileli, (he ko e ʻuluaki fānau ia; ka ko e meʻa ʻi heʻene fakaʻuliʻi ʻae mohenga ʻo ʻene tamai, ko ia naʻe foaki ai ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki fānau ki he ngaahi foha ʻo Sosefa ko e foha ʻo ʻIsileli: pea ʻoku ʻikai lau ʻae hohoko ʻo fai mei he ʻuluaki fānau. \v 2 He naʻe mālohi hake ʻa Siuta ki hono ngaahi tokoua, pea naʻe meiate ia ʻae ʻeiki pule, ka ko e ʻinasi ʻoe ʻuluaki fānau naʻe ʻia Sosefa ia:) \v 3 ‌ʻIo, ko e ngaahi foha ʻo Lupeni ko e ʻuluaki fānau kia ʻIsileli, ko Henoke, mo Falu, mo Hesiloni, mo Kalimi. \v 4 Ko e ngaahi foha ʻo Soeli; ko Simaia ko hono foha, mo Koki ko hono foha ʻoʻona, mo Simi ko hono foha ʻoʻona, \v 5 Ko Maika ko hono foha ʻoʻona, ko Liaia ko hono foha ʻoʻona, ko Peali ko hono foha ʻoʻona, \v 6 Ko Piela ko hono foha ʻoʻona, ʻaia naʻe ʻave \add fakapōpula \add*ʻe Tekilati-Pilesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia: ko e ʻeiki ia ʻoe faʻahinga ʻo Lupeni. \v 7 Pea ko e tuʻukimuʻa eni ʻi hono ngaahi tokoua ʻoʻona ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻi heʻene lau hake ʻae hohoko ʻo honau ngaahi toʻutangata, ko Sehieli, mo Sakalia, \v 8 Mo Pela ko e foha ʻo ʻAsasi, ko e foha ʻo Sema, ko e foha ʻo Soeli, ʻaia naʻe nofo ʻi ʻAloeli, ʻo aʻu atu ki Nipo mo Peali mioni. \v 9 Pea ki he feituʻu hahake naʻa ne nofo ʻo aʻu atu ki he hūʻanga ʻoe toafa mei he vaitafe ko ʻIufaletesi: koeʻuhi naʻe tupu ʻo lahi ʻenau fanga manu ʻi he fonua ʻo Kiliati. \v 10 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Saula naʻa nau fai ʻae tau ki he kakai Hekaʻā, pea naʻa nau tō hifo ʻi honau nima: pea naʻa nau nofo ʻi honau ngaahi falefehikitaki ʻi he feituʻu hahake kotoa pē ʻo Kiliati. \p \v 11 ¶ Pea naʻe nofo hangatonu mai kiate kinautolu ʻae fānau ʻa Kata, ʻi he fonua ʻo Pesani, mo Salika: \v 12 Ko Soeli ko e ʻeiki lahi, pea hoko mo ia ʻa Safami, mo Sanei, mo Safati ʻi Pesani. \v 13 Pea ko honau kāinga eni ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko Mikaeli, mo Mesulami, mo Sepa, mo Solei, mo Sakani, mo Sia, mo Hepa, ko e toko fitu. \v 14 Pea ko e fānau eni ʻa ʻApieli ko e foha ʻo Huli, ko e foha ʻo Saloa, ko e foha ʻo Kiliati, ko e foha ʻo Mikaeli, ko e foha ʻo Sesisai, ko e foha ʻo Sato, ko e foha ʻo Pusa; \v 15 Ko ʻAhi ko e foha ʻo ʻApitieli, ko e foha ʻo Kuni, ko e ʻeiki ia ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 16 Pea naʻa nau nofo ʻi Kiliati ʻi Pesani, pea ʻi hono ngaahi kolo, pea ʻi he ngaahi potu tuaʻā ʻo Saloni, ʻi honau ngaahi ngataʻanga \add fonua\add*. \v 17 naʻe lau hake eni kotoa pē ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sotami ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Selopoami ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. \p \v 18 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Lupeni, mo e kakai Kata, mo hono vahe ua ʻoe faʻahinga ʻa Manase, ʻae kau tangata toʻa, ko e kau tangata naʻe faʻa toʻo ʻae pā pea mo e heletā, pea faʻa fanaʻaki ʻae kaufana, mo poto ʻi he tau, ko honau tokolahi ko e toko fā mano, mo e fā afe ma fitungeau ma onongofulu, naʻe ʻalu atu ki he tau. \v 19 Pea naʻa nau fakalanga ʻae tau ki he kakai Hekaʻā, pea kia Setuli, mo Nafisi, pea mo Notapi. \v 20 Pea naʻe tokoni ʻakinautolu ʻi heʻenau fai kiate kinautolu, pea naʻe tukuange ʻae kakai Hekaʻā ki honau nima, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe kau mo kinautolu: he naʻa nau tangi ki he ʻOtua ʻi he tau, pea naʻa ne fakaongo kiate kinautolu; koeʻuhi naʻa nau fakafalala kiate ia. \v 21 Pea naʻa nau ʻave ʻa ʻenau fanga manu; ko e fanga kāmeli ʻe nima mano, mo e fanga sipi ʻe ua kilu mo e nima mano, mo e fanga ʻasi ʻe ua afe, pea mo e kakai tangata ʻe tokotaha kilu, \v 22 He naʻe tō ʻo mate ʻae fuʻu tokolahi, he naʻe mei he ʻOtua ʻae tau. Pea naʻa nau nofo ʻi honau ngaahi potu ʻonautolu ʻo aʻu ki he \add kuonga \add*ʻoe fakapōpula. \p \v 23 ¶ Pea naʻe nofo ʻi he fonua ʻae fānau ʻoe vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase: naʻa nau tupu ʻo tokolahi mei Pesani ʻo aʻu atu ki Peali-Heamoni, mo Sinili, ʻo aʻu ki he moʻunga ko Heamoni. \v 24 Pea ko kinautolu eni ʻae kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻio, ʻa Hefeli, mo Isi, mo Ilieli, mo ʻAsilieli, mo Selemaia, mo Hotevia, mo Satieli, ko e kau tangata toʻa lahi, ko e kau tangata ongoongo lahi, mo e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \p \v 25 ¶ Pea naʻa nau fai angahala ki he ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻa nau ʻalu kehe ke muimui ki he ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻoe fonua, ʻaia naʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻi muʻa ʻiate kinautolu. \v 26 Pea naʻe ueʻi hake ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻae loto ʻo Puli ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, mo e loto ʻo Tekilati-Pilesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea naʻa ne ʻave pōpula ʻakinautolu, ʻio, ʻae kakai Lupeni, mo e kakai Kata, mo e vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, pea naʻa ne ʻomi ʻakinautolu ki Hela, mo Hapoa, mo Hala, pea ki he vaitafe ko Kosani, ʻo aʻu mai ki he kuonga ni. \c 6 \cd \it 1 Ko e ngaahi foha ʻo Livai mo e faʻahinga ʻae kau taulaʻeiki ʻo aʻu ki he fakapōpula. 31 Ko kinautolu naʻe tuku ʻe Tevita ke fai ʻae hiva ʻi he ngāue ʻoe fale ʻo Sihova. 49 Ko e tala ki he faʻahinga ʻo ʻElone. 54 Ko e ngaahi potu nofoʻanga ʻoe kau Taulaʻeiki mo e kau Livai.\it* \p \v 1 Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Livai; ko Kesoni, mo Kohate, mo Melali. \v 2 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kohate; ko ʻAmilami, mo ʻIsa, mo Hepeloni, mo ʻUsili. \v 3 Pea ko e fānau ʻa ʻAmilami; ko ʻElone, mo Mōsese pea mo Miliame. Ko e ngaahi foha foki ʻo ʻElone; ko Natapi, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, pea mo ʻItama. \v 4 Naʻe tupu ʻia ʻEliesa ʻa Finiasi, pea tupu ʻia Finiasi ʻa ʻApisua, \v 5 Pea tupu ʻia ʻApisua ʻa Puki, pea tupu ʻia Puki ʻa Usi, \v 6 Pea tupu ʻia Usi ʻa Silaia, pea tupu ʻia Silaia ʻa Milaioti, \v 7 Pea naʻe tupu ʻia Milaioti ʻa ʻAmalia, pea tupu ʻia ʻAmalia ʻa ʻAhitupe, \v 8 Pea tupu ʻia ʻAhitupe ʻa Satoki, pea tupu ʻia Satoki ʻa ʻAhimeasi, \v 9 Pea tupu ʻia ʻAhimeasi ʻa ʻAsalia, pea tupu ʻia ʻAsalia ʻa Sohanani, \v 10 Pea tupu ʻia Sohanani ʻa ʻAsalia, (ko ia ia naʻe fai ʻae ngāue fakataulaʻeiki ʻi he faletapu naʻe langa ʻe Solomone ʻi Selūsalema:) \v 11 Pea naʻe tupu ʻia ʻAsalia ʻa ʻAmalia, pea tupu ʻia ʻAmalia ʻa ʻAhitupe, \v 12 Pea tupu ʻia ʻAhitupe ʻa Satoki, pea tupu ʻia Satoki ʻa Salumi, \v 13 Pea tupu ʻia Salumi ʻa Hilikia, pea tupu ʻia Hilikia ʻa ʻAsalia, \v 14 Pea tupu ʻia ʻAsalia ʻa Selaia, pea tupu ʻia Selaia ʻa Sihosataki, \v 15 Pea naʻe fakapōpulaʻi ʻa Sihosataki, ʻi heʻene ʻave ʻe Sihova ʻa Siuta mo Selūsalema ʻi he nima ʻo Nepukanesa. \p \v 16 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Livai; ko Kesomi, mo Kohate, mo Melali. \v 17 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo Kesomi; ko Lipinai, mo Simi. \v 18 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kohate, ko ʻAmilami mo ʻIsa, mo Hepeloni, pea mo ʻUsili. \v 19 Ko e ngaahi foha ʻo Melali; ko Mali, mo Musi. Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe kau Livai ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi tamai. \v 20 ‌ʻIa Kesomi; ko Lipinai ko hono foha, mo Sehati ko hono foha ʻoʻona, mo Sima ko hono foha ʻoʻona, \v 21 Mo Soa ko hono foha ʻoʻona, mo Ito ko hono foha ʻoʻona, mo Selaa ko hono foha ʻoʻona, mo Siatelai ko hono foha ʻoʻona. \v 22 Ko e ngaahi foha ʻo Kohate; ko ʻAminatapi ko hono foha, mo Kola ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAsili ko hono foha ʻoʻona, \v 23 Mo ʻElikena ko hono foha ʻoʻona, mo Epiasafi ko hono foha, mo ʻAsili ko hono foha, \v 24 Mo Tehati ko hono foha, mo Ulieli ko hono foha, mo Sauli ko hono foha. \v 25 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElikena; ko ʻAmasai mo ʻAhimoti. \v 26 Pea ko ʻElikena: ko e ngaahi foha ʻo ʻElikena; ko Sofei ko hono foha, mo Nehati ko hono foha, \v 27 Mo ʻIliapi ko hono foha, mo Siloami ko hono foha, mo ʻElikena ko hono foha. \v 28 Pea ko e ngaahi foha ʻo Samuela; ko e ʻuluaki fānau ko Vasini pea mo Epia. \v 29 Ko e ngaahi foha ʻo Melali; ko Mali, mo Lipinai ko hono foha ʻoʻona, mo Simi ko hono foha ʻoʻona, mo Usa ko hono foha ʻoʻona, \v 30 Mo Simi ko hono foha ʻoʻona, mo Hakia ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAsaia ko hono foha ʻoʻona. \p \v 31 ¶ Pea ko kinautolu eni naʻe tuku ʻe Tevita ke ʻanautolu ʻae fai ʻae hiva ʻi he fale ʻo Sihova, hili ʻae hoko ʻae puha \add ʻoe fuakava \add*ki hono mālōlōʻanga. \v 32 Pea naʻa nau fai ʻae hiva ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, ʻo aʻu ki he kuonga naʻe langa ai ʻe Solomone ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema: pea naʻa nau fai fakaholo ʻenau ngāue ʻo fakatatau mo honau ngaahi lakanga. \v 33 Pea ko kinautolu eni naʻe tutuʻu fakataha mo ʻenau fānau. ʻI he ngaahi foha ʻoe kakai Kohate: ko Hemani ko e tangata fasi hiva, ko e foha ʻo Soeli, ko e foha ʻo Simueli, \v 34 Ko e foha ʻo ʻElikena, ko e foha ʻo Siholami, ko e foha ʻo Ilieli, ko e foha ʻo Toa, \v 35 Ko e foha ʻo Sufi, ko e foha ʻo ʻElikena, ko e foha ʻo Mehati, ko e foha ʻo ʻAmasai, \v 36 Ko e foha ʻo ʻElikena, ko e foha ʻo Soeli, ko e foha ʻo ʻAsalia, ko e foha ʻo Sefania, \v 37 Ko e foha ʻo Tehati, ko e foha ʻo ʻAsili, ko e foha ʻo Epiasafi, ko e foha ʻo Kola, \v 38 Ko e foha ʻo ʻIsa, ko e foha ʻo Kohate, ko e foha ʻo Livai, ko e foha ʻo ʻIsileli. \v 39 Pea ko hono tokoua ko ʻAsafi, ʻaia naʻe tuʻu ki hono nima toʻomataʻu, ʻio, ʻa ʻAsafi ko e foha ʻo Pelekia ko e foha ʻo Simia, \v 40 Ko e foha ʻo Mikaeli, ko e foha ʻo Peaseia, ko e foha ʻo Malikia, \v 41 Ko e foha ʻo Etini, ko e foha ʻo Sela, ko e foha ʻo ʻAtaia, \v 42 Ko e foha ʻo Etani, ko e foha ʻo Sima, ko e foha ʻo Simi, \v 43 Ko e foha ʻo Sehati, ko e foha ʻo Kesomi, ko e foha ʻo Livai. \v 44 Pea naʻe tutuʻu ʻa honau ngaahi tokoua ko e ngaahi foha ʻo Melali ki he nima toʻohema: ko Etani ko e foha ʻo Kisi, ko e foha ʻo ʻApiti, ko e foha ʻo Maluki, \v 45 Ko e foha ʻo Hesapia, ko e foha ʻo ʻAmasia, ko e foha ʻo Hilikia, \v 46 Ko e foha ʻo ʻAmisi, ko e foha ʻo Pani, ko e foha ʻo Sameli, \v 47 Ko e foha ʻo Mali, ko e foha ʻo Musi, ko e foha ʻo Melali, ko e foha ʻo Livai. \v 48 Naʻe fakanofo foki ʻa honau kāinga ko e kau Livai ki he ngāue kehekehe ʻi he fale fehikitaki ʻoe fale ʻoe ʻOtua. \p \v 49 ¶ Ka naʻe fai feilaulau ʻe ʻElone pea mo hono ngaahi foha ʻi he funga feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, pea mo e feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala, mo e ngāue kotoa pē ʻoe potu toputapu ʻaupito, pea ke fai ha fakalelei koeʻuhi ko ʻIsileli; ʻo fakatatau mo ia kotoa pē naʻe fekauʻi ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua. \v 50 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻElone ko hono foha ko ʻEliesa, mo hono foha ko Finiasi, mo hono foha ko ʻApisua, \v 51 Ko hono foha ko Puki, mo hono foha ko Usi, mo hono foha ko Silaia, \v 52 Mo Milaioti ko hono foha, mo ʻAmalia ko hono foha, mo ʻAhitupe ko hono foha, \v 53 Ko Satoki ko hono foha, mo ʻAhimeasi ko hono foha. \p \v 54 ¶ Pea ko eni ia ʻa honau ngaahi nofoʻanga ʻi honau ngaahi kolo mālohi ʻo honau fonua, ʻi he ngaahi foha ʻo ʻElone, mo e ngaahi faʻahinga ʻoe kakai Kohate: he naʻe ʻonautolu ʻae tohi ʻoe talotalo. \v 55 Pea naʻa nau foaki ʻa Hepeloni kiate kinautolu ʻi he fonua ʻo Siuta, pea mo e ngaahi potu naʻe tuʻu takatakai ʻo ofi ki ai. \v 56 Ka ko e ngaahi ngoue ʻoe kolo, mo hono ngaahi potu kakai siʻi, naʻa nau foaki ia kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune. \v 57 Pea ki he ngaahi foha ʻo ʻElone naʻa nau foaki ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻio, ʻa Hepeloni, ko e \add kolo \add*hūfanga, mo Lipina mo hono ngaahi potu ofi ʻo ia, mo Satili, mo Esitimoa, mo honau ngaahi potu ofi, \v 58 Mo Heleni mo hono ngaahi potu ofi, mo Tipa mo hono ngaahi potu ofi, \v 59 Mo ʻAsani mo hono ngaahi potu ofi, mo Pete-Semesi mo hono ngaahi potu ofi: \v 60 Pea mei he faʻahinga ʻo Penisimani; ko Kepa mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAlemeti mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAnatoti mo hono ngaahi potu ofi. Ko honau ngaahi kolo ki honau faʻahinga kotoa pē ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu. \v 61 Pea \add naʻe foaki \add*ʻae kolo ʻe hongofulu ʻo tatau mo e tohi ʻoe talotalo, mei hono vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ki he ngaahi foha ʻo Kohate, ʻakinautolu naʻe kei toe ʻi he fānau ʻoe faʻahinga ko ia. \v 62 Pea \add naʻe foaki \add*ʻae kolo ʻe hongofulu ma tolu ki he ngaahi foha ʻo Kesomi ʻi honau ngaahi faʻahinga kotoa pē, mei he faʻahinga ʻo ʻIsaka, pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli, pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali, pea mei he faʻahinga ʻo Manase ʻi Pesani. \v 63 \add Naʻe foaki \add*ʻae kolo ʻe hongofulu ma ua ki he ngaahi foha ʻo Melali ʻi he talotalo, ki honau ngaahi faʻahinga, mei he faʻahinga ʻo Lupeni, pea mei he faʻahinga ʻo Kata, pea mei he faʻahinga ʻo Sepuloni. \v 64 Pea naʻe foaki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he kau Livai ʻae ngaahi kolo ni mo e ngaahi potu ofi ki ai. \v 65 Pea naʻa nau foaki ʻi he talotalo, mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta, pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Penisimani, ʻae ngaahi kolo ko eni, ʻaia ʻoku ui ʻaki ʻa honau hingoa. \v 66 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Kohate naʻe ʻonautolu ʻae ngaahi kolo ʻo honau fonua mei he faʻahinga ʻo ʻIfalemi. \v 67 Pea naʻa nau foaki kiate kinautolu, mei he ngaahi kolo hūfanga, ʻa Sikemi ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi mo e ngaahi potu ofi ki ai; pea \add naʻa nau foaki \add*foki ʻa Kesa mo hono ngaahi potu ofi, \v 68 Mo Sokimiami mo hono ngaahi potu ofi, mo Pete-Holoni mo hono ngaahi potu ofi, \v 69 Pea mo ʻAsaloni mo hono ngaahi potu ofi, mo Kati-Limoni mo hono ngaahi potu ofi: \v 70 Pea mei hono vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase; ko ʻAneli mo hono ngaahi potu ofi, mo Piliami mo hono ngaahi potu ofi, ki he fānau naʻe toe ʻoe ngaahi foha ʻo Kohate. \p \v 71 ¶ \add Naʻe foaki \add*ki he ngaahi foha ʻo Kesomi mei he fānau ʻoe vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻa Kolani ʻi Pesani mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAsitelote mo hono ngaahi potu ofi: \v 72 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻIsaka; ko Ketesi mo hono ngaahi potu ofi, mo Tapilati mo hono ngaahi potu ofi, \v 73 Mo Lemoti mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAnemi mo hono ngaahi potu ofi: \v 74 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli; ko Masali mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻApitoni mo hono ngaahi potu ofi, \v 75 Mo Hukoki mo hono ngaahi potu ofi, mo Lehopi mo hono ngaahi potu ofi: \v 76 Pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali; ko Ketesi ʻi Kāleli mo hono ngaahi potu ofi, mo Hamoni mo hono ngaahi potu ofi, mo Kesatemi mo hono ngaahi potu ofi. \v 77 Pea ki hono toe ʻoe fānau ʻa Melali \add naʻe foaki \add*mei he faʻahinga ʻa Sepuloni, ʻa Limoni mo hono ngaahi potu ofi, mo Tepoa mo hono ngaahi potu ofi: \v 78 Pea ʻi he kau vai ʻe taha ʻo Soatani ʻo ofi ki Seliko, ʻi he kau vai ʻa Soatani ki he feituʻu hahake, \add naʻe \add*foaki mei he faʻahinga ʻa Lupeni, ʻa Peseli ʻi he toafa mo hono ngaahi potu ofi, mo Sasa mo hono ngaahi potu ofi, \v 79 Ko Ketimote foki mo hono ngaahi potu ofi, mo Mefata mo hono ngaahi potu ofi: \v 80 Pea mei he faʻahinga ʻa Kata; ko Lemoti ʻi Kiliati mo hono ngaahi potu ofi, mo Mehanemi mo hono ngaahi potu ofi, \v 81 Mo Hesiponi mo hono ngaahi potu ofi, mo Saseli mo hono ngaahi potu ofi. \c 7 \cd \it 1 Ko e ngaahi foha ʻo ʻIsaka, 6 Pea ʻo Penisimani, 13 Pea ʻo Nafitali, 14 Pea ʻo Manase, 20 Pea ʻo ʻIfalemi, 30 Pea ʻo ʻAseli.\it* \p \v 1 Pea ko eni ʻae ngaahi foha ʻa ʻIsaka: ko Tola, mo Pua, mo Sasupi, mo Similoni, ko e toko fā. \v 2 Pea ko e ngaahi foha ʻa Tola; ko Usa, mo Lifaia, mo Silieli, mo Samei, mo Sipisami, mo Simueli, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau tamai, ʻio ʻo Tola: ko e kau tangata toʻa ʻakinautolu ʻi honau toʻutangata; pea ko honau tokolahi ʻi he ngaahi ʻaho ʻa Tevita ko e toko ua mano mo e ua afe mo e onongeau. \v 3 Pea ko e ngaahi foha ʻa Usa; ko Isilaia: pea ko e ngaahi foha ʻo Isilaia; ko Mikaeli, mo ʻOpataia mo Soeli, mo Isia, ko e toko nima: ko e kau tangata ongoongoa kotoa pē ʻakinautolu. \v 4 Pea naʻe kau mo kinautolu, ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, pea tatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻae ngaahi vahenga kongakau ki he tau, ko e kautau ʻe toko tolu mano mo e toko ono afe: he naʻe tokolahi honau ngaahi uaifi pea mo ʻenau fānau tangata. \v 5 Pea ko honau kāinga ʻi he ngaahi fānau ʻa ʻIsaka ko e kau tangata toʻa, pea ko honau lau fakataha ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata ko e toko valu mano mo e toko fitu afe. \p \v 6 ¶ Ko kinautolu eni naʻe ʻa Penisimani; ko Pela, mo Pekeli, mo Sitieli, ko e toko tolu. \v 7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pela; ko Esiponi, mo Usa, mo ʻUsili, mo Selimoti, mo Ili, ko e toko nima: ko e kau mātuʻa ʻakinautolu ʻi he fale ʻo ʻenau tamai, ko e kau tangata mālohi mo toʻa; pea naʻe lau ʻakinautolu ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, ko e toko ua mano mo e ua afe, mo e tolungofulu ma fā. \v 8 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pekeli; ko Simila, mo Soasi, mo ʻEliesa, Ilionei, mo Omili, mo Selimoti, mo ʻApia, mo ʻAnatoti, mo ʻAlemeti. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e ngaahi foha ʻo Pekeli. \v 9 Pea ko honau toko fiha, ʻo hangē ko honau hohoko mo honau ngaahi toʻutangata, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e kau tangata mālohi mo toʻa, ko e toko ua mano mo e uangeau. \v 10 Ko e ngaahi foha foki ʻo Sitieli; ko Pilani: pea ko e ngaahi foha ʻo Pilani; ko Siusi, mo Penisimani, mo ʻEhuti, mo Kinana, mo Sitani, mo Tasisi, mo ʻApisahali. \v 11 Ko e ngaahi foha eni kotoa pē ʻo Sitieli, ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e kau tangata mālohi mo toʻa, pea naʻa nau tokotaha mano, mo e fitu afe ma uangeau ʻakinautolu naʻe faʻa ʻalu atu ke fai ʻae tau. \v 12 Ko Supimi foki, mo Hupimi ko e fānau ʻa Ili, mo Husimi, ko e ngaahi foha ʻo ʻAheli. \p \v 13 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Nafitali; ko Sasieli, mo Kuni, mo Seseli, mo Salumi, ko e ngaahi tama ʻo Pila. \p \v 14 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Manase: ko ʻAsilieli, ʻaia naʻe fāʻeleʻi ʻe hono uaifi: (ka naʻe fāʻeleʻi ʻe hono fefine sinifu mei ʻAmilami, ʻa Mekili ko e tamai kia Kiliati: \v 15 Pea naʻe mali ʻa Mekili mo e tokoua ʻa Hupimi mo Supimi, pea ko hono hingoa ko Meaka;) pea ko e hingoa ʻa hono tokoua ko Silofitati: pea naʻe maʻu ʻe Silofitati ʻae ngaahi ʻofefine. \v 16 Pea naʻe fāʻeleʻi ʻe Meaka ko e uaifi ʻa Mekili ha tama, pea naʻa ne fakahingoa ia ko Pelesi; pea ko e hingoa ʻa hono tokoua ko Selesi; pea ko hono ngaahi foha ʻoʻona ko Ulami, mo Lekemi. \v 17 Pea ko e ngaahi foha ʻo Ulami; ko Pitani. Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Kiliati, ko e foha ʻo Mekili, ko e foha ʻo Manase. \v 18 Pea naʻe fāʻeleʻi ʻe hono tuofefine ko Moleketi ʻa Isoti, mo ʻApiesa, mo Mala. \v 19 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simita; ko ʻAhiani, mo Sikemi, mo Liki, mo ʻAniami. \p \v 20 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIfalemi: ko Sutela, mo Peleti ko hono foha, mo Tehati ko hono foha, mo Elata ko hono foha, mo Tehati ko hono foha, \v 21 Mo Sapati ko hono foha, mo Sutela ko hono foha, mo Iseli, mo Elati, ʻaia naʻe tāmate ʻe he kau tangata mei Kati ʻaia naʻe fānau ʻi he fonua, ko e meʻa ʻi heʻenau ʻohifo ke ʻave ʻenau fanga manu. \v 22 Pea naʻe tangi mamahi ʻenau tamai ko ʻIfalemi, ʻi he ngaahi ʻaho lahi, pea naʻe ʻalu ange ʻa hono kāinga ke fakafiemālie kiate ia. \v 23 Pea ʻi heʻene hū atu ki hono uaifi naʻe tuʻituʻia ia, mo ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea naʻa ne ui ʻa hono hingoa ko Pelia, koeʻuhi naʻe ʻaluʻalu ʻi mala ʻa hono fale. \v 24 (Pea ko hono ʻofefine ko Sela ia, ʻaia naʻe langa hake ʻa Pete-holoni ki lalo, mo ia ki ʻolunga, pea mo Useni-Sela.) \v 25 Pea ko hono foha ʻa Lefa, mo Lesefi foki, mo Tela ko hono foha ʻoʻona, mo Tehani ko hono foha ʻoʻona, \v 26 Mo Latana ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAmihuti ko hono foha ʻoʻona, mo Elisama ko hono foha ʻoʻona, \v 27 Mo Nuni ko hono foha ʻoʻona, mo Sosiua ko hono foha ʻoʻona. \p \v 28 ¶ Pea ko honau ngaahi tofiʻa mo honau ngaahi nofoʻanga eni, ko Peteli mo hono ngaahi kolo, pea ki he feituʻu hahake ʻa Neʻelani, pea ki he feituʻu lulunga ʻa Kesa mo hono ngaahi kolo ʻo ia; ko Sikemi foki mo hono ngaahi kolo ʻo aʻu atu ki Kesa mo hono ngaahi kolo ʻo ia: \v 29 Pea ofi ki he ngaahi ngataʻanga \add fonua \add*ʻoe fānau ʻa Manase, ko Pete-Seani mo hono ngaahi kolo, mo Tenaki mo hono ngaahi kolo, mo Mekito mo hono ngaahi kolo, pea mo Toa mo hono ngaahi kolo. Naʻe nofo ʻi he ngaahi potu ko ia ʻae fānau ʻa Siosefa ko e foha ʻo ʻIsileli. \p \v 30 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻAseli: ko Simina, mo Isua, mo Isui, mo Pelia, mo Sela ko honau tuofefine. \v 31 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pelia: ko Hepa, mo Malikieli, ʻaia ko e tamai ʻa Pisaviti. \v 32 Pea naʻe tupu ʻia Hepa ʻa Safileti, mo Somela, mo Hotami, pea mo Sua ko honau tuofefine. \v 33 Pea ko e ngaahi foha ʻo Safileti: ko Pasaki, mo Pimali, mo ʻAsivati. Ko e fānau ʻakinautolu ni ʻa Safileti. \v 34 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sameli: ko ʻAhi, mo Loka, mo Sihupa, mo ʻAlami. \v 35 Pea ko e ngaahi foha ʻo hono tokoua ko Helemi: ko Sofa, mo Imina, mo Selesi, mo ʻAmali. \v 36 Ko e ngaahi foha ʻo Sofa: ko Sua mo Halinefa, mo Suali, mo Peli, mo Imila, \v 37 Mo Peseli, mo Hoti, mo Sama, mo Silisa, mo Itilani, pea mo Peila. \v 38 Pea ko e ngaahi foha ʻo Seteli; ko Sifune, mo Pisipa, pea mo ʻAla. \v 39 Pea ko e ngaahi foha ʻo Ula: ko ʻAla, mo Hanieli, pea mo Lisia. \v 40 Ko kinautolu ni kotoa pē ko e fānau ʻa ʻAseli, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau tamai, ko e kau tangata leleiʻia mo toʻa lahi ʻaupito, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi ʻeiki. Pea ko honau tokolahi naʻe faʻa fai ʻae tau, ʻo fakatatau mo honau hohoko, ko e kau tangata ʻe toko ua mano mo toko ono afe. \c 8 \cd \it 1 Ko e ngaahi foha ʻoe kau mātuʻa ʻo Penisimani. 33 Ko e hako ʻo Saula mo Sonatane.\it* \p \v 1 Pea ko eni, naʻe tupu ʻia Penisimani ʻa hono ʻuluaki fānau ko Pela, mo hono toko ua ko ʻAsipeli, mo hono toko tolu ko ʻAhala, \v 2 Mo Noha ko hono toko fā, mo Lafa ko hono toko nima. \v 3 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pela eni, ko ʻAtali, mo Kela, mo ʻApihuti, \v 4 Mo ʻApisua, mo Neamani, mo ʻAhoa, \v 5 Mo Kela, mo Sifufami, mo Hulami. \v 6 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻEhuti: ko e kau mātuʻa eni ʻi he ngaahi tamai ʻae kakai naʻe nofo ʻi Kepa, pea naʻa nau hiki ʻakinautolu ki Maneate: \v 7 Pea ko Neamani, mo ʻAhia, mo Kela, naʻa ne fetuku ʻakinautolu, pea naʻe tupu ʻiate ia ʻa Usa, mo ʻAhiuti. \v 8 Pea naʻe tupu \add ʻae fānau \add*meia Saheleimi ʻi he fonua ko Moape, ʻi he hili ʻa ʻene fekau ʻakinautolu ke ʻalu; pea ko Husimi mo Peala ko hono ongo uaifi ʻakinaua. \v 9 Pea naʻe tupu ʻi hono uaifi ko Hotesi, ʻa Sopapi, mo Sipia, mo Mesa, mo Malikami, \v 10 Mo Siusi, mo Savia, mo Milima. Ko hono ngaahi foha ʻakinautolu ni, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa. \v 11 Pea naʻe fanauʻi kiate ia ʻe Husimi, ʻa ʻApitupi, mo Elipeali. \v 12 Pea ko e ngaahi foha ʻo Elipeali; ko Ipa, mo Misami, mo Sameli, ʻaia naʻe langa hake ʻa Ono, mo Loti, mo hona ngaahi kolo: \v 13 Ko Pelia foki, mo Sema, ʻakinaua naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai ʻo ʻAsaloni, pea naʻa na kapusi atu ʻae kakai naʻe nofo ʻi Kati: \v 14 Mo ʻAhio, mo Sasaki, mo Selimoti, \v 15 Mo Sipatia, mo ʻAlatu, mo ʻAta, \v 16 Mo Mikaeli, mo Isipa, mo Soha, ko e ngaahi foha ʻo Pelia; \v 17 Mo Sipatia, mo Mesulami, mo Hesiki, mo Hepa, \v 18 Mo Isimelei foki, mo Sisilia, mo Sopapi, ko e ngaahi foha ʻo Elipeali; \v 19 Mo Sakimi, mo Sikili, mo Sapiti, \v 20 Mo Elienei, mo Silitei, mo Ilieli, \v 21 Mo ʻAtaia, mo Pelaia, mo Similati, ko e ngaahi foha ʻo Sema; \v 22 Mo Isipani, mo Hepa, mo Ilieli, \v 23 Mo ʻApitoni, mo Sikili, mo Henani, \v 24 Mo Henania, mo ʻElami, mo ʻAnitotisa, \v 25 Mo Ifitia, mo Penieli, ko e ngaahi foha ʻo Sasaki; \v 26 Mo Samisilei, mo Sialia, mo ʻAtalia, \v 27 Mo Salesia, mo Elia, mo Sikili, ko e ngaahi foha ʻo Silohami. \v 28 Ko e kau tuʻukimuʻa ʻakinautolu ni ʻi he kau mātuʻa, ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, ko e houʻeiki. Pea naʻe nofo ʻakinautolu ni ʻi Selūsalema. \v 29 Pea naʻe nofo ʻi Kipione ʻae tamai ʻa Kipione; pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Meaka: \v 30 Pea ko hono ʻuluaki foha ko ʻApitoni, mo Suli, mo Kisi, mo Peali, mo Natapi, \v 31 Mo Kitoa, mo ʻAhio, mo Sakeli. \v 32 Pea naʻe tupu ʻia Mikiloti kinautolu. \p \v 33 ¶ Pea naʻe tupu meia Nea ʻa Kisi, pea naʻe tupu meia Kisi ʻa Saula, pea tupu ʻia Saula ʻa Sonatane, mo Malikisua, mo ʻApinatapi, mo Esipeali. \v 34 Pea ko e foha ʻo Sonatane: ko Milipi-Peali: pea naʻe tupu ʻia Milipi-Peali ʻa Maika. \v 35 Pea ko e ngaahi foha ʻo Maika eni ko Pitoni, mo Meleki, mo Talia, mo ʻAhasi. \v 36 Pea naʻe tupu ʻia ʻAhasi ʻa Sihoata pea naʻe tupu ʻia Sihoata ʻa ʻAlemeti, mo ʻAsimaveti, mo Simili; pea naʻe tupu ʻia Simili ʻa Mosa, \v 37 Pea naʻe tupu ʻia Mosa ʻa Penia: pea ko hono foha ʻa Lefa, mo Eleasa ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAseli ko hono foha ʻoʻona: \v 38 Pea naʻe maʻu ʻe ʻAseli ʻae foha ʻe toko ono, pea ko honau hingoa eni; ko ʻAsilikami, mo Pokilu, mo ʻIsimeʻeli, mo Sialia, mo ʻOpataia, mo Hanani. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e ngaahi foha ʻo ʻAseli. \v 39 Pea ko e ngaahi foha ʻo hono tokoua ko Eseki ʻa eni: ko hono ʻuluaki fānau ko Ulami, mo Sihusi ko hono toko ua, mo Ilifeleti ko hono toko tolu. \v 40 Pea ko e ngaahi foha ʻo Ulami ko e kau tangata toʻa fakamanavahē ʻakinautolu, ko e kau toʻo fana, pea naʻa nau maʻu ʻae ngaahi foha tokolahi, mo e fānau tangata ʻo honau ngaahi foha, ko e toko teau ma nimangofulu. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e fānau tangata ʻa Penisimani. \c 9 \cd \it 1 Ko e tupuʻanga ʻoe ngaahi toʻutangata ʻo ʻIsileli mo Siuta. 2 Ko e kakai ʻIsileli. 10 Ko e kau taulaʻeiki. 14 Ko e kau Livai naʻe nofo ʻi Selūsalema. 27 Ko e ngāue ʻae kau Livai niʻihi. 35 Ko e hohoko ʻo Saula mo Sonatane.\it* \p \v 1 Naʻe pehē ʻae lau hake ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻo hangē ko honau ngaahi toʻutangata; pea vakai, naʻe tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli mo Siuta, ʻakinautolu naʻe ʻave ki Papilone koeʻuhi ko ʻenau angahala. \p \v 2 ¶ Pea ko eni, ko e kakai naʻe fuofua nofo ki honau fonua mo honau ngaahi kolo, ko e kakai ʻIsileli, ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, pea mo e kau Netinimi. \v 3 Pea naʻe nofo ʻi Selūsalema mei he fānau ʻa Siuta, pea mei he fānau ʻa Penisimani, pea mei he fānau ʻa ʻIfalemi, pea mo Manase; \v 4 Ko Utei ko e foha ʻo ʻAmihuti, ko e foha ʻo Omili, ko e foha ʻo Imili, ko e foha ʻo Pani, ʻi he fānau ʻa Felesi ko e foha ʻo Siuta. \v 5 Pea mei he kakai Sailo: Ko e ʻuluaki fānau ko ʻAsaia, mo hono ngaahi foha ʻoʻona. \v 6 Pea mei he ngaahi foha ʻo Sela; ko Siueli, mo honau ngaahi kāinga ʻe toko onongeau ma toko hivangofulu. \v 7 Pea mei he ngaahi foha ʻo Penisimani; ko Salu ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Hotevia, ko e foha ʻo Hasinua, \v 8 Mo Ipinaia ko e foha ʻo Silohami, mo Ela ko e foha ʻo Usi, ko e foha ʻo Mikili, mo Mesulami ko e foha ʻo Sifatia, ko e foha ʻo Liueli, ko e foha ʻo Ipinisa; \v 9 Pea mo honau kāinga, ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, ko e toko hivangeau mo e toko nimangofulu ma ono. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \p \v 10 ¶ Pea ʻi he kau taulaʻeiki: ko Sitaia, mo Sikoialipe, mo Sakini, \v 11 Mo ʻAsalia ko e foha ʻo Hilikia, ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Satoki, ko e foha ʻo Milaioti, ko e foha ʻo ʻAhitupi, ʻaia naʻe pule ʻi he fale ʻoe ʻOtua; \v 12 Mo ʻAtaia ko e foha ʻo Silohami, ko e foha ʻo Pasuli, ko e foha ʻo Malikisa, mo Masei ko e foha ʻo ʻAtieli, ko e foha ʻo Sasela, ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Mesilimiti, ko e foha ʻo Imeli. \v 13 Pea mo honau kāinga, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e toko taha afe mo e toko fitungeau ma onongofulu; ko e kau tangata toʻa lahi ʻaupito ʻi he fai ʻae ngāue ʻi he fale ʻoe ʻOtua. \v 14 Pea ʻoe kau Livai: ko Simaia ko e foha ʻo Hasupi, ko e foha ʻo ʻAsilikami, ko e foha ʻo Hasapia, ʻi he ngaahi foha ʻo Melali; \v 15 Mo Pakipaka, mo Helesi, mo Kalali, mo Matania ko e foha ʻo Maika, ko e foha ʻo Sikili, ko e foha ʻo ʻAsafi; \v 16 Mo ʻOpataia ko e foha ʻo Simaia, ko e foha ʻo Kalali, ko e foha ʻo Situtuni, mo Pelekia ko e foha ʻo ʻAsa, ko e foha ʻo ʻElikena, ʻaia naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo siʻi ʻoe kakai Nitofa. \v 17 Pea ko e kau leʻo matapā eni: ko Salumi, mo ʻAkupi, mo Talimoni, mo ʻAhimani, pea mo honau kāinga: ko honau ʻeiki ʻa Salumi; \v 18 Naʻa nau faʻa nofo ʻi he matapā ʻoe tuʻi ki he feituʻu hahake: pea naʻa nau leʻo matapā ʻi he ngaahi lakanga ʻoe fānau ʻa Livai. \v 19 Pea ko Salumi ko e foha ʻo Kole, ko e foha ʻo Epiasafi, ko e foha ʻo Kola, pea mo hono kāinga, ʻi he fale ʻo ʻene tamai, ko e kau Kola, naʻe pule ki he ngāue ʻoe tauhi, ko e kau leʻo matapā ʻakinautolu ʻi he fale fehikitaki: pea ko ʻenau ngaahi tamai, ʻaia naʻe pule ki he kautau ʻo Sihova, naʻa nau leʻohi ʻae hūʻanga ki he fale. \v 20 Pea naʻe pule ʻi muʻa kiate kinautolu ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa, pea naʻe kau ʻa Sihova kiate ia. \v 21 Pea ko Sakalia ko e foha ʻo Mesilimia, naʻe leʻohi ia ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha. \v 22 Ko kinautolu kotoa pē naʻe fili ke leʻohi ʻae ngaahi matapā, ko e toko uangeau ma hongofulu ma ua. naʻe lau hake ʻakinautolu ni ʻo tatau mo honau hohoko ʻi honau ngaahi kolo siʻi, ʻakinautolu naʻe fakanofo ʻe Tevita mo Samuela ko e tangata kikite ki heʻenau ngāue totonu. \v 23 Ko ia, naʻe ʻanautolu mo ʻenau fānau ʻae leʻohi ʻoe ngaahi matapā ʻoe fale ʻo Sihova, ʻae fale fehikitaki, ʻo fai fakalakanga. \v 24 Naʻe fakanofo ʻae kau leʻo ki he feituʻu ʻe fā, ki he feituʻu hahake, mo e lulunga, mo e tokelau, pea mo e tonga. \v 25 Pea ko honau kāinga naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo siʻi, naʻe haʻu fakalakalaka mo kinautolu ʻi he hili ʻae ʻaho ʻe fitu. \v 26 He ko e kau Livai ko eni, ʻae toko fā naʻe pule ki he kau leʻo matapā, naʻe ai ʻenau ngāue totonu ʻanautolu, pea naʻa nau pule ki he ngaahi feleoko pea mo e ngaahi tukunga koloa ʻi he fale ʻoe ʻOtua. \v 27 Pea naʻa nau nofo takatakai hake ʻi he fale ʻoe ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻiate kinautolu ʻae ngāue, pea naʻe ʻiate kinautolu ke fakaava ia ʻi he pongipongi kotoa pē. \v 28 Pea naʻe ʻi honau niʻihi ʻae tokanga ki he ngaahi ipu ʻoe ngāue, ke ʻanautolu ʻa hono lau mo hono feʻaveʻaki ki loto mo tuʻa. \v 29 Naʻe ʻanautolu niʻihi foki ʻae tokanga ki he ngaahi ipu, mo e ngaahi nāunau ʻoe faletapu, mo e mahoaʻa lelei, mo e uaine, mo e lolo, mo e meʻa namu kakala, mo e ngaahi fuaʻi ʻakau nanamu. \v 30 Pea naʻe ngaohi ʻae lolo tākai, ʻe he niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻoe kau taulaʻeiki, mei he ngaahi meʻa namu kakala. \v 31 Pea naʻe ʻia Matitia, ko e taha ʻoe kau Livai, pea ko e ʻuluaki foha ʻo Salumi ko e tangata Kola, ʻae ngāue totonu ki he ngaahi meʻa naʻe ngaohi ʻi he ngaahi ipu lafalafa. \v 32 Pea ko honau kāinga niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻoe kakai Kohate, naʻe ʻanautolu ʻae tokanga ki he mā ʻoe ʻao, ke teuteu ia ʻi he ʻaho tapu kotoa pē. \v 33 Pea ko kinautolu ni ko e kau fasi hiva, ko e tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai Livai, pea naʻa nau nofo ʻataʻatā pe ʻi he ngaahi potu fale: he naʻa nau fai ʻae ngāue ko ia ʻi he ʻaho mo e pō. \v 34 Ko kinautolu ni naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai Livai, pea naʻa nau ʻeiki hake ʻi honau ngaahi toʻutangata; pea naʻe nofo ʻakinautolu ni ʻi Selūsalema. \p \v 35 ¶ Pea naʻe nofo ʻi Kipione ʻae tamai ʻa Kipione, ʻa Sehieli, pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Meaka: \v 36 Pea ko hono ʻuluaki foha ko ʻApitoni, pea hoko mo ia ʻa Suli, mo Kisi, mo Peali, mo Nea, mo Natapi, \v 37 Mo Kitoa, mo ʻAhio, mo Sakalia mo Mikiloti. \v 38 Pea naʻe tupu ʻia Mikiloti ʻa Simiami Pea naʻa nau nofo foki mo honau kāinga ʻi Selūsalema, ʻo fehangatonu atu ki honau kāinga. \v 39 Pea naʻe tupu ʻia Nea ʻa Kisi: pea naʻe tupu ʻia Kisi ʻa Saula; pea naʻe tupu ʻia Saula ʻa Sonatane, mo Malikisua mo ʻApinatapi, mo Esipeali. \v 40 Pea ko e foha ʻo Sonatane ʻa Milipipeali: pea naʻe tupu ʻi Milipipeali ʻa Maika. \v 41 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Maika; ko Pitoni, mo Meleki, mo Talia, \add mo ʻAhasi\add*. \v 42 Pea naʻe tupu ʻia ʻAhasi ʻa Sala; pea tupu ʻia Sala ʻa ʻAlemeti, mo ʻAsimaveti, mo Simili; pea naʻe tupu ʻia Simili ʻa Mosa; \v 43 Pea naʻe tupu ʻia Mosa ʻa Pinia; mo Lefaia ko hono foha, mo Elasa ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAseli ko hono foha ʻoʻona. \v 44 Pea naʻe maʻu ʻe ʻAseli ʻae ngaahi foha ʻe toko ono, pea ko honau hingoa eni; ko ʻAsilikami, mo Pokilu, mo ʻIsimeʻeli, mo Sialia, mo ʻOpataia, mo Hanani: ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo ʻAseli. \c 10 \cd \it 1 Ko e mateʻanga ʻo Saula mo e vikiviki ai ʻae kakai Filisitia. 11 Ko e fai ʻofa ʻae kakai ʻo Sepesi-Kiliati kia Saula mo hono ngaahi foha. 13 Ko e angahala ʻa Saula ʻaia naʻe hiki ai meiate ia ʻae puleʻanga pea ʻange ia kia Tevita.\it* \p \v 1 Pea ko eni, naʻe fai ʻae tau ʻe he kakai Filisitia ki ʻIsileli; pea naʻe feholaki ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli mei he ʻao ʻoe kakai Filisitia, pea naʻa nau tō hifo ʻo lavea ʻi he moʻunga ko Kilipoa. \v 2 Pea naʻe tuli mālohi ʻe he kakai Filisitia kia Saula pea mo hono ngaahi foha; pea naʻe tāmateʻi ʻe he kakai Filisitia ʻa Sonatane, mo ʻApinatapi, mo Malikisua, ko e ngaahi foha ʻo Saula. \v 3 Pea naʻe mālohi lahi ʻae tau kia Saula, pea naʻe fanaʻi ia ʻe he kau toʻo meʻa fana, pea naʻe lavea ia ʻe he kau tangata fana. \v 4 Pea naʻe toki pehē ai ʻe Saula ki hono tangata toʻo mahafutau, “Unuhi mai hoʻo heletā, pea ke tui ʻaki au ke ʻasi; telia naʻa haʻu ʻae kau taʻekamu na mo nau manuki kiate au.” Ka naʻe ʻikai fie fai ia ʻe hono tangata toʻo mahafutau; he naʻa ne manavahē lahi. Ko ia naʻe toʻo ai ʻe Saula ha heletā, mo ne hinga atu ki ai. \v 5 Pea ʻi heʻene sio ʻe hono tangata toʻo mahafutau kuo mate ʻa Saula, naʻa ne hinga foki ia ki he heletā, mone mate ai. \v 6 Ko ia, naʻe mate ʻa Saula, pea mo hono ngaahi foha ʻe toko tolu, pea mate fakataha mo hono fale kotoa pē. \v 7 Pea ʻi heʻene sio ʻe he kau tangata ʻIsileli kotoa pē ʻakinautolu naʻe ʻi he potu talalo, ki heʻenau feholaki, pea kuo mate ʻa Saula pea mo hono ngaahi foha, naʻa nau toki liʻaki honau ngaahi kolo, mo nau hola: pea naʻe haʻu ʻae kakai Filisitia mo nofo atu ki ai. \p \v 8 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki he pongipongi naʻe feholoi, ʻi heʻene ʻalu ange ʻae kakai Filisitia ke vete ʻae ngaahi kofu mei he kakai mate, naʻa nau ʻilo ʻa Saula pea mo hono ngaahi foha kuo tō hifo ʻi he moʻunga ko Kilipoa. \v 9 Pea ʻosi ʻenau fakatelefuaʻi ia, naʻa nau toʻo ʻa hono ʻulu, mo hono mahafu, mo nau fekau atu ki he fonua ʻoe kakai Filisitia ʻi he potu fulipē, ke fanongonongo hono tala ki honau ngaahi tamapua, pea mo e kakai. \v 10 Pea naʻa nau tuku ʻa hono mahafu ki he fale ʻo honau ngaahi ʻotua, mo nau tautau ʻa hono ʻulu ʻi he fale tapu ʻo Takoni. \p \v 11 ¶ Pea ʻi heʻene ongo atu ki Sepesi-Kiliati kotoa pē ʻae meʻa kotoa pē naʻe fai kia Saula ʻe he kakai Filisitia, \v 12 Naʻa nau tuʻu hake, ʻae kau tangata toʻa kotoa pē, ʻonau ʻave ʻae sino ʻo Saula, mo e sino ʻo hono ngaahi foha, mo nau ʻomi ia ki Sepesi, pea naʻa nau tanu ʻa honau ngaahi hui ʻi he lolo ʻoke ʻi Sepesi, pea \add naʻa nau \add*ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fitu. \v 13 Ko ia, naʻe mate ʻa Saula koeʻuhi ko ʻene angahala ʻaia naʻa ne fai angahala ai kia Sihova, mo ʻene talangataʻa ai ki he folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻe ʻikai te ne fai ki ai, pea koeʻuhi foki ko ʻene fakafehuʻi ki ha taha naʻe kau mo e laumālie kovi ke fakaongo ki ai: \v 14 ‌ʻO ʻikai fakaongo ia kia Sihova: ko ia naʻa ne tāmateʻi ai ia, mo ne fakafoki atu ʻae puleʻanga kia Tevita ko e foha ʻo Sese. \c 11 \cd \it 1 Ko e fakanofo ʻa Tevita ko e tuʻi ʻi Hepeloni. 4 Ko e meʻa ʻi he fai mālohi ʻa Soape ʻoku ne kapa ʻae kolo mālohi ʻo Saione mei he kakai Sepusi. 10 Ko e hingoa ʻoe kau tangata toʻa ʻaia naʻe kau mo Tevita.\it* \p \v 1 Hili ia naʻe fakataha ʻa ʻIsileli kotoa kia Tevita ki Hepeloni, mo nau pehē, “Vakai, ko ho hui ʻoʻou ʻakimautolu mo ho kakano ʻoʻou. \v 2 Kaeʻumaʻā foki ʻae ngaahi ʻaho kuo hili ange, ʻio, lolotonga ʻae kei tuʻi ʻa Saula, ko koe ia naʻe taki atu mo toe ʻomi ʻa ʻIsileli: pea naʻe pehē kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ‘Te ke fafanga ʻe koe ʻa hoku kakai ʻIsileli, pea te ke pule ʻe koe ki hoku kakai ʻIsileli.’” \v 3 Ko ia naʻe fakataha ai ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ki Hepeloni; pea naʻe fai ʻe Tevita ha fuakava mo kinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Hepeloni, pea naʻa nau pani ʻa Tevita ʻaki ʻae lolo ke ne tuʻi ki ʻIsileli, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova ʻia Samuela. \p \v 4 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Tevita mo ʻIsileli kotoa pē ki Selūsalema, ʻa ia \add ʻoku ui \add*ko Sepusi; ko e potu naʻe nofo ai ʻae kakai Sepusi, ko e kakai ʻoe fonua. \v 5 Pea naʻe pehē ʻe he kakai ʻo Sepusi kia Tevita, “ʻE ʻikai te ke hoko mai ki heni.” Ka neongo ia naʻe kapasia ʻe Tevita ʻae kolotau ʻo Saione, ʻa ia \add ʻoku ui \add*ko e “Kolo ʻo Tevita.” \v 6 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Ko ia ʻe tomuʻa teʻia ʻae kakai Sepusi, ʻe hoko ia ko e tuʻukimuʻa mo e ʻeiki pule.” Pea pehē, naʻe tomuʻa hoko hake ʻa Soape ko e tama ʻo Seluia, pea naʻe hoko ai ia ko e ʻeiki pule. \v 7 Pea naʻe nofo ʻa Tevita ki he kolotau; pea ko ia naʻe ui ai ia ko e Kolo ʻo Tevita. \v 8 Pea naʻa ne langa hake ʻae kolo ʻo takatakai hake, ʻio, mei Milo ʻo tākai hake: pea naʻe toe langa foʻou ʻe Soape ʻa hono toe ʻoe kolo. \v 9 Naʻe pehē ʻae fakaʻaʻau ʻa Tevita ke lahi mo lahi hake ʻaupito: he naʻe kau kiate ia ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau. \p \v 10 ¶ Ko kinautolu eni foki ʻae kau tuʻukimuʻa ʻi he kau tangata mālohi lahi ʻaia naʻe maʻu ʻe Tevita, ʻakinautolu naʻe kau mālohi mo ia ʻi hono puleʻanga, pea mo ʻIsileli kātoa, koeʻuhi ke ne hoko ko e tuʻi, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe kau ki ʻIsileli. \v 11 Pea ko eni ʻa hono lau hake ʻoe kau tangata mālohi lahi naʻe maʻu ʻe Tevita: ko Sasopiami ko e tangata ʻAkimoni, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi ʻeikitau: naʻa ne hiki hake ia ʻa hono tao ke tauʻi ʻae “Toko Tolungeau” naʻe tāmate ʻe ia ʻi he ʻaho pe taha. \v 12 Pea naʻe hoko mo ia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo Toto, ko e tangata ʻAhoi, ʻaia ko e taha ia ʻi he “Toko Tolu” naʻe mālohi lahi. \v 13 Naʻe ʻia Tevita ia ʻi Pasi-Tamemi, pea naʻe fakataha ʻi ai ʻae kakai Filisitia ki he tau, pea naʻe ʻi ai ʻae potu ngoue naʻe fonu ʻi he paʻale; pea naʻe feholaki ʻae kakai mei he ʻao ʻoe kau Filisitia. \v 14 Pea naʻa nau malumu ʻi he lotolotonga ʻoe potu fonua ko ia, mo nau fakahaofi ia, mo tāmateʻi ʻae kakai Filisitia; pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi he fakamoʻui lahi. \p \v 15 ¶ Pea ko eni, naʻe ʻalu hifo ki he maka kia Tevita ʻi he ʻanaʻi maka ko ʻAtulami ʻae toko tolu ʻoe ngaahi ʻeikitau ʻe toko tolungofulu; ka naʻe nofo ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia ki he potu talalo ʻo Lefeimi. \v 16 Pea ko e kuonga ia naʻe nofo ai ʻa Tevita ki he kolo mālohi, pea ko e kolotau ʻoe kakai Filisitia naʻe ʻi Petelihema ʻi he ngaahi ʻaho ko ia. \v 17 Pea naʻe holi feinga pe ʻa Tevita, ʻo ne pehē, “Taumaiā ke ʻomi ʻe ha tokotaha kiate au haʻaku inu mei he vai ʻoe vaikeli ʻi Petelihema, ʻaia ʻoku ʻi he veʻematapā!” \v 18 Pea naʻe ʻasi atu ʻe he toko tolu ko ia ʻi he kautau ʻoe kakai Filisitia, mo nau ʻutu hake ʻae vai mei he vaikeli ʻo Petelihema, ʻaia naʻe ʻi he veʻematapā, pea naʻa nau toʻo ʻo ʻomi ia kia Tevita: ka naʻe ʻikai siʻi inu ia ʻe Tevita, ka naʻa ne lilingi atu ia kia Sihova, \v 19 Pea ne pehē ʻe ia, “Ke taʻofi au ʻe hoku ʻOtua, ke ʻoua naʻaku fai ha meʻa pehē: he te u inu koā ʻae toto ʻoe kau tangata ni, ʻakinautolu kuo fakatuʻutāmaki ʻenau moʻui?” He ko ʻenau moʻui pe naʻe ʻomi ai ia. Ko ia naʻe ʻikai siʻi te ne inu mei ai. Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻekinautolu ni ko e “Toko Tolu” naʻe mālohi lahi hake. \p \v 20 ¶ Pea ko ʻApisai ko e tokoua ʻo Soape, naʻe ʻeiki hake ia ʻi he “Toko Tolu:” he naʻa ne hiki hake ʻa hono tao ke tauʻi ʻae toko tolungeau, mo ne tāmateʻi ʻakinautolu, pea naʻe lau hono hingoa mo e “Toko Tolu.” \v 21 ‌ʻI he “Toko Tolu,” naʻe ongoongo hake ia ʻi he toko ua; he ko hona ʻeiki ia: ka neongo ia naʻe ʻikai ke hoko hake ia ki he \add ʻuluaki \add*“Toko Tolu.” \v 22 Ko Penaia ko e foha ʻa Sihoiata, ko e foha ʻoe tangata toʻa mei Kapisieli, ʻaia naʻe ongoongo ʻa ʻene ngaahi meʻa ne fai; naʻa ne tāmateʻi ʻe ia ʻae ongo tangata Moape naʻe anga fakalaione: pea naʻa ne ʻalu hifo ki ha luo ʻo ne tāmate ai ha laione ʻi he ʻaho naʻe tō ai ʻae ʻuha hinehina. \v 23 Pea naʻa ne tāmateʻi ha tangata ʻIsipite, ko e tangata naʻe fuʻu sino ʻaupito, ko e hanga ʻe hongofulu ʻa hono māʻolunga; pea naʻe toʻo ʻe he tangata ʻIsipite ʻi hono nima ha tao naʻe hangē ko e ʻakau ʻoe tangata lalanga tupenu; pea naʻa ne ʻalu hifo kiate ia mo e tokotoko pe mone hamusi mai ʻae tao mei he nima ʻoe tangata ʻIsipite, ʻo ne tāmateʻi ia ʻaki ʻa ʻene tao ʻaʻana. \v 24 Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻe Penaia ko e foha ʻo Sihoiata, pea naʻe lau hono hingoa fakataha mo e toko tolu mālohi. \v 25 Vakai, naʻe ongoongo ia ʻi he toko tolungofulu, ka naʻe ʻikai hoko hake ia ki he \add ʻuluaki \add*“Toko Tolu:” pea naʻe tuku ia ʻe Tevita ke pule ki hono kau tangata leʻo. \p \v 26 ¶ Pea ko eni foki ʻae kau tangata toʻa ʻoe ngaahi kautau: ko ʻAsaeli ko e tokoua ʻo Soape, mo Elihanani ko e foha ʻo Toto ʻo Petelihema, \v 27 Mo Samoti ko e tangata Heloti, mo Helesi ko e tangata Peloni, \v 28 Mo Ila ko e foha ʻo Ikesi ko e tangata Tikoa, mo ʻApiesa ko e tangata ʻAnatoti, \v 29 Mo Sipikei ko e tangata Husa, mo Ilai ko e tangata ʻAhoi, \v 30 Mo Mehelei ko e tangata Nitofa, mo Heleti ko e foha ʻo Peana ko e tangata Nitofa, \v 31 Mo Itei ko e foha ʻo Lipei mei Kipea, ʻi he fānau ʻa Penisimani, mo Penaia ko e tangata Peloni, \v 32 Mo Hulei mei he ngaahi vaitafe siʻi ʻo Keasi, mo ʻApieli ko e tangata ʻAlapa, \v 33 Mo ʻAsimaveti ko e tangata Pahulimi, mo Eliapa ko e tangata Saeliponi. \v 34 Ko e ngaahi foha ʻo Hasemi ko e tangata Kiso, mo Sonatane ko e foha ʻo Sake ko e tangata Halali, \v 35 Mo ʻAhiami ko e foha ʻo Sakali ko e tangata Halali, mo Elifali ko e foha ʻo Uli, \v 36 Mo Hefeli ko e tangata Mikela, mo ʻAhisa ko e tangata Peloni, \v 37 Mo Hesailo ko e tangata Kameli mo Nahali ko e foha ʻo Esipei, \v 38 Mo Soeli ko e tokoua ʻo Natani, mo Mipa ko e foha ʻo Hakili, \v 39 Mo Seleki ko e tangata ʻAmoni, mo Nahela ko e tangata Piheloti, ko e tangata naʻe toʻo mahafutau kia Soape ko e tama ʻa Seluia, \v 40 Mo Ila ko e tangata Itila, mo Kalepi ko e tangata Itila, \v 41 Mo ʻUlia ko e tangata Heti, mo Sapita ko e foha ʻo ʻAlai, \v 42 Mo ʻAtini ko e foha ʻo Sisa ko e tangata Lupeni, ko e ʻeikitau ʻi he kakai Lupeni, mo e toko tolungofulu naʻe kau mo ia, \v 43 Mo Hanani ko e foha ʻo Meaka, mo Sosafate ko e tangata Mitini, \v 44 Mo ʻUsia ko e tangata ʻAsitelote, mo Sama mo Sieli ko e ongo foha ʻo Hotani ko e tangata ʻAloeli, \v 45 Mo Sitieli ko e foha ʻo Simili, mo Soa ko hono tokoua, ko e tangata Tisi, \v 46 Mo Ilieli ko e tangata Mehevi, mo Silipei, mo Sosavia, ko e ongo foha ʻo Elineami, mo Itima ko e tangata Moape, \v 47 Mo Ilieli, mo ʻOpeti, mo Sesieli ko e tangata Mesopaia. \c 12 \cd \it 1 Ko e ngaahi kongakau naʻe haʻu kia Tevita ki Sikilaki. 23 Ko e fuʻu kautau naʻe haʻu kiate ia ki Hepeloni.\it* \p \v 1 Ko kinautolu eni naʻe haʻu kia Tevita ki Sikilaki lolotonga ʻa ʻene kei fakafufū ia koeʻuhi ko Saula ko e foha ʻo Kisi: pea naʻa nau kau mo e kau tangata toʻa, ko e kau tokoni ʻi he tau. \v 2 Ko honau mahafutau ʻae kaufana, pea naʻa nau faʻa ngāueʻaki honau nima toʻomataʻu mo honau toʻohema ʻi he lī ʻae maka mo e fanaʻi ʻae ngahau mei he kaufana, pea naʻa nau ʻoe kāinga ʻo Saula ʻia Penisimani. \v 3 Ko ia naʻe ʻeiki hake ko ʻAhiesa, pea hoko mo ia ʻa Soasi, ko e ongo foha ʻo Simaʻa ko e tangata Kipea; mo Sisieli, mo Peleti, ko e ongo foha ʻo ʻAsimaveti; mo Pilaka, mo Sehu ko e tangata ʻAnatoti, \v 4 Mo Isimaia ko e tangata Kipione, ko e tangata toʻa ia ʻi he “Toko Tolungofulu,” pea naʻe pule ia ki he “Toko Tolungofulu;” mo Selemaia, mo Sehesili, mo Sohanani, mo Sosapati ko e tangata Kitala, \v 5 Mo Elusei, mo Selimoti, mo Pealia, mo Simalia, mo Sifatia ko e tangata Halufi, \v 6 Mo ʻElikena, mo Sisia, mo ʻAsalili, mo Soesa, mo Sasopeami, ko e kau tangata Kola, \v 7 Mo Soela, mo Sepatia, ko e ongo foha ʻo Silohami ko e tangata Kitoa. \v 8 Pea naʻe ai ʻae kakai Kata naʻe mavahe ʻakinautolu kia Tevita ke \add nofo \add*mo ia ʻi he potu mālohi ʻi he toafa, ko e kau tangata mālohi, mo e kau tangata ngalingali mo e fai ʻae tau, naʻa nau faʻa toʻo ʻae pā pea mo e tao, pea naʻe tatau ʻa honau mata mo e mata ʻoe fanga laione, pea naʻa nau veʻevave ʻo hangē ko e fanga tia ʻi he funga moʻunga; \v 9 Ko e ʻuluaki ʻa Eseli, ko hono toko ua ʻa ʻOpataia, ko hono toko tolu ʻa ʻIliapi, \v 10 Ko hono toko fā ʻa Misimani, ko hono toko nima ʻa Selemaia, \v 11 Ko hono toko ono ʻa ʻAtai, ko hono toko fitu ʻa Ilieli. \v 12 Ko hono toko valu ʻa Sohanani, ko hono toko hiva ʻa Elisapati. \v 13 Ko hono toko hongofulu ʻa Selemaia, pea ko hono toko hongofulu ma taha ʻa Makipanai. \v 14 Ko e ngaahi foha eni ʻo Kata, naʻe ʻeiki pule ki he kautau: ko ia naʻe siʻi hifo ʻiate kinautolu naʻe pule ki he toko teau, pea ko ia naʻe lahi hake naʻe pule ki he toko afe. \v 15 Ko kinautolu eni naʻe ʻalu atu ʻi he Soatani ʻi he ʻuluaki māhina, lolotonga ʻa ʻene malofa atu ʻae vai ki hono kau vai kotoa pē; pea naʻa nau tuli ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi he ngaahi teleʻa, ki he feituʻu hahake, pea ki he lulunga. \v 16 Pea naʻe haʻu foki ha niʻihi mei he fānau ʻa Penisimani mo Siuta ki he kolo mālohi kia Tevita. \v 17 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Tevita ke fakafetaulaki kiate kinautolu, pea naʻa ne lea ʻo pehē kiate kinautolu, “Kapau kuo mou omi fakamelino pe kiate au ke tokoni kiate au, ʻe kautaha ʻa hoku loto mo kimoutolu: ka ko eni, kapau kuo mou haʻu ke lavakiʻi au ki hoku ngaahi fili, ka ʻoku ʻikai ha fai fakamālohi ʻi hoku nima, ke ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai, pea ne valoki ia.” \v 18 Pea naʻe toki hoko ʻae Laumālie kia ʻAmasai ʻaia naʻe ʻeiki hake ʻi he ngaahi ʻeikitau, \add pea naʻa ne pehē\add*, “ʻOku ʻoʻou \add ʻakimautolu\add*, ʻe Tevita, pea ʻoku \add mau \add*kau kiate koe, ʻa koe ko e foha ʻo Sese: ke melino, ke melino pe koe, pea ke melino ʻakinautolu ʻoku tokoni kiate koe; he ʻoku tokoni ʻe ho ʻOtua kiate koe. Pea naʻe toki maʻu ʻakinautolu ʻe Tevita, pea naʻa ne fakanofo ʻakinautolu ko e ngaahi ʻeikitau ki he kongakau. \v 19 Pea naʻe tō mai kia Tevita ha niʻihi meia Manase, ʻi heʻene omi fakataha mo e kakai Filisitia ke tauʻi ʻa Saula: ka naʻe ʻikai maʻu ʻekinautolu ʻenau tokoni: he naʻe loto ʻae houʻeiki ʻoe kau Filisitia ke ne ʻalu, ʻonau pehē, “ʻE kau atu ia ki heʻene ʻeiki ko Saula, pea \add ʻe tuʻutāmaki ai \add*ʻa hotau ʻulu ʻotautolu.” \v 20 Lolotonga ʻa ʻene ʻalu ki Sikilaki, naʻe hoko mai kiate ia meia Manase, ʻa ʻAtina, mo Sosapati, mo Sitieli, mo Mikaeli, mo Sosapati, mo Ilihu, mo Silitei, ko e ngaahi ʻeiki pule \add ʻakinautolu \add*ki he ngaahi toko afe ʻo Manase. \v 21 Pea naʻa nau tokoni ʻa Tevita ʻaki ha kautau: he ko e kau tangata toʻa lahi ʻaupito ʻakinautolu kotoa pē, pea ko e ngaahi ʻeiki pule ʻakinautolu ʻi he kautau. \v 22 He ko e kuonga ko ia naʻe haʻu ai \add ʻae kakai \add*kia Tevita ʻi he ʻaho kotoa pē ke tokoni kiate ia, pea naʻe fakaʻaʻau ʻo fuʻu tokolahi ʻa ʻene kautau, ʻo hangē ko e kautau ʻoe ʻOtua. \p \v 23 ¶ Pea ko hono lau eni ʻoe ngaahi kongakau naʻe tali teuteu ki he tau, mo nau omi kia Tevita ʻi Hepeloni, ke liliu ʻae puleʻanga ʻo Saula kiate ia, ʻo tatau mo e folofola ʻa Sihova. \v 24 Ko e fānau ʻa Siuta naʻe fua ʻae pā mo e tao ko e toko ono afe mo e valungeau, naʻe tali teuteu ki he tau. \v 25 ‌ʻOe fānau ʻa Simione, ko e kau tangata mālohi mo toʻa ki he tau, ko e toko fitu afe mo e toko teau. \v 26 ‌ʻOe fānau ʻa Livai ko e toko fā afe mo e onongeau. \v 27 Pea ko Sihoiata ko ia naʻe tataki ʻae kakai ʻElone, pea naʻe ʻiate ia ʻae toko tolu afe ma fitungeau: \v 28 Mo Satoki, ko e tangata talavou naʻe mālohi mo toʻa lahi, pea mei he fale ʻo ʻene tamai ʻae ngaahi ʻeikitau ʻe toko uofulu ma ua. \v 29 Pea ʻoe fānau ʻa Penisimani, ko e kāinga ʻo Saula, ko e toko tolu afe: he naʻe fai ʻo aʻu ki he kuonga ko ia ʻe honau tokolahi, ʻae tauhi ʻi he fale ʻo Saula. \v 30 Pea ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ko e toko ua mano mo e valungeau, ko e kau tangata mālohi mo toʻa, ko e kau ongoongo ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 31 Pea mei hono vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase \add naʻe haʻu \add*ʻae tokotaha mano mo e valungeau, ʻaia naʻe lau honau hingoa, ke haʻu ʻo fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi. \v 32 Pea ʻoe fānau ʻa ʻIsaka, ʻakinautolu naʻe poto ʻi he ʻilo ʻae anga ʻoe kuonga, pea ke ʻilo ʻaia naʻe totonu ke fai ʻe ʻIsileli; ko e ngaahi ʻeiki ʻiate kinautolu ko e toko uangeau; pea naʻe tali ʻenau fekau ʻe honau kāinga kotoa pē. \v 33 ‌ʻOe fānau ʻa Sepuloni, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ki he tau, mo poto ʻi he tau, ʻi he ngaahi mahafutau kotoa pē, ko e toko nima mano, ʻaia naʻe faʻa tutuʻu fakataha lelei ʻi he tau: naʻe ʻikai te nau lotolotoua. \v 34 Pea ʻo Nafitali, ko e ngaahi ʻeikitau ʻe toko taha afe, pea naʻe kau mo kinautolu ʻae toko tolu mano mo e toko fitu afe naʻe toʻo ʻae pā mo e tao. \v 35 Pea ʻoe faʻahinga ʻo Tani naʻe poto ʻi he tau, ko e toko ua mano, ma valu afe mo e onongeau. \v 36 Pea ʻo ʻAseli, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ki he tau, mo poto ʻi he tau, ko e toko fā mano. \v 37 Pea ʻi he kau vai ʻe taha ʻo Soatani, ʻoe kau Lupeni, mo e kau Kata, pea mei hono vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ko e tokotaha kilu mo e ua mano, naʻe toʻo ʻae ngaahi mahafutau kehekehe ʻi he tau. \v 38 Ko e kau tangata faʻa tau eni kotoa pē, naʻe faʻa tutuʻu lelei, pea naʻa nau omi kia Tevita ʻi he loto moʻoni ki Hepeloni, ke fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi ki ʻIsileli kātoa: pea ko hono toe foki \add ʻoe kakai \add*ʻi ʻIsileli naʻe loto taha pe ke fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi. \v 39 Pea naʻa nau ʻi ai mo Tevita ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea naʻa nau kai mo inu: he naʻe fai ʻa honau tali ʻe honau ngaahi kāinga. \v 40 Pea ʻilonga ʻae kakai naʻe vāofi mo kinautolu, kia ʻIsaka, mo Sepuloni, mo Nafitali, naʻa nau ʻomi ʻae mā kuo fakaheka ki he fanga ʻasi, pea ki he fanga kāmeli, pea ki he fanga miuli, pea ki he fanga pulu, pea \add naʻe ʻomi \add*mo e mangisi, ko e mahoaʻa, mo e ngaahi fiki fakamōmoa, mo e ngaahi fuhinga kālepi, mo e uaine, mo e lolo, mo e fanga pulu, mo e fanga sipi lahi ʻaupito: he naʻe lahi ʻae fakafiefia ʻi ʻIsileli. \c 13 \cd \it 1 ʻOku ʻomi ʻe Tevita ʻae puha ʻoe fuakava mei Kesasialimi. 9 Ko e mate fakafokifā ʻa Usa pea mo e tuku ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻi he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi.\it* \p \v 1 Pea naʻe faʻa fakakaukau ʻa Tevita fakataha mo e ngaahi ʻeikitau naʻe pule ki he ngaahi toko afe mo e ngaahi toko teau, pea mo e kau takimuʻa kotoa pē. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he fakataha kātoa ʻo ʻIsileli, “Kapau ʻoku lelei kiate kimoutolu, pea ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihova ko hotau ʻOtua, tuku ketau fekau atu ki hotau kāinga ʻi he potu kotoa pē, ʻakinautolu ʻoku toe ʻi he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea ki he kau taulaʻeiki mo e kau Livai fakataha mo kinautolu, ʻi he ngaahi kolo mo honau ngaahi potu ofi, koeʻuhi ke nau fakataha mai kiate kitautolu; \v 3 Pea ke tau toe ʻomi kiate kitautolu ʻae puha \add ʻoe fuakava \add*ʻo hotau ʻOtua kiate kitautolu: he naʻe ʻikai te tau fakafehuʻi ki ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Saula.” \v 4 Pea naʻe pehē ʻe he fakataha kotoa pē te nau fai ia: he naʻe matamata totonu ʻae meʻa ni ki he kakai kotoa pē. \v 5 Ko ia naʻe fakataha ai ʻe Tevita, ʻae kakai kotoa pē, mei Sihoa ʻi ʻIsipite ʻo aʻu atu ki he hūʻanga ki Hamati, koeʻuhi ke ʻomi ʻae puha \add ʻoe fuakava \add*ʻoe ʻOtua mei Kesa-Sialimi. \v 6 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Tevita, pea mo ʻIsileli kātoa, ki Peala, (ʻaia ko Kesasialimi,) ʻaia ʻoku ʻi Siuta, ke ʻohake mei ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻoe ʻOtua ko Sihova, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he vahaʻa ʻoe ongo selupi, pea ʻoku ui ʻaki ia ʻa hono huafa. \v 7 Pea naʻa nau fakaheka ʻae puha \add ʻoe fuakava \add*ʻoe ʻOtua ki he saliote foʻou mei he fale ʻo ʻApinatapi: pea naʻe angi ki he saliote ʻe Usa mo ʻAhio. \v 8 Pea naʻe tā meʻa faiva ʻe Tevita pea mo ʻIsileli kātoa ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻaki ʻenau mālohi kotoa, pea ʻi he hiva, mo e tā ʻae haʻape, mo e ngaahi ūtete, mo e ngaahi kihiʻi lali, mo e ukamea tatangi, pea mo e ngaahi meʻalea. \v 9 Pea ʻi heʻenau hoko ange ki he fale hahaʻanga uite ʻo Kitoni, naʻe ala atu ʻe Usa ʻa hono nima ke puke ki he puha; he naʻe ngaueue ia ʻi he ʻalu ʻae fanga pulu. \v 10 Pea naʻe fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova kia Usa, pea naʻa ne taaʻi ia, ko e meʻa ʻi heʻene ala ʻa hono nima ki he puha: pea naʻa ne mate ai ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 11 Pea naʻe mamahi ʻa Tevita, koeʻuhi ko e teʻia ʻa Usa ʻe Sihova: pea ko ia kuo ui ai ʻae potu ko ia ko Pelesiusa, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. \v 12 Pea naʻe manavahē ʻa Tevita ki he ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia, ʻo ne pehē, “ʻE fēfē ʻa ʻeku ʻomi kiate au ʻae puha \add ʻoe fuakava \add*ʻoe ʻOtua?” \v 13 Ko ia naʻe ʻikai ʻomi ai ʻe Tevita ʻae puha ʻoe fuakava kiate ia ki he Kolo ʻo Tevita, ka naʻa ne afe atu mo ia ki he fale ʻo ʻOpeti-itomi ko e tangata Kati. \v 14 Pea naʻe nofo aipē ʻae puha ʻoe fuakava ʻoe ʻOtua ʻi he ʻapi ʻo ʻOpeti-ʻItomi ʻi hono fale ʻi he māhina ʻe tolu. Pea naʻe fakamonūʻia ʻe Sihova ʻae fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi, pea mo e meʻa kotoa pē naʻa ne maʻu. \c 14 \cd \it 1 Ko e fai ʻofa ʻa Helami kia Tevita. 2 Ko e monūʻia ʻa Tevita ʻi he meʻa kehekehe. 8 Ko e tau ʻe ua naʻa ne mālohi ai ki he kau Filisitia.\it* \p \v 1 Ka ko eni, naʻe kouna atu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae kau talafekau kia Tevita, ke \add ʻave \add*ʻae ngaahi taʻanga sita, mo e kau tufunga maka, mo e kau tufunga ʻakau, ke langa ha fale moʻona. \v 2 Pea naʻe ʻilo ʻe Tevita kuo fakapapau meia Sihova ke tuʻi ia ki ʻIsileli, he naʻe hakeakiʻi ke māʻolunga ʻa hono puleʻanga, koeʻuhi ko ʻene kakai ʻIsileli. \p \v 3 ¶ Pea naʻe toe fakatokolahi ʻe Tevita ʻa hono ngaahi uaifi ʻi Selūsalema: pea naʻe toe tupu ʻia Tevita ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kehe. \v 4 Ko eni ia ʻae hingoa ʻoe fānau naʻa ne maʻu ʻi Selūsalema: ko Samua, mo Sopapi, mo Natani, mo Solomone, \v 5 Mo Ipia, mo ʻIlisua, mo Ilifileti, \v 6 Mo Noka, mo Nefeki, mo Safia, \v 7 Mo ʻIlisama, mo Peliata, mo Ilifileti. \p \v 8 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻe he kakai Filisitia kuo fakanofo ʻa Tevita ko e tuʻi ki ʻIsileli kātoa, naʻe ʻalu hake ʻae kakai Filisitia kotoa pē ke kumi kia Tevita. Pea naʻe fanongo ki ai ʻa Tevita, pea naʻa ne ʻalu atu ke talia ʻakinautolu. \v 9 Pea naʻe haʻu ʻae kakai Filisitia mo nau fakamafola atu ʻakinautolu ʻi he potu talalo ʻo Lifemi. \v 10 Pea naʻe fakafehuʻi ʻe Tevita ki he ʻOtua, ʻo ne pehē, “Te u ʻalu hake ke tauʻi ʻae kakai Filisitia? Pea te ke tuku mai ʻakinautolu ki hoku nima?” Pea naʻe pehē kiate ia ʻe Sihova, “Ke ke ʻalu hake; he te u tukuange ʻakinautolu ki ho nima.” \v 11 Ko ia naʻa nau hoko hake ki Peali-Pilasimi; pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻi ai ʻe Tevita. Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita, “Kuo pā atu ʻae ʻOtua ki hoku ngaahi fili ʻaki ʻa hoku nima ʻo hangē ko e pā atu ha ngaahi vai: ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia ko Peali-Pilasimi.” \v 12 Pea ʻi heʻenau tuku ʻa honau ngaahi tamapua ʻi ai, naʻe fekau ʻe Tevita, pea naʻe tutu ʻakinautolu ʻi he afi. \v 13 Pea naʻe toe \add haʻu \add*ʻae kakai Filisitia ʻo fakamafola atu ʻakinautolu ʻi he potu talalo. \v 14 Ko ia naʻe toe fehuʻi ai ʻe Tevita ki he ʻOtua; pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “ʻOua naʻa ke ʻalu hake kiate kinautolu; foki atu meiate kinautolu, pea hoko mai kiate kinautolu ʻi he potu ʻoku feʻunga tonu mo e vaoʻakau molipeli. \v 15 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ke ka ongoʻi ʻae mumuhu ʻi he ʻuluʻi ʻakau molipeli, te ke toki ʻalu atu ki he tau: koeʻuhi kuo muʻomuʻa atu ʻiate koe ʻae ʻOtua ke ne teʻia ʻae tau ʻae kakai Filisitia.” \v 16 Ko ia naʻe fai ʻe Tevita ʻo hangē ko ia naʻe fekau kiate ia ʻe he ʻOtua: pea naʻa nau teʻia ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia mei Kipione ʻo aʻu atu ki Kesa. \v 17 Pea naʻe mafola atu ʻae ongoongo ʻo Tevita ki he ngaahi fonua kotoa pē; pea naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻae manavahē kiate ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. \c 15 \cd \it 1 ʻOku teu ʻe Tevita ha potu ke tuku ki ai ʻae puha ʻoe fuakava, pea ʻoku ne fekau atu ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai ke ʻomi ia meia ʻOpeti-ʻItomi. 25 ʻOku ne fai ia ʻi he fakafiefia lahi. 29 ʻOku manuki kiate ia ʻa Mikale.\it* \p \v 1 Pea naʻe langa ʻe Tevita ʻae ngaahi fale moʻona ʻi hono kolo, pea naʻa ne teuteu ha potu ki he puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua, mo ne fokotuʻu ki ai ha fale fehikitaki. \v 2 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita, “ʻOku ʻikai lelei ke fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua ka ʻe he kau Livai pe: he ko kinautolu ia kuo fili ʻe Sihova ke fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua, pea ke tauhi kiate ia ʻo taʻengata.” \v 3 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Tevita ʻa ʻIsileli kātoa ki Selūsalema, koeʻuhi ke ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ki hono potu, ʻaia naʻa ne teuteu ki ai. \v 4 Pea naʻe fakataha ʻe Tevita ʻae fānau ʻa ʻElone, mo e kau Livai: \v 5 Mei he ngaahi foha ʻo Kohate; ʻa Ulieli ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko uofulu: \v 6 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo Melali: ko ʻAsaia, ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko uofulu: \v 7 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo Kesomi; ko Soeli ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko tolungofulu: \v 8 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElisafani; ko Simaia ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko uangeau: \v 9 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo Hepeloni; ko Ilieli ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko valungofulu: \v 10 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo ʻUsili; ko ʻAminitapi ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko hongofulu ma ua. \v 11 Pea naʻe ui mai ʻe Tevita kia Satoki mo ʻApiata ko e ongo taulaʻeiki, pea mo e kau Livai, kia Ulieli, mo ʻAsaia, mo Soeli, mo Simaia, mo Elieli, pea mo ʻAminitapi, \v 12 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko kimoutolu ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai ʻae kakai Livai: mou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu, ʻio, ʻakimoutolu pea mo homou kāinga, koeʻuhi ke mou ʻomi ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki he potu kuo u teuteu ki ai. \v 13 He ko e meʻa ʻi he ʻikai te mou fuofua \add ʻomi \add*ia, ko ia naʻe teʻia ai ʻakitautolu ʻe Sihova ko hotau ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te tau kumi kiate ia ʻo hangē ko hono anga ʻoku totonu.” \v 14 Ko ia naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai ke nau ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 15 Pea naʻe fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua ʻe he fānau ʻa Livai ʻi honau uma ʻaki ʻa hono ngaahi kau haʻamo, ʻo hangē ko e fekau ʻe Mōsese ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova. \v 16 Pea naʻe lea ʻa Tevita ki he ʻeiki ʻoe kau Livai ke ne vaheʻi honau kāinga niʻihi ke fai ʻae hiva ʻaki ʻae ngaahi meʻa hiva, ko e ngaahi ūtete, mo e ngaahi haʻape, mo e ngaahi ukamea pakihi, naʻe tatangi, ʻi he hiki hake ʻae leʻo ʻi he fiefia. \v 17 Ko ia naʻe vaheʻi ʻe he kau Livai ʻa Hemani ko e foha ʻo Soeli; pea ʻi hono kāinga ʻoʻona, ʻa ʻAsafi ko e foha ʻo Pelekia; pea mei he ngaahi foha ʻo Melali ko honau kāinga, ʻa Etani ko e foha ʻo Kusaia; \v 18 Pea naʻe fakataha mo kinautolu ʻa honau kāinga ʻo hono ua ʻoe lakanga, ko Sakalia, mo Peni, mo Seseeli, mo Similamoti, mo Sehieli, mo Uni, mo ʻIliapi, mo Penaia, mo Maaseia, mo Matitia, mo Elifili, mo Mikineia, mo ʻOpeti-ʻItomi, mo Sieli, ko e kau leʻo matapā. \v 19 Ko ia, naʻe vaheʻi ʻae kau hiva, ko Hemani, mo ʻAsafi, mo Etani, ke fakapakihi ʻaki ʻae ngaahi meʻa pakihi palasa; \v 20 Pea ko Sakalia, mo ʻAsieli, mo Similamoti, mo Sehieli, mo Uni, mo ʻIliapi, mo Māseia, mo Penaia, ki he ngaahi ūtete ʻo hangē ko e leʻo fakafefine; \v 21 Pea ko Matitia, mo Elifili, mo Mikineia, mo ʻOpeti-itomi, mo Sieli, mo ʻAsasia, ki he ngaahi haʻape naʻe leʻo lahi hake. \v 22 Pea naʻe ʻia Kinania ʻae fasi ʻoe hiva naʻe ekinaki ʻe ia ʻae hiva, he naʻa ne poto ai. \v 23 Pea ko Pelekia mo ʻElikena ko e ongo tauhi matapā ʻakinaua ki he puha ʻoe fuakava. \v 24 Pea ko Sipania, mo Sihosafate, mo Netanili, mo ʻAmasai, mo Sakalia, mo Penaia, mo ʻEliesa ko e kau taulaʻeiki, naʻe ifi ʻekinautolu ʻae ngaahi meʻalea ʻo muʻomuʻa ʻi he puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua: pea ko ʻOpeti-ʻItomi mo Sehia ko e ongo tauhi matapā ʻakinaua ki he puha ʻoe fuakava. \p \v 25 ¶ Ko ia, naʻe ʻalu ʻa Tevita, mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, mo e ngaahi ʻeikitau naʻe pule ki he ngaahi toko afe, koeʻuhi ke nau ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova mei he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi, ʻi he fiefia. \v 26 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene tokoni ʻe he ʻOtua ʻae kau Livai naʻe fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, naʻa nau feilaulau ʻaki ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e fanga sipitangata ʻe fitu. \v 27 Pea naʻe kofuʻaki ʻa Tevita ʻae kofu ʻoe tupenu lelei, pea naʻe pehē mo e kau Livai kotoa pē naʻe fua ʻae puha ʻoe fuakava, mo e kau hiva, pea pehē mo Kinania ko e tangata taki hiva mo e kau hiva: naʻe kofuʻaki foki ʻe Tevita ʻae ʻefoti ʻoe tupenu lelei. \v 28 Naʻe pehē ʻae ʻomi ʻe ʻIsileli kātoa ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻaki ʻae mavava, mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi nifoʻi manu, mo e ngaahi meʻalea, mo e ngaahi meʻa pakihi, mo e tatangi ʻoe ngaahi ūtete mo e ngaahi haʻape. \v 29 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻI heʻene aʻu atu ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ki he Kolo ʻo Tevita, naʻe sio ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula mei he matapā sioʻata, mo ne mamata ki he tuʻi ko Tevita ʻoku meʻe mo tā meʻa faiva: pea naʻa ne manuki kiate ia ʻi hono loto. \c 16 \cd \it 1 Ko e feilaulau fakafiefia ʻa Tevita. 4 Ko ʻene fekau ha kau hiva ke hiva fakafetaʻi. 7 Ko e ngaahi lea ʻoe hiva. 37 Ko ʻene fakanofo ʻae kau tauhi mo e kau leʻo matapā, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau hiva, ke nau tauhi maʻuaipē ki he puha ʻoe fuakava.\it* \p \v 1 Ko ia naʻa nau ʻomi ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua, mo tuku ia ʻi he loto fale fehikitaki ʻaia naʻe fokotuʻu ki ai ʻe Tevita: pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. \v 2 Pea ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Tevita ʻae ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino, naʻa ne tāpuaki ʻae kakai ʻi he huafa ʻo Sihova. \v 3 Pea naʻa ne tufaki ki he kakai taki taha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ki he tangata mo e fefine fakatouʻosi, ke taki taha haʻane foʻi mā, mo e konga kanomate lahi, mo e ipu uaine ʻe taha. \p \v 4 ¶ Pea naʻa ne fakanofo ʻae niʻihi ʻi he kau Livai ke tauhi ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, pea ke fai ʻae tohi fakamanatu, pea ke fai ʻae fakafetaʻi mo e fakamālō kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli: \v 5 Ko honau ʻeiki ʻa ʻAsafi, pea hoko mo ia ʻa Sakalia, mo Sieli, mo Similamoti, mo Sehieli, mo Matitia, mo ʻIliapi, mo Penaia, mo ʻOpeti-ʻItomi: pea naʻe ʻia Sieli ʻae ngaahi ūtete mo e ngaahi haʻape; ka naʻe ʻia ʻAsafi ʻae fakaongo ʻaki ʻae ngaahi meʻa pakihi; \v 6 Pea naʻe ʻia Penaia foki mo Seesieli ko e ongo taulaʻeiki ʻae ngaahi meʻalea maʻuaipē ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua. \p \v 7 ¶ Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe fuofua ʻatu ʻe Tevita ʻae fakafetaʻi kia Sihova ʻi he nima ʻo ʻAsafi pea mo hono kāinga. \q1 \v 8 Mou fakafetaʻi kia Sihova, \q2 ui ki hono huafa, \q2 fakaongoongo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻa ʻene ngaahi ngāue. \q1 \v 9 Mou hiva kiate ia, \q2 hiva ʻaki ʻae ngaahi saame kiate ia, \q2 mou fetalanoaʻaki ʻa ʻene ngaahi ngāue fakaofo. \q1 \v 10 Mou vikiviki ʻi hono huafa māʻoniʻoni: \q2 tuku ke fiefia ʻae loto ʻokinautolu, ʻoku kumi kia Sihova. \q1 \v 11 Mou kumi kia Sihova pea mo ʻene mālohi, \q2 mou kumi maʻuaipē ki hono fofonga. \q1 \v 12 Manatu ki heʻene ngaahi ngāue fakamanavahē ʻaia kuo ne fai, \q2 ʻa ʻene ngaahi meʻa fakaofo, pea mo e fakamaau mei hono fofonga: \q1 \v 13 ‌ʻAkimoutolu ʻae hako ʻo ʻIsileli ko ʻene tamaioʻeiki, \q2 ʻakimoutolu ʻae fānau ʻa Sekope, ʻae kakai kuo ne fili. \q1 \v 14 Ko ia ko Sihova ko hotau ʻOtua ʻoku ʻi māmani kotoa pē \q2 ʻa ʻene ngaahi fakamaau. \q1 \v 15 Mou manatu maʻuaipē ki heʻene fuakava; \q2 ʻae folofola ko ia naʻa ne fekau ʻaki ki he toʻutangata ʻe afe; \q1 \v 16 ‌ʻAia naʻa ne fai mo ʻEpalahame, \q2 pea mo ʻene fuakava kia ʻAisake; \q1 \v 17 Pea kuo ne fakapapau ia kia Sekope ko e fono tuʻumaʻu, \q2 pea ko e fuakava taʻengata ki ʻIsileli. \q1 \v 18 ‌ʻI \add heʻene \add*pehē, “Ko koe te u foaki ki ai ʻae fonua ko Kēnani, \q2 ko e tufakanga ʻo homou tofiʻa;” \q1 \v 19 Lolotonga ʻa hoʻomou tokosiʻi pe, ʻio, ko e tokosiʻi pe, \q2 pea ko e kau muli pe ʻi ai. \q1 \v 20 Pea ʻi heʻenau ʻalu fano mei he fonua ʻe taha ki ha fonua kehe, \q2 pea mei he puleʻanga ʻe taha ki ha kakai kehe; \q1 \v 21 Naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke fai taʻetotonu kiate kinautolu ʻe ha tokotaha: \q2 naʻa mo e ngaahi tuʻi naʻa ne valokiʻi koeʻuhi ko kinautolu, \q1 \v 22 \add Mo ne pehē\add*, “ʻOua naʻa ala kiate ia kuo u pani ʻaki ʻae lolo, \q2 pea ʻoua naʻa fai ha kovi ki hoku kau palōfita.” \q1 \v 23 Ke hiva kia Sihova, ʻa māmani kātoa; \q2 fakahāhā atu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa ʻene fakamoʻui. \q1 \v 24 Fanongonongo ʻa ʻene nāunauʻia ʻi he lotolotonga ʻoe kakai hiteni; \q2 mo ʻene ngaahi ngāue fakaofo lahi ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. \q1 \v 25 He ʻoku lahi ʻa Sihova, pea ʻoku taau mo ia ʻae fakafetaʻi lahi: \q2 ʻoku taau mo ia foki ʻae manavahē ke lahi hake ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē. \q1 \v 26 He ko e ngaahi tamapua pe ʻae ngaahi ʻotua ʻoe kakai: \q2 ka naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻae ngaahi langi. \q1 \v 27 ‌ʻOku ʻi hono ʻao ʻoʻona ʻae nāunau, mo e ʻapasia; \q2 ʻoku ʻi hono nofoʻanga ʻae mālohi mo e fiefia. \q1 \v 28 ‌ʻAtu kia Sihova, ʻakimoutolu ʻae ngaahi faʻahinga kakai, \q2 ʻatu kia Sihova ʻae nāunau mo e mālohi. \q1 \v 29 ‌ʻAtu kia Sihova ʻae ongoongolelei ʻoku taau mo hono huafa: \q2 ʻomi ha feilaulau, pea haʻu ki hono ʻao: \q2 lotu kia Sihova ʻi he matamatalelei ʻoe māʻoniʻoni. \q1 \v 30 Ke manavahē kiate ia ʻa māmani kotoa pē: \q2 ʻe nofomaʻu foki ʻa māmani ke ʻoua naʻa ngaue ia. \q1 \v 31 Tuku ke fiefia ʻae ngaahi langi, \q2 pea tuku ke nekeneka ʻa māmani: \q2 pea tuku ke pehē ʻe he kakai ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi puleʻanga, “ʻOku pule ʻa Sihova.” \q1 \v 32 Ke ʻuʻulu ʻae tahi, pea mo hono fonu ʻo ia: \q2 ke fiefia ʻae ngaahi tokanga ngoue mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai. \q1 \v 33 ‌ʻE toki pā atu ʻae hiva ʻoe ngaahi ʻakau ʻoe vao ʻi he ʻao ʻo Sihova, \q2 koeʻuhi ʻoku ne hāʻele mai ke fakamaau ʻa māmani. \q1 \v 34 Mou tuku ʻae fakafetaʻi kia Sihova he ʻoku ne angalelei; \q2 pea ʻoku taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa. \q1 \v 35 Pea mou pehē, “Fakamoʻui ʻakimautolu, ʻa koe ko e ʻOtua ʻo homau fakamoʻui, \q2 pea tānaki fakataha ʻakimautolu, pea fakahaofi ʻakimautolu mei he hiteni, \q2 koeʻuhi ke mau ʻatu ʻae fakafetaʻi ki ho huafa māʻoniʻoni, \q2 pea \add mau \add*vikiviki ʻi he fakamālō kiate koe.” \q1 \v 36 Ke fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, \q2 ʻo taʻengata pea taʻengata. \p Pea naʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, “ʻEmeni,” mo nau fai ʻae fakafetaʻi kia Sihova. \p \v 37 ¶ Ko ia naʻa ne tuku ʻa ʻAsafi mo hono kāinga ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, koeʻuhi ke tauhi maʻuaipē ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava, ʻo hangē ko e ngāue naʻe totonu ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē: \v 38 Mo ʻOpeti-ʻItomi mo honau kāinga, ko e toko onongofulu ma valu; ka ko e kau leʻo matapā ʻa ʻOpeti-ʻItomi ko e foha ʻo Situtuni, pea mo Hosa: \v 39 Pea ko Satoki ko e taulaʻeiki, pea mo hono ngaahi kāinga ko e kau taulaʻeiki, ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova ʻi he potu māʻolunga ʻaia naʻe ʻi Kipione, \v 40 Ke \add nau \add*ʻohake ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova ʻi he funga feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu maʻuaipē ʻi he pongipongi mo e efiafi, pea ke fai ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo tohi ʻi he fono ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fekau ki ʻIsileli; \v 41 Pea naʻe fakataha mo kinautolu ʻa Hemani mo Situtuni mo kinautolu naʻe fili, ʻakinautolu naʻe lau ʻa honau hingoa, ke fai ʻae fakafetaʻi kia Sihova, koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa ʻoku taʻengata; \v 42 Pea fakataha mo kinautolu ʻa Hemani mo Situtuni mo ʻena ngaahi meʻalea mo ʻena ngaahi meʻa pakihi koeʻuhi ko kinautolu ʻe hiva ki he ʻOtua ʻaki ʻae ngaahi meʻa fasi hiva. Pea ko e ngaahi foha ʻo Situtuni ko e kau leʻo matapā ʻakinautolu. \v 43 Pea naʻe ʻalu ʻae kakai, ko e tangata taki taha ki hono fale ʻoʻona: pea naʻe ʻalu foki ʻa Tevita ke ne tāpuakiʻi ʻa hono fale. \c 17 \cd \it 1 ʻOku tomuʻa loto lelei ʻa Natani ki he fakakaukau ʻa Tevita ke langa ha fale kia Sihova. 3 Ka ʻoku taʻofi ia ʻe he ʻOtua. 11 Ko e talaʻofa ʻoe ʻOtua ki he monūʻia ʻo hono hako. 16 Ko e lotu mo e fakafetaʻi ʻa Tevita.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻae nofo ʻa Tevita ʻi hono fale, naʻe pehē ʻe Tevita kia Natani ko e palōfita, “Vakai, ʻoku ou nofo au ʻi ha fale sita, ka ʻoku nofo ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻi he lalo puipui \add pe\add*.” \v 2 Pea naʻe toki pehē ʻe Natani kia Tevita, “Ke ke fai ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ho loto; he ʻoku kau ʻae ʻOtua kiate koe.” \v 3 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he pō pe ko ia, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻae ʻOtua kia Natani, ʻo pehē, \v 4 “ʻAlu, ʻo fakahā kia Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE ʻikai te ke langa ha fale kiate au ke u nofo ai: \v 5 He kuo ʻikai te u nofo ʻi ha fale talu mei he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻa ʻIsileli ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni; ka kuo u feʻaluʻaki ʻi he ngaahi fale fehikitaki, pea mo e fale fakaʻāunofo. \v 6 ‌ʻI he potu kotoa pē kuo u ʻalu ki ai mo ʻIsileli kātoa, kuo u lea fakasiʻisiʻi ki ha tokotaha ʻi he kau fakamaau ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu naʻaku fekauʻi he fafangaʻi ʻa hoku kakai, ʻo pehē, Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou langa moʻoku ha fale sita?’ \v 7 Ko ia foki, te ke lea ʻo pehē ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, naʻaku toʻo mai koe mei he nofoʻanga ʻoe fanga sipi, mei he muimui ki he fanga sipi, koeʻuhi ke ke pule ki hoku kakai ʻIsileli: \v 8 Pea kuo u ʻiate koe ʻi he potu fulipē kuo ke ʻalu ki ai, pea kuo u motuhi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē mei ho ʻao, pea kuo u ngaohi moʻou ha hingoa ke tatau mo e hingoa ʻoe kakai ongoongo lahi ʻaia ʻoku ʻi māmani. \v 9 Pea te u vaheʻi foki ha potu mā ʻa hoku kakai ʻIsileli, pea te u tō ʻakinautolu, pea te nau nofo ʻi honau potu, pea ʻe ʻikai toe hiki ʻakinautolu; pea ʻe ʻikai toe maumauʻi ʻakinautolu ʻe he fānau ʻoe angakovi, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he kamataʻanga, \v 10 Pea talu mei he kuonga ko ia naʻaku fekauʻi ʻae kau fakamaau ke pule ki hoku kakai ʻIsileli. Ka te u fakamoʻulaloa foki ʻa ho ngaahi fili kotoa pē. Pea ʻoku ou tala foki kiate koe ʻe langa hake ho fale ʻoʻou ʻe Sihova. \v 11 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ʻosi ange ʻa ho ngaahi ʻaho pea ke ʻalu ai ki ho ngaahi tamai, te u fokotuʻu ho hako ʻamui ʻiate koe, ʻakinautolu ʻe tupu mei ho ngaahi foha; pea te u fokotuʻumaʻu ʻa hono puleʻanga. \v 12 Te ne langa ʻe ia ha fale moʻoku, pea te u fokotuʻumaʻu ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ke taʻengata. \v 13 Te u hoko ko ʻene tamai, pea te ne hoko ia ko hoku foha: pea ʻe ʻikai te u ʻave ʻa ʻeku ʻaloʻofa meiate ia, ʻo hangē ko ʻeku ʻave ia meiate ia naʻe muʻa ʻiate koe: \v 14 Ka te u fokotuʻumaʻu ia ʻi hoku fale pea ʻi hoku puleʻanga ʻo taʻengata: pea ʻe fokotuʻumaʻu ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ʻo taʻengata.’” \v 15 Pea naʻe fai ʻae lea ʻa Natani kia Tevita ʻo tatau mo e ngaahi lea ni kotoa pē, pea tatau mo e meʻa ha mai ni kotoa pē. \p \v 16 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Tevita ko e tuʻi ʻo ne nofo ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne pehē, “Ko hai au, ʻE Sihova ko e ʻOtua, pea ko e hā ʻa hoku fale ʻoʻoku, kuo ke ʻomi ai au ʻo aʻu mai ki heni? \v 17 Ka ko e meʻa siʻi eni ki ho fofonga, ʻe ʻOtua; he kuo ke folofola ki he fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ki ha kuonga fuoloa ʻaupito ʻe haʻu, pea kuo ke fai kiate au, ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻo hangē ko ha tangata ʻoku ʻeiki lahi. \v 18 Ko e hā ha toe lea ʻe faʻa fai ʻe Tevita maʻae ongoongolelei ʻo hoʻo tamaioʻeiki? He ʻoku ke ʻilo ʻe koe ʻa hoʻo tamaioʻeiki. \v 19 ‌ʻE Sihova, koeʻuhi ko hoʻo tamaioʻeiki, pea ʻo hangē ko ho finangalo pe ʻoʻou, kuo ke fai ʻae meʻa lahi ni kotoa pē, ʻi hoʻo fakahā mai ʻae ngaahi meʻa lahi ni. \v 20 ‌ʻE Sihova, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku tatau mo koe, pea ʻoku ʻikai ha ʻOtua ka ko koe pe, ʻo hangē ko ia kotoa pē kuo fanongo ki ai ʻa homau telinga. \v 21 Pea kofaʻā ia ha puleʻanga ʻe taha ʻi māmani kuo tatau mo hoʻo kakai ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu ai ʻae ʻOtua ke huhuʻi ko hono kakai ʻoʻona, ke ngaohi koe ko e hingoa lahi mo fakamanavahē ʻia, ko e meʻa ʻi heʻene kapusi atu ʻae ngaahi puleʻanga mei he ʻao ʻo hoʻo kakai, ʻakinautolu kuo ke huhuʻi mai mei ʻIsipite? \v 22 He naʻa ke ngaohi ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, ko ho kakai ʻoʻou ke taʻengata; pea ko koe, ʻE Sihova, naʻa ke hoko ko honau ʻOtua. \v 23 Ko ia foki, ʻE Sihova, tuku ʻae meʻa kuo ke folofolaʻaki ki hoʻo tamaioʻeiki, pea mo hono fale, ke fokotuʻumaʻu ʻo taʻengata, pea ke fai ʻo hangē ko hoʻo folofola. \v 24 ‌ʻIo, tuku ke fokotuʻumaʻu ia, koeʻuhi ke fakahikihikiʻi ʻa ho huafa ʻo taʻengata, ʻo pehē, ‘Ko Sihova ʻoe ngaahi tokolahi ko e ʻOtua ia ʻo ʻIsileli, ʻio, ko e ʻOtua ki ʻIsileli:’ pea ke fokotuʻumaʻu ʻi ho ʻao ʻae fale ʻo Tevita ko hoʻo tamaioʻeiki. \v 25 He ko koe, ʻE hoku ʻOtua, kuo ke fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki te ke langa ha fale moʻona: ko ia kuo loto ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke lotu ʻi ho ʻao. \v 26 Pea ko eni, ʻE Sihova, ko koe ko e ʻOtua, pea kuo ke talaʻofa ʻaki ʻae lelei ni ki hoʻo tamaioʻeiki: \v 27 Ko ia foki, ʻofa ke ke tāpuaki ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki, koeʻuhi ke ʻi ho ʻao ia maʻuaipē; he ʻoku ke fai hono tāpuakiʻi ʻe koe, ʻE Sihova, pea ʻe monūʻia ia ʻo taʻengata.” \c 18 \cd \it 1 ʻOku ikuna ʻe Tevita ʻae kakai Filisitia mo e kakai Moape. 3 ʻOku ne teʻia ʻae kakai Silia. 9 Ko e ʻomi ʻae ngaahi meʻaʻofa meia Tou ko e tuʻi ʻo Hamati 11 ʻOku fakatapui ia kia Sihova. 13 ʻOku ne tuku ʻae kautau ke nofo ki ʻItomi. 14 Ko e houʻeiki pule naʻe ʻia Tevita.\it* \p \v 1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe teʻia ʻe Tevita ʻae kakai Filisitia, mo ne ikuna ʻakinautolu, mo ne kapasia ʻa Kati mo hono ngaahi kolo mei he nima ʻoe kakai Filisitia. \v 2 Pea naʻa ne teʻia ʻa Moape; pea naʻe hoko ʻae kakai Moape ko e kau hopoate kia Tevita, pea naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi koloa. \p \v 3 ¶ Pea naʻe teʻia ʻe Tevita ʻa Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa ʻo aʻu ki Hamati, lolotonga ʻa ʻene ʻalu ke fakamālohi hono puleʻanga ʻi he veʻe vaitafe ko ʻIufaletesi. \v 4 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita meiate ia ʻae ngaahi saliote ʻe afe, mo e kakai heka hoosi ʻe toko fitu afe, mo e kakai hāʻele ʻe toko ua mano: pea naʻe tuʻusi foki ʻe Tevita ʻae uoua ʻoe vaʻe ʻoe fanga hoosi kotoa pē ʻoe ngaahi saliote, ka naʻa ne tuku ha \add hoosi \add*ki he saliote ʻe teau. \v 5 Pea ʻi he kuonga naʻe haʻu ai ʻae kakai Silia mei Tamasikusi, ke tokoni kia Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa, naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻae kakai Silia ʻae kau tangata ʻe toko ua mano mo e ua afe. \v 6 Hili ia naʻe tuku ʻe Tevita \add ha kautau \add*ki Silia-Tamasikusi: pea naʻe hoko ʻae kakai Silia ko e kau hopoate kia Tevita, pea naʻa nau ʻomi koloa. Naʻe pehē ʻae fakamoʻui ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai. \v 7 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita ʻae ngaahi sifa koula naʻe kofuʻaki ʻe he kakai ʻo Hetatesa, ʻo ne ʻomi ia ki Selūsalema. \v 8 Pea mei Tipati foki, pea mei Kuni, ko e ongo kolo ʻa Hetatesa, naʻe ʻomi ʻe Tevita ʻae palasa lahi ʻaupito, ʻaia naʻe ngaohiʻaki ʻe Solomone ʻae fuʻu ʻaiʻanga vai lahi, mo e ngaahi pou, mo e ngaahi ipu palasa. \p \v 9 ¶ Pea ko eni, ʻi heʻene fanongo ʻe Tou ko e tuʻi ʻo Hamati ki he teʻia ʻe Tevita ʻae kautau kotoa pē ʻo Hetatesa ko e tuʻi ʻa Sopa; \v 10 Naʻa ne fekau ʻa Hatolami ko hono foha ke \add ʻalu \add*kia Tevita, ke ʻaʻahi fakakāinga kiate ia, mo ne lea lelei kiate ia, koeʻuhi ko ʻene tauʻi ʻa Hetatesa, mo ne teʻia ia; (he naʻe faʻa tau ʻa Hetatesa mo Tou;) pea naʻe \add ʻoange \add*mo ia ʻae ngaahi ipu koula mo e siliva mo e palasa. \v 11 Naʻe fakatapui foki ia ʻe Tevita kia Sihova, ʻaia mo e siliva mo e koula naʻa ne ʻomi mei he ngaahi puleʻanga \add ko ia\add*; mei ʻItomi, pea mo Moape, pea mei he fānau ʻa ʻAmoni, pea mei he kakai Filisitia, pea mei ʻAmaleki. \v 12 Pea naʻe tāmateʻi ʻe ʻApisai foki ko e tama ʻa Seluia ʻae kau ʻItomi ʻe tokotaha mano mo e toko valu afe ʻi he potu talalo ʻoe māsima. \v 13 Pea naʻa ne fakanofo ʻae ngaahi kautau ʻi ʻItomi; pea naʻe hoko ʻo tamaioʻeiki kia Tevita ʻae kakai ʻItomi kotoa pē. naʻe pehē ʻae fakamoʻui ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai. \p \v 14 ¶ Ko ia, naʻe pule ʻa Tevita ki ʻIsileli kātoa, mo ne fai ʻae fakamaau mo e pule totonu ʻi he lotolotonga ʻo ʻene kakai kotoa pē. \v 15 Pea naʻe pule ʻa Soape ko e tama ʻa Seluia ki he kautau; pea ko Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute ko e tangata tohi meʻa fakapuleʻanga ia. \v 16 Pea ko Satoki ko e foha ʻo ʻAhitupe, mo ʻApimeleki ko e foha ʻo ʻApiata, ko e ongo taulaʻeiki ʻakinaua; pea ko Savisa ko e tangata tohi ia; \v 17 Pea naʻe pule ʻa Penaia ko e foha ʻo Sihoiata ki he kakai Keliti mo e kakai Peleti; pea ko e ngaahi foha ʻo Tevita naʻe tuʻu ʻo ofi ki he tuʻi. \c 19 \cd \it 1 ʻOku ngaohikoviʻi ʻaupito ʻae kau tangata fekau naʻe ʻalu meia Tevita ke ʻaʻahi fakafiemālie kia Hanuni ko e foha ʻo Nahasi. 6 ʻOku ikuna ʻae kakai ʻAmoni mo e kakai Silia ʻe Soape mo ʻApisai. 16 ʻOku toe taki mai ʻae kautau Silia ʻe Sofaki pea ʻoku tāmateʻi ia ʻe Tevita.\it* \p \v 1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ko Nahasi, pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, Te u fai ʻofa kia Hanuni ko e foha ʻo Nahasi, koeʻuhi naʻe fai ʻofa kiate au ʻe heʻene tamai. Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻae kau tangata ke lea fakafiemālie kiate ia koeʻuhi ko ʻene tamai. Pea pehē, “Naʻe hoko atu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita ki he fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni kia Hanuni koeʻuhi ke fakafiemālie kiate ia.” \v 3 Ka naʻe pehē ʻe he houʻeiki ʻoe fānau ʻa ʻAmoni kia Hanuni, “ʻOku ke mahalo koā kuo fai fakaʻapaʻapa ʻe Tevita ki hoʻo tamai, ʻi heʻene fekau mai ʻae kau fakafiemālie kiate koe? Ka ʻikai kuo haʻu ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kiate koe, koeʻuhi ke hakule, pea ke fakahingaʻi, pea ke matakiʻi ʻae fonua?” \v 4 Ko ia naʻe puke ʻe Hanuni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, mo ne tele honau kava, mo ne tuʻusi ua ʻa honau ngaahi kofu ʻo feʻunga mo honau tuʻungaiku, mo ne toki fekauʻi ke nau ʻalu. \v 5 Pea naʻe ʻalu ai ʻae niʻihi mo nau fakahā kia Tevita ʻae meʻa kuo fai ki he kau tangata. Pea naʻa ne fekau atu ke fetaulaki kiate kinautolu: he naʻe mā lahi ʻaupito ʻae kau tangata. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, Mou nofo ki Seliko kaeʻoua ke tupu hake ʻa homou kava, pea mou toki omi. \p \v 6 ¶ Pea ʻi he toki ʻilo ʻe he fānau ʻa ʻAmoni kuo nau fakanamukūʻi ʻakinautolu kia Tevita, naʻe ʻave ʻe Hanuni mo e fānau ʻa ʻAmoni ha taleniti siliva ʻe afe ke totongi ʻaki ha ngaahi saliote mo e kau heka hoosi mei Mesopōtemia, pea mei Silia-Meaka, pea mei Sopa. \v 7 Ko ia naʻa nau totongi ke maʻu ai ʻae ngaahi saliote ʻe tolu mano mo e ua afe, pea mo e tuʻi ʻo Meaka pea mo hono kakai; pea naʻa nau haʻu ʻo fakanofo ʻenau tau ʻi Metipa. Pea naʻe fakataha ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa ʻAmoni mei honau ngaahi kolo, ʻonau haʻu ki he tau. \v 8 Pea ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Tevita, naʻa ne fekau atu ʻa Soape, pea mo e kautau kotoa pē ko e kau tangata toʻa lahi. \v 9 Pea naʻe hū mai kituʻa ʻae fānau ʻa ʻAmoni mo nau fakanofo ʻae tau ʻi he ʻao ʻoe matapā ʻoe kolo: pea naʻe nofo kehe fakataha ʻae ngaahi tuʻi naʻe haʻu, ʻi he potu ngoue. \v 10 Pea ʻi heʻene sio ʻe Soape kuo fakanofo ʻae kautau ke tauʻi ia ʻi ʻao pea mei tuʻa, naʻa ne fili mai ʻae kau mālohi mei ʻIsileli, mo ne tuku ʻakinautolu ke tauʻi ʻae kakai Silia. \v 11 Pea naʻa ne tuku ʻa hono toe ʻoe kakai ki he nima ʻo hono tokoua ko ʻApisai, pea naʻa nau tali tau ʻakinautolu ki he fānau ʻa ʻAmoni. \v 12 Pea naʻa ne pehē, “Kapau ʻe mālohi fau ʻae kakai Silia kiate au, te mou toki tokoni kiate au; pea kapau ʻe mālohi fau ʻae fānau ʻa ʻAmoni kiate koe, te u toki tokoni ʻeau kiate koe. \v 13 Mou lototoʻa, pea ke tau fai ngalingali tangata mā ʻahotau kakai, pea koeʻuhi ko e ngaahi kolo ʻo hotau ʻOtua, pea ke fai ʻe Sihova ʻae meʻa ʻoku ne finangalo lelei ki ai.” \v 14 Ko ia naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Soape mo e kakai naʻe kau mo ia, ki he ʻao ʻoe kakai Silia ke fai ʻae tau; pea naʻa nau hola mei hono ʻao. \v 15 Pea ʻi he sio ʻe he fānau ʻa ʻAmoni kuo hola ʻae kakai Silia, naʻa nau hola foki ʻakinautolu mei he ʻao ʻo ʻApisai ko hono tokoua, mo ne hū atu ki he kolo. Hili ia naʻe haʻu ʻa Soape ki Selūsalema. \p \v 16 ¶ Pea ʻi he sio ʻe he kakai Silia kuo nau tuʻutāmaki ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau kouna atu ʻae kau tangata fekau, ke nau ʻomi ʻae kau Silia naʻe nofo ʻi he kau vai ʻe taha: pea naʻe tataki ʻakinautolu ʻe Sofaki ko e ʻeiki ki he kautau ʻo Hetatesa. \v 17 Pea naʻe fakahā ia kia Tevita; pea naʻa ne tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kātoa, mo ne Lakaatu ʻi he Soatani, mo ne hoko atu kiate kinautolu, pea ne teuteu ke fai ʻae tau kiate kinautolu. Pea pehē, hili ʻae teuteu ʻae tau ʻe Tevita ke fai ki he kakai Silia, naʻa nau fai mo ia ʻae tau. \v 18 Ka naʻe hola ʻae kakai Silia mei he ʻao ʻo ʻIsileli; pea naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻoe kakai Silia ʻae kau tangata naʻe heka saliote, ko e toko fitu afe, mo e kakai hāʻele ʻe toko fā mano, pea naʻa ne tāmateʻi ʻa Sofaki ko e ʻeiki naʻe pule ki he kautau. \v 19 Pea ʻi he sio ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Hetatesa kuo nau tuʻutāmaki ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau alea ke nau melino mo Tevita, pea naʻa nau hoko ʻo tokalalo kiate ia: pea naʻe ʻikai toe loto ʻae kakai Silia ke tokoni ki he fānau ʻa ʻAmoni. \c 20 \cd \it 1 ʻOku kāpui ʻae kolo ko Lapa ʻaki ʻae tau ʻa Soape, pea ʻoku vete ia ʻe Tevita, pea ʻoku fakamamahi ʻa hono kakai, 4 Ko e tāmateʻi ʻae kau tangata lalahi ʻe toko tolu ʻi he taʻu ʻe tolu naʻe fai ki he kakai Filisitia.\it* \p \v 1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hili ange ʻae taʻu ʻe taha, ʻi he faʻahitaʻu ʻaia ʻoku faʻa ʻalu atu ai ʻae ngaahi tuʻi \add ke fai ʻae tau\add*, naʻe tataki atu ʻe Soape ʻae mālohi ʻoe kautau, pea naʻa ne fakalala ʻae fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea naʻa ne hoko atu ʻo kāpui ʻa Lapa ʻaki ʻae tau. Ka naʻe nofo pe ʻa Tevita ʻi Selūsalema. Pea naʻe kapa ʻa Lapa ʻe Soape, mo ne fakaʻauha ia. \v 2 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita ʻae tatā fakatuʻi mei he ʻulu ʻo honau tuʻi, pea ko hono mamafa ko e taleniti koula ʻe taha, pea naʻe fonofono ki ai ʻae ngaahi maka mahuʻinga; pea naʻe ʻai ia ki he fofonga ʻo Tevita: pea naʻa ne fetuku foki mei he kolo ʻae koloa lahi ʻaupito. \v 3 Pea naʻa ne ʻomi kituaʻā ʻae kakai naʻe nofo ʻi ai, mo ne kilisi ʻakinautolu ʻaki ʻae kili, pea mo e ngaahi meʻa keli ukamea, pea mo e ngaahi toki. Naʻe fai pehē ʻe Tevita ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, Pea naʻe foki mai ʻa Tevita pea mo e kakai kotoa pē ki Selūsalema. \p \v 4 ¶ Pea hili ʻae meʻa ni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fai ʻae tau ʻi Kesa mo e kakai Filisitia; pea ko e kuonga ia naʻe tāmateʻi ʻa Sipei ʻe Sipikei ko e tangata Husa, ko e taha ʻi he fānau ʻoe tangata sino lahi ʻaupito: pea naʻe ikuna ʻakinautolu. \v 5 Pea naʻe toe fai ʻae tau mo e kakai Filisitia: pea naʻe tāmateʻi ʻe Elihanani ko e foha ʻo Saele ʻo Laami ko e tehina ʻo Kolaia ko e tangata Kati, ʻaia naʻe tatau hono foʻi tao mo e ʻakau lalanga ʻoe tangata lalanga tupenu. \v 6 Pea naʻe toe fai foki ʻae tau ʻi Kati, pea naʻe ʻi ai ha tangata fuʻu lahi ʻaupito, ʻaia naʻe uofulu ma fā ʻa hono kupuʻi nima mo hono kupuʻi vaʻe, ko e taki ono ʻi he nima, mo e taki ono ʻi he vaʻe: pea ko e foha foki ia ʻoe tangata sino lahi ʻaupito. \v 7 Ka ʻi heʻene polepole tau ki ʻIsileli naʻe tāmateʻi ia ʻe Sonatane ko e foha ʻo Simia ko e tokoua ʻo Tevita. \v 8 Naʻe fanauʻi ʻakinautolu ni ki he fuʻu tangata lahi ʻaupito ʻi Kati; pea naʻa nau tō ʻo mate ʻi he nima ʻo Tevita pea ʻi he nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki. \c 21 \cd \it 1 ʻOku fakatauveleʻi ʻa Tevita ʻe Sētane ke ne lau hono tokolahi ʻo ʻene kakai. 9 Ko e fakahā mo e hoko ai kiate ia ʻae tautea meia Sihova. 18 Ko e meʻa naʻe toki ngata ai ʻae mahaki fakaʻauha. 28 Ko e fai feilaulau ʻe Tevita ʻi he potu hahaʻanga uite.\it* \p \v 1 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Sētane ke fakakoviʻi ʻa ʻIsileli, pea naʻa ne fakalotoʻi ʻa Tevita ke ne lau hono tokolahi ʻo ʻIsileli. \v 2 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Soape, pea ki he ngaahi ʻeiki pule ki he kakai, Mou ʻalu ʻo lau hake ʻa ʻIsileli ʻo fai mei Peasipa ʻo aʻu atu ki Tani, pea ʻomi kiate au ʻa hono lau, koeʻuhi ke u ʻilo ai. \v 3 Pea naʻe tali ange ʻe Soape, Ke ngaohi ʻe Sihova ʻa hono kakai ke nau liunga teau hake ʻakinautolu ʻi honau tokolahi ko eni: ka ko eni, “ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻikai ko e kau tamaioʻeiki ʻakinautolu kotoa pē, ʻa hoku ʻeiki?” Pea ka kuo pehē, “Ko e hā ʻa hono ʻuhinga ʻoe fie fai ʻae meʻa ni ʻe hoku ʻeiki? Ko e hā ʻoku ne fie hoko ai ko e fakahala ki ʻIsileli?” \v 4 Ka neongo ia naʻe mālohi hake kia Soape ʻae folofola ʻae tuʻi. Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Soape, mo ne ʻosiki ʻae potu kotoa pē ʻi ʻIsileli, mo ne haʻu ki Selūsalema. \v 5 Pea naʻe ʻange ʻe Soape ʻae lau ʻa hono toko fiha ʻoe kakai kia Tevita. Pea ko e kātoa ʻo ʻIsileli ko e kau tangata naʻe toʻo heletā, ko e tokotaha miliona mo e tokotaha kilu: pea ko e kakai ʻi Siuta naʻe toʻo heletā naʻe toko fā kilu mo e toko fitu mano. \v 6 Ka naʻe ʻikai ke lau ai ʻakinautolu ʻo Livai pe ko Penisimani: he naʻe kovi lahi ʻaupito kia Soape ʻae lea ʻae tuʻi. \v 7 Pea naʻe houhau ʻae ʻOtua koeʻuhi ko e meʻa ni; pea ko ia naʻa ne teʻia ai ʻa ʻIsileli. \v 8 Pea naʻe pehē ai ʻe Tevita ki he ʻOtua, “Kuo u fai angahala ʻo lahi, koeʻuhi ko ʻeku fai ʻae meʻa ni: ka ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke hiki atu ʻae angahala ʻa hoʻo tamaioʻeiki; he kuo u fai vale ʻaupito.” \p \v 9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Kata ko e tangata kikite ʻo Tevita, ʻo pehē, \v 10 “Ke ke ʻalu ʻo tala kia Tevita, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou tuku atu ʻae meʻa ko eni ʻe tolu, pea ke fili ʻe koe ha taha ʻi ai, koeʻuhi ke u fai ia kiate koe. \v 11 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa Kata kia Tevita, mo ne pehē kiate ia, ʻOku pehē ʻe Sihova, Ke ke fili ʻe koe: \v 12 ‌ʻAe honge ʻi he taʻu ʻe tolu; pe ko e tautea koe ʻi he ʻao ʻo ho ngaahi fili ʻi ha māhina ʻe tolu, lolotonga ʻae hoko kiate koe ʻae heletā ʻo ho ngaahi fili; pe ko e ʻaho ʻe tolu ʻoe heletā ʻo Sihova, ʻio, ʻae mahaki fakaʻauha ʻi he fonua, mo e fai ʻae fakaʻauha ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ʻi he ngaahi potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli. Ko ia foki ke ke fakakaukau ʻe koe pe ko e hā ʻae lea te u toe ʻave kiate ia naʻa ne fekauʻi au.” \v 13 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Kata, “ʻOku ou ʻefihia ʻaupito au tuku pe ke u hinga ki he nima ʻo Sihova he ʻoku lahi ʻaupito ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa kaeʻoua naʻa tuku ke u tō ki he nima ʻoe tangata.” \v 14 Ko ia naʻe tuku ai ʻe Sihova ʻae mahaki fakaʻauha ki ʻIsileli: pea naʻe mate ʻoe kakai ʻIsileli ʻae kau tangata ʻe toko fitu mano. \v 15 Pea naʻe fekau atu ha ʻāngelo ʻe he ʻOtua ki Selūsalema, ke ne fakaʻauha ia; pea lolotonga ʻa ʻene fai ʻae fakaʻauha, naʻe vakai ʻe Sihova, pea naʻa ne liliu mei he kovi, mo ne pehē ki he ʻāngelo naʻe fai ʻae fakaʻauha, “Maʻu ʻā, kuo lahi, pea taʻofi eni ho nima.” Pea naʻe tuʻu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ʻi he veʻe matapā ʻoe hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi. \v 16 Pea naʻe hanga hake ʻe Tevita ʻa hono mata, pea naʻa ne mamata ki he ʻāngelo ʻa Sihova ʻoku ne tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo māmani pea mo e langi, kuo toʻo ʻi hono nima ʻae heletā naʻe tuʻu tonu atu ki Selūsalema. Pea naʻe tō hifo ai ki honau mata ʻa Tevita mo e kau mātuʻa, kuo nau kofuʻaki ʻae tauangaʻa. \v 17 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he ʻOtua, “ʻIkai ko au ia naʻe fekau ke lau hake ʻae kakai? ʻIo, ko au pe ia kuo u angahala mo fai ʻae kovi moʻoni; ka ko e fanga sipi ko ʻena, ko e hā kuo fai ʻekinautolu? ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tuku ho nima ke hoko kiate au, pea ki he fale ʻo ʻeku tamai; kaeʻoua naʻa ʻi hoʻo kakai ia, ke nau mamahi ai.” \p \v 18 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia Kata ke ne lea kia Tevita ʻo pehē, ke ʻalu hake ʻa Tevita mo ne fokotuʻu ha feilaulauʻanga kia Sihova, ʻi he potu hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi. \v 19 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Tevita ʻi he lea ʻa Kata ʻaia naʻa ne lea ʻaki ʻi he huafa ʻo Sihova. \v 20 Pea ʻi heʻene tafoki ʻa Olinani, mo ne mamata ki he ʻāngelo, naʻa ne fakafufū ia pea mo hono ngaahi foha ʻe toko fā. Pea ko e lolotonga eni ʻae haha ʻae uite ʻe Olinani, \v 21 Mo ʻene hāʻeleange ʻa Tevita kia Olinani, naʻe sio atu ʻa Olinani ʻo ne mamata kia Tevita, pea naʻa ne ʻalu atu mei he hahaʻanga uite, mo ne tuʻulutui kia Tevita ʻaki ʻa hono mata ki he kelekele. \v 22 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita kia Olinani, “Foaki mai ʻae potu hahaʻanga uite, koeʻuhi ke u langa ai ha feilaulauʻanga kia Sihova: te ke tuku mai ia ʻi ha totongi totonu ki ai: kaekehe ke taʻofi ʻae mahaki fakaʻauha mei he kakai.” \v 23 Pea naʻe pehē ʻe Olinani kia Tevita, “Ke ke maʻu ia moʻou, pea ke fai ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻae meʻa ʻoku lelei ʻi hono fofonga ʻoʻona: vakai foki, ʻoku ou foaki ʻae fanga pulu ke ʻatu ko e feilaulau tutu, mo e nāunau ʻoe haha uite ke fefie ʻaki, pea mo e uite ke ʻatu ko e feilaulau meʻakai; ʻoku ou ʻatu ia kotoa pē.” \v 24 Ka naʻe pehē ʻe he tuʻi ko Tevita kia Olinani, “ʻIkai; ka te u fakatau moʻoni ia meiate koe ʻaki ʻa hono totongi totonu: koeʻuhi ʻe ʻikai te u toʻo mai ʻae meʻa ʻaʻau maʻa Sihova, pe ʻatu taʻetotongi ha ngaahi feilaulau tutu.” \v 25 Ko ia hono ʻange ʻe Tevita kia Olinani ke totongi ki he potu ko ia ʻae sikeli koula ʻe onongeau naʻe fakamamafa. \v 26 Pea naʻe langa ʻi ai ʻe Tevita ha feilaulauʻanga kia Sihova, mo ne ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino, mo ne ui ai kia Sihova; pea naʻa ne tali ia mei he langi ʻaki ʻae afi naʻe \add tō \add*ki he feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu. \v 27 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ki he ʻāngelo; pea naʻa ne toe ʻai ʻa ʻene heletā ki hono ʻaiʻanga. \v 28 Pea ʻi he kuonga ko ia ʻi he mamata ʻa Tevita kuo tali ʻe Sihova kiate ia ʻi he hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi, naʻa ne toki fai feilaulau ʻi he potu ko ia. \v 29 He ko e fale fehikitaki ʻo Sihova ʻaia naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻi he toafa, pea mo e feilaulauʻanga ʻae feilaulau tutu, naʻe nofo ʻi he kuonga ko ia ʻi he potu māʻolunga ʻi Kipione. \v 30 Ka naʻe ʻikai faʻa ʻalu ʻa Tevita ki ai ke fehuʻi ki he ʻOtua: he naʻa ne manavahē koeʻuhi ko e heletā ʻoe ʻāngelo ʻo Sihova. \c 22 \cd \it 1 ʻOku tokonaki ʻe Tevita ʻae meʻa lahi ki he langa hake ʻoe faletapu ʻoe ʻOtua. 6 ʻOku ne fakamatala kia Solomone ʻae ngaahi talaʻofa ʻae ʻOtua, pea mo ʻene ngāue ke fai ʻi he langa hake ʻae faletapu. 17 ʻOku ne sinaki ʻae houʻeiki ke nau tokoni ki hono foha.\it* \p \v 1 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita, “Ko eni ʻae fale ʻo Sihova ko e ʻOtua, pea ko e feilaulauʻanga eni ʻoe ngaahi feilaulau tutu maʻa ʻIsileli.” \v 2 Pea naʻe fekau ʻe Tevita ke tānaki fakataha mai ʻae kakai muli kotoa pē ʻi he fonua ʻo ʻIsileli; pea naʻa ne tuku ʻae kau tangata tā maka ke tā ʻae ngaahi maka tātā ke langa ʻaki ʻae fale ʻoe ʻOtua. \v 3 Pea naʻe tokonaki ʻe Tevita ʻae ukamea ʻo lahi ʻaupito koeʻuhi ko e faʻo ki he ngaahi matapā ʻoe ngaahi hūʻanga, pea mo hono ngaahi hokoʻanga; pea mo e palasa lahi ʻaupito taʻefaʻafakamamafa; \v 4 Pea mo e ngaahi ʻakau sita lahi ʻaupito: he naʻe ʻomi ʻekinautolu ʻo Saitoni mo Taia ʻae ʻakau sita lahi ʻaupito kia Tevita. \v 5 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻOku kei talavou mo vaivai ʻa hoku foha ko Solomone, pea ʻoku totonu ke lelei lahi ʻaupito ʻae fale ʻe langa kia Sihova, ke ongoongolelei ia mo nāunauʻia ʻi he ngaahi fonua kotoa pē: ko ia te u tokonaki eni ki ai.” Pea ko ia naʻe tokonaki ki ai ʻe Tevita ʻo lahi ʻaupito ʻi he teʻeki ai ke ne pekia. \p \v 6 ¶ Pea naʻa ne toki ui kia Solomone ko hono foha, mo ne tuku tala kiate ia ke langa ha fale kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. \v 7 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Solomone, ʻE hoku foha, ko au eni, pea naʻe ʻi hoku loto ia ke u langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko hoku ʻOtua; \v 8 Ka naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, “Kuo lahi ʻae toto kuo ke lilingi, pea kuo ke fai ʻae ngaahi tau lahi: ʻe ʻikai te ke langa ʻe koe ha fale ki hoku huafa, koeʻuhi kuo ke lilingi ʻae toto lahi ʻaupito ki he kelekele ʻi hoku ʻao. \v 9 ‘Vakai, ʻe fanauʻi kiate koe ha foha, ʻaia ʻe hoko ko e tangata ʻoe melino; pea te u tuku kiate ia ʻae mālōlō mei hono ngaahi fili kotoa pē ʻoku nofo takatakai hake; koeʻuhi ʻe fakahingoa ia ko Solomone, pea te u foaki ʻae melino mo e fiemālie ki ʻIsileli ʻi hono ngaahi ʻaho ʻoʻona. \v 10 ‌ʻE langa ʻe ia ha fale ki hoku huafa; pea ʻe hoko ia ko hoku foha, pea ko ʻene tamai au; pea te u fokotuʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo hono puleʻanga ʻi ʻIsileli ke taʻengata.’ \v 11 Ko ia, ʻe hoku foha, ʻofa ke ʻiate koe ʻa Sihova; pea ke monūʻia koe, mo ke langa ʻae fale ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene folofola kiate koe. \v 12 Kae kehe pe ke foaki ʻe Sihova kiate koe ʻae poto mo e ʻilo lelei, mo ne fekauʻi koe koeʻuhi ko ʻIsileli, koeʻuhi ke ke fai ki he fono ʻa Sihova ko ho ʻOtua. \v 13 Te ke toki monūʻia, ʻo kapau te ke tokanga ke fai ʻae ngaahi fono mo e ngaahi fakamaau ʻaia naʻe fekauʻi ai ʻa Mōsese koeʻuhi ko ʻIsileli: ke ke mālohi koe, mo ke lototoʻa; ʻoua naʻa ke manavahē pe te ke lilika. \v 14 Ko eni, vakai, lolotonga ʻa ʻeku masiva kuo u tokonaki maʻae fale ʻo Sihova, ko e taleniti koula ʻe taha kilu, mo e taleniti siliva ʻe taha miliona; pea mo e palasa mo e ukamea taʻefaʻafakamamafa; he ʻoku lahi noa pe ia: kuo u tokonaki foki ʻae ngaahi taʻanga ʻakau mo e ngaahi maka pea te ke faʻa fakalahi ʻe koe ki ai. \v 15 Pea ʻoku ʻiate koe foki ʻae kau tufunga tokolahi ʻaupito, ko e kau tufunga tā maka mo tā ʻakau, mo e kau tangata nimameaʻa ki he ngāue kehekehe kotoa pē. \v 16 ‌ʻOku ʻikai faʻa lau ʻae koula, mo e siliva, pea mo e palasa, mo e ukamea. Ko ia, ke ke tuʻu hake koe mo ke ngāue, pea ke ʻiate koe ʻa Sihova.” \p \v 17 ¶ Naʻe fekau foki ʻe Tevita ki he houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli ke tokoni kia Solomone ko hono foha, \add ʻo pehē\add*, \v 18 “ʻIkai ʻoku kau mo kimoutolu ʻa Sihova ko homou ʻOtua? Pea ʻikai kuo ne foaki kiate kimoutolu ʻae fiemālie mei he potu takatakai kotoa pē? He kuo ne tuku mai ki hoku nima ʻae kakai ʻoe fonua; pea kuo ikuna ʻae fonua ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻi he ʻao ʻo hono kakai. \v 19 Pea ko eni mou tukupau homou loto mo homou laumālie ke kumi kia Sihova ko homou ʻOtua; ko ia, mou tutuʻu hake mo langa ʻekimoutolu ʻae faletapu kia Sihova ko e ʻOtua, koeʻuhi ke ʻomi ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, mo e ngaahi nāunau tapu ʻoe ʻOtua ki he fale ʻaia ʻe langa ki he huafa ʻo Sihova.” \c 23 \cd \it 1 Ko e tuku ʻe Tevita ʻae pule kia Solomone. 2 Ko e fakamatala ki he ngāue mo e ngaahi faʻahinga ʻoe kau Livai.\it* \p \v 1 Ko ia, ʻi heʻene hoko ʻo motuʻa lahi ʻa Tevita pea kakato ʻa hono ngaahi ʻaho, naʻa ne tuku ʻa Solomone ko hono foha ke ne tuʻi ki ʻIsileli. \p \v 2 ¶ Pea naʻa ne tānaki fakataha ʻae houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli, mo e kau taulaʻeiki pea mo e kau Livai. \v 3 Ka ko eni, naʻe lau hono tokolahi ʻoe kau Livai mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake: pea ko honau lau fakatefua, ʻae tangata taki taha, ko e tokotolu mano mo e toko valu afe. \v 4 Pea naʻe ʻoe toko ua mano mo e toko fā afe ʻae tokanga ki he ngāue ki he fale ʻo Sihova; pea ko e toko ono afe, ko e kau pule mo e kau fakamaau ʻakinautolu. \v 5 Pea ko e kau leʻo matapā ʻae toko fā afe; pea ko e toko fā afe naʻe hiva kia Sihova ʻaki ʻae ngaahi meʻa hiva ʻaia naʻe ngaohi ke fai ʻaki ʻae fakafetaʻi. \v 6 Pea naʻe vahe fakalakanga ʻakinautolu ʻe Tevita, ki he ngaahi foha ʻo Livai, kia Kesomi, mo Kohate, pea mo Melali. \p \v 7 ¶ Naʻe ʻoe kau Kesomi, ʻa Latani, pea mo Simi. \v 8 Ko e ngaahi foha eni ʻo Latani; ko honau tuʻukimuʻa ʻa Sieli, mo Sitami, mo Soeli, ko e tokotolu. \v 9 Ko e ngaahi foha ʻo Simi; ko Silomiti, mo ʻAsieli, mo Halani, ko e tokotolu. Ko e kau tuʻukimuʻa ʻakinautolu ni ʻi he kau mātuʻa ʻo Latani. \v 10 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simi; ko Sehati, mo Sina, mo Siusi, mo Pelia. Ko e toko fā ni ko e ngaahi foha ʻo Simi \v 11 Pea naʻe tuʻukimuʻa ʻi ai ʻa Sehati, pea hoko mo ia ʻa Sisa: ka naʻe ʻikai ke tokolahi ʻae ngaahi foha ʻo Siusi mo Pelia; ko ia naʻe lau fakataha ai ʻakinaua ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻena tamai. \p \v 12 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Kohate: ko ʻAmilami, mo ʻIsa, mo Hepeloni, mo ʻUsili, ko e toko fā. \v 13 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻAmilami ko ʻElone mo Mōsese: pea naʻe vaheʻi ʻa ʻElone, koeʻuhi ke ne fakatapui ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni lahi, ʻe ia mo hono ngaahi foha ke lauikuonga, ke tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ke tauhi kiate ia, pea ke fakafetaʻi ki hono huafa ʻo taʻengata. \v 14 Pea koeʻuhi ko Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua, naʻe lau ʻa hono ngaahi foha ki he faʻahinga ʻo Livai. \v 15 Ko e ngaahi foha eni ʻo Mōsese: ko Kesomi, mo ʻEliesa. \v 16 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Kesomi, naʻe tuʻukimuʻa ʻa Sipueli. \v 17 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻEliesa ko hono tuʻukimuʻa ʻa Lihapea. Pea naʻe ʻikai mo ha ngaahi foha ʻo ʻEliesa, ka naʻe tokolahi ʻaupito ʻae ngaahi foha ʻo Lihapea. \v 18 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo ʻIsa: ko hono tuʻukimuʻa ʻa Silomiti. \v 19 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Hepeloni; ko e ʻuluaki ʻa Selia, ko hono toko ua ʻa ʻAmalia, ko hono tokotolu ʻa Saesieli, pea ko hono toko fā ʻa Sikamiami. \v 20 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo ʻUsili: ko hono ʻuluaki ʻa Maika, pea ko hono tokoua ʻa Sisia. \p \v 21 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Melali ko Mali mo Musi. Ko e ngaahi foha ʻo Mali; ko ʻEliesa mo Kisi. \v 22 Pea naʻe pekia ʻa ʻEliesa pea naʻe ʻikai hano foha ka ko e ngaahi ʻofefine pe: pea naʻe ohi ʻakinautolu ʻe honau kāinga ko e ngaahi foha ʻo Kisi. \v 23 Ko e ngaahi foha ʻo Musi eni: ko Mali, mo Iteli, mo Selimoti, ko e tokotolu. \p \v 24 ¶ Ko kinautolu eni ko e ngaahi foha ʻo Livai ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai; ko e kau tuʻukimuʻa ʻi heʻenau ngaahi tamai, ʻo hangē ko e lau hake ʻakinautolu ʻi honau lakanga, ʻakinautolu naʻe fai ʻae ngāue ʻoe tauhi ʻi he fale ʻo Sihova, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo ʻenau motuʻa ʻo fai hake. \v 25 He naʻe pehē ʻe Tevita, “Kuo foaki ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻae mālōlō ki hono kakai, koeʻuhi ke nau nofo ʻi Selūsalema ʻo taʻengata: \v 26 Pea ki he kau Livai foki; ʻe ʻikai te nau kei fua ʻae fale fehikitaki, pe ko e ngaahi ipu ʻi ai ʻoku fai ʻaki ʻa hono ngāue.” \v 27 He ko e ngaahi lea fakamuimui ʻa Tevita naʻe lau ai ʻae kau Livai mei he uofulu taʻu ʻo ʻenau motuʻa ʻo fai hake: \v 28 He ko ʻenau ngāue ʻanautolu ke tali fekau ki he ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻi he ngāue ʻoe fale ʻo Sihova, ʻi he ngaahi lotoʻā, pea ʻi he ngaahi potu fale, pea ʻi he fakamaʻa ʻae ngaahi meʻa tapu kotoa pē, pea ʻi he ngāue ʻoe tauhi ki he fale ʻoe ʻOtua; \v 29 ‌ʻI he tokonaki ʻae mā ʻoe ʻao, mo e mahoaʻa lelei ki he feilaulau meʻakai, pea mo e foʻi mā manifi naʻe ʻikai fakalēvani, pea mo ia naʻe fakapaku, pea mo ia naʻe tunu, pea ʻi he faʻahinga meʻa fuofua kotoa pē; \v 30 Pea ke nau tuʻu ʻi he pongipongi kotoa pē ke fakafetaʻi mo hiva kia Sihova, pea ke pehē foki ʻi he efiafi; \v 31 Pea ke ʻohake ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova ʻi he ngaahi ʻaho tapu, pea ʻi he ngaahi māhina foʻou, pea ʻi he ngaahi kātoanga naʻe kotofa, ʻo hangē ko hono lau, pea fakatatau mo hono lakanga naʻe fekauʻi kiate kinautolu, ʻo maʻuaipē ʻi he ʻao ʻo Sihova: \v 32 Pea koeʻuhi ke nau tokanga ki he tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, mo e tokanga ki he potu toputapu, mo e tokanga ki he ngaahi foha ʻo ʻElone ko honau kāinga, ʻi he ngāue ʻoe fale ʻo Sihova. \c 24 \cd \it 1 Ko e vahevaheʻi ʻae ngaahi foha ʻo ʻElone ki he lakanga ngāue ʻe uofulu ma fā. 20 Ko e vahevaheʻi ʻi he talotalo ʻae kau Kohate pea mo e kau Melali.\it* \p \v 1 Ko eni ia ʻae ngaahi lakanga ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElone. Ko e ngaahi foha ʻo ʻElone eni: ko Natapi, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, pea mo ʻItama. \v 2 Ka naʻe mate ʻa Natapi pea mo ʻApia ʻi he teʻeki ke mate ʻa ʻena tamai, pea naʻe ʻikai haʻana fānau: pea ko ia naʻe fai ai ʻe ʻEliesa mo ʻItama ʻae ngāue fakataulaʻeiki. \v 3 Pea naʻe vahevaheʻi ʻakinautolu ʻe Tevita, ʻio, ʻa Satoki ʻoe ngaahi foha ʻo ʻEliesa, pea mo ʻAhimeleki ʻoe ngaahi foha ʻo ʻItama, ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi ngāue ʻi he tauhi naʻa nau fai. \v 4 Pea naʻe tokolahi hake ʻae kau tangataʻeiki naʻe ʻilo ʻi he ngaahi foha ʻo ʻEliesa ʻiate kinautolu ʻoe ngaahi foha ʻo ʻItama; pea naʻe pehē ni ʻa hono vahevaheʻi ʻakinautolu. ʻI he ngaahi foha ʻo ʻEliesa naʻe ai ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ono naʻe ʻeiki hake ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea ko e toko valu ʻi he ngaahi foha ʻo ʻItama ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 5 Naʻe pehē ni ʻae vahevahe ʻakinautolu ʻi he talotalo, ko e faʻahinga mo e faʻahinga; he naʻe fili mei he ngaahi foha ʻo ʻEliesa, pea mei he ngaahi foha ʻo ʻItama ʻae kau pule ki he faletapu, mo e kau pule ki he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua. \v 6 Pea naʻe tohi ʻakinautolu ʻe Simaia ko e foha ʻo Netanili ko e tangata tohi, ko e taha ʻi he kau Livai, ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, mo e houʻeiki, pea mo Satoki ko e taulaʻeiki, mo ʻAhimeleki ko e foha ʻo ʻApiata, pea ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa ʻeiki naʻe ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai: naʻe fili ʻae fale ʻe taha ʻoe kau mātuʻa maʻa ʻEliesa, pea ko e taha maʻa ʻItama. \v 7 Pea ko eni naʻe toʻo mai ʻae fuofua talotalo kia Sihoialipe, pea ko hono ua kia Sitaia, \v 8 Ko hono tolu kia Halimi, ko hono fā kia Siolimi, \v 9 Ko hono nima kia Malikisa, ko hono ono kia Misamini, \v 10 Ko hono fitu kia Hakosi, ko hono valu kia ʻApisa, \v 11 Ko hono hiva kia Sesua, ko hono hongofulu kia Sikania, \v 12 Ko hono hongofulu ma taha kia Iliasipi, ko hono hongofulu ma ua kia Sakimi. \v 13 Ko hono hongofulu ma tolu kia Hupa, ko hono hongofulu ma fā kia Sesipeapi, \v 14 Ko hono hongofulu ma nima kia Pilika, ko hono hongofulu ma ono kia Imeli, \v 15 Ko hono hongofulu ma fitu kia Heseli, ko hono hongofulu ma valu kia ʻAfisesi, \v 16 Ko hongofulu ma hiva kia Pitia, ko hono uofulu kia Sihisikeli, \v 17 Ko hono uofulu ma taha kia Sakini, ko hono uofulu ma ua kia Kamuli, \v 18 Ko hono uofulu ma tolu kia Tilaia, pea ko hono uofulu ma fā kia Measia. \v 19 Ko hono vahevahe ia ʻokinautolu ʻi heʻenau ngāue ke haʻu ki fale ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki honau anga, ʻi he muimui kia ʻElone ko ʻenau tamai, ʻo hangē ko ia naʻe fekauʻi ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli kiate ia. \p \v 20 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi foha ʻo Livai eni: ʻI he ngaahi foha ʻo ʻAmilami: ko Supaeli: ʻi he ngaahi foha, ʻo Supaeli; ko Setia. \v 21 Pea ʻia Lihapea: ko e ngaahi foha ʻa Lihapea; ko hono ʻuluaki ʻa Isia. \v 22 Pea ʻoe kakai Isia; ko Silomoti ʻoe ngaahi foha ʻo Silomoti; ko Sehati. \v 23 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo \add Hepeloni\add*: ʻa Selia ko e ʻuluaki, mo ʻAmalia ko hono toko ua, mo Seesieli ko hono toko tolu, mo Sikamiami ko hono toko fā. \v 24 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo ʻUsili; ko Maika; pea ʻi he ngaahi foha ʻo Maika ʻa Samili. \v 25 Ko e tokoua ʻo Maika ʻa Isia: pea ʻoe ngaahi foha ʻo Isia; ko Sakalia. \v 26 Ko e ngaahi foha ʻo Melali, ko Mali mo Musi: ko e ngaahi foha ʻo Saesia; ko Pino. \p \v 27 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Malali ʻia Saesia; ko Pino, mo Sohami, mo Sakuli, pea mo Ipili. \v 28 Naʻe tupu ʻia Mali ʻa Eliasa, pea naʻe ʻikai hano foha ʻoʻona. \v 29 Pea koeʻuhi ko Kisi: ko e foha ʻo Kisi ʻa Silamili. \v 30 Pea ko e ngaahi foha foki ʻo Musi; ko Mali, mo Iteli, pea mo Selimoti. Ko e ngaahi foha eni ʻoe kau Livai ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai. \v 31 Naʻe fefaiʻaki ʻae talotalo ʻekinautolu mo honau kāinga ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻi he ʻao ʻo Tevita ko e tuʻi, mo Satoki, mo ʻAhimeleki, mo e kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, ʻio, \add naʻe fai felakaaki \add*ʻe he kau mātuʻa mo honau ngaahi kāinga talavou. \c 25 \cd \it 1 Ko hono toko fiha ʻoe kau hiva, pea mo ʻenau ngāue. 8 Ko e vahevahe foki ʻakinautolu ki he lakanga ngāue ʻe uofulu ma fā.\it* \p \v 1 Naʻe vahevahe foki ʻe Tevita mo e houʻeiki pule ʻoe ngaahi faʻahinga, ha niʻihi ke ngāue fakataha mo e ngaahi foha ʻo ʻAsafi, mo Hemani, pea mo Situtuni, ʻakinautolu naʻe hiva ʻaki ʻae ngaahi haʻape, mo e ngaahi ūtete, pea mo e ngaahi ukamea pakihi: pea ko hono lau eni ʻoe kau ngāue ʻo fakatatau ki he anga ʻo ʻenau ngāue: \v 2 Mei he ngaahi foha ʻo ʻAsafi: ko Sakuli, mo Sosefa, mo Nitania, mo ʻAsalela ko e ngaahi foha ʻo ʻAsafi ʻi he pule ʻa ʻAsafi, ʻakinautolu naʻe hiva ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi. \v 3 Meia Situtuni: ko e ngaahi foha ʻo Situtuni; ko Katalia, mo Sili, Sisaia, mo Hesapea, mo Matitia, ko e toko ono naʻe puleʻi ʻe heʻenau tamai ko Situtuni, ʻakinautolu naʻe hiva ʻaki ʻae haʻape, ke ʻatu ʻae fakafetaʻi mo e ongoongolelei kia Sihova. \v 4 Meia Hemani: ko e ngaahi foha ʻo Hemani: ko Pukia, mo Matania, mo ʻUsili, mo Supaeli, mo Selimoti, mo Hanania mo Hanani, mo Iliati, mo Kitaliti, mo Lomanitiesa, mo Sosipikasa, mo Maloti, mo Hotili, pea mo Mehesioti: \v 5 Ko kinautolu ni kotoa pē ko e ngaahi foha ʻo Hemani ʻae tangata kikite ki he tuʻi, ʻi he ngaahi folofola ʻae ʻOtua, ke ʻiate kinautolu ʻae hiki hake ʻoe meʻalea. Pea naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia Hemani ʻae ngaahi foha ʻe toko hongofulu ma fā, mo e ʻofefine ʻe toko tolu. \v 6 Naʻe puleʻi ʻakinautolu ni kotoa pē ʻe heʻenau tamai ke fai ʻae hiva ʻi he fale ʻo Sihova ʻaki ʻae ngaahi meʻa ukamea pakihi, mo e ngaahi ūtete, pea mo e ngaahi haʻape, ʻi he ngāue ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻo tatau mo e fekau ʻae tuʻi kia ʻAsafi, mo Situtuni, pea mo Hemani. \v 7 Pea pehē, ko hono tokolahi ʻokinautolu, ʻoka lau fakataha mo honau kāinga naʻe akoʻi ʻi he ngaahi hiva kia Sihova, ʻakinautolu naʻe poto lahi ai, ko e toko uangeau mo e valungofulu ma valu. \p \v 8 ¶ Pea naʻa nau fai ʻae talotalo ko e lakanga ki he lakanga, ko e siʻi mo e lahi, ko e akonaki pea mo ia naʻe akonekina. \v 9 Pea ko eni naʻe tō mai ʻae fuofua talotalo kia ʻAsafi maʻa Sosefa: ko hono ua kia Ketalia, pea ko ia mo hono kāinga mo hono ngaahi foha, ko e toko hongofulu ma ua: \v 10 Ko hono tolu kia Sakuli, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 11 Ko hono fā kia Isili, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 12 Ko hono nima kia Nitania, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 13 Ko hono ono kia Pukai, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 14 Ko hono fitu kia Sisalela, mo hono ngaahi foha mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 15 Ko hono valu kia Sisaia, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 16 Ko hono hiva kia Matania, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 17 Ko hono hongofulu kia Simi, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 18 Ko hono hongofulu ma taha kia ʻAsalili, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 19 Ko hono hongofulu ma ua kia Hasapea, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 20 Ko hono hongofulu ma tolu kia Supaeli, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 21 Ko hono hongofulu ma fā kia Matitia, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga ko e toko hongofulu ma ua: \v 22 Ko hono hongofulu ma nima kia Selimoti, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 23 Ko hono hongofulu ma ono kia Hanania, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 24 Ko hono hongofulu ma fitu kia Sosipikasa, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 25 Ko hono hongofulu ma valu kia Hanani, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ono: \v 26 Ko hono hongofulu ma hiva kia Maloti, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 27 Ko hono uofulu kia Iliati, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 28 Ko hono uofulu ma taha kia Hotili, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 29 Ko hono uofulu ma ua kia Kitaliti mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 30 Ko hono uofulu ma tolu kia Mehesioti, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua: \v 31 Ko hono uofulu ma fā kia Lomanitiesa, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua. \c 26 \cd \it 1 Ko e vahevahe ʻoe kau leʻo matapā. 13 Ko e tufaki ʻae ngaahi matapā ʻi he fai ʻae talotalo. 20 Ko e tauhi ʻe he kau Livai ʻae ngaahi koloa. 29 Ko e kau matāpule mo e kau fakamaau.\it* \p \v 1 Pea koeʻuhi ko e ngaahi lakanga ʻoe kau leʻo matapā: naʻe mei he kau Kohate ʻa Mesilimia ko e foha ʻo Kole, ʻi he ngaahi foha ʻo ʻAsafi. \v 2 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Mesilimia ko e ʻuluaki fānau ko Sakalia, mo Sitaeli ko hono toko ua, mo Sepatia ko hono toko tolu, pea mo Satinieli ko hono toko fā. \v 3 Mo ʻElami ko hono toko nima, mo Sihohanani ko hono toko ono, mo Ilionei ko hono toko fitu. \v 4 Pea ko e ngaahi foha foki ʻo ʻOpeti-Itomi, ko e ʻuluaki fānau ko Simaia, mo Sihosapati ko hono toko ua, ko Soa ko hono toko tolu, mo Saka ko hono toko fā, mo Netanili ko hono toko nima, \v 5 Ko ʻAmieli ko hono toko ono, mo ʻIsaka ko hono toko fitu, mo Piulitei ko hono toko valu: he naʻe fakamonūʻia ia ʻe he ʻOtua. \v 6 Naʻe fanauʻi foki ʻae ngaahi foha ki hono foha ko Simaia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale kātoa ʻo ʻenau tamai: he ko e kau tangata mālohi mo toʻa lahi ʻakinautolu. \v 7 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simaia ko Otini, mo Lefaeli, mo ʻOpeti, mo Elisapati, pea ko hono kāinga ʻoʻona ko e kau tangata mālohi, ʻa Elihu, mo Simakia. \v 8 Ko e ngaahi foha ʻakinautolu kotoa pē ʻo ʻOpeti-ʻItomi: ko kinautolu mo ʻenau ngaahi foha, mo honau kāinga, ko e kau tangata faʻa fai mo mālohi ki he ngāue, ko e toko onongofulu ma ua meia ʻOpeti-itomi. \v 9 Pea naʻe maʻu ʻe Mesilimia ʻae ongo foha ʻe toko ua mo e kāinga, ko e kau tangata mālohi, ko e toko hongofulu ma valu. \v 10 Naʻe maʻu foki ʻe Hosa, ʻaia naʻe ʻoe fānau ʻa Melali, ʻae ngaahi foha: ko e lahi ʻi ai ʻa Simili, (he neongo naʻe ʻikai ko e ʻuluaki fānau ia naʻe ngaohi ia ʻe heʻene tamai ke tuʻukimuʻa:) \v 11 Ko Hilikia ko hono toko ua, mo Tepalia ko hono toko tolu, mo Sakalia ko hono toko fā: ko hono kātoa ʻoe ngaahi foha mo e kāinga ʻo Hosa ko e toko hongofulu ma tolu. \p \v 12 ¶ naʻe vahevahe kiate kinautolu ni ʻae kau leʻo matapā, ki he kau tangata naʻe ʻeiki hake, pea naʻe fehangaʻaki ʻa honau ngaahi nofoʻanga leʻo ke tauhi ʻi he fale ʻa Sihova. \v 13 Pea naʻa nau fai ʻae talotalo, ko e lahi pea ko e siʻi, ʻo fakatatau pe mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ki he ngaahi matapā kotoa pē. \v 14 Pea ko e vahenga fakahahake naʻe tō kia Silimia. Pea naʻa nau fai ʻae talotalo maʻa Sakalia ko hono foha, ko e tangata poto ʻi he fakakaukau; pea naʻe tō ʻa hono vahenga ʻaʻana ki he feituʻu tokelau. \v 15 Kia ʻOpeti-ʻItomi ki he potu tonga pea ki hano ngaahi foha ʻoʻona ʻae fale ʻo ʻAsupimi. \v 16 Pea naʻe tō mai ʻae vahenga kia Supimi mo Hosa ki he feituʻu lulunga, fakataha mo e matapā ko Saleketi ʻi he potu hala ʻoku hake ki ʻolunga, pea naʻe fehangaʻaki ʻae nofoʻanga leʻo ki he nofoʻanga leʻo ʻe taha. \v 17 Naʻe ʻi he feituʻu hahake ʻae Lau Livai ʻe toko ono, ki he tokelau ʻae toko fā ʻi he ʻaho taki taha, ki he feituʻu tonga ko e toko fā ʻi he ʻaho taki taha, pea ʻi he potu ki ʻAsupimi ko e tautau toko ua. \v 18 Ki Paʻapaʻa ki lulunga, ko e toko fā ʻi he hala, pea ko e toko ua ʻi Paʻapaʻa. \v 19 Ko hono ngaahi vahevahe ia ʻoe kau leʻo matapā ki he ngaahi foha ʻo Kole, pea ki he ngaahi foha ʻo Melali. \p \v 20 ¶ Pea ʻi he kau Livai, naʻe pule ʻa ʻAhisa ki he ngaahi koloa ʻi he fale ʻoe ʻOtua, pea ki he ngaahi koloa ʻoe ngaahi meʻa naʻe fakatapui. \v 21 Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Latani: ko e ngaahi foha ʻoe tangata Kesomi ko Latani, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai, ʻio, ʻo Latani ko e tangata Kesomi, ko Sehieli. \v 22 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sehieli eni ko Sitami, mo Soeli ko hono tokoua, ʻaia naʻe pule ki he ngaahi koloa ʻoe fale ʻo Sihova. \v 23 ‌ʻOe kakai ʻAmilami, mo e kakai ʻIsa, ko e kakai Hepeloni, mo e kakai ʻUsili: \v 24 Pea ko Sipueli ko e foha ʻo Kesomi, ko e foha ʻo Mōsese, naʻe pule ia ki he ngaahi koloa. \v 25 Pea ko hono kāinga ʻia ʻEliesa: ko hono foha ʻoʻona ko Lihapea, mo Sesaia ko hono foha ʻoʻona, mo Solami ko hono foha ʻoʻona, mo Sikili ko hono foha ʻoʻona, mo Silomiti ko hono foha ʻoʻona. \v 26 Pea ko e Silomiti ko ia mo hono ngaahi kāinga naʻe pule ki he ngaahi koloa ʻoe meʻa naʻe fakatapui, ʻaia naʻe fakatapui ʻe Tevita ko e tuʻi, mo e houʻeiki ʻoe ngaahi tamai, ʻae ngaahi ʻeiki pule ki he ngaahi toko afe, mo e ngaahi teau, pea mo e houʻeiki naʻe pule ki he kautau. \v 27 Naʻa nau faʻa fakatapui mei he koloa naʻe maʻu ʻi he ngaahi tau, ke tokoni ʻaki ʻae fale ʻo Sihova. \v 28 Pea mo ia kotoa pē naʻe fakatapui ʻe Samuela. ko e tangata kikite, mo Saula ko e foha ʻo Kisi, mo ʻApina ko e foha ʻo Nea, mo Soape ko e tama ʻa Seluia: mo ia kotoa pē naʻe fakatapui ha meʻa, naʻe puleʻi ia ʻe Silomiti, pea mo hono ngaahi kāinga. \v 29 Pea ʻoe kakai ʻo ʻIsa, naʻe tuku ʻa Kinania mo hono ngaahi foha ki he ngāue ʻituʻa ʻi ʻIsileli, ʻio, ko e kau matāpule mo e kau fakamaau. \v 30 Pea ʻoe kakai Hepeloni naʻe matāpule ʻa Hasapea pea mo hono kāinga, ko e kau tangata toʻa, pea ko e toko taha afe ma fitungeau, ʻiate kinautolu ʻo ʻIsileli ʻi he kauvai mai ki heni ʻo Soatani ki lulunga, ʻi he ngāue ʻa Sihova, pea ʻi he ngāue ʻae tuʻi. \v 31 Pea ʻi he kakai Hepeloni naʻe ʻeiki hake ʻa Selisa, ʻio, ʻiate kinautolu ʻo Hepeloni, ʻo fakatatau mo e ngaahi toʻutangata ʻo ʻenau ngaahi tamai. Naʻe kumi ʻakinautolu ʻi hono fāngofulu taʻu ʻoe pule ʻa Tevita, pea naʻe ʻilo ʻiate kinautolu ʻae kau tangata mālohi lahi mo toʻa ʻi Sesa ʻo Kiliati. \v 32 Pea ko hono kāinga, ko e kau tangata toʻa, naʻe toko ua afe ma fitungeau, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ko Tevita, ke pule ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻi he meʻa kotoa pē naʻe kau ki he ʻOtua, mo e meʻa kotoa pē naʻe kau ki he tuʻi. \c 27 \cd \it 1 Ko e ngaahi ʻeikitau ʻe toko hongofulu ma ua ki he māhina taki taha. 16 Ko e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga ʻe hongofulu ma ua. 23 Ko e taʻofi ʻae lau hake ʻae kakai. 25 Ko e kau matāpule niʻihi ʻa Tevita.\it* \p \v 1 Pea ko eni, ʻo hangē ko hono lau hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa, mo kinautolu naʻe ʻeiki pule ki he ngaahi toko afe mo e ngaahi teau, mo ʻenau kau matāpule ʻaia naʻe fai ʻae ngāue ki he tuʻi ʻi hono anga ʻoe ngaahi lakanga, ʻakinautolu naʻe hū mai mo ʻalu atu taki taha ʻi hono māhina ʻi he ngaahi māhina kotoa pē ʻoe taʻu, ko hono lau fakakātoa ʻoe lakanga taki taha, ko e toko ua mano mo e fā afe. \v 2 Naʻe pule ki he ʻuluaki lakanga ʻi he ʻuluaki māhina ʻa Sasopeami ko e foha ʻo Sapitieli: pea ʻi hono lakanga ʻoʻona naʻe ai ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 3 Naʻe ʻoe fānau ʻa Pelesi ia pea ko e ʻeiki lahi ia ki he ngaahi ʻeiki pule kotoa pē ʻoe kautau ʻi he ʻuluaki māhina. \v 4 Pea naʻe pule ki he lakanga ʻi hono ua ʻoe māhina ʻa Totei ko e tangata ʻAhoia, pea naʻe pule foki ki hono lakanga ʻoʻona ʻa Mikiloti: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona foki ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 5 Ko hono toko tolu ʻoe ʻeiki pule ʻoe kautau ki hono tolu ʻoe māhina, ko Penaia ko e foha ʻo Sihoiata, ko e tangata naʻe ʻeiki: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 6 Ko eni ia ʻae Penaia ʻaia naʻe toʻa lahi ʻi he “Toko Tolungofulu,” pea ʻeiki hake ʻi he “Toko Tolungofulu:” pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻa hono foha ko ʻAmisapati. \v 7 Ko hono toko fā ki hono fā ʻoe māhina, ko ʻAsaeli ko e tokoua ʻo Soape, mo Sepatia ko hono foha naʻe hoko mo ia: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 8 Pea ko hono toko nima ʻoe ʻeiki ki hono nima ʻoe māhina, ko Samuti ko e tangata Isila: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 9 Pea ko hono toko ono ki hono ono ʻoe māhina, ko Ila ko e foha ʻo Ikesi ko e tangata Tikoa: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 10 Pea ko hono toko fitu ki hono fitu ʻoe māhina, ko Helesi ko e tangata Piloni mei he fānau ʻa ʻIfalemi: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 11 Ko hono toko valu ki hono valu ʻoe māhina, ko Sipikei ko e tangata Husa, mei he kakai Sela: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 12 Ko hono toko hiva ki hono hiva ʻoe māhina, ko ʻApiesa ko e tangata ʻAnitoti, ʻoe kakai Penisimani: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 13 Ko hono toko hongofulu ki hono hongofulu ʻoe māhina, ko Mehelei ko e tangata Nitofa, ʻoe kakai Sela: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 14 Ko hono toko hongofulu ma taha ʻoe māhina, ko Penaia ko e tangata Pilatoni, ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 15 Ko hono toko hongofulu ma ua ki hono hongofulu ma ua ʻoe māhina ko ʻElitai ko e tangata Nitofa, ʻoe kakai Otinili: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe. \v 16 Pea ko e ngaahi ʻeiki foki ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli: ko e ʻeiki ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni, ko ʻEliesa ko e foha ʻo Sikili: pea ki he faʻahinga ʻo Simione ʻa Sifatia ko e foha ʻo Meaka: \v 17 Ki he faʻahinga ʻo Livai, ʻa Hasapea ko e foha ʻo Kimueli: ʻoe faʻahinga ʻo ʻElone, ʻa Satoki: \v 18 ‌ʻOe faʻahinga ʻo Siuta, ʻa Elihu ko e kāinga ʻo Tevita: ē faʻahinga ʻo ʻIsaka, ʻa Omili ko e foha ʻo Mikaeli: \v 19 ‌ʻOe faʻahinga ʻo Sepuloni, ʻa Isimaia ko e foha ʻo ʻOpataia: ʻoe faʻahinga ʻo Nafitali, ʻa Selimoti ko e foha ʻo ʻAsilieli: \v 20 ‌ʻOe fānau ʻa ʻIfalem, ko Hosea ko e foha ʻo ʻAsasia: ʻoe vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻa Soeli ko e foha ʻo Pitaia: \v 21 ‌ʻOe vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻaia naʻe nofo ʻi Kiliati, ko Ito ko e foha ʻo Sakalia: ʻoe faʻahinga ʻo Penisimani, ʻa Seesieli ko e foha ʻo ʻApina: \v 22 ‌ʻOe faʻahinga ʻo Tani, ʻa Esalili ko e foha ʻo Silohami. Ko kinautolu eni naʻe ʻeiki hake ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli. \p \v 23 ¶ Ka naʻe ʻikai ke lau ʻe Tevita ʻae kakai mei hono uofulu taʻu ʻo ʻenau motuʻa ʻo fai hifo: he koeʻuhi naʻe pehē ʻe Sihova ke ne fakatokolahi ʻa ʻIsileli ke hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi. \v 24 Naʻe kamata lau \add ʻae kakai \add*ʻe Soape ko e tama ʻo Seluia, ka naʻe ʻikai te ne faʻa fakaʻosi ia, koeʻuhi naʻe tō ai ʻae houhau ki ʻIsileli ʻi he meʻa ko ia; pea naʻe ʻikai tohi ʻa hono lau ki he tohi fakamatala meʻa ʻoe tuʻi ko Tevita. \p \v 25 ¶ Pea naʻe pule ʻa ʻAsimaveti ko e foha ʻo ʻAtieli ki he ngaahi koloa ʻae tuʻi: pea naʻe pule ʻa Sihonatani ko e foha ʻo ʻUsia ki he ngaahi feleoko ʻi he ngaahi tokangangoue, pea ʻi he ngaahi kolo, pea ʻi he ngaahi potu kakai siʻi, pea ʻi he ngaahi fale tau: \v 26 Pea naʻe pule ʻa Eseli ko e foha Kilupi kiate kinautolu naʻe ngāue ʻi he tō ngoue ʻi he ngaahi tokangangoue: \v 27 Pea naʻe pule ki he ngaahi ngoue vaine ʻa Simi ko e tangata Lama: pea naʻe pule ki he fua ʻoe ngaahi ngoue vaine ʻaia naʻe tuku ki he ngaohi ʻoe uaine, ʻa Sapiti ko e tangata Safani: \v 28 Pea naʻe pule ʻa Peali-Hanani ko e tangata Kiteli, ki he ngaahi ʻakau ko e ʻolive mo e ngaahi ʻakau ko e Sukamino, ʻaia naʻe tupu ʻi he ngaahi potu tokalelei: pea naʻe pule ʻa Soasi ki he ngaahi fale tukunga lolo. \v 29 Pea naʻe pule ʻa Sitilei ko e tangata Saloni, ki he fanga manu naʻe fafangaʻi ʻi Saloni: pea naʻe pule ʻa Safati ko e foha ʻo ʻAtilai ki he fanga manu naʻe fafangaʻi ʻi he ngaahi potu talalo: \v 30 Naʻe pule foki ʻa Opili ko e tangata ʻIsimeʻeli ki he fanga kāmeli: pea naʻe pule ki he fanga ʻasi ʻa Setia ko e tangata Melonoti: \v 31 Pea naʻe pule ki he fanga sipi ʻa Sasisi ko e tangata Hekaʻā. Ko kinautolu kotoa pē eni naʻe pule ki he koloa kotoa pē naʻe ʻo Tevita ko e tuʻi. \v 32 Pea ko Sonatane foki ko e tuʻasina ʻa Tevita, ko e tangata fai fakakaukau, mo poto lahi ia, pea ko e tangata tohi pea naʻe nofo ʻa Sehieli ko e foha ʻo Hikimoni fakataha mo e ngaahi foha ʻoe tuʻi: \v 33 Pea ko ʻAhitofeli ko ia ia naʻe fai fakakaukau maʻae tuʻi: pea ko e takanga ʻoe tuʻi ko Husai ko e tangata ʻAliki: \v 34 Pea naʻe hoko mo ʻAhitofeli ʻa Sihoiata, ko e foha ʻo Penaia, mo ʻApiata: pea ko Soape ko e pule lahi ia ki he kautau ʻoe tuʻi. \c 28 \cd \it 1 ʻOku enginakiʻi ʻae kakai ʻe Tevita ke nau manavahē ki he ʻOtua. 9 ʻOku ne tokoni mo naʻinaʻi kia Solomone ke ne langa ʻae faletapu.\it* \p \v 1 Pea naʻe fakataha ʻe Tevita, ki Selūsalema, ʻae houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻae houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi kaungangāue ʻaia naʻe tauhi ki he tuʻi ʻi honau lakanga, mo e ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko teau, mo e kau tauhi koloa kotoa pē naʻe pule ki he koloa mo e fanga manu ʻae tuʻi, mo ia naʻe ʻi hono ngaahi foha, mo e kau matāpule, mo e kau tangata mālohi lahi, pea mo e kau tangata toʻa kotoa pē. \v 2 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Tevita ko e tuʻi ki hono vaʻe, ʻo ne pehē, “ʻE hoku kāinga, mo hoku kakai, fanongo mai kiate au: naʻaku tokanga ʻi hoku loto ke langa ha fale ko e mālōlōʻanga ki he puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, pea ko e potu ke tuʻu ai ʻae vaʻe ʻo hotau ʻOtua, pea naʻaku fai ʻae tokonaki maʻae langa fale: \v 3 Ka naʻe pehē mai ʻe he ʻOtua kiate au, ʻE ʻikai te ke langa ʻe koe ha fale ki hoku huafa, koeʻuhi ko e tangata faʻa tau koe, pea kuo ke lilingi ʻae toto. \v 4 Ka naʻe fili muʻa au ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli mei he fale kotoa pē ʻo ʻeku tamai ke u hoko ko e tuʻi ki ʻIsileli ʻo taʻengata: he kuo ne fili ʻa Siuta ke pule; pea mei he fale ʻo Siuta, ko e fale ʻo ʻeku tamai ʻaʻaku; pea mei he ngaahi foha ʻo ʻeku tamai naʻa ne finangalo lelei kiate au ke u hoko ko e tuʻi ki ʻIsileli kātoa: \v 5 Pea ʻi hoku ngaahi foha kotoa pē, (he kuo foaki ʻe Sihova ʻae ngaahi foha tokolahi kiate au,) kuo ne fili ʻa Solomone ko hoku foha, ke nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻoe puleʻanga ʻo Sihova ke puleʻi ʻa ʻIsileli. \v 6 Pea naʻa ne pehē kiate au, ‘Ko Solomone ko ho foha, ko ia ia ʻe langa ʻa hoku fale, mo hoku ngaahi lotoʻā: he kuo u fili ia ke hoko ko hoku foha, pea te u hoko au ko ʻene tamai. \v 7 Pea te u fokotuʻumaʻu foki ʻa hono puleʻanga ke taʻengata, ʻo kapau te ne mālohi ke fai ʻa ʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi fakamaau, ʻo hangē ko ia ʻoku fai he ʻaho ni.’ \v 8 Ko ia foki, mou tauhi mo kumi ki he ngaahi fekau kotoa pē ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kātoa ko e fakataha kia Sihova, pea ʻi he ʻafio ki ai ʻahotau ʻOtua: koeʻuhi ke mou maʻu ʻae fonua lelei ni, pea tuku fakaholo ia ko e tofiʻa ki hoʻomou fānau ki mui ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata.” \p \v 9 ¶ Pea ko koe, “ʻE Solomone ko hoku foha, ke ke ʻilo ʻe koe ki he ʻOtua ʻo hoʻo tamai, pea ke tauhi kiate ia ʻaki ho loto kātoa, pea ʻi he loto fie fai: he ʻoku hakule ʻe Sihova ʻae loto kotoa pē, pea ʻoku ne ʻiloʻi ʻae filioʻi mo e fakakaukau kotoa pē: kapau te ke kumi kiate ia, te ke ʻilo ia ʻe koe; pea kapau te ke liʻaki ia, te ne liʻaki koe ʻo lauikuonga. \v 10 Pea ke tokanga eni; he kuo fili koe ʻe Sihova ke ke langa ha fale maʻae faletapu ke ke mālohi koe, pea ke ngāue.” \v 11 Pea naʻe toki ʻange ʻe Tevita kia Solomone ko hono foha ʻae fakatātā ki he fale hūʻanga fakamalumalu, pea mo hono ngaahi potu fale ʻo ia, pea ko e ngaahi potu tukungakoloa ʻi ai, pea mo hono ngaahi potu fale ki ʻolunga, mo hono ngaahi potu fale ki loto, pea mo e potu maʻae ʻafioʻanga ʻoe ʻaloʻofa, \v 12 Pea mo e fakatātā ʻoe meʻa kotoa pē naʻe ʻilo ʻe ia mei he laumālie, ʻi he ngaahi lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova, pea mo e ngaahi potuʻi fale kotoa pē naʻe tuʻu takatakai, mo e ngaahi potu tukunga koloa ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea mo e ngaahi tukunga koloa ʻoe ngaahi meʻa naʻe fakatapui: \v 13 Pea ko e ngaahi lakanga foki ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, pea mo e ngāue kotoa pē ʻoe tauhi ʻi he fale ʻo Sihova, pea koeʻuhi ko e ngaahi nāunau ʻoe ngāue ʻi he fale ʻo Sihova: \v 14 Ko e koula naʻe fakamamafa ki he meʻa koula, maʻae ngaahi nāunau ki he ngāue kehekehe kotoa pē: mo e siliva naʻe fakamamafa ki he ngaahi meʻa siliva ki he ngāue kehekehe kotoa pē: \v 15 ‌ʻIo, ʻae mamafa ʻoe koula maʻae ngaahi tuʻungamaama, pea maʻae ngaahi ʻaiʻanga lolo koula, ko e fakamamafa maʻae tuʻungamaama taki taha, pea maʻa hono ngaahi ʻaiʻanga lolo: pea naʻe fakamamafa ʻae siliva maʻae ngaahi tuʻungamaama siliva, ki he tuʻungamaama mo hono ngaahi ʻaiʻanga lolo, ʻo fakatatau ki he anga ʻoe tuʻungamaama taki taha. \v 16 Pea naʻa ne fakamamafa ʻae koula maʻae ngaahi palepale ʻoe mā ʻoe ʻao, ki he palepale taki taha; pea mo e siliva ki he ngaahi palepale siliva: \v 17 Mo e koula haohaoa foki ki he ngaahi meʻa hikofi kakano, mo e ngaahi ipu luoluo, pea mo e ngaahi ipu inu: pea naʻe fakamamafa ʻae koula maʻae ngaahi ipu koula luoluo, ki he ipu luoluo taki taha; pea pehē, mo e fakamamafa ʻae siliva ki he ngaahi ipu siliva luoluo taki taha: \v 18 Pea mo e koula naʻe fakamaʻa naʻe fakamamafa maʻae feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala; mo e koula ki he fakatātā ʻoe saliote ʻoe ongo selupi ʻaia naʻe malofa ʻa hona kapakau, mo fakamalumalu ʻaki ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova. \v 19 Naʻe fakaʻilo mai eni kotoa pē ʻi he tohi ʻe Sihova, “ʻI he ʻiate au ʻa hono nima, ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻoku ʻi he fakatātā ni.” \v 20 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Solomone ko hono foha, “Ke ke mālohi koe mo ke toʻa lahi, mo ngāue: ʻoua naʻa ke manavahē, pe te ke lilika: he ko Sihova ko e ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ʻe kau ia kiate koe; ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi koe, pe te ne liʻaki koe, kaeʻoua ke ke fakaʻosi ʻae ngāue kotoa pē ki he tauhi ʻae fale ʻa Sihova. \v 21 Pea vakai, ko e ngaahi lakanga ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻe ʻanautolu ʻae ngaahi ngāue kehekehe ʻi he fale ʻoe ʻOtua: pea ʻe ʻiate koe ki he ngaahi ngāue kehekehe kotoa pē, ʻae kau tangata poto kotoa pē ʻoku fie fai, ki he ngaahi ngāue kehekehe; pea ʻe tali fekau foki meiate koe ʻae houʻeiki pea mo e kakai kotoa pē.” \c 29 \cd \it 1 Ko e meʻa ʻia Tevita ʻoku ʻomi fiefia ai ʻe he houʻeiki mo e kakai ʻa ʻenau ngaahi meʻaʻofa. 10 Ko e lotu mo e fakafetaʻi ʻa Tevita. 20 ʻOku fakafetaʻi ʻe he kakai ki he ʻOtua pea ʻoku nau fakanofo ʻa Solomone ke tuʻi. 26 Ko e pule mo e pekia ʻa Tevita.\it* \p \v 1 Naʻe pehē foki ʻe Tevita ko e tuʻi ki he fakataha kotoa pē, “ʻOku kei talavou mo vaivai pe ʻa Solomone ko hoku foha, ʻaia pe tokotaha kuo fili ʻe he ʻOtua, he ʻoku lahi ʻae ngāue: he ʻoku ʻikai mā ha tangata ʻae fale lahi, ka kia Sihova ko e ʻOtua. \v 2 Pea ko eni kuo u fai tokonaki ʻeau ʻaki ʻa hoku mālohi kātoa, maʻae fale ʻo hoku ʻOtua, ʻae koula ki he meʻa koula, mo e siliva ki he meʻa siliva, mo e palasa ki he meʻa palasa, mo e ukamea ki he meʻa ukamea, mo e taʻanga ki he ngaahi meʻa ʻakau; mo e maka ko e ʻonike ke fonofono ʻaki, mo e ngaahi maka ngingila mo lanu kehekehe, mo e faʻahinga maka mahuʻinga kotoa pē, pea mo e maka hinehina, ko e meʻa lahi. \v 3 Pea koeʻuhi foki kuo u tukupau ʻa ʻeku ʻofa ki he fale ʻa hoku ʻOtua, ko ia kuo u ʻatu mei heʻeku koloa totonu ʻaʻaku, ʻae koula mo e siliva, ʻaia kuo u ʻatu maʻae fale ʻo hoku ʻOtua, ko e fakalahi ʻataʻatā pe ki he meʻa kotoa pē ʻaia kuo u tokonaki ki he fale māʻoniʻoni, \v 4 ‌ʻIo, ʻae taleniti koula ʻe tolu afe, ʻoe koula mei Ofeli, mo e taleniti siliva maʻae fitu afe, ke ʻaofi ʻaki ʻae ngaahi holisi ʻoe fale: \v 5 Ko e koula ki he meʻa koula, mo e siliva ki he meʻa siliva, pea ki he ngaahi ngāue kehekehe ʻe fai ʻe he nima ʻoe kau tufunga. Pea ko hai ha taha ʻoku fie fakafonu hono nima ke ngāue kia Sihova he ʻaho ni?” \p \v 6 ¶ Pea naʻe toki ʻatu meʻa ʻi he fiefie fai ʻe he kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa mo e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, pea mo e ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko afe mo e ngaahi teau, pea mo kinautolu naʻe pule ki he ngāue ʻae tuʻi. \v 7 Pea \add naʻa nau \add*foaki maʻae ngāue ʻi he fale ʻoe ʻOtua ko e koula, ko e taleniti ʻe nima afe, mo e konga kehe ʻe taha mano, pea ko e siliva ko e taleniti ʻe taha mano, pea mo e taleniti ʻe taha mano ma valu afe ʻoe palasa, pea mo e taleniti ʻe taha kilu ʻoe ukamea. \v 8 Pea ko kinautolu naʻe maʻu ʻae ngaahi maka mahuʻinga naʻa nau foaki ia ki he koloa ʻoe fale ʻo Sihova ʻi he nima ʻo Sehieli ko e tangata Kesoni. \v 9 Pea naʻe toki fiefia ai ʻae kakai, koeʻuhi naʻa nau ʻatu ʻi he fiefie fai, pea ʻi he loto angatonu naʻa nau ʻatu loto lelei pe kia Sihova: pea naʻe fiefia foki ʻa Tevita ko e tuʻi ʻi he fiefia lahi. \p \v 10 ¶ Ko ia naʻe fakafetaʻi ʻe Tevita kia Sihova ʻi he ʻao ʻoe fakataha kātoa: pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Fakafetaʻi kiate koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko ʻemau tamai, ke taʻengata pea taʻengata. \v 11 ‌ʻOku ʻoʻou, ʻE Sihova, ʻae māʻolunga, mo e mālohi, mo e nāunau, mo e ikuna, pea mo e māfimafi: he ʻoku \add ʻoʻou \add*ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he langi pea mo e māmani: ʻoku ʻoʻou ʻae puleʻanga, ʻE Sihova, pea ʻoku hiki hake koe ko e ʻulu ki he meʻa kotoa pē. \v 12 ‌ʻOku meiate koe ʻae koloa mo e ongoongolahi, pea ʻoku ke pule koe ki he meʻa kotoa pē; pea ʻoku ʻi ho nima ʻae mālohi mo e mafai; pea ʻoku ʻi ho nima ʻoʻou ʻae faʻa hakeakiʻi, mo e foaki ʻoe mālohi ki he meʻa kotoa pē. \v 13 Ko ia foki, ʻa homau ʻOtua, ʻoku mau fakafetaʻi kiate koe, mo fakaongoongolelei ʻa ho huafa nāunauʻia. \v 14 Ka ko hai au, pea ko hai ʻa hoku kakai, ke pehē ke mau faʻa ʻatu meʻa pehē ni ʻi he fiefie fai? He ʻoku meiate koe ʻae meʻa kotoa pē, pea kuo mau ʻatu pe kiate koe mei he meʻa ʻoku ʻoʻou. \v 15 He ko e kau muli ʻakimautolu ʻi ho ʻao, mo e kau ʻāunofo, ʻo hangē ko ʻemau ngaahi tamai kotoa pē: ʻoku tatau mo e ata ʻa homau ngaahi ʻaho ʻi he māmani, pea ʻoku ʻikai ha nofo maʻu. \v 16 ‌ʻE Sihova ko homau ʻOtua, ko e koloa kotoa pē kuo mau tokonaki ke langa ʻaki ha fale kiate koe maʻa ho huafa māʻoniʻoni, ʻoku mei ho nima ʻoʻou, pea ʻoku ʻoʻou kotoa pē. \v 17 ‌ʻOku ou ʻilo foki, ʻe hoku ʻOtua, ʻoku ke ʻahiʻahiʻi ʻe koe ʻae loto, pea ʻoku ke finangalo lelei ki he angatotonu. Ka ko au, ʻi he angatonu ʻo hoku loto kuo u ʻatu fiefie fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē: pea kuo u mamata fiefia ʻeni ki hoʻo kakai, ʻa ʻeni kuo fakataha ni, mo ʻenau ʻatu meʻa kiate koe ʻi he fiefie fai. \v 18 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo ʻIsileli, ko ʻemau ngaahi tamai, ke ke tuku maʻu eni ki he filioʻi mo e fakakaukau ʻoe loto ʻo hoʻo kakai ke taʻengata, pea ke teuteu ʻa honau loto kiate koe: \v 19 Pea ke foaki kia Solomone ko hoku foha ha loto haohaoa, ke ne tokanga ki hoʻo ngaahi fekau, mo hoʻo ngaahi fakamoʻoni, mo hoʻo ngaahi fono, pea ke fai ia kotoa pē, pea ke langa ʻae fale lahi ʻaia kuo u fai tokonaki ki ai.” \p \v 20 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he fakataha kātoa, “Ko eni mou fakafetaʻi kia Sihova ko homou ʻOtua.” Pea naʻe fakafetaʻi ʻe he fakataha kātoa kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻe punou hifo honau ʻulu, mo nau hū kia Sihova, pea mo e tuʻi. \v 21 Pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau kia Sihova, mo nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova, ʻi he ʻaho naʻe feholoi mo e ʻaho ko ia, ʻio, ko e fanga pulu ʻe taha afe, mo e fanga sipitangata ʻe taha afe, mo e fanga lami ʻe taha afe, fakataha mo ʻenau ngaahi feilaulau meʻainu, pea mo e ngaahi feilaulau lahi ʻaupito maʻa ʻIsileli kātoa: \v 22 Pea naʻa nau kai mo inu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ʻaho ko ia ʻi he fiefia lahi. Pea naʻa nau fakanofo ʻa Solomone ko e foha ʻo Tevita ke tuʻi ko hono liunga ua, mo nau pani ia ʻaki ʻae lolo kia Sihova ke hoko ko e pule lahi, pea ke taulaʻeiki ʻa Satoki. \v 23 Pea naʻe toki nofo ʻa Solomone ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo Sihova ko e tuʻi ko e fetongi ʻo ʻene tamai ko Tevita, pea naʻa ne monūʻia; pea naʻe talangofua ʻa ʻIsileli kātoa kiate ia. \v 24 Pea naʻe anganofo kia Solomone ko e tuʻi ʻae houʻeiki kotoa pē, mo e kau tangata mālohi, pea mo e ngaahi foha kotoa pē foki ʻoe tuʻi ko Tevita. \v 25 Pea naʻe fakahikihiki lahi ʻaupito ʻa Solomone ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kātoa, pea ne tuku kiate ia ʻae ngaahi meʻa fakatuʻi naʻe teʻeki ke tuku ki ha tuʻi naʻe muʻa ʻiate ia ʻi ʻIsileli. \p \v 26 ¶ Naʻe pehē ʻae pule ʻa Tevita ko e foha ʻo Sese ki ʻIsileli kātoa. \v 27 Pea ko e kuonga naʻa ne pule ai ki ʻIsileli, ko e taʻu ʻe fāngofulu; naʻa ne pule ʻi Hepeloni ʻi he taʻu ʻe fitu, pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma tolu. \v 28 Pea naʻa ne pekia ʻi heʻene hoko ʻo motuʻa lelei, kuo lahi hono ʻaho, mo ne koloaʻia, mo ongoongolelei: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Solomone. \v 29 Pea ko eni ko e ngaahi ngāue ʻa Tevita, mei he kamataʻanga ʻo aʻu ki mui, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi ʻa Samuela ko e tangata kikite, pea ʻi he tohi ʻa Natani ko e palōfita, pea ʻi he tohi ʻa Kata ko e tangata kikite, \v 30 ‌ʻA ʻene pule kotoa pē, mo ʻene mālohi, mo e ngaahi meʻa naʻe fai kiate ia ʻi hono kuonga, pea ki ʻIsileli foki, pea ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe ngaahi fonua.