\id RUT - Toma Bible \ide UTF-8 \h Lute \toc1 Lute Ná-Sɛʋɛi \toc2 Lute \toc3 Lut \mt1 Lute \mt2 Ná-Sɛʋɛi \imt Sɛʋɛi lɔɔzeizuʋɛ ma woo mɔungiti \ip Lute Ná-Sɛʋɛi ɠa faa maanɛɛnɛgi tanigaa zuɠulazu, niiti ti zeelini Izilayɛle ʋɛlɛyeɠei ta ma, Izilayɛle lukpɔɠaaleʋe nuiti ta-ziɛgi zu. Pɛlɛyeɠei naa ma ʋɛlɛ deei, nii daa ga Naomi, naa ɠɛni faa ɓɔi wola laawu, siɛgi zu sinigi ta ná-doun zunu felegɔiti ti zaani la, naazu ti zeini Moaɓe wɛɛn yooi zu. Kɛlɛ naa ɠulaai ma su, Naomi tuya zɔlɔɔni siɛgi zu ná-doun anzai gilagi, nii daa ɠɛni ga Lute, Moaɓe nui, naa ʋilɛni la polu kɛai ma ɠalesu ma Izilayɛle yooi zu, ta é minazeɠe bɛ ga toɠa yeezei bu. Naa ʋoluma anzanu felegɔi niiti, Lute ta Naomi ti tuya zɔlɔɔni, siɛgi zu pɛlɛyeɠei naa ʋaalobai gila, nii daa ga Ɓoaze, naa minazeɠeni la ga toɠa ɠaaɓa ti ma, ta é Lute zeɠe ga anza. Tukpɔɠaaleʋe nuiti ta-yeeɠɛɠalai wola ɲɔuni, Izilayɛle nui ma mɔinmɔin ge ɠɛni ta-eteai ziɛzu, ti maavaa la tɔgiti ba, kɛlɛ Naomi ta Lute, naa ʋɛɛ Ɓoaze ʋa, ta-vai ɠɛni yɛ, ti ɠɛni ga Izilayɛle nuiti niiti ti ɠɛni pɔ ga ti ziɛ ga GALA ná-tɔgiti. \ip Nu nɔpɛ ge la sɛʋɛi nii zɛʋɛ nui ɠwɛɛ. Nu la kwɛɛ ɓalaa siɛgi nii kulaai la, kɛlɛ tanigaa ti ɠɛ sɛʋɛi nii zɛʋɛʋɛ siɛgi zu Izilayɛle nuiti ti ɠula la duɔlai zu, naa lɔɔzei Eɓulu wooi ma zii ʋa, nii sɛʋɛi ɠɛai su. Fai ta ɠa ná nii maanɛai nu ɠizɛ su, naa ɠa ga Lute nii é la ɠɛni ga Izilayɛle nu, naa ɠɛɛʋɛ ga masagi Davide dee wola ʋolu lee wolai. Naa ɠa bosu ga toɠa ɓalaa ga Yesu Kilista mɛmɛwolai ta, naa ɠa dɛɛzu ga nu ɠɛɛ vai ga GALA nɔnɔ, naa la ɠulazu nɔ ɗa-ʋɛlɛyeɠei zu, kɛlɛ nu yiimaʋɛ. \iot Unsosuʋɛ \io1 1. Naomi ná-pɛlɛyeɠei ta faa ɓɔii nii é zeelini pɛlɛyeɠei ma, ta ʋelei Naomini ta Lute ti ɠaleni la ma Izilayɛle yooi zu. (\xt 1:1-22\xt*). \io1 2. Luteni ta Ɓoaze ti ɠaani, siɛgi zu Lute ɠɛni molo ɠɔpɔgiti zɛʋɛzu la, niiti ti ɠɛni yɛsu molo leʋe nuiti pogi zu Ɓoaze ná-kpalagaʋɛ (\xt 2:1-23\xt*). \io1 3. Naomi Lute leʋeni ga é li, é ɠɛ Ɓoaze ma, ti vulu ɓɔɠɔma ta naa, nii a kɛ Ɓoaze ɠaaɓa ma, tɔɔzei Ɓoaze ɠɛni ga pɛlɛyeɠei ʋaalobai ta ɓɔɠɔɓɔɠɔ minazeɠegi maaʋele ma. Ɓoaze vaani naa wu (\xt 3:1-18\xt*). \io1 4. Ɓoaze Naomi sinigi ʋoganiiti unmɔɔni, é zɛba é Lute vulu ga anza (\xt 4:1-22\xt*). \c 1 \s Elimelɛke ná-pɛlɛyeɠei // ná-maanɔɠɔ vai \p \v 1 Tukpɔɠaaleʋe nuiti ta-ziɛgi zu, pului looni Izilayɛle nuiti ta-yooi zu. Ɓɛteleyɛme laai é Zuda yooi zu, naama zunui ta liini ta anzai ta ná-doun zunu felegɔiti, ga ti lago zei Moaɓe yooi zu. \v 2 Zunui naa laaseigi ɠɛni ga Elimelɛke, anzai laaseigi ɠɛni ga Naomi, ta ná-doun zunu felegɔiti daaseigiti ti ɠɛni ga Maalon ta Kiliyon. Ti ɠɛni ga Efelata nuiti, Ɓɛteleyɛme laai zu Zuda yooi zu. Ti zeeliai ma Moaɓe yooi zu, ti zeizuʋɛ ɓɛtɛni ná. \v 3 Naomi zinigi Elimelɛke zaani, anzanui ɠila ko yɛni niina ná, ta ná-doun zunu felegɔiti. \v 4 Ti Moaɓe anzanuiti seini. Gilagi laaseigi ɠɛni ga Wɔɔlepa, felesiɛi laaseigi ɠɛ ga Lute. Ti zeini ná kona puugɔ laawu. \v 5 Maalon ta Kiliyon ti zaani ɓalaa ti felegɔ pɛ. Naomi yɛni ná, balagai ná-doun felegɔiti ma ta sinigi. \s Lute ta Naomi // ti lii vai Ɓɛteleyɛme \p \v 6 É yɛni Moaɓe yooi zu, é mɛni ga Ɠɔoɠɔ GALAGI undaanɛɛ laa ná-nuɓusɛiti bɛ, é daamianigi vea ti ya. É wuzeɠeni, tɔ-o, ná-doun anzaiti-yo, ga ti zeɠe Moaɓe yooi zu. \v 7 Ti zeɠeni ti-zeizuʋɛ, ta ná-doun anza felegɔiti, ti ʋilɛ pelei ma, ga ti ɠale ma Zuda yooi zu. \v 8 Naomi ɠɛni naazu ná-doun anza felegɔiti ma: «À ɠale ma, ɛsɛ ge li dee ná-pɛlɛi wu. Ɠɔoɠɔ GALAGI faaɓɔɠɔ ɠɛ wo ʋɛ, ʋelei wo kɛa la wo-zinigiti bɛ, niiti ti zaai, ta wo kɛa la nà ɓalaa bɛ. \v 9 Ɠɔoɠɔ GALAGI wo ɠilagilagi zei ʋele ɓɛtɛ zini pɛlɛi wu, wa ɠɛ bu!» É ti nɛɛnɛni. Ti tɔɔzeini ga wɔlɔa. \v 10 Ti ɠɛni ma: «Ɓa-o, ada liizu ʋɔɔma ɗa-nuɓusɛiti pɔ bɛ.» \p \v 11 Naomi ɠɛni ti ma: «À ɠale ma, dòun anzanuiti! Lee vaa zu wa ʋilɛ pòlu? Doun zunua ta kòozu mɔnɔ ɓaa, ta ɠɛ ga wo-zinigiti? \v 12 À ɠale ma, dòun anzanuiti. À li! Mazɔlɔɔ gòla wɔlɔʋɛ na, gè ʋa zei zini bɛ. Anɛɛ ɓalaa nà ɠɛɛzu ma: ‹Kito ka bɛ̀, ga za ɓidii, gè ve zini bɛ ga gè zunu lounɠa zɔlɔɔ,› \v 13 wa naati maaɓɔun ga ti wɔɔlɔ, wa ɠɛlɛ wo zei vai ʋa zini bɛ naazu ɓaa? Ɓa-o, dòun anzanuiti! Mazɔlɔɔ nà-kpɔlɔi wɔɔlɔʋɛ wɔnɔi ʋa, ta mɔnɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI yeewuzeɠeʋɛ dàalɔɠɔma.» \p \v 14 Ti wɔlɔni mɔnɔ. Wɔɔlepa deemɔɔn nɛɛnɛni, ti bali ma, kɛlɛ Lute ɠilini ba. \v 15 Naomi ɠɛni Lute ma: «Pɛtɛ, è-zeebɔi ɠalega ma ná-nuɓusɛiti pɔ ta ná-galagiti. Ɠale ma, è ʋilɛ è-zeebɔi ʋolu.» \p \v 16 Kɛlɛ Lute ɠɛni ma: «Mina ɓɔi dà ga gè zeɠe è ʋolu, ga gè ɠɛlɛ è ʋa! Ʋɛ ɗa li ná, nà li miná, ʋɛ ɗa zei ná, nà zei miná. Ɗa-nuɓusɛiti ta ɠɛ ga nà-nuɓusɛiti, ɗa-ƓALAGI ɠa ɠɛ ga nà-GALAGI. \v 17 Ʋɛ ɗa za ná, nà za miná, màaɠulu ná. Ɠɔoɠɔ GALAGI sò ná-ziiɠaawanai pɛ su, ni ani ɠili ka kpèteʋena è ʋa, é ɠula saai ʋolu!» \v 18 Naomi kaai ma ga wɔinʋɛ ga ti li ʋɔɔma, é zɛni kana niina. \p \v 19 Ti felegɔ ti ziɛni ʋɔɔma, eyɛsu ti zeeli Ɓɛteleyɛme. Siɛgi zu ti lɛɛni la Ɓɛteleyɛme, taai kpein ge ɓusɛni ti maaʋele ma, anzanuiti ti ɠɛni ɠɛɛzu ma: «Naomi ɠa nɛi ɓaa?» \v 20 É ɠɛni ti ma-o: «À mina mɔ tòli ga Naomi,\f + \fr 1:20 \fr*\fk Naomi\fk*\ft : Daaseigi nii poluʋɛ ga «koozunɛ anzanui».\ft*\f* kɛni Mala.\f + \fr 1:20 \fr*\fk Mala\fk*\ft : Daaseigi nii poluʋɛ ga «ziiɓɔlɔ anzanui».\ft*\f* Mazɔlɔɔ Zɛbɛi-Pɛ-Maliɠii eteai ɓaa mà. \v 21 Dìizuʋɛ, zèei laavega ɠɛni de, Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋaa ga ze zèaɲakai. Lee vaa zu wa tòli ga Naomi? Tɔɔzei Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋoluavega bà, Zɛbɛi-Pɛ-Maliɠii màanɔɠɔa.» \p \v 22 Zekana Naomi ta ná-doun anzai Lute, Moaɓe nui, ti ʋaani la, ti zeɠe Moaɓe yooi zu. Ti zeelini Ɓɛteleyɛme, moloi nii daa ga wɔɔlezegi, naa leʋe vai lɔɔzeiɗai nɔ kpein. \c 2 \s Lute molo ɠɔpɔgi yɛʋɛ vai // Ɓoaze ná-kpalagaʋɛ \p \v 1 Naomi zinigi ná-nui ta ɠɛni ná. É ɠɛni ga zobobɛ nu kpɛtɛai, Elimelɛke ná-pɛlɛyeɠei wu, daaseigi ɠɛni ga Ɓoaze. \v 2 Moaɓe nui Lute ɠɛni Naomi ma: «Nà è maanɛɛnɛzu ga è va bu, gè li molo ɠɔpɔ gaiziɛzuʋɛ kpalagaʋɛ, naama nui ʋosuʋɛ, nii a màawɔinɠa.» É ɠɛni ma: «Li, dòun anzanu.» \p \v 3 É liini molo ɠɔpɔ gaiziɛzuʋɛ kpalagi ta zu, molo leʋe nuiti pogi zu. É zolooni nɔ kpein ga kpalagi naa ɠɛni ga Ɓoaze nɔnɔi, nii é ɠɛni ga Elimelɛke ná-pɛlɛyeɠei wu nui. \p \v 4 Ná tago kɛai ma, Ɓoaze ʋaani, é zeɠe Ɓɛteleyɛme, é ɠɛ molo leʋe nuiti ma: «Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛ wo ʋa!» Ti gooɠaaʋoteni, ti ɠɛ ma: «Ɠɔoɠɔ GALAGI tuya loo è ʋɛ!» \p \v 5 Ɓoaze ɠɛni ná-botiɠɛ zunui ma, nii é ɠɛni wɛlɛzu molo leʋe nuiti ma: «Anzanu loungoi nii ɠa ga ɓɛ ná-doun?» \v 6 Botiɠɛ zunui é ɠɛni wɛlɛzu molo leʋe nuiti ma, naa gooɠaaʋoteni, é ɠɛ ma: «Moaɓe anzanu loungoi ta ʋe, nii ti ʋaai ta Naomi, ti zeɠe Moaɓe yooi zu. \v 7 É bogɛ mà ga gè va bu, é ɗa molo ɠɔpɔgiti gaiziɛ, molo ɠiliiti zɔɠɔzu, molo leʋe nuiti poluʋelei, é ɗa ti ɠaalɛ ba. Paa yee ma za sobui, toɠa loni nɔ eyɛsu niizu, é lago looɠogɛ nɔ kotai wu.» \p \v 8 Ɓoaze ɠɛni Lute ma: «Woilo, dòun anzanu, mina li molo ɠɔpɔ gaiziɛzu kpala kili su, mina maaɠooza ʋɛ ʋa, yɛ nà-botiɠɛ anzanuiti ba. \v 9 Wɛlɛ ʋɛ moloi leʋezu ná kpalagi zu, è li ti ʋolu. Gè nà-botiɠɛ zunuiti tɛnɛgɛ ga ti mina vɔɔɠu è ʋa. Siɛgi zu kpɔɔle wɔin è zosu da, ɗa li ziɛ liɠiiti pɔ bɛ, è ɓɔɔle ga nii botiɠɛ zunuiti ti saɠaai.» \v 10 É ʋilɛni ɲiibiɠa zooi ma, é nɔkɔ, é ɠɛ ma: «Gè zaalai zɔlɔɔgɛ ɠale è ɠaazu, ga è ɠɛɛzu mà bɛbɛ, nɛ̀i gè ga wɛɛn anzanui?» \v 11 Ɓoaze gooɠaaʋoteni, é ɠɛ ma: «Ti naa kpein bogɛ mà, nii è kɛa è-leemɔɔn ʋɛ, è-zinigi zaa ʋoluma, ʋelei è zeɠeai la è-ɠɛɛ ta è-leeni ba, ta zooi è zɔlɔɔgai su, ga è ʋa nuɓusɛiti pɔ, niiti è la ɠɛa ti ɠwɛɛ pɔlɔmazu. \v 12 Nii è kɛa, Ɠɔoɠɔ GALAGI naama ɠulanumai ve è ʋɛ. Ɠɔoɠɔ GALAGI, Izilayɛle ná-GALAGI, nii è ʋaa, è lɔɔɠu koʋegi wu, naa ɗa-ɠulanumai zuwɔɔlɔ gola.» \v 13 Lute ɠɛni ma: «Ee, Màliɠii, gè zaalai zɔlɔɔga è ɠaazu! Mazɔlɔɔ è gàanɛɛnɛa, ta è ɓɔɛa pɔ̀, è zìila, nɛ̀i, gè ga ɗa-wotiɠɛ anzanui. Anɛɛ naa ʋe, nɔ̀un, gè la ga ɗa-wotiɠɛ anzanuiti gila kpalaa kɛʋele.» \p \v 14 Daamii ziɛgi zu, Ɓoaze ɠɛni ma: «Maaɓuɠa, è daamii wo, ɗa-ɓulu ɓuɠai lɔ guulu daɓai wu.» É zeini molo leʋe nuiti kobaʋɛ. Ɓoaze ani ɠae ɠeegai veeni zea. É miini, é yiɠo, é mɔtai makɛ. \v 15 Naa ʋolu é wuzeɠeni posuyɛʋɛi ma. Ɓoaze niima levei veeni ná-botiɠɛ zunuiti zea, é ɠɛ ti ma: «À yeezei bu ga é posuyɛʋɛi ɠɛ ɓalaa molo ɠiliiti zɔɠɔzu. À mina kpɔlɔ. \v 16 Anɛɛ wa ma ɠɔpɔgi tanigaa ɠula ma ɠiliiti ba, ga wo zɛ ná, é zɛʋɛ, wo mina zelilo ma.» \p \v 17 É posuyɛʋɛi ɠɛɛni kpalagaʋɛ eyɛsu kpɔkɔi. É naa loɠani, nii é zɛʋɛni. É kilo ʋuusaʋagɔ (30) ɓɔlɔ ɠila daaveni ga molo ɠaamagi nii daa ga wɔɔlezegi. \v 18 Nii é zɛʋɛni, é naa zeɠeni, é lii la taazu, é dɛɛni ga deemɔɔn. É ná-daamianigi mɔtai ɓalaa ɠulani, é ti ve zea. \v 19 Deemɔɔn ɠɛni ma: «Mini ɠa è posuyɛʋɛi ɠɛai ná za? Mini ɠa è botii ɠɛai ná za? Tuya ɠa naa ʋɛ, zɔi é è zɛsɛbogai!» É naa kpein suɠulani deemɔɔn ma, nii kpein é ziɛni su. Naa ʋolu, é ɠɛni ma: «Zunui nii gè botii ɠɛai pɔ bɛ, daa ɠa ga Ɓoaze.» \v 20 Naomi ɠɛni ná-doun anzai ma: «Ɠɔoɠɔ GALAGI tuya loo naama nui ʋɛ, tɛigi é maawɔinɠai ɠɛɛzu naati bɛ, ti vulua, ta naati bɛ, niiti ti zaai!» Naomi ɠɛni ma mɔnɔ: «Zunui naa ɠa ga da-nu ɠiteɠite, toɠa ga naati ti ta, niiti ti-losuʋɛ ga ti de unmɔɔ.» \p \v 21 Moaɓe nui Lute ta laani ma, é ɠɛ ma: «Kɛɛʋɛ mà ɓalaa: ‹Yɛ nà-botiɠɛ nuiti ba, eyɛsu ti ɓe ga nà-moloi leʋe.› » \v 22 Naomi ɠɛni ná-doun anzai Lute ma: «Naa ʋagɛ, dòun anzanu, ga è ɠɛ ná-botiɠɛ anzanuiti ba, naa ɠa a kɛ nu mina è ɓɔlɔ kpalagi taɠili su.» \p \v 23 Naazu, é yɛni Ɓoaze ná-botiɠɛ anzanuiti ba, é ɗa posuyɛʋɛi ɠɛ, eyɛsu moloi nii daa ga wɔɔlezegi ta moloi nii daa ga ɓeleegi, naati ti leʋe vaiti kpein ti ɓe. Naa pɛ su é ɠɛɛni deemɔɔn ʋɔ bɛ. \c 3 \s Lute ná-maanɛɛnɛi \p \v 1 Yeeta Lute deemɔɔn Naomi ɠɛni ma: «Dòun anzanu, nà pɔ gè è zei ʋele ɓɛtɛ, naa ɠa a kɛ è ɠɛ undaanɛɛi zu. \v 2 È kwɛni ga Ɓoaze nii è ɠɛa ná-botiɠɛ anzanuiti ba, naa ɠa ga da-nui ta. Tama za kpɔkɔi, toɠa liizu moloi ɠaavɛɛzu, ná-molo loɠazuʋɛ. \v 3 Maagba, è gulɔ maku nɛɛnɛgi ziɛ ɓɔɠɔ ma, è ɗa-zeɠe ʋagɔiti too, è yei molo loɠazuʋɛ. Mina ɓɔɠɔ lɛɛ la, eyɛsu é ɓe ga daamii wo, é ɓɔɔle. \v 4 Siɛgi zu é liizu la, é la, ná ʋɛtɛ, ʋɛ é laazu ná. Naa ʋolu maaɓuɠa ba, è seɠei tago wuzeɠe kɔɠɔiti ma, è la. Tɔ ɓɔɠɔgo, toɠa naa wo è ma, nii maanɛai ga è kɛ.» \v 5 Lute gooɠaaʋoteni, é ɠɛ ma: «Nà naa kpein kɛ, nii è boga mà.» \p \v 6 É yeini molo loɠazuʋɛ, é naa kpein kɛɛni, nii deemɔɔn deveni ma. \v 7 Ɓoaze laamiini, é ɓɔɔle, koozunɛɛni ziimaʋɛ. É liini, é la molo ɠiliiti poluʋɛ. Lute ʋaani naazu vaavaa, é seɠei zeɠe kɔɠɔiti ma, é la. \v 8 Kua zaamai, zunui naa wuunni kami, é lati, é ka ga anzanui ta ɠa laani kɔɠɔiti bu. \v 9 É ɠɛ ma: «Ɓɛ ɠa ga ɗe?» Naa gooɠaaʋoteni, é ɠɛ ma: «Nà ʋe, Lute ʋe, ɗa-wotiɠɛ anzanui. Ɓaa màazu, mazɔlɔɔ ʋelei è la ga gi ɓɔɠɔ nu, unmɔɔ fai ma losuʋɛ veeʋɛ è ya nɔ̀un tetema.» \p \v 10 É ɠɛni ma: «Ɠɔoɠɔ GALAGI tuya loo è ʋɛ, dòun anzanu! Faa ɠaaɓelagi nii ɠa ɗa-wooɠɛɠiladai lɛɛzu mɔnɔ, é leʋe ma mɔungi ʋa, mazɔlɔɔ è la nu niinɛiti gaiziɛni, bala nua, ɓaa kpɛtɛ nua. \v 11 Niizu, dòun anzanu, mina lua ɲɛgɛlɛin. Nà naa kpein kɛ è ʋɛ, nii è bosu, mazɔlɔɔ nuɓusɛ pɛ ge suɠwɛɛ ga ɗa ga anzanu zɔɓelama. \v 12 Gaamai ʋe ga unmɔɔ fai ma losuʋɛ ɠa zèa, kɛlɛ taɠili ka ná, nii é nɔ̀un tuɠɔ. \v 13 Ɲi ʋɛ. Lina, ni toɠa pɔ é unmɔɔ fai ma losuʋɛ ɠɛ è ʋɛ, é kɛ. Kɛlɛ ni é la nɛɛni bɛ ga é kɛ è ʋɛ, gè ɠona Ɠɔoɠɔ GALAGI ma, nii é vulua, nɔ̀un, nà kɛ è ʋɛ. Yɛ laani eyɛsu sobu.» \p \v 14 É yɛni laani kɔɠɔiti bu eyɛsu sobui. É wuzeɠeni ga kpidiɓidigi, nu la dɛ zooga è ʋa nu maaɓɛɛɠaga ɠa. Mazɔlɔɔ Ɓoaze ɠɛni ma: «Maa la nɛɛni ga nu ʋa suɠwɛɛ ga anzanu lɛɛʋɛ molo loɠazuʋɛ.» \v 15 É ɠɛni ma: «Ɗa-zeɠe wolai zuvie, è so.» É soni. Naa su lɔzita ɠɔɠɔni moloi zu, é pu su, é daalɛ bu. Naa ʋolu é lɛɛni taazu. \p \v 16 Lute ʋaani deemɔɔn ʋɔ bɛ. Naomi ɠɛni ma: «Ɗa ʋe ɓaa, dòun anzanu?» Lute naa kpein suɠulani, nii zunui naa kɛɛni bɛ. \v 17 É ɠɛni ma: «É su lɔzita veeʋɛ bɛ̀ moloi zu, é ɠɛ mà: ‹È la lia ga yeaɲaka è-leemɔɔn ʋɔ bɛ.› » \v 18 Naomi ɠɛni ma: «Yɛ ʋɛ, è yiilɛi, dòun anzanu, eyɛsu è kwɛɛ ʋelei niima vai ʋaazu ɓesu da, mazɔlɔɔ zunui nii la dooɠo nɔpɛ boga ɲɛgɛlɛin, kɛni a niima vai ɠaaɓelana za.» \c 4 \s Lute vulu vai Ɓoaze ʋɛ \p \v 1 Ɓoaze liini taa ziɠidaʋɛ, é zei ná. Pɛtɛ, zɔi unmɔɔ fai ma losuʋɛ ɠɛni zea, nii Ɓoaze ná-fai woni, naa ʋaani, é ɗa leʋe. Ɓoaze ɠɛni ma: «Ʋaa lɛɛ ʋɛ, zei lɛɛ ʋɛ.» Naa ʋaani, é zei. \v 2 Ɓoaze nu puugɔ zeɠeni taa ɠɛwolaiti saama, é ɠɛni ti ma: «À zei lɛɛ ʋɛ.» Ti zeini. \v 3 Naa ʋolu é ɠɛni naama nui ma, nii unmɔɔ fai ma losuʋɛ ɠɛni zea: «È suɠwɛɛni ga Naomi ʋa, é zeɠe Moaɓe yooi zu. Toɠa pɔ é zou ɓuɠai ʋɔdi, nii é ga ade-ɠɛɛloin Elimelɛke nɔnɔi. \v 4 Gè ɠisiɛʋɛ ga gè naa wo è ma, ga è geya taaʋeaiti gaazu, ta nà-nuɓusɛiti ta-ɠɛwolaiti gaazu. Ni ɗa pɔ è unmɔɔ, unmɔɔ. Ni è la unmɔɔsu, dɛɛ ga ze, gè ɠɛ kwɛɛ, mazɔlɔɔ ɗa ɠa mɔunpa ma losuʋɛ è ya. Nà ɠa é zèa ɗɔun è ʋoluma.» É gooɠaaʋoteni, é ɠɛ ma: «Nà pɔ gè zooi unmɔɔ.» \p \v 5 Ɓoaze ɠɛni ma: «Foloi è zooi ɠeyazu la Naomi ma, ɗa Moaɓe nui Lute ɓalaagi zei naama ziɛgi zu, nii é ga poanzai, nii a kɛ sinigi nii saai, vofoda ɠɛ naa ʋa, niiti ta ná-poganii zeɠe.» \v 6 Zɔi unmɔɔ fai ma losuʋɛ ɠɛni zea, naa gooɠaaʋote, é ɠɛ ma: «Ni naa ʋe, gè ɠɛlɛa unmɔɔ tosuʋɛ ʋa, gè mina ʋa nà-poganii ɠoloɠolosu. Unmɔɔ fai ma losuʋɛ zeɠe ga ɗɔnɔ, mazɔlɔɔ gè la zooga gè ʋa unmɔɔ.» \p \v 7 Izilayɛle nuiti saama mɔungi, faa nɔpɛ a la ɠɛna ɠilia ba, é lo unmɔɔ faa ʋa, ɓaa anii maavalibo faa ʋa, gilagi ɓena ná-saʋalagi ɠula ɠɔɠɔa, é fe zɔi ya, naa ɓena ɠɛ ga poogi Izilayɛle nuiti bɛ ga naama vai ɓɛtɛa. \v 8 Zɔi unmɔɔ fai ma losuʋɛ ɠɛni zea, naa ɠɛni Ɓoaze ma: «Zooi ɠeya ɓɔɠɔ ʋɛ,» é ná-saʋalagi ɠulani ɠɔɠɔa. \p \v 9 Ɓoaze ɠɛni naazu kɛwolaiti ta nuɓusɛiti kpein ma: «Wo ɠɛa ga zeeleiti za, ga nii kpein é ɠɛa ga Elimelɛke nɔnɔ ta Kiliyon, naa ʋɛɛ Maalon ʋa, gè naati pɛ geyaa Naomi ma. \v 10 Gè Moaɓe nui Lute zeiɗa ɓalaa, é ɠɛ ga ànza, nii é ɠɛni ga Maalon anzai, ga nii saai naa laaseigi mina ɲɛɛlɛ ná-poganii zaama, naa ɠa a kɛ daaseigi yɛ ná ɠɔ kɛɛɠɛleaiti saama, sɔlɔɔ taa ziɠidaʋɛ. Wo ɠɛa ga ma zeeleiti za.» \p \v 11 Nuɓusɛi niiti kpein ti ɠɛni taa ziɠidaʋɛ ta kɛwolaiti, ti ɠɛni ma: «Gá ga naama zeeleiti! Anzanui é lɛɛzu ɗa-ʋɛlɛi wu, Ɠɔoɠɔ GALAGI kɛ ga Zakɔɓe anzaiti Lasɛle ta Leani kɛʋele, niiti ti felegɔiti ti Izilayɛle ʋɛlɛyeɠei logai! Ɗa ɓɔɠɔi ɓalaa, tuyai ɠɛ è ma Efelata, ta è lɔɠɔ zɔlɔɔ Ɓɛteleyɛme! \v 12 Vofodai nii Ɠɔoɠɔ GALAGI feezu è ya ga anzanu loungoi nii maaʋele, é ɗa-ʋɛlɛyeɠei ɠɛ ga Pelɛze ná-pɛlɛyeɠei ɠɛʋele, nii Tamaal sɔlɔɔni Zuda ʋɛ!» \p \v 13 Ɓoaze Lute zeɠeni, é kɛ ga anza, é daani ʋolu. Ɠɔoɠɔ GALAGI vaani bu Lute kogi zeɠe, é doun zunu zɔlɔɔ. \v 14 Anzanuiti ti ɠɛni Naomi ma: «Mamagi ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ, nii é la vaani bu, è ʋa ʋala za pɛlɛyeɠei makɛ nui ma, GALA ge kɛ daaseigi wɔɔlɔ Izilayɛle nuiti saama faan! \v 15 Doin nii ɠa è-yɛnvui niinɛ, é è makɛ ɗa wɔlɔzaɠana, mazɔlɔɔ è-loun anzai nii è nɛai bɛ, ta fizɔgai è ʋɛ zunu loun lɔfela ʋa, naa ɠa é sɔlɔɔgai.» \v 16 Naomi doin zeɠeni, é pɛɛ yiila. Tɔ ɠa é kulani su. \v 17 Anzanuiti ti ɠɛni ga seiɲɔɠɔiti, naati ti ɠɛ ma: «Doun zunu zɔlɔɔga Naomi ʋɛ!» Ti daasei pɛɛni ga Woɓɛde. Tɔ ɠa é ɠɛni ga Izayi kɛɛɠɛ, é ɠɛ ga Davide kɛɛɠɛwola. \s Davide mɛmɛwolaiti \p \v 18 Pelɛze mavofodaiti ta ga: Pelɛze Ɠɛsɛlon zɔlɔɔni, \v 19 Ɠɛsɛlon Lame zɔlɔɔ, Lame Aminadaɓe zɔlɔɔ, \v 20 Aminadaɓe Naason zɔlɔɔ, Naason Salema zɔlɔɔ, \v 21 Salema Ɓoaze zɔlɔɔ, Ɓoaze Woɓɛde zɔlɔɔ, \v 22 Woɓɛde Izayi zɔlɔɔ, ta Izayi Davide zɔlɔɔ.