\id DEU - Toma Bible \ide UTF-8 \h Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi \toc1 Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi \toc2 Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi \toc3 TSV \mt1 Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi \imt Sɛʋɛi lɔɔzeizuʋɛ ma woo mɔungiti \ip Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi ɠa ga sɛʋɛi nii é tɔgiti bosu ʋolu, niiti ti Minazeɠe Pɔlɔmai ma zɛʋɛ mɔun naanigɔi zɔiti su. Sɛʋɛi laaseigi ɠa ga «wooiti», Eɓulu wooi zu. Nui bɔɔlɔzu ɠa ɠisiɛzu ga Moize ɠa é sɛʋɛi nii ɠɛai, é ɠula puuzu ɠaaɓelagiti polu, niiti ti ná-saa vai zuɠulazu. Sɛʋɛi lɔɔzeiʋɛ ga: «Sɛʋɛi nii ɠa wooiti bosu, niiti Moize ti laazeelini Izilayɛle nuiti kpein ma.» Kisiɛi bogai ga Moize ɠa é ga Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi ɠɛɛ nui, naa wola maaɓakpagɛ Minazeɠe Niinɛi zu. Eɠɛʋelei é la Keelaiti Kɛɛwotiiti 3:22-23, miná Piyɛlɛ ɠɛni Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi zu wooiti bosu (\xt 18:15-18\xt*), ta é ɠɛni ma Moize ɓɔɛ wooiti be. Kɛɛʋɛ eɠɛ Moize Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi zɛʋɛni, ta Zenɛze, naa ʋɛɛ Ɛgezɔde ʋa, ta Levi Nuiti Ta-Zɛʋɛi ʋa, ta Gaalu Sɛʋɛi, é ti zɛʋɛni é zo kona waagila unsaʋagɔi ma, é li waagila unnaanigɔi ʋɔ pelei (1.300-1.400), aisa Yesu Kilista ʋa zɔlɔɔ. \ip Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi zɛʋɛni eɠɛ a ɠɛ ga minazeɠegi masagi ta, ta masadai taɠili zɔɠɔzu, nii é tɔun ná-zobogi wu, ʋelei é ɠɛni ɠɛɛzu la wɔlɔwɔlɔ ziɛgiti su. Minazeɠegi ʋe, é GALA ta Izilayɛle nuiti zɔɠɔzu. GALA ge zolooni ma ga toɠa tuya loo Izilayɛle nuɓusɛiti bɛ, ni naati ta ziɛna ga ná-tɔgiti. Ni Izilayɛle a kololalai ɠɛɛna ga GALA ná-tɔgiti, toɠa naa zuɓolo ɠɔmɔ. Woo ungi naa ɠa sɛʋɛi zu ná pɛ, ma un ge daa ma mɛɛ ga gaaɠwɛsu puufelegɔ maazu lɔfelasiɛi (27) ta puufelegɔ maazu lɔsaʋasiɛi (28), miná tuyai ta foovooiti sɛʋɛʋɛ ná, niiti ti ɠɛɛzu ga Izilayɛle ná-koloi ta ná-kololalai ma ɠulanumai ɓaa su nimizai, naa ɠa é woo ungi naa wola maaɓakpagai. Bolodamai ɠilagilagiti pɛ ti ɠɛni loni gize felegɔ maazu, siɛgi zu ti minazeɠegi naati ta foovooiti naati daazeelizu la ɓɔɠɔ ma ga pilimai, ti zeizu felegɔ ti ɗa pili ɓɔɠɔ ma ga woo wolai, nii é dɛɛzu ti vaa minazeɠegi wu. \iot Unsosuʋɛ \io1 1. Moize naa zuɠulani, nii teʋegai siɛgi zu ti ɠɛni ziɛzu la teʋebai zu (\xt 1:1—3:29\xt*). \io1 2. Deveiti ti ʋilɛgai minazeɠegi ʋa, GALA ta ná-nuɓusɛiti zɔɠɔzu (\xt 4:1—26:19\xt*). \io1 3. Izilayɛle nuiti ti ɠɛni tuyaiti ta foovooiti pilisu ɓɔɠɔ ma ga woo wola, ti dɛɛ ga ɛsɛ pɛ ge zolooga minazeɠegi ma (\xt 27:1—30:20\xt*). \io1 4. Moize woo ɠaaɓelagiti boni Zozuwe ma, ta Izilayɛle wolodai ɠilagilagiti pɛ ma, aisa é ʋa za (\xt 31:1—34:12\xt*). \c 1 \ms1 Moize Ná-Kpɔɛzuɠula Mɔungi \mr (1:1—4:44) \p \v 1 Sɛʋɛi nii ɠa wooiti bosu, niiti Moize ti laazeelini Izilayɛle nuiti kpein ma, Zuludɛn folo ɠulazu ʋelei, teʋebai zu, pɛtu nɛmɛi zu Sufe letemaʋɛ. Nɛmɛi naa ɠa Palanni zɔɠɔzuʋɛ ta taa naanigɔi zɔiti: Tofɛle ta Laɓan, naa ʋɛɛ Ɠaselɔte ta Di-Zaɠaɓe ʋa. \v 2 (Folo puugɔ maazu ɠila (11) siɛ ɠa é ná, é zo Wolɛɓe gizei ma, é ʋa ga Seyiil ɠizei ma ʋelei, é zeeli Kadɛse-Ɓaaleneya.) \v 3 Kona ʋuunaanisiɛi (40) ma alu puugɔ maazu ɠilagi (11) ma volo mɔungi ma, ti ɠula ʋoluma Ezipete yooi ʋa, Moize ɓɔɛni Izilayɛle nuiti pɔ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI devei veeni la zea ta-vaa zu. \v 4 Naa ɠɛɛni, siɛgi zu é ɓeni da ga vɔni Amool nuiti ta-masagi Siɠon ma, nii ná-taa wolai ɠɛni ga Ɠɛsɛɓon, ta Ɓasan masagi Wɔge, nii é ɠɛni zeini Asatalɔte ta Edeleyi. \p \v 5 Zuludɛn ʋoluʋelei, Moaɓe yooi zu, miná ɠa Moize tɔɔzeini ná ga tɔgi nii yɔɠɔzulɛa ga tiye, é ɠɛ ti ma: \p \v 6 Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI ɓɔɛni de ʋɔ Wolɛɓe gizei ma, é ɠɛ ma: «Wo wola lɛbigɛ zeini gizei nii ʋɔ bɛ. \v 7 À latina, wo li Amool nuiti ta-ɠize yooi zu, ta ná maaɠooliiti su, ʋɛ Kanaan nuiti ti zeini ná, Zuludɛn ma ʋɛtu nɛmɛi zu, ta gizeiti ma, naa ʋɛɛ ziɛlaʋɛ ma nɛmɛi zu ʋa, ta lɛkpɛmaʋɛ nu yeezazuʋɛ, ta Kpoloɗɛ Wolai ɠobaʋɛti, eyɛsu é zeeli Liɓan ɠizeiti ma, ta ziɛ wolai Efelate ma. \v 8 À pɛtɛ, gè zooi tɛi fea wo ʋɛ. À li, wo zooi naa zeɠe ga wɔnɔ, nii nɔ̀un nà Ɠɔoɠɔ GALAGI gè ma ɠona woni wo-mɛmɛwolani bɛ, Abalaame, ta Izaake, naa ʋɛɛ Zakɔɓe ʋa, ga gè fe ti ʋɛ, ta ti-mavofodaiti, ta zeɠena ná.» \s Moize tukpɔɠaaleʋe nuiti sei vai \r (Ɛgezɔde 18:13-27) \p \v 9 Moize ɠɛni ma mɔnɔ: Naama ziɛgi zu, gè ɓɔɛni wo ʋɔ ɠani ga: «Gè la zooga, nà ɠila, gè ʋa lo wo luɠɔ. \v 10 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI, wo maamɔinɗa, za wo mɔinɗa eɠɛ geeɠɔlɔgi ma zomideɠaiti. \v 11 Ɠɔoɠɔ GALAGI, wo-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI, ta ɓɔ wo ʋa ná zeizu ɠɛ ga waagila (1.000), é tuya loo wo ʋɛ, eɠɛʋelei é minazeɠeni la! \v 12 Nà ɠila, nà wa-ɠasɔi zeɠe ɠale, gè wa-vaiti gaaɠula ba, ta wa-ɓɔɛ vaiti? \v 13 À yeelo zunui tanigaani ba, wa-wolodaiti su, ti ga ɠima nuiti, ti ɠeleɠelegai, ta lɔɠɔ ʋagɔi ti ʋa, gè ti zei wo unda.» \v 14 Wo gòoɠaaʋoteni, wo ɠɛ mà: «Nii è ɠisiaa su ga è kɛ, naa ɠa ga faa ʋagɔ.» \v 15 Gè wa-wolodama ɠundiɠiiti seɠeni, ɠima nuiti, lɔɠɔ ʋagɔi ti ʋa. Gè tanigaa zei wo unda ga nu waagilagila kundiɠiiti, nu ungilagila kundiɠiiti, nu ʋuulɔɔludɔɔlu kundiɠiiti, ta nu ʋuupuu kundiɠiiti. Gè zɔiti kɛ ga faaɠaaɠulaba nuiti wa-wolodaiti su. \v 16 Gè devei veeni naama ziɛgi zu, wa-lukpɔɠaaleʋe nuiti zea, gè ɠɛ ti ma: «À woilo wo-ɠɛɛleaiti goo ma, wo ti lukpɔɠaaleʋe ti yɔɠɔzu vaiti su, ta ti-ɠɛɛleaiti, ta wɛɛinti, ga telebodai. \v 17 À mina zeelɔzɔɠɔzu ɠɛ nuiti su, wa woilo mɔnɛ nuiti goo ma, ta zobobɛ nuiti. À mina lua nu nɔpɛ ba, mazɔlɔɔ GALA ka po ge ga tukpɔɠaaleʋe vai. Ni fai ta a ɓaana wo ya gola, wa ʋaa la pɔ̀ bɛ, gè gaaɠula ba.» \v 18 Pele ɠana naama ziɛgi zu gè devei veeni la, ga nii kpein wa kɛ. \s Kpakagi é ɠɛɛni Kadɛse \r (Gaalu Sɛʋɛi 13:1-33; // 14:20-45) \p \v 19 Ade zeɠeni Wolɛɓe gizei ʋɔ bɛ, de ziɛ teʋeba wolai zu, nii maayikiai, de li ga Amool nuiti ta-ɠize yooi zu ʋelei, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI ade leveni la. Ade zeelini Kadɛse-Ɓaaleneya. \v 20 Gè ɠɛni wo ma: «Wo zeelia Amool nuiti ta-ɠize yooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI fea de ʋɛ. \v 21 Pɛtɛ, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI zooi laa wo ɠakala. À lɛ, wo seɠe ga wɔnɔ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI, wo-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI boni la wo ma. À mina lua. À mina ɓali.» \p \v 22 Wo pɛ wo maaɓuɠani bà, wo ɠɛ mà: «Ade zunui tanigaa leʋe, ti zooi zuʋɛtɛ, ti ʋa, ti ʋoluvaawo ade ma, pelei da ziɛ la, taaiti ʋɛ da li ná, ti naati dɛɛ.» \v 23 Wo ɠisu vai naa nɛɛni bɛ̀. Naa ɠa é kɛɛni, gè yeelo zunu puugɔ maazu felegɔ (12) ʋa wo zaama, boloda ɠila, zunu ɠila. \v 24 Ti liini, ti lɛ ga gize yooi ʋɔ pelei, eyɛsu ti li Esekɔle nɛmɛi zu, ti náti sumɔni. \v 25 Ti ʋaani ga ma yooi ma wulu waaiti ya, ti dɛɛ ga adeye, ti ʋoluvaawo, ti ɠɛ ma: «Zou ʋagɔ ʋe, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI feezu de ʋɛ.» \p \v 26 Kɛlɛ wo la kɛɛni, wo ʋa lɛ. Wo ɓakani wa-ƓALAGI Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-devei laalɔɠɔma. \v 27 Wo ɓɔɛni unsu wa-zeɠe ɠotaiti bu, wo ɠɛ ma: «Tɛi ade wɔinzeɠea Ɠɔoɠɔ GALAGI ma, naa ɠa é de ɠulaai la Ezipete yooi ʋa, é ʋa de lɔ Amool nuiti zeezu, ti de undaaʋili. \v 28 Mini ɠa ade liizu ná? Ade-ɠɛɛleaiti ti de iɲɔteʋea, ti ɠɛ ma: ‹Nuɓusɛa ʋe ti wola mɔinɗai, ti wola ɠoozakoozagai ade ʋa, taaiti be ti wola wɔɔlɔai, siɠigi ti ma, é zei geei ʋa, gi Anake mavofodaiti kaaʋɛ ná ɠite.› » \p \v 29 Gè ɠɛni wo ma: «À mina ɓali. À mina lua ti ʋa. \v 30 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI, nii é loni wo luɠɔ, tɔ ɓɔɠɔi ɠa a kɔɔi ɠɔ wo ʋɛ, eɠɛʋelei é kɛɛni la wo ʋɛ, wo ɠaazu, Ezipete yooi zu, \v 31 naa ʋolu teʋebai zu, wo kaani miná, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wo zeɠeni, eɠɛʋelei zunui a ɗa ná-doun zunui zeɠe la, pelei kpein su, eyɛsu wo zeeli niima adaʋɛ.» \v 32 Anɛɛ naa ʋe, wo la ɠɛni laani Ɠɔoɠɔ GALAGI la, wa-ƓALAGI, \v 33 nii é ɠɛni losu wo luɠɔ pelei zu, ga é wo-ʋuuzu ɠaiziɛ, é ɠɛni losu wo luɠɔ kpidii abuzogi zu, é pelei lɛ ga woye, nii wo ziɛzu la, foloi é lo wo luɠɔ tonaɓiingi zu. \p \v 34 Ɠɔoɠɔ GALAGI wo ɠisu vai ɠwɛɛni, é yiiɠaawana, é minazeɠe ɠani: \v 35 «Niima yamanii zu nuɓusɛ ɲɔiti taɠila kpalaa ge la zooi naa ɠaa, nii gè ma ɠona woga ga gè fe wo-mɛmɛwolani zea, \v 36 kɛni Kalɛɓe, Yefuné ná-doun zunui, tɔ ɠa a ka. Nà zooi naa ve zea, nii siaai su, ta ná-doun zunuiti, tɔɔzei siɛʋɛ ga zìimai.» \p \v 37 Ɠɔoɠɔ GALAGI yiiɠaawanani mà ɓalaa wa-vaa zu, é ɠɛ mà: «Ɗa ɓalaagi, è la mɔ lɛa ná. \v 38 Kɛlɛ Nun ná-doun zunui Zozuwe, ɗa-ɓɔba nui, naa ɠa lɛ ná. Naa iɲɔdɔ, mazɔlɔɔ tɔ ɠa é ʋaazu losu Izilayɛle nuiti tuɠɔ zooi zo fai zu. \v 39 Wo-lointi, wo ɠɛni ɠɛɛzu ma ta ɠɛ ga wo zili nuiti daamiani, ta wo-loun zunuiti, niiti ti la faa ʋagɔi ta faa ɲɔi yɔɠɔzuɠwɛɛ za, naati ka ti lɛɛzu ná, naati ka gè feezu ti ʋɛ, ti seɠe ga tɔnɔ. \v 40 Kɛlɛ wɔun, à ɠale ma, wo li ʋolu teʋebai zu, Seeli Kpoloɗɛi ʋɔ pelei.» \p \v 41 Wo gòoɠaaʋoteni, wo ɠɛ mà: «Gi koto ɠɛa Ɠɔoɠɔ GALAGI laalɔɠɔma. Gá lɛɛzu, gi kɔɔi ɠɔ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI gá-ƓALAGI devei vea la gi ya.» Wo ɠilagilagi wo wa-ɠɔɔɠɔ zɔɔlaiti seɠeni, wo ka ga faa go, wo lɛɛ vai gize yooi zu. \v 42 Kɛlɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: «Ɠɛ ti ma: ‹À mina lɛ, ta à mina kɔɔ ɠɔ, mazɔlɔɔ gè la wo zaama ɲɛgɛlɛin, wo zili nuiti ta wo ɠoloɠolo nɔ fuun.› » \v 43 Anɛɛ naa ʋe, gè ɓɔlɔni ga ɓɔɛa wo ʋɔ, wo la woiloni, wo ɓakani Ɠɔoɠɔ GALAGI ya, wo lɛɛni ga goizuɓɔlɔi gize yooi zu. \v 44 Názu ɠa Amool nuiti ti zeini gize yooi zu, ti ɠulani, ti wo laaɠomi, ti ʋilɛ wo ʋolu eɠɛ kɔingiti, ti laalɛ wo wu, é zo Seyiil lugi zu, eyɛsu é zeeli Ɠɔɔlema. \p \v 45 Wo ɠalegai ma ma, wo wɔlɔni Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠakala, kɛlɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI la ɠɛni woiloni wo-wooi ma, é woizuɓɔlɔni. \v 46 Naa ɠa é kɛɛni wo yɛni Kadɛse, wo wola lɛbi ná. \c 2 \s Edɔme ta Moaɓe ta Amɔn yooiti // maazuɓudɛ vai \p \v 1 Ade latini, de li ga teʋebai zu ʋele, de Seeli Kpoloɗɛi ma ʋelei zo, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI boni mà la. Ade folo mɔinmɔin kɛɛni, de ɗa lati Seyiil ɠize yooi ma. \p \v 2 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: \v 3 «Wo lɛbiga latisu gize yooi tɛi ma. À latina ga lɛkpɛmaʋɛ nu ɠɔʋɛzu ʋelei. \v 4 Devei nii ve nuɓusɛiti zea, ga wa ʋaazu leʋesu wo-ɠɛɛleaiti Ezawu ná-doun zunuiti ta-ɠwɛpelemaʋɛ, ti zeini Seyiil yooi zu. Ta lua wo ʋa, kɛlɛ à dama ga ɓɔɠɔ. \v 5 À mina laalɛ ti wu, mazɔlɔɔ gè la wo-ɠɔɠɔ losu nɔpɛ feezu ta-yooi zu, tɔɔzei gè Seyiil ɠize yooi veeʋɛ Ezawu ʋɛ ga nɔnɔ. \v 6 Wa daamianigi zɔlɔɔ ti ya, ga wo geya ga walii, wo mi, anɛɛ ziɛi wa ɠɛ kpɔlezu, wa sɔlɔɔ ti ya ga wo geya ga walii.» \p \v 7 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI tuya looʋɛ wo ʋɛ, wo-yeavaiti pɛ su, gwɛlɛʋɛ wo ma wa-ziɛi zu, teʋeba wolai nii zu. Kona ʋuunaanigɔ (40) ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa wo ʋa, wo la ʋalani ani nɔpɛ ma. \p \v 8 Ade-ɠɛɛleaiti Ezawu ná-doun zunuiti ti zeini Seyiil yooi zu, ade ti yɛni ɠoozama, de leʋe ti ʋa, de lago maaɠoozani Zuludɛn ma ʋɛtu nɛmɛi zu ʋelei ʋa, ta Elate, ta Ɛsiyon-Geeɓɛɛl. Naa ʋolu, ade latini, de li ga Moaɓe teʋebai zu ʋelei. \p \v 9 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: «À mina laalɛ Moaɓe nuiti bu, wo mina kɔɔ ʋɛɛ ti ʋa, mazɔlɔɔ gè la ada nɔpɛ feezu wo ya ná-zooi zu, Lote ná-doun zunuiti ka gè Aal yooi veai ti ya ga tɔnɔ.» \p \v 10 (Eme mavofodaiti ka ti ɠɛni zeini ná mɔungi, ma nuɓusɛiti ti wɔɔlɔni, ti wola mɔin, ti ɠoozakooza eɠɛ Anake mavofodaiti. \v 11 Tiya ɓalaagi ti ɠɛni ti ʋɛtɛsu eɠɛ Lefa mavofodaiti, ʋelei nɔ Anake mavofodaiti ti la, kɛlɛ Moaɓe nuiti ti ɠɛni ti lolisu ga Eme mavofodaiti. \v 12 Woli nuiti ka ti ɠɛni zeini Seyiil, Ezawu ná-doun zunuiti ti ti zoni, ti ti-ma zuwu ɠaaleʋe luɠɔ, ti zei ti-ʋotogi zu, eɠɛʋelei Izilayɛle kɛɛni la zooi naa zu, nii é zea, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI feeni zea.) \p \v 13 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni ma mɔnɔ: «À wuzeɠena niizu, wo Zelɛde ɠɔtuɗɛi ɓudɛ.» Názu ɠa ade Zelɛde ɠɔtuɗɛi ɓudɛni la. \v 14 Yeeɠɛɠalai ade kɛɛni, de ɗa ziɛ, é zo Kadɛse-Ɓaaleneya, é li Zelɛde ɠɔtuɗɛi maazuɓudɛ voloi ʋɔ, é ɠɛni ga kona ʋuusaʋa maazu lɔsaʋa (38), eyɛsu zunuiti ti zeelini kɔɔɠɔ vai ma, naati kpein ti ɲɛɛlɛ de zaama, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI ma ɠonai woni la ti ʋɛ. \v 15 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɓɔɠɔi ɠɛni ti laalɔɠɔma, é ɗa ti ʋaa, eyɛsu ti ɲɛɛlɛ de zaama. \p \v 16 Siɛgi zu kɔɔɠɔ nuiti kpein ti ɲɛɛlɛni la nuɓusɛiti saama ga ti za, \v 17 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: \v 18 «Wa Moaɓe ɠwɛpelemaʋɛ maazuɓudɛzu za, wo leʋe ga Aal taai ɠoba ʋelei, \v 19 wa ʋaazu maaɓuɠazu Amɔn nuiti ba. À mina laalɛ ti wu, wo mina kɔɔ ʋɛɛ ti ʋa, mazɔlɔɔ gè la ada nɔpɛ feezu wo ya Amɔn nuiti ta-yooi zu, Lote ná-doun zunuiti ka gè naa veai ti ya ga tɔnɔ.» \p \v 20 (Naama adaʋɛ leveni ga Lefa mavofodaiti ta-yooi, Lefa mavofodaiti ka ti ɠɛni zeini ná mɔungi, Amɔn nuiti ti ɠɛni ti lolisu ga Zamazume nuiti, \v 21 ti ɠɛni ga nuɓusɛiti ti wɔɔlɔni, ti wola mɔin, ti ɠoozakooza eɠɛ Anake mavofodaiti. Ɠɔoɠɔ GALAGI ti ɠoloɠoloni Amɔn nuiti, naati ti ti zo, ti zei ti-ʋotogi zu. \v 22 Ʋele ɠana Ɠɔoɠɔ GALAGI kɛɛni la Edɔme nuiti bɛ, ti ga Ezawu mavofodaiti, niiti ti zeini Seyiil, siɛgi zu é Woli nuiti koloɠoloni la, naati ti ta-yooi zoni, ti zei ná ti-ʋotogi zu, eyɛsu zaaɠaza. \v 23 Ava nuiti ti zeini taa goiti su, eyɛsu é zeeli Gaza, Kafatɔɔl nuiti ti ʋaani, ti naati koloɠolo, ti zei ti-ʋotogi zu.) \p \v 24 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛ ma: «À wuzeɠe, wo pele zo, wo ziɛ wolai Aalanɔn ɓudɛ. Wɛlɛ, gè Ɠɛsɛɓon masagi Siɠon Amool nui lɔa wo yeezu, ta ná-zooi. À tɔɔzei ga kɔɔi ʋɛɛ ba, wo ná-zooi zeɠe ga wɔnɔ. \v 25 Za, nà tɔɔzeizu ga wo-ʋaaluabai lɔa nuɓusɛiti kpein su, niiti ti zeini geeɠɔlɔgi wu, ta lua wo ʋa. Siɛgi zu ti wo-maawooi mɛnisu da, ta ɓali, ti ɠɛ nɔ unga wuulee wo luɠɔ.» \s Ɠɛsɛɓon masagi Siɠon ná-zooi zo fai \r (Gaalu Sɛʋɛi 21:21-30) \p \v 26 De yɛni Kedemɔte teʋebai zu, gè keelaiti teʋe Ɠɛsɛɓon masagi Siɠon ma, ga ziilɛi kpɔɛiti. Gè boni ma ga: \v 27 «Va bu, gi leʋe ɗa-yooi zu. Gá leʋesu ga pele zakpai nɔ, gi la zeɠezu ba, gi ʋa li ga yeezazu ʋele, ɓaa ɠɔʋɛzu ʋele. \v 28 Daamiani kpein gá mi, ɗa ti ʋɔdi gi ma, ziɛi nii kpein gá kpɔle, ɗa ti ʋɔdi gi ma, gá leʋesu nɔ ná ɠɔɠɔa. \v 29 Naa ɠa Ezawu ná-doun zunuiti ti kɛɛni gi ʋɛ, niiti ti zeini Seyiil, zenɔ ɠana Moaɓe nuiti ti kɛɛni la gi ʋɛ, niiti ti zeini Aal taazuʋɛ. Va bu gi leʋe, eyɛsu gi Zuludɛn maazuɓudɛ, gi lɔ zooi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI gá-ƓALAGI feezu gi ʋɛ.» \v 30 Kɛlɛ Ɠɛsɛɓon masagi Siɠon la ɠɛni kɛɛni, é ʋa va bu, ade ʋa leʋe pɔ bɛ, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI kigi ɓaani, é ɠaazumaavɔ, nii a kɛ é lɔ wo yeezu, eɠɛʋelei wo pɛtɛsu la za. \p \v 31 Naa ʋoluma, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: «Wɛlɛ, gè tɔɔzeiɗa ga gè Siɠon ta ná-zooi lɔ wo yeezu. À tɔɔzei ga ná-zooi zeɠe ga wɔnɔ.» \v 32 Siɠon ɠulani ga ná-kɔɔɓɔgi pɛ, ti laalɛ ade wu, ti kɔɔi ʋɛɛ ade ʋa Yaɠase. \v 33 Ɠɔoɠɔ GALAGI ada-ƓALAGI dɔɔni de yeezu, de zobogi zɔlɔɔni ma, ta ná-doun zunuiti, ta ná-nuɓusɛiti pɛ. \v 34 Naama ziɛgi zu, ade ná-taaiti kpein soni da, de ti ɠoloɠolo. Ade nuɓusɛiti suwuɠaaleʋeni ti zu, zunuiti, ta anzanuiti, ta doungoiti, gila kpalaa ge la ɠulani. \v 35 Toganiiti nɔ ɠa ade ti makɛni ɓɔɠɔ ʋɛ, ta kɔɔzoganiiti, ade ti yɛʋɛni taaiti su, niiti ade ti zoni. \v 36 É zo Alowɛɛl, ziɛ wolai Aalanɔn ɠomaʋɛ, ta taai naa nii é nɛmɛi zu, eyɛsu é zeeli Galaade, taa nɔpɛ ge la ɠɛni ná, nii ade la vɔnini ma, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI ti pɛ dɔɔni de yeezu. \v 37 Kɛlɛ wo la ɠɛni maaɓuɠani Amɔn nuiti ta-yooi ʋa, anɛɛ ziɛ wolai Yaɓɔke ɠomaʋɛ, ta taaiti ti gize yooi zu, ta naama adaʋɛti tanɔpɛ, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI ma levei veeni ade ya ga de ɓaa ti maazu. \c 3 \s Ɓasan masagi Wɔge ná-zooi zo fai \r (Gaalu Sɛʋɛi 21:31-35) \p \v 1 Ade latini, de li ga Ɓasan ʋele. Ɓasan masagi Wɔge ɠulani, ta ná-kɔɔɠɔ nuiti kpein, ti ade laaɠomi, ti ʋa kɔɔi ʋɛɛ ade ʋa Edeleyi. \v 2 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: «Mina lua tɔun ba, mazɔlɔɔ gè dɔa è yeezu, ta ná-kɔɔɠɔ nuiti kpein, é ʋɛɛ ná-zooi ʋa. Ɗa so, eɠɛʋelei è Amool nuiti ta-masagi Siɠon zoni da, nii é ɠɛni zeini Ɠɛsɛɓon.» \v 3 Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI Ɓasan masagi Wɔge lɔɔni ade yeezu, é ɓɔ ná-kɔɔɠɔ nuiti kpein ba. De ti pɛ paani. Nu ɠila kpalaa ge la ɠulani. \v 4 Názu ɠa de ná-taaiti pɛ soni da, taa ʋuulɔzita (60) ɠa é ɠɛni Aalagɔɓe yooi maaɠoolii zu, niiti Wɔge ɠɛni masadai ɠɛɛzu ti unda, Ɓasan yooi zu. Taa ɠila kpalaa ge la ɠɛni yɛni, nii de la ɠɛni soni. \v 5 Naama laa wolaiti toga ɠɛni de gola, siɠi gaaɠoozagiti ti ti ma, ta kpogiti nu ti loozu. Taaiti ti ɠɛni ná ɓalaa, ti mɔinɗai, niiti siɠi ge la ɠɛni ti ma. \v 6 Ade taai naati pɛ koloɠoloni, eɠɛʋelei de kɛɛni la ga Ɠɛsɛɓon masagi, Siɠon, nɔnɔiti. Ade nuɓusɛiti pɛ suwuɠaaleʋeni ti zu, zunuiti, ta anzanuiti, ta doungoiti. \v 7 Kɛlɛ ade toganiiti soni ɓɔɠɔ ʋɛ, ta kɔɔzoganiiti niiti ti ɠɛni taai naati su. \p \v 8 Zekana, naama ziɛgi zu, ade adaʋɛ náti kulani la Amool nuiti ta-masa felegɔiti zea, zooi nii é Zuludɛn ʋoluʋelei, é zo ziɛ wolai Aalanɔn ma, eyɛsu é zeeli Ɠɛɛlɛmɔn gizei ma. \v 9 (Sidɔn nuiti ti Ɠɛɛlɛmɔn gizei laasei pɛɛʋɛ ga, Siliyɔn, Amool nuiti ti daasei pɛɛ ga Seniil.) \v 10 Ade zooi kpein soni, niiti ti ɠɛni Ɓasan masagi Wɔge ná-masadai zu: gize nɛmɛ zu laaiti kpein, ta Galaade yooi kpein, naa ʋɛɛ Ɓasan yooi ʋa, eyɛsu é zeeli Saleka taai ta Edeleyi taai ma. \v 11 (Ɓasan masagi Wɔge ɠila kpe ka é yɛni vulua, Lefa mavofodaiti saama. Ná-pooma ɠesui kpɛtɛai ga kɔtui, naa ɠa dɛ Laɓa, Amɔn nuiti ta-laa wolai zu. Sakpai ɠa ga mɛtɛlɛ naanigɔ, kogi ɠɛ ga mɛtɛlɛ felegɔ.) \s Zuludɛn folo ɠulazu ʋele yooi // ɠaaɠwɛɛ vai \r (Gaalu Sɛʋɛi 32:1-42) \p \v 12 Naama ziɛgi zu, ade ɓeni ga zooi naati kpein so. Luɓɛn ta Gade nuiti ta-wolodamaiti ka gè zooi naa veeni ti ya, nii é Alowɛɛl letemaʋɛ lɛkpɛma nu ɠɔʋɛzuʋɛ, ziɛ wolai Aalanɔn ma, ta Galaade ɠize yooi ɠilazuʋɛ, é ɓɔ ná-taaiti ba. \v 13 Manasé ná-bolodai ɠilazuʋɛ ɠa gè Galaade yooi mɔtai veai zea, ta Ɓasan yooi kpein, nii Wɔge ɠɛni masadai ɠɛɛzu unda. (Aalagɔɓe maaɠoolii kpein, é ɓɔ Ɓasan kpein ba, naa ɠa é ɠɛni lolisu ga Lefa mavofodaiti ta-yooi. \v 14 Yayiil é ga Manasé ná-dounloin ta, naa ɠa é Aalagɔɓe yooi kpein seɠeni, eyɛsu é zeeli Gesuul nuiti ta Maakate nuiti ta-ɠwɛpelemaʋɛ, é daaseigi ʋɛɛni Ɓasan laaiti ba, zaaɠaza ta lolisu ga Yayiil ná-taaiti.) \v 15 Gè Galaade yooi veeni Makiil ʋɛ. \v 16 Gè Galaade ɠilazuʋɛ veeni Luɓɛn nuiti bɛ, ta Gade nuiti, eyɛsu é zeeli ziɛ wolai Aalanɔn ma, tɔ ɠa é ga kwɛpelegi, eyɛsu é zeeli ziɛ wolai Yaɓɔke ma, Amɔn nuiti ta-ɠwɛpelemaʋɛ. \v 17 Folo liizu ɠwɛpelemaʋɛ ɠɛni ga Zuludɛn ma ʋɛtu nɛmɛi, é zo Kinelɛte ʋa, é zeeli Kpoloɗɛ Wanai ma. Folo ɠulazu ɠwɛpelemaʋɛ ɠɛni ga Pizega ɠizei ɠɔɠɔaʋɛ. \p \v 18 Naama ziɛgi zu, gè niima levei veeni wo ya ga: «Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI niima yooi vea wo ʋɛ, nii a kɛ é ɠɛ ga wɔnɔ. Wɔiti kpein wo ga zunuiti, wa ɗa ɓɔɠɔ maaɠili ga kɔɔɠɔ zɔɔlaiti, wo leʋe wo-ɠɛɛleaiti tuɠɔ, Izilayɛle nuiti. \v 19 Wo-anzaiti, wo-lointi, ta wa-loganiiti nɔ ɠa ta yɛ ná, naama laaiti su gè ti veai wo ya. (Wa-loganiiti mɔinʋɛ, gè naa zuɠwɛɛ.) \v 20 Wa ɓɔ wo-ɠɛɛleaiti ba, eyɛsu Ɠɔoɠɔ GALAGI dooɠo fe ti ʋɛ, eɠɛʋelei é kɛai la wo ʋɛ, tiya ɓalaagi ti zooi zɔlɔɔ ga tɔnɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu ti ya Zuludɛn ʋoluʋelei. Názu ɠa wa ɠale ma la wa-yooiti su, niiti gè ti veai wo ya.» \p \v 21 Naama ziɛgi zu, gè devei veeni Zozuwe ya, gè ɠɛ ma: «È-ɠaazuʋɛ naa kpein kaani, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI kɛɛni ga masa felegɔiti, pele ɠana Ɠɔoɠɔ GALAGI a kɛ la ga masadai kpein, ʋɛ è ʋaazu leʋesu ná. \v 22 À mina lua ti ʋa, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɓɔɠɔi ɠa é kɔɔi ɠɔɔzu wo ʋɛ.» \s Moize la lɛa minazeɠe zooi zu \p \v 23 Naama ziɛgi zu, gè Ɠɔoɠɔ GALAGI maanɛɛnɛni, gè ɠɛ ma: \v 24 «Màliɠii, Ɠɔoɠɔ GALAGI, è tɔɔzeiɗa ga è wɔɔlɔ ʋelei ta è-zɛbɛi lɛa ga ze, nɛ̀i gè ga ɗa-wotiɠɛ zunui, mazɔlɔɔ galagi ɓɛgele ɠa é geeɠɔlɔgi zu, ɓaa zooi ma, nii a zoo é ʋokɔɠɔ ɗa-ɠɛɛwotiiti ma, ta ɗa-vaa wolaiti? \v 25 Nà è maanɛɛnɛzu ga è va bu, gè Zuludɛn maazuɓudɛ, gè zou ʋagɔi naa ɠa, nii é zɔɔla ʋelei, naama ɠize you ʋagɔi, ta Liɓan.» \v 26 Kɛlɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI yiiɠaawanani mà wa-vaa zu, é la mɔ ɠɛni pɔ ga é ʋa gòomɛni. É ɠɛni mà: «É kula ɠɛa! Mina mɔ ɓɔɛ pɔ̀ ga naama vai ta. \v 27 Lɛ Pizega gizei ma, è ɠaazuziɛ, folo liizu ʋelei, ta lɛkpɛma ʋelei nu ɠɔʋɛzuʋɛ, ta nu yeezazuʋɛ, ta folo ɠulazu ʋelei, è pɛtɛ ga ɠaazuʋɛ, mazɔlɔɔ è la Zuludɛn nii maazuɓudɛa pɛ. \v 28 Deveiti fe Zozuwe ya, è iɲɔdɔ, è sɛbɛlɔ, mazɔlɔɔ tɔ ɠa é losu niima nuɓusɛiti tuɠɔ, é zooi nii ve ti ya ga tɔnɔ, nii è ʋaazu pɛtɛsu.» \v 29 Ade yɛni nɛmɛi zu, Ɓɛte-Peyɔɔl letemaʋɛ. \c 4 \s Nu ɠolo vai GALA ná-tɔgiti bɛ \p \v 1 Niizu, Izilayɛle nuɓusɛiti, à woilo tɔgiti ta deveiti ma, gè wo ɠalasu da. À ti zo, wo makɛ ti ma, naa ɠa a kɛ wo zɛnvui wo, wo zooi zɔlɔɔ ga wɔnɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI, wo-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI feezu wo ʋɛ. \v 2 À mina ta ʋɛɛ devei naa ʋa, nii gè feezu wo ya, à mina tanɔpɛ seɠe ba. Wa ɠolo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti bɛ, ʋelei gè feezu la wo ya. \v 3 Wo-ɠaazuʋɛ naa ɠaani, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI kɛɛni, é lo Ɓaale-Peyɔɔl ʋa. Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI naati kpein undaaʋilini wo zaama, niiti ti ʋɔɔpɛɛni Ɓaale-Peyɔɔl lɛbi vai ʋa. \v 4 Wɔiti wo ɠilini Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋa, wo pɛ wa vulua za. \p \v 5 Wo suɠwɛɛ ga gè wo ɠalagɛ ga tɔgiti, ta deveiti, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI nà-GALAGI ma levei veeni la zèa, naa ɠa a kɛ wo so, wo makɛ naama yooi zu, ʋɛ wo ʋaazu lɛɛzu ná, wo sɔlɔɔ ga wɔnɔ. \v 6 À so, wo makɛ, naa ɠa a wo ɠɛ ga ɠima nuiti, ta keleɠele nuiti, nuiti gaazu, ta naama vaiti mɛni, ti ɠɛ ma: «Zii wolai nii ɠa ga ɠima nu, ti ɠeleɠelegɛ.» \v 7 Zii ɓɛgele ɠa é ná, anɛɛ zou wolaiti saama, nii ná-galagiti maaɓuɠaai ba, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI maaɓuɠaai la de ʋa, siɛgi zu de wooɠulazu la ma? \v 8 Zii wolai ɓɛgele ɠa é ná, nii tɔgiti ta deveiti ti zea, ti zɔlegai, eɠɛʋelei niima lɔgi la, gè feezu wo ya za? \s Kulakɛlɛmaiti ti veai // Sinayi gizei ma \p \v 9 Kɛlɛ à dama ga ɓɔɠɔ, wo ɓaa wo-yɛnvui maazu, wo-zii ma voloi pɛ su, wa ʋa yeema naama vaiti ma, niiti ti ɠɛɛni wo ɠaazu, wo ga ti-ma zeeleiti, ti mina ɠula wo ɠisu. À ti lɛ ga wo-lointi, ta wo-lounlointi. \v 10 À mina yeema naama voloi ma, yeei wo loni da Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠakala, Wolɛɓe gizei ma, siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà la: «Niima nuɓusɛiti gaalɛ ba kàkalaʋɛ, gè dàawooi lɛ ga tiye, naa ɠa a kɛ ti tɔɔzei ga lua bà, ti-zii ma voloi pɛ su eteai zu, ti ti-lointi kala da.» \v 11 Wo maaɓuɠani gizei ʋa, wo lo kɔɠɔaʋɛ. Abui soni gizei ʋa, eyɛsu é lɛ geezuʋɛ. Kpidii ʋɛɛni, ta tonaɓiingi, ta ɓumugi. \v 12 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɓɔɛni abui zaamaʋɛ wo ʋɔ. Wo kpɔɛ wooiti mɛnini, kɛlɛ wo la ɠɛni gaazuʋɛ ɠaani, wooi nɔ ɠa é ɠɛni ná. \v 13 É ná-minazeɠegi ɠulani kɛlɛma wo ʋɛ, nii é wo leveni ga wo so, naa ɠa é ga tɔ puugɔiti. Naa ʋolu é ti zɛʋɛni kɔtu ɠokolo felegɔiti ma. \v 14 Naama ziɛgi zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI devei veeni zèa, ga gè wo ɠala ga deveiti ta tɔgiti, naa ɠa a kɛ, wo ti zo, wo ɗa ziɛ ga tiye zooi naa zu, nii wo ʋaazu lɛɛzu su, wo seɠe, é ɠɛ wo ʋɛ ga wɔnɔ. \s Kɔɔɠɔ ganigiti kɔɔ vai // maaɲɛɛ vai \p \v 15 Tɔɔzei wo la ɠɛni nu nɔpɛ gaazu ɠaani, voloi Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni ɓɔɛzu la wo ʋɔ, abui zaamaʋɛ, Wolɛɓe gizei ma, à dama ga ɓɔɠɔ, \v 16 wo mina ɓɔɠɔ yaava, wo ʋa kɔɔɠɔ ganigi ta ɓɛtɛ ɓɔɠɔ ʋɛ, é ʋa ɠɛ ga anii tanɔpɛ baaɠulaba, zunu ɠɛʋele, ɓaa anzanui, \v 17 ɓaa suai ta ɠɛʋele, nii é vulua eteai zu, ɓaa wɔnii, nii é ɠoʋesu geezuʋɛ, \v 18 ɓaa suai ta ɠɛʋele, nii é ɓokposu zooi ma, ɓaa kalei ta ɠɛʋele, nii é ziɛi wu zooi wu. \v 19 À mina ungi wuzeɠe, wo ʋa wɛlɛ geezuʋɛ, wo ʋa foloi ʋɛtɛ, ta alugi, ta somideɠaiti, ta niiti kpein ti volozu geezuʋɛ, wo ʋa nɔkɔ ti wu, wo ʋa ɗa ti lɛbi. Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI naama vai yɛgɛ nuɓusɛi zɔiti zea, zooi ma geeɠɔlɔgi wu ná pɛ. \v 20 Kɛlɛ wɔun, Ɠɔoɠɔ GALAGI liini, é wo ɠaiziɛ, é wo volo abuzulugi naa zu, nii é ɠɛni ga Ezipete yooi, é wo ɠɛ ga ná-nuɓusɛiti, wo ɠɛ ga nɔnɔiti, eɠɛʋelei wo la za. \p \v 21 Ɠɔoɠɔ GALAGI yiiɠaawanani mà wa-vaa zu, é ɠona, é ɠɛ, gè la Zuludɛn maazuɓudɛa, gè ʋa lɔ zou ʋagɔi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ya ga wɔnɔ. \v 22 Nɔ̀un nà, nà zaazu deɠɛmu niima yooi zu, gè la Zuludɛn maazuɓudɛa ɲɛgɛlɛin, kɛlɛ wɔun, wa kpudɛzu, wo zou ʋagɔi naa zeɠe ga wɔnɔ. \v 23 À dama, wo mina yeema minazeɠegi ma, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI seɠeni wo ʋɛ, wo ʋa kɔɔɠɔ ganigi ta ɓɛtɛ ɓɔɠɔ ʋɛ, é ʋa ɠɛ ga anii tanɔpɛ baaɠulaba, nii a ɠɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti daalɔɠɔma. \v 24 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠɛɛʋɛ eɠɛ abui, nii é anii pɛ galazu, GALAGI nii toloai. \p \v 25 Siɛgi zu wo dointi sɔlɔɔsu da, ta dounlointi, wo lɛbi zeini zooi zu, wa ɠakana, wo kɔɔɠɔ ganigi ta ɓɛtɛ ga ani nɔpɛ baaɠulaba, wo wa-ƓALAGI Ɠɔoɠɔ GALAGI wanama vai ɠɛɛni, wo ziiɠaawana, \v 26 gè geeɠɔlɔgi ta zooi zoga za ga zeeleiti wo laalɔɠɔma, kulafiliba zaa ɓaungi ɠa zeeli wo ma, wo ɲɛɛlɛ zooi ɠa, wo ʋaazu sɔlɔɔsu ga wɔnɔ, wa Zuludɛn ɓudɛna, wo-zii zu la ɠoozaa ná, mazɔlɔɔ wa ɠoloɠolo ɲɛgɛlɛin. \v 27 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo vaza nuɓusɛiti saama, wo wola ɠaaɠalɔi zii ɠiligiti saama, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI a li ga woye ná. \v 28 Miná, wa ɠɛ gala kiligiti dɛbizu, nii nuɓusɛi yeei kpɛtɛai ga gului ɓaa kɔtui, é la zooga é ʋa wozaɠa, ɓaa é ʋa faa mɛni, ɓaa é ʋa daami wo, ɓaa é ʋa ani maku mɛni. \v 29 Miná ɠa ɓalaagi wo ʋaazu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaiziɛzu ná ʋolu, wa ka, ni wa gaiziɛna ga wo-yiimaʋɛ pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ. \v 30 Niima vai kpein ka zeeli wo ma, wa-ɠidaaʋiligiti su. Naama ziɛgiti su ti ʋaazu, wa ɠale ma Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɔ, wo ɠolo gooi ʋɛ. \v 31 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa ga maawɔinɠaa ƓALAGI, é la ɠɛlɛa wo ʋa, é la wo ɠoloɠologa, é la yeemaa minazeɠegi ma, nii é ma ɠonai woni wo-mɛmɛwolani bɛ. \s Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠila kpe nɔ ɠa // é ga GALAGI \p \v 32 À ɠigaiziɛ lɛɛ su, fai niiti kpein ti ɠɛai, aisa wo ʋa zɔlɔɔ, kaipa GALA ge nuɓusɛi ɓɛtɛni, é kula etea, é zo gee ɓela, é li zɔɔla ʋele, fai nii kɛɠala la dɛ ɠɛɛni ga laavɔɔ vai, ta ɠɛa ɓaa? Nu nii ɠɛɠala vaa mɛniga ɓaa? \v 33 Nuɓusɛ galagi ta laawoo mɛniga nɛi ɓaa, é ɗa ɓɔɛ abui zaamaʋɛ, é la zaani, eɠɛʋelei kɛai la ga woye? \v 34 Galagi ɓɛgele ɠa é lia ná-nuɓusɛiti gaiziɛzu, zii ɠiligiti saama, ga ʋoluɠulaiti, ta laavɔɔ vaiti, naa ʋɛɛ maaɓɛlɛ vaiti ba, é kɔɔi ɠɔ ga yeei, é maalua vaiti kɛ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI kɛɛni la wo ʋɛ, Ezipete yooi zu, wo-ɠaazuʋɛ naa ɠa? \v 35 É naa kpein dɛɛni ga woye, wo ɠɛ kwɛɛ ga Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa é ga GALA, taɠili nɔpɛ ge la ná tɔun polu. \v 36 Daawooi zeɠeni geezuʋɛ, wo mɛni, é wo ɠala, é ná-abu wolai lɛ ga woye zooi ma. Wo daawooiti mɛnini, é ɠula abui zaamaʋɛ. \v 37 Tɔɔzei é wo-mɛmɛwolani nɛɛni ʋɛ, é yiimazeɠe ga ti-mavofodaiti, ta yɛ ná ti ʋoluʋelei, naa ɠa é kɛa, tɔ ɓɔɠɔi wo ɠula Ezipete yooi ʋa, ga ná-zɛbɛ wolai, \v 38 é ziiti kpɛ wo luɠɔ, ti wola wɔɔlɔai, ti zuɓa wo ʋa, é wo lɔ ta-yooi zu, é fe wo ya ga wɔnɔ, eɠɛʋelei wo pɛtɛsu da za. \v 39 À suɠwɛɛ deɠɛmu za, wo makɛ ɠɔ wo-yiimaʋɛ, ga Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa é ga GALA gila kpegi, geezuʋɛ ta zooi ma, taɠili nɔpɛ ge la ná tɔun polu. \v 40 Wa ná-tɔgiti so, wo ti makɛ, ta ná-deveiti, gè ti veezu wo ya za, naa ɠa a kɛ, wo undaanɛ, wa wo-lointi ti yɛsu ná wa zaana, wo-zii zuɠooza zooi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ eyɛsu ɠɔ. \s Maaʋela wo taa saʋagɔiti \p \v 41 Moize yeeloni taa saʋagɔ ʋa Zuludɛn folo ɠulazu ʋelei, \v 42 ti ɠɛ ga maaʋela laai naama nui ʋɛ, nii é la gaaɠilini ma, é nu ʋa, é la wɔinzeɠeni pɔlɔma, nu ʋaa nui ɠa ʋela, é li taai naa gila su, zɛnvui ɠa yɛ zea. \v 43 Luɓɛn ná-bolodamaiti tɔnɔi ɠɛni ga Ɓesɛɛl, nii é ɠɛni teʋebai zu gize nɛmɛi ma, Gade nuiti tɔnɔi ɠɛni ga Lamɔte, Galaade yooi zu, Manasé nuiti ɓalaa tɔnɔi ɠɛ ga Golan, Ɓasan yooi zu. \ms1 Moize Ná-Kpɔɛzuɠulai Velesiɛi \mr (4:45—11:32) \p \v 44 Tɔgi ʋɛtɛ Moize dɛɛni ga Izilayɛle nuiti. \v 45 Ti ɠɛni ga deveiti, ta tɔgiti, ta kala gooiti é ti veeni Izilayɛle nuiti zea, ti ɠulaai ma Ezipete yooi ʋa. \v 46 Naa ɠɛɛni Zuludɛn ʋoluʋelei, nɛmɛi zu, Ɓɛte-Peyɔɔl letemaʋɛ, Amool nuiti ta-masagi Siɠon ná-zooi zu, nii é ɠɛni zeini Ɠɛsɛɓon, nii Moize ta Izilayɛle nuiti ti kɔɔi ʋɛɛni ba, ti vɔni ma, ti ɠulaai ma Ezipete yooi ʋa. \v 47 Ti ná-zooi zeɠeni ga tɔnɔ, ta Ɓasan masagi Wɔge ná-zooi. Amool nuiti ta-masa felegɔi naati ti ɠɛni Zuludɛn ʋoluʋelei, folo ɠulazu ʋelei. \v 48 Izilayɛle zeini ná kpein, é zo Alowɛɛl, ziɛ wolai Aalanɔn ɠomaʋɛ, é zeeli Siyon gizei ma, nii é ga Ɠɛɛlɛmɔn, \v 49 é ɓɔ Zuludɛn ma ʋɛtu nɛmɛi kpein ba, Zuludɛn folo ɠulazu ʋelei, é zeeli Kpoloɗɛ Wanai ma, Pizega ɠizei ɠɔɠɔaʋɛ. \c 5 \s Tɔ Puugɔiti \r (Ɛgezɔde 20:1-17) \p \v 1 Moize Izilayɛle nuiti pɛ tolini, é ɠɛ ti ma: À woilo, Izilayɛle nuɓusɛiti, deveiti ta tɔgiti kaa, gè feezu wo ya za. À ti ɠala, wo ti zo, wo ɗa ti ɠɛ. \v 2 Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI minazeɠe boni de ʋɛ, Wolɛɓe gizei ma. \v 3 É la ga de-mɛmɛwolani gila nɔ ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI minazeɠeni ti ʋɛ, kɛlɛ dea ɓalaa, dɛi pɛ de ʋɛ za, de vulua. \v 4 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɓɔɛni wo ʋɔ, ɠaazuni ta ɠaazu, gizei ma, abui zaama. \v 5 Naama ziɛgi zu, gè loni wo yɔɠɔzu, wa Ɠɔoɠɔ GALAGI, gè daawooi laazeeli wo ma. Mazɔlɔɔ wo luani abui ʋa, wo la ɠɛni lɛɛni gizei ma. Pɛtɛ nii é boni, é ɠɛni: \v 6 «Nà ga Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI, nii é è ɠulani Ezipete yooi ʋa, duɔla ʋɛlɛi wu. \p \v 7 «Gala kiligaa ti mina ɠɛ è ʋɛ nɔ̀un polu. \p \v 8 «Mina ani maaniini saɠa ɓɔɠɔ ʋɛ ɲɛgɛlɛin, ga anii tanɔpɛ baaɠulaba, niiti ti geeɠɔlɔgi zu, ɓaa niiti ti zooi ma, ɓaa ziɛiti bu zooi wu. \v 9 Mina nɔkɔ ti wu ɲɛgɛlɛin, mina ti lɛbi ɲɛgɛlɛin, mazɔlɔɔ nà, Ɠɔoɠɔ GALAGI, ɗa-ƓALAGI, nà ga GALAGI toloai, nii a ɗa ɠɛɛɠɛiti ta-vaa ɲɔi ʋotokula ti-lointi ma, eyɛsu é zeeli yamanii zaʋasiɛi ta naanisiɛi ma, niiti ti màayoseɠezu ʋɛ. \v 10 Kɛlɛ nà ɗa wooɠɛɠiladai ɠɛ, eyɛsu é zeeli yamani waagilasiɛi (1.000) ma, naati bɛ, niiti ti nɛ̀ɛzu ʋɛ, ta ti nà-deveiti sosu. \p \v 11 «Mina Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI laaseigi wo fuun ɲɛgɛlɛin, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa naama nui leve ga sɔba nu, nii é daaseigi wosu fuun. \p \v 12 «Dooɠo foloi leve ga maaɲɛɛba voloi, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI ma levei veai la è ya. \v 13 Ɗa botii ɠɛ folo lɔzitai zu, è ɗa-wotii kpein kɛ. \v 14 Kɛlɛ folo lɔfelasiɛi ɠa ga Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI ná-dooɠo foloi. Mina boti nɔpɛ kɛ ma, ɗa-o, è-loun zunuiti-yo, è-loun anzanuiti-yo, ɗa-wotiɠɛ zunuiti-yo, ɗa-wotiɠɛ anzanuiti-yo, ɗa-wotiɠɛ nikɛiti-yo, ɗa-zoovalegiti-yo, anɛɛ ɗa-loganiiti kpein, anɛɛ wɛɛinti niiti ti zeini è ɠɔɠɔma, naa ɠa a kɛ, ɗa-wotiɠɛ zunuiti ta ɗa-wotiɠɛ anzanuiti ti la looɠo ga è ɠɛʋele. \v 15 Ɗa ɠizɛ su ga è ɠɛni ga duɔi Ezipete yooi zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI ɠa é è ɠulani ná ga ná-zeeɠaaɓaai. Naa ɠa é ba, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI è levea ga è dooɠo foloi maaɲɛɛ. \p \v 16 «È-ɠɛɛ lɛbi ta è-lee, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI ma levei veeni la è ya, naa ɠa a kɛ è-zii ma voloiti suɠooza, è ɗa-eteai ziɛ undaanɛɛi zu, naama yooi zu nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI feezu è ʋɛ. \p \v 17 «Mina nu ʋaa ɲɛgɛlɛin. \p \v 18 «Mina wɛɛnziɛ bo ɲɛgɛlɛin. \p \v 19 «Mina unma wo ɲɛgɛlɛin. \p \v 20 «Mina zɛɛ zeele woo wo ɲɛgɛlɛin è-zeiɲɔɠɔi laalɔɠɔma. \p \v 21 «Mina ɠaazuɠula ɲɛgɛlɛin è-zeiɲɔɠɔi anzai ʋa. Mina ɠaazuɠula è-zeiɲɔɠɔi ná-pɛlɛi ʋa, anɛɛ ná-kpalagi, ɓaa ná-botiɠɛ zunui, ɓaa ná-botiɠɛ anzanui, ɓaa ná-nikɛi, ɓaa ná-soovalegi, ɓaa ani nɔpɛ é ga è-zeiɲɔɠɔi nɔnɔ.» \p \v 22 Wooiti kana, Ɠɔoɠɔ GALAGI ti woni wa-nuɓusɛiti ma, é wooɠula la gizei ma, abui zaamaʋɛ, tonaɓiingi zu, ta ɓumugi, é la tanɔpɛ daani ma. É ti zɛʋɛni kɔtu ɠokolo felegɔiti ma, é ti ve zèa. \s Moize, GALA daa vaa wo nui \r (Ɛgezɔde 20:18-21) \p \v 23 Wo wooi mɛnigai ma, nii é ɠɛni ɠulazu kpidii zu, tama abui gizei ʋa, wo ʋaani pɔ̀ bɛ, wa wa-wolodama ɠundiɠiiti kpein, ta wa-ɠɛwolaiti, \v 24 wo ɠɛni: «Wɛlɛ, Ɠɔoɠɔ GALAGI gá-ƓALAGI ná-lɛbiyai lɛa ga giye, ta ná-bɔɔlɔi ɠɛʋelei, gi gooi mɛniga abui zaama, za gi kwɛɛga ga GALA ka zoo é ɓɔɛ nui ʋɔ, naa zoo é yɛ ná, é yɛ vulua. \v 25 Kɛlɛ niizu, lee vaa zu gá li ɓɔɠɔ lɔɔzu saai zu? Mazɔlɔɔ abu wolai nii ɠa gi undaaʋili. Ni gá yɛna Ɠɔoɠɔ GALAGI gá-ƓALAGI wooi mɛnisu, gá za. \v 26 Nu ɠila ɓalaa ka ná nɛi eteai zu, nii é zɛnvu su ƓALAGI wooi mɛniga ga gi ɠɛʋele, é ɗa ɓɔɛ abui zaama, é yɛ vulua, é la zaani? \v 27 Li ɗa ɓɔɠɔi, è woilo naa kpein ma, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI gá-ƓALAGI bosu, naa ʋolu è ti wo gi ma, gá woilo ma, gi kɛ.» \p \v 28 Ɠɔoɠɔ GALAGI wo-wooiti mɛnini, wo ɠɛai ma ɓɔɛzu pɔ̀, é ɠɛ mà: «Gè niima nuɓusɛiti daawooiti mɛniga, ti bogai è ma, gè vaa bu. \v 29 Ni nɔ ta la kɛʋele ʋagɔi naati makɛna, ti lua bà ti-yiimaʋɛ, ti nà-deveiti so yeenɔpɛ, nii a kɛ tiya-o, ti-mavofodaiti-yo, ti undaanɛ eyɛsu ɠɔ! \v 30 Li, è ɠɛ ti ma, ti ɠale ma ta-zeɠe ɠotaiti bu. \v 31 Kɛlɛ ɗɔun, ɗa yɛsu bà ʋɛ, nà deveiti, ta tɔgiti, ta faliiti bosu è ma, nii ɗa ti ɠala da, ti so, ti ɗa kɛ zooi naa zu, nii gè feezu ti ʋɛ ga tɔnɔ.» \p \v 32 Nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ma levei vea wo ya, wa naa zo, wo ɗa kɛ, à mina zeɠe gila kpalaa ba. \v 33 Wa ziɛ ga pelei naa nɔ ɲɛgɛlɛin, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wo leveai ma, naa ɠa a kɛ wo ɗa-eteai ziɛ undaanɛɛi zu, wo-zii zuɠooza, zooi naa zu, nii wo sɔlɔɔsu ga wɔnɔ. \c 6 \s À wa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ, // wo ná-deveiti so \p \v 1 À wɛlɛ deveiti ba, ta tɔgiti, ta faliiti, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI dèveni ga gè wo ɠala da, nii a kɛ wo so, wo ɗa kɛ, zooi naa zu wo lɔɔzu su, wo seɠe ga wɔnɔ, \v 2 wo lua Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋa, wa-ƓALAGI, wo ɠolo wo-zii ma voloi pɛ su ná-deveiti bɛ, ta ná-tɔgiti, gè ti veai wo ya. Ta ga wɔnɔ, wa wo-lointi ta ti-mavofodaiti, naa ɠa a kɛ wo-zii zuɠooza. \v 3 Naa ɠa é ba, Izilayɛle nuɓusɛiti, à woilo ti ma, wo ɠaaɓa wo ɠolo ti ʋɛ, wo ti ɠɛ, nii a kɛ wo undaanɛ, wo wola mɔin naama yooi zu, ʋɛ nɔnɔi ta kɔin gulɔi ʋooʋaai ná, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI, wo-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI boni la wo ma. \p \v 4 À woilo, Izilayɛle nuɓusɛiti! Ɠɔoɠɔ GALAGI ada-ƓALAGI ɠa é ga GALA gila kpegi.\f + \fr 6:4 \fr*\fq Ɠɔoɠɔ GALAGI ada-ƓALAGI ɠa é ga GALA gila kpegi\fq*\ft : Tati pelei taɠiligaa ɓalaa ka ga niiti: \ft*\fqa Ɠɔoɠɔ GALAGI nɔ ɠa é ga ada-ƓALAGI\fqa* ɓaa \fqa Ɠɔoɠɔ GALAGI ada-ƓALAGI ɠa ɠila\fqa*\f* \v 5 Ɗa Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ ga è-yii pɛ, è-yɛnvui pɛ, ta è-zuvikɛi pɛ. \v 6 Wooi niiti gè ti veezu è ya za, ta ɠɛ è-yiimaʋɛ. \v 7 È-lointi kala ga tiye, è yɛpɛ la ti ma, ɗa ɠɛna zeini ɗa-ʋɛlɛi wu, ta ɗa ɠɛna ziaa pelei zu, ɗa ɠɛna laa, ta ɗa wuzeɠena. \v 8 Ti ɠili è-yeeiti ba eɠɛ poogi, ti ɠɛ ga poogi è-loʋalaʋɛ. \v 9 Ɗa sɛʋɛ ɗa-ʋɛlɛi ma laamasagi ma, ta ɗa-laa ziɠidaʋɛ ma. \s Izilayɛle maa la nɛɛnɛni, // é ʋa yeema ná-GALAGI ma \p \v 10 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI lɛɛzu la ga woye zooi naa zu, nii é ma ɠonai woni wo-mɛmɛwolani bɛ, Abalaame, ta Izaake, naa ʋɛɛ Zakɔɓe ʋa, ga é fe wo ʋɛ, ta taa wolaiti ti ʋagai, niiti wo la ti loni, \v 11 pɛlɛiti ti laavegai ga ani ʋagɔiti, wa laade wo ʋa naati pu ti wu, kɔlɔyeɠeiti ti wɔai, wa laade wo ʋa ti wɔ, leezɛn ɓeleiti, ta wolive wuluiti, wa laade wo ʋa ti zin, \v 12 siɛgi zu wo laamiizu la, wo yiɠo, à dama ga ɓɔɠɔ, wa ʋa yeema Ɠɔoɠɔ GALAGI ma, nii é wo ɠulaai Ezipete yooi ʋa, duɔla ʋɛlɛi wu. \v 13 À lua Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋa, wa-ƓALAGI, tɔ ɠila kpe ka wa dɛbi, wo ɠona daaseigi zu. \v 14 À mina ʋɔɔpɛɛ gala kiligiti ta-vaa ʋa, nuɓusɛiti ti wo-maaɠoolii zu ta-ɠalagiti, \v 15 mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa wo zaama, ga GALAGI nii toloai. Toɠa yiiɠaawana wo laalɔɠɔma, é wo-ma zuwu ɠaaleʋe eteai zu. \p \v 16 À mina Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI zuɠɔɠɔ, eɠɛʋelei wo kɛɛni la Masa.\f + \fr 6:16 \fr*\ft \+xt Ɛgz 17:1-7\+xt*.\ft*\f* \v 17 Kɛlɛ à ɠolo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti ta ná-tɔgiti bɛ, ta faliiti è ti woni wo ma. \v 18 Wa naa ɠɛ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI devezu ga sɔlegɛ, ta pagɛ, naa ɠa a kɛ wo undaanɛ, wo zoo wo zou ʋagɔi zɔlɔɔ ga wɔnɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ma ɠona woni wo-mɛmɛwolani bɛ, \v 19 é wo zili nuiti kpein kpɛ wo luɠɔ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI boni la. \p \v 20 Siɛgi zu, ʋelela ʋelei, wo-loun zunuiti ti wo ɠaazaɠasu da ga: «Lee vaa zu Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI kala gooi niiti, ta deveiti, ta tɔgiti feai wo ya?», \v 21 wa ti wooɠaaʋote ga: «Gi ɠɛni ga duɔiti Falaɠɔn ya Ezipete yooi zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa é gi ɠulani ná ga ná-zɛbɛi. \v 22 É laavɔɔ vaiti kɛɛni gi ɠaazu, ta poo golaiti, nii é ɠɛni ga Ezipete yooi nimiza vai, é ɠɛɛni Falaɠɔn ta ná-pɛlɛyeɠei kpein daalɔɠɔma. \v 23 Kɛlɛ gɔun, é gi ɠulani ná ʋa, é ʋa ga giye ʋɛ, é zooi ve gi ʋɛ, nii é ma minazeɠegi woni, é ɠona gi-mɛmɛwolani bɛ. \v 24 Ɠɔoɠɔ GALAGI devei veeni ade ya, ga de tɔgi tɛiti so, de kɛ, de lua Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI ʋa, naa ɠa a kɛ de undaanɛ eyɛsu ɠɔ, é de-yɛnvui makɛ, eɠɛʋelei é kɛɛzu la zaaɠaza. \v 25 Adɔun de letema, toɠa ga telebo faa, ni da Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI ná-deveiti sona, de makɛ, eɠɛʋelei é boni la de ma.» \c 7 \s Kanaan nuiti ta ta-ɠɔɔɠɔ ganigiti \r (Ɛgezɔde 34:11-16) \p \v 1 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋaazu la ga woye, zooi naa zu wo seɠezu ga wɔnɔ, é ziiti kpein kpɛ wo luɠɔ, Ɠɛte nuiti, ta Giilegase nuiti, ta Amool nuiti, ta Kanaan nuiti, ta Felɛze nuiti, ta Ɠeve nuiti, ta Yeɓuse nuiti, zii lɔfela ti mɔinɗai, ti-zɛbɛi wɔɔlɔ wɔnɔi ʋa, \v 2 a ti lɔɔna wo yeezu, wa zobo sɔlɔɔna ti ma, wa ti zuwuɠaaleʋe. À mina minazeɠe nɔpɛ kɛ ti ʋɛ, à mina ti maawɔinɠa. \v 3 À mina vulu ɓɔɠɔ ma wa nuɓusɛi naati. À mina wo-loun anzanu ve ti-loun zunu ʋɛ, wo mina ti-loun anzanu zeɠe wo-loun zunu ʋɛ. \v 4 Ni naa laade, ta wo-lointi seɠezu Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋa, ti ɗa gala kiligiti dɛbi. Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa yiiɠaawana wo laalɔɠɔma, é wo-ma zuwu ɠaaleʋe gaamago nɔ. \v 5 Wɛlɛ ʋelei wa ti zo da: Wa ta-zalaɠa ɠulazuʋɛti golo, wo ta-zale ɠɔtuiti kpezeɠele, wo ta-zale wuluiti teʋe ga, wo ta-ɠɔɔɠɔ ganigiti gala. \v 6 Mazɔlɔɔ wa ga nuɓusɛiti ti ɲadegai Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ. É yiimazeɠeni ga woye ziiti kpein saama eteai zu, ga wo ɠɛ ga nuɓusɛiti ti wola vizɔgai. \s Maliɠii ná-wooɠɛɠiladai // ná-minazeɠe fai zu \p \v 7 É la ga wo mɔin ɠa bogai zɔɔma nuɓusɛiti ba, naa ɠa é kɛai, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠiliai la wo ʋa, é yiimazeɠe ga woye, mazɔlɔɔ wɔun ka wo lɔiɗai nuɓusɛiti kpein saama. \v 8 Kɛlɛ tɔɔzei Ɠɔoɠɔ GALAGI wo nɛɛʋɛ ʋɛ, tɔɔzei toɠa pɔ ga é ná-minazeɠe konai laazeeli, nii é boni wo-mɛmɛwolani ma, naa ɠa é kɛa, é wo ɠula ga ná-zeeɠaaɓaai duɔla ʋɛlɛi wu, é wo ɠula Ezipete masagi Falaɠɔn ya. \v 9 À suɠwɛɛ deɠɛmu ga Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa é ga gaama ƓALA gila kpegi. Wooɠɛɠila GALAGI, é ná-minazeɠegi ta ná-wooɠɛɠiladai makɛsu eyɛsu é zeeli yamani waagilasiɛi (1.000) ma, naati bɛ, niiti ti nɛɛzu ʋɛ, ta ti ná-deveiti sosu. \v 10 Kɛlɛ toɠa ɗa naati sala gaamago nɔ, é zoloo ta-ɠɛɛwotiiti ma, niiti ti maayoseɠezu, é ti undaaʋili. Toɠa naama nui zala gaamago nɔ, nii é maayoseɠezu, é zoloo ná-kɛɛwotii ma. \v 11 Wa deveiti so mu, ta tɔgiti, ta kala gooiti, wo ti makɛ, niiti gè ti veezu wo ya za, wo ɗa ziɛ ga tiye. \s Tuyai é koloi zu \r (Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi 28:1-14) \p \v 12 Ni nɔ wa yɛ woilosu tɔgiti ma, wo ti zo, wo ziɛ ga tiye, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa ná-minazeɠegi ta ná-wooɠɛɠiladai makɛ wo ʋɛ, eɠɛʋelei é ɠonani la wo-mɛmɛwolani bɛ. \v 13 Toɠa wo nɛɛ ʋɛ, é tuya loo wo ʋɛ, é wo maamɔin, é doun mɔinmɔin fe wo ya. Toɠa tuya loo wo ʋɛ zooi ʋaalɔnɔgiti ma: wa-moloi é ga ɓeleegi, ta wa-lɔɔɓɔigi, ta wa-wulɔi, é wa-loganiiti ma wolaiti ta ma goiti kpuɠu vai maawɔɔlɔ zooi zu, ʋelei é minazeɠeni la, é ɠona wo-mɛmɛwolani bɛ, ga é fe wo ya. \v 14 Wa-luyai ɠa wɔɔlɔ ziiti kpein tɔnɔi ʋa. Zunu ɓaa anzanu la ɠɛa wo zaama ga doun zɔlɔɔtala nu, wa-logani ɓulugi zu, gila kpalaa ge la ɠɛa ti zaama ga ziʋo ʋuulala gele. \v 15 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa seeɓɛ ɲɔiti kpudɛ wo maazu, é la naama ɗɔfɔ ɲɔi tanɔpɛ pɛa wo ʋa, niiti ti zeelini Ezipete yooi ma, wo naa zuɠwɛɛ, kɛlɛ toɠa ti leʋe naati ma, niiti ti wo maayoseɠezu ʋɛ. \p \v 16 Wa nuɓusɛi kpein suwuɠaaleʋe, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ti lɔɔzu wo yeezu, ta maawɔin mina wo zo. À mina ta-ɠalagiti dɛbi, toɠa ɠɛ ga balii wo ʋɛ. \s Maliɠii ɠa ga ná-nuɓusɛiti makɛ nui \p \v 17 Wa ɠisiɛzu tanisu ga: «Zii niiti mɔinʋɛ gi ʋa, gá ti ɓɛ ɠale?» \v 18 À mina lua ti ʋa. À ɠitoo naa zu nɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI kɛɛni ga Falaɠɔn, ta Ezipete yooi kpein, \v 19 ʋoluɠula wolaiti wo-ɠaazuʋɛ ti ɠaani, poogiti, ta laavɔɔ vaa wolaiti, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-zeeɠaaɓaai, é wo ɠulani la Ezipete yooi ʋa. Ʋele nɔ ɠana Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI a naama nuɓusɛiti kpein so da, niiti wo luazu ti ʋa. \v 20 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa kaogiti teʋe ti laalɔɠɔma, eyɛsu ti naati kpein paa, niiti ti yɛsu ná, ti lɔɔɠuzu wo ʋa. \v 21 Wo zasu mina ɓali ti ɠaazu, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa wo zaama, GALAGI ʋe, bɔɔlɔai, ta maayikiai. \v 22 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa zii naati kpɛ wo luɠɔ vaavaa, wo la zooga wo ʋa ti-ma zuwu ɠaaleʋe gaamago nɔ, naa ɠa a kɛ, dɔɓɔ zuaiti ti mina mɔin, ti ʋa wuzeɠe wo laalɔɠɔma. \v 23 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa niima nuɓusɛiti dɔ wo yeezu, ti ɠɛ unga wuulee, eyɛsu ti undaaʋili. \v 24 Toɠa ta-masagiti dɔ wo yeezu, wa ti-laaseigi ɠaaʋa geeɠɔlɔgi wu zooi ma, taɠila kpalaa ge la loga wo luɠɔ, eyɛsu wo ti pɛ koloɠolo. \v 25 Ta-ɠalagiti ti ga vololibaiti, wa naati gala. À mina ɠaazuɠula wali ʋa ɓaa zanugi, nii é zɛlɛni ti ʋa. À mina ta zeɠe ʋɛ, a ʋa ɠɛ wo ʋɛ ga balii, mazɔlɔɔ ta ga kɔzɔba ani Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu. \v 26 À mina lɛ ga kɔzɔba ani wa-ʋɛlɛiti bu, wo ʋa ɠɔzɔ ga tɔun kɛʋele. À naama anii ɠoloɠolo, wo ɠɛlɛ ba, wo deve ga kɔzɔba anii, mazɔlɔɔ tɔgi ɠa ma. \c 8 \s Izilayɛle maaɠolo vai teʋebai zu \p \v 1 Deveiti kpein gè ti veezu wo ya za, wa ti zo, wo ziɛ ga tiye, naa ɠa a kɛ wo zɛnvui wo, wo maamɔin, wo zooi naa zeɠe ga wɔnɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ma ɠona woni wo-mɛmɛwolani bɛ. \v 2 À ɠizɛ peleiti kpein su, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wo ziɛni ga tiye kona ʋuunaanigɔ (40) laawu, teʋebai zu, é baladai lɛ ga woye, é wo ʋoluɠula. É naa ɠɛɛni, nii a kɛ é wo ɠoozu vaa ɠitei ɠwɛɛ, ni wa ɠolo ná-deveiti bɛ, ɓaa ni wa ɠɛlɛ. \v 3 Ungo, é vaani bu, wo baladai ɠwɛɛ, ta pului, é wo laamianigi ve ga manegi, nii wo la ɠɛni kwɛɛ, wo-mɛmɛwolani ɓalaa ti la ɠɛni kwɛɛ. Naa maaʋele ma, é ɠɛni pɔ é wo ɠala ga nui la zɛnvui woga ga daamianigi nɔ, kɛlɛ kɛni wooiti pɛ maaʋele ti ɠulazu Ɠɔoɠɔ GALAGI la. \v 4 Wa-zeɠe la ɠɛni zaɠani wo ɠɔba, wo-ɠɔɠɔ la veni wo wu, naama ɠona ʋuunaanigɔ (40) laawu. \v 5 À suɠwɛɛ wo-yiimaʋɛ ga Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo maaɠolozu, eɠɛʋelei zunui ná-doin maaɠolozu la. \v 6 À Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti so mu, wo ziɛ ga ná-peleiti, wo lua ba. \s Suɠɔɠɔgiti ta wo minazeɠe zooi zu \p \v 7 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa wo lɔɔzu zou ʋagɔi zu, zooi nii ziɛi mɔinɗai su, ziɛungiti ta zou ɗɛiti ti laani nɛmɛiti su, ta ti ɠulazu gizeiti ba. \v 8 Zou ʋe, nii moloiti kpein ti ɓɛtɛzu ga, ti-laa ga ɓelee ta wɔɔlezegi, ta leezɛn ɓelei, ta kooleɠoole gului, ta gelenade gului, ta wolive wului, ta kɔin gulɔi, \v 9 ʋɛ wo la kpala laamii woga ná, zou ʋe wo la ʋalaga ani nɔpɛ ma ná, kɔlui ɠa ma vasaiti su, wa zoo wo kɔlu ɓɔigi ɠula ma ɠizeiti su. \v 10 Wa daami wo, wo yiɠo, wa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI mama zou ʋagɔi vaa zu, nii é feai wo ya. \p \v 11 À dama, wo mina yeema Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ma, wo ʋa ɓe ná-deveiti sosu, ta ná-fali wooiti, ta ná-tɔgiti, niiti gè ti veezu wo ya za. \v 12 Siɛgi zu wo daami wosu la, wo yiɠo, siɛgi zu wo pɛlɛ ʋagɔiti tosu da, wo ɗa ɲi ti wu, \v 13 siɛgi zu wa-loganii ma wolaiti ta ma goiti ti mɔinzu la, walii ta zanugi mɔin wo ya, wo-yeaɠɔligi kpein ge mɔin, \v 14 à dama, wo yiilaa mina ve ga wasogi, wo ʋa yeema Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ma, nii é wo ɠulani Ezipete yooi ʋa, duɔla ʋɛlɛi wu. \v 15 É loni wo luɠɔ, wo ziɛ teʋeba wolai zu, nii maayikiai, sulaavegai ga kaali ɲɔiti, ta akuɠɔtɔkaaliiti, ada vɔɔi, ziɛ la ná, miná ɠa é ziɛi ɠulani ná fasai ʋa. \v 16 Teʋebai naa zu, é wo ɠɔnɔkulani ga manegi, nii wo-mɛmɛwolani ti la ɠɛni kwɛɛ. É naa pɛ kɛɛni, nii a kɛ é zeaɲakalai lɛ ga woye, é wo ʋoluɠula, naa ʋoluma é faanɛɛ ɠɛ wo ʋɛ. \v 17 À dama, wo mina ɠɛ ma wo-yiimaʋɛ: «Nà ɓɔɠɔi nà-zobogi ta sɛ̀bɛi ɠa gè niima naavoloiti sɔlɔɔgai da.» \v 18 Wa ɠizɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI zu, wa-ƓALAGI, mazɔlɔɔ tɔ ɠa é zobogi vea wo ʋɛ, wo naama naavoloiti sɔlɔɔ, eɠɛʋelei é dɛɛzu la za mɔnɔ, ga ná-minazeɠegi maaʋele, nii é ma ɠonai woni wo-mɛmɛwolani bɛ. \p \v 19 Ni gaama wa yeemana Ɠɔoɠɔ GALAGI ma, wa-ƓALAGI, wo ʋilɛ gala kiligiti polu, wo ɗa ti lɛbi, wo ɗa nɔkɔ ti wu, nà dɛɛzu ga woye za, ga wo undaa ɠa ʋili. \v 20 Ungo, wo undaa ɠa ʋili, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI ziiti undaaʋilisu da wo luɠɔ, ni wo la woiloni Ɠɔoɠɔ GALAGI wooi ma, wa-ƓALAGI. \c 9 \s Izilayɛle nuiti ta-ɠololalai \p \v 1 À woilo, Izilayɛle nuɓusɛiti! Wa ga ʋa Zuludɛn maazuɓudɛzu za, wo li, wo ziiti kpɛ, ti wɔɔlɔʋɛ wo ʋa, ti-zɛbɛi wɔɔlɔ wɔnɔi ʋa, ta taa wolaiti su, siɠigi ti ma, é zei geei ʋa, \v 2 ta ga nuɓusɛiti ti wɔɔlɔai, ti wola ɠoozakooza, Anake mavofodaiti, wo ti ɠwɛɛ, wo ti-maawoo mɛnini ga: «Ɓɛ ɠa a zoo é Anake ná-doun zunuiti sakpe?» \v 3 À suɠwɛɛ ʋolu za, ga Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɓɔɠɔi ɠa losu wo luɠɔ eɠɛ abui nii é galai wosu. Toɠa niima nuɓusɛiti koloɠolo, é ti unmaayei wo ʋɛ, wa zobo sɔlɔɔ ti ma, wo ti undaaʋili gaamago nɔ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI boni la wo ma. \p \v 4 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ti ɓɛɛzu la wo luɠɔ, à mina bo wo-yiimaʋɛ: «Ada-zɔledai ʋe, é kɛɛzu Ɠɔoɠɔ GALAGI zooi veezu la de ya, ga adɔnɔ.» Mazɔlɔɔ zii niiti ta-vaa ɲɔi ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI ti ɓɛɛzu la wo luɠɔ. \v 5 É la ga wo lelebogɛ, ɓaa wo zɔlegɛ wo-yiimaʋɛ, naa ɠa é kɛɛzu wo ʋaazu ta-yooi zɔlɔɔsu da ga wɔnɔ, kɛlɛ zii naati ta-vaa ɲɔi ɠa é kɛa, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI, ti ɓɛɛzu la wo luɠɔ, é daawooi laazeeli, nii é ma ɠona woni wo-mɛmɛwolani bɛ, Abalaame, ta Izaake, naa ʋɛɛ Zakɔɓe ʋa. \v 6 À suɠwɛɛ deɠɛmu ga, é la ga wo lelebogɛ, naa ɠa é kɛɛzu, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI niima you ʋagɔi veezu la wo ya, ga wɔnɔ, mazɔlɔɔ wa ga nuɓusɛiti ti zuvɔai. \s Nuɓusɛiti ta-vaaɠaazagi // é lo nikɛ yiʋoi ʋa \p \v 7 À ɠizɛ su, wo mina yeema, ʋelegi wo ɠɛni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yiiɠaawana vaiti kɛɛzu la teʋebai zu. É zo wo ɠula voloi ma Ezipete, eyɛsu wo zeeli adaʋɛ tɛi, wo ɠɛni wuzeɠezu Ɠɔoɠɔ GALAGI laalɔɠɔma. \v 8 Wo Ɠɔoɠɔ GALAGI yiiɠaawanani Wolɛɓe gizei ma, é yiiɠaawanani, wɔin ɠɛni ma ga é wo-ma zuwu ɠaaleʋe. \v 9 Siɛgi zu gè lɛɛni la gizei ma, ga gè minazeɠe kɔtu ɠokologiti seɠe, minazeɠegi nii Ɠɔoɠɔ GALAGI kɛɛni wo yɔɠɔzu wa tiye, gè yɛni náʋɛ, eyɛsu folo ʋuunaanigɔ (40) ta kpidi ʋuunaanigɔ (40), gè la daami woni, gè la ɓɔɔleni. \v 10 Ɠɔoɠɔ GALAGI kɔtu ɠokolo felegɔiti feeni zèa, GALA ge ti zɛʋɛai ga yeeɓeɠai, ti zoloo wooiti kpein ma, é ti woni wo ma gizei ma, abui zaamaʋɛ, gaalɛba voloi. \p \v 11 Folo ʋuunaanigɔ (40) ta kpidi ʋuunaanigɔi (40) laawu, Ɠɔoɠɔ GALAGI minazeɠe kɔtu ɠokolo felegɔiti feeni zèa. \v 12 É ɠɛni mà: «Wuzeɠe, è yei gaamanɔ, è zeɠe gizei ma, mazɔlɔɔ ɗa-nuɓusɛiti, è logai ti luɠɔ, è ti ɠula Ezipete yooi ʋa, ti koto wola ɠɛa. Ti zeɠea pelei ʋa fala, nii gè deveni ga ti ziɛ la. Ti kɔlu ɠaawuungai ɓɛtɛa ga kɔɔɠɔ ganigi.» \p \v 13 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: «Gè niima nuɓusɛiti pɛtɛga, ti zuvɔɔʋɛ. \v 14 Ɓe bà, gè ti-ma zuwu ɠaaleʋe, gè ti-laaseigi ɓale, é ɠula geeɠɔlɔgi wu. Zii niiti ta-zobogi wɔɔlɔai, ti wola mɔinɗai, ti leʋe niiti ba, nà è ɠɛ ga naati ti-ɠɛɛ.» \p \v 15 Gè yeini, gè zeɠe gizei ma, minazeɠe kokolo felegɔiti ti zoni zèa, abui ɗa so gizei ʋa. \v 16 Gè wɛlɛni, pɛtɛ, wo kotoi ɠɛɛni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI laalɔɠɔma. Wo nikɛ yiʋoi ɓɛtɛni ga kɔlu ɠaawuungi. Wo zeɠeni gaamago nɔ naama ʋelei ʋa, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-fai zɛʋɛni. \v 17 Gè kokolo felegɔiti soni ga yee felegɔi, gè ti ʋili zooi ma, ti wolowolo wo ɠaazu. \p \v 18 Naa ʋoluma gè laani Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɔɠɔwu, gè yɛni ná, eɠɛʋelei nɔ é ɠɛni la mɔungi, folo ʋuunaanigɔ (40) ta kpidi ʋuunaanigɔ (40), gè la daami woni, gè la ɓɔɔleni, tɔɔzei koto wolai ʋa, wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wanama vai ɠɛɛni, wo ziiɠaawana. \v 19 Mazɔlɔɔ gè luani ziiɠaawanai naa ʋa, ziiɠulagi nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni su wo laalɔɠɔma, é ɠɛni pɔ ga é wo-ma zuwu ɠaaleʋe. Kɛlɛ názu mɔnɔ, Ɠɔoɠɔ GALAGI gòoɠaaʋoteni. \p \v 20 Ɠɔoɠɔ GALAGI wola yiiɠaawanani Aalɔn ma ɓalaa, é ɠɛni pɔ ga é undaaʋili. Gè maanɛɛnɛni Aalɔn ɓalaa ʋɛ naama ziɛgi zu. \v 21 Nii é ɠɛni ga wa-ɠotoi ɠɛ ungi, nikɛ yiʋoi naa wo kpɛtɛni, gè galani, gè fukɔ, gè kɛ ga fufiligi, gè ma vukɔi ʋili kɔtuɗɛi ɠa, nii é yeizu gizei ma. \s Nuɓusɛiti ta-vaaɠaaza kiligiti \p \v 22 Wo Ɠɔoɠɔ GALAGI yiiɠaawanani mɔnɔ Taɓeyela, ta Masa, ta Kiɓelɔte-Ɠataava. \v 23 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wo leʋeni la ga wo zeɠe Kadɛse-Ɓaaleneya, é ɠɛ wo ma: «À lɛ, wo zooi zeɠe ga wɔnɔ, nii gè feezu wo ya,» wo woozotalai ɠɛɛni ga Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI, wo la ɠɛni laani tɔun da, wo la ɠɛni woiloni goo ma. \v 24 Kaipa gè wo ɠwɛɛni, wo la ɠoloni Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ. \p \v 25 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni ɠɛɛzu la, é wo-ma zuwu ɠaaleʋe, gè laani Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɔɠɔwu, gè yɛni ná eyɛsu folo ʋuunaanigɔ (40) ta kpidi ʋuunaanigɔ (40). \v 26 Gè falini, gè ɠɛ ma: «Màliɠii, Ɠɔoɠɔ GALAGI, mina ɗa-nuɓusɛiti ma zuwu ɠaaleʋe, ɗɔnɔiti è ti unmɔɔgai ga ɗa-zobogi, è ti ɠulaai Ezipete yooi ʋa ga è-yeei ná-zɛbɛi. \v 27 Ɠizɛ ɗa-wotiɠɛ nuiti su, Abalaame, ta Izaake, naa ʋɛɛ Zakɔɓe ʋa. Mina niima nuɓusɛiti so ga ti-zɔ ɲɔi, ta ta-vaa ɲɔi, ta ta-ɠotoi maaʋele! \v 28 Ni naa laade, zooi nii è gi ɠulaai su, naama nuɓusɛiti ta ɠɛ ma: Ɠɔoɠɔ GALAGI ti ɠulaʋɛ Ezipete yooi zu, é ʋa ti ʋaa teʋebai zu, tɔɔzei zobo ge la ɠɛni bɛ, é ʋa li ga tiye zooi naa zu, nii é ma vaa woni ti ma. \v 29 Tama, ta ga ɗa-nuɓusɛiti, ɗɔnɔiti, niiti è ti ɠulaai ga ɗa-zobo golai, ta ɗa-yeeɠaaɓaai.» \c 10 \s GALA ge ná-nuɓusɛiti maavaayɛ fai \r (Ɛgezɔde 34:1-10) \p \v 1 Naama ziɛgi zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà: «Kɔtu ɠokolo felegɔ zaɠa ga ma mɔungiti kɛʋele, è lɛ pɔ̀ bɛ, gizei ma, è kesui ɓɛtɛ ɓalaa ga gului. \v 2 Nà wooiti sɛʋɛzu naama ɠɔtu ɠokologiti ma, wooi niiti ti ɠɛni ma mɔungiti ma, niiti è ti wolowoloni, ɗa ti la kesui zu.» \p \v 3 Gè kesui ɓɛtɛni ga akasia wului, gè kɔtu ɠokolo felegɔi zaɠani, eɠɛʋelei ma mɔungiti ti ɠɛni la, gè lɛɛni gizei ma, kokolo felegɔiti ti zoni zèa. \v 4 Ɠɔoɠɔ GALAGI sɛʋɛi ɠɛɛni kokolo niinɛiti ma ga ma mɔungiti kɛʋelei, tɔ puugɔiti é ti veeni wo ya gizei ma abui zaamaʋɛ, voloi wo ɠaalɛɛni ba la. É feeni zèa. \v 5 Gè ɠaleni ma, gè gizei yei, gè kokologiti daani kesui zu, nii gè kpɛtɛni. Ti yɛgɛ laani su, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI ma levei veeni la zèa. \p \v 6 (Izilayɛle nuiti ti zeɠeni Ɓeyelɔte-Ɓene-Yaakan, ti li Mosela. Miná ɠa Aalɔn zaani ná, ti maaɠulu. Ná-doun zunui Eleazaal zeini potogi zu ga zalaɠa ɠula ɠundiɠi wolai. \v 7 Ti zeɠeni miná, ti li Gudegoda, ti zeɠe miná, ti li Yoteɓata, zooi ʋɛ ziɛi wola mɔinɗai ná. \v 8 Naama ziɛgi zu ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI yiimazeɠeni la ga Levi ná-bolodai, ga ti ɗa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-minazeɠe kesui zeɠe, ti lo kakala, nii a kɛ ti ná-botii ɠɛ, ti tuya loo nuɓusɛiti bɛ daaseigi zu, naa ɠa ti kɛɛzu zaaɠaza. \v 9 Naa ɠa é ba, Levi nuiti ti la tɔnɔ zɔlɔɔni la zooi zu ti-ɠɛɛleaiti saama: Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa é ga tɔnɔi, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI boni la ti ma.) \p \v 10 Gè yɛni gizei ma, eɠɛʋelei é ɠɛɛni la ma mɔungi, folo ʋuunaanigɔ (40) ta kpidi ʋuunaanigɔ (40). Ɠɔoɠɔ GALAGI gòoɠaaʋoteni mɔnɔ niizu, é zeɠe wo undaaʋili fai ʋolu. \v 11 É ɠɛni mà: «Wuzeɠe, li, è lo niima nuɓusɛiti tuɠɔ. Ti li zooi naa zu, ti seɠe ga tɔnɔ, nii gè ɠonani ti-mɛmɛwolani bɛ ga nà fe ti ya.» \s Tɔgi é lo nɛɛbɛi // ta koloi ma vai ʋa \p \v 12 Niizu Izilayɛle nuɓusɛiti, leeni ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI pɔ ga wo kɛ bɛ? Toɠa nɔ ga wo lua ba, wo ziɛ ga ná-peleiti kpein, wo nɛɛ ʋɛ, wo dɛbi ga wo-yii pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ, \v 13 wo Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-deveiti so, ta ná-tɔgiti, gè ti veezu wo ya za, naa ɠa a kɛ wo undaanɛ. \p \v 14 Wɛlɛ, geeɠɔlɔ sɛbɛlɛ golai maaɠoozaai, naa ɠa ga Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nɔnɔ, naa ʋɛɛ zooi ta gaa aniiti kpein ba. \v 15 Anɛɛ naa ʋe, wo-mɛmɛwolani nɔ ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠilini ti ʋa, wo ti nɛɛ ʋɛ, ti ʋoluma, wa ʋe wo ga ti-mavofodaiti, wa ɠa é yiimazeɠea ga woye ziiti saama, eɠɛʋelei wo kaazu la za. \v 16 À valibo mu wo-yiimaʋɛ, wo mina ɠɔgi ɓaa ga Ɠɔoɠɔ GALAGI laalɔɠɔma. \v 17 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa é ga GALAGI nii é galagiti unga, maliɠiiti ti-Maliɠii, GALAGI nii bɔɔlɔai, zeeɠaaɓaai, maayiki, é la zeelɔzɔɠɔzu ɠɛɛzu, é la lobɛani zoga, \v 18 é telebodai ɠɛɛzu podoin ʋɛ, ta poanzai, seikɔɠɔma nui nɛai bɛ, é kɔnɔgi ta seɠei veezu zea. \v 19 À seikɔɠɔma nui nɛɛ ʋɛ, mazɔlɔɔ wo ɠɛni ga seikɔɠɔma nuiti Ezipete yooi zu. \p \v 20 À lua Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋa, wo ɗa dɛbi, wo ɠili tɔ ɠila kpe nɔ ʋa, wa ɠɛna ɠonaa, wo ɠona daaseigi zu. \v 21 Tɔ ɠa é ga wa-maamusɛi ma ungi, toɠa ga wa-ƓALAGI, tɔ ɠa é kɛɛwoti wolaiti kɛa wo ʋɛ, ti maayikiai, wo-ɠaazuʋɛ ti ɠa. \v 22 Wo-mɛmɛwolani ti yeini Ezipete yooi zu, ti liegi ɠɛni ga nu ʋuulɔfela (70), niizu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wo ɠɛa ga maamɔin nu, eɠɛʋelei geeɠɔlɔgi ɠaaʋɛ zomideɠaiti ti la. \c 11 \s À Ɠɔoɠɔ GALAGI nɛɛ ʋɛ, // wo ɠolo ná-deveiti bɛ \p \v 1 Wa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ, wo ná-deveiti so yeenɔpɛ, ta ná-tɔgiti, ta ná-kala gooiti, ta ná-fali wooiti. \v 2 Wo la ga wo-lointi kɛʋele, niiti ti la niima vaiti kwɛɛ, ti la ti ɠaani, wɔi wo ná za, wo naa ɠwɛɛ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wo ɠalani da, bɔɔlɔ ʋelei, ná-zeeɠaaɓaai, ta ná-zɛbɛi, \v 3 laavɔɔ vaiti, ta kɛɛwotiiti é ti laazeelini Ezipete yooi zu, Falaɠɔn laalɔɠɔma, Ezipete masagi, ta ná-zooi kpein daalɔɠɔma, \v 4 nii é kɛɛni ga Ezipete ɠɔɔɠɔ nuiti, ta ta-zooiti, ta ta-wotoloiti, ʋelei é Seeli Kpoloɗɛi ɠaaɠaleni ma la, é ʋu ti ma, siɛgi zu ti ɠɛni wo zaɠalabosu la, é ti maalɔɔɠuni, ti ɲɛɛlɛ ɲɛgɛlɛin. \v 5 Wo naa kpein kwɛɛ, nii é kɛɛni wo ʋɛ teʋebai zu, eyɛsu wo ʋa zeeli niima adaʋɛ, \v 6 ʋelei é Datan zoni da, ta Aɓilame, Eliyaɓe ná-doun zunuiti, Luɓɛn ná-bolodai zu, siɛgi zu zooi laalaoni da ti ɠɔɠɔwu, é ti maaɠulu ta ta-ʋɛlɛyeɠeiti, ta ta-zeɠe ɠotaiti, ta niiti kpein ti ɠɛni loni ti ʋolu, Izilayɛle nuiti saama. \v 7 Mazɔlɔɔ wo kɛɛwoti wolai naa kpein kaani, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI kɛɛni. \p \v 8 Naa ɠa é ba, à deveiti kpein so, gè feezu wo ya za, nii a kɛ wo zɛbɛi zɔlɔɔ, wo li, wo zooi zo, ʋɛ wo liizu, wo ná zeɠe ga wɔnɔ, \v 9 wo-zii zu ɠa ɠooza zooi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ma ɠonai woni wo-mɛmɛwolani bɛ, ta ti-mavofodaiti, zooi ʋɛ nɔnɔi ta kɔin gulɔi ʋooʋaai ná. \v 10 Mazɔlɔɔ zooi nii wo liizu, wo seɠe ga wɔnɔ, é la ga Ezipete yooi ɠɛʋele, ʋɛ wo ɠulaai ná. Miná wa la ani zuwui vazana, kɛni wo ɓena kɔ, eɠɛ guulu kpelei. \v 11 Zooi nii wo leʋesu, wo li, wo seɠe ga wɔnɔ, toɠa ga zooi nii gizeiti ti su ta nɛmɛiti, é yɛɓɛzu ga tona ɗɛi é zeɠezu geezuʋɛ. \v 12 Zou ʋe nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI daazɔbosu, é ɠaaɓa ma, é zo konagi ma volo mɔungi ma, é li ma ɠaaɓelagi ʋɔ. \p \v 13 Ni wa ɠolona deveiti bɛ, gè ti veezu wo ya za, wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ, wo ɗa lɛbi ga wo-yii pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ, \v 14 toɠa tonai ʋu wa-yooi zu, siɛgi zu maanɛai é ʋu la, sama gelei ta foɠo gelei, wa wa-moloi ɠaalɛ ba, nii é ga ɓeleegi, ta wa-lɔɔ niinɛi, ta wa-wulɔi, \v 15 toɠa tufa ʋagɔiti pu wa-lɔɓɔi zu, wa-loganiiti daamii vai zu, wa daami wo, wo yiɠo. \p \v 16 Wa dama ga ɓɔɠɔ, wo mina ɓɔɠɔ yɛ ná, wo ʋa ɠaka, wo ʋa li ga gala kiligiti pɔ pelei, wo ʋa ti lɛbi, wo ʋa nɔkɔ ti wu. \v 17 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa yiiɠaawana wo ma, é geeɠɔlɔgi laaɠulu, tona la ʋua, zooi la aniiti pɔnɔga, wo undaa ɠa ʋili gaamanɔ zou ʋagɔi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI fea wo ʋɛ. \p \v 18 Tɔgi niiti gè ti veezu, wa ti zɛʋɛ wo-yiimaʋɛ, ti ɠɛ wo ɠisu, ti ɠili wo-yeeiti ba eɠɛ poogi, ti ɠɛ ga poogi wo-loʋalaʋɛ. \v 19 À wo-lointi kala ga tiye, wo yɛpɛ la ti ma, wa ɠɛna zeini wa-ʋɛlɛi wu, ta wa ɠɛna ziaa pelei zu, wa ɠɛna laa, ta wa wuzeɠena. \v 20 Wa ti zɛʋɛ wa-ʋɛlɛi ma laamasagi ma, ta wa-laa ziɠidaʋɛ ma. \v 21 Wo-ziiti ta wo-loun zunuiti siiti su ɠa ɠooza, eɠɛ geeɠɔlɔgiti siiti, niiti ti zɛlɛgai zooi maazu, naama yooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ma ɠona woni wo-mɛmɛwolani bɛ, ga é fe ti ya. \p \v 22 Mazɔlɔɔ ni wa ɠolona devei niiti pɛ bɛ, gè feezu wo ya ga wo makɛ, wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ, wo ziɛ ga pelei kpein é wo ɠalaga da, wo ɠili tɔ ɠilagi ʋa, \v 23 toɠa zii niiti kpein kpɛ wo luɠɔ, wa ziiti ta-yooi zeɠe ga wɔnɔ, niiti ti mɔinɗai wo ʋa, zɛbɛi ti ʋa ti leʋe wo ʋa. \v 24 Adaʋɛ kpein wo ɠɔɠɔlosu ná ma, miná ɠa ɠɛ ga wɔnɔ, wa-ɠwɛpelemaʋɛ ɠa zeeli Liɓan teʋebai ma, ta ziɛ wolai Efelate, eyɛsu é zeeli folo liizu ʋele ɓoloɗɛi ma. \v 25 Nu nɔpɛ ge la zooga é ʋa wo zakpe, eɠɛʋelei é boni la wo ma, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa dualuagi lɔ nuiti su wo luɠɔ, ti zasu ɗa ɓali, zooi kpein su ʋɛ wo leʋesu ná. \s Tuyai ta foovooi \p \v 26 Gè tuyai ta foovooi zeiɗa wo luɠɔ za, wo yiimazeɠe: \v 27 Wa tuyai zɔlɔɔ, ni wa ɠolona Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti bɛ, gè feezu wo ya za, \v 28 wa foovooi zɔlɔɔ, ni wo la ɠoloni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti bɛ, ni wa zeɠena pelei ʋa, gè ma levei veezu wo ya za, wo ɠili gala kiligiti ba, niiti wo la ti ɠwɛɛ. \p \v 29 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI liizu la ga woye zooi naa zu, ʋɛ wo ná zeɠezu ga wɔnɔ, wa tuyai loo Galizime gizei ma, wo foovooi loo Eɓale gizei ma. \v 30 Naama ɠize felegɔiti pɛ ta Zuludɛn ʋoluʋelei, pelei nii é folo liizu ʋelei naa ʋoluʋɛ, Kanaan nuiti ta-yooi zu, niiti ti zeini Zuludɛn ma ʋɛtu nɛmɛi zu, Gilegale letemaʋɛ, Molé sɛne gului, naati kobaʋɛ. \v 31 Mazɔlɔɔ wa ga ʋa Zuludɛn ɓudɛzu, wo li, wo zooi zo, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ya. Wa seɠe ga wɔnɔ, wo zei ná. \v 32 Wa dama, wo ɠolo deveiti bɛ ta tɔgiti, gè ti veezu wo ya za. \c 12 \ms1 Tɔgiti Ta Deveiti \mr (12:1—26:19) \p \v 1 Wɛlɛ tɔgiti ta deveiti ba, niiti wa ti zo, wo ɗa ziɛ ga tiye wo-zii ma voloi pɛ su, zooi naa zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI, wo-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI feezu wo ʋɛ, ga wo seɠe ga wɔnɔ. \s GALA falizuʋɛ ɠɛ ɠila nɔ \p \v 2 Wa naama adaʋɛti pɛ kpezeɠele, ʋɛ zii naati wo ʋaazu ti ɓɛɛzu, ti ɠɛni ta-ɠalagiti dɛbizu ná, gize ɠaaɠoozagiti ma, ta gize goiti, ta gulu wolaiti bu. \v 3 Wa ta-zalaɠa ɠulazuʋɛti toka, wo ta-zale ɠɔtuiti kpezeɠele, wo ta-zale wuluiti gala, wo ta-ɠɔɔɠɔ ganigiti galeɠale, ti ga ta-ɠalagiti, wo ti-laaseigi ɓale, é ɠula adaʋɛ náti, é ɲɛɛlɛ. \v 4 À mina ti-ɠɛɛwotii naama zii ta ɠɛ ga Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI. \v 5 Kɛlɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa yiimazeɠezu ga adaʋɛ ta, wo-mavofodaiti kpein saama, ʋɛ ná a ɠɛ ga seizuʋɛ, miná ɠa wa li ná, wo ɗa nɔkɔ bu. \v 6 Miná ɠa wa gala zalaɠaiti kula ná, ta zalaɠaiti, ta puusiɛiti, ta ɠuladaiti, ta minazeɠe daazeeli zalaɠaiti, ta vebɛaniiti wo daai ɠisu, ta wa-loganii ma wolaiti ta ma goiti ma yiʋo mɔungiti. \v 7 Miná ɠa ɓalaa wa daami wo ná, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, wa-o, wa-ʋɛlɛyeɠeiti-yo, wo ɠoozunɛ naama ani ʋagɔi pɛ faa zu a ɠɛ wo ya, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI a tuya loo wo ʋɛ ti zu. \p \v 8 À mina faiti kɛ, eɠɛʋelei ade kɛɛzu la za ʋɛ, ɛsɛ ka naa ɠɛɛzu nɔ, nii pagai gaazu. \v 9 Tɔɔzei wo la dɛ zeelini dooɠo bosuʋɛ, ta zooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ. \v 10 Wa ga ʋa Zuludɛn maazuɓudɛzu, wo zei zooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ, toɠa dooɠogi ve wo ya, é wo ɠula wo zili nuiti kpein zea, ti wo-maaɠoolii zu, wa zei zooi naa zu ziilɛigi zu. \v 11 Adaʋɛ ɠa ɠɛ miná, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI a yiimazeɠe ga ná, ʋɛ daaseigi a yɛ ná ʋa. Miná ɠa wa naati kpein kula ná, niiti gè wo levezu ti ma, wa-ɠala zalaɠaiti, ta wa-zalaɠaiti, ta wa-ʋuusiɛiti, ta wa-ɠuladaiti, ta vebɛaniiti wo minazeɠezu ga tiye Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ. \v 12 Wa ɠoozunɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, wa wo-loun zunuiti, ta wo-loun anzanuiti, ta wa-wotiɠɛ zunuiti, ta wa-wotiɠɛ anzanuiti, naa ʋɛɛ Levi nuiti ba, ti zeini wa-laaiti su, mazɔlɔɔ naati ti la zou nɔpɛ sɔlɔɔni wo zaama. \p \v 13 À dama ga ɓɔɠɔ, wo mina wa-ɠala zalaɠaiti kula adaʋɛ tanɔpɛ nɔ, wa ná ɠa, \v 14 kɛlɛ wa wa-ɠala zalaɠaiti kula naama adaʋɛ, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI a yeelo ná ʋa, wa-wolodai ta zu, miná ɠa wa naa kpein kɛ ná, nii gè wo levezu ma. \v 15 Anɛɛ naa ʋe, siɛgi zu wɔin a wo zo da, wa zoo wo toganii ta ʋaa, wo ma zuai mi, é zoloo tuyai ma, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI bosu wo ʋɛ, ʋɛ nɔpɛ wa zei ná. Nui nii kɔzɔai, ɓaa nii ɲadegai, ta zoo ti ta mi, eɠɛ nɔ ʋelei nu dopa zuai ɓaa goe suai miizu la. \v 16 À mina nɔ ɲamai mi, kɛlɛ wa pu ya zooi ma eɠɛ ziɛi. \p \v 17 À mina wa-moloi ma ʋuusiɛi mi wo-zeizuʋɛ, ta wa-lɔɔ niinɛi, ta wa-wulɔi, ta wa-loganii ma wolaiti ta ma goiti ma yiʋoiti, anɛɛ minazeɠe ganii gila kpalaa, ɓaa wa-vebɛaniiti wo daai ɠisu, ta wa-ɠuladaiti. \v 18 Wa ɠɛ nɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, naama adaʋɛ, ʋɛ é yeelosu ná ʋa, miná ɠa wa ti mi ná, wa wo-loun zunuiti, ta wo-loun anzanuiti, ta wa-wotiɠɛ zunuiti, ta wa-wotiɠɛ anzanuiti, ta Levi nuiti ti zeini wa-laaiti su, wa ɠoozunɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, wa-wotii ma lɔnɔgiti kpein su. \v 19 À mina yeema Levi nuiti ma, eyɛsu pɛ wo-zii ma voloi pɛ su, wa-yooi zu. \p \v 20 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wa-yooi zuwɔɔlɔzu la, eɠɛʋelei é minazeɠeni la wo ʋɛ, ni sua wɔin a wo zona, wa zoo wo naa kpein mi, nii a nɛ wo ʋɛ. \v 21 Ni adaʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa ga daaseigi ɠɛ ná, ná maaɠoozaʋɛ wo ʋa, wa-loganiiti Ɠɔoɠɔ GALAGI feezu wo ʋɛ, wa zoo wo ta zeɠe ma wolaiti su, ɓaa ma goiti su, wo paa, eɠɛʋelei gè devei veeni la wo ya, wa zoo wo mi, ʋɛ wo zeini ná, eɠɛʋelei wo pɔ la. \v 22 Wa mi, eɠɛʋelei nu a ɗa dopa zuai ɓaa goe suai mi la, nui kɔzɔai, ɓaa nii ɲadegai, naa felegɔ pɛ ka zoo é ta mi. \v 23 À dama nɔ, wo mina ɲamai mi, mazɔlɔɔ ɲamai ɠa é ga zɛnvui, à mina zɛnvui ɓɔ suai ʋa, wo ʋa mi. \v 24 À mina ta mi ɲɛgɛlɛin, wa pu ya zooi ma eɠɛ ziɛi. \v 25 À mina mi, naa ɠa a kɛ wo undaanɛ, wa wo-mavofodaiti, tɔɔzei wo naa ɠɛa, nii sɔlegai Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu. \p \v 26 Kɛlɛ wa-loganiiti wo ti veezu GALA bɛ, ta minazeɠe daazeeli zalaɠaiti, wa li ga naati naama adaʋɛ, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI yeelosu ná ʋa. \v 27 Wa gala zalaɠaiti kula, suai ʋɛɛ ma ɲamai ʋa, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-zalaɠa ɠulazuʋɛ. Wa-zalaɠai zɔiti ma ɲamai ɠa vaza Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-zalaɠa ɠulazuʋɛ, wa zoo wo ma zuai ta mi. \p \v 28 À ɠizɛ devei niiti kpein su, gè feezu wo ya, à ɠolo ti pɛ bɛ. Naazu wo undaa ɠa nɛ, wa wo-mavofodaiti, tɔɔzei nii pagai, é zɔle Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu, wa naa ɠɛɛzu. \s Nu mina ʋokɔɠɔ // Kanaan nuiti ma \p \v 29 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ziiti ma zuwu ɠaaleʋezu la wo luɠɔ, niiti wo liizu ti ʋɔ bɛ, wo ti zo, siɛgi zu wo ti ɓɛɛzu la, wo zei ta-yooi zu, \v 30 à dama ga ɓɔɠɔ, wo mina ɠɔ ga ta-ʋalii, wo ʋa ʋokɔɠɔ ti ma, ti undaaʋiliga ʋoluma wo luɠɔ. À mina ʋɔɔpɛɛ ta-ɠalagiti ta vaa ʋa, wo ʋa gaazaɠa bo ga: «Nuɓusɛi niiti ti ɠɛni ta-ɠalagiti dɛbizu ɠale? Gá pɔ gá ɓalaagi gi kɛ ga ti ɠɛʋele.» \v 31 Wo ɠɛʋelei mina ɠɛ ɠana Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI letema. Mazɔlɔɔ zii naati ti ɠɛni fai ma zii pɛ kɛɛzu, niiti ti Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu ga kɔzɔba vaiti, ti wɔin la ma. Ti yɛni liizu la, ti ɗa ti-loun zunuiti ta ti-loun anzanuiti gala ga zalaɠai ta-ɠalagiti bɛ. \p \v 32 Wa ɠolo devei kpein bɛ, nii gè feezu wo ya, wo makɛ, à mina tanɔpɛ da ma, à mina tanɔpɛ seɠe ba. \c 13 \s Kɔɔɠɔ gani kɔɔ nuiti maaɠolo vai // Izilayɛle nuiti saama \p \v 1 Tanisu GALA goo wo nui ta ɠa wuzeɠe wo zaama, ɓaa kulakɛlɛma ɠaa nui, é poogi ta ve wo ya, é wo laavɔ, é maaɓɛlɛ vai ta lɛ ga woye. \v 2 Ni poogi ɓaa maaɓɛlɛ vai é bogai, naa laa a zeelina, é ɠɛ wo ma: «Ade li, de ʋilɛ gala kiligiti polu, de ti lɛbi,» tama wo la galagi naati kwɛɛ, \v 3 à mina woilo GALA goo wo nui naa wooi ma, ɓaa kulakɛlɛma ɠaa nui naa wooi ma, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI seɠeʋɛ ga é wo ʋoluɠula la, nii a kɛ é kwɛɛ ni nɛɛʋɛ wo ʋɛ, gaamai zu, ga wo-yii pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ. \v 4 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠila kpe nɔ ɠa wa ʋilɛ polu, wo lua ba, wo ɠolo ná-deveiti bɛ, wo woilo goo ma, wo dɛbi, wo ɠili tɔun ba. \v 5 Maanɛɛʋɛ ga ti GALA goo wo nui naa ʋaa, ɓaa kulakɛlɛma ɠaa nui naa, mazɔlɔɔ kpɔɛʋɛ ga nuiti ti kololalai ɠɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI laalɔɠɔma, nii é wo ɠulani Ezipete yooi zu, é wo ɠula duɔla ʋɛlɛi wu, mazɔlɔɔ é ɠɛni pɔ ga é wo zeɠe pelei ʋa, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ma levei veeni ga wo ziɛ la. Wa faa ɲɔi lɔɔɠula ɠana ɓɔɠɔ zaama. \s Wo wɔɔla mina wo ɠaka \p \v 6 Ni è-ɠɛɛloin, è-lee ná-doun zunui, ɓaa è-loun zunui, ɓaa è-loun anzanui, ɓaa è yiima anzai, ɓaa è-wɔɔlai nɛai è ʋɛ, naa ta a suɠɔɠɔna dɔɔɠuzu ga é è lɛ ga, é ɠɛ è ma: «De li, de gala kiligiti dɛbi,» tama ɗa-o, è-mɛmɛwolani-yo, wo la ɠɛni galagi naati kwɛɛ, \v 7 galagiti ti wɛɛn nuɓusɛiti saama, ti ɓuɠama, ɓaa ɠoozama, ti zeini, é zo zou ɓela ga, é li zou ɓela ga, \v 8 mina kisu vai zo, mina woilo goo ma, mina maawɔinɠa, mina maazasa, mina ná-kakagi lɔɔɠu. \v 9 È maanɛɛʋɛ ga è paa. Yeewuzeɠe daalɔɠɔma mɔunpa, ga è paa, naa ʋoluma, nuɓusɛiti ti ɓɔ è ʋa. \v 10 Ɗa sɔ ga kɔtui, é za, tɔɔzei wɔin ɠɛa ma ga é è zeɠe Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋa, ɗa-ƓALAGI, nii é è ɠulani Ezipete yooi ʋa, duɔla ʋɛlɛi wu. \v 11 Izilayɛle nuiti kpein ta mɛni, ti lua, nu nɔpɛ ge la mɔ naama ɠɛɛwoti ɲɔi ma zii ta ɠɛa wo zaama. \s Kololala nuiti maaɠolo vai // Izilayɛle nuiti saama \p \v 12 Ni wa mɛnina taai taɠila ná-faa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feai wo ʋɛ ga wo zei su, \v 13 nu ɲakaiti kulaʋɛ wa-nuɓusɛiti ɓɔɠɔi nɔ zaama, ti ta-laazu nuiti kala ga: «Ade li, de gala kiligiti dɛbi,» tama wo la ɠɛni galagi naati kwɛɛ, \v 14 wa naa wuuzumɔ, wo ɠida bu, wo nuiti gaazaɠa ga pagɔ. Ni fai naa ɠa ga gaama, daazu ɠa ʋe nɛi, naama ɠɔzɔba vai ɠɛɛʋɛ nɛi wo zaama, \v 15 wa taa nuiti kpein paa ga boɠa zɔkpɔi, ta toganiiti. Wa koloɠolo ta su anii kpein. \v 16 Wa kɔɔzoganii kpein gaalɛ ba zaamazuʋɛ, wo taai ɠala ɲɛgɛlɛin, é ʋɛɛ ná-kɔɔzoganii ʋa ga zalaɠai Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ. Adaʋɛ ná ɠa ɠɛ ga ʋɛ ná ɠoloɠologai, taai la mɔ loga ʋolu eyɛsu pɛ. \v 17 À mina anii naa tanɔpɛ seɠe, nii maaɲɛɛ ʋɛai ba, naa ɠa a kɛ, Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-ziiɠaawanai ɠaayei, é wo maawɔinɠa, é wo maamɔin, eɠɛʋelei é ma ɠonai woni la wo-mɛmɛwolani bɛ, \v 18 wa woilona Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI woo ma, wo ɠolo ná-deveiti bɛ, gè ti veezu wo ya za, wo naa ɠɛ, nii sɔlegai Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu. \c 14 \s Fai niiti tɔgi zeiɗai ti ma, // é lo saa vai ʋa \p \v 1 Wa ga Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-dointi. Saai a loona, à mina wɛn ɓaa pɔlɔpalɛ lɔ ɓɔɠɔ ma, ɓaa wo ʋa wɔungi ɓuye wo-loʋala ʋelei ga saa wɔlɔi ma ʋoogi. \v 2 Mazɔlɔɔ wa ga nuɓusɛiti ti ɲadegai Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, Ɠɔoɠɔ GALAGI yiimazeɠeʋɛ ga woye, é wo ɠula ziiti kpein saama eteai zu, ga wo ɠɛ ga nɔnɔ yɛ. \s Sua ɲadegaiti ta kɔzɔba geleiti \r (Levi Nuiti 11:1-47) \p \v 3 À mina kɔzɔba ani nɔpɛ mi. \v 4 À wɛlɛ suai niiti ka wa zoo ti miizu: nikɛi, baalagi, ta bolii, \v 5 dopai ma zii pɛ, goegi ma zii pɛ, gize wolii, dɔɓɔ ʋaalagi, dɔɓɔ wolii, \v 6 suai nii kpein polokagi ɠaaʋaliai, é miizu, é ɗa tɛ ʋolu. \v 7 Kɛlɛ niiti wo la ti mia, anɛɛ ni ti-ʋolokagi ɠaaʋaliʋɛ, ɓaa ti miizu, ti ɗa tɛ ʋolu, naati ta ga niiti: ɲɔmɛi, zaɓei, ta foevoegoi, anɛɛ ni ta miizu, ti ɗa tɛ ʋolu, kɛlɛ ti-ʋolokagi ɠaa la ʋalini. Wa ti leve ga ti ɠɔzɔʋɛ. \v 8 Boigi ɓalaa, polokagi ɠaaʋaliʋɛ, kɛlɛ é la miizu, é ʋa ɗa tɛ ʋolu, wa deve ga kɔzɔʋɛ. À mina ti-ma zuai ta mi, wo mina vɔɔɠu ti-ma ʋoomai ta ʋa. \p \v 9 Ziɛ wu zuaiti kpein su, nii wa zoo wo mi, naa ɠa ga, niiti ma woekegi ti ʋa, ta maaɠalai ti ma. \v 10 Kɛlɛ à mina naati mi, niiti ma woeke ge la ti ʋa, ɓaa maaɠala la ti ma, wa naati deve ga ti ɠɔzɔʋɛ. \p \v 11 Wa zoo wo wɔni ɲadegai kpein mi. \v 12 Kɛlɛ wɛlɛ niiti wo la zooga wo ʋa ti mi: ɗuai ma zii pɛ, koɠɛi ma zii pɛ, \v 13 seeʋei ma zii pɛ, \v 14 kalawɔnii ma zii pɛ, \v 15 sizigoi ma zii pɛ, buungi ma zii pɛ, \v 16 ma wolaiti ta ma goiti, \v 17 kpoloɗɛ laaʋɛ wɔnii ma zii tanigaa, \v 18 ziɛ wɔnii ma zii tanigaa, ta zɛgbɛlutugi, ta dɛvɛi. \p \v 19 Fuluani goi kpein koʋegi ba, wa naati deve ga ti ɠɔzɔʋɛ, à mina naati mi. \v 20 Kɛlɛ wa zoo wo naati mi, niiti ti ɠoʋesu, ta ti ɲadegai. \p \v 21 À mina sua mi, nii saai ɓɔɠɔ ʋɛ. Wa zoo wo fe seikɔɠɔma nui ta ya, é wo ʋɔ bɛ, ga é mi, ɓaa wo pɔdi wɛɛin ta ma. Mazɔlɔɔ wa ga nuɓusɛiti ti ɲadegai Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ. \p À mina boli yiʋoi ɠili ga dee ná-ɲiimiɗɛi. \s Puusiɛ ɠula vai ma lɔgi \p \v 22 Kona-o-kona wa wa-ɓalagi zu aniiti kpein ma ʋuusiɛi zeɠe ba. \v 23 Wa mi Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, naama adaʋɛ, ʋɛ daaseigi a zei ná, é ɠɛni ga wa-moloi ma ʋuusiɛi, ta dɔɔ niinɛi nɔnɔi, ta gulɔi nɔnɔi, é ʋɛɛ wa-loganiiti ma wolaiti ta ma goiti ma yiʋo mɔungiti ba, naa ɠa a kɛ wo lua Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋa eyɛsu ɠɔ, wo-zii ma voloi pɛ su. \v 24 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI tuya loozu la wo ʋɛ, é ʋooʋa gola, tanisu wo la zooga wo ʋa lii la, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa ga daaseigi ɠɛ ná, tɔɔzei ná maaɠooza vai ʋa, \v 25 wa puusiɛi ʋɔdi, wo ma walii zeɠe, wo lii la naama adaʋɛ, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa. \v 26 Miná, wa zoo wo naa kpein geya, nii wɔin wo ma, toganii ma wolaiti ta ma goiti, ta dɔɔi, ta kpɔleɓɔle ganiiti ta nu ɠaazulati, nii nɔpɛ nɛai wo ʋɛ, wo daami wo ná, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, wo ɠoozunɛ, wa-o, wa-ʋɛlɛyeɠeiti-yo. \p \v 27 À mina yeema Levi nuiti ma, ta ɠɛ wo zaama, mazɔlɔɔ ti la ada nɔpɛ sɔlɔɔni zooi zu ga tɔnɔ ga wo ɠɛʋele. \v 28 Kona zaʋasaʋagi ma, wa konagi zaʋasiɛi ma ʋuusiɛi zeɠe wa-ɓalagi zu aniiti kpein ba, wo pu wa-laazuʋɛ. \v 29 Levi nuiti, ti la ada nɔpɛ sɔlɔɔni zooi zu ga tɔnɔ, naati ta ʋa, ta seikɔɠɔma nuiti, ta podointi, ta poanzaiti ti zeini wa-laazuʋɛ, ti daami wo, ti yiɠo. Naazu Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa tuya loo wa-wotii kpein ma, niiti wa ɠɛ ti ɠɛɛzu. \c 15 \s Kuyeiti suvaayɛ konagiti \r (Levi Nuiti 25:1-7) \p \v 1 Konagi lɔfelasiɛiti kpein ma, wa kuyeiti suvaayɛ. \v 2 Wɛlɛ kuyeiti suvaayɛ pelei ʋa: Siɛgi zu kuyei zuvaayɛ konagi ma zezei wosu da, Ɠɔoɠɔ GALAGI lɛbi vai ma, nu kpein é kuye ʋɛai seiɲɔɠɔi ma, é ga zou loin ga tɔun kɛʋele, é mina ani nɔpɛ maaloli ma. \v 3 Wa zoo wo ɓɔi wɛɛinti da ga ti ta-ɠuyeiti sala, kɛlɛ wa wo-zeiɲɔɠɔiti, zou lointi tɔnɔi yɛ ná, wo mina ani nɔpɛ maaloli ti ma. \v 4 Tama maa la nɛɛni ga bala nu ʋa ɠɛ wo zaama, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa pɔ ga é tuyai loo wo ʋɛ, é ʋooʋa, zooi naa zu, nii é feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ, \v 5 ni nɔ wa woilo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wooi ma, deveiti gè ti veezu wo ya za, wo ti zo, wo ɗa ziɛ ga tiye. \v 6 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa tuya loo wo ʋɛ, eɠɛʋelei é minazeɠeni la. Naazu wa ɗa wali ɠuyei ʋɛɛ zou ɠiligaa ma, wo la lɔdɔ boga eyɛsu pɛ. Wa zei zii mɔinmɔin unda, kɛlɛ tanɔpɛ ge la zeiɗa wo unda. \p \v 7 Ni wo-zeiɲɔɠɔi, zou loin ta a lɔɔna baladai zu, naama yooi zu nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ, à mina ɠaazumaavɔ bɛ, wo ʋa ɓe kuyei ʋɛɛzu ma. \v 8 Kɛlɛ wa naa ʋɛɛ ma ga kuyei, nii a kula kpɛdɛ ma vai zu ɲɛgɛlɛin. \v 9 À dama, kisiɛ ɲɔi mina lɔ wo-yiimaʋɛ, wo ʋa ɠɛ ma: «Konagi lɔfelasiɛi maaɓuɠa, kuyeiti suvaayɛ konagi,» naa maaʋele ma, wo ɠaazu ɲɔi lo wo-zeiɲɔɠɔi zou loin ʋa, é ga bala nui, wo la ani nɔpɛ fea zea. Mazɔlɔɔ toɠa ɓaazaɠa ga wo-lɔɠɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI ma, wa ɠɛ ga sɔba nu. \v 10 À kuyei ʋɛɛ ma, wo fe zea ga koozunɛɛi. À mina kɛ ga ɓala vaa. Naa a ɠɛɛna, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa tuya loo wa-woti ɠɛai kpein ma, ta wa-woti ɠɛɛzuʋɛti kpein. \v 11 Bala nuiti ta ɠɛ nɔ ɠɔ wo zaama zooi zu, naa ɠa é ba, gè wo levea ga wo ɠɛ ga faanɛɛ ɠɛɛ nu, wo yeavie gola wo-zeiɲɔɠɔi zou lointi bɛ, ta maanɔɠɔ nuiti, ta bala nuiti ti zooi zu. \s Duɔiti kula vai duɔlai zu \r (Ɛgezɔde 21:1-11; // Levi Nuiti 25:39-46) \p \v 12 Ni wo-ɠɛɛloin Eɓulu nui ta, zunu ɓaa anzanu, a ɓɔɠɔ ʋɔdina wo ma, toɠa botii ɠɛ wo ʋɛ kona dɔzita laawu. Kɛlɛ konagi lɔfelasiɛi ma, wa fie, é zeɠe wo ʋɔ bɛ, é li. \v 13 Siɛgi zu wo fiesu la, ga é ɠɛ ɓɔɠɔ yeema, é zeɠe wo ʋɔ bɛ, é li, à mina ɓe ba, é ʋa li ga yeaɲaka. \v 14 Wa faanɛɛ ɠɛ bɛ, é zoloo tuyai ma, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI toa wo ʋɛ, wo seɠe wa-logani goiti ba, ta wa-moloi é ga ɓeleegi, ta wa-lɔɔi. \v 15 À ɠizɛ su ga wa ɓɔɠɔi wo ɠɛni ga duɔiti Ezipete yooi zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa é wo unmɔɔni. Naa ɠa é kɛɛzu, gè niima levei veezu la wo ya za. \p \v 16 Ni wa-luɔi a ɠɛna, é la pɔ é zeɠe wo ʋɔ bɛ, tɔɔzei é ɠilia wo ʋa, wa wa-ʋɛlɛyeɠei, toɠa gaanɛ zu wo ʋɔ bɛ, \v 17 naazu wa kɔlu ɠaazoɓagi zeɠe, wo goii ʋɛɛ wa-ɓogi ʋa, wo bɔ. Naazu toɠa ɠɛ ga wa-wotiɠɛ nui eyɛsu ɠɔ. Wa kɛ ɠana nɔ ga wa-wotiɠɛ anzanui. \p \v 18 Naa mina ɠɛ wo ʋɛ ga faaɓa, duɔ vie fai zu wo ʋɛ, é ʋa li ɓɔɠɔ yeema, é zeɠe wo ʋɔ bɛ, mazɔlɔɔ é botii ɠɛa wo ʋɛ kona dɔzita laawu, é botii ɠɛa wo ʋɛ, nii a ɠɛ ga sala zeɠe nui nɔnɔi zeizu felegɔ ɠɛʋele. Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI tuya loo wo ʋɛ, naa kpein su, nii wo kɛɛzu. \s Toganiiti ti-ma yiʋo mɔungiti \p \v 19 Wa-loganii ma wolaiti ta ma goiti ma yiʋo mɔungiti, ti ga ma zinɛiti, à naati fe Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ. À mina boti ɠɛ ga wa-nikɛiti ma yiʋo mɔungi. À mina wa-ʋaalagiti ma yiʋo mɔungiti maaleɠai leʋe. \v 20 Wa-o, wa-ʋɛlɛyeɠeiti-yo, wa ɗa mi konagi leʋe daa ɠilagila, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, naama adaʋɛ, ʋɛ é yeelosu ná ʋa. \v 21 Ni nɛɛʋuzu ɠa ba, ni toɠa lɛkpuzu, ɓaa gaazuɠolea ʋe, ɓaa nɛɛʋuzu wola ɠili ge ɠɛ ba, à mina naa ɠula ga zalaɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ. \v 22 Wa mi, ʋɛ wo zeini ná, nui nii kɔzɔai, ɓaa nii ɲadegai, naati seizu felegɔiti pɛ ta zoo ti ta mi, eɠɛʋelei nɔ nu a ɗa dopai ɓaa goegi mi la. \v 23 Kɛlɛ à mina ma ɲamai mi eyɛsu pɛ. Wa pu ya zooi ma, eɠɛ ziɛi. \c 16 \s Pake fɛtii \r (Ɛgezɔde 12:1-20) \p \v 1 À ɠaaɓa, molo ɠulasu alugi ma, wo Pake fɛtii ɠula Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI lɛbi vai ma, mazɔlɔɔ naama alugi ma ɓidii ta ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wo ɠulani la Ezipete yooi ʋa. \v 2 Wa nikɛi ɠula ga Pake zalaɠai, ɓaa baalagi, ɓaa bolii, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI lɛbi vaa ma, naama adaʋɛ, ʋɛ a yeelo ná ʋa, ga daaseigi ɠɛ ná. \v 3 Ɓului lɛʋɛi su, à mina naa ɓɔ Pake daamianigi ʋa, wo ʋa mi, kɛlɛ folo lɔfela laawu, wa yɛ ɓului miizu, nii lɛʋɛ la su. Ziizoolɛ ɓului naa ɠa wo ɠitoo su ga wo zeɠeni Ezipete yooi zu ga gaazuvilɛi. Naa maaʋele ma, wo-zii ma voloi pɛ su, wo-ɠi ka yɛ wo zeɠe voloi zu Ezipete yooi zu. \v 4 Naama volo lɔfelai kpein daawu, maa la nɛɛni nu ʋa lɛʋɛi ʋo gila kpalaa ka wo-zeizuʋɛ wa-yooi kpein su. Nii é ga suai é ɠulazu ga zalaɠai folo mɔungi ma ɓɔkɔi, nu mina tanɔpɛ makɛ, é ʋa yɛsu sobui ʋa zeeli. \v 5 Wo la zooga wo ʋa Pakegi ma zalaɠa zuai ʋaa taaiti pɛ nɔ zu, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ti veezu wo ya ga wo-zeizuʋɛ. \v 6 Kɛni nɔ ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa, ga daaseigi ɠɛ ná, miná ɠa wa Pake zalaɠai ɠula ná. Wa zalaɠa zuai ɠɔdaaleʋe foloi daa ziɛgi zu, siɛgi zu wo wuzeɠeni la Ezipete yooi zu. \v 7 Wa suai ɠili, wo mi naama adaʋɛ, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa. Poluma zobui, wa zoo wo li wa-zeɠe ɠotaiti bu. \v 8 Folo lɔzita laawu, wa yɛ ɓului miizu, nii lɛʋɛ la su. Folo lɔfelasiɛi, wa maaɓɔ ɲadegai wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI lɛbi vai ma. À mina boti nɔpɛ kɛ naama volo ná. \s Pantekote voloi ma vɛtii \r (Ɛgezɔde 34:22; // Levi Nuiti 23:15-21) \p \v 9 Wa dɔɔɠɔi ɠaalu ga dɔfela. Wa gaalu fai lɔɔzei, siɛgi zu moloi é ga ɓeleegi, wa naa leʋe vai lɔɔzeina la, wa molo leʋe woɠai lɔɔna su nɔ feya. \v 10 Naa ʋolu, wa dɔɔɠɔiti ma vɛtii ɠula Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI lɛbi vaa ma. Wa vebɛaniiti fe bɛ, wo daai ɠisu, é zoloo tuyai ma, nii wa-ƓALAGI a too wo ʋɛ. \v 11 Wa ɠoozunɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, wa wo-loun zunuiti, wa wo-loun anzanuiti, wa wa-wotiɠɛ zunuiti, wa wa-wotiɠɛ anzanuiti, wa Levi nuiti ta ɠɛ zeini wa-laaiti su, ta seikɔɠɔma nuiti, ta podointi, ta poanzaiti ta ɠɛ wo zaama, naama adaʋɛ, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa ga daaseigi ɠɛ ná. \v 12 Wa ɠizɛ su ga wo ɠɛni ga duɔiti Ezipete yooi zu. Wa ɠaaɓa, wo devei tɛiti so, wo ziɛ ga tiye. \s Kota vɛtii \r (Levi Nuiti 23:33-43) \p \v 13 Siɛgi zu wo ɓesu la ga moloi loɠa, nii é ga ɓeleegi, ta dɔɔ ɓɛtɛ vai, wa kota vɛtii ɠula, wa naa ɠɛ folo lɔfela laawu. \v 14 Wa ɠɛ koozunɛɛi zu, wo ɗa fɛtii ɠula, wa wo-loun zunuiti, wa wo-loun anzanuiti, wa wa-wotiɠɛ zunuiti, wa wa-wotiɠɛ anzanuiti, é ʋɛɛ Levi nuiti ba, ta seikɔɠɔma nuiti, ta podointi, ta poanzaiti ti zeini wo zaama. \v 15 Folo lɔfela ɠa wa kɛ fɛtii ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI lɛbi vaa ma, naama adaʋɛ, ʋɛ é yeelosu ná ʋa, tɔɔzei toɠa ʋaazu tuya loozu kpalagi zu anii kpein ma, ta botii kpein wa kɛ, naa ɠa a kɛ, wo ɠɛ koozunɛɛi zu, nii kwɛ ge la ba. \p \v 16 Ná zeizu ɠa ɠɛ saʋa konagi zu, zunuiti kpein ti ɠula kɛlɛma Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, naama adaʋɛ, ʋɛ a yeelo ná ʋa: ɓului nii lɛʋɛ la su naama vɛtii zu, ta dɔɔɠɔiti ma vɛtii zu, ta kota vɛtii zu. Nu nɔpɛ ge mina ɠula kɛlɛma Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu ga yeaɲaka. \v 17 Kɛlɛ ɛsɛ gilagilagi ɠa ʋa ga gala kɔɔi, é zoloo ná-sɔlɔɔgi ma, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI tuya loa bɛ la. \s Tukpɔɠaaleʋe nuiti sei vai \p \v 18 Taaiti kpein Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ti veezu wo ʋɛ, wa tukpɔɠaaleʋe nuiti sei naati, ta kundiɠiiti wa-wolodaiti su, ti ɗa nuɓusɛiti tukpɔɠaaleʋe ga telebodai. \v 19 À mina tukpɔi maaʋe, à mina zeelɔzɔɠɔzu ɠɛ, à mina lobɛani zo, wo ʋa yaava, mazɔlɔɔ lobɛanii ɠa ɗa ɠima nuiti gaazuɠole, é sɔbalala nuiti ta-vai maaʋe. \v 20 À ɠaaɓa, wo tukpɔɠaaleʋe ga sɔledai, naazu wa zoo wo wa-eteai ziɛ, wo zooi zeɠe ga wɔnɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ. \s Faiti tɔgi zeiɗai ti ma \p \v 21 À mina sale wului ta lo zalaɠa ɠulazuʋɛ ɠobaʋɛ, nii wo ʋaazu kpɛtɛzu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ. \v 22 À mina sale ɠɔtu ɠaalɔ naa ɠobaʋɛ, mazɔlɔɔ naama ɠɛɛwotii ma ziiti wɔinzeɠeʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ma. \c 17 \p \v 1 À mina sua ɠula ga zalaɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, nii nɛɛʋuzuʋɛ tanɔpɛ ge ba, é ɠɛni ga nikɛi, ɓaa baalagi, ɓaa bolii, mazɔlɔɔ toɠa ɠɛ ga kɔzɔba ani Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ. \p \v 2 Tanisu taaiti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ti veezu wo ʋɛ, zunui ta, ɓaa anzanui ta ɠa ɠɛ ta zu, é ɗa wa-ƓALAGI Ɠɔoɠɔ GALAGI wanama vai ɠɛ, é ná-minazeɠegi ɠoloɠolo, \v 3 é li, é ɗa gala kiligiti dɛbi, é ɗa nɔkɔ ti wu, é ɗa nɔkɔ foloi wu, ta alugi, ɓaa somideɠaiti kpein, nii é devei laalɔɠɔma nii gè feeni. \v 4 Wa ma woo mɛnina feya, wo ɠwɛɛ faa ɠɛ su, à ná wola wuuɓɛ ga pagɔ. Ni gaama ʋe, fai naa ɠoleʋɛ, kɔzɔba vai naa ɠɛɛʋɛ Izilayɛle nuiti saama, \v 5 nu ɲɔi naa, é ɠɛni ga zunu ɓaa anzanu, wa ʋaa la nu lɛɛzuʋɛ taazuʋɛ, wo sɔ ga kɔtuiti, é za. \v 6 Nii maanɛai é za, zeele felegɔ ɓaa saʋagɔ ná-zeele wooi ɠa wa lo ma, wo paa, zeele ɠila ná-zeele woo la kula ɠɛa su. \v 7 Zeeleiti ta ɠɛ ga ma mɔungi ti kɔtuiti pili ma, paa vai zu, nuɓusɛi mɔtaiti ta ɓɔ ti ʋa niina. Wa faa ɲɔi ɠula ɓɔɠɔ zaama ɠana. \s Faaɓaagiti ka // ti-ma lukpɔi ɠaa a leʋe // GALA seizuʋɛ \p \v 8 Ni fai ta a ʋaana, é ʋilɛ nu ʋaa vaa ʋa, ɓaa kpɔɛ vaa, ɓaa nu maawana vaa, ɓaa faa ta, nii kpaai, wa li ga naa, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa. \v 9 Wa li, wo Levi nuiti pɛtɛ, ti ga zalaɠa ɠula nuiti, ta tukpɔɠaaleʋe nui é ná. Wa ti ɠaazaɠa, ti tukpɔi ɠaaleʋe wo ʋɛ. \v 10 Wa kɛ ɠana, eɠɛʋelei ta tukpɔi ɠaaleʋe la wo ʋɛ, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI yeelosu ná ʋa. Wa ɠaaɓa, wo ziɛ ga naa, nii ta wo ɠala da. \v 11 Wa ziɛ ga tɔ gooi, ta wo ɠala da, ta tukpɔi naa ti gaaleʋezu, wo mina zeɠe ta-levei gila kpalaa ba. \v 12 Ni nui ta a ɠɛlɛna ga ná-wasogi maaʋele, é la woiloni zalaɠa ɠula nui wooi ma, nii é Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-botii zu, ɓaa tukpɔɠaaleʋe nui é ná, zunui naa ɠa za. Wa faa ɲɔi ɠula ɠana Izilayɛle nuiti saama. \v 13 Nuɓusɛiti ta mɛnina, dualuagi ɠa ti kpein so, nu nɔpɛ ge la mɔ waso fai naa ma zii ta ɠɛa. \s Masadai \p \v 14 Siɛgi zu wo lɛɛzu la naama yooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ, wo seɠe ga wɔnɔ, wo zei su, tanisu wa ʋaazu ɠɛɛzu ma: «Ade masa sei ɓɔɠɔ unda, eɠɛʋelei zii zɔiti ti la, ti de-maaɠoolii zu.» \v 15 Wa masagi naa zei ɓɔɠɔ unda, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI a yiimazeɠe la. Zou loin ta ɠa wa seɠe, wo sei ɓɔɠɔ unda, wo la zooga wo ʋa yeelo wɛɛn ʋa ga wa-masagi. \v 16 Masagi naa mina sooi wola mɔin ɓɔɠɔ ya, é mina nuɓusɛiti teʋe Ezipete yooi zu, ga ti li, ti soo mɔinɗa ɠeya ná. Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni wo ma: «À mina mɔ ɠale ma, wo ʋa ziɛ ga pelei ná.» \v 17 Anzai mina mɔin, kigi a ʋa ʋote, a ʋa zeɠe GALA ba. É mina walii wola ɠaalɛ ba, ɓaa zanugi. \p \v 18 Siɛgi zu a zeina la masa kpɔkpɔgi ɠa, toɠa tɔ sɛʋɛi zɛʋɛ ɓɔɠɔ ʋɛ, sɛʋɛi ta zu, toɠa bo Levi nuiti ma, ti ga zalaɠa ɠula nuiti, ga ti fe zea. \v 19 Naama zɛʋɛi mina ɠula zea, é ɗa kala sii ma voloi pɛ su, naa ɠa a kɛ é Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-GALAGI ɠaazuluaba vai maaɠɔli, é tɔ gooiti kpein so, ta deveiti, é ɗa ziɛ ga tiye, \v 20 naa ɠa a kɛ, é mina ʋili kibɔɔlɔmai zu, é ʋa waso zou nuiti ma, é ʋa zeɠe devei gila kpalaa ba, nii a kɛ, sii zuɠooza ná-masadai zu, ta mavofodaiti, Izilayɛle nuiti saama. \c 18 \s Levi nuiti ti ga zalaɠa ɠula nuiti ti-laamiizuʋɛ \p \v 1 Levi nuiti ti ga zalaɠa ɠula nuiti, ta Levi mavofodai zɔiti kpein, ti la zou nɔpɛ sɔlɔɔga ga tɔnɔ, eɠɛʋelei Izilayɛle nui zɔiti ti la. Ta ti-ɠɔnɔgi zɔlɔɔ gala zalaɠaiti su, ta ani ʋagɔi kpein niiti ti veezu Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ. \v 2 Zou la ɠɛa ti ya ga tɔnɔ, zou lointi saama. Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa é ga tɔnɔi, eɠɛʋelei tɔ ɓɔɠɔi boni la wo ma. \p \v 3 Wɛlɛ, ʋɛ ná a ɠɛ ga zalaɠa ɠula nuiti daamiizu, nuɓusɛiti ta fe ti ya, niiti ta nikɛi ɠula ga zalaɠai, ɓaa baalagi, ta ma ɓakigi ve zalaɠa ɠula nuiti zea, ta ma ɓalɔiti, ta ma ɓudɛgi. \v 4 Wa zooi ʋaalɔnɔ mɔungiti kpein fe ti ya, ga moloi nii é ga ɓeleegi, ta dɔɔ niinɛi, ta gulɔi, ta baala deɠa mɔungi wa teʋe wa-ʋaalagiti ma. \v 5 Mazɔlɔɔ wa-wolodamaiti saama, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yiimazeɠeʋɛ ga Levi nuiti ta ti-mavofodaiti, é ti lo seizu ɲadegai ma wotii untuɠɔ daaseigi vaa zu eyɛsu ɠɔ. \p \v 6 Siɛgi zu Levi nui ta zeɠezu la Izilayɛle laai ta zu, ʋɛ é ɠɛni zeini ná, tɔɔzei wɔinʋɛ ga é li ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI yeelogai ná ʋa, \v 7 é ɗa botii ɠɛ, Ɠɔoɠɔ GALAGI, ná-GALAGI laaseigi zu, eɠɛʋelei nɔ kɛɛɠɛleaiti, Levi nui zɔiti ti losu da Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠakala. \v 8 Toɠa nɔnɔ ma laamianigi zɔlɔɔ, é zoloo naati tɔnɔi liegɔi ma, naa la ɓɔni pogani ʋaalɔnɔgi ʋa, é pɔdizu, nii é sɔlɔɔni kɛɛɠɛni zea. \s Zɛɛ ɠala goo wo nuiti ta-vai \p \v 9 Siɛgi zu wo lɛɛzu la zooi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ, à mina ʋokɔɠɔ kɔzɔba ɠɛɛwotii naati ma, niiti zooi naa zu nuɓusɛiti ti ti ɠɛɛzu. \v 10 Nu nɔpɛ ge mina ɠɛ wo zaama, nii a ná-doun zunui ɓaa ná-doun anzanui ɠula ga zalaɠai, é ʋa gala abui ɠa. Nu nɔpɛ ge mina ungaiziɛ vaa ɠɛ, ɓaa ʋelela ʋele vaa wo faa, ɓaa adɔɓɛɛ vaa, ɓaa zoɠo vaa, \v 11 ɓaa sale ʋili ma vaa, ɓaa zɛnvu ɠaazaɠa faa, ɓaa gɔvɛ ɠaazaɠa faa. \v 12 Mazɔlɔɔ niiti ti naama vaiti kɛɛzu, naati ta ga kɔzɔba nu Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu, tɔɔzei zooi nii wo ʋaazu lɔɔzu su, nuiti ti zeini ná, naati ti ɓɔɠɔ veeni naama vaiti zea, naa ɠa é kɛɛzu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa ti ɓɛɛzu wo luɠɔ. \v 13 Wɔun wo letegi, à ɓɔɠɔ ve Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, peelalazu mina ɠɛ wo ʋa. \v 14 Mazɔlɔɔ zii naati wo ʋaazu ti ɓɛɛzu, ta ɗa woilo adɔɓɛɛ nuiti gooi ma, ta ungaiziɛ nuiti, kɛlɛ wɔun wa, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI la pɔ ga wo ʋa naa ma zii tanɔpɛ kɛ. \s GALA goo wo nu ɠiteiti \p \v 15 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa GALA goo wo nui ta wuzeɠezu wo ʋɛ ga nɔ̀un kɛʋele, wo-ɠɛɛleaiti saama. À woilo goo ma. \v 16 Naa zoloogɛ naa ma, nii wo maaɠaazaɠaboni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ma, voloi wo ɠaalɛɛni ba la Wolɛɓe gizei ma, wo ɠɛni ma: «Gi la mɔ pɔ ga gi ʋa Ɠɔoɠɔ GALAGI gá-ƓALAGI wooi mɛni, gi la mɔ pɔ gi ʋa niima abu wolai ɠa. Gi la pɔ gi ʋa za.» \v 17 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà naazu: «Gè vaa naa wu, nii ti bosu ɠani. \v 18 Nà GALA goo wo nui ta wuzeɠezu ti ʋɛ, ti-ɠɛɛleaiti saama, ga è ɠɛʋele. Nà dàawooi ʋu da, toɠa naa kpein bo ti ma, nii nà deve ma. \v 19 Ni nui ta a ɠɛlɛna, ga é mina woilo naa ma, nii é bosu dàaseigi zu, nà ɓɔɠɔi, nà su ɓolo ve zea. \v 20 Kɛlɛ ni gala goo wo nui ta a ɓɔɛna dàaseigi zu ga gaazumaanɛɛi, é wooi ta wo, nii gè la deveni ga é bo, ɓaa é ɓɔɛ gala kiligiti daaseigi zu, gala goo wo nui naa ɠa za.» \p \v 21 Tanisu, wa ɓɔɠɔ ɠaazaɠasu ga: «Gá wooi naa ɠwɛɛ ɠale, nii é la zeɠeni Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɔ?» \v 22 Siɛgi zu gala goo wo nui ɓɔɛzu la Ɠɔoɠɔ GALAGI laaseigi zu, gooi la ʋilɛni su, naa la ɠɛɛni, nii é bogai, Ɠɔoɠɔ GALAGI laade é ʋa naama wooi wo. Gaazulɛɛi nɔ ɠa gala goo wo nui naa, a naa wo da. À mina va bu, é ʋa wo laavɔ. \c 19 \s Maaʋela laaiti \r (Gaalu Sɛʋɛi 35:9-34; // Zozuwe 20:1-9) \p \v 1 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋaazu ziiti kpɛɛzu la, niiti é pɔ é ta-yooi ve wo ya, siɛgi zu wo ti ɓɛɛzu la, wo zei ta-laaiti su, ta ta-ʋɛlɛiti bu, \v 2 wa taa saʋagɔ yɛ ná yɛ zooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ. \v 3 Wa peleiti to ti ʋa, nii a kɛ nu ʋaa nui ɗa lɔɔɠuzu ɠaiziɛ ná, wa zooi ʋalisu ga saʋagɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ. \p \v 4 Wɛlɛ ʋelei nu ʋaa nui maanɛai la, é ɓɔɠɔ maaʋela la, taai naati gila su, zɛnvui ʋa ɠizo: Ni é seiɲɔɠɔi ʋaaʋɛ, é la gaaɠilini ma, naa ná-wɔinzeɠema ɠi ge la ɠɛa kisu kaipa. \v 5 A ɠɛna nɔ ga tanisu ti li ta bɔɔlai dɔɓɔi zu, gulu leʋezuʋɛ, a yɛna gului ʋɔsu, zoovɛi ɠula ma ungi ɠa, é bɔɔlai zaɠa, é za. Zunui naa ɠa zoo é ʋela, é li taai naati gila su, zɛnvui ɠizo, \v 6 naa ɠa a kɛ, ɲamai ʋotokula nui mina lia ʋilɛsu polu, ná-ziiɠaawana wolai zu, é ʋa so, ni siɛ ɠooza ka a wo, é ʋa zeeli taai naa ma, a ʋa paa, tama zunui naa maa la nɛɛni, é ʋa za. Wɔinzeɠema vaa la ɠɛa ti yɔɠɔzu kaipa ta seiɲɔɠɔi, é paai. \v 7 Naa ɠa é ba, gè devei vea wo ya, ga wo yeelo taa saʋagɔ ʋa ɓɔɠɔ ʋɛ yɛ. \p \v 8 Ni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI a wa-yooi zuwɔɔlɔna, eɠɛʋelei é minazeɠeni wo-mɛmɛwolani bɛ, é zooi kpein fe wo ya, nii é minazeɠea ga é fe wo ya, \v 9 ni nɔ wa devei niiti so, wo ɗa ziɛ ga tiye, nii gè feezu wo ya za, wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ, wo ziɛ siɛnɔpɛ su ga ná-pelei, wa taa saʋagɔ la taa saʋagɔi niiti ma ɓɔɠɔ ʋɛ, \v 10 naa ɠa a kɛ, nu la sɔbalala nu ʋaa, ma ɲamai ʋa ʋu zooi nii zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ, nu ʋaa ɲama ɠotoi la ɠɛa wo ʋa naazu. \p \v 11 Kɛlɛ ni wɔinzeɠemai ɠa nui ta ɠisu seiɲɔɠɔi laalɔɠɔma, é ɗa gaaʋɛɛnɛ, é so, é doɠa, naa za, é ʋela, é li, é zei naama laai taɠila su, \v 12 ná-taazu ɠɛwolaiti ta nu leʋe kalama, a ʋaana, ti fe ɲamai puai, naa ʋotokula nui ya, naa ɠa a kɛ é za. \v 13 À mina maawɔinɠa, wa Izilayɛle ɲade ɠana sɔbalala nui ɲamai ma puai, wa ɠɛ gaanɛɛi zu. \s Kwɛmaʋɛ ma maaɲɛɛ // ta zɛɛ zeele vai \p \v 14 Siɛgi zu wo zeizu la zooi naa zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ, à mina kwɛ ma ɠɔtui zeɠe daazuʋɛ, nii é wo-zeiɲɔɠɔi ɠwɛgi lɛɛzu, nii nu mɔungiti ti daani, ti ʋaai ma. \p \v 15 Zeele ɠilagi ná-zeele wooi la zoga nu ɠilagi laalɔɠɔma, é ʋa lo ná-faaɠaazagi ʋa, ɓaa ná-faa ɲɔi, ɓaa kotoi tanɔpɛ nu a kɛ. Fai pɛ gaa ɠa ɠula ba nɔ, ga zeele felegɔ ɓaa zeele saʋagɔ ná-zeele wooi maaʋele. \v 16 Ni zɛɛ zeelei a zɛɛi ʋɛɛna nui ta ma, faa ɲɔi ta ma vaa zu, \v 17 nu felegɔiti ti zakpegai, naati ta ʋa Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠakala, zalaɠa ɠula nuiti ta tukpɔɠaaleʋe nuiti kakala, niiti ti botii zu naama ziɛgi zu. \v 18 Tukpɔɠaaleʋe nuiti ta naa wuuɓɛ ga pagɔ gola. Ni ta kaana ga zeelei zɛɛi woni, zɛɛ zeele wooi nɔ ɠa é boni kɛɛɠɛloin laalɔɠɔma, \v 19 naazu wa naa ɠɛ la, nii é wɔinni ga é ɠɛ ga kɛɛɠɛloin. Ʋele ɠana wa faa ɲɔi ɠula la ɓɔɠɔ zaama. \v 20 Zɔiti ta mɛnina, ta lua, nu nɔpɛ ge la mɔ naa ɠɛɠala vaa ɲɔi ta ɠɛa wo zaama. \v 21 À mina maawɔinɠa ɠɛ, devei ɠa ɠɛ ga: Zɛnvui ʋoto ka ɠɛ ga zɛnvui, nu ɠaazuɠɛzɛi ʋoto ka ɠɛ ga nu ɠaazuɠɛzɛi, nu ɲiiga ʋoto ka ɠɛ ga nu ɲiiga, nu yeei ʋoto ka ɠɛ ga nu yeei, nu ɠɔɠɔi ʋoto ka ɠɛ ga nu ɠɔɠɔi. \c 20 \s Kɔɔɠɔ vai ma lɔgiti \p \v 1 Siɛgi zu wo liizu la kɔɔmaʋɛ wo zili nuiti daalɔɠɔma, wo sooiti ka, ta kɔɔɠɔ wotoloiti, ta kɔɔɠɔ nuiti, ti mɔinɗai wo ʋa, à mina lua ti ʋa. Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nii é wo ɠulani Ezipete yooi ʋa, naa ɠa wo ʋa. \v 2 Wa ɠɛna ɠɛʋele ɓɛtɛa ga wo ʋa kɔɔi lɔɔzei, zalaɠa ɠula nui ɠa maaɓuɠa wo ʋa, é ɓɔɛ kɔɔɠɔ nuiti pɔ. \v 3 Toɠa ɠɛ ma: «À woilo ma, Izilayɛle nuiti! Wo ʋaa za, ga wo kɔɔi ɠɔ wo zili nuiti daalɔɠɔma. À mina iɲɔteʋe wo-yiimaʋɛ. À mina lua, wo zasu mina ɓali, wo-ɠigi mina zupu ti ɠaazu. \v 4 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa losu wo luɠɔ, é kɔɔi ɠɔ wo ʋɛ wo zili nuiti daalɔɠɔma, naa ɠa a kɛ é wo ɠizo.» \p \v 5 Naa ʋoluma, kundiɠiiti ta ɓɔɛ kɔɔɠɔ nuiti pɔ, ti ɠɛ ti ma: «Nui ta ɠa wo zaama nɛi ɓaa, nii é pɛlɛ niinɛ logai, é la dɛ daalaoni? É ɠale ma ná-taazu, a ʋa za kɔɔmaʋɛ, nu ɠili ge ʋa niinɛ mɔunpa. \v 6 Nui ta ɠa wo zaama nɛi, nii é leezɛn ɓelei leʋeai, é la dɛ ma waa mɔungi ɠulani? É ɠale ma ná-taazu, a ʋa za kɔɔmaʋɛ, nu ɠili ge ʋa ná-leezɛn ɓelei ma waa mɔungi ɠula. \v 7 Nui ta ɠa wo zaama nɛi, nii é anzanui ta maazogai, é la dɛ fuluni? É ɠale ma ná-taazu, a ʋa za kɔɔmaʋɛ, taɠili ge ʋa ná-anzanu maazogai zei.» \v 8 Kundiɠiiti ta ɓɔɛ kɔɔɠɔ nuiti pɔ mɔnɔ, ti ɠɛ ti ma: «Nui ta ɠa wo zaama nɛi, nii é luazu, iɲɔteʋeai? É ɠale ma ná-taazu, a ʋa kɛɛɠɛleaiti iɲɔteʋe ga ɓɔɠɔ ɠɛʋele.» \v 9 Siɛgi zu kundiɠiiti ti ɓesu da ga ɓɔɛ kɔɔɠɔ nuiti pɔ, ta kundiɠiiti sei niina nu ɓulugiti unda. \p \v 10 Siɛgi zu wo liizu la taai zosu, wo bo taazeigiti ma ga, ti ɓɔɠɔ ve wo ya, kɔɔɠɔ vaa mina ɠɛ ba. \v 11 Ni ta vaana wo ɠisu vai wu, ti taai laalao wo ʋɛ, ta-nuɓusɛiti kpein ta ɠɛ ga wa-wotiɠɛ nuiti, ti ɠɛ ga wa-luɔiti. \v 12 Ta ɠɛlɛna wo ɠisu vai ʋa, ti kɔɔi laalɛ wo wu, wa lati taai ma, wo sei kɛlɛ su. \v 13 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa dɔ wo yeezu, wa zunuiti kpein paa ga boɠa zɔkpɔi. \v 14 Kɛlɛ anzanuiti, ta doungoiti, ta toganiiti, ta kɔɔzoganiiti wa ka taazuʋɛ, wa naati kpein seɠe ɓɔɠɔ ʋɛ. Kɔɔzoganiiti wa ti ɠula wo zili nuiti zea, wa naa zeɠe, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa é naa veezu wo ʋɛ. \v 15 Zekana wa kɛ la ga naama laaiti kpein ti maaɠoozaai wo ʋa, niiti ti la ɓɔni naama yooi ʋa, nii wo zeini su. \v 16 Kɛlɛ naama laaiti ma nuɓusɛiti, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ta-yooi veai ga é ɠɛ wo ʋɛ ga wɔnɔ, nii kpein é yɛnvuzu ná, à mina tanɔpɛ zɛ vulua. \v 17 Wa niiti kpein suwuɠaaleʋe, niiti ti ga Ɠɛte nuiti, ta Amool nuiti, ta Kanaan nuiti, ta Felɛze nuiti, ta Ɠeve nuiti, ta Yeɓuse nuiti, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ma levei veeni la wo ya, \v 18 naa ɠa a kɛ, ti mina wo ɠala ga ta-ɠɔzɔba vaiti ti kɛɛzu, ta-ɠalagiti dɛbi vai zu, wo ʋa ta ɠɛ ti ɠɛʋele, wo ʋa kotoi ɠɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI laalɔɠɔma. \p \v 19 Siɛgi zu wo taai zeizu la kɛlɛ su, suɠooza, aisa wo ʋa so, à mina zoovɛ ʋɛɛ maaɠoolii zu wuluiti ba, ti waazu. Wa zoo wo ti-ma waaiti ta mi, kɛlɛ à mina ti ʋɔ. Mazɔlɔɔ dɔɓɔzu wului la ga nuɓusɛi, nii wa li kɔɔi loozu ma. \v 20 Gului niiti ti la gwaa woga, nu ʋa ma waai mi, naati nɔ ɠa wa zoo wo ti ʋɔ. Wa zoo wo ti zeɠe, ti ɠɛ ga gului, wo kɔɔɠɔ zɔɔlaiti kpɛtɛ ga tiye taai naa laalɔɠɔma, nii wo maalatigai, wo zei ma, é kɔɔi ɠɔɔzu wo laalɔɠɔma, eyɛsu é loo bu. \c 21 \s Ni ta nu ʋaana, // nu la paa nui ɠwɛɛ \p \v 1 Zooi nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ya ga wɔnɔ, ni ta nui ta ʋaana ná, wo ma ʋoomai ɠa dɔɓɔi zu, wo la nu ʋaa nui ɠwɛɛni, \v 2 wa-ɠundiɠiiti ta wa-lukpɔɠaaleʋe nuiti ta li naama adaʋɛ, ti ná yɔɠɔzuʋɛ ɠɔɠɔ, é zo poomai ʋɔ bɛ ʋa, é zeeli maaɠoolii ma laaiti su, \v 3 ti ɠɛ kwɛɛ nii maaɓuɠaai. Naama laai ma ɠundiɠiiti ta nikɛ zaa yiʋoi zeɠe, nii é la dɛ botii ɠɛɛni, unbawulu la dɛ ʋilini unba. \v 4 Ta lii la kɔtuɗɛi ta ʋɔ bɛ, nii é la ɗa ga vɔa eyɛsu ɠɔ, ʋɛ nu la dɛ wozawolini ná, ɓaa nu ʋa ani vaza ná. Miná ɠa ta nikɛ yiʋoi ma zaai ɓoɓoɠaʋɛ wolo ná, kɔtuɗɛi wu. \p \v 5 Názuʋɛ ɠa zalaɠa ɠula nuiti, Levi nuiti ta maaɓuɠa la ná ʋa, mazɔlɔɔ tiya ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yiimazeɠeai ga tiye, ga ti ɠɛ ná-botii zu, ti ɗa tuyai loo daaseigi zu. Tiya ɠa ti maanɛai, ti kpɔɛ vaiti gaaɠula ba, ta doɠa vaiti, ta nu maawana vaiti. \v 6 Naa ʋolu, kundiɠiiti ti taai naa zu, nii dɛai ga maaɓuɠaʋɛ poomai ʋa, ta yagba nikɛ zaa yiʋoi maazu, nii kpoɓoɠaʋɛ woloai kɔtuɗɛi wu. \v 7 Ti ɠɛ ma: «Gi-yeeiti ti la ɠɛɛni ga, nui nii ma ɲama ʋuu nua, gi ɠaazuʋɛ la faa nɔpɛ kaani, é ʋa lo ba, gá ɠɛ su ga zeele. \v 8 Ee, Ɠɔoɠɔ GALAGI, ɗa-nuɓusɛiti maavaayɛ, Izilayɛle nuiti, è ti unmɔɔgai. Mina sɔbalala nu ʋaa vai ma ɠasɔi la ti unma.» Pele ɠana ɲamai puai ma ɠoto gba vai a ɠɛ la ti ʋɛ. \v 9 Wa sɔbalala nu ʋaa vai ma ɠasɔi zeɠe ɓɔɠɔ unma ɠana, tɔɔzei wo naa ɠɛa, nii sɔlegai Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu. \s Duɔ anzanuiti ta-vai \p \v 10 Siɛgi zu wo liizu la, wo kɔɔi loo wo zili nuiti ma, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ti lɔ wo yeezu, niiti wo ti ɠɛɛzu ga duɔiti, tanisu ti zaama, \v 11 wo zaama ta a duɔ anzanu ʋagɔ ta ɠana, wɔin so, é pɔ ga é zei bɛ ga anza. \v 12 Toɠa lii la ná-pɛlɛi wu. Anzanui ɠa nɔungi ɓuye, ta é zeezaingiti teʋe. \v 13 Toɠa ná-duɔ zeɠei ʋu, nii é ɠɛni kɔba. Toɠa zei sinigi ná-pɛlɛi wu, é wɔlɔ kɛɛɠɛ ta dee ta-vaa zu, alu gila daawu. Naa a leʋena, toɠa ʋilɛ polu niina, é ɠɛ ga sinigi, naa ɠɛ ga anzai. \v 14 Su a ɠoozana, wɔin a zeɠena zunui ma, toɠa ɓe ba, é li ʋɛ ná nɛai bɛ. Zunui la zooga é ʋa pɔdi, ɓaa é ʋa dɔ duɔla zu, tɔɔzei é laa koba, ti ɓɔ faa ma. \s Doun zunu mɔungiti tosuʋɛ \p \v 15 Ni anza felegɔ a ɠɛna zunui ta ya, tanisu toɠa gilagi nɛɛ ʋɛ, é leʋe zɔi ʋa. Ni ti felegɔ ta dointi sɔlɔɔna bɛ, tanisu doun zunu mɔungi ɠɛ ga anzanui naa nɔnɔi, nii gola la ziimani. \v 16 A ɠɛna pogani ɠaaɠwɛa ná-doun zunuiti zɔɠɔzu, é la zooga é ʋa doun mɔun tosuʋɛ ve anzanui naa ná-doun zunui ya, nii gola nɛai bɛ, é ʋa kula naa ná-doun zunui ya, nii gola la ziimani, ni naa ɠa é ga doun mɔungi. \v 17 Kɛni anzanui naa gola la nɛɛni bɛ, é ná-doun zunui ɠwɛɛ ga doun zunu mɔungi, é pogani ma ʋɛɛda felegɔi ve zea, zeaɠɔligi kpein su. Mazɔlɔɔ doun zunui naa ɠa é ga suvikɛi ma mɔungi, doun mɔun tosuʋɛ ɠa ga tɔun nɔnɔ. \s Doun zunui nii kpakagai \p \v 18 Ni zunui ta ɠa ná, doun zunui ta zea, kpakagai, gaazulɛ, é la ɠoloni kɛɛɠɛ ta dee ʋɛ, ni ta maaɠolona, kɛlɛ é la ɠoloni, \v 19 kɛɛɠɛ ta dee ta so, ti lii la taa ɠundiɠiiti pɔ bɛ, taa ziɠidaʋɛ. \v 20 Ta ɠɛ kundiɠiiti ma: «Gi-loun zunui ʋɛtɛ, kpakagai, gaazulɛ, é la ɠoloni gi ʋɛ, é ɠɛa ga koloɠolo nu, ta dɔɔ ɓɔle nu.» \v 21 Ná-taazu zunuiti kpein ta sɔ ga kɔtui, é za. Wa faa ɲɔi lɔɔɠula ɠana ɓɔɠɔ zaama. Izilayɛle nuiti kpein ta ma wooi mɛnina, ta lua. \s Nu zɛlɛgai ma ʋoomai ná-fai \p \v 22 Ni zunui ta a faa ɲɔi ta ɠɛɛna, soloogai ga é za, wo sɛlɛ gului ʋa, \v 23 ma ʋoomai maa la nɛɛni é ʋa kpidii ɠɛ zɛlɛni gului ʋa. Wa maaɠulu ma yeei nɔ, mazɔlɔɔ nii sɛlɛgai gului ʋa, naa ɠa ga foovooi GALA gaazu. À mina zooi ɠɔzɔ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ. \c 22 \s À lua wo-wɔɔlaiti kɔligiti ba \p \v 1 Wa wo-ɠɛɛloin ná-nikɛi ɓaa ná-baalagi ɠaana, toai ya, à mina gaazumaavɔɔ ɠɛ, kɛni wo lii la pɔ. \v 2 Ni wo la zeini ada ɠila wa wo-ɠɛɛloin naa, maaɠoozaʋɛ wo ʋa, ɓaa wo la kwɛni, à li ga toganii wa-ʋɛlɛi wu, wo makɛ ba wa-ʋɛlɛi wu, eyɛsu é maaɠaazaɠabo, názu wa fe zea. \v 3 Zekana wa kɛ la ga ná-soovalegi, ɓaa ná-seɠei, ɓaa ani nɔpɛ nɔ wo-ɠɛɛloin a toona ya, wo ka, à mina gaazumaavɔɔ vaa ɠɛ la. \v 4 Ni wa wo-ɠɛɛloin ná-soovalegi ɠaana, ɓaa ná-nikɛi, toai pelei zu, à mina ɠaazumaavɔ, wo ʋa leʋe ba, wa ɓɔ ba, wo buzeɠe. \s Tɔgiti é lo faa mɔinmɔin ba \p \v 5 Anzanu mina zunu zeɠe loo ɠɔba, zunu mina anzanu zeɠe loo ɠɔba, niiti kpein ti naama vai ɠɛɛzu, naati ta ga kɔzɔba nuiti Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu. \p \v 6 Ni wa wɔni laɠa kaana pelei zu, é gului zu, ɓaa zooi ma, ma leei ʋɛɛni ma ɠainti ma, ɓaa ma yiʋoiti, à mina ma leei ta ma yiʋoiti kpɔsu, wo ʋa ti zeɠe. \v 7 À ɓe ma leei ʋa, é ɠoʋe, é li. Wa zoo wo ma yiʋoiti seɠe. Wa ziɛna ɠana, wo undaa ɠa nɛ, wo-zii zuɠooza. \p \v 8 Ni wa pɛlɛ niinɛ lona, kɔmaʋɛ ɠaanɛmɛai, kɛni wo sasai lo pɛlɛ ɠɔmaʋɛ, é ɠaku ma, nu a ʋa ɠula ná, é ʋa loo, a zaana, ma lɔɠɔ a ʋa ʋɛɛ wo ʋa. \p \v 9 À mina ani ɠiligaa zin wa-leezɛn ɓelei zu, ni naa laade, nii nɔpɛ a zɔlɔɔna ná, leezɛinti, ta ani waai zɔiti, tɔgi ɠa ɠɛ ti ma. \v 10 À mina nikɛ zinɛi ta soovale sinɛi ɓɔsu, wo ʋa ti lɔ unbawulu ɠilagi wu, ti ʋa wozai woli wo ʋɛ. \v 11 À mina seɠe loo ɠɔba, nii fɛlɛai zupuai ga baala deɠai ta gezei. \p \v 12 Seɠei nii wo felevelesu ɓɔɠɔ ma, wa geze yiizayiizagi lo goizu naanigɔiti ba. \s Vulu vai ma maaɲɛɛ tanigaani \p \v 13 Ni zunui ta a anzanui ta zeina, ti ɓɔ faa ma, naa ʋoluma, naa wɔinzeɠe ma, \v 14 é zɛɛ vaiti kpɛtɛ anzanui laalɔɠɔma, é kisiɛ ɲɔi wo, é lo ba, é ɠɛ ma: «Gè la ɠɛni ma ɓea zeɠeni, gè fuluai ma, gè ʋilɛ polu,» \v 15 naazu, anzanui kɛɛɠɛ ta dee ta ma ɓea ʋoogi zeɠe, ti lii la taa ɠundiɠiiti pɔ taa ziɠidaʋɛ, ti-zeizuʋɛ. \v 16 Kɛɛɠɛ ɠa ɠɛ ti ma: «Gè dòun anzanui veeni zunui tɛi bɛ ga vului, kɛlɛ é maaɓoa, \v 17 é tɔɔzeiɗa ga maaɓoa, ga wɛɛnziɛ nu ʋe, é la ma ɓea zeɠeni. Kɛlɛ poogi ʋɛtɛ, nii é dɛɛzu ga dòun anzanui ma ɓeai ɠɛni de.» Ta maazaa kpidii ma lasuzeɠei zuvie taa ɠundiɠiiti gaazu, nii ɲamai vazagai su. \v 18 Taa ɠundiɠiiti ta zunui naa zo, ti faa la ma, \v 19 tɔɔzei é Izilayɛle anzanu ɓeai ta maaɓoa, kɛni ti alamanii loo ma, ga wali ɠae ungila (100), é fe anzanu loungoi kɛɛɠɛ ya. Toɠa yɛ zea ga anzai eyɛsu saai, ma zobo nɔpɛ ge la mɔ ɠɛa bɛ, é ʋa ɠɛlɛ ba. \p \v 20 Kɛlɛ tama, ni kɛɛʋɛ ga gaama, anzanu loungoi ná-kpea vai ma ʋoogi la ɠaani, \v 21 ta anzanu loungoi ɠula, ti to kɛɛɠɛ ná-pɛlɛlaʋɛ, ná-taazuiti ta sɔ ga kɔtui, é za, tɔɔzei é etea ɠoloɠolo faa ɠɛa Izilayɛle nuiti saama, é koloɠologi ɠɛ, kɛai ma kɛɛɠɛ ná-pɛlɛi wu. Pele ɠana wa faa ɲɔi lɔɔɠula la ɓɔɠɔ zaama, nii é wo ɠɔzɔzu. \s Dakoba vaiti maaɲɛ ti ʋa \p \v 22 Ni ta zunui ta zona, é ɗa la ga anzanui é zini bɛ, ta ti felegɔ pɛ paa, zunui ta anzanui. Wa faa ɲɔi lɔɔɠula ɠana Izilayɛle nuiti saama. \p \v 23 Ni anzalopoi ta maazogɛ zunui ta ʋɛ, ta ɠomina ta zunui taɠili taazuʋɛ, é la koba, \v 24 wa li ga ti felegɔ taa ziɠidaʋɛ, wo ti zɔɔ ga kɔtui, ti za. Anzanu loungoi ɠa za, tɔɔzei é la kpee looni, anɛɛ ni taazuʋɛ ʋe, zunui ɠa za, tɔɔzei é ɓaaɠulaa seiɲɔɠɔi anzai ma. Wa faa ɲɔi lɔɔɠula ɠana ɓɔɠɔ zaama. \v 25 Ni dɔɓɔi zu ɠa zunui ɠomigai ná ga anzanu loungoi, nii maazogai, ni a sona, é la koba, zunui é dakobai wogai, naa ɠila nɔ ɠa a za. \v 26 À mina faa nɔpɛ kɛ ga anzalopoi, mazɔlɔɔ é la faaɠaaza faa nɔpɛ kɛɛni, nii soloogai saai ma. É ɓɔɠɔ ɠaani faaɓaagi laawu nɔ, eɠɛʋelei zunu a vala la seiɲɔɠɔi ʋa, é paa. \v 27 Anzalopoi maazogai, zunui ɠomigai da dɔɓɔi zu, é kpeei looʋɛ, kɛlɛ nu la ʋaani, é ʋa ɓɔ ba. \p \v 28 Ni zunui ta anzalopoi ta ta ɠomina, nii nu la dɛ maazoni, é so zee ʋa, é laa la, ti ti zo ná, \v 29 zunui daai la, naa ɠa wali ɠae ʋuulɔɔlugɔ (50) ve doun kɛɛɠɛi ya, toɠa seɠe, é ɠɛ ga anza, tɔɔzei tɔ ɠa é ma ɓea zeɠeai. Kɛlɛ é la pilɛga, sii ma voloi pɛ su. \p \v 30 Nu nɔpɛ ge la kɛɛɠɛ anzai tanɔpɛ seiɗa ga anza, é mina ɓaaɠula kɛɛɠɛ ma ɠana. \c 23 \s Nui niiti maanɛai ga // ti ɠula maaɓɔgi zaama \p \v 1 Zunu nɔpɛ nii pɔlɔɠɛzɛɠain woloai, ɓaa sɛɛɠagai, naa la lɔa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-maaɓɔgi zu. \p \v 2 Wɛɛn loun la lɔa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-maaɓɔgi zu, anɛɛ ti-mavofodai ʋuusiɛi ʋe, é la lɔa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-maaɓɔgi zu. \p \v 3 Amɔn nuiti ta Moaɓe nuiti ti la lɔa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-maaɓɔgi zu, anɛɛ ti-mavofodai ʋuusiɛi ʋe, é la lɔa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-maaɓɔgi zu. \v 4 É ɠɛ ɠana eyɛsu ɠɔ, tɔɔzei wo ɠulazuʋɛ Ezipete yooi ʋa, ti la ɠɛni ʋaani wo ʋɔ pelei zu ga ɓulu ɓaa ziɛ, kɛlɛ ti Ɓeyɔɔl ná-doun zunui Ɓalaame lɛɛni ga wo laalɔɠɔma, nii é ɠɛni Petɔɔl, Mezopotami yooi zu, ga é wo voovo. \v 5 Kɛlɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI la ɠɛni kɛɛni, é ʋa woilo Ɓalaame wooi ma, é foovooi latini wo ʋɛ ga tuyai, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wo nɛɛʋɛ ʋɛ. \v 6 Wa-eteai pɛ su, à mina yiizoolɛ ga ta-yiilɛi faa, ɓaa ta-undaanɛ vaa. \p \v 7 À mina Edɔme nuiti wɔinzeɠe, mazɔlɔɔ wo-ɠɛɛlointi be, à mina Ezipete nuiti wɔinzeɠe, mazɔlɔɔ wo ɠɛni ga seikɔɠɔma nuiti ta-yooi zu, \v 8 doun zunuiti ti ti zɔlɔɔsu ti-mavofodai zaʋasiɛi zu, naati ta zoo ti lɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-maaɓɔgi zu. \s Kɔɔɠɔ nuiti puuzuʋɛ ɲade fai \p \v 9 Siɛgi zu wo liizu la kɔɔmaʋɛ wo zili nuiti daalɔɠɔma, wa wa-ɠɔɔlaaɠai ʋuuna, à dama, wo mina faa nɔpɛ kɛ, a wo ɠɔzɔ. \v 10 Ni zunui ta a ɠɛna ná, é ɠɔzɔ tɔgi letemazu, maaɠoloɠolo kpidii, toɠa ɠula wo-ʋuuzuʋɛ ʋa, é mina lɛ ná ga foloi. \v 11 Kpɔkɔ voloi, toɠa maagba, foloi a daana, toɠa zoo niina é lɔ ʋolu wo-ʋuuzuʋɛ. \p \v 12 Wa adaʋɛ ta leʋe ba wo-ʋuuzuʋɛ ʋoluʋɛ, eteaʋɛ, miná ɠa wa ɠɛ liizu ná dɔɓɔ zu. \v 13 Kɔɔɠɔ nui ɠilagilagi ɠa sɔɔlai ta makɛ ná-kasɔi zu, siɛgi zu maaɠalasu da, toɠa zeɠei wɔ, naa ʋolu a ɓena, é ná-kpooi maaɠulu. \v 14 Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa ziɛzu wo-ʋuuzuʋɛ, é ɗa wo makɛ, é zobogi ve wo ʋɛ, wo pilɛ sɔlɔɔ wo zili nuiti ma. Wo-ʋuuzuʋɛ kpein maanɛɛʋɛ, é ɲade, GALA ge mina faa zolootala nɔpɛ ka wo zaama, nii a ɠɛ ga zaɓu, é ʋoluave wo ʋa. \s Tɔgi é lo duɔiti ba \p \v 15 Duɔi a ʋelana, é zeɠe maliɠii ʋɔ bɛ, é ʋa, é lɔɔɠu wo ʋɔ bɛ, à mina gaaɠale ma ʋolu maliɠii ʋɔ bɛ. \v 16 Toɠa yɛ wo zaama wa-yooi zu, ʋɛ ná a nɛ bɛ, wa-laai ta zu, ʋɛ a ɠɛ ná gaanɛ zu. À mina suziɠa. \s Walii nui sɔlɔɔsu koloɠologi zu \p \v 17 Koloɠolo anzanu nɔpɛ ɓaa koloɠolo zunu nɔpɛ ge mina ɠɛ Izilayɛle nuiti saama, galagi tanɔpɛ dɛbi vaa ma. \v 18 Anzanui ɓaa zunui a koloɠologi ɠɛɛna, ti sala, à mina ʋa ga ma walii tanɔpɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI zei ʋɛlɛi wu, minazeɠe daazeeli vaa zu. Mazɔlɔɔ ti felegɔ pɛ ta ga kɔzɔba ani Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu. \s Kuyei maalamai ba \p \v 19 À mina wo-ɠɛɛloin ɠata ga é maalamai la walii ma, ɓaa daamianigi ma, ɓaa ani nɔpɛ ma, nii nu a seɠe ga é ta la ma. \v 20 Wa zoo wo wɛɛn ɠata ga é maalamai la ma, kɛlɛ à mina maalama ɠula wo-ɠɛɛloin ya, naa ɠa a kɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI tuya loo wo ʋɛ, wo-yeavaiti kpein su, zooi naa zu, nii wo liizu wo seɠe ga wɔnɔ. \s Minazeɠe faiti \p \v 21 Wa minazeɠe bona Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, à mina suɠooza, wo daazeeli. Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa ma ɠuyei ɓɛ wo ma, wa koto zeɠe ga naa. \v 22 Ni wa ɓɔɠɔ zona, wo la minazeɠe boni, wo la koto ɠɛɛni. \v 23 Kɛlɛ minazeɠe goo a ɠulana wo-laaʋɛ, wo bo, kɛni wo so, wo daazeeli Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, eɠɛʋelei wo kulaa la yiima, wo boga wo-laaʋɛ. \s Siɛ ʋelei zu laamii \p \v 24 Ni wa lɔɔna wo-zeiɲɔɠɔi ná-leezɛn ɓelei zu, wa zoo wo ma waai ta mi, wo yiɠo, kɛlɛ à mina ta ʋu wa-aniɲaka zu, wo ʋa lii la. \v 25 Ni wa lɔɔna wo-zeiɲɔɠɔi ná-kpalagi zu, moloi é ga ɓeleegi, wa zoo wo ma ɠɔpɔgi ta ɠaaʋolososo ga yeei, kɛlɛ à mina molo leʋe woɠai lɔ wo-zeiɲɔɠɔi ná-moloi zu, wo ʋa ta leʋe. \c 24 \s Vulu zaa vai \p \v 1 Ni tanisu zunui ta a anzanui ta zeina, ti yɛ liizu la, wɔinzeɠe ma, tɔɔzei é fai ta ɠa naa ʋa, nii é la nɛɛni bɛ, toɠa vulu zaa zɛʋɛi ɓɛtɛ, é fe zea, é pilɛ, é ɠula ná-pɛlɛi wu, \v 2 naa a zeɠena pɔ bɛ, é li, é zei ʋolu zunu ɠili bɛ, \v 3 ni wɔin a zeɠena naama zunui ma, é vulu zaa zɛʋɛi ɓɛtɛ, é fe zea, é kula ná-pɛlɛi wu, ɓaa zunu ɠaaɓelagi ná, nii é ɠɛa seini, naa za, \v 4 zunu mɔungi é pilɛni, naa la mɔ zooga é ʋa sei ga anza, kɔzɔa ʋoluma, mazɔlɔɔ naa ɠa ga fai kɔzɔai Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠaazu. À mina zooi zulaave ga kotoi, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ. \s Tɔgi zeikɔlɔgiti \p \v 5 Siɛgi zu zunui anzai zeizu la ga niinɛ, suvaa ɠa yɛ ga kɔɔɠɔ vai, daaloba woti vaa la laa unma, toɠa yɛ ná-pɛlɛyeɠei yeema, eyɛsu kona gila, anzai é fuluai, é naa ɠoozunɛ vai ɠɛ. \p \v 6 À mina wo-zeiɲɔɠɔi ná-molo ziɠa ɠodai ta etei ti felegɔ zeɠe ʋɔɔma ga kpɔunma. À mina vɔlɔ ɠite etei ɠula zea, mazɔlɔɔ wa naa ɠɛɛna, kɛɛʋɛ eɠɛ wa zɛnvui ɠula zea. \p \v 7 Ni wa zunui ta ɠaana, é nu vului ta unmaai wo-ɠɛɛlointi Izilayɛle nuiti saama, é dɔ duɔlai zu, ɓaa é pɔdi, kɛni unma nui naa za. Wa faa ɲɔi lɔɔɠula ɠana ɓɔɠɔ zaama. \p \v 8 À dama ga gee zeeɓɛi, wo naa kpein so, wo ziɛ la, nii Levi nuiti ti ga zalaɠa ɠula nuiti ti wo ɠalasu da. Wa devei naati so, wo ziɛ ga tiye, nii gè feeni ti ya. \v 9 À ɠizɛ naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI kɛɛni ga Miliyame, wo ɠɛai ma siɛi wosu, wo ɠulaai ma Ezipete yooi ʋa. \p \v 10 Wa kuyei ʋɛɛna wo-zeiɲɔɠɔi ma, à mina lɛ ná-pɛlɛi wu, wo ʋa ma ɓɔunma ani zeɠe, \v 11 wa kuye zo nui maaɓɔun eteaʋɛ, é ʋa ga ná-kpɔunma anii wo ʋɔ eteaʋɛ. \v 12 Ni bala nui ʋe, é ná-seɠe wolai veai wo ya ga kpɔunmai, aisa wo ʋa la, kɛni wo ná-kpɔunma anii ɠaaɠale ma, wo fe zea. \v 13 À mina ɓe teʋesu pɔ pa, foloi a ɠɛna daa, naa ɠa a kɛ a ɠɛna laa, é pɛɛ ɓɔɠɔ ma, é tuya loo wo ʋɛ. Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa naama vai leve wo ʋɛ ga telebodai. \p \v 14 À mina tooma vaa ɠɛ ga zeaɲaka nui, ɓaa maanɔɠɔ nui, wo ʋa ná-folo wotii ma zalai ɠoloɠolo, é ɠɛni ga Izilayɛle nu, ɓaa seikɔɠɔma nui nii é zeini wo zaama, wa-yooi zu. \v 15 Kɛni wo salai ve zea, folo-o-folo aisa foloi ʋa da, mazɔlɔɔ toɠa ga zeaɲaka nui, kpalaʋɛ ga zalai zɔlɔɔ fai. Ni naa laade, toɠa kpee loo Ɠɔoɠɔ GALAGI woizu wo laalɔɠɔma, ma ɠotoi ɠa la wo unma. \p \v 16 Nu la doun kɛɛɠɛiti paa ti-lointi ta-ɠoto ɠɛai vaa zu, nu la dointi paa ti zɔlɔɔ nuiti ta-ɠoto ɠɛai vaa zu. Ɛsɛ gilagilagi ɠa za tɔ ɓɔɠɔi ná-kotoi vaa zu, nii é kɛai. \p \v 17 À mina tukpɔɠaaleʋe ga zeelɔzɔɠɔzu, wo ʋa seikɔɠɔma nui lɔ, ɓaa podoin. À mina poanzai ná-seɠei zo ga kpɔunma. \v 18 À ɠizɛ su ga wo ɠɛni ga duɔiti Ezipete yooi zu, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI wo unmɔɔni. Naa ɠa é kɛa, gè devei nii veezu ga wo ziɛ la. \p \v 19 Siɛgi zu wo moloi leʋezu la wa-ɓalagaʋɛ, wa yeemana molo ɠilii ta ma kpalagi zu, à mina ɠale ma, wo ʋa seɠe. À zɛ ná. Toɠa yɛ ná seikɔɠɔma nuiti bɛ, ta podointi, ta poanzaiti, naa ɠa a kɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI tuya loo wo ʋɛ, fai kpein su wo kɛɛzu. \v 20 Wa wolive wului ma waai loɠana ga, à mina ziɛ ʋogi zu, niiti ti yɛgai ma ɓekegiti ga, naati ta ɠɛ ga seikɔɠɔma nuiti tɔnɔ, ta podointi, ta poanzaiti. \v 21 Zenɔ ɠana, siɛgi zu wo leezɛinti kulazu la, à mina ɠale ma ʋogi zu, wo ʋa ma ɠɔpɔgi mɔtaiti kula, niiti ti yɛgai ma ɓekegiti ba, naa ɠa ɠɛ ga seikɔɠɔma nuiti tɔnɔ, ta podointi, ta poanzaiti. \v 22 À ɠizɛ su ga wo ɠɛni ga duɔiti Ezipete yooi zu. Naa ɠa é ba, gè devei nii veezu wo ya, ga wo so, wo ziɛ la. \c 25 \p \v 1 Kpɔɛ a ɠɛna zunu felegɔiti zɔɠɔzu, ta li tukpɔɠaaleʋezuʋɛ, zɔi peai, faa la ɠɛa naa ʋa, sɔba nui ʋeelala. \v 2 Ni maanɛɛʋɛ ga é loɠa, tukpɔɠaaleʋe nui ɠa pɛɛ zooi ma, é doɠa pee nui ɠaazu ga kpakɔ ɲɛ tiegɔi, nii soloogai ná-faa ɠoloɠologi ma. \v 3 Kɛlɛ é la loɠaa, é ʋa ɓudɛ kpakɔ ɲɛ ʋuunaanigɔi (40) maazu, ti ʋa yɛ doɠazu, ti ʋa pooʋa ma gola, wo ʋa wo-ɠɛɛloin ɠaazu unfe seɠe. \p \v 4 À mina nikɛi laaʋɛ ɠili, a ɠɛna moloi ɠaalia ga. \s Poanza zei vai, // nii é la dɛ doun zɔlɔɔni \p \v 5 Ɠɛɛɠɛlointi ta zeina ada ɠila, gilagi za, é la doun zunu yɛni, nii saai, naa anzai la ɠula koii ʋa, é ʋa zei nu ɠili bɛ, kɛlɛ kɛɛɠɛloin ɠa ʋilɛ polu, é sei ga anza, é kɛɛɠɛloun vai laazeeli. \v 6 Doun zunu mɔungi anzanui naa sɔlɔɔsu, toɠa leve ga kɛɛɠɛloin saai naa ná-doun zunui, naa ɠa a kɛ daaseigi naa mina loo ya Izilayɛle nuiti saama. \v 7 Ni wɔin la zunui naa ma ga é ʋa nimɔɠɔi zei, anzanui ɠa li taa ɠundiɠiiti pɔ bɛ taa ziɠidaʋɛ, é ɠɛ ti ma: «Nìmɔɠɔi ɠɛlɛʋɛ ga é mina kɛɛɠɛloin laaseigi yɛ Izilayɛle nuiti saama, é la pɔ é ʋa sèi, nɛ̀i gè ga nimɔɠɔi.» \v 8 Taa ɠundiɠiiti ta toli, ti ɓɔɛ pɔ. Ni a lona kpaan, é ɠɛ ma: «Gè la pɔ gè ʋa seɠe,» \v 9 nimɔɠɔi ɠa maaɓuɠa ba taa ɠundiɠiiti gaazu, é naa ná-saʋalagi ɠula kɔɠɔ ʋa, é laaɗɛi ʋu gaazu. Toɠa bo, é wooɠula la, é ɠɛ ma: «Zunui nii é la pɔ ga kɛɛɠɛloin ná-pɛlɛi ɠaa ʋa lɔ, naama nui ɠa ɠɛ ga nii ɠɛʋelei.» \v 10 Daaseigi ɠa ʋɛɛ ba Izilayɛle nuiti saama ga: «Zunui nii kɔɠɔa zaʋalagi ɠulaai kɔɠɔa, naa ná-pɛlɛi». \s Ɲɛpi lɔgi \p \v 11 Siɛgi zu zunu felegɔiti ti ɲɛpii ɠɔɔzu la, ni gilagi anzai a maaɓuɠana ti ʋa, é ɠɛ é sinigi ɠula zɔi ya, naa ɓe doɠazu, anzanui naa a yeemaalena, é zunui zo tuɠɔ, \v 12 wa zeei leʋe ba. À mina maawɔinɠa. \s Zɛɛ ɠɔɠɔganiiti \p \v 13 Kilo ɠɔtui ma zii felegɔ mina ɠɛ wo ya wa-ɓɔlɔi zu, gilagi wui, zɔi wuɲɛgi veɠa. \v 14 Kɔɠɔ ganii ma zii felegɔ mina ɠɛ wo ya wa-ʋɛlɛi wu, gilagi wola wɔɔlɔ, zɔi wola lɔi. \v 15 Kilo ɠɔtui ta kɔɠɔ ganii, niiti ta ɠɛ wo ya, kɛni ti zɔle, ti zoloo su kpein nɔ, naa ɠa a kɛ wo-zii zuɠooza naama yooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ. \v 16 Mazɔlɔɔ nu nɔpɛ é ziɛzu ɠana, nu nɔpɛ é yaava vai naa ɠɛɛzu, naama nui ɠa ga kɔzɔba nu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu. \s Amalɛke nuiti ta-vai \p \v 17 À ɠizɛ su ʋelei Amalɛke nuiti ti wo zoni da pelei zu, wo ɠulazuʋɛ Ezipete yooi zu, \v 18 ʋelei ti ʋilɛni la wo ʋolu, ti ʋoluzu nuiti so, fikɛ la ɠɛni wo zu, wo ɓɔlɔai, tɔɔzei ti la ɠɛni luazu GALA ba. \v 19 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI dooɠo feezu la wo ʋɛ, é wo ɠula wo zili nuiti zea, ti wo-maaɠoolii zu, zooi naa zu é feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ, à Amalɛke nuiti ma zuwu ɠaaleʋe geeɠɔlɔgi wu, ti-laaseigi ɓale, ta-ɠisiɛi ɲɛɛlɛ. À mina yeema naa ma pa, wo kɛ. \c 26 \s Minazeɠe zooi zu // wulu waa mɔungiti \p \v 1 Siɛgi zu wo zeelizu la naama yooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ ga wɔnɔ, siɛgi zu wo seɠezu la, wo zei ná, \v 2 wo ɠilagilagi ɠa ta zeɠe zooi ma lɔnɔ mɔungi ʋa, é ʋaazu sɔlɔɔsu zooi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ya, toɠa ti ʋu kpɔlɔgi zu, é li ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI yeelosu ná ʋa ga daaseigi ɠɛ ná. \v 3 Toɠa li, é zalaɠa ɠula nui ɠa, nii é botii zu naama ziɛgi zu, é ɠɛ ma: «Nà dɛɛzu za ga Ɠɔoɠɔ GALAGI ɗa-ƓALAGI ga gè lɔa zooi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠonani ade-mɛmɛwolani bɛ ná-faa zu, ga é fe de ʋɛ.» \v 4 Zalaɠa ɠula nui ɠa kpɔlɔgi ɠula zea, é sei Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-zalaɠa ɠulazuʋɛ ɠakalaʋɛ. \v 5 Zunui ɠa ɓɔɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-GALAGI ɠaazu, é ɠɛ ma: «Kɛ̀wola ɠɛni ga Alame nui, siɛziɛ nu, é yeini Ezipete yooi zu ga nu ɓulu ko nɔ, é zei ná, ti ɠɛ ga zii wola ná, ti zɛbɛ, ti wola mɔin. \v 6 Kɛlɛ Ezipete nuiti ti gi zopele ɲɔuni, ti gi wɔinzeɠe, ti gi lɔ duɔla ɓaa golai zu. \v 7 Názu ɠa gi kpee looni la Ɠɔoɠɔ GALAGI woizu, gi-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI. É gi ɓala gooiti mɛnini, é gá-maawɔin ɠa, ta gá-ɓɔlɔi, ta gá-ʋoluɠulai, \v 8 é gi ɠulani Ezipete ʋa ga ná-zeeɠaaɓaai, naa ɠɛni ga kiteʋe vaa wola Ezipete nuiti bɛ, ta poogiti, ta laavɔɔ vaiti. \v 9 Naa ʋolu, é loni gi luɠɔ, é ʋa ga giye niima yooi zu, é zooi nii ve gi ʋɛ ga faanɛɛ, ʋɛ nɔnɔi ta kɔin gulɔi ʋooʋaai ná. \v 10 Naa ɠa é ba, ee, Ɠɔoɠɔ GALAGI, gè ʋaa è ʋɔ za ga zooi ná-tɔnɔ mɔungiti, zooi nii è fea bɛ̀.» Naa ʋoluma, toɠa kpɔlɔgi zei Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-GALAGI ɠakala, é nɔkɔ bu. \v 11 Naa ʋolu, wa ɠoozunɛ, wa Levi nuiti, ta seikɔɠɔma nuiti ti wo zaama, ani ʋagɔiti kpein su, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI fea wo ʋɛ, wa wa-ʋɛlɛyeɠeiti. \s Kona saʋagɔ ʋuusiɛiti \p \v 12 Siɛgi zu wo ɓesu la ga wo-zɔlɔɔ ganiiti kpein ma ʋuusiɛi zeɠe ba, konagi zaʋasiɛi ma, puusiɛ ɠonagi ma, wa feena Levi nuiti zea, ta seikɔɠɔma nuiti ti wo zaama, ta podointi, ta poanzaiti, ti ani zɔlɔɔ, ti mi, ti yiɠo, ʋɛ wo zeini ná, \v 13 naazu, wa nii wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, wo ɠɛ ma: «Nii kpein é ga ɗɔnɔ nà-pɛlɛi wu, gè naa ɠula ná, gè fe Levi nuiti zea, ta seikɔɠɔma nuiti, ta podointi, ta poanzaiti, é zoloo deveiti kpein ma, è feeni zèa. Gè la ɗa-leveiti taɠila kpalaa koloɠoloni, ɓaa gè ʋa yeema ta ma. \v 14 Gè la puusiɛi nii ta zeɠeni ba, gè ʋa mi saa wɔlɔ wo faa zu, gè la ta zeɠeni ba, siɛgi zu kɔ̀zɔa ɠɛni de la, gè la ta veeni gɔvɛ ya. Gè Ɠɔoɠɔ GALAGI nà-GALAGI wooi zogɛ, gè ziɛ ga ɗa-leveiti kpein, è ti veeni zèa. \v 15 Yɛ geezuʋɛ, è ɠaazulo è-zeizu ɲadegai ʋa, geeɠɔlɔgi ungaʋɛ, tuya loo ɗa-nuɓusɛiti bɛ, Izilayɛle nuiti, ta zooi nii è feai gi ʋɛ, eɠɛʋelei è ma ɠonai woni la gi-mɛmɛwolani bɛ, zooi ʋɛ nɔnɔi ta kɔin gulɔi ʋooʋaai ná.» \s Minazeɠe goo ɠaaɓelagi \p \v 16 Za, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa ɓɔɛzu wo ʋɔ, ga wo ná-deveiti so, ta ná-tɔgiti. Wa ɠolo ti ʋɛ, wo ti zo ga yiimaʋɛ pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ. \v 17 Wo minazeɠea za Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ, ga toɠa ɠɛ ga wa-ƓALAGI, ta wa ziɛ ga pelei naa, nii é dɛa ga woye, wo ziima vaiti kɛ, wo ɠolo ná-deveiti ta ná-tɔgiti bɛ, wo woilo gooi ma. \v 18 Ɠɔoɠɔ GALAGI letemazu, é minazeɠea wo ʋɛ za, ga wa ɠɛ bɛ ga nuɓusɛiti ti wola vizɔgai, niiti ti ɠolozu ná-deveiti bɛ. \v 19 Ungo, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa pɔ wo yeeleʋe ziiti pɛ ba, é ti ɓɛtɛai, wo lɛbiyai zɔlɔɔ, wo-lɔɠɔi ɠula, wo-losuʋɛ wɔɔlɔ, wo ɠɛ ga nuɓusɛiti ti ɲadegai bɛ, eɠɛʋelei é boni la. \c 27 \ms1 Minazeɠegi Niinɛ Vai \mr (27:1—28:68) \s Tɔgi zɛʋɛ vai \p \v 1 Nuɓusɛiti ta-ɠɛwolaiti ti ʋilɛni Moize ʋolu, é tɔgi veeni Izilayɛle nuiti zea, é ɠɛ ti ma: Wa deveiti kpein so, nii gè feezu wo ya za. \v 2 Foloi wa Zuludɛn ɓudɛ la, wo lɔ zooi naa zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ, wa kɔtu ɓaazagi ma ziɠigi ɠaalɛ ba, wo kobegi ziɛ ma. \v 3 Wa ziɛ wolai ɓudɛna, wo tɔ gooi kpein sɛʋɛ kɔtui naati ma. Wa lɔ ɠana naama yooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ, ʋɛ nɔnɔi ta kɔin gulɔi ʋooʋaai ná, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI, wo-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI minazeɠeni la wo ʋɛ. \v 4 Wa Zuludɛn ɓudɛna, wa kɔtu ziɠigi lo Eɓale gizei ma, eɠɛʋelei gè ma levei veezu la wo ya za, wo kobegi ziɛ ti ma. \v 5 Naama adaʋɛ nɔ ɠa wo zalaɠa ɠulazuʋɛ losu ná Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, ga kɔtuiti, nii kɔlu ani la dɛ vɔɔɠuni ba. \v 6 À mina Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-zalaɠa ɠulazuʋɛ lo ga kɔtu zaɠaai. Wa gala zalaɠaiti kula bɛ naama zalaɠa ɠulazuʋɛ. \v 7 Wa ziilɛi zalaɠaiti kula, wo naa mi náʋɛ nɔ, wo ɠoozunɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu. \v 8 Wa niima lɔ gooiti kpein sɛʋɛ kɔtu ziɠigi ma ga pagɔ, nu ɗa zoo é kala ga pagɔ. \p \v 9 Naa ʋoluma, Levi nuiti ti ga zalaɠa ɠula nuiti ti ʋilɛni Moize ʋolu, é ɓɔɛni mɔnɔ Izilayɛle nuiti kpein pɔ, é ɠɛ ti ma: Izilayɛle nuɓusɛiti, à maaɠɛ kpɔ, wo woilo! Za, wo ɠɛa ga Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-nuɓusɛiti. \v 10 À ɠolo deɠɛmu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI laawooi ʋɛ. À ná-deveiti so kpaan, ta ná-tɔgiti gè ti veezu wo ya za. \p \v 11 Naama volo ná nɔ ɠa Moize niima levei veeni la nuɓusɛiti zea, é ɠɛ ti ma: \v 12 Siɛgi zu wo Zuludɛn ɓudɛzu la, Simiyɔn ná-bolodamaiti, ta Levi nɔnɔiti, ta Zuda nɔnɔiti, ta Isakaal nɔnɔiti, ta Zozɛfe nɔnɔiti, ta Ɓɛnzamɛn nɔnɔiti, ta lo Galizime gizei ma, ti tuyai loo nuɓusɛiti bɛ. \v 13 Luɓɛn ná-bolodamaiti, ta Gade nɔnɔiti, ta Asɛɛl nɔnɔiti, ta Zaɓulɔn nɔnɔiti, ta Dan nɔnɔiti, ta Nɛfɛtali nɔnɔiti, ta lo Eɓale gizei ma, ti foovooi loo. \s Foovooiti \p \v 14 Levi nuiti ta kpɔɛi zeɠe, ti bo Izilayɛle nuiti ma ga woo wola, ti ɠɛ ma: \v 15 «Foovoo nu ɠa ga nui naa, nii é kɔɔɠɔ ganigi ta ɓɛtɛzu, é pɔnɛ, ɓaa é vololibai ɓɛtɛzu ga kɔlu ɠaawuungai, ga é to ada maalɔɔɠuai ta zu, naa ɠɛɠala ani ɓɛtɛaiti, ta ga kɔzɔba ani Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 16 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi é ɓaaɠulazu kɛɛɠɛ ta dee ma.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 17 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi é ti ɠwɛpelemaʋɛ ma ɠɔtui zeɠezu daazu ta seiɲɔɠɔi, é ta ʋili ʋɔ pelei zu.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 18 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi a gaazuɠole nui ɠaka.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 19 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi é tukpɔɠaaleʋe vai maaʋesu seikɔɠɔma nui laalɔɠɔma, ɓaa podoin, ɓaa poanzai.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 20 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi a la ga kɛɛɠɛ anzai ta, mazɔlɔɔ é ɓaaɠula kɛɛɠɛ ma.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 21 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi a la ga suai ma zii nɔpɛ.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 22 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi a la ga baazeelai, kɛɛɠɛ ná-doun anzanui, ɓaa dee ná-doun anzanui.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 23 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi a la ga mɔɛin.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 24 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi é seiɲɔɠɔi ʋaazu dɔɔɠuzu.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 25 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi a lobɛani zo, ga é sɔbalala nui ʋaa.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \p \v 26 «Foovoo nu ɠa ga naa, zɔi nɔpɛ é la ɠɛ unfema veeni tɔ gooi niiti bɛ, é ti zo yɔɔɠɛ, é la ziɛni ga tiye.» Nuɓusɛi kpein ka ɠɛ ma: «Amina!» \c 28 \s Tuya loo vaiti \r (Levi Nuiti 26:3-13; // Tɔ Sɛʋɛi Velesiɛi 7:12-24) \p \v 1 Ni wa ɠolona ga pagɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, wo ná-deveiti so, wo ziɛ ga tiye, niiti gè ti veezu wo ya za, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa wo ɠɛ ga ma mɔungi, wo wɔɔlɔ ziiti kpein ba eteai zu. \v 2 Ni wa ɠolona Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, wɛlɛ tuyaiti ba, é ʋaazu ti loozu wo ʋɛ: \v 3 Toɠa tuya loo wo ʋɛ taazuʋɛ, ta ɓalaɠai zu. \v 4 Toɠa tuya loo wo ʋɛ, é doun mɔinmɔin fe wo ya, é daamianigi ve wo ya ga bɔɔlɔa, é wa-nikɛiti gaawɔɔlɔ, ta wa-ʋaalagiti, ta wa-woliiti. \v 5 Toɠa tuya loo wa-ɓɔlɔgiti ta wa-ɓaɠa liɠiiti ma. \v 6 Toɠa tuya loo wo ʋɛ, wa ɠɛna lia, ta wa ɠɛna ʋaa. \p \v 7 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo zili nuiti suvaza, ta ʋaana laalɛɛzu wo wu. Ta ziɛ ga pele ɠila nɔ, ta ɠɛna ʋaa wo laalɔɠɔma, kɛlɛ ta ʋela wo ʋa, ti li ga pele lɔfela. \v 8 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa tuya loo wo ʋɛ, é molo ɠotaiti daave, wo ɓɔɠɔ zɔlɔɔ wo-yeavai pɛ su. Ungo, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa tuya loo wo ʋɛ zooi naa zu, nii é feezu wo ʋɛ. \p \v 9 Ni wa ɠolona Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti bɛ, wo ziɛ ga pelei naati, é ti lɛa ga woye, toɠa wo ɠɛ ga ná-nuɓusɛiti ti ɲadegai bɛ, eɠɛʋelei é minazeɠeni la. \v 10 Eteai zu nuɓusɛiti kpein ta ka ga Ɠɔoɠɔ GALAGI laaseigi ɠa wosu wo ʋɛ. Ta unfema ve wo ʋɛ. \v 11 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ani ʋagɔi kpein gaavɔni wo ʋɛ, zooi naa zu, nii é minazeɠea, é ɠona ma vaa zu wo-mɛmɛwolani bɛ, ga é fe wo ya: Toɠa doun mɔinmɔin fe wo ya, wa-loganiiti ti ɓuɠu, ti mɔin, é daamianigi ve wo ya ga bɔɔlɔa. \v 12 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ná-naavolo makɛsu ʋagɔi laalao wo ʋɛ, geezuʋɛ, é tonai ʋu wa-yooi zu ma yeeɠɛɠalai ma, é tuya loo botii kpein ma, nii wo-yeei kɛɛzu. Wa kuyei ʋɛɛ zou mɔinmɔin ma, kɛlɛ wa ɓɔɠɔi wo ɓɛdɛ la ɠɛa ba ga wo kuye zeɠe. \v 13 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa tosu mɔungi ve wo ya ziiti kpein saama, wo la ɠɛa ga ma ɠaaɓela. Wa yɛ loni ʋelelaʋɛ nɔ, wo la yeiɗa bu, ni nɔ wa woilosu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-deveiti ma, gè ti veezu wo ya za, wo ɠolo ti ʋɛ, wo ziɛ ga tiye, \v 14 wo mina zeɠe gila kpalaa ba, devei nii kpein gè feai wo ya za, wo mina ɠili gala kiligiti ba, wo ʋa ti lɛbi. \s Foovooi taɠiligaa \r (Levi Nuiti 26:14-46) \p \v 15 Kɛlɛ ni wo la ɠɛ ɠoloni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, ni wo la ɠaaɓaani, wo ʋa ná-deveiti ta ná-tɔgiti so, wo ʋa ziɛ ga tiye, niiti gè ti veezu wo ya za, wɛlɛ foovooiti ba, ti ʋaazu zeelizu wo ma: \v 16 Toɠa wo ɠoto taazuʋɛ, ta ɓalaɠai zu. \v 17 Toɠa wa-ɓɔlɔgiti ta wa-ɓaɠa liɠiiti koto. \v 18 Toɠa wo ɠoto, é la doun mɔinmɔin fea wo ya, é ʋa daamianigi ve wo ya ga bɔɔlɔa, é ʋa wa-nikɛiti gaawɔɔlɔ, ta wa-ʋaalagiti, ta wa-woliiti. \v 19 Toɠa wo ɠoto, wa ɠɛna lia, ta wa ɠɛna ʋaa. \p \v 20 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa yeeɓe maanɔɠɔi ʋa, é ʋa wo laalɔɠɔma, ta faazupui, ta wo ɠoloɠolo fai, fai kpein su wa ɠɛ kɛɛzu, eyɛsu wo ɠoloɠolo mɛtu, su la ɠooza wo ɲɛɛlɛ, tɔɔzei wo ɠɛlɛa ba, wo faa ɲɔiti kɛ. \p \v 21 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ɗɔfɔ zeeɓɛi ɠili wo ʋa, nii a wo-ma zuwu ɠaaleʋe zooi naa zu, nii wo ʋaazu sɔlɔɔsu ga wɔnɔ. \v 22 Toɠa wo ɓɔlɔ ga kɔsɔ kolegi, kɔlɔkpadimai, ta kpɔlɔɓɔlɔgi ma zii pɛ. Toɠa fɔɔvɔgi ʋili wa-ɓalagiti su, ta siinziin ganigiti ta-zeeɓɛiti. Naama maanɔɠɔiti kpein ta ʋilɛ wo ʋolu, eyɛsu wo undaaʋili. \v 23 Geeɠɔlɔgi é wo maazuʋɛ, naa ɠa ɓaa eɠɛ kɔlu ɓɔigi, zooi wo ma, naa ɓaa eɠɛ kɔlui. \v 24 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa fufiligi ta ɲaɠaegi leʋe wa-yooi zu tonai ʋotogi zu, naati ka ta ɠɛ ʋuuzu wo ma, ti zeɠe geezuʋɛ, eyɛsu wo-ma zuwu ɠaaleʋe. \p \v 25 Toɠa va bu, wo ɓizɛ wo zili nuiti ba, ni wa ziɛna ga pele ɠila nɔ, wo ɗa li ti laalɔɠɔma, pele lɔfela ɠa wa ʋela la ti ʋa. Fai niiti ta ɠɛ zeelizu wo ma, naati ta eteai ma masadaiti kpein maalua. \v 26 Wo-ma ʋoomaiti ta ɠɛ ga wɔniiti ta dɔɓɔ zuaiti daamianigi, nu nɔpɛ ge la ʋaa, é ʋa ti ɲiikpi wo maazu. \p \v 27 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa divologi lo wo ʋa, eɠɛʋelei é ɠɛni la ga Ezipete nuiti, ta puzɛɠulagi, ta dɔɠɔi, ta maaɓelegi niiti ti la zalea. \v 28 Toɠa titi seeɓɛi ʋili wo ma, ta gaazuɠolei, ta ɠimalalai, \v 29 wo ɗa yeeʋɛɛ mɛmɛ foloi, eɠɛʋelei gaazuɠole nuiti ta ɗa kɛ la kpidii zu. Wo-ɠɛɛ vai tanɔpɛ su la ɓɛtɛa. Yeenɔpɛ, kɛni nɔ nuiti ti ɗa loo wo ma, ti wo yeaɓale, nu nɔpɛ ge la ɓɔga wo ʋa, é ʋa wo maalobo. \p \v 30 Ni zunui ta a anzalopo maazona, zunui taɠili ka naa ɓea. Nui ta a pɛlɛ lona, taɠili ka a zei naa wu. Nui ta a kpele leʋena, tɔ ɓɔɠɔi la ma waai ta mia. \v 31 Ta wa-nikɛiti paa wo ɠaazu, kɛlɛ wo la ma zuai tanɔpɛ mia. Ta wa-zoovalegiti unma wo ɠaazu, wo la sɔlɔɔga ʋolu ɲɛgɛlɛin. Wo zili nuiti ta wa-ʋaalagiti ta wa-woliiti kula wo ya, nu nɔpɛ ge la ɓɔga wo ʋa. \v 32 Wo-loun zunuiti ta wo-loun anzanuiti ta lɔ zii ɠiligiti zeezu, wa ɠɛ naa ɠaazu, ti wɔin ɗa wo zo, kɛlɛ wo la zooga wo ʋa faa nɔpɛ kɛ. \v 33 Zii wo la kwɛɛ, naa ɠa a wa-yooi ma lɔnɔgi mi, ta botii kpein wo kɛɛzu, naama lɔnɔgiti, nuiti ta ɠɛ nɔ loozu wo ma ɠɔ, ti ɗa wo ɠoloɠolo. \v 34 Naama vaiti ta ɠɛna ɠɛa wo ɠaazu, wo ɗa ti ɠa, wo-ɠigi ɠa ɠula wo ya. \v 35 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa divologi lo wo-ɲiibiiti ba, ta wo-ɓalaiti, toɠa lo wo-ɓusɛi kpein ba, é zo wo-ɠɔɠɔaʋɛ, é lɛ wɔungi zu, nii é la ɠɛdɛga eyɛsu pɛ. \p \v 36 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo lɔ duɔlai zu, wa wa-masagi wa sei ɓɔɠɔ unda, wo li zii ta zaama, nii wa-o, wo-mɛmɛwolani-yo, wo la ɠɛni kwɛɛ ɲɛgɛlɛin. Wa lɔ gala kiligiti dɛbi vai zu, niiti ti ga guluiti, ta kɔtuiti. \v 37 Nuɓusɛiti kpein Ɠɔoɠɔ GALAGI a li ga woye ti ʋɔ bɛ, wa-vai ɠa ti laavɔ, wo ɠɛ ti ʋɛ ga faalaalii, ti ɗa ɲɛɛɠula wo zu. \p \v 38 Wa ani zuwu mɔinmɔin faza wa-ɓalagi zu, kɛlɛ tago nɔ ɠa wa sɔlɔɔ, mazɔlɔɔ kotogiti ta ti pɛ koloɠolo. \v 39 Wa leezɛn ɓeleiti teʋe, wo boti ɠɛ ti zu, kɛlɛ wo la dɔɔ zɔlɔɔga ba, wo ʋa kpɔle, wo la ma waa ɠila kpalaa sɔlɔɔga, wo ʋa kula, mazɔlɔɔ ɓelekpelegiti ta ti pɛ mi. \v 40 Wolive wului ɠa ɠɛ wa-yooi ɠa ná pɛ, kɛlɛ wo la gulɔ zɔlɔɔga ma waai ʋa ga mɔinɗa, anɛɛ nii wa ɠɛ siɛzu ɓɔɠɔ ma, mazɔlɔɔ wa-wolive ma ʋuai ɠa a ɠɛ ʋuuzu ya. \v 41 Wa doun zunuiti ta doun anzanuiti sɔlɔɔ, kɛlɛ ti la ɠɛa ga wɔnɔ, mazɔlɔɔ ta ti lɔ duɔlai zu. \v 42 Kotogiti ta wa-wuluiti kpein gaami, ta zooi ɠaa lufaiti. \p \v 43 Seikɔɠɔma nuiti ta ɠɛ wo zaama, ti-losuʋɛ ɠa li ga wɔɔlɔa wɔnɔi ʋa, wɔun wa yɛ nɔ yeizu bu ɠɔ. \v 44 Tiya ɠa ta ɠɛ kuyei ʋɛɛzu wo ma, kɛlɛ wɔun wo la ani nɔpɛ sɔlɔɔga, wo ʋa kuye ʋɛɛ ti ma. Ta ɠɛ wo luɠɔ, wo ɠɛ ga ti ʋoluʋelei. \p \v 45 Naama voovooi kpein ka la wo unma, é ʋilɛ wo ʋolu, é wo zo, eyɛsu wo-ma zuwu ɠaaleʋe, tɔɔzei wo la ɠolozu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ, wo ʋa ná-deveiti so, ta ná-tɔgiti, niiti é ti veeni wo ya. \v 46 Ta ɠɛ wo ʋɛ wa wo-mavofodaiti ga poogiti ta maaɓɛlɛ vaiti, wa ɠi sɔlɔɔ ga ti maaʋele. \p \v 47 Tɔɔzei wo la botii ɠɛɛni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɛ ga koozunɛɛi, wo-yiimaʋɛ ʋa zɔle, siɛgi zu anii pɛ ge ɠɛa ʋooʋani la wo ya, \v 48 wo zili nuiti Ɠɔoɠɔ GALAGI ti leʋesu wo laalɔɠɔma, wa botii ɠɛ ti yeezu, pului zaama, ta kpɔɔle wɔin, wo ɠɛ seɠe vɛɛloi zu, wo ʋala anii kpein ma, unbawului nii é ga kɔlu gelei, naa ɠa ta pili wo ɠɔba, eyɛsu wo-ma zuwu ɠaaleʋe. \v 49 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ʋa ga zii ta wo laalɔɠɔma, é zeɠe ɠoozama, zou ɓela ga, nii wo la daawooi mɛnisu, toɠa loo wo ma, eɠɛ koɠɛi a ɠɛ loozu ná-daamianigi ma. \v 50 Toɠa ɠɛ ga zii ná, zunuiti ti su, ti ɠaazumaavɔai, ti la unfema vea kɛwola wɔlɔ ʋɛ, ti la doungo maawɔinɠaa. \v 51 Ta wa-loganiiti mi, ta wa-yooi ʋaalɔnɔgiti, eyɛsu ti wo-ma zuwu ɠaaleʋe. Wa za ga pului, mazɔlɔɔ ti la molo yɛga wo ya, ɓaa dɔɔi, ɓaa gulɔi, ɓaa nikɛiti, ɓaa baalagiti, ɓaa boliiti, eyɛsu ti wo pɛ wo undaaʋili. \p \v 52 Ta wa-laaiti sei kɛlɛ su, eyɛsu siɠi gaaɠoozagiti wo ɠigi ti ʋa, naati ti loo bu, wa-yooi zu ná pɛ, ta wa-laaiti kpein sei kɛlɛ su zooi zu ná pɛ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI feezu wo ʋɛ. \v 53 Siɛgi pɛ daawu wo zeiɗai la kɛlɛ su, wo zili nuiti ta yɛ ɓɔizu wo la, eyɛsu ʋoluɠulai naa zu, wo ɗa wo-lointi mi, ungo, wa wo-loun zunuiti ta wo-loun anzanuiti ma zuaiti mi, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋaazu ti veezu wo ʋɛ. \v 54 Zunui nii ná-fai wola ɠaanɛai wo zaama, naa ɠa wɛlɛ kɛɛɠɛloin ʋa ga ɲɔuɗa, ta nɛɛbɛ anzai, ta doin niiti ta yɛ dɛ zea, \v 55 ga é mina ná-dointi ma zuai ta ve ti tanɔpɛ zea, makɛ vai zu bɛ ga tɔ ɓɔɠɔi ná-daamianigi, mazɔlɔɔ ani nɔpɛ ge la mɔ zea, tɔɔzei ʋoluɠulai ʋa, wo zili nuiti ta da wo ma, ga wa-laaiti kpein sei vai ʋa kɛlɛ su. \v 56 Anzanui nii ná-fai wola ɠaanɛai wo zaama, é la ɠɛni zoosu é ʋa ɠɔɠɔaʋɛ ʋɛɛ zou ɲakai ma, naa ɠa ɠaazu ɲɔi lo nɛɛbɛ zinigi ʋa, ta ná-doun zunui, ta ná-doun anzanui, \v 57 mazɔlɔɔ toɠa wɔin ga é doun ɲɛgi ta doun laɠagi mi dɔɔɠuzu, nii é sɔlɔɔgai, wɔin galui leʋeai nɔ feya, tɔɔzei ʋoluɠulai ʋa, wo zili nuiti ta da wo ma, ga wa-laaiti kpein maalati fai. \p \v 58 Ni wo la tɔ gooi tɛiti kpein soni, ti sɛʋɛi zu, wo ʋa ziɛ ga tiye, wo ʋa naa lɛbi, nii lɛbiyai bɛ, maayikiai, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI, \v 59 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo loɠa ga laavɔɔ vai, wa wo-mavofodaiti, ga ɗɔfɔ zeeɓɛiti ta ɠili wo ma, ta seeɓɛ ɲɔiti ta ɠili wo ma. \v 60 Ɗɔfɔ zeeɓɛi kpein é pɛɛni Ezipete nuiti ba, wo ɠɛni luazu ti ʋa. Toɠa naa kpein pɛɛ wo ʋa. \v 61 Naa ʋoluma, toɠa ʋa ga seeɓɛi ma zii pɛ ta ɗɔfɔi niiti ti-laasei ge la woni tɔ sɛʋɛi nii zu, eyɛsu wo-ma zuwu ɠaaleʋe. \v 62 Wo mɔin ʋa ga somideɠaiti tiegɔ, wo wola maa ɠa lɔi, tɔɔzei wo la ɠoloni Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI laawooi ʋɛ. \v 63 Eɠɛʋelei nɔ é nɛɛni la Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ ga é faanɛɛi ɠɛ wo ʋɛ, wo wola mɔin, zenɔ ɠana a nɛ la bɛ mɔnɔ ga é wo undaaʋili, wo ɠoloɠolo, wo ɠula zooi naa ʋa, nii wo ʋaazu lɔɔzu su, wo sɔlɔɔ ga wɔnɔ. \p \v 64 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo vaza eteai zu ná pɛ, nuɓusɛiti saama. Wa gala kiligiti dɛbi, nii wa ɓɔɠɔi wo la ɠɛni kwɛɛ, ɓaa wo-mɛmɛwolani, galagiti ti ga gului, ta kɔtui. \v 65 Zii naati saama, wo la ɠɛa gaanɛ zu, wo la zeiɗa ada, ʋɛ wa dooɠo sɔlɔɔ ná. Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo lɔ ziizoolɛi zu, wo ɠaazu ɗa zoolɛ, iɲɔteʋei ɗa ɓɔi wo la, \v 66 gaa nɔpɛ ge la ɠɛa wo luɠɔʋele vaiti ba, wa ɠɛ dualuagi zu, kpidi ʋɛɛ folo ʋa, kito ge la ɠɛa wo ʋɛ wa-eteai vaa zu. \v 67 Sobui a zeelina, wo ɗa ɠɛ ma: «Ee, ni kpɔkɔi ɠɛni de!» Kpɔkɔi wo ɠɛ ma: «Ee, ni sobui ɠɛni de!» Tɔɔzei dualuagi maaʋele ma, nii wo sɔlɔɔsu wo-yiimaʋɛ, ta naama vaiti maaʋele wa ɠɛ ti ɠaazu. \v 68 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wo ʋilɛ Ezipete ʋelei ma, wo li keingiti su ga pelei naa, nii gè ɠɛni wo ma: «Wo la mɔ ka ʋolu pɛ.» Miná, zinaa pɛ ta anzaa pɛ, wa ɓɔɠɔ ve wo zili nuiti bɛ, ga ti wo ɠeya, wo ɠɛ ga duɔiti. Kɛlɛ, nu nɔpɛ ge la wo ɠeyaa. \c 29 \ms1 Moize Ná-Kpɔɛzuɠula Ɠaaɓelagi \mr (28:69—30:20) \p \v 1 Wɛlɛ minazeɠe gooiti ba Ɠɔoɠɔ GALAGI feeni Moize ya, naa ɠɛɛni Izilayɛle ná-faa ma Moaɓe yooi zu, é ɓɔ minazeɠegi ʋa, nii é boni ti ʋɛ Wolɛɓe gizei ma. \s Faiti GALA ge ti ɠɛɛni // Izilayɛle nuiti bɛ \p \v 2 Moize Izilayɛle nuiti kpein tolini, é ɠɛ ti ma: Wo naa kpein kaani ga wa ɓɔɠɔi wo-ɠaazuʋɛ, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI kɛɛni Ezipete yooi zu, ga masagi Falaɠɔn, ta ná-botiɠɛ nuiti kpein, ta ná-zooi pɛ. \v 3 Wo ʋoluɠula vaa wolai ɠaani, nii é seini ti ma, wo ɠɛni ga zeelei poogiti ta maaɓɛlɛ vaiti su, é ti ɠɛɛni. \v 4 Kɛlɛ zaaɠaza, Ɠɔoɠɔ GALAGI la kwɛɛ kigi veeni wo ʋɛ, ɓaa wozaɠa ɠaazuʋɛ, ɓaa faa mɛni goiyeɠei. \p \v 5 Tògɛ wo luɠɔ teʋebai zu eyɛsu kona ʋuunaanigɔ (40), wa-zeɠe la zaɠani wo ɠɔba, wa-zaʋala ge la zaɠani wo ɠɔɠɔa. \v 6 Wo ɓɛdɛ la ʋilɛni ɓulu mii vaa ʋa, ɓaa dɔɔ ɓɔle vaa, anɛɛ gaazulati gani nɔpɛ, naa ɠa a kɛ wo kwɛɛ ga nà ga Ɠɔoɠɔ GALAGI, wa-ƓALAGI. \p \v 7 Ade zeeliai ma adaʋɛ tɛi, Ɠɛsɛɓon masagi Siɠon ta Ɓasan masagi Wɔge, naati ti ɠulani, ti ade laaɠomi, ti kɔɔi ʋɛɛ ade ʋa, ade pilɛ sɔlɔɔni ti ma. \v 8 Ade ta-yooi zoni, de fe Luɓɛn ná-bolodaiti zea ga tɔnɔ, ta Gade ná-bolodaiti, naa ʋɛɛ Manasé ná-bolodai ɠilazuʋɛ ʋa. \v 9 À ɠolo minazeɠegi tɛi ma wooiti bɛ, wo ziɛ ga tiye, naa ɠa a kɛ wo-ɠɛɛ vaiti pɛ suɓɛtɛ. \s Minazeɠegi ɠa ga sɔɓelama vaa // GALA gaazu \p \v 10 Wa za losu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazu, wo pɛ, bolodama ɠundiɠiiti, kɛwolaiti, ta kundiɠiiti, Izilayɛle zunuiti kpein, \v 11 wo-lointi, wo-anzaiti, ta seikɔɠɔma nuiti ti wo zaama wo-ʋuuzuʋɛ, ti gului leʋezu wo ʋɛ, ɓaa ti ziɛi zaɠazu wo ʋɛ. \v 12 Wa za ʋɛ, ga wo lɔ minazeɠegi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI pɔ é bo wo ʋɛ za, ga konaiti, \v 13 naa ɠa a kɛ wo ɠɛ ga ná-nuɓusɛiti, tɔ ɓɔɠɔi ɠɛ ga wa-ƓALAGI, eɠɛʋelei é boni la wo ma, eɠɛʋelei é ma ɠonai woni la wo-mɛmɛwolani bɛ, Abalaame, ta Izaake, naa ʋɛɛ Zakɔɓe ʋa. \v 14 Wa ɠila nɔ laade, Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋa ɠɛ niima minazeɠegi wosu wo ʋɛ, ga konaiti, \v 15 toɠa wosu wo ʋɛ, wɔiti wo loni za Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI ɠaazu, ta zɔiti ɓalaa ti ga de-mavofodaiti ti la dɛ zɔlɔɔni. \s Maaɲɛɛ ɠa kɔɔɠɔ gani kɔɔ vai ʋa \p \v 16 Wo kwɛɛ ʋelei ade ɠɛni la Ezipete yooi zu, ʋelei ade ziiti ta-yooiti maazuɓudɛni la, ʋɛ wo ziɛni ná. \v 17 Wo kɔɔɠɔ gani ɲɔuɲɔugiti kaani, ti ga gului, ta kɔtui, naa ʋɛɛ wali ɠaei ʋa, ta zanugi. \v 18 Nu nɔpɛ ge mina ɠɛ wo zaama, zunu, ɓaa anzanu, ɓaa pɛlɛyeɠe, ɓaa bolodai ta, nii kigi a zeɠe za Ɠɔoɠɔ GALAGI ada-ƓALAGI ʋa, é ʋa li zii naati ta-ɠalagiti dɛbizu. À lua, ga nu nɔpɛ ge mina ɠɛ wo zaama, eɠɛ gului nii ma zapei ga nu ʋaa ani, ɓaa ani wana. \v 19 Nu nɔpɛ ge mina ɠɛ wo zaama, niima ɠona wooiti mɛniga ʋoluma, é ʋa ɓɔɠɔ maamusɛ, é ʋa ɠɛ ma: «Fai pɛ ka zoloo nɔ̀un bɛ, anɛɛ ni nà ʋilɛsu kìsu vaiti nɔ ʋolu.» Ni zooi nii zɛɓɛai naa a maanɔɠɔi zɔlɔɔna, zɔi nii fɔai naa ɓalaa ɠa ta zɔlɔɔ. \v 20 Ɠɔoɠɔ GALAGI la vaa bu, é ʋa maavaayɛ. Kɛlɛ ná-ziiɠaawanai ɠa zeeli ma zunui naa, ná-ladalalai maaʋele ma, foovoo vaiti kpein ti zɛʋɛai niima zɛʋɛi tɛi su, naati ta la unma, toɠa daaseigi ɠaaʋa, é kula eteai zu. \v 21 Nii a kɛ maanɔɠɔ, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa kpeteʋe Izilayɛle wolodamaiti kpein ba, eɠɛʋelei minazeɠegi zu voovoo vaiti kpein sɛʋɛai la, niima lɔ sɛʋɛi zu. \s Kɔɔɠɔ gani kɔɔ vai ma zalai \p \v 22 Wo-mavofodaiti ti ʋaazu, wo-loun zunuiti ti wuzeɠezu, wa zeɠena ná, ta wɛɛin é ʋaazu, é zeɠe zou ɠili su ɠoozama, ta zooi nii zu maanɔɠɔiti kaana, ta seeɓɛiti Ɠɔoɠɔ GALAGI ti ʋɛai ba, \v 23 zooi pɛ galaai ga timinigi, ta kpoloi, nu la zooga é ʋa ani nɔpɛ sin ná, ani nɔpɛ ge la ʋɔnɔ ga, tufa nɔpɛ ge la mɔ ɓɛtɛa ga, é ɠɛa ga faazupui ɠɛʋele nii é ɠɛni Sɔdɔme, ta Gomɔɔl, ta Adema, ta Seɓoyime, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI ná ma vaiti supuni, ná-ziiɠaawanai ta ná-ziiɠulagi zu, \v 24 ziiti kpein ta ɠɛ ma: «Leeni vaa zu Ɠɔoɠɔ GALAGI niima yooi zogai ɠani? Leeni ɠa é ga niima yiiɠaawana wolai?» \v 25 Ta ti wooɠaaʋote, ti ɠɛ ma: «Nii ɠɛɛʋɛ, tɔɔzei ti ɠɛlɛʋɛ minazeɠegi ʋa, nii ti-mɛmɛwolani ta-ƓALAGI Ɠɔoɠɔ GALAGI kɛɛni ti yɔɠɔzu, é ti ɠulaai ma Ezipete yooi zu. \v 26 Tɔɔzei ti liiʋɛ, ti gala kiligiti dɛbi, ti nɔkɔ gala kiligiti bu, ti la ɠɛni ti ɠwɛɛ kaipa, é la veeni ti ya ga tɔnɔ. \v 27 Naa ɠa é kɛa, Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-ziiɠaawanai ʋa zooi nii laalɔɠɔma, é ʋa ga maanɔɠɔ vai kpein, nii sɛʋɛai niima lɔ sɛʋɛi zu. \v 28 É ti lɔɔɠulani ta-yooi zu ga ná-ziiɠaawanai, ta ná-ziiɠulagi, naa ʋɛɛ ná-ziimaleʋei ʋa. É ti ɓɛ, ti li zou ɠili su, ʋɛ ti zeini ná dɛ za.» \p \v 29 Fai niiti ti lɔɔɠuai, Ɠɔoɠɔ GALAGI da-ƓALAGI ɠa é naati kwɛɛ. Kɛlɛ niiti ti ɠulaai kɛlɛma, naati ta ga adɔnɔ, da de-lointi eyɛsu ɠɔ, naa ɠa é ga tɔgi nii zu wooiti, nii maanɛai, de so, de ziɛ la. \c 30 \s Galema ʋolui GALA pɔ \p \v 1 Wooi niiti gè ti wogai wo ma, tuyai ta foovooi, ta ʋaazu ɠɛɛzu. Ni wa ti zona ʋolu ga niinɛ wo-yiimaʋɛ, nuɓusɛiti saama, ʋɛ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋaazu wo ɓɛɛzu, wo vaza náti, \v 2 ni wa ɠalena ma, wo ʋa ʋolu Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ʋɔ, ni wa woilona gooi ma, wo ɠolo bɛ ga wo-yiimaʋɛ pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ, wa wo-lointi, nii kpein nɔ gè feezu wo ya za, \v 3 naazu, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa wo niinɛ, é wo maawɔinɠa, toɠa wo ɠaalɛ ba, é ʋa ga woye, wo ɠula nuɓusɛiti saama, ʋɛ wo ɠɛa vazani ná. \v 4 Anɛɛ ni wa ɠɛ pela ʋelei zu, zou ɓela ga, Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa li, é wo ɠaiziɛ náʋɛ, é wo ɠaalɛ ba, \v 5 é ʋa ga woye naama yooi zu, nii wo-mɛmɛwolani ti sɔlɔɔgai, wa seɠe ga wɔnɔ. Toɠa wo undaanɛ, é wo mɔin, wo leʋe wo-mɛmɛwolani ba. \v 6 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa wo valibo wo-yiimaʋɛ, wa wo-mavofodaiti, naa ɠa a kɛ wo nɛɛ ʋɛ ga wo-yiimaʋɛ pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ, naazu, wa zɛnvui wo. \v 7 Foovoo vai niiti kpein gè ti zɛʋɛai wo ʋɛ, naa ɠa zeeli wo zili nuiti ma, niiti ti wo maayoseɠezu, ti wo wɔinzeɠe. \v 8 Wɔun wa, wa ɠale ma, wo ʋa tɔun pɔ ʋolu, wo woilo gooi ma, wo ná-deveiti kpein so, nii gè feezu wo ya za. \v 9 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠa undaanɛɛi ɠɛ wo ʋɛ, é wo-ɠɛɛ vaiti kpein suɓɛtɛ, wo ɓuɠu ga doun mɔinmɔin, wa-loganiiti gola ɠaawɔɔlɔ, daamianigi ʋooʋa wo ya. Mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa wɔin ga wa-undaanɛɛi ʋolu, eɠɛʋelei é wɔinni la ga wo-mɛmɛwolani ta-undaanɛɛi, \v 10 ni nɔ wa woilo gooi ma, wo ɠolo ná-tɔgiti bɛ, ta ná-deveiti, niiti ti zɛʋɛai tɔ sɛʋɛi nii zu, siɛgi zu wo ɠalesu ma la, wo ʋa pɔ, ga wo-yiimaʋɛ pɛ, ta wo-yɛnvui pɛ. \s Tɔgi ɠa nu yiimaʋɛ \p \v 11 Devei gè feezu wo ya za, é la ɓaani, é ʋa ɓudɛ wo-zɛbɛi maazu, ɓaa maa ʋa ɠooza wo ʋa. \v 12 É la geeɠɔlɔgi zu, wa ʋa ɠɛ ma: «Ɓɛ ɠa a lɛ geeɠɔlɔgi zu gi ʋɛ, é ʋaa la gi ʋɛ, é ʋa su vai wo gi ma, naa ɠa a kɛ, gi so, gi ziɛ la?» \v 13 É la kpoloɗɛi ʋoluʋelei, wa ʋa ɠɛ ma: «Ɓɛ ɠa a ɓudɛ gi ʋɛ kpoloɗɛi ʋoluʋelei, é ʋaa la gi ʋɛ, é su vai wo gi ma, naa ɠa a kɛ gi so, gi ziɛ la?» \v 14 Wooi ɠa wo ɠoba nɔ, toɠa wo-laaʋɛ, ta wo-yiimaʋɛ, ga wo so, wo ziɛ la. \s Zɛnvui ta saai \p \v 15 À wɛlɛ, za gè zɛnvui ta undaanɛɛi zeiɗa wo luɠɔ, gè saai ta maanɔɠɔi ɓalaa seiɗa wo luɠɔ. \v 16 Devei gè feezu wo ya za, naa ɠa é ga, wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ, wo ziɛ ga pelei, nii é dɛa ga woye, wo ɠolo ná-deveiti bɛ, ta ná-tɔgiti, ta ná-kala gooiti, naa ɠa a kɛ wo zɛnvui wo, wo mɔin, wo tuyai zɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI ya, wa-ƓALAGI, naama yooi zu, ʋɛ wo liizu ná, wo seɠe ga wɔnɔ. \v 17 Kɛlɛ ni wo-ɠigi a zeɠena tɔun ba, ni wo la kɛɛni, wo ʋa ɠolo bɛ, wa ɓɔɠɔ yɛna ná, wo ɗa nɔkɔ gala kiligiti bu, wo ɗa ti lɛbi, \v 18 nà wo loozu ɠisu naa luɠɔ za ga wo undaa ɠa ʋili. Wo-zii zu la ɠooza naama yooi zu Zuludɛn ʋoluʋelei, ʋɛ wo ʋaazu liizu ná, wo seɠe ga wɔnɔ. \p \v 19 Gè geeɠɔlɔgi ta zooi zoga za ga zeelei wo laalɔɠɔma, ga wo yiimazeɠe zɛnvui ta saai ti yɔɠɔzu, tuyai ta foovooi ti yɔɠɔzu. À yiimazeɠe ga zɛnvui, naa ɠa a kɛ, wo zɛnvui wo, wa wo-mavofodaiti. \v 20 À yiimazeɠe ga wo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI nɛɛ ʋɛ, wo ɠolo tɔun bɛ, wo ɠili ba ɠɔ, mazɔlɔɔ tɔ ɠa é ga wo-yɛnvui, é wo-zii zuɠoozazu, wo ʋa zei zooi naa ɠa, nii é ma ɠona woni ga é fe wo-mɛmɛwolani zea, Abalaame, ta Izaake, naa ʋɛɛ Zakɔɓe ʋa. \c 31 \ms1 Moize Ná-Falimai // Ta Saa Vai \mr (31:1—34:12) \p \v 1 Moize ɓɔɛni Izilayɛle nuiti kpein pɔ ɠani, é ɠɛ ti ma: \v 2 «Niizu gè kona ungila puufelegɔ (120) zɔlɔɔga, gè la mɔ zooga gè ʋa lo wo luɠɔ. Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni mà, gè la Zuludɛn nii maazuɓudɛa. \v 3 Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɓɔɠɔi ɠa lo wo luɠɔ. Zii naati ti zeini ná, toɠa naati koloɠolo wo luɠɔ, wo zoo wo ta-yooi zeɠe ga wɔnɔ. Zozuwe ɠa é losu wo untuɠɔ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI bogai la. \v 4 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ti ɠoloɠolo, eɠɛʋelei é Amool masagiti koloɠoloni da, Siɠon ta Wɔge ta ta-yooi. \v 5 Toɠa zobogi ve wo ʋɛ, wo vɔni zii naati ma, wa ti zo kpein nɔ, eɠɛʋelei gè wo leveni la. \v 6 À yiilɔɔ, wo zɛbɛzeɠe! À mina lua, ti mina wo zasuɓali, mazɔlɔɔ Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɓɔɠɔi ɠa liizu wo ʋolu, é la yeeɓega wo ʋa, é la ɠɛlɛa wo ʋa.» \s Zozuwe ʋilɛ fai Moize ʋotogi zu \p \v 7 Naa ʋolu, Moize Zozuwe lolini, é ɠɛ ma Izilayɛle nuiti kpein gaazu: «Yiilɔɔ, è zɛbɛzeɠe, mazɔlɔɔ ɗa ɠa è lɛɛzu ga niima nuɓusɛiti naama yooi zu, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ma ɠona woni ti-mɛmɛwolani bɛ, é ʋa fe ti ya. Ɗa ɠa è ʋaazu liizu ga tiye, ti seɠe ga tɔnɔ. \v 8 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɓɔɠɔi ɠa lo è luɠɔ, toɠa ɠɛ è ʋa, é la yeeɓega è ʋa, é la ɠɛlɛa è ʋa. Mina lua ani nɔpɛ ba, è zasu mina ɓali.» \s Tɔ sɛʋɛi ɠala yeeɠɛɠalaiti \p \v 9 Moize niima lɔ gooiti kpein sɛʋɛni, é kaliva zalaɠa ɠula nuiti ma, Levi mavofodaiti, ti-losuʋɛ ɠɛni ga ti ɗa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-minazeɠe kesui zeɠe, ta Izilayɛle ɠundiɠiiti kpein. \v 10 É niima levei veeni ti ya, é ɠɛ ti ma: «Konagi lɔfelasiɛi ɠilagilagi kpein ma, kuye zuvaayɛ konagi laawu, kota vɛtii ma ziɛgi zu, \v 11 siɛgi zu Izilayɛle nuiti kpein ti ʋaazu la, ti lo Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠakala, naama adaʋɛ, ʋɛ é yeelosu ná ʋa, wa tɔ gooi nii ɠala ná Izilayɛle nuiti kpein bɛ. \v 12 Wa nuɓusɛiti kpein gaalɛ ba, zunuiti, ta anzanuiti, ta doungoiti, ta wɛɛinti ti seikɔɠɔmai zu wo zaama, naa ɠa a kɛ ti pɛ ti tɔgi ɠala gooi mɛni, ti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazuluabai maalɛlɛ, ti niima lɔ gooiti kpein so, ti ɗa ziɛ la, \v 13 ti-lointi ɓalaa, niiti ti la kwɛɛ, naati ta mɛni, ti Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ɠaazuluabai maalɛlɛ, yeenɔpɛ, wo-zii ma voloi pɛ su, naama yooi zu wo ʋaazu seɠezu ga wɔnɔ, wo Zuludɛn ɓudɛa ʋoluma.» \s Izilayɛle nuiti ta ɠɛ ga // wooʋalada nuiti \p \v 14 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni Moize ma: «Wɛlɛ, è-zii ɠaaɓelazuʋɛ maaɓuɠa. Ʋa ga Zozuwe, wo lo GALA daaɠomi seɠe ʋɛlɛi wu, miná ɠa gè nà-deveiti feezu zea ná.» Moize ta Aalɔn ti liini, ti lo GALA daaɠomi seɠe ʋɛlɛi wu. \p \v 15 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠulani kɛlɛma ti ʋɛ miná, tonaɓiingi zu, é lo GALA daaɠomi seɠe ʋɛlɛi laaʋɛ. \v 16 É ɓɔɛni Moize ʋɔ, é ɠɛ ma: «Wɛlɛ, nágo ʋe na, è li è-mɛmɛwolani pɔ, ti zaai. È zaa ʋoluma, niima nuɓusɛiti ta ʋaazu koloɠologi ɠɛɛzu ta gala kiligiti, naama yooi zu, ʋɛ ti ʋaazu liizu ná. Ta ɠɛlɛ bà, ti minazeɠegi ɠoloɠolo, nii gè kɛɛni ti ʋɛ. \v 17 Naa maaʋele ma, nà yiiɠaawana ti ma naama voloi zu. Nà ɠɛlɛ ti ʋa, gè ʋoluave ti ʋa. Naazu, nuɓusɛiti ta ɠɛ ga zii taɠili daamiani, kpɔlɔ mɔinmɔin ka zeeli ti ma, ta faaɓaagiti. Naama voloi, Izilayɛle nuiti ta ɠɛ ɓɔɠɔ ma: ‹Gaamazu, tɛi ada-ƓALAGI la mɔ de zaama, naa ɠa é kɛɛzu, niima maanɔɠɔiti ti zeelizu la de ma.› \v 18 Ungo, naama ziɛgi zu nà ʋoluave ti ʋa ɲɛgɛlɛin, faa ɲɔi kpein faa zu, nii ta kɛ, ta ɠaaʋotena gala kiligiti ma. \p \v 19 «À guyei nii zɛʋɛ niizu. Ɗa ʋe Moize, Izilayɛle nuiti kala da, ti ɗa too, naa ɠa a kɛ, guyei naa ɠɛ bɛ̀ ga zeelei ti laalɔɠɔma. \v 20 Nà liizu ga tiye zooi naa zu, ʋɛ nɔnɔi ta kɔin gulɔi ʋooʋaai ná, gè minazeɠeni, gè ɠona ti-mɛmɛwolani bɛ, ta daami wo, ti yiɠo, ta zei ná, anii pɛ ge ʋooʋa ti ya, názu ɠa ta ɠaaʋote da gala kiligiti ma, ti ɗa ti lɛbi, ta zìi ɠoloɠolo, ti nà-minazeɠegi ɠoloɠolo. \v 21 Siɛgi zu maanɔɠɔ mɔinmɔingi zeelizu la ti ma, ta faaɓaagi, naazu guyei nii ɠa ɠɛ ga zeelei ti laalɔɠɔma. Mazɔlɔɔ ti-mavofodaiti ti la yeemaa, ti ʋa ɓe too vai ʋa. Gè ti-yiimaʋɛ ɠɛʋelei ɠwɛɛ niina, aisa gè ʋa li ga tiye zooi naa zu, nii gè minazeɠeni, gè ma ɠona wo ti ʋɛ.» \v 22 Naama volo ná nɔ ɠa Moize guyei naa zɛʋɛni la, nii é Izilayɛle nuiti kalani da. \p \v 23 Naa ʋoluma, Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-deveiti feeni Nun ná-doun zunui Zozuwe ya, é ɠɛ ma: «Yiilɔɔ, è zɛbɛzeɠe, mazɔlɔɔ ɗa ɠa è ʋaazu liizu ga Izilayɛle nuiti naama yooi zu, nii gè minazeɠeni ma vaa zu, gè ɠona. Nɔ̀un nà, nà ɠɛɛzu è ʋa.» \p \v 24 Siɛgi zu Moize ɓeni da ga tɔ gooiti kpein sɛʋɛ, sɛʋɛ ɠila su, ta la yɛni ʋoluzu, \v 25 é niima levei veeni Levi nuiti zea, niiti ti ɠɛni Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-minazeɠe kesui zeɠezu, é ɠɛ ti ma: \v 26 «À tɔ sɛʋɛi nii zeɠe, wo da Ɠɔoɠɔ GALAGI wa-ƓALAGI ná-minazeɠe kesui ɠobaʋɛ. Toɠa yɛsu ná, é ɠɛ ga zeelei Izilayɛle nuɓusɛiti daalɔɠɔma. \v 27 Tɔɔzei ba ga, gè kwɛɛ wa ga kololala nuiti, wo zuvɔɔʋɛ. Ni za, nà vulua wo zaama, wo ɗa wuzeɠe Ɠɔoɠɔ GALAGI laalɔɠɔma, wa ʋaazu kɛɛzu ɠale, sàa ʋoluma! \v 28 Niizu, à wa-wolodama ɠɛwolaiti gaalɛ ba màaɠoolii zu, ta kundiɠiiti kpein, gè guyei ma wooiti bo ti ma, nà geeɠɔlɔgi ta zooi zosu ga zeelei ti laalɔɠɔma. \v 29 Gè kwɛɛ, gè ɠɛ, sàa ʋoluma, kɛni nɔ wo ɓɔɠɔ ɠɔzɔ, wo zeɠe pelei ʋa, nii gè ná-fai zɛʋɛai. Naazu kpɔlɔi ɠa zeeli wo ma ʋelela ʋelei, tɔɔzei wa Ɠɔoɠɔ GALAGI wanama vai ɠɛ, wo-ziɛ ʋeleiti ta ʋaazu ná-ziiɠaawanai maalolisu wo ma.» \p \v 30 Naa ʋoluma, Moize guye wooiti kpein dɛɛni ga Izilayɛle nu ʋɛbɛi, ti ti pɛ mɛnini. \c 32 \s Moize ná-guyei \q \v 1 Ee, geeɠɔlɔgi, woilo, nà ɓɔɛzu. \q Ɗa ʋe, ee, zooi, dàawooiti mɛni! \q \v 2 Nà-faaɠwɛgi ʋu eɠɛ tonai, \q gòoi ziɛ eɠɛ nɔɗai, \q eɠɛ duɓui é tufa lɛnugi ɠa, \q eɠɛ sabalagi é tufai ɠa. \q \v 3 Mazɔlɔɔ nà Ɠɔoɠɔ GALAGI laaseigi wosu. \q À ada-ƓALAGI maamusɛ! \b \q \v 4 Toɠa ga fasai, ná-kɛɛwotii laazeeliʋɛ, \q ná-peleiti pɛ sɔlegɛ, \q wooɠɛɠila GALAGI ʋe, telebotala vaa la ziima, \q toɠa telebogai, é zɔle. \q \v 5 Wɔun wa, tɔun tetemazu, wo yaavaʋɛ, \q wo la mɔ ga ná-dointi, \q tɔɔzei sɔgi ɠa wo ʋa, \q wa ga yaava nuiti, ta sɔletala nuiti. \q \v 6 Ɠimalala nuɓusɛiti, ɠi ge la ti ma, \q Ɠɔoɠɔ GALAGI zopelei ɠana wo ʋɛ? \q Wo-ɠɛɛ laade ɓaa, wo ɓɛtɛ nui? \q Tɔ laade é ʋa wo ɓɛtɛ, é ʋa wo zei? \b \q \v 7 À ɠizɛ wɔlɔwɔlɔ voloiti su, \q wo ɠida yeeɠɛɠala ɠilagilagi ma ɠonagiti bu. \q À wo zɔlɔɔ nuiti gaazaɠa, ta dɛɛ ga woye. \q À wa-nu wɔlɔiti gaazaɠa, ta wo ɠala da. \q \v 8 Siɛgi zu nii é Anii-Pɛ-Unda, é zooi veeni la nuɓusɛiti bɛ, \q é nuɓusɛiti gaaɠwɛ, ti vaza zooi ɠa, \q é zooiti kwɛgi la, \q é zoloo GALA dointi tiegɔi ma. \q \v 9 Ɠɔoɠɔ GALAGI nɔnɔi ɠa é ga ná-nuɓusɛiti, \q Zakɔɓe ná-dointi ka ti ga nɔnɔ. \b \q \v 10 É Izilayɛle ɠaani teʋebai zu, ná zuɲakai, \q ʋɛ nu la zeini ná, kɛni suaiti kpain gooi nɔ. \q É sɛsɛboni, é seɠe, é kula su, \q é ɠaaɓa ma, eɠɛ gaazuleegi. \q \v 11 Kɛɛʋɛ eɠɛ koɠɛi nii paai ma yiʋoiti maaloɠazu, \q é ɠoʋesu ná-ziʋoiti maazu, \q é ɠoʋegi zuvie, é ti zeɠe, \q é ti zo ga ɠoʋedeɠaiti, é ɗa li ga tiye. \q \v 12 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠila kpe nɔ ɠa é loni ti luɠɔ, \q gala kili gila kpalaa ge la ɠɛni ɓɔni ba. \b \q \v 13 É lɛɛni ga tiye zooi ɠaaɠoozazuʋɛ, \q é ti ɠɔnɔkulani ga kpalaga aniiti. \q É ti ɠɔnɔkulani ga kɔin gulɔi, é ɠulazu fasai ʋa, \q é wolive wuluiti pɔnɔni kɔtuɠɔtu zooi zu. \q \v 14 É ti ɠɔnɔkulani ga nikɛ zaaiti ta-nɔnɔi, \q ta boli zaaiti ta-nɔnɔi, \q é ʋɛɛ baala sinɛiti ma wulɔiti ba, \q ta Ɓasan yooi zu ʋaala golaiti, ta ma woli zinɛiti, \q ta molo ʋapagi é ga ɓeleegi, \q ta dɔɔɓɔi papagi. \b \q \v 15 Su la ɠoozani, Yesulun, nii é ga Izilayɛle, \q é ɓɔɠɔ maalɔtɔai ma, é ɓakani. \q É wɔɔlɔni, é ɓakpa, gaazuʋɛ ɗa volo. \q É ɠɛlɛni GALAGI ʋa, nii é tɔun kpɛtɛai, \q é ná-kizo fasai ʋɛlɛʋili. \q \v 16 Izilayɛle nuiti ti GALA diini toloi ma, \q tɔɔzei ti gaaʋɛɛni, \q ti ʋilɛ gala kiligiti polu, \q ti ziiɠaawanani ga ta-ɠɔzɔba vaiti. \q \v 17 Ti ɠɛa zalaɠaiti kulazu inɛgiti bɛ, \q niiti ti la vɔlɔ ga gala, \q niiti ti la ti ɠwɛɛ, ti ɠulaai ga niinɛ, \q niiti wo-mɛmɛwolani ti la ɠɛni ti lɛbizu. \q \v 18 Izilayɛle, è yeema è makɛ vasai ma, nii è zɔlɔɔgai la, \q è yeema GALA ma, nii é zɛnvui veai è ya. \b \q \v 19 Siɛgi zu Ɠɔoɠɔ GALAGI naa ɠaani la, é yiiɠaawanani, \q tɔɔzei ná-doun zunuiti ta ná-doun anzanuiti ti ɓaaɠoni ma. \q \v 20 É boni, é ɠɛ ma: «Nà ʋoluavesu ti ʋa, \q fai nii é ʋaazu ti zɔlɔɔsu, nà naa ʋɛtɛ názu. \q Mazɔlɔɔ nuɓusɛiti be, ti yaavaai, \q dointi be, ti la ga wooɠɛɠila nu. \q \v 21 Ti kɛ̀a ga tolo nu ga naa maaʋele, nii é la ga gala, \q ti zìiɠaawana ga kɔɔɠɔ ganigiti. \q Nà ɓalaa, nà ti ɠɛɛzu ga tolo nuiti ga naa maaʋele, nii é la ga zii nɔpɛ. \q Nà ti yiiɠaawanazu ga zii ta, nii ɠi ge la ma. \q \v 22 Mazɔlɔɔ nà-ziiɠaawana abui soga, \q toɠa galai wosu, eyɛsu é zeeli gɔvɛalaazu ɓogi zu, \q toɠa zooi ta gaa aniiti miizu, \q é soga gizeiti kpogiti ba. \b \q \v 23 «Nà maanɔɠɔi ɠiizisu ti ma, \q nà nà-mɛɛinti kpein pilisu ti ma. \q \v 24 Pului ɠa ti ɠoloɠolo, \q kɔlɔkpadimai ʋɛɛ ti ʋa, ɗɔfɔi ti ʋaa. \q Gè suaiti teʋe ti ma, ti ɗa ti ʋali ga ga ti-ɲiigai, \q ta kaali ɲɔiti ma wanai. \q \v 25 Koi yɔɠɔzuʋɛti, boɠa zɔkpɔi ɠa ɠɛ ti ʋolu miná, \q é ɗa ti ʋala ti-lointi ma, \q pɛlɛiti bu, dualuagi ɠa zeeli ti pɛ ma, \q zunu loungoiti, ta anzanu loungoiti, \q ta ɲiimiɓɔlegiti, ta kɛwola wɔlɔiti, ti pɛ. \q \v 26 Wɔin ɠɛni mà ga gè ti pɛ ma zuwu ɠaaleʋe, \q nuɓusɛiti ti mina mɔ ɠisiɛ ti zu eteai zu. \q \v 27 Kɛlɛ gè luani ga ti zili nuiti ti mina ɲɛɛɠula nɔ̀un su, \q ti ʋa ɠisiɛ ga ta-zobogi ɠa é naa ɠɛa, \q Ɠɔoɠɔ GALAGI laade, é ʋa naati kpein kɛ.» \b \q \v 28 Izilayɛle ɠa ga zii, nii balagai ɠi pagɔi ma, \q ti ʋalagɛ keleɠelegi ma. \q \v 29 Ni ti ɠɛni ga ɠima nu, \q ta la ɠɛ faiti zɔɠɔzuɠaazu, \q ti ɠida ʋelela ʋele vaiti bu. \q \v 30 Kɔɔɠɔ nu ɠilagi ɠa zoo ɠale é nu waagila (1.000) kpɛ? \q Ɓaa nu felegɔi nɔ nu waapuugɔi (10.000) ɓɛ? \q Naa la ɓe naa ɠɛ, ni ti makɛ vasai la ɠɛni ti ʋɔdini, \q ni Ɠɔoɠɔ GALAGI la ɠɛni yeezeɠeni ti maazu. \q \v 31 Mazɔlɔɔ ti zili nuiti ti kwɛɛ ga, \q ta-ɠalagi é ti makɛsu, naa la ga Izilayɛle ná-GALAGI ɠɛʋele. \q \v 32 Ti ɠɛɛʋɛ eɠɛ kpelei, nii ma zuwui zeɠeai Sɔdɔme, \q ta ga kpelei nii seɠeai Gomɔɔl. \q Ma lɔɓɔi gwaai wanaʋɛ, \q leezɛn ɓelei ma waai wanaʋɛ. \q \v 33 Ta-lɔɔi ɠa ga kaali wanai, \q toɠa ga pɛɛɠaali wana ɲɔi. \b \q \v 34 «Kɛlɛ pɛtɛ, nɔ̀un nà, Ɠɔoɠɔ GALAGI, \q nii gè kɛʋele ɓɛtɛai dɔɔɠuzu, \q gè makɛ ba ti laalɔɠɔma. \q \v 35 Nà ɠa gè ga potokula nui, gè ti zala, ʋelei soloogai la ti ma, \q siɛgi zu ti-ɠɔɠɔi ɓunɛsu la. \q Mazɔlɔɔ ti ɠoloɠolo foloi maaɓuɠa gola, \q nii deveai ti ma, naa wola maaɓuɠa.» \b \q \v 36 Ungo, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ná-nuɓusɛiti tukpɔɠaaleʋe ga telebodai, \q toɠa ná-botiɠɛ nuiti maawɔinɠa, \q siɛgi zu é kwɛɛsu la ga ti-zɛbɛi ɓega, \q nu la mɔ ti zaama a ɠɛ ga duɔ, ɓaa ɓɔɠɔyeema nu. \q \v 37 Názu, toɠa ɠɛ ma: \q «Wa-yɛɛ ɠalagiti ta mini mu? \q Mini ɠa fasai ná, nii wo ɠɛni ɠitosu ba? \q \v 38 Galagiti ti ɠɛni wa-zalaɠa zua wulɔiti miizu, \q ti ɗa wa-ʋuya zalaɠai ma lɔɔi ɓɔle, \q ti wuzeɠe lɛɛ, ti ɓɔ wo ʋa. \q Ti ɠɛ wo ʋɛ ga wo makɛ anii. \b \q \v 39 «À suɠwɛɛ deɠɛmu, ga nà ɠila kpe ka gè ga GALAGI, \q taɠili ge la ná nɔ̀un polu. \q Nà ɠa nà ɗa paai wo, \q nà ɠila kpe nɔ ɠa nà ɗa zɛnvui ve, \q nà ɠa gè maawanai woni, nà ɠa gè kɛdɛsu, \q nà sona, nu nɔpɛ ge la zooga é ʋa kula zèa. \q \v 40 Mazɔlɔɔ gè yeelɛa geezu, \q gè dɛɛ, gè ɠɛ ma: \q ‹Eɠɛʋelei gè vulua la ga ɠite, eyɛsu ɠɔ, \q \v 41 gè nà-boɠa zɔkpɔi ɠaalia, \q gè wuzeɠea potokulai ma, \q nà nɔ̀nɔ ʋotokulazu màayoseɠe nuiti ma, \q gè naati kpein sala, niiti ti wɔ̀inzeɠeai. \q \v 42 Sìli nuiti ti-ɲamai ɠa nà-mɛɛinti so eɠɛ dɔɔi, \q nà-boɠa zɔkpɔi ɠa yiɠo ga nuiti ma zuai, \q ta nu maawanaiti ta duɔiti ti-ma ɲamai, \q ta sìli nuiti ta-ɠundiɠiiti tɔungiti.› » \b \q \v 43 Zii ɠiligiti, à ɠoozunɛ ná-nuɓusɛiti ma! \q Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ná-botiɠɛ nuiti ti zaa vai ʋotokulazu, \q toɠa potokulai ɠɛɛzu sili nuiti ma, \q toɠa koto gba vai ɠɛɛzu zooi ʋɛ, ná-nuɓusɛiti bɛ. \b \p \v 44 Moize ta Nun ná-doun zunui Zozuwe ti ʋaani, ti niima wuye wooiti kpein kala nuɓusɛiti bɛ, naati ti mɛnini. \s Kɛni nuiti ti ɠolo \p \v 45 Moize ɓegai ma ga niima wooiti kpein bo Izilayɛle nuiti ma, \v 46 é ɠɛni ti ma: «À ɠizɛ niima wooiti kpein su, nii gè kɛɛzu ga zeele wooi wo laalɔɠɔma za. Wa wo-lointi kala ga tiye, naa ɠa a kɛ, ti ɠolo tɔgi ná-deveiti kpein bu, ti ziɛ la. \v 47 Mazɔlɔɔ é la ga wafuun goo wo ʋɛ, wa-eteai ɠa su, niima wooi maaʋele ma, wo-zii zu ɠa ɠooza naama yooi zu, nii wo ʋaazu sɔlɔɔsu ga wɔnɔ, wa Zuludɛn ɓudɛna.» \s Moize zaa vai wo fai \p \v 48 Naama volo ná nɔ, Ɠɔoɠɔ GALAGI ɓɔɛni Moize ʋɔ, é ɠɛ ma: \v 49 «Lɛ Aɓalime ɠize ɲɛkpɛiti ma, è lɛ Neɓo gizei ma, nii é Moaɓe yooi zu, Zeliko letemaʋɛ, è Kanaan yooi ʋɛtɛ, nii gè feezu Izilayɛle nuiti bɛ ga tɔnɔ. \v 50 Ɗa zaazu gizei naa ma, nii è ʋaazu lɛɛzu ma, è li è-mɛmɛwolani pɔ, ti zaai, eɠɛʋelei è-liɛ Aalɔn zaani la Ɠɔɔl gizei ma, é li mɛmɛwolani pɔ ti zaai. \v 51 Tɔɔzei wo la ɠɛɛni ga lada nu bɛ̀ Izilayɛle nuiti saama, Meliɓa ɗɛiti pɔ bɛ, Kadɛse, Sin teʋebai zu. Wo la ɠɛni vaani bu, nà-ɲadedai ʋa ɠula kɛlɛma Izilayɛle nuiti gaazu. \v 52 Ɗa yɛ ɠoozama, è zooi naa ɠa ga ɠaazu, nii gè feezu Izilayɛle nuiti bɛ, kɛlɛ è la lɛa ná.» \c 33 \s Moize tuya loo vai // Izilayɛle nuiti bɛ \p \v 1 Tuyai ʋɛtɛ, nii GALA nui Moize tooni Izilayɛle nuiti bɛ, aisa é ʋa za. \v 2 É ɠɛni ma: \q Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋaaʋɛ, é zeɠe Sinayi gizei ma, \q é wuzeɠeʋɛ ti ʋɛ, eɠɛ foloi, é zeɠe Seyiil yooi zu, \q toɠa volozu, é zo Palan ɠizei ma zoligɔ, \q paaʋɛ, é ɠula ná-geezuɠeela ɲadegai waawaagiti saama, \q tɔ sɛʋɛi ɠɛni zea, abui ba. \q \v 3 Ungo, nuɓusɛiti nɛɛʋɛ è ʋɛ, \q ɗa makɛsu naati ma, niiti ti ga ɗɔnɔiti, \q ta ʋuuni è ɠɔɠɔwu, ti ɗa è-laawooi mɛni. \q \v 4 Ada-vaa ɠa é tɔgi veeni la Moize ya, \q Zakɔɓe ná-nuɓusɛiti ti sɔlɔɔ ga tɔnɔ. \q \v 5 É ɠɛni ga masagi Yesulun unda, \q siɛgi zu nuɓusɛiti ta-ɠundiɠiiti ti maaɓɔni da, \q ta Izilayɛle wolodamaiti. \b \q \v 6 Luɓɛn zii zuɠooza, é mina za, \q ná-nuɓusɛiti ti la mɔinni, naati yɛ ná ɠɔ. \b \p \v 7 Wɛlɛ nii ɠa é boni, é lo Zuda ʋa: \q Ee, Ɠɔoɠɔ GALAGI, woilo Zuda wooi ma. \q Lo tuɠɔ, è lii la ná-nuɓusɛiti pɔ. \q Zeeiti ti maalobo, \q ɗa ɓɔɠɔi ɠɛ ga ná-kpɔba nui sili nuiti daalɔɠɔma. \b \p \v 8 Levi letegi, é ɠɛni ma: \q Ee, Ɠɔoɠɔ GALAGI! È wuulimegi ta tumimegi veeni ɗa-lada wotiɠɛ nuiti zea, Levi mavofodaiti, \q niiti è ti ʋoluɠulaai Masa, \q è ti zakpe Meliɓa ɗɛiti pɔ bɛ. \q \v 9 Levi, nii é ɠɛɛzu kɛɛɠɛ ta dee ta-vaa ma: \q «Gè la wɛlɛzu ti ʋa!» \q Tɛigi é la zeelɔzɔɠɔzu ɠɛɛni ná-doun zunuiti ta kɛɛɠɛlointi zɔɠɔzu, \q kɛai ga wooɠɛɠila nu è-laawooi ɠila nɔ ʋɛ, ta ɗa-minazeɠegi. \q \v 10 Levi nuiti ta ɗa Zakɔɓe ná-nuiti kala ga ɗa-levei, \q ti Izilayɛle nuiti kala ga ɗa-lɔgi, \q ti ansansegiti gala è ʋɛ, \q ti gala zalaɠai ɠula ɗa-zalaɠa ɠulazuʋɛ. \q \v 11 Ee, Ɠɔoɠɔ GALAGI, ta ɓɔ ti-zɛbɛi ʋa, \q è tuya loo botii kpein ma, ti kɛɛzu ga yeei. \q Ti zili nuiti ta-ɠaaɓaai ɠoloɠolo, \q niiti kpein ti ti wɔinzeɠezu, \q tanɔpɛ ge mina ungi wuzeɠe mɔnɔ eyɛsu pɛ. \b \p \v 12 Ɓɛnzamɛn letegi, é ɠɛni ma: \q Ɠɔoɠɔ GALAGI nɛɛbɛ nui, toɠa zeini ziilɛigi zu tɔun koba, \q GALA ka é makɛsu yeenɔpɛ, \q toɠa zeini ná-gizeiti saama. \b \p \v 13 Zozɛfe letegi, é ɠɛni ma: \q Ɠɔoɠɔ GALAGI tuya looʋɛ ná-zooi ʋɛ, \q ga nɔɗa ʋagɔi é zeɠezu geezuʋɛ, \q ta zou wu ɗɛ wolaiti, \q \v 14 ta gulu waa ʋagɔiti, foloi ti ɓɔizu, \q ta gulu waai kpein nɛai, ti ʋɔnɔsu alu-o-alu, \q \v 15 ta vebɛani ʋagɔiti, gize wɔlɔzaɠagiti ti feezu, \q ta wɔlɔwɔlɔi zu ɠizeiti ta-lɔnɔ pagɔiti. \q \v 16 Tɔnɔgi nii fizɔgai gola, é zooi laavegai. \q GALA nii é ɠulani kɛlɛma kpɔvɔ goi zu, \q nii abui ɠɛni sosu ba, naa ná-faanɛɛi ʋa, \q é ɠɛ ga masa bɔɔlɔgi Zozɛfe unba, tɛigi ziimazeɠegi wogai da, \q é ɠɛ ga kɛɛɠɛlointi ta-ɠundiɠii. \q \v 17 Unfemai ɠa Zozɛfe ʋɛ! \q Suzeeliʋɛ eɠɛ nikɛ zinɛi. \q Minɛ felegɔi ɠa ba, eɠɛ wɔlɔwɔlɔ leɠui, \q naati ka a ɗa ziiti siɠa la, \q é ti laaʋili, é li ga tiye zou ɓela ga. \q Minɛi gilagi ɠa é ga Efelayime nuɓusɛ waawaagiti, \q zɔi ɠa é ga Manasé ná-nuɓusɛ mɔinmɔingiti. \b \p \v 18 Zaɓulɔn letegi, é ɠɛni ma: \q Zaɓulɔn, ɠoozunɛ ɗa-ʋɔdi loo vaiti su. \q Isakaal, ɗɔun zei kpɛ ɗa-zeɠe ɠotaiti bu. \q \v 19 Wa nuɓusɛiti toli wa-ɠize ɠaaɠoozagi ma, \q wa zalaɠaiti kula ga telebodai, \q kpoloɗɛi ta ziɛlaʋɛ ɲaɠaegi ta ɠɛ ga zaɓu, \q wo naavolo mɔinmɔin sɔlɔɔ. \b \p \v 20 Gade letegi, é ɠɛni ma: \q Maamusɛi ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI ʋɛ, nii é zou wolai veezu Gade ʋɛ. \q Gade ɠa looɠosu eɠɛ zala zaai, \q a ɗa ná-sua zogai ʋali ga, é so kɔɠɔiti ma, é li nɔunkalagi ʋɔ. \q \v 21 É yiimazeɠeni ga ma ʋagɔi, \q ʋɛ ná makɛgai bɛ, kundiɠi laamiizuʋɛ ɠana. \q Tɔ ɠa é loni nuɓusɛiti untuɠɔ, \q é telebodai ziɛ, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI pɔ la, \q é zoloo faa zɔlegaiti ma, ti wogai Izilayɛle ná-faa zu. \b \p \v 22 Dan letegi, é ɠɛni ma: \q Dan ɠa ga zala ɓokpagi, \q nii é ʋilisu, é zeɠe Ɓasan yooi zu. \b \p \v 23 Nɛfɛtali letegi, é ɠɛni ma: \q Nɛfɛtali yiɠoa ga faanɛɛi, \q é Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-tuyaiti pɛ sɔlɔɔga. \q Ná-zooi é seɠezu ga nɔnɔ, \q toɠa zo folo ɠulazu, é li lɛkpɛma nu yeezazuʋɛ. \b \p \v 24 Asɛɛl letegi, é ɠɛni ma: \q Asɛɛl ɠa ga tuya nu, Zakɔɓe ná-doun zunuiti saama. \q Undaanɛ ɠɛ bɛ yɛ, kɛɛɠɛlointi saama, \q kɔɠɔi ɠa lɔ gulɔi wu. \q \v 25 Ná-taazuʋɛ, sɔɠɔgiti ta ɠɛ ga kɔlui ta kɔlu ɓɔigi, \q ná-kɛdɛyai yɛ zea, sii ma voloi pɛ su. \b \q \v 26 Ee, Yesulun, GALA pokɔɠɔma la ná! \q Toɠa geeɠɔlɔgi ɓotasu, é ʋa é ɓɔ è ʋa, \q maayikiʋɛ, toɠa tonaɓiingiti su. \q \v 27 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠa ga nu lɔɔɠuzuʋɛ, \q toɠa ga ɗa-ɓɔba nui ɠɔoɠɔ zooi ma. \q Toɠa è zili nui ɓɛ è luɠɔ, \q é ɠɛ è ma: «Suwuɠaaleʋe!» \q \v 28 Naazu Izilayɛle zeini ziilɛigi zu, \q Zakɔɓe ná-dointi ta-ɗɛungi ɠa ɠulazu ga pagɔ yɛ, \q zooi ná zu, ʋɛ moloi, é ga ɓeleegi, naa ʋɔnɔsu ná, leezɛn ɓelei ná, \q geezuʋɛ ɗa nɔɗai vaza ná ma. \q \v 29 Izilayɛle nuiti, wo undaanɛɛʋɛ! Ɓɛɛni ka ti wo ɠɛʋele, \q wɔi wo ga nuɓusɛiti Ɠɔoɠɔ GALAGI ti ɠizogai? \q Toɠa ga wa-ɠɔɔɠɔ zɛpɛgi, nii é ʋaazu é ɓɔ wo ʋa. \q Toɠa ɓalaa ga boɠa zɔkpɔi, nii wo pilɛ sɔlɔɔsu da. \q Wo zili nuiti ta ʋaana wo ʋɔ ga ɓɔɠɔmaayeii, \q wa ɠɔɠɔlo ta-ada ɠaaɠoozagiti kpein ma. \c 34 \s Moize zaa vai \p \v 1 Moize zeɠeni Moaɓe nɛmɛi zu, é lɛ Neɓo gizei ma, Pizega unmaʋɛ, Zeliko letemaʋɛ. Ɠɔoɠɔ GALAGI zooi kpein dɛɛni la, é zo Galaade yooi zu, eyɛsu é zeeli Dan taai ma, \v 2 Nɛfɛtali yooiti, ta Efelayime ta Manasé, ta Zuda yooi, é zei folo liizu ʋele ɓoloɗɛi ʋa, \v 3 ta lɛkpɛmaʋɛ nu yeezazuʋɛ yooi, ta Zeliko nɛmɛi, taai nii dɔɔ wuluiti ti su, é zeeli Sowaal. \v 4 Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni ma: «Zooi ɠana, gè minazeɠeni la, gè ɠona Abalaame ʋɛ, ta Izaake, ta Zakɔɓe, gè ɠɛ ti ma: ‹Nà feezu wo-mavofodaiti bɛ.› Gè dɛɛʋɛ ga ɗe, è ka ga ɠaazuʋɛ, kɛlɛ è la lɔa ná pɛ.» \p \v 5 Miná ɠa Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-botiɠɛ nui Moize zaani ná, Moaɓe yooi zu, eɠɛʋelei Ɠɔoɠɔ GALAGI ná-devei ɠɛni la. \v 6 Ɠɔoɠɔ GALAGI maaɠuluni miná, nɛmɛi zu, Moaɓe yooi zu, Ɓɛte-Peyɔɔl letemaʋɛ. Nu nɔpɛ ge la ná-kabayeɠei ɠwɛni, eyɛsu niizu. \v 7 Moize kona ungila puufelegɔ (120) zɔlɔɔni, siɛgi zu é zaani la. Gaazu maa la ɠɛni ɓidini, ta la ɠɛni ɠulani ná-zɛbɛi la. \v 8 Izilayɛle nuiti ti Moize ná-saa wɔlɔi woni folo ʋuusaʋagɔ (30) laawu, Moaɓe nɛmɛi zu. Naa ʋolu, gɔlɔi ta gaanɛɛnɛi é woni Moize ná-fai zu, naati gaaɓelani. \p \v 9 Nun ná-doun zunui Zozuwe laaveni ga ɠima yɛnvui, mazɔlɔɔ Moize yeelaani ma. É zo názu ma, Izilayɛle nuiti ti ɠoloni bɛ, ti ziɛ é zoloo deveiti ma, niiti Ɠɔoɠɔ GALAGI ti veeni Moize ya. \p \v 10 Kaipa, GALA goo wo nu la mɔ wuzeɠeni Izilayɛle nuiti saama ga Moize ɠɛʋele, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI ɠɛni kaazu ɠaazuni ta ɠaazu. \v 11 Nu nɔpɛ ge la ʋokɔɠɔga ma, poogiti ta maaɓɛlɛ vaa wolaiti su, nii Ɠɔoɠɔ GALAGI teʋeni ga é ti ɠɛ, Ezipete masagi Falaɠɔn ɠaazu ta ná-botiɠɛ nu wolaiti, ta ná-nuɓusɛiti kpein, \v 12 ta zɛbɛsu ɠɛɛwotiiti ti maayikiai, niiti Moize ti ɠɛɛni Izilayɛle nuiti gaazu.