\id ACT - Tanumuka Letuama partial NT [tnc] -Colombia 2013 (DBL -2014) \h Los Hechos \toc1 Hechos de los Apóstoles \toc2 Los Hechos \toc3 Hch \mt1 Hechos \mt2 de los Apóstoles \c 1 \s1 Esᵽíritu Santore mijare yiña'ajããrãñu, Jesúre ãrĩka \p \v 1-2 ¿Yaje mime Teófilo? Bikija ᵽaᵽera miro'si yiᵽũataũ'muraᵽe. Jesúre imaroyiraᵽaka, suᵽabatirã kiwãrõroyiraᵽakakaka saᵽi mire yibojaᵽũaraᵽe. Ritaja mire yibojaikareka mabo'ikakurirã Tuᵽarãte kire e'emiaekarõ'õjĩrã miro'si yo'otiyiraᵽe. Mabo'ikakurirã Tuᵽarãte kire e'emiaerã baaeka ruᵽu kirika bojariroka bojarimaja kiwã'maekarãka kimaeka. Esᵽíritu Santore kire jeyobamaka kiyaᵽaeka uᵽakaja nabaarũkiakaka nare kibojaeka. \v 3 Reyariᵽotojo õñia kijariᵽe'rika be'erõ'õ ĩ'rãkurimarĩa kimajaroka bojataᵽarũkirãte kiᵽemakotowiriroyika. Ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakarĩmi i'suᵽaka nare baabaraka Jesúre imaeka. “I'kitakijioka kime”, nañaokaro'si suᵽa kibaaroyika. Suᵽa baabaraka “Ikuᵽaka yire yi'yurãte jã'mebaraka Tuᵽarãte nare imaruᵽutarãñu mae”, ãᵽaraka nare kiwãrõrijarika. \p \v 4 Ĩ'rãkuri naka rẽrĩtirã ba'abaraka kimaeka ᵽoto, ikuᵽaka Jesúre nare bojareka're: \p —Jerusalénrãja mija imabe ruᵽu. Maᵽaki Tuᵽarãte mijare bojaeka uᵽakaja Esᵽíritu Santore mijare kiᵽũatarãñu. Suᵽa imarĩ õ'õrãja kire mija ta'abe. Koᵽakaja mijare yibojaroyiraᵽaka ã'mitiriroyiraᵽarã mija ime. \v 5 Mamarĩ ᵽuri okoaᵽi takaja ruᵽuko'a ᵽo'imajare Juanre jũjeka. Maekaka ᵽuri no'ojĩrãmarĩaja Esᵽíritu Santore Tuᵽarãte mijare ña'ajããrãñu kiyaᵽaika uᵽakaja mija imawãrũokaro'si,— kika wãrũekarãte kẽrĩka. \s1 Mabo'ikakurirã Jesúre a'rika \p \v 6 Ĩ'rãrĩmi ate Jesúka rẽrĩtirã ikuᵽaka kire narĩka: \p —Yija ĩᵽamaki, “Maekaka ᵽuri Romatatarãte ᵽoatatirã Israel ka'iakarãre yijã'merãñu Tuᵽarãte ᵽũataekaki imarĩ”, ¿yaje meñu je'e?— kire narĩka. \p \v 7 Suᵽa naᵽakã'ã ikuᵽaka nare kẽrĩka: \p —Marãkã'ã baatirã mija õrĩrũkimarĩa sime. Maᵽaki Tuᵽarã ĩ'rĩkaja sõñuka. \v 8 I'suᵽaka simako'omakaja Esᵽíritu Santore mijare ña'rĩjãirãka ᵽoto, okajãjia mija jarirãñu. I'suᵽaka jariwa'ri aᵽea wejearã a'ritirã, yika imaekarã imarĩ, yimajaroka nare mija bojarãñu. Jerusalénrã, Judeaka'iarã, Samariaka'iarã, suᵽabatirã ritatojo wejearekaoka, yimajaroka mija bojarijarirãñu,— nare kẽrĩka. \p \v 9 I'suᵽaka nare kẽrĩka be'erõ'õ, kire nayoiyukã'ãja, mabo'ikakurirã ke'rika. Oko ũmakakarã keyawa'rika ᵽoto koᵽakaja kiõiberika. \v 10 Ke'ᵽakã'ã wejeᵽemarãja nañakoarika. I'suᵽaka nimekã'ãja ikuᵽarõ'õᵽiji ĩ'ᵽarã ángelrãka boia jariroaka jããekarã naᵽõ'irã ᵽemakotowirirĩkaekarã. \v 11 Toᵽi ikuᵽaka nare narĩka: \p —Galileakarã, wejeᵽemarãja mija ñakoaria'si mae. Mijaka imaroyiraᵽaki mabo'ikakurirã Tuᵽarãte kire e'emiamaka mija ĩaikijioka toᵽi mija ᵽõ'irã etarãki ate ke'yu uᵽakajaoka,— nare narĩka. \s1 Judaswãsa õ'torã Matíare ne'eka \p \v 12 Olivos wãmeika ᵽusiarã nimaeka aᵽóstolrãka. I'sia be'erõ'õ Jerusalénrã naᵽe'rika mae, nimaekarõ'õᵽi koyikuriji simaeka simamaka. \v 13 Wejearã eyatirã wi'iarã neyaeka. Ĩmika wi'iareka mirĩwa'ritirã, kurarakarã ĩ'rãkõ'rĩmatorãja neyaeka. Ikuᵽati nimaeka torã eyaekarã: Ᵽedro, Juan, Santiago, Andrés, Feliᵽe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Alfeo maki Santiago. Suᵽabatirã aᵽerã imaekarã Simón Celote, suᵽabatirã Santiago maki Judas. \v 14 Jesús be'erõ'õkarã, kiᵽako María, suᵽabatirã aᵽerã rõmijãᵽitiyika ĩ'rãkõ'rĩmatorãja narẽrĩroyika ĩ'rĩka uᵽakaja ᵽuᵽajoawa'ri Tuᵽarãka jairã. \p \v 15 I'suᵽaka nabaaroyika ᵽoto Jesúre ã'mitiriᵽẽarĩ naka narẽrĩroyika, ciento veinte rõ'õjĩrã ᵽo'imaja nimaeka. Ĩ'rãkuri i'sirakamarã watoᵽekaᵽi mi'mirĩkatirã ikuᵽaka Ᵽedrore nare bojaeka: \p \v 16 —Wãtaka ñoñurã, mija ã'mitiᵽe. Bikija mañeki David imaroyikaki Esᵽíritu Santore kire ãᵽakã'ã, Jesúre nañi'aerã Judare bojajããrũkiakaka, kio'oeka. \v 17 Mia je'e, yijakakiji Judare imakoᵽeroyiraᵽe. Jesúka yija imaokaro'si yijare kiwã'maeka uᵽakaja kiwã'maekaki. \v 18 (I'suᵽaka imariᵽotojo niñerũ yaᵽawa'ri Jesúre kibojajããraᵽe. Kibojajããraᵽaka waᵽa mirãka kiᵽe'ataraᵽakaᵽi ka'ia nawaruaraᵽe. Sarã mae kiruᵽuko'aᵽi ña'rĩtirã, kiñe'mea kijãwataraᵽe kitaᵽisia ᵽoriᵽateribaka. \v 19 I'suᵽaka kibaaeka ã'mitiritirã, Acéldama Jerusalénkarãre sawãmejĩ'aeka i'sia ka'ia. Nokaᵽi, “Riweka'ia”, ãrĩrika simaeka).\f + \fr 1:19 \ft Probablemente la información en versículos 18 y 19 no fue dicho por Pedro, sino es añadida por Lucas, el escritor para ayudar el lector entender que pasó a Judás.\f* \v 20 Ikuᵽaka Davidre bikija o'oeka: \q1 “Baiᵽarãmarĩa wi'ia jariwa'rirãka sarã imaekakite a'ritaᵽawa'rika simamaka. Aᵽika etatirã sarã imaberijĩki.” \m Toᵽi ᵽuri, \q1 “Aᵽika o'atirã kiba'iraberũ”, ãrĩwa'ri David imaroyikakite o'oeka uᵽakaja Judare baaeka. \p \v 21-22 I'suᵽaka kibaaeka simamaka kire o'arika sime mae. Mia, maiᵽamaki Jesúre maᵽõ'irã imaroyiraᵽaka ᵽoto makaja imaroyiraᵽakite ma'eye'e. Juanre ruᵽuko'a Jesúre jũjemaka ĩaekaki, mabo'ikakurirã Jesúre a'rikarõ'õjĩrã maka imaroyiraᵽaki kimajĩñu. Suᵽabatirã reyariᵽotojo õñia Jesúre jariᵽe'rika be'erõ'õ kire ĩaekakioka kimarãkareka jia simarãñu,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \p \v 23 Torãjĩrã mae, ĩ'ᵽarã torã imaekarãte nawã'maeka. “José, Matíasᵽitiyika nime jia ᵽuᵽakirã”, narĩka. José Barsabás kiwãmea imako'omakaja aᵽewãme Justo kire narĩka. \v 24-25 Torãjĩrã mae, \p —Yija ĩᵽamaki Jesús, mi'i imaki ritaja ᵽo'imajare ᵽuᵽajoaika õñuka. I'suᵽaka simamaka “Ĩ'ĩ kime Judas õ'toarã o'arũkika mijaka wãrõrimaji”, ãrĩwa'ri yijare miõrĩrũjebe. Mia je'e, Judas ᵽuri yijare a'ritaᵽaraᵽaki ba'iaja baarika yaᵽawa'ri. Suᵽa imarĩ maekaka ba'iaja baariwaᵽa tiyibeyurõ'õrã kime,— kire narĩka. \p \v 26 Suᵽa imarĩ José wãmea ãtarã no'ojĩ'aeka, suᵽabatirã Matías wãmea aᵽorã. Toᵽi mae jotoarã jããtirã, sanajãjeeka mamarĩ ña'rĩrãñuo ĩaokaro'si. Sĩatirã, “Matías kime Tuᵽarãte wã'maiki”, narĩka. Torãjĩteᵽi ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakamakiro'si kijarika mae. \c 2 \s1 Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika \p \v 1 Ᵽentecostés\f + \fr 2:1 \ft Fiesta judía que se celebraba cincuenta días después de la Pascua.\f* bayarĩmi seyaeka ᵽoto Jesúre yi'yurãte nimauᵽatiji ĩ'rãkõ'rĩmatorãja narẽrĩkũ'ika. \v 2 Ikuᵽarõ'õᵽiji jãjia wĩrõa baeika uᵽaka sokaarika wejeᵽemaᵽi. I'sia wi'iarã ruᵽataekarã nimauᵽatiji jia sana'mitirika. \v 3 Suᵽabatirã ᵽekajũ'rẽika uᵽaka simamaka niaeka. I'suᵽaka ᵽekajũ'rẽikaᵽi ᵽibitirã nimaekarakamakireje saña'rĩᵽeika. \v 4 Saᵽi Tuᵽarãte ᵽũataekaki Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika. Nareka ña'rĩjãitirã aᵽerã oka na'mitiribeyua imakoᵽeikaja nare kijaiwãrũrũjeka. I'suᵽaka kibaamaka nimaekarakamakiji rakakaja jairã najarika kijã'meka uᵽakaja.\fig |src="CN01890b.tif" size="span" ref="Hechos 2.1-4" \fig* \p \v 5 I'sia ᵽoto judíotatarã imariᵽotojo aᵽerõ'õrã ᵽo'ijirikarãoka Jerusalénwejearã imaekarã. I'sirokaᵽi ãrĩwa'ri rakaka oyiaja jairã nimaeka. I'suᵽaka imariᵽotojo jia Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeeirã nimaeka. \v 6-7 Torãjĩrã mae wĩrõa baeika uᵽaka okaaririka ã'mitiritirã, ĩ'rãoka torã rẽrĩkarã. Torã eyatirã rakakaja jairã imariᵽotojo nokarokaᵽi jairãte ã'mitiyurã nimaeka. I'suᵽaka simamaka jimarĩa naᵽuᵽataeka. Toᵽi natiyiaja ikuᵽaka najaibu'aeka: \p —Galileakarã nime. \v 8 Tokarã imariᵽotojo ¿marãkã'ã mija oka, suᵽabatirã yija oka ᵽariji najaiyuje'e? \v 9-11 Ĩ'rãtatamarĩa maime. Mija ĩabe: Ᵽartia, Media, Elam, Mesoᵽotamia, Judea, Caᵽadocia, Ᵽonto, Asia, Frigia, Ᵽanfilia, Egiᵽto, suᵽabatirã Cirenewejea a'riwa'ri Libia, suᵽabatirã Romakarã maime. Creta, Arabiaᵽi i'taekarãoka imarã maka. Suᵽabatirã Romaᵽi i'taekarã, judíorãka, suᵽabatirã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeerijayurãoka imarã naro'si. Suᵽa imariᵽotojo, tẽrĩwa'ribaji jia Tuᵽarãte baarimajaroka mokaᵽiji maka Galileakarãre jairijiyu,— ãrĩbu'abaraka nimaeka. \p \v 12 Ᵽuᵽatatiyawa'ri, marãkã'ã ãrĩrika imabeᵽakã'ã ikuᵽaka narĩka: \p —¿Dakoaᵽi ãrĩwa'ri suᵽa nabaayu?— \p \v 13 Suᵽabatirã aᵽerimarã ᵽuri, \p —Nukuwejabiyu,— ãᵽaraka ba'iaja neewã'imarĩka. \s1 Torã etaekarãte Ᵽedrote bojawãrõeka \p \v 14 I'suᵽaka nañua ã'mitiritirã, Ᵽedro, kijeyomarã ĩ'rõũ'ᵽuarãe'earirakamarã ᵽitiyika jia wããrõ'õrã nawirirĩkaeka. Torãjĩrã jãjirokaᵽi ikuᵽaka Ᵽedrote ãrĩka ritaja torã imaekarãte ã'mitiyaokaro'si: \p —Judíorãka aᵽerõ'õᵽi i'taekarã, suᵽabatirã Jerusalénkarãoka jia mija ã'mitiᵽe ruᵽu. \v 15 “Nukuwejabiyu”, yijareka mija ãrĩko'omakaja wejabiribeyurã yija. Sajẽ'rãkamarĩa simamaka imabeyurã ruᵽu ukuwejabiyurã. \v 16 Ikuᵽaka simatiyayu. Yijare mija ĩaika, “I'suᵽakaja simarãñu”, Tuᵽarãrika bojaĩjirimaji, Joel imaekakite ãrĩka. Mia je'e: \q1 \v 17 “Õ'õjĩteᵽi ñamajĩ wejetiyia seyarãñurõ'õjĩrã Esᵽíritu Santore ritatojo wejeareka imarãte yiña'ajããrãñu. Suᵽa imarĩ mija makarã yirika bojarimaja nimarãñu. Bikirimajare ᵽuri wããrõ'õrãja yibaarũkia ñiarũjerãñu. I'suᵽaka simako'omakaja ᵽakiarãte ᵽuri nakãrõmarõ'õᵽi nare sayibearãñu. \q1 \v 18 Torãjĩrã mae, Esᵽíritu Santore yiña'ajããrãñu yijã'meika uᵽakaja baairãte. Rõmijãte, ĩmirĩjareoka i'suᵽaka yibaarãñu yirika bojariroka bojarimaja nimaokaro'si. \q1 \v 19 Mija jẽrãko'abeyua wejeᵽemarã mijare yibearãñu. Suᵽabatirã ritaja wejeareka i'suᵽaka yibaamaka, ‘Tẽrĩriki kime Tuᵽarã’, ᵽo'imajare ãrĩrãñu. I'suᵽakajaoka ᵽitã'muaᵽi ᵽuyurã, suᵽabatirã ᵽeka jũ'rẽika ũmakaᵽuᵽakã'ã niarãñu. \q1 \v 20 Mia je'e, ĩmikaki aiyate neiñamita'rimaka, ñamikakioka, riwerõ'õjĩrã jũ'aka jarirãki. I'suᵽaka simarãka ᵽoto wejetiyia seyamaka, jia suᵽabatirã ba'iajaoka ᵽo'imajare baaeka ĩatirã, sawaᵽa maiᵽamaki Tuᵽarãte nare baarãñu. Imatiyairĩmi simarãñu i'suᵽaka kibaarãñurĩmi. \q1 \v 21 ‘Ñiᵽamaki, ba'iaja baaiki ñime. Ba'iaja yibaaika miye'kariabe’, yire ãrĩrãñurãte ᵽuri, ba'iaja nabaaeka waᵽa Tuᵽarãte nare baabesarãñu”, Tuᵽarãro'si Joelre o'oeka,— ãrĩwa'ri Ᵽedrote nare bojaeka. \p \v 22 Sabe'erõ'õjĩte ikuᵽaka Ᵽedrote nare ãrĩka ate: \p —Mija ã'mitiᵽe Israelkarã. Jesús Nazaretkaki Tuᵽarãrikaᵽi maikoribeyua mijare baabearoyikaki. I'suᵽaka Tuᵽarãte baaeka simamaka “Kijã'meka uᵽakaja Jesúre baaeka”, ãrĩwãrũirã mija ime. \v 23 I'suᵽaka simako'omakaja, Jesúre ã'mijĩaraᵽarã, kire okabaaraᵽarã mija ime. Suᵽabatirã yaᵽua tetaekarã kire mija ᵽatakĩarũjeka. I'suᵽaka mija baarũkia õrĩtikaki Tuᵽarã ᵽuri. “Ba'iaja kire nabaarãka imako'omakaja yi'i ᵽuri jia ᵽuᵽajoawa'ri Jesúre ᵽũatarãki”, Tuᵽarãte ãrĩka. \v 24 Ba'itakaja jũabaraka Jesúre reyako'omakaja Tuᵽarã ᵽuri õñia kire jariᵽe'rirũjekaki, reyariba'imarĩka Jesúre imaeka simamaka. \v 25 Suᵽa imarĩ mañeki, David, Jesúre imarãkakaka ᵽuᵽajoawa'ri, ikuᵽaka kio'oeka: \q1 “Maiᵽamaki, yikaja yire jeyobaabaraka mime. Suᵽa imarĩ wayuᵽi'ribeyuka yi'i. \q1 \v 26 Suᵽa imarĩ jĩjimaka yiᵽuᵽakaᵽi ñime. I'suᵽaka simamaka jĩjimakaᵽi mika yijaiyu. Suᵽabatirãoka ‘Reyariᵽotojo õñia yijariᵽe'rirãñu’, ãñuka ñime. \q1 \v 27 Maiᵽamaki, miyaᵽamaka, reyairãte nayayeirõ'õrã imarũkimarĩka ñime. Suᵽabatirã mirikitaki imawa'ri, miyaᵽaika uᵽakaja baarimaji ñimamaka yiᵽo'ia mirabarũjebesarãñu. \q1 \v 28 Suᵽa imarĩ õñia yire mijariᵽe'rirũjerãñu. Suᵽabatirã jia jĩjimaka ñimarãñu ate mika imawa'ri”, ãᵽaraka David imaekakire o'oeka're. \p \v 29 Mija ã'mitiᵽe yijeyomarã. Mañeki David imaekakite reyamaka õ'õrãja kire nayayeka suᵽakaja kimajaᵽema õiñujua ruᵽu. \v 30 Suᵽa imarĩ kiro'si imarũkiakakamarĩa ᵽuᵽajoabaraka suᵽa Davidre ãrĩka. Ñamajĩ imarũkiakaka bojarimaji kimaeka. I'suᵽaka imarĩ, “Ñamajĩ ĩ'rĩka yiriᵽarãmi kimarãñu Tuᵽarãte ᵽũatarũkika, yuᵽakajaoka ĩᵽi imarũkika”, ãrĩwa'ri David imaroyikakite ᵽuᵽajoaeka, Tuᵽarãte kire õrĩrũjemaka. \v 31 Sõñuka imarĩ, “Jã'merimaji Tuᵽarãte ᵽũatarãñuka reyariᵽotojo õñia jariᵽe'rirãki. Suᵽabatirã reyaekarãte imarõ'õrã imabesarãki imarĩ, kiᵽo'iaoka rababesarãka”, ãrĩwa'ri kio'oeka're. \v 32 Jesúre reyaraᵽaka be'erõ'õ, kire yija ĩaraᵽe ate. Suᵽa imarĩ “Tuᵽarãja suᵽa kire baaraᵽaki”, yija ãrĩwãrũyu. \v 33 Mabo'ikakurirõ'õᵽi imatirã Tuᵽarãte akaeka Jesúre. Suᵽa imarĩ Tuᵽarãte imarõ'õrã kiritaᵽẽ'rõto jiyiᵽuᵽayeerũkirõ'õᵽi kiruᵽe mae. “Õ'õrã jã'mebaraka ñima uᵽakaja Esᵽíritu Santore miᵽũatabe”, Jesúre kẽrĩka. Suᵽa imarĩ Jesús mae yijare Esᵽíritu Santore ña'ajããekaki. Mae mija ĩako'a, mija ã'mitiriko'a, Esᵽíritu Santore yijare ña'rĩjãikakaka sime. \v 34 Ate David imaekakirika ikuᵽaka mijare yibojayu. “Yi'iji i'suᵽaka ñimarãñu”, ãrĩwa'rimarĩa Davidre so'oeka. Dakoaᵽi ãrĩwa'ri ritikaja Tuᵽarã ᵽõ'irã kiᵽo'ia mirĩwa'riberijĩki iki. I'suᵽaka simamaka Jesúre mirĩwa'rirũkia simamaka ikuᵽaka Davidre o'oeka: \q1 “ ‘Yiritaᵽẽ'rõto jiyiᵽuᵽayeerũkirõ'õᵽi miruᵽabe, \q1 \v 35 mimajamarãre yitẽrĩᵽatayuju’, Tuᵽarãte ãñu Ñiᵽamakire”, ãrĩwa'ri David imaekakite o'oeka. \p \v 36 Suᵽa imarĩ ritaja Israelkarã, ika jia mija õᵽe: Yaᵽua tetaekarã mija jããekakitejeoka Jesúre, Tuᵽarãte ᵽo'imaja ĩᵽamaki imarũjeka, suᵽabatirã Jã'merũkika kire kiwã'maeka,— ãrĩwa'ri Ᵽedrote nare bojaeka. \p \v 37 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, jimarĩa ba'iaja ᵽuᵽariwa'ri ikuᵽaka Ᵽedrorãkare narĩka: \p —¿Yija jeyomarã, marãkã'ã yija baarãñu je'e mae?— \p \v 38 Toᵽi ikuᵽaka nare kẽrĩka: \p —Ba'iaja mija baaika ja'atatirã jia mija imabe. Suᵽabatirã, ruᵽuko'a mija jũjerũjebe, “Yijare tããrimaji Jesúre ime”, ãrĩwa'ri. I'suᵽaka mija baamaka, ba'iaja mija baaika ye'kariatirã Esᵽíritu Santore Tuᵽarãte mijare ña'ajããrãñu. \v 39 Esᵽíritu Santore mijare kiᵽũatarãñu, suᵽabatirã mija makarã, mija riᵽarãmerã, suᵽabatirã yoeᵽi i'taekarãteoka. “Yimakarã uᵽakaja mija imarãñu”, kẽrĩka uᵽakaja yi'rirãñurã uᵽatireje Esᵽíritu Santo kiña'ajããrãñu,— Ᵽedrote ãrĩka. \p \v 40 Torãjĩrã mae ikuᵽaka nare kiokajããrijarika: \p —“Ba'iaja yija baaika yijareka ye'kariatirã, yijare mitããbe”, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte mija jẽñebe ba'iaja imarika tiyibeyurõ'õrã ba'iaja baairã ᵽo'imajaᵽitiyika mija a'ria'si ãrĩwa'ri,— nare kẽrĩka. \p \v 41 I'suᵽaka kibojaeka jĩjimaka ã'mitiriwa'ri tres mil rakamaki Jesúre yi'rikarã. I'suᵽaka imawa'ri ruᵽuko'a najũjerũjeka mae. \v 42 Suᵽabatirã aᵽóstolrãkare wãrõika ã'mitirirã naᵽõ'irã narẽrĩroyika. Nawãrõika yi'riwa'ri sana'mitiriᵽẽarija'ataberika. Suᵽa imarĩ ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽajoairã najarika mae. I'suᵽaka imawa'ri, ĩ'rãkuri jariwa'ririmarĩaja rẽrĩkũ'itirã naᵽibaba'aroyika, suᵽabatirã Tuᵽarãka najaika. Suᵽabatirã, “Ika ima Jesús ᵽo'ia uᵽaka ima. Mare tããrimaji kime”, ãrĩᵽuᵽajoabaraka ᵽan naᵽibaba'arijarika. \s1 Jesúre yi'yurã ikuᵽaka imaekarã \p \v 43 Aᵽóstolrãka rĩkimakaja maikoribeyua beaekarã, i'suᵽaka nabaarũkia Tuᵽarãte nare ja'ataeka simamaka. I'suᵽaka nabaaika ĩawa'ri jimarĩa ritaja Jerusalénkarãre ᵽuᵽataeka. \v 44-45 Jesúre yi'yurã ᵽuri ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽajoaekarã. Suᵽa imawa'ri natiyiaja nayaᵽaika uᵽakaja najeyobaabu'aeka. Aᵽerikuri naba'irĩjia, naka'iaoka nijika sawaᵽa e'etirã najeyomarãte yaᵽaika ko'aᵽitorãja niñerũ nare ĩjirã. \v 46-47 Ĩ'rãrĩmi jariwa'ririmarĩaja, ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽakirã imarĩ, Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'i ᵽẽterã narẽrĩroyika. Suᵽabatirã najeyomarãre akawa'ritirã nawi'iarã ᵽiyia Jesúre ba'aeka uᵽakaja ᵽan naᵽibaba'aeka kire jiyiᵽuᵽaka õrĩwa'ri. I'suᵽaka baatirã jiiroka ᵽuᵽaritirã ba'arika naᵽibaba'aroyika, Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õñurã imawa'ri. I'suᵽaka nabaamaka ĩatirã “Jiitaka baairã nime”, ritaja ᵽo'imajare nareka ãrĩᵽuᵽajoaeka. Ĩ'rãrĩmi uᵽakaja torã rĩkimabaji Maiᵽamakire tããekarãte ᵽubuwa'rika, kire yi'yurã kimarũjekarã imarĩ. \c 3 \s1 Bitamajite Ᵽedrote jieka \p \v 1 Ĩ'rãrĩmi uᵽakaja rã'irã Tuᵽarãka jairĩ judíorãkare eyaroyika Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã. Torãjĩrã mae ĩ'rãrĩmi Ᵽedro, Juanᵽitiyika torã Tuᵽarãka jairĩ na'rika. \v 2 Torã ĩ'rĩka bitamaji ᵽo'ijirikakite koᵽerekarã ruᵽaeka. I'suᵽaka kimamaka ĩ'rãrĩmi uᵽakaja kijeyomarãre kire kõkewa'riroyika. I'suᵽaka kire baatirã koᵽereka Jiyurika ãñua wãmeika rõ'õrã kire naruᵽataroyika. Torã ruᵽatirã wayuoka kibaayu ãrĩwa'ri “Niñerũ kũᵽajĩ yire mija ĩjibe”, ãᵽaraka kimaeka. \v 3 Ᵽedrorãkare torã kãkaerã baaeka ĩatirã, \p —Yire mija wayuĩabe kũᵽajĩ,— nare kẽrĩka. \p \v 4 Toᵽi, \p —Õ'õrã miabe,— Ᵽedrote kire ãrĩka. \p \v 5 Suᵽa kẽᵽakã'ã “Mae kũᵽajĩ yire nijirãñu je'e”, ãrĩwa'ri jia nare kiyi'rika. \p \v 6 —Niñerũ ᵽuri yire imabeyua. Aᵽeakaka imatiyaika mire yijeyobaarãñu. Jesucristo Nazaretkakire yire jã'mekaᵽi ãrĩwa'ri, “Mi'mirĩkatirã jia a'yuka mijaᵽe”, mire ñañu,— Ᵽedrote kire ãrĩka. \p \v 7 I'suᵽaka kire ãrĩtirã kiᵽitaka ritaᵽẽ'rõtoᵽi ñi'atirã Ᵽedrote kire mi'marĩkaeka. I'suᵽaka kire kibaamaka kiũ'ᵽua, kiãñarakaoka jiika mae. \v 8 Suᵽa imarĩ kibu'rirĩkaeka. Suᵽabatirã Ᵽedrorãkaᵽitiyika Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã buᵽurĩkewa'ritirã kikãkawa'rika mae. “Jia Tuᵽarãte yire baayu, bitamaji uᵽaka ñimareka yire kijieyu”, ãrĩwa'ri jĩjimaka kimaeka. \v 9 Kituritaᵽamaka torã imaekarãre kire ĩaeka. Suᵽabatirãoka “¡Jiitaka Tuᵽarãte yire baayu!”, kẽᵽakã'ã na'mitirika. \v 10 Suᵽa imarĩ kire ĩatirã “Niñerũ jẽñebaraka Jiyurika ãñua wãmeika koᵽereka rõ'õrã ruᵽako'okaja kimema. ¿Marãkã'ã simamaka i'suᵽaka kijayu je'e?”, narĩka. \s1 Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'i ᵽẽte Salomón wãmeika imaekarõ'õrã ᵽo'imajare kibojaeka Ᵽedro \p \v 11 Bitamaji imakoᵽekaki, Ᵽedrorãkakaja kimajiᵽaeka. Tuᵽarã jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'i ᵽẽte Salomón wãmeika imaekarõ'õrã i'suᵽaka nimaeka. I'suᵽaka kima ĩatirã ᵽuᵽatawa'ri, rĩrĩra'atirã rĩkimarãja ᵽo'imajare torã etaeka. \v 12 Torã netamaka ĩatirã, ikuᵽaka Ᵽedrote nare ãrĩka: \p —Mija ᵽuᵽata'si yitã'omaja Israelka'iakarã. Yijaᵽi ãrĩwa'rimarĩa i'suᵽaka kijayu. Suᵽabatirã “Tẽrĩritarã imarĩ noñu uᵽakaja kire najieko'o”, yijareka mija ãrĩᵽuᵽajoa'si. Suᵽabatirã “Aᵽerã bo'ibajirã jia Tuᵽarãte yi'yurã imawa'ri suᵽa kire nabaako'o”, mija ãrĩa'sioka. \v 13 Ikuᵽaka simatiyayu: Mañekiarã, Abraham, Isaac, suᵽabatirã Jacobrãkare jiyiᵽuᵽaka õrĩkaki Tuᵽarãte yaᵽaeka uᵽakaja baaekaki kime Jesús. I'suᵽaka kimamaka ritaja ᵽo'imajare jiyiᵽuᵽaka õrĩrũkika Tuᵽarãte kire imarũjeka. Kire ĩariᵽe'yowa'ri ĩᵽarimarãre kire mija okabaaeka “Kire mija jããbe”, ãrĩwa'ri. I'suᵽaka mija ãrĩko'omakaja Ᵽilato ᵽuri ba'iaja kire baarika yaᵽaberikoᵽekaki. \v 14 Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja baaiki Jesúre ᵽoatarikoᵽakaja Barsabás, ᵽo'imajare jããrimajiratakiteje Ᵽilatore mija ᵽoatarũjeka. \v 15 I'suᵽaka baawa'ri ᵽo'imajare õñia imajiᵽarika ja'atarimajire mija jããrũjeka. I'suᵽaka kire mija baako'omakaja, Tuᵽarã ᵽuri õñia kire jariᵽe'rirũjekaki. Kire ĩaekarã imarĩ, “Õñia kime mae”, yija ãrĩwãrũyu. \v 16 Ĩ'ĩ bitamaji imakoᵽeroyiraᵽakite õñurã mija ime. Jesúre yi'yurã yija imamaka kiũ'ᵽua kire kijieyu. Kire ĩatirã “Rita sime, Jesúre kire jieika”, mija ãrĩwãrũyu. \p \v 17 Ñoñua sime yijeyomarã, mija ĩᵽarimarãᵽitiyika õrĩᵽũaberiwa'ri Jesúre mija jããrũjeka. \v 18 “I'suᵽaka simarãñu”, Tuᵽarãte ãrĩka simamaka suᵽa simaraᵽe. Mia je'e, bikija ikuᵽaka Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare ãrĩka: “Cristore ba'iaja baawã'imarĩtirã kire najããrãñu”, narĩka. \v 19 Sõñurã imarĩ, “Ba'iaja kire yija baaraᵽaka yijareka samiye'kariabe”, Tuᵽarãte mija ãᵽe mijare sakiye'kariaokaro'si. I'suᵽaka mija baarãkareka mijare kijeyobaaika jia õñurã mija imarãñu. \v 20 I'suᵽaka mija imamaka Cristore mija ᵽõ'irã Tuᵽarãte ᵽũatarãñu ate. Bikijarãja “Ĩ'ĩ nare Jã'merũkika”, Tuᵽarãte ãrĩtikaki kime Jesús. \v 21 Maekaka mabo'ikakurirã Jesucristore ime ruᵽu. “Mae ritatojo wejea jierĩ me'ᵽe”, Tuᵽarãte kire ãrĩrãñurĩmi õ'õrã etarũkika kime. Ika yibojaika uᵽakaja Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaja bikija kirirã imai'tara'aekarãte ãrĩka. \v 22 Mia je'e, ikuᵽaka Moisés imaroyikakite bojaeka mañekiarãte: “Maiᵽamaki Tuᵽarãro'si bojarimaji ñima uᵽakaja aᵽika kirika bojarimajire kiᵽũatarãñu. I'suᵽaka baarãñuka matataki imarãki, suᵽabatirã ritaja kẽrĩrãka uᵽakaja mija yi'ᵽe. \v 23 Kẽñu uᵽakaja yi'ribeyurãte ᵽuri toᵽi kire ᵽoatatirã, kire kiriatarãñu”, ãrĩwa'ri Moisés imaroyikakite bojaeka.— \p \v 24 Aᵽea ikuᵽaka Ᵽedrote ãrĩka: \p —Samuel imaroyikaki, suᵽabatirã kibe'erõ'õ Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajaoka, maekaka imarũkiakaka, simauᵽakaja bojaekarã naro'si. \v 25 Bikija, mañekiarãte Tuᵽarãte bojatika nabojaeka kiro'si bojaĩjirimaja. “Moiséte imaeka uᵽaka aᵽika yirika bojaĩjirimajire yiᵽũatarãñu”, ãrĩwa'ri mañekiarãte Tuᵽarãte bojatika simamaka, simauᵽakaja sime maro'si mae. Ikuᵽaka Abraham imaekakite Tuᵽarãte bojaeka: “Jia ritaja ᵽo'imajare yibaarãñu, miriᵽarãmiᵽi ãrĩwa'ri”, Tuᵽarãte kire ãrĩka. \v 26 Mia yijeyomarã Israelkarã, Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja baarimaji kime Jesús. Õ'õrã Tuᵽarãte kire ᵽũataeka ᵽoto mamarĩ maro'si kire kiᵽũataeka jia mare kibaaokaro'si. Ba'iaja mabaaika maja'ataokaro'si i'suᵽaka Israelkarãro'si kibaaeka,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \c 4 \p \v 1-2 “Najããekaki imariᵽotojo õñia Jesúre jariᵽe'rika. I'suᵽaka kibaaeka simamaka mareoka Tuᵽarãte õñia jariᵽe'rirũjerãñu”, Ᵽedro Juanᵽitiyika ᵽo'imajare bojabaraka imaeka ᵽoto naᵽõ'irã netaeka kurarãka, saduceokaka ᵽuᵽajoairã, suᵽabatirã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia ĩarĩrĩrimaja ĩᵽamakioka. Koᵽakaja na'mitiritika simamaka, jimarĩa boebaka nimaeka. \v 3 Suᵽa nabaamaka Ᵽedro, Juanka ĩ'ᵽarãte wẽkomaka imariwi'iarã nare ne'ewa'rika. Na'itakarã sajaᵽakã'ã “Waeroka bikitojo naka majaiye'e”, narĩᵽuᵽajoaeka. \v 4 I'suᵽaka nare nabaako'omakaja, Jesús majaroka kibojamaka ã'mitiritirã sayi'yurãte rĩkimarãja imaeka. Mia je'e, ĩmirĩjatakaja majoajĩkareka cinco mil rakamarãrõ'õjĩrã Jesúre yi'yurãte imaeka Jerusalénreka.\f + \fr 4:4 \ft Probablemente hubo mucho más creyentes contando las mujeres y niños también.\f* \p \v 5-6 Toᵽi mae bikitojo Jerusalénrãjaoka, judíotatarã ĩᵽarimarã, suᵽabatirã Moisére jã'meka wãrõrimaja, suᵽabatirã ᵽakiarimarãᵽitiyika torã narẽrĩka. Kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki Anás, suᵽabatirã Caifás, Juan, Alejandrorãkaoka imaekarã. Suᵽabatirã Anás tã'õmajaoka torã imaekarã. \v 7 Suᵽa imarĩ Ᵽedro, Juanᵽitiyika wẽkomaka imariwi'iarã imaekarãte Anáre akarũjeka. Mae kiᵽõ'irã eyatirã kiwã'tarã narĩkataeka ᵽoto, ikuᵽaka nare kijẽrĩaeka: \p —¿Maki i'suᵽaka baarika mijare jã'meraᵽaki? Suᵽabatirã, ¿marãkã'ã simamaka bitamajite mija jieraᵽe?— nare kẽrĩka. \p \v 8-9 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, Esᵽíritu Santore kire jeyobaamaka ikuᵽaka Ᵽedrote yi'rika: \p —Yija ĩᵽarimarã, ᵽakiarimarãoka, mija ã'mitiᵽe ruᵽu. Makire yijare jã'memaka bitamajite wãtawa'ri kire yija jieraᵽe ãrĩwa'ri mijare sayija bojaerã baayu mae. \v 10 Mija ã'mitiᵽe Israelkarã. Jesús Nazaretkakite jã'meikaᵽi ãrĩwa'ri ĩ'ĩ bitamajite yija jieraᵽe. I'suᵽaka yijare baarũjeraᵽakite yaᵽua tetaekarã mija jããraᵽaka simako'omakaja õñia Tuᵽarãte kire jariᵽe'rirũjeraᵽe. \v 11 Mija ã'mitiᵽe, bikija David imaekakite ikuᵽaka o'oeka: \q1 “Wi'ia baarimaja, ãta i'rõ mija taaeka. I'suᵽaka simako'omakaja aᵽika i'sio ãtaᵽi wi'ia kibaamaka aᵽo ãta tẽrĩwa'ribaji imatiyaio sajarika”, ãrĩwa'ri David imaroyikakite o'oeka, Tuᵽarãte ᵽũatarũkikate ᵽuᵽajoaweibaraka.\f + \fr 4:11 \ft La figura de la piedra quiere decir: Ustedes, los jefes de los judíos rechazaron a Jesús. Aunque ustedes lo hicieron así, él es el único que pueda reconciliar la gente con Dios.\f* \p \v 12 Jesucristo ĩ'rĩkaja imaki ritatojo wejeareka ᵽo'imajare tããrũkika Tuᵽarãte ᵽũataekaki. Maki aᵽika imabeyuka Jesús uᵽaka baaiki,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \p \v 13 Ᵽedro, Juanᵽitiyika kĩkirimarĩaja najaimaka ã'mitiritirã, ĩᵽarimarãre ᵽuᵽataeka. “Jia ᵽaᵽera wãrũtiyaberikarã imariᵽotojo jiitakaja najaiyu, Jesús jeyomarã mirãrã imarĩ”, narĩᵽuᵽajoaeka. \v 14 Bitamajite Ᵽedrorãkaka imamaka ĩawa'ri, “Ba'iaja mija baayu”, ĩᵽarimarãre nare ãrĩwãrũberika. \v 15-16 Torãjĩrã mae, ᵽẽterã ĩᵽarimarãre nare ᵽorirũjeka. Ᵽẽterã na'rika be'erõ'õ natiyiaja ikuᵽaka najaibu'aeka: \p —¿Marãkã'ã nare mabaarãñu mae? Ritaja Jerusalénkarãre õrĩᵽatayu bitamajite najieka. Suᵽa imarĩ “Waᵽuju ᵽakirimaja nime”, marĩwãrũberijĩka sime. \v 17 I'suᵽaka simamaka bitamaji majaroka ã'mitiririmarĩa sime. Suᵽa imarĩ ikuᵽaka nare marĩye'e mae: “Jesúrika ᵽo'imajare mija jaimirĩrĩkawa'rirãkareka ba'iaja mija jũarãñu”, nare marĩye'e,— ãrĩwa'ri ĩᵽarimarãre jaibu'aeka. \p \v 18 I'suᵽaka baaweatirã nimaekarõ'õrã nare akatirã, ikuᵽaka nare narĩka: \p —Jesúmajaroka ᵽo'imajare mija wãrõa'si mae,— nare narĩkoᵽeka. \p \v 19 I'suᵽaka ĩᵽarimarãre nare ãᵽakã'ã, ikuᵽaka nare nayi'rika: \p —Mija ãñua yija yi'rijĩkareka, Tuᵽarãte yi'ribeyurã yija jarijĩñu. ¿Tuᵽarãte yi'ririkoᵽakaja, mijare yija yi'rijĩñu bai je'e? Tuᵽarãte ĩaika wãjitãji, ¿dika jiibaji imaje'e, mija ᵽuᵽajoaikareka? \v 20 Jesúre ãrĩka yija ã'mitirika mirãka, kibaaroyika yija ĩaekaoka, bojarija'ataberijĩrã yija ime,— narĩka. \p \v 21-22 I'suᵽaka naᵽakã'ã, \p —Samija bojarimirĩrĩkawa'ria'si. I'suᵽaka mija baarãkareka, ba'iaja mija jũarãñu,— ĩᵽarimarãre nare ãrĩka. \p Bitamaji imakoᵽekakire tuᵽakã'ã ĩawa'ri, jia ᵽo'imajare jiyiᵽuᵽaka Tuᵽarãte õrĩka. Suᵽabatirã najiekaki, ĩ'ᵽarã ᵽo'imaja ᵽemawa'ribaji wejejẽ'rãka eyawa'yuka kimaeka. I'suᵽaka ᵽo'imajare imamaka kĩkiwa'ri ba'iaja Ᵽedrorãkare baabekaja ĩᵽarimarãre nare ᵽoataeka. \s1 “ ‘Jesúrika bojariroka bojabaraka nimarũ’, ãrĩwa'ri, yijare mijeyobaabe”, ãᵽaraka Tuᵽarãte najẽñeka \p \v 23 Ᵽoriwa'ritirã najeyomarã ᵽõ'irã Ᵽedrorãkare eyaeka. Naᵽõ'irã eyatirã kurarãka, suᵽabatirã ᵽakiarimarãre jaika nare nabojaeka. \v 24 Sã'mitiritirã ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽakirã imarĩ ikuᵽaka Tuᵽarãte najẽñeka: \p —Yija ĩᵽamaki, ritaja õñuka mime. Suᵽa imarĩ mi'ijioka imaki wejeᵽema, ka'ia, riaᵽakiaka, suᵽabatirã ritaja sareka imarũkia baaekaki. \v 25 Bikija, yija ñeki David, miyaᵽaika uᵽakaja baaroyikaki Esᵽíritu Santore kire jeyobaamaka ikuᵽaka kio'oeka: \q1 “¿Dako baaerã judíotatarã, judíotatamarĩrãoka Tuᵽarãte boebariwa'ri, ba'iuᵽakaja kire nabaariᵽuᵽajoaeka? \q1 \v 26 Ritatojo wejeareka imarã ĩᵽarimarã, suᵽabatirã ᵽo'imajare imaruᵽutarimajaka rẽrĩtirã, imaweitikaja nimaeka ba'iaja mire baaerã. Suᵽabatirã ‘Jã'merimaji kimarũ’, ãrĩwa'ri miᵽũataekakiteoka ba'iaja baaokaro'si nimaeka”, ãrĩwa'ri kio'oeka. \p \v 27 Rita Davidre o'oeka uᵽakaja simaraᵽe yija wejearã. Ĩᵽi Herodes, suᵽabatirã Ᵽoncio Ᵽilato, aᵽetatarã, suᵽabatirã Israelka'iakarãoka ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽaritiirã nimaeka. Miyaᵽaika uᵽaka baarimaji miᵽũataekakire ba'iaja baaokaro'si i'suᵽaka naᵽuᵽajoaeka. \v 28 Bikijarãja “I'suᵽaka nabaarãñu”, merĩka uᵽakaja imawa'ri suᵽa nabaaraᵽe. \v 29 Yija Ĩᵽamaki, yijare mia'mitiᵽe. “Ba'iaja mija jũarãñu”, yijare nañua miye'kariria'si. Jia mire yi'yurã yija imamaka yijare mijeyobaabe. Suᵽabatirãoka dako werikimarĩaja Jesús majaroka yija wãrõerã yijare mijeyobaabe. \v 30 Tẽrĩriki imarĩ wãmarĩa imarãte jiebaraka maikoribeyua mibeabe, “Jesúᵽi ãrĩwa'ri i'suᵽaka sime”, ᵽo'imajare ãñaokaro'si,— Tuᵽarãte narĩka. \p \v 31 Tuᵽarãte najaiweaeka ᵽoto, nimaekarõ'õ ka'ia iyika. I'suᵽaka sabaaeka watoᵽekaᵽi, Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika. Saᵽi ãrĩwa'ri dakoa werikimarĩaja Tuᵽarã majaroka ᵽo'imajare nabojaeka. \s1 Jesúre yi'yurã tiyiaja ba'irĩjia naᵽibabu'aeka \p \v 32 Jesúre yi'yurã ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽakirã imaekarã. Suᵽa imarĩ narikaika, “Yirikatakaja sime”, ãrĩbeyurã imarĩ “Maro'siji sime”, ãrĩwa'ri najeyomarãre najeyobaaeka. \v 33-35 Ĩ'rãrimarã naro'siji ka'iareka imarã, suᵽabatirã wi'ia aᵽerãte nijirũkia nareka imarã, sawaᵽa niñerũ natõᵽoika aᵽóstolrãkare nijika, wayuoka baairãte najeyobaaerã. Suᵽa imarĩ nakaki ĩ'rĩkaoka wayuitaka baaikite imaberika. Suᵽabatirã Tuᵽarãte nare jeyobaamaka jiitakaᵽiji “Maiᵽamaki Jesús reyariᵽotojo õñia jariᵽe'rikaki”, ãrĩwa'ri aᵽóstolrãkare wãrõrija'ataberika. Suᵽa imarĩ Jesúre yi'yurã rakamarãja jĩjimaka nimaokaro'si Tuᵽarãte nare jeyobaaeka. \v 36 Mia, Jesúre yi'yurã watoᵽekareka José wãmeiki levita imaeka. Chiᵽre wãmeika jũmurikarã ᵽo'ijirikaki kimaeka. Aᵽóstolrãka, Josére Bernabé kiwãmea no'aeka. Griego okaᵽi, “Jĩjimaka aᵽerãte imarũjerimaji”, ãrĩrika simaeka. \v 37 Kiro'siji kika'ia kirikaeka José. I'sia aᵽikate kĩjika sawaᵽa tõᵽotirã aᵽóstolrãkare ĩjiokaro'si, wayuoka baairãte najeyobaaokaro'si. \c 5 \s1 Ananías kirũmu Safiraᵽitiyika ba'iaja nabaaeka \p \v 1 Ananías kirũmu Safiraᵽitiyika ᵽuri ikuᵽaka nabaaeka: Ananías kirũmuᵽitiyika narioa ĩjitirã sawaᵽa niñerũ natõᵽoeka. \v 2 Ĩ'rãtiji ᵽuᵽakirã imarĩ ka'i waᵽa imaekakaka kũᵽajĩ naya'eka. Suᵽabatirã saᵽiyia aᵽóstolrãkare kĩjika ᵽoto, \p —Õ'õjĩrãja yitõᵽoko'o,— kẽrĩᵽakika. \p \v 3-4 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka Ᵽedrote kire ãrĩka: \p —Ananías, ¿dako baaerã Satanáre miyi'yu? Mirioaja sime mijiraᵽaka. ¿Sawaᵽa mire nawaᵽaĩjika mirikamarĩa sime bai je'e? I'suᵽaka simako'omakaja “Simaja riowaᵽa mijare ñijiᵽatayu”, merĩᵽakiyu. I'suᵽaka meñua yijare takajamarĩa miᵽakiyu. Tuᵽarãte, suᵽabatirã Esᵽíritu Santoreoka ᵽakiwa'ri suᵽa mibaayu,— kire kẽrĩka. \p \v 5 I'suᵽaka kire kẽrĩkarõ'õjĩteje Ananíare ᵽuᵽaririña'rĩka. I'suᵽaka ima ã'mitiritirã, jimarĩa tokarãre ᵽuᵽataeka. \v 6 Toᵽi mae ĩ'rãrimarã bikirimaja kire butetirã kire yayerĩ na'rika. \p \v 7 Torãjĩrã mae, maekarakakuri aiyajẽrã be'erõ'õ Ananías rũmu mirãkote etaeka, i'suᵽaka kibaaeka õrĩbekaja. \v 8 Koetaeka ᵽoto, \p —¿Simauᵽatiji bai sime ika riowaᵽa mija tõᵽoraᵽaka?— Ᵽedrote kore ãrĩka. \p —Ã'ã, simauᵽatiji sime,— kõrĩka. \p \v 9 I'suᵽaka kõᵽakã'ã ikuᵽaka kore kẽrĩka: \p —¿Dako baaerã mitĩmika ĩ'rãtiji ᵽuᵽajoatirã, Tuᵽarãte ᵽũataekaki Esᵽíritu Santore miᵽakiyu je'e? Ᵽẽterã netara'ayu mitĩmite yayerĩ turiko'orã. Mire yayerĩ na'rirãñu ate,— kore kẽrĩka. \p \v 10 I'suᵽaka kẽrĩka ᵽotojo, koᵽuᵽaririña'rĩka koro'sioka. Torã kãkatirã, bikirimajare kore ĩatõᵽoeka. Toᵽi mae kore e'ewa'ritirã kotĩmite nayayekarõ'õrã kore nayayeka. \v 11 Nimarakamakiji Jesúre yi'yurã, suᵽabatirã ritaja ᵽo'imaja, “I'suᵽaka sime're”, naᵽakã'ã ã'mitiritirã jimarĩa naᵽuᵽataeka. \s1 Aᵽóstolrãka rĩkimakaja maikoribeyu uᵽakakaka nabaaeka \p \v 12 I'sia ᵽoto Jesúre yi'yurã ĩ'rĩka jariwa'ririmarĩaja ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽakirã imarĩ, Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'i wã'tarã Ᵽórtico de Salomón wãmeirõ'õrã narẽrĩrijarika. Jerusalénkarãre ĩaeka wãjitãji Tuᵽarãte kirikaᵽi nare kijeyobaamaka rĩkimakaja maikoribeyu uᵽaka ima aᵽóstolrãkare baabeaeka. \v 13 Jesúre yi'yurãte jiyiᵽuᵽaka õrĩwa'ri “Jiirã nime Jesúre yi'yurã”, Jerusalénkarãre ãrĩko'omakaja marã kire yi'yurãka rẽrĩberikarã, “Werika sime je'e”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri. \v 14 Toᵽi rõmijã, ĩmirĩjaoka rĩkimabaji Maiᵽamakire yi'yurãte ᵽuburijarika. \v 15 Maikoribeyua uᵽaka ima Ᵽedrote baabeaeka ã'mitiritirã, wãmarĩa imarãte naᵽeyurũkiaᵽi e'era'atirã ma'arijerã nare naᵽããjiyeka. I'suᵽaka nabaaekarã, Ᵽedrote o'ririka nata'aeka, “Yire kiraberũ”, ãrĩwa'ri. “Mare kirabeberikoᵽerãkaoka, kirãrãrika mabo'iᵽi o'rirãkaᵽiji matãrĩrãñu je'e”, ãᵽaraka kire nata'aeka. \v 16 I'suᵽakajaoka Jerusalén koyikuri imaekarã, wãmarĩa imarãte, suᵽabatirã naᵽuᵽakareka Satanárika nã'rĩjãikarãreoka naᵽõ'irã ne'ewa'rika. Toᵽi mae, i'suᵽaka nimauᵽatiji jia oyiaja najarika. \s1 Aᵽóstolrãkare ba'iuᵽaka nabaaeka \p \v 17 I'sia ã'mitiritirã kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki, suᵽabatirã kijeyomarã saduceokaka ᵽuᵽajoairãoka aᵽóstolrãkare jimarĩa ã'mijĩ'aekarã ba'iaja naka imawa'ri. \v 18 I'suᵽaka imawa'ri nare ñi'arũjetirã Jerusalénrã imaeka wẽkomaka imariwi'iarã, nare natarũjeka. \v 19 Torã nimaeka simako'omakaja i'siñamiji ángel Tuᵽarãte ᵽũataekakite naᵽõ'irã ᵽemakotowirika. Suᵽabatirã koᵽereka wiwatatirã nare kiᵽoataeka. \v 20 Nare ᵽoatatirã, \p —Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã mija a'ᵽe. Torã eyatirã, Tuᵽarã ᵽõ'irã õñia imajiᵽarikakaka ᵽo'imajare mija bojabe,— nare kẽrĩka. \p \v 21 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã bikitojo ñamiji, Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã ᵽo'imajare nawãrõeka mae. \p I'suᵽaka nare wãrõbaraka nimaeka ᵽoto, kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki, kijeyomarãᵽitiyika, Israelka'iakarã ĩᵽarimarãre nakaeka, naka rẽñaokaro'si. Torãjĩrã wẽkomaka imariwi'iarã surararãkare naᵽũataeka aᵽóstolrãkare nakayaokaro'si. \v 22 Wẽkomaka imariwi'iarã eyatirã niamaka torã nimaberika. Torã ĩakoᵽetirã, surararãkare ᵽe'riwa'rika ĩᵽarimarãre bojarĩ. \p \v 23 —Wẽkomaka imariwi'ia jia tãteka imarõ'õrã yija eyako'o. Satuerimajaoka sakoᵽerekarãja imako'orã. I'suᵽaka simako'omakaja koᵽereka wiwatatirã, yija ĩamaka, torã nimaberiko'o,— narĩka. \p \v 24 Sã'mitiritirã, kurarãka ĩᵽamaki suᵽabatirã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia tuerimaja ĩᵽamakioka, marãkã'ã baaberijĩka najũaeka. Suᵽa imarĩ “¿Marãkã'ãtaka ruku simarãñu mae?”, narĩka. \v 25 I'suᵽaka ãᵽaraka nimaeka ᵽoto ĩ'rĩka naᵽõ'irã eyatirã ikuᵽaka nare ãrĩkaki: \p —Mia, wẽkomaka imariwi'iarã mija takoᵽekarã, Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã ᵽo'imajare wãrõbaraka imarã maekaka,— nare kẽrĩka. \p \v 26 Suᵽa kẽᵽakã'ã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia tuerimaja ĩᵽamaki, kisurararãkaka aᵽóstolrãkare e'erĩ ke'rika. Naᵽõ'irã eyatirã ba'iuᵽakaja nare baabekaja nare ne'ewa'rika. “Ba'iaja nare mabaamaka, ãtaᵽi ᵽo'imajare mare jããrãñu je'e”, narĩᵽuᵽajoaeka kĩkiwa'ri. \v 27 Nare e'ewa'ritirã, ĩᵽarimarã ᵽõ'irã nare ne'eeyaeka. Torã ne'eeyamaka ĩatirã ikuᵽaka kurarãka ĩᵽamakire nare ãrĩka: \p \v 28 —Mijare taka ᵽuri “Jesús majaroka mija boja'si”, yija ãrãᵽe're. I'suᵽaka yija ãrãᵽaka simako'omakaja ritaja Jerusalénkarãre samija wãrõyu. Suᵽa imarĩ nimauᵽatiji sanorĩᵽatayu mae. “Naᵽareareka Jesúre najããeka”, yijareka mija ãñu,— kurarãka ĩᵽamakire nare ãrĩka. \p \v 29 Toᵽi ikuᵽaka aᵽóstolrãkaᵽitiyika Ᵽedrore kire yi'rika: \p —Tuᵽarã kime yi'ritiyarũkika, ᵽo'imaja bo'ibajirã imaki kimamaka. \v 30 Jesús yaᵽua tetaekarã mija jããrũjekakite, Tuᵽarãte õñia jarirũjeka. Iki Tuᵽarã imaki, bikijarãja mañekiarãte jiyiᵽuᵽayeera'aekaki. \v 31 Mabo'ikakuriᵽi Tuᵽarãte kire akaeka simamaka kiritaᵽẽ'rõto jiyiᵽuᵽayeerũkirõ'õrã Jesúre ruᵽe maekaka. “Ᵽo'imaja ĩᵽamaki mimabe”, kire kẽrĩka. I'suᵽakajaoka ᵽo'imajare ba'iaja baaikareka tããrũkika Tuᵽarãte kire imarũjeka. “Mi'iᵽi ãrĩwa'ri Israel riᵽarãmerãte ba'iaja baaika naja'ataerã nareka sayiye'kariarãñu”, kẽrĩka. \v 32 Ritaja Jesúre imaroyiraᵽaka ĩaekarã imarĩ, ᵽo'imajare sayija bojarijayu. Suᵽabatirãoka “Rita sime nabojarijayua”, ᵽo'imajare ãñaokaro'si Esᵽíritu Santore i'suᵽaka baarijayu. Tuᵽarãte jã'meika yi'yurã rakakaja, Esᵽíritu Santore yijare kiña'ajããroyiraᵽe,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \p \v 33 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, jimarĩa boebariwa'ri nare jããrika nari'kaeka. \v 34 Naᵽitiyika ĩ'rĩka fariseokaka ᵽuᵽajoaiki, Gamalielte imaeka. Moisés imaroyikakite jã'meka jiitakaja wãrõrimaji kimamaka ᵽo'imajare jiyiᵽuᵽaka kire õrĩka. Aᵽerã ĩᵽarimarãᵽitiyika jaiokaro'si wirirĩkatirã, toᵽi Ᵽedrorãkare kiᵽorirũjeka. \v 35 Suᵽabatirã ikuᵽaka kijeyomarãka kijaika: \p —Jia mija ã'mitiᵽe yitã'omaja Israeltatarã. Ĩ'rãre baarika mija yaᵽaikakaka, jia mija ᵽuᵽajoabe. \v 36 ¿Teudas wãsare baaroyikakaka mija ye'kariritiyu bai je'e? “Imatiyaiki imarĩ ᵽitã'mua Romakarãka ko'aᵽiritirã nare yiᵽoatarãñu maka'iaᵽi”, kẽrĩkoᵽeka be'erõ'õ dikarakakuri wejejẽ'rãkamarĩaja seyawa'yu. Sã'mitiritirã, “Rita sime je'e”, ãrĩwa'ri cuatro cientorakamarã Teudare nayi'rika. Simako'omakaja surararãkare kire jããeka. Suᵽa imarĩ kika imakoᵽekarãre nayaᵽayu uᵽaka ᵽibiᵽatemaka, kijã'mekoᵽekaoka ritaariberika. \v 37 Sabe'erõ'õ “I'siarakamarã ᵽo'imajare ime”, ãrĩwa'ri nawãmea no'oirĩmi seyaeka ᵽoto Galileakaki, Judare õ'õrã etaeka. Kireoka kijaika yi'riwa'ri rĩkimarãja ᵽo'imajare kika imakoᵽeka. Teudare nabaaeka uᵽakajaoka surararãkare kire baaeka. Suᵽa imarĩ kika imakoᵽekarãoka ᵽibiᵽatekarã. \v 38 I'suᵽaka simaeka õrĩwa'ri “Ba'iaja baabekaja ĩ'rãre mija ja'atabe”, mijare ñañu. Waᵽuju naᵽuᵽaka nare ãñu uᵽakaja nabaaikareka ritaariberijĩka sime ãrĩwa'ri ñañu. \v 39 I'simajaroka bojarĩ Tuᵽarãte ᵽũataraᵽarã nimajĩkareka ᵽuri marãkã'ã nare mija tá'tewãrũbesarãñu. Ba'iaja nare mija baariyaᵽarãkareka jia mija ᵽuᵽajoabe ruᵽu, Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakamarĩa mija baa'si,— Gamalielre nare ãrĩka. \p I'suᵽaka nare kẽᵽakã'ã, \p —Rita meñu,— kire narĩka. \p \v 40 Torãjĩrã Ᵽedrorãkare nakaeka ate. Naᵽõ'irã netaeka ᵽoto nare ᵽajerũjetirã, \p —Jesús majaroka mijare bojarika imabeyua mae,— ãrĩtirã nare naᵽoataeka. \p \v 41 Toᵽi mae jĩjimakaᵽi Ᵽedrorãkare ᵽorika ĩᵽarimarã ᵽõ'iᵽi. “Jesúre yi'riwa'ri kire ja'atabeyurã imarĩ ba'iaja ᵽo'imajare mare baamaka, jiyiᵽuᵽaka Tuᵽarãte mare õñu”, Ᵽedrorãkare ãrĩka. \v 42 “Ᵽo'imajare tããokaro'si Tuᵽarãte ᵽũataekaki kime Jesús”, bojarika ĩᵽarimarãre jãjibaako'omakaja ᵽo'imajare Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã ĩ'rãrĩmi uᵽakaja aᵽóstolrãkare sawãrõroyika. Suᵽabatirãoka nawi'iarã ᵽo'imajare imarõ'õrã i'suᵽaka oyiaja nabaaroyika. \c 6 \s1 Ĩ'ᵽotẽñarirakamarã nare jeyobaarimajare ne'eka \p \v 1 Torãjĩrã i'sijẽ'rãreka rĩkimabaji Jesúre yi'yurãte imarijarika. Suᵽa imarĩ griego oka jairã ikuᵽaka ãrĩkarã hebreo oka jairãte: \p —Ĩ'rãrĩmi uᵽakaja ba'arika ᵽibariᵽotojo, jia ĩ'rãtiji samija ĩjibeyu. Natĩmiarãte reyataᵽaekarã hebreo oka jairã rõmijãte takaja rĩkimabaji mija ĩjirijayu,— narĩka griego jairã. \p \v 2 I'suᵽaka najaimaka ã'mitiritirã, Jesúre yi'yurãte nakaeka aᵽóstolrãka. Suᵽabatirã ikuᵽaka nare narĩka: \p —Yija wãrõrijayua ba'arika ᵽibarika ᵽemawa'ribaji imatiyaika sime yijaro'si ᵽuri. I'suᵽaka simamaka ba'arika takaja yija ᵽuᵽajoarikareka yija ima ja'atarimaja yija imajããeka. \v 3 I'suᵽaka simamaka yija jeyomarã, ĩ'ᵽotẽñarirakamarã jia ᵽuᵽajoairã, jiyiᵽuᵽaka noñurã imawa'ri Esᵽíritu Santore jia yi'yurãte mija wã'mabe, “Ba'arika ᵽibarimaja mija imabe”, nare yija ãñaokaro'si. \v 4 Yija ᵽuri, Tuᵽarãte takaja jairimaja, suᵽabatirã kirika bojariroka wãrõrimaja imarã,— aᵽóstolrãkare nare ãrĩka. \p \v 5 I'suᵽaka naᵽakã'ã “Rita sime”, ãñurã oyiaja nimaeka Jesúre yi'yurã. Suᵽa imawa'ri “Esteban imaki jia Tuᵽarãte yi'yuka imarĩ, kiyaᵽaika uᵽakaja baarijayuka Esᵽíritu Santore kire jeyobaamaka”, ãrĩwa'ri kire ne'eka. Suᵽabatirã ne'eka Feliᵽe, Ᵽrócoro, Nicanor, Timón, Ᵽármenas, suᵽabatirã Antioquíakaki Nicolás, judíorãkamarĩka imariᵽotojo jia nare yi'yukaᵽitiyika nimaeka ba'arika ᵽibarimaja ne'ekarã. \v 6 Suᵽabatirã aᵽóstolrãka ᵽõ'irã nare ne'ewa'rika. “Ĩ'rã nime ba'arika ᵽibarimaja yija wã'mako'orã”, nare narĩka. Suᵽabatirã aᵽóstolrãka naᵽitaka naruᵽuko'a ᵽemarã ja'aᵽeatirã, “Miyaᵽaika uᵽakaja nabaaokaro'si nare mijeyobaabe”, Tuᵽarãte najẽñeka. \p \v 7 Saᵽi ãrĩwa'ri Jesúrika bojariroka yi'yurãte bojaeka ã'mitiritirã rĩkimabaji sayi'yurãte Jerusalénrã ᵽuburijarika. Suᵽabatirãoka kurarãkaoka rĩkimarãja kimajaroka ã'mitiriᵽẽaekarã. \s1 Estebanre nañi'aeka \p \v 8 Tuᵽarãte kire jeyobaamaka jimarĩa maikoribeyua ᵽo'imajare ĩaeka wãjitãji Estebanre baabearoyika. \v 9 I'suᵽaka baabaraka kimaekarõ'õrã judíorãkare rẽrĩriwi'iaᵽi i'taekarãte eyaeka ikuᵽaka kibaarijarika yaᵽaberiwa'ri. “Ᵽoyarãre a'ritaᵽaekawi'i”,\f + \fr 6:9 \ft Sinagoga de Esclavos Libertados\f* ãrĩrika uᵽaka wãmeirõ'õ simaeka. Cirenekarã, Alejandríakarã, Ciliciakarã, suᵽabatirã Asiaka'iakarãᵽitiyika nimaeka torã rẽrĩkarã. Ĩ'rã Estebanka okabojikarã. \v 10 I'suᵽaka kire nabaako'omakaja jia Estebanre nare yi'riwãrũeka, Esᵽíritu Santore kire jeyobaamaka. Suᵽa imarĩ marãkã'ã baatirã kire nokatẽrĩwãrũberika. \v 11 Kire okatẽrĩwãrũberiwa'ri, aᵽerãte niñerũ nawaᵽaĩjika, Estebanre nabojajããokaro'si. Se'ekarã “Tuᵽarãte, suᵽabatirã Moisés imaroyikakiteoka Estebanre jaiyuyeraᵽaka ã'mitiraᵽarã yija ime”, ãrĩwa'ri aᵽerãte naᵽakibojaeka. \v 12 Naᵽakika ã'mitiritirã, jimarĩa wejeakarã, suᵽabatirã ᵽakiarimarã, Moisés imaroyikakite jã'meka wãrõrimajaoka kire boebariwa'ri Estebanre ñi'atirã judíorãka ĩᵽarimarã ᵽõ'irã kire ne'ewa'rika. \v 13 Ĩᵽarimarã ᵽõ'irã kire ne'eeyaeka ᵽoto majaroka ᵽakirimajare nakaeka. Niñerũ nawaᵽaĩjimaka ikuᵽaka nabojaᵽakika: \p —Ĩ'rãkurimarĩa Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia suᵽabatirã Moiséte jã'mekaoka kijaiyuyemaka yija ã'mitiyu. \v 14 Suᵽabatirã “Jesús Nazaretkaki Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia kuyeᵽaterãki, suᵽabatirã Moisés imaekakite jã'meroyika saᵽi ᵽuᵽaika maima kio'arãñu”, i'suᵽaka Estebanre ãᵽakã'ã yija ã'mitiyu,— ãrĩwa'ri nabojaᵽakika. \p \v 15 Suᵽa imarĩ torã imaekarãte kire yoirĩkaeka. I'suᵽaka kire nabaamaka ángel ᵽema uᵽaka ya'tarika kiᵽema jarika. \c 7 \s1 “Oka yire imabeyua”, Estebanre ãrĩka kurarãka ĩᵽamakire \p \v 1 Torãjĩrã mae ikuᵽaka Estebanre kẽrĩka kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki: \p —¿Yaje rita sime i'suᵽaka nañua?— kire kẽrĩka. \p \v 2 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, ikuᵽaka kire kẽrĩka: \p —Mija ã'mitiᵽe yitã'omaja. Bikija mañeki Abraham imaekakite Mesoᵽotamiaka'iarã kimaeka ᵽoto tẽrĩwa'ribaji õñuka Tuᵽarãte kire ᵽemakotowirika, Haránwejearã ke'rirã baaeka ruᵽu. \v 3 Ikuᵽaka sãñu Tuᵽarã majaroᵽũñurã: “Mimarõ'õ miᵽoritaᵽabe, suᵽabatirã mirĩrãreoka toᵽi me'ewa'ᵽe aᵽea ka'ia mire yibearãñurõ'õrã”, Tuᵽarãte kire ãrĩka. \v 4 I'suᵽaka Tuᵽarãte kire ãᵽakã'ã ã'mitiritirã, Caldearõ'õᵽi ᵽoritirã Haránwejearã imarĩ ke'rika. Torã keyaeka be'erõ'õ mae kiᵽaki wãsare kire reyataᵽaeka. I'sia be'erõ'õ ika maka'iarã Abrahamre imaerã Tuᵽarãte kire ᵽũataeka. \v 5 “Torã mimabe”, Tuᵽarãte kire ãrĩko'omakaja, saba'iᵽimarĩa kimaeka ruᵽu. Suᵽa imarĩ “Yirika sime ika ka'ia”, Abrahamre ãrĩwãrũberika. Toᵽi mae ikuᵽaka simatiyayu Tuᵽarãte kire ãrĩka: “I'sia ka'ia mire ñijirãñu. Mireyarãka be'erõ'õ, miriᵽarãmerãrika simarãñu”, kire kẽrĩka, makarãmarĩka kimako'omakaja. \v 6 Toᵽi ikuᵽaka Tuᵽarãte kire ãrĩka ate: “Ñamajĩ toᵽi ᵽoritirã aᵽerã ka'iarã miriᵽarãmerãte imarãñu. Torã nimarãka ᵽoto cuatro ciento rakakuri wejejẽ'rãkarõ'õjĩrã nare najã'mewã'imarĩrijarirãñu. \v 7 I'suᵽaka simako'omakaja miriᵽarãmerãte ba'iaja nabaarãka waᵽa ba'iaja nare yibaarãñu yiro'si. Suᵽa yibaamaka toᵽi ᵽe'rira'atirã ika ka'iarã miriᵽarãmerãte etarãñu ate. Torã imatirã ñamajĩ yire jiyiᵽuᵽaka õrĩwa'ri yika najairijarirãñu”, Tuᵽarãte ãrĩka mañeki Abraham imaroyikakite. \v 8 Suᵽabatirã ikuᵽaka Abrahamre kẽrĩka ate: “Mire yibojaika ã'mitiriᵽẽatirã, ‘I'suᵽaka yibaarãñu’, merĩrãkareka, mimakire ᵽo'ijirirãka be'erõ'õ circuncisión kire mibaabe. ‘Tuᵽarãriki kime’, ãrĩwa'ri i'suᵽaka kire mibaarãñu”, Abrahamre kẽrĩka. I'suᵽaka Tuᵽarãte kire ãrĩka simamaka, kimaki Isaacre ᵽo'ijirika maekarakaotẽñarirakarĩmi seyawa'rika ᵽoto circuncisión Abrahamre kire baaeka. Suᵽabatirãoka Isaac, kimaki Jacobre i'suᵽakajaoka kibaaeka. Jacobooka i'suᵽakaja baaekaki kimakarã mañekiarã ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakamarã imaekarãre. \p \v 9 Jacob makarã, narĩ'ĩ Josére jimarĩa na'mijĩaeka, (naᵽakire wãtatiyaekaki kimamaka)\f + \fr 7:9 \ft Esta frase es información añadida para ayudar los lectores entender la envidia de ellos. Véase Génesis 37.3-4\f*. Suᵽa imarĩ Egiᵽtokarãre kire ĩjitirã kiwaᵽa nare najẽñeka. Suᵽa kire nabaamaka Egiᵽtokarã naba'iraberimaji uᵽaka kimaokaro'si kire ne'ewa'rika. I'suᵽaka kire nabaako'omakaja Tuᵽarã ᵽuri jia kika imaekaki. \v 10 Egiᵽtorã Josére ba'iaja jũarũkia imakoᵽekareka Tuᵽarãte kire tããeka. I'suᵽaka kire kibaamaka tokaki ĩᵽi Faraón ᵽõ'irã Josére imaeka. I'suᵽaka kimaeka ᵽoto jia kiõrĩwãrũrũkia Tuᵽarãte ja'ataeka Josére. Saᵽi ãrĩwa'ri Faraónte jĩjimaka Joséka imarijarika. I'suᵽaka kika imawa'ri “Egiᵽtokarã imauᵽatireje yiwi'iakarãreoka jã'merimaji mimabe”, Faraónre kire ãrĩka. \p \v 11 I'sia ᵽoto Egiᵽtorã ba'arika ᵽurika. Suᵽabatirã Canaán ka'iarekaoka i'suᵽakaja sajarika. Suᵽa imarĩ ba'arika imabeᵽakã'ã kẽsirabawa'ri, jimarĩa ba'iaja najũaeka. I'suᵽaka najũaeka mañekiarã no'orã ba'arika tõᵽowãrũberiwa'ri. \v 12 Suᵽa imarĩ mañeki Jacob, “Egiᵽtorã trigo nawaruayu're”, ãrĩrika majaroka ã'mitiriwa'ri, José ma'merãre kiᵽũataeka “Samija waᵽaĩjiaᵽe”, ãrĩwa'ri. \v 13 Suᵽa imarĩ torã ba'arika e'erĩ natuyarika. Sabe'erõ'õ torãjaoka na'rika ate. I'suᵽaka nabaamaka ikuᵽaka Josére nare ãrĩka: “Yire mija ĩawãrũbeyu, mija rĩ'ĩji ñime”, nare kẽrĩka. I'suᵽaka Josére nare ãrĩka majaroka ᵽo'imajare kire bojamaka, “Jee, hebreotataki kime kã'ã”, Faraónre ãrĩka. \v 14 Torãjĩrã mae, kirĩrã nimauᵽatiji kiᵽakiᵽitiyika setenta y cinco rakamarã imaekarãte Josére akarũjeka Egiᵽtorã nimaokaro'si. \v 15 Torãjĩrã mae, Egiᵽtorã imarĩ, Jacobre a'rika. Ñoaka torã kimaeka be'erõ'õ kireyaeka. Suᵽabatirã kimakarã mañekiarã wãsarãoka torãja reyaekarã. \v 16 Nareyaeka rakakaja Siquem wãmeirõ'õrã nare ne'ewa'rika, ãta wi'iarã namajaka tarĩ. Abraham wãsare Hamor makarãte waᵽaĩjikarõ'õ simaeka nare nataekarõ'õ. \p \v 17 I'suᵽaka simako'omakaja rĩkimabaji Egiᵽtorã mañekiarãte imarijarika. I'suᵽaka nimekã'ãja, koyia sajaririjarika “Miriᵽarãmerãte ka'ia ñijirãñu”, ãrĩwa'ri Abrahamre Tuᵽarãte ãrĩka uᵽaka seyarũkia. \v 18 I'suᵽaka simarijarika ᵽoto Josére imaroyika õrĩbeyuka, suᵽabatirã mañekiarãte imaroyikaoka jiyiᵽuᵽaka õrĩbeyuka Egiᵽtorã mamaka ĩᵽire imaeka. \v 19 Iki ĩᵽi imaekaki ᵽakibaraka ba'iaja mañekiarãte baaekaki. I'suᵽaka baabaraka, “Rõmijãre makarããritirã, ĩmirĩji kimajĩkareka kire mija taabe kijĩñaokaro'si”, nare kijã'meka. \v 20 I'suᵽaka kijã'meka ᵽoto jiyuritakijĩka Moiséte ᵽo'ijirika. Suᵽa imarĩ maekarakamaki aiya kire ja'atabekaja kiᵽakiarãte kire ba'iarika. \v 21-22 Marãkã'ã baatirã wi'iarã kire ya'ewãrũberiwa'ri kiᵽakore kire taaeka, toᵽi Faraón makore kire e'eeka komaki uᵽaka kire ba'iayaokaro'si. Koka kimarijayukã'ãja Egiᵽtokarãre ᵽuᵽajoaikakaka jia Moiséte õrĩwãrũeka. Suᵽa imarĩ jia jaiwãrũiki, suᵽabatirãoka imatiyaika oyiaja baaiki kimaroyika. I'suᵽaka kimamaka ĩatirã jia jiyiᵽuᵽaka kire norĩka. \p \v 23 Ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rãka keyaeka ᵽoto “Matikuri yitã'omajare ĩarĩ ya'riye'e mae”, kẽrĩᵽuᵽajoaeka. \v 24 Torã keyaeka ᵽoto, kitã'omajire kiᵽajeka ĩ'rĩka Egiᵽtoka'iakaki. Suᵽa kibaamaka, ruᵽuwaᵽae'erã baakõrĩ, Moiséte kire jããeka. \v 25 “ ‘Egiᵽtoka'iakarãte ba'iaja mare baamaka mare e'eru'awa'ririmaji Tuᵽarãte jã'mekaki Moiséte ime’, yitã'omajare yire ãrĩrũ”, kẽrĩᵽuᵽajoaeka. I'suᵽaka kiᵽuᵽajoako'omakaja, sayi'ribeyurã uᵽaka nimaeka. \v 26 Toᵽi mae aᵽerĩmi ĩ'ᵽarã Israelkarã ᵽajairãte kĩaeka. Nare ĩatirã ikuᵽaka nare kẽrĩka: “Mija ã'mitiᵽe. ¿Dako baaerã ĩ'rãtomaja imariᵽotojo mija jĩñu?”, nare kẽrĩka. \v 27 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, Moiséte turitatirã ikuᵽaka ᵽajabaraka imaekakite kire ãrĩka: “¿Maki ‘Maiᵽamaki mimabe’, mire ãrãᵽaki? \v 28 ¿No'oka Egiᵽtoka'iakakire mijããraᵽaka uᵽaka yire jããerã mibaayukã'ã?”, Moiséte kẽrĩka. \v 29 I'suᵽaka kire kẽᵽakã'ã “Koᵽakaja Faraónte sõrĩrã baayu”, ãrĩwa'ri Egiᵽtoᵽi Madián ka'irõ'õrã Moiséte ru'riwa'rika. Torã mae rõmie'etirã ĩ'ᵽarã kimakarãrika. \p \v 30 Torãjĩrã ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rã be'erõ'õ, ĩ'rãrĩmi Sinaí wãmeika ᵽusiwãta ᵽo'imajamatorã Moiséte imaeka. I'suᵽarõ'õrã imariᵽotojo, kiwã'tarã ĩ'rãbi yaᵽumakarãka jũ'rẽka watoᵽekaᵽi ángelte kire ᵽemakotowirika. \v 31-32 Yaᵽumakarãka jũ'rẽika yoitirã, Moiséte ᵽuᵽataeka. Ᵽuᵽatariᵽotojo jia ĩatiyaokaro'si sawã'tabajirã ke'rika ᵽoto ikuᵽaka Tuᵽarãte kire ãrĩka: “Yi'i imaki Tuᵽarã. Miñekiarã Abraham, Isaac, Jacobrãka jiyiᵽuᵽaka norĩroyikaki”, kire kẽrĩka. Sã'mitiritirã kiᵽuᵽaka kĩkiwa'ri yaᵽumakarãka jũ'rẽka kiyoiberika.\fig |src="CO00785b.tif" size="span" ref="Hechos 7.30-32" \fig* \v 33 Toᵽi mae ikuᵽaka maiᵽamaki Tuᵽarãte kire ãrĩka: “Õ'õrãja ñima simamaka ba'iaja baarũkimato sime. Suᵽa imarĩ miũ'ᵽuko'a e'etatirã yire mijiyiᵽuᵽayeebe.\f + \fr 7:33 \ft Según las costumbres de los judíos, para mostrar reverencia, no se permitía llevar sandalias o zapatos en un lugar sagrado. Véase Josué 5.15\f* \v 34 Yirirã Israelkarã, Egiᵽtorã ba'iaja najũamaka ñiayu. I'suᵽaka imawa'ri ba'iaja najaijoamaka ña'mitiyu. Suᵽa imarĩ ‘Egiᵽtokarã imarã judíorãkare ru'rirũ’, ãrĩwa'ri nare jeyobaarĩ yi'tako'o. Suᵽa imarĩ Egiᵽtorã mire yiᵽũatayu mae”, Tuᵽarãte ãrĩka Moiséte,— ãrĩwa'ri Estebanre bojaeka ĩᵽarimarãre. \p \v 35 Toᵽi ikuᵽaka kẽrĩka ate: \p —Aᵽika marĩka Moiséjeoka kime, mañekiarãte kire yi'riberiroyikaki. “Yija ĩᵽamaki marĩka mi'i. Suᵽa imarĩ ba'iaja yija baaika ĩarĩrĩrimajimarĩka mime”, mañekiarãte kire ãrĩka. I'suᵽaka narĩka simako'omakaja Tuᵽarãte Egiᵽtorã imaekarãre Moiséte e'ewa'rirũjeka niᵽamaki kimaokaro'si. Ika ñañua kũᵽajĩka yaᵽua jũ'rẽka watoᵽekaᵽi kiángelᵽi Tuᵽarãte bojaeka Moiséte. \v 36 I'sia ᵽoto rĩkimakaja maikoribeyua baabeabaraka Egiᵽtorã Moiséte imaeka. I'suᵽaka baarika ᵽĩkowearitirã mañekiarãte ke'era'aeka mae. Toᵽi i'tarijaᵽaraka, riaᵽakiaka Oko Jũ'ayakareka, suᵽabatirãoka ᵽo'imajamatorã maikoribeyua Moiséte baabearijarika ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rãkarõ'õjĩrã.\fig |src="CO00818b.tif" size="span" ref="Hechos 7.36" \fig* \v 37 Ikijioka imaekaki ikuᵽaka mañekiarãte bojaekaki: “Tuᵽarãte yire ãrĩka uᵽakaja kiro'si jaiĩjirimaji i'tarãki aᵽika. I'suᵽaka Tuᵽarãro'si baarimaji matã'omajijioka imarãki”, Moiséte nare ãrĩka.\f + \fr 7:37 \ft Véase Deuteronomio 18.15,18. Pasaje referido al futuro Mesías (Cristo).\f* \v 38 I'sia bojaekakijioka kimaeka mañekiarãka Sinaí wãmeika ᵽusiwãta ᵽo'imajamatorã rẽrĩroyikaki. I'suᵽaka imabaraka ĩ'rĩkaja ᵽusiᵽemarã marĩwa'ritirã ángelka jairĩ ke'rika. Torã Moiséte eyaeka ᵽoto Tuᵽarãte jã'meka ángelte kire bojaeka. Sabe'erõ'õ kire kibojaekakaka mañekiarãte bojarimaji kimaeka Moisés. Suᵽa imarĩ maimajiᵽarũkiakaka kibojaeka uᵽakaja simara'aeka maro'sioka. \p \v 39 I'suᵽaka simako'omakaja kibojaeka uᵽaka ima mañekiarãte yi'riberiroyika. I'suᵽaka imawa'ri, Egiᵽtorã ᵽe'ririka nayaᵽaeka ate. \v 40 I'suᵽaka simaeka ᵽoto ᵽusiᵽemarã Moiséte imekã'ãja, ikuᵽaka kima'mi Aarónte narĩka: “No'orã kime mirĩ'ĩ, Egiᵽtoka'iarã maimaraᵽaka ᵽoto mare e'era'araᵽaki. Torã kime morĩberijĩki kime mae. Suᵽa imarĩ, jẽrãka yija jiyiᵽuᵽayeerũkirãte\f + \fr 7:40 \ft Dioses ídolos\f* mibaaᵽo'ijiabe. Mare imaruᵽutarimajaka maimajĩkareka, jia maro'si simarãñu. I'suᵽarãre imarãkareka ma'ririyaᵽairõ'õrãja mare na'rirũjerãñu”, Aarónte narĩka. \v 41 I'suᵽaka ᵽuᵽajoawa'ri wa'ibikirãwẽko makarãka uᵽaka ĩoika jẽrãka nabaaeka. I'suᵽaka saᵽo'ijiatirã wa'iro'sia sanajoeĩjiroyika. Suᵽabatirã nabaaᵽo'ijiaeka jiyiᵽuᵽaka õrĩwa'ri nabayaarika. \v 42 I'suᵽaka nabaamaka Tuᵽarãte nare ĩarĩja'ataeka, “Nayaᵽayu uᵽakaja nabaarũ”, ãrĩwa'ri. Suᵽa imawa'ri tã'ᵽia, aiyaka, ñamikaki aiyateoka jiyiᵽuᵽayeebaraka nimaeka. Ĩakõrĩ je'e: Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaji imaroyikaki Amós ikuᵽaka ãrĩkaki: \q1 “Israelkarã, yire mija ã'mitiᵽe ruᵽu. Ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rãka ᵽo'imajamatorã mija imataᵽaeka ᵽoto yire jiyiᵽuᵽayeeberikarã, wa'iro'sia yiro'si mija joeĩjiberika. \q1 \v 43 Yire jiyiᵽuᵽayeerimarĩaja mija ᵽuᵽaka mijare ãrĩka uᵽakaja mija baaeka jiyiᵽuᵽaka õñurã mija ime. Ĩakõrĩ je'e: Kũᵽajĩka wi'ia baatirã, sareka Moloc wãmeikite kõketirã mija jiyiᵽuᵽayeerijariroyika. I'suᵽakajaoka tã'ᵽi uᵽaka mija baaekaki Refán wãmeikiteoka jiyiᵽuᵽaka mija õrĩroyika. I'suᵽaka mija baamaka, Babilonia a'riwa'rirã mijare yitaarãñu”, Tuᵽarãte ãrĩka,— ãrĩwa'ri Estebanre bojaeka ĩᵽarimarãre. \p \v 44 Toᵽi ikuᵽaka nare kẽrĩka ate: \p —Mañekiarãte ᵽo'imajamatorã imaroyireka ᵽoto cabra ajeakaka baaeka wi'i wã'tarã imatirã Tuᵽarãte najiyiᵽuᵽayeeroyireka. I'sia imaeka “Tuᵽarãte makaja ime”, ãrĩwa'ri kire najiyiᵽuᵽayeerũkirõ'õ. Ᵽusiᵽemarã Tuᵽarãte kire sabeaeka uᵽakaja ᵽo'imajamatorã ruitirã Moiséte sabaarũjeka. \v 45 Toᵽi mae Moiséte reyaeka be'erõ'õ Josuére kiõ'toarã o'aeka. Kio'aeka be'erõ'õ i'sia wi'ia namakarã mirãrãte e'ewa'rika Canaán wãmeirõ'õrã. Na'rikarõ'õ namajamarã ka'ia simako'omakaja, naka jĩrĩkarãte Tuᵽarãte ᵽoataeka. Cabra ajeaᵽi wi'ia nabaaroyika imaeka ruᵽu Davidre judíotatarãte jã'meyukã'ãja. \v 46 Jia jĩjimaka Tuᵽarãte imaeka mañekiarã ĩᵽamaki David imaroyikakika. Suᵽa imarĩ Tuᵽarãka jĩjimaka imawa'ri kitã'omajaᵽitiyika Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka kiõñaokaro'si wi'ia kiro'si baarika kiᵽuᵽajoakoᵽeka. I'suᵽaka simako'omakaja Tuᵽarãte kire sabaarũjeberika. \v 47 David maki Salomón ᵽuri Tuᵽarãro'si wi'ia baaekaki mae. \v 48 I'suᵽaka simako'omakaja ᵽo'imajare baaeka wi'iarã imabeyuka kime Tuᵽarã, ᵽemawa'ribaji imatiyaiki imarĩ. Mia je'e ikuᵽaka bikija kiro'si bojaĩjirimajire o'oeka: \q1 \v 49-50 “Ritajakaka ĩᵽamaki ñime. Suᵽabatirã yi'iji imaki ritaja ᵽo'ijiaekaki. Suᵽa imarĩ yiro'si wi'ia mija baarãka, ¿yikoyiaja simarãñu bai je'e?”, Tuᵽarãte ãrĩka,— ãrĩwa'ri Estebanre bojaeka. \p \v 51 I'suᵽaka nare ãrĩweatirã, ikuᵽaka nare kẽrĩka ate: \p —Mija ã'mitiᵽe, Tuᵽarãte yi'ririyaᵽabeyurã mija ime. Suᵽabatirãoka kirika ã'mitiririyaᵽabeyurã mija ime. I'suᵽaka imawa'ri mañekiarã wãsarã uᵽakaja Esᵽíritu Santore yi'ribeyurã mija ime mijaro'sioka. \v 52 Ritaja Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare ba'iaja jũarũjerimaja mija ñekiarãte imaeka. Suᵽabatirãoka Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja yi'ririjayuki etarũkia bojarimajare najããeka mija ñekiarã. Suᵽa imarĩ maekakaja ketaeka ᵽotojo “Kire najããrũ”, ãrĩwa'ri kire mija okabaaeka. \v 53 Tuᵽarãte jã'meika mija yi'ribeyu, ángelrãkaᵽi ãrĩwa'ri mija ñekiarãre Tuᵽarãte sabojaeka simako'omakaja,— Estebanre ãrĩka ĩᵽarimarãre. \s1 Estebanre najããeka \p \v 54 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã yaiwẽkoa boibayua uᵽaka noᵽia Estebanre nabeaeka, boebatakaja jariwa'ri. \v 55 I'suᵽaka nabaako'omakaja, Esᵽíritu Santore jia kire jeyobaaikaki imarĩ, yu'awa'ri ĩaerã baakõrĩ, yaaboaika Tuᵽarãrika kĩaeka. Suᵽabatirã Tuᵽarã ritaᵽẽ'rõtorã Jesúre rĩkamarika. \v 56 I'sia ĩatirã, ikuᵽaka ĩᵽarimarãre kẽrĩka: \p —¡Aya! Mabo'ikakurirã ñiayu mae. Tuᵽarã ritaᵽẽ'rõtoᵽi Ᵽo'imaja Ma'mire rĩkamayu,— Estebanre ãrĩka. \p \v 57 Torãjĩrãja ᵽuri koᵽakaja kijaika ã'mitiririka yaᵽaberiwa'ri, na'mukoᵽea natãteka. I'suᵽaka baatirã okajãjirokaᵽi akaserebaraka kiᵽõ'irã narĩrĩwa'rika. \v 58 Suᵽabatirã weje a'riwa'rirã kire ne'ewa'rika, ãtaᵽi kire jããriataokaro'si. Torã kire e'eeyatirã najariroaka ᵽemakato e'etatirã, Saulote sanijika sakĩarĩñaokaro'si. Sakĩarĩñukã'ãja ãtaᵽi Estebanre najããbareũ'mueka. \v 59 I'suᵽaka kire nabaayukã'ãja, ikuᵽaka Jesúre kẽrĩka: \p —Ñiᵽamaki Jesús, yire me'etoᵽe,— kẽrĩka. \p \v 60 I'suᵽaka ãrĩweatirã ñukuruᵽatirã, akasererikaᵽi, \p —¡Ñiᵽamaki, ba'iaja yire nabaaika nareka samiye'kariabe!— Jesúre kẽrĩka. \p I'suᵽaka kijaika be'erõ'õjĩte koᵽakaja kiᵽuᵽaririka mae.\fig |src="CN01923b.tif" size="span" ref="Hechos 7.54-60" \fig* \c 8 \s1 Jesúre yi'yurãte ba'iaja Saulote baariyaᵽaeka \p \v 1-3 Toᵽi mae, jia Tuᵽarãte yi'yurã imaekarã judíotatarã Estebanre nayayeka. I'suᵽaka kire baatirã ñajoabaraka jimarĩa kire norika. I'sirĩmijioka tokarã Jesúre yi'yurãka jiamarĩa imarijayurãte ba'iaja nare baaũ'mueka. Ĩakõrĩ je'e: Saulo, “Estebanre najããᵽarũ”, ãrĩᵽuᵽajoaekaki, i'suᵽakaja ba'iaja nare ᵽuᵽajoarũjerã baaekaki. Ĩ'rãwi'i jariwa'ririmarĩaja mo'abaraka Jesúre yi'yurãte tõᵽotirã ĩmirĩja, rõmijãteoka wẽkomaka imariwi'iarã nare kitaroyika. I'suᵽaka simamaka Judea ka'iarã, suᵽabatirã Samaria ka'iarã Jesúre yi'yurãte ru'riwa'rika. I'suᵽaka aᵽerãte baaeka imako'omakaja aᵽóstolrãka ᵽuri Jerusalénrãja tuikarã. \s1 Samaria ka'iarã Jesúrika bojariroka Feliᵽete wãrõeka \p \v 4 Jerusalénrõ'õᵽi ru'riwa'rikarã imariᵽotojo aᵽerõ'õrã eyatirã Jesúrika bojariroka nawãrõeka. \v 5 Feliᵽe Jerusalénᵽi ru'riwa'ritirã, Samariaka'iarã imawejearã eyaekaki. Torã eyatirã, “Ᵽo'imajare tããokaro'si suᵽabatirã nare jã'merimaji kimaokaro'si Tuᵽarãte kire ᵽũataeka”, ãrĩwa'ri Jesúrikakaka Feliᵽere nare bojaeka. \v 6 Torãjĩrã mae, rĩkimarãja ᵽo'imajare kiᵽõ'irã rẽrĩka kire ã'mitiririyaᵽawa'ri. Suᵽabatirã, maikoribeyua kibaabeamakaoka ĩawa'ri kibojaeka jiaᵽi na'mitirika. \v 7 I'suᵽaka maikoribeyua baabeabaraka rĩkimarã ᵽo'imaja ᵽuᵽakarã Satanárika ima ña'rĩjãikarãreka Feliᵽete ᵽoataeka. I'suᵽaka kibaamaka nareka imaekarã akaserebaraka ᵽorika. Suᵽabatirãoka rĩkimarãja bitamajareoka kijieka. \v 8 Suᵽa imarĩ i'sia wejeakarãre jĩjimaarika. \p \v 9-11 I'sia wejearã Simónre imaeka. Ĩ'rãkuri wejejẽ'rãmarĩa ye'oiki imarĩ, kiᵽuᵽakaᵽi baabeabaraka kimaroyika. I'suᵽaka baarijaᵽaraka “Yi'i imaki imatiyaiki”, tokarãre kẽrĩroyika. I'suᵽaka nare kibaamaka rĩkimarãja imatiyairã, imatiyabeyurã ᵽariji kire nayi'rika. “Tuᵽarãte kire jeyobaamaka tẽrĩtaki kime”, ãrĩwa'ri jiyiᵽuᵽaka noñuka kimaeka. \v 12 I'suᵽaka nimako'omakaja Feliᵽe ᵽuri Jesucristorika bojariroka nare wãrõekaki. “Tuᵽarãte ᵽũataekaki kime Jesús. Suᵽabatirãoka kire yi'yurã ᵽuri jia Tuᵽarãte nare imaruᵽutarãñu”, ãrĩwa'ri nare kibojaeka. I'sia ã'mitiritirã Jesúre ĩmirĩja, rõmijãoka kire nayi'rika. I'suᵽaka imawa'ri Feliᵽete naruᵽuko'a najũjerũjeka “Koᵽakaja Jesúre yi'yurã yija ime mae”, ãrĩwa'ri. \v 13 Simónoka, ye'oiki imariᵽotojo, Jesúrika bojariroka yi'ritirã ruᵽuko'a kijũjerũjeka. Torãjĩteᵽi mae Feliᵽeka kijeyoariũ'mueka. Kika imarijaᵽaraka Tuᵽarãrikaᵽi maikoribeyua Feliᵽete baabeamaka ĩatirã marãkã'ã baaberijĩkarõ'õjĩrã Simónre jarika i'suᵽaka ima ĩakoriberikaki imarĩ. \p \v 14 Aᵽóstolrãka Jerusalénᵽi, “Samariaka'iakarã rĩkimarãja Tuᵽarãrika na'mitiriᵽẽayu”, ãrĩrika na'mitirika. I'suᵽaka simamaka Samariarã Ᵽedro suᵽabatirã Juanka ĩ'ᵽarãte naᵽũataeka. \v 15-16 Samariaka'iarã eyatirã torã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã ruᵽuko'a jũjekarã imariᵽotojo “Tuᵽarãte ᵽũataekaki Esᵽíritu Santore nareka imabeyurã nime ruᵽu”, narĩwãrũeka. I'suᵽaka nimamaka “Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãirũ”, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte naro'si najẽñeka. \v 17 Suᵽabatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte ĩ'rĩkate jariwa'ririmarĩaja naruᵽuko'a narabemaka Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika. \p \v 18-19 Ᵽedrorãka nare narabemaka Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãimaka Simónre ĩaeka. I'sia ĩatirã niñerũ nare ĩjirika yaᵽawa'ri ikuᵽaka nare kẽrĩka: \p —Mija baaeka uᵽaka yibaamaka Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãirika yiyaᵽayu yiro'sioka. Suᵽa imarĩ ika sime i'suᵽaka yire mija baarũjerũki waᵽa,— nare kẽrĩka. \p \v 20 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, ikuᵽaka Ᵽedrote kire ãrĩka: \p —Waᵽamarĩaja Tuᵽarãte ja'ataika, mawaᵽaĩjirũkimarĩa sime. I'suᵽaka miᵽuᵽajoaika simamaka, miniñerũᵽitiyika ba'iaja imarika tiyibeyurõ'õrã me'rirũ ãrĩwa'ri. \v 21 Ba'iaja miᵽuᵽajoaika õñuka Tuᵽarã. Suᵽa imarĩ, yijaka aᵽerãte Esᵽíritu Santore ña'ajããrimajimarĩka mime. \v 22-23 Koᵽakaja mae ba'iaja miᵽuᵽaka mireka ñiawãrũyu. Mia, Tuᵽarãte tẽrĩrika imakakaᵽi yija baarijayua mioakiyu. Suᵽabatirã ba'itakaja baarimaji imarĩ, marãkã'ã baatirã aᵽe uᵽaka imarimajimarĩka mime. Ba'itakaja miᵽuᵽajoaika ja'atatirã Tuᵽarãte mijẽñebe, “Ba'iaja yiᵽuᵽajoaika yireka miye'kariabe”, ãrĩwa'ri,— Ᵽedrote kire ãrĩka. \p \v 24 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka Simónre kire ãrĩka: \p —Maiᵽamaki Tuᵽarãka yiro'si mija jaibe. “I'suᵽaka mijũarãñu”, yire meñua jũarika yaᵽabeyuka yi'i ᵽuri,— Ᵽedrorãkare kẽrĩka. \p \v 25 I'sia be'erõ'õ Jesúre baaroyika niaeka mirãka, suᵽabatirã nare kibojaroyikakaka tokarãre nabojaeka. Ᵽo'imajare wãrõweatirã, Jerusalénrã ᵽe'riwa'rikõrĩ Samariaka'iarã wejerakakaja Jesúrika nawãrõrijarika. \s1 Etioᵽíaka'iakakire Feliᵽete ruᵽuko'a jũjeka \p \v 26 I'sia be'erõ'õ Tuᵽarã Feliᵽe ᵽõ'irã ángelte ᵽũataekaki ikuᵽaka kire kẽñaokaro'si: \p —Jerusalénrã me'ᵽe. Torã meyarãka ᵽoto, Gaza wãmeika wejearã a'yu ma'arã me'ᵽe. Yaᵽumatoᵽi o'yuma'a sime i'sima'a,— Feliᵽete kẽrĩka. \p \v 27 Suᵽa imarĩ kire kẽrĩka uᵽakaja Feliᵽete a'rika mae. Toᵽi a'ririjaᵽaraka Etioᵽíaka'iakakire kĩaeka. Etioᵽíaka'iakarã ĩᵽamakore niñerũ ĩarĩrĩrijeyobaarimaji imatiyaiki kimaeka. Jerusalénrã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeerĩ turikaki, torãjĩte kiᵽe'rieyawa'rika. \v 28 Kawarure kitũrũrũkiaᵽi kire yierijayukã'ãja Tuᵽarãro'si bojarimaji Isaías wãsare o'oekakaka kĩarijarika. \p \v 29 Torãjĩrã mae, ikuᵽaka Esᵽíritu Santore ãrĩka Feliᵽete: \p —Kire eyatirã, kiwãtaᵽiji me'ririjaᵽe,— kire kẽrĩka. \p \v 30 Suᵽa imarĩ kire rĩrĩeyatirã, Tuᵽarãte bojaĩjirimaji Isaíare o'oekakaka ĩabaraka kijaiᵽatemaka, kiã'mitirika. Toᵽi mae, \p —Torã mijaiᵽateika ¿yaje miõrĩwãrũyu?— Feliᵽete kire ãrĩka. \p \v 31 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, \p —“I'suᵽaka sãñu”, ãrĩwãrũbeyuka yi'i, maki yire sabojabeyua simamaka,— kire kẽrĩka mae. \p Toᵽi mae, \p —Yiᵽõ'irã mimarĩjãibe yire samiwãrõkaro'si,— Etioᵽíakakire kire ãrĩka. \p \v 32 Isaías Tuᵽarãrika o'oeka kijaiᵽatekarõ'õ ikuᵽaka bojaeka: \q1 “Oveja jããokaro'si ne'ewa'yu uᵽakaja ĩ'rĩkate ne'ewa'rirãñu. Kiᵽoya nata'amaka oveja akaserebeyua sima uᵽakaja ba'iaja kire nabaako'omakaja kiakaserebesarãñu. \q1 \v 33 Rĩkimarãja ᵽo'imajare ĩarãka wãjitãji ba'iaja kire nabaarãñu. ‘Ba'iaja baaiki kime’, kireka naᵽakã'ã ki'yoᵽi'rirãñu ba'iaja baabesarãki imarĩ. Suᵽabatirã ᵽo'imajare kire jããmaka, kiriᵽarãmerã imabesarãñurã”, ãrĩwa'ri o'oekarõ'õ Etioᵽíakakire jaiᵽateka. \p \v 34 Suᵽa imarĩ kiᵽõ'irã Feliᵽete marĩjãika. \p —Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajite o'oekakaka ĩatirã yire mibojabe. ¿Yaje kirikakakaja kio'oeka bai? ¿Aᵽikareka ᵽuᵽajoawa'ri i'suᵽaka kio'oeka kã'ã?— Feliᵽete kẽrĩka. \p \v 35 Toᵽi mae, Isaíare o'oekakaka ã'mitiritirã, ikuᵽaka Feliᵽete kire ãrĩka: \p —Isaías i'suᵽaka o'oekaki Jesúre ba'iaja jũarũkiakaka ᵽuᵽajoawa'ri.— \p Suᵽabatirã jía Jesúmajaroka kire kibojaeka. \v 36 A'ririjari ma'arijerã ᵽa'wa imaekarõ'õrã neyaeka. \p —Ĩakõrĩ, õ'õrã sime okoa. Maekaka ruᵽuko'a yire mijũjebe ñarĩjĩka ¿yaje rukuya jia simajĩñu?— Etioᵽíakakire kire ãrĩka. \p \v 37 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, ikuᵽaka kire kẽrĩka: \p —Yi'ritiyarĩji Jesucristore miyi'rijĩka, ruᵽuko'a mire yijũjerãñu.— \p I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, \p —Ã'ã, Tuᵽarã Makiji kime Jesucristo,— Etioᵽíakakire ãrĩka.\f + \fr 8:37 \ft La mayoría de las traducciones de la Biblia no incluyen versículo 37 porque no aparece en las copias de la Biblia más antiguas.\f* \p \v 38 Suᵽa imarĩ “Õ'õrã mituibe”, tũrũrũkia tuarimajite ãrĩtirã, saᵽi merĩrĩkatirã ᵽa'warã natu'arĩkaeka Feliᵽete Etioᵽíakaki ruᵽuko'a jũjeokaro'si. \v 39 Ᵽa'waᵽi namarĩrĩkaeka ᵽoto, ikuᵽarõ'õᵽiji Feliᵽete Esᵽíritu Santore e'ewa'rika. Sabe'erõ'õ ᵽuri Etioᵽíakakire kire ĩaberika ate. I'suᵽaka simako'omakaja jĩjimakaᵽi Etioᵽíakakire o'rika. \v 40 Aᵽewejearã Esᵽíritu Santore kire e'ewa'rika be'erõ'õ, “Azotowejearã ñimekã'ã mae”, Feliᵽete ãrĩᵽuᵽajoaeka. Toᵽi o'riwa'rikõrĩ wejerakakaja Jesúrika wãrõrijaᵽaraka Cesareawejearã keyaeka.\fig |src="CN01932b.tif" size="span" ref="Hechos 8.26-40" \fig* \c 9 \s1 Saulote yi'riũ'mueka Jesúre \r (Hch 22.6-16; 26.12-18) \p \v 1 Saulo Jesúre yi'yurãte jããrika ri'kawa'ri ba'iaja nareka kijairoyika ruᵽu. Suᵽa imarĩ “Ba'iaja nare yibaaerã”, ãrĩwa'ri kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki ᵽõ'irã ke'rika. \v 2 “Ĩ'ĩ Saulo, yiᵽũataiki Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte kiñi'arũ”, ãrĩwa'ri ᵽaᵽera kio'ookaro'si kijẽñeka, Damascorã judíorãkare rẽrĩriwi'ia imaruᵽutarimajare beaokaro'si. \p —Ika mijã'meikaᵽi nare ñiatõᵽorãka uᵽakaja ĩmirĩja, rõmijãteoka ñi'atirã Jerusalénrã nare ye'era'arãñu,— Saulote kire ãrĩka. \p \v 3 Suᵽa imarĩ ma'aᵽi a'ririjari Damasco wejearã keyaerã baaekarõ'õjĩte, ikuᵽarõ'õᵽiji mabo'ikakuriᵽi yaaboaika kire jããta'aeka. \v 4 Toᵽi mae marãkã'ã baaberiwa'ri sarãja Saulote ña'rĩka. Torãjĩte mae, ikuᵽaka kire sãrĩka: \p —Saulo, Saulo, ¿dako baaerã ba'iaja yire mibaariwã'imañu?— kire sãrĩka. \p \v 5 Sã'mitiritirã, \p —¿Maki mime je'e Ñiᵽamaki?— kẽrĩka. \p —Ba'iaja mibaawã'imarĩrijayuka Jesús ñime,— kire kẽrĩka. \p \v 6 I'suᵽaka kire ãrĩtirã, \p —I'suᵽaka baarikoᵽakaja, mi'mitirã, Damascorã me'ᵽe. Torã meyarãka ᵽoto, “Ikuᵽaka mibaabe”, ĩ'rĩkate mire ãrĩrãñu,— Saulote kẽrĩka. \p \v 7 Sauloka a'rikarã, sajaikakite ã'mitiririᵽotojo kire niatõᵽoberika. Ᵽuᵽataekarã imarĩ torã najiyirĩkataeka suᵽabatirã jaiberijĩkaoka najarika. \v 8 Sabe'erõ'õ mi'mirĩkatirã yoibaotaerã kibaakoᵽeka. Torãjĩrã mae õibeyua kiñakoa jarika simamaka Damascorã kijeyomarãre kire tĩtiwa'rika. \v 9 Torã kire ne'eeyaeka be'erõ'õ maekarakarĩmi yoibeyuka, ba'abekaja, suᵽabatirã dakooka ukurimarĩaja Saulote imaeka. \p \v 10 I'sia wejearã Jesúre yi'yuka, ĩ'rĩka Ananías wãmeikite imaeka. Makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi kire ᵽemakotowiritirã, \p —¿Yaje mime Ananías?— Jesúre kire ãrĩka. \p —Ã'ã Ñiᵽamaki, õ'õrã ñime,— kire kẽrĩka. \p \v 11 —Ã'ã, mae Wãjima'a wãmeirõ'õᵽi me'ᵽe. I'sima'aᵽi a'ririjari Judas wi'iarã meyarãñu. Torã eyatirã “¿Yaje õ'õrã Saulo, Tarsowejeakakire ime?”, kire meᵽe. Mia, i'suᵽaka merĩrãñu yire jẽñebaraka imaki kimamaka. \v 12 Makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi ikuᵽaka kiro'si simako'o: Ĩ'rĩka Ananías wãmeikite kire yibeako'o. Suᵽa imarĩ kiᵽõ'irã kãkaeyatirã miᵽitaka kiᵽemarã mija'aᵽearãka ᵽoto, ate yoiki kijarirãka, kire yibeako'o,— Ananíare kẽrĩka \p \v 13 I'suᵽaka kire kẽᵽakã'ã ikuᵽaka Ananíare ãrĩka: \p —Jimarĩa kimajaroka ña'mitiyu, Jerusalénkarã mire yi'yurãte ba'iaja kibaarijayuakaka. \v 14 Suᵽabatirã kurarãka ĩᵽamarãre kire jã'meᵽũatamaka, õ'õrã Saulote etaeka. Suᵽa imarĩ mire ã'mitiriᵽẽairã yija imamaka, wẽkomaka yijare baaokaro'si Jerusalénrã yijare e'ewa'ririmaji kime,— Ananíare kire ãrĩka. \p \v 15 I'suᵽaka kẽrĩko'omakaja ikuᵽaka Jesúre kire bojaeka: \p —Mire ñañu uᵽakaja kiᵽõ'irã me'ᵽe. Yimajaroka ᵽo'imajare wãrõrimaji kimaerã kire yiwã'maeka. Judíotatarã, judíotatamarĩrã, suᵽabatirã niᵽarimarãteoka sawãrõrimaji kimarãñu. \v 16 I'suᵽaka baarimaji kimamaka “Saᵽi ĩ'rãkurimarĩaja jimarĩa ba'iaja mijũarãñu”, kire ñarĩrãñu,— kireka Jesúre ãrĩka Ananíare. \p \v 17 Torãjĩrã kiᵽõ'irã Ananíare a'rika mae. Kimaeka wi'irã kiᵽõ'irã eyatirã kiᵽitaka Saulo ᵽemarã kija'aᵽeaeka. Suᵽabatirã ikuᵽaka kire kẽrĩka: \p —Yijeyomaki mia'mitiᵽe. Maiᵽamaki Jesús, mi'tarijaraᵽaka ᵽoto mire ᵽemakotowiraᵽakiji, yire ᵽũatako'oka miñakoa jiirũ ãrĩwa'ri. Suᵽabatirãoka Esᵽíritu Santore mire ña'rĩjãirũ ãrĩwa'ri ᵽariji yire kiᵽũatayu,— kire kẽrĩka. \p \v 18 I'suᵽaka kẽrĩkarõ'õjĩteje, wa'itĩti uᵽaka ĩoika Saulo ñakoaᵽi ña'rĩka. Torãjĩrã ᵽuri jia kiñakoa jarika. I'suᵽaka kire kibaamaka, kimi'mirĩkaeka ᵽoto Ananíare kire ruᵽuko'a jũjeka. \v 19 I'suᵽaka kijarika be'erõ'õ ba'atirã okajãjia kijarika. I'suᵽaka jaritirã ñoaᵽañaka Jesúre yi'yurãka Damascorã kimaeka. \s1 Damasco wejeakarãre Jesúrika bojariroka Saulote bojaũ'mueka \p \v 20 Torãjĩrã mae judíorãkare rẽrĩriwi'iarã kãkatirã, Jesúrika bojariroka wãrõbaraka “Tuᵽarã Maki kime Jesús”, Saulote nare ãrĩka. \v 21 I'suᵽaka kibaamaka, koᵽakaja ᵽo'imajare ᵽuᵽataeka. \p —Mia, ĩ'ĩji kime Jesúre yi'yurãte ba'iaja baarimaji Jerusalénrã. Õ'õrã kime Jesúre yi'yurãte ñi'atirã, kurarãka ĩᵽamarã ᵽõ'irã nare e'ewa'yaokaro'si,— ᵽo'imajare ãrĩka. \p \v 22 I'suᵽaka naᵽuᵽajoako'omakaja Tuᵽarãte kire jeyobaamaka, jiibaji Jesúrika bojariroka kibojamirĩrĩkawa'rika. “Rita sime, Jã'merũkika Tuᵽarãte wã'maekaki kime Jesús”, nare kẽrĩroyika. Jia sakibojamaka, Damascokarã judíorãka ĩᵽarimarã marãkã'ã kire nokatẽrĩwãrũberika. \s1 Judíotatarãte kire jããrika ri'kamaka Saulote ru'rika majaroka \p \v 23 Damascorã ñoatakaja sawãrõbaraka Saulote imamaka, “Kire majããerã”, judíorãka Jesúre yi'ribeyurãte ãrĩᵽuᵽajoaeka. \v 24 Suᵽa imarĩ ñami, ĩmioka kire naᵽãñaroyika wejeaᵽi ᵽoriwa'rirũkirõ'õ koᵽerekarã kire jããokaro'si. I'suᵽaka nabaako'omakaja Saulote sõrĩka. \v 25 Kiõrĩka simamaka kibojaeka yi'yurãte kire jeyobaaeka, kiru'yaokaro'si. Torãjĩrã mae, ñami wejea nata'tekarõ'õᵽi imatirã ᵽi'i uᵽaka ĩoikarã kire jããtirã aᵽeᵽẽ'rõtorã kire naruetaeka kiru'yaokaro'si. \s1 Jerusalénrã Saulote imaeka mae \p \v 26 Toᵽi, ru'riwa'ritirã Jerusalénrã keyaeka mae. Torã Jesúre yi'yurãka jeyoaririka kiyaᵽakoᵽeka. I'suᵽaka kiyaᵽako'omakaja “Jesúre yi'ribeyuka kime Saulo ᵽuri”, ãrĩwa'ri kire nakĩkika. \v 27 I'suᵽaka nimako'omakaja, Bernabé wãmeiki, Saulote jeyobaaekaki. “Mi'tabe, aᵽóstolrãkaka majairã”, kire kẽrĩka. Sauloka naᵽõ'irã eyatirã ikuᵽaka Bernabére nare ãrĩka: \p —Saulo kime ĩ'ĩ, ma'aᵽi ke'ririjayukã'ã maiᵽamaki Jesúre kire ᵽemakotowirika. Suᵽabatirã kika kijaika. I'suᵽaka Jesúre kire baaeka be'erõ'õ Damascorã dako werikimarĩaja ᵽo'imajare Jesúrika bojariroka wãrõraᵽaki kime,— Bernabére nare ãrĩka. \p \v 28 I'suᵽaka nare kẽᵽakã'ã “Maka imarũkika Saulote ime mae”, kireka narĩka. I'suᵽaka naᵽakã'ã, Jerusalénrã naka kimaeka. Naka imarijari dako werikimarĩaja tokarãre Jesúrika kibojaeka. \v 29 Judíotatarã imariᵽotojo griego oka jairãka Saulote jaibaraka imaeka. Tuᵽarã majaroᵽũñu ãñua nare bojabaraka, “Sãñu uᵽakaja Jã'merũkika Tuᵽarãte wã'maekaki kime Jesús”, nare kẽrĩka. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri kire jããrika nari'kaeka. \v 30 I'suᵽaka kika nima ã'mitiriwa'ri, Cesarearã kijeyomarãre kire e'ewa'rika. Torã eyatirã Tarsowejearã kire naᵽe'riwa'rirũjeka. \p \v 31 I'sia ᵽoto ᵽuri Judea, Samaria, suᵽabatirã Galilea ka'iarãoka ba'iaja Jesúre yi'yurãte jũaberika. Suᵽa simamaka Esᵽíritu Santore nare jeyobaamaka jĩjimakaᵽi Jesúre jiibaji yi'yurã nimamirĩrĩkawa'rika. Suᵽa imarĩ rĩkimabaji Jesúre yi'yurãte imarijarika. Suᵽabatirãoka ritaja jiyiᵽuᵽaka Maiᵽamakire õᵽaraka nimarijarika. \s1 Bitamajite Ᵽedrote jieka \p \v 32 Suᵽa imarĩ Jesúre yi'yurãte ĩ'rãweje jariwa'ririmarĩaja Ᵽedrote ĩataᵽaroyika. I'suᵽaka imawa'ri Lida wãmeirõ'õrã naᵽõ'irã turirĩ keyaeka. \v 33 Torã eyatirã Eneas wãmeikite kĩaeka. Bitamaji imarĩ, maekarakaotẽñarirakakuri wejejẽ'rãka keyawa'rika kikãrĩrũkirõ'õrãja ᵽeyubaraka. \v 34 Torãjĩrã mae, ikuᵽaka Ᵽedrote kire ãrĩka: \p —Eneas, mia'mitiᵽe, Jesucristore mire jieyu mae. Suᵽa imarĩ mimi'mirĩkabe. Suᵽabatirã mikãrĩrũkia mibuᵽebe,— kire kẽrĩka. \p I'suᵽaka kire kẽrĩkarõ'õjĩteje, bitamaji imakoᵽekakite mi'mirĩkaeka. \v 35 Rĩkimarãja Lidakarã suᵽabatirã Sarónka'iakarãoka ĩaekarã suᵽa kibaaeka. Suᵽa imarĩ nimauᵽatiji Jesúre yi'yurã oyiaja najarika. \s1 Reyaekakote Ᵽedrote tããeka \p \v 36 Ĩ'rãko Joᵽe wãmeirõ'õkako Tabitá wãmeikote imaeka, Jesúre yi'yuko. Griego okaᵽi ᵽuri Dorcas wãmeiko koimaeka. Jiiko ᵽo'irõmo imarĩ wayuoka baairãte jia kojeyobaaroyika. \v 37 I'suᵽaka imariᵽotojo ikuᵽarõ'õᵽiji wãmarĩa jariwa'ri koreyaeka mae. Koreyamaka ĩatirã reyairãte nabaaika uᵽakaja koᵽo'ia najũjeka korĩrã. Suᵽabatirã ĩmiᵽẽ'rõtorã imaeka kurarakarã koro'siji kore nataeka. \v 38 I'suᵽaka kore baatirã “Lidarã Ᵽedrote ime”, ᵽo'imajare ãñua Joᵽekarã Jesúre yi'yurãte ã'mitirika. Sã'mitiritirã ĩ'ᵽarãte Ᵽedrote akarĩ naᵽũataeka, koyikurirãja kimaeka simamaka. Kiᵽõ'irã eyatirã ikuᵽaka kire narĩka: \p —Dajoa wãrũaja yijaka.— \p \v 39 I'suᵽaka naᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, naka Ᵽedrote a'rika Joᵽerã. Torã eyatirã Dorcas majaka nataekarõ'õrã kire ne'ewa'rika. Suᵽa imarĩ koᵽõ'irã rĩkimarãja natĩmiarãte reyataᵽaekarãre oᵽaraka imamaka kĩaeka. Ketamaka kiᵽõ'irã narẽrĩka kika jaiokaro'si. \p —Dorcate reyaerã baaraᵽaka ruᵽu rĩkimakaja saya yijare koᵽu'aĩjiraᵽe,— ãᵽaraka Ᵽedrote sanabeaeka. \p \v 40 I'suᵽaka kire naᵽakã'ã, \p —Mija ᵽoriwa'ᵽe ruᵽu,— nare kẽrĩka. \p Naᵽoriwa'rika be'erõ'õ, ñukuruᵽatirã Tuᵽarãka kijaika. Kika jaiweatirã, reyaekakote jorowa'ri ĩatirã, \p —Tabitá mimi'mibe,— kore kẽrĩka. \p I'suᵽaka kẽrĩka ᵽotojo koñakoa wiritaeka. Suᵽa imarĩ Ᵽedrote ĩatirã komi'miruᵽaeka. \v 41 Toᵽi mae, koᵽitakaᵽi ñi'atirã Ᵽedrote kore mi'mataeka. Suᵽabatirã “Mija ᵽoᵽe ruᵽu”, kẽrĩkarãte kiakaeka. \p —Koᵽakaja õñia kojayu. Ate kore mija ĩaraᵽe mae,— Jesúre yi'yurã natĩmiarã reyataᵽaekarã, suᵽabatirã aᵽerã najeyomarãreoka kẽrĩka. \p \v 42 I'suᵽaka kojarika ritaja Joᵽekarãre ã'mitiriᵽataeka. Sã'mitiritirã rĩkimarãja Jesúre nayi'rika. \v 43 Sabe'erõ'õ torã ñoaka Ᵽedrote imaeka, wa'iro'si ajea ba'iraberimaji Simón ᵽõ'irã. \c 10 \s1 Cornelio ᵽõ'irã Ᵽedrote a'rika \p \v 1 Cesareawejearã Cornelio wãmeikite imaeka. Torã rĩkimarãja surararãka Italiakarãkaki imatirã ĩ'rãᵽitarakamarã ᵽo'imajarakamaki surararãka ĩᵽamaki kimaeka. \v 2 Judíorãkimarĩka imariᵽotojo Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õñuka, kiwi'iareka imarãᵽitiyika. Judíorãka wayuoka baairãte rĩkimakaja niñerũ jeyobaarimaji, suᵽabatirãoka Tuᵽarãte jaijiᵽaki kimaeka. \v 3 I'suᵽaka kimamaka ĩ'rãrĩmi tres rõ'õjĩrã aiyate eyawa'rika ᵽoto makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi Tuᵽarãte ᵽũataekaki ángelte kiᵽõ'irã etaeka. Jia Corneliore kire ĩatiyaeka. Suᵽabatirã kiᵽõ'irã kãkaeyatirã, \p —Cornelio,— ángelte kire ãrĩka. \p \v 4 Toᵽi mae, kireka ñakoariji, \p —Aya, ¿marãkã'ã sime je'e ñiᵽamaki?— ᵽuᵽatawa'ri kire kẽrĩka. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã \p —Tuᵽarãte mijeñerijayu rakakaja mire kiã'mitiyu. Suᵽabatirã wayuoka baairãte mijeyobaaikarekaoka jĩjimaka kime. I'suᵽaka mimamaka mireka ᵽuᵽajoajiᵽaiki kime. \v 5 Suᵽa imarĩ Joᵽewejearã imaki Simónre akarĩ a'rirũkirãte miᵽũatabe. Kiwãmeaoka Ᵽedro. \v 6 Aᵽika Simón wa'iro'si ajea ba'iraberimaji riaᵽakirijerã imaki ᵽõ'irã kime. Torã Simón Ᵽedrote natõᵽorãñu miᵽũatarãñurã,— ángelte kire ãrĩka. \p \v 7 I'suᵽaka kire ãrĩweatirã ángelte a'rika. Sabe'erõ'õ ĩ'ᵽarã kiba'iraberimaja, suᵽabatirã ĩ'rĩka surara jia Tuᵽarãte yi'yuka imaekakiteoka kiakaeka. \v 8 Suᵽa imarĩ kiᵽõ'irã netaeka ᵽoto, ángelte kire ãrĩkakaka Corneliore nare bojaeka. Nare sabojaweatirã Joᵽerã nare ke'rirũjeka. \p \v 9 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã a'ritirã, aᵽerĩmi wãjitãji aiya simaeka ᵽoto Joᵽe koyikurirã neyaeka. I'tojĩte wi'i ruᵽututuarã Ᵽedrote mirĩka Tuᵽarãka jairĩ. \v 10 Tuᵽarãka jaibaraka kimaeka ᵽoto koᵽakaja kikẽsirabaeka. I'suᵽaka kimamaka aᵽerãte ba'arika kiro'si baayukã'ãja ikuᵽaka makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi kiro'si simaeka: \v 11 Mabo'ikakurirã kĩaeka ᵽoto sayaᵽãia jo'bato ĩ'ᵽaᵽẽ'rõto ñi'atirã maja'aruetaika uᵽaka saruira'aeka. \v 12 Satõsiarã ritajakaka wa'iro'sia, wa'iro'siwẽkoa ᵽariji imaeka. Wa'ibikirãka uᵽaka tuyua, wiyua, suᵽabatirã yiibaraka tuyuaoka simaeka. \f + \fr 10:12 \ft Fue prohibido en la ley de Moisés comer animales tal como reptiles, culebras, marranos, perros, varios insectos, etc. Véase Levítico 11\f* \v 13 Suᵽa imarĩ ĩmiᵽi ikuᵽaka Ᵽedrote sajaikorika: \p —Ᵽedro mimi'mibe. Samijããba'abe,— kire sãrĩkorika.\fig |src="CN01945b.tif" size="span" ref="Hechos 10.11-13" \fig* \p \v 14 I'sia oka ã'mitiritirã ikuᵽaka kiyi'rika: \p —Marãkã'ã baatirã yibaaberijĩka Ñiᵽamaki, Moisés wãsare jãjibaaeka ba'akoribeyuka ñime ruᵽu.— \p \v 15 Toᵽi ate sajaikorika \p —“Jãjika yiro'si sime”, merĩa'si, Tuᵽarãte ba'arũjeika ᵽuri “Miba'abe”,— mabo'ikakuriᵽi sãrĩkorika. \p \v 16 Maekarakakuri i'suᵽaka Ᵽedrote sabaaeka. Sabe'erõ'õᵽi mae sayaᵽãia Tuᵽarãte e'eka. \v 17 I'sia ĩawa'ri “¿Dako baaerã suᵽa yire sabaayu jee?”, Ᵽedrote ãrĩᵽuᵽajoaeka. I'suᵽaka ᵽuᵽajoabaraka kimekã'ãja, “No'orã Simónre ime”, ãᵽaraka ᵽo'imajare jẽrĩarijariji, Simón wi'iarã neyaeka Corneliore ᵽũataekarã. \v 18 Torã eyatirã ikuᵽaka najẽrĩaeka: \p —¿Õ'õrã yaje Simón Ᵽedro wãmeikite ime?— narĩka. \p \v 19 Kĩaeka mirãka ᵽuᵽajoabaraka kimekã'ãja, Esᵽíritu Santore kire jaika, \p —Mia'mitiᵽe. Maekarakamaki ĩmirĩja mire mo'arĩ etairã. \v 20 Mae miruiwa'ᵽe, naka me'yaokaro'si “¿Yaje judíorãkamarĩrãka ya'rijĩñu je'e?”, ãrĩᵽuᵽajoabekaja mimabe. Yiᵽũatairã nime,— Esᵽíritu Santore kire ãrĩka. \p \v 21 Suᵽa imarĩ, Corneliore ᵽũataekarã maekarakamaki ᵽõ'irã Ᵽedrote ruiwa'rika. \p —Yi'iji ñime mija mo'aiki. ¿Dakoa ãrĩwa'ri mija i'tako'o?— nare kẽrĩka. \p \v 22 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka nayi'rika: \p —Yija ĩᵽamaki Cornelio miᵽõ'irã yijare ᵽũataraᵽaki. Jiika ᵽo'imaji kime Cornelio. Suᵽabatirã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeeiki. Ritaja judíotatarãoka kire jiyiᵽuᵽayeeirã. Suᵽa imarĩ ikuᵽaka ángelte kire ãrãᵽe're: “Mia'mitiᵽe Cornelio, Simón Ᵽedrote miakaᵽũabe. Suᵽabatirã mire kibojarãka jia mia'mitiᵽe”, ángelte yija ĩᵽamakire ãrãᵽe,— Simón Ᵽedrote narĩka. \p \v 23 Suᵽa naᵽakã'ã, \p —Õ'õrã kãkara'atirã yiᵽõ'irã mija kãᵽe ruᵽu,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \p Aᵽerĩmi ᵽuri naka Ᵽedrote a'rika mae. Joᵽewejeakarã ĩ'rãrimarã Jesúre yi'yurãoka, naka jeyoariwa'rikarã. \p \v 24 Aᵽerĩmi Cesareawejearã neyaeka. Neyaerã baaeka ruᵽu, kirĩrã suᵽabatirã kijeyomarãᵽitiyika rẽrĩtirã Corneliore imaeka, “Simón Ᵽedrote bojarãka ma'mitiriye'e”, ãrĩwa'ri nare kioyibojaeka. \v 25 Torã neyaeka ᵽoto Ᵽedrote e'etorirĩ Corneliore ᵽorika. Suᵽabatirã Corneliore ñukuruᵽaeka kire jiyiᵽuᵽayeeokaro'si. \v 26 I'suᵽaka kibaamaka kiᵽitakarã ñi'atirã, \p —Mimi'mibe. Miuᵽakaja ᵽo'imaji ñime yiro'sioka,— Ᵽedrote kire ãrĩka. \p \v 27 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã kimi'mika mae. Suᵽa imarĩ jaibu'arikaᵽiji wi'iarã nakãkaeka mae. Torã kãkawa'ritirã rĩkimarãja ᵽo'imaja rẽrĩkarãte Ᵽedrote ĩaeka. \v 28 I'suᵽaka nimamaka ĩatirã, ikuᵽaka Ᵽedrote nare bojaeka: \p —Yija judíotatarã aᵽetatarãᵽitiyika rukubaka imarika, suᵽabatirã naᵽõ'irã turirikaoka jãjibaairã yija ime. I'siakaka õrĩwãrũirã mija ime. I'suᵽaka simako'omakaja Tuᵽarã ᵽuri ikuᵽaka yire bojaraᵽaki: “ ‘Jãjibaarimarĩa sime’, ñañua ‘Jãjibaarika sime’, mija ãrĩa'si”, Tuᵽarãte yire ãrãᵽe. Suᵽa imarĩ “Judíotataki imariᵽotojo aᵽetatarãka rukubaka ñima jãjibaarũkimarĩa sime”, ñarĩwãrũyu maekaka ᵽuri. \v 29 Suᵽa imarĩ Cornelio majaroka yire nabojaraᵽaka ᵽotojo ñojimarĩji miᵽõ'irã yi'taraᵽe. Suᵽa imarĩ ¿marãkã'ã ãrĩwa'ri oka yire mija ᵽũataraᵽe?— Ᵽedrote nare ãrĩka. \p \v 30 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, ikuᵽaka Corneliore kire ãrĩka: \p —Botarakarĩmi sajaritiyu tres rõ'õjĩrã aiyate eyawa'raᵽaka ᵽoto, Tuᵽarãka jaibaraka ñimaraᵽaka be'erõ'õ. Ikuᵽarõ'õᵽiji ángelte saya yaaboaika jããtirã yiᵽõ'irã kiᵽemakotowiraᵽe. \v 31 Toᵽi ikuᵽaka yire kẽrãᵽe mae: “Cornelio. Tuᵽarãte mijẽñeika jĩjimakaᵽi kiã'mitiyu. Suᵽabatirã wayuoka baairãte mijeyobaaika jiaoka kiro'si sime. Saᵽi ãrĩwa'ri jia mire kibaayu. \v 32 Suᵽa imarĩ Joᵽewejearã imaki Simón Ᵽedro wãmeikite miakarũjebe. Aᵽika Simón wa'iro'si ajea ba'iraberimaji wi'iarã kime riaᵽakirijerã”, ángelte yire ãrãᵽe. \v 33 I'suᵽaka yire kibojamaka ã'mitiriwa'ri, ñojimarĩji oka mire yiᵽũataraᵽe. Jia oka mi'tayu õ'õrã. Tuᵽarãte ĩaika wãjitãji yija rẽrĩko'o kioka simauᵽatiji õñaokaro'si. Tuᵽarãte mire bojaika yija ã'mitiririyaᵽayu,— Corneliore kire ãrĩka. \s1 Cornelio jeyomarãre kiwãrõeka Ᵽedro \p \v 34 Sã'mitiritirã, ikuᵽaka Ᵽedrote jaiũ'mueka mae: \p —“Aᵽerimarãre kiwãtaika ᵽemawa'ribaji ĩ'rãtatareje wãtabeyuka kime Tuᵽarã”, ñarĩwãrũyu mae. \v 35 Ritatojo wejeareka ᵽo'imajatata imauᵽatirekaja jiyiᵽuᵽaka kire õrĩwa'ri, kiyaᵽaika uᵽakaja baairãka jĩjimaka kimarijayu. \v 36 Yija tã'omaja Israel wãsa riᵽarãmerãro'si Jesucristo, ritatojo wejeareka imarã ĩᵽamakite baaekaᵽi ãrĩwa'ri jia Tuᵽarãka nimarũkiakaka nare kibojaeka. \v 37-38 Mamarĩ Galileaka'iarã, suᵽabatirã ritaja Judea ka'iareka Jesús Nazaretkakire baaeka õñurã mija ime. Ᵽo'imajare wãrõbaraka Juanre naruᵽuko'a jũjeyukã'ãja, mae kirikaᵽi baawãrũiki Jesúre kimaũ'murũjeka Tuᵽarã. Suᵽabatirã Esᵽíritu Santore kire kija'ataeka. I'suᵽaka kibaaekaki imarĩ, Galileakarãre suᵽabatirã Judeaka'iakarãreoka jia kibaaeka. Suᵽa imarĩ ritaja Satanáre ba'iaja jũarũjeroyikarãte kitããroyireka. I'suᵽaka kibaaroyireka, Tuᵽarãte kika imaeka simamaka. \v 39 Yija, aᵽóstolrãka, Jerusalénwejearã, suᵽabatirã judíotatarã ka'iarã ritaja Jesúre baaeka ĩaekarã. Sabe'erõ'õ Jerusalénrã judíotatarã ĩᵽarimarãte yaᵽua tetaekarã kire jããrũjeka. \v 40 I'suᵽaka kire nabaako'omakaja maekarakarĩmireka, Tuᵽarã ᵽuri Jesúre õñia jarirũjekaki. Suᵽabatirã Jesúre yijare kiᵽemakotowiataeka. \v 41 Judíotatarãte nimauᵽatiremarĩa Jesúre ᵽemakotowirirã Tuᵽarãte baaeka. Mamarĩtaka kiwã'maekarã yija imamaka i'suᵽaka kibaaeka, “Õñia Jesúre ime ate”, yija ãrĩwãrũokaro'si. Ate õñia Jesúre jariᵽe'rika be'erõ'õ kika ba'aekarã yija ime. \v 42 “ ‘Õñia imarãte suᵽabatirã reyaekarãteoka, ba'iaja nabaaeka waᵽa nare jẽñerimaji mimabe’, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte yire jã'meka ãrĩwa'ri ᵽo'imajare mija bojabe”, Jesúre yijare ãrĩka. \v 43 Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaja imaeka rakamakiji Jesúre imarũkiakaka ᵽuᵽajoawa'ri no'oeka. Suᵽa imarĩ Jesúre yi'yurãte ba'iaja baaeka waᵽa Tuᵽarãte ye'kariarũkiakaka no'oeka,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \s1 Judíotatamarĩrãteoka Esᵽíritu Santore ña'rĩjãika \p \v 44 I'suᵽaka ãᵽaraka Ᵽedrote imekã'ãja Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika. \v 45-46 Suᵽa imawa'ri ĩ'rãrokamarĩa ᵽo'imaja oka norĩbeyuaja jaibaraka nimaeka Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeebaraka. Sĩatirã “Judíorãkamarĩrãteoka Esᵽíritu Santore ña'rĩjãiyu mae”, ãrĩwa'ri naᵽuᵽataeka judíorãka Ᵽedroka ĩ'rãtiji etaekarã. \v 47 Toᵽi ikuᵽaka judíorãkare Ᵽedrote ãrĩka ate: \p —Mija ã'mitiᵽe yijeyomarã. Muᵽakajaoka Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãimaka õ'õrã imarãte ĩ'rĩkaoka “Ruᵽuko'a nare mija jũjea'si”, ãrĩrika imaberijĩñu,— judíorãkare kẽrĩka. \p \v 48 Suᵽabatirã, \p —“Jesucristore yi'riwa'ri kirirã maime mae”, ãrĩwa'ri ruᵽuko'a mija jũjerũjebe,— Corneliorãkare kẽrĩka. \p Suᵽa imarĩ naruᵽuko'a najũjeka Ᵽedroka imaekarã. Sabe'erõ'õ, \p —Me'ria'si ruᵽu. Yijaka mimabe ñojimarĩji ruᵽu,— Ᵽedrote narĩka Cornelioka imaekarã. \c 11 \s1 Jerusalénkarã Jesúre yi'yurã imaekarãte Ᵽedrote majarobojaeka \p \v 1 Toᵽi mae, aᵽóstolrãka, suᵽabatirã Judeaka'iakarã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãoka, “Judíotatamarĩrã imariᵽotojo, Jesúre na'mitiriᵽẽayu're”, ãrĩka majaroka na'mitirika. \v 2-3 Suᵽa imarĩ Jerusalénrã Ᵽedrote ᵽe'rieyaeka ᵽoto, ikuᵽaka kire narĩka: \p —¿Dako baaerã judíotatamarĩrã wi'iarã mikãkaraᵽe? Suᵽabatirãoka ¿marãkã'ã ãrĩwa'ri naka miba'araᵽe?— Ᵽedrote narĩka. \p \v 4-5 I'suᵽaka kire naᵽakã'ã ikuᵽaka wãjirokaᵽi Ᵽedrote nare bojajiika: \p —Joᵽewejearã Tuᵽarãte jaibaraka ñimaraᵽaka ᵽoto ikuᵽaka simaraᵽe. Makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi ikuᵽaka yire saᵽemakotowiraᵽe: Mabo'ikakuriᵽi sayaᵽãia jo'bato ĩ'ᵽaᵽẽ'rõto ñi'atirã maja'aruetaika uᵽaka ĩoika ima yiᵽõ'irã etaraᵽaka. \v 6 “¿Dakoa satõsiareka ima?”, ãrĩwa'ri jia sañiatiyaraᵽe. Ritajakaka wa'iro'sia, wa'iro'siwẽkoa ᵽariji imaraᵽaka. Wa'ibikirãka uᵽaka tuyua, wiyua, suᵽabatirã yiibaraka tuyuaoka simaraᵽe. \v 7 Sañiawearaᵽaka ᵽoto mabo'ikakuriᵽi ikuᵽaka yire sãrĩkoraᵽe: “Ᵽedro mimi'mibe. Jããtirã samiba'abe”, yire sãrĩkoraᵽe. \v 8 “Marãkã'ã baatirã yibaaberijĩka Ñiᵽamaki, Moisés wãsare jãjibaaeka ba'akoribeyuka ñime ruᵽu”, ãrĩwa'ri yiyi'raᵽe. \v 9 Suᵽa ñaᵽakã'ã ikuᵽaka yire sãrĩkoraᵽe ate: “ ‘Jãjika yiro'si sime’, merĩa'si, Tuᵽarãte ba'arũjeika ᵽuri ‘Miba'abe’ ”, sãrĩkoraᵽe. \v 10 Maekarakakuri i'suᵽaka yire sãrãᵽe. Sabe'erõ'õᵽi mae Tuᵽarãte sayaᵽãia e'emiaraᵽe mabo'ikakurirã. \v 11 Ikuᵽarõ'õᵽiji i'suᵽaka simaraᵽaka be'erõ'õ maekarakamaki ᵽo'imajare ñimaraᵽarõ'õrã eyaraᵽe. Cesareawejeakaki Cornelio nare ᵽũataraᵽaki, yire ne'eayaokaro'si. \v 12 “Netarãka ᵽoto, ba'iaja ᵽuᵽaribekaja naka me'ᵽe”, Esᵽíritu Santore yire ãᵽakã'ã, ya'raᵽe. Suᵽabatirã ĩ'rõtẽñarirakamarã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã yika õ'õrã imarã yijeyoa turaᵽarã. Naka mae Cornelio wi'iarã yija kãkaraᵽe. \v 13 Yija kãkaeyaraᵽaka ᵽoto, ikuᵽaka Corneliore yijare bojaraᵽe: “Yiwi'iareka ñimaraᵽaka ᵽoto ángelte yire ᵽemakotowirirĩkaraᵽe. Mia je'e ikuᵽaka yire kẽrãᵽe: ‘Joᵽewejearã Simónre akarĩ a'rirũkirãte miᵽũatabe. Ᵽedrooka kire nañu. \v 14 Mija ᵽõ'irã eyatirã, “Mire, miwi'iareka imarãteoka ba'iaja imarika tiyibeyurõ'õrã mija a'rirũkia imakoᵽeikareka ikuᵽaka Tuᵽarãte mijare tããrãñu”, ãrĩwa'ri mijare kibojarãñu’, Corneliore yijare ãrãᵽe”, ángelte kire ãrĩka bojabaraka. \v 15 I'suᵽaka yire kẽrãᵽaka be'erõ'õ, yi'i ate nare bojaũ'muraᵽaki. Nare yijaiũ'muraᵽaka ᵽotojo, ikuᵽarõ'õᵽi Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãiraᵽe, mare mamarĩ kibaaraᵽaka uᵽakajaoka. \v 16 I'suᵽaka simakaka ĩawa'ri, Maiᵽamakire bojaeka yiᵽuᵽajoatõᵽoraᵽe. Mia, ikuᵽaka kẽrĩka: “Bikijarã ᵽuri okoaᵽi Juanre ruᵽuko'a mijare jũjeka. Tuᵽarã ᵽuri Esᵽíritu Santo mijare ña'ajããrãki, kiyaᵽaika uᵽakaja baawãrũirã mija imaokaro'si”, i'suᵽakajaoka mamarĩrãja Jesúre mare bojatika. \v 17 Jesucristore yi'yurã maimamaka, Esᵽíritu Santore Tuᵽarãte mare ña'ajããraᵽaka uᵽakaja judíorãkamarĩrã nimako'omakaja nareoka Esᵽíritu Santore kiña'ajããraᵽe. I'suᵽaka Tuᵽarãte nare baamaka “I'suᵽakamarĩa sime. Judíorãkamarĩrã mija ᵽuri marãkã'ã baatirã yijaka imaberijĩrã mija”, ãrĩberijĩka ñimaraᵽe,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \p \v 18 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã kire najẽrĩatiyika. Toᵽi mae ikuᵽaka naᵽuᵽaka no'aeka: \p —Jiitakaja baaiki kime Tuᵽarã. Judíorãkamarĩrãteoka ba'iaja nabaaika naja'atarãka, nare kiye'kariarãñu jia kika nimajiᵽarũ,— ãrĩwa'ri narĩka. \s1 Antioquíakarã Jesúre nayi'riũ'mueka \p \v 19 I'sia ruᵽubaji Jesúre yi'ribeyurã Estebanre jããekarã. Suᵽabatirã aᵽerã kiuᵽaka imaekarã Jesúre yi'yurãteoka ba'iaja nabaaeka. Suᵽa imarĩ ĩ'rãrimarã Jesúre yi'yurã Feniciaka'iarã, Chiᵽrejũmurikarã imawejeareka, suᵽabatirã Antioquía wejearãoka naru'riwa'rika. Torã eyatirã, judíorãkare takaja Jesúrika bojariroka nabojaeka. \v 20 Aᵽerã ᵽuri, Chiᵽrekarã, Cirenekarã a'ritirã Antioquíarã eyaekarã. Torã eyatirã judíorãkamarĩrã imaekarãteoka maiᵽamaki Jesúrika nabojaeka. \v 21 “Jia nabojawãrũrũ”, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte nare jeyobaaeka. Suᵽa imarĩ rĩkimarãja Jesúrika nabojaeka ã'mitiritirã, mamarĩ nayi'rikoᵽeroyika naja'ataeka, kire yi'riwa'ri. \p \v 22 Antioquíawejearã Jesúre nayi'yua majaroka, Jerusalénkarã Jesúre yi'yurãte ã'mitirika. Sã'mitiritirã Antioquíarã Bernabére naᵽũataeka. \v 23 Suᵽa kire naᵽakã'ã ke'rika. Torã eyatirã, Tuᵽarãte jia nare baaeka kĩaeyaeka. I'suᵽaka nimaeka ĩatirã ikuᵽaka jĩjimakaᵽi nare kibojaeka: \p —Ika mija ima uᵽakaja jiibaji Jesúre mija yi'ririmirĩrĩkawa'ᵽe,— nare kẽrĩka. \p \v 24 Esᵽíritu Santore kire jeyobaaikaᵽi jiiᵽuᵽaki kimaeka. Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja oyiaja imaki imarĩ, jia Jesúre yi'yuka Bernabére imaeka. Suᵽa imarĩ rĩkimarãja kibojaeka ã'mitiritirã, Jesúre nayi'rika. \p \v 25 I'sia be'erõ'õ Tarso wãmeika wejearã Bernabéte a'rika, Saulote mo'arĩ. \v 26 Kire tõᵽotirã, “Dajoa Antioquíarã”, kire kẽrĩka. Suᵽa kire kẽᵽakã'ã ĩ'ᵽarã najeyoariwa'rika torã. Ĩ'rãkuriwejejẽ'rãka torã nimaeka, Jesúre yi'ririmajaka. Torã imatirã rĩkimarãre Jesúrika nawãrõeka. I'sia wejeakarã Jesúre yi'yurãtejeoka “Cristianorãka nime”, ᵽo'imajare ãrĩũ'mueka.\f + \fr 11:26 \ft El nombre Cristiano quiere decir “Cristo es nuestro Señor.”\f* \p \v 27 I'sia ᵽotojo Jerusalénkarã, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare eyaeka Antioquíarã, Jesúre yi'yurãte rẽrĩtirã imaekarõ'õrã. \v 28-30 Torã eyaekarãkaki ĩ'rĩka imaekaki Agabo wãmeiki. Jesúre yi'yurãte rẽrĩtirã imaekarõ'õrã eyatirã, Esᵽíritu Santore jeyobaaikaᵽi ᵽuᵽajoatirã, ikuᵽaka nare kẽrĩka: “Ritatojo ka'iarã nakẽsirabarãñu, ba'arika torã ᵽurirãka simamaka”, Agabote nare ãrĩka. (Ñamajĩbaji ba'arika torã ᵽurika Romawejea ĩᵽamaki Claudiore imaeka ᵽoto). Sã'mitiritirã, “Judeakarãre ba'iaja jũaerã baayu're, niñerũ nare maᵽũataye'e”, Antioquíakarã Jesúre yi'yurãte ãrĩka. Narĩka uᵽakaja, narikaeka ko'aᵽitorãja Saulo, Bernabéᵽitiyika ĩ'ᵽarãwã'taja nijika, “Judeakarã Jesúre yi'yurãte imaruᵽutarimajare samija ĩjibe”, ãrĩwa'ri. \c 12 \s1 Santiagore najããeka, suᵽabatirã wẽkomaka imariwi'iaᵽi Ᵽedrote ᵽorika \p \v 1 I'sia ᵽoto ritaja Jesúre yi'yurã uᵽatireje ba'iaja Herodere kisurararãkare baarũjeũ'mueka. Suᵽa imarĩ ĩ'rãrimarã nare imaruᵽutarimajare wẽkomaka imariwi'iarã nataeka. \v 2 Suᵽabatirã, Juan ma'mi Santiagore nañi'aᵽakã'ã, “Kiwãmua mija toata'tabe”, nare kẽrĩka. \v 3-4 I'suᵽaka kẽrĩka ã'mitiritirã, jĩjimaka judíorãka ĩᵽarimarãre jarika. Toᵽi jĩjimaka nimamaka ĩawa'ri ᵽan levadura rukeberika naba'aroyikarĩmi Ᵽedroteoka kiñi'arũjeka wẽkomaka imariwi'iarã kire tayaokaro'si. Ᵽedrote ru'rikoreka jia kisurararãkare kĩarĩrĩrũjeka Herodes. Botarakatata imatirã rakaka tatareka botarakarimarã nimaeka. I'sirakamarã imarĩ, \p —Botarakamaki oyiaja mija o'arijarirãñu kire tuerikareka,— nare kẽrĩka. \p Suᵽabatirã “Ᵽascua baya o'riwa'rirãka ᵽoto, ᵽo'imajare ĩarãka wãjitãji Ᵽedrote ba'iaja jaiwã'imarĩtirã, kire yijããrũjerãñu”, Herodes ᵽuᵽaka imaeka. \v 5 Suᵽa imarĩ ĩ'rãrĩmi uᵽakaja jiitakaja Ᵽedrote natueka. I'suᵽaka nima ã'mitiritirã, kijeyomarã Jesúre yi'yurã jimarĩa Tuᵽarãte kiro'si jaiĩjika. \p \v 6 Torã kimaeka ñami simakoᵽeka Herodete kire jããrũjerũkirĩmi. Mia, wẽkomaka imariwi'iarã ĩ'ᵽarã surararãka kire tuerimaja watoᵽekarã ĩ'ᵽamiji ᵽerumijiaᵽi ᵽi'ᵽekaki kikãrĩᵽañaeka. Ĩarĩrĩtiyarũkirõ'õ simamaka aᵽerã surararãka koᵽerekarã tuekarã. \v 7 Ikuᵽarõ'õᵽiji, ángelte kiᵽõ'irã etaeka. Suᵽabatirã kimaeka kurara yaaboaeka jãjia jãta'airõ'õ jarika. Toᵽi mae, kãrĩka imaekaki Ᵽedrote ángelte rabetõrõtaeka. Kitũrũeka ᵽoto, \p —Wãrũaja mimi'mibe,— kire kẽrĩka. \p I'suᵽaka kire kẽrĩka ᵽotojo ᵽerumijiaᵽi kiᵽita arikaka naᵽi'ᵽekoᵽeka kutueka. \v 8 I'suᵽaka kijarika ᵽoto, \p —Mijariroaka mijããũ'mube, miũ'ᵽuko'aoka,— Ᵽedrote kẽrĩka. \p Toᵽi ikuᵽaka kire kẽrĩka ate: \p —Mijariroaka ᵽemakatooka mijããbe. Suᵽabatirã yibe'erõ'õ mi'tabe,— ángelte kire ãrĩka. \p \v 9 I'suᵽaka kire kẽᵽakã'ã, Ᵽedrote kibe'erõ'õ a'rika. I'suᵽaka baariᵽotojo “Suᵽa sime”, marĩwãrũberijĩka simaeka kiro'si. “¿Yaje ritaitaka sime je'e?”, ãrĩriᵽotojo “Makãrãrũñuroka uᵽaka yiro'si sime je'e”, kẽrĩᵽuᵽajoaeka. \v 10 A'ririjariji mamarĩkaki surarate tueirõ'õ o'ritirã, aᵽikate imarõ'õoka no'rika. Sa'riwa'ri jiyiakaka ᵽeruakaka baaeka wejekuraraka koᵽerekarã neyaeka ᵽoto sõñu uᵽakaja sawiritaeka. Toᵽi ᵽoritirã na'ririjayukã'ãja ikuᵽarõ'õᵽiji ángelte ririwa'rika. I'suᵽaka simamaka ĩ'rĩkaja Ᵽedrote tuika. \p \v 11 Toᵽi mae, “Rita sime. Kãrãrũrĩbeyuka yi'i. Herodete yire jããkoreka yire kiᵽoaerã ángelte kiᵽũatayu Tuᵽarã. I'suᵽaka simamaka judíorãka ĩᵽamarã ba'iaja yire nabaariᵽakatayuareka, yiwaᵽu'yu mae”, Ᵽedrote ãrĩᵽuᵽajoaeka. \p \v 12-13 I'suᵽaka kiᵽuᵽaka imekã'ãja Juan Marcos ᵽako, María wi'iarã ke'rika. Satõsirõ'õrã rĩkimarãja Tuᵽarãte jaibaraka ᵽo'imajare imaeka. I'suᵽaka nimaekarõ'õrã eyatirã koᵽerekaᵽi, \p —¿Yaje mija ime?— nare kẽrĩka. \p Sã'mitiritirã ĩ'rãko torã ba'iraberimajo, Rode, koᵽerekarã eyarĩkaritirã, ã'mitirikako, “¿Maki kime?”, ãrĩwa'ri. \v 14 Sakowierã baaeka ruᵽu, Ᵽedrote jaika koã'mitiriwãrũeka. Sã'mitiriwãrũtirã jĩjimaka jariwa'ri koᵽereka wiebekaja, \p —Ᵽẽterã Ᵽedrote imakoyu,— ãrĩwa'ri torã imaekarãte bojarĩ ko'rika. \p \v 15 I'suᵽaka nare kõᵽakã'ã, \p —Miwejabiyu je'e,— kore narĩka. \p Toᵽi, \p —Ritama ñañu,— nare kõrĩka. \p I'suᵽaka nare kõᵽakã'ã, \p —Kire ĩarĩrĩka mirãki ángel kime je'e aᵽeyari,— kore narĩka.\f + \fr 12:15 \ft Algunos judíos creyeron que Dios enviaba ángeles para cuidar su gente. Creyeron que el ángel podía aparecer en una forma similar a la persona que cuidaba. Posiblemente la gente en la casa pensaron que un ángel llegó para avisarles que Pedro ya fue matado.\f* \p \v 16 I'suᵽaka narĩko'omakaja, \p —¿Yaje mija ime?— ᵽẽteᵽi Ᵽedrote ãrĩrĩkamarika. \p I'suᵽaka simamaka koᵽereka wiwatatirã kire ĩawa'ri koᵽakaja naᵽuᵽataeka. \v 17 I'suᵽaka nimamaka, kiᵽitaka kimimataeka “Kareaja mija imabe”, ãrĩwa'ri. Toᵽi mae, “Wẽkomaka imariwi'iarã ñimako'orõ'õᵽi ikuᵽaka Tuᵽarãte yire baako'o”, nare kẽrĩka. I'suᵽaka nare ãrĩtirã, \p —Majeyomarã Jesúre yi'yurãte samija bojabe. Suᵽabatirã i'suᵽakajaoka mija ãᵽe Santiagoreoka,— nare kẽrĩka.\f + \fr 12:17 \ft Refiere a Santiago, el hermano de Jesús que era un líder de los creyentes en Jerusalén. El otro Santiago (el apóstol) había muerto (véase 12.2)\f* \p I'suᵽaka nare ãrĩweatirã aᵽerõ'õrã ke'rika. \p \v 18 Kiru'rika ñamibikitojo torã ĩarĩrĩrimaja imaekarã surararãkare jimarĩa ba'iaja ᵽuᵽarika Ᵽedrote imabeᵽakã'ã ĩatirã. “¿Marãkã'ã Ᵽedrote baatiyako'o je'e? Ba'itakajama sime”, narĩka. \v 19 Kimabeᵽakã'ã ĩatirã, Herodete kire mo'arũjeka. Kire natõᵽobeᵽakã'ã Herodete nare jẽrĩaᵽeatiyaeka. I'suᵽaka nare kijẽᵽakã'ã marãkã'ã nayi'riwãrũberijĩka simaeka naro'si. Suᵽa imarĩ Herodete nare jããrũjeka mae. I'suᵽaka nare baatirã Judeaᵽi ke'rika Cesarearã imarĩ. \s1 Tuᵽarã reyarũjekaki Herodete \p \v 20 Tirowejeakarã suᵽabatirã Sidónwejeakarãka jiamarĩa imawa'ri boebaka naka Herodete imaeka. I'suᵽaka tokarãka imawa'ri, niñerũ e'eokaro'si ba'arika nare ᵽũatarika kika'iakarãre kijãjibaaeka. Herodes ka'iaᵽi naba'arika e'etoyurã nimaeka Tirowejeakarã suᵽabatirã Sidónwejeakarãoka. Suᵽa imarĩ ĩ'rĩka uᵽaka ᵽuᵽajoawa'ri Herodes ᵽõ'irã okajierĩ ᵽo'imajare naᵽũataeka. Herodete najairã baaeka ruᵽu, kijeyomaki imatiyaiki, Blastoka najaika. Jiaᵽi kire najaiẽjemaka “Jia mika imariyaᵽairã nime”, ãrĩwa'ri Blastore kire ãrĩka. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, “Ĩ'rãrĩmi naka yijairãñu ruᵽu”, Herodete kire ãrĩka. \v 21 Naka kijairã baaekarĩmi, ĩᵽi imarĩ, jia jariroaka ĩᵽarimarãre jããroyika uᵽakakaka kijããeka. Suᵽabatirã ĩᵽire ruᵽaroyikarõ'õrã imatirã, torã rẽrĩkarãre kijaika. \v 22 Torãjĩrã mae, sã'mitiritirã, \p —Mia, majiyiᵽuᵽayeeroyikite\f + \fr 12:22 \ft Un dios\f* mare jaiyu, ĩmirĩji uᵽakamarĩa kime,— ãᵽaraka jimarĩa ᵽo'imajare akasereka jĩjimaka imawa'ri. \p \v 23 I'suᵽaka ãᵽaraka nimaeka ᵽoto, Tuᵽarãte ᵽũataekaki ángel, jimarĩ ba'iaja Herodete kimarũjeka. “I'suᵽaka yireka ãrĩbekaja Tuᵽarãte mija jiyiᵽuᵽayeebe”, kẽrĩbeririᵽareareka, wãjua Herodete ba'ariataeka. \p \v 24 I'suᵽaka simaeka be'erõ'õ Jesúre yi'yurãte kirika bojamaka rĩkimabaji sayi'yurãte ᵽubueka. \p \v 25 I'tojĩtejeoka Bernabé, Sauloᵽitiyika Jerusalénkarãre niñerũ ĩjirĩ na'rika. Nare ĩjiweatirã, Juanre Antioquíarã ne'ewa'rika. Juanrejeoka nawãmeyeeka Marcos. \c 13 \s1 Bernabé Sauloᵽitiyika, Jesúrika bojariroka nabojataᵽaeka \p \v 1 Antioquíarã Jesúre yi'yurãte rẽrĩbaraka imaroyika. Ĩ'rãrimarã nakarã jia kirika bojawaᵽu'atarimaja Tuᵽarãte nare imarũjeka. I'suᵽaka imarã imariᵽotojo, “Ikuᵽaka ᵽo'imajare mija bojawaᵽu'atarijaᵽe”, ãrĩwa'ri kiro'si bojaĩjirimaja ᵽariji nimaeka. Mia, Bernabé, Simón (kirejeoka narĩka Neika), Lucio Cirenekaki, Menahem Galileakaki (ĩᵽi Herodesᵽitiyika ᵽakiarikaki), suᵽabatirã Saulooka imaekaki naka. \v 2 Maiᵽamakika jaiokaro'si rẽrĩtirã torã nimaeka. Suᵽa imarĩ Tuᵽarãte ᵽuᵽajoabaraka ba'abekaja kire jaibaraka nimaeka. I'suᵽaka nimaeka ᵽoto ikuᵽaka Esᵽíritu Santore nare ãrĩka: \p —Bernabé, Sauloteoka yiyaᵽaika uᵽakaja baarimaja nimaokaro'si nare ye'eraᵽe. Suᵽa imarĩ yimajaroka wãrõtaᵽarĩ nare mija ᵽũatabe nare yijã'metika uᵽakaja,— nare kẽrĩka. \p \v 3 I'suᵽaka kẽrĩka ã'mitiritirã ba'abekaja Tuᵽarãka jaibaraka nimaeka ruᵽu. Suᵽabatirã, Bernabéro'si, Sauloro'sioka jaiĩjibaraka naᵽo'iarã naᵽitaka naja'aᵽeamomeka, Tuᵽarãte nare jeyobaarũ ãrĩwa'ri. I'suᵽaka baatirã nare na'rirũjeka. \s1 Chiᵽre wãmeika jũmurikarã na'rika \p \v 4 Suᵽa imarĩ Esᵽíritu Santore nare ãrĩka uᵽakaja Seleuciarã Saulote a'rika, Bernabéᵽitiyika. Torã eyatirã waᵽuruᵽi na'rika Chiᵽre wãmeika jũmurikarã. \v 5 Torã, Salamina wãmeika wejea imaekarõ'õrã namarĩka. Torã eyatirã judíorãkare rẽrĩriwi'iarã Tuᵽarãrika nawãrõeka. Juan Marcos naka imaekaki, nare jeyobaarimaji imarĩ. \p \v 6-8 I'sia jũmurikareka turitaᵽabaraka Ᵽafoswejea wãmeirõ'õrã neyaeka. Neyaekarõ'õrã judíotataki Barjesús wãmeikite imaeka. Elimas wãmeiki kimaeka griego okaᵽi ᵽuri. Maikoribeyua beaᵽakibaraka “Tuᵽarãro'si jairimaji ñime”, ᵽo'imajare ãrĩrijayuka kimaeka. Jũmurika ĩᵽamaki Sergio Ᵽauloka jeyoayuka kimaeka. Sergio Ᵽaulo ᵽuri jia õrĩwãrũrika ᵽuᵽajoaiki kimaeka. I'suᵽaka imawa'ri Tuᵽarãrika ã'mitirirã Bernabé, Sauloteoka kiakarũjeka. Elimas, maikoribeyua beaᵽakirimaji ᵽuri Bernabé, Sauloᵽitiyika naᵽuᵽajoaika uᵽakamarĩa ᵽuᵽajoaekaki. Suᵽa imarĩ “Jesucristorika najaika mia'mitiriᵽẽa'si”, i'sia wejeakaki ĩᵽire kẽrĩrijarika. \v 9-10 Suᵽa imarĩ Esᵽíritu Santore jeyobaaekaᵽi kire ĩarĩkatirã ikuᵽaka Saulote kire ãrĩka (kiwãmeaoka imaeka Ᵽablo): \p —Satanáre yaᵽaika uᵽakaja baarimaji mime. Suᵽabatirã ritaja jia ima yaᵽabeyuka mime. Saᵽi ãrĩwa'ri ᵽakibaraka ba'iaja ᵽo'imajare mibaarijayu. Maiᵽamaki Tuᵽarãrika bojarirokamarĩa mibojaᵽakiyu. I'suᵽaka mibaaika mija'atabe. \v 11 I'suᵽaka mibaaika waᵽa maekakaja ba'iaja Tuᵽarãte mire jũarũjerã baayu. Suᵽa imarĩ miñakoa yarirã baaika mae. I'suᵽaka simamaka ĩabeyuka mimatarãñu. Aiyate yaaika ᵽariji miabesarãñu,— Ᵽablote kire ãrĩka. \p I'suᵽaka kẽrĩka ᵽotojo kiñakoa ta'sikã'ãja ririwa'rika mae. I'suᵽaka imawa'ri kire tĩtirimaji ĩ'rĩkate kiyaᵽakoᵽeka. \v 12 I'suᵽaka kijaᵽakã'ã ᵽuᵽatawa'ri jũmurika ĩᵽamaki ᵽuri, Jesúre kiã'mitiriᵽẽaeka. “Ritaitaka sime nabojaika”, ãrĩwa'ri sakiyi'rika. \s1 Ᵽisidiareka imaeka Antioquíarã Ᵽablorãkare eyaeka \p \v 13 Toᵽi mae, Ᵽablo kijeyomarãᵽitiyika Ᵽafoswejeaᵽi nakũmujãika Ᵽanfilia ka'ia, Ᵽerge wãmeirõ'õ wejearã a'yaokaro'si. Torã nare maatatirã Juan Marcos ᵽuri Jerusalénrã ᵽe'rikaki. \v 14 Toᵽi mae, Ᵽergeᵽi imatirã Antioquíawejearã na'rika, Ᵽisidiaka'iwãta imaekarõ'õrã. Toᵽi imatirã jẽrĩtarirĩmi simaeka ᵽoto, judíorãkare rẽrĩriwi'iarã nakãkaeka. \v 15 Torã naruᵽayukã'ãja Moisés imaekakite jã'mekakaka suᵽabatirã Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oekakaka ĩabaraka ĩ'rĩkate sajaiᵽateka. Kibojaeka be'erõ'õ, judíorãka rẽrĩriwi'i ĩᵽarimarã Bernabé, Ᵽabloᵽitiyika ĩ'ᵽarãte ikuᵽaka narĩᵽũaeka: \p —Yija jeyomarã, jia majaroka yijareka mija bojarũkia simaye'e, maekaka samija bojabe,— nare narĩka. \p \v 16 I'suᵽaka naᵽakã'ã, Ᵽablote mi'mirĩkaeka. “Jaibekaja mija ã'mitiᵽe ruᵽu”, ãrĩwa'ri kiᵽitaka kimimataeka. Torãjĩrã ikuᵽaka nare kẽrĩka: \p —Yija jeyomarã Israelkarã, suᵽabatirã judíorãkamarĩrã imariᵽotojo jia Tuᵽarãte yi'yurãoka, jia samija ã'mitiᵽe. \v 17 Jiyiᵽuᵽaka kire moñuka Tuᵽarãja, Israel ka'iareka imarã ñekiarãte wã'maekaki. Nare wã'matirã jia Tuᵽarãte nare baaeka. Egiᵽtoka'iarã nimaeka, naka'iarãmarĩa nimako'omakaja rĩkimabaji nakãrĩᵽoyaokaro'si nare kijeyobaaeka. Narejeoka kirikaᵽi Egiᵽtoka'iarã nimaeka ᵽoto kiru'rirũjeka. \v 18 Toᵽi ru'ritirã, ᵽo'imajamatorã ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rãka Israeltatarãte imaeka. Torã ĩ'rãkurimarĩa kire ã'mitiriᵽẽabekaja nimako'omakaja nare ĩarĩrĩrimaji Tuᵽarãte imaeka. \v 19 Canaán wãmeika ka'iakarã ĩ'ᵽotẽñarirakatatarãte Tuᵽarãte riataeka, naka'ia Israeltatarã ñekiarãte kĩjiokaro'si. \v 20 Suᵽa imarĩ Egiᵽtoka'iarã nimaũ'mueka be'erõ'õ Canaán ka'ia ne'maekarõ'õjĩrã cuatrocientos cincuentarakakuri wejejẽ'rãka sajarika. \p Sabe'erõ'õ, Samuel, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaji kimaerã baaeka ruᵽu, Israeltatarãte ĩarĩrĩrimaja nimaokaro'si ĩ'rãrimarãre Tuᵽarãte imarũjeka. \v 21 Samuelte nare imaruᵽutayukã'ãja “Ĩ'rĩka yija ĩᵽamaki yija yaᵽayu”, mañekiarãte ãrĩka Tuᵽarãte. I'suᵽaka naᵽakã'ã, Saúl, Quis maki, niᵽamaki kimaerã Tuᵽarãte kire wã'maeka. Suᵽa imarĩ ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakakuri wejejẽ'rãka rõ'õjĩrã ĩᵽi kimaeka. Benjamín imaekaki riᵽarãmerã riᵽarãmi kimaeka Saúl. \v 22 I'tojĩrã be'erõ'õ Saúlre ᵽoatatirã Davidre ĩᵽi Tuᵽarãte imarũjeka. “David, Jesé maki, yiᵽuᵽajoaika uᵽakaja ᵽuᵽajoaiki imaki ñiamaka. I'suᵽaka imaki imarĩ yiyaᵽaika uᵽakaja kibaarãñu”, Tuᵽarãte kireka ãrĩka. \v 23 David riᵽarãmerã riᵽarãmi kimaeka Jesús. Bikija Tuᵽarãte bojara'atika uᵽakaja Israel ka'iakarãre kitããokaro'si Tuᵽarãte kire ᵽũataeka. \v 24 Jesúre etaerã baaeka ruᵽubaji Juan, Israelkarãre Tuᵽarãrika wãrõekaki. Suᵽa imarĩ ritaja tokarãre ikuᵽaka kẽrĩka: “Ba'iaja mija baaika ja'atatirã ruᵽuko'a mija jũjerũjebe”, nare kẽrĩka. \v 25 Suᵽabatirã kireyaerã baaeka ruᵽuᵽañaka uᵽakaja ikuᵽaka Juanre ãrĩka: “ ‘Tuᵽarãte ᵽũataekakiji kime’, yireka mija ãrĩkoᵽeyu. Jẽno'o i'suᵽakamarĩa sime. No'ojĩrãmarĩaja sajariwa'yu yire ᵽemawa'ribaji imakite etarũkia”, Juanre nare ãrĩka're,— ãrĩwa'ri Ᵽablote nare bojaeka. \p \v 26 —Yijeyomarã Abraham riᵽarãmerã, suᵽabatirã judíorãkamarĩrã imariᵽotojo jia Tuᵽarãte yi'yurãoka, jia mija ã'mitiᵽe. Jesúre yi'riwa'ri ba'iaja imarika tiyibeyurõ'õrã ma'rirũkia imakoᵽeikareka Tuᵽarãte mare tããekakaka mare kiã'mitirirũjeyu. \v 27 I'suᵽaka simako'omakaja Jerusalénkarã suᵽabatirã niᵽarimarãoka, “Mare tããrimaji kime”, ãrĩwãrũberikarã. Suᵽabatirã jẽrĩtarirĩmi rakakaja Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oeka ĩatirã aᵽerãte sabojako'omakaja sanorĩwãrũberika. I'suᵽaka imawa'ri Jesúre ĩariᵽotojo, “Tuᵽarãte ᵽũataekaki kime”, narĩwãrũberika. Saᵽi ãrĩwa'ri Jesúre najããrũjemaka, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oeka uᵽakaja sajarika. \v 28 “Ikaᵽi kiᵽareayu”, ãrĩwãrũbeyurã imariᵽotojo, “Kire mijããrũjebe”, ãrĩwa'ri Ᵽilatore naᵽakatarika. \v 29 I'suᵽaka baawa'ri Jesúre najããmaka, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oeka uᵽakaja sajarika. I'suᵽaka kire nabaaeka be'erõ'õ yaᵽua tetaekareka kimakoᵽekarõ'õᵽi aᵽerãte kire rueka. I'suᵽaka kire baatirã ãta wi'iarã kire natarika. \v 30 I'suᵽaka kire nabaako'omakaja Tuᵽarãte õñia kire jariᵽe'rirũjeka. \v 31 Galileaᵽi Jerusalénrã kika a'rika mirãrãte ĩ'rãkurimarĩa kiᵽemakotowirika. I'suᵽaka nare kibaabeaeka ĩaeka mirãrã nime maekakaoka “Rita sime, õñia jarikaki Jesús”, ãrĩwa'ri ᵽo'imajare bojarimaja. \p \v 32-33 Suᵽa imarĩ Bernabéᵽitiyika jía majaroka mijare yibojaetayu. “Jia nare yibaarãñu”, ãrĩwa'ri mañekiarãte Tuᵽarãte bojaeka uᵽakaja mare kibaaeka nariᵽarãmerã mirãrã maimamaka. Mia, Jesúre najããeka simako'omakaja õñia kire kijariᵽe'rirũjeka. I'suᵽaka Tuᵽarãte baarũkia ᵽuᵽajoaweibaraka Salmo segundo wãmeĩᵽũñurã ikuᵽaka Davidre o'oeka: “Maki, yimakitakiji mima simamaka, mae ritaja ᵽo'imajare sañorĩrũjeyu”, Tuᵽarãte ãrĩka Jesúreka ᵽuᵽajoabaraka. \v 34 “Kireyako'omakaja õñia kire yijariᵽe'rirũjerãka simamaka reyarũkimarĩka kimarãñu mae”, Tuᵽarãte ãrĩka. I'suᵽaka simamaka ikuᵽaka sãñu kimajaroᵽũñurã: “Davidre ñarĩtika uᵽakaja, jia mijare baarimajiji ñimarãñu”, Tuᵽarãte ãrĩka. \v 35 Mia aᵽea: “Jiyiᵽuᵽaka mire õñuka imarĩ, miyaᵽaika uᵽakaja baaiki ñime. I'suᵽaka simamaka, yiᵽo'ia rabakoreka õñia yire mijariᵽe'rirũjerãñu”, ãᵽaraka Davidre o'oeka. \v 36 Õñia kimaeka ᵽoto Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽaka baaiki Davidre imaeka. I'sia be'erõ'õ kireyaeka. Kireyamaka kiñekiarãte nayayeka wã'tarã kire nataeka. Torã kiᵽo'ia rabaeka. Suᵽa imarĩ aᵽikate ᵽuᵽajoawa'ri majaroka kio'oeka. \v 37 Jesús ᵽuri rababerikaki Tuᵽarãte õñia kire jariᵽe'rirũjeka simamaka. \v 38-39 Mija ã'mitiᵽe yijeyomarã, ikuᵽaka mija õrĩrika yija yaᵽayu: Moiséte jã'meka ma'mitiriᵽẽakoᵽemaka, ba'iaja mabaaikareka mare tããbeyuka Tuᵽarã. I'suᵽaka simako'omakaja Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte takaja ba'iaja baarikareka Tuᵽarãte ye'kariayu. Suᵽa imarĩ Jesúre baaekaᵽi ãrĩwa'ri, ba'iaja baakoribeyurã maime Tuᵽarã ñakoareka. \v 40-41 Rakajekaja mija imabe, bikija Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare bojaeka uᵽaka mijare sima'si ãrĩwa'ri. Mia je'e, ikuᵽaka sime: \q1 “ ‘Jia mija ã'mitiᵽe yire eebaraka, yire jaiwã'imañurãoka. Mija ruᵽurõ'õrã ima ikuᵽarõ'õᵽiji mijare ᵽuᵽatarãka. I'suᵽaka baawa'ri, mijare sariatarãñu. Mija ĩarãka wãjitãji majẽrãko'abeyua yibearãñu. Ĩ'rĩkate mijare sabojarikareka samija õrĩwãrũberijããeka’, Tuᵽarãte ãrĩka”, ãrĩwa'ri kirika bojarimajire o'oeka,— ãrĩwa'ri Ᵽablote wãrõeka Antioquíakarãre. \p \v 42 I'suᵽaka jaiweatirã Ᵽablorãkare ᵽoriwa'rika judíorãka rẽrĩriwi'iaᵽi. Naᵽoriwa'rika ᵽoto, \p —Aᵽea jẽrĩtarikareka ate yijare sawãrõrĩ mija i'tabe,— nare narĩka. \p \v 43 Toᵽi naᵽoriwa'rika ᵽoto rĩkimarãja judíorãkare Ᵽablo, Bernabéᵽitiyika nayejoariwa'rika. Suᵽabatirã judíorãkamarĩrã imariᵽotojo Moiséte jã'meka yi'riwa'ri judíorãkare baaroyika uᵽakaja baarimajaoka naka a'rikarã. I'suᵽaka nabaamaka ikuᵽaka Ᵽablorãkare nare bojaeka: \p —“Mare wayuĩariwa'ri Jesúre reyaekaᵽi ãrĩwa'ri jĩjimaka Tuᵽarãte maka ime”, ãrĩwa'ri mijare yija bojako'a mija yi'ririja'ata'si,— nare kẽrĩka. \p \v 44 I'sia be'erõ'õ jẽrĩtarirĩmi imaekareka, rĩkimabaji i'sia wejeakarãre torã rẽrĩka Tuᵽarãrika ã'mitiyaokaro'si. \v 45 I'suᵽaka nabaamaka jiamarĩa simaeka judíotatarã ĩᵽarimarãro'si. I'sirokaᵽi ãrĩwa'ri Ᵽablote bojamaka ã'mitiritirã aᵽerõ'õrã oyiaja nayi'rika. Suᵽabatirã kiwãrõeka okae'ebaraka ba'iuᵽakaja kire najairiwã'imarĩka. \v 46 I'suᵽaka nabaamaka, okajãjiaᵽi ikuᵽaka Ᵽablorãkare nare ãrĩka: \p —Judíorãka mija imamaka Tuᵽarãrika mijare yibojaũ'mutiraᵽe. I'suᵽaka simako'omakaja samija yi'ribeyu ruᵽu. I'siaᵽi ãrĩwa'ri, Tuᵽarãka õñia imajiᵽarika yaᵽabeyurã uᵽakaja mija ime. Mijare yija bojaika yaᵽabeyurã mija imamaka judíorãkamarĩrãte Tuᵽarãrika yija bojaerã baayu mae. \v 47 Mia, ikuᵽaka Tuᵽarãte yijare ãrĩka: \q1 “Judíorãkamarĩrã ᵽõ'irãoka mire yiᵽũatayu yimajaroka mibojaerã. ‘Ritaja ᵽo'imajare Tããrũkikate yi'yurãte takaja õñia kika Tuᵽarãte imajiᵽarũjerãñu’, ãᵽaraka ritaja ᵽo'imajare mibojabe”, ãrĩwa'ri Tuᵽarã majaroᵽũñurã sabojayu,— nare narĩka. \p \v 48 I'suᵽaka naᵽakã'ã judíorãkamarĩrã imaekarã jĩjimaka imawa'ri “Jiitaka sime Tuᵽarãrika bojariroka”, narĩka. I'suᵽaka imawa'ri kika õñia imajiᵽarũkirãte kire ã'mitiriᵽẽaeka. \v 49 Suᵽa imarĩ Ᵽablo, Bernabéᵽitiyika nabojaeka ã'mitiritirã tokarã sakoyikuri imaekarãoka sabojaᵽibaekarã. \v 50 I'suᵽaka simako'omakaja judíorãka ĩᵽarimarã ᵽuri i'sia wejeakarã imatiyairãte suᵽabatirã judíorãka ᵽuᵽajoaimiji yi'yurã rõmijã imatiyairãᵽitiyika najaibu'aeka. Bernabé Ᵽabloka boebaka imawa'ri, ᵽo'imajare naboibataeka. I'suᵽaka baawa'ri toᵽi nare naᵽoataeka. \v 51 I'sia wejeaᵽi naᵽorika ᵽoto nu'ᵽuarã ka'ia eika naᵽajeᵽateka. “Ika wejeakarã Jesúrika bojariroka ã'mitiririᵽe'yoirã imarĩ ba'iaja najũarũkiareka waᵽu'ribeyurã nime”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka nabaaeka. I'suᵽaka baatirã, Iconio wãmeika wejearã na'rika. \v 52 I'suᵽaka nabaako'omakaja Antioquíawejearã nabojaeka yi'rikarã ᵽuri jĩjimaka imaekarã. Suᵽabatirã Esᵽíritu Santore nare jeyobaamaka ritaja Tuᵽarãte yaᵽaeka uᵽakaja nabaarijarika. \c 14 \s1 Iconiowejearã imaekarãte Ᵽablorãkare wãrõeka \p \v 1 Iconiowejearã eyatirã judíorãkare rẽrĩriwi'irã Ᵽablorãkare kãkaeka. Suᵽabatirã Jesúrika bojariroka nare nabojaeka. Sanabojamaka, judíorãka, judíorãkamarĩrãoka rĩkimarãja sanayi'rika. \v 2 I'suᵽaka simako'omakaja ĩ'rãrimarã judíorãka Jesúre ã'mitiriᵽẽaberiwa'ri judíorãkamarĩrã imaekarã Ᵽablorãkare naboebayaokaro'si nare waᵽuju najaiᵽakirijarika. I'suᵽaka nabaamaka, “Ba'irã nime”, nareka narĩᵽuᵽajoaeka. \v 3 I'suᵽaka nare nabaata'ako'omakaja Iconiorã ñoaka Ᵽablorãkare imataᵽaeka. Torã imataᵽabaraka okajãjirã imarĩ, “Ᵽo'imajare wayuĩawa'ri jia Cristore mare baaeka”, ãrĩwa'ri namajarobojataᵽaeka. “Ritatakama sime”, ᵽo'imajare ãñaokaro'si, majẽrãko'abeyua ᵽariji Ᵽablorãkare beaerã Tuᵽarãte nare jeyobaaeka. \v 4 I'suᵽaka simako'omakaja tokarãre ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽajoaberika. Mia je'e: Ĩ'rãrimarã judíorãka uᵽaka ᵽuᵽajoariᵽotojo aᵽerã Ᵽablorãka uᵽaka ᵽuᵽajoaekarã. \v 5 Suᵽabatirã Ᵽablorãkare ba'iaja baariᵽuᵽajoawa'ri, judíorãka, judíorãkamarĩrã, ĩᵽarimarãkaoka jaitirã, “Ãtaᵽi Ᵽablorãkare majããye'e”, narĩka. \v 6-7 I'suᵽaka nareka narĩka rakajewa'ri, Licaonia ka'iarã Ᵽablorãkare ru'riwa'rika. Torã eyatirã tokarãre Jesúrika bojariroka nabojataᵽaeka. Listra wãmeirõ'õ suᵽabatirã Derbe wãmeika wejearãoka sanawãrõtaᵽaeka. I'suᵽakajaoka nabaaeka sawã'tarã imaekarãte. \s1 Listrakarã Ᵽablote ãtaᵽi najããbareka \p \v 8-9 Listrarã ĩ'rĩka bitamaji turiwãrũbekaja ᵽo'ijirikakite imaeka. Tokarãre Ᵽablote jaimaka kiã'mitiriruᵽaeka kiro'si. Kire ĩarĩkatirã, “ ‘Yire jiejĩki Tuᵽarã’, ãrĩᵽuᵽajoaiki kime”, Ᵽablote kireka ãrĩᵽuᵽajoaeka. \v 10 Toᵽi mae, \p —Mi'mitirã jia meyarĩkaᵽe,— Ᵽablote kire ãrĩka. \p I'suᵽaka kire kẽrĩka ᵽotojo bu'rirĩkatirã kituriũ'mueka. \v 11 I'suᵽaka nabaamaka ĩawa'ri, \p —Yeeja'a, ĩ'rã ĩ'ᵽarã majiyiᵽuᵽayeeroyirã nime. Ᵽo'imaja ᵽo'iuᵽakaᵽi ña'rĩjãitirã ĩmiᵽi maᵽõ'irã netayu,— ãrĩwa'ri tokarãre akasereka aᵽetomaja okaᵽi. \p \v 12 I'suᵽaka imawa'ri Bernabére Zeus, narĩka, suᵽabatirã Ᵽablote Hermes\f + \fr 14:12 \ft Zeus y Hermes eran dioses en la mitología de los griegos. Zeus era el capitán de los dioses y Hermes el mensajero de los dioses.\f* narĩka, “Zeusro'si jia bojawaᵽu'atarimaji kime”, ãrĩwa'ri. \v 13 I'sia wejeata'i a'riwa'ri rõ'õrã Zeusre jiyiᵽuᵽayeeriwi'ia imaeka. Tokaki kura uᵽaka naro'si imaekaki Ᵽablorãkare jiyiᵽuᵽayeeriyaᵽaekaki. Suᵽa imarĩ wa'ibikirãwẽkoarã õ'õrika ja'aᵽeatirã, wejeakuraraka koᵽerekarã sake'ewa'rika. Torã eyatirã wa'ibikirãwẽkoa jããrika nayaᵽaeka, Ᵽablorãkare jiyiᵽuᵽayeeokaro'si. \v 14-15 I'suᵽaka naro'si nabaariyaᵽamaka ĩatirã, Ᵽablorãkare najariroaka baibebaruika. “Jiamarĩa mija baariyaᵽayuma”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka nabaaeka. Suᵽabatirã, ᵽo'imaja watoᵽekarã jorobaraka jãjirokaᵽi ikuᵽaka nare najẽrĩaeka: \p —¿Dako baaerã i'suᵽaka mija baariyaᵽayu? ¡Mija uᵽaka ᵽo'imajajaoka yija ime! Tuᵽarãrika bojariroka mijare bojarĩ yija i'tayu, mija õñu uᵽakaja mija baaᵽo'ijiaekarãte mija jiyiᵽuᵽayeerija'ataokaro'si. I'suᵽaka simamaka Tuᵽarã õñia imajiᵽakite mija jiyiᵽuᵽayeebe. Mia je'e, iki imaki ka'ia, wejeᵽema, riaᵽakiakaoka, suᵽabatirã ritaja sareka imaoka ᵽo'ijiaekaki. \v 16 Bikija imaekarã nayaᵽaika uᵽakaja waᵽuju imaja jiyiᵽuᵽayeera'aekarã. Sayaᵽaberiko'omakaja, Tuᵽarãte nare saja'atarũjeberika. \v 17 Kire najiyiᵽuᵽayeeberiko'omakaja jia nare kibaaeka, “Jia baaiki Tuᵽarãte ime”, narĩwãrũokaro'si. Mia, okoa kijarirũjeyu, jia ba'arika bikiokaro'si. I'suᵽaka ima ba'atirã ña'ᵽirika maimaerã, suᵽabatirã jĩjimaka maimaerã mare kijeyobaayu,— Ᵽablorãkare nare ãrĩka. \p \v 18 I'suᵽaka narĩko'omakaja wa'ibikirãwẽkoa ᵽo'imajare jããriyaᵽaeka Ᵽablorãkare jiyiᵽuᵽayeeokaro'si. I'suᵽaka nabaamaka ĩawa'ri, “Yijare jiyiᵽuᵽayeewa'ri ᵽuri wa'ibikirãwẽkoa mija jãã'sima”, Ᵽablote ᵽo'imajare ãrĩtataeka. \p \v 19 Torãjĩrã judíorãka Antioquíakarã suᵽabatirã Iconiokarãoka etaekarã. Torã eyatirã torã imaekarãre kire nokabaaeka Ᵽablote niariᵽe'yoerã. I'suᵽaka naᵽakã'ã Ᵽablote ãtaᵽi najããbareka. Toᵽi “Koᵽakaja kire mariatayu mae”, ãrĩwa'ri weje a'riwa'rirã kire nayiewa'rika. \v 20 I'suᵽaka nabaako'omakaja Jesúre yi'yurãte kiᵽõ'irã eyaeka ᵽoto Ᵽablote jãjika. I'suᵽaka imawa'ri wejearã naka kiᵽe'riwa'rika ate. Aᵽerĩmi mae Derbe wãmeirõ'õrã ke'rika Bernabéᵽitiyika. \p \v 21 Torã eyatirã Jesúrika bojariroka ᵽo'imajare nawãrõeka. Sanabojamaka ã'mitiritirã rĩkimarãja sanayi'rika. Torã imatatirã, Listrarã, Antioquíarã, Iconiorãoka ate nawi'ituririjarika ᵽe'ririjaᵽaraka. \v 22 Wejerakakaja neyarijarikarõ'õrã Jesúre ã'mitiriᵽẽairãᵽitiyika najaika. Sanajaimaka ã'mitiriwa'ri, jiibaji Jesúre yi'riwa'ri okajãjia tokarãre jarika. “Jesúre mija yi'yua mija ja'ata'si. Tuᵽarãte jã'meirõ'õrã maeyaerã baarãka ruᵽu rĩkimakaja ba'iaja jũarijarirũkirã maime”, ãᵽaraka nabojarijarika. \v 23 Wejerakakaja neyarijarika uᵽakaja Jesúre yi'yurãte imaruᵽutarimaja imarũkirãte nawã'maeka. Maiᵽamaki Jesúre jiyiᵽuᵽayeewa'ri ba'abekaja ruᵽu ikuᵽaka kire najaika: “Õ'õrã mirirãte imaruᵽutarimajare jia mijeyobaabe”, Ᵽablorãkare kire ãrĩka. \s1 Siria ka'iakaka Antioquíarã Ᵽablorãkare ᵽe'riwa'rika \p \v 24 I'suᵽaka nabaaeka be'erõ'õ Ᵽisidiarõ'õᵽi o'riwa'ritirã Ᵽanfiliaka'iarã neyaeka. \v 25 Ᵽerge wãmeika wejearã Jesúrika bojariroka wãrõweatirã, Atalía, riaᵽakirijerã imaekarõ'õrã na'rika. \v 26 Atalíarõ'õᵽi kũmujãitirã Siria ka'iarã imaeka Antioquíarõ'õrã na'ririjarika. Mamarĩ i'sia wejearã Jesúrika bojariroka nabojataᵽaerã baaeka ruᵽu, “Mirika ba'iraberika nare mija'ataeka uᵽaka oyiaja nabaawãrũerã nare mijeyobaabe”, Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte ãrĩka Tuᵽarãte. Suᵽa imarĩ narĩka uᵽakaja baataᵽaweatirã Antioquíarã Ᵽablorãkare ᵽe'rietaeka. \v 27 Torã ᵽe'rietatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte narẽrĩrũjeka. Suᵽabatirã ritaja Tuᵽarãte nare jeyobaaekakaka tokarãre nabojaeka. “Jia Tuᵽarãte yijare jeyobaaraᵽe. Suᵽa imarĩ judíorãkamarĩrã imarãoka Jesúrika bojariroka jia ã'mitiyurã imarĩ Jesúre nayi'yu”, ãrĩwa'ri nabojaeka. \v 28 Ñoaka torã Jesúre ã'mitiriᵽẽairãka Ᵽablorãkare imaeka. \c 15 \s1 Jerusalénrã Ᵽablorãkare eyaeka ᵽoto aᵽóstolrãka, imaruᵽutarimajaka narẽrĩka \p \v 1 Antioquíarã nimaeka ᵽoto Judeaka'iaᵽi judíorãka Jesúre yi'yurãte etaeka. Torã eyatirã Jesúre yi'rikarãte judíotatarãkare baaroyika nare nawãrõeka. \p —Bikija Moisés imaekakite jã'meka uᵽaka circuncisión mija baabesarãkareka, Tuᵽarãte mijare tããbesarãñu,— nare narĩka. \p \v 2 I'suᵽaka narĩka ã'mitiritirã Ᵽablorãkaro'si jiamarĩa simaeka. Suᵽa imarĩ ĩ'ᵽaᵽẽ'rõtorãja jãjiaᵽi najaibu'aeka. Suᵽa imarĩ “Ritamarĩa simeje'e nawãrõika”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri Jerusalénrã Ᵽablote kijeyomaki Bernabéᵽitiyika, suᵽabatirã ĩ'rãrimarã naka imaekarãteoka na'rirũjeka, aᵽóstolrãka, suᵽabatirãoka Jesúre yi'yurãte imaruᵽutairãka jaiokaro'si. “Torã eyatirã ‘¿Dako baaerã circuncisión baarika sime?’, ãrĩwa'ri nare mija jẽᵽe”, narĩka. \p \v 3 Toᵽi a'ritirã Fenicia, Samaria ka'iarãoka eyatirã, Jesúre yi'rikarãte ikuᵽaka nabojaeka: “Judíorãkamarĩrã imariᵽotojo yija bojaika yi'riwa'ri jiyiᵽuᵽaka norĩkoᵽeka ja'atatirã Jesúre yi'yurã”, ãrĩwa'ri nare nabojaeka. Suᵽa narĩka ã'mitiritirã jĩjimaka najarika. \p \v 4 Jerusalénrã neyaeka ᵽoto aᵽóstolrãka, suᵽabatirã Jesúre yi'yurã, nare imaruᵽutarimajaoka jia nare e'etorikarã. Toᵽi mae, Tuᵽarãᵽi ãrĩwa'ri ritaja nabaaroyika majaroka nare nabojaeka. \v 5 I'suᵽaka naᵽakã'ã, ĩ'rãrimarã fariseokaka ᵽuᵽajoairã imariᵽotojo Jesúre yi'rikarã imarĩ, aᵽerã Jesúre yi'yurãka jairã nami'mirĩkaeka. \p —Judíotatamarĩrã imariᵽotojo Jesúre yi'yurãteoka circuncisión baarika, suᵽabatirã Moiséte jã'meka uᵽakaja yi'ririka sime,— narĩka. \p \v 6 Suᵽa imarĩ aᵽóstolrãka, Jesúre yi'yurãte imaruᵽutarimajaoka rẽrĩkarã sajaiokaro'si. \v 7 Ñoaka jaibaraka nimaeka be'erõ'õ, mi'mirĩkatirã ikuᵽaka Ᵽedrote nare ãrĩka: \p —Yuᵽaka imarã, mija ã'mitiᵽe. Bikija mijakakiteje e'etirã, Tuᵽarãte yire ᵽũataeka judíorãkamarĩrãte Jesús majaroka yibojaerã. Sã'mitiritirã Jesúre nayi'rirũ ãrĩwa'ri nare sayibojaeka. I'suᵽaka mijare ñañua õñurã mija ime. \v 8-9 Tuᵽarã imaki ritaja ᵽo'imajare ᵽuᵽajoaika õñuka. I'suᵽaka imaki imarĩ “Judíorãkamarĩrãoka yirirã nimarũ”, ãrĩwa'ri Esᵽíritu Santore nare kiña'ajããeka, mare kiña'ajããeka uᵽakaja. Suᵽa imarĩ “Judíorãkamarĩrã nimamaka ba'iaja nabaaika nareka yiye'kariabesarãñu”, kẽrĩberika. Muᵽakaja Jesúre yi'yurã nimamaka kireyaekaᵽi ãrĩwa'ri ba'iaja nima nareka jõjotatirã jiiᵽuᵽarã nare kimarũjeka. \v 10 I'suᵽaka simako'omakaja “Jĩjimaka mijaka Tuᵽarãte imaerã mija baarũkia jariwa'yua ruᵽu”, Jesúre yi'yurãte mija ãrĩrijayu. I'suᵽaka jã'mebeyuka maekaka Tuᵽarã. I'suᵽakamarĩa simako'omakaja mija ᵽakatayuaᵽi ãrĩwa'ri jiamarĩa mijaka Tuᵽarãte ime. Mia, Moisés imaekakite jã'meka simaja yi'riwãrũberikarã mañekiarãoka. Sanayi'riᵽatawãrũberika uᵽakajaoka maro'si sime maekaka. \v 11 Ikuᵽaka simatiyayu: Jia maiᵽamaki Jesúre mare baaekaᵽi ãrĩwa'ri ba'iaja mabaaikareka Tuᵽarãte mare tããyu. I'suᵽakajaoka judíorãkamarĩrãro'si sime,— Ᵽedrote nare ãrĩka. \p \v 12 I'suᵽaka Ᵽedrote ãrĩka ã'mitiritirã nimauᵽatiji nokata'rika. I'suᵽaka nimaeka ᵽoto, Tuᵽarãᵽi ãrĩwa'ri maikoribeyu uᵽaka ima judíorãkamarĩrãte nabaabeaeka, Ᵽablo, Bernabéᵽitiyika nare nabojaeka. \v 13 Sabe'erõ'õjĩte Santiagote ikuᵽaka ãrĩka: \p —Ñañua jia mija ã'mitiᵽe yijeyomarã. \v 14 Judíorãkamarĩrã majaroka Simónre mare bojaweayu. Sã'mitiritirã, “Judíotatamarĩrãteoka kirirã nimaerã jia Tuᵽarãte baaũ'mueka”, marĩwãrũyu. \v 15 I'suᵽakajaoka Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare bikija o'oeka: \q1 \v 16 “David wi'ia\f + \fr 15:16 \ft El reino de David\f* ᵽo'imajare riatako'omakaja ñamajĩ ate jia sabaaᵽe'aokaro'si yetarãñu. \q1 \v 17-18 I'suᵽaka yibaarãñu ‘Tuᵽarãte mayi'riye'e’, judíorãkamarĩrã yiwã'maekarãte ãñaokaro'si. Yi'i, mija ĩᵽamakiji, i'suᵽaka ñañu, bikijarãja yirirãte sõrĩrũjera'aekaki imarĩ.” \p \v 19 Ika yijaiweaikaᵽi ãrĩwa'ri: Matã'omajamarĩrã imarã ba'iaja nabaaika ja'atairã nime Tuᵽarãte yi'riwa'ri. I'suᵽaka simamaka, “Mañekiarãte imara'aeka uᵽakaja baarika sime”, nare ãrĩrũkimarĩa sime. \v 20-21 I'suᵽaka nare ãrĩbekaja, ᵽaᵽera nare maᵽũataye'e ikuᵽaka nare okajããokaro'si: “Waᵽuju imaja jẽrãka\f + \fr 15:20-21 \ft Ídolo\f* jiyiᵽuᵽaka õrĩwa'ri sawã'tarã ri'ia naᵽããeka mija ba'a'si. Rõmikirã, tĩmiairã, rõmimarĩrã, tĩmiamarĩrãoka ba'iaja baabekaja mija imabe. Suᵽabatirãoka wa'iro'sia sawãmua namokoru'ataeka mija ba'a'si, i'suᵽakajaoka sariwea.” Jẽrĩtarirĩmi rakakaja judíorãkare rẽrĩriwi'iarã i'suᵽaka nabojara'aeka nimataᵽaekarõ'õrã. Suᵽa imarĩ, i'suᵽaka ñañu, jiyubeyua judíorãkare naka jarikoreka,— Santiagore nare ãrĩka. \s1 Judíorãkamarĩrãte ᵽaᵽera naᵽũataeka \p \v 22 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, aᵽóstolrãka, Jesúre yi'yurãte imaruᵽutarimaja, suᵽabatirã kire yi'yurã nimauᵽatiji ikuᵽaka ãrĩkarã: “I'suᵽaka mare kibojaika simamaka, ĩ'rãrimarã maka imarãte maᵽũataerã Ᵽablorãkaka ika ᵽaᵽera ne'ewa'rirã”, narĩka. Sayi'rikarã imarĩ Judas (kirejeoka narĩka Barsabás) suᵽabatirã Silas nimaeka Antioquíarã Ᵽablorãkaka jeyoariwa'rirũkirã. Jesúre yi'yurãte imaruᵽutarimaja nimamaka i'suᵽaka nare nabaaeka. \v 23 Ikuᵽaka sabojaeka i'sia ᵽaᵽera: \p “Aᵽóstolrãka, suᵽabatirã kire yi'yurãte imaruᵽutarimaja ika ᵽaᵽera ᵽũatairã. Antioquía, Siria, Ciliciarõ'õrã imarãro'si oka yija ᵽũatayu. Judíorãkamarĩrã imariᵽotojo Jesúre yi'yurã imarĩ, yija jeyomarã mija ime. \v 24 Ikuᵽaka sime, mia: Ĩ'rãrimarã yijakarã mija ᵽõ'irã eyatirã rukubaka nare naᵽuᵽajoarũjeraᵽe ãrĩrika majaroka yija ã'mitiyu. I'suᵽaka mijare wãrõrĩ nare yija ᵽũataekamarĩrã nime. \v 25-27 I'suᵽaka simamaka ĩ'rĩka ta'iarãja ᵽuᵽajoatirã ‘Naka jairimajare maᵽũataye'e’, yija ãñu. I'suᵽaka ᵽuᵽajoawa'ri, Judas, Silas, wayuoka moñurã Ᵽablo, Bernabéᵽitiyika mija ᵽõ'irã yija ᵽũatarãñu. Ᵽablorãka aᵽerãte nare jããrika yaᵽakoᵽeko'omakaja Jesúrika bojariroka bojarija'atabeyurã imarã nime ĩ'ᵽarã naruᵽuko'amarã. Mija ᵽõ'irã eyatirã ika yija o'oika uᵽakaja mijare bojarimaja nime. \v 28 Esᵽíritu Santore yijare jeyobaaikaᵽi ᵽuᵽajoairã imarĩ, ‘Mañekiarãte imara'aeka uᵽakaja yi'ririka sime’, mijare yija ãrĩᵽakataribeyu. Suᵽa imarĩ ika takaja mijare yija ãñu: \v 29 ‘Waᵽuju imaja jẽrãka jiyiᵽuᵽaka õrĩwa'ri sawã'tarã ri'ia naᵽããika mija ba'a'si. Suᵽabatirã wa'iro'sia mija jããika ᵽoto sariwea juruikaoka mija ba'a'si. Sawãmua namokoru'ataikaoka ba'abekaja. Mia, rõmikirã, tĩmiairã, rõmimarĩrã, tĩmiamarĩrãoka ba'iaja baabekaja mija imabe.’ Samija yi'rirãkareka, jia mija imarãñu, mijare yija ãñu. Jia mija imabe”, ãrĩwa'ri no'oeka. \p \v 30 I'suᵽaka nare ãrĩtirã nare sane'ewa'rirũjeka. I'suᵽaka na'ᵽakã'ã Antioquíarã eyatirã Jesúre yi'yurãte narẽrãtaeka. Narẽrĩka ᵽoto ᵽaᵽera nare nijika. \v 31 Nare nijika ĩatirã jĩjimaka tokarãre jarika, jia nare sabojaeka simamaka. \v 32 Suᵽa imarĩ Judas, Silasoka Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaja imarĩ, tokarã Jesúre yi'yurã imaekarãte rĩkimarãre kirika nabojawãrõeka. I'sia majaroka ã'mitiritirã jiibaji Jesúre yi'riwa'ri okajãjia najarika. \v 33 Torã nuᵽaka imaekarãka imatatirã “Yijare ᵽũataraᵽarã ᵽõ'irã yija ᵽe'rirã baayu mae”, narĩka. I'suᵽaka naᵽakã'ã “Jia nimarũ mijare ᵽũataraᵽarã”, nare narĩka Tuᵽarãte yi'yurã. \v 34-35 Toᵽi naᵽe'riwa'rika ᵽoto Antioquíarã Ᵽablo, Bernabéᵽitiyika natuika Jesúrika bojariroka bojarĩ aᵽerã najeyomarãᵽitiyika.\f + \fr 15:34-35 \ft Algunos textos antiguos incluyen el versículo 34: “Õ'õrã yituirãñu”, kẽrĩᵽuᵽajoaeka Silas.\f* \s1 Ᵽablote Jesúrika bojaᵽe'arĩ a'rika \p \v 36 Suᵽa imarĩ ĩ'rãrĩmi ikuᵽaka Ᵽablote ãrĩka Bernabére: \p —Jesúrika mawãrõekarãte ĩarĩ ma'rirã, Jesúre yi'yurãte marãkã'ã ime ãrĩwa'ri.— \p \v 37 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, “Jee, dajoa, suᵽabatirã Juan Marcore maka ma'ewa'riye'e”, Bernabére kire ãrĩka. \v 38 I'suᵽaka kẽrĩko'omakaja, Ᵽablote yaᵽaberika, “Ᵽanfiliarã yija imaeka ᵽoto yijare ja'atatirã Jerusalénrã Juan Marcore yijare ᵽe'ritaᵽawa'rika”, ãrĩwa'ri kibojaeka. Suᵽa imarĩ Ᵽablote kire akariyaᵽaberika ate. \v 39 I'suᵽaka simamaka ñoaka najaibu'aeka simako'omakaja ĩ'rĩka uᵽakaja naᵽuᵽajoaberika. I'suᵽaka imawa'ri ᵽibitirã rakaka oyiaja na'rika. Juan Marcos, Bernabéka waᵽuruᵽi, Chiᵽre wãmeika jũmurikarã na'rika. \v 40 Ᵽablo jeyomaki Silas imaekaki kika a'rirũkika. Torã na'rirã baaeka ruᵽu jia Tuᵽarãte nare baarũ ãrĩwa'ri, naro'si kire najẽñeka tokarã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã. I'suᵽaka nabaaeka be'erõ'õ koᵽakaja na'rika mae. \v 41 Torã a'ririjarikõrĩ Siriarã, suᵽabatirã Ciliciarõ'õrãoka Jesúrika bojariroka nabojaeka. Jesúre yi'rikarãka jaitirã jiibaji Jesúre yi'ᵽaraka okajãjia nimaerã i'suᵽaka Ᵽablorãkare nare jeyobaaeka. \c 16 \s1 Ᵽablorãkaka Timoteore jeyoariwa'rika \p \v 1 Toᵽi Ᵽablorãkare Derbewejearã a'ritirã, Listra wãmeika wejearã neyaeka. Torã eyatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽaikite niatõᵽoeka. Timoteo wãmeiki kimaeka. Kiᵽako imaekako judíotatako, Jesúre yi'yuko. Kiᵽaki ᵽuri griegotataki kimaeka. \v 2 Listrawejeakarã, suᵽabatirã Iconiowejeakarã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã jia ᵽuᵽajoabaraka najaika Timoteoreka. \v 3 I'sia õrĩwa'ri Timoteore naka a'ririka Ᵽablote yaᵽaeka. Naka ke'rika ruᵽubaji, circuncisión Ᵽablote kire baaeka. “Judíotatamarĩki kiᵽakire imamaka circuncisión Timoteore kibaarũjeberika. I'suᵽaka kireka nimauᵽatiji noñu”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka Ᵽablote kire baaeka judíotatarãte kire ĩariᵽe'yoa'si ãrĩwa'ri. \v 4 Listrarã nimaeka be'erõ'õ aᵽea wejearã na'rika. Suᵽa imarĩ Timoteore naka jeyoariwa'rika. Ĩ'rãweje jariwa'ririmarĩaja ikuᵽaka Jesúre yi'yurãte nabojarijarika: “Jerusalénrã aᵽóstolrãka suᵽabatirã Jesúre yi'yurãte imaruᵽutarimajare rẽrĩtirã ikuᵽaka mijare narĩᵽũayu: ‘“Judíotatarã ñekiarãte imara'aeka uᵽakaja yi'ririka sime”, mijare yija ãrĩbeyu.’ Ĩ'rãriroka takaja mija yi'rijĩñu”, aᵽóstolrãkare ãrãᵽakakaka nare nabojaeka. \v 5 I'suᵽaka naᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, Jesúre yi'rikatatarãre jiibaji kire ã'mitiriᵽẽamirĩrĩkawa'rika. Suᵽabatirã ĩ'rãrĩmi uᵽakaja rĩkimabaji naᵽuburijarika. \s1 Makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi Macedoniakakire Ᵽablote ĩaeka \p \v 6 Asiaka'iarã Jesúrika bojariroka nabojataᵽaarika naᵽuᵽajoako'omakaja, toᵽi no'rirũkimarĩa simaerã Esᵽíritu Santore nare õrĩrũjeka. Suᵽa imarĩ Frigiaka'ia, Galaciaka'iarã Ᵽablorãkare o'ritaᵽawa'rika. \v 7 Toᵽi o'riwa'ritirã Misiaka'ia ta'irõ'õrã neyaeka. Toᵽi Bitiniaka'iarã a'ririka naᵽuᵽajoakoᵽeka. I'suᵽaka simako'omakaja Esᵽíritu Santore toᵽi nare a'rirũjeberika. \v 8 Misiaka'iaᵽi o'riwa'ritirã Tróade wãmeika wejearã natu'aeyaeka. \v 9 I'sia wejearã eyatirã i'sirĩmi ñami makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi Macedoniakakire rĩkamaᵽakã'ã Ᵽablote ĩaeka. \p —Õ'õrã Macedoniarã mi'tabe, yijare jeyobaaokaro'si,— Macedoniakakire Ᵽablote ãrĩka. \p \v 10 “Ikuᵽaka yikarãrũrĩko'o”, Ᵽablote ãᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, “Macedoniarã kirika bojariroka wãrõrĩ Tuᵽarãte mare ᵽũatayu”, yija ãrãᵽe.\f + \fr 16:10 \ft El uso de “nosotros” (yija) en los versículos 16.10-17 indica que el autor Lucas estaba presente con Pablo, Silas y Timoteo en el viaje a Filipos.\f* Suᵽa imarĩ a'yaokaro'si yija ba'irĩjia yija jieraᵽe. \s1 Filiᵽos wejearã Ᵽablorãkare etaeka \p \v 11 Tróade wejeaᵽi kũmujãitirã, wãjiaja Samotracia wãmeika jũmurikarã yija a'raᵽe. Aᵽerĩmi Neáᵽolisrã yija eyaraᵽe. \v 12 Toᵽi Filiᵽosrã yija a'raᵽe. Rĩkimarãja Romawejeakarãre imaraᵽe torã. Macedonia ka'iareka imatiyaiweje simaraᵽe. Ñoaᵽañaka yija imaraᵽe torã. \v 13 Jẽrĩtarirĩmi simaraᵽaka ᵽoto weje a'riwa'ri imaraᵽaka riakarã yija turaᵽe. “I'sia wejearã imarãte Tuᵽarãka jairijayurõ'õ sime je'e”, yija õrĩkoᵽeraᵽe. Torã eyatirã, yija eyaruᵽarimomeraᵽe. Toᵽi ruᵽarĩjĩ, torã rẽrĩbaraka imaraᵽarã rõmijãte Jesúrika bojariroka yija bojaraᵽe. \v 14 Ĩ'rãko Lidia wãmeiko, Tiatirawejeakako, naka imaraᵽako. Suᵽabatirã sayaᵽãia jía iyayaᵽea ĩoika waruaka ĩjirirõmo koimaraᵽe. Judíorãkamarĩko imariᵽotojo Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õñuko imarĩ, Ᵽablote jaimaka Tuᵽarãte kore ã'mitiriᵽẽarũjeraᵽe. \v 15 Jesúre koã'mitiriᵽẽamaka, ruᵽuko'a kore yija jũjeraᵽe suᵽabatirã korĩrãreoka. I'suᵽaka kore yija baaraᵽaka be'erõ'õ ikuᵽaka yijare kojairaᵽe: \p —“Ritaoka Jesúre yi'yuko koime”, mija ãrĩye'e, mija i'tabe yiwi'iarã,— jiaᵽi yijare kõrãᵽe. \p I'suᵽaka kõᵽakã'ã kowi'iarã tuirĩ yija a'raᵽe. \p \v 16 Ĩ'rãrĩmi ᵽo'imajare Tuᵽarãka jairoyikarõ'õrã a'rikõrĩ bikirirõmore yija ĩatõᵽoraᵽe. Satanárika ima ña'rĩjãikako koimaraᵽe. I'suᵽaka imaraᵽako imarĩ, ñamajĩ wejeareka o'rirũkia kobojaraᵽe. Suᵽa imarĩ koĩᵽarimarãre rĩkimaka niñerũ tõᵽoraᵽe, i'suᵽaka bojaiko koimamaka. \v 17 Iko bikirirõmo yija be'erõ'õᵽi rĩrĩra'atirã ikuᵽaka koakasereraᵽe: \p —Ĩ'rã ĩmirĩja imarã imatiyaiki Tuᵽarãte yi'yurã. “Jesúre mija yi'rirãkareka, mijare kitããrãñu”, ãrĩwa'ri mijare nabojayu,— ãrĩokaika ritaja ᵽo'imajare kobojaraᵽe. \p \v 18 Ĩ'rãrĩmi uᵽakaja i'suᵽaka kire koakasererĩrĩka. I'suᵽaka jajua kobaata'amaka ĩawa'ri, ba'iaja simaeka Ᵽabloro'si. Suᵽa imarĩ jororĩkatirã Satanárika ima koreka ña'rĩjãikakite ikuᵽaka Ᵽablote ãrĩka: \p —Jesucristorikaᵽi koreka mire yiᵽorirũjeyu,— Ᵽablote ãrĩka Satanárika ima. \p I'suᵽaka kẽrĩka ᵽotojo kore ña'rĩjãikoᵽekakite koreka ᵽorika. \p \v 19 Koreka kiᵽoritaᵽaeka be'erõ'õ, ñamajĩ o'rirũkia kobojawãrũberika mae. I'suᵽaka koimamaka ĩatirã, “Aᵽekurioka ate niñerũ tõᵽobesarãñurã maime mae”, koĩᵽarimarãre ãrĩᵽuᵽajoaeka. Suᵽa imarĩ Ᵽablote, Silareoka naboebarika. Suᵽa baatirã nare ñi'atirã wejeñe'metãji imatiyairõ'õ ĩᵽarimarã ᵽõ'irã nare ne'ewa'rika. \v 20 Ĩᵽarimarã wãjitãji nare e'eeyatirã ikuᵽaka narĩka: \p —Ĩrã judíotatarã mawejeakarãre rukubaka ᵽuᵽajoarũjerimaja imarã. I'suᵽaka imarã imarĩ mawejearã oka naᵽo'ijiayu mae. \v 21 Romatatarãre baaroyika uᵽakamarĩa nawãrõrijayu. Suᵽa imarĩ nawãrõika uᵽaka mabaaberijĩñu,— narĩka niᵽarimarãre. \p \v 22 I'suᵽaka naᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, Ᵽablorãkare jimarĩa naboebaeka ᵽo'imaja. Suᵽa imarĩ nare naᵽajeũ'mueka. Toᵽi jariroaka\f + \fr 16:22 \ft Camisa\f* nare ne'etarũjeka i'sia wejeakarã ĩᵽarimarã. Suᵽabatirã wajoaᵽi nare naᵽajerũjeka. \v 23 I'suᵽaka jãjiaᵽi nare ᵽajetirã, wẽkomaka imariwi'iarã nare natarũjeka. Suᵽabatirã, \p —Jia nare miarĩᵽe naru'rikoreka,— wẽkomaka imariwi'ia ĩarĩrĩrimajire narĩka. \p \v 24 I'suᵽaka ĩᵽarimarãre ãᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, wẽkomaka imariwi'i tõsibajirã imaeka kurarakarã maᵽoriwãrũberijĩrõ'õrã nare kitarika. Suᵽabatirã nu'ᵽua yaᵽuᵽãia koᵽeru'aika watoᵽekarã kiᵽi'ᵽeka.\fig |src="CN01988b.tif" size="span" ref="Hechos 16.22-24" \fig* \p \v 25 I'suᵽaka kibaako'omakaja Ᵽablo, Silasᵽitiyika Tuᵽarãka jaitirã ñami ᵽoto nabayakoyaeka. Aᵽerã wẽkomaka imariwi'iarã imaekarã nabayakoyamaka ã'mitirikarã. \v 26 Ikuᵽarõ'õᵽiji ka'ia jãjia iyika. Suᵽabatirã wẽkomaka imariwi'ia iyika. I'suᵽaka sabaayuju koᵽereka wiritaᵽataeka. I'suᵽaka sabaamaka torã imaekarãte ᵽerumijia nare naᵽi'ᵽeka kutuᵽataeka. \v 27 I'suᵽaka simamaka wẽkomaka imariwi'i ĩarĩrĩrimajire tũrũeka. Ĩ'rãkoᵽereka rakakaja wiritaᵽataeka imamaka, ĩawa'ri, “Wẽkomaka imariwi'iarã imakoᵽeirãte ru'riᵽatayu je'e”, kẽrĩᵽuᵽajoakoᵽeka. Suᵽa imarĩ kisara e'etirã kiõñu uᵽakaja jããririrã kibaakoᵽeka. \v 28 I'suᵽaka kibaaerã baaeka ᵽoto ikuᵽaka Ᵽablote kire ãrĩka: \p —¡Miᵽo'ia jããbekaja! Yija imauᵽatiji õ'õrã yija imaᵽatayu.— \p \v 29 Suᵽa imarĩ yaaboaika wẽkomaka imariwi'ia ĩarĩrĩrimajire jẽñeka. Suᵽabatirã Ᵽablorãka ᵽõ'irã rĩrĩkãkawa'ritirã nawãjitãji kiñukuruᵽaeka, kĩkiwa'ri tarabaraka. \v 30 Aᵽerõ'õrã nare e'ewa'ritirã, ikuᵽaka nare kijẽrĩaeka: \p —¿Marãkã'ã yibaajĩñu, ba'iaja yibaaikareka Tuᵽarãte yire wayuĩaokaro'si?— kẽrĩka Ᵽablorãkare. \p \v 31 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, ikuᵽaka nayi'rika: \p —Maiᵽamaki Jesucristore mia'mitiriᵽẽarãkareka, Tuᵽarãte mire tããrãñu, suᵽabatirã mirĩrãreoka,— kire narĩka. \p \v 32 Suᵽabatirã maiᵽamaki Jesucristorika bojariroka kire nabojaeka. Kiwi'iarã imaekarãteoka nabojaᵽataeka. \v 33 I'siñamiji nare naᵽajeka kãmia kijũjeka Ᵽablorãkareka. I'suᵽaka nare baaweatirã kiruᵽuko'a kijũjerũjeka, kirirãreoka. \v 34 I'sia be'erõ'õ kiwi'iarã Ᵽablorãkare kiakawa'rika nare ba'ariji'aokaro'si. “Tuᵽarãte yi'yurã yija ime mae”, ãrĩwa'ri kirĩrãᵽitiyika jia jĩjimaka nimaeka mae. \p \v 35 Bikitojo i'sia wejeakarã ĩᵽarimarã surararãkare ᵽũataekarã, wẽkomaka imariwi'ia ĩarĩrĩrimajire bojarĩ, \p —Nare mija'atabe mae, na'yaokaro'si.— \p \v 36 Suᵽa imarĩ wẽkomaka imariwi'ia ĩarĩrĩrimaji ikuᵽaka ãrĩkaki Ᵽablote: \p —Ĩᵽarimarãre jã'meika uᵽakaja mijare yija'ataerã baayu. Suᵽa imarĩ dakoa ba'iaja ᵽuᵽaribekaja mija a'ᵽe mae,— kẽrĩka. \p \v 37 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, ikuᵽaka Ᵽablote bojaeka surararãkare: \p —Dakoa ᵽarea yijare imaberiko'omakaja ika wejea ĩᵽarimarã ᵽo'imaja wãjitãji yijare naᵽajerũjeraᵽe. I'suᵽaka yijare nabaarũjeraᵽe ¿dakoa ba'iaja nabaako'o? ãᵽekaja. Suᵽabatirã ika wẽkomaka imariwi'iarã yijare natarũjeraᵽe. Romakarã\f + \fr 16:37 \ft Ciudadanos de Roma\f* uᵽaka yija imako'omakaja najã'meika yi'ribekaja i'suᵽaka yijare nabaaraᵽe. Suᵽa imarĩ maekaka ᵽo'imajare õrĩbeyukaji yijare naja'atariyaᵽakoᵽeyu. I'suᵽakamarĩa simarãñu. Noñu uᵽakaja yijare ᵽoarĩ ni'tarũ,— Ᵽablote ãrĩka surararãkare. \p \v 38 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã ĩᵽarimarãre bojarĩ surararãkare a'rika. I'suᵽaka nabojamaka ã'mitiritirã, Romakarãja Ᵽablorãkare imamaka õrĩwãrũtirã ĩᵽarimarãre kĩkika. \v 39 Suᵽa imarĩ Ᵽablorãka ᵽõ'irã okajierĩ ĩᵽarimarãre a'rika. I'suᵽaka baaweatirã, nare naja'ataeka. “Aᵽea wejearã mija a'ᵽe ruᵽu”, jiaᵽi nare narĩka. \v 40 Wẽkomaka imariwi'iaᵽi ᵽoritirã Lidia wi'iarã Ᵽablorãkare a'rika. Torã eyatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte narẽrãtaeka. Jesúrikakaka nare nabojaeka jiibaji Jesúre yi'ᵽaraka okajãjia nimaerã. I'suᵽaka naka najaika be'erõ'õ aᵽea wejearã na'rika mae. \c 17 \s1 Tesalónica wejearã oka ᵽo'ijirika \p \v 1 Filiᵽoswejeaᵽi a'ritirã, Anfíᵽoliswejea, suᵽabatirã Aᵽoloniawejeaᵽi Ᵽablorãkare o'ririjarika. I'sia be'erõ'õ Tesalónica wãmeika wejearã neyaeka. I'sia wejearã judíotatarãte rẽrĩriwi'ia imaeka. \v 2 Ᵽablo, kibaaroyika uᵽaka baarĩ, judíotatarãte rẽrĩriwi'iarã a'rikaki. Suᵽabatirã maekarakakuri jẽrĩtarirĩmi Tuᵽarãrika bojariroka torã rẽrĩtirã imaekarãte kibojawaᵽu'ataeka. Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaja imaekarãte o'oeka ᵽuᵽajoatirã, ikuᵽaka ᵽo'imajare kibojaeka: \p \v 3 —“Ᵽo'imajare Jã'merũkika, Tuᵽarãte ᵽũatarãñuka ba'iaja jũarãki. Suᵽabatirã kireyarãñu. Reyakoᵽeriᵽotojo ate õñia kijariᵽe'rirãñu”, ãrĩwa'ri Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare ãrĩo'oekakiji kime Jesucristo, mare Jã'merũkika Tuᵽarãte wã'maekaki,— Ᵽablote nare ãrĩka. \p \v 4 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, ĩ'rãrimarã judíotatarã Jesúre yi'rikarã mae. Suᵽa imarĩ Ᵽablo, Silasᵽitiyika ĩ'rĩka uᵽakaja ᵽuᵽajoaekarã imarĩ nare najeyoarika. Rĩkimarãja judíotatamarĩrã imariᵽotojo Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeekarãte kibojamaka ã'mitiritirã, Jesúreoka na'mitiriᵽẽaeka mae. Rĩkimarã tokarã rõmijã imatiyairã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarã naro'si. Ĩ'rãjaoka jeyoarikarã Ᵽablote, Silasᵽitiyika. \v 5 Ᵽablorãkare rĩkimarãja ᵽo'imajare ã'mitiriᵽẽamaka ĩawa'ri, tokarã judíotatarãte Ᵽablorãkare ã'mijĩaeka. Suᵽa imarĩ i'sia wejeareka imaekarã ba'iaja baairãte narẽrãtaeka. “Yijare mija jeyobaabe. Ika wejeareka imarã wãjitãji Ᵽablorãkare ba'iaja majairãñu, Ᵽablorãkare naboebayaokaro'si ᵽo'imaja”, judíotatarãte nare ãrĩka. I'suᵽaka baawa'ri, rĩkimarãja ᵽo'imajare narẽrãtaeka. Suᵽa imarĩ Jasón wi'iarã Ᵽablorãkare mo'arĩ na'rika, nare e'eᵽoatirã ᵽo'imajare nare ĩjiriyaᵽawa'ri. \v 6 Nare tõᵽoberiwa'ri, Jasónre, suᵽabatirã ĩ'rãrimarã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte ĩᵽarimarã ᵽõ'irã ne'ewa'rika. Ikuᵽaka jãjirokaᵽi ĩᵽarimarãre nabojaeka: \p —Ᵽablo, Silasᵽitiyika rĩkimakaja wejeareka rukubaka oka baataᵽaraᵽarã imarã. Mawejearãoka rukubaka baarĩ netayu. \v 7 Ĩ'ĩ Jasón kiwi'iarã nare e'etoraᵽaki. Ĩ'rĩka Jesús wãmeikireka, “Iki kime ĩᵽi imatiyaiki”, ãrĩwa'ri maiᵽamaki Césarte jã'meka yi'ribeyurã nime,— niᵽamarãre narĩka. \p \v 8 I'sia oka ã'mitiriwa'ri i'sia wejeakarã, niᵽarimarãᵽitiyika jiamarĩa naro'si simaeka. \v 9 “Mijare yija ja'atarika mija yaᵽaye'e, yijare mija waᵽaĩjibe”, narĩka Jasónrãkare. Suᵽa imarĩ ĩᵽarimarãre nawaᵽaĩjika. \s1 Ᵽablorãkare Bereawejearã imataᵽaeka \p \v 10 Sarã'ika be'erõ'õ ñami Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarã Ᵽablorãkare naᵽũataeka Bereawejearã. Torã eyatirã judíotatarãte rẽrĩriwi'iarã nakãkaeka. \v 11 Bereawejeareka imaekarã Tesalónicawejeakarãre jiibaji Ᵽablorãkare ã'mitiririyaᵽaekarã. Torã Jesúrika bojariroka kibojamaka jia jĩjimakaᵽi na'mitirika. Suᵽabatirã kire ã'mitiritirã, “¿Yaje Tuᵽarã oka ãñu uᵽakaja yijare kibojayu?”, ãrĩwa'ri Tuᵽarã majaroᵽũñu niarijarika. \v 12 “Rita sime kibojaika”, ãrĩwa'ri rĩkimarãja judíorãkare Jesúre yi'rika. I'suᵽakajaoka ĩ'rãrimarã judíotatamarĩrã imatiyairã ĩmirĩja, rõmijãᵽitiyika Jesúre yi'rikarã. \v 13 “Berearã Ᵽablote Tuᵽarãrika bojarikaroka bojayu”, ãrĩwa'ri majaroka Tesalónicakarã judíotatarãte ã'mitirika. I'sia ã'mitiriwa'ri naboebarika. Suᵽa imarĩ Bereawejearã a'ritirã ᵽo'imajare rukubaka naᵽuᵽajoarũjeka. Suᵽa imarĩ Bereawejeakarã Ᵽablote boebarikarã. \v 14 I'suᵽaka nimaeka ã'mitiriwa'ri, ñojimarĩji ĩ'rãrimarã tokarã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã Ᵽablote riaᵽakirijerã e'ewa'rikarã. Silas, Timoteoᵽitiyika ᵽuri tuikarã, naka a'ribekaja. \v 15 Riaᵽakiakarã tu'aeyatirã waᵽuruᵽi Atenas wãmeika wejearã Ᵽablote ne'ewa'rika. Torã kire taritirã Berearã naᵽe'rika ate. Naka Ᵽablote majaroka ᵽũataeka, “Silas, Timoteoᵽitiyika ñojimarĩᵽañakaja ni'tarũ”, ãrĩwa'ri. \s1 Atenawejearã Ᵽablote imataᵽaeka \p \v 16 Silare, Timoteoᵽitiyika ta'abaraka Atenawejearã ĩataᵽarĩ Ᵽablote a'rika. I'sia wejearã rĩkimaka waᵽuju imaja jẽrãka najiyiᵽuᵽayeeika ĩawa'ri ba'iaja kiᵽuᵽaritiyaeka. \v 17 Suᵽa imarĩ judíorãkare rẽrĩriwi'iarã Jesúrika Ᵽablote bojaeka judíotatarãte, suᵽabatirã judíotatamarĩrã imariᵽotojo Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeekarãte. I'suᵽakajaoka ĩ'rãrĩmi jariwa'ririmarĩaja wejeñe'metãji\f + \fr 17:17 \ft En la plaza de la ciudad\f* turitaᵽarãte i'sirokajaoka Ᵽablote bojaeka. \v 18 Tokarã eᵽicureoskaka wãrũrimaja, suᵽabatirã estoicoskaka wãrũrimajaoka Ᵽabloka nokatotoeka. Jesús majaroka, suᵽabatirã reyakoᵽeriᵽotojo ate õñia kijariᵽe'rika majaroka nare kibojaeka. Suᵽa imarĩ ĩ'rãrimarã ikuᵽaka ãrĩkarã: \p —¿Dakoakaka õrĩᵽũabeyukate i'suᵽaka jaiyu?— narĩka. \p Aᵽerã ᵽuri: \p —Aᵽeto wejeakarã najiyiᵽuᵽayeeroyirãreka\f + \fr 17:18 \ft Dioses de extranjeros\f* kijaiyu je'e aᵽeyari,— narĩka. \p \v 19 Suᵽa imarĩ “Areóᵽago\f + \fr 17:19 \ft Una corte compuesta de jueces griegos para decidir, más que todo, questiones de religión o moralidad.\f* wãmeirõ'õrã dajo majaiari”, ãrĩwa'ri Ᵽablote ne'ewa'rika. Torã rẽrĩtirã imaekarã ĩᵽarimarãre ikuᵽaka ãrĩka: \p —Mamaka majaroka mibojaika ã'mitiririka yija yaᵽayu. \v 20 Yija ã'mitirikoribeyua majaroka miwãrõyu. ¿Marãkã'ã ãrĩrika miwãrõyu? Yijare mibojabe ruᵽu,— kire narĩka. \p \v 21 Atenakarã, suᵽabatirã aᵽeto ka'iakarã torã imaekarã mamaka ᵽuᵽajoariroka ᵽuᵽajoabaraka jaikarã, aᵽea baabekaja. Suᵽa imarĩ mamakukukaka majaroka Ᵽablote bojarika na'mitiririyaᵽaeka. \p \v 22 Suᵽa imarĩ nawatoᵽekaᵽi mi'mirĩkatirã ikuᵽaka Ᵽablote nare bojaeka Areóᵽago wãmeirõ'õrã: \p —Mija ã'mitiᵽe Atenareka imabayurã. Rĩkimaka jẽrãka jiyeka mija jiyiᵽuᵽayeemaka ñiayu. \v 23 Mija wejearã, turitaᵽabaraka jẽrãka jiyiᵽuᵽayeerĩ mija rẽrĩrijayurõ'õ rakakaja ñiataᵽaraᵽe. Ĩ'rãkõ'rĩmato ikuᵽaka ãrĩo'oekarõ'õ yitõᵽoraᵽe: “Õ'õ sime Maikoribeyukate jiyiᵽuᵽayeerũkirõ'õ”, ãrĩo'oeka simaraᵽe. Mija õrĩbeyuka majaroka yibojaerã baayu mae.\fig |src="CN01998b.tif" size="span" ref="Hechos 17.22-23" \fig* \p \v 24 Ika ka'ia, ritatojo ika wejeareka ima ᵽo'ijiaekaki Tuᵽarã. Ritaja ika ka'iareka imarã, mabo'ikakurirã imarã ĩᵽamaki imarĩ, ᵽo'imajare baaᵽo'ijiaeka kire jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarãmarĩa kime. \v 25 Dika jariwa'ribeyua kiro'si. Kiro'si mabaarijitokoᵽeika yaᵽabeyuka. Iki imaki ritaja õñia maimarũkia mare ja'ataiki. \p \v 26 Mamarĩtaka ĩmirĩjite takaja Tuᵽarãte ᵽo'ijiaeka. Ikiᵽi ãrĩwa'riji ritaja ᵽo'imajatatarãte Tuᵽarãte kãrĩᵽoaeka. Ika ka'iarã rakakaja nimaokaro'si Tuᵽarãte nare ᵽibataeka kiyaᵽaeka uᵽakaja. Iki imaki “Ika ka'iareka nimarãñu, suᵽabatirã i'tojĩrã wejeareka õñia nimarãñu”, ãrĩrũkika. \v 27 I'suᵽaka Tuᵽarãte baaeka “¿Marãkã'ã Tuᵽarãte morĩjĩñu je'e?”, ᵽo'imajare ãrĩrũ ãrĩwa'ri. “Yire õrĩriyaᵽawa'ri yirirã ᵽo'imajare imarũ”, Tuᵽarãte ãrĩka. Kire morĩriyaᵽajĩkareka ᵽuri, yoerãmarĩaja Tuᵽarãte ime. Makaja imaki kime. \v 28 “Tuᵽarãᵽi ãrĩwa'ri õñia maime, marĩ'meyu, suᵽabatirã ika ka'iarã mare kimarũjeyu. Kimaberirikareka maimaberijããeka.”\f + \fr 17:28 \ft En 600 a.C. el poeta griego Epimenides escribió esa poema en que alguien dijo estas palabras pensando en Zeus, el capitán de los dioses.\f* Ikuᵽaka ãᵽaraka ĩ'rãrimarã mijaro'si majarobojarimajare o'oeka: “Tuᵽarã makarã maime”, ãrĩwa'ri.\f + \fr 17:28 \ft Dos poetas griegos escribieron esta frase (300 a.C.) pensando en Zeus.\f* \v 29 I'suᵽaka simamaka “Ikuᵽaka kime Tuᵽarã”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri, ãtakaka, orokaka, ᵽlatakakaoka najiyiᵽuᵽayeerũkika ᵽo'imajare jia baaᵽo'ijiako'omakaja, Tuᵽarã makarã imarĩ “I'suᵽaka nabaaᵽo'ijiaeka ĩoiki Tuᵽarãte ime je'e”, marĩᵽuᵽajoaberijĩñu. \v 30 I'suᵽaka ᵽo'imajare jia õrĩᵽũabeririᵽotojo ba'iaja baaeka waᵽa Tuᵽarãte nare jẽñeberika ruᵽu. I'suᵽakamarĩa sime maekaka. Suᵽa imarĩ maekaka ritaja ba'iaja mabaaika ja'atarika Tuᵽarãte mare jã'meyu. \v 31 Ñamajĩ ba'iaja ᵽo'imajare baaika waᵽa kijẽñerũkirĩmi õrĩtiiki Tuᵽarã. Jia oyiaja baaiki imarĩ, nabaaeka takaja sawaᵽa nare kijẽñerãñu. Ĩ'rĩka kiwã'maekaki i'suᵽaka baarãki. “Reyakoᵽeriᵽotojo õñia Tuᵽarãte kire jariᵽe'rirũjeka simamaka Cristo imaki Tuᵽarãte wã'maekaki”, ritaja ᵽo'imajare ãrĩwãrũyu,— Ᵽablote nare ãrĩka. \p \v 32 Õñia jariᵽe'ririkakaka ã'mitiriwa'ri eebaraka Ᵽablote ĩ'rãrimarãre boiwã'imarĩka. I'suᵽaka nabaako'omakaja aᵽerã ᵽuri ikuᵽaka ãrĩkarã: \p —Ate samijaiᵽe'arika ã'mitiririka yija yaᵽayu,— Ᵽablote narĩka. \p \v 33 Suᵽabatirã rẽrĩbaraka nimaekarõ'õᵽi Ᵽablote ᵽoritaᵽawa'rika. \v 34 Ĩ'rãrimarã kiuᵽaka ᵽuᵽajoatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarã. Ĩ'rĩka Dionisio wãmeiki naka imaekaki, Areóᵽago rẽrĩroyikarãkaki. Ĩ'rãko Dámaris wãmeikooka Jesúre ã'mitiriᵽẽaekako. Suᵽabatirã aᵽerãoka kire yi'rikarã naro'si. \c 18 \s1 Corintowejearã Ᵽablote imataᵽaeka \p \v 1 I'sia be'erõ'õ Atenawejeaᵽi Ᵽablote a'rika, Corintowejearã. \v 2 Torã eyatirã ĩ'rĩka Aquila wãmeiki, Ᵽontoka'iakakika Ᵽablote tõᵽobu'aeka. Aquila kirũmu Ᵽriscilaᵽitiyika Italiaka'iaᵽi a'ritirã Ᵽablo ruᵽubaji Corintorã neyaweika. Romakaki ĩᵽi Claudio wãmeiki Italiaka'iarã judíotatarãte imarika yaᵽaberiwa'ri, nare kiᵽoataeka. Suᵽa imarĩ Corintorã Aquilate a'rika kirũmuᵽitiyika, judíotatarã imarĩ. Sabe'erõ'õ naᵽõ'irã wi'iturirĩ Ᵽablote a'rika. \v 3 Ᵽablo uᵽakaja sayaᵽãia mo'rĩakakaᵽi Aquilate wi'ia\f + \fr 18:3 \ft Tiendas de campaña\f* baaeka kirũmuᵽitiyika. Suᵽa imarĩ ĩ'rãkõ'rĩmatorãja ba'irabeokaro'si naka kituika nawi'iarã. \v 4 Ĩ'rãkuri jẽrĩtarirĩmi jariwa'ririmarĩa judíorãkare rẽrĩriwi'iarã Jesúrika bojariroka bojarĩ Ᵽablote a'riroyika. Judíotatarã suᵽabatirã judíotatamarĩrãteoka Jesúrika na'mitiriᵽẽaokaro'si nare kijaiẽjeriyaᵽaeka. \p \v 5 I'sia be'erõ'õ, Macedoniaᵽi i'tatirã, Silas, Timoteoᵽitiyika neyaeka Ᵽablo ᵽõ'irã Corintowejearã. Neyaeka ᵽoto kiba'iraberika ja'atatirã Jesúrika bojarirokatakaja bojabaraka Ᵽablote imaeka. Ikuᵽaka judíotatarãte wãrõbaraka kijaika: “Jã'merũkika Tuᵽarãte wã'maekaki, kirejeoka yija ãñu Jesús”, kẽrĩka. \v 6 I'suᵽaka kẽrĩko'omakaja, aᵽerã aᵽeuᵽaka ᵽuᵽajoawa'ri, jajua kire baata'aekarã. Suᵽabatirã ba'iaja kire naᵽiᵽeka. I'suᵽaka naᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, kijariroaka kijããᵽateka “Koᵽakaja mijare yokajããkoᵽeko'o”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri. Suᵽabatirã ikuᵽaka kẽrĩka: \p —Tuᵽarãte yire jã'meka uᵽakaja kirika bojariroka mijare yibojakoᵽeyu. Suᵽa imarĩ mija reyarãñurĩmi ba'iaja imarika tiyibeyurõ'õrã mija a'rirãka, oka yire imabesarãka. Suᵽa imarĩ mija ã'mitiririyaᵽabeyua ĩawa'ri, irĩmiᵽi judíotatamarĩrã imarãte Jesúrika bojariroka yibojaũ'muerã baayu,— kẽrĩka. \p \v 7 Toᵽi ᵽoriwa'ritirã Ticio Justo wi'iarã Ᵽablote a'rika ᵽo'imajare wãrõrĩ. Judíorãkamarĩki imariᵽotojo Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩkaki kimaeka Ticio Justo. Kiwi'i wã'tarã simaeka judíorãkare rẽrĩriwi'ia. \v 8 Crisᵽo wãmeiki imaekaki judíorãkare rẽrĩriwi'i ĩᵽamaki. Iki, kirĩrãoka maiᵽamaki Jesúre ã'mitiriᵽẽairã nimaeka. I'suᵽakajaoka Corintowejeakarã Jesúrika ã'mitiritirã rĩkimarãja kire ã'mitiriᵽẽaekarã. Suᵽabatirã ruᵽuko'a najũjerũjeka. \v 9-10 Ĩ'rãñami makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi Jesúre jaika Ᵽablote, \p —Mikaja ñime. Suᵽa imarĩ mikĩkia'si. Aᵽerã ba'iaja mire baawãrũbesarãñurã. Okajãjia jaritirã yimajaroka ᵽo'imajare mibojajiᵽabe. Ika wejeareka rĩkimarãja yire ã'mitiriᵽẽarũkirã imamaka, samibojarija'ata'si,— Ᵽablote kẽrĩka. \p \v 11 Suᵽa imarĩ Corintorã ĩ'rãkuri wejejẽ'rã aᵽejẽ'rã ñe'metãjirã ᵽo'imajare Jesúrika bojariroka bojabaraka kimaeka. \p \v 12 I'sia be'erõ'õ Galión wãmeiki Acaya ka'iarã ĩᵽi\f + \fr 18:12 \ft Gobernador\f* kimaeka ᵽoto ĩ'rĩka uᵽaka oyiaja ᵽuᵽajoawa'ri Ᵽablote judíotatarãte ñi'aeka. Suᵽabatirã Galión wãjitãji kire ne'ewa'rika. \v 13 Ikuᵽaka kire nabojaeka: \p —“Ikuᵽaka Tuᵽarãte majiyiᵽuᵽayeeyu”, ãrĩwa'ri Moiséte yijare jã'meka uᵽakamarĩa kiwãrõtaᵽe ĩ'ĩ,— Galiónre narĩka. \p \v 14 Ᵽablote jairã baaeka ᵽotojo ikuᵽaka Galiónre nare ãrĩka: \p —Ba'iaja baaiki kimarikareka, suᵽabatirã Romatatarãre jã'meika yi'ribeyuka kimarikareka, mijare ña'mitirijĩñu imakoᵽeyu. \v 15 Mija õñu uᵽakaja mija jã'meika simamaka, mija ᵽuᵽayariji oka mija jiebe. Yi'i ᵽuri i'sia oka jierimaji marĩka imarika yaᵽaiki,— judíotatarãte kẽrĩka. \p \v 16 Suᵽabatirã judíotatarãte Galiónre ᵽoatarũjeka surararãkare. \v 17 Suᵽabatirã judíorãkare rẽrĩriwi'i ĩᵽamaki Sóstenere nañi'aeka ᵽo'imaja. I'suᵽaka baatirã Galión wãjitãji kire naᵽajeka. I'suᵽaka nabaako'omakaja, “¿Dako baaerã kire mija ᵽajeyu?”, Galiónre ãrĩberika. “Marã imabeyua yire”, kẽrĩᵽuᵽajoaeka. \s1 Antioquíarã ᵽe'rieyatirã ate Tuᵽarã oka Ᵽablote bojataᵽaeka \p \v 18 Corintorã matikuri Ᵽablote imaeka ruᵽu. I'sia be'erõ'õ Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte kimajaroka kibojaeka a'yaokaro'si. Suᵽabatirã Aquila, kirũmu Ᵽriscilaᵽitiyika Siriaka'iarã a'yaokaro'si, Cencreaswejearã natu'awa'rika. Cencreaswejeaᵽi na'rirã baaeka ruᵽu, “Tuᵽarã, miwãjitãji mire yibojaraᵽaka uᵽakaja yibaako'o”, ãrĩwa'ri kiruᵽua Ᵽablote wi'eᵽaterũjeka. \v 19 Waᵽuruᵽi a'ritirã Éfesowejea ᵽaᵽitakarã neyaeka. Torã eyatirã Aquila, kirũmu Ᵽriscilaᵽitiyika torã natuika. Ᵽablo ᵽuri marĩwa'ritirã, judíorãkare rẽrĩriwi'iarã eyatirã, “Jã'merũkika Tuᵽarãte wã'maekaki kime Jesús”, ãrĩwa'ri nare jaiẽjerĩ. \v 20 Matikuriji naka kimarika judíotatarãte yaᵽakoᵽeka. I'suᵽaka simako'omakaja Ᵽablo ᵽuri yaᵽaberikaki. \v 21 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka nare kimajarobojaeka toᵽi o'yaokaro'si: \p —Ĩ'rãrĩmi Tuᵽarãte yaᵽarãkareka, mijare ĩarĩ yi'tarãñu ate,— nare kẽrĩka. \p I'sia be'erõ'õ waᵽuruᵽi Éfesowejeaᵽi ke'rika. \v 22 Cesarea ᵽaᵽitakarã eyatirã Jerusalénkarã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarã ᵽõ'irã Ᵽablote wi'ituriwa'rika. Naka imatirã Antioquíarã ke'rika ate. \v 23 Torã kimataᵽaeka be'erõ'õ ke'riũ'mueka ate. Galaciaka'iarã imatirã, toᵽi Frigiaka'iarãoka keyaeka. I'sia ka'iareka Jesúre ã'mitiriᵽẽairã imaekarãte Jesúrika bojariroka kiwãrõtaᵽaeka. I'suᵽaka kiwãrõmaka ã'mitiriwa'ri, jiibaji Jesúre yi'riwa'ri okajãjia najarika. \s1 Éfesorã Tuᵽarã oka Aᵽolore wãrõeka \p \v 24 I'sia ᵽoto ĩ'rĩka judíotataki Aᵽolos wãmeiki Éfesorã eyaekaki. Alejandríawejeakaki kimaeka. Ᵽo'imajare ĩaika wãjitãji jia jaiwãrũiki kimaeka. Suᵽabatirã Tuᵽarã majaroᵽũñu o'oeka jia kiõrĩka. \v 25 “Jesúre yaᵽaika uᵽakaja maimajĩñu”, aᵽerãte wãrõmaka, jia ã'mitiriᵽẽaekaki kimako'omakaja Juanre ruᵽuko'a ᵽo'imajare jũjekakaka takaja õñuka kimaeka ruᵽu. Tẽrĩtaka Jesús majaroka õrĩberikoᵽeriᵽotojo kiõrĩkarõ'õjĩrã kireka wãjiaja okajããbaraka jĩjimakaᵽi ᵽo'imajare kibojaeka. \v 26 Ĩ'rãrĩmi judíorãkare rẽrĩriwi'iarã, dakoa kĩkirimarĩaja jia ᵽo'imajaka kijaika. Aquila kirũmu Ᵽriscilaᵽitiyika kijaimaka ã'mitirikarã. Kijaika be'erõ'õ kika jaiokaro'si aᵽeᵽañarõ'õrã kire ne'ewa'rika. Jesúrika jia kiõrĩᵽũawãrũberikakaka jia kire nabojawaᵽu'ataeka. \v 27 I'sia be'erõ'õ Acayaka'iakarãre Jesúrika bojariroka bojarĩ ke'ririyaᵽaeka. “Jia sime. Me'ᵽe”, narĩka Éfesokarã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarã. Suᵽa imarĩ “Aᵽolore jia mija e'etoᵽe”, ãrĩwa'ri ᵽaᵽera no'oeka Acayaka'iakarãro'si. Torã eyatirã jia nare kijeyobaaeka. “Jesúre mija yi'ᵽe”, Tuᵽarãte ãrĩkarã nimaeka. \v 28 Ᵽo'imaja wãjitãji, Tuᵽarã majaroᵽũñu o'oekakaka bojabaraka, \p —Jã'merũkika Tuᵽarãte wã'maekaki kime,— ãrĩwa'ri judíotatarãre kiwãrõeka. \p I'suᵽaka jiitaka nare kibojamaka, “I'suᵽakamarĩa sime”, judíotatarãte ãrĩwãrũberika. \c 19 \s1 Éfesorã Ᵽablote imataᵽaeka \p \v 1 Aᵽolore Corintowejearã imañujuju, ᵽusi watoᵽekarã imaeka ka'ia o'riwa'ritirã Éfesowejearã Ᵽablote eyaeka. Torã eyatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarã ĩ'rãrimarãre kĩatõᵽoeka. \v 2 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka nare kijẽrĩaeka: \p —Jesúre mija ã'mitiriᵽẽaraᵽaka ᵽoto ¿yaje Esᵽíritu Santore mijare ña'rĩjãiraᵽe?— nare kẽrĩka. \p I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka kire nayi'rika: \p —“Esᵽíritu Santore ima”, maki yijare bojaberaᵽaki,— kire narĩka. \p \v 3 Suᵽa imarĩ Ᵽablote nare jẽrĩaeka: \p —¿Makire yi'riwa'ri ruᵽuko'a mija jũjerũjeraᵽe?— nare kẽrĩka. \p —Juanre wãrõeka uᵽakaja ruᵽuko'a yijare najũjeraᵽe,— narĩka. \p \v 4 I'suᵽaka naᵽakã'ã ikuᵽaka Ᵽablote nare ãrĩka: \p —Ᵽo'imaja ba'iaja nabaaika ja'ataekarãre ruᵽuko'a Juanre jũjeka. Suᵽabatirã ikuᵽaka Juanre nare bojaeka: “Yibe'erõ'õ etarũkikate mija yi'ririjaᵽe”, ãrĩwa'ri kiwãrõeka. I'suᵽaka kẽrĩkakiji kime Jesús,— Ᵽablote nare ãrĩka. \p \v 5 I'suᵽaka ã'mitiritirã, naruᵽuko'a najũjerũjeka “Maiᵽamaki Jesúre yi'yurã yija ime”, ãrĩwa'ri. \v 6 Suᵽabatirã kiᵽitaka Ᵽablote naᵽo'iarã ja'aᵽeaeka ᵽoto Esᵽíritu Santore nare ña'rĩjãika. I'suᵽaka simamaka norĩbeyua imakoᵽeka oka najaika. Suᵽabatirã Tuᵽarãte nare õrĩrũjeka nabojaeka. \v 7 Ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakamaki rõ'õjĩrã nimaeka. \p \v 8 Maekarakamaki aiya jẽrĩtarirĩmi rakaka judíorãkare rẽrĩriwi'iarã nare kibojaeka na'mitiriᵽẽaokaro'si ᵽo'imajare jaiẽjeriyaᵽaiki Ᵽablote imaeka. “Ikuᵽaka Jesúre yi'yurãte jã'mebaraka Tuᵽarãte nare imaruᵽutarãñu”, ãrĩwa'ri kĩkirimarĩaja nare kibojaeka. \v 9 I'suᵽaka simako'omakaja ĩ'rãrimarã kijaika ã'mitiriᵽẽaberikarã, aᵽekurioka sã'mitiririka yaᵽaberikarã ate. Ᵽo'imaja wãjitãji Jesúre ᵽo'imajare tããika majaroka ba'iaja najaika. Suᵽa imarĩ nare a'ritaᵽatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte kika ke'ewa'rika, Tirano wãmeiki wãrõriwi'iarã. Torã ĩ'rãrĩmi jariwa'ririmarĩaja nare kiwãrõroyika. \v 10 Torã ĩ'ᵽakuri wejejẽ'rãka wãrõbaraka kimaeka. Suᵽa imarĩ Asia wãmeika ka'iakarã, judíotatarã, judíotatamarĩrã imaekarãoka maiᵽamaki Jesúrika bojariroka ã'mitiriᵽataekarã. \v 11 Ᵽabloᵽi ãrĩwa'riji rĩkimakaja maikoribeyua Tuᵽarãte beaeka. \v 12 Suᵽa imarĩ Ᵽablote rabeka mirãka sayaᵽãia, jariroakaoka ᵽo'imaja jĩñurã ᵽõ'irã ne'ewa'ᵽakã'ã narisirika o'riroyika. Suᵽabatirã Satanárika ima ña'rĩjãikarãteoka ᵽorikarã. \p \v 13-14 I'sia ᵽoto ĩ'rãrimarã judíotatarã ᵽo'imajareka Satanárika ima ña'rĩjãika imaekarãte naᵽoatataᵽaeka. Ᵽablote ĩaji'awa'ri, “ ‘Jesús, Ᵽablote kireka bojaiki wãmeaᵽi nareka mija ᵽoᵽe’, marĩũ'mukoyeye'e”, narĩka. I'suᵽaka baairã uᵽakajaoka Esceva, kurarãka ĩᵽamaki makarãte baataᵽaeka. Ĩ'ᵽotẽñarirakamaki nimaeka. \v 15 Ĩ'rãrĩmi i'suᵽaka narĩko'omakaja, ikuᵽaka Satanárika ima nare yi'rika: \p —Jesúre ñoñu, suᵽabatirã Ᵽabloteoka yijẽrãko'ayu. Mijare ᵽuri ñiawãrũbeyu. ¿Marã je'e mija?— nare kẽrĩka. \p \v 16 Suᵽabatirã Satanárika ima ña'rĩjãikite naᵽõ'irã teritaeka. Tẽrĩrikaja jãjiaᵽi ba'iaja nare kibaaeka. Suᵽabatirã najariroakaoka kibaiwa'ruika. Suᵽa imarĩ riwejuᵽaraka wi'iaᵽi naru'riwa'rika. \v 17 Éfesowejeakarã nimauᵽatiji, judíotatarã suᵽabatirã judíotatamarĩrãoka i'sia majaroka ã'mitiriᵽataekarã. Sã'mitiritirã nakĩkika. “Tẽrĩritaki kime Jesús”, ãrĩwa'ri rĩkimarã maiᵽamaki Jesúre jiyiᵽuᵽaka õrĩkarã mae. \p \v 18 I'sia majaroka ã'mitiriwa'ri ba'iaja nabaaika rĩkimarãja Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte bojaeka. \v 19 Suᵽabatirã ikuᵽaka ye'okirãre baaeka ĩ'rãrimarã ye'oroka koririmajare: Ye'orokakaka bojaika naᵽaᵽera, ᵽo'imaja wãjitãji e'ewa'ritirã najoeka. I'sia ᵽaᵽera najoeriataeka cincuenta mil rakato ᵽlata rõ'õjĩrã waᵽajã'rĩa ririka.\f + \fr 19:19 \ft Cincuenta mil dracmas. Una dracma (moneda) valía un día de trabajo.\f* \v 20 I'suᵽaka simamaka maiᵽamaki Jesús majaroka ĩ'rãkõ'rĩmatomarĩa saᵽibimaka, rĩkimarãja Jesúre na'mitiriᵽẽaeka. \p \v 21 I'suᵽaka so'rika be'erõ'õ Jerusalénrã ᵽe'ririka Ᵽablote ᵽuᵽajoaeka. “Macedoniaka'ia, suᵽabatirã Acayaka'ia yo'riwa'rirãñu. Jerusalénrã ñimarãka be'erõ'õ, Romawejearã a'ririka ima yiro'si”, kẽrĩᵽuᵽajoaeka. \v 22 I'suᵽaka ãrĩᵽuᵽajoatirã Timoteo suᵽabatirã Erastoka kire jeyobaarimajare kiruᵽu kiᵽũataeka Macedoniaka'iarã. Iki ᵽuri Asiaka'iarã\f + \fr 19:22 \ft En Éfeso\f* matikuriji kituika ruᵽu. \s1 Éfesorã rukubaka naᵽuᵽajoamaka oka ᵽo'ijirika \p \v 23 Ᵽablote Éfesorã imaeka ᵽoto, “Jesús ĩ'rĩkaja imaki ᵽo'imajare tããrimaji”, ãrĩwa'ri ᵽo'imajare yaᵽabeᵽakã'ã jimarĩa oka naᵽo'ijiaeka i'sia wejearã. \v 24 Demetrio wãmeiki kimaeka i'sia oka bitamataũ'muekaki. Artemisare\f + \fr 19:24 \ft Artemisa era la diosa principal de Éfeso. Los Romanos la llamaba Diana. Su templo en Éfeso era magnífico.\f* najiyiᵽuᵽayeerũkiwi'i uᵽaka ĩoikarĩjaka ᵽlatakaka baarimaji kimaeka. Aᵽerãoka kiuᵽaka baarimaja imarĩ, aᵽerãte sĩjibaraka rĩkimakaja niñerũ natõᵽoroyika. \v 25 Suᵽa imarĩ kire jeyobaarimajare, suᵽabatirã nuᵽakajaoka ba'iraberimajareoka kirẽrãtaeka. Suᵽabatirã ikuᵽaka nare kẽrĩka: \p —Maa, ika ba'irabeirã ᵽuri, rĩkimaka niñerũ tõᵽoirã maime. \v 26 ¿Ᵽablote ᵽo'imajare bojaika ã'mitirikoribeyurã mija bai? “Mija õñu uᵽakaja baatirã mija jiyiᵽuᵽayeeika, jiyiᵽuᵽayeerũkimarĩa sime”, kẽñu. Kijaika ã'mitiritirã rĩkimarãja ᵽo'imajare kire ã'mitiriᵽẽayu. Éfeso wejeakarã takajamarĩa kire ã'mitiriᵽẽairã. Ritaja Asia ka'iarã imarã kire ã'mitiriᵽẽairã oyiaja nime. \v 27 Ba'iaja maro'si simarãñu. Suᵽa imarĩ mabaaᵽo'ijiaika ᵽo'imajare waruaribesarãñu. Suᵽa simamaka sawaᵽa matõᵽowãrũbesarãñu. Suᵽabatirã Artemisare jiyiᵽuᵽayeeriwi'iarã ᵽo'imajare a'ribesarãñu. Ritaja Asiaka'iarã, suᵽabatirã ritatojo wejeareka Artemisare jiyiᵽuᵽaka õñurã. I'suᵽaka simako'omakaja, Ᵽablote ã'mitiriᵽẽawa'ri “Imatiyaikamarĩko Artemisare ime”, ᵽo'imajare ãrĩrãñu,— Demetriore nare ãrĩka. \p \v 28 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, jimarĩa naboebarika. Suᵽabatirã ikuᵽaka ãᵽaraka nakasereka: \p —¡Éfesokarãre jiyiᵽuᵽayeerijayuko, Artemisa jiitako koime!— narĩka. \p \v 29 Nakasereka ã'mitiritirã, rĩkimarã ᵽo'imajare naᵽõ'irã a'rika. Ĩ'rãoka boebaritirã, akaserekarã. Suᵽa imarĩ ritaja wejeareka oka ᵽo'ijirika. I'suᵽaka simamaka Gayo, Aristarco Ᵽabloka jeyoariwa'rikarãte nañi'aeka. Macedoniakarã nimaeka. Ᵽo'imajare rẽrĩriwi'iarã nare ne'ewa'rika. \v 30 Kijeyomarãre jaijeyobaarĩ torã Ᵽablote kãkariyaᵽakoᵽeka. Kãkarika kiyaᵽamaka ĩatirã, “Mikãka'si”, Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte kire ãrĩka. \v 31 Ĩ'rãrimarã i'sia ka'ia ĩᵽarimarãre\f + \fr 19:31 \ft Oficiales de la provincia\f* torã imaeka. Ᵽablo jeyomarã imarĩ, majaroka kiro'si ᵽũataekarã: “Naka ĩ'rãtiji baabekaja”, ãrĩwa'ri. \v 32 Rẽrĩrũkikõ'rĩmatorã rukubaka nakasereka. Aᵽeuᵽaka, aᵽeuᵽaka nakaseremomeka. Ĩ'rĩka uᵽaka ᵽuᵽajoaberiwa'ri rukubaka ᵽuᵽajoabaraka nimaeka. “¿Dakoa baaerã yija rẽrĩko'o?”, narĩwãrũberika. \v 33 Judíotataki naka imaekaki Alejandrore ᵽo'imaja wãjitãji naro'si kire jairũjekarã judíorãka. Torã rẽrĩtirã imaekarãte jaiokaro'si, Alejandrote kiᵽitaka mi'mataeka “Mija jaia'si ruᵽu”, ãrĩwa'ri. I'suᵽaka kibaako'omakaja nokata'riberika. “Dakoa oka imabeyua judíorãkaro'si”, ãrĩwa'ri nare kibojaerã baakoᵽeka. \v 34 Judíotataki kimaeka õrĩwa'ri judíorãkamarĩrãte tẽrĩwa'ribaji akasereka, \p —¡Éfesokarãre jiyiᵽuᵽayeerijayuko, Artemisa jiitako koime!— \p Ĩ'ᵽakuri aiyajẽrãrõ'õjĩrã i'suᵽaka ĩ'rĩka uᵽakaja akaserebaraka nimaeka. \p \v 35 Ĩ'rĩka tokaki imaruᵽutarimaji ᵽo'imajare okata'rirũjekaki, suᵽabatirã ikuᵽaka nare kẽrĩka: \p —Mija ã'mitiᵽe Éfeso wejeareka imarã. Majiyiᵽuᵽayeeiko Artemisa wi'ia ĩarĩrĩrimaja maime ika wejeareka imarã. Suᵽabatirã koᵽo'ijẽrãka ĩmiᵽi ña'rĩka maiarĩrĩrijayu. “I'suᵽaka imarã nime”, ritaja ᵽo'imajare ãrĩwãrũᵽatayu mareka. \v 36 Nirã ᵽo'imaja “Ᵽakirika sime”, ãrĩbeyurã. Suᵽa imarĩ mija jo'ria'si, i'tojĩrãja samija ja'atabe. Ba'iaja mija baa'si, jia mija ᵽuᵽajoabe. \v 37 Ĩrã ĩmirĩja mija e'era'airã majiyiᵽuᵽayeeiko Artemisarika karee'ebeyurã. Suᵽabatirã ba'iaja koreka jaibeyurã nime. \v 38 Demetriore kika ba'irabeirãᵽitiyika aᵽerãte nare okabaajĩkareka, niᵽarimarã ᵽõ'irã oka jierĩ nare e'ewa'ritirã jia simajĩñu. Oka naro'si imajĩkareka, ĩᵽarimarãre nabojajĩñu. Ĩᵽarimarã, jã'merimaja nime oka jierimaja. \v 39 Aᵽea oka bojarika mija yaᵽajĩka, Romakarãre jã'meka ãñu uᵽakaja ĩᵽarimarãre rẽrĩrãka ᵽoto nawãjitãji mija bojajĩkareka jia simajĩñu. \v 40 Mia, ¿marãkã'ã Romatatarã ĩᵽarimarãte ᵽuᵽajoarãñu ruku i'suᵽaka ᵽo'imajare oka ᵽo'ijiamaka? Ikuᵽaka naᵽuᵽajoarãñu je'e aᵽeyari: “Mare boebariwa'ri ĩ'rãᵽẽ'rõtorãja mare nabaariyaᵽayu Éfesokarã”, narĩᵽuᵽajoarãñu je'e. I'suᵽaka simamaka werika maro'si simajĩñu. Suᵽa imarĩ “¿Marãkã'ã oka imamaka, i'suᵽaka ᵽiᵽebaraka mija ime?”, Romatatarãte ãrĩrãkareka, marãkã'ã nare yi'riwãrũberijĩka maime,— torã imaruᵽutarimajite ãrĩka. \p \v 41 Sabe'erõ'õ “I'tojĩrãja simarũ”, ãrĩtirã nare kiᵽe'rirũjeka. \c 20 \s1 Macedoniarã Ᵽablote a'rika \p \v 1 I'suᵽaka oka imaeka be'erõ'õ Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarãte Ᵽablote akaeka. Ke'rirã baaeka ruᵽu “Jesúre yi'ririjariwa'ri jia mija imabe”, ãrĩwa'ri naka kijaika. I'suᵽaka ãrĩtirã, nare kimajaroka kibojaeka a'yaokaro'si. Suᵽabatirã Macedoniaka'iarã ke'rika. \v 2 Macedoniaka'iarã a'ririjaᵽaraka ĩ'rãweje uᵽakaja Jesúre ã'mitiriᵽẽaekarã ᵽõ'irã kituririjarika. Naᵽõ'irã eyatirã “Jia Jesúre ã'mitiriᵽẽabaraka okajãjia mija imabe”, nare kẽrĩka. I'sia be'erõ'õ Greciaka'iarã keyaeka. \v 3 Maekarakamaki aiya torã kimaeka be'erõ'õ Siriaka'iarã waᵽuruᵽi a'rirã kibaaeka. I'suᵽaka simako'omakaja judíotatarãte kire jããerã nari'kaika majaroka kiã'mitirika. Suᵽa imarĩ “Yi'taraᵽarõ'õrã Macedoniaka'iarã yiᵽe'riwa'rirãñu bo'iᵽi”, Ᵽablote ãrĩᵽuᵽajoaeka. \v 4 Kika jeyoariwa'raᵽarã ikarakamaki yija imaraᵽe: Sóᵽater Bereakaki Ᵽirro maki, Segundo suᵽabatirã Aristarco, Tesalónicawejeakarã, Gayo Derbewejeakaki, Timoteo suᵽabatirã Tíquico, Trófimo Asiaka'iakarã, suᵽabatirã yi'i Lucas. I'siarakamarã Ᵽabloka yija jeyoariwa'raᵽe. \v 5 Filiᵽoswejea eyatirã, yijaka imaraᵽarãte a'riweiraᵽe Tróadewejearã yijare ta'arĩ.\f + \fr 20:5 \ft El uso de “nosotros” (yijare) indica que el autor Lucas estaba presente con Ᵽablo hasta versículo 21.25\f* \v 6 Ᵽan levadura rukebekaja ba'aribayarã yija imaraᵽaka be'erõ'õ Filiᵽosᵽi yija a'raᵽe waᵽuruᵽi. Ĩ'rãᵽitarakarĩmi be'erõ'õ Tróadewejearã yija eyaraᵽe. Yija ruᵽu a'raᵽarã, yija jeyomarãre torã yija eyaraᵽe. Torã ĩ'ᵽotẽñarirakarĩmi yija imaraᵽe. \s1 Tróadewejearã Ᵽablote imataᵽaeka \p \v 7 Ba'irabeũ'murirĩmi\f + \fr 20:7 \ft Domingo\f* yija rẽrãᵽe Jesúre yi'yurãᵽitiyika. Maro'si Jesúre reyaeka ᵽuᵽajoabaraka kijã'meka uᵽakaja ᵽan ᵽibaba'aerã yija rẽrãᵽe. Yija ba'aerã baaraᵽaka ruᵽu Ᵽablote yijare bojaraᵽe. Aᵽerĩmi ke'rirã baaraᵽaka simamaka yijare kiwãrõyuju ñami ñe'metãji seyaraᵽe. \v 8 I'sia wi'ia maekarakakuku yuraika ima wi'ireka, ᵽiyikukurõ'õrã rẽrĩtirã yija imaraᵽe. Rĩkimakaja yaaboaika imaraᵽaka i'sia kurarakarã. \v 9 Suᵽa imarĩ ĩ'rĩka bikirimaji Eutico wãmeiki ĩmirã kurarakaᵽi yoirũkia koᵽereka \f + \fr 20:9 \ft Ventana\f* imaraᵽarõ'õrã ruᵽaraᵽaki. Ñoaka Ᵽablote jaimaka, koᵽakaja õõmaka bikirimajite riaraᵽaka. Koᵽakaja kãrĩtiyawa'ri kiña'rãᵽe mae. Ᵽoriwa'ritirã kire yija kõae'ekoᵽeraᵽe. Koᵽakaja reyaekaki kimaraᵽe. \v 10 Suᵽa imarĩ ruiwa'ritirã, kimajakarã eyaᵽañaritirã Ᵽablote kire wã'wojĩ'araᵽe. Suᵽabatirã ikuᵽaka yijare kẽrãᵽe: \p —Mija ᵽuᵽata'si. Õñia jariᵽe'yuka kime,— yijare kẽrãᵽe. \p \v 11 I'sia be'erõ'õ Ᵽabloᵽitiyika yija mirĩwa'raᵽe ate. Torã mirĩeyatirã ᵽan kiᵽibaraᵽe. Yija ba'araᵽaka be'erõ'õ jairĩji Ᵽablote wãrãᵽe. I'sia be'erõ'õ Asowejearã turitaᵽarĩ ke'raᵽe. \v 12 Jia jãjika bikirimajite jaᵽakã'ã, kiwi'iarã ᵽo'imajare kire e'ewa'raᵽe. I'suᵽaka kimamaka jia jĩjimaka najaraᵽe. \s1 Miletowejearã Ᵽablote a'rika \p \v 13 Ᵽablote ãrãᵽaka uᵽakaja waᵽuruᵽi Asowejearã yija a'raᵽe. Toᵽi waᵽuruᵽi a'ritirã kire yija ta'araᵽe, ma'aᵽi ke'raᵽaka simamaka. \v 14 Asorã keyaraᵽaka ᵽoto waᵽuruᵽi kire yija jããtoraᵽe. Kire jããtoritirã Mitilene wãmeika wejearã yija a'raᵽe mae. \v 15 Aᵽerĩmi toᵽi yija a'raᵽaka be'erõ'õ Quío wãmeika jũmurika yija o'raᵽe. Aᵽerĩmi Samos wãmeika jũmurikarã yija eyaraᵽe. Toᵽi a'ritirã aᵽerĩmi Miletowejearã yija eyaraᵽe. \v 16 “Asiaka'iarã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã ᵽõ'irã ya'rijĩkareka yiba'ejĩñu”, Ᵽablote ãᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, Éfesowejea wãjiaja yija o'ritaᵽawa'raᵽe. “Jerusalén wejearã Ᵽentecostés baya ĩaokaro'si wãrũaja ma'rijĩkareka jia simajĩñu”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri, “Jajuaja ma'riye'e”, Ᵽablote yijare ãrãᵽe. \s1 Éfesokarã imaruᵽutarimajare ᵽiyia jia kiokajããeka Ᵽablo \p \v 17 Miletorã imatirã, Éfesowejearã Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte imaruᵽutarimajare Ᵽablote oka ᵽũataraᵽe: “Mija i'tabe õ'õrã. Éfesorã a'riberijĩka ñime”, ãrĩwa'ri nare kibojaᵽũaraᵽe. \v 18 Suᵽa imarĩ yija ᵽõ'irã neyaraᵽaka ᵽoto ikuᵽaka Ᵽablote nare ãrãᵽe: \p —Mamarĩ Asiaka'iarã eyatirã jia mijaka ñimaroyiraᵽaka mija õñu. \v 19 Mijaka ñimaraᵽaka ᵽoto Maiᵽamakiro'si ba'irabeĩjibaraka, “Mija tẽrĩwa'ribaji õñuka ñime”, ãrĩberaᵽaki yi'i. Suᵽabatirãoka ᵽo'imajare Jesúre ã'mitiriᵽẽabeyua ĩawa'ri yoraᵽe. Suᵽabatirã judíotatarãte ba'iaja baaokaro'si yire nari'kamaka ba'iaja yijũaraᵽe. \v 20 Jesúrika bojariroka mijare yibojaraᵽaka ᵽoto, dakoa jia bojarika mijaro'si ma'rãᵽããberaᵽaki yi'i. “Kirika bojariroka ã'mitiritirã jia nimarũ”, ãrĩwa'ri mijare sayibojaᵽataraᵽe. Rĩkimarã wãjitãji, suᵽabatirã mija wi'iarãoka mijare sayibojaroyiraᵽe. \v 21 “Ba'iaja mija baaika ᵽuᵽajoariwa'ri samija ja'atabe. I'suᵽaka Tuᵽarãte yi'ririka yaᵽawa'ri maiᵽamaki Jesucristore mija ã'mitiriᵽẽabe”, ãrĩwa'ri judíotatarã suᵽabatirã judíotatamarĩrã imarãteoka yibojaroyiraᵽe. \v 22 Esᵽíritu Santore yire jã'meika uᵽakaja maekaka Jerusalénrã ya'rirã baayu. Torã yire o'rirũkia õrĩbeyuka yi'i. \v 23 Ikatakaja mijare yibojawãrũyu. Ritaja wejearã ya'ririjayurõ'õrã ikuᵽaka Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare yire bojayu Esᵽíritu Santore nare sõrĩrũjemaka: “Wẽkomaka imariwi'iarã mire natarãñu. Suᵽabatirã ba'iaja mijũarãñu”, yire nañu. \v 24 Maiᵽamakiro'si yiba'iraberũkia yire kija'ataeka jia simauᵽatiji yibaawearãka be'erõ'õ yire najããjĩkareka marã imabeyua. “Ᵽo'imajare wayuĩawa'ri Kimakire Tuᵽarãte reyarũjeka mare tããokaro'si”, ãrĩwa'ri ᵽo'imajare yibojaerã maiᵽamaki Jesúre yire ᵽũataeka. \p \v 25 “Kire ã'mitiriᵽẽairãte Tuᵽarãte jia jã'merãñu”, ãrĩwa'ri ritaja mijare yibojaraᵽe. Mae ᵽuri “Aᵽekurioka yire niabesarãñu”, mijareka ñarĩᵽuᵽajoayu. \v 26-27 Ritaja Tuᵽarãte ᵽo'imajare bojariyaᵽaraᵽaka uᵽakaja mijare yibojaraᵽe, kũᵽajĩ ma'rãᵽããbekaja. Suᵽa imarĩ ika mijare yibojayu: Ĩ'rĩka mijakaki Tuᵽarã ᵽõ'irã eyabesarãkareka, kireje oka imarãka, yiremarĩa. \v 28 Suᵽa imarĩ rakajekaja mija õñu uᵽakaja jia mija ᵽuᵽajoabe, Jesúre yaᵽaika uᵽakaja mija baarijayaokaro'si. I'suᵽakajaoka Éfesowejearã ᵽe'rieyatirã, Esᵽíritu Santore mijare jã'meika uᵽakaja jia Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte mija ĩarĩᵽe. Maiᵽamaki Jesúre maro'si riwejurubaraka reyaekaᵽi ãrĩwa'riji, Tuᵽarãrirã maime. Suᵽa simamaka jia nare mija imaruᵽutabe, oveja ĩarĩrĩrimajare ĩarĩñu uᵽaka. \v 29 Yiᵽuᵽajoaikareka, ya'ritaᵽarãka be'erõ'õ aᵽerã, ᵽakirimajaroka bojarimajare etarãñu. Yaia oveja saba'ariataika uᵽaka Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte ᵽakirimajaroka nawãrõrãñu, Jesúre nayi'ririja'atarũ ãrĩwa'ri. \v 30 Mija watoᵽeka ĩ'rãrimarã imarã ᵽariji ᵽakirimajaroka Jesúre yi'yurãte wãrõrãñurã. “Yija ᵽuᵽajoaika uᵽaka naᵽuᵽajoarũ naro'sioka”, ãrĩwa'ri suᵽa nabaarãñu. \v 31 Suᵽa imarĩ rakajekaja mija imabe Jesúrika bojariroka imatiyaika mija ã'mitiriᵽẽarija'atakoreka. Maekarakakuri wejejẽ'rãka, ñami, ĩmioka mijare yiwãrõraᵽaka mija õrĩrijaᵽe. Ĩ'rãkurimarĩa oᵽaraka mijare yokajããroyiraᵽe. \p \v 32 Yijeyomarã, mijaro'si Tuᵽarãka yijairã baayu, mijare kĩarĩñaokaro'si. “Mare wayuĩawa'ri ba'iaja mabaaika waᵽa, Tuᵽarãte ye'kariayu”, ãrĩwa'ri mija ᵽuᵽajoamaka, jiibaji kirika bojariroka mija ã'mitiriᵽẽaerã Tuᵽarãte mijare jeyobaarãñu. Suᵽa imarĩ “Yirirãte jia yibaarãñu”, kẽrĩka uᵽakaja Tuᵽarãte baarãñu. \v 33 Aᵽerã niñerũ, najariroakaoka oakiriberaᵽaki yi'i. \v 34 Ikuᵽaka simaraᵽe: Ñoñu uᵽakaja ba'irabetirã ba'arika, jariroaka yitõᵽoraᵽe. Suᵽabatirã yika imaraᵽarãteoka yitõᵽoĩjiraᵽe. I'sia õñurã mija ime. \v 35 Ritaja yiba'irabeka ĩaᵽatawa'ri, “Ᵽablote baaika uᵽaka, jia maba'irabejĩñu sawaᵽaᵽi wayuoka baairãte majeyobaaokaro'si”, mija ãrĩwãrũeka. Ikuᵽaka maiᵽamaki Jesúre bojaraᵽaka mija ye'kariria'si: “Se'etoyukate tẽrĩwa'ribaji jĩjimaka kime sĩjirimaji”, Jesúre ãrĩka,— Ᵽablote nare ãrãᵽe. \p \v 36 I'suᵽaka Ᵽablote ãrãᵽaka be'erõ'õ naka ñukuruᵽatirã Tuᵽarãka kijairaᵽe. \v 37 Tuᵽarãka kijaiwearaᵽaka ᵽoto oᵽaraka kire nawã'ojĩ'araᵽe, suᵽabatirã kiye'tearã nu'suraᵽe. \v 38 “Aᵽekurioka yire ĩabesarãñurã mija mae”, Ᵽablote ãrĩka simamaka, jimarĩa ba'iaja naᵽuᵽaraᵽe. I'sia be'erõ'õ ᵽaᵽitakarã kire najeyoariwa'raᵽe. \c 21 \s1 Jerusalénrã Ᵽablote a'rika \p \v 1 Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte a'ribojaweatirã waᵽururã yija jãiraᵽe. Suᵽabatirã wãjiaja Cos wãmeika jũmurikarã yija a'raᵽe. Aᵽerĩmi Rodas wãmeika jũmurikarã yija a'raᵽe. Toᵽi Ᵽátararã yija eyaraᵽe. \v 2 Suᵽa imarĩ marĩrũkirõ'õrã yija imaraᵽaka ᵽoto, “Feniciaka'iarã sa'rirã baayu ika waᵽuru”, naᵽakã'ã, i'sia waᵽuruᵽi yija a'raᵽe. \v 3 A'ririjari Chiᵽre wãmeika jũmurika yija ĩao'raᵽe. Wejerĩrĩka ᵽẽ'rõtoᵽi yija o'raᵽe i'sia jũmurika. Siriaka'i wãjitãji yija a'ririjaraᵽe. Waᵽuruᵽi ne'ewa'raᵽaka ba'irĩjia Tirowejearã namaataerã torã yija ᵽããraᵽe. \v 4 Torã Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte ĩatõᵽotirã ĩ'ᵽotẽñarirakarĩmi naka yija imaraᵽe. “Jerusalénrã Ᵽablote ba'iaja jũarãñu”, ãrĩwa'ri Esᵽíritu Santore nare õrĩrũjemaka, “Jerusalénrã me'ria'si”, kire narĩka. \v 5 I'suᵽaka narĩko'omakaja ĩ'ᵽotẽñarirakarĩmi be'erõ'õ a'rirã yija baaeka ate. Torã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã imaraᵽarã, narõmia, namakarãoka yijaka wejeaᵽi jeyoariwa'ritirã ᵽaᵽitakarã eyaraᵽarã. Ᵽõ'sirõ'õrã eyatirã ĩ'rãkõ'rĩmatorãja ñukuruᵽatirã Tuᵽarãka yija jairaᵽe. \v 6 I'sia be'erõ'õ nare yija majaroka yija bojaraᵽe a'yaokaro'si. I'suᵽaka baaweatirã waᵽururã yija jãiraᵽe. Ĩ'rã ᵽuri toᵽi ᵽe'raᵽarã. \p \v 7 Tirowejeaᵽi a'ritirã Tolemaidawejearã yija eyaraᵽe. Torã eyatirã Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte ĩatõᵽotirã “¿Yaje mija ime?”, nare yija ãrãᵽe. Suᵽabatirã ĩ'rãrĩmi naka yija imaraᵽe. \v 8 Aᵽerĩmi toᵽi a'ritirã Cesarea wãmeika wejearã yija eyaraᵽe. Torã eyatirã Jesúrika bojariroka bojataᵽarimaji Feliᵽe wi'iarã yija a'raᵽe. Iki imaekaki ĩ'ᵽotẽñarirakamarãkaki Jerusalénrã Jesúre ã'mitiriᵽẽairã aᵽóstolrãkare jeyobaarũkika najã'mekaki. \v 9 Botarakakorã makarõmiki kimaraᵽe. Tĩmiamarĩrã nimaraᵽe. Suᵽabatirã Tuᵽarãte nare õrĩrũjeikakaka aᵽerãte bojarimaja rõmijã nimaraᵽe. \v 10 Torã ĩ'rãrĩmimarĩa yija imatiraᵽakarã, Judeaka'iaᵽi Tuᵽarãro'si bojaĩjirimaji, Agabo wãmeikite etaraᵽe. \v 11 Yija ᵽõ'irã eyatirã Ᵽablo wa'eyoka kiwareraᵽe. Saᵽi kiõñu uᵽakaja kiũ'ᵽua, kiᵽitaka kiᵽi'ᵽeraᵽe. Suᵽabatirã ikuᵽaka kibojaraᵽe: \p —“Jerusalénrã ikuᵽaka judíotatarãte ika wa'eyoba'iᵽite ᵽi'ᵽerãñu. Kire ᵽi'ᵽetirã judíotatamarĩrã imarãte kire nijirãñu”, ãrĩwa'ri Esᵽíritu Santore yire bojayu,— Agabote ãrãᵽe. \p \v 12 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri “Jerusalénrã me'ria'si”, ãrĩwa'ri Ᵽablote yija bojaraᵽe Cesareakarãᵽitiyika. \v 13 I'suᵽaka yija ãrĩko'omakaja ikuᵽaka Ᵽablote yi'raᵽe: \p —Mija oria'si. Mija oᵽakã'ã ĩawa'ri, yirĩomayu. I'suᵽaka simako'omakaja yiᵽuᵽaka ᵽuri simauᵽakaja ima. Jerusalénrã yire naᵽi'ᵽerãka takamarĩa, yire jããrika nari'karãkareka, “Yire mija jãã'si”, ñarĩbesarãñu. Maiᵽamaki Jesúre jã'meka uᵽakaja baarimaji ñime,— Ᵽablote yijare ãrãᵽe. \p \v 14 Yija ãrãᵽaka uᵽaka kiyi'ribeᵽakã'ã, i'tojĩrãja kire yija jaiẽjerija'ataraᵽe. Suᵽabatirã ikuᵽaka kire yija ãrãᵽe: \p —Maiᵽamakire yaᵽaika uᵽakaja simarũ.— \p \v 15 I'suᵽaka ãrĩweatirã yija ba'irĩjia jieweatirã Jerusalénrã yija a'raᵽe. \v 16 Cesareawejeakarã ĩ'rãrimaki Jesúre ã'mitiriᵽẽairãka yijaka jeyoariwa'raᵽarã. Ĩ'rĩka Mnasón wãmeiki wi'iarã yijare ne'ewa'raᵽe torã tuiokaro'si. Chiᵽrekaki mirãki kimaraᵽe. Ĩ'rãjẽ'rãmarĩa Jesúre ã'mitiriᵽẽatiki kimaraᵽe. \s1 Santiago ᵽõ'irã wi'iturirĩ Jerusalénrã Ᵽablote eyaeka \p \v 17 Jerusalénrã yija eyaraᵽaka ᵽoto jia jĩjimakaᵽi Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte yijare e'etoraᵽe. \v 18 Aᵽerĩmi bikitojo Santiago ᵽõ'irã wi'iturirĩ Ᵽabloka yija a'raᵽe. Nimauᵽatiji Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte imaruᵽutarimaja imaᵽataraᵽarã Santiago ᵽõ'irã. \v 19 “¿Yaje mija ime?”, ãrĩweatirã, “Judíotatamarĩrãte Jesúrika bojariroka yibojamaka, jimarĩ jia Tuᵽarãte baaraᵽe”, ãrĩwa'ri ritaja o'rikakaka Ᵽablote nare bojaraᵽe. \v 20 I'sia ã'mitiritirã jĩjimaka imawa'ri, “Jiitaka baaiki kime Tuᵽarã”, narãᵽe. Suᵽabatirã ikuᵽaka Ᵽablote narãᵽe: \p —Yija jeyomaki, matatarã rĩkimarãja imarã Jesúre yi'yurã. Kire ã'mitiriᵽẽairã imariᵽotojo Moiséte jã'meka uᵽaka oyiaja mabaarijayu ruᵽu. I'sia miõñu. \v 21 Aᵽerã ᵽuri õ'õrã imarãte ikuᵽaka bojairã: “Judíotatamarĩrã ka'iarã Ᵽablote imataᵽaᵽoto ‘Moisés imaekakite jã'meroyika mayi'rija'atajĩñu’, ãrĩwa'ri judíorãka torã imarãte kibojayu. I'suᵽakajaoka ‘Mija makarã circuncisión baarika, suᵽabatirã matatarãte baarijariroyika yi'ririja'atarika sime’, kẽñu”, ĩ'rãrimarãte ãrĩrijayu,— Ᵽablote narãᵽe. \p \v 22 —Metaika norĩrãñu. “Kireka ᵽo'imajare bojakoᵽeika majaroka ritamarĩa sime”, nañaokaro'si ¿marãkã'ã mibaarãñu? \v 23 Ikuᵽaka mibaajĩkareka jia simajĩñu. Õ'õrã maka botarakamaki ĩmirĩja imarã, “Miaika wãjitãji ikuᵽaka yija baarãñu”, Tuᵽarãte ãrĩkarã nime. “Tuᵽarãte yija ãrĩka uᵽakaja, yija baaraᵽe”, ãrĩwa'ri, Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã naruᵽua wi'eᵽaterũjerĩ na'rirãñu. \v 24 Mi'ioka naka me'ᵽe. Ba'iaja nabaaikareka jũjerika yaᵽawa'ri judíotatarãre baaroyika uᵽaka naka mibaabe. Oveja joeĩjiokaro'si mijaro'si samiwaruaᵽe. Tuᵽarãro'si sajoeĩjitirã, kurarãkare mija ruᵽua mija wi'eᵽaterũjebe “Tuᵽarãte yija ãrĩka uᵽakaja, yija baaraᵽe”, ãrĩwa'ri. I'suᵽaka mibaamaka ĩawa'ri, “ ‘Moiséte jã'meroyika yi'ribeyuka Ᵽablote ime’, aᵽerãte ãñua ᵽuri ᵽakirika sime. Simauᵽakaja kiyi'yu”, matatarãte ãrĩrãñu. \v 25 Judíotatamarĩrã Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte ᵽaᵽera yija ᵽũataraᵽe. Ikuᵽaka bojabaraka naro'si yija o'oraᵽe: “Ikatakaja mijare yija bojaᵽũayu: Waᵽuju imaja jẽrãka jiyiᵽuᵽaka õrĩwa'ri ri'ia naᵽããikakaka mija ba'a'si. Riweaoka mija ukua'si. I'suᵽakajaoka wa'iro'sia wãmua namokoru'ataeka ri'ia mija ba'a'si. Suᵽabatirã rõmikirã, tĩmiakirã, rõmimarĩrã, tĩmiamarĩrãoka ba'iaja baabekaja mija imabe”, ãrĩwa'ri yija o'oraᵽe,— Ᵽablote narãᵽe. \s1 Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã Ᵽablote nañi'aeka \p \v 26 Suᵽa imarĩ aᵽerĩmi botarakamaki imaekarãte Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã Ᵽablote e'ewa'rika. Ba'iaja nabaaika najũjeroyika uᵽaka naka kibaaeka. I'suᵽaka baatirã, ikuᵽaka kurarãkare kibojaeka: “Ikarakarĩmi sajariwa'yu ruᵽu ba'iaja yija baaika yija jũjewearũkia. Ᵽiyirĩmi seyarãka ᵽoto Tuᵽarãro'si oveja mija joeĩjirika yija yaᵽayu, yija imarakamakiro'si”, nare kẽrĩka. \p \v 27 Ĩ'ᵽotẽñarirakarĩmi seyaerã baaeka ᵽoto Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã Ᵽablote imamaka, ĩ'rãrimarã Asiaka'iakarã judíotatarãte kire ĩatõᵽoeka. Jãjirokaᵽi ᵽo'imaja wãjitãji ba'iaja kireka akaserebaraka kire nañi'aeka. \v 28 Ikuᵽaka kire nokabaaeka: \p —Yija tã'omaja, Israeltatarã, yijare mija jeyobaabe. Ĩ'ĩ ĩmirĩji imaki ba'iaja mare jaitaᵽarimaji. I'suᵽakajaoka “Moiséte jã'mekakaka mayi'rirũkimarĩa sime”, ãᵽaraka ᵽo'imajare kibojaᵽibayu. Suᵽabatirã ika Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia ba'iaja jaiyuyeiki kime. Judíotatamarĩrãte ᵽariji Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã ke'eetamaka ba'ia sakimarũjeyu Tuᵽarã ñakoareka,— ãrĩwa'ri aᵽerãte nabojaeka. \p \v 29 (I'sia ruᵽubaji ĩ'rãrirĩmi wejeñe'metãji Trófimo wãmeikiᵽitiyika Ᵽablote imamaka niaeka. Éfesowejeakaki kimaeka Trófimo. Suᵽa imarĩ, “Kika kime je'e”, ãrĩᵽuᵽajoakoᵽewa'ri “Judíotatamarĩkate Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã ke'ewa'yu”, narĩkoᵽeka). \p \v 30 Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã oka ᵽo'ijirika majaroka ã'mitiriwa'ri, i'sia wejeareka imaekarãte torã rĩrĩwa'rika. Ᵽablote ñi'atirã kire nayieᵽoaeka. I'sia wi'iaᵽi ᵽoritirã, simauᵽatiji koᵽereka natãteᵽataeka, torã oka ᵽo'ijirikoreka. \v 31 I'suᵽaka kire jããerã nabaaeka ᵽoto, Jerusalénwejeareka imaekarãte oka ᵽo'ijiaeka majaroka Romakaki surararãka ĩᵽamakire ã'mitirika. \v 32 I'sia majaroka ã'mitiritirã kisurararãkare, suᵽabatirã kirokajĩtekarã ĩᵽarimarã imaekarãteoka kiakaeka. Suᵽabatirã rĩrĩwa'ritirã rukubaka ᵽuᵽajoabaraka ᵽo'imajare boebarikarõ'õrã neyaeka. Surara ĩᵽamakire kisurararãkaᵽitiyika ketamaka ĩawa'ri, Ᵽablote naᵽajerija'ataeka. \v 33 Suᵽa imarĩ surara ĩᵽamaki Ᵽablote ñi'arũjekaki kisurararãkare. Kire ñi'atirã, ĩ'ᵽamiji ᵽerumijiaᵽi nare kire kiᵽi'ᵽerũjeka. Suᵽabatirã ᵽo'imajare kijẽrĩaeka: “¿Maki kime ĩ'ĩ? ¿Dakoa kibaako'a?”, kẽrĩka. \v 34 Rakaka oyiaja ᵽuᵽajoawa'ri akasererikaᵽi najaika. Nakaseretaruᵽamaka ã'mitiriwãrũberiwa'ri, “I'suᵽaka oka kireka ime”, kẽrĩwãrũberika. Suᵽa imarĩ surararãka wi'iarã Ᵽablote ke'ewa'rirũjeka surara ĩᵽamaki. \v 35-36 Surara wi'iarã kire ne'ewa'ᵽakã'ã ĩatirã rĩkimarãja ᵽo'imajare kibe'erõ'õ a'rika. “Kire mija jããᵽabe”, ãᵽaraka nakasererĩ'rĩka. Surara wi'ia mirĩrũkirõ'õrã neyaeka ᵽoto, jãjibaji boebariwa'ri okajãjia najarika. Suᵽa imarĩ ᵽo'imajare kire jãã'si ãrĩwa'ri Ᵽablote surararãkare e'emiawa'rika. \s1 Ᵽo'imajare ĩaeka wãjitãji, “Dakoa oka yire imabeyua”, Ᵽablote ãrĩka \p \v 37 Surara wi'iarã kire ne'ekãkaerã baaeka ᵽoto, ikuᵽaka niᵽamakire Ᵽablote ãrĩka griego okaᵽi: \p —Mika jairika yiyaᵽayu,— kẽrĩka. \p I'sia ã'mitiritirã, \p —¿Yaje griego oka jaiki mime? \v 38 “Bikitakamarĩa Egiᵽtokakite cuatro mil rakamaki ba'iaja baairãka jeyoariwa'ritirã ᵽo'imajamatorã kimaruᵽutaeka. Roma ĩᵽarimarãre ĩ'rãᵽẽ'rõtorãja kibaariyaᵽakoᵽeka. I'suᵽaka baaraᵽaki kime”, mireka ñarĩᵽuᵽajoako'o. I'suᵽaka yiᵽuᵽajoakoᵽeko'omakaja griego oka mijaikareka, Egiᵽtokakimarĩka mime,— kire kẽrĩka. \p \v 39 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka Ᵽablote kire ãrĩka: \p —Jẽno'o aᵽika ñime. Judíotataki ñime yi'i ᵽuri. Tarso wãmeika wejeakaki ñime. Imatiyaiweje Ciliciaka'iarã sime. ¿Yaje ᵽo'imajaka yire mijairũjejĩñu?— Ᵽablote kire ãrĩka. \p \v 40 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, \p —Naka mijaibe,— kire kẽrĩka. \p Suᵽa imarĩ mirĩrũkirõ'õrã rĩkamaritirã ᵽo'imajare wiriwirijayaokaro'si kiᵽitaka kimi'mataeka. Ᵽo'imajare okata'rika be'erõ'õ hebreo okaᵽi Ᵽablote jaika: \c 22 \p \v 1 —Yijeyomarã judíorãka, ᵽakiarimarãoka mija ã'mitiᵽe ruᵽu. “Dakoa oka kire imabeyua”, mija ãñaokaro'si yimajaroka mijare yibojaerã baayu ruᵽu,— Ᵽablote ãrĩka. \p \v 2 Nokaᵽi kijaimaka ã'mitiriwa'ri, wiriwiri najaritiyaeka. Ikuᵽaka Ᵽablote nare bojaeka: \p \v 3 —Judíotatakiji ñime yiro'si oka. Cilicia ka'ia, Tarso wãmeika wejeareka ᵽo'ijirikaki ñime. Suᵽabatirã õ'õ Jerusalénrã yiᵽakiarika. Gamaliel wãmeikiᵽi ãrĩwa'riji ᵽaᵽera yiwãrũraᵽe. Mañekiarãte jã'mekakaka jia yiwãrũraᵽe. Maekaka Tuᵽarãte mija yi'yu uᵽakaja yi'ririka yiyaᵽaroyiraᵽe yiro'si oka. \v 4 “Jia Tuᵽarãte yi'yuka ñime”, ãrĩwa'ri, Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte ba'iaja jũaerã suᵽa yibaaraᵽe. Aᵽerikuri nare yijããrũjeraᵽe. Ĩmirĩja, rõmijãteoka ñi'awa'ritirã wẽkomaka imariwi'iarã nare yitarũjeraᵽe. \v 5 Kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki suᵽabatirã ĩᵽarimarã imatiyarimajaoka “I'suᵽaka kibaaraᵽe”, yireka ãrĩwãrũirã. Ĩ'rãjaoka ᵽaᵽera yire baaĩjiraᵽarã, matã'omaja Damascowejeakarãre yibearũkia imakoᵽeraᵽaka. I'sia ᵽaᵽera e'etoritirã, so'oeka yire jã'meika uᵽakaja Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte mo'arĩ ya'rikoᵽeraᵽe. Jerusalénrã nare e'era'atirã ĩᵽarimarãte wẽkomaka nare baarũjerã yibaakoᵽeraᵽe. \s1 “Ikuᵽaka Jesúre yiyi'riũ'muraᵽe”, ãrĩwa'ri Ᵽablote bojaeka \r (Hch 9.1-19; 26.12-18) \p \v 6 I'suᵽaka baarĩ ĩmi ñe'metãji ma'aᵽi ya'raᵽaka ᵽoto, Damascowejewã'tarã ñimaraᵽaka ᵽoto, ikuᵽarõ'õᵽiji wejeᵽemaᵽi jãjia yaaboaika yire yaaraᵽaka. \v 7 Suᵽa imarĩ ka'iarã yiña'rãᵽe mae. Suᵽabatirã ikuᵽaka yire sajaikoraᵽaka ña'mitiraᵽe: “Saulo, Saulo, ¿dako baaerã ba'iaja yire mibaarijayu?” \v 8 I'sia ã'mitiriwa'ri ikuᵽaka yiyi'raᵽe: “¿Ñiᵽamaki, maki mime?”, ñarãᵽe. I'suᵽaka ñaᵽakã'ã ikuᵽaka kiyi'raᵽe: “Yi'iji ñime Jesús, Nazaretkaki. Ba'iaja mibaarijayuki ñime”, yire kẽrãᵽe. \v 9 I'suᵽaka sayaaboamaka ĩatirã yika a'raᵽarãre ᵽuᵽataraᵽe. I'suᵽaka sayaaboamaka ĩatirã yika a'raᵽarãre ᵽuᵽataraᵽe. Ĩ'rã ᵽuri i'suᵽaka yaaboaraᵽaka ĩakoᵽeriᵽotojo yire jairaᵽaki oka na'mitiriberaᵽe. \v 10 I'suᵽaka yire kijaimaka ã'mitiriwa'ri kire yijẽrĩaraᵽe: “¿Marãkã'ã yibaarika miyaᵽayu Ñiᵽamaki?”, ñarãᵽe. I'suᵽaka ñaᵽakã'ã ikuᵽaka yire kiyi'raᵽe: “Mi'mitirã Damascorã me'ᵽe. Torã ĩ'rĩkate mire bojarãñu ritaja mibaarũkia miro'si yija'ataeka”, yire kẽrãᵽe. \v 11 I'sia yaaboaika ñiaraᵽaka ᵽoto yiñakoyaraᵽe. Suᵽa imarĩ yika a'raᵽarã Damascorã yire tĩtieyaraᵽarã. \p \v 12 Torã ĩ'rĩka Ananías wãmeikite imaraᵽe. Moisés imaekakite jã'mekakaka simauᵽakaja yi'riᵽataiki kimaraᵽe. Tokarã judíotatarã, “Jia baaiki kime”, ãrĩwa'ri kireka najairaᵽe. \v 13 I'sia wejearã yeyaraᵽaka be'erõ'õ yiᵽõ'irã Ananíare etaraᵽe. Yiwã'tarã rĩkamaritirã ikuᵽaka yire kẽrãᵽe: “Yijeyomaki Saulo, miyoibe ate.” Ikuᵽarõ'õᵽiji kire ñiaraᵽe. \v 14 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka yire kẽrãᵽe: “Tuᵽarã, mañekiarãte jiyiᵽuᵽayeeroyikakite wã'maiki mime kiyaᵽaika uᵽakaja mibaarũkia miõñaokaro'si. Suᵽabatirã kiᵽũataekaki, ba'iaja baakoribeyukate\f + \fr 22:14 \ft Refiere a Cristo, el Mesías\f* miaerã, suᵽabatirã kijaika mia'mitiyaokaro'si Tuᵽarãte miᵽõ'irã kire ᵽũataraᵽe. \v 15 Jesús majaroka mibojataᵽarijarirãñu. Miaeka mirãka, mia'mitirikaoka ritaja ᵽo'imajare mibojataᵽarãñu. \v 16 Miba'ea'si. Jesúre ã'mitiriᵽẽatirã, ba'iaja mibaaika kijũjerã kire mijẽñebe. Suᵽabatirã ruᵽuko'a mijũjerũjebe”, yire kẽrãᵽe. \p \v 17 Ñoaᵽañaka Jerusalénrã imakoᵽeka yiᵽe'riwa'raᵽe. Torã ĩ'rãrĩmi Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã Tuᵽarãka jairĩ ya'raᵽe. Tuᵽarãka jaikõrĩ makãrãrũñuroka uᵽakaᵽi Maiᵽamakire jaimaka ñiaraᵽe. \v 18 Toᵽi ikuᵽaka yire kẽrãᵽe: “Ñojimarĩji Jerusalén wejeaᵽi me'ᵽe. Õ'õrã imarã ᵽo'imaja yimajaroka nare mibojakoᵽemaka ã'mitiriᵽẽabesarãñurã”, yire kẽrãᵽe. \v 19 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã ikuᵽaka kire yiyi'raᵽe: “Maiᵽamaki, õ'õrã imarã ritaja yibaaeka mirãka õñurã. Mire ã'mitiriᵽẽabaraka judíorãkare rẽrĩriwi'iarã imarãte e'eᵽoatirã wẽkomaka imariwi'iarã nare yitaroyiraᵽe. Suᵽabatirã nare yiᵽajewã'imarĩroyiraᵽe. \v 20 Mimajaroka bojarimaji Estebanre najããmaka yiyoirĩkamarãᵽe. Kire jããbaraka jariroaka nawarataraᵽaka ĩarĩrĩrimaji ñimaraᵽe. Suᵽa imarĩ Estebanre jããweatirã, ‘I'suᵽakaja kire mabaajĩka jia sime’, ñarĩᵽuᵽajoaraᵽe yiro'sioka”, Maiᵽamakire ñarãᵽe. \v 21 I'suᵽaka ñarĩko'omakaja ikuᵽaka yire kiyi'raᵽe: “Me'ᵽe. Yoerã mire yiᵽũatayu judíotatamarĩrãte miwãrõkaro'si”, yire kẽrãᵽe,— ãrĩwa'ri ᵽo'imajare Ᵽablote bojaeka. \s1 Surararãka ĩᵽamaki Ᵽablote ñi'arũjekaki \p \v 22 I'suᵽaka judíotatamarĩrãreka kẽrĩka ᵽoto ᵽo'imajare kire ã'mitiritiyika. Ate boebariwa'ri akasererikaᵽi kire naᵽiᵽeka. \p —Kireyaᵽarũ. Õñia imaberijĩki kime,— narĩka. \p \v 23 Ña'rĩyaarĩmarĩaja naᵽiᵽeka. Suᵽabatirã najariroaka ᵽemakato\f + \fr 22:23 \ft Mantos\f* waratatirã ka'ia uyuakaka ĩmirã nabaremiaruika. “Boebaka yija ime”, ãrĩrika i'suᵽaka nabaaeka. \v 24 I'suᵽaka nabaamaka ĩawa'ri, surara ĩᵽamaki kisurararãkare nawi'iarã Ᵽablote ke'ekãkawa'rirũjeka. “¿Dakoa oka imamaka, ᵽo'imajare mire ã'mijĩayu?”, ãrĩwa'ri, “Ᵽablote ajeaᵽi mija ᵽajebe”, surara ĩᵽamakire nare ãrĩka. \v 25 Kire ᵽajerã naᵽi'ᵽerĩkaweaeka ᵽoto ikuᵽaka Ᵽablote jaika tokaki ĩᵽamakire: \p —¿Ĩ'rĩka Romatatakite mija ᵽajejĩka jia simajĩñu ruku? ¿Ba'iaja yibaaika ĩakoribekaja yire mija ᵽajerã baayu bai?— Ᵽablote kire ãrĩka. \p \v 26 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, kĩᵽamaki ᵽõ'irã a'ritirã, ikuᵽaka kire kibojaeka: \p —Jia mirakajebe, i'suᵽaka mibaarũki ruᵽu. Ĩ'ĩ ĩmirĩji miᵽajerũjeiki Romatataki kime,— kẽrĩka surara ĩᵽamakire. \p \v 27 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri surara ĩᵽamakire ikuᵽaka Ᵽablote jẽrĩaeka: \p —¿Yaje rita sime Romatataki mima?— \p —Ikijioka ñime,— Ᵽablote ãrĩka. \p \v 28 —Rĩkimaka yiwaᵽaĩjiraᵽe Romatataki imaokaro'si,— surara ĩᵽamakire kire ãrĩka. \p I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, \p —Romatataki ᵽo'ijirikakiji ñime,— Ᵽablote ãrĩka. \p \v 29 Suᵽa imarĩ kire ᵽajerika yaᵽakoᵽekarã kĩkiwa'ri aᵽerõ'õrã kire na'ritaᵽawa'rika. “Ba'iaja Romatatakite yiᵽajerũjekoᵽeyu”, ãrĩwa'ri surararãka ĩᵽamakioka kĩkikaki. \s1 Ĩᵽarimarã imatiyairã wãjitãji Ᵽablote jaika \p \v 30 “¿Dakoa oka imamaka, ᵽo'imajare Ᵽablote ã'mijĩaeka?”, ãrĩwa'ri aᵽerĩmi, kurarãka ĩᵽamarã, judíotatarã ĩᵽarimarã imatiyaitataoka surararãka ĩᵽamakire rẽrãtaeka. Suᵽabatirã Ᵽablote ᵽerumijia kutetirã, nawãjitãji kire e'ewa'ritirã kire kija'arĩkaeka. \c 23 \p \v 1 Judíotatarã ĩᵽamarãre ĩarĩkatirã ikuᵽaka Ᵽablote ãrĩka: \p —Yitã'omaja, õñia ñimatiyikuriji Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽaka baarimaji ñime. Suᵽa imarĩ kiwãjitãji jajumarĩaja ñime,— Ᵽablote nare ãrĩka. \p \v 2 I'sia ã'mitiritirã kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki, Ananías\f + \fr 23:2 \ft El sumo sacerdote de los años 48-58 d.C.\f* wãmeiki Ᵽablo ᵽõ'irã rĩkamarikarãte “Kirijea mija ᵽaaᵽe”, kẽrĩka. \v 3 I'suᵽaka nabaamaka ikuᵽaka Ᵽablote kire ãrĩka: \p —“Jia baaiki ñime”, ãñuka imariᵽotojo, ba'iaja mibaayu. Suᵽa imarĩ sawaᵽa ba'iaja mijũaerã Tuᵽarãte ba'iaja mire baarãñu. “Moiséte jã'meika yi'ribeyuka mime”, yireka merĩko'omakaja kijã'meika yi'ribekaja yire miᵽemaᵽaarũjeyu,— Ᵽablote ãrĩka kurarãka ĩᵽamaki imatiyaikire. \p \v 4 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, torã imaekarãte ikuᵽaka Ᵽablote ãrĩka: \p —Tuᵽarãte wã'maekaki kurarãka ĩᵽamaki imatiyaikite ba'iaja mijaiyu.— \p \v 5 I'suᵽaka naᵽakã'ã ã'mitiritirã, ikuᵽaka Ᵽablote ãrĩka: \p —Yitã'omaja, “Kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki kime je'e”, ñarĩwãrũbeyu. “Mija ĩᵽamakire jaiyuyebekaja”, ãrĩwa'ri Tuᵽarã majaroᵽũñu bojaika. “Ĩᵽamaki imatiyaiki kime”, ñarĩwãrũrikareka, kire yijaiyuyeberijããeka,— Ᵽablote ãrĩka. \p \v 6 Judíotatarã ĩᵽarimarã rakaka oyiaja ᵽuᵽajoairã nimaeka. Ĩ'rãrimarã saduceokaka ᵽuᵽajoaekarã, aᵽerã fariseokaka ᵽuᵽajoaekarã. I'sia õrĩwa'ri ikuᵽaka jãjirokaᵽi Ᵽablote jaika: \p —Yitã'omaja, fariseokaka ᵽuᵽajoaiki ñime yiro'sioka. Yirĩrãoka i'suᵽakaja ᵽuᵽajoairã imarã. “Reyakoᵽeriᵽotojo ᵽo'imajare õñia jariᵽe'rirãñu ate”, ãrĩᵽuᵽajoaiki ñime. I'suᵽaka ᵽuᵽajoaiki ñimamaka, mija wãjitãji “Oka kire ima”, ãrĩwa'ri i'suᵽaka yire mija jẽrĩayu,— Ᵽablote nare ãrĩka. \p \v 7 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, saduceokaka ᵽuᵽajoairã okatotoũ'muekarã fariseokaka ᵽuᵽajoairãka, rakakaja ᵽuᵽajoaekarã imarĩ. \v 8 (Ikuᵽaka nañu saduceokaka ᵽuᵽajoairã: “Reyairã ᵽo'imaja ate õñia jariᵽe'ribesarãñurã, ángelrãkaoka imabeyurã, suᵽabatirã Satanárika imaoka imabeyua”, narĩᵽuᵽajoayu. Fariseokaka ᵽuᵽajoairã ᵽuri, i'suᵽaka ãrĩᵽuᵽajoabeyurã). \v 9 Suᵽa imarĩ rakaka oyiaja ᵽuᵽajoairã imarĩ, jãjirokaᵽi nokatotoeka ruᵽu. Toᵽi mae Moiséte jã'meka wãrõrimaja mi'mirĩkaekarã jaiokaro'si. Fariseokaka ᵽuᵽajoairã nimaeka naro'sioka. \p —Dika ba'iaja baabeyuka kime ĩ'ĩ. Damascorã ke'raᵽaka ᵽoto ángelte kire jairaᵽe je'e aᵽeyari. “I'suᵽakamarĩa sime”, marĩberijĩñu,— ãrĩwa'ri najaibu'aeka. \p \v 10 Jimarĩa jãjirokaᵽi okatotobu'abaraka, boebaitaka nimamaka ĩawa'ri, “Ᵽablote ba'iaja baawã'imarĩtirã kire najããriatarãñu je'e”, surara ĩᵽamakire ãrĩᵽuᵽajoaeka. Suᵽa imarĩ kisurararãkare akatirã ikuᵽaka nare kijã'meka: “Ᵽablote nawatoᵽekaᵽi e'eᵽoatirã mija wi'iarã kire mija taᵽe ate”, nare kẽrĩka. \p \v 11 I'siñami Ᵽablo ᵽõ'irã maiᵽamaki Jesúre ᵽemakotowirika. Kiwã'tarã eyarĩkaritirã, ikuᵽaka Jesúre kire ãrĩka: \p —Okajãjia mimabe Ᵽablo. Jerusalénrã mima ᵽoto yimajaroka mibojaika uᵽakajaoka Romawejearã mimarãka ᵽoto mibojarãñu,— Ᵽablote kẽrĩka. \s1 Ᵽablote jããrika naᵽakatarika \p \v 12 Aᵽerĩmi ĩ'rãrimarã judíotatarã takaja kareaja rẽrĩtirã, “Ᵽablote majããjĩñu”, narĩᵽuᵽajoaeka. “Õñia kimarãkarõ'õjĩrã maba'abesarãñu, suᵽabatirã okoa mukubesarãñuoka. Kire majããbesarãkareka, Tuᵽarãte mare jããrũ”, natiyiaja narĩbu'aeka. \v 13 Ĩ'rĩka uᵽakaja i'suᵽaka jaibu'abaraka imaekarã ĩ'ᵽarãᵽo'imajarakamarã tẽrĩwa'ribajirõ'õjĩrã nimaeka. \v 14 I'sia be'erõ'õ kurarãka ĩᵽamarã, judíorãka ĩᵽarimarãka jairĩ na'rika. Naᵽõ'irã eyatirã ikuᵽaka narĩka: \p —Yija ĩ'rĩka uᵽaka ᵽuᵽajoawa'ri, “Ᵽablote õñia imarãkarõ'õjĩrã, ba'abekaja, okoa ukubekaja maimaye'e. Kire majããbesarãkareka, Tuᵽarãte mare jããrũ”, yija ãrĩko'o. \v 15 Mija, judíotatarã ĩᵽarimarã imatiyaitatarãoka ikuᵽaka mija baajĩkareka jia simajĩñu: Maekakaja surara ĩᵽamakire oka mija ᵽũatabe, waeroka bikitojo mija ᵽõ'irã Ᵽablote ke'era'arũ. “Yaje rita oka ᵽarea kire imarika yija õrĩriyaᵽayu. Suᵽa imarĩ õ'õrã Ᵽablote me'era'abe”, ãrĩᵽakitirã oka kire mija ᵽũatabe. I'suᵽaka mija ãrĩrãkareka õ'õrã Ᵽablote etabeyukajiji kire yija jããtorirãñu,— narĩka. \p \v 16 Ᵽablo ᵽaka'imaki i'suᵽaka oka imamaka õrĩkaki. Suᵽa imarĩ i'sia oka Ᵽablote bojarĩ, surara wi'iarã kikãkaeka. \v 17 Torã eyatirã Ᵽablote kibojaeka. Suᵽa imarĩ torã imaekaki ĩ'rĩka surara ruᵽuko'amakite Ᵽablote akaeka. \p —Ĩ'ĩ bikirimajire miᵽamaki ᵽõ'irã me'ewa'ᵽe. Oka bojaerã kibaarijiyu,— Ᵽablote kire ãrĩka. \p \v 18 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã surararãka ĩᵽamaki ᵽõ'irã kire ke'ewa'rika. Ikuᵽaka kĩᵽamakite kibojaeka: \p —Yija ĩarĩñuka Ᵽablo yire akatirã, “Ĩ'ĩre miᵽamaki ᵽõ'irã me'ewa'ᵽe”, kẽᵽakã'ã kire ye'era'ako'o. Mire oka bojarika kiyaᵽarijiyu,— kire kẽrĩka. \p \v 19 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, aᵽerõ'õ ᵽañakarã kire e'ewa'ritirã kire kijẽrĩaeka, \p —¿Dakoa yire bojarika miyaᵽayu?— kẽrĩka. \p \v 20 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka kire kibojaeka: \p —Judíotatarã ĩ'rĩka uᵽakaja ᵽuᵽajoawa'ri niᵽarimarã wãjitãji Ᵽablote mija e'ewa'yaokaro'si oka ᵽũatarãñurã. “Yaje rita oka kire imarika õrĩrika yija yaᵽayu”, narĩᵽakirãñu. \v 21 I'suᵽaka mijare narĩkoᵽemaka miyi'ria'si. Naka imarã ĩ'ᵽarã ᵽo'imajarakamarã tẽrĩwa'ribajirõ'õjĩrã ma'a ñe'metãji Ᵽablote jããerã nata'arãñu. “Ᵽablote õñia kimarãkarõ'õjĩrã, ba'abekaja, okoa ukubekaja maimarãñu. Kire majããbesarãka, Tuᵽarãte mare jããrũ”, ãñurã nime. Mire najẽñerãka uᵽakaja mijã'merũkia ta'atikaja nime,— surara ĩᵽamakire kẽrĩka. \p \v 22 —Me'ᵽe. Yire mibojaika aᵽerãte mibojaᵽiba'si,— surara ĩᵽamakire kire ãrĩka. \s1 Félix ᵽõ'irã Ᵽablote ne'ewa'rirũjeka \p \v 23 Suᵽa kibaaeka be'erõ'õ surararãka ĩᵽamaki, kirokajĩte imaekarã ĩᵽarimarã ĩ'ᵽarãte akatirã ikuᵽaka nare kibojaeka: \p —Ire ñami nueve rõ'õjĩrã aiyate eyawa'rirãka ᵽoto Cesarearã Ᵽablote mija e'ewa'rirãñu. Ikarakamaki mijaka a'rirãñurã: Doscientorakamarã imarãñurã ũ'ᵽuaᵽi a'rirãñurã. Suᵽabatirã setenta rakamarã a'rirãñurã kawaru ᵽemaᵽi. Suᵽabatirã doscientorakamarã imarãñurã bejoarikawa'ririmaja. \v 24 Suᵽabatirã kiᵽemaᵽi Ᵽablote a'yaokaro'si kawaru tõᵽoweitikaja mija imabe. Ĩᵽi Félix ᵽõ'irã õñikaja Ᵽablote eyarika yiyaᵽayu,— nare kẽrĩka. \p \v 25 Ikuᵽaka ãrĩwa'ri naka surara ĩᵽamakire ᵽaᵽera ᵽũataeka Félixre: \p \v 26 “Yi'i Claudio Lisias ika ᵽaᵽera ᵽũataiki. ¿Yaje mime Félix, ĩᵽi imatiyaiki? \v 27 Judíotatarã ĩ'ĩ Ᵽablote ñi'atirã kire jããerã nabaakoᵽeraᵽe. ‘Romatataki kime’, naᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, kire najãã'si ãrĩwa'ri yisurararãkaᵽitiyika a'ritirã kire yija ẽ'maraᵽe nareka. \v 28 ‘I'siakaka oka kire ima’, naᵽakã'ã ã'mitiyaokaro'si, judíotatarã ĩᵽarimarã imatiyaitata ᵽõ'irã Ᵽablote ye'ewa'raᵽe. \v 29 ‘Yija ñekiarãte jã'mekakaka yi'ribeyuka kime’, ãrĩwa'ri kire naboebaraᵽe. Ᵽablo ᵽuri Romakarã ĩᵽarimarãre jã'meika yi'ribeyukamarĩka imarĩ, wẽkomaka imariwi'iarã imaberijĩki, majããberijĩkioka. \v 30 Judíotatarã kire jããrika nari'kaika õrĩtirã miᵽõ'irã kire yiᵽũatayu. Kire okabaarimajareoka yiᵽũatayu. Suᵽa imarĩ torã na'yu ‘Ikuᵽaka sime oka kiro'si’, mire nañaokaro'si. I'tojĩrãja sime”, ãrĩwa'ri Félixre ᵽaᵽera kiᵽũataeka. \p \v 31 Suᵽa imarĩ surara ĩᵽamakire jã'meka uᵽakaja Ᵽablote e'ewa'ritirã Antíᵽatriswejearã neyaeka. \v 32 Aᵽerĩmi surararãka ũ'ᵽuaᵽi a'rikarãte nawi'iarã ᵽe'rieyaeka ate. Cabaru ᵽemaᵽi a'rikarã takaja Ᵽabloᵽitiyika o'rikarã. \v 33 Cesarearã eyatirã ĩᵽi Félixre ᵽaᵽera naja'ataeka. Suᵽabatirã Ᵽablote kiᵽõ'irã natarika. \v 34 I'sia ᵽaᵽera ĩaweatirã ikuᵽaka Ᵽablote kijẽrĩaeka: \p —¿No'okaki mime?— kire kẽrĩka. \p I'suᵽaka kẽᵽakã'ã, \p —Ciliciaka'iakaki ñime,— Ᵽablote ãrĩka. \p I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, \p \v 35 —“Mire ᵽarea ima”, ãrĩrĩ mire okabaarimajare etarãka ᵽoto nare mijairika ña'mitirirãñu ruᵽu,— Félixre kire ãrĩka. \p Suᵽa imarĩ, ĩᵽi Herodes wãsare baarũjekawi'iarã kisurararãkare kire kĩarĩrĩrũjeka. \c 24 \s1 Félixre ĩaeka wãjitãji, “Oka imabeyua yiro'si”, Ᵽablote ãrĩka \p \v 1 Ĩ'rãᵽitarakarĩmi be'erõ'õ kurarãka ĩᵽamaki imatiyaiki Ananías, suᵽabatirã judíotatarã ᵽakiarimarãᵽitiyika Cesarearã neyaeka. Nare jaiĩjirĩ Térbulo wãmeikite naka eyaeka. Cesarearã eyatirã ĩᵽi ᵽõ'irã na'rika, “Ᵽablote oka ima”, ãrĩrĩ. \v 2 Suᵽa imarĩ ĩᵽi Félixre akaeka Ᵽablote. “Oka Ᵽablote ima”, ãrĩwa'ri ikuᵽaka Tértulote ãrĩka Félixre: \p —Jia mibaayu ñiᵽamaki. Miõñuaᵽi ãrĩwa'riji, werika imabeyua maro'si. Suᵽabatirã jia mijẽrãko'aikaᵽi ritaja jiibaji simamaka ika ka'iareka imarãte jia mijeyobaayu. \v 3 I'suᵽaka mibaarijayua õrĩtirã ritaja ᵽo'imajare jĩjimaka mika ime. “Ñiᵽamaki jia yija jiyiᵽuᵽayeeiki, jia mibaayu”, yija ãñu. \v 4 Ima aᵽea miba'iraberika je'e. Suᵽa imarĩ ñoaka mika yijaiberijĩñu miba'iraberika yiriatakoreka. Ñojimarĩji yijaika mia'mitiᵽe ruᵽu. \v 5 Ĩ'ĩ imaki, Ᵽablo kiokaᵽi ᵽo'imajare rukubaka ᵽuᵽajoarũjeiki. Ĩ'rãwejerãmarĩa turitirã judíotatarãte rukubaka kiᵽuᵽajoarũjetaᵽe. Jesús Nazaretkakire ã'mitiriᵽẽairã ruᵽuko'amaki kime. \v 6 Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'ia Tuᵽarã ñakoareka ba'iaja baarũjeriyaᵽawa'ri torã kãkaberijĩrã uᵽarãka torã kikãkaraᵽe.\f + \fr 24:6 \ft La segunda parte de la frase es información añadida para ayudar los lectores entender a que refiere el abogado Tértulo.\f* Suᵽa imarĩ kire yija ñi'araᵽe. Yija ñekiarãte jã'meka uᵽaka, “Oka kire ima”, ãrĩrika yija yaᵽakoᵽeraᵽe. \v 7 I'suᵽaka baarika yija yaᵽako'omakaja surara ĩᵽamaki, Lisias yija ᵽõ'irã eyatirã, okajãjia baatirã yijareka Ᵽablote kẽ'maraᵽe. \v 8 Ikuᵽaka yijare kẽrãᵽe: “ ‘Oka Ᵽablote ima’, ãrĩrika mija yaᵽarãkareka, ika ka'i ĩᵽamaki Félix ᵽõ'irã mija a'ᵽe”, yijare kẽrãᵽe. Suᵽa imarĩ, ñiᵽamaki Félix, miõñu uᵽakaja kire jẽrĩakõrĩ je'e ᵽarea kire imakaka. I'suᵽaka mijẽrĩarãka be'erõ'õ “Kire nokabaaika rita sime”, merĩrãñu,— Tértulote ãrĩka Félixre. \p \v 9 Torã judíotatarã kika imaekarãoka “Rita sime”, ãrĩkarã. \v 10 Suᵽa imarĩ Félix jẽrãbaaekaki Ᵽablote kiᵽitakaᵽi, “Mijaibe”, ãrĩwa'ri. I'suᵽaka kibaamaka ĩatirã, Ᵽablote jaiũ'mueka, \p —Ñoñu, ika ka'iarã bikija ĩᵽi imaũ'muekaki mime. Suᵽa imarĩ miwãjitãji “Dakoa oka imabeyua yiro'si”, ãrĩwa'ri jĩjimakaᵽi yijairã baayu. \v 11 Ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakarĩmi rõ'õjĩrãja seyawa'yu ruᵽu Jerusalénrã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeerĩ yituraᵽaka be'erõ'õ. “Rita sime je'e”, merĩrãkareka, aᵽerãte mijẽᵽe. \v 12 Marãᵽateoka Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã rẽrĩtirã imarãka yokatotomaka ĩaberaᵽarã ĩ'rã. Suᵽabatirã simauᵽatiji judíorãkare rẽrĩriwi'ia yituriroyiraᵽarõ'õrã rẽrãᵽarãre rukubaka ᵽuᵽajoarũjeberaᵽaki yi'i. Jerusalén wejeareka oka yiᵽo'ijiaberaᵽaka simamaka, “I'suᵽaka Ᵽablote ba'iaja baaraᵽaka ᵽoto kire yija ĩaraᵽe”, maki ãrĩwãrũberijĩki. \v 13 Suᵽa imarĩ “Ᵽablote yija okabaaika ritataka sime”, narĩwãrũberijĩñu. \v 14 Ika mijare yibojawaᵽu'aerã baayu. Tuᵽarã, yiñekiarãte jiyiᵽuᵽayeekakite jiyiᵽuᵽaka ñoñu yiro'sioka. I'suᵽaka imariᵽotojo Jesúre yijare wãrõeka uᵽakaja Tuᵽarãte yijiyiᵽuᵽayeeyu. Judíotatarã ĩᵽarimarã ᵽuri “Jesúrika bojariroka ᵽakirimajaroka sime”, ãñurã. Tuᵽarãte yi'yuka imarĩ, Moisés imaekakite jã'mekakaka, suᵽabatirã Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oekaoka yi'yuka ñime. \v 15 “Nimauᵽatiji reyairãte ate Tuᵽarãte õñia jariᵽe'rirũjerãñu”, ĩ'rãrimarã õ'õrã imarãte ãñu uᵽaka ãñuka ñime yiro'sioka. Ba'iaja baairã reyairãte, jia baarijayurã reyairãteoka i'suᵽaka kibaarãñu. \v 16 Suᵽa imarĩ jia oyiaja yibaariyaᵽayu, Tuᵽarã wãjitãji, ᵽo'imaja wãjitãjioka, yire oka imakoreka. \p \v 17 Ĩ'rãjẽ'rãmarĩa, aᵽea wejearã turitaᵽatirã, Jerusalénrã yiᵽe'rietaraᵽe. Torã ᵽe'rieyatirã wayuoka baairãte niñerũ yiᵽibaraᵽe. Suᵽabatirã Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeebaraka wa'iro'sia kiro'si torã yijoeĩjirũjeraᵽe. \v 18 Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iareka i'suᵽaka baabaraka ñimaraᵽaka ᵽoto ĩ'rãrimarã judíotatarã yire ĩatõᵽoraᵽarã. Yija tatarã ba'iaja nabaarijayua najũjeika uᵽakaja yibaawearaᵽaka ᵽoto, yire niatõᵽoraᵽe. I'sia ᵽoto rĩkimarã imaberaᵽarã ᵽo'imaja yika, suᵽabatirãoka, oka imaberaᵽaka. \v 19 Aᵽerã judíotatarã Asiaka'iakarã ᵽuri yire ĩatõᵽotirã oka ᵽo'ijiaraᵽarã. I'suᵽaka imarã imarĩ “Oka kire ima”, ãrĩwa'ri, bojarĩ ni'tarũ maekakaja. \v 20 Bojarĩ ni'tabesarãkareka, ĩrã õ'õrã imarãja bojarũ. Ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakarĩmi rõ'õjĩrãja seyawa'yu ruᵽu Jerusalénrã yija judíotatarã ĩᵽarimarã imatiyaitata wãjitãji yimajaroka nare yibojaraᵽaka be'erõ'õ. Õ'õrã imarã, sã'mitiraᵽarã imarĩ “Ikuᵽaka Ᵽablote ba'iaja baaraᵽe”, ãrĩwa'ri yijare nabojajĩkareka jia simajĩñu. \v 21 Aᵽeyari “Reyariᵽotojo ate õñia jariᵽe'rirãñurã ᵽo'imaja”, ika takaja jãjirokaᵽi torã ñarãᵽaka ã'mitiritirãja “Oka kire ima”, mija ãñuje'e,— Ᵽablote ãrĩka. \p \v 22 Jesúre ᵽo'imajare ã'mitiriᵽẽaika majaroka õrĩtikaki Félixre imaeka imarĩ ikuᵽaka nare kẽrĩka: \p —I'tojĩrãja ña'mitirirãñu ruᵽu. Surara ĩᵽamaki Lisiare etarãka ᵽoto, “Oka kire ima, oka imabeyua kiro'si”, ñarĩrãñu,— Félixre ãrĩka. \p \v 23 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka surara ĩᵽamakire kẽrĩka: \p —Wẽkomaka imariwi'iarã Ᵽablote mija ĩarĩᵽe. Torã tĩmarĩji kire mija baa'si. Kijeyomarãre etarãkareka kire najeyobamaka mija jãjibaa'si,— kẽrĩka. \p \v 24 I'sia wãrĩwa'ri aᵽerĩmirõ'õjĩrã be'erõ'õ Félixre etaeka ate kirũmu Drusilaᵽitiyika. Judíotatako koimaeka. Torã eyatirã Ᵽablote kiakarũjeka. Ketaeka ᵽoto, Jesucristore ã'mitiriᵽẽarikakaka kibojamaka Félixre ã'mitirika. \v 25 Ikuᵽaka Ᵽablote kire bojaeka: “ ‘Jia ĩ'rãtiji ᵽuᵽajoawa'ri i'suᵽaka mija imabe’, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte mare bojayu. Ba'iaja baarika mare jitoko'omakaja ba'iaja baabekaja maimajĩñu. Ĩ'rãrĩmi ba'iaja mabaaika waᵽa Tuᵽarãte mare jẽñerãñu”, Ᵽablote ãrĩka. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, Félixre ᵽuᵽataeka. \p —Me'ᵽe ruᵽu. Dakoa baabekaja ñimarãñurĩmi ate mire yakarãñu i'siakaka rĩkimabaji ña'mitiyaokaro'si,— Ᵽablote kẽrĩka. \p \v 26 “Niñerũ yire kĩjirãkareka, kire yija'atarãñu”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri, ñemeaja Ᵽablote kiakaeka, kika jairã. I'suᵽaka simako'omakaja kiyaᵽaeka uᵽakamarĩa Ᵽablote baaeka. \v 27 I'suᵽaka kibaayukã'ãja ĩ'ᵽakuri wejejẽ'rãka so'rika. I'sia be'erõ'õ ĩᵽi kimaekareka Félixre ᵽorika. Suᵽabatirã Ᵽorcio Festo wãmeiki kiõ'toarã ĩᵽi jãikaki. Félix ĩᵽamaki kimaeka kiᵽorirã baaeka ruᵽu judíotatarãᵽitiyika jia imarika yaᵽawa'ri Ᵽablote kija'ataberika ruᵽu. \c 25 \s1 Festo wãjitãji Ᵽablote jaika \p \v 1 Festo ĩᵽi imarĩ kikãkaeka be'erõ'õ maekarakarĩmi simaeka ᵽoto Cesareaᵽi imatirã Jerusalénrã turirĩ ke'rika. \v 2 Torã keyaeka ᵽoto kurarãka ĩᵽamarã suᵽabatirã, judíotatarã ĩᵽarimarã imatiyairã “Oka ima Ᵽablote”, ãrĩwa'ri Festore bojarĩ netaeka. \p \v 3 —Jia yijare mibaabe. Õ'õ Jerusalénrã Ᵽablote etaerã kire miakaᵽũabe,— ãrĩwa'ri Festore naᵽakatarika. \p Saruᵽubaji natiyiaja ikuᵽaka najaika simamaka: “Ᵽablote kiakarãka ᵽoto ma'a ñe'metãjirõ'õrã kire majããye'e.” \v 4 I'suᵽaka naᵽakã'ã, ikuᵽaka Festore nare ãrĩka: \p —Cesarearã wẽkomaka imariwi'iarã Ᵽablote ime. “Suᵽa imarĩ ñojimarĩji yiᵽuᵽayariji torã ya'rirãñu”, ñarĩᵽuᵽajoayu. \v 5 Yika na'rirũ ĩ'rãrimarã ĩᵽarimarã mijaka imarã. Oka kire imarãkareka ᵽuri, yika a'ritirã, “Oka kire ima”, narĩrũ,— Festore nare ãrĩka. \p \v 6 Ĩ'ᵽaᵽitarakarĩmi Jerusalénrã imatirã, Cesarearã Festore ᵽe'riwa'rika ate. Aᵽerĩmi oka jieriwi'iarã ke'rika. Torã eyatirã Ᵽablote kiakaeka. \v 7 Ᵽablote kãkaeyaeka ᵽoto judíotatarã Jerusalénᵽi i'taekarãte kiᵽõ'irã narãkutorirĩkaeka. “Rĩkimakaja oka kire ima”, ãrĩkoᵽeriᵽotojo, “I'siakaka oka kire ima”, narĩwaᵽu'awãrũberika. \v 8 I'suᵽaka naᵽakã'ã ã'mitiritirã, “Oka yire imabeyua”, ãrĩwa'ri ikuᵽaka Ᵽablote ãrĩka: \p —Yija judíotatarãte jã'meika ã'mitiriᵽẽabeyukamarĩki ñime. Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã ba'iaja baarĩ kãkaberaᵽaki yi'i. Suᵽabatirã Ĩᵽi Césarte\f + \fr 25:8 \ft El emperador de Roma\f* yi'ribeyukamarĩki yi'i,— Ᵽablote ãrĩka torã ã'mitiriruᵽaekarãte. \p \v 9 Judíotatarãka jia imarika yaᵽawa'ri, ikuᵽaka Ᵽablote kijẽrĩaeka Festo: \p —¿Yaje Jerusalénrã me'ririyaᵽayu? Jerusalénrã ᵽo'imajare ĩarãka wãjitãji, “¿Yaje oka mire ima?”, ãrĩwa'ri yijẽrĩarika, “¿Yaje miyaᵽayu?”,— Festore kire ãrĩka. \p \v 10 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, ikuᵽaka Ᵽablote yi'rika: \p —Jẽno'o. Õ'õrã miwãjitãji yirĩkame “Oka mire imabeyua, oka ima miro'si”, yire meñaokaro'si. I'suᵽaka õ'õrã baarimaji Ĩᵽi Césarte mire imarũjemaka, õ'õrãja yire mijẽrĩabe. Judíotatarãte ba'iaja yibaaberaᵽaka jia miõñu. \v 11 Ba'iaja yibaaeka miõrĩrãkareka ᵽuri, yire mijããrũjebe. “Yire mijããrũjea'si”, ãrĩberijĩki yi'i. “Oka kiro'si ima”, yireka nokabaaika ritamarĩa simarãkareka, ĩ'rĩkaoka judíotatarã ᵽõ'irã yire mija ᵽũatawãrũberijĩñu. Suᵽa imarĩ, Ĩᵽi César kiᵽuᵽakarãja, “Oka mire ima, oka mire imabeyua”, yire kẽrĩrika yiyaᵽayu,— Ᵽablote ãrĩka Festore. \p \v 12 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, kire jaijeyobaarimajaka Festore jaika. Suᵽabatirã ikuᵽaka Ᵽablote kẽrĩka: \p —Suᵽa sime, “Ĩᵽi Césare yire ãrĩrika yiyaᵽayu”, meᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, kiᵽõ'irã mire yija ᵽũatarãñu,— Festore kire ãrĩka. \s1 Ĩᵽi Agriᵽare ĩaeka wãjitãji Ᵽablote jaika \p \v 13 I'sia wãrĩwa'ri aᵽerĩmirõ'õjĩrã ĩᵽi imatiyaiki Agriᵽa wãmeiki kibe'erõ'õkako Bereniceᵽitiyika, Cesarearã neyaeka. Festore mamaka ĩᵽi jãika simamaka, “Jia mimabe”, kire ãrĩrĩ na'rika. \v 14 Ñoaᵽañaka torã imatirã Ᵽablo majaroka Festore bojaeka ĩᵽi Agriᵽare. \p —Ĩᵽi Félixre imaeka ᵽoto wẽkomaka imariwi'iarã ĩ'rĩkate kitaeka, õ'õrãja kime ruᵽu. \v 15 Jerusalénrã ñimaraᵽaka ᵽoto kurarãka ĩᵽamarã suᵽabatirã judiorãka ĩᵽarimarã, “Oka kire imamaka kire majããjĩkareka jia simajĩñu”, yire narãᵽe. \v 16 Ikuᵽaka nare yiyi'raᵽe: “Yija Romatatarãte jã'meika ikuᵽaka sime: ‘Oka kire ima’, ãñurã wãjitãji rĩkamaᵽaraka, ‘Ikuᵽaka simamaka, oka yire imabeyua’, nare kẽrĩbeyukaji kire jããrika imabeyua”, nare ñarĩka. \v 17 Suᵽa imarĩ õ'õrã judíotatarãte etaraᵽaka ᵽoto, yiba'eberaᵽe. Aᵽerĩmi ĩᵽarimarãre oka jieirõ'õrã naka eyatirã, Ᵽablote yakarũjeraᵽe. \v 18 Yiᵽuᵽarõ'õᵽi, “ ‘I'siakaka ba'iaja baaraᵽaki kime’, õ'õrã etairã judíotatarãte kireka ãrĩrãñu je'e”, ñarĩᵽuᵽajoakoᵽeraᵽe. I'suᵽakamarĩa simaraᵽe. Aᵽeakaka oyiaja kire nokabaaraᵽe. \v 19 “Tuᵽarãte yija jiyiᵽuᵽayeerijayu uᵽaka yi'ribeyuka kime”, ãrĩwa'ri “Oka kire ima”, kireka narãᵽe. Suᵽabatirã ĩ'rĩka Jesús wãmeikireka “Reyakoᵽeriᵽotojo ate õñia kijariᵽe'rika”, Ᵽablote ãᵽakã'ã kire nokabaaraᵽe. I'sia takaja nabojaraᵽe. \v 20 Marãkã'ã i'siakaka nare jẽrĩawãrũberiwa'ri ikuᵽaka Ᵽablote yijẽrĩaraᵽe: “ ‘Jerusalénrã, oka kire ima, oka kire imabeyua’, ãrĩwa'ri, oka najieirõ'õrã ¿yaje me'ririyaᵽayu?”, kire ñarĩkoᵽeraᵽe. \v 21 “Jẽno'o, Romakaki ĩᵽi César, ‘Oka kire ima, oka kire imabeyua’, yire kẽrĩrika yiyaᵽayu”, Ᵽablote ãrãᵽe. I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, “Romawejearã kiᵽõ'irã mire yiᵽũatarãkarõ'õjĩrã wẽkomaka imariwi'iarã mimarãñu ruᵽu”, kire ñarãᵽe,— Festore ãrĩka Agriᵽate. \p \v 22 Suᵽa imarĩ ikuᵽaka Agriᵽate ãrĩka Festore: \p —Yi'ioka Ᵽablote jairika ã'mitiriyaᵽaiki.— \p —Jee, waeroka bikitojo kijaimaka mia'mitirirãñu,— Festore kire ãrĩka. \p \v 23 Suᵽa imarĩ bikitojo Agriᵽa, Bereniceᵽitiyika, Ᵽablote jaimaka ã'mitirirĩ neyaeka. Torã eyatirã “Tẽrĩrikaja imatiyairã nime”, ᵽo'imajare ãrĩᵽuᵽajoaokaro'si jía jariroaka waᵽajã'rĩakaka jããtirã, rẽrĩrũki wi'iarã nakãkaeka. Surararãka ĩᵽamarãᵽitiyika, suᵽabatirã i'sia wejeareka ĩᵽarimarã imatiyairãᵽitiyika nakãkaeka. Nakãkamaka ĩatirã, Festore akarũjeka Ᵽablote. \v 24 Ᵽablote etamaka ĩatirã, torã rẽrĩtirã imaekarãte ikuᵽaka Festore ãrĩka: \p —Ñiᵽamaki Agriᵽa, suᵽabatirã yijaka rẽrĩtirã imarã, mija ĩabe, ĩ'ĩ kime Ᵽablo. Rĩkimarãja judíotatarã “Oka kire imamaka, kireyaᵽajĩñu”, ãrĩwa'ri akaserebaraka kire nokabaarijayu yire, Jerusalénrã suᵽabatirã õ'õ Cesarearãoka. \v 25 Yiᵽuᵽajoaikareka, oka imatiyaika imabeyua kiro'si. Suᵽa imarĩ “Kireyaᵽarũ”, ñarĩwãrũbeyu. “Maiᵽamaki César wãjitãji, ‘I'siakaka oka mire ima, i'sia oka mire imabeyua’, yire kẽrĩrika yiyaᵽayu”, kẽrãᵽaka uᵽakaja “Ĩᵽi ᵽõ'irã kire yiᵽũatarãñu”, ñarĩᵽuᵽajoayu. \v 26 “I'siakaka Ᵽablote oka imatiyaika”, ãrĩwa'ri ñiᵽamakiro'si ᵽaᵽera yo'owãrũbeyu. Suᵽa imarĩ Ᵽablote yakako'o, kire mijẽñaokaro'si rita bojarikareka ñiᵽamaki Agriᵽa. I'suᵽaka mijẽrĩarãka be'erõ'õ i'sia oka ã'mitiritirã ĩᵽi César ro'si yo'orãñu. \v 27 Waᵽuju “I'siakaka oka kire ima”, ãrĩwãrũberikoᵽeriᵽotojo, Ᵽablote yiᵽũatajĩka waᵽuju õrĩᵽũabeyuka uᵽaka yibaajĩñu,— Festore kire ãrĩka.\fig |src="CN02036b.tif" size="span" ref="Hechos 25.23—26.32" \fig* \c 26 \s1 “Yibojaika mia'mitiᵽe, ĩᵽi Agriᵽa”, Ᵽablote ãrĩka \p \v 1 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, Ᵽablote kijairũjeka Agriᵽa. \p —Miõñu uᵽakaja, “Oka yire imabeyua”, ãrĩwa'ri mibojabe,— kẽrĩka. \p I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiritirã, Ᵽablote kiᵽitaka mi'mataeka jiyiᵽuᵽaka ĩᵽire õrĩwa'ri. Suᵽabatirã ikuᵽaka kijaika mae: \p \v 2-3 —Ñiᵽamaki Agriᵽa, mia'mitiyaokaro'si jĩjimakaᵽi yijairã baayu. Yija judíotatarãte baarijayua jia miõñu. Ᵽuᵽajoatirã yija jaikaoka jia miõñu. Suᵽa imarĩ judíotatarãte, “Oka kire ima”, ãñuakaka mae sayibojaerã baayu. Jia jajumarĩaja ritaja yibojaika mia'mitiᵽe,— Ᵽablote kire ãrĩka. \p \v 4 —Yitã'omaja judíotatarã ritaja ñimaeka mirãka õñurã nime. Yiwejeareka me'rĩ ñimaeka suᵽabatirã Jerusalénrã ñimataᵽaeka mirãkaoka jia noñu. “Me'rãrĩrãja mañekiarãte baaroyika uᵽakaja kiyi'rika”, yireka nañu ruᵽu. \v 5 Yitatarã fariseokaka ᵽuᵽajoairã, ĩ'rã imarã tẽrĩrikaja Moisés imaekakite jã'meroyikakaka yi'yurã. Me'rĩ ñimaeka ᵽotorãja fariseokaka naᵽuᵽajoaika yiᵽuᵽajoaroyika. “I'suᵽaka kimaroyika”, narĩjĩka, rita sime. \v 6 “Reyairãte ate õñia yijariᵽe'rirũjerãñu”, ãrĩwa'ri Tuᵽarãte bojaᵽũaeka yija ñekiarãte. Mia, i'suᵽaka yiᵽuᵽajoamaka, “Oka kire ima”, ãrĩwa'ri õ'õrã yire ne'era'ayu. \v 7 “Tuᵽarãte ãrĩka uᵽakaja kibaarãñu”, ãrĩwa'ri nata'ayu judíorãka ĩ'ᵽoũ'ᵽuarãe'earirakatata imarã. Suᵽa imarĩ ĩmi, ñamioka Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽayeebaraka nime. Nuᵽakaja i'siakaka yiᵽuᵽajoako'omakaja “Oka kire ima”, yireka nañu. \v 8 “Reyairãte õñia Tuᵽarãte jariᵽe'rirũjerãñu”, ãñurã imariᵽotojo ¿dako baaerã “Jesúre õñia jariᵽe'riberika”, mija ãñu je'e, judíotatarã õ'õrã imarã?— Ᵽablote ãrĩka. \s1 “Jesúre yi'yurãte ba'iaja yibaaraᵽe ruᵽu”, Ᵽablote ãrĩka \p \v 9 Aᵽea ikuᵽaka Ᵽablote jaika: \p —“Jesús Nazaretkakire ã'mitiriᵽẽairãte ba'iaja yibaaᵽarũ”, ñarĩroyiraᵽe ruᵽu mamarĩ. \v 10 I'suᵽaka yiᵽuᵽajoaraᵽaka uᵽakaja yibaaraᵽe Jerusalénrã. Kurarãka ĩᵽamarãre jã'memaka, Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte wẽkomaka imariwi'iarã yitarũjeroyiraᵽe. Jesúre yi'yurãte najããmaka, “I'suᵽaka mabaaᵽajĩñu”, ñarĩᵽuᵽajoaraᵽe yiro'si. \v 11 Ĩ'rãkurimarĩa Jesúre ã'mitiriᵽẽairãte ba'iaja yibaaraᵽe, “Jesúre yi'ribeyurã yija ime”, narĩrũ ãrĩwa'ri. Ritaja judíorãkare rẽrĩriwi'irã nare e'ekãkatirã i'suᵽaka ba'iaja nare yibaaroyiraᵽe. Suᵽabatirã, jimarĩa nare boebariwa'ri aᵽewejearã ya'raᵽe ba'iaja nare baaokaro'si. \s1 “Ikuᵽaka Jesúre yiyi'riũ'muraᵽe”, Ᵽablote nare ãrĩka \r (Hch 9.1-19; 22.6-16) \p \v 12 Kurarãka ĩᵽamarãre jã'meika yi'riwa'ri i'suᵽaka baarĩ Damascowejearã ya'raᵽe. \v 13 Ñiᵽamaki Agriᵽa, ma'aᵽi ya'ririjaraᵽaka ᵽoto, aiyate tẽrĩwa'ribaji jãjia yaaboaika ñiaraᵽe ĩmiñe'metãji seyawa'raᵽaka ᵽoto. I'suᵽaka yaaboaraᵽaka ããtika yire jããta'araᵽaka suᵽabatirã yika a'raᵽarãteoka. \v 14 Suᵽa imarĩ yija imarakamarãja yija ña'rãᵽe ka'iarã. Suᵽabatirã hebreo okaᵽi ikuᵽaka yire sajaimaka ña'mitiraᵽe: “Saulo, Saulo, ¿dako baaerã ba'iaja yire mibaarijayu?”, ãrĩwa'ri sajaikoraᵽe ĩmiᵽi. “I'suᵽaka mibaakoᵽeika miᵽo'iaja ba'iaja mibaayu. Ᵽota miterujĩkareka, mire sayi'arãñu. I'suᵽaka baariuᵽaka mibaayu”, ãrĩwa'ri yire sajaikoraᵽe. \v 15 I'suᵽaka sajaimaka, “¿Maki mime je'e Ñiᵽamaki?”, ñarãᵽe. I'suᵽaka ñaᵽakã'ã ikuᵽaka Maiᵽamakire yire ãrãᵽe: “Yi'iji oka ñime, Jesús ba'iaja mibaaiki. \v 16 Mimi'mirĩkabe. ‘Yiyaᵽaika uᵽakaja kibaarũ’, ãrĩwa'ri, miᵽõ'irã yiᵽemakotowiyu. Suᵽa imarĩ yimajaroka ᵽo'imajare mibojaᵽibarãñu. Maekaka miaika, suᵽabatirã ñamajĩ mire yibearũkiaoka ᵽo'imajare mibojaᵽibarãñu. \v 17 Judíotatarã, suᵽabatirã judíotatamarĩrã imarãte mire jããrika ri'karãka ᵽoto mika ñimarãñu. ‘Ritaja ᵽo'imajare yimajaroka Ᵽablote bojarũ’, ãrĩwa'ri naᵽõ'irã mire yiᵽũatayu. \v 18 Naᵽõ'irã mire yiᵽũatayu, aᵽeuᵽaka naᵽuᵽajoaokaro'si. Suᵽa imarĩ ᵽakirimajaroka yi'ribekaja, rita imakaka norĩwãrũrãñu. Suᵽabatirã Satanáre ĩ'rãᵽẽ'rõtorãja baatirã, Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja nabaarãñu. I'suᵽaka Tuᵽarãte na'mitiriᵽẽarãka ba'iaja nabaakoᵽeika kiye'kariarãñu. Suᵽa imarĩ kirirã nimajiᵽarãñu”, ãrĩwa'ri yire sajaikoraᵽe,— Ᵽablote ãrĩka Agriᵽate. \s1 “Jesúre jã'meraᵽaka simauᵽakaja yiyi'raᵽe”, Ᵽablote ãrĩka \p \v 19 —Ñiᵽamaki Agriᵽa, i'suᵽaka ĩmiᵽi kijaimaka ã'mitiriwa'ri, kẽrãᵽaka uᵽakaja Jesúre yiyi'raᵽe. \v 20 Kẽrãᵽaka uᵽakaja Damascokarãre Jesúrika bojariroka yibojaũ'muraᵽe. I'sia be'erõ'õ Jerusalénkarã Judea ka'iakarãre nimauᵽatiji, suᵽabatirã judíotatamarĩrãteoka kimajaroka yibojataᵽaraᵽe. “Ba'iaja mija baaika ja'atatirã, Tuᵽarãte yaᵽaika uᵽakaja mija ᵽuᵽajoabe. Suᵽabatirã jia baabaraka mija imabe, ‘Tuᵽarãte yi'yurã nime’, aᵽerãte ãrĩwãrũokaro'si”, nare ñarãᵽe. \v 21 I'suᵽaka yibojamaka ã'mitiriwa'ri, Tuᵽarãte jiyiᵽuᵽaka õrĩriwi'iarã judíotatarãte yire ñi'araᵽe. Suᵽabatirã yire najããriyaᵽaraᵽe. \v 22 I'suᵽaka nabaariyaᵽako'omakaja, Tuᵽarãte yire jeyobaaraᵽe. Maekakaoka Tuᵽarãte yire jeyobaayu ruᵽu. Suᵽa imarĩ õ'õrã ᵽo'imaja imatiyarimajare, suᵽabatirã waᵽuju imabayurãteoka Tuᵽarãrika yibojayu. “I'suᵽaka simarãñu”, Moisés imaekakite bojatika uᵽakaja, suᵽabatirã Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare bojatika uᵽakaja i'siakaka mijare yibojayu. \v 23 Moisés suᵽabatirã Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajaoka ikuᵽaka narĩka: “Tuᵽarãte ᵽũatarãñuka ba'iaja jũatirã, reyarũkika. Iki imarãki reyakoᵽeriᵽotojo mamarĩji õñia jariᵽe'rirãki. Ate õñia jariᵽe'ritirã Judíotatarã, judíotatamarĩrãteoka kitããrũkia nare kiõrĩrũjerãñu”, ãrĩwa'ri no'oeka. Nabojaeka uᵽakaja simaraᵽe,— Ᵽablote nare ãrĩka. \s1 Cristore kiã'mitiriᵽẽaokaro'si Agriᵽate jaiẽjeriyaᵽaekaki Ᵽablo \p \v 24 I'suᵽaka “Oka yire imabeyua”, ãrĩwa'ri Ᵽablote jaiyukã'ãja jãjirokaᵽi Festore jaita'taeka, \p —¡Waᵽuju jaiwejabiyuka mime Ᵽablo! Tẽrĩtaka ᵽaᵽera miwãrũeka simamaka rukubaka miᵽuᵽajoayu,— Festore kire ãrĩka. \p \v 25 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, ikuᵽaka Ᵽablote yi'rika: \p —Jẽno'o ñiᵽamaki Festo, waᵽuju jaiwejabiribeyuka yi'i. Jia ᵽuᵽajoatirã yijaiyu, suᵽabatirã ritaitaka oyiaja sime. \v 26 Maiᵽamaki Agriᵽa, yijaikakaka jia õrĩᵽũaiki. Suᵽa imarĩ kĩkirimarĩaja i'siakaka kiwãjitãji yijaiyu. Wããrõ'õrãja Jesúre wãrõeka, i'suᵽakajaoka ᵽo'imajare kijeyobaaeka. Suᵽa imarĩ Jesús majaroka nimauᵽatiji ᵽo'imajare ã'mitiriᵽataika uᵽakaja, ikioka sã'mitiriᵽataraᵽaki ñarĩᵽuᵽajoayu,— Festore kẽrĩka. \p \v 27 —Ñiᵽamaki Agriᵽa, Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare bojaeka ¿yaje mia'mitiriᵽẽayu? “Sã'mitiriᵽẽaiki kime”, mireka ñarĩᵽuᵽajoayu,— Ᵽablote kire ãrĩka. \p \v 28 —¿I'suᵽaka yire mijaikajĩkaᵽi “Jesúre kiã'mitiriᵽẽarãñu”, yireka merĩᵽuᵽajoayu bai?— Agriᵽate ãrĩka. \p \v 29 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, ikuᵽaka Ᵽablote kire ãrĩka: \p —Rĩkimaka majaroka yijaijĩka, kũᵽajĩ yijaijĩkaoka, miro'si Tuᵽarãte yijẽñeyu. Suᵽabatirã õ'õ yijaika ã'mitiyurã ritajaro'si Tuᵽarãte yijẽñeyu, Jesúre ña'mitiriᵽẽaika uᵽaka mija ã'mitiriᵽẽaokaro'si. I'suᵽaka simako'omakaja yuᵽaka ᵽerumijiaᵽi ᵽi'ᵽekarã mija imarika yiyaᵽabeyu,— Ᵽablote nare ãrĩka. \p \v 30-31 I'suᵽaka kẽrĩka be'erõ'õ Agriᵽa, Festo, Berenice torã nimaeka uᵽatiji aᵽerõ'õrã na'rika, ikuᵽaka natiyiaja jaiokaro'si: \p —Dakoa oka imabeyua kiro'si. Suᵽa imarĩ “Kireyaᵽarũ”, maki kireka ãrĩberijĩki. I'suᵽakajaoka wẽkomaka imariwi'iarãoka kimaberijĩñu,— narĩka. \p \v 32 Suᵽa imarĩ Agriᵽate ikuᵽaka ãrĩka Festore: \p —“Ĩᵽi César ᵽõ'irã oka jierika yiyaᵽayu”, kẽrĩberirikareka, maekaka kire maja'atajĩñu imakoᵽeyu,— kire kẽrĩka. \c 27 \s1 Romawejearã Ᵽablote naᵽũataeka \p \v 1 Torãjĩrã mae, “Ᵽablote, suᵽabatirã kika wẽkomaka baariwi'iarã imarãteoka Italiaka'iarã maᵽũatajĩñu”, ĩᵽarimarãre ãrĩka ᵽoto surara ĩᵽamaki Julio wãmeikite Italiaka'iarã yijare ne'ewa'rirũjeraᵽe.\f + \fr 27:1 \ft El uso de “nosotros” (yijare) indica que el autor Lucas estaba presente con Pablo hasta versículo 28.16.\f* Ĩᵽi César surara wãmeitatarã ĩᵽamaki kimaraᵽe. \v 2 Suᵽa imarĩ Adramitio wãmeika wejeaᵽi i'taeka waᵽururã jãitirã yija a'riũ'muraᵽe ate. Asia ka'iareka ima wejea ᵽaᵽitaka turitaᵽarĩ a'yua simaraᵽe i'sia waᵽuru. Ĩ'rĩka Aristarco wãmeikite yijaka a'raᵽe. Macedonia ka'iarã Tesalónica wejeakaki kimaraᵽe iki. \v 3 Cesareaᵽi yija a'raᵽe. Aᵽerĩmi Sidónwejearã yija eyaraᵽe. Torã eyatirã jia Ᵽablote ĩawãrũwa'ri jia Juliore kire baaraᵽe. I'sia wejeareka imarã kijeyomarãre Ᵽablote ĩarika yaᵽamaka jãjibaaberaᵽaki Julio, “Kire jariwa'yua, ba'irĩjia kire nijirãñu je'e”, ãrĩwa'ri. \v 4 Sidónᵽi yija o'raᵽaka ᵽoto jãjia wĩrõa yijare baeraᵽaka. Wãjia a'riwãrũberiwa'ri Chiᵽre wãmeika jũmurika jãjitaka wĩrõa baeberaᵽaka ᵽẽ'rõtoᵽi yija o'raᵽe. \v 5 Ciliciaka'ia, Ᵽanfiliaka'ia, wãjitãji yija o'raᵽe. Toᵽi o'ritirã Liciaka'iarã Mira wãmeika wejearã yija eyaraᵽe. \p \v 6 Torã eyatirã surara ĩᵽamaki Julio Italiaka'iarã a'yua ĩ'rãkũmu waᵽuru kĩatõᵽoraᵽe. Alejandríakaka simaraᵽe i'sia waᵽuru. Sarã yija jãiraᵽe saᵽi a'yaokaro'si. \v 7 Jãjia wĩrõa baemaka, ĩ'rãrĩmimarĩa a'ritirã, ka'wisi be'erõ'õ Cnido wãmeika wejea ko'aᵽito yija eyaraᵽe. Wãjitãji sayija o'ritaᵽaraᵽe. Yija a'raᵽaka wãjitãji jãjia wĩrõa baemaka, wãjia yija a'riwãrũberaᵽe. Wejerĩrĩka ᵽẽ'rõtorã tẽrĩwa'ritirã Salmona wãmeika wejearã yija o'raᵽe. Suᵽabatirã Creta wãmeika jũmurika, wĩrõa rãrĩta'airõ'õᵽi yija a'ririjaraᵽe. \v 8 Toᵽi rãkuwa'ritirã, ka'wisi be'erõ'õ Lasea wãmeika wejewã'tarã, Buenos Ᵽuertos nawãmeyeeirõ'õrã yija eyaraᵽe. \p \v 9 Ĩ'rãrĩmimarĩa sajaritiraᵽe yija a'riũ'muraᵽaka be'erõ'õ. Ᵽu'ea koyiaja sajariwa'raᵽaka simamaka werika simaraᵽe riaᵽakiaka mae. Suᵽa imarĩ ikuᵽaka Ᵽablote nare okajããraᵽe: \p \v 10 —Yijeyomarã yiᵽuᵽajoaikareka õ'õᵽi mo'yua, werika simarãñu maro'si. Waᵽuru ña'mirãka, suᵽabatirã waruakaoka ña'miᵽatarãka je'e. Maririrãñu je'e aᵽeyari,— Ᵽablote nare ãrãᵽe. \p \v 11 I'suᵽaka kẽrĩko'omakaja surara ĩᵽamakire kire ã'mitiriᵽẽaberaᵽe. Waᵽuru ĩᵽamaki, suᵽabatirã waᵽuru temarĩkarimajire takaja kiã'mitiriᵽẽaraᵽe. \v 12 “Ᵽu'ea simarãka ᵽoto marakajeᵽããbesarãñu õ'õrã”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri, i'sia ᵽaᵽitakarã ᵽu'ea nare o'ririka aᵽerãte yaᵽaberaᵽe, yijaka a'raᵽarã. Suᵽa imarĩ “Fenicewejearã Cretajũmurikarã ma'riye'e. Torã ᵽu'ea mareka o'rirũ”, narãᵽe. Ka'arirõ'õ ᵽañaka simamaka waᵽuru ᵽããrũkirõ'õrã jãjia wĩrõa baeberijĩka simaraᵽe. \s1 Werika wejea nare baaeka \p \v 13 Wejerĩrĩkaᵽi jãjimarĩa wĩrõa baemaka ĩawa'ri, “Fenicerã maeyarãñu je'e”, narĩᵽuᵽajoaraᵽe. I'suᵽaka ᵽuᵽajoatirã Creta jũmurika rijeᵽẽ'rõtoᵽi yija rãkuũ'muraᵽe ate. \v 14 I'sia be'erõ'õ no'ojĩrãmarĩaja jãjitaka ma'karoka ᵽẽ'rõtoᵽi waᵽururã wĩrõa eiũ'muraᵽaka. Jãjia wĩrõa Nordeste wãmeika simaraᵽe. \v 15 Jãjia wĩrõa waᵽuru baemaka wãjitãji yija a'riwãrũberaᵽe. Suᵽa simamaka wĩrõa e'ewa'raᵽaka uᵽakaja yija a'raᵽe mae. \v 16 Kũᵽajĩka jũmurika Cauda wãmeika rãrĩta'aiᵽẽ'rõtoᵽi jãjitaka baetiyabeyurõ'õ yija o'raᵽe. Suᵽa imarĩ ka'wisi be'erõ'õ kũmumakarãka naji'abaawa'raᵽaka ne'eraᵽe. Waᵽurureka sayieᵽããtirã sanaᵽi'ᵽeraᵽe. \v 17 Sanamaajããraᵽaka be'erõ'õ ᵽãukãrõaᵽi waᵽuru naᵽi'ᵽeraᵽe jiyia sañi'aokaro'si, wĩrõa baemaka saña'mia'si ãrĩwa'ri. I'sia be'erõ'õ, “Sirte wãmeika ᵽõ'sirõ'õrã wĩrõa baeᵽũatarãkareka ᵽuri saweriᵽañarañu”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri, wĩrõa sarã eirũkia sayaᵽãia narueraᵽe mae, waᵽuru jãjia turikoreka. Suᵽa imarĩ wĩrõa baeᵽũataraᵽaka uᵽakaja yija a'raᵽe mae. \v 18 Suᵽa imarĩ aᵽerĩmi wĩrõa jãjia baetẽatamaka, waᵽurureka imaraᵽaka waruaka riaᵽakiakarã nabareũ'muraᵽe wiibaaᵽañaka sajayaokaro'si. \v 19 Aᵽerĩmi ate waᵽurureka imaraᵽaka ᵽãukãrõa, sayaᵽãia, waᵽuru tuarũkia ba'irĩjia riaᵽakiakarã nabareraᵽe. \v 20 Ĩ'rãrĩmimarĩa jimarĩ okoa ũmakaka imamaka, tã'ᵽia, aiyakaoka õiberaᵽaka. Suᵽabatirã yijare jãjia wĩrõa eimaka, “Õñia imaberijĩka maime”, yija ãrĩᵽuᵽajoaraᵽe. \p \v 21 Ĩ'rãrĩmimarĩa ba'abekaja yija imaraᵽe. Suᵽa imarĩ i'suᵽaka simamaka ĩawa'ri mi'mirĩkatirã ikuᵽaka Ᵽablote jairaᵽe: \p —Creta ᵽaᵽitakarã yijairaᵽaka mija yi'ririkareka, ikuᵽaka ba'iaja majũaberijããraᵽe. Suᵽabatirã waᵽuru bitamarĩberijããraᵽaka, waruakaoka ririberijããraᵽaka. \v 22 Maekaka ᵽuri mija wayuᵽi'ria'si. Ika waᵽuru ririko'omakaja, ĩ'rĩkaoka makaki riribesarãñuki. \v 23 Ikuᵽaka sime: Ñiᵽamaki Tuᵽarã, kiyaᵽaika uᵽakaja yiyi'ririjayuka, ñami yiᵽõ'irã ángelte kiᵽũatako'o. \v 24 Yiᵽõ'irã eyatirã, ikuᵽaka yire kibojako'o: “Ᵽablo, mikĩkia'si. Romawejearã eyatirã ĩᵽi César wãjitãji, ‘Oka yire imabeyua’, kire merĩrãñu. Suᵽabatirã Tuᵽarãte mijẽñemaka mire kiã'mitiraᵽe. Suᵽa imarĩ mika waᵽuruᵽi a'yurã nimauᵽatiji tãrĩᵽatarãñurã”, ángelte yire ãrĩko'o. \v 25 Suᵽa imarĩ okajãjia mija imabe yijeyomarã. Tuᵽarãte yi'riwa'ri “Ángelte bojaika uᵽakaja simarãñu”, ñarĩᵽuᵽajoayu. \v 26 I'suᵽaka simako'omakaja, jũmurikarã waᵽuru eirãka ᵽoto torã matuirãñu,— Ᵽablote yijare ãrãᵽe. \p \v 27 Ĩ'ᵽakuri jẽrĩtarika seyawa'raᵽe Adriático wãmeika riaᵽakiakareka sayaᵽairõ'õrãja wĩrõa yijare baeᵽũataraᵽaka ruᵽu. I'siñami ñe'metãjirõ'õjĩrã, “Ka'iarã maeyaerã baayu”, waᵽuru tuarimajare ãrãᵽe. \v 28 Suᵽabatirã ñutakãrõaᵽi ãta kãrõbaatirã “¿No'ojĩrã ĩki sime?”, ãrĩwa'ri najẽrãbaaraᵽe. Treinta y seis metros rõ'õjĩrã ĩki simaraᵽe. Ñoaᵽañakarã ate najẽrãbaamaka veintisiete metros rõ'õjĩrã ĩki simaraᵽe. \v 29 Ãtarã eiwa'ri yija ñamia'si ãrĩwa'ri, botarakao wakaika ᵽota ᵽakiaka\f + \fr 27:29 \ft Ancla\f* ñutakãrõa ñoakaᵽi kãrõbaatirã waᵽuru itoᵽeᵽẽ'rõtoᵽi sanaña'metaraᵽe. Waᵽuru meñamaka sabaiᵽarũ ãrĩwa'ri i'suᵽaka nabaaraᵽe. I'suᵽaka baatirã ñojimarĩji sawãrĩrika yaᵽawa'ri Tuᵽarãte najẽñeraᵽe. \v 30 I'suᵽaka simeje waᵽuru tuarimajare ru'ririka ᵽuᵽajoaraᵽe. Suᵽa imarĩ waᵽuru ᵽũ'earã, wakaika ᵽota ᵽakiaka ña'metaerã nabaayu ãñu uᵽakaja kũmumakarãka nayieña'taraᵽe. \v 31 I'suᵽaka nabaamaka ĩawãrũwa'ri, surararãka suᵽabatirã niᵽamakireoka ikuᵽaka Ᵽablote bojaraᵽe: \p —Waᵽuru tuarimajare rurirãkareka, mija tãrĩwãrũbesarãñu,— surararãkare kẽrĩka. \p \v 32 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, kũmumakarãka ᵽi'ᵽekoᵽeka nayiita'ruiraᵽe, “Sõñu uᵽakaja sameñaᵽarũ”, ãrĩwa'ri. \p \v 33 Bikitojo ñamiji neiᵽuᵽurõ'õ ikuᵽaka Ᵽablote yijare ãrãᵽe: \p —Mija ba'abe ᵽañakama kũᵽajĩ. Ĩ'ᵽakuri jẽrĩtarika sajaritiyu, wayuᵽi'ᵽaraka, ba'abekaja mija ima. \v 34 Mae mija ba'abe ᵽañakama kũᵽajĩ. “Jia rikitubaritirã, mija tãrĩrãñu”, ãrĩwa'ri mijare yiba'arũjeyu. Mija wayuᵽi'ria'si. Ĩ'rĩkaoka mijakarã reyabesarãñurã,— Ᵽablote yijare ãrãᵽe. \p \v 35 Suᵽabatirã ᵽan e'etirã, “Jia mibaayu”, Tuᵽarãte kẽrãᵽe yija ĩaraᵽaka wãjitãji. Suᵽabatirã kũᵽajĩ ña'kata'arĩ e'etirã kiba'araᵽe. \v 36 I'suᵽaka kibaamaka ĩawa'ri, okajãjia yija jaraᵽe. Suᵽa imarĩ yija imarakamakiji sayija ba'araᵽe. \v 37 Doscientos setenta y seis rakamaki ᵽo'imaja yija imaraᵽe i'sia waᵽuruᵽi a'raᵽarã. \v 38 Yija ba'ariyaᵽaraᵽarõ'õjĩrã yija ba'araᵽe. Ba'aweatirã trigo nabareraᵽe, waᵽuru wiibaka jayaokaro'si. \s1 Waᵽuru ña'mika \p \v 39 Sawãrãᵽaka ᵽoto waᵽuru tuarimajare jũmurika ĩarikoᵽeriᵽotojo “I'suᵽaka wãmeika sime i'sia jũmurika”, narĩwãrũberaᵽe. I'suᵽaka simako'omakaja jũmuri ritakarã ᵽõ'sia õimaka ĩatirã, “Torã maᵽããye'e”, narĩᵽuᵽajoaraᵽe. \v 40 Suᵽa imarĩ wakaika ᵽota ᵽakiaka waᵽuru ñi'aokaro'si mamarĩ naña'metaeka nayiitataraᵽe. Suᵽa imarĩ ĩkirã okowatoᵽekarãja satuika. Suᵽabatirã waᵽuru temarĩkarũkia sarĩ'mekoreka naᵽi'ᵽekoᵽeka nakuteᵽateraᵽe ate sanatemarĩkaokaro'si. Suᵽabatirã wĩrõa eirũkia sayaᵽãia saruᵽurõ'õᵽi imaekato namiataraᵽe. Suᵽa imarĩ ᵽõ'siᵽẽ'rõtorã waᵽuru waawa'raᵽaka mae. \v 41 Torã sawaawa'raᵽaka ᵽoto koᵽakaja waᵽuru riarijerã eyaerã baaraᵽaka ᵽoto ᵽõ'siarã waᵽuru eitiraᵽe. Suᵽa imarĩ koᵽakaja saᵽũ'erõ'õᵽi ᵽõ'siarã sayairaᵽe. Marãkã'ã baatirã mo'riberijĩka simekã'ãja waᵽuru i'toᵽeᵽẽ'rõtoᵽi jãjia saᵽa'kumaka sawa'riũ'muraᵽe. \p \v 42 I'suᵽaka sabaamaka ĩawa'ri, wẽkomarãre najããerã baaraᵽe surararãka. “Nare majããᵽajĩñu, nabariru'ria'si ãrĩwa'ri”, narĩbu'araᵽe. \v 43 I'suᵽaka narĩko'omakaja surara ĩᵽamaki ᵽuri Ᵽablote õñia imarika yaᵽaraᵽaki. Suᵽa imarĩ kisurararãkare nare kijããrũjeberaᵽe. \p —Mija bariwãrũirã wãrũaja bariwa'ritirã riarijerã mija a'ᵽe mae,— kẽrãᵽe waᵽurureka imaraᵽarãte mamarĩ. \p \v 44 Suᵽabatirã aᵽerã bariwãrũbeyurãte, \p —Waᵽuru ᵽãimirãkaᵽi mija a'ᵽe,— kẽrãᵽe. Suᵽa imarĩ ĩ'rĩkaoka riririmarĩaja ka'iarã yija eyaᵽataraᵽe.\fig |src="CN02045b.tif" size="span" ref="Hechos 27.42-44" \fig* \c 28 \s1 Malta wãmeika jũmurikarã Ᵽablote turitaᵽaeka \p \v 1 Riarijerã eyatirã, “Malta wãmeika sime ika jũmurika”, yija ãrĩwãrũraᵽe mae. \v 2 I'sia ka'iakarã jia yijare baaraᵽarã. Okoa jaraᵽaka imarĩ, jijia simamaka ᵽeka naᵽẽ'araᵽe. I'suᵽaka baatirã, “Mija ᵽekajũᵽe”, yijare narãᵽe. \v 3 Suᵽa imarĩ ᵽeka ᵽõᵽoa Ᵽablote rẽaraᵽe. I'sia ᵽeka kisĩaraᵽaka ᵽoto ᵽeka jũ'rẽika ru'riwa'ri saᵽi ãñaka ᵽoraᵽaka. Kiᵽitakarã sakã'rĩjĩ'ĩaraᵽe. \v 4 Ãñaka kire kukumaka ĩatirã, i'sia ka'iareka imaraᵽarã ikuᵽaka natiyiaja najaibu'araᵽe: \p —Ᵽo'imajare jããrimaji kimarijiyu ĩ'ĩ. Suᵽa imarĩ riaᵽakiakarã kiriribeᵽakã'ã jiyiᵽuᵽaka moñuko\f + \fr 28:4 \ft La diosa de justicia\f* jia ᵽuᵽajoawa'ri ba'iaja kibaaika waᵽa kire koriatarũjeyu mae,— narãᵽe. \p \v 5 I'suᵽaka narĩko'omakaja Ᵽablo ᵽuri ᵽekaõ'toarã ãñaka terataraᵽaki. Dakoaoka kire baaberaᵽaka.\fig |src="CN02052b.tif" size="span" ref="Hechos 28.3-5" \fig* \v 6 Ritaja torã imaraᵽarã ᵽuri “Kire saᵽĩᵽirãñu je'e, suᵽabatirã ñojimarĩji kiᵽuᵽaririña'rĩrãñu je'e”, narĩkoᵽeraᵽe. I'sia be'erõ'õ ñoaka ta'akoᵽetirã kijĩrĩbeᵽakã'ã ĩawa'ri, aᵽe uᵽaka naᵽuᵽajoaraᵽe ate: “Majiyiᵽuᵽayeerijayuka ᵽo'imaja ᵽo'iaᵽi ña'rĩjãitirã ketayu mae”, narãᵽe. \p \v 7 Ᵽeka õ'towã'tarã simaraᵽe ĩ'rãkõ'rĩmato ka'ia jũmurikarã imarã ĩᵽamakirika. Ᵽublio wãmeiki kimaraᵽe iki. Kiwi'iarã yijare e'etoritirã maekarakarĩmi torã yija imaraᵽaka ᵽoto jimarĩ jia yijare kibaaraᵽe. \v 8 Torã yija imaraᵽaka ᵽoto Ᵽublio ᵽaki, yoyaka, joᵽirika ᵽitiyika kijĩrĩbayuraᵽe. Kiᵽõ'irã ĩarĩ Ᵽablote a'raᵽe. Kiᵽõ'irã eyatirã Tuᵽarãte kijẽñeraᵽe. Suᵽabatirã kiᵽitaka wãmarĩa imaraᵽaki ᵽemarã kija'aᵽearaᵽaka ᵽoto kijãjiraᵽe. \v 9 I'suᵽaka kibaamaka ã'mitiriwa'ri, i'sia jũmurikareka aᵽerã wãmarĩa imaraᵽarãte kiᵽõ'irã etaraᵽe. Suᵽa imarĩ wãmarĩa nima o'raᵽaka nareoka. \v 10 Yijare ã'mitiriᵽẽairã imarĩ, jia yijare nabaaraᵽe. Yija a'rirã baaraᵽaka ruᵽu ritaja yija ba'awa'rirũkia yijare nijiraᵽe dakoa jariwa'ririmarĩaja. \s1 Romawejearã Ᵽablote eyaeka \p \v 11 Maekarakamaki aiyaka i'sia jũmurikarã yija imaraᵽaka be'erõ'õ a'yaokaro'si waᵽururã yija jãiraᵽe ate. Ᵽu'ea o'yaokaro'si torã tuika simaraᵽe i'sia waᵽuru. Alejandría wãmeirõ'õᵽi i'taeka simaraᵽe. Saᵽũ'erõ'õᵽi, jẽrãka najiyiᵽuᵽayeeika Cástor, suᵽabatirã Ᵽólux ruᵽuko'a uᵽaka baaeka simaraᵽe. \v 12 I'sia waᵽuruᵽi a'ritirã Siracusa wãmeika wejea ᵽaᵽitakarã yija eyaraᵽe. Maekarakarĩmi torã yija imaraᵽe. \v 13 Toᵽi Regiowejearã yija eyaraᵽe. Wejerĩrĩkaᵽi wĩrõa baeraᵽaka jia yijare jeyobaaraᵽaka. Suᵽa imarĩ aᵽerĩmiji Ᵽozzuolirã eyatirã torã yija marãᵽe. \v 14 I'sia wejeareka aᵽerã Jesúre yi'yurãte yija ĩatõᵽoraᵽe. “Yija ᵽõ'irã ĩ'rãkuri jẽrĩtarika mija tuibe”, yijare narãᵽe. I'sia be'erõ'õ ma'aᵽi yija a'riũ'muraᵽe Romawejearã. \v 15 Romareka Jesúre yi'yurã yija a'raᵽaka õrĩweitirã nimaraᵽe. Yoe naro'si simako'omakaja ma'arã yijare torirĩ netaraᵽe. Ĩ'rãrimarã, Foro de Aᵽio wãmeika wejearã yijare toraᵽarã. Suᵽabatirã aᵽerã Tres Tabernas wãmeika wejearã yijare toraᵽarã. Torã nare ĩatõᵽotirã, “Jia mibaayu”, Tuᵽarãte kẽrãᵽe Ᵽablo. Suᵽa imarĩ jia jĩjimakaᵽi okajãjia kimaraᵽe. \v 16 Romarã yija eyaraᵽaka be'erõ'õ wẽkomaka imariwi'iarã Ᵽablote nataberaᵽe. Kiyaᵽaika uᵽakaja kiro'siji wi'iarã kire nimarũjeraᵽe. Torã ĩ'rãrĩmi uᵽakaja ĩ'rĩka surara kire tueroyiraᵽe. \s1 Romarã Ᵽablote imaeka \p \v 17 Keyaeka be'erõ'õ maekarakarĩmireka judíotatarã imatiyarimajare Ᵽablote akarũjeka. Narẽrĩᵽataeka ᵽoto ikuᵽaka nare kibojaeka: \p —Yijeyomarã, dikaoka ba'iaja judíotatarãte baaberaᵽaki yi'i. Mañekiarãte baaroyikakakaoka ba'iaja jaiberaᵽaki yi'i. I'suᵽaka yibaaberiko'omakaja matatarã Jerusalénrã yire nañi'araᵽe. I'sia be'erõ'õ surara ĩᵽamakite Cesarearã yire ᵽũataraᵽe, “Oka kire ima, oka kire imabeyua”, ãrĩwa'ri Romakarãre yire jẽrĩaokaro'si. \v 18 Yire jẽrĩatirã yire ja'atarika nayaᵽakoᵽeraᵽe, “Dika oka mire imabeyua. Suᵽa imarĩ mire jããriatarika imabeyuaoka”, ãrĩwa'ri. \v 19 I'suᵽaka simako'omakaja matatarã yire ja'atarika yaᵽaberaᵽarã. Suᵽa imarĩ “Ñiᵽamaki Romakaki, ‘Oka miro'si ima, oka mire imabeyua’, yire kẽrĩrika yiyaᵽayu”, ñarãᵽe. Roma ĩᵽamaki wãjitãji matatarãte yokabaaokaro'simarĩa i'suᵽaka ñarãᵽe. \v 20 Suᵽa imarĩ i'sia mijaka jaiokaro'si, mijare yakarũjeᵽũako'o. Judíotatarãte ta'aroyiki Jesucristo kime. Kire ã'mitiriᵽẽaiki ñimamaka, ᵽerumijiaᵽi ᵽi'ᵽekaki ñime,— Ᵽablote ãrĩka. \p \v 21 I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ikuᵽaka kire narĩka: \p —Oka mire imakaka ᵽaᵽera Judeaka'iakarãre ᵽũataika e'etoribeyurã yija. Matã'omaja toᵽi i'taraᵽarãoka dakoa mireka ba'iaja jaietaberaᵽarã. \v 22 “Jiamarĩa sime ᵽo'imajare Jesúre ã'mitiriᵽẽarika”, ãrĩrikakaka oyiaja yija ã'mitiyu. Suᵽa imarĩ ika mamaka ᵽuᵽajoarikakaka, mi'i ᵽuri, ¿marãkã'ã samiᵽuᵽajoayu? I'siakaka yija ã'mitiririyaᵽayu,— kire narĩka. \p \v 23 Suᵽa imarĩ “I'sirĩmi marẽrĩye'e je'e”, narĩka. I'suᵽaka ãrĩweatirã naᵽibika. Najẽ'rãᵽããekarĩmi seyaeka ᵽoto rĩkimarãja ᵽo'imajaka jeyoariwa'ritirã neyaeka Ᵽablote imaekarõ'õrã. Narẽᵽakã'ã ĩatirã, “Ikuᵽaka Jesúre yi'yurãte jã'mebaraka Tuᵽarãte nare imaruᵽutarãñu”, ãrĩwa'ri Ᵽablote bojaeka. Bikitojo ñamiji kibojaũ'mueka, rã'itakarã kibojatiyika. Moisés imaroyikakite o'oekakaka suᵽabatirã Tuᵽarãro'si bojaĩjirimajare o'oekakakaoka kibojaeka “Jesúre na'mitiriᵽẽarũ”, ãrĩwa'ri. \v 24 Ĩ'rãrimarã Ᵽablote jaika jia ã'mitirikarã. Aᵽerã ᵽuri sã'mitiriᵽẽaberikarã. \v 25 Suᵽa imarĩ ĩ'rĩka uᵽakaja ᵽuᵽajoaberiwa'ri nokabojiũ'mueka. Naᵽibirã baaeka ruᵽu “Ĩ'rãrimarã yire ã'mitiririyaᵽabeyurã”, ãrĩᵽuᵽajoawa'ri, ikuᵽaka Ᵽablote nare bojaeka: \p —Isaíaᵽi ãrĩwa'ri ikuᵽaka wãjia Esᵽíritu Santore bojaeka mañekiarãte: \q1 \v 26 “Ikuᵽaka judíotatarãte yiro'si mija bojaᵽe: ‘Ĩ'rãkurimarĩa yibojaika ã'mitirikoᵽeriᵽotojo, samija õrĩᵽũawãrũbesarãñu. Yibaaroyika ĩakoᵽeriᵽotojo, “I'suᵽaka Tuᵽarãte baayu”, mija ãrĩwãrũbesarãñu.’ ” \q1 \v 27 Ikuᵽakaoka Tuᵽarãte ãrĩka Isaíare: “Yirika yi'ririyaᵽabeyurã imarĩ, sõrĩᵽũawãrũbeyurã nime. Suᵽa imarĩ na'mukoᵽea natãteyu. Suᵽabatirã naᵽĩᵽiyu, dakoa ĩakoreka. Yirika nayi'riyaᵽarikareka, nare ñañua, nare yibojaikaoka norĩᵽũajããeka. I'suᵽaka imawa'ri, ba'iaja nabaaika naja'atarikareka, nare yitããjããeka”, Tuᵽarãte ãrĩka Isaíare. \p \v 28-29 Maekakaoka mija judíotatarã Tuᵽarãrika bojariroka ã'mitiriyaᵽabeyurã ruᵽu. Suᵽa imarĩ Tuᵽarãte ᵽo'imajare tããrimajaroka, judíotatamarĩrã imarãte bojarika simarãñu. Ĩ'rã ᵽuri sã'mitiritirã jĩjimaka sayi'rirãñurã,— Ᵽablote nare ãrĩka. \p I'suᵽaka kẽᵽakã'ã ã'mitiriwa'ri, natiyiaja okatotobaraka judíotatarãte a'rika. \p \v 30 Ĩ'ᵽakuri wejejẽ'rãka jia Ᵽablote torã imaeka. Wi'iareka kima waᵽa waᵽaĩjibaraka kimaeka. Torã kire ĩarĩ etaroyikarã rakamakiteje jia ke'etoriroyika. \v 31 Kĩkirimarĩaja, “Ikuᵽaka Jesúre yi'yurãte jã'mebaraka Tuᵽarãte nare imaruᵽutarãñu mae”, ãrĩwa'ri nare kibojaroyika. Suᵽabatirã maiᵽamaki Jesucristorika kiwãrõroyika. I'suᵽaka bojabaraka Ᵽablote imaeka ᵽoto makioka “Jesús majaroka miwãrõa'si”, kire ãrĩberika. \p I'tojĩrãja sime ruᵽu.