\id 1TH \h 1 TESALONAIKA \toc1 1 TESALONAIKA Fol tebe Tesalonaika kasel imi suuk kon kamaki dola kobesa uta ko \toc2 1 TESALONAIKA \mt1 1 TESALONAIKA \mt2 Fol tebe Tesalonaika kasel imi suuk kon kamaki dola kobesa uta ko \ib \ip \it Yesus iyo tam abiil tigiin unata, bii atol ulumi kup 20 koyo binimanuta, Fol iyo suuk kon tem weng koyo dola ko kwaala Tesalonaika kasel Kristen unang tinum imi finang unsu ko. Siin uyo Fol iyo Yesus imi weng uyo Tesalonaika kasel imi kobela tolong do-nilipta, Yesus imi daang uyo begebesip kale, Aposel 17:1-9 uyo bomi sang uyo bogosu ko. Kale Fol iyo imka-nalata, Yesus imi weng uyo baga-em tam tam no abiip Korin kal bom-balata, Timoti iyo tal-nalata, Tesalonaika kasel imi weng dagalip uyo Fol imi bogobelata, Fol ita suuk kon tem weng koyo dola kobe-nalata, Tesalonaika kasel imi weng uyo mobe bogobe-nala e, “Kaanamin bomi atul uyo finanin ba kale, numi abiil tigiin unon-temup umi aget uta fugun-bomta, tinum kaana uyo, ipmi bubul tem uyo mafak mafak kemin ba kale, boyo, “Suguul o,” agan-bom Yesus imi asok tolon-tema umi aget uyo fugun-bom-nilipta o,” age Fol iyo suuk kon dola ko-nalata, kwaapma no Tesalonaika kasel Kristen unang tinum imi finang unsu ko.\it* \c 1 \p \v 1 Nugumal nuubip aga? Fol nisino Sailas sino minte Timoti sino ninggil nuta suuk kon koyo God imi unang tinum abiip Tesalonaika kutam albip ipmi kwaapmup no tolon-temu ko. Nuyo utamupta e, ibo numi Aatum God sino Kamogim Yesus Krais sino imi ilak uyo fomtuup dosip kalaa age-nulup e, nuyo dagaga-bulupta, God yagal tebe-nala ibo telele-balata, ipmi aget tem uyo bilili age-bom-nilipta o agan-bulup ko. \s1 Tesalonaika kasel imi Yesus imi ilak duga-bom kuguup tambal waafu-bom no kemsip uta ko \p \v 2 Numi beten kem-nuubup uyo, “Suguul o,” agan-kalin uyo God imi kupka-em-nuubup boyo dok uta ba kale, ipmi suun kup God imi aget kupka-em-nuubip bota o age-nulup e minte, dagaga-bulupta, suun kup ibo dong daga-emak o agan-bom no kem-nuubup ko. \v 3 Ibo utamipta e, numi Kamogim Yesus Krais imi weng kwep daabe-nala, “Boyo kanubelan-temi o,” age-se uyo ilo kolan-temaala kale, nuyo dong dogobelan-tema kalaa age-nilipta, ibo Krais imi weng uyo tinangku waafu-nilip e minte, imi aget uyo kobe som, imi ogok uyo fomtuup titil fagaa waafuu no ke-nilip e, fen-sulupta, talak o agan-bom no ke-bilip bota, ipmi aget fugunin uyo titil fagaa mo no ke-silipta o age-nulupta, numi, “Suguul o,” agan-kalin uyo numi Aatum God imi kupka-em-nuubup ko. \v 4 Nugumal ibaa. Nuyo utamupta e, God iyo ipmi aget uyo kobe-nalata, ibo, “Nimi o,” age ulaa imdu-se kalaa age-nulupta, numi, “Suguul o,” agan-kalin uyo God imi kupka-em-nuubup ko. \p \v 5 Numi God imi weng kupka-emsup uyo, tinum nulumi bon tem weng uta kup kupka-emsaalup binim kale, God imi Sinik Tambal ita dong daga-e-balata, God imi tuluun weng uyo kupka-e-bulupta, yagal dong daga-e-balata, ibo God imi weng uyo fomtuup bam daata utamipta e, aafen kalaa agan-bii-silip kale, ninggil numi ipsino bom-bulup uyo, ibo utamipta e, Fol ninggil imi kuguup kanu-bilip boyo, numi dong dogopmum o age-nilipta, kanu-bilip kalaa agan-bii-silip ko. \p \v 6 Nugumal ibo God imi weng tinangku-silip uyo, ibo ninggil numi kuguup tambal waafusup bota dagaa ku-nilipta, waafu-silip kale, ipmi kuguup waafu-silip boyo Kamogim Yesus imi kuguup tambal uta waafu-silip kale, kek kek iyo tebe ibo kuguup mafak uyo kupka-e-bilipta, kaal fuyap kwiin kiim uyo suun kup utaman tebesip kuta minte, God imi Sinik Tambal ita tebe dong daga-e-balata bole, ibo aget iluum umaak tebebesaalu binim suun kup deng taban tebesip ko. \v 7 Kale Krais imi ilak dolin unang tinum ilipmi Provins Masedonia kasel sino Provins Akaya kasel sino iyo ipmi Yesus imi ilak do deng tebemsip umi sang uyo tinangku-nilipta, nugol ipmi kuguup kanumsip boyo maak waafulum o agan-bilip kale, \v 8 ipmi Kamogim Yesus imi sang baga-emsip uyo, weng uyo alugum yak Provins Masedonia umi abiip abiip tono, Provins Akaya umi abiip abiip tono, uyo kelu tinangku-silip kuta, bilip ita kup ba kale, unang tinum simanim kasel igil mungkup tinangkulipta e, ibo utamipta, God imi weng kwep daa-se uyo ilo kolan-temaala kalaa age-nilipta, imi weng uyo tinangkan-nuubip kalaa age-silip ko. Ninggil nuyo utamupta, alugum iyo ipmi sang uyo en-bom bagan-bilip kalaa agan-bulup kale, nuyo tebe ipmi tok uyo unang tinum kek kek iyo maak so bogobelan-temaalup ko. \v 9 Kek kek bilip iyo suun kup baga-bom-nilip e, “Fol ninggil imi kamaki Tesalonaika kasel Kristen ipmi finang no ti-silip uyo, ibo imi weng uyo tinangku waafu-nilip e, men amem uyo umik ugobe-nilip e, ipmi aget fugunin uyo fupkela ko fen God suun kup nin imi ilak uta duga-bom-nilip e minte, \v 10 fen-sulupta, God imi Man iyo abiil tigiin ilo talak o agan-bilip o,” age unang tinum iyo alugum bagan-bilip ko. Kale God imi Man iyo Yesus beta kale, kaanata, God yagal tebe dufolata, fen tigi mo-se kale, tinum unang imi fengmin bota o age God iyo olsak tebe-em-nuubu kale, son-temu nala am maak daanan-temu uyo, kaal fuyap uyo kobelan agin kuta, Yesus iyo tebe imi unang tinum numi ilim uyo bo-se kale, God imi kaal fuyap kobelan-tema uyo tebe nuyo uk kugan imolan-temu ko. \c 2 \s1 Fol imi tebe Tesalonaika kutam umi God imi ogok kemsa uta ko \sr (Ap 17:1-4) \p \v 1 Nugumal ibaa. Ibo Yesus Krais ita tebe ipmi ilim uyo bo-se kale, ninggil numi no tulup ipsino bom-nulup God imi ogok kemsup uyo, numi ogok boyo bisop maagalo kesaalu kale, dum abu-suu kale, boyo ipmi te tam Kristen unang tinum ke-silip bota kale, ipkil boyo utam-silip ko. \v 2 Ipkil mungkup utamsip kale, no Tesalonaika tilin-tem bom-bulup uyo, abiip Filipai umi kamok kamok iyo tebe kuguup mafak kupka-e-bom-nilip e, weng mafak kupka-e-bom no ke-bilipta, no Tesalonaika ti-sulup uyo, waasi iyo tebe, Krais imi sang baga-e-bilip boyo ilo kobelupta, kupkalin o agan-bilipta minte, God yagal titil kobelata, finanin binim ke-nulupta, alugum unang tinum imi tiin diim uyo God imi weng tambal uyo ibo kupka-emsup ko. \v 3 Kale ipkil numi kuguup so aget fugunin sino uyo tele utamin. Numi weng kupka-emsup boyo, God imi weng uyo kupkata weng migik baga-e-bulupta, ibo kupkaa yang iinemsaalip e minte, aget fugunin mafak umaak ku-nulupta, baga-emsaalup e minte, uget taga-bulupta, kuguup mafak bota tambal o age kanu-bom no kemsaalip kale, \v 4 God iyo utamata, bilip iyo tii felepmu unang tinum iyo God nimi weng tambal Krais imi sang uyo tuluun baga-eman-temip kalaa age-nalata, God yagal nuyo imdala yakyak ke-bom-nulupta, God ilami weng kobe-nala, “Bota baga-emin o,” agan-be uta kup suun baga-em tiinemsup ko. Kale nuyo baga-em tiine-bulupta, unang tinum ita numi deng uyo tebemin o age-nulupta ba kale, God ita numi aget fugunin uyo tele utamsa kale, baga-em tiine-bulupta, yagal numi deng uyo tebemak o age-nulupta, kanum tiinemsup ko. \v 5 Kale nuyo ipmi diim uyo weng tambal uta baga-e-bulupta, ipmi aget uyo fuguno, ninggil iyo tinum tambal o age-nilip mufekmufek kopmin o age-nulupta, ipmi tok uyo bagamsaalup kale, ipkil boyo tele utamsip kale, God yagal numi aget fugunin uyo utamata e, Fol ninggil iyo bantap tuumon sino mufekmufek sino uyo kwaa-bom-nilipta, unang tinum iyo God imi weng uyo baga-emsaalip kalaa age no ke utamsa ko. \v 6 Kale mungkup nuyo dogonupmin kuguup uta maak kanu-bulupta, ipsino unang tinum kek kek so ipta numi win uyo kufu-emin o age-nulupta ba kale, \v 7 nuyo Krais imi kalaan tinum kale, nuyo felepmu ibo dagalup numi mufekmufek ke-eman agin kuta, kamaki uyo ipso bii-sulup uyo, bo kanumsaalup kale, nuyo unang umi man unaak agol kup aafunabu ulutap ke-bom-nulupta, ibo tele tambaliim kup kafale-bom tiin mo bii-sulup ko. \v 8 Kale mungkup nuyo fomtuup ipmi aget kobesup utamta, God imi weng uyo kupka-e-bulupta, bomi kalan uta waasi iyo tebe anolip kaanan agin kemsup kuta minte, nuyo titil faga-nulupta, God imi weng tambal ko age Krais imi sang uyo baga-emsup ko. \p \v 9 Nugumal ibaa. Siin numi ipsino bom-nulup numi mufekmufek kemsup umi kuguup uyo ibo utamamsip kale, numi tebe God imi weng tambal umi baga-emsup uyo, nuyo tebe ipmi iman uyo une-e-bulup iman sino tuumon sino mufekmufek sino uyo duumatanebe-numu o age-nulupta, God imi weng baga-emin uta kup ba kale, mani ogok so ke-bom-nulupta, bong faga-bom mililep so taap so ogok kemin kup ke-bom mani kwaa-bom-nulupta, numi iman uyo saan-bom unsup ko. \p \v 10 Ninggil nuyo kuguup mafak umaak kupka-emin binim, kuguup tambal tol kup tebesu uta kup kafalemsup kale, boyo Kristen ipsino minte God isino ipkil tele utamamsip ko. \v 11 Kale ninggil numi kuguup uyo, tinum tebe ilami man imi kuguup tambal kafaleba ulutap mungkup nuyo tebe maagup maagup ibo kuguup tambal uyo kafale-bulup ipkil utam-silip kale, \v 12 ulutap kan nuyo ipmi kuntuk saanemin weng uyo baga-e-bom dong daga-e-bulupta, te tam titil fagalin o age-nulupta, ibo bogobe-nulup e, “God yagal ibo ulaa imdu imdep meng ilami miit tem daa-nala e, tambaliim kup tiin mola albip kale, son-temu uyo, ibo tam God imi ilagenin abiip uyo suun nan-temip kale, kuguup tambal uta kup waafuu bom-bilipta, God iyo ipmi deng uyo tebemak o,” ageta weng boyo fomtuup baga-emsup ko. \s1 Kristen unang tinum Tesalonaika kasel imi kaal fuyap utama-bom titil fagasip umi sang uta ko \sr (Fpai 1:27-30, 1 Tes 3:1-5, 2 Tes 1:5-7, 2 Tim 3:10-4:5, 1 Fit 4:12-19) \p \v 13 Numi tebe God imi weng kwep no ipmi baga-emsup uyo, tinangku-nilip e, ibo utamipta e, boyo tinum numi bon tem weng ba kale, God ilami weng kalaa age-nilipta, ibo fomtuup utamipta, fen kalaa age-nilipta bole, God imi ilak uyo dolipta, God imi weng uta tebe ibo dong dogobeluta, God imi ilak dolin unang tinum ibo te tam titil fagaa tol kup unang tinum ke-silip kalaa age-nulupta, God iyo, “Suguul o,” agan-kalin uyo kupka-em-nuubup ko. \p \v 14 Nugumal ibaa. Juda kasel Yesus Krais imi ilak dolin binim iyo tebe-nilipta, God imi unang tinum ko age Yesus Krais imi ilak dolin Provins Yuudiya kutam albip iyo kuguup mafak uyo kupka-e-bilip utaman tebesip kale, ulutap mungkup Tesalonaika kasel God imi ilak dolin binim igil tebe Kristen unang tinum ibo kuguup mafak uyo kupka-e-bilip utaman tebesip ko. \v 15 Sugayok uyo Juda kasel God imi ilak dolin binim ita tebe God imi profet ko age weng kem baga-emin tinum iyo inolip nuubu nala minte, aa mungkup Juda kasel igil tebe numi Kamogim Yesus iyo angko no ke-silip kale minte, asok Juda kasel igil tebe ninggil nuyo kuguup mafak uyo kupka-em tebesip kale, bilip iyo ipso e minte alugum Kristen unang tinum migik so ipmi waasi kebesip kale, God iyo tebe bilip iyo olsak bubul uyo kobesa ko. \v 16 Kale Juda kasel kulip imi aget fugunin uyo, Fol ninggil iyo tebe Krais imi sang uyo unang tinum asit kek kek iyo baga-e-bilip imi aget uyo fupkela ko-nilip tal God imi unang tinum numi iibak tem uyo e tolon-temip kale, Fol ninggil imi ilep uyo ugaa kwaabelupta o agan-bilip kuta, bilip iyo bagang-kale numi ilep uyo ugaa kwaabe-nimip binim kale, asit kek kek iyo baga-e-bulupta, Krais imi ilak uyo dolipta, imdep meng ilami miit tem daagan tebesa ko. Kale Juda kasel iyo suun kup bota kanu-bilipta kale, bomi tem ku-tele imi fengmin uyo sengan mitam mitam kem tebesu kuta, kamano kota God imi olsak afalik umdii tal bilip imi diim abe-buluta, ogen uyo utaman-bilip ko. \s1 Fol imi, asok no Tesalonaika kasel imi itaman o agansa uta ko \sr (2 Tes 1:3-4) \p \v 17 Nugumal ibaa. God imi waasi ita tebe nuyo fot tebelipta, ibo imkaa ti-sulup kale, kulota kwep tal kaa diibelup koyo, nuyo ibo imkaa amalap tebe man imkaa tal simanim e tilin tap ke-sulup kale, nuyo aget iluum tebebebu ko. Kale bole dam nuyo simanim kal na na kebup kuta, nuyo ipmi aget uyo suun kup fugun-bom-nulup e, i-filin-bom no ke-bom-nulupta, bong faga-bom dogonubeta no itamum o agan-bomup kuta minte, dogonubeta no tolomup binim kale minte, \v 18 ninggil nuyo, fen ipmi finang uyo asok no tulum o agan-bom-nulupta, niyo, no tolomi o age suun kup ilep uyo fen-nuubi kuta, Saatan ita tebe numi ilep uyo ugaa kwaabe yakyak ke-balata, ninggil no telemin binim ke-bomup ko. \v 19 Kale mungkup numi suun kup, no itamum o agan-bomup bomi magam uyo ki, ibo mungkup unang tinum migik imi tebe numi weng tinangku-nilip Kristen ke-silip ilitap kale, ipmi aget uta fugun-bom-nulupta, dital fagaa deng kup tebe-bom fen-sulupta, numi Kamogim Yesus iyo talak o agan-bomup ko. Kale Kamogim imi tolon-tema uyo, ibo nusino maagup tam Kamogim imi miit tem uyo tam unupta, utamata e, Fol ninggil imi ogok kemsip uyo ko top abu-suu kalaa agelan-tema ko. \v 20 Kale kota Kamogim iyo tebe ninggil numi deng uyo tebe-bala e minte, isino nusino maagup ipmi deng uyo tebe-bom no keman-temup ko. \c 3 \s1 Fol imi tebe Timoti daala no Tesalonaika kasel dong daga-emsa uta ko \sr (Fpai 1:27-30, 1 Tes 2:14-16, 2 Tes 1:5-7, 2 Tim 3:10-4:5, 1 Fit 4:12-19) \p \v 1 Kale ninggil numi aget fugunin uyo, numi kagal bisop bom ipmi aget kup deng mit kal fugun-bulup boyo mafak kale, nisino Sailas isino alop nuta kup abiip Atens kagal nan-temup kale minte, \v 2-4 Timoti ita daalup ipmi finang uyo no talak o age-nulupta, daalup no ti-se kale, Timoti beyo nusino maagup God imi ogok kemin tinum kale, beyo God imi weng ko age Yesus Krais imi sang uyo kwep unang tinum iyo baga-em tiinan-boma ko. Kale kek kek imi tebe kuguup mafak ipmi kupka-e-bilip uyo tebe ipmi aget fugunin uyo kufak daabelu yang iinomip o age-nulupta, Timoti beyo daalup no-nala ibo fomtuup dong daga-e-bala ibo titil fagaa God imi ilak uyo fomtuup dolin o age-nulupta, beyo daalup no ti-se ko. Kale siin ninggil numi ipsino bom-nulup uyo, ibo bogobe-nulup, “Unang tinum God imi ilak dolin binim bilip iyo tebe Kristen unang tinum nuyo kuguup mafak uyo kupka-eman-temip o,” age-sulup uyo dam bogobe-sulup kale, ko mitam ti-suu kale, ibo kumang saanin ba kale, utamipta e, God imi aget fugunin uyo, kuguup mafak mitam tulu uyo kupkali no Kristen imi kaal diim abeluk o age-nalata, kanupmin kuguup mafak boyo kupkalata, tal numi diim abe-buluta, kaal fuyap uyo utaman-bulup kalaa age utamin o ageta ko. \v 5 Kale niyo tinangkulita e, kek kek iyo tebe ibo kuguup mafak uyo kupka-e-bilip kalaa age-nilita, aget kwiin tagang fugun-bom-nili, ipmi God imi ilak dugamin boyo kupka-nimip o age-nilita, niyo tebe Timoti be daali no-nala ibo itamata, titil faga-bom mobip kalaa age-nalata, weng uyo kwep tal bogopnelata, utaman o ageta daali no ti-se kale, nimi aget fugunin uyo, boyo ki Saatan iyo tebe numi ogok bong faga-bom dong daga-emsup uyo alugum kufak daa-nala ibo uget togola God imi ilak dugamin uyo kupkaa yang iin-silip tap o age-nilita, aget kwiin tagang uyo fugun tebesi ko. \s1 Timoti imi weng tambal kwep tal Fol imi bogobela deng tebemsa uta ko \p \v 6 Kuta Timoti imi ipmi imkaa talba uyo, weng tambal uyo kwep tal nuyo bogobe-nala, “Tesalonaika kasel iyo God imi ilak uyo fomtuup duga-bom-nilip e minte, imi ipkumal imi aget uyo kupka-e-bom-nilip e minte, suun kup numi aget uyo fugun-bom deng tebe-bom no ke-bomip kale, ninggil numi bilip imi aget fugun-bom-nulup, bilip iyo no itamum o agan-bomup ulutap, igil mungkup, Fol ninggil bilip iyo tilip itamum o agan-bomip o,” age Timoti iyo tal nuyo bogobeba kale, kamano koyo nuyo ipmi aget kwiin tagang fugun-bomup uyo kupkaa deng uta kup taban-bulup ko. \v 7-8 Kale mufekmufek mafak mitam tele-bulu nugol mungkup aget iluum tebe-e-bom kaal fuyap utama-bom kem-nuubup kuta, nugumal ipmi sang Timoti kwep tal numi bogobela tinangkubup uta tebe aget iluum uyo kupkan kebeluta, bilili age-nulupta, deng kup taban-bulup kale, boyo dok uta ba kale, nuyo tinangkulupta e, ibo Kamogim Yesus imi ilak uyo fomtuup duga-bom atin utamipta e, Kamogim iyo nusino bom kuntuk mobela fomtuup mo-bom imi kuguup tambal uyo suun kup waafu-bom nan-temup kalaa agan-bilip o age bogobela tinangku-nulupta, asok numi aget tem uyo tambalanepmu bilili age deng kup tebe-bomta tambaliim kup albup ko. \v 9 Ninggil nuyo fomtuup ipmi deng uyo tebebup kuta, numi, “Suguul o,” agan-kalin uyo dogobeta God iyo atin fomtuup kobelan-temup a? \v 10 Ninggil nuyo ibo i-filin-bom-nulupta, mililep sino taap sino suun kup God iyo dagaga-bulupta, ilep teebelata, no tulup tibit tala tala ke-nulupta, God imi weng uyo maak sino ibo kafale-bulupta bole, ipkil atin fomtuup dagaa ku utamipta e, God iyo dong daga-e-bala numi Krais imi ilak dugamin uyo tambaliim kup titil fagalu tambaliim kup nan-temup kalaa agelin o ageta ko. \s1 Fol imi tebe, God iyo dagaga-bilita, nimdala Tesalonaika unon o age beten kemsa uta ko \p \v 11 Ninggil nuyo beten ke-bulupta, numi Aalap God so numi Kamogim Yesus so ulim igil mufekmufek ilep tonbu uyo ugaa kwaalipta, nuyo ipmi finang uyo no tulum o age dagaga-bom-nulup e minte, \v 12 Kamogim iyo dagaga-bulupta, yagal dong dogobelata, ibo tebe ipmi ipkumal Kristen iyo aget kupka-e-bom-nilip e minte, unang tinum kek kek God imi ilak dolin binim bilip igil mungkup aget kupka-e-bom no ke-bom-nilipta, ipmi ipkumal aget kupka-emin kuguup uyo fomtuup titil fagalu te tam ninggil numi tebe fomtuup ipmi aget kupka-em-nuubup ulutap ke-nilipta, ipmi ipkumal sino kek kek sino iyo aget kupka-emin o age dagaga-bom no kem-nuubup ko. \v 13 Kale ipmi kanuman-temip uyo, Kamogim Yesus iyo tebe dong dogobelata, ipmi Yesus imi ilak dugamin uyo titil fagaluta, numi Kamogim Yesus imi ilak dolin unang tinum siin kaansip imi kulep tolon-tema uyo, tal ibo kwego no ke imdep tam numi Aalap God imi tiin diim tolata, ibo ilami unang tinum aligaap kelipta, Saatan iyo bagang-kale tebe titul weng umaak baga-eman-temaala kalaa age-nulupta, bomi sang uta God iyo dagagan-bomup ko. \c 4 \s1 Kuguup kanu-bilip God imi deng tebeman-tema umi sang uta ko \sr (Rom 12:9-21, Ef 5:1-20, Kol 3:5-17, Hib 12:12-28, 1 Fit 4:1-6) \p \v 1 Nugumal ibaa Kamano koyo nuyo weng migik umi sang umaak dola kobelum o ageta kale, boyo ki, siin uyo ninggil nuyo ibo kafale-bom bogobe-nulup e, “Ibo kanupmin kuguup tambal bota kanuman-temip uyo, God iyo deng tebeman-tema o,” age baga-e-bulupta, ibo dagaa ku-nilipta, waafuu kwep tebesip kale, kamano koyo nuyo Kamogim Yesus imi win tolop diim ibo fomtuup bogobelupta, ipkil kanupmin kuguup tambal boyo atin fomtuup waafulin kup tebe-bilipta o ageta ko. \p \v 2 Kale boyo Kamogim Yesus ilami weng kem uta kwaapmup yak ipmi diim abe-suu kale, ibo utamipta e, bota kalaa age-silip kale, \v 3 kanupmin kuguup bota waafu-bom-bilipta, God iyo deng tebeman-tema kale, ibo God imi ilak uyo atin fomtuup do ilami aligaap ke-nilipta, ibo sa dagamin kuguup boyo atin fen kupkalin o ageta ko. \v 4-5 Kale tinum ibo utamin. Tinum unang digin kela unang tinum digin kela kemin bomi kuguup uyo atin ki tambaliim kale, kabo God imi ilak dolin binim tinum tebe unang utam duk mo-nala imi aget tem uyo migik kepmu ulaa kwep unon o angba kulutap uyo kemin ba kale, bilili age-bomta unang uyo ku-nalap tambaliim kup tele tiin molap bilipta o ageta ko. \v 6 Kale numi weng ko ipmi baga-e-bulup tinangkan-bilip boyo kwaasulamin binim kemip umdii, ibo ipmi duubal imi aget fugunin sino tonamin so uyo kufak daabelan-temaalip ko. Kale siin uyo nuyo tebe kanupmin kuguup bomi sang uyo weng fomtuup bogobe-sulup kale minte, kamano kogal fomtuup weng uyo asok baga-e-bulup, unang tinum dok ita weng boyo kwaasula do-nilip imi duubal iyo kuguup mafak umaak kobelip umdii, Kamogim iyo tebe kaal fuyap uyo kopman-tema ko. \v 7-8 Kale God imi Sinik ipmi dupka-em-nuuba imi win uyo, “Sinik Tambal o,” agesa kwek umi magam uyo ki, God iyo, ulaa imduli mitam Kristen ke-nilipta, tebe sa dagamin kuguup bomi aget uta ugaa kwaalin o age-nalata ba kale, ulaa imduli mitam Kristen ke-nilipta bole, nimi aget uta kup ugaa kwaa-nilip e, aget kopne no ke-nilipta, nimi kuguup tambal uta waafulin o age-nalata, nuyo ulaa imdu-se kale, unang tinum dok ita weng boyo kwaasula dolip umdii, bilip iyo tinum nuta kup umik ugobelan-temaalip kale minte, God yagal mungkup umik ugobe no kelan-temip ko. \p \v 9-10 God yagal tebe numi duubal ibo kafalebe-se kale, ibo duubal God imi ilak dolin unang tinum imi aget kupka-emin kuguup uyo dagaa ku-nilipta, kanupmin kuguup tambal boyo God imi unang tinum ipmi abiip kasel kutam iyo kupka-e-bom-nilip e minte, unang tinum alugum Provins Masedonia kutam albip iyo kupka-e-bom no kem-nuubip kale, ibo kanupmin kuguup boyo dagaa ku waafusip kale, nuyo suuk kon dola ko bomi sang uyo maak so bogobe-nulup, “Ibo ipkumal Kristen imi aget uyo kobina tala kemin o,” agelan-temaalup kale, nuyo weng maagup umaak fomtuup kobelupta, ipkumal imi aget kobina tala kemin kuguup ko kanu-bilip boyo atin tambaliim kup waafulin kup kwep tebe-bilipta o ageta kale, \v 11-12 ninggil numi ipsino bom-nulup, “Ibo kanubelin o,” age baga-emsup kulutap kale, ibo ipkumal sino wengaal digin-kalin ba e minte, ipkumal iyo tiin mo-bom kanubeta kanubeta agan-kalin ba e minte, mungkup ibo bisop bom-bilip ipkumal ita iman faga-e-bilip unan-kalin ba no kale, ipkil sagaal sino kale, yang ogok ke-bom-nilipta, iman uyo kulep meng unan-bilipta, kek kek God imi ilak dolin binim iyo tebe ipmi kuguup tambal uyo utam-nilipta, bogo-nilip e, “God imi ilak dolin unang tinum bilip iyo tol kup tebesip unang tinum o,” agan-kalin o ageta ko. \s1 Yesus imi asok tal-nala numi kulep unon-tema uta ko \sr (Jon 14:1-6, 1 Kor 15:12-34, 2 Kor 4:16-5:10, Fpai 3:10, 1 Tes 5:1-11) \p \v 13 Numi duubal ibaa. God imi ilak dolin binim bilip iyo utamipta, God iyo tebe unang tinum kaansip bilip iyo asok ifola fenan-temip kalaa age-nilipta, bomi am daan mitam tolon-temu uyo maak fenbaalip kale, numi aget fugunin uyo, ibo kulitap ke-nilipta, unang tinum kaanip imi kalan uyo amemin ba ko. Kale Kristen unang tinum kaanip bilip iyo atin kaan binimanin-tem albip kale, ibo bo tele utamin o age-nulupta, bilip imi sang uyo bogobelan-temup ko. \v 14 Kale God imi unang tinum nuyo utamupta e, Yesus iyo kaan-nala asok tigi mo-se kalaa age-sulup kale, nugol utamupta e, God iyo tebe Yesus imi ilak dolin unang tinum kaansip iyo ifola fen tigi mo Yesus isino tolon-temip kalaa age-nulupta, aget iluum tebemin uyo kupkaa deng kup tebe-bom-nulupta o ageta ko. \p \v 15 Kamano kota ninggil nuyo Kamogim Yesus imi mufekmufek migik maak kafalebe-se uyo ipmi kafalepmum o ageta kale, am maak daanu Kamogim Yesus imi asok tolon-tema uyo, Kristen unang tinum kaanin-tem bom tiin kafan albup nuyo siin kaansip iyo imkan ke-nulupta, nusiik bon tem unon-temaalup kale, siin kaansip isiik Kamogim imi finang uyo unon-temip kale, \v 16 bomi kanum tolon-temu uyo kulbu kale, God iyo fomtuup ola-nala e, “Kanubelin o,” agelata, ensel kamok iyo ol-balata, God imi bigul ko age fongket uyo ol-buluta, kota kanube Kamogim Yesus iyo abiil tigiin uyo kupkaa kafin diim e tele-bala e minte, Krais imi ilak dolin unang tinum kaansip isiik fen tigi mo tam une-bala no kelipta, \v 17 kota tiin kafan albup nuta God iyo tebe afeta ko-nalata, imdep tam-nalata, unang tinum kaansip imi tigi molip sino kwego dego kelata, iit abiil tigiin umi iip tem kutam kal tala tala ke-nulupta, Kamogim iyo abu daalupta, imdep tam daalata, isino suun kup nan-temup ko. \v 18 Kale son-temu uyo, unang tinum kaansip iyo asok fen tigi molan-temip kale, numi aget fugunin uyo, bomi sang uyo ibo baga-e-bulupta, son-temu nala ipmi unang tinum kaana duup-afin iyo aget iluum uyo tebe-bom amemip kalaa agelip uyo, ibo asok numi weng baga-e-bulup koyo baga-e-bilipta, aget iluum uyo kupkaa bilili agan-bom-nilipta o age-nulupta, ibo baga-e-bulup ko. \c 5 \s1 Nuyo, Kamogim Yesus imi fen-sulupta, talak o agan-kalin umi sang uta ko \sr (Mat 24:29-31,36-44, 1 Tes 4:13-18, 2 Tes 2:1-4, 2 Fit 3:8-16, Rev 22:6-17) \p \v 1-2 Nugumal ibaa. Ipkil Kamogim Yesus imi tolon-tema umi sang uyo tele utamsip kale, Kamogim imi tolon-tema umi am daanan-temu uyo, tinum dok ita maak utamta, kota tolon-tema kalaa agelan-temaala kale, tinum yuguut unin imi mililep maagalo teleba ulutap ke Kamogim iyo maagalo tolon-tema kale, nuyo suuk kon tem kek uyo dola kobe-nulupta, “Dok kota Kamogim iyo tolon-tema o,” age ibo bogobelan-temaalup ko. \v 3 God imi ilak dolin binim unang tinum imi bogobina tala ke-bom, “Nuyo tambaliim kup ton-bom waasi binim, aget iluum binim albup o,” agan-kalon-temip kota, unang umi tambaliim bii-nulu utamuta, A-e-i. Man fugula kalaa age-nulu tam man dupkabu ulutap uyo maagalo tem mitam tal bilip imi diim abelan-temu uyo, unang tinum bilip iyo dok ita maak God imi tiin diim uyo bilii yang waanan-temaala ko. \v 4 Kuta minte nugumal ibo mililep tem kal bom God imi ilak dolin binim unang tinum kulitap ba kale, ibo meng ilagenin diim kal bom mufekmufek uyo utaman-bilip kale, Kamogim imi tolon-tema umi am daanan-temu uyo, ibo tinum yuguut unin mililep tala unang tinum kumang saanbip ulutap ke kumang molan-temaalip binim ko. \v 5 Ipsino nusino nuyo alugum God imi unang tinum kale, iyo imkalata, mililep tem kal tiin tugul ilitap ke albaalup kale, kamano koyo imdep meng kem ilagenin diim daala tiin sino ke-bom mufekmufek uyo utaman-bulup ko. \v 6 Kale nuyo mililep tem kal bom God imi ilak dolin binim kulitap ke agaal unemin ba kale, nuyo suun kup bigi-bom aget tambal fugun-bom kuguup mafak kanumin umi aget meng tulu uyo, tele aget fuguno kup-kaga-bom no ke-bom-nulupta o ageta ko. \v 7 Mililep kota unang tinum iyo agaal unan-nuubip e minte, mungkup mililep kota unang tinum iyo ok mafak uyo unan-bilipta, dubom tem uyo ilum ilum kebelu weng mafak uyo baga-bom kuguup mafak uyo ke-bom no kem-nuubip ko. \v 8 Kale minte God iyo tebe imi unang tinum nuyo imdep meng ilagenin diim daala tiin so ke-bom mufekmufek uyo utaman-bulup kale, nuyo aget tambal uta kup fugun-bom-nulup e minte, kanube kuguup mafak kanumin umi aget meng tulu uyo, nuyo tele aget fuguno boyo kup-kaga-bom no ke-bom-nulupta o ageta kale, nuyo waasi dinan-kalin tinum imi, un binolip tal bubul diim abomu o age-nala waasi dinan-kalin imi ilim ko age naam kwaak kali yang waasi dinba ulutap ke-nulupta, utamupta e, numi Kamogim Yesus Krais imi weng kwep daa-nala, “Bo kanubelan-temi o,” age-se boyo aafen kanubelan-tema kalaa age-nulup imi aget uyo kupka-e-bom-nulup e minte, nuyo waasi dinan-kalin tinum imi dufalum titil tebesu umi kwaak kalila imi dubom uyo katilu yang waasi dinba ulutap ke-nulupta, utamupta e, Krais iyo nuyo imdep tam abiil tigiin unon-tema kalaa age imi fen-bom no ke-bulupta, numi Krais imi ilak dugamin boyo kaal binim tambaliim bom-buluta o ageta ko. \v 9 God iyo numi sang uyo bogo-nala e, “Bilip iyo imdep mitam nalami daam tem daa-nilita, kaal fuyap kupka-e-bili utamamin o,” agesaala kale, imdep mitam nalami daam tem daalita, Kamogim Yesus Krais ita tebe telela imola te tam nimi man kelin o age-nalata, God iyo imdep mitam daa-se ko. \v 10 Kale Krais imi kaan-se boyo, kafin diim unang tinum imi ilim uta bolita, nisino maagup suun kup num o age-nalata, kaan-se kale, nuyo kaana-bala tiin kafan bom-bala ke-bom-sulup Krais imi tolon-tema uyo, nuyo yagalami maak bom-bala bom-bala keman-temaalup kale, nuyo mungkup alugum maagup Krais sino suun kup nan-temup ko. \v 11 Kale ibo kamano komi kanu-bilip ulutap ke-bom-nilipta, ipkumal iyo suun kup kanupmin weng tambal uyo kupka-e-bom-nilip e minte, dong dogobina tala ke-bilip mitam titil fagaa no ke-bom-nilipta o ageta ko. \s1 Afungen weng so weng umka-emin so uta ko \sr (Fpai 2:1-5, 4:4-9, Kol 4:2-5, Tat 3:1-11, Hib 13:1-19, Jems 5:7-20) \p \v 12 Nugumal ibaa. Ninggil nuyo weng maak ibo fomtuup bogobelum o ageta kale, tinangku-silipta. Kristen ipmi kamok kamok bilip iyo God yagal tebe, ulaa imduli ipmi iibak tem kutam kal ogok ke-bom-nilip ipmi God imi ilak dugamin kuguup tambal uyo kafale-bilipta, ipkil te tam waafu-nilipta o age-nalata kale, ibo boyo aget tambal fugun-bom kuguup tambal kupka-e-bom no ke-bom-nilipta o ageta ko. \v 13 Kale minte kamok kamok bilip iyo tebe ibo fomtuup dong daga-e-bomip kale, ibo tebe fomtuup aget tambal fugun-bom win kufu-e-bom-nilip e, aget uyo fomtuup kupka-e-bom no ke-bom-nilipta o ageta kale, ipmi wengaal digin-kalin uyo kupka-nilip bet bubul uta kup ipkumal iyo kobina tala ke-bom-nilipta o ageta ko. \p \v 14 Nugumal ibaa. Ninggil nuyo fomtuup weng koyo Kristen ipmi kobelup waafulin o ageta kale, Kristen unang tinum daal kup tebepmu yang mufekmufek umaak kemin binim bomip bilip iyo fomtuup weng kupka-e-bilipta, igil te yang ogok uyo ke-bom-nilipta o ageta ko. Kale minte unang tinum kek kek imi atul finanin bilip iyo ipta dong daga-e-bilip titil fagaa finanin binim ke-bilip e minte, unang tinum dok ita imi God imi ilak dugamin uyo titil fagalin-tem umdii, ibo dong daga-e-bilipta, bilip iyo titil fagalip e minte, ibo ipkumal iyo yuut olsak uyo kupka-emin ba kale, bilili agan-kalin aget uta kup kobina tala ke-bilip e minte, \v 15 ipkumal kuguup mafak kupka-e-bilip uyo, ibo yan kebina tala kemin ba kale, kuguup tambal uta kup Kristen sino unang tinum Kristen kelin binim sino iyo kupka-e-bom no ke-bom-nilipta o ageta ko. \p \v 16-18 Kale minte God imi tebe Yesus Krais imi ilak dolin unang tinum ipmi, “Kanumin o,” agan-be uyo kulbu botamin. Ibo suun kup Kamogim Yesus imi deng kup tebe-bom-nilip e minte, ibo intap intap nu-bilip kusino God iyo suun kup aman duga-e-bom-nilip e, dogonupmin kuguup tal ipmi diim abelu uyo, ibo God iyo, “Suguul o,” agan-bom no ke-bilipta o ageta ko. \p \v 19 Ibo God imi Sinik Tambal imi tebe ipmi iibak tem kwek umi ogok keman o agan-be uyo, “Waago o,” age imi ilep uyo ugaa kwaa faal ilo-emin ba kale, \v 20 tinum dok ita bogo-nala, “God ilami Sinik Tambal ita weng koyo kopneba o,” age-nala ibo baga-ema umdii, ibo weng boyo, “Waago o,” age kup-kagamin ba kale, \v 21 tinangku kup-kugu-bomta, bota God imi weng bele, Saatan imi weng a? agan-bom-nilipta o ageta kale, kanube utamipta, weng boyo tambaliim kalaa agelip umdii, tinangku waafunamin e minte, \v 22 utamipta, weng boyo mafak kalaa agelip umdii, atin alugum boyo kup-kaga-bom no kemin ko. \p \v 23 Ninggil nuyo dagaga-bulupta, bilili agan-kalin miit kayaak God yagal tebe ibo telela imola te tam tambal kup ke ilatap ke-nilipta bole, ipmi sinik sino aget tem sino ipmi dam sino uyo atin mafak binim tambaliim kup keluta bole, numi Kamogim Yesus Krais imi asok tal-nala ipmi kuguup utaman tolon-tema uyo, ipmi kuguup mafak umaak utamin binim kelak o ageta ko. \v 24 Ipmi imdep meng ilami miit tem daa-se tinum God iyo imi weng kwep daa-nala, “Bo kanubelan-temi o,” agela uyo, ilo kolan-temaala binim kale, yagal tebe ipmi kuguup mafak uyo kupkan kebelan-tema ko. \p \v 25 Nugumal ibaa. Numi God imi dagaga-bom-nulup, “Bilip iyo dong dogobelal o,” agan-bom-nulup ipmi sang God imi baga-e-bomup kulutap, ipkil mungkup God iyo dagaga-bilipta, nuyo dong daga-e-balata o ageta ko. \p \v 26 Kale ibo ipmi duubal God imi ilak dolin unang tinum iyo kafalebelupta, utamipta, bilip iyo numi aget uyo kupka-e-bomip kalaa agelin o agan-bom-nilipta, tambaliim kup weng umobina tala ke-bom-nilipta o ageta ko. \p \v 27 Kale Fol niyo Kamogim Yesus imi win tolop diim fomtuup weng koyo kobeli kano, kamogimal ibo suuk kon koyo ilipmi kup tikimin ba kale, alugum God imi ilak dolin unang tinum Tesalonaika kasel imi diim kal tiki-bilip tinangkamin o ageta ko. \p \v 28 Kale numi Kamogim Yesus Krais iyo ibo telele-bom tiin mola tambaliim kup bom-bilipta o ageta ko.