\id ROM – Tangoa \h Romans \toc1 Romans Leta Paul Mo Ulia Isana Mara Rome \toc2 Romans \mt1 Romans \mt3 Leta \mt2 Paul Mo Ulia \mt3 Isana Mara \mt2 Rome \imt3 Puku Nike \im Paul mo uli leta nike isana mara Rome. Rome enia taon tavera na varama hin pongi atu. Mo levosahi na kalesia ea (15.22–16.21). Mo verea isara mara Iesu mo vironia vara enia i pa nona volitusi isara (1.1) mo lavi na retisohai matea ‘— matan enia suihan God mata juri na tamlohi tari sei la rasua, tiroma isana Jew moiso i pa isana tamlohi r̃or̃oha.’ (1.16). Paul mo verea mara tamlohi tari la hehe (3.23). Pani mo vai na malele mata vai na tamlohi la tataholo na nahona: \ib \imq ‘Matan tamlohi tari la vai na hehe, la lo toho asau na hina r̃uhur̃uhu sei non God hasena, ale God mo avulahi vara i vai na tamlohi la tataholo na nahona na nona r̃omr̃uhu purongo, mo vaia na malele mata volituhu hin Kr̃isto Iesu, enia sei, God mo taua na nahor̃a, r̃aena mo volituhu na talai lolokoru non God mata hehe, ale rasua enia malele sei tamlohi la er̃i lavi na vuan vavahinau sei. God mo vujangia vara posina mo tataholo matan enia mo sopo sile na talai mata hehe tari isana tamlohi sei la vaira tuai.’ (3.23–25). \im Paul mo vujangia vara rasua nike mo sohen rasua atu non Abraham tuai (4.13). Ale nake vara tamlohi la mai kalesia, la pa mauri usuri na suiha Tanumen God (8.1–27). God mo sile na suiha hai isana nona tamlohi mata hahau usuri na masalona (12.1–13). \iot Hin Leta Nike \io1 1. Paul Mo Vujangi Na Retir̃uhu (1.1–17) \io1 2. Tamlohi Tari La Ori Na Hehe (1.18–3.20) \io1 3. God Mo Vai Na Tamlohi La Tataholo Na Nahona (3.21–4.25) \io1 4. Mauri Paro Nona Tamlohi (5.1–8.39) \io1 5. Vujangi Mata Tavtavuin Israel (9.1–11.36) \io1 6. Mauri Paro Nona Kalesia (12.1–15.13) \io1 7. Vavahinau Non Paul, Isoiso Retireti (15.14–16.27) \c 1 \s1 Paul Mo Sile Na Nona Retioloolo \p \v 1 Enau Paul, volitusi non Kr̃isto Iesu matea, enia mo toviau vara a vahar̃ule, mo tapuhiau vara a retivujavujangi na Retir̃uhu non God. \v 2 Mo retitauhi hin Retir̃uhu sei tuai moiso na reti nona pr̃ovet na Retitapu mo tapu, \v 3 mo lo vereuli Natuna, enia mahapin Supe David usuri na malele tamlohi, \v 4 ale God mo vujangia vara enia Natun God na suihan Tanume Tapu na nona mele turu na mateia, Iesu Kr̃isto nor̃a Moli, \v 5 ale hinia, kama lo lavi na r̃omr̃uhu peresi na hija r̃uhu mata vahar̃ule matan vara kama er̃i tiroma na tamlohi vara la oloolo usuri na mauri rasua, matan vara hijana i pa aulu na tamlohi r̃or̃oha, \v 6 kamim sohena, God mo tovi kamim vara ha mai tamlohi non Iesu Kr̃isto. \p \v 7 Isan la haratu tari la lo toho Rome sei God mo opoira, ale mo tovira vara la mai nona tapuhi: \p R̃omr̃uhu peresi na tamata non God Tamar̃a peresi Moli Iesu Kr̃isto la mai isamim. \s1 Retir̃uhu Non God \p \v 8 Tiroma, na opoia vara a vere meje isan noku God matamim hin Iesu Kr̃isto, matan tamlohi na jara tari na varama la lo sorahi na nomim rasua. \v 9 Matan God sei na lo volitusi isana na mauriku usuri na Retir̃uhu matan Natuna, enia noku tuetueni sei mo levosahia vara na lo vere kamim tarea \v 10 na noku usiusi, tarea na lo usia vara te masapa na masalon God vara a er̃i mai isamim. \v 11 Matan tuai moiso, r̃omiku tavera na opoia vara a hite kamim, vara Tanume Tapu i er̃i sile kamim hin te otori na limaku matan vara i er̃i r̃ilangi na maurimim hinia, \v 12 na lo r̃aramia vara, enr̃a r̃a er̃i r̃omr̃omi r̃ilangi mata nor̃a rasua, nomim peresi na noku. \p \v 13 La vorai peresi na vevorai, na opoia vara ha levosahia vara na opoia vaha visa moiso vara a mai, pani mo tikeli nake, mo sopo lo te masapa, matan vara a er̃i hite na vua nomim rasua sohen na hitea moiso isana tamlohi r̃or̃oha tinatinapua. \v 14 God mo tauau moiso vara a pa tueni la haratu la lo retireti na leo mara Greek peresi la haratu la tamlohi r̃or̃oha, ale isan la haratu la lelevosahi peresi la haratu la rongorongo vono. \v 15 Matana, enau na opoia mo tavera jea vara a retivujavujangi na Retir̃uhu isamim sei ka lo toho Rome. \p \v 16 Matan enau na sopo mahanuhanu na Retir̃uhu, matan enia suihan God mata juri na tamlohi tari sei la rasua, tiroma isana Jew moiso i pa isana tamlohi r̃or̃oha. \v 17 Matan hin Retir̃uhu sei, malelen God mo vaia vara tamlohi la mai la tataholo na nahona, mo malue na jara tavera, enia mata rasua purongo, matan la ulia moiso vara, ‘Haratu mo tataholo na nahon God la pa mauri usuri na malele rasua purongo’. \rq Hab 2.4\rq* \s1 Lolokoru Non God Mata Hehe \p \v 18 Matan God mo lo vujangi na nona talai lolokoru mata hehe na tuka mo sinai na varama mata posposi varama tari peresi na posposi hehe tari nona tamlohi, ale matan nora posposi hehe sei mata turuhoro na retivarar̃uhu vara i malue na jara tavera. \v 19 Matan sava hinau tamlohi la er̃i levosahia hin God mo memera isara, matan God mo vujangia isara moiso. \v 20 Matan r̃uhur̃uhun God sei nona hasena la lo luhu sohen harihi; nona suiha matan tui tui peresi mauri atu sei enia non God hasena. Ale la hinau sei tamlohi la er̃i hitevosahira matan la memera purongo hin la hinau atu God mo vaira na tapulo rani sei mo vai na varama. Ale matan haratu, tamlohi la sopo er̃i verea vara God mo sopo toho. \p \v 21 Matan hina purongo vara la levosahi God moiso, pani la sopo hasohasoa vara enia God teni la sopo vere meje isana, ale r̃omira la mai la putu, ale mapura la rongorongo vono la mai la r̃or̃oha, \v 22 la verea lara la lelevosahi, pani la mai la rongorongo vono, \v 23 la sopo lotu na r̃uhur̃uhun God sei i sopo er̃i tihai, pani la lo lotu na hinau sohena tamasi sei la vaira sohena tamlohi peresi na maji avuavu, peresi na maji palo vati, peresi na maji haraho sohena mata teni malupa, enira mo isoiso la pa tihai! \p \v 24 Ale matana, God mo silera la vano na masalo mapura, ale la usuri na posposi lumiha, la vai na hina mahanuhanu na epera hasera, \v 25 matan la jeni na retivarar̃uhu hin God mata halu, ale la lo lotu ale la volitusi nona hinau God mo vaira, pani mo sopo isan God sei mo vaira, enia hasena mo tataholo vara tamlohi la hasohasoa na rani tui tui tarea! Amen. \p \v 26 Matan harihi, God mo silera la vano na nora opoia mata posposi mahanuhanu, matan nora har̃ai la jeni na posposi tataholo nona har̃ai matan la lo hase lavilavira. \v 27 Ale lamane sohena la tinar̃ihi na posposi tataholo peresi na har̃ai, matan posposi mata opoi na lamane mo jeu na masalora tinatinapua, lamane la vai na hina mahanuhanu peresi na lamane, ale la hani na vua pulara vetali mata nora lejileji. \fig — God mo silera na r̃omr̃omi nona maji —|alt="crocodile" src="hk00024b.tif" size="span" copy="hk" ref="Rom 1.28" \fig* \p \v 28 Ale matan la r̃ohu vara la r̃omr̃omi God, ale God mo silera na r̃omr̃omi nona maji matan vara la vai na hinau mo sopo tataholo vara tamlohi la er̃i vaira. \v 29 La mar̃ivi na posposi tari la sopo tataholo, la lo vaivaileu, la lo r̃omusuri, la sasati, la mar̃ivi na mereimerei, la lo vilimatei na tamlohi, la lo hitesatihi, la lo halu, la lo vaisatihi na tinapua, la lo sorasora tamlohi, \v 30 la lo retir̃er̃en, la r̃ohu hin God, la lo vatar̃a, la lo mangisi, la lo retihapahapa, la lo r̃omr̃omi, ale la aleale malele paro mata la vai na hina sasati hinia, la sopo oloolo hin tamara teni tinara, \v 31 r̃omira mo vono, la lo tope na nora retitauhi, mo sopo te nora opoia, la sopo r̃omopoi te tinapua. \v 32 Hina purongo vara la levosahia mo r̃uhu moiso vara God mo pete tau na retileu moiso vara tea mo topea i pa mate matana, enira la sopo vaira purongo, pani la retituetueni la haratu la lo vaira. \c 2 \s1 God I Pa Ari Na Nom Hehe \p \v 1 Ale nake, mo sopo te hinau hatea vara o er̃i halu hinia tapala, kamim mo isoiso sei ka lo ari na tinapua. Matan vara ko lo ari na tinapua, ko lo hasem ariho matan engko ko lo vai la hinau atu na lo verea moiso vara tamlohi la lo vaira. \v 2 R̃a levosahia vara talai non God mo lo jovi isan la haratu la lo vai la hinau sei, ale enia mo tataholo. \v 3 Tapala, engko sei ko lo ari la haratu la lo vai la hinau sei, ko r̃om vara o pa er̃i jelu na talai non God, pani i pa sohena sava matan engko sohena ko lo vaira? \v 4 Ko lo r̃omr̃omi purongo na nona r̃omr̃uhu peresi na nona r̃ompurongo peresi na nona r̃omperavu tavera isam, pani ko sopo levosahia vara nona r̃omperavu mo lo sileho na masapa vara o posi na nom hehe. \p \v 5 Pani matan mapum mo r̃ilangi, ale ko r̃ohu vara o posi, ko lo hasem takonahi na nom talai matan rani aria atu sei God i pa vujangi na nona talai lolokoru mata hehe usuri na nona posposi tataholo hinia. \v 6 God i pa ari na tamlohi i tataholo na nora vavahinau: \v 7 God i pa sile na mauri tui isan la haratu la lo r̃omperavu vara la vai na vavahinau r̃uhu, ale la lo ale na hasohaso peresi na oloolo tavera peresi mauri atu sei i pa sopo er̃i tihai hin te rani; \v 8 pani isan la haratu la lo vai na masalora purongo, ale la sopo oloolo na retivarar̃uhu, pani la lo oloolo na posposi mo sopo tataholo na nahon God, enira la pa lavi na talai lolokoru non God mata hehe peresi na nona lolokoru sasati. \v 9 Ale tamlohi tari sei la lo vai na vavahinau hehe la pa lavi na rani r̃ilangi peresi na rani sasati, isana Jew tiroma moiso i pa isana tamlohi r̃or̃oha, \v 10 pani God i pa sile na hasohaso, oloolo peresi na tamata isana tamlohi tari sei la lo vai na vavahinau r̃uhu, isana Jew tiroma moiso i pa isana tamlohi r̃or̃oha, \v 11 matan God mo sopo tametame tea. \p \v 12 God i pa sile na talai isana tamlohi la sopo Jew vara la hehe, hina purongo vara la sopo lo lavi na nona leu. Ale i pa sile na talai isana Jew vara la hehe matan nona leu mo lo pisuhi na nora hehe. \v 13 Matan mo sopo la haratu sei la lo rongo na leu purongo mo vaira la tataholo na nahon God, pani la haratu sei la lo vai na sava leu mo verea, enira natu la tataholo na nahon God. \v 14 Matan vara la tamlohi r̃or̃oha sei la sopo lavi na leu, pani la lo vai na sava leu mo verea, mo vujangia vara leu mo lo toho hinira moiso, hina purongo vara la sopo lo lavi na leu. \v 15 La lo vujangia vara sava hinau leu non God mo verea, mo lo toho na mapura moiso, matan r̃omira sohena mo vereulia isara vara la lo vai na hina r̃uhu teni te hina hehe, \v 16 hin rani atu usuri noku Retir̃uhu sei mo lo verea vara God mo ari na hina luhu nona tamlohi hin Kr̃isto Iesu. \s1 Leu Non God Mo Reti Isana Jew \p \v 17 Pani vara ko lo verea vara engko Jew matea, ale ko lo turu na leu, ale ko lo hapahapa vara ko levosahi God, \v 18 ale vara ko levosahi na masalona, ale ko lo avulahi na sava hinau la r̃uhur̃uhu jea matan ko lo lavi na lelevosahi na leu, \v 19 ale vara ko levosahi mamahunia vara engko tamlohi tiroma na matavuso matea, ale lamu matea isan la haratu na r̃or̃oha, \v 20 ale vara engko tamlohi matea mata vujangi la haratu la sopo rongovosahi, ale tamlohi vujangi na natuvarihi matan ko lavi vevuhi na lelevosahi peresi na retivarar̃uhu na leu, \v 21 ale vara ko lo vujangira sohena, mata sava ko sopo hasem vujangiho? Ko lo retivujavujangi vara tamlohi la pa sopo vavanaho, pani engko, ko lo vavanaho teni mo vono? \v 22 Engko sei ko lo verea vara mo sopo tataholo vara tamlohi la vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, ko lo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso teni mo vono? Ko lo verea vara ko sopo lotulotu vono, pani ko lo vanaho na hinau na lolo temple nona tamasi teni mo vono? \v 23 Engko sei ko lo hapahapa na leu, ko lo topea, ale ko lo komo na hijan God matana. \v 24 Matan sohen la ulia vara, ‘Tamlohi r̃or̃oha matuvana na varama la lo veresatihi na hijan God matamim’. \p \rq Isa 52.5\rq* \p \v 25 Matan posposi tair̃alihi mo r̃uhu purongo vara ko oloolo na leu, pani vara ko lo tope na leu, nom tair̃alihi enia hina purongo. \v 26 Ale matana, vara tamlohi matea mo sopo tair̃alihi, pani mo lo tauri na vujangi mata leu, ko hitea vara God i pa hitea vara posina mo tataholo hin la haratu la tair̃alihi teni mo vono? \v 27 Ale matana, tamlohi atu mo sopo tair̃alihi, ale mo lo tauri na leu, enia i pa verea vara talai i pa jovi isam sei ko tair̃alihi sei ko lavi na leu, matan engko natu ko lo tope leu atu. \p \v 28 Matan engko mo sopo Jew matea tataholo vara tamam enia tinam enira Jew teni matan engko ko lavi na tair̃alihi na epem. \v 29 Mo vono. Jew tataholo matea enia haratu mapuna mo tataholo na nahon God. Ale tair̃alihi varar̃uhu enia mo sopo tair̃alihi na epe, pani sava Tanume Tapu mo vaia na mapum. Tamlohi sohena, mo lo ale hasohaso atu God mo lo silea, mo sopo hasohaso sei tamlohi la lo silea. \c 3 \s1 Retitauhi Non God La Varar̃uhu \p \v 1 Vara mo sohen haratu, sava mo r̃uhu natu vara engko Jew matea? Teni sava natu mo r̃uhu na tair̃alihi? \v 2 Varar̃uhu, God mo ler̃uhu na Jew na malele matuvana, tiromara enia God mo sile na nona vereulia isara. \v 3 Varar̃uhu, tatuara la tope na nora retitauhi, pani nora posposi mata tope na retitauhi i pa vai na retitauhi non God i vano hina purongo teni i vono? \v 4 I vono! Tamlohi tari enira tamlohi halu, pani God mo lo varar̃uhu, sohen la ulia vara, ‘Nom reti la vujangia vara engko ko tataholo, ale engko o pa jeu na nora retituvai na court’. \rq Psa 51.4\rq* \p \v 5 Pani vara hai la lo verea lara nora hehe mo sile God na masapa vara i pa vujangi na nona posposi tataholo, r̃a pa r̃arami r̃omr̃omi atu sohena sava? Vara mo sopo tataholo vara God i sile na nona talai lolokoru mata hehe isara teni mo vono? Na lo retireti usuri na r̃omr̃omi tamlohi nahai. \v 6 I vono! Vara sohena, God i pa er̃i ari na varama sohena sava? \v 7 Pani tea la pa verea vara, ‘Vara noku halu mo lo vujangia vara reti non God mo varar̃uhu sohena sava, ale mo lo lavi na hasohaso matana, mata sava natu, na lo lavi na talai sohena tamlohi hehe matea?’ \v 8 Ale mata sava r̃a sopo er̃i verea vara, ‘Mo r̃uhu vara r̃a vai na hina sasati matan vara hina r̃uhu i er̃i mai matana.’ Matan tea la lo retir̃er̃en hin kamam lara kama lo vujangia sohena. Pani hara talai sei God i pa silea isara matana i pa tataholo. \s1 Tamlohi Tari La Hehe \p \v 9 Nake i pa sohena sava? Kamam Jew kama r̃uhu kama jeu na tinapua teni mo vono? I vono, matan r̃a pete vujangia moiso vara tamlohi tari, Jew teni tamlohi r̃or̃oha, la lo toho na ruhuruhu suiha hehe, \v 10 mo sohen la ulia vara, \q1 ‘Mo sopo tea i tataholo, \q2 mo vono, mo sopo te hatelete. \q1 \v 11 mo sopo tea i lelevosahi; \q2 mo sopo tea i lo ale God. \q1 \v 12 Tamlohi tari la vahar̃i hinia, \q2 enira mo isoiso la sopo mele r̃uhu matan te hinau; \q2 mo sopo tea i vai te hina r̃uhu, \q2 mo vono, mo sopo te hatelete.’ \q2 \rq Psa 14.1–3; 53.1–3\rq* \q1 \v 13 ‘Nora retireti mo r̃anga \q2 sohena pona taptap roi matea; \q1 la vai na memera la halu.’ \rq Psa 5.9\rq* \q2 ‘Nora reti mo sohena poison mata \q1 mata sasati mo lo toho \q2 na jingora.’ \rq Psa 140.3\rq* \q1 \v 14 ‘Jingora mo mar̃ivi na lesati \q2 peresi na lolokoru.’ \rq Psa 10.7\rq* \q1 \v 15 ‘La tamlohi akerihi la tatamahu moiso mata vili na tamlohi; \q1 \v 16 Sava jara la vano hinia, \q2 la vaikomokomoa, \q2 ale rongohaji mo vora, \q1 \v 17 ale malele mata tamata \q2 enira la sopo levosahi te hinau hinia.’ \rq Psa 59.7–8\rq* \q1 \v 18 ‘Mo sopo te matahu matan God \q2 na nora vavahinau.’ \rq Psa 36.1\rq* \p \v 19 Ale nake r̃a levosahia vara sava hinau leu mo verea, mo verea isan la haratu la lo toho na leu matan mo vai na tamlohi tari la tapanono, ale mo vujangia vara tamlohi tari na varama la pa toho na ruhuruhu talai non God. \v 20 Matana, mo sopo te tamlohi vara i er̃i tataholo na nahon God matan enia mo lo usuri na leu. Matan leu mo sile na lelevosahi mata hehe. \s1 Kr̃isto Mo Lavi Na Nor̃a Talai \p \v 21 Pani nake, malele tamlohi mata la mai la tataholo na nahon God mo lo toho na jara tavera, pani leu mo sopo toho na lolona, o pa hitea vara Leu non Moses peresi na retireti nona pr̃ovet la lo vereulia \v 22 sohena sava God mo lo vujangi na nona posposi tataholo na malele rasua. Tamlohi tari la tau nora rasua hin Iesu Kr̃isto la mai la tataholo na nahon God matan God mo sopo ase na tamlohi, \v 23 matan tamlohi tari la lo vai na hehe, la toho asau na hina r̃uhur̃uhu sei non God hasena, \v 24 ale God mo avulahi vara i vai na tamlohi la tataholo na nahona na nona r̃omr̃uhu purongo, mo vaia na malele mata volituhu hin Kr̃isto Iesu, \v 25 enia sei, God mo taua na nahor̃a, r̃aena mo volituhu na talai lolokoru non God mata hehe, ale rasua enia malele sei tamlohi la er̃i lavi na vuan vavahinau sei. God mo vujangia vara posina mo tataholo matan enia mo sopo sile na talai mata hehe tari isana tamlohi sei la vaira tuai. \v 26 Nake mo vaia matan vara i vujangia vara nona aria mo tataholo, ale mo tataholo vara enia i vai na tamlohi la tau na nora rasu hin Iesu, ale la mai la tataholo na nahona. \fig |alt="1Co 3 peacock" src="bk00080b.tif" size="span" copy="hk" ref="Romans 3:26" \fig* \p \v 27 Ale, hare natu i er̃i retihapahapa i verea vara mo tataholo mata nona vavahinau? I pa sopo tea! Mo mai mata sava leu? Matan r̃a lo oloolo na leu? Mo vono, pani matan r̃a usuri na leu mata rasua. \v 28 Matan kama lo verea vara tamlohi la mai la tataholo na nahon God mata rasua, mo sopo matan la lo oloolo na leu. \p \v 29 Pani God enia God nona Jew purongo teni mo vono? Enia God nona tamlohi r̃or̃oha teni mo vono? Enjora, enia God nona tamlohi r̃or̃oha, \v 30 matan God enia mo matelete. Enia i pa vai la haratu la tair̃alihi peresi la haratu la sopo tair̃alihi la tataholo na nahona mata rasua. \v 31 Ale, vara mo sohena, rasua mo vai na suihan leu atu mo isoiso teni mo vono? Mo vono, matan kama lo verea vara leu mo tataholo. \c 4 \s1 Rasua Non Abraham \p \v 1 Ale vara mo sohena, r̃a pa vere na sava matan hinau sei pir̃a Abraham mo vileia tuai? \v 2 Matan, vara Abraham mo tataholo na nahon God mata nona vavahinau, enia i pa hapahapa matana. Pani i sopo er̃i hapahapa na nahon God. \v 3 Retitapu mo vere na sava matana? ‘Abraham mo rasu God, ale God mo verea vara enia mo tataholo na nahona matana’. \rq Gen 15.6\rq* \p \v 4 Ale isana tamlohi voko matea, volina mo sopo hina silesilea matea, pani enia voli nona voko. \v 5 Pani isan haratu mo sopo vai te voko, pani mo tau na nona rasu hin God sei mo er̃i vai na tamlohi varama la mai la tataholo na nahona, ale God mo verea vara rasua non tamlohi atu mo vaia mo mai mo tataholo na nahona. \p \v 6 Mo sohen supe David mo verea matan avulahi tavera non haratu sei God mo hitea vara mo tataholo na nahona, mo sopo matan te hinau enia mo vaia: \q1 \v 7 ‘Avulahi tavera isan la haratu \q2 God mo r̃omi na nora vaivaileu, \q2 ale mo tatavuhi na nora hehe; \q1 \v 8 avulahi tavera isan tamlohi sei \q2 Moli i pa sopo evi na nona hehe hin te rani.’ \rq Psa 32.1–2\rq* \p \v 9 Avulahi tavera nike enia non la haratu la tair̃alihi purongo? Mo vono, avulahi sei enia non la haratu la sopo tair̃alihi peresi la haratu la tair̃alihi, matan kama lo verea vara, ‘God mo verea vara Abraham mo tataholo na nahona mata nona rasua purongo’. \rq Gen 15.6\rq* \p \v 10 God mo pa vaia sohena isan Abraham sohena sava? Mo vaia tiroma teni hitahu moiso mo pa tair̃alihi? Mo sopo hitahu, pani tiroma na nona tair̃alihi. \p \v 11 Mo lavi na tair̃alihi sohena matamata matea mata vujangia vara enia mo tataholo mata nona rasua hin rani atu mo sopo lo tair̃alihi. Enia matan vara God i vaia i tama tamlohi tari sei la rasua, pani la sopo tair̃alihi, matan vara God i pa vaira la tataholo na nahona sohen Abraham, \v 12 ale mo vai Abraham mo taman la haratu la tair̃alihi, mo sopo mata tair̃alihi purongo, pani matan la lo hahau usuri na malele rasua non tamar̃a Abraham hin rani atu mo sopo lo tair̃alihi. \p \v 13 Matan retitauhi sei God mo silea isan Abraham peresi na taniana mo verea vara varama i pa nora, mo sopo mai mata leu, pani mata rasua sei mo vai na tamlohi la tataholo na nahon God. \v 14 Matan, vara la haratu la lo usuri na leu la lavi na vuan retitauhi sei, rasua enia mo sopo te suihana, ale retitauhi atu mo vano hina purongo. \v 15 Matan leu mo lavi na talai lolokoru non God mata hehe mo mai isana tamlohi, pani vara i sopo lo te leu, i pa sopo te hehe. \p \v 16 Mo pa sohena matan mo turu na rasua purongo, matan vara sava retitauhi mo verea, mo mai mata r̃omr̃uhu, mo turu r̃ilangi mata taniana tari, mo sopo isan haratu mo lo usuri na leu purongo pani isan haratu mo rasua sohen Abraham mo lo rasua, enia tamar̃a enr̃a mo isoiso, \v 17 sohena la ulia vara, ‘Enau na vir̃oniho vara engko o pa tama tamlohi jara matuvana’. \rq Gen 17.5\rq* Ale God mo hitea vara Abraham mo rasua vara enia i er̃i sile na mauri isana mate, ale mo retireti purongo ale hinau sei la sopo lo toho la pala. \v 18 Abraham mo lo r̃omtoho, hina purongo vara mo sopo levosahia vara i pa sohena sohena sava, pani mo lo r̃omtoho vara i pa tama mara jara matuvana usuri na sava God mo verea isana mara, ‘Ale taniam la pa matuvana sohena vitusarasara’. \rq Gen 15.5\rq* \p \v 19 Nona rasua mo sopo jovi, hina purongo vara epena mo vajiaha mariviti i pa mate purongo matan taunina mo lo lavilavi na tauni mo ngavulu sangavulu \rq (100)\rq*, ale hina purongo vara Sarah mo aroaro. \p \v 20 Mo sopo r̃omkaka na retitauhi non God, pani mo ulua r̃ilangi na nona rasua, ale mo lo sile na oloolo isan God, \v 21 mo levosahi mamahunia vara God i er̃i vai na sava mo retitauhi hinia. \v 22 Ale matan nona rasua atu, ‘God mo verea vara enia mo tataholo na nahona.’ \p \v 23 Pani reti sei akerihi, ‘God mo verea vara enia mo tataholo…’ la sopo ulia matan Abraham hasena, \v 24 pani matan nor̃a rasua sohena. God i pa verea sohena isan la haratu la lo tau nora rasua hin God sei mo sauteterahi Iesu nor̃a Moli na mateia. \v 25 Enia, God mo silea mata nor̃a hehe, ale mo sauteterahia matan vara i vair̃a r̃a tataholo na nahona. \c 5 \s1 Rasua Mo Sile Na Avulahi \p \v 1 Ale matan nake r̃a tataholo moiso na nahon God na rasua, r̃a toho na tamata peresi God hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto. \v 2 Hinia, r̃a er̃i unu na r̃omr̃uhu sei r̃a lo turu hinia mata rasua, ale r̃a lo avulahi tavera matan r̃a lo r̃omtoho vara r̃a pa toho peresi God na hasohasona. \v 3 Aulu hin haratu, r̃a avulahi na nor̃a rani r̃ilangi, matan r̃a levosahia vara nor̃a rani r̃ilangi, vuana enia posposi mata turu r̃ilangi, \v 4 ale posposi mata turu r̃ilangi, vuana enia jelu na hinau vaihite, ale posposi mata jelu na hinau vaihite, vuana enia r̃omtoho, \v 5 ale nor̃a r̃omtoho sei i pa sopo er̃i vano r̃omr̃omi purongo matan Tanume Tapu sei God mo silea isar̃a mo surei na opoia non God na mapur̃a. \p \v 6 Matan na rani mo sopo lo te nor̃a suiha, na ranina tataholo, Kr̃isto mo mate matar̃a tamlohi sei r̃a lo usuri na posposi varama. \v 7 I pa r̃ilangi vara o er̃i vilei tea vara i mate mata tamlohi tataholo matea, pani korong, tea i pa er̃i r̃omr̃ilangi vara i mate matan te tamlohi r̃uhu hatea; \v 8 pani God mo vujangia vara nona opoia matar̃a mo sohena sava matan, hin rani atu r̃a pa lo tamlohi hehe, Kr̃isto mo mate matar̃a. \v 9 Matan r̃a mai r̃a tataholo na nahon God mata r̃aen Iesu moiso, ale nake, mo sopo te retiusia hatea vara Iesu i er̃i jurir̃a na talai lolokoru non God mata hehe. \v 10 Matan, vara God mo sari tamata peresir̃a na mateia non Natuna na rani r̃a pa lo nona meresahi, nake matan r̃a turu na tamata peresia moiso, mo sopo te retiusia hatea vara r̃a pa er̃i juri na maurina teni i vono. \v 11 Aulu hin haratu, r̃a avulahi tavera hin God hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, ale hinia, nake r̃a lavi na nona sari tamata, r̃a mai r̃a tapalana. \s1 Mateia Mo Mai Matan Adam \p \v 12 Ale matana, sohena hehe mo mai na varama na tamlohi matea purongo, ale mateia mo mai mata hehe, ale sohena, mateia mo tikeli na tamlohi tari matan enira mo isoiso la vai na hehe, \v 13 matan hehe mo lo toho na varama moiso God mo pa sile na leu, ale mo sopo te hehe vara i sopo te leu hatea i pisuhia. \v 14 Hina purongo matana, mateia mo lo aulu na tamlohi mo tapulo hin Adam mo tikeli Moses, hina purongo vara la sopo vai na hehe sohena hehe non Adam, mateia mo lo aulu hinira. Ale Adam enia tovongi matea hin harasei mo lo mai hitahu. \s1 Mauri Tui Mo Mai Matan Iesu \p \v 15 Pani hehe non Adam mo sopo sohen r̃omr̃uhu sei God mo sile purongoia, matan hehe nona tamlohi matea purongo, mateia mo vano isana tamlohi matuvana, pani hin na tamlohi tinapua matea, Iesu Kr̃isto, God mo sile purongoi na otori r̃uhu mata r̃omr̃uhu mo masurere isana tamlohi matuvana. \v 16 Ale otori r̃uhu sei God mo sile purongoia, mo sopo sohena vua hehe non tamlohi atu, matan vua aria matan hehe atu enia matea purongo, mo lavi na talai mo mai, pani otori r̃uhu sei God mo sile purongoia, mo mai hitahun na hehe matuvana, mo roi na malele vara God i er̃i verea vara tamlohi la mai tataholo na nahona. \v 17 Varar̃uhu, mateia mo aulu na tamlohi tari matan hehe atu matea non tamlohi atu matea purongo, pani la haratu la lo lavi r̃omr̃uhu sei mo mar̃ivi savulevule peresi na otori sei God mo sile purongoia mata i vai na tamlohi la tataholo na nahona, enira natu, maurira la pa aulu na mauri nake ale hitahu hin tamlohi atu matea, enia Iesu Kr̃isto. \p \v 18 Ale matana, sohena hehe nona tamlohi matea purongo mo vai na talai mo mai isana tamlohi tari, ale vavahinau tataholo matea purongo, mo vai na malele vara God i verea vara tamlohi la tataholo na nahona, ale matan vara i er̃i sile na mauri isana tamlohi tari. \v 19 Ale sohena lejileji nona tamlohi matea purongo mo vai na tamlohi matuvana la hehe, ale mo sohena oloolo nona tamlohi matea purongo mo vai na tamlohi matuvana la tataholo na nahon God. \v 20 Ale nakerihi natu, leu mo mai vara i vai na hehe i memera i r̃uhu, pani vara hehe mo mai mo mele tavera, r̃omr̃uhu natu, mo mai mo mele mar̃ivi savulevule jea, \v 21 matan vara sohena mateia mo vujangi na suiha nona hehe, r̃omr̃uhu i pa er̃i vujangi na nona suiha hin malele sei God mo vai na tamlohi la tataholo na nahona hinia, ale vuana, enia mauri tui hin Iesu Kr̃isto nor̃a Moli. \c 6 \s1 Suihan Hehe Mo Moti \p \v 1 Ale nake r̃a pa vere na sava vara mo sohena? Mo tataholo vara r̃a lo vai na hehe i lo vano matan vara r̃omr̃uhu i pa lo mar̃ivi savulevule matana, teni mo vono? \v 2 Mo vono! I pa sohena sava natu vara enr̃a sei r̃a mate na hehe moiso, r̃a lo toho hinia? \v 3 Teni ka sopo levosahia vara enr̃a sei r̃a lavi na paptijo hin Kr̃isto Iesu, r̃a paptijo hin na nona mateia? \v 4 God mo tavunir̃a peresi Iesu na nona mateia na rani r̃a paptijo hinia, matan vara enr̃a sohena, r̃a er̃i hahau na mauri paro sohen Kr̃isto sei mo turu na mateia na mauri paro na suihan God Tama. \p \v 5 Matan, vara enr̃a r̃a sor̃otahi peresia na nor̃a mate sohen na nona mate, r̃a levosahia vara r̃a pa sor̃otahi peresia na sauteterahi sohen na nona sauteterahi. \v 6 R̃a levosahia vara nor̃a mauri tuai mo mate peresia na talopeilopei matan vara i tope na suihan hehe na maurir̃a, matan vara r̃a pa sopo mele slev isan hehe. \v 7 Matan haratu mo mate moiso, mo pete materi moiso na hehe. \v 8 Ale vara r̃a mate peresi Kr̃isto, r̃a rasua vara r̃a pa mauri peresia. \v 9 R̃a levosahia vara God mo sauteterahi Kr̃isto na mateia moiso, ale i pa sopo er̃i mele mate; mate mo sopo te suihana vara i er̃i aulu hinia. \v 10 Matan mateia atu mo mate hinia, mo mate vara i jeu na hehe, vahatea mata rani tari, pani mauri atu mo mauri hinia nake, mo mauri matan God. \v 11 Ale kamim sohena ha levosahia vara kamim sohena ka mate isan hehe, ale ka mauri matan God hin Kr̃isto Iesu. \p \v 12 Matan haratu, ha sopo tinar̃ihia vara hehe i aulu na epemim nike na varama, vara i vai kamim ha oloolo na masalora. \v 13 Ha sopo tinar̃ihia vara te epemim la mai volitusi na hehe mata posposi mo sopo tataholo na nahon God, pani ha sile kamim isan God sohen la haratu sei God mo vaira la malue na mateia la mauri, ale ha sile na epemim isan God sohena volitusi mata posposi tataholo na nahon God. \v 14 Matan hehe i sopo er̃i te suihana vara i aulu hin kamim, matan kamim ka sopo toho na ruhuruhu leu, pani ka lo toho na ruhuruhu r̃omr̃uhu. \s1 R̃a Er̃i Oloolo Hin God \p \v 15 I pa sohena sava natu? Matan r̃omr̃uhu non God mo vair̃a r̃a materi moiso, mo tataholo vara r̃a hahau na hehe matan nake r̃a sopo toho na ruhuruhu leu teni mo vono? Mo vono! \v 16 Ka levosahia vara, vara ka sile kamim isan tea sohena slev matea, ha pa oloolo hinia ale ka slev isan haratu sei ka lo oloolo hinia. Vara ka slev na hehe, vuana enia mateia, vara ka slev mata oloolo hin God, vuana enia posposi tataholo na nahona. \v 17 Pani r̃a vere meje isan God matamim sei tuai ka lo slev non hehe, pani nake ka mai ka oloolo na mapumim na vujangi tataholo sei la silea isamim moiso, \v 18 ale nake, ka materi na hehe, ale ka mai slev non posposi atu mo tataholo na nahon God. \p \v 19 Na lo vere na tovongi na slev sohena matan vara i tueni na nomim lelevosahi. Matan sohen tiroma ka lo sile na epemim sohena slev mata hina lumiha teni vaivaileu sei vuana mo mele vaivaileu jea, ale nake ha sile na epemim sohena slev isan posposi sei mo tataholo na nahon God sei vuana mo lo vai kamim vara ha tapu na maurimim. \p \v 20 Na rani ka pa lo slev non hehe, ka sopo r̃omr̃omi na posposi sei mo tataholo na nahon God. \v 21 Pani vuana enia sava? Vuana mo sopo r̃uhu matan nake ka lo mahanuhanu matan la hinau sei ka lo vaira tiroma, matan isoison la hinau sei, enia mate. \v 22 Pani matan nake ka materi moiso na hehe, ale ka mai slev non God, vua ka lavia matana mo vai kamim vara ha pa tapu na maurimim, ale isoisona, enia mauri tui. \v 23 Matan voli hehe enia mateia, pani otori non God sei mo lo sile purongoia, enia mauri tui hin Kr̃isto Iesu nor̃a Moli. \c 7 \s1 Leu Mo Sopo Mele Aulu Hinir̃a \p \v 1 Teni, ka levosahia la vorai peresi na vevorai vara, vara leu mo lo suiha purongo vara tamlohi mo lo mauri? Na lo retireti isan la haratu la levosahi na leu. \v 2 Mo sohena har̃ai lahi matea, leu mo lo tauria vara tuana mo lo mauri, pani vara tuana mo mate, har̃ai atu mo materi na leu mata lahi. \v 3 Ale vara tuana mo lo mauri, pani mo mele juruvi peresi na tamlohi tinapua, la pa verea vara enia har̃ai vaivaileu matea. Pani vara tuana mo mate, har̃ai atu i pa materi na leu, vara i vano isana tamlohi tinapua matea, enia mo sopo har̃ai vaivaileu. \p \v 4 Mo sohena natu, la voraiku peresi na vevoraiku, kamim sohena, ka mate na leu peresi Kr̃isto matan vara ha pa mai tamlohi non tinapua, haratu non Kr̃isto sei God mo sauteterahia na mateia matan vara r̃a er̃i vua r̃uhu isan God. \v 5 Matan tiroma r̃a lo usuri na masalo varama, leu mo lo r̃ohai na masalor̃a sei mo lo vua hehe, ale vuana enia mateia. \v 6 Pani nake r̃a materi na leu, matan r̃a mate peresi Kr̃isto moiso, ale r̃a sopo mele toho na ruhuruhu suiha leu, matan vara r̃a er̃i volitusi isan God, mo sopo na malele mata oloolo na retileu la ulia tuai, pani na malele paro, hin mauri atu Tanumena mo lo silea. \s1 Leu Non God Mo Vujangi Na Hehe \p \v 7 R̃a pa verea sohena sava natu? R̃a pa verea vara leu enia hehe teni mo vono? Mo vono! Pani vara leu i sopo lo mai a pa sopo er̃i levosahi na hehe. A pa sopo er̃i levosahia vara r̃omusuri enia sava, vara leu mo sopo verea vara, ‘O sopo r̃omusuri’. \rq Exo 20.17; Deut 5.21\rq* \p \v 8 Pani hehe mo lavi na masapa hin retileu atu, mo vaiau na vua na r̃omusuri tinatinapua matuvana. Vara leu i sopo lo toho, hehe i pa sopo mauri. \v 9 Tiroma na lo toho hin mauri atu na sopo levosahi na leu hinia, pani na rani leu mo pala mo pisuhi na hehe ale mo mera purongo vara hehe mo lo mauri hiniau, \v 10 ale mo tauau na ruhuruhu talai mata mate. Matan na vileia vara retileu atu sei mo lo retitauhi na mauri mo sopo silea, pani mo sile na mateia isaku. \v 11 Matan hehe mo lavi na masapa matea na retileu, hehe mo halhaluau, ale retileu atu mo viliau, \v 12 hina purongo vara r̃a levosahia vara leu tari la tapu, ale retileu enia mo tapu mo tataholo ale mo r̃uhu. \p \v 13 Ale ka hitea vara mo tataholo vara leu sei mo r̃uhu mo sile na mateia isaku? Mo vono! Hehe mo tauau na malele mata mate usuri na sava retileu sei mo r̃uhu mo vujangiau, matan vara hehe i pa pala hehe varar̃uhu, ale hin retileu sei, hehe mo pala mo sasati jea. \fig |alt="1Co 7 pomegranate" src="hk00089b.tif" size="span" copy="hk" ref="Romans 7:13" \fig* \s1 Suiha Hehe Na Maurir̃a \p \v 14 Matan r̃a levosahia vara leu enia mata i vujangi mauri atu God mo opoia, pani enau na lo toho hin mauri atu nona tamlohi sei mo lo toho na ruhuruhu suihan hehe. \v 15 Na sopo levosahia mata sava na lo vai na hinau na lo vaia. Matan na sopo vai na sava na opoia, pani na lo vai pa hinau sei na lo r̃ohu vara a vaia. \v 16 Na levosahi mamahunia vara sava hinau na lo vaia mo sopo tataholo, enia mo vujangia vara na lo majinga vara leu enia mo r̃uhu. \v 17 Pani nake, mo sopo enau sei na lo vaia, pani hehe sei mo lo toho isaku. \p \v 18 Matan na levosahia vara mo sopo te hinau r̃uhu na loloku, na lo vere na masalo varama na loloku. Matan na opoia vara a vai na hinau mo tataholo, pani na sopo er̃i vaia. \v 19 Matan na sopo vai na sava hinau r̃uhu na opoia, pani tarea na lo vai na hina sasati sei na sopo opoia. \v 20 Ale, pani vara enau na lo vai na hinau na sopo opoia, enia mo sopo enau sei na lo vaia, pani hehe na loloku. \p \v 21 Ale na mauri na hitea vara na opoia vara a vai na hina tataholo, sasati mo lo kilau r̃or̃oiau. \v 22 Matan na loloku, enau na avulahi mo tavera jea na leu non God, \v 23 pani na hite na leu tinapua matea mo lo voko na epeku, mo lo valum peresi na leu mata r̃omiku, mo opoia vara a lo toho na ruhuruhu suiha leu mata hehe na epeku. \p \v 24 Enau tamlohi sasati matea! Hare i pa er̃i juriau na epeku sei mo tauau na ruhuruhun talai matan mateia nike? \v 25 Pani r̃a vere meje isan God hin Iesu Kr̃isto nor̃a Moli matan malele mo roi! Ale nake, enau na lo volitusi isan leu non God na r̃omiku, pani na loloku, na lo volitusi isana leu mata hehe. \c 8 \s1 Mauri Atu Tanumen God Mo Lo Silea \p \v 1 Ale matan sava God mo vaia hin Kr̃isto Iesu, nake natu, mo sopo te talai non la haratu sei la lo toho hin Kr̃isto Iesu. \v 2 Matan suiha non Tanume mata mauri hin Kr̃isto Iesu mo teriho na suiha mata hehe peresi na mateia. \v 3 Matan leu mo sopo te suihana vara i er̃i posi na masalo varama na loloku, pani God mo vaia hin Natuna sei mo r̃ulea mo mai vara i tamlohi, matan vara i mai sohena malamalai mata hehe, pani mo sopo te hehe hinia, ale hinia, God mo komo na suihan hehe sei mo lo aulu hinir̃a, \v 4 matan vara sava hinau tataholo sei leu mo lo verea la pa toho na maurir̃a sei r̃a sopo mele hahau usuri na masalo varama, pani r̃a lo hahau usuri na Tanume Tapu. \p \v 5 Matan la haratu la lo usuri na masalo varama, la lo tau na r̃omira na hinau mata masalon mauri atu, pani la haratu la lo usuri na Tanume Tapu na maurira, la lo tau na r̃omira na hinau non Tanume Tapu. \v 6 Matan vua r̃omr̃omi mata masalo varama, enia mateia, pani vua r̃omr̃omi mata Tanume Tapu enia mata mauri peresi na tamata. \v 7 Matan r̃omr̃omi atu mo lo usuri na masalo varama, enia meresahi isan God, matan enia mo sopo oloolo na leu non God, matan i pa sopo er̃i oloolo hinia. \v 8 La haratu la lo usuri na masalo varama, la pa sopo er̃i vai na sava God mo avulahi hinia. \p \v 9 Pani kamim sei, ka sopo toho na ruhuruhu suihan masalo varama, matan ka lo toho na ruhuruhu suihan Tanume Tapu, varar̃uhu vara Tanumen God mo lo toho isamim. Vara tea mo sopo lavi na Tanumen Kr̃isto, enia mo sopo nona. \v 10 Pani vara Kr̃isto mo lo toho hin kamim, hina purongo vara epemim la pa mate mata hehe, Tanumena mo sile kamim na mauri matan mo vai kamim ka tataholo na nahona. \v 11 Vara Tanumen haratu sei mo lo sauteterahi Iesu na mateia mo lo toho hin kamim, haratu mo sauteterahi Kr̃isto Iesu na mateia i pa sile na mauri na epemim na Tanumena sei mo lo toho hin kamim. \p \v 12 Matan haratu, la vorai peresi na vevorai enr̃a tamlohi ave, pani mo sopo isana masalo varama, r̃a sopo usuri na masalon mauri atu. \v 13 Matan, vara ha lo usuri na masalo varama, ha pa mate, pani vara hin Tanume Tapu ka lo tau nar̃ihi na vavahinau sasati nona epemim, ha pa mauri. \v 14 Matan tamlohi tari sei Tanume Tapu mo lo tiroma hinira, enira natun God. \p \v 15 Matan ka sopo lavi na Tanumena vara ha lo sohena slev sei la lo juhajuha mata matahu, pani ka lavi na Tanumena vara i korohi kamim sohena natuna, ale hinia, r̃a lo ulo vara, ‘Tata, Tamaku!’ \v 16 Tanume Tapu hasena mo lo vujangi mamahuni na mapur̃a hinia mara enr̃a r̃a natun God, \v 17 ale vara enr̃a r̃a natuna, enr̃a r̃a pa lavi na hinau God mo silea isan Natuna Kr̃isto, vara r̃a lavi na rani r̃ilangi peresia matan vara r̃a pa er̃i lavi na hija aulu peresia. \s1 Mauri Pongi Hitahu \p \v 18 Matan enau na levosahia vara rani r̃ilangi mata mauri nake, enira hina purongo na hina hasohaso r̃uhur̃uhu sei God i pa vujangia isar̃a. \v 19 Matan hinau tari God mo vaira la lo sasaovi vara la hite rani atu natun God la pa pala hinia. \v 20 Matan God mo tau na lesati isana hinau tari na varama tuai tuai jea, mo sopo matan la opoia vara la sohena, pani matan God mo taura sohena, ale la lo kilau matan rani atu, \v 21 hinau tari na varama peresi na natun God la pa lavi materi sei mo r̃uhur̃uhu jea. La pa malue hin mauri atu mata mate peresi na mauri mata r̃ovo. \v 22 Matan r̃a levosahia vara hinau tari God mo vaira, la lo ngutu na rongohaji mata vasusu mo tikeli nake. \v 23 Ale mo sopo hinau God mo vaira purongo, pani enr̃a sohena sei r̃a lavi na tiroma asitauni isan Tanume Tapu, r̃a lo ngutu na lolor̃a, r̃a lo saovi matan rani atu sei r̃a pa mai sohena natuna tataholo, ale r̃a lavi na eper̃a paro. \v 24 Matan hin r̃omtoho sei, God mo jurir̃a. Vara r̃a lo hite na sava r̃a lo r̃omtoho hinia, mo sopo r̃omtoho varar̃uhu natu. Matan hare mo lo r̃omtoho na hinau mo er̃i hitea? \v 25 Pani vara r̃a lo r̃omtoho na hinau r̃a sopo hitea, r̃a pa lo kilau matana na nor̃a r̃omperavu. \p \v 26 Mo sohena natu, Tanume Tapu mo lo tuenir̃a na nor̃a vejuveju, matan r̃a sopo levosahia vara r̃a pa usiusi mata sava hinau sohen God mo opoia, pani Tanume Tapu hasena mo lo usiusi nor̃a na malele matea mo sopo te reti vara i er̃i vere na r̃aramina. \v 27 Pani haratu sei mo levosahi na mapu tari, mo levosahi na sava mo lo toho na r̃omin Tanume Tapu, matan Tanume Tapu mo lo usiusi nona tapuhi usuri na masalon God. \v 28 Ale r̃a levosahia vara la haratu la opoi God, hinau tari la voko jara matea mata r̃uhu non la haratu God mo tovira usuri na nona r̃omr̃omi tavera. \v 29 Matan la haratu mo vir̃onira tiroma, mo pete tapuhira moiso vara la pa mai sohen Natuna, matan vara enia i pa vora tiroma na vorai matuvana. \v 30 Ale la haratu mo pete tapuhira moiso, mo tovira, ale la haratu mo tovira, mo vaira la tataholo na nahona, ale la haratu mo vaira la tataholo na nahona, mo tahera aulu na hasohasona. \s1 Opoia Non God \p \v 31 R̃a pa verea sohena sava natu? Vara God enia nor̃a, hare i pa er̃i komor̃a? \v 32 Vara God mo sopo horo Natuna tataholo, pani mo silea matar̃a enr̃a mo isoiso, sohena sava natu, God sei mo sile Kr̃isto isar̃a i pa sopo er̃i sile na hinau tari isar̃a? \p \v 33 Hare i er̃i pisuhi na vir̃oni non God matan te hinau? God natu, mo vaira la tataholo na nahona. \v 34 Hare natu i pa verea vara i pa er̃i sile na talai isar̃a?\f + \fr 8:34 \fq sile na talai: \ft tamlohi teni Tiapolo la pa vaihitea pani God mo sile na talai isan Kr̃isto matar̃a. \f* Kr̃isto Iesu enia haratu mo mate, aulu hin haratu, enia mo turu na mateia, ale mo lo toho na suiha na matuan God, ale enia natu mo lo usiusi nor̃a. \v 35 Hare i pa aser̃a na opoia non Kr̃isto? Rani r̃ilangi, teni rani sasati, teni tipahi, teni mar̃ua, teni malamala, teni hinau mo er̃i komo na mauri, teni vuro? \v 36 Varar̃uhu la uli la hinau sei moiso na Retiulia vara, ‘Matam, mateia mo lo toho na nahomam tarea, ale la hite kamam sohen natu sipsip sei la pa vilimateira’. \rq Psa 44.22\rq* \p \v 37 Mo vono, hina purongo hin la hinau tari sei matan r̃a er̃i jeura hin Kr̃isto sei mo opoir̃a. \v 38 Matan na levosahi mamahunia vara r̃a mate teni r̃a lo mauri, teni angelo, teni tamlohi aulu, teni hinau nake la lo toho, teni hinau la pa mai, teni haratu la r̃ilangi, \v 39 teni te hinau aulu na masapa teni na puaha atano na lolo tasi teni varama, teni te hinau tinapua na varama, i pa sopo er̃i aser̃a na opoia non God hin Kr̃isto Iesu nor̃a Moli. \c 9 \s1 Tapuhi Non God Hin Israel \p \v 1 Na lo vere na retivarar̃uhu na hijan Kr̃isto, na sopo halu; r̃omiku mo levosahia vara Tanume Tapu mo levosahia \v 2 vara r̃omiku mo jovi tavera, ale mapuku mo tangi, \v 3 vara te malele vara voraiku sei tahisaku Israel, la er̃i juri hinia, a pa hase tai nar̃ihiau hin Kr̃isto, a mai hina lesati mata malelera. \v 4 Enira la tavtavuin Israel, ale enira korohi non God, mo vujangi na nona matamata tavera isara la r̃uhur̃uhu jea, peresi na nona retitauhi isara tuai, la lavi na nona leu, la lavi na posposi mata lotua, ale nona retitauhi mata jurira. \v 5 Ale pira tuai enira tamlohi aulu non God, ale Kr̃isto vara r̃a usuri na malele tamlohi, enia mo tai isara, enia God sei mo aulu na hinau tari, ale i pa lavi na hasohaso tarea tui tui, amen. \p \v 6 Pani mo sopo sohena vara God mo r̃omaliho na nona retitauhi isan tavtavuin Israel, matan mo sopo tamlohi tari sei la tai isan Israel la tavtavuin Israel, \v 7 ale mo sopo vara enira mo isoiso natun Abraham vara enira taniana, pani matan la ulia vara, ‘Taniam la pa lavi na hijam hin Isaac’. \rq Gen 21.12\rq* \p \v 8 Enia mo r̃aramia vara na nahon God mo sopo taniana tari la tai isan Abraham la natun God, pani natuna tari na nona retitauhi, enira mahapin Abraham. \v 9 Matan retitauhi mo verea sohen harihi mara, ‘Sohen harakerihi tavul tauni a pa mele mai, ale Sarah i pa vasusui na lamane matea’. \rq Gen 18.10, 14\rq* \p \v 10 Mo sopo haratu purongo, pani Rebecca sohena mara mo vasusui na havo isan tamlohi matea purongo pir̃a Isaac, \v 11 pani tiroma la pa vora, teni tiroma la pa vai te hinau mo r̃uhu teni mo sati, matan vara r̃omr̃omi non God mata vir̃oni na nona tamlohi i pa turu, \v 12 mo sopo mata nora vavahinau, pani matan God mo tovia, mo verea isan Rebecca mara, ‘Vora tiroma i pa volitusi isan vora hitahu’. \rq Gen 25.23 \rq* \v 13 Sohen la ulia vara God mo verea mara, ‘Na opoi Jacob, pani na r̃ohu hin Esau’. \rq Mal 1.2–3\rq* \p \v 14 Vara sohena, r̃a pa vere na sava? God mo tametame tea teni mo vono? Mo vono! \v 15 Matan God mo verea isan Moses mara, \q2 ‘A pa r̃omr̃uhu hin haratu sei na r̃omr̃uhu hinia, \q2 a pa r̃omopoi hin haratu sei na r̃omopoia.’ \rq Exo 33.19\rq* \p \v 16 Matan haratu, mo sopo turu na masalon te tamlohi teni te nona vavahinau, pani mo turu hin God sei mo lo r̃omopoi. \p \v 17 Matan na Retitapu God mo verea isan Pharaoh mara, ‘Na taheho sahe aulu matan hinau akerihi natu, vara a pa er̃i vuhesi na suihaku hiniho, ale matan vara tamlohi la pa hasohaso na hijaku na jara tari na varama’. \rq Exo 9.16\rq* \p \v 18 Ale matan haratu mo vujangia vara God mo lo r̃omopoi na sava tamlohi enia mo opoia, ale enia mo lo pelati na mapun hare enia mo opoia. \p \v 19 Korong tea i pa verea isaku vara, “Avei, vara God mo vai na masalona sohena, mata sava natu mo pa lo hite na hehe? Matan hare natu, i pa er̃i horo na masalona?” \p \v 20 Pani engko sava tamlohi natu, vara o pa er̃i reti isan God sohena? ‘Mo tataholo vara hinau sei God mo vaia, i er̃i verea isan God sei mo vaia vara, “Mata sava ko vaiau sohen harihi”?’ \rq Isa 29.16; 45.9\rq* \v 21 Teni vara tamlohi sei mo lo vai na jilivi na lepa, ko hitea vara mo sopo tataholo vara i vai na jilivi i rua na vor̃oli lepa matea vara matea mata jara lakolako, ale matea mata jara utauta? \v 22 Ko hitea mo tataholo vara God mo opoia vara i lo r̃omperavu tako hin la haratu mo vir̃onira mata komo moiso, matan vara i er̃i vujangi na nona talai lolokoru mata hehe peresi na suihana isana tamlohi, \v 23 matan vara i er̃i vujangia vara r̃uhur̃uhuna mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava isan la haratu sei i pa r̃omopoira, enira sei mo vir̃onira moiso mata lavi na r̃uhur̃uhuna, \v 24 enr̃a sohena, enia mo tovir̃a, pani mo sopo tovir̃a isana Jew purongo, pani isana tamlohi r̃or̃oha sohena. \p \v 25 Sohen God mo verea na Retiulia non Hosea mara, \q1 ‘La haratu sei la sopo noku tamlohi, \q2 nake a pa tovira “noku tamlohi” \q2 ale a pa opoi har̃ai sei \q2 mo sopo tea i opoia.’ \rq Hos 2.23\rq* \m \v 26 Ale, \q1 ‘Tiroma mo verea isara mara, \q2 “Ka sopo noku tamlohi”, \q1 pani nake i pa verea vara, \q2 “Kamim ka natun God sei mo mauri”.’ \rq Hos 1.10\rq* \p \v 27 Ale Isaiah mo lo ulo aulu matan Israel mara, \q1 ‘Hina purongo vara evi natun Israel \q2 la sohena oneone vavarihi na tasi, \q2 tupu visalete purongo la pa juri. \q1 \v 28 Matan Moli i pa sile vevuhi \q2 na nona talai i vila, r̃omina i pa sopo rua hinia.’ \rq Isa 10.22–23\rq* \p \v 29 Ale sohen Isaiah mo verea tiroma moiso mara, \q1 ‘Vara Moli Suiha Tavera Jea na tuka \q2 i sopo lo tinar̃ihia vara te mahapimam la mauri, \q2 korong kama pa tihai sohen Sodom peresi Gomorrah moiso.’ \q2 \rq Isa 1.9\rq* \s1 Israel La Sopo Rasu God \p \v 30 R̃a pa verea sohena sava natu? R̃a pa er̃i verea vara haratu la tamlohi r̃or̃oha la mai la tataholo na nahon God pani mo sopo matan la lo tutunguia pani matan la rasu God, \v 31 pani Israel sei la lo tutungui na leu vara i pa vaira la tataholo na nahon God, pani la sopo er̃i vai vevuhi leu atu. \v 32 La sopo er̃i vaia mata sava? Matan la sopo tutunguia na malele rasua, pani la hitea vara la pa vaia na nora vavahinau. La tialahalaha hin vatu atu mata tialahalaha, \v 33 sohena la ulia vara, \q1 ‘Ka hitea? Na lo tau na vatu matea hin Zion mata tialahalaha,\f + \fr 9:33 \fq Zion: \ft Zion enia Jerusalem. \f* \q2 ale na tau na vatu matea \q2 matan i pa vaira la jovi, \q2 pani haratu mo tau na nona rasua hinia, i pa sopo tea i er̃i vaia i mahanuhanu.’ \rq Isa 8.14; 28.16\rq* \c 10 \s1 God Mo Juri Na Tamlohi Mata Rasua \p \v 1 La voraiku peresi na vevoraiku, noku usiusi isan God peresi na opoia na mapuku mata tavtavuiku Israel, enia vara la pa juri. \v 2 Na lo vereulia matara, vara la lo r̃omjea hin God, pani la sopo usuria na malele mata lelevosahi. \v 3 Matan, la sopo rongovosahi na malele sei God mo taua vara tamlohi la pa mai la tataholo na nahona hinia, ale la lo ale na malelera purongo sei vara la pa tataholo na nahon God hinia, la r̃ohu vara la usuri malele atu God mo lo vai na tamlohi la mai la tataholo na nahona hinia. \v 4 Matan hin Kr̃isto mo vai vevuhi na leu, matan hinia, tamlohi tari sei la rasua la mai la tataholo na nahon God. \fig — Na lo tau na vatu matea hin Zion mata tialahalaha —|alt="Stones" src="hk00129b.tif" size="span" copy="hk" ref="Rom 9.33" \fig* \s1 Israel La Jalio Na Malele \p \v 5 Matan Moses mo ulia mara te tamlohi mo opoia vara i mai i tataholo na nahona na malele mata leu, enia i pa usuri vevuhi na nona retileu na maurina. \rq Lev 18.5\rq* \p \v 6 Pani vujangi atu mo vujangia vara tamlohi la mai la tataholo na nahon God na rasua mo verea mara, ‘O sopo verea na mapum vara, “Hare natu i pa sahe na tuka?” ’ \rq Deut 30.12\rq* vara i tapai Kr̃isto, ale i lavia i sinai vara i vujangiho. \v 7 Ale vujangi atu mo verea mara, ‘Hare natu i pa sivo hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia?’ \rq Deut 30.13\rq* vara i lavi Kr̃isto i mele mauri na mate. \v 8 Malele mata juri mo mai mata rasua hin Kr̃isto, enia natu, Retir̃uhu sei kama lo retivujavujangia, mo mariviti isam purongo, pani mo lo vere na sava? ‘Retisohai sei mo mariviti, mo lo toho na hur̃urivim, ale mo lo toho na mapum’. \p \rq Deut 30.14\rq* \p \v 9 Matan, vara o taviti na jingom vara Iesu enia Moli, ale o rasua na mapum vara God mo sauteterahia na mateia, o pa juri. \v 10 Matan rasua na mapum purongo, enia natu, mo vaiho ko tataholo na nahon God, ale ko pa juri matan ko taviti na jingom. \v 11 Matan Retitapu mo verea mara, ‘Tamlohi tari sei la tau na nora rasua hinia, i pa sopo tea i vaira la mahanuhanu’. \rq Isa 28.16 \rq* \m \v 12 Ale nake God mo sopo mele verea vara Jew teni mara Greek matan enia Moli matelete nora Moli enira mo isoiso, enia mo sile na nona r̃uhur̃uhuna isana tamlohi tari sei la lo kilau isana. \v 13 Matan Retiulia mo vara, ‘Tamlohi tari sei la tovi na hijan Moli God la pa juri’. \rq Joel 2.32\rq* \p \v 14 Sohena sava natu, la haratu la sopo lo rasua la pa er̃i tovia? Ale sohena sava natu, la pa tau na nora rasua hinia matan la sopo lo levosahia? Ale la pa rongoa sohena sava vara tea i sopo retivujavujangi isara? \v 15 Ale sohena sava natu la pa retivujavujangi isara vara tea mo sopo r̃ulera? Mo sohen la ulia vara, ‘Rani r̃uhu mata avulahi matan la haratu la lo retivujavujangi na Retir̃uhu la pala!’ \p \rq Isa 52.7; Nah 1.15\rq* \p \v 16 Pani mo sopo tamlohi tari la rasu na Retir̃uhu, sohen Isaiah mo verea mara, \q1 ‘Moli, hare mo rasu na sava mo rongoa isamam?’ \rq Isa 53.1\rq* \p \v 17 Ale haratu mo vujangia vara rasua mo vora na sava la rongoa, ale sava la rongoa mo mai na retivujavujangi na reti non Kr̃isto. \p \v 18 Pani na lo usia vara korong, Jew la sopo lo rongoa? Mo vono, la rongoa, matan Retiulia mo verea vara, \q1 ‘Leora mo vano na jara tari na varama, \q2 nora reti la vano na jara mo isoiso na varama.’ \rq Psa 19.4\rq* \p \v 19 Pani na mele usia vara, korong Israel mo sopo levosahia? Matan na rani non Moses, God mo verea mara, \q1 ‘A pa vai kamim ha mereimerei \q2 na mara jara tinatinapua, \q2 a pa vai kamim ha lolokoru \q2 na tamlohi r̃or̃oha mara jara tinatinapua.’ \rq Deut 32.21\rq* \m \v 20 Ale hitahu Isaiah mo r̃omr̃ilangi vara i verea vara, \q1 ‘La haratu la sopo aleau la hiteau. \q2 Na hase vuhesiau isan la haratu \q2 la sopo usia isaku.’ \rq Isa 65.1\rq* \m \v 21 Pani isan Israel God mo verea mara, \q1 ‘Tarea na roi na limaku matara, \q2 pani tarea la sopo oloolo hiniau, \q2 ale la lo lejiau.’ \rq Isa 65.2\rq* \c 11 \s1 God Mo Tipahi Israel Teni? \p \v 1 Ale na lo usia nara, korong God mo tipahi na nona tamlohi teni mo vono? Mo vono! Matan enau sohena matea na vora Israel, mahapin Abraham, tavtavuin Benjamin. \p \v 2 Mo vono, God mo sopo tipahi na nona tamlohi sei mo levosahira tiroma moiso. Ka lo r̃omr̃omi na sava Retitapu mo verea matan Elijah sohena sava mo usia r̃ilangi isan God mata posposi nona tavtavuin Israel sei mara, \v 3 Moli, la vilimatei na nom pr̃ovet, la viliroiroi na nom votavota, enau haseku na pa lo toho, ale la lo aleau vara la vilimateiau’. \p \rq 1 Kings 19.10, 14\rq* \p \v 4 Pani God hasena mo r̃aramia isana sohena sava? Enia mara, ‘Enau na tapuhi nar̃ihi na tamlohi mo tari vaha limaravrua \rq (7000)\rq* moiso sei la sopo popovitoho isan Baal’. \rq 1 Kings 19.18 \rq* \p \v 5 Mo sohena nake, tupu visalete purongo God mo vir̃onira na nona r̃omr̃uhu. \v 6 Ale vara mo usuri na nona r̃omr̃uhu, mo sopo matan te vavahinau, vara i vono, r̃omr̃uhu atu i pa sopo r̃omr̃uhu. \p \v 7 I pa sohena sava natu? Israel la jovi na sava la lo alea, la alea vara la mai la tataholo na nahon God. Tatuara God sei mo tapuhira la lavia, pani mo pelati na r̃omin la haratu mo sopo tapuhira, \m \v 8 mo usuri na sava la ulia vara, \q1 ‘God mo vai na r̃omira la mate mo tikeli nake, \q2 mo pelati na matara, \q2 ale la sopo hitevosahi, \q2 mo pelati na perora, \q2 ale la sopo rongovosahi.’ \q2 \rq Deut 29.4; Isa 29.10\rq* \m \v 9 Ale David mo verea mara, \q1 ‘God o vai na hinau la opoira \q2 sohena vuna teni tara matea, \q1 la sohena hinau mata tialahalaha isara, \q2 hinau mata sile na talai isara. \q2 \v 10 O vai na matara la r̃or̃oha \q2 matan vara la sopo hitevosahi, \q1 ale o vai na har̃ira \q2 la hoho na hina puhoni la lo lavira.’ \q2 \rq Psa 69.22–23\rq* \s1 Matan Israel R̃omr̃uhu Non God Mo Mai \p \v 11 Na lo usia vara korong, enira la tialahalaha matan vara la pa jovi vevuhi? Mo vono! Pani matan na nora jovi, God mo juri na tamlohi r̃or̃oha, mo vaia matan vara i vai Israel i mereimerei. \v 12 Ale vara vua nora hehe matan la tipahi nora Jujuri mo vai na nona tavtav mo mai isana tamlohi tari, ale vara vua nora jovi enia tavtav nona tamlohi r̃or̃oha, r̃a sopo levosahia vara i pa mele r̃uhu jea sohena sava hin rani atu vara la mele pulutahi vevuhi isan God! \p \v 13 Na lo vere la hinau tari nike matamim ka tamlohi r̃or̃oha, God mo vir̃oniau vara a vahar̃ule isana tamlohi r̃or̃oha, na tahe na noku vavahinau isamim na nahora, \v 14 vara a hite te malele hatea vara a vai na Jew la opoi na sava kamim ka tamlohi r̃or̃oha ka lo lavia, ale hin malele atu a pa er̃i juri te tatuara. \v 15 Matan, vara vua nora tipahi enia God mo sari tamata mata tamlohi tari, i pa mele r̃uhu jea na varama sohena sava vara la mele hilu, korong i pa sohen la haratu la mele turu na mateia. \v 16 Vara sope silesilea atu mata flaua sei la lo silea isan God tiroma mo tapu, sope flaua tari la pa tapu, ale vara wari vipahai atu la pa tapu, rangarangana sohena la tapu. \s1 Israel Enia Pulo Olive Atu God Mo Lavoa \p \v 17 Pani vara God mo tai nar̃ihi na tatua rangarangan pulo olive atu, ale God mo sor̃otahi kamim olive urata, ka vano na livuhara, ale ka ulua na hanhani r̃uhu na pulon olive atu, \v 18 ha sopo hapahapa mata rangarangana. Pani vara ha hapahapa, ha lo r̃omr̃omia vara kamim ka sopo tueni na warina, pani warina mo lo tueni kamim. \p \v 19 Ale vara ka lo verea vara, ‘La rangaranga atu God mo tai nar̃ihira vara i vai na masapa mataku.’ \v 20 Varar̃uhu, mo vaia, pani ha lo r̃omr̃omia, la rangarangana atu enira Jew, God mo tai nar̃ihira matan la sopo rasua, ale kamim ka lo toho atu matan ka rasua. Ha sopo r̃omaulu hin kamim, pani ha matahuni na sava i er̃i masese isamim. \v 21 Vara God i sopo r̃omi na rangarangana tataholo matan la tipahi nora Jujuri, i pa sopo r̃omi kamim. \p \v 22 Ha hitevosahia, vara posin God mo sohena sava, mo r̃omr̃uhu ale mo r̃ilangi jea. Mo r̃ilangi jea isan la haratu la tipahi na nora Jujuri, pani mo r̃omr̃uhu isamim, ale i pa r̃omr̃uhu isamim vara ka lo tau na nomim rasu hinia, pani vara ka sopo mele tau na nomim rasua hinia, kamim sohena i pa tai nar̃ihi kamim. \v 23 Ale vara Jew la posi mai la tau na nora rasua hinia, God i pa mele sor̃otahira vano na pulon olive atu, matan God i er̃i mele sor̃otahira. \p \v 24 Matan, vara mo avulahi vara i lavi kamim olive urata purongo, ale i sor̃otahi kamim ha vano na pulo pulana olive r̃uhu, enia hina mar̃urahi matea, i pa mele malum isan God vara i mele tau na rangarangana tataholo i mele sor̃otahia na jarana tataholo na pulon olive atu. \s1 Jujuri I Pa Tai Jerusalem \p \v 25 Matana, la voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha levosahi hina luhu nike matan vara ha sopo r̃omaulu, God mo vai na mapun tatua tavtavuin Israel la r̃ilangi i pa tikeli rani atu evi tamlohi r̃or̃oha la unu vevuhi. \v 26 Ale vaon Israel tari la pa juri hin malele atu, sohen la ulia moiso vara, \q1 ‘Tamlohi Jujuri matea i pa tai Zion,\f + \fr 11:26 \fq Zion: \ft Zion enia Jerusalem. \f* \q2 ale i pa posi na tavtavuin Israel \q2 na nona posposi varama. \q1 \v 27 Ale harihi enia noku retitauhi peresira, hin rani atu na lavi nar̃ihi na nora hehe.’ \rq Isa 59.20–21\rq* \p \v 28 Jew matuvana nake la meresahi na Retir̃uhu matamim, pani enira la pa lo toho vir̃oni non God mata nona retitauhi isan Abraham, Isaac peresi Jacob. \v 29 Matan silesilea peresi na tovi non God la sopo er̃i jovi. \v 30 Sohen tuai ka sopo oloolo hin God, pani nake ka lavi na nona r̃omopoia matan la sopo oloolo, \v 31 enira nake sohena, la sopo oloolo matan vara God i pa r̃omopoi kamim, pani enira sohena, la pa er̃i lavi na nona r̃omopoia. \v 32 Matan mo sohen God mo pelatihoro na tamlohi tari na nora hehe matan la sopo oloolo, matan vara nona r̃omopoia i er̃i toho isara isoiso. \s1 Paul Mo Hasohaso God \p \v 33 Hare natu i er̃i verea vara nona lelevosahi peresi na sava mo levosahia la r̃uhur̃uhu sohena sava! Mo sopo tea i er̃i levosahi na sava mo hatihia moiso, ale mo sopo tea i er̃i hitevosahia vara sava mo lo vaira mo vaira sohena sava. \p \v 34 Matan hare i er̃i levosahia vara God mo lo r̃omr̃omi na sava? Hare mo tataholo vara i er̃i pisuhi na malele isana? \rq Isa 40.13\rq* \p \v 35 Teni hare natu, mo sile te hina silesilea isana matan vara i pa mele spaia? \rq Job 41.11\rq* \p \v 36 Matan God enia pulo hinau tari matan enia mo vaira, mo vaira la lo toho vara la pa sile na hasohaso isana. Mo tataholo vara tamlohi tari la sile na oloolo isana tarea mata rani tui tui. Amen. \c 12 \s1 Mauri Paro Peresi Kr̃isto \p \v 1 Matan la hinau sei God mo vaira moiso la vorai peresi na vevorai, na lo usia r̃ilangi vara ha sile na epemim isan God sohena hina malamalai matea mo mauri mo tapu isana, haratu God i pa avulahi hinia. Harihi enia nomim lotu tataholo vara ha lo vaia isana. \v 2 Ha sopo hahau usuri na posposi non varama nike, pani ha tinar̃ihia vara God i posi kamim matan vara ha er̃i levosahi na malele paro mata r̃omr̃omi, ale hin malele sei ha pa er̃i levosahia vara masalon God mo opoia vara ha pa vai na sava mo r̃uhu, ale mo tataholo, ale sava natu, mo vaia mo avulahi. \p \v 3 Matan usuri na r̃omr̃uhu sei God mo silea isaku na lo verea vara ha sopo hase r̃omaulu hin kamim i jeu na sava mo tataholo vara ha r̃omr̃omia, pani ha hase r̃omvosahi kamim i usuri na silesilea mata rasu atu God mo lo silea isamim. \v 4 Sohen eper̃a sopesopena mo mar̃ivi, ale nora vavahinau la tinatinapua, \v 5 ale mo sohena na epen Kr̃isto. Enr̃a mo isoiso r̃a sopesope epena, pani epena enia matelete, ale enr̃a hatehateahi nor̃a vavahinau la tinatinapua vara r̃a vaia. Ale matan enr̃a mo isoiso r̃a matea na epe hin Kr̃isto, enr̃a r̃a nor̃a hatehateahi. \p \v 6 R̃omr̃uhu non God mo silea isar̃a mo vair̃a r̃a er̃i vai na hinau hai, ale vara nom enia mata o retimangovi, o vereuli na sava ko rasua vara God mo lo verea isam, \v 7 vara nom enia mata o tueni na tinapua, o tueni mamahunira, vara nom enia mata o vujangi, o vujangi i r̃uhu, \v 8 vara nom enia mata o retituetueni, o vaia, vara nom enia mata o silesile, o silea na avulahi, vara nom enia mata o tiroma na tamlohi, o vai mamahunia, vara nom enia mata o r̃omopoi hin te tinapua, o vaia na avulahi. \s1 Posposi Tataholo Nona Mauri Kalesia \p \v 9 O sopo halu na nom opoia mata tinapua, pani o opoira varar̃uhu, ha r̃ohu na sava mo hina sasati, ha turu na hinau mo r̃uhu. \v 10 Ha opoiopoi kamim na opoia varar̃uhu, ha lo kilau mata masapa vara ha sile na oloolo isana tinapua tiroma. \v 11 Ha sopo malokovari, pani ha var̃iler̃ile na vavahinau non Moli. \p \v 12 Ha avulahi matan hinau sei ka lo r̃omtoho hinia vara God i pa vaia isamim, ha r̃omperavu na rani r̃ilangi, ha lo usiusi tarea. \v 13 Vara te tapuhi non God mo vejuveju hin te hinau, ha tuenira na nomim hinahinau, ale ha avulahi vara ha lavi na tamlohi na imamim. \p \v 14 Ha usi God vara i vaia i r̃uhu isan la haratu la lo tipahi kamim, ha ler̃uhu hinira, ha sopo lesati hinira. \v 15 Ha avulahi peresi la haratu la avulahi, ha tangi peresi la haratu la rongo mo sati. \v 16 Ha r̃omr̃omi na tinapua i tataholo hin kamim, ha sopo haruharu matan vara tamlohi aulu la pa tametame kamim, pani ha avulahi vara ha lo toho peresi na tamlohi purongo, ale ha sopo r̃omaulu hin te rani. \p \v 17 Ha sopo kelekele. Ha hahau na malele matea sei tamlohi tari la hitevosahia vara mo r̃uhu. \v 18 Vara ha er̃i vaia, ha mauri usuri na malele mata tamata peresi na tamlohi tari. \p \v 19 La tapala r̃uhur̃uhu, ha sopo kelekele hin te rani, pani ha sile na masapa isan God vara i er̃i sile na nona talai lolokoru mata hehe matan la ulia na Retiulia vara, \q1 ‘Enau a pa kelea, \q2 enau a pa volira, \q2 enau Moli na lo verea.’ \rq Deut 32.35\rq* \m \v 20 Ha vaia sohen harihi: \q1 ‘Vara nom meresahi mo marohati, \q2 o vahania, \q2 vara mo mar̃ohu, \q2 o sile te wai isana, \q2 ale matana, i pa mahanuhanu \q2 mata sava mo vaia isam.’ \q2 \rq Prov 25.21–22\rq* \p \v 21 Ha sopo tinar̃ihi na hehe vara i jeu kamim, pani ha jeu na hehe na vavahinau r̃uhu. \c 13 \s1 Ha Oloolo Hin La Haratu La Lo Tauri Na Suiha \p \v 1 Tamlohi rasua tari ha oloolo hin la haratu la lo tauri na suiha, matan mo sopo tea vara i lo toho na suiha vara God mo sopo tinar̃ihira, ale la haratu la lo turu, la turu matan God mo turuhira. \v 2 Matana, sava tamlohi mo leji la haratu God mo taura la tauri na suiha, la lo leji na sava God atu mo vaia, ale la pa lavi na nona talai. \v 3 Matan tamlohi aulu na jara, la sopo matan vara tamlohi la pa matahunira vara la lo vai na posposi tataholo, pani tamlohi sei la lo vai na sasati la pa matahunira. Vara o vai na hinau tataholo, la pa r̃uhu isam. \v 4 God mo tau la haratu la lo aulu matan vara la tueniho. Pani vara ko lo vai na hehe, o pa matahu, matan God mo taua na limara vara la pa sileho na nom talai. \v 5 Matana, mo tataholo vara o oloolo, mo sopo mata talai purongo, pani matan vara r̃omim i tataholo na nahon God. \p \v 6 Matan hinau sei, mo tataholo vara ha voli na nomim takis. Mania atu i pa tueni la haratu la lo tauri na suiha vara la vai voko atu God mo taua na limara. \v 7 Ha sile na sava ka ave hinia isara, ale ha voli na takis tinatinapua isan la haratu la lo toho vara ha pa volia isara, ha sile na oloolo isan la haratu mo tataholo vara la lavi na oloolo. \s1 Opoia Mo Mar̃ivisi Na Leu \p \v 8 Ha sopo ave isan tea, pani ave atu enia vara ha pa volia tarea enia vara ha opoiopoi kamim, matan haratu mo opoi na tinapua mo lo mar̃ivisi na leu non God. \v 9 Na leu non God, retileu matuvana la lo toho sohen harihi: o sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, o sopo vilimatei na tamlohi, o sopo vavanaho, o sopo r̃omusuri, peresi te mele retileu tinapua la pisuhi na retileu matelete purongo sei mara, ‘O opoi na tinapua sohen ko lo hasem opoiho!’ \rq Lev 19.18\rq* \p \v 10 Opoia mo sopo vai te hina sati isana tinapua, ale matana, opoia enia mo mar̃ivisi na leu. \p \v 11 Varar̃uhu ha levosahia vara nake mo sopo rani mata juruvi r̃omaliho, matan rani mata juri mo vejuveju, mo mele mariviti mo jeu rani atu r̃a pa tau na nor̃a rasua hinia tiroma sei. \v 12 Pongi mariviti vara i isoiso, rani juri mariviti vara i pala, ale r̃a sopo toho na r̃or̃oha, r̃a pulahi na nor̃a posposi sasati, ale r̃a ru na posposi tataholo sei mo tai isan God. \v 13 R̃a hahau na posposi tataholo sohen r̃a lo hahau na malarani, mo sopo hin na matavuhi mata lavilavi na tinapua, peresi na putu mata wai, teni posposi viriu, teni r̃omr̃omi na hina lumiha, teni vasvas teni mereimerei. \v 14 Pani ha ru Moli Iesu Kr̃isto na maurimim, ha sopo sile na masapa vara ha vahani na maurimim na masalo varama. \fig — ha oloolo hin la haratu la lo tauri na suiha —|alt="taxmans table" src="hk00169b.tif" size="span" copy="hk" ref="Rom 13.1–4" \fig* \c 14 \s1 Haratu La Sopo R̃ilangi Na Nora Rasua \p \v 1 Ha lavi la haratu r̃omira la lo kaka vara sava natu mo tataholo na posposi rasua, ale ha sopo arera na hinau la rasua. \v 2 Tamlohi hai la r̃omr̃omia vara mo tataholo vara la hani na hinau tari, pani hai r̃omira la sopo r̃ilangi sohera, la lo hani na pere pahai purongo. \v 3 Haratu mo hani na hinau tari i pa sopo hiter̃esi haratu mo tapuhoro te hanhani, ale haratu mo tapuhoro te hanhani, i pa sopo ari haratu mo lo hani na hinau tari, matan God mo lavia nona moiso. \v 4 Engko hare vara o er̃i ari na volitusi nona tinapua? Nona tamlohi tavera purongo i pa verea vara enia mo tataholo teni mo vono, ale i pa turu matan Moli i pa er̃i vaia i turu na rani aria. \p \v 5 Tamlohi hai la r̃omr̃omia vara na nahon God rani matea mo mele tapu mo jeu na tinapua mata lotu God, pani tamlohi hai la hitea vara rani tari la sohesohera purongo. Mo tataholo vara tamlohi hatehateahi la hatihia vara sava mo tataholo na r̃omira. \v 6 Haratu mo sile na oloolo isana rani matea, mo vaia matan vara i sile na oloolo isan Moli. Haratu mo lo hani na hinau tari, mo sile na oloolo isan Moli na nona vere meje matana, ale haratu mo tapuhoro na hanhani, mo tapuhoroa matan vara i sile na oloolo isan Moli, ale mo vere meje isan God. \v 7 Matan mo sopo tea vara i mauri nona hasena, ale mo sopo tea vara i mate nona hasena. \v 8 Vara r̃a mauri, r̃a mauri non Moli, vara r̃a mate, r̃a mate r̃a sahe isan Moli, matan haratu, vara r̃a mauri teni r̃a mate, enr̃a non Moli. \v 9 Matan harakerihi natu Kr̃isto mo mate ale mo mele mauri, matan vara i er̃i Moli non la haratu la mate peresi la haratu la mauri. \p \v 10 Engko, mata sava ko ari na voraim, teni vara ko hiter̃esia? Matan enr̃a tari r̃a pa turu na nahon God mata aria, \v 11 matan la ulia vara, \q1 ‘Moli mo verea mara: \q2 Matan enau na lo mauri, \q2 tamlohi tari la pa popovitoho isaku, \q2 ale meme tari la pa taviti isan God.’ \q2 \rq Isa 45.23\rq* \p \v 12 Matan haratu mo mera purongo vara enr̃a tari r̃a pa turu na nahon God vara r̃a r̃arami na nona aria mata nor̃a vavahinau. \v 13 Matan hinau atu, r̃a sopo mele sile na talai isar̃a hatehateahi, pani i pa mele r̃uhu vara r̃a hatihia vara r̃a sopo mele vai te hinau vara i vai na vorair̃a tinapua i tialahalaha teni i ori hinia. \p \v 14 Usuri na r̃omr̃omi non Moli Iesu, na lo levosahia mo r̃uhu vara mo sopo te hanhani mo lumiha vara r̃a sopo er̃i hania, pani enia mo lumiha isan haratu mo r̃omr̃omia vara mo lumiha. \v 15 Vara voraim r̃omina mo lo sati na sava ko lo hania, ko sopo mele hahau na opoia. O sopo komo haratu Kr̃isto mo mate matana, mata ham hinau purongo. \v 16 Ale matana, o sopo sile na masapa isan tea vara i jovi na hehe mata sava ko levosahia vara la pa retisasati hiniho matana, hina purongo vara ko levosahia vara mo tataholo. \p \v 17 Matan sava ko lo hania teni ko lo inua, la sopo aulu hin mauri atu God mo aulu hinia, pani posposi tataholo, tamata peresi avulahi atu la tai isan Tanume Tapu la aulu na mauri. \v 18 Hare sei, mo volitusi isan Kr̃isto hin malele sei, God i pa avulahi hinia, ale tamlohi sohena la pa avulahi hinia. \v 19 Matan haratu, mo r̃uhu vara r̃a tutungui na sava i pa vai na tamata, ale na sava i pa tueni na tamlohi la ulua na nora rasua. \p \v 20 O sopo komo na vavahinau non God mata hanhani purongo, varar̃uhu hinau tari la vokevoke, pani mo sopo tataholo vara o hani te hinau vara i pa vai na tinapua i jovi matana. \v 21 I pa mele r̃uhu vara o sopo hani te mit teni o inu te wai r̃ilangi vara i pa vai na voraim i jovi na nona rasua. \v 22 Nom rasua enia nom hasem peresi God. Haratu mo vai na hinau matan mo levosahia vara mo tataholo vara i vaia, i pa avulahi matan mo levosahia vara i pa sopo lavi na talai matana. \v 23 Pani haratu mo sopo levosahi mamahunia vara sava mo lo hania mo tataholo na nahon God teni mo vono, enia i pa lavi na talai vara i hania matan mo sopo hania usuri na nona rasua, ale sava mo sopo vora na rasua enia hehe. \c 15 \s1 Ha Vai Na Tovongi R̃uhu \p \v 1 Enr̃a sei nor̃a rasua mo r̃ilangi, mo tataholo vara r̃a tueni la haratu r̃omira mo sopo r̃ilangi, mo sopo tataholo vara r̃a hase kilaur̃a purongo. \v 2 Mo tataholo vara enr̃a hatehateahi r̃a vaia i r̃uhu isana tavtavuir̃a, r̃a tuenira la ulua na nora rasua, \v 3 matan Kr̃isto mo vai na tovongi matea isar̃a mo sopo hase kilaua purongo, pani sohen la ulia vara Kr̃isto mo verea isan God mara, \q1 ‘Na rani tamlohi la veresatiho, enau na rongo mo sati matana.’ \rq Psa 69.9 \rq* \p \v 4 Matan sava la ulia tuai la ulia matan vara i pa vujangir̃a, la lo siler̃a na r̃omtoho, la tahe na r̃omir̃a na nor̃a saovi na r̃omperavu mata Retitapu non God. \p \v 5 Ale nake na lo usiusi vara God mata r̃omperavu peresi na tuetueni, i tinar̃ihia vara ha r̃omr̃omi na tinapua i tataholo hin kamim sohen Kr̃isto Iesu mo lo vaia, \v 6 matan vara kamim mo isoiso na leo matea, ha pa sile na hasohaso tavera isan God Taman nor̃a Moli Iesu Kr̃isto. \p \v 7 Matana, ha avulahi hin kamim hatehateahi sohen Kr̃isto mo avulahi hin kamim matan vara God i lavi na hasohaso matana. \v 8 Ka levosahia vara Kr̃isto mo sinai sohena volitusi isana Jew, vara i vujangia vara God mo sopo tope na nona reti mo retitauhi hinia isana tama Jew tuai, \v 9 ale matan vara tamlohi r̃or̃oha la pa hasohaso God mata nona r̃omopoia sohen la ulia vara, \q1 ‘A pa hasohasoho isana tamlohi mara jara tinatinapua, a pa lalavete a tahe na hijam i aulu.’ \q1 \rq Psa 18.49\rq* \m \v 10 Mo mele verea na jara tinapua vara, \q1 ‘Kamim tamlohi r̃or̃oha! \q2 Ha avulahi peresi na nona tamlohi, \q2 tavtavuin Israel.’ \rq Deut 32.43 \rq* \m \v 11 Ale mo mele verea vara, \q1 ‘Kamim tamlohi sei ka tamlohi r̃or̃oha, \q2 ha hasohaso Moli, \q2 ale tamlohi tari \q2 ha tahe na hijana i aulu.’ \rq Psa 117.1\rq* \m \v 12 Ale mele vahatea, Isaiah mara, \q1 ‘Mahapin Jesse matea i pa turu, \q2 enia sei i pa aulu \q2 na tamlohi r̃or̃oha, \q2 ale enira la pa lo r̃omtoho isana.’ \q2 \rq Isa 11.10\rq* \p \v 13 Ale nake na lo usiusi vara God sei mo lo sile na r̃omtoho, i mar̃ivisi kamim na avulahi peresi na tamata na nomim rasua, matan vara na suihan Tanume Tapu nomim r̃omtoho i pa mar̃ivi savulevule. \s1 Paul Mo Verera Na Nona Vavahinau \p \v 14 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, na hase levosahia mo r̃uhu vara ka lo vai na posposi r̃uhu isana tinapua, matan ka pete levosahi na sava God mo opoia moiso, ale ha pa er̃i vere tataholoia isamim hasemim. \v 15 Pani hin te hinau, na lo uliuli r̃ilangi isamim vara ha mele r̃omr̃omira, na vaia matan r̃omr̃uhu non God enia mo vir̃oniau, \v 16 matan vara a volitusi non Kr̃isto Iesu isana tamlohi r̃or̃oha, vara a lavi na Retir̃uhu non God isara sohena vavahinau nona pr̃is matea matan vara haratu la tamlohi r̃or̃oha la er̃i tau na nora rasua hin Kr̃isto, la mai sohena malamalai r̃uhu matea God mo avulahi hinia, ale matan vara i pa vaira la vokevoke na suihan Tanume Tapu. \v 17 Hin Kr̃isto Iesu enau a er̃i hapahapa na noku vavahinau na vaia non God, \v 18 matan a pa sopo vere te hinau, pani sava Kr̃isto mo vaia hiniau matan vara haratu la tamlohi r̃or̃oha la oloolo na Retir̃uhu na noku retireti peresi na noku vavahinau, \v 19 ale hiniau la oloolo mata suiha mata matamata peresi na hina mar̃urahi tavera na suihan Tanumen God, matan vara i tapulo Jerusalem i r̃alihi i tikeli Illyricum, enau na mar̃ivisi vevuhi na vavahinau mata Retir̃uhu non Kr̃isto; \v 20 ale na tau na r̃omiku vara a retivujavujangi na Retir̃uhu, pani mo sopo na jara sei la pete rongo na hijan Kr̃isto ea moiso, mo sopo r̃uhu vara a voro na jara nona tamlohi tinapua enia mo pete tapulo voro na vao kalesia tiroma ea moiso, \v 21 pani mo lo usuri na sava la ulia vara, \q1 ‘La haratu mo sopo tea la sorahia \q2 isara hin te rani, la pa hitevosahia, \q2 ale la haratu la sopo lo rongo \q2 na sorasorahina hin te rani, \q2 la pa rongovosahia.’ \rq Isa 52.15\rq* \p \v 22 Vavahinau atu natu, mo horoau vaha visa moiso vara a mai isamim. \s1 Paul Mara I Pa Sivo Jerusalem \p \v 23 Pani nake, matan mo sopo te mele masapa vara a vavahinau hin la jara atu na lo vano hinira moiso, ale matan tuai moiso na opoia vara a pa mai isamim, \v 24 na lo r̃omtoho vara na malele vara a sivo Spain a pa rohi kamim, na opoia vara a pa toho peresi kamim mata makomo rani, ale na rani vara a malue, ha pa tueniau na maleleku. \p \v 25 Pani nake, na lo sivo Jerusalem, na lavi na silesilea mata mania vara i pa tueni na tapuhi non God atu. \v 26 Matan tamlohin Macedonia peresi Achaia la avulahi vara la sile te silesilea matan vara i pa tueni na tapuhi tilavono Jerusalem. \v 27 Enira la avulahi vara la tuenira, ale mo tataholo vara la vaia isara, matan haratu tamlohi r̃or̃oha sei la lavi na hina r̃uhur̃uhun Tanumen God mo silea, i pa tataholo vara la ase na nora silesilea mata mania isara Jerusalem. \v 28 Hin rani atu vara a tau pa mania atu isan la haratu Jerusalem, moiso vara na maleleku vara a sivo Spain a pa rohi kamim. \v 29 Na levosahia vara a mai isamim, a pa mai na ler̃uhu non Kr̃isto sei i pa r̃uhu jea matamim. \p \v 30 La voraiku peresi na vevoraiku, na lo usia r̃ilangi isamim na hijan Moli Iesu Kr̃isto, ale na opoia non Tanumen God, ha turu peresiau na nomim usiusi isan God mataku, \v 31 ha usiusi vara i juriau na liman la haratu Judea sei la sopo rasua, ale vara noku vavahinau Jerusalem i pa tataholo na naho tapuhi non God ea, \v 32 matan vara na masalon God, a pa mai isamim na avulahi, ale r̃a pa rongo i r̃uhu jara matea matan a pa toho peresi kamim. \p \v 33 God mata tamata i pa toho isamim mo isoiso, amen. \c 16 \s1 Retioloolo Non Paul \p \v 1 Ale na tau vevorair̃a nike na nahomim, Deacon Phoebe volitusi mata vao kalesia mata vanuan Cenchreae, \v 2 na opoia vara ha avulahi vara ha lavia hin Moli usuri posposi sei mo tataholo isana tapuhi non God, ale ha tuenia na nona opoia tari, matan enia har̃ai tuetueni r̃uhu matea mo tueni na tamlohi matuvana, ale mo lo tueniau sohera. \p \v 3 Ha sile na retioloolo isan Priscilla enia Aquila, tapalaku na vavahinau non Kr̃isto Iesu, \v 4 enira mariviti la mate matan la lo tueniau, mo sopo enau haseku na lo vere meje isara, pani vao kalesia tari non la haratu la tamlohi r̃or̃oha la vere meje isara. \v 5 Ha sile na retioloolo isan la haratu la lo matavuhi na imara, ha sile na retioloolo isan Epaenetus tamlohi r̃uhu matea sei tamlohi la r̃omr̃uhu hinia, enia mo tamlohi tiroma matan Asia sei mo posi mo mai isan Kr̃isto mata noku vavahinau. \v 6 Ha sile na retioloolo isan Mary, enia sei mo voko r̃ilangi matamim. \v 7 Ha sile na retioloolo isan Andronicus peresi narouna Junias tavtavuin Israel, na rani na lo toho na ima r̃ilangi enira la lo toho peresiau. Vahar̃ule non Iesu la levosahi mamahunira, enira la mai isan Kr̃isto tiroma hiniau. \v 8 Ha sile na retioloolo isan Ampliatus, tamlohi r̃uhu matea na opoia hin Moli. \v 9 Ha sile na retioloolo isan Urbanus, tapalar̃a na vavahinau non Kr̃isto, peresi Stachys na opoia. \p \v 10 Ha sile na retioloolo isan Apelles, mo turu r̃ilangi na rani r̃ilangi moiso, ale Kr̃isto mo avulahi hinia. Ha sile na retioloolo na iman Aristobulus. \v 11 Ha sile na retioloolo isan tavtavuiku na vaon Herodion, ha sile na retioloolo isan la haratu non Moli na iman Narcissus. \v 12 Ha sile na retioloolo isan la har̃ai atu la lo vavahinau non Moli, Tryphaena peresi Tryphosa. Ha sile na retioloolo isan har̃ai r̃uhu sei Persis, enia mo vavahinau mo r̃ilangi non Moli. \v 13 Ha sile na retioloolo isan Rufus, vir̃oni non Moli, peresi tinana sei, enia mo kilauau sohena natuna matea. \p \v 14 Ha sile na retioloolo isan Asyncritus, Phlegon, Hermes, Patrobas, Hermas, peresi la vorai atu la lo toho peresira. \v 15 Ha sile na retioloolo isan Philologus, Julia, Nereus peresi vetasina Olympas, peresi na tapuhi tari sei non God la lo toho peresira. \v 16 Ha tapatapai kamim na pungosi mata oloolo, vao kalesia tari non Kr̃isto la sile na nora retioloolo isamim. \s1 Isoiso Reti Non Paul \p \v 17 La voraiku peresi na vevoraiku, na lo usia r̃ilangi isamim vara ha lo kilau matan la haratu la pulo patumasa, ale haratu la lo posileji na vujangi tataholo ka lavi moiso, ale ha vahar̃i hinira, \v 18 matan tamlohi sohen haratu la sopo volitusi non nor̃a Moli Kr̃isto, pani mata pangera purongo, ale na nora haruharu peresi na nora retimemeji la lo halu na r̃omin haratu la sopo lelevosahi. \v 19 Matan tamlohi tari la levosahi na nomim oloolo, ale mo vaiau na avulahi hin kamim, pani na opoia vara ha lelevosahi na sava mo r̃uhu, ale vara ha sopo tia na hina sasati. \v 20 Ale i pa sopo tuai God mata tamata i pa putputi Setan na ruhuruhu palomim. Ale r̃omr̃uhu non Moli Iesu Kr̃isto i pa toho isamim. \p \v 21 Timothy, tapalaku na vavahinau, mo sile na retioloolo isamim; enia peresi Lucius enia Jason, peresi Sosipater, enira tavtavuiku Israel. \p \v 22 Enau Tertius, na uli leta nike usuri na sava Paul mo verea isaku, enau sohena, na lo sile na noku retioloolo isamim hin Moli. \p \v 23 Enau Paul na lo toho na iman Gaius, mo lo sile na nona retioloolo isamim, enia sei tamlohi tavera sei mo lo tueni na vao kalesia tari nike, ale Erastus, treasurer mata taon tavera nike peresi vorair̃a Quartus, la sile na nora retioloolo isamim. \p \v 24-25 R̃a hasohaso God, enia i er̃i vai kamim ha r̃ilangi i usuri na noku Retir̃uhu peresi na retivujavujangi hin Iesu Kr̃isto, i usuri na vujangi mata hina luhu sei God mo jarohia tuai tuai jea, \v 26 pani nake mo pala, ale na Retiulia sohena pr̃ovet la ulia tuai la vujangia mo mera isana mara jara tinatinapua tari, mo usuri na retileu non God sei mo lo toho rani tui tui, matan vara i vai na tamlohi la oloolo usuri na malele rasua, \v 27 isan God enia hasena mo lelevosahi, i pa lavi na hasohaso mata rani tui tui hin Iesu Kr̃isto. Amen.