\id MRK – Tangoa \h Mark \toc1 Retir̃uhu Hin Iesu Kr̃isto Mark Mo Ulia \toc2 Mark \mt3 Retir̃uhu Hin Iesu Kr̃isto \mt1 Mark \mt2 Mo Ulia \imt3 Puku Nike \im Tamlohi hai la lo r̃omr̃omia lara John Mark natu mo ulia, hara sei Paul mo lavia hitahu na nona tiroma hahau (Acts 12.25). Mo ulia na sava vavahinau Iesu mo lo vaira: Tiroma Iesu mo vir̃oni tamlohi mo vati vara la usuria (1.16–20), moiso mo pa tapulo vai na hina mar̃urahi, mo titiu nar̃ihi na tanume sasati na tamlohi matea (1.21–28), mo tueni vepalihan Peter (1.30–31), vao tamlohi rojoa (1.32–34), peresi na tamlohi lepros matea (1.40–45), Iesu mo vai na hinau tari nike na suihan God. \ip Haratu la lo tiroma na Jew la r̃ohu hin Iesu mata nona retireti (2.2–3.6), ale la aleale malele vara la pa vilimateia hinia (11.18). Tanume sasati la hitevosahi na suihana, la levosahia vara enia Natun God tataholo, pani Iesu mo reti horora vara la sopo mele verea isana tamlohi hin rani atu. \ip R̃a er̃i hitea vara r̃omr̃omi tavera non Mark enia vara Iesu enia tamlohi matea mo lavi na rani r̃ilangi matan enia Jujuri atu sei God mo r̃ulea mo sinai na varama, enia Natuna tataholo (8.31–33; 9.30–31; 10.33–34), Tamlohi atu Pr̃ovet Daniel mo lo verea tuai jea moiso (Dan 7.14). \iot Hinahinau Hin Puku Akerihi \io1 1. Reti Hin John Tamlohi Paptijo (1.1–8) \io1 2. Paptijo Non Iesu, Tiapolo Mo Vaihitea (1.9–13) \io1 3. Iesu Hin Galilee (1.14–9.50) \io1 4. Iesu Mo Sahe Jerusalem (10.1–52) \io1 5. Isoiso Rani Non Iesu (11.1–15.47) \io1 6. Iesu Mo Mele Mauri (16.1–8) \io1 7. Iesu Mo Pala (16.9–20) \c 1 \s1 John Tamlohi Paptijo \r (Mt 3.1–12; Lk 3.1–18; Jn 1.19–28) \p \v 1 Harihi enia tapulo Retir̃uhu hin Iesu Kr̃isto, Natun God. \p \v 2 Sohen pr̃ovet Isaiah mo ulia mara, \q1 ‘Eh! Ko hitea? Na lo r̃ule na noku vahar̃ule vara i tiroma hiniho, \q2 i pa vai na malele la tataholo matam.’ \rq Mal 3.1\rq* \q1 \v 3 ‘Na jara hasetoho leona mo lo ulo mara: \q2 Ha vasahi na malelen Moli God! \q2 Ha tano na malelena i tataholo.’ \q2 \rq Isa 40.3\rq* \p \v 4 Ale John mo pala, mo lo paptijo na tamlohi na jara hasetoho matan Judea, mo lo retivujavujangi isana tamlohi vara la lavi na paptijo mata posi na hehe matan vara Moli i r̃omira. \v 5 Ale tamlohi tari na lolon Judea peresi Jerusalem, la lo vano vara la hite John, ale enia mo lo paptijo hin la haratu la lo taviti na nora hehe na wai Jordan. \v 6 John mo ru na ruru la vaia na vulu camel, ale mo otioti na huri buluk; hana hinau enia hatpoha peresi na tau sugabag sei waina mo meji. \rq 2 Ki 1.8\rq* \p \v 7 Ale mo lo retivujavujangi mara, “Tamlohi matea i pa mai hitahu hiniau mo aulu mo jeuau, enau na sopo tataholo vara a rautoho a lavi nar̃ihi na asi eve palona. \p \v 8 Enau na lo paptijo hin kamim na wai purongo, pani enia i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu.” \s1 John Mo Paptijo Hin Iesu \r (Mt 3.13–17; Lk 3.21–22) \p \v 9 Hin rani atu Iesu mo tai Nazareth na jara Galilee, mo mai atu ale John mo paptijo hinia na wai Jordan. \v 10 Iesu mara mo malue na lolo wai, vahatea purongo tuka mo roi, ale John mo hite Tanume Tapu mo sinai atano sohena vomahe matea, ale mo tatau hin Iesu. \v 11 Leon God na tuka mo reti mara, “Engko Natuku r̃uhur̃uhu, enau na opoiho mo tavera jea, na avulahi tavera hiniho.” \s1 Tiapolo Mo Vaihite Iesu \r (Mt 4.1–11; Lk 4.1–13) \p \v 12 Vahatea purongo, Tanume Tapu mo tiroma hin Iesu vara i sahe na jara hasetoho. \v 13 Iesu mo lo toho atu mata rani mo ngavulu vati, Setan mo lo vaihitea. Iesu mo lo toho peresi na maji jala hin jara atu, ale angelo non God la lo matahia. \s1 Iesu Mo Tapulo Vavahinau \r (Mt 4.12–17; Lk 4.14–15) \p \v 14 Mo sopo tuai, Supe Herod mo taurilati John, mo taua na ima r̃ilangi. Ale hitahuna, Iesu mo sivo Galilee, mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu non God mara, \v 15 “Rani tataholo atu God mo lo vir̃onia mo mai moiso! Mauri atu God mo aulu hinia mo lo mai mariviti. Ha posi na nomim hehe, ale ha rasu Retir̃uhu nike!” \s1 Mo Tovi Na Nona Tamlohi Mo Vati \r (Mt 4.18–22; Lk 5.1–11) \p \v 16 Na rani matea, Iesu mo lo hahau usuri na pahisa tasin Galilee, mo hite Simon enia tasina Andrew, la lo pulahi na tara matea na tasi matan enira tamlohi aleale maji. \v 17 Ale mo verea isara mara, “Ha mai ha usuriau. Enau a pa vai kamim ha mai tamlohi aleale tamlohi.” \v 18 Vahatea purongo, la tinar̃ihi na nora tara la usuria. \p \v 19 Iesu mo mele hahau mo vano makomona, mo hite James natun Zebedee, enia tasina John la lo sakele na lolo botira, la lo tulai na nora tara. \v 20 Iesu mo tovira ale vahatea purongo la tinar̃ihi tamara Zebedee na lolo botira peresi na nona volitusi ale la usuria. \s1 Tanume Sasati La Levosahi Iesu \r (Lk 4.31–37) \p \v 21 Iesu tolu la tupu vati atu la sahe Capernaum, ale na Sabbath mo unu na ima lotu nona Jew, ale mo lo vujangira. \v 22 La haratu la lo tapurongo isana, la mar̃urahi tavera na nona vujangi, matan mo sopo vujangira sohena nora tamlohi vujangi mata leu matea pani sohena tamlohi matea nona vujangi mo sopo te retiusia matana. \p \v 23 Hin rani atu tamlohi matea tanume lumiha sasati matea mo lo toho hinia mo lo toho atu hin ima lotu atu, ale mo ulo isan Iesu mara, \v 24 “Iesu mara Nazareth, ko opoia vara o vai na sava isamam? Ko mai vara o komo kamam teni! Enau na levosahia vara engko hare, engko haratu mo tapu non God!” \p \v 25 Pani Iesu mo savurahia mara, “Ha! O toho malum! O malue isana nakerihi!” \v 26 Ale tanume lumiha sasati atu mo hisuhi r̃ilangi na epen tamlohi atu moiso mo ulo aulu mo malue hinia. \p \v 27 Tamlohi tari hin ima lotu atu la mar̃urahi, ale la lo usiusira hasera hinia lara, “Avei, sava nahai? Vujangi paro matea peresi na suiha vahatea mo pala! Ka hitea mo retileu isana tanume lumiha sasati, ale vahatea purongo la oloolo hinia.” \v 28 Ale vahatea purongo retin la nona suiha atu mo r̃alihi na jara tari Galilee. \s1 Vepalihan Peter \r (Mt 8.14–17; Lk 4.38–41) \p \v 29 Ale Iesu mo malue hin ima lotu atu, mo vano mo unu na iman Simon enia Andrew, enia tolu James enia John. \v 30 Ale vepalihan Simon mo lo juruvi na vatana matan mo sereia mo tavera, ale la verea isan Iesu. \v 31 Moiso Iesu mo mai mo tauri na limana mo saua mo sakele, ale seserei atu mo rovo hinia, ale mo tapulo tatamahuni na hara hinau. \p \v 32 Na ravravin rani atu, tamlohi la lavi na tamlohi rojo tari peresi la haratu tanume sasati la lo toho hinira la mai isan Iesu. \v 33 Tamlohi tari hin taon tavera atu la takonahi na mataruan ima atu. \v 34 Ale Iesu mo vai tihai na rojoa nona tamlohi matuvana, ale mo titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana. Mo sopo sile te masapa vara te tanume sasati i er̃i retireti matan enira la levosahia vara enia hare. \s1 Iesu Mo Retivujavujangi Galilee \p \v 35 Na r̃alavuho jea mo pa lo r̃or̃oha, Iesu mo turu mo vano hasena na jara hasetoho matea vara i usiusi ea. \v 36 Ale Simon tolu la haratu la lo toho peresia la kilau alea, \v 37 ale la tapaia la verea isana lara, “Eh! Tamlohi tari la lo aleho.” \p \v 38 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “R̃a malue! R̃a vano hin te vanua tinapua matan vara a er̃i retivujavujangi na Retir̃uhu isara sohena, matan enau na tai na tuka na sinai na varama matan hinau atu natu.” \p \v 39 Iesu mo unu role na jara tari Galilee, mo lo retivujavujangi na nora ima lotu, ale mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati. \s1 Tamlohi Lepros Matea \r (Mt 8.1–4; Lk 5.12–16) \p \v 40 Tamlohi lepros matea mo mai isan Iesu, mo papaohi isana mo usia r̃ilangi mara, “Vara o opoia, o er̃i vaiau a mele vokevoke.” \p \v 41 Iesu mo r̃omopoia mo tavera, ale mo tau na limana hinia mara, “Na opoia. O mele vokevoke!” \v 42 Vahatea purongo, lepros atu mo tihai, ale mo mele vokevoke. \v 43 Moiso Iesu mo reti r̃ilangi isana, ale mo r̃ulea vano mara, \v 44 “O tapurongo! O sopo vere te hinau isan tea, pani o vano o hase vujangiho isana pr̃is, ale o sile na nom otori sohen Moses mo retileu hinia matan vara la er̃i hitea vara ko mele vokevoke.” \rq Lev 14.1–32\rq* \p \v 45 Pani mo turu mo vano mo lo sorahia, ale nona sorasora mo vano r̃alihi, ale mo vaia Iesu i sopo er̃i mele unu hin te taon tamlohi la sopo levosahia, pani mo lo toho na jara hasetoho ale tamlohi la lo mai na jara tari vara la tapaia atu. \c 2 \s1 Iesu Mo R̃omi Na Hehe \r (Mt 9.1–8; Lk 5.17–26) \p \v 1 Te rani la vano moiso Iesu mo mele vano Capernaum, ale mo sopo tuai tamlohi lo la verea lara mo mele mai na ima moiso. \v 2 Vila r̃uhu purongo mo sopo mele te masapa na lolo ima teni na mataruana. Ale Iesu mo lo retivujavujangi na reti non God isara. \v 3 Ale, tamlohi tupu vati la ali na tamlohi papao matea mo mai. \v 4 Ale matan la sopo er̃i vano mariviti isana, la sahe aulu na pusa ima, la vai na marole matea mo sivo tataholo hinia, ale la tuhu pa tamlohi papao atu na epana mo sivo na nahon Iesu. \v 5 Iesu mara mo hite na rasua hin hinau atu la lo vaia, mo verea isan tamlohi papao atu mara, “Natuku, na r̃omi na nom hehe.” \p \v 6 Pani tamlohi vujangi mata leu hai la lo sakele atu, la lo vereverea isara hasera lara, \v 7 “Mata sava tamlohi nike mo lo retireti sohen haratu? Mo lo vaia sohena enia God. God hasena i er̃i r̃omi na hehe.” \p \v 8 Ale Iesu mara mo levosahia vara la lo usiusira hinia isara hasera ale, mo verea isara mara, “Mata sava ka lo r̃omr̃omi na hinau sohena? \v 9 Sava hinau mo mele malum vara a verea isan tamlohi papao nike, ‘Na r̃omi na nom hehe!’ teni a verea vara, ‘O turu! O viriviri na epam, o hahau!’ \v 10 Pani matan vara ha pa levosahia vara Natun Tamlohi mo lavi na suiha vara i r̃omi na hehe nona tamlohi na varama, ha tapurongo na sava a pa verea!” Moiso Iesu mo verea isan tamlohi papao atu mara, \v 11 “O turu, o lavi na epam, o mule!” \p \v 12 Tamlohi papao atu mo turu vahatea, mo lavi na epana ale mo hahau mo malue na nahora, ale mo vaira enira mo isoiso la mar̃urahi ale la tahe na hijan God lara, “Hare mo pete hite te hinau sohen harihi moiso?” \fig — Iesu mo hite na nora rasua —|alt="faith in Jesus" src="AB02864b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mk 2.5" \fig* \s1 Iesu Mo Tovi Matthew \r (Mt 9.9–13; Lk 5.27–32) \p \v 13 Iesu mo mele sivo na pahisa tasi, ale tamlohi tari la lo mai isana, ale mo lo vujangira. \v 14 Ale mara mo lo hahau atu mo hite Levi natun Alphaeus mo lo sakele na jara mata lavi na takis, ale mo verea isana mara, “O usuriau!” Levi mo turu vahatea, mo usuria. \p \v 15 Hin vutepongi atu na iman Levi, Iesu mo lo hanhani peresi na tamlohi matuvana mata lavi na takis peresi na tamlohi hehe tolu na nona tamlohi usuri, matan tamlohi matuvana sohera la lo usuri Iesu. \v 16 Pani tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee lara la hite Iesu mo lo hanhani peresi na tamlohi hehe tolu na tamlohi mata lavi na takis, la vere isana nona tamlohi usuri, lara, “Mata sava mo lo hanhani peresi na tamlohi mata lavi na takis tolu na tamlohi hehe?” \p \v 17 Ale Iesu mara mo rongoa mo verea isara mara, “La haratu epera la lo r̃uhu la sopo opoi na doctor, pani la haratu la rojo purongo. Na sopo mai vara a tovi na tamlohi tataholo pani la haratu la hehe.” \s1 Tapuhoro Na Hanhani \r (Mt 9.14–17; Lk 5.33–39) \p \v 18 Hin rani atu, tamlohi usuri non John tamlohi paptijo peresi na Pharisee la tapuhoro na hanhani mata usiusi. Tamlohi hai la mai isan Iesu, la usia lara, “Mata sava tamlohi usuri non John peresi la haratu la lo usuri na Pharisee la lo tapuhoro na hanhani mata usiusi, pani nom tamlohi usuri la sopo tapuhoro na hanhani?” \p \v 19 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ka r̃omr̃omia vara la tamlohi atu sei la mai na lahi la pa tapuhoro na hanhani vara tamlohi lahi mo lo toho peresira? Vara tamlohi lahi mo lo toho peresira, la sopo er̃i tapuhoro na hanhani. \v 20 Pani rani matea mo lo mai vara la pa lavi nar̃ihi na tamlohi lahi isara. Hin rani atu natu, la pa tapuhoro na hanhani.” \s1 Hina Tuai Peresi Na Hina Paro \p Iesu mo mele verea mara, \v 21 “Te tamlohi i sopo er̃i lavi te tavalu ruru paro hatea i silivi na ruru tuai hinia. Vara i vaia sohena, tavalu ruru paro atu i pa vaia i mar̃ari tavera i jeu haratu tiroma. \v 22 Te tamlohi i sopo er̃i titisi na waen paro i sivo na jara waen la vaia na huri nani tuai matan waen paro atu i pa sosohi i r̃ari jara waen atu, ale i pa komoa peresi waen atu matan i pa roro nar̃ihi. Waen paro mo tataholo na jara waen la vaia na huri nani paro purongo.” \s1 Moli Mata Sabbath \r (Mt 12.1–8; Lk 6.1–5) \p \v 23 Na Sabbath matea, Iesu mo lo hahau role na isa wit matea tolu na nona tamlohi usuri, ale la lo tapulo vesi roto na pere wit. \v 24 Ale Pharisee la verea isan Iesu lara, “Eh! Mata sava la lo vai na hinau matea mo sopo tataholo vara la vaia na Sabbath?” \p \v 25 Ale Iesu mo verea isara mara, “Avei, korong ka sopo lo evi na sava supe David tolu na nona tamlohi la vaia hin rani atu la vejuveju ale la marohati, \v 26 ale sohena sava mo unu na Iman God na rani non Abiathar enia mo lo pr̃is aulu, moiso mo lavi pereti atu sei mo tapu pr̃is hasera la er̃i hania. David mo hania, ale mo silea isan la haratu la lo toho peresia?” \rq Lev 24.9\rq* \p \v 27 Ale mo verea isara mara, “God mo tau na Sabbath vara i tueni na tamlohi, mo sopo taua vara tamlohi la lo toho mata Sabbath. \v 28 Matan haratu, Natun Tamlohi enia mo Moli mata Sabbath.” \c 3 \s1 Tamlohi Lima Kuti Matea \r (Mt 12.9–14; Lk 6.6–11) \p \v 1 Na Sabbath tinapua matea, Iesu mo mele unu na ima lotu nona Jew matea, ale tamlohi lima kuti matea mo lo toho atu. \v 2 Ale meresahi non Iesu la lo kilau Iesu vara i pa vai mamahuni tamlohi atu na Sabbath teni, matan vara la pa tuvaia matana. \v 3 Iesu mo verea isan tamlohi lima kuti atu mara, “O mai nike!” \v 4 Ale mo verea isara mara, “Na Sabbath, mo tataholo vara r̃a tueni na tamlohi teni vara r̃a komo tea? Mo tataholo vara r̃a juri te mauri teni r̃a vilia?” Pani la r̃ohu vara la r̃aramia. \v 5 Iesu mo kilau r̃alihira na lolokoru, matan mapura mo r̃ilangi, ale mo verea isan tamlohi lima kuti atu mara, “O r̃irahi na limam.” Tamlohi atu mo vaia sohena ale limana atu mo mele r̃uhu. \v 6 Pa la Pharisee atu la malue vahatea, la vano la tovi takonahi na tamlohi la lo usuri supe Herod, ale la aleale malele matan vara la pa vilimatei Iesu hinia. \s1 Tamlohi Matuvana La Usuria \p \v 7 Iesu tolu na nona tamlohi usuri la malue, la sivo na tasin Galilee, ale vao tavera matea mo usuria. La tai Galilee, Judea, \v 8 Jerusalem, Idumaea, hai la tai na tavalu wai Jordan, ale na jara r̃alihi Tyre enia Sidon. Vao tavera atu lara la rongo la hinau atu Iesu mo lo vaira, la mai isana. \p \v 9 Ale hin jara atu Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la tau mamahuni te boti hatea matana matan vao tavera atu, vara i vono la pa tohoia, \v 10 matan Iesu mo vai tihai na rojoa nona tamlohi matuvana moiso, mo vai la haratu la rojo la lo vartohoi r̃alihia vara la tikelia. \v 11 Ale tanume lumiha sasati na tamlohi lara la hitea, la jovi sivo na nahona la ngara lara, “Engko Natun God!” \v 12 Pani Iesu mo reti r̃ilangi isara vara la sopo vereulia vara enia hare. \s1 Mo Vir̃oni Na Nona Tamlohi Usuri \r (Mt 10.1–4; Lk 6.12–16) \p \v 13 Moiso, Iesu mo sahe aulu na vutivuti matea, ale mo tovi la haratu mo opoira, ale la mai isana. \v 14 Ale mo vir̃oni na tupu sangavulu r̃omana mo rua sei mo tovira vara la vahar̃ule, matan vara i pa r̃ulera la vano isana tamlohi mata retivujavujangira, \v 15 ale mo silera na suiha mata titiu nar̃ihi na tanume sasati. \v 16 Mo vir̃oni la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu sohen harihi: \li1 Simon sei Iesu mo tau na hijana vara Peter. \li1 \v 17 James enia John natun Zebedee, Iesu mo silera na hija vara Boanerges' r̃aramina, ‘Natu Piri’ matan jingora mo lo tupali tarea. \li1 \v 18 Andrew, \li1 Philip, \li1 Bartholomew, \li1 Matthew, \li1 Thomas, \li1 James natun Alphaeus, \li1 Thaddeus, \li1 Simon mara Cana enia tamlohi matea mata valum mata jarana, \li1 \v 19 ale Judas Iscariot, haratu mo lo turuposi hinia. \s1 Suiha Non Iesu \r (Mt 12.22–32; Lk 11.14–23; 12.10) \p \v 20 Moiso Iesu mo mele vano hin ima atu mo lo toho hinia. Mo sopo tuai vao tavera la mele mai la takonahi, ale la vaia mo sopo te masapa vara la er̃i hanhani. \v 21 Tavtavuin Iesu lara la rongoa, la vano vara la taurilatia matan la lo verea lara, “Hara sei, r̃omina mo tihai sei!” \p \v 22 Ale tamlohi vujangi mata leu sei la tai Jerusalem la lo verea lara, “Tamlohi sei, supe nona tanume sasati sei Beelzebul mo sohonia, ale mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihana!” \p \v 23 Pani Iesu mo tovira mai isana ale mo verea mara, “Mo sohena sava natu Setan i er̃i mele levuti nar̃ihi Setan? \v 24 Jara tari sei supe la lo aseasehira hinira hasera la pa maroi, ale i pa sopo te taon tavera teni te vao ima vara i lo aseasehia hasena i pa er̃i turu. \v 25 Vara vao ima matea i lo levuti na vaona, tamlohi hinia la pa er̃i toho r̃uhu sohena sava? \v 26 Ale Setan peresi na vaona vara la lo levlevutira hasera purongo, suihan Setan i pa turu sohena sava matan suihana i pa isoiso. \v 27 Ka hitea? Vara tamlohi matea mo opoia vara i unu na ima tamlohi suiha matea mata i vanaho te nona hinahinau, i pa lavi te asi hatea i pesi tamlohi suiha atu tako, moiso i pa lavi na nona hinahinau. \p \v 28 Varar̃uhu, na verea isamim vara hehe tari tamlohi la lo vaira teni na nora retisasati hin God, God i pa r̃omira. \v 29 Pani hare mo lo vere lejileji Tanume Tapu, enia, God i pa sopo er̃i r̃omia hin te rani.” \v 30 Iesu mo lo verera hin la hinau sei matan la lo verea vara tanume sasati lumiha matea mo lo toho hinia. \s1 Vaon Iesu La Alea \r (Mt 12.46–50; Lk 8.19–21) \p \v 31 Tinan Iesu peresi na voraina la pala hin ima atu, la lo turu na jingoima ale la sohai na reti sivo isan Iesu vara i mai i hitera. \v 32 Vao matea mo lo sakele r̃alihi Iesu ale la verea isan Iesu lara, “Eh! Tinam peresi na voraim peresi na vevoraim la lo toho na jingoima la lo aleho!” \p \v 33 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Tinaku enia hare? Voraiku enira hare?” \v 34 Mo kilau r̃alihi la haratu la lo sakele r̃alihia mara, “Ka hitea? Tinaku peresi na voraiku enira nahai! \v 35 Sava tamlohi mo lo vai na masalon God, enia voraiku teni vetasiku teni tinaku.” \c 4 \s1 Tamlohi Isa Matea \r (Mt 13.1–9; Lk 8.4–8) \p \v 1 Na rani tinapua matea, Iesu mo lo vujangi na tamlohi na pahisa tasin Galilee. Hin rani atu vao tamlohi la lo mai la lo turu porotia. Ale matana, mo vele na boti matea mo lo sale hin tasi atu, ale mo sakele hinia. Vao tavera atu la lo toho na jarauta na pahisa tasi. \v 2 Iesu mo lo vujangira na titileu matuvana, ale mo lo vujangira mara, \p \v 3 “Ha tapurongo! Tamlohi hapor̃ahi matea mo malue mo vano vara i hapor̃ahi na pulana piri wit. \v 4 Mo lo hapor̃ahira, pani hai la jovi na malele tavera, maji avuavu la mai la hani vevuhira. \v 5 Hai la jovi na vatuvatu, uluara la vila, matan tano mo sopo tavera. \v 6 Pani alo mara mo vele, la wit atu la nunu la mate mata warira la sopo sivo atano jea. \v 7 Hai la jovi na urata, pani urata atu mo rovira mo punira ale la sopo vua. \v 8 Pani hai la jovi na tano r̃uhu, hin tano r̃uhu atu la ulua. La ulua la vai na vuara, hai namara mo ngavulu tolu \rq (30)\rq*, hai mo ngavulu limarave \rq (60)\rq*, hai mo ngavulu sangavulu \rq (100)\rq*!” \v 9 Iesu mo mele verea mara, “Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!” \s1 Mata Sava Mo Vere Na Titileu \r (Mt 13.10–17; Lk 8.9–10) \p \v 10 Hitahuna, mara mo lo toho enia hasena, tamlohi hai peresi la nona tamlohi usuri tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la usia hin la titileu atu. \p \v 11 Ale Iesu mo verea isara mara, “God mo majinga hin kamim vara ha levosahi na r̃aramin mauri atu God mo aulu hinia, pani na lo vere la hinau nike na titileu vara a jarohira isana vinano, \v 12 matan vara Retiulia i masese sei mara, \q1 ‘La pa hite na sava na lo vaia, \q2 pani la pa sopo er̃i hitevosahia. \q1 La pa rongo na noku reti, \q2 pani la pa sopo er̃i rongovosahia. \q1 Matan, vara i vono, \q2 la pa posi mai isaku ale a pa r̃omira na nora hehe.’” \rq Isa 6.9–10\rq* \s1 R̃aramin Titileu Atu \r (Mt 13.18–23; Lk 8.11–15) \p \v 13 Iesu mo verea isara mara, “Ka sopo rongovosahi titileu akerihi? Vara mo vono, sohena sava natu ha pa er̃i levosahi vevuhi na titileu tinapua? \v 14 Tamlohi hapor̃ahi na piri mo hapor̃ahi na reti non God. \v 15 Ale la haratu la jovi na malele tavera, hin rani atu tamlohi la rongora, Setan mo mai vahatea purongo ale mo lavi nar̃ihi la reti atu sei la lo toho na mapura. \v 16 La haratu la lo jovi na vatuvatu, enira la haratu sei lara la rongo na reti non God, la lavia vahatea purongo na avulahi. \v 17 Pani mo sopo te warira ale reti non God mo lo toho mata makomo rani purongo. Ale vara rani r̃ilangi la mai teni tamlohi la turuleji hinira mata reti non God, la jovi nar̃ihi vahatea purongo. \v 18 Ale la haratu la lo jovi na urata, enira la haratu sei la lo rongo na reti non God, \v 19 pani r̃omkaka mata varama peresi na tavtav haluhalu ale masalora mata hinau tinatinapu mo unu hinira mo puni pa reti atu la lo lavia, ale mo sopo er̃i vua. \v 20 Ale la haratu la lo jovi na tano r̃uhu, enira la haratu sei la lo rongo na reti non God, ale la lavia na maurira ale la avulahi hinia. Mo vua mo tikeli mo ngavulu tolu \rq (30)\rq*, hai mo ngavulu limarave \rq (60)\rq*, ale hai la tikeli mo ngavulu sangavulu \rq (100)\rq*.” \s1 Titileu Mata Hinau Sei La Luhu \r (Lk 8.16–18) \p \v 21 Iesu mo mele verea isara mara, “Ka r̃om vara mo tataholo vara tea mo hasahi te lamu ale i taua na ruhuruhun te tanga teni te vata pani mo sopo na jara sakele mata lamu? \p \v 22 Hinau tari la lo luhu, la pa pala na jara tavera. Ale mo sopo te hinau luhu hatea vara i pa sopo pala na jara tavera. \v 23 Vara tea te perona, i lo rongo na noku reti!” \s1 Ha Tapurongo Mamahu \p \v 24 Iesu mo mele verea isara mara, “Ha tapurongo na noku retireti i r̃uhu matan vara nomim lelevosahi i pa ulua i tavera. \v 25 Haratu mo lo vaihitea vara i levosahi na noku reti, enia i pa er̃i mele levosahia i tavera i mar̃ivi jea. Pani haratu mo sopo tapurongo i r̃uhu, sava mo lo toho isana moiso la pa lavi nar̃ihia isana.” \s1 Titileu Mata Piri \p \v 26 Iesu mo mele verea mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena piri vipahai tamlohi mo hapor̃ahira na lepa. \v 27 Vara mo hapor̃ahira moiso, i pa sopo er̃i mele vai te hinau hinira. Tamlohi atu mo lo juruvi ale mo lo mele kilau na rani hatehateahi, ale piri atu mo tupali ale mo ulua pani tamlohi atu mo sopo levosahia vara mo pa sohena sohena sava. \v 28 Lepa atu hasena mo vai la piri atu la ulua. Tiroma la juliha, ale lahora la peravu, ale mo sopo tuai la vira, la vua. \v 29 Pani vara vuana la mena, tamlohi atu i pa vura na sita matan nora asitauni natu.” \s1 Titileu Mata Piri Paka \r (Mt 13.31–32; Lk 13.18–19) \p \v 30 Iesu mo mele verea mara, “A pa tovongi na sava hin mauri atu God mo aulu hinia, teni sava titileu natu i pa tataholo vara a vereulia hinia? \v 31 Mo sohena piri paka matea vara la lavoa na lepa, mo rihirihi mo jeu na piri pahai tari. \v 32 Pani vara mo ulua mo tavera mo jeu na vipahai tinatinapua tari, ale mo sohai na rangarangana tavera matan vara maji avuavu la er̃i vai na taura na malumaluna.”\f + \fr 4:32 \fq piri paka: \ft Iesu mo vere na piri mustard, enia piri matea mo varihi jea. \f* \s1 Mo Vujangira Na Titileu Mata Sava \r (Mt 13.34–35) \p \v 33 Iesu mo lo vujangi na nona reti na titileu matuvana sohen harihi, matan vara la pa rongovosahira usuri na nora lelevosahi. \v 34 Iesu mo lo vujangi na vao tamlohi na titileu purongo, pani hitahu vara mo lo toho hasena peresi na nona tamlohi usuri, mo pa lo vereuli na r̃aramira isara. \s1 Iesu Mo Horo Na Langi Tavera \r (Mt 8.23–27; Lk 8.22–25) \p \v 35 Iesu mo lo toho hin boti atu, ale alo mara mo pa lo sivo vara i tihai, mo verea isara mara, “R̃a sua roto tasi nike, r̃a vano na tavaluna.” \v 36 La tinar̃ihi vao atu ale la vano, pani mo sopo enira hasera purongo, boti tinapua hai sohena la lo usurira. \v 37 Mo sopo tuai langi tavera matea mo sere, mo vai na suhusuhu la lo kamekame sivo na lolo boti, ale tungu mo lo mar̃ivi. \p \v 38 Pani Iesu mo lo juruvi na elunga matea na pulo boti. Ale nona tamlohi la r̃ohaia lara, “Tija! Ko sopo levosahia vara r̃a pa pute!” \p \v 39 Iesu mo kilau ale mo reti r̃ilangi isan langi atu, ale mo verea isan tasi atu mara, “Ha isoiso! Ha toho malum!” Vahatea purongo langi atu mo moti, ale tasi tavera atu mo tamata mo tamata. \v 40 Iesu mo verea isara mara, “Ka matahu tavera sohena mata sava? Mo sopo lo te nomim rasua teni?” \p \v 41 Ale matahu tavera mo sohonira ale la lo verea isara hasera lara, “Avei, sava tamlohi nahai? Mo reti purongo ale langi peresi na tasi la oloolo hinia!” \c 5 \s1 Mara Gerasenes Matea \r (Mt 8.28–34; Lk 8.26–39) \p \v 1 Iesu peresi na nona tamlohi la hoso na jara Gerasenes. \v 2 Lara la hoso na jarauta hin jara atu, tamlohi matea tanume lumiha sasati matuvana la lo toho hinia mo malue na taptap, mo sinai mo tapaia. \v 3 Tamlohi nike mo lo toho na taptap, ale tea i sopo er̃i pesia hin te asi teni te jen. \v 4 Hina purongo vara la pesi na limana peresi na palona na jen teni te aen, mo rotorotora mo kamekamera. Tea i sopo er̃i vaia i toho malum. \v 5 Na rani peresi na vutepongi hatehateahi, mo lo ulo r̃alihi na taptap peresi na vutivuti atu, ale mo lo tangi mo lo hasena tai na epena na vatu. \p \v 6 Ale mara mo hite Iesu mo pa lo toho asau, mo maro vano isana mo jovi papaohi na nahona. \v 7 Ale mo tangi na leo tavera matea mara, “Iesu Natun God Aulu Jea, engko te nom sava isaku? Na usiho na hijan God vara o sopo vailejilejiau!” \v 8 Mo pa verea sohena matan Iesu mo lo verea isana mara, “Tanume lumiha sasati, o malue isan tamlohi nike nakerihi!” \p \v 9 Iesu mo usia mara, “Eh, engko hijam hare?” \p Tanume sasati atu mo r̃aramia mara, “Hijaku enia Legion, matan kamam kama vao tavera jea!” \v 10 Tanume sasati atu mo usia r̃ilangi isan Iesu vara i sopo levuti nar̃ihira na jara Gerasenes. \fig — te hinau Iesu mo vaira Galilee —|alt="Galilee" src="galilee 300 dpi.tif" size="span" copy="JB" ref="Mk 5.10" \fig* \p \v 11 Ale vao tavera mata poi matea la lo susua na pahisan vuti atu. \v 12 Ale tanume sasati atu la usia r̃ilangi isan Iesu lara, “O r̃ule kamam kama vano isana poi, o tinar̃ihi kamam kama unu hinira.” \v 13 Ale Iesu mo tinar̃ihira. La tanume lumiha sasati atu la malue isan pa tamlohi atu, la vano la unu isan la poi atu, evira korong mo tikeli tari vaha rua \rq (2000)\rq*. Ale vao poi atu la solesole usuri pesapesa atu la jovi sivo na tasi ale la pute enira mo isoiso. \p \v 14 Tavuin la poi atu la rovo la sahe la verea na lolon taon tavera atu peresi na jara r̃alihi ea. Ale tamlohi la maro la mai vara la hitea vara sava natu mo masese atu. \v 15 Ale la mai isan Iesu, pani lara la hite pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo sohonia mo lo sakele ea ale mo ru na ruru, ale r̃omina mo mele r̃uhu moiso, matahu mo sohonira. \v 16 Ale la haratu sei la lo hite na sava mo masese la sorahi na sava mo masese isan tamlohi atu sei tanume sasati la lo toho hinia peresi la poi atu. \v 17 Ale la tapulo usia r̃ilangi isan Iesu vara i malue na jarara. \p \v 18 Iesu mo pa lo vele na boti, pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo sohonia mo usia r̃ilangi isan Iesu vara i pa usuria. \v 19 Pani Iesu mo sopo tinar̃ihia pani mo verea isana mara, “O mule, o vano isana tapalam ale o verea na sava Moli God mo vaia matam, ale sohena sava mo r̃omopoiho mo tavera jea.” \v 20 Ale pa tamlohi atu mo mele hilu ale mo tapulo vereuli na sava Iesu mo vaia matana hin la taon atu mo sangavulu sei la tovia Decapolis. Ale tamlohi tari la mar̃urahi tavera hinia. \s1 Venatun Jairus \r (Mt 9.18–26; Lk 8.40–56) \p \v 21 Ale Iesu mara mo mele hilu mo hoso na tavalun tasi atu, vao tamlohi tavera jea matea la mai la turu r̃alihia na pahisa tasi. \v 22 Tamlohi tavera matea na ima lotu nona tavtavuin Israel hin jara atu hijana Jairus, mo mai mara mo hite Iesu mo papaohi sivo na palona. \v 23 Jairus mo usia r̃ilangi isana mara, “Venatuku rihirihi, i sopo tuai i pa mate. O mai o tau na limam hinia matan vara i mele r̃uhu ale i mauri.” \p \v 24 Ale Iesu mo usuria. Ale vao tavera matea la lo usuria la lo tiatia hinira. \v 25 Ale har̃ai matea mo lo toho hin vao atu. Ale mo rojo na rojoa nona har̃ai mata tauni mo sangavulu r̃omana mo rua moiso. \v 26 Mo jalahi na mania tavera isana doctor matuvana moiso, ale la doctor atu la sopo er̃i tuenia, la sopo vaia i r̃uhu pani mo mele sati jea. \v 27 Mo rongo na tamlohi la lo sorahi Iesu ale mo mai na har̃in Iesu hin vao atu mo tikeli na pingopingo nona ruru. \v 28 Matan r̃omina mara, “Vara a er̃i tikeli purongoi na nona ruru, noku rojoa i pa tihai!” \v 29 Ale vahatea purongo r̃ae atu sei mo lo maro mo mamasa, ale mo rongovosahia na epena vara nona rojoa mo tihai. \p \v 30 Ale Iesu sohena mo rongovosahia vara suiha mo malue hinia, ale mo posi vahatea isan vao atu ale mara, “Hare mo tikeli na noku ruru?” \p \v 31 Nona tamlohi usuri la verea lara, “Ko pa usia vara hare mo tikeliho sohena sava, ko sopo hitea vara vao nike la lo tiatia isam?” \p \v 32 Ale Iesu mo kilau r̃alihira vara i vileia vara hare natu, mo tikelia. \v 33 Pani har̃ai atu sei mo levosahi na sava mo lo masese isana mo mai isan Iesu na matahu, mo popovitoho na palona ale mo verea na hinau tari. \v 34 Iesu mo verea isana mara, “Venatuku, nom rasua mo vaiho ko mele r̃uhu. O vano na tamata ale nom rojoa i pa tihai jejeu.” \p \v 35 Iesu mo pa lo retireti isana har̃ai atu, tamlohi hai la tai na iman Jairus la mai la verea isan Jairus lara, “Venatum mo mate moiso, o sopo mele usi tamlohi vujangi vara i mai.” \p \v 36 Pani Iesu mara mo rongo na sava la lo verea mo verea isan Jairus mara, “O sopo matahu! O rasuau!” \v 37 Ale Iesu mo sopo tinar̃ihia vara tea i usuria pani Peter enia James peresi John tasin James. \v 38 La vano la pala na iman tamlohi tavera mata ima lotu nona Jew atu, ale Iesu mo hite na tamlohi la lo tangtangi, la lo tangi aulu, la lo vai na vavaore tavera. \v 39 Ale Iesu mara mo unu mo verea isara mara, “Mata sava ka lo vai na vavaore tavera, ale ka lo tangtangi? Har̃arihi nike mo sopo mate, mo juruvi r̃omaliho purongo.” \p \v 40 Ale tamlohi la manaluluhi Iesu, pani mo r̃ulera enira mo isoiso la malue. Ale mo lavi taman har̃arihi atu peresi tinana peresi na nona tamlohi usuri la unu sivo na jara har̃arihi atu mo lo toho ea. \v 41 Iesu mo tauri na liman har̃arihi atu mo verea mara, “Talitha kumi!” Ale r̃aramin reti nike enia ‘Venatuku, o turu!’ \v 42 Ale vahatea purongo har̃arihi atu sei taunina mo sangavulu r̃omana mo rua mo mele turu ale mo tapulo hahau. Ale mar̃urahi tavera mo sohoni tamana peresi tinana peresi na nona tamlohi usuri. \v 43 Iesu mo verea isara mo isoiso vara la sopo mele sorahia isan tea, ale mo verea isara vara la silea hin te hinau i hania. \c 6 \s1 Mara Nazareth La R̃ohu Hin Iesu \r (Mt 13.53–58; Lk 4.16–30) \p \v 1 Ale Iesu peresi na nona tamlohi usuri la malue hin jara atu la mai na nona taon, Nazareth. \v 2 Na Sabbath matea Iesu mo tapulo vujangi na ima lotu ea, ale vao tamlohi la rongo na nona vujangi la mar̃urahi tavera lara, “Tamlohi nike mo pa lavi la hinau nike epu? Ale nona lelevosahi mo pa tai epu? La hinau mar̃urahi nike la pa pala na limana sohena sava? \v 3 Mo sopo pa tamlohi voro ima nahai teni, natun Mary ale vorain James, Joses, Judas peresi Simon? Mo sopo vetasina nahai la lo toho peresir̃a?” La r̃ongo mo sati matan mo lo vai la hinau sei. \p \v 4 Pani Iesu mo verea isara mara, “Tamlohi jara tinapua la pa sile na oloolo isana pr̃ovet matea, pani i pa sopo er̃i lavi te oloolo na jarana tataholo teni na naho tahisana teni na naho voraina.” \p \v 5 Iesu mo sopo vai te matamata tavera isana tahisana, pani mo tau na limana na tamlohi rojoa tupu visalete purongo, ale nora rojoa la tihai. \v 6 Iesu mo mar̃urahi matan la sopo rasua. \s1 Tamlohi Usuri La Malue \r (Mt 10.5–15; Lk 9.1–6) \p Moiso mo vano na jara tinatinapua mo lo vujangi na tamlohi ea. \v 7 Mo tovi la tamlohi atu tupu sangavulu r̃omana mo rua la mai isana, ale mo r̃ulera la vano mo ruarua, ale mo silera na suiha vara la titiu nar̃ihi na tanume lumiha sasati na tamlohi. \v 8 Iesu mo verea isara vara la sopo lavi te hinau na nora hahau sohena hanhani teni te tanga, teni te mania, pani tihonira purongo. \v 9 La pa ru na sabat pani la pa sopo mele lavi te harua rurura tinapua. \v 10 Iesu mo verea isara mara, “Sava ima ka lo toho hinia hin te vanua, ha lo toho atu i tikeli rani atu ka mele malue hin vanua atu. \v 11 Pani vara te vanua la r̃ohu hin kamim teni la sopo tapurongo isamim, ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim hin jara atu vara i vujangia vara God i pa arira.” \p \v 12 Ale la malue la vano la retivujavujangi na tamlohi vara la posi na hehe. \v 13 La titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana, ale la tau na wel na patu tamlohi rojoa matuvana ale nora rojoa la tihai. \s1 John Tamlohi Paptijo Mo Mate \r (Mt 14.1–12; Lk 9.7–9) \p \v 14 Hin rani atu, supe Herod Antipas mo rongo na sorasora hin Iesu, matan tamlohi tari la lo sorahia. Hai la verea lara, “John tamlohi paptijo mo mele turu na mateia. Hinau atu natu mo vaia mo suiha vara i er̃i vai la matamata sei.” \v 15 Pani hai la verea lara Iesu enia Elijah, ale hai la verea lara enia pr̃ovet matea matan tuai. \v 16 Pani Herod mara mo rongoa mo verea mara, “John tamlohi paptijo! Pani enau natu na tai nar̃ihi na patuna, varar̃uhu mo mele turu na mateia!” \p \v 17 Matan Herod natu sei mo r̃ule na tamlohi vuro vara la taurilati John, ale la pesia na ima r̃ilangi vara i vai Herodias, naroun tasina Philip i avulahi matan Herod mo lavia sohena narouna. \v 18 Matan John mo lo verea isan Herod mara, “Usuri na leu mo sopo tataholo vara o lavi naroun tasim sohena naroum.” \p \v 19 Ale Herodias mo lo vaihitea vara i vilimatei John, pani i sopo er̃i vaia hasena. \v 20 Matan Herod mo matahuni John matan mo levosahia vara John enia tamlohi tataholo matea mo tapu ale Herod mo lo matahia. Hina purongo vara John mo lo vaia mo lo r̃omkaka tavera, enia mo opoia vara i lo tapurongo na retireti non John. \p \v 21 Pani Herodias mo hite na masapa matea na hanhani tavera mata pongi vora non Herod. Herod mo usi na nona tamlohi aulu peresi na nona tamlohi tatavera mata vuro ale la haratu la lo aulu Galilee la mai hinia. \v 22 Matan venatuna sei hijana Herodias mo unu mo velu ale mo vai Herod peresi la haratu la lo toho atu la avulahi tavera. Ale Herod mo verea isan venatuna mara, “O usiau hin te hinau ko opoia, ale a pa silea isam.” \v 23 Ale Herod mo retitauhi mara, “A pa sileho na sava hinau ko usia, hina purongo vara i tikeli na sope jara na lo aulu hinira.” \p \v 24 Moiso mo malue mo vano isan tinana mo usia mara, “Nana, a pa usi na sava isana?” \p Ale tinana mara, “Na opoi na patun John tamlohi paptijo!” \p \v 25 Ale vahatea purongo mo mele unu mo verea isan Herod mara, “Na opoia vara o sileau nakerihi na patun John tamlohi paptijo hin te peleti hatea!” \p \v 26 Herod mo rongo mo sati tavera matana. Pani mo mahanuhanu vara i tope na nona retitauhi sei mo vaia na nahon la haratu la lo toho atu. \v 27 Ale vahatea purongo mo r̃ule na nona tamlohi mata vilimatei na tamlohi matea vara i tai roto na patun John. Tamlohi atu mo vano na ima r̃ilangi ale mo tai roto na patuna, \v 28 moiso, mo lavi na patuna na peleti matea mo silea isan har̃ai atu. Ale har̃ai atu mo lavia mo silea isan tinana. \v 29 Tamlohi usuri non John lara la rongoa, la mai la lavi na tarapena, ale la taua na papa vatu matea. \s1 Vao Tavera La Lo Usuri Iesu \r (Mt 14.13–21; Lk 9.10–17; Jn 6.1–14) \p \v 30 Pa la tamlohi usuri atu Iesu mo lo r̃ulera la mele mai ale la vere vevuhi na sava la lo vaira ale la lo vujangira. \v 31 Ale Iesu mo verea isara mara, “R̃a malue hin vao nike r̃a vano hin te jara hasetoho r̃a mapu makomona tako.” Matan tamlohi mo mar̃ivi la lo mai ale la lo vano ale mo sopo te masapa vara la er̃i hanhani. \v 32 Ale la vele na boti matea la vano na jara hasetoho matea enira hasera. \v 33 Pani vao tavera mata taon matuvana la hitera la lo vano, ale la maro usurira na jarauta, ale la kakau tiroma hin jara atu la pa hoso ea. \v 34 Iesu mara mo hoso mo hite na vao tavera matea, ale mo r̃omopoira matan la sohena sipsip mo sopo te tavuira. Ale mo tapulo vujangira na hinau matuvana. \p \v 35 Alo mo sivo moiso, ale nona tamlohi usuri la mai isana lara, “Moli jara hasetoho nahai, ale nake mo pongi moiso. \v 36 O r̃ulera la vano r̃alihi jara nike ale na vanua vara la voli te hara hinau.” \p \v 37 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim purongo ha vahanira!” \p Pani lara, “Voli tamlohi mata rani ngavulu sangavulu rua mo sopo lo navu mata i voli te pereti vara i vahani vao tamlohi nike.” \p \v 38 Iesu mo usira mara, “Ha vano ha hitea vara ka lo lavi na hanhani mo visa.” \p La mele mai lara, “Pereti mo lima peresi na maji mo rua.” \v 39 Moiso Iesu mo retileu vara la sakele na vao na talu r̃uvu. \v 40 Ale la sakele na vao mo tikeli mo ngavulu lima \rq (50)\rq* teni mo ngavulu sangavulu \rq (100)\rq*. \p \v 41 ‘Moiso, Iesu mo lavi pa pereti atu mo lima peresi pa la maji atu mo rua mo tar̃a sahe na tuka mo vere meje isan God matara moiso mo topera mo silera isana nona tamlohi usuri vara la asera isana vao tamlohi hatehateahi atu. \v 42 Enira mo isoiso la hanhani ale la masu mo r̃uhu. \v 43 La sohoni na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua na mesin la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua. \v 44 Evi tamlohi purongo sei la lo hani pereti atu mo tikeli mo tari vaha lima \rq (5000)\rq*. \s1 Mo Hahau Na Pusa Tasi \r (Mt 14.22–33; Jn 6.15–21) \p \v 45 Vahatea purongo atu Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la vele na boti la vano tiroma na tavalu tasi na vanuan Bethsaida, ale Iesu mo lo r̃ule la vao atu vara la mule. \v 46 Moiso, enia mo malue isara mo sahe aulu na vuti vara i usiusi. \p \v 47 Pongi mo mai ale pa boti mo lo toho na livuha tasi moiso, ale Iesu hasena mo lo toho na jarauta. \v 48 Ale mo hitera la lo vaihitea r̃ilangi vara la suahia boti atu matan la lo songahi na langi. Na toa tarere mo hahau na pusa tasi mo mai isara. Mo vano sohena vara i jeura, \v 49 pani lara la hitea mo lo hahau na pusa tasi, la r̃omi vara nunua matea, ale la uloulo \v 50 matan enira mo isoiso la hitea ale la matahu tavera. Pani vahatea purongo Iesu mo retireti isara mara, “Ha sopo matahu, enau sei!” \v 51 Ale mo vele sivo na lolo boti peresira, ale vahatea purongo langi atu mo moti. Ale la mar̃urahi tavera. \v 52 Pani la sopo lo hitevosahia vara Iesu enia hare, hina purongo na matamata sei Iesu mo lo vaia na suihana hin la maji atu peresi la pereti atu matan mapura la r̃ilangi mata la rasua. \s1 Tamlohi Rojoa Matuvana Gennesaret \r (Mt 14.34–36) \p \v 53 Iesu tolu na nona tamlohi lara la vano roto na tasi la pala Gennesaret la sahe la hoso, \v 54 ale lara la sevuti hin boti atu, vila r̃uhu purongo tamlohi hin jara atu la hitevosahi Iesu. \v 55 La maro la vano na jara tari r̃alihi jara atu la lavi na tamlohi rojoa na epara la mai isana na sava jara la rongoa vara mo lo toho ea. \v 56 Ale na sava jara Iesu mo pala hinia, hina purongo vara hin te vanua, teni te taon tavera, teni na ima hasetoho, tamlohi la lavi na nora tamlohi rojoa la taura na jara maket, ale la lo usia r̃ilangi isana vara la er̃i tikeli na pingo nona ruru purongo. Ale tamlohi tari sei la tikelia, nora rojoa la tihai. \c 7 \s1 Vujangi Mata Mapu Tamlohi \r (Mt 15.1–9) \p \v 1 Na rani matea Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la tai Jerusalem la mai isan Iesu. \v 2 La mai ale la hitea vara tatua nona tamlohi usuri la lo hanhani pani la sopo hoje na limara tiroma sohena Leu non Moses mo verea. \v 3 Matan Pharisee peresi na Jew tari, la sopo er̃i hanhani vara la sopo javulahi na limara tiroma, matan la lo usuri na posposi nona vajiaha matan tuai. \v 4 Ale la pa sopo er̃i hani te hinau la lavia na maket vara la sopo javulahi na limara tiroma. Hinau akerihi enia vonan la leu atu matuvana sei la lo usurira, sohena posposi mata hoje na paniken teni peleti teni jilivi teni pesin. \fig — pr̃is la javulahi na limara —|alt="ceremonial washing" src="lb00280b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mk 7.4" \fig* \v 5 Ale Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu la usia isan Iesu lara, “Mata sava nom tamlohi usuri la sopo usuri na posposi nona vajiaha matan tuai, matan la lo hanhani peresi na lumi limara?” \p \v 6 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim tamlohi tapnetano, Isaiah mo retimangovi varar̃uhu hin kamim sei hin haratu mo verea mara, \q1 \v 7 ‘La tamlohi nike la lo oloolo hiniau na nora retireti purongo, \q2 pani nora r̃omr̃omi mo pa lo toho asau hiniau. \q2 Nora lotu enia lotulotu vono purongo, \q2 ale la lo verea lara nora retileu enia retileu non God.’ \rq Isa 29.13\rq* \p \v 8 Ka lo r̃omr̃omi purongo na leu non God, ale ka lo usuri na vujangi nona tamlohi purongo.” \p \v 9 Ale mo verea mara, “Kamim ka r̃ohu na retileu non God matan vara ha pa taurilati na nomim posposi matan tuai. \v 10 Matan Moses mo ulia na leu mara, ‘O oloolo hin tinam enia tamam!’ ale ‘Vara te tamlohi i retisasati hin tinana teni tamana ha vilimateia!’ \rq Exo 20.12; Lev 20.9; Deut 5.16\rq* \p \v 11 Pani kamim ka lo verea vara mo tataholo purongo vara tamlohi la sopo tueni na tamara teni tinara na nora vejuveju, ale ka lo verea kara, ‘Mo vono, a pa taurilati na mania na retitauhi hinia moiso vara a pa silea isan God.’\f + \fr 7:11 \fq hinau la retitauhi: \ft vara i mania teni silesilea.\f* \v 12 Ale Ka lo horoa vara i sopo er̃i tueni tamana enia tinana. \v 13 Ka lo vai na leu non God mo lo mai hina purongo na nomim posposi matan tuai sei la silea isamim. Ale mele hinau matuvana sohena ka lo vaira.” \s1 Hinau Mo Vai Na Lumiha \r (Mt 15.10–20) \p \v 14 Ale Iesu mo mele tovi na tamlohi la mele mai isana, ale mo verea mara, “Kamim mo isoiso ha tapurongo i r̃uhu isaku, ale ha lo levosahi na noku reti. \v 15 Mo sopo te hinau hatea vara ha hania i sivo na lolomim i er̃i vai kamim ha lumiha na nahon God. Pani la hinau sasati sei la lo malue na mapumim, enira natu la lo vai kamim ka lumiha na nahon God.” \p \v 16-17 Moiso Iesu mo unu na ima matea vara i tinar̃ihi vao tamlohi atu, ale nona tamlohi usuri la usi na r̃aramin titileu atu isana. \v 18 Iesu mo verea isara mara, “Kamim sohena, ka sopo rongovosahia? Ka sopo lo hitevosahia vara sava tamlohi la hania i sopo er̃i vaira la lumiha na nahon God. \v 19 Hanhani mo sopo sivo na mapumim. Mo sivo na pangemim purongo moiso mo mele malue.” Hin retireti akerihi Iesu mo lo verea vara hanhani tari la r̃uhu purongo. \p \v 20 Ale Iesu mo mele verea mara, “Sava mo lo malue na mapu tamlohi, enia natu i er̃i vai na tamlohi i lumiha na nahon God. \v 21 Matan sava mo lo malue na mapu tamlohi enia: r̃omr̃omi hehe, posposi viriu, vavanaho, vilimatei na tamlohi, \v 22 vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, hanmarua, lejileji, haluhalu, posposi maji, mar̃ivi na mereimerei, retir̃er̃en, r̃omaulu, peresi na posposi rongorongo vono. \v 23 La hinau sasati nike natu, la lo malue na mapu tamlohi, ale la vaia mo lumiha na nahon God.” \s1 Tanume Sasati Matea \r (Mt 15.21–28) \p \v 24 Iesu mo malue Galilee mo vano na jara matan Tyre enia Sidon. Ale mo unu na ima matea mo sopo opoia vara tea i levosahia, pani mo sopo er̃i luhu. \v 25 Pani mo sopo tuai har̃ai matea sei venatuna tanume lumiha sasati matea mo sohonia, mo rongoa ale mo mai isana mo jovi na palona. \v 26 Har̃ai atu enia har̃ai r̃or̃oha matea mara Syria Phonecia. Ale mo usia r̃ilangi vara i titiu nar̃ihi tanume sasati atu isan venatuna. \v 27 Ale Iesu mo verea isana mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la hanhani tiroma, matan mo sopo tataholo vara a lavi na hara pereti a pulahia isana viriu!” \p \v 28 Pani pa har̃ai mo r̃arami Iesu mara, “Ko varar̃uhu Moli, pani viriu sei la lo toho na ruhuruhu tep la lo hani na utauta hanhani hana natuvarihi sei la lo jovi sivo na lepa!” \p \v 29 Moiso Iesu mara, “Nom r̃arami mo r̃uhu jea! O vano, tanume sasati atu mo malue hin venatum moiso!” \v 30 Har̃ai atu mo turu mo mule, ale mo hite venatuna mo lo juruvi malum na vatana, ale tanume sasati atu mo malue isana moiso. \s1 Peropero Matea \p \v 31 Iesu mo malue Tyre ale mo hahau vano na taon matan Sidon ale mo sivo na tasin Galilee, hin jara atu sei la lo tovia Decapolis. \v 32 Ale tamlohi la lavi na tamlohi matea mo mengo ale mo peropero mo mai isana, ale la usia r̃ilangi isana vara i tau na limana hinia. \v 33 Iesu mo lavi tamlohi atu mo vano hasena hin vao atu, mo tau na varangona na lolo perona, moiso mo lito sivo na varangona, ale mo tikeli na memen tamlohi atu na litona. \v 34 Iesu mo tar̃a sahe aulu na tuka, ale mo mapsoro mo verea na leora mara, “Ephphatha!” Ale r̃aramina enia ‘O roi!’ \v 35 Vahatea purongo perona mo roi, ale memena mo retireti mo mera. \p \v 36 Iesu mo verea r̃ilangi isara vara la sopo sorahi hinau atu isan te tamlohi, pani mara mo verea mo r̃ilangi enira sohena la opoia mo tavera jea vara la vereulia. \v 37 Matan la mar̃urahi tavera ale la lo verea lara, “Hinau tari mo lo vaira la r̃uhur̃uhu hajavua. Hina purongo vara la peropero mo vaira la rongo, teni vara la mengo mo vaira la retireti.” \c 8 \s1 Iesu Mo Vahani Na Tamlohi \r (Mt 15.32–39) \p \v 1 Hin la rani atu, vao tavera matea mo mele toho peresi Iesu, ale mo sopo te hara hinau. Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri la mai isana, ale mo verea isara mara, \v 2 “Enau na r̃omopoi vao nike matan enira la lo toho peresiau mata rani mo tolu moiso, ale mo sopo te hanhani vara la pa hania. \v 3 Vara a r̃ulera la mule marohati, la pa talekoleko na malele matan tatuara la tai asau r̃ove.” \p \v 4 Nona tamlohi usuri lara, “Pani r̃a pa vahani la tamlohi nike sohena sava hin jara hasetoho nike?” \p \v 5 Iesu mo usia isara mara, “Ka lo lavi na pereti mo visa?” Lara, “Mo limaravrua!” \p \v 6 Ale Iesu mo vere vao atu vara la sakele, moiso mo lavi la pereti atu mo limaravrua mo vere meje isan God matara, mo topera ale mo silera isana nona tamlohi usuri vara la aseasera isan vao atu, ale la vaia sohena. \v 7 Ale la vilei na maji vavarihi mo visalete purongo, ale Iesu mo vere meje matara ale mo verea isana nona tamlohi usuri vara la aseasera isan vao atu. \p \v 8 Tamlohi tari la hanhani vavano la masu. Hitahu nona tamlohi usuri la sohoni na sope hanhani na tanga mo limaravrua. \v 9 Evi tamlohi korong mo tikeli tari vaha vati \rq (4000)\rq*. Ale lara la hanhani moiso Iesu mo r̃ulera la mule. \v 10 Hitahu Iesu mo vele na boti matea peresi na nona tamlohi usuri la vano na jara matan Dalmanutha. \s1 Pharisee La Usi Na Matamata \r (Mt 16.1–4) \p \v 11 Pharisee lara la rongoa vara Iesu mo pala atu, la mai vara la usi arearea hin te hinau, la opoia vara i vai te matamata matan na tuka vara i vujangia vara enia hare. \p \v 12 Pani Iesu mara mo rongoa mo mapsoro ale mara, “Kamim ka lo usi na matamata mata sava? Varar̃uhu na verea isamim vara enau a pa sopo vai te matamata vara kamim pin tamlohi nake ha pa hitea.” \v 13 Iesu mo malue isara ale mo vele hin pa boti atu, mo mele vano roto tasi atu. \s1 Hehe Nona Pharisee \r (Mt 16.5–12) \p \v 14 Pani nona tamlohi usuri la r̃omaliho vara la lavi te pereti, ale la lo toho peresi na pereti matelete purongo na lolo boti. \v 15 Ale la pa lo vano roto tasi atu, Iesu mo retir̃oar̃oahaira mara, “Ha lo kilau mata isi nona Pharisee peresi Herod!” \p \v 16 Nona tamlohi usuri lara la rongoa la r̃omi vara mo lo verea sohena matan la sopo lavi te pereti. \v 17 Pani Iesu mo levosahi na sava mo lo toho na r̃omira, ale mo verea isara mara, “Mata sava ka lo sorahia vara ka sopo lavi te pereti? Ka sopo lo levosahia? Korong r̃omimim la pelati. \v 18 Matamim la vuso? Teni ka peropero? Ka sopo mele r̃omr̃omi na sava na lo vaira tiroma? \v 19 Hin rani atu sei na lo ase na pereti mo lima isan la tamlohi atu mo tari vaha lima \rq (5000)\rq*, ale tanga sope hanhani mo visa ka pa mele takonahira?” \p La r̃aramia lara, “Kama sohoni na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua.” \v 20 Ale mo mele verea mara, “Hin rani atu na vahani na tamlohi mo tari vaha vati \rq (4000)\rq* na pereti mo limaravrua, ale tanga mo visa ka pa mele takonahira?” \p Lara, “Mo limaravrua.” \p \v 21 Iesu mo mele verea isara mara, “Ka lo levosahi na sava na lo verea teni mo vono?” \s1 Tamlohi Vuso Matea \p \v 22 Iesu peresi na nona tamlohi usuri lara la pala Bethsaida, tamlohi hai la lavi na tamlohi vuso matea la mai isana, ale la usia r̃ilangi isana vara i tikelia na limana. \v 23 Ale Iesu mo tauri na liman tamlohi atu mo tiroma hinia la malue hin vanua atu. Ale mara mo litovi na matana, ale mo tau na limana hinia moiso mo usia isana mara, “Ko hite te hinau?” \p \v 24 Tamlohi atu mo kilakilau r̃alihi ale mara, “Na hite na tamlohi, pani la sohena vipahai la lo hahau r̃alihi.” \p \v 25 Ale Iesu mo mele tau na limana na matana, moiso tamlohi atu mara mo mele roi na matana mo er̃i hite na hinau tari la memera. \v 26 Iesu mo verea isana mara, “O mule, pani o sopo hahau na vanua.” \s1 Iesu Enia Kr̃isto \r (Mt 16.13–20; Lk 9.18–21) \p \v 27 Iesu peresi na nona tamlohi usuri la malue Galilee ale la sahe na vanua sei la lo toho na jara matan Caesarea Philippi. La pa lo hahau Iesu mo usi na nona tamlohi usuri mara, “Ka rongo na tamlohi la lo verea vara enau hare?” \p \v 28 La r̃aramia lara, “Tamlohi hai la verea vara engko John tamlohi paptijo, hai la verea vara engko Elijah. Hai la lo verea vara engko pr̃ovet matea.” \p \v 29 Moiso Iesu mo pete usia isara mara, “Pani kamim, ka lo verea kara enau hare?” \p Peter mo r̃aramia mara, “Engko natu pa Kr̃isto atu!” \v 30 Ale Iesu mo verea r̃ilangi isara vara la sopo mele verea isan tea vara enia hare. \s1 Mo Retireti Na Nona Mateia \r (Mt 16.21–28; Lk 9.22–27) \p \v 31 Iesu mo tapulo verea isara mara Natun Tamlohi i pa lavi na rani r̃ilangi na hinau matuvana. Ale tamlohi aulu matan Israel peresi na pr̃is aulu, peresi na tamlohi vujangi mata leu la pa r̃ohu hinia, ale la pa vilimateia, pani i pa mele turu na hatolu rani. \v 32 Mara mo lo vere la hinau atu sohena, Peter mo lavi Iesu mo vano hasena, ale mo reti r̃ilangi isana vara i sopo retireti sohen haratu. \p \v 33 Pani Iesu mo posi mo kilau vano isana nona tamlohi usuri, mo reti r̃ilangi isan Peter mo verea mara, “O rovo isaku Setan. R̃omr̃omi atu mo tai isana tamlohi, mo sopo tai isan God.” \p \v 34 Ale Iesu mo tovi la vao atu peresi na nona tamlohi usuri vara la mai isana, ale mo verea mara, “Vara te vonamim hatea mo opoia vara i usuriau, o vaihitea vara o r̃omaliho na masalom moiso o soloti na nom talopeilopei ale o usuriau! \v 35 Matan sava tamlohi vara mo opoia vara juri na maurina, i pa vaitihaia, pani hare vara mo vaitihai na maurina mataku peresi na Retir̃uhu i pa juri na maurina. \v 36 Sava hinau mo r̃uhu hinia vara o lavi na hinau tari matan varama nike, pani o pa vaitihai na maurim? \v 37 Sava hinau natu, o pa er̃i vaia vara o er̃i volituhu na maurim hinia? \p \v 38 Matan sava tamlohi vara mo mahanuhanu hiniau peresi na noku retireti hin pina vaivaileu nike sei mo lejileji, enia sohena Natun Tamlohi i pa sopo avulahi hinia hin rani atu i pa mai peresi na nona angelo tapu peresi na mera tavera non Tamana.” \c 9 \p \v 1 Iesu mo mele verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim vara tatuamim sei la lo turu nakerihi, la pa sopo lo mate la pa hite mauri atu God mo aulu hinia i mai na suihana tavera.” \s1 Epen Iesu Mo Posi \r (Mt 17.14–21; Lk 9.28–36) \p \v 2 Rani mo limarave la vano moiso, ale Iesu mo lavi Peter, James peresi John, la sahe aulu na vutivuti enira hasera. Hin rani atu la hite na epen Iesu mo posi, \v 3 ale la hite na nona ruru la mera hajavua, la lulu tinapua, la jeu na hinau lulu tari nike na varama. \v 4 Moiso la hite pr̃ovet Elijah enia Moses la pala ale la lo sorasora peresi Iesu. \v 5 Peter mo verea isan Iesu mara, “Moli, mo r̃uhu matan kama lo toho akerihi. Mo r̃uhu r̃a vai te tent i tolu akerihi, matea nom, matea non Moses ale matea non pr̃ovet Elijah.” \v 6 Matan Peter mo sopo levosahia vara i pa vere na sava matan la matahu hajavua. \p \v 7 Ale telangi matea mo mai mo hohovira, moiso la rongo na leo matea mo malue hinia mara, “Harihi enia Natuku sei na opoia mo tavera jea. Ha tapurongo isana!” \v 8 Vahatea purongo la pa ale Moses enia Elijah pani la tihai, pani la hite Iesu hasena mo pa lo toho atu. \v 9 Ale lara la lo sevuti na vutivuti, Iesu mo reti horora vara la sopo mele verea na sava la hitea isan te tamlohi vavano Natun Tamlohi i mele mauri na mateia. \v 10 Ale la sopo mele verea isan tea, pani la lo usia vara r̃aramin reti sei vara i pa mele turu na mateia enia sava. \s1 Elijah I Pa Mele Mai \p \v 11 Ale la usia isana lara, “Mata sava natu, tamlohi vujangi mata leu la verea lara, ‘Elijah i pa mai tiroma?’” \p \v 12 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu, Elijah i pa mai tiroma vara i vai tataholoi na hinau tari. Pani mata sava natu la ulia na Retiulia vara Natun Tamlohi i pa lavi na r̃ilangi ale la pa vailejlejia na nora hiter̃er̃esi? \v 13 Pani na verea isamim vara Elijah mo pete mai moiso, ale tamlohi la vailejlejia usuri na masalora sohena Retitapu mo lo verea.” \s1 Iesu Mo Tueni Na Uluvou Matea \r (Mt 17.14–20; Lk 9.37–43a) \p \v 14 Iesu peresi la tupu tolu atu, lara la mele sevuti sivo na pulon vuti atu, la hite na tapalara tamlohi usuri peresi na vao tavera matea la lo turu r̃alihira, ale la hite na tamlohi vujangi mata leu hai la lo vasvasi peresira. \v 15 Ale la vao tamlohi atu lara la hite Iesu la hutura hinia, ale vahatea la avulahi la maro vano isana. \p \v 16 Iesu mo usi na nona tamlohi mara, “Eh! Kamim ka lo vauriuri na sava?” \p \v 17 Vonara matea mo verea isan Iesu mara, “Tija, na lavi natuku na mai isam matan tanume mata mengo mo lo toho isana. \v 18 Vara mo vaia, mo lo pulahia atano na lepa, ale epena la lo r̃ira mo lo hatihati na hur̃una moiso jingona mo lo valval. Ale na usia isana nom tamlohi usuri vara la titiu nar̃ihi tanume sasati nike, pani la sopo er̃i vaia.” \p \v 19 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim nomim rasua mo sohena sava! A pa toho peresi kamim i tikeli pangisa? A pa tueni kamim i tikeli pangisa? Ha lavi uluvou atu i mai isaku!” \p \v 20 Moiso la lavi uluvou atu mo mai isana, ale tanume sasati atu mara mo hite Iesu, mo tuatuahi pa uluvou atu mo jovi atano na lepa, ale mo lo makurekure, moiso valval jingona mo lo malue. \p \v 21 Iesu mo usia isan tamana mara, “Tanume sasati nike mo tapulo vaia nangisa?” \p Ale tamana mo r̃aramia mara, “Na rani mo lo natirihi. \v 22 Hin te rani mo vaia mo jovi na hapu teni na wai vara i vilimateia. Pani vara o er̃i vai te hinau, o r̃omopoi kamam, o tueni kamam.” \p \v 23 Iesu mara, “Ko verea vara a er̃i vaia! Vara te nom rasua o er̃i vai na hinau tari!” \p \v 24 Vahatea tamana mo r̃aramia mara, “Na rasua, pani o nar̃ihi na noku r̃omkaka!” \p \v 25 Ale Iesu mara mo hite na vao matea la lo maro la mai vara la pa turu porotia matana, mo reti r̃ilangi isan tanume lumiha sasati atu mara, “Tanume mengo, na verea isam vara o malue isan uluvou sei nakerihi! O sopo mele unu hinia hin te rani!” \v 26 Tanume sasati atu mo ulo sasati, mo mele tuatuahia mo jovi sivo atano moiso mo malue hinia. Tamlohi la hitea sohena vara uluvou atu mo mate moiso, ale lara, “Eh, mo mate!” \v 27 Pani Iesu mo saua, ale mo mele turu. \p \v 28 Ale hitahu Iesu mara mo mele unu hin ima atu, nona tamlohi usuri la usia lara, “Mata sava natu, kamam kama sopo er̃i titiu nar̃ihi tanume sasati atu?” \p \v 29 Ale Iesu mo verea isara mara, “Tanume sasati sohen haratu, usiusi purongo i er̃i titiu nar̃ihia.” \s1 Iesu Mara I Pa Mate \r (Mt 17.22–23; Lk 9.43b–45) \p \v 30 Iesu peresi na nona tamlohi la malue hin jara atu, ale la hahau roto na jara Galilee, matan hin rani atu Iesu mo sopo opoia vara tea i levosahia vara mo lo toho atu. \v 31 Matan mo opoia vara i vujangi na nona tamlohi usuri hasera. Mo mele verea isara mara, “Tamlohi la pa turuposi hin Natun Tamlohi, ale la pa taua na lima tamlohi vara la vilimateia. Pani na hatolu rani i pa mele turu na mateia.” \v 32 Pani la sopo rongovosahi na sava hinau mo lo verea isara, ale la matahu vara la usi na r̃arami nona retireti. \s1 Hare Mo Aulu \r (Mt 18.1–5; Lk 9.46–48) \p \v 33 Lara la kakau Capernaum, ale la unu na ima matea mata la pa toho hinia. Iesu mo usia isara mara, “Sava natu, ka lo sorahia na malele?” \v 34 Pani la sopo r̃aramia matan la lo vauriuri vara hare natu mo aulu jea hinira. \v 35 Ale Iesu mo sakele mo tovi la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai isana mara, “Vara tea mo opoia vara i aulu i jeu na tinapua, enia i pa hasena taua atano i jeu na volitusi nona tamlohi tari.” \p \v 36 Moiso Iesu mo lavi na natirihi matea hin vao atu ale mo taua na livuhara. Moiso mo tulia mara, \v 37 “Vara tea mo lavi te natirihi sohen haranike na hijaku, enia mo lo laviau. Ale vara tea mo laviau, mo sopo laviau haseku, pani mo lo lavi Tamaku sei mo lo r̃uleau sohena.” \s1 Vavahinau Na Hijan Iesu \r (Lk 9.49–50) \p \v 38 John mo verea isan Iesu mara, “Tija, kama hite na tamlohi matea mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijam, pani kama horoa vara i isoiso matan enia mo sopo tatuar̃a.” \v 39 Pani Iesu mo verea isara mara, “Ha sopo horoa, matan i pa sopo te tamlohi hatea vara mo lo vai na matamata tavera na hijaku i er̃i mele verelejlejiau hin te rani. \v 40 Matan la haratu la sopo turuleji hinir̃a, enira nor̃a. \v 41 Varar̃uhu na verea isamim, vara tea mo sile te paniken wai hamar̃ir̃i isamim matan ka tamlohi non Kr̃isto, varar̃uhu enia i pa lavi na otori matana!” \s1 Ha Lo Kilau Mata Posposi Hehe \r (Mt 18.6–9; Lk 17.1–2) \p \v 42 “Pani vara tea mo vai na natirihi matea sohen harihi sei mo rasuau i jovi na hehe, i pa mele r̃uhu jea vara la lasi te vatu tavera na r̃alona, ale la putehia na tasi puaha. \v 43 Vara limam mo lo vaiho ko lo vai na hehe, o tai nar̃ihia! I pa mele r̃uhu jea vara o lavi mauri atu na tuka peresi te limam hatelete purongo, mo jeu haratu vara o pa vano na hapu mata moruhapu sei mo sopo er̃i mate peresi na limam mo rua! \v 44-45 Vara palom mo lo vaiho ko lo vai na hehe, o tai nar̃ihia! I pa mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu na tuka peresi te palom hatelete purongo, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na palom mo rua na moruhapu. \v 46-47 Vara matam mo lo vaiho ko lo vai na hehe, o hoti nar̃ihia! Mo mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu God mo aulu hinia peresi te matam hatelete purongo, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na matam mo rua na moruhapu. \v 48 ‘Hin jara atu hulesira la sopo er̃i mate, ale hapu mo sopo mate hin te rani.’ \rq Isa 66.24\rq* \p \v 49 Matan God i pa tau na hapu mata rani r̃ilangi na mauri tamlohi tari, matan vara i hani nar̃ihi na hehe na maurira sohena solo mo lo vai na mit mo sopo ranga. \v 50 Solo mo r̃uhu, pani vara mejina mo tihai, ha pa er̃i vaia i mele meji sohena sava? Ha taurilati na r̃omimim mata r̃ohu na hehe, ale ha toho na tamata peresi kamim hatehateahi!” \c 10 \s1 Vujangi Mata Lahi \r (Mt 19.1–12; Lk 16.18) \p \v 1 Ale Iesu mo malue Capernaum, mo sivo na jara matan Judea, ale mo vano na tavalu wai Jordan na jara Opae hinia. Hin jara atu vao tamlohi la mele mai isana sohen tarea, ale mo lo vujangira sohen tarea. \p \v 2 Pharisee hai la mai isana la vaihitea hin retiusia akerihi lara, “Tamlohi i pa tope na leu vara mo r̃ohu hin narouna teni mo vono?” \p \v 3 Iesu mo r̃aramira mara, “Leu non Moses mo verea vara sava?” \p \v 4 La tamlohi atu la verea lara, “Moses mo majinga hinia mara i pa uli na certificate matea matana, moiso i pa er̃i r̃ule nar̃ihia i vano.” \rq Deut 24.1–4; Mt 5.31\rq* \p \v 5 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Moses mo pa uli leu atu matan patumim mo r̃ilangi. \v 6 Pani na pongi tiroma sei God mo vai na varama, ‘Mo vai na lamane peresi na har̃ai.’ \rq Gen 1.27; 5.2\rq* \p \v 7 Mata hinau atu natu, tamlohi matea i pa sor̃otahi isan narouna, i pa malue isan tamana enia tinana. \v 8 La tupra rua atu la pa mai epe matelete purongo.’ Matan la sopo mele mo rua, pani la pa matea, \rq Gen 2.24\rq* \v 9 i pa sopo te tamlohi hatea i er̃i mele tauhasehira matan God mo sor̃otahira la mai matea moiso.’” \v 10 Ale hitahuna, Iesu mara mo lo toho hasena na ima peresi na nona tamlohi usuri, ale la mele usia hin pa vujangi atu. \v 11 Ale Iesu mo verea isara mara, “Vara te tamlohi mo r̃ohu hin narouna, moiso mo mele lavi na har̃ai tinapua, enia mo lo vaivaileu peresi har̃ai atu. \v 12 Ale vara te har̃ai mo r̃ohu hin tuana, moiso mo mele lahi isana tamlohi tinapua, enia mo lo vaivaileu peresi tamlohi atu.” \s1 Iesu Mo Ler̃uhu Na Natuvarihi \r (Mt 19.13–15; Lk 18.15–17) \p \v 13 Na rani tinapua, tamlohi hai la lavi na natura la mai isan Iesu matan vara i tau na limana hinira, ale i ler̃uhu hinira, pani nona tamlohi usuri la lo horora. \v 14 Pani Iesu mara mo hitea mo lolokoru hinira, ale mo verea isara mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la mai isaku, ha sopo horora matan mauri atu God mo aulu hinia, enia non la haratu sei la sohera. \fig — tamlohi tavtav matea mo mai isan Iesu —|alt="rich man" src="AB02853b.tif" size="col" copy="dk" ref="Mk 10.17" \fig* \v 15 Varar̃uhu na verea isamim vara te tamlohi mo sopo er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia sohen natirihi nike, enia i pa sopo er̃i unu hin mauri atu hin te rani.” \v 16 Moiso Iesu mo tuli na natuvarihi na limana, ale mo tau na limana aulu na patura mo ler̃uhu hinira. \s1 Tamlohi Tavtav Matea \r (Mt 19.16–30; Lk 18.18–30) \p \v 17 Na rani matea, Iesu mo pa tapulo vara i mele vano na nona hahau matea na jara tinapua matea, uluvou matea mo maro mo mai ale mo papaohi isan Iesu mo usia mara, “Tija r̃uhur̃uhu, a pa vai na sava natu vara a lavi na mauri tui hinia?” \p \v 18 Iesu mo verea mara, “Mata sava ko vereau vara na r̃uhu? God hasena mo r̃uhu. \v 19 Engko ko levosahi na leu, ‘O sopo vilimateia na tamlohi, o sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, o sopo vavanaho, o sopo halu, o sopo retihalu hin tahisam, o sopo vai te halu mata vavanaho, moiso o oloolo hin tamam enia tinam.’” \rq Exo 20.12–16; Deut 5.16–20\rq* \p \v 20 Uluvou atu mo verea mara, “Tija, la leu tari atu na lo usurira na pa lo natirihi mo sinai mo kakau nake.” \p \v 21 Iesu mo kilau tataholo isan tamlohi atu na opoia, ale mo verea isana mara, “Ko pa lo vejuveju na hinau matea. O vano o har̃ehi vevuhi na nom hinau tari, ale o sile na maniana isana tilavono, ale o pa lavi na tavtav na tuka. Moiso, o pa mai, o usuriau!” \v 22 Pa tamlohi atu r̃omina mo jovi mata sava Iesu mo verea isana, matan enia tamlohi tavtav matea. \s1 Vujangi Mata Suihan God \p \v 23 Iesu mo kilau r̃alihi, ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “I pa r̃ilangi isan la haratu la tavtav vara la unu hin mauri atu God mo aulu hinia.” \v 24 Nona tamlohi usuri la mar̃urahi na nona reti matan la lo r̃omr̃omia lara God mo ler̃uhu na tamlohi tavtav. Iesu mo mele verea isara mara, “Natuvarihi, mo r̃ilangi jea vara tea i er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia! \v 25 Mo mele malum jea vara camel i unu na koko niteli matea mo jeu haratu vara tamlohi tavtav matea i er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia.” \p \v 26 Nona tamlohi la mar̃urahi tavera hinia, ale la lo usiusira hinia lara, “Hare natu, i pa er̃i juri?” \p \v 27 Iesu mo kilau tataholo isara mara, “Hinau tamlohi la sopo er̃i vaia, God i er̃i vaia. Matan God i er̃i vai na hinau tari.” \p \v 28 Moiso Peter mo tapulo verea isan Iesu mara, “Kama tinar̃ihi na hinau tari vara kama usuriho!” \p \v 29 Ale Iesu mara, “Varar̃uhu, na verea isamim, vara tea mo tinar̃ihi na imana, teni tasina teni vetasina, teni tamama teni tinana teni te natuna, teni jarana, ale mo tinar̃ihira mataku teni mata Retir̃uhu, \v 30 enia i pa mele lavia nike nake na varama i vaha ngavulu sangavulu \rq (100)\rq* na imana, na voraina peresi na vetasina, tinana, peresi na natuna teni jarana, ale i pa lavi na rani r̃ilangi na lima tamlohi, pani na pongi hitahu i pa lavi na mauri tui. \v 31 Pani la haratu sei la lo r̃omr̃omia vara enira la aulu na tamlohi nake, la pa atano jea, ale la haratu sei la lo atano nake, la pa aulu hinira.” \s1 Iesu Mo Mele Verea Vara I Pa Mate \r (Mt 20.17–19; Lk 18.31–34) \p \v 32 Ale lara la lo vano na malele vara la sahe Jerusalem, Iesu mo lo vano tiroma, ale la haratu na har̃ina la mar̃urahi na nona reti, ale la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la matahu matan Iesu mo mele tapulo vere na sava i pa masese isana Jerusalem. \v 33 Mo verea isara mara, “Ka hitea, r̃a lo sahe Jerusalem nahai, pani i pa sopo tuai la pa tau Natun Tamlohi na lima moli mata pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, ale la pa silea na talai vara i mate, moiso la pa taua na lima mara Rome. \v 34 La pa retikerekerehia, la pa litovia, la pa rupia na asi maja, ale la pa vilimateia. Pani na hatolu rani i pa mele turu na mateia.” \s1 Vujangi Mata Volitusi \r (Mt 20.20–28) \p \v 35 Ale James enia John natun Zebedee, la mai isan Iesu la verea isana lara, “Tija, kama opoi na hinau matea vara o pa vaia matamam.” \v 36 Iesu mara, “Ka opoia vara a vai na sava matamim?” \p \v 37 La verea lara, “Kamam kama opoia vara kama pa sakele na pahisam na nom rani suiha. Matea na matuam, ale matea na maraum.” \p \v 38 Ale Iesu verea isara mara, “Ka sopo levosahi na sava hinau ka lo usia. Kamim ha er̃i inu hin paniken atu mata rani r̃ilangi sei a pa inu hinia? Kamim ha er̃i lavi paptijo atu mata rongohaji sei a pa lavia?” \p \v 39 La r̃aramia lara, “Kama er̃i vaia.” \p Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha pa inu hin paniken atu sei a pa inu hinia, ale ha pa lavi paptijo atu sei a pa lavia, \v 40 pani mo sopo noku hinau vara a pa verea vara hare natu i pa sakele na matuaku teni na marauku. God Tama mo tatamahuni la jara atu moiso matan la haratu sei mo vir̃onira moiso.” \s1 Haratu Mo Aulu Varar̃uhu \p \v 41 La tupu sangavulu tinapua atu lara la rongo hinau atu la lolokoru hin James enia John. \v 42 Ale matana, Iesu mo tovi matavuhira mai isana mo verea isara mara, “Ka levosahia vara la haratu la lo aulu na tamlohi r̃or̃oha la lo r̃omr̃omira hasera purongo, ale la lo vailehilehi na tamlohi la lo toho na ruhuruhura. \v 43 Pani i pa sopo sohen haratu isamim. Vara te vonamim mo opoia vara i aulu hin kamim, enia i pa mai sohena nomim volitusi. \v 44 Ale vara tea mo opoia vara i tiroma, enia i pa mai sohena slev nona tamlohi tari. \v 45 Matan hina purongo vara enau na Natun Tamlohi, na sopo mai vara tamlohi la volitusi isaku. Pani na mai vara a volitusi, ale vara a hase sile na mauriku vara i volituhu na tamlohi matuvana.” \s1 Iesu Mo Tueni Bartimaeus \r (Mt 20.29–34; Lk 18.35–43) \p \v 46 La kakau Jericho, ale hitahu Iesu mara mo pa lo malue Jericho tolu na nona tamlohi usuri peresi na vao tavera matea, tamlohi matavuso matea hijana Bartimaeus natun Timaeus, mo lo sakele na pahisa malele, ale mo lo usi na mania isana tamlohi. \v 47 Ale mara mo rongoa vara Iesu mara Nazareth mo lo hahau hin jara atu, mo tapulo tangi aulu mara, “Iesu, natun Supe David, o r̃omopoiau!” \p \v 48 Pani tamlohi matuvana la merusahia lara i toho malum, pani mo mele ulo aulu jea mara, “Natun Supe David, o r̃omopoiau!” \p \v 49 Iesu mara mo rongoa mo turu atu, mo verea isara mara, “Ha verea i mai isaku!” \p Ale tamlohi la tovi matavuso atu lara, “Eh, r̃omim i sopo sati! O turu! Iesu mo toviho.” \v 50 Mo pulahi nar̃ihi na nona ruru hamariri, mo vai vilavila mo mai isan Iesu. \p \v 51 Iesu mo usia mara, “Ko opoi na sava vara a vaia isam?” \p Matavuso atu mo r̃arami Iesu mara, “Tija, na opoia vara a er̃i kilau.” \p \v 52 Ale Iesu mara, “O vano! Nom rasua mo vaiho ko r̃uhu moiso.” \p Ale vahatea purongo matana la kilau, moiso mo usuri Iesu na malele. \c 11 \s1 Iesu Mo Unu Jerusalem \r (Mt 21.1–11; Lk 19.28–40; Jn 12.12–19) \p \v 1 Iesu tolu na nona tamlohi usuri la lo usuri na malele mo sahe Jerusalem, ale la mai na vanua matan Bethphage peresi Bethany na pahisa vutivuti sei la tovia Vuti talu Olive. Iesu mo r̃ule na nona tamlohi usuri mo rua vara la vano tiroma hinira. \v 2 Mo verea mara, “Ha vano hin vanua aturihi ale ha unu hinia, ale ha pa hite na natu donki matea la lihoa. Tea mo sopo lo sakele hinia hin te rani. Ha uli na asina, ale ha lavia i mai isaku. \v 3 Vara tea mo usi kamim vara, ‘Ka lo vai na sava?’ ha verea vara, ‘Moli mo opoia, ale i pa mele sohaia i mai nohorihi’.” \p \v 4 La vano hin vanua atu, moiso la hite natu donki atu mo lo toho na pahisa malele la lihoa na jingoima ima matea, ale la uli na asina. \v 5 Pani tamlohi hai sei la lo turu atu la usira lara, “Mata sava ka lo uli na asin natu donki sei?” \v 6 La r̃aramira sohen Iesu mo verea isara moiso, ale la tamlohi atu la tinar̃ihia vara la lavi natu donki atu i vano. \v 7 La lavia mo mai, la vur̃angi na nora ruru aulu na har̃in natu donki atu, ale Iesu mo sahe mo sakele hinia. \p \v 8 Tamlohi matuvana la vur̃angi na nora ruru na malele, ale hai la lo tai na rau pahai na pahisa malele la vur̃angira na malele vara natu donki atu i pa hahau hinia. \v 9 Tamlohi hai la lo hahau tiroma, hai la lo hitahu, ale Iesu mo lo toho na livuhara, ale la lo uloulo tavera lara, \q1 “Hasohaso God!” \rq Psa 118.25\rq* \q2 Ale “Ler̃uhu isan haratu sei mo lo mai na hijan Moli God”. \rq Psa 118.26\rq* \q1 \v 10 “Avulahi tavera mo lo mai \q2 mata rani suiha non tamar̃a Supe David mo pala.” \q2 “Hasohaso God aulu na tuka sei mo aulu jea!” \p \v 11 Iesu mo unu Jerusalem, ale mo unu na rope Temple. Ale mara mo vano r̃alihi mo hite na hinau tari moiso, ale matan pongi mo mai mariviti moiso mo malue mo vano Bethany peresi la nona tamlohi atu mo sangavulu r̃omana mo rua. \s1 Mo Lesati Na Vipahai Fig Matea \r (Mt 21.18–19) \p \v 12 Na harua rani na r̃alavuho, la malue Bethany ale la lo vano, Iesu mo marohati. \v 13 Mo hite na vipahai fig matea mo lo turu asau na pahisa malele, ale mo hahau mo vano hinia vara i hitea vara te vuana, pani mo sopo te vuana, mo lo rauha purongo matan mo sopo lo taro mata i vua. \v 14 Iesu mo reti isan vipahai atu mara, “I pa sopo mele tea i er̃i mele hani te vuam hin te rani.” Ale nona tamlohi usuri la rongo reti atu mo lo verea isana. \s1 Iesu Mo Levutira Na Temple \r (Mt 21.12–17; Lk 19.45–48; Jn 2.13–22) \p \v 15 La vano la mele tikeli Jerusalem moiso Iesu mo unu na rope Temple, mo tapulo levuti la haratu sei la lo har̃ehi na hinahinau peresi la haratu sei la lo voli na nora hinahinau. Iesu mo tarasahi na tep non la haratu la lo jeni na mania nona tamlohi sei la mai Jerusalem. Mo vano mo tohoi roiroi na palapala non la haratu la lo har̃ehi na vomahe. \v 16 Mo horo la haratu sei la opoia vara la lavi na nora hinahinau mata har̃ehira na lolo ropen Temple atu. \v 17 Ale Iesu mo vujangira mo verea isara mara, “Ka sopo lo levosahi na sava la ulia na Retiulia sei mo verea vara, \q1 ‘Imaku enia ima mata usiusi nona tamlohi tari na varama.’ \rq Isa 56.7\rq* \m Pani nake ka vaia mo mai sohena, \q1 ‘Papa tamlohi vili tamlohi mata mania matea’.” \rq Jer 7.11\rq* \p \v 18 Pr̃is aulu peresi na tamlohi vujangi mata leu lara la rongo na sava Iesu mo vaira na Temple, la tapulo aleale malele vara la vilimateia hinia. Pani la matahuni Iesu matan tamlohi tari la lo mar̃urahi tavera na nona vujangi. \v 19 Na ravravi Iesu enia tolu na nona tamlohi usuri la mele malue Jerusalem. \s1 Pa Vipahai Fig Atu Mo Koru \r (Mt 21.20–22) \p \v 20 Na r̃alavuho tinapua, lara la mele vano mar̃iviti hin pa vipahai fig atu, la hite na rauna la menumenu, ale lahona peresi na warina la koru moiso. \v 21 Peter mo mele r̃omr̃omi pa reti atu non Iesu sei mo verea isan vipahai atu, ale mara, “Tija, o to kilau vano! Pa fig atu ko lo lesati hinia mo koru moiso.” \p \v 22 Moiso Iesu mo r̃aramia mara, “Ha tau na nomim rasua hin God! \v 23 Varar̃uhu na verea isamim, vara tea nona rasua mo r̃ilangi, ale mo sopo r̃omkaka hinia, i er̃i verea isan vuti tavera akerihi vara, ‘O hase taheho o sahe aulu, ale o pulahiho sivo na tasi tavera!’ ale i pa oloolo hinia! \v 24 Ha tapurongo isaku! Na verea vara sava hinau ka usia na nomim usiusi, vara ka rasua mo r̃ilangi i pa sohena. \v 25-26 Pani vara ka lo usiusi, ha r̃omi na hehe nona tinapua sei la vaia isamim, ha r̃omira tiroma, matan vara Tamamim na tuka sohena i er̃i r̃omi na nomim hehe.” \s1 Tamlohi Tavera La Mai Isan Iesu \r (Mt 21.23–27; Lk 20.1–8) \p \v 27 Iesu peresi na nona tamlohi usuri la mele unu Jerusalem, ale lara la lo hahau na lolo rope Temple, pr̃is aulu tolu na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu tinapua hai la mai isana, moiso la reti isana lara, \v 28 “Sava suiha natu ko lo vai la hinau nike hinia teni hare mo sileho na suiha matana?” \p \v 29 Iesu mo verea isara mara, “A pa usi kamim na retiusia matea, ale vara ha r̃aramiau, enau a pa vere kamim hinia vara na lavi na suiha isan hare natu na lo vai la hinau nike hinia. \v 30 Ha to vereau hinia, paptijo non John mo tai isan God teni isana tamlohi?” \p \v 31 Ale la lo hasera sorasorahia lara, “Vara r̃a verea vara enia mo tai isan God, i pa usir̃a vara, ‘Mata sava natu, ka sopo rasu John?’ \v 32 Pani vara r̃a verea vara enia mo tai isana tamlohi, la vao nike la pa lo lolokoru hinir̃a.” La lo verea matan la matahu vara la pa vai la vao tamlohi atu la lolokoru ale la sopo er̃i mele vaira la toho malum, matan la vao atu la rasua vara John enia pr̃ovet varar̃uhu matea. \v 33 Matan haratu, la tamlohi tatavera atu la r̃arami Iesu lara, “Kama sopo levosahia.” \p Ale Iesu mo verea isara mara, “Enau sohena, a pa sopo vere kamim hinia vara sava suiha natu, na lo vavahinau hinia.” \c 12 \s1 Vujangi Mata Tamlohi Sasati \r (Mt 21.33–46; Lk 20.9–19) \p \v 1 Ale na lolo rope Temple Iesu mo tapulo vujangi na titileu isara mara, “Tamlohi tavera matea mo lavo na isa mata grape matea. Mo vai na ropena, mo voro na jara mata lavi nar̃ihi na waena hinia. Mo voro na ima aulu matea mata kilau na isana. Ale mo sile isana atu vara tamlohi lalavo tinapua la pakaia, ale la lalavo hinia. Moiso pa tamlohi tavera atu mo vano na jara tinapua mata i tohoa ea. \rq Isa 5.1–2\rq* \p \v 2 Taro mata vua grape la mena, ale pa tamlohi tavera atu mo r̃ule na nona volitusi matea mo vano vara i lavi na r̃ungana vuara. \v 3 Pani pa la tamlohi atu la tauri pa volitusi, la hamajia, moiso la r̃ulea mo vano lekoleko. \p \v 4 Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na volitusi tinapua matea. Mo vano, pani la hamajia na patuna, ale la vaimahanuhanu hinia. \v 5 Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na volitusi tinapua matea. Pani la vilimateia. Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule te nona volitusi tinapua matuvana, pani hai la hamajira, ale hai la vilimateira vavano, \v 6 tamlohi tavera atu mo hitea vara natuna tataholo purongo mo pa lo toho. Enia mo opoia mo tavera jea, ale mo r̃omr̃omia mara, ‘Na levosahia vara a r̃ule natuku i sivo, la pa oloolo hinia.’ \p \v 7 Pani pa la tamlohi sasati atu la lo vereverera isara hasera lara, ‘Natuna tataholo nakerihi mo lo mai, vara r̃a vilimateia, r̃a pa lavi na koruna tari!’ \v 8 La tauria, ale la vilimateia moiso la pulahia mo sahe na jingoiman rope atu.” \p \v 9 Iesu mo usia isara mara, “Ka r̃om vara tamlohi tavera atu i pa vai na sava? A verea tataholo isamim, i pa sinai i vilimateira enira mo isoiso, ale i pa sile isa atu isana tamlohi tinapua vara la mele pakaia. \v 10 Varar̃uhu, ka sopo lo evi hinau nike na Retiulia? \q1 ‘Vatu atu tamlohi voro ima la lo tipahia, \q2 enia mo mai tapulo pulo vatu mata ima. \q1 \v 11 Hinau atu Moli God hasena mo vaia. \q2 Kama hitea vara mo r̃uhu jea.’” \q1 \rq Psa 118.22–23\rq* \p \v 12 Tamlohi tatavera non Jew la opoia vara la taurilatia matan la hitevosahia vara Iesu mo lo vere titileu atu matan vara i pisuhira, pani la matahu vara la tauria matan la vao atu. Matan haratu, la malue atu, ale la rovo. \s1 Ha Voli Na Takis \r (Mt 22.15–22; Lk 20.20–26) \p \v 13 Ale la r̃ule na Pharisee hai peresi na tamlohi hai non Herod Antipas la vano isan Iesu matan vara la vaihitea vara i ori hin te nona retireti. \v 14 Ale la mai isana la verea lara, “Tija, kama levosahia vara engko ko lo varar̃uhu, ale ko sopo tametame na r̃omr̃omi nona tamlohi, matan ko sopo usuri na kilakilau nona tamlohi isana tamlohi aulu, pani engko ko lo vujangi na malele tataholo non God usuri na retivarar̃uhu. \p Nomam retiusia isam nahai, mo tataholo vara tavtavuin Israel la voli na takis isana supe nona mara Rome teni mo vono? R̃a pa silea teni i toho?” \v 15 Pani Iesu mo levosahi na nora tapnetano, ale mo verea isara mara, “Mata sava ka lo vaihiteau sohena? Ha lavi te selen hatea i mai isaku a hitea.” \v 16 Ale la lavi matea la silea isana moiso mo usia isara mara, “Niniun hare nahai, ale hijan hare nahai la ulia hin selen nike?” \p Lara, “Nahon supe nona mara Rome.” \p \v 17 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ale ha sile na hinau non supe nona mara Rome isan supe nona mara Rome, ale hinau non God isan God.” \p Ale lara la rongo mo r̃aramira sohena, la mar̃urahi tavera hinia. \fig — naho supe nona mara Rome —|alt="coin" src="hk00168b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mk 12.16" \fig* \s1 Vujangi Mata Sauteterahi Na Mateia \r (Mt 22.23–33; Lk 20.27–40) \p \v 18 Ale Sadducee hai la mai isan Iesu, enira vao matea na Jew sei la sopo rasua vara God i pa sauteterahi na tamlohi na mateia. La mai isana la usia na retiusia matea lara, \v 19 “Tija, Moses mo ulia mara vara tamlohi lahi matea mo mate, pani narouna mo sopo vasusu, tasina i pa lavi na malepuna i mai narouna matan vara har̃ai atu i er̃i lavi te natun tavaina. \rq Deut 25.5\rq* \p \v 20 Tuai, vorai mo limaravrua la lo toho. Ale vora tiroma mo lavi na har̃ai matea, pani mo sopo lo te natuna, ale mo mate. \v 21 Vora usuria mo pete lavi har̃ai atu, pani enia sohena mo mate, mo sopo te natuna. Hatolura mo pete lavia, ale mo mate mo sopo te natuna. \v 22 Mo sohena mo tikeli na vora hitahu, ale enira mo isoiso la mate. Har̃ai atu sohena mo mate, pani mo sopo te natuna. \v 23 O to vere kamam hinia vara har̃ai atu i pa naroun hare na pongi sauteterahi matan enia mo lahi isan la vorai atu enira mo isoiso.” \p \v 24 Iesu mo verea isara mara, “Nomim r̃omr̃omi mo sopo tataholo, matan ka sopo levosahi mamahuni na Retitapu teni na suihan God! \v 25 Matan hin rani atu tamlohi la pa mele turu na mateia, la pa sopo mele lahi, pani la pa sohena angelo na tuka. \v 26 Pani hin vujangi sei mata sauteterahi na mateia, korong ka sopo lo evia matan vipahai rihirihi atu sei Moses mo hite na hapu mo lo hani hinia? God mo verea isan Moses mara, ‘Enau God non Abraham, God non Isaac, ale God non Jacob.’ \rq Exo 3.6\rq* \p \v 27 God enia mo sopo God nona tamlohi mate, pani nona tamlohi mauri, matan isana, tamlohi tari la lo mauri. Kamim ka jalio mo tavera.” \s1 Retileu Atu Mo Jeu Na Tinapua \r (Mt 22.34–40; Lk 10.25–28) \p \v 28 Ale hin rani atu tamlohi vujangi mata leu matea mo mai mo lo tapurongo na vauriuri nona Sadducee, ale mo rongo sohena sava Iesu mo r̃aramira sei mo r̃uhu jea, ale mo usi Iesu hinia mara, “Sava leu natu mo aulu mo jeu na leu tari?” \p \v 29 Iesu mo r̃aramia mara, “Leu atu mo aulu mo jeu na leu tari enia vara, ‘Israel, ha tapurongo! Moli nor̃a God, enia Moli matelete. \v 30 O pa opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, na r̃omim, peresi na suiham.’ \rq Deut 6.4–5\rq* \p \v 31 Ale haruana enia nahai, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem.’ Moiso mo sopo mele te leu tinapua i aulu i jeu la leu sei mo rua.” \rq Lev 19.18\rq* \p \v 32 Tamlohi vujangi mata leu atu mo verea mara, “Tija, ko varar̃uhu vara God enia matelete purongo, ale mo sopo mele te tinapua. \v 33 Ale mo tataholo vara r̃a opoi vevuhia na mapur̃a, na r̃omir̃a, na suihar̃a, ale vara r̃a opoia na tahisar̃a sohena r̃a lo opoir̃a haser̃a. La leu akerihi la aulu la jeu na maji tari mata malamalai r̃a lo sulira na nor̃a silesilea isan God usuri na leu.” \rq Hos 6.6\rq* \p \v 34 Iesu mara mo hitevosahi na lelevosahi non tamlohi akerihi, mo verea isana mara, “Engko ko lo toho mariviti moiso hin mauri atu God mo aulu hinia.” \p Ale hitahun haratu, mo sopo te vonara hatea i mele opoia vara i usia hin te retiusia hatea. \s1 Kr̃isto Enia Natun God \r (Mt 22.41–46; Lk 20.41–44) \p \v 35 Na rani tinapua Iesu mo lo vujangi na tamlohi na lolo rope Temple, mo lo verea isara mara, “Sohena sava natu, tamlohi vujangi mata leu la lo verea vara Kr̃isto enia natun Supe David? \v 36 Na lo usia sohena matan tuai David mo retireti na suihan Tanume Tapu mo verea mara, \q1 ‘Moli God mo verea isan noku Moli mara: \q2 O sakele na matuaku, \q2 o lo sasaovi i mai i tikeli \q2 a tau na nom meresahi \q2 na ruhuruhu palom.’ \rq Psa 110.1 \rq* \p \v 37 David sohena mo tovia ‘Moli’. Vara mo sohen haratu, sohena sava natu, Kr̃isto enia natun David?” \p Ale vao tavera atu la avulahi tavera vara la lo tapurongo na nona vujangi. \s1 Vujangi Mata Posposi Aulu \r (Mt 23.1–36; Lk 20.45–47) \p \v 38 Iesu mo lo vujangira mara, “Ha lo kilau na tamlohi vujangi mata leu. Matan la lo opoia vara tamlohi la hitera la lo hahau peresi na nora ruru peravu, ale la opoia vara tamlohi la lo popovitoho isara na jara maket. \v 39 La opoia vara la lo sakele nahonaho tarea na lolo ima lotu teni na rani matan te hanhani tavera. \v 40 Ale la lo haluhalu na har̃ai malepu mata voli nar̃ihi na imara na volina makomona purongo, pani la lo tatavu horo na nora posposi sasati na usiusi peravu na naho tamlohi. Matan hinau atu, nora talai i pa mele tavera jea.” \s1 Malepu Tilavono Matea \r (Lk 21.1–4) \p \v 41 Iesu mo lo sakele mariviti na jara silesilea na Temple. Ale mo lo kilau na vao tamlohi la lo tau na nora mania. Tamlohi tavtav matuvana la tau na mania tavera hinia. \v 42 Mo sopo tuai mo hite na malepu tilavono matea mo mai, ale mo tau na nona mania, selen mo rua purongo. \v 43 Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri la mai isana mara, “Varar̃uhu na verea isamim, malepu tilavono nike, mo taua mo jeu na tamlohi tinapua tari sei la lo tau na nora silesilea nike. \v 44 Matan la haratu sei la silea mo tavera pani la levosahia vara nora tavtav tavera mo pa lo toho. Pani malepu tilavono nike mo sile vevuhi na sava mo lo toho mata maurina.” \c 13 \s1 Hinau La Pa Masese Hitahu \r (Mt 24.1–2; Lk 21.5–6) \p \v 1 Iesu mo pa lo malue na Temple, ale nona tamlohi usuri matea mo verea isana mara, “Tija, o to kilau vano sevano hin la vatu tavera sevano la voro na roro ima hinira, ale o to kilau la ima tatavera sevano!” \p \v 2 Ale Iesu mo verea isana mara, “Ko lo hite ima tavera nike? I pa sopo te vatu hatea i pa lo toho aulu na vatu tinapua vara la pa sopo atu jovjovira.” \s1 Rani R̃ilangi La Pa Mai \r (Mt 24.3–14; Lk 21.7–19) \p \v 3 Ale hitahu, Iesu mara mo lo sakele na pahisa Vuti talu Olive mo lo kilau sivo na Temple, Peter, James, John enia Andrew la mai r̃or̃o hasera, ale la usia lara, \v 4 “O to vere kamam hinia, la hinau sei la pa masese pangisa? Ale sava matamata atu i pa mai tiroma vara kama pa levosahi mamahunia vara i sopo tuai natu la hinau tari natu la pa masese?” \p \v 5 Iesu mo verea isara mara, “Ha lo kilau i r̃uhu! Mo sopo r̃uhu vara tea i halu kamim. \v 6 Matuvana la pa mai na hijaku. La pa verea vara, ‘Enau natu, tamlohi atu!’ ale la pa halu na tamlohi matuvana. \v 7 Ale vara ka rongo te vuro teni sorasora mata vuro, r̃omim i sopo kaka hin la hinau sei la pa mai tiroma, pani mo sopo isoisona. \v 8 Mara jara tavera tinatinapu la pa lo meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua. Ale mihi i pa hisuhi na tatua jara na varama. Tamlohi la pa marohati na marua. Pani la hinau sei enira tapulona purongo. La hinau tari sei la sohena tapulo rongohaji na epe har̃ai vara i lavilavi. \v 9 Ha lo kilau! Tamlohi la pa tauri kamim la pa ari kamim. La pa hamaji kamim na ima lotu. Ha pa turu na naho tamlohi aulu nona gavman peresi na naho supe mataku. Enia i pa masapamim matea vara ha er̃i verea isara vara enau hare. \v 10 Retir̃uhu atu la pa retivujavujangia na jara tari na varama tiroma, moiso isoisona i pa mai. \v 11 Ale vara la lavi kamim la vai kamim ka turu na nahora vara la vaihite kamim, ha sopo r̃omkaka na sava ha pa verea, pani ha pa vere na sava God i pa silea isamim, matan i pa sopo kamim ka lo retireti pani Tanumen God hin kamim. \p \v 12 Vorai matea i pa turuposi hin voraina vara i mate. Tama i pa turuposi hin natuna. Natuvarihi la pa turuposi na tamara peresi na tinara la pa vaira tamlohi la vilimateira. \v 13 Tamlohi tari la pa r̃ohu hin kamim mataku. Pani haratu mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoisona i pa juri. \s1 Hina Lumiha Matea Na Lolo Temple \r (Mt 24.15–21; Lk 21.20–24) \p \v 14 Rani matea i pa mai ha pa hite hina lumiha atu God mo lo r̃ohu hinia i pa turu na jara tapu na lolo Temple. \rq Dan 9.27; 11.31; 12.11\rq* Hare mo evi harihi, i lo lelevosahi na r̃aramina! Hin rani atu, i pa r̃uhu vara tamlohi hin Judea la rovo la sahe na vutivuti. \p \v 15 I pa r̃uhu vara haratu mo lo toho na pusa ima, i sopo mele unu na lolo ima vara i lavi te hinau hinia, \v 16 ale i pa r̃uhu vara haratu mo lo voko na isana i sopo mele posi i sivo mata i lavi na nona ruru na lepa. \rq Lk 17.31\rq* \p \v 17 Hin rani atu, i pa r̃ilangi jea isana har̃ai mo tau natuna, teni te har̃ai mo lo vasusui te natuna. \v 18 Ha usiusi vara rani atu i pa sopo masese na taro hamariri. \p \v 19 Rani sati tavera atu i pa jeu na rani sati tamlohi la lo hitera mo tapulo hin rani atu God mo vai na varama mo tikeli nake i pa sopo mele te rani sasati i sohena hin te rani. \rq Dan 12.1; Rev 7.14\rq* \p \v 20 Vara Moli God i sopo vai rani r̃ilangi atu i vejuveju, i pa sopo tea i er̃i juri, pani mata nona tapuhi, la haratu sei mo vir̃onira i pa vai rani atu i vejuveju. \p \v 21 Hin rani atu, vara tea mo verea isamim vara, ‘Ha kilau nike, Kr̃isto nahai!’ Teni tea i pa verea vara, ‘Ko hitea, enia nahai!’ Pani ha sopo rasura. \v 22 Matan kr̃isto haluhalu peresi na tamlohi tapu haluhalu la pa mai. La pa vai na matamata tatavera. La pa vaihite la tamlohi atu God mo vir̃onira moiso vara la tinar̃ihi na nora rasua. \v 23 Ha lo kilau! Enau na lo vere kamim hinia tiroma moiso. \s1 Natun Tamlohi I Pa Mai \r (Mt 24.29–31; Lk 21.25–28) \p \v 24 Moiso hitahu hin rani sasati atu, \q1 ‘Alo i pa r̃or̃oha, ale vitu i pa sopo mele sile na merana.’ \q1 \rq Isa 13.10\rq* \q1 \v 25 ‘Vitusarasara la pa jovjovi na masapa, \q2 ale suiha tari na masapa la pa hisu.’ \rq Isa 34.4; Joel 2.10\rq* \p \v 26 Hitahuna natu, tamlohi tari la pa hite na Natun Tamlohi mo lo mai na telangi na suiha tavera peresi na merana tavera. \p \rq Dan 7.13\rq* \p \v 27 Natun Tamlohi i pa r̃ule na nona angelo la vano r̃alihi na varama vara la takonahi na nona tapuhi na jara tari na varama, ale aulu na masapa. \s1 Tea Mo Sopo Levosahia \r (Mt 24.32–35; Lk 21.29–33) \p \v 28 Ha levosahi na posi vipahai fig sei julina la mai la malum, ale mo tivu, ka levosahia vara rani mata hulihuli mo pala. \v 29 I pa sohena na pongi hitahu vara ka hite na hinau tari sei na lo vere kamim hinira moiso. Ha pa levosahia vara i sopo tuai Natun Tamlohi i pa pala. \v 30 Varar̃uhu na verea isamim, pina akerihi nake i pa sopo lo mate vevuhi vavano la hinau tari akerihi la pa masese. \v 31 Tuka enia varama la pa tihai, pani noku reti la pa toho jejeu. \s1 Ha Tatamahu Tarea \r (Mt 24.36–44) \p \v 32 Mo sopo tea i levosahi rani tataholo atu teni matan alo matana, angelo na tuka sohena, la sopo levosahia teni Natun Tamlohi. God Tama hasena mo levosahia. \v 33 Ha lo kilau! Ha sopo juruvi! Matan ka sopo levosahia vara pongi atu i pa pala pangisa! \p \v 34 I pa sohena tamlohi matea mo vano na nona hahau matea na jara tinapua matea, ale mo tau na imana na lima nona volitusi, ale la lo vai na nora vavahinau hatehateahi hinia. Ale mo vere haratu mo lo kilau na pelati mara, ‘O lo kilau tarea mata noku mele pala!’ \v 35 Matan haratu, ha lo kilau! Matan ka sopo levosahia vara tamlohin ima sei i pa mele pala pangisa, i er̃i pala na ravravi teni na livuha pongi, teni na toa tarere teni na r̃alavuho, ha lo kilau! \v 36 Mo sopo r̃uhu vara ha hutu kamim na nona pala, ale i vilei kamim ka lo juruvi. \v 37 Sava na vere kamim hinia, na verea isamim kamim isoiso, ha lo kilau i r̃uhu mata nona rani pala!” \c 14 \s1 Jew La Aleale Malele Mata Taurilatia Hinia \r (Mt 26.1–5; Lk 22.1–2; Jn 11.45–53) \p \v 1 Rani mo rua mo lo toho vara i tikeli na pongi rani Passover peresi rani atu la lo hani na pereti hinia sei mo sopo te isi hinia. Pr̃is aulu peresi na tamlohi vujangi mata leu la lo aleale malele vara la pa tauri luhu Iesu hinia vara la vilimateia. \rq Exo 12.1–27\rq* \p \v 2 Matan lara, “R̃a sopo er̃i vaia hin rani tavera sei matan tamlohi la pa levutir̃a.” \s1 Har̃ai Matea Mo Rengi Na Hasori Hin Iesu \r (Mt 26.6–13; Jn 12.1–8) \p \v 3 Iesu mo pa lo toho Bethany na iman Simon, tuai enia tamlohi lepros matea, ale lara la pa lo hanhani na tep, har̃ai matea mo sinai isana, mo lavi na potele hasori matea la vaia na lepa hijana alabaster, hasori r̃uhu mo lo toho na lolona la tovia nard ponana mo r̃uhu ale volina mo aulu jea. Har̃ai atu mo lavia mo kosahi na r̃alo potelena, ale mo rengia na patun Iesu. \v 4 Tamlohi hai la lo toho atu la rongo mo sati matana, la lo verea isara hasera lara, “Mata sava mo rengi komokomoi hasori sei sohena? \v 5 Volina mo sohena voli voko nona tamlohi matea mata tauni matea! Vara i har̃ehia i pa er̃i sile na volina isana tilavono.” La savurahi har̃ai atu. \p \v 6 Pani Iesu mo verea mara, “Eh, ha tinar̃ihi har̃ai sei. Mo lo vai na hina r̃uhu matea isaku. \v 7 Tamlohi tilavono la pa lo toho tarea isamim, ale vara ka opoia ha pa er̃i tuenira. Pani enau, a pa sopo toho tarea isamim. \v 8 Har̃ai nike mo vai na sava i er̃i vaia isaku. Mo rengi na hasori na epeku mo vaia mo tatamahu mata noku tavuni mata noku mateia. \v 9 Varar̃uhu na verea isamim, sava hinau har̃ai nike mo vaia isaku la pa sorahia na jara tari na varama mata r̃omr̃omia vara la vere na Retir̃uhu mataku.” \s1 Judas Mo Turuposi Hin Iesu \r (Mt 26.14–16; Lk 22.3–6) \p \v 10 Judas Iscariot, vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu matea, mo vano isana pr̃is aulu nona tavtavuin Israel, matan vara i tau Iesu na limara. \v 11 Pr̃is aulu la avulahi jea matana, ale la retitauhi vara la pa voli Judas matana. Judas mo tapulo aleale masapa vara i pa sile Iesu i vano isara hinia. \s1 Hanhani Passover \r (Mt 26.17–25; Lk 22.7–14, 21–23; Jn 13.21–30) \p \v 12 Na rani tiroma mata pereti sei mo sopo te isi hinia sei la lo sile na natu sipsip mata Passover sohen malamalai hinia, tamlohi usuri non Iesu la verea isana lara, “Eh! Ko opoia vara kama pa tatamahu mata hani na Passover epu?” \p \v 13 Mo r̃ule na nona tamlohi usuri tupra rua, mo verea isara mara, “Ha vano ha unu Jerusalem, ale ha pa hite na tamlohi matea mo lo soloti na jara wai tavera matea, ale ha usuria. \v 14 Ale sava ima i pa unu hinia, ha vere na tamlohin ima atu vara, ‘Tija mo usia mara, sava jara ko tatamahunia moiso mataku vara a pa hani na Passover hinia peresi na noku tamlohi?’ \v 15 I pa vujangi kamim na jara matea mo lo toho aulu hin ima atu. Mo tatamahuni na hinau tari moiso. Ha tatamahuni na har̃a hinau ea.” \v 16 La tamlohi usuri tupra rua atu la malue la sivo hin taon tavera atu, ale hinau tari mo masese sohena Iesu mo verea, ale la tatamahuni na hanhani mata Passover ea. \s1 Hare I Pa Turuposi \p \v 17 Ale mara mo ravravi, Iesu mo sahe hin ima atu peresi la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu. \v 18 La sakele r̃alihi na tep la lo hanhani, ale Iesu mara, “Varar̃uhu, vonamim matea i pa turuposi hiniau, enia vonamim matea sei mo lo hanhani peresiau nakerihi.” \rq Psa 41.9\rq* \p \v 19 Nona tamlohi la tapulo rongo mo sati, ale enira hatehateahi la lo usia isana lara, “Hare, enau teni mo vono?” \p \v 20 Iesu mo verea mara, “Vonamim matea la tupu sangavulu r̃omana mo rua, ale enia mo lo seseri peresiau nakerihi. \v 21 Matan Natun Tamlohi i pa vano sohena Retiulia mo verea moiso matana. Pani rani sasati tavera isan tamlohi atu sei mo turuposi hiniau. I pa mele r̃uhu jea vara i sopo vora.” \s1 Retitauhi Paro \r (Mt 26.26–30; Lk 22.14–23; 1Co 11.23–25) \p \v 22 La pa lo hanhani, Iesu mo lavi na pereti, mo vere meje matana, mo topea mo silea isana nona tamlohi ale mara, “Ha lavia. Harihi enia epeku!” \p \v 23 Mo mele lavi na paniken waen, mo vere meje isan God matana, moiso mo silea isara, ale enira isoiso la inua hinia. \v 24 Moiso, mo verea isara mara, “Harihi enia r̃aeku sei i pa roro mata tamlohi matuvana matan vara i vai na retitauhi paro non God peresi na nona tamlohi i turu. \rq Jer 31.31–34\rq* \p \v 25 Varar̃uhu na verea isamim, a pa sopo er̃i mele inu te waen i tikeli rani atu a pa mele inua peresi kamim hin mauri atu God mo aulu hinia.” \v 26 La lalavete na vete matea moiso, la malue la sahe na Vuti talu Olive. \s1 Peter I Pa Vunvuni Iesu \r (Mt 26.31–35; Lk 22.31–34; Jn 13.36–38) \p \v 27 Na malele Iesu mo verea isara mara, “Kamim mo isoiso ha pa rovo hiniau, matan Retiulia non God mo verea mara, \q1 ‘A pa vili na tavui sipsip. \q2 Sipsip la pa rovo.’ \rq Zec 13.7\rq* \m \v 28 Pani hitahu vara na mele turu na mateia, a pa vano tiroma hin kamim Galilee.” \p \v 29 Peter mo verea isana mara, “Hina purongo vara enira mo isoiso la rovo hiniho, enau i vono!” \p \v 30 Iesu mo verea isan Peter mara, “Varar̃uhu na verea isam, o pa vunvuniau vaha tolu nohorihi na vutepongi, moiso toa i pa tarere vaha rua.” \p \v 31 Pani Peter mo reti r̃ilangi mara, “Vara a pa mate peresiho, i pa sohena! A pa sopo er̃i vunvuniho!” Enira mo isoiso la verea sohena. \s1 Mo Usiusi Gethsemane \r (Mt 26.36–46; Lk 22.39–46) \p \v 32 La sahe na jara la tovia Gethsemane, Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha lo sakele nike tako. Enau a sahe a usiusi.” \v 33 Mo lavi Peter, James, John la vano peresia, ale mo tapulo rongo mo sati tavera jea, ale r̃omina mo sopo sakele. \v 34 Ale mo verea isara mara, “R̃omiku mo jovi tavera vara a mate matana. Ha lo toho peresiau, ha sopo juruvi!” \p \v 35 Mo mele vano makomona, mo jovi sivo na lepa mo usiusi isan God mara vara te malele tinapua, i pa sopo vano hin nona rani r̃ilangi nike. \v 36 Ale Iesu mara, “Tata! Tamaku! Ko er̃i vai na hinau tari. O lavi nar̃ihi na noku rani r̃ilangi nike, pani o sopo vaia sohena masaloku, pani sohena masalom.” \p \v 37 Mo mele sinai mo hite Peter la juruvi r̃omaliho. Mo verea isan Peter mara, “Simon, varar̃uhu ko lo juruvi? O sopo er̃i kilau peresiau matan te matan alo hatelete purongo? \v 38 Ha lo kilau! Ha lo usiusi, matan vara ha pa sopo jovi na vaihite. Tanumemim mo opoia vara i oloolo, pani masalomim mo r̃ilangi jea.” \p \v 39 Moiso, mo mele sahe vara i usiusi, mo mele vere la nona reti atu tiroma. \v 40 Mo mele sinai, mo mele vileia vara la mele juruvi moiso, ale matan matara mo puhoni, la sopo er̃i r̃aramia. \p \v 41 Iesu mara mo mele mai hatoluna, mo verea isara mara, “Varar̃uhu ka pa lo juruvi, ka pa lo mapu? Mo isoiso natu, la tau Natun Tamlohi na lima tamlohi hehe natu. \v 42 Ha turu! R̃a vano! Ka hitea, noku meresahi mo lo mai moiso.” \s1 La Taurilati Iesu \r (Mt 26.47–56; Lk 22.47–53; Jn 18.1–11) \p \v 43 Iesu mo pa lo retireti Judas vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu matea mo pala isara peresi na vao tavera matea, la mai la lo lavi na sita mata valum peresi na nalnal. Pr̃is aulu peresi na tamlohi vujangi mata leu peresi na vajiahara natu la r̃ulera la mai isan Iesu. \v 44 Ale tamlohi atu mo lo turuposi hinia mo verera na matamata matea isara moiso mara, “Tamlohi atu a pa pungosia, enia tamlohi atu natu. Ha tauria, ha lavia i vano.” \p \v 45 Judas mo kakau jara atu, mo vano isan Iesu mo verea mara, “Tija.” Ale mo pungosia. \v 46 Ale la tamlohi atu la mai la tauri Iesu. \v 47 Pani vonara matea sei mo lo turu atu mo lavi na nona sita vuro mo langai nar̃ihi na pero volitusi non pr̃is aulu. \fig — Judas mo tau Iesu na limara —|alt="Judas betrays" src="WA03917b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Mk 14.47" \fig* \p \v 48 Iesu mo verea isara mara, “Ka mai peresi na sita peresi na nalnal sohena vara enau tamlohi vili tamlohi mata vavanaho matea? \v 49 Tarea na lo toho peresi kamim na lolo Temple na lo vujangi, pani ka sopo tauriau. Pani i pa sohen harihi matan vara Retiulia i pa masese mataku.” \p \v 50 Nona tamlohi la malue isana, ale la rovo. \v 51 Uluvou matea mo lo usuri Iesu, enia mo lavolavo purongo, ale la tauria, \v 52 pani la lo taurilati na nona ruru purongo, ale mo tinar̃ihira mo rovo malamala. \s1 Iman Pr̃is Aulu \r (Mt 26.57–68; Lk 22.54–55, 63–71; Jn 18.13–14, 19–24) \p \v 53 La lavi Iesu mo vano na iman pr̃is aulu. Ale moli nona pr̃is tari peresi na vajiahara peresi na tamlohi vujangi mata leu la matavuhi jara matea. \v 54 Ale Peter mo lo usuri Iesu asau makomona mo sivo vahatea na lolo ropen iman pr̃is aulu atu. Mo lo sakele peresi la tamlohi kilau matan ima atu, la lo marijo na hapu. \p \v 55 Moli nona pr̃is peresi la tamlohi tari mata council Aulu, la lo aleale tamlohi vara i vereuli te hinau hin Iesu matan vara la pa vilimateia matana, pani la sopo vilei tea. \v 56 Tamlohi matuvana la vai na retihalu hinia, pani nora retihalu la sopo matea. \v 57 Hai la turu sahe la retihalu hinia lara, \v 58 “Kama rongoa mo verea mara, ‘Enau a pa viliroiroi Temple nike sei tamlohi la vaia na limara, moiso na rani i tolu purongo a pa mele voroa na hina tinapua sei tamlohi la sopo voroa na limara.’” \fig — la retihalu hinia —|alt="Jesus is accused" src="WA03918b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Mk 14.56" \fig* \v 59 Pani mo sohen tiroma, nora r̃omr̃omi mo sopo matea. \p \v 60 Moiso nora pr̃is aulu mo turu na livuhara, mo verea isan Iesu mara, “Mo sopo te nom retireti vara o verea matan la retireti nike? Sava nahai, la tamlohi nike la lo vereulia matam?” \v 61 Pani Iesu mo sopo langati na jingona, ale mo sopo r̃aramia. Pr̃is aulu atu mo mele usia vahatea mara, “Engko natu Kr̃isto atu, Natun God teni mo vono?” \p \v 62 Iesu mo r̃aramia mara, “Enau natu, ale ha pa hite Natun Tamlohi i pa sakele na tavalu liman God na jara mata suiha, ale ha pa hite Natun Tamlohi i mele mai na telangi matan tuka.” \rq Dan 7.13\rq* \p \v 63 Ale pr̃is aulu mara mo rongoa sohena, mo hasena r̃ari na nona ruru, ale mo verea mara, “Mata sava r̃a pa lo mele aleale retireti vara r̃a pa tuvaia hinia? Enia hasena mo verea! \v 64 Ka pete rongo sohena sava mo verea moiso vara enia God. Ha pa vai na sava?” Enira mo isoiso la verea lara i mate. \p \v 65 Hai la tapulo litovia, hai la tatavuhoro na nahona la tutuhia, ale la usia isana lara, “Vara engko pr̃ovet matea, o to verea vara hare natu mo tutuhiho?” Ale tamlohi kilau sohena lara la lavia mo vano la tutuhia. \s1 Peter Mo Vunvuni Iesu \r (Mt 26.69–75; Lk 22.56–62; Jn 18.15–18, 25–27) \p \v 66 Hinau atu mo lo masese, Peter mo lo toho atano na lolo rope matan ima atu na jingoima. Ale volitusi har̃ai matea non pr̃is aulu mo mai, \v 67 mara mo hite Peter mo lo marijo, mo lo kilau mamahunia, ale mara, “Engko vonara matea ko lo usuri Iesu mara Nazareth!” \p \v 68 Pani Peter mo vunvunia, ale mara, “Na sopo levosahia teni a levosahi na sava ko lo verea.” Mo malue atu mo vano mo turu na mataruan rope atu, ale toa mo tarere. \p \v 69 Pa har̃ai atu mo mele hite Peter mo lo turu atu ale mo verea isana tamlohi mara, “Tamlohi aturihi enia vonara matea!” \p \v 70 Peter mo mele vunvunia. \p Ale tamlohi hai la lo turu atu la verea isan Peter lara, “Varar̃uhu engko vonara matea matan engko mara Galilee!” \p \v 71 Pani Peter mo tapulo lesati hinia hasena, mo varakali ale mo verea mara, “Na sopo levosahi tamlohi nike ka lo verea.” \v 72 Ale vahatea purongo, toa mo tarere haruana. Peter mo mele r̃omr̃omi na reti non Iesu sei mara, “Engko o pa vunvuniau vaha tolu, moiso toa i pa tarere vaha rua.” Moiso r̃omin Peter mo jovi tavera, ale mo tangi tavera. \c 15 \s1 Iesu Enia Pilate \r (Mt 27.1–2, 11–14; Lk 23.1–5; Jn 18.28–38) \p \v 1 Na r̃alavuho jea, moli mata pr̃is peresi na vajiahara tolu na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi mata council tari la matavuhi vara la vai te r̃omr̃omi. La lasi Iesu la lavia mo vano la taua na liman Pilate, tamlohi aulu nona gavman matan Rome. \p \v 2 Ale Pilate mo usia mara, “Engko Supe nona Jew?” \p Iesu mo verea mara, “He'e, mo sohen ko verea.” \p \v 3 Moli nona pr̃is la tuvaia na retireti matuvana. \v 4 Pilate mo mele usi Iesu vahatea mara, “Mata sava ko sopo talaira? Ko hitea, la lo tuvaiho na hina sati matuvana!” \v 5 Pani Iesu mo sopo mele r̃aramia, ale Pilate mo mar̃urahi jea. \s1 Pilate Mo Ari Iesu \r (Mt 27.15–26; Lk 23.13–25; Jn 18.39––19.16) \p \v 6 Tarea na hanhani tavera mata Passover, Pilate mo lo teri na tamlohi matea na ima r̃ilangi sei enira la opoia. \v 7 Vonara matea hin la haratu la lo toho na ima r̃ilangi hin rani atu, hijana Barabbas. Enia mo lo toho atu matan mo vilimateia na tamlohi matea na rani la turu mata valum mata jarara. \v 8 Vao atu la mai isan Pilate ale la usia vara i mele vaia sohen tarea mo lo vaia isara. \v 9 Ale Pilate mo usia isara mara, “Ka opoia vara a tinar̃ihi Supe nona Jew nike teni mo vono?” \v 10 Matan Pilate mo levosahia vara la pa lavi Iesu mo mai isana mata nora mereimerei purongo. \v 11 Pani moli nona pr̃is la haluhalu na tamlohi mata usi Pilate vara i teri Barabbas na jaran Iesu. \v 12 Ale Pilate mo mele usia isara vahatea mara, “Vara i sohena, a pa vai na sava hin tamlohi nike sei ka lo tovia vara enia Supe nona Jew?” \p \v 13 La mele ngara lara, “O vosaea na talopeilopei!” \p \v 14 Pilate mo mele usira hinia mara, “Sava hinau natu mo vaia mo sati?” \p Pani la mele ngara mo r̃ilangi jea lara, “O vosaea na talopeilopei!” \p \v 15 Ale matan Pilate mo opoia vara i vai vao atu i avulahi, mo teri Barabbas sohen la usia. Ale mo retileu vara la rupi Iesu, moiso mo taua na lima tamlohi vuro nona mara Rome vara la vosaea na talopeilopei. \s1 La Vailejleji Iesu \r (Mt 27.27–30; Jn 19.2–3) \p \v 16 La tamlohi vuro atu la tiroma hin Iesu la unu na lolo nora patu ima mata vuro non Pilate. La tovi vevuhi na vao tamlohi vuro la mai na jara matea. \v 17 La mai la rua na ruru perpel matea, ale la viriviri na asi ngar̃ngar̃iha matea sohena rongorongo nona supe, ale la taua na patuna. \v 18 La tapulo salute isana la lo verea lara, “Tamlohi tavera, engko Supe nona Jew!” \v 19 La lo tamaji na patuna na apo matea. La lo litovia, ale la lo popovitoho isana sohena vara la lo lotua. \v 20 Lara la kerehia moiso la mele lavi nar̃ihi pa ruru perpel atu isana, ale la mele rurua na nona ruru. Ale la tiroma hinia la vano vara la vosaea na talopeilopei. \s1 Simon Mara Cyrene Matea Mo Tueni Iesu \p \v 21 Ale mara Cyrene matea, hijana Simon, enia tamana Alexander enia Rufus, mo pa lo tai purongo asau r̃ove na jara vutivuti mo lo sinai na malele, ale la ngurunguru hinia vara i soloti na talopeilopei non Iesu. \s1 La Vosae Iesu Na Talopeilopei \r (Mt 27.31–44; Lk 23.27–43; Jn 19.17–27) \p \v 22 La lavi Iesu mo sahe hin jara atu sei la tovia ‘Golgotha’, r̃aramin hija sei enia ‘Jara Sui Patu Tamlohi’. \v 23 La vaihitea vara la sile na waen la hoihoia peresi na myrrh, pani mo r̃ohu hinia. \v 24 La vosae Iesu na talopeilopei, moiso la tamlohi vuro atu la roro mata nona ruru na taes matan vara la vileia vara hare natu i pa lavi na sava nona ruru. \rq Psa 22.18\rq* \p \fig — la vosae Iesu na talopeilopei —|alt="Nailing Jesus to the cross" src="Wa03925b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Mk 15.25" \fig* \v 25 Matan alo mo limaravati na r̃alavuho natu la vosaea na talopeilopei hinia. \v 26 La uli na reti matea mata nona aria na tavalu tapea matea la vosaea aulu na patuna mo verea vara, \pc \bd Supe Nona Jew\bd* \p \v 27 La vosae na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho tupra rua na tavalun Iesu. Matea na matuana, ale matea na marauna. \rq Isa 53.12\rq* \p \v 28-29 Tamlohi sei la lo hahau hin malele atu la lo tar̃a sahe la lo kerehia, ale la lo pulapulahi na patura, la lo verea lara, “Ko vara, vara o pa vilijovjovi na Temple, ale o er̃i mele voroa rani i tolu? \rq Psa 22.7; 109.25 \rq* \v 30 Vara mo sohena, o hasem juriho o sevuti hin talopeilopei sei!” \p \v 31 Moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu sohena la lo vaivaia isara hasera lara, “Mo lo juri na tamlohi tinapua, pani enia i sopo er̃i hase juria! \v 32 Vara engko Kr̃isto, Supe non Israel, o sevuti na talopeilopei nakerihi matan vara kama pa hitea ale kama rasuho!” La tamlohi atu sei la vosaera na pahisan Iesu sohena, la lo kerehia. \s1 Iesu Mo Mate \r (Mt 27.45–56; Lk 23.44–49; Jn 19.28–30) \p \v 33 Na livuha rani, r̃or̃oha tavera mo jovi mo tavuni na jara tari, mo lo toho mo tikeli na matan alo mo tolu na ravravi. \v 34 Na matan alo mo tolu, Iesu mo tangi na ulo tavera matea mara, “Eloe, eloe, lema sabatani?” R̃aramina reti sei enia ‘Noku God, noku God, mata sava ko posi na nahom isaku?’ \rq Psa 22.1\rq* \p \v 35 Tamlohi hai la lo turu atu lara lo rongoa, lara, “Ka hitea! Mo lo tovi Elijah!” \p \v 36 Tamlohi matea mo maro mo vano mo lavi na tavalu ruru matea la r̃ur̃unia na waen hohona mo pesia na apo matea, ale mo sohaia sahe isan Iesu vara i inua. Vonara matea mara, “Tako, r̃a pa hitea vara Elijah i pa mai i lavi nar̃ihia na talopeilopei i sivo atano teni i vono.” \rq Psa 69.21\rq* \p \v 37 Iesu mo mele ulo tavera vahatea, ale maromarona mo isoiso. \v 38 Ruru tavera atu mo lo toho horo na Jara Tapu atu na lolo Temple mo mar̃ari hasena tavaluna mo rua, mo mar̃ari mo tapulo aulu mo sivo atano. \v 39 Moiso captain mata tamlohi vuro atu sei mo lo turu tataholo na nahon Iesu, mara mo hitea sohena sava mo mate mo verea mara, “Varar̃uhu, tamlohi nike enia Natun God tataholo!” \p \v 40 Har̃ai hai la lo turu asau makomona la lo kilau vano na talopeilopei. La har̃ai sei la tupu tolu, Mary Magdalene, Salome, Mary tinan uluvou sei James peresi Joses. \v 41 La har̃ai sei la lo usuri Iesu na rani mo lo toho Galilee, ale la lo kilaua. Vao har̃ai matuvana sohena, enira tolu natu la lo usuria la sinai Jerusalem. \s1 Joseph Mo Tavunia \r (Mt 27.57–61; Lk 23.50–56; Jn 19.38–42) \p \v 42 La hinau sei la masese na Friday ravravi, enia rani mata tatamahu mata nora Sabbath. \v 43 Joseph mara Arimathea, enia tamlohi aulu matea mata nora council tavera, ale enia matea sei mo lo kilau toho matan mauri atu God mo aulu hinia vara i pala. Ale r̃omina mo r̃ilangi mo mai mo turu na nahon Pilate mo usia vara i lavi na tarapen Iesu. \v 44 Pilate mo rongoa vara Iesu mo mate vila, moiso mo mar̃urahi tavera matana. Pilate mo tovi na nona captain mata tamlohi vuro matea, mo usia mara, “Varar̃uhu, Iesu mo pete mate moiso?” \v 45 Captain atu mo vere Pilate hinia mara varar̃uhu mo mate moiso. Pilate mo verea isan Joseph mara i er̃i lavi na tarapen Iesu. \v 46 Joseph mo vano mo voli na ruru lulu matea. Mo juri na tarapen Iesu aulu na talopeilopei mo sivo atano. Mo leputia na ruru. Mo lavi na tarapen Iesu mo taua na papa vatu matea enia mo taia. Mo tai na pelatina vatu tavera matea vara mataruana. \v 47 Mary Magdalene enia Mary tinan Joses la hite jara atu la tau na tarapen Iesu ea. \c 16 \s1 Iesu Mo Mele Turu Na Mateia \r (Mt 28.1–8; Lk 24.1–12; Jn 20.1–10) \p \v 1 Saturday na ravravi jea na isoison rani mapu atu, Mary Magdalene, Mary tinan James enia Salome, la vano la voli te hasori r̃uhu vara la pa vano la taua na tarapen Iesu vara i mele rani sahe. \v 2 Sunday r̃alavuho jea alo mo pa lo tapulo vele purongo, la vano hin papa vatu atu. \v 3 La pa lo vano la lo vereverea isara lara, “Hare i pa tuenir̃a vara i kuresi nar̃ihi vatu atu na mataruan papa atu?” \v 4 Ale lara la tar̃a sahe aulu, la hite vatu tavera atu la pete kuresi nar̃ihia moiso. \v 5 La sahe la unu hin papa atu ale la hite na uluvou matea, mo ru na ruru lulu mo lo sakele na matuana, ale la hutura hinia. \v 6 Ale mo verea isara mara, “Ha sopo matahu! Ka lo ale Iesu mara Nazareth haratu sei la vosaea na talopeilopei? Mo turu na mateia moiso, enia mo sopo toho nike. Ha to hite na jara sei la taua hinia. \v 7 Pani ha vano ha verea isana nona tamlohi usuri peresi Peter, ha verera vara Iesu mo vano Galilee tiroma hin kamim moiso. Ha vano ha pa hitea ea sohen mo lo verea isamim tiroma moiso.” \p \v 8 La har̃ai atu lara la malue la rovo hin papa atu matan matahu mo sohonira ale la savaravara. La sopo vere te hinau isan tea matan la matahu. \s1 e Tiroma Isoison Mark – \r (Mt 28.9–10; Jn 20.11–18) \p Ale la vere vevuhi na hinau tari isan Peter peresi na tapalana. Hitahuna Iesu mo r̃ulera la vano na varama, la vano Opae mo sivo mo tikeli Marino, la lavi nona Retir̃uhu tapu mata juri sei mo lo sile na mauri tui sei i sopo er̃i tihai hin te rani. Amen. \s1 e Harua Isoison Mark – \s1 Mary Magdalene \p \v 9 Iesu mo mele turu na Sunday na r̃alavuho jea, ale Mary Magdalene natu enia har̃ai tiroma mo hitea, enia natu Iesu mo titiu nar̃ihi na tanume sasati mo limaravrua isana. \v 10 Hitahu Mary mo vano mo verea isana nona tamlohi usuri sei la lo rongo mo sati ale la lo tangisia. \v 11 Pani lara la rongoa vara Mary mo hite Iesu mo mele mauri, la sopo rasua. \s1 Nona Tamlohi Mo Rua La Hite Iesu \r (Lk 24.13–35) \p \v 12 Hitahun la hinau atu Iesu mo mele pala isana tupra rua sei la lo hahau mata jara tinapua matea, pani la sopo hitevosahia matan mo posi na nahona. \v 13 Hitahuna lara la hitevosahia la mele hilu vilavila la sahe vara la verea isana tatuara, pani tea i sopo rasura. \s1 Iesu Mo Turu Na Livuhara \r (Mt 28.16–20; Lk 24.36–49; Jn 20.19–23; Acts 1.6–8) \p \v 14 Hitahuna Iesu mo pala isan la tupu sangavulu r̃omana matea atu lara la lo hanhani. Ale mo reti r̃ilangi isara matan mo sopo te nora rasua, ale mata r̃omira mo r̃ilangi jea. Mo reti r̃ilangi sohena matan la sopo rasu la haratu sei la hitea vara mo mele mauri. \p \v 15 Ale mo verea isara mara, “Ha vano na jara tari na varama, ale ha vereuli na noku Retir̃uhu isana tamlohi tari. \v 16 Sava tamlohi mo rasua ale mo paptijo, God i pa juria, pani haratu mo sopo rasua, God i pa aria. \v 17 God i pa sile la matamata tavera akerihi natu i usuri la haratu la rasuau: na hijaku la pa er̃i titiu nar̃ihi na tanume sasati, ale la pa er̃i retireti na leo paro tinapua, \v 18 ale la pa tauri na mata sasati jea na limara, ale vara la inu te wai mata vilimatei na tamlohi la pa sopo er̃i mate matana. La pa tau na limara na tamlohi rojoa moiso ale nora rojoa i tihai.” \s1 Iesu Mo Sahe Aulu Na Tuka \r (Lk 24.50–53; Acts 1.9–11) \p \v 19 Iesu mara mo vere la hinau atu isara mo isoiso, God mo lavi nar̃ihia mo sahe aulu na tuka, ale mo sakele na jara mata suiha na matuan God. \v 20 Ale nona tamlohi usuri la vano la retivujavujangi na jara hatehateahi. Moli Iesu mo lo tuenira na nora vavahinau, ale mo vujangia vara nora reti mo tai isana na matamata matuvana. \fig — a pa vai kamim ha mai tamlohi aleale tamlohi —|alt="Fisher’s of men" src="hk00207b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mk 1.17" \fig*