\id MAT - Tangoa \h Matthew \toc1 Retir̃uhu Hin Iesu Kr̃isto Matthew Mo Ulia \toc2 Matthew \mt3 Retir̃uhu Hin Iesu Kr̃isto \mt1 Matthew \mt2 Mo Ulia \is1 Hin Puku Nike \im Hin puku nike, Iesu mo vujangi sohen harihi, haratu mo vaia aulu na Vutivuti (5.1–7.28), nona usiusi (6.9–13), peresi na ‘Leu R̃uhu’ (7.12) ‘ha vaia isana tinapua sohena ka opoia vara la vaia isamim’ la lo toho hin puku akerihi. \ip Matthew mo uli mamahuni na hija pin Iesu (1.1–17) mo vujangia vara enia natu haratu sei God mo retitauhi vara i pa tai isan Supe David, haratu i pa nor̃a Tamlohi Jujuri. \ip Matthew mo uli na sava mo masese hin rani atu Tiapolo mo vaihite Iesu na jara hasetoho (4.1–11). \is1 Titileu nike la lo toho hin puku akerihi purongo \io1 1. Piri r̃uvu (13.24–30) \io1 2. Tavtav Tavera (13.44) \io1 3. Hur̃utavila Tavera (13.45–46) \io1 4. Tara Maji (13.47–50) \io1 5. Tavtav Matea (13.52) \io1 6. Volitusi Sasati Matea (18.23–35) \io1 7. Tamlohi Isa Grape Matea (20.1–16) \io1 8. Uluvou Mo Rua (21.28–31a) \io1 9. La Har̃ai Maevo Atu (25.1–12) \ip Matthew mo vujangia vara hinau tari la masese isan Iesu usuri na masalon God (1.22; 2.5, 15, 17, 23; 8.17; 12.17; 13.35; 21.4; 27.9). Matthew mo uli retileu atu non Iesu mata sile na vavahinau non nona tamlohi usuri mata vano na jara tari na varama (28.18–20). \iot Vujangi Hai Hin Puku Nike \io1 1. Pin Iesu Peresi Na Nona Rani Vora (1.1–2.23) \io1 2. Vujangi Non John Tamlohi Paptijo (3.1–12) \io1 3. Paptijo Non Iesu Peresi Na Nona Rani Vaihite (3.13–4.11) \io1 4. Iesu Mo Lo Toho Na Jara Tavera Matan Galilee (4.12–18.35) \io1 5. Mo Malue Galilee Mo Sahe Jerusalem (19.1–20.34) \io1 6. Isoiso Wik Non Iesu: Nona Mateia (21.1–27.66) \io1 7. Iesu Mo Mele Mauri (28.1–20) \c 1 \s1 Pin Iesu \r (Lk 3.23–38) \p \v 1 Reti nike mo vereuli na pin Iesu Kr̃isto, mahapin Abraham enia Supe David. \li1 \v 2 Abraham enia taman Isaac. \li1 Isaac enia taman Jacob, \li1 ale Jacob enia taman Judah \li1 tolu na voraina, \li1 \v 3 Judah enia taman Perez \li1 peresi Zerah, ale tinara Tamar, \li1 Perez enia taman Hezron, \li1 ale Hezron enia taman Ram, \li1 \v 4 Ram enia taman Amminadab, \li1 Amminadab enia taman Nahshon, \li1 ale Nahshon enia taman Salmon, \li1 \v 5 ale Salmon enia taman Boaz, \li1 ale tinana Rahab, \li1 Boaz enia taman Obed, \li1 ale tinana Ruth, \li1 ale Obed enia taman Jesse, \li1 \v 6 Jesse enia taman Supe David, \li1 Supe David enia taman Solomon, \li1 ale tinana Bathshiba \li1 enia malepun Uriah sei, \li1 \v 7 Solomon enia taman Rehoboam. \li1 Rehoboam enia taman Abijah, \li1 ale Abijah enia taman Asaph, \li1 \v 8 Asaph enia taman Jehoshaphat, \li1 Jehoshaphat enia taman Joram, \li1 Joram enia pin Uzziah, \li1 \v 9 ale Uzziah enia taman Jotham, \li1 Jotham enia mahapin Ahaz, \li1 ale Ahaz enia taman Hezekiah, \li1 \v 10 Hezekiah enia taman Manasseh, \li1 Manasseh enia taman Amos, \li1 ale Amos enia taman Josiah, \li1 \v 11 Josiah enia pin Jechoniah \li1 tolu na tahisana, \li1 enira hasera purongo natu \li1 la pa lo mauri hin pongi atu \li1 mara Babylon la tauri \li1 na tavtavuin Israel \li1 la lavira la vano Babylon. \rq 2 Ki 24.14–15\rq* \p \v 12 Hitahun rani atu mara Babylon \li1 la lavira la vano, \li1 ale pina mo vano sohen harihi: \li1 Jechoniah enia taman Shealtiel, \li1 ale Shealtiel enia taman Zerabbabel, \li1 \v 13 Zerabbabel enia taman Abiud, \li1 Abiud enia taman Eliakim, \li1 ale Eliakim enia taman Azor, \li1 \v 14 ale Azor enia taman Zadok, \li1 Zadok enia taman Achim, \li1 ale Achim enia taman Eliud, \li1 \v 15 Eliud enia taman Eleazar, \li1 Eleazar enia taman Matthan, \li1 ale Matthan enia taman Jacob, \li1 \v 16 ale Jacob enia taman Joseph, \li1 Joseph enia tuan Mary, \li1 ale Iesu mo vora isan Mary, \li1 enia haratu la tovia Kr̃isto. \p \v 17 Ale mo sohena natu, pin Abraham mo tikeli Supe David mo tikeli 14, ale pin Supe David mo tikeli rani atu la vano Babylon mo tikeli 14, ale pina hin rani atu tamlohi la vano Babylon mo tikeli na rani Kr̃isto mo vora mo tikeli 14. \s1 Pongi Vora Non Iesu \r (Lk 2.1–7) \p \v 18 Ale reti vora non Iesu nor̃a Kr̃isto mo sohen harihi: Tinana Mary, la tapuhia vara i pa naroun Joseph, pani la sopo lo lahi pani o er̃i hitea vara Mary mo tau natuna moiso na suihan Tanume Tapu. \v 19 Joseph sei enia i pa tuan Mary, ale matan enia tamlohi vokevoke matea, mo sopo opoia vara i vai Mary i mahanuhanu, ale mo aleale malele vara i tinar̃ihia, ale tea la pa sopo levosahia. \p \v 20 Pani Joseph mo pa lo r̃omr̃omia, ale vahatea purongo, angelo non Moli God matea mo pala isana na mavuho, ale mo verea mara, “Joseph pin David, o sopo matahu vara o lavi Mary naroum. Hina rihirihi sei na lolona mo tai isan Tanume Tapu. \v 21 I pa vasusui na natirihi lamane matea, ale o pa tau na hijana vara Iesu matan enia i pa juri na nona tamlohi na nora hehe.” \v 22 La hinau nike, la masese matan vara i mar̃ivisi na sava Moli God mo verea isana pr̃ovet tuai sei mara, \q1 \v 23 ‘Eh! Har̃ai maevo matea i pa pangepange, ale i pa vasusui na natuna lamane matea. \q1 La pa tau na hijana vara Immanuel.’ \q1 \rq Isa 7.14\rq* \m R̃aramin hija atu enia, ‘God mo lo toho isar̃a’. \p \v 24 Hitahuna Joseph mara mo turu, mo vai na sava angelo atu non Moli God mo lo verea, ale mo lavia narouna, \v 25 pani mo sopo juruvi peresia mo mai mo tikeli na rani mo vasusui na natuna lamane matea, ale mo tau na hijana vara Iesu. \c 2 \s1 Tamlohi Lelevosahi La Pala \p \v 1 Ale nake, Iesu mo vora Bethlehem na jara tavera Judea na pongi Herod mo lo supe ea, ale mo sopo tuai, tamlohi lelevosahi mata vitusarasara hai matan Opae la mai Jerusalem, \v 2 la lo usia lara, “Nene natirihi atu mo vora vara i pa Supe nona Jew? Kama hite na vitusarasarana hin rani atu mo vele atuvano Opae, ale kama mai vara kama lotua.” \p \v 3 Supe Herod mara mo rongo nora retiusia sei, enia tolu na tamlohi tari na lolon Jerusalem r̃omira la kaka matana. \v 4 Mo tovi na matavuhi matea nona moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu nona tamlohi, ale mo usia isara mara, “Sava jara natu, nor̃a Kr̃isto i pa vora hinia?” \p \v 5 La r̃aramia lara, “Na vanuan Bethlehem na lolon Judea, matan pr̃ovet tuai matea mo ulia sohen harihi mara, \q1 \v 6 ‘Bethlehem sei na jara tavera atu Judah, engko ko aulu ko jeu la haratu la lo aulu Judah. \q1 Tamlohi aulu matea i pa tai isam i pa tavui sipsip mata i kilau na noku tamlohi Israel.’” \rq Mic 5.2\rq* \p \v 7 Moiso, Herod mo mele tovi r̃or̃oi na matavuhi matea peresi la tamlohi lelevosahi atu, matan vara i levosahi na rani tataholo la hite vitusarasara atu mo lo pala hinia. \v 8 Moiso Herod mo r̃ulera la vano Bethlehem, ale mo verea mara, “Ha vano, ha ale mamahuni natirihi atu, ale vara ka hitea, ha mai ha vereau hinia, ale enau sohena a pa vano a lotua.” \p \v 9 La tamlohi lelevosahi atu la rongo la reti atu non supe moiso la turu la vano. Ale, la mele hite pa vitusarasara atu la lo hitea Opae, mo tiromara mo vano tataholo hin jara atu natirihi atu mo lo toho ea. \v 10 La tamlohi lelevosahi atu lara la hite vitusarasara atu, la avulahi la uloulo tavera matana. \v 11 Lara la unu hin ima atu la hite natirihi atu mo lo toho hinia peresi tinana Mary. La popovitoho isana, ale la lotua. La roi na nora tavtav, ale la sile na nora otori mata gold peresi la hasori r̃uhu atu frankincense peresi na myrrh isana. \v 12 Pani God mo retir̃oar̃oahai isan la tamlohi lelevosahi atu na mavuho matea vara la sopo mele hilu la vano isan Herod. Ale la mule na jarara na malele tinapua. \fig — la sile na otori isana —|alt="three kings" src="lb00295b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 2.12" \fig* \s1 La Rovo La Sivo Egypt \p \v 13 La tamlohi lelevosahi atu lara la mule, vahatea purongo, angelo non Moli God matea mo pala isan Joseph na mavuho matea, mo verea mara, “O turu! O lavi natirihi sei peresi tinana ha rovo ha sivo Egypt matan nakerihi Herod i pa ale natirihi sei vara i vilimateia. Ha lo toho atu Egypt i tikeli rani atu a pa mele vere kamim hinia vara ha er̃i mele hilu.” \v 14 Vahatea purongo, Joseph mo turu mo lavi natirihi atu peresi tinana la malue la sivo Egypt hin vutepongi atu, \v 15 moiso, Joseph mo lo toho Egypt mo tikeli na rani Herod mo mate. Hinau nike, mo masese sohena usuri na sava pr̃ovet la verea tuai moiso lara Moli God mo verea mara, ‘Na tovi nar̃ihi natuku Egypt’. \rq Hos 11.1\rq* \s1 Herod Mo Lolokoru \p \v 16 Moiso, Herod mara mo hitevosahia vara la tamlohi lelevosahi atu la halua, ale mo lolokoru patuna, ale mo sile na retileu matea vara nona tamlohi vuro la vilimatei na pipi lamane tari sei taunira mo rua teni taunira mo sivo atano na lolon Bethlehem peresi na jara la toho r̃alihia, Herod mo vaia usuri rani atu la tamlohi lelevosahi atu la verea. \v 17 Moiso, sava hinau pr̃ovet Jeremiah mo verea mo masese sohen harihi mara, \q1 \v 18 ‘Na jara atu Ramah, \q2 tamlohi la lo tangi, \q1 ale la tangtangi tavera, \q2 Rachel mo lo tangisi na natuna, \q1 ale mo r̃ohu vara tea i nanau isana \q2 matan natuna la mate.’ \rq Jer 31.15\rq* \s1 La Mele Hilu La Sinai Israel \p \v 19 Pani na rani Herod mo mate, Joseph mo pa lo toho Egypt, ale hin rani atu, angelo matea non Moli God mo pala isana na mavuho matea, \v 20 angelo atu mo verea mara, “O turu! O lavi natirihi sei peresi tinana ha sahe Israel, matan la haratu sei la lo vaihitea vara la vilimatei natirihi sei la pete mate moiso.” \v 21 Ale Joseph mo lavi natirihi atu peresi tinana la sahe Israel. \v 22 Pani mara mo rongoa vara nake natun Herod, Archelaus mo lo tauri na suiha na lolon Judea, mo matahu vara i vano atu, ale mo mele lavi na retir̃oar̃oahai na nona mavuho tinapua matea vara i sahe Galilee. \v 23 Mo vano na taon tavera matea la tovia Nazareth, ale la tohoa atu vara sava pr̃ovet la verea tuai matan Kr̃isto i pa masese lara, ‘La pa tovia vara mara Nazareth’. \c 3 \s1 John Tamlohi Paptijo \r (Mk 1.1–8; Lk 3.1–18; Jn 1.19–28) \p \v 1 Hin rani atu John tamlohi paptijo mo pala mo tapulo retivujavujangi na jara hasetoho matan Judea. \v 2 Mo verea mara, “Ha posi na nomim hehe matan i pa sopo tuai suiha atu non God mo lo supe hinia i pa pala.” \v 3 Matan enia haratu sei pr̃ovet Isaiah mo lo retireti hinia tuai sei mara, \q1 ‘Na jara hasetoho leona mo lo ulo mara: \q2 Ha tatamahuni na malele na mapumim matan Moli God i pa hahau hinia.’ \rq Isa 40.3\rq* \p \v 4 Ale rurun John la vaia na vulu camel, mo otioti na huri buluk; hana hinau enia hatpoha peresi na wai tau sugabag sei mo meji. \v 5 Hin rani atu la haratu la lo toho Jerusalem peresi na jara tari Judea, ale na jara r̃alihi na wai Jordan la lo vano vara la hitea, \v 6 ale la taviti na nora hehe isana moiso John mo paptijo hinira na wai Jordan. \p \v 7 Pani John mara mo hitea vara Pharisee peresi na Sadducee matuvana la lo mai mata la paptijo, mo verea isara mara, \p “Kamim mata sasati! Hare mo retir̃oar̃oahai kamim vara ha rovo na aria tavera non God? \v 8 Ha vai na nomim vavahinau i vujangia vara ka posi varar̃uhu na nomim hehe. \v 9 Ha sopo r̃omaulu vara, ‘Kamam kama juri matan tamamam Abraham!’ matan na verea isamim, God i er̃i posi la vatu nike, la mai natun Abraham! \v 10 Matan nakerihi, God mo lo tauri na rita matea moiso vara i tai na wari pahai. Vipahai tari atu la sopo vua r̃uhu, i pa taijovira, ale i pa pulahira na lolo hapu. \p \v 11 Enau na lo paptijo hin la haratu la posi mata nora hehe na wai, pani i pa sopo tuai tamlohi matea i pa mai mo aulu jea hiniau, ale enau na sopo tataholo vara a uli nar̃ihi na asi eve palona. Enia i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu peresi na hapu. \fig — nona foko tavera i pa vasahi —|alt="sifting wheat" src="hk00097b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mt 3.12" \fig* \v 12 Mo lo tauri na nona foko tavera na limana, ale i pa vasahi na nona jara ase na piri wit, ale i pa takonahi piri wit atu na nona pea, pani i pa suli na pahapaha piri wit na hapu sei tea i sopo er̃i vunia hin te rani.” \s1 John Mo Paptijo Hin Iesu \r (Mk 1.9–11; Lk 3.21–22) \p \v 13 Moiso Iesu mo tai Galilee mo vano na wai Jordan vara John i paptijo hinia. \v 14 Pani John mo vaihitea vara i horoa. Mo verea mara, “Mata sava ko mai isaku mata paptijo? Mo mele tataholo vara engko o paptijo hiniau!” \p \v 15 Iesu mo r̃aramia mara, “Nake mo tataholo vara o tinar̃ihia i vano sohena, matan vara r̃a er̃i vai vevuhi na malele hinau tari i tataholo la masese.” \p \v 16 Ale Iesu mara mo paptijo, mo lo maraha na wai, ale vahatea purongo tuka mo roi, moiso mo hite Tanumen God mo Tapu mo sinai atano mo tau isana sohena vomahe matea. \v 17 Ale vahatea leo matea mo reti na tuka mo verea mara, “Harihi enia Natuku, na opoia mo tavera, ale na avulahi tavera hinia.” \c 4 \s1 Tiapolo Mo Vaihite Iesu \r (Mk 1.12–13; Lk 4.1–13) \p \v 1 Moiso, Tanume Tapu mo tiroman Iesu mo vano na jara hasetoho vara Tiapolo i vaihitea. \v 2 Ale Iesu mo tapuhoro na hanhani mata rani mo ngavulu vati \rq (40)\rq* peresi na pongi mo ngavulu vati, \rq (40)\rq* moiso mo mate hana. \v 3 Tiapolo mo mai isan Iesu matan vara i vaihitea, ale mo verea mara, “Vara engko Natun God, o vere la vatu sei la mai pereti.” \v 4 Pani Iesu mo r̃aramia mara, “Na Retiulia, God mo verea mara, \q1 ‘Tamlohi i sopo er̃i mauri na pereti purongo, pani na reti tari God mo verea.’” \rq Deut 8.3\rq* \p \v 5 Moiso Tiapolo mo lavia mo sahe na taon tapu tavera sei Jerusalem, mo taua mo turu aulu na pingopingo Temple ea, \v 6 ale mo verea isana mara, “Vara engko Natun God o kue, matan na Retiulia God mo verea mara, \q1 ‘Mo retileu isana nona angelo matam, \q2 matan vara la pa tauriho na limara, \q1 ale o pa sopo er̃i vujahi na palom hin te vatu.’” \rq Psa 91.11–12\rq* \p \v 7 Iesu mo r̃aramia mara, “La mele ulia na Retiulia God mo verea mara, \q1 ‘O sopo vaihite nom Moli God.’” \q1 \rq Deut 6.16\rq* \p \v 8 Ale Tiapolo mo mele lavi Iesu mo sahe aulu na vutivuti matea mo aulu jea, ale mo vujangia na jara tari na varama supe la lo tauri na suiha hinira peresi na nora tavtav tavera sei tamlohi la lo hasohasora matara. \v 9 Tiapolo mo verea isana mara, “Vara o popovitoho isaku, ale o lotuau a pa sileho hin la hinau tari sei.” \p \v 10 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “Setan, o vano! Matan na Retiulia God mo verea mara, \q1 ‘O pa lotu nom Moli God, \q2 ale o volitusi isana hasena purongo!’” \rq Deut 6.13\rq* \p \v 11 Moiso, Tiapolo mo tinar̃ihi Iesu, ale vahatea purongo, angelo hai la mai isana Iesu la tuenia. \fig — mo taua mo turu aulu na pingopingo Temple —|alt="Satan tests" src="DN00405b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Mt 4.5" \fig* \s1 Iesu Mo Tapulo Vavahinau \r (Mk 1.14–15; Lk 4.14–15) \p \v 12 Nake Iesu mara mo rongoa vara la tau John na ima r̃ilangi, mo mele hilu mo vano Galilee. \v 13 Ale mo tinar̃ihi Nazareth mo vano mo lo toho Capernaum mariviti na tasi atu, na lolo jara matan Zebulun enia Naphtali, \v 14 matan vara retimangovi non pr̃ovet Isaiah sei mara, \q1 \v 15 ‘La haratu na jara Zebulun enia Naphtali, peresi la haratu na tavalun tasi atu, \q1 peresi la haratu telesivo na wai Jordan, peresi Galilee jara tamlohi r̃or̃oha la lo toho ea, \q1 \v 16 la tamlohi atu la lo toho hin r̃or̃oha tavera atu la hite na malarani tavera atu, \q1 ale merana mo sasarami la haratu \q2 la lo toho na jara r̃or̃oha mata mateia.’ \rq Isa 9.1–2\rq* \p \v 17 Hin rani atu Iesu mo tapulo vara i retivujavujangi mo verea mara, “Ha posi na nomim hehe matan i pa sopo tuai, suiha atu non God sei mo supe hinia i pa pala.” \s1 Iesu Mo Vir̃oni Na Nona Tamlohi \r (Mk 1.16–20; Lk 5.1–11) \p \v 18 Iesu mo lo hahau na pahisa tasin Galilee, mo hite na vorai mo rua Simon la tovia Peter enia tasina Andrew la lo tara na tasi atu matan enira tamlohi aleale maji. \p \v 19 Ale Iesu mo verea mara, “Ha mai ha usuriau a pa vai kamim ha mai tamlohi aleale tamlohi.” \v 20 Vahatea la tau na nora tara, ale la usuria. \p \v 21 Iesu mo mele vano makomo, mo hite na vorai mo rua, James enia John, natun Zebedee. La lo toho na boti matea peresi tamara Zebedee. La lo tulai na nora tara, ale Iesu mo tovira vara la usuria. \v 22 Vahatea la tinar̃ihi tamara na boti, ale la usuri Iesu. \s1 Vavahinau Non Iesu Galilee \r (Lk 6.17–19) \p \v 23 Iesu mo vano r̃alihi na jara Galilee mo lo vujangi na ima lotu nona Jew, mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia isara. Iesu mo vai na tamlohi rojo peresi la haratu la majuejue mata rojoa la mele r̃uhu. \v 24 Sorasoran Iesu mo vano na jara tari Syria. Tamlohi la lavi la haratu la rojo na rojoa matuvana la lo rongohaji na epera, hai la lo lavi na rani r̃ilangi matan tanume sasati mo lo toho hinira, hai la rave, hai la papao, Iesu mo vai mamahuni na nora rojoa tari. \v 25 Vao tavera la tai Galilee, Decapolis, Jerusalem, Judea, ale na tavalu wai Jordan mo vano, la lo usuria. \c 5 \s1 Iesu Mo Vujangi Aulu Na Vutivuti Matea \r (Lk 6.20–23) \p \v 1 Matan Iesu mo hite na vao tamlohi la lo takonahi hin jara atu, ale mo sahe na vutivuti atu, ale mara mo sakele ea, nona tamlohi usuri la mai isana. \v 2 Moiso mo tapulo retireti mo vujangira mo verea mara, \q1 \v 3 “Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 la lo kilau isan God hasena \q2 mata hinau tari, matan mauri atu God mo supe hinia i pa nora. \q1 \v 4 Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 la lo tangtangi matan God \q2 i pa nanaura. \rq Isa 61.2\rq* \q1 \v 5 Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 la lo r̃omatano matan God \q2 i pa sile na varama isara. \rq Psa 37.11\rq* \q1 \v 6 Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 la lo marohati, ale la lo mar̃ohu \q2 vara la vai na masalon God, \q2 matan enia i pa tuenira \q2 la vai na masalona, \q2 enira la pa masu. \rq Isa 55.1–2\rq* \q1 \v 7 Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 la lo r̃omopoi na tinapua \q2 matan God i pa r̃omopoira. \q1 \v 8 Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 mapura la vokevoke \q2 matan la pa hite God. \rq Psa 24.3–4\rq* \q1 \v 9 Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 la lo tueni na tamlohi \q2 vara la sari tamata \q2 matan God i pa tovira natuna. \q1 \v 10 Avulahi r̃uhu isan la haratu \q2 tamlohi la lo tipahira \q2 mata nora posposi tataholo, \q2 matan mauri atu \q2 God mo aulu hinia i pa nora. \rq 1Pe 3.14\rq* \q1 \v 11 Avulahi r̃uhu isamim \q2 vara tamlohi la kali kamim \q2 teni vara la tipahi kamim \q2 teni la vere na retisasati \q2 tinatinapua hin kamim \q2 na retihaluhalu matan \q2 kamim noku tamlohi. \rq 1Pe 4.14 \rq* \q1 \v 12 Ha uloulo, ha avulahi tavera \q2 matan nomim otori na tuka \q2 mo tavera mo sohena pr̃ovet tuai sei tiroma tamlohi la lo tipahira. \q2 \rq 2 Chron 36.16; Acts 7.52\rq* \s1 Solo Peresi Na Malarani \r (Mk 9.50; Lk 14.34–35) \p \v 13 Kamim ka sohena solo mata varama, pani vara mejina i tihai i pa mele lavi na mejina sohena sava? I pa sopo mele r̃uhu matan te hinau, ale la pa pulahi nar̃ihia, ale tamlohi la pa hahau hinia. \v 14 Kamim ka sohena malarani mata varama. Vara te taon tavera i lo toho aulu na vutivuti i pa sopo er̃i luhu. \v 15 Ale tamlohi la sopo tauhoro na lamu hin te tanga, pani la kehohia aulu vara i sile na merana isana tamlohi tari na lolo ima. \v 16 Ale sohen haratu, ha vai na maurimim i memera i r̃uhu matan vara tamlohi la pa hite na nomim vavahinau r̃uhu ka lo vaira, ale la pa tahe aulu na hijan Tamamim na tuka. \s1 Vujangi Mata Leu \p \v 17 Ha sopo r̃omr̃omia vara na mai vara a lavi nar̃ihi na leu teni sava pr̃ovet la verea. Na sopo mai vara a lavi nar̃ihira, pani vara hinau tari la pa masese hinira. \v 18 Varar̃uhu na vere kamim hinia, i pa sopo te sope maki teni te reti hatea i er̃i tihai na Leu non God vavano hinau tari hinia la masese tiroma moiso tuka peresi na varama la pa tihai. \v 19 Vara tea mo tope te retileu rihirihi matea na leu, ale mo lo vujangi na tinapua vara la vaia sohena, tamlohi atu i pa toho atano jea hin mauri atu God mo aulu hinia na tuka, pani vara tea mo lo oloolo na leu, ale mo lo vujangi na tinapua vara la oloolo na leu, tamlohi atu i pa lavi na hija aulu hin mauri atu God mo aulu hinia. \p \v 20 Na vere kamim hinia, vara nomim posposi mo sopo tataholo varar̃uhu, i jue na posposi tataholo halu nona Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, ha pa sopo er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia. \s1 Vujangi Mata Lolokoru \p \v 21 Ka rongo na sava la verea isana tamlohi tuai lara, ‘Ha sopo vilimatei na tamlohi. Vara tea mo vilimatei te tamlohi i pa turu na aria.’ \rq Exo 20.13; Deut 5.17\rq* \p \v 22 Pani na verea isamim, vara ka lolokoru peresi na voraimim matea, ka levosahia moiso vara ha pa turu na aria, ale vara ha kali te voraimim hatea, ka levosahia moiso vara ha pa turu na court tavera nona Jew, ale vara ha vere na voraimim matea vara mo r̃ommate, ka levosahia moiso vara ha pa vano hin hapu atu na moruhapu. \p \v 23 Ale matana, vara ka lo lavi na nomim silesilea vara ha pa taua na votavota mata malamalai, ale vara ka r̃omr̃omia vara voraimim matea mo lolokoru hin kamim matan ka vai te hinau matea, \v 24 ale ha tau na nomim silesilea atu na votavota mata malamalai, ale ha vano ha vai na tamata peresia tiroma, moiso ha pa mele mai vara ha sohai na nomim silesilea. \v 25 Vara nomim meresahi mo opoia vara i tau kamim na court ha vaia i mai tapalamim matea vila na malele ka lo vano na court. Vara i vono i pa vai kamim ha vano na lima tamlohi aria, ale i pa tau kamim na lima tamlohi mata ima r̃ilangi, ale i pa tau kamim na ima r̃ilangi. \v 26 Varar̃uhu, na vere kamim hinia, ha pa sopo er̃i malue hin ima r̃ilangi atu i tikeli na rani ha voli vevuhi na nomim ave ka vaira. \fig — Iesu mo vujangira —|alt="beatitudes" src="hk00297b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mt 5.26" \fig* \s1 Vujangi Mata Lahi \p \v 27 Ka rongo na sava la verea moiso lara, ‘O sopo juruvi peresi te har̃ai mo sopo naroum’. \rq Exo 20.14; Deut 5.18\rq* \p \v 28 Pani na vere kamim hinia, vara tea mo kilau na har̃ai matea ale mo r̃omusuri hinia, mapuna mo pete vaivaileu peresia moiso. \v 29 Vara matua matam mo hite te hinau mo vaiho ko opoia vara o vai na hehe, o julai nar̃ihia o pulahia. I pa mele r̃uhu jea vara te tavalu epem hatelete purongo i tihai hin haratu vara enira mo isoiso la pulahira na moruhapu. \v 30 Vara marau limam mo vaiho ko opoia vara o vai na hehe, o tai rotoa o pulahia. I pa mele r̃uhu jea vara te tavalu epem hatelete purongo i tihai hin haratu vara enira mo isoiso la pulahira na moruhapu. \s1 Vujangi Mata R̃ohu Na Naroum \r (Mt 19.9; Mk 10.11–12; Lk 16.18) \p \v 31 La ulia moiso vara tea mo opoia vara i r̃ohu hin narouna i pa er̃i sile na certificate matea mata i r̃ohu purongo hinia. \v 32 Pani enau na lo vere kamim hinia, vara mo sopo tataholo vara tea i r̃ohu hin narouna matan te hinau, pani vara narouna mo vai na posposi viriu peresi na tamlohi tinapua, ale vara te tamlohi tinapua i lahi peresi na har̃ai sohen haratu, tamlohi atu mo vaivaileu peresia. \s1 Vujangi Mata Retitauhi \p \v 33 Ka rongoa la verea isana pir̃a tuai lara, ‘O sopo tope na nom retitauhi, ale o pa turu na nom retitauhi ko vaia na hijan Moli’. \rq Num 30.2\rq* \p \v 34 Pani enau na vere kamim hinia vara ha sopo vere na nomim retitauhi na hijan tuka matan tuka enia jara sakele mata suiha non God, \v 35 ha sopo vere na nomim retitauhi na hijan varama matan varama enia jara palon God. Ha sopo vere na nomim retitauhi na hijan Jerusalem, matan haratu enia taon tavera non supe tavera atu. \v 36 Ale ha sopo vere na nomim retitauhi na patumim matan ha sopo er̃i vai te vulu hatea i lulu teni i viriha. \v 37 Vara ha vere na nomim retitauhi ha verea purongo vara ‘io!’ teni ‘mo vono!’ Ha sopo mele vere te hinau i aulu hin haratu matan hinau tinapua mo tai isan Tiapolo. \s1 Vujangi Mata Kelekele \r (Lk 6.29–30) \p \v 38 Ka rongoa la verea tuai moiso lara, ‘Mata matea mata mata matea’ ale ‘Hur̃u matea mata hur̃u matea’. \rq Exo 21.24; Lev 21.24 \rq* \p \v 39 Pani nake enau na lo vere kamim hinia vara ha sopo kele haratu mo komo kamim. Vara tea i vojai na tavalu esem o majinga hinia vara i mele vojai na tavalu esem tinapua. \v 40 Vara tea mo reveho ko vano na court matan vara o sile na nom ruru isana, o silea peresi na nom ruru mata hamariri. \v 41 Vara te tamlohi vuro mo lo ngurunguru hiniho vara o sapele na nona tanga mata kilometre matea, o sapelea mata kilometre i rua. \v 42 Vara tea i usiho matan te nona opoia o silea, ale o sopo r̃ohu vara tea mo opoi te nom hinau tako. \s1 Opoi Nom Meresahi \r (Lk 6.27–28, 32–36) \p \v 43 Ka rongoa la verea moiso lara, ‘O opoi na tahisam!’ Ale lara, ‘O r̃ohu na nom meresahi!’ \rq Lev 19.18\rq* \p \v 44 Pani enau na lo vere kamim hinia vara, ha opoi na nomim meresahi, ale ha usiusi matan la haratu la lo tipahi kamim, \v 45 matan vara ha pa vai na vavahinau non la haratu la natun Tama varar̃uhu na tuka, matan enia mo vai na alo mo mera isana tamlohi r̃uhu peresi na tamlohi sasati, ale mo sile na usa isana tamlohi tataholo peresi na tamlohi lejileji. \v 46 Matan vara ha lo opoi la haratu purongo sei la lo opoi kamim, ha pa sopo lavi na nomim otori isan God, ale la haratu la lo lavi na mania mata takis la lo opoi na tapalara purongo, ale ka hitea, la pa sopo lavi te volira matana. \v 47 Ale vara ha lo retioloolo isana tapalamim purongo, ka sopo vai te hinau r̃uhu i jeu na tamlohi r̃or̃oha matan enira la lo retioloolo isana tapalara purongo sohemim. \v 48 Ale matana, na lo verea vara tarea ha pa vai na hina tataholo sohen Tamamim na tuka mo tataholo r̃uhu.” \c 6 \s1 Vujangi Mata Tueni \p Ale Iesu mo mele verea mara, \p \v 1 “Vara ka vai na hina r̃uhu na naho tamlohi, ha sopo vaia matan vara tamlohi la pa hasohaso kamim matana, matan vara ha vaia sohena, Tamamim na tuka i pa sopo sile na otori isamim. \p \v 2 Vara ka silesile isana tamlohi tilavono, ha sopo tiv na tavue matana. Hinau atu tamlohi tapnetano la lo opoia mo tavera vara la lo vaia na naho tamlohi na ima lotu, ale na jingoima vara la pa hasohasora matana. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso. \v 3 Ale vara ha sile te hinau isana tilavono, ha sopo vaia vara tinapua i levosahia, \v 4 matan vara sava ka silea na jara luhu, Tamamim mo lo hite na sava ka lo vaia na jara luhu, ale enia i pa sile na otori isamim matana. \s1 Vujangi Mata Usiusi \r (Lk 11.2–4) \p \v 5 Vara ka usiusi, ha sopo usiusi sohena tapnetano la lo vaia na ima lotu teni na jingoima vara tamlohi la pa hasohasora matana. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso. \v 6 Pani engko vara ko usiusi o sivo na lolo ima o pelati na matarua, ale o usiusi isan Tamam tea i sopo hiteho. Tamam mo lo hite na sava ko lo vaia hin jara luhu atu, moiso o pa lavi na nom otori matana. \p \v 7 Ale vara ha usiusi ha sopo verevere vono sohena tamlohi r̃or̃oha. La lo r̃omr̃omia vara nora god la pa r̃aramira matan nora reti mo matuvana. \v 8 Matan haratu, ha sopo sohera matan Tamamim mo pete levosahi na nomim opoia moiso ka pa usia isana. \v 9 Ale ha usiusi sohen harihi: \q1 God Tamamam na tuka, \q2 kama opoia vara tamlohi tari \q1 la sile na oloolo tavera isam \q2 mata engko ko tapu, \q1 \v 10 kama opoia vara nom \q2 suiha aulu mata supe i pala, \q1 o vai na masalom na varama \q2 i tataholo sohen ko lo vaia na tuka, \q1 \v 11 o sile kamam na hanhani \q2 matan nohorihi, \q1 \v 12 o r̃omi kamam \q2 mata nomam hehe, \q1 sohen kama lo r̃omi \q2 na hehe nona tamlohi tinapua, \q1 \v 13 o lavi nar̃ihi kamam na vaihite, \q2 o juri kamam hin Tiapolo. \p \v 14 Matan vara ha r̃omi na tinapua na nora hehe la vaia isamim, Tamamim na tuka i pa r̃omi kamim mata nomim hehe. \v 15 Pani vara ha sopo r̃omi na tinapua, Tamamim i pa sopo r̃omi na nomim hehe. \s1 Tapuhoro Na Hanhani Mata Usiusi \p \v 16 Na rani vara ka tapuhoro na hanhani ha sopo vai na nahomim la rara sohena tapnetano la lo vaia. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso. \v 17 Pani vara ko tapuhoro na hanhani, o hoje na nahom, o paspasi na patum hin te makomo wel, \v 18 matan vara tinapua la pa sopo levosahia vara ko tapuhoro na hanhani mata usiusi, pani matan vara haratu mo sopo tea i er̃i hitea enia Tamam sei, enia hasena i pa hite na sava ko lo vaia na jara luhu, moiso i pa sile na nom otori matana. \fig — tamlohi tavtav matea —|alt="riches on earth" src="hk00172b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 6.18" \fig* \s1 Tavtav Na Tuka \r (Lk 12.33–34) \p \v 19 Ha sopo takonahi na tavtav na varama, matan pepe peresi r̃aeha la pa komora, ale tamlohi vavanaho la pa kauti na ima la unu vara la vanahora. \v 20 Pani ha takonahi na nomim tavtav aulu na tuka matan pepe peresi na r̃aeha la pa sopo er̃i komora, ale tamlohi vavanaho la pa sopo unu la vanahora, \v 21 matan mapum i pa lo toho tarea na jara nom tavtav mo lo toho ea. \s1 Malarani \r (Lk 11.34–36) \p \v 22 Matam enia mo sohena glas niro matea mata epem. Vara matam mo niro mo r̃uhu, memera i pa mar̃ivisi na epem. \v 23 Pani vara matam mo sovsoha, epem tari la pa r̃or̃oha. Vara malarani na lolom mo sopo malarani, pani mo r̃or̃oha, r̃or̃oha atu i pa tavera jea. \s1 Mania \r (Lk 16.13) \p \v 24 Mo sopo tea i er̃i volitusi varar̃uhu isana tamlohi tavera tinapua i rua. I pa opoi matea i jeu haratu matea, teni i pa oloolo hin matea i jeu haratu matea. Ha pa sopo er̃i volitusi isan God na tavalu limam matea, ale na tavaluna tinapua ha volitusi isana mania! \f + \fr 6:24 \ft Matam nike enia mapum, vara mapum mo hehe o pa opoi na hinau mata r̃or̃oha, ale hina r̃or̃oha la pa taurilati na maurim tari. \f* \s1 R̃omkaka \r (Lk 12.22–31) \p \v 25 Na vere kamim hinia vara ha sopo r̃omkaka mata maurimim, ha sopo r̃omkaka vara sava ha pa hania, teni ha pa inu te sava, teni ha pa rua na sava. Sohena sava mauri mo sopo jeu na hanhani, ale epemim mo sopo jeu na ruru? \v 26 Ha to kilau sahe na maji avuavu na masapa! La sopo lalavo teni la vu na asitauni. La sopo takonahi na piri na ima piri, pani Tamamim na tuka mo lo kilaura. Sohena sava ka r̃om vara ka sopo r̃uhu jea i jeu na maji avuavu? \v 27 R̃omkaka, i er̃i vai kamim ha mauri i mele peravu? \p \v 28 Mo sopo r̃uhu vara ha lo r̃omkaka mata nomim ruru. Ha kilau vano sohena sava pa vira jala la lo ulua. La sopo voko vara lakolako na epera. \v 29 Pani na verea isamim vara supe Solomon peresi na nona tavtav tari peresi na nona ruru r̃uhu mo lo rura, la sopo r̃uhu sohen te vonara hatea. \v 30 Vara God mo vai na hinau la ulua hasera na jara tavera la r̃uhu jea mata makomo rani purongo, pani pavuho la mate, ale la pulahira na hapu, pani ha lo levosahia, God i pa kilau mamahuni kamim i mele r̃uhu jea i jeu la vira jala sei. Mata sava nomim rasua mo rihirihi purongo? \p \v 31 Ha sopo r̃omkaka vara, ‘r̃a pa hani te sava hinau?’ teni ‘r̃a pa inu na sava?’ teni ‘r̃a pa ru te sava?’ \v 32 Haratu sei la tamlohi r̃or̃oha la lo r̃omkaka matan la hinau tari sei. Tamamim na tuka mo levosahi na hinau tari ka opoira. \v 33 Pani ha ale mauri atu God mo aulu hinia tiroma peresi na nona posposi tataholo, ale hinau tari sei la pa nomim. \p \v 34 Ha sopo r̃omkaka matan pavuho, matan pavuho i pa hasena kilaua. Ale rani hatehateahi la pa lavi na nora hina r̃ilangi hasera. \c 7 \s1 Ha Sopo Ari Na Tinapua \r (Lk 6.37–38, 41–42) \p \v 1 Ha sopo ari na tinapua matan vara God i pa sopo ari kamim. \v 2 Na sava malele ka lo ari na tinapua hinia, la pa ari kamim hinia sohena, vara nomim aria mo puhoni isana tinapua, God i pa vaia sohena isamim. \v 3 Ko er̃i hitevosahi na utauta rihirihi na matan voraim, pani mata sava ko sopo er̃i hitevosahi na masunga vipahai na matam? \v 4 Teni o pa er̃i verea isan voraim sohena sava vara, ‘Tapala o tinar̃ihiau a lavi nar̃ihi na utauta rihirihi matea na matam!’ pani ko sopo hitevosahi na masunga vipahai na matam hasem? \v 5 Engko tapnetano, o lavi nar̃ihi na masunga vipahai na matam hasem tiroma, matan vara o pa er̃i kilau i r̃uhu vara o lavi nar̃ihi na utauta rihirihi na matan voraim. \p \v 6 Ha sopo sile na hina tapu non God isana viriu, matan enira la pa posi la hatisatihiho, ale ha sopo sile na nomim hur̃utavila isana poi, matan la pa lo varasihira purongo. \s1 Usia, Alea, R̃erengi \r (Lk 11.9–13) \p \v 7 Ha usia, ale la pa silea isamim, ha alea, ale ha pa vileia, ha r̃erengi, ale pelati i pa roi isamim. \v 8 Haratu la usia la pa lavia, haratu la alea la pa vileia, ale la haratu la lo r̃erengi, pelati i pa roi isara. \v 9 Teni te vonamim i pa er̃i sile na vatu isan natuna vara mo usia na pereti? \v 10 Teni te vonamim i pa er̃i sile na mata isan natuna vara mo usia na maji tasi? \v 11 Vara kamim tamlohi hehe ka levosahi na sava otori sei mo r̃uhu vara ha pa silea isana natumim, ka levosahia moiso vara posin Tamamim na tuka mo jeu na posposi tamlohi, ale i pa sile na otori r̃uhu isan la haratu la usia. \s1 Leu Mata Opoia \p \v 12 Ale matana, ha vaia isana tinapua sohena ka opoia vara la vaia isamim matan harihi mo mar̃ivisi na Leu non God peresi na reti nona pr̃ovet tuai. \s1 Malele Mo Rua \r (Lk 13.24) \p \v 13 Ha unu na matarua rihirihi, matan vao tavera la lo unu na matarua tavera, ale la lo usuri na malele mo tavera sei mo lo vano na talai non God, ale i pa komora. \v 14 Pani matarua atu mata unu na malele mata mauri mo rihirihi, malelena mo r̃ilangi, ale tupu visalete purongo la vileia. \s1 Pr̃ovet Haluhalu \r (Lk 6.43–45) \p \v 15 Ha lo kilau mata pr̃ovet haluhalu! La pa mai sohena tamlohi tuetueni, pani na lolora la sohen viriu varavarahati matan la pa komo na nomim rasua. \v 16 Ha pa er̃i hitevosahira na nora vavahinau. Ha sopo er̃i vu na vua grape na talu kaulu teni vua fig na asi matemate. \v 17 Hin malele atu pahai r̃uhu tari la pa sile na vua r̃uhu, pani pahai sati i pa sile na vua sasati. \v 18 Pahai r̃uhu i sopo er̃i sile na vua sasati, ale pahai sati i sopo er̃i sile na vua r̃uhu. \v 19 Pahai tari sei la sile vua sasati la pa taijovira, ale la pulahira na hapu. \v 20 Ha pa er̃i hitevosahi na pr̃ovet haluhalu na nora vavahinau. \s1 Retir̃oar̃oahai Matea \r (Lk 13.26–27) \p \v 21 Mo sopo tamlohi tari sei la lo toviau lara, ‘Moli! Moli!’ la pa lavi mauri atu God mo aulu hinia, pani la haratu purongo sei la lo oloolo hin Tamaku na tuka la pa unu hinia. \v 22 Na rani mata aria, tamlohi matuvana la pa toviau vara, ‘Moli! Moli!’ La pa verea lara, ‘Kama lo retivujavujangi na hijam, ale na hijam kama lo titiu na tanume sasati, ale kama lo vai na hina mar̃urahi matuvana hinia.’ \v 23 Pani a pa verea isara vara, ‘Kamim, ka sopo noku tamlohi! Ha malue, kamim ka tamlohi tope na leu!’ \fig — ima mo rua —|alt="builders" src="DN00468b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Mt 7.24–27" \fig* \s1 Ima Mo Rua \r (Lk 6.47–49) \p \v 24 Ale vara tea mo rongo na noku reti, ale mo vaira, mo sohena tamlohi lelevosahi matea sei mo voro na imana na vatu. \v 25 Tavara mo jovi, ale wai mo tavei mo mai peresi na langi r̃ilangi la vili ima atu, pani mo sopo jovi matan mo voroa na vatu. \v 26 Ale vara tea mo rongo na noku reti, pani mo sopo vaira, mo sohena tamlohi rongorongo vono matea sei mo voro na imana na oneone. \v 27 Tavara mo jovi, ale wai mo tavei mo mai peresi na langi r̃ilangi la vili ima atu, ale ima atu mo jovi mo maroe.” \p \v 28 Hin rani atu Iesu mo vere harihi mo isoiso, vao atu la mar̃urahi tavera na nona vujangi, \v 29 matan mo vujangira sohena tamlohi aulu matea, mo sopo sohena nora tamlohi vujangi mata leu. \c 8 \s1 Tamlohi Lepros Matea \r (Mk 1.40–45; Lk 5.12–16) \p \v 1 Hin rani atu Iesu mo lo sevuti na vutivuti atu, vao tavera jea la lo usuria. \v 2 Ale hin rani atu tamlohi lepros matea mo mai mo papaohi isana mo verea mara, “Moli, vara o opoia, o er̃i vaiau a vokevoke na noku rojoa.” \p \v 3 Iesu mo sohai na limana moiso mo tikelia, ale mo verea mara, “Enau na opoia. O vokevoke!” Vahatea purongo lepros atu mo tihai. \v 4 Moiso Iesu mo verea isana mara, “O sopo vere hinau nike isan tea, pani o vano o hase vujangiho isana pr̃is vara ko mele r̃uhu, ale o sile na hina silesilea sohen Moses mo retileu hinia matan vara tamlohi tari la pa levosahia vara engko ko vokevoke moiso.” \fig — tamlohi lepros matea —|alt="Leper" src="dk02458.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 8.4" \fig* \s1 Rasua Hin Iesu \r (Lk 7.1–10; Jn 4.43–54) \p \v 5 Ale Iesu mo pa lo unu na vanuan Capernaum, captain mata tamlohi vuro matea mo mai isana mo usia r̃ilangi isana, \v 6 mara, “Moli, o tueniau, noku volitusi mo lo juruvi na ima, epena mo r̃ira, mo lo lavi na rani r̃ilangi tavera.” \p \v 7 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “A pa vano a vai na nona rojoa i tihai!” \p \v 8 Pani captain mata tamlohi vuro atu mo verea mara, “Moli, enau na sopo r̃uhu matan vara o unu na imaku, pani o verea purongo, ale noku volitusi i pa r̃uhu. \v 9 Matan enau sohem, na lo toho na ruhuruhu suiha aulu tinapua, ale la sileau na suiha vara a aulu na noku tamlohi vuro, vara a vere isan te hatea vara, ‘O vano!’ ale i pa vano, vara a vere isan te tinapua vara, ‘O mai!’ ale i pa mai, vara a verea isana noku volitusi vara, ‘O vai haranike!’ ale i pa vaia.” \p \v 10 Ale Iesu mara mo rongo hinau sei mo mar̃urahi tavera, ale mo posi mo verea isan vao atu la lo usuria mara, “Varar̃uhu na verea isamim vara na sopo lo tapai te rasua sohen harihi na lolon Israel. \v 11 Na verea, tamlohi matuvana na jara tari na varama la sopo Jew, la pa mai la sakele matavuhi na hanhani tavera peresi Abraham, Isaac enia Jacob hin mauri atu God mo aulu hinia. \v 12 Pani tatua tahisan Abraham la pa pulahira na r̃or̃oha tavera, la pa tangi, ale la pa nar̃nar̃or̃i na hur̃ura.” \p \v 13 Ale Iesu mo verea isan captain atu mara, “O er̃i vano na imam natu. Ale i pa masese sohen ko rasua.” Vahatea nona volitusi mo mele r̃uhu. \s1 Mo Vaitihai Na Rojoa \r (Mk 1.29–34; Lk 4.38–41) \p \v 14 Iesu mo pa lo unu na iman Peter, ale mo hite vepalihan Peter mo lo juruvi na vata mo sereia. \v 15 Mo tauri na limana, ale seserei atu mo tihai moiso har̃ai atu mo mele turu mo vai na hanhani hani Iesu. \p \v 16 Hin ravravi atu, tamlohi la lavi na tamlohi matuvana sei tanume sasati mo unu hinira la mai isan Iesu, ale mo reti purongo, ale nona reti atu mo titiu nar̃ihi na tanume sasati isara, ale mo vai na tamlohi rojo tari la r̃uhu. \v 17 Ale sava pr̃ovet Isaiah mo verea moiso mo masese sei mara: \q1 ‘Mo lavi nar̃ihi na nor̃a rojoa, ale mo vair̃a r̃a r̃uhu.’ \rq Isa 53.4\rq* \s1 Mauri Vara O Usuri Iesu \r (Lk 9.57–62) \p \v 18 Iesu mara mo hite na vao tavera atu la lo mai la lo turu porotia, ale mo verea isana nona tamlohi vara la pa usuria la vano roto na tasin Galilee. \p \v 19 La sopo lo vano tamlohi vujangi mata leu matea mo mai isana mara, “Tija, a pa usuriho na sava jara o pa vano ea!” \p \v 20 Iesu mo verea isana mara, “Viriu jala nora jara juruvi la lo toho, ale maji avuavu taura la lo toho, pani Natun Tamlohi mo sopo te jara vara i lo toho ea.” \rq Dan 7.14\rq* \p \v 21 Nona tamlohi usuri tinapua matea mara, “Tija, a pa mai, pani o tinar̃ihia vara a tavuni tamaku tako.” \p \v 22 Pani Iesu mo verea isana mara, “O usuriau! Haratu la mate la pa tavuni na nora mate!” \s1 Mo Horo Na Langi Tavera \r (Mk 4.35–41; Lk 8.22–25) \p \v 23 Ale Iesu mo pa lo vele hin boti atu, nona tamlohi usuri la usuria, \v 24 ale hin rani atu la vano, ale langi tavera matea mo jovi hin tasi atu, ale mariviti suhusuhu la lo putehi na botira natu, pani Iesu mo lo juruvi, \v 25 ale na nona tamlohi la vano isana la r̃ohaia lara, “Tija! O jurir̃a! R̃a lo pute!” \p \v 26 Pani Iesu mo verea isara mara, “Ka matahu mata sava? Nomim rasua mo rihirihi hajavua!” Ale mo turu mo reti r̃ilangi isana langi peresi tasi atu vara la tamata, ale hinau tari la tamata. \p \v 27 Ale la nona tamlohi atu la mar̃urahi tavera hinia lara, “Sava tamlohi nahai sohena, matan langi peresi na tasi sohena la oloolo hinia?” \s1 Mara Gadara Na Taptap \r (Mk 5.1–20; Lk 8.26–39) \p \v 28 Iesu mo hoso na tavalu tasi atu mariviti hin jara tavera atu Gadarene, ale hin jara atu tamlohi mo rua tanume sasati la lo toho hinira, la tai na taptap la mai isana. La tupra rua atu enira la putu, ale la lo vaisati na tamlohi, ale la vai na tamlohi la matahu matan vara la lo hahau hin jara atu. \v 29 Ale vahatea purongo, la ulo lara, “Natun God! Engko te nom sava isamam! Ko mai nakerihi matan vara o sile na talai isamam sei mo sopo lo ranina tataholo?” \p \v 30 Vao poi tavera matea mo lo toho asau makomona hinira la lo susua, \v 31 ale la tanume sasati atu la usia r̃ilangi isan Iesu lara, “Vara o tiu nar̃ihi kamam, o r̃ule kamam kama unu hin vao poi atuvano!” \fig — vao poi matea —|alt="Herd of pigs" src="Lb00028b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 8.31" \fig* \p \v 32 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano!” Moiso la malue la vano la unu hin vao poi atu, ale vahatea purongo vao poi atu la maro la solesole la jovi na pesapesa atu la pute na tasi. \v 33 Moiso tamlohi kilau na poi atu la maro la vano na taon tavera mariviti hin jara atu la vere na hinau tari la masese hin la tamlohi putu atu tanume sasati la lo toho hinira. \v 34 Ale hin rani atu tamlohi tari na nora taon tavera atu la mai vara la tapai Iesu, ale lara la hitea la usia r̃ilangi isana vara i malue na jarara. \c 9 \s1 Tamlohi Papao Matea \r (Mk 2.1–12; Lk 5.17–26) \p \v 1 Ale Iesu mo mele vele hin boti atu mo hilu mo vano roto na tasi mo hoso mariviti hin taon atu mo lo tohoa ea. \v 2 Ale hin rani atu, tamlohi hai la lavi na tamlohi papao matea na epana la mai isana, ale Iesu mara mo hitevosahi na rasua nona tapalan tamlohi papao atu, mo verea isana mara, “Natuku, r̃omim i r̃ilangi! Na r̃omiho mata nom hehe.” \p \v 3 Ale hin rani atu, tamlohi vujangi mata leu hai la lo toho atu la lo hasera r̃omr̃omia na r̃omira lara, “Tamlohi akerihi mo lo vaia sohena enia God.” \p \v 4 Pani Iesu mo levosahi na sava la tamlohi sei la lo r̃omr̃omia, ale mo verea mara, “Ka lo r̃omhehe na mapumim mata sava? \v 5 Sahara mo mele malum vara a verea isan tamlohi papao nike? ‘Enau na r̃omiho mata nom hehe!’ Teni vara a verea vara, ‘O turu! O hahau!’ \v 6 Pani matan vara ha pa levosahia vara Natun Tamlohi mo lavi na suiha vara i r̃omi na hehe nona tamlohi na varama, ha tapurongo!” Ale Iesu mo verea isan tamlohi papao atu mara, “Na vereho hinia, o turu, o viriviri na epam, ale o mule!” \p \v 7 Ale tamlohi papao atu mo turu mo mule. \v 8 Vao tamlohi atu lara la hitea, matahu mo sohonira, ale la tahe na hijan God matan enia mo sile na suiha sohen harihi isana tamlohi. \s1 Iesu Mo Tovi Matthew \r (Mk 2.13–17; Lk 5.27–32) \p \v 9 Iesu mo pa lo vano, mo hite na tamlohi matea mo lo lavi na mania mata takis mo lo sakele na jara mata voli na takis. Iesu mo verea isana mara, “Eh! O mai o usuriau!” Ale Matthew mo turu, mo usuria. \p \v 10 Hitahu Iesu peresi na nona tamlohi usuri la lo sakele la lo hanhani na iman Matthew, ale hin rani atu tamlohi mata lavi na mania mata takis peresi na tamlohi hehe tinapua matuvana sohera la lo sakele la lo hanhani peresira. \v 11 Pharisee atu lara la hitea, ale la usi na tamlohi usuri non Iesu lara, “Mata sava nomim tija mo lo hanhani matavuhi peresi la haratu la lo lavi na mania mata takis peresi la tamlohi hehe tinapua sei?” \p \v 12 Pani Iesu mara mo rongoa mo verea mara, “Haratu la sopo rojo la sopo opoi na doctor, pani la haratu la rojo la opoia. \v 13 Ha vano ha levosahi na r̃aramin Retiulia sei mo verea vara, ‘Na sopo opoi na malamalai, pani na opoia vara ha r̃omopoi na tinapua.’ Enau na sopo mai vara a tovi la haratu la tataholo moiso vara la mai noku tamlohi, pani na mai vara a tovi la haratu la hehe.” \rq Hos 6.6\rq* \s1 Tapuhoro Na Hanhani \r (Mk 2.18–22; Lk 5.33–39) \p \v 14 Na rani matea tamlohi usuri non John tamlohi paptijo la mai isan Iesu la usia lara, “Mata sava kamam peresi na Pharisee na rani matuvana kama lo tau na rani mata tapuhoro na hanhani mata usiusi, pani nom tamlohi usuri la sopo tapuhoro na hanhani mata usiusi?” \p \v 15 Iesu mo r̃aramira mara, \p “Tavtavui tamlohi i pa lahi la sopo er̃i tapuhoro na hanhani mata usiusi hin rani atu la lo toho peresia. Pani vara nona meresahi la mai la lavi nar̃ihia isara, ale hin rani atu natu la pa tapuhoro na hanhani mata usiusi. \s1 Tavalu Ruru Paro \p \v 16 Te tamlohi i sopo er̃i lavi te tavalu ruru paro hatea i silivi na ruru tuai hinia. Vara i vaia sohena, tavalu ruru paro atu i pa vaia i mar̃ari tavera i jeu haratu tiroma. \s1 Waen Paro \p \v 17 Te tamlohi i sopo er̃i titisi na waen paro i sivo na jara waen la vaia na huri nani tuai matan waen paro atu i pa sosohi i r̃ari jara waen atu, ale i pa komoa peresi waen atu matan i pa roro nar̃ihi. Waen paro mo tataholo na jara waen la vaia na huri nani paro purongo matan vara jara waen atu la vaia na huri nani peresi waen atu la pa toho i r̃uhu i tuai.” \s1 Tamlohi La Tau Na Nora Rasua Hin Iesu \r (Mk 5.21–43; Lk 8.40–56) \p \v 18 Iesu mo pa lo vere harihi, ale vahatea tamlohi aulu matea mo mai isana, mo papaohi isana mo verea mara, “Venatuku mo mate nakerihi. O mai o tau na limam isana, ale i pa mele mauri.” \p \v 19 Iesu peresi na nona tamlohi usuri la turu la usuri tamlohi atu. \v 20 La lo vano, ale vahatea har̃ai matea mo rojo na rojo nona har̃ai tauni mo sangavulu r̃omana mo rua moiso mo mai na har̃ina mo tikeli na revurevu ruru non Iesu. \v 21 Mo lo verea isana hasena mara, “Vara a er̃i tikeli na nona ruru purongo a pa mele r̃uhu.” \fig — har̃ai rojo atu mo tikelia —|alt="Woman touches Jesus" src="lb00310b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 9.21" \fig* \p \v 22 Ale Iesu mo posi isana mo hitea mo verea mara, “R̃omim i r̃ilangi! Nom rasua mo vaiho ko mele r̃uhu.” Ale har̃ai atu mo mele r̃uhu vahatea purongo. \p \v 23 Hin rani atu Iesu mara mo unu na iman pa tamlohi aulu atu, mo hite na tamlohi roro la lo roro na flute peresi na vao la lo tangtangi, \v 24 mo verea mara, “Ha malue! Har̃arihi sei mo sopo mate! Mo juruvi r̃omaliho purongo!” Tamlohi tari atu la manaluluhi Iesu. \v 25 Pani lara la sohai vao atu la sahe na jingoima moiso, Iesu mo unu mo vano na pahisa vatan har̃arihi atu, mo tauri na limana, ale har̃arihi atu mo turu. \v 26 Ale sorasorahina mo vano r̃alihi na jara tari atu. \s1 Iesu Peresi Na Matavuso \p \v 27 Moiso Iesu mo lo malue hin jara atu, ale tamlohi matavuso mo rua la lo usuria la lo ulo lara, “Mahapin Supe David, o r̃omopoi kamam!” \p \v 28 Ale Iesu mara mo unu na ima matea, la matavuso atu la mai isana. Iesu mo usira mara, “Ka rasua vara a pa er̃i vai kamim ha r̃uhu?” \pi1 La r̃aramia lara, “He'e Moli.” \p \v 29 Ale Iesu mo tikeli na matara mara, “Matan nomim rasua, i pa sohena isamim.” \v 30 Ale la matavuso atu la kilau, pani Iesu mo retir̃oar̃oahaira vara la pa sopo mele verea isan tea, \v 31 pani la malue la lo sorahia isana tamlohi tari sei la tapaira na jara tari atu. \s1 Tamlohi Mengo Mo Retireti \p \v 32 Iesu peresi na nona tamlohi la pa lo vano, ale vahatea purongo tamlohi hai la lavi na mengo matea mo mai isana mo mengo matan tanume sasati matea mo lo toho hinia. \v 33 Ale Iesu mara mo tiu nar̃ihi tanume sasati atu hinia, mengo atu mo retireti. Vao tavera atu la mar̃urahi tavera la lo verea lara, “Mo sopo lo te hinau sohen harihi i malue Israel mo tikeli nake.” \p \v 34 Pani Pharisee la verea lara, “Tamlohi tavera nona tanume sasati mo silea na suiha vara i tiu nar̃ihi na tanume sasati sohen harihi.” \s1 Iesu Mo R̃omopoira \p \v 35 Ale Iesu mo vano mo lo vujangi na nora ima lotu na taon tari peresi na vanua tari atu. Mo retivujavujangi na Retir̃uhu hin mauri atu God mo aulu hinia isara, ale mo vai la haratu la rojo peresi la haratu la majuejue mata rojoa la mele r̃uhu. \v 36 Hin rani atu Iesu mo hite la vao tamlohi atu, mo r̃omopoira matan r̃omira la jovi la sohena natu mar̃ua. La sohena sipsip mo sopo te tavuira. \rq Num 27.17\rq* \p \v 37 Mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Vua asitauni mo tavera jea, pani tamlohi isa la tupu visalete purongo. \v 38 Ha usi tamlohi tavera atu sei mo aulu na asitauni vara i r̃ule te tamlohi isa la vano na isana vara la vu na vua asitauni!” \c 10 \s1 Tamlohi Usuri Non Iesu \r (Mk 3.13–19; Lk 6.12–16) \p \v 1 Ale Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri mo sangavulu r̃omana mo rua, mo silera na suiha vara la er̃i tiu na tanume lumiha sasati, ale vara la er̃i vai la haratu la rojo peresi la haratu la mar̃emar̃e mata rojoa la sopo mele rojo. \v 2 Hija vahar̃ule non Iesu mo sangavulu r̃omana mo rua enira nahai: \li1 Simon, haratu la tovia Peter, \li1 tasina Andrew, \li1 ale James enia John natun Zebedee, \li1 \v 3 Philip, \li1 Bartholomew, \li1 Thomas, \li1 Matthew haratu mo lo lavi na mania mata takis, \li1 ale James natun Alphaeus, \li1 Thaddeus, \li1 \v 4 Simon mara Cana sei, enia tamlohi matea mata valum mata jarana, \li1 ale Judas Iscariot, haratu mo lo turuposi hin Iesu. \s1 Mo R̃ule Na Nona Tamlohi \r (Mk 6.7–13; Lk 9.1–6) \p \v 5 Iesu mo r̃ule la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu, mo retileu mara, “Ha toho asau na jara tamlohi r̃or̃oha, ale ha sopo unu hin te taon non Samaria hatea, \v 6 ha vano isana tamlohin Israel purongo matan enira la sohena vao sipsip natu mar̃ua matea, \v 7 ale ha vano ha retivujavujangi vara suiha atu non God mata supe i pa pala nohorihi. \v 8 Ha vai mamahuni la haratu la rojo, ha sauteterahi na mate, ha vai na tamlohi lepros la vokevoke, ha tiu nar̃ihi na tanume sasati, matan ka lavi purongoi na suiha vara ha er̃i vai na hinau, ale ha sopo lavi te volimim matana isan tea. \v 9 Ha sopo lavi te mania na nomim tanga korohi, \v 10 ha sopo lavi te tanga mata nomim hahau, teni te ruru teni sabat teni te tihonimim tinapua hatea matan mo tataholo vara tamlohi jara la pa lo kilau kamim tamlohi voko. \v 11 Ale vara sava taon teni vanua ka unu hinia, ha usira hinia vara sava tamlohi enia tamlohi la lo r̃omaulu hinia, ale ha pa toho peresia i tikeli rani atu ha mele malue hin jara atu. \v 12 Vara ha unu hin te ima, ha sile na nomim ler̃uhu hinira. \v 13 Vara ka avulahi hin ima atu, ha sopo tinar̃ihi na nomim ler̃uhu mata tamata, i pa lo toho isara, pani vara i vono, ha mele lavi nar̃ihi na nomim ler̃uhu mata tamata isara. \v 14 Vara tea mo r̃ohu hin kamim teni vara la sopo tapurongo na nomim retisohai, ha malue hin ima atu teni taon atu, ale ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim isara. \v 15 Varar̃uhu na verea isamim, aria non taon akerihi i pa tavera i jeu na aria non Sodom enia Gomorrah. \rq Gen 19.24–28\rq* \s1 Rani R̃ilangi La Pa Mai \r (Mk 13.9–13; Lk 21.12–17) \p \v 16 Ale nake natu, na lo r̃ule kamim sohena natu sipsip isana vao viriu jala, matan haratu, ha pa tamlohi patuha, ale ha sopo vai te hinau i sati isara. \v 17 Ha lo kilau matan tamlohi la pa reve kamim na court, ale la pa tamaji kamim na nora ima lotu. \v 18 La pa reve tahitahi kamim ha vano isana tamlohi aulu peresi na supe na jara tinatinapua matan vara la pa ari kamim mataku, ale i pa sile na masapa vara ha vereuli na nomim rasua hiniau isana tamlohi r̃or̃oha. \v 19 Pani vara tea mo taurilati kamim ha sopo matahu vara ha pa vere na sava, teni ha pa verea sohena sava, matan hin rani atu ha pa lavi na sava retireti ha pa verea, \v 20 matan i pa sopo kamim ha pa retireti, pani Tanume Tapu sei mo tai isan Tamamim na tuka i pa vere kamim na sava ha pa verea. \v 21 Vorai i pa turuposi hin voraina vara i mate. Tama i pa turuposi hin natuna. Natuvarihi la pa r̃ohu hin tamara peresi na tinara matan vara la taura na mate. \v 22 Tamlohi tari la pa tipahi kamim matan ka lo rasuau, pani haratu mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoisona i pa juri. \v 23 Vara la tipahi kamim na taon matea ha rovo ha vano na taon tinapua mo mariviti isana. Varar̃uhu na verea isamim, ha pa sopo lo isoiso r̃alihi na taon tari Israel, ale Natun Tamlohi i pa mele mai isamim. \p \v 24 Tamlohi usuri la sopo aulu la jeu na nora tija, ale slev la sopo aulu la jeu na nora tamlohi tavera. \v 25 Tamlohi usuri matea i pa avulahi vara i sohen nona tija, ale slev i sohen nona tamlohi tavera. Enau na patu tamlohi tavera mata ima, pani la verea vara patu tamlohi mata ima enia Beelzebul sei supe nona tanume sasati, ha lo levosahia vara la pa retisati hin kamim noku tamlohi. \s1 Ha Sopo Matahu \r (Lk 12.2–7) \p \v 26 Ha sopo matahunira. Mo sopo te hina luhu vara i pa sopo malue na jara tavera, ale hina luhu tari la pa pala na jara tavera. \v 27 Ha vere na sava na verea isamim na r̃or̃oha ha verea na malarani; ale ha pa retivujavujangi na jara tavera na sava na varavaramasa hinia isamim. \p \v 28 Ha sopo matahuni na tamlohi sei la pa tipahi kamim. La er̃i vilimatei na epemim, pani la pa sopo er̃i komo na maurimim. Pani ha matahuni God, matan enia i er̃i komo na maurimim peresi na tarapemim na moruhapu. \v 29 Tamlohi tari la levosahia vara ha er̃i voli te vakarakara i rua na selen matea purongo. Pani mo sopo te hatelete vara i jovi na lepa Tamamim na tuka mo sopo levosahia. \v 30 Ale Tamamim mo levosahia vara vulu mo visa la lo toho na patumim. \v 31 Matan haratu, ha sopo matahu. Kamim ka aulu na nahon God ka jeu na vakarakara matuvana. \s1 Ha Sorahi Iesu \r (Lk 12.8–9) \p \v 32 Ale vara tea i verea na naho tamlohi vara enia noku tamlohi, ale enau sohena a pa verea isan Tamaku na tuka vara enia noku. \v 33 Pani vara tea i verea vara mo r̃ohu hiniau na naho tamlohi, a pa verea na nahon Tamaku na tuka vara tamlohi atu mo r̃ohu hiniau. \s1 Rani La Pa Sati \r (Lk 12.51–53; 14.26–27) \p \v 34 Ha sopo r̃omr̃omia vara enau na mai na varama vara a sile na tamata. Na sopo mai vara a sile na tamata, pani matan vara a ase na tamlohi. \v 35 Matan na mai vara a vai na tamlohi i pa r̃ohu hin tamana, ale venatuna i pa r̃ohu hin tinana, ale narou natirihi i pa r̃ohu hin tinan tuana. \rq Mic 7.6\rq* \p \v 36 Nomim meresahi la pa tai na lolo vaomim. \v 37 Haratu mo opoi tamana teni tinana teni na natuna peresi na venatun mo jeuau, enia mo sopo tataholo vara i mai noku tamlohi usuri. \v 38 Na verea vara te mo sopo soloti na nona talopeilopei i usuriau, enia mo sopo tataholo vara i mai noku tamlohi usuri. \p \v 39 Vara tea mo opoi na maurina enia i pa vaitihaia, ale vara tea mo r̃ohu na maurina mataku, enia i pa vilei na mauri varar̃uhu. \s1 Volvoli Matan Tuka \r (Mk 9.41) \p \v 40 Haratu mo avulahi vara i lavi kamim, enia mo lo laviau, ale haratu mo laviau mo lavi haratu mo lo r̃uleau. \v 41 Haratu mo hitevosahi na pr̃ovet matea, ale mo avulahi mo lavia, enia i pa lavi na volina sohena pr̃ovet matea. Haratu mo hitevosahi na tamlohi tataholo matea, ale mo avulahi mo lavia, enia i pa lavi na otori sohen tamlohi tataholo atu. \v 42 Ale haratu mo hitevosahi na noku tamlohi usuri matea, ale mo silea na hina rihirihi matea sohena paniken wai hamar̃ir̃i matea isana, varar̃uhu na verea isamim, enia i pa lavi na nona otori matana.” \c 11 \s1 John Tamlohi Paptijo \r (Lk 7.18–35) \p \v 1 Iesu mara mo lo retileu isan la nona tamlohi usuri atu mo sangavulu r̃omana mo rua moiso, mo malue mo vano r̃alihi na nora taon tavera la lo toho hin jara atu vara i vujangira ale i retivujavujangira. \p \v 2 John mo lo toho na ima r̃ilangi, ale mara mo rongo na sava Kr̃isto mo lo vaira, mo r̃ule na nona tamlohi usuri hai isana, \v 3 vara la usia isana lara, “Engko sei natu, haratu sei kama pa lo kilau matana, haratu sei God i pa r̃ulea i sinai? Teni kama pa mele saovi matan te mele tinapua?” \p \v 4 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha vano ha vere John na sava ka rongoa, ale ka hitea. \v 5 Nake, matavuso la kilau, ale tamlohi papao la hahau, haratu lepros mo hatira la mele vokevoke, peropero la rongo, haratu la mate la turu na mauri, ale tilavono la lo rongo na Retir̃uhu. \rq Isa 61.1 \rq* \v 6 Vara la haratu la sopo r̃omrua hiniau, la pa avulahi tavera.” \p \v 7 Ale la tamlohi atu la pa lo tapulo malue, ale Iesu mo sorahi John isan vao atu mara, “Hin rani atu ka lo vano vara ha hite John, ka vano hin urata hasetoho atu vara ha hite te hinau sohena talu ere sei mo sopo r̃ilangi, ale langi mo serea mo lo hisuhisu teni mata sava? \v 8 Sava tamlohi natu, ka vano vara ha hitea? Ka hite tamlohi atu mo ru te ruru r̃uhu? Ka levosahia vara tamlohi sei la lo ru na ruru sohen haratu enira la tamlohi tavtav purongo sei la lo toho na ima supe. \v 9 Ka lo vano vara ha hite na sava? Te pr̃ovet matea? Varar̃uhu enia pr̃ovet matea, enjora, pani mo jeu na pr̃ovet, \v 10 Retiulia mo retireti hin John mara, \q1 ‘O lo levosahia vara, \q2 a pa r̃ule na noku vahar̃ule matea \q1 i tiroma hiniho vara i tatamahuni \q2 na hinau matam.’ \rq Mal 3.1\rq* \p \v 11 Varar̃uhu na verea isamim, mo sopo lo tea i vora hin varama nike i jeu John tamlohi paptijo. Pani haratu enia tamlohi purongo hin la haratu la lavi mauri atu God mo aulu hinia, enia i pa aulu i jeu John na pongi hitahu. \v 12 Mo tapulo na rani non John tamlohi paptijo mo tikeli nake, tamlohi hai la lo opoia vara la tauri na suiha vara la aulu, ale vara la vere na masalon God vara mo vano sohena sava hin varama nike, ale tamlohi sasahati sohena la lo vaihitea vara la taurilati suiha atu, \v 13 matan pr̃ovet tari peresi na Leu non Moses la lo retimangovi tuai moiso mo tikeli na rani non John. Vara ha evia ha pa levosahia vara i pa pala sohena sava. \v 14 Ale vara ka avulahi vara ha rasua, John enia Elijah, pr̃ovet atu ka lo kilau matana, \v 15 haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo! \p \v 16 Kamim nakerihi ka sohena natuvarihi sei la lo vai na roro na jara maket, ale la lo uloulo isara lara, \v 17 ‘Kama roro na pue tangtangi, pani ka sopo velu! Kama lavi na vete mata r̃omi na tamlohi mate, pani ka sopo tangtangi!’ \v 18 Na vere harihi matan John tamlohi paptijo mo sopo vano r̃alihi vara i lo hanhani teni i lo inuinu peresi na tamlohi, pani ka vara, ‘Tamlohi sei tanume sasati matea mo lo toho hinia!’ \v 19 Ale Natun Tamlohi mo lo hahau r̃alihi mo lo hanhani mo lo inu peresi na tamlohi, ale ka vara, ‘Tamlohi sei mo lo hanhani, ale mo lo inu hajavua. Enia tapala tamlohi la lo lavi na mania mata takis peresi la haratu la hehe.’ Vara ha sopo er̃i hitevosahi na lelevosahi kama lo vaia nake, ha pa er̃i hitevosahia na vuana hitahu.” \s1 Tamlohi Matuvana La Sopo Rasu Iesu \r (Lk 10.13–15) \p \v 20 Ale Iesu mo tapulo hapuhi la taon atu sei mo lo vai na hina mar̃urahi tavera hinira matan tamlohi hinira la r̃ohu vara la tinar̃ihi na nora hehe la mai isan God, Iesu mo verea mara, \v 21 “Kamim tamlohin Chorazin, ha pa lavi na talai sasati tavera, ale kamim tamlohin Bethsaida sohena, ha pa lavi na talai sasati tavera! Matan, vara la hina mar̃urahi nike na vaira isamim na nomim taon la pa lo malue na taon non Tyre peresi Sidon, tamlohira la pete posi tuai moiso la vano isan God, ale la vujangia hin posposi matan tuai sei, la lo ru na parat paki, ale la tau na patmakovi na patura. \rq Ezek 26.1–28.26\rq* \p \v 22 Pani na verea isamim, na rani mata aria tamlohin Tyre enia Sidon la pa malue i malum i jeu kamim. \v 23 Ale kamim tamlohin Capernaum ka r̃omi vara God i pa tahe kamim ha tikeli na tuka? Mo vono, ha pa sivo atano na varama mata mateia! Vara la hina mar̃urahi atu sei la lo malue na nomim taon la pa lo malue na taon non Sodom, nake taon atu mo pa lo turu! \rq Gen 19.24–28\rq* \p \v 24 Pani na verea isamim, na rani mata aria tamlohin Sodom la pa malue i malum i jeu kamim.” \s1 Ha Mai Isaku Ha Mapu \r (Lk 10.21–22) \p \v 25 Ale hin rani atu Iesu mo verea mara, \p “Enau na hasohasoho, Tamaku, Moli non tuka peresi na varama, matan ko jarohi la hinau tari nike isana tamlohi lelevosahi mata varama peresi na tamlohi la lavi na lelevosahi mata varama, pani ko vujangia isana tamlohi purongo. \v 26 He'e Tamaku, matan harihi mo lo usuri na nom masalo r̃omr̃uhu. \p \v 27 Tamaku mo sileau na hinau tari, ale mo sopo tea, pani enia hasena purongo mo levosahi Natuna. Ale haratu purongo mo levosahi Tama, enia Natuna peresi la haratu Natuna mo opoia vara i vujangia isara. \p \v 28 Vara ka malokoloko matan nomim tetehi mo puhoni hajavua, ha mai isaku, ale a pa tueni kamim, ha pa lavi na mapu varar̃uhu. \v 29 Ha lavi na noku vujangi, ha lavia na maurimim, ale ha levosahi na malele isaku. Enau na malum, enau na r̃omatano, ale ha pa lavi na mapu varar̃uhu isaku. \rq Jer 6.16\rq* \m \v 30 Noku vujangi mo sopo puhoni, noku vavahinau mo salesale purongo.” \c 12 \s1 Retiusia Mata Sabbath \r (Mk 2.23–28; Lk 6.1–5) \p \v 1 Na rani mata Sabbath matea, Iesu mo lo hahau roto te isa wit. Ale nona tamlohi usuri la lo tapulo vesi roto na wit, ale la lo hanira. \rq Deut 23.25\rq* \p \v 2 Pani Pharisee lara la hitera, la verea isan Iesu lara, “O to kilau vano, nom tamlohi usuri la lo vai na hinau matea mo sopo tataholo vara la vaia na Sabbath.” \p \v 3 Iesu mo verea isara mara, “Korong ka sopo lo evi na sava David peresi la haratu la lo toho peresia la vaia na rani la marohati. \rq 1 Sam 21.1–6 \rq* \v 4 Ale sohena sava mo unu hin ima ruru atu la lo lotu God ea, ale mo hani na pereti sei mo sopo tataholo vara enia teni nona tamlohi vara la hania matan enia mata pr̃is hasera? \p \rq Lev 24.9\rq* \m \v 5 Teni korong ka sopo lo evi na Leu sohena sava na rani Sabbath, na lolo ima lotu, pr̃is na Temple la lo tope na Sabbath matan la sopo mapu matan la lo vai mamahuni na nora vavahinau, pani la pa sopo ori matana? \rq Num 28.9–10 \rq* \v 6 Na verea isamim, matea mo lo toho peresi kamim mo tavera jea na Temple. \v 7 Ale vara ha pa lo levosahi na r̃aramin hinau sei, ‘Na opoi na posposi r̃omopoi, mo sopo malamalai!’ Ha pa sopo ari la haratu la sopo ori. \rq Hos 6.6\rq* \p \v 8 Matan Natun Tamlohi enia Moli mata Sabbath.” \s1 Vujangi Mata Posposi R̃uhu \r (Mk 3.1–6; Lk 6.6–11) \p \v 9 Mo malue hin jara atu mo vano mo unu na nora ima lotu ea. \v 10 Ale tamlohi matea mo lo toho atu limana mo kuti. Ale la tamlohi atu la usia isana lara, “O pa tope na leu vara o vai mamahuni te tinapua na Sabbath teni mo vono?” La usia sohena matan vara la pa tuvaia hinia. \v 11 Iesu mo verea isara mara, “Hare vonamim matea pulana sipsip matea mo jovi hin te koko na Sabbath, i pa sopo tauria i sau nar̃ihia? \v 12 Ka levosahia vara tamlohi mo aulu jea mo jeu na sipsip. Ale matana, mo r̃uhu vara r̃a vai na hina r̃uhu na Sabbath.” \v 13 Moiso, mo verea isan tamlohi atu mara, “O r̃irahi na limam.” Ale tamlohi atu mo r̃irahia, ale mo r̃uhu sohena tapala limana. \v 14 Pani Pharisee la malue atu la matavuhi na jara matea vara la aleale malele matan vara la pa vilimatei Iesu hinia. \s1 Iesu — Volitusi Non God \p \v 15 Pani Iesu mo levosahi na sava la lo vaia, ale mo malue hin jara atu. Vao tavera la usuria, ale mo vai mamahuni vevuhira na nora rojoa, \v 16 ale mo retileu vara la sopo vereuli na sava nakonako mo lo vaira. \v 17 Harihi, enia matan vara reti sei pr̃ovet Isaiah mo verea vara la pa masese mara, \q1 \v 18 ‘O kilau vano! \q2 Noku volitusi sei enia noku vir̃oni, \q1 enia haratu na opoi jea sei \q2 mapuku mo avulahi tavera hinia. \q1 A pa tau na Tanumeku hinia, \q2 ale enia i pa vereuli \q1 na noku posposi tataholo \q2 isana tamlohi r̃or̃oha. \rq Isa 42.1–4\rq* \q1 \v 19 I pa sopo vas teni i ulo r̃ilangi, \q2 teni la pa sopo rongo \q1 na leona vara i lo hase tahea \q2 na malele tavera. \q1 \v 20 Enia i pa malum, \q2 i pa sopo kame \q1 te ere sei mo mahope moiso, \q2 teni i pa sopo vuni \q1 te vara kandeli, \q2 i tikeli pongi atu vara \q1 i pa vaitataholoi na hinau tari, \q1 \v 21 ale tamlohi r̃or̃oha tinatinapu \q2 tari la pa lo r̃omtoho na hijana.’ \s1 Iesu Mo Jeu Tiapolo \r (Mk 3.20–30; Lk 11.14–23; 12.10) \p \v 22 Moiso, tamlohi hai la lavi na tamlohi matea tanume sasati matea mo unu hinia mo vaia mo matavuso mo mengo, ale la lavia mo mai isana, ale mo vai mamahunia vara i er̃i retireti, ale mo er̃i kilau. \v 23 Moiso tamlohi tari la mar̃urahi tavera hinia lara, “Korong haranike natu, enia mahapin David sei, haratu God mo vir̃onia mata jurir̃a teni mo vono?” \p \v 24 Pani Pharisee lara la rongoa lara, “Tamlohi akerihi mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na liman Beelzebul, supe nona tanume sasati tari!” \p \v 25 Matan Iesu mo levosahi na r̃omira mo verea isara mara, \p “Vara na lolo jara matea supe la lo aseasehira hinia, i pa maroe, ale i pa sopo te taon tavera teni te vao ima vara i lo aseasehia hasena i pa er̃i turu. \v 26 Ale vara Setan mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati, enia mo lo aseasehia hasena. Ale jara atu mo lo tauri na suiha hinia i pa turu sohena sava? \v 27 Ale vara enau na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan Beelzebul, ale na suihan hare natu te nomim tamlohi usuri la lo titiu nar̃ihira hinia? Matan mo sohena, enira la pa ari kamim. \v 28 Pani matan enau na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan Tanumen God, ale mo r̃aramia vara suiha atu non God mata supe mo pete pala isamim moiso. \v 29 Ale sohena sava natu, tea i er̃i unu na iman te tamlohi suiha hatea vara i vanaho te nona hinahinau hinia, pani vara mo sopo liholatia tiroma? Ale vara i liholatia i pa er̃i tivesi vevuhi na imana. \v 30 Haratu mo sopo turu peresiau, enia mo lo hasena vaia mo meresahi isaku, ale haratu mo sopo reve takonahi na tamlohi peresiau, enia mo lo levuti jalajalaira. \p \v 31 Matana, na lo verea isamim vara hehe tari peresi na reti sati hin God tari, God i pa r̃omira, pani vara tea mo vere lejileji na Tanumena vara enia Tiapolo sohen ka lo vaia, God i pa sopo er̃i r̃omia. \v 32 Ale haratu mo lo vere lejileji Natun Tamlohi, God i pa r̃omia, pani haratu mo lo vere lejileji Tanume Tapu, enia, God i pa sopo er̃i r̃omia nake teni hin na pongi mo lo mai. \s1 Nom Reti Mo Pisuhiho \r (Lk 6.43–45) \p \v 33 Vipahai matea o er̃i hite usuria na namana, o vai vipahai atu i r̃uhu, namana i pa r̃uhu, o vai vipahai atu i sati, namana la pa sasati. \v 34 Kamim natu mata sasati! Ha pa er̃i vere te hinau r̃uhu sohena sava matan kamim ka sasati, matan sava ka lo verea mo vujangi na sava mo lo toho na mapumim. \v 35 Tamlohi r̃uhu matea mo pa lo vai na hina r̃uhu mata nona posposi r̃uhur̃uhu, ale tamlohi sasati matea mo pa lo vai na hina sati mata nona posposi sasati. \v 36 Na verea isamim, na rani tavera mata aria, tamlohi tari la pa r̃arami na nora reti rongorongo vono tari sei la verera moiso, \v 37 matan sava retireti ka verera, la pa vujangia vara ka tataholo na nahon God, ale matan sava retireti ka verera, la pa vujangia vara ka hehe na nahon God.” \s1 Matamata Non Jonah \r (Mk 8.11–12; Lk 11.29–32) \p \v 38 Moiso tatua tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee, la r̃aramia lara, “Tija, kama opoia vara kama hite te matamata mar̃urahi isam!” \p \v 39 Pani Iesu mo r̃aramira mara, \p “Tamlohi nake, enira tamlohi sasati, la vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, la lo ale na matamata, pani matamata atu a pa silea isara enia sohen matamata atu God mo vaia hin pr̃ovet Jonah. \v 40 Sohen Jonah mo lo toho na lolo pangen maji tavera atu rani mo tolu peresi na vutepongi mo tolu, enau sohena, Natun Tamlohi, a pa toho na lolo lepa mata rani i tolu peresi na vutepongi i tolu. \v 41 Mara Nineveh la pa sauteterahi na rani aria tavera peresi pina nike, ale la pa verea vara mo hehe, matan enira la posi na maurira mata retivujavujangi non Jonah, pani ka levosahia, matea mo aulu jea hin Jonah mo lo toho nike, pani ka sopo rasua. \rq Jonah 3.5 \rq* \v 42 Vesupe matan Sheba i pa sauteterahi na rani aria tavera peresi pina nike, ale i pa sile na talai isana, matan enia mo mai na jara asau na varama vara i tapurongo na reti lelevosahi non Solomon, ale nake matea mo aulu mo jeu Solomon mo lo toho nike. \rq 1 Ki 10.1–10\rq* \s1 Posposi Tanume Sasati \r (Lk 11.24–26) \p \v 43 Hin rani atu vara te tanume lumiha mo malue hin te tamlohi, mo lo vano roto na jara mamasa vara i vilei te jara mapu, pani mara mo sopo vilei tea, \v 44 mo verea mara, ‘A pa mele hilu, a vano na ima na tai ea’. Ale mara mo pala mo tapai ima atu mo vuruvuru, mo hitea vara la tivesia, ale la tau tataholoi na hinau tari na jarara. \v 45 Ale nake, mo vano vara i lavi na tanume lumiha tupu limaravrua tinapua sei la mele sati la jeua. La mai, ale la unu, la lo toho atu. Na lo verea vara i pa sati jea isan tamlohi atu i jeu tiroma. Ale i pa sohen haratu isan pina sasati nike, sei la lo r̃ohu hiniau!” \s1 Tinan Iesu Peresi Na Tasina \r (Mk 3.31–35; Lk 8.19–21) \p \v 46 Mara mo pa lo retireti isana tamlohi, ale vahatea purongo, tinana peresi na tasina la lo turu na jingo ima, la lo usia vara la er̃i retireti peresia, \v 47 ale tea mo verea isana mara, “O kilau vano sevano, tinam peresi na tasim la turu na jingo ima, la opoia vara la retireti peresiho.” \p \v 48 Pani Iesu mo r̃arami tamlohi atu mara, “Hare natu, enia tinaku? Ale hare natu, enia tasiku?” \v 49 Mo r̃irahi na limana mo vano tataholo isana nona tamlohi usuri mo verea mara, “La haranike, enira tinaku peresi na tasiku! \v 50 Matan hare mo lo vai na masalon Tamaku na tuka enia tasiku, vetasiku, ale tinaku.” \c 13 \s1 Tamlohi Hapor̃ahi Matea \r (Mk 4.1–9; Lk 8.4–8) \p \v 1 Hitahu hin rani atu, Iesu mo malue na ima, ale mo sivo mo sakele na pahisa tasi. \v 2 Ale matan vao tavera la mai la lo turu porotia, Iesu mo vele na boti matea mo sakele hinia, ale vao tari sei la lo turu na oneone. \v 3 Moiso mo verera na hinau matuvana na titileu mara, “Tamlohi hapor̃ahi matea mo vano vara i hapor̃ahi te piri. \v 4 Mo pa lo hapor̃ahi na piri, tatuara la jovi na malele, ale maji avuavu la mai la hani vevuhira. \v 5 Tatua piri la jovi na vatuvatu, lepa mo tavinvin purongo, ale la tuvu vahatea matan mo tavinvin, \v 6 pani alo mara mo vele mo sulira, ale la mahoa matan la sopo wariha. \v 7 Tatua piri tinapua la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha, ale la vipahai ngar̃ngar̃iha atu la ulua la punira. \v 8 Tatua piri tinapua la jovi na lepa r̃uhu la namaha, hai la tikeli vaha ngavu sangavulu \rq (100)\rq* hai vaha ngavulu limarave \rq (60) \rq* hai vaha ngavulu tolu \rq (30)\rq* hin haratu mo lo hapor̃ahira tiroma. \v 9 Haratu mo peroha i tapurongo!” \fig — tamlohi hapor̃ahi —|alt="Sower" src="dk02407.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 13.9" \fig* \s1 Retiusia Matan Titileu Atu \r (Mk 4.10–12; Lk 8.9–10) \p \v 10 Nona tamlohi usuri la mai la verea isana lara, “Mata sava ko lo retireti na titileu isara?” \p \v 11 Moiso mo r̃aramira mara, “Isamim God mo majinga vara ha pa levosahi na hina luhu matan mauri atu God mo aulu hinia, pani isara, mo sopo majinga. \v 12 Matan isan haratu mo lavi te lelevosahi na mapuna, God i pa sile na lelevosahi i lo masurere isana, pani isan haratu mo sopo te lelevosahi na mapuna, sava hinau mo rongoa, i pa tihai. \v 13 Na lo retireti na titileu isara matan harihi, matan la lo hitea, pani la pa sopo rongovosahia, la lo rongoa, pani la pa peropero, ale la pa sopo levosahia. \v 14 Varar̃uhu, sava Isaiah mo reti mangovia hinia moiso mo masese hinira vara, \q1 ‘Ha pa rongoa, \q1 pani ha pa sopo er̃i levosahia, \q2 ale ha pa hitea, \q1 pani ha pa sopo er̃i rongovosahia. \q1 \v 15 Matan mapura la mai la praprasa, \q2 perora la peroputu, \q1 ale matara la pelati, \q2 matan vara la pa sopo hite na matara, teni rongo na perora, \q2 ale la rongovosahi na mapura \q1 matan vara la er̃i posi la mai isaku \q2 matan vara a vai mamahuni \q1 na mapura na nora rojoa.’ \rq Isa 6.9–10\rq* \p \v 16 Pani la matamim sei, la avulahi tavera mata sava la er̃i hitea, ale peromim la er̃i rongovosahi na sava la lo rongoa. \v 17 Varar̃uhu na verea isamim, tuai pr̃ovet matuvana peresi na tamlohi tataholo la opoia vara la er̃i hite na sava ka lo hitea, pani la sopo hitea, ale vara la rongo na sava ka lo rongoa, pani la sopo rongoa. \s1 Iesu Mo Vereuli Titileu Atu \r (Mk 4.13–20; Lk 8.11–15) \p \v 18 Ha tapurongo na r̃arami titileu matan tamlohi hapor̃ahi atu: \v 19 Vara tea mo rongo na reti matan mauri atu God mo aulu hinia, pani mapuna mo sopo levosahia, ale Tiapolo mo mai mo reve nar̃ihi na sava mo lavoa na mapuna. Haranike enia piri sei mo lavoa na malele. \v 20 Hin haratu mo lavoa na lepa r̃ilangi, haranike enia haratu sei mo rongo na Retir̃uhu, ale vahatea purongo mo lavia na avulahi, \v 21 pani matan mo sopo te nona jara turu, mo turu makomona purongo, ale vara rani r̃ilangi mo mai teni la tipahia mata Retir̃uhu, vahatea purongo i pa rovo na nona rasua. \v 22 Hin haratu mo lavoa na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha, enia haratu mo rongo na Retir̃uhu, pani masalo mauri peresi na r̃omr̃omi tavtav mo turuhoro na Retir̃uhu, ale mo sopo namaha. \fig — ngar̃ngar̃iha —|alt="Thorns" src="hk00122b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 13.22" \fig* \v 23 Pani hin haratu mo hapor̃ahia na lepa r̃uhu, enia haratu mo rongo na Retir̃uhu, ale mo rongovosahia. Enia mo namaha mo tavera, hin tea i pa tikeli vaha ngavu sangavulu \rq (100x)\rq* hai mo tikeli vaha ngavulu limarave \rq (60x)\rq* ale hai mo tikeli vaha ngavulu tolu \rq (30x)\rq* hin haratu mo lo lavoa.” \s1 Titileu Mata Pongi Hitahu \p \v 24 Mo mele verera na titileu tinapua matea mara, “Mauri atu God mo aulu hinia, mo sohena tamlohi matea mo lo hapor̃ahi na piri r̃uhu na lolo isana, \v 25 pani na rani nona tamlohi voko la juruvi r̃omaliho, nona meresahi mo mai mo hapor̃ahi na piri r̃uvu hin isa wit atu moiso mo mele r̃ovo. \p \v 26 Ale lara la tuvu, ale la namaha r̃uvu sohena la pala. \p \v 27 Moiso volitusi non tamlohi tavera mata ima la mai isana lara, ‘Tamlohi tavera, avei, kama r̃om vara ko hapor̃ahi na piri r̃uhu purongo na isam, pani sohena sava natu, r̃uvu la tuvu hinia?’ \p \v 28 Ale mo verea isara mara, ‘Noku meresahi matea mo vai hinau sei.’ \p Ale nona volitusi lara, ‘Ale ko opoia vara kama vano kama saputira?’ \p \v 29 Pani mo verea mara, ‘Mo vono! Mo sopo r̃uhu vara ha saputira matan ha pa er̃i saputi na wit peresira. \v 30 Ha tinar̃ihira la ulua jara matea vavano i tikeli na rani asitauni. Na rani asitauni a pa vere na tamlohi asitauni vara la saputi na r̃uvu tiroma, ale la otira matan vara la pa sulira, pani la pa takonahi na wit na noku ima wit.’” \s1 Pira Paka \r (Mk 4.30–32; Lk 13.18–21) \p \v 31 Mo mele vere na titileu tinapua matea isara mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena piri paka matea sei tamlohi matea mo lavia mo hapor̃ahi na isana. \v 32 Piri atu enia mo rihirihi mo jeu na piri tari, pani vara mo ulua, mo mai mo tavera mo jeu na vipahai tari, ale maji avuavu na masapa la mai la vai na taura na rangarangana.” \p \v 33 Mo mele vere na titileu tinapua matea isara mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena isi sei har̃ai matea mo lavia, ale mo hoia na flaua vavano isi sei mo vaia mo sohi.” \s1 Mo Vujangira Na Titileu \r (Mk 4.33–34) \p \v 34 Hinau tari nike, Iesu mo verea isan vao atu na titileu: varar̃uhu, mo sopo vere te hinau hatea isara vara mo sopo verea na titileu. \v 35 Harihi mo mar̃ivisi na sava pr̃ovet la verea tuai sei vara, \q1 ‘A pa vujangi na tamlohi na titileu, \q2 a pa vereuli na sava la luhu \q1 na tapulo varama mo tikeli nake.’ \q1 \rq Psa 78.2\rq* \p \v 36 Ale mo malue hin vao atu mo unu na ima. Moiso nona tamlohi usuri la mai isana lara, “O to vere mamahuni kamam na titileu mata r̃uvu hin isa atu.” \p \v 37 Iesu mo r̃aramira mara, “Haratu mo lo hapor̃ahi na piri r̃uhu enia Natun Tamlohi. \v 38 Isa sei enia varama, moiso piri r̃uhu enia la haratu sei la lavi mauri atu God mo aulu hinia, ale r̃uvu atu enia la haratu sei la tamlohi non haratu mo sasati, \v 39 ale meresahi atu mo lo hapor̃ahira, enia Tiapolo. Asitauni enia pongi hitahu, ale tamlohi asitauni enira angelo. \p \v 40 Sohena la saputi na r̃uvu, ale la sulira na hapu, i pa sohena na pongi hitahu. \v 41 Natun Tamlohi i pa r̃ule na nona angelo, ale la pa lavi nar̃ihi na hinau tari sei la lo vai na tamlohi la hehe peresi la haratu tarea la lo tope na leu na lolo jara sei enia mo aulu hinia, \v 42 ale la pa pulahira la sulira hin jara atu mata hapu. Hin jara atu, la pa tangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura na rongohaji tavera. \v 43 Moiso haratu la tataholo la pa mera sohena alo hin mauri atu na suihan Tamara. Haratu la peroha, ha tapurongo! \s1 Titileu Mata Tavtav Matea \p \v 44 Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena tavtav tavera matea, tamlohi matea mo jarohia na lepa matea, ale tamlohi tinapua matea mo tapaia, ale mo mele tavuhoroa. Moiso mo avulahi tavera, mo vano mo har̃ehi vevuhi na nona hinahinau matan vara i er̃i voli lepa atu. \s1 Hur̃utavila R̃uhur̃uhu Matea \p \v 45 Ale mele vahatea, mauri atu God mo aulu hinia mo sohena tamlohi ar̃ear̃ehi matea mo lo aleale hur̃utavila r̃uhu, \v 46 ale enia mo vilei na hur̃utavila matea mo r̃uhur̃uhu jea, mo vano mo har̃ehi vevuhi na nona hinahinau, ale mo volia nona. \fig — hur̃utavila tavera matea —|alt="Pearl" src="lb00171b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 13.46" \fig* \s1 Titileu Mata Tara Matea \p \v 47 Ale mele vahatea, mauri atu God mo aulu hinia mo sohena tara sei la pulahia na tasi, ale maji tinatinapua tari la kali hinia. \v 48 Mara mo mar̃ivi, tamlohi la reve hosohia, ale la sakele la vir̃oni nar̃ihi na hina r̃uhu la sohonira na tanga, pani haratu la sati la pulahira. \v 49 I pa sohena na pongi hitahu. Angelo la pa mai la asehi la haratu la sasati hin la haratu la tataholo, \v 50 ale la pa pulahira na jara mata hapu. Hin jara atu, la pa tangi, ale la pa hatihati na hur̃ura. \p \v 51 Ka lo rongovosahi la hinau sei?” \p La r̃aramia lara, “He'e.” \m \v 52 Ale mo verea isara mara, “Ale matana, tamlohi vujangi mata leu tari sei la lavi na lelevosahi mata usuri mauri atu God mo aulu hinia, enira la pa sohena tamlohi tavera mata ima matea sei mo lavi nar̃ihi na nona tavtav vara i vujangira isana tamlohi, hina paro peresi na hina tuai.” \s1 Mara Nazareth La R̃ohu Hinia \r (Mk 6.1–6; Lk 4.16–30) \p \v 53 Iesu mara mo isoiso hin la titileu atu, mo malue hin jara atu, \v 54 mo mai na jarana mo vujangira na nora ima lotu, ale la mar̃urahi hinia lara, “Tamlohi nike, mo lavi na nona lelevosahi epu, mo pa lavi na suiha vara i vai na hina r̃uhur̃uhu epu? \v 55 Pani enia mo sopo natun tamlohi tapatu atu? Ale tinana la tovia Mary, ale tasina sei, James, Joseph, Simon peresi Judas. \v 56 Ale vetasina tari la lo toho peresir̃a nike, sava jara natu, tamlohi nike mo pa lavi na suiha vara i vai la hinau sei hinia?” \p \v 57 Ale la lo r̃ohu hinia, pani Iesu mo verea isara mara, “Pr̃ovet matea i pa sopo er̃i lavi na oloolo na jarana teni na lolo imana.” \p \v 58 Ale mo sopo vai te hina r̃uhur̃uhu matuvana ea matan la sopo rasua. \c 14 \s1 John Tamlohi Paptijo Mo Mate \r (Mk 6.14–29; Lk 9.7–9) \p \v 1 Hin rani atu supe rihirihi Herod, mo rongo na roroan Iesu, \v 2 ale mo verea isana nona volitusi mara, “Haranike enia John tamlohi paptijo sei! Enia mo mele sauteterahi na mateia, ale mo er̃i vai la hina mar̃urahi sei matana.” \v 3 Matan Herod natu, mo tauri John, ale mo pesia, ale mo taua na ima r̃ilangi matan narouna Herodias, naroun tasina Philip, \v 4 matan John mo lo verea isana mara, “Mo sopo tataholo vara o lavia naroum.” \v 5 Hina purongo vara mo opoia vara i vilimateia, mo matahuni na tamlohi matan enira la rasua vara John enia pr̃ovet matea. \p \v 6 Pani na rani pongi vora non Herod mo mai, venatun Herodias mo velu na naho vao ea mo vai Herod mo avulahi tavera, \v 7 matana, enia mo vai na retitauhi r̃ilangi matea vara i pa silea na sava hinau mo usia isana. \v 8 Tinan har̃arihi atu mo retireti patuna, ale har̃arihi atu mo verea mara, “O sileau na patun John tamlohi paptijo na pusa peleti.” \v 9 Supe Herod mo rongo mo sati, pani matan nona retitauhi na naho vao, mo retileu vara la vaia. \v 10 Mo r̃ule na nona tamlohi la tai roto na r̃alon John na ima r̃ilangi, \v 11 ale la lavi na patuna na peleti matea la silea isan har̃arihi atu, ale mo lavia vano isan tinana. \v 12 Tamlohi usuri non John la mai la lavi na tarapena, ale la tavunia, ale la vano la verea isan Iesu. \s1 Mo Vahani Na Vao Tamlohi \r (Mk 6.30–44; Lk 9.10–17; Jn 6.1–14) \p \v 13 Iesu mara mo rongoa, mo malue mo vano mo vele na boti matea, mo vano na jara hasetoho matea vara i lo toho hasena. Pani na rani vao tamlohi lara la rongoa la malue na vanuara la hahau alea. \v 14 Mara mo sahe na jarauta, mo hite na vao tavera matea, ale mo r̃omopoira, ale mo vai mamahuni na nora tamlohi rojoa. \p \v 15 Ale mo lo ravravi nona tamlohi usuri la mai isana la verea lara, “Jara nike, enia jara hasetoho matea, ale pongi mo lo mai. O r̃ule vao sei la vano hin te vanua vara la voli te hara hinau matara hasera.” \p \v 16 Pani Iesu mo verea mara, “Mo vono, la lo toho, kamim ha vahanira.” \p \v 17 La verea isana lara, “Kama lo lavi na pereti mo lima purongo peresi na maji mo rua.” \p \v 18 Ale mo verea isara mara, “Ha lavira la mai isaku.” \v 19 Ale mo retileu isan la vao atu vara la sakele na r̃uvur̃uvu, ale mo lavi la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua, mo tar̃a sahe aulu na tuka mo hasohaso God, ale mo vere meje matara, ale mo tope la pereti atu mo silea isana nona tamlohi usuri, ale nona tamlohi usuri la silea isan la vao atu. \v 20 Tamlohi tari la hanhani la masu. La sohoni na sope hanhani na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua la mar̃ivi. \v 21 Ale la haratu la lo hanhani enira mariviti i tikeli tari vaha lima \rq (5,000)\rq* haratu la sopo evi na har̃ai peresi na natuvarihi. \s1 Iesu Mo Hahau Na Pusa Tasi \r (Mk 6.45–52; Jn 6.15–21) \p \v 22 Vahatea purongo, mo aji na nona tamlohi usuri vara la vano tiroma hinia na tavul tasi, ale mo r̃ule vao atu la vano karahi. \v 23 Ale Iesu mara mo r̃ule vao atu la vano moiso, mo vele sahe na vutivuti matan vara i usiusi enia hasena. Ravravi mo mai enia hasena mo lo toho atu, \v 24 pani botira nakerihi mo vano asau moiso na jarauta, suhusuhu la lo vilia matan la lo songahi na langi. \p \v 25 Ale majou rani mo lo vele, Iesu mo mai isara, mo hahau na pusa tasi. \v 26 Pani na rani nona tamlohi usuri lara la hitea mo lo hahau na pusa tasi, la have na matara mo tatavera lara, “Eh, tanume matea!” la ulo na tangi matan la matahu. \p \v 27 Pani vahatea purongo Iesu mo reti isara mara, “Ha r̃omr̃ilangi! Enau sei, ha sopo matahu!” \p \v 28 Moiso Peter mo r̃aramia mara, “Tija, vara engko sei, o retileu isaku vara a mai isam na pusa tasi.” \p \v 29 Iesu mo verea mara, “O mai!” Ale Peter mo malue na boti mo hahau na pusa tasi mo lo vano isan Iesu. \p \v 30 Pani mara mo hite na langi mo sere r̃ilangi, ale mo matahu, mo tapulo marun na tasi, mo ulo mara, “Tija, o juriau!” \p \v 31 Vahatea purongo Iesu mo sohai na limana, ale mo tauria, mo verea isana mara, “Engko nom rasu mo rihirihi hajavua, mata sava ko r̃om rua?” \v 32 Ale lara la mele vele na boti, langi atu mo moti. \p \v 33 Haratu la lo toho na boti la lotua lara, “Varar̃uhu, engko Natun God!” \s1 Tamlohi Rojo Gennesaret \r (Mk 6.53–56) \p \v 34 Ale lara la vano na tavalu tasi, la hoso na jara Gennesaret. \v 35 Ale tamlohi hin jara atu lara la hitevosahia, la sohai na reti mo r̃alihi jara atu vara la lavi na nora tamlohi rojoa tari la mai isana, \v 36 ale la usia r̃ilangi vara la pa tikeli purongoi na pingo nona ruru. Ale enira mo isoiso atu sei la tikelia la r̃uhu. \c 15 \s1 Vujangi Nona Vajiahara \r (Mk 7.1–13) \p \v 1 Moiso, Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu la mai isan Iesu la tai Jerusalem lara, \v 2 “Mata sava nom tamlohi usuri la lo tope na posposi nona vajiaha matan tuai? Matan enira la sopo hoje na limara tiroma moiso la pa hanhani.” \p \v 3 Iesu mo r̃aramira mara, “Ale mata sava ka lo tope na retileu non God matan ka lo usuri na posposi tamlohi? \v 4 Matan God mo retileu mara, ‘O oloolo hin tamam peresi tinam!’ Ale mara, ‘Hare mo reti sati hin tamana teni tinana, i pa mate matana.’ \rq Exo 20.12; Exo 21.17 \rq* \v 5 Pani ka verea kara, ‘Mo tataholo vara tea i verea isan tamana enia tinana vara sava tuetueni vara i er̃i silea isara, mo pete silea isan God moiso.’ \v 6 Ale enia mo sopo sile na oloolo isan tamana matan haratu. Ale matan ka lo usuri na posposi tamlohi, ka r̃ohu na reti non God. \v 7 Kamim tamlohi tapnetano! Isaiah mo retimangovi varar̃uhu hin kamim na rani mo verea mara, \q1 \v 8 ‘La tamlohi nike, la lo oloolo hiniau na hurira purongo, \q2 pani mapura la lo toho asau hiniau; \q1 \v 9 la lo vai vono na nora lotu, \q2 la lo vujangi na nora retileu lara retileu non God.’” \rq Isa 29.13 \rq* \s1 Tamlohi La Lumiha Mata Hehe \r (Mk 7.14–23) \p \v 10 Ale Iesu mo tovi vao atu la mai isana mo verea isara mara, “Ha tapurongo, ale ha levosahia! \v 11 Sava mo unu na jingom mo sopo vaiho o lumiha, pani sava mo malue na jingom, enia mo vaiho ko lumiha.” \p \v 12 Moiso nona tamlohi usuri la mai isana la verea lara, “Avei, ko sopo levosahia vara Pharisee la rongo mo sati na sava ko lo verea?” \p \v 13 Mo r̃aramira mara, “Vipahai tari haratu Tamaku na tuka mo sopo lavora i pa saputi nar̃ihira. \v 14 Ha sopo sahara vano isara. Enira la matavuso. La lo tiroma na tamlohi, pani la matavuso. Vara matavuso i tiroma na matavuso, la pa jovi hin te moru.” \p \v 15 Pani Peter mo verea isana mara, “O to vere mamahuni titileu sei isamam.” \p \v 16 Ale mo r̃aramia mara, “Kamim sohena, ka sopo lo levosahi? \v 17 Ka sopo levosahia vara sava ka hania mo unu na pangemim, ale ka mele hoti hinia? \v 18 Pani reti mo lo malue na jingo mo tapulo malue na mapu tamlohi, ale harihi mo vai na tamlohi mo lumiha. \v 19 Matan hinau sohen harihi la lo malue na mapu tamlohi: r̃omr̃omi sasati, vilimatei, vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, posposi lumiha, vavanaho, tuetueni halu, reti sati na hija tamlohi. \v 20 La hinau sei la vai na tamlohi mo lumiha. Pani vara tea i hanhani peresi na limana mo sopo hojea, mo sopo vaia i lumiha.” \s1 Rasua Non Har̃ai Mara Cana \r (Mk 7.24–30) \p \v 21 Ale Iesu mo malue hin jara atu, mo vano na jara tavera matan Tyre enia Sidon. \v 22 Ale vahatea hin jara atu, har̃ai mara Cana matea mo pala mo lo tangi mara, “O r̃omopoiau Moli, mahapin David! Tanume sasati matea mo sohoni venatuku mo vai komokomoa!” \p \v 23 Pani mo sopo r̃aramia hin te reti hatea. Ale nona tamlohi usuri la mai la usia r̃ilangi isana lara, “O r̃ulea i malue matan mo lo tangi usurir̃a.” \p \v 24 Mo r̃aramia mara, “Haratu mo r̃uleau, mo r̃uleau purongo mata sipsip matan Israel sei la jalio.” \p \v 25 Pani har̃ai atu mo mai mo papaohi na nahona mara, “Moli, o tueniau.” \p \v 26 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Mo sopo tataholo vara tea i lavi nar̃ihi na pereti hana natuvarihi i silea isana viriu.”\f + \fr 15:26 \ft Jew la tovi na tamlohi r̃or̃oha ‘viriu’. \f* \p \v 27 Har̃ai atu mara, “He'e Moli, pani viriu la lo hani na utauta pereti sei la lo jovjovi na tep non nora tamlohi tavera.” \p \v 28 Moiso Iesu mo r̃aramia mara, “Na verea, engko har̃ai matea, nom rasua mo tavera jea. I pa sohena sohen ko opoia.” Ale vahatea purongo, venatuna mo r̃uhu. \s1 Rojoa Nona Tamlohi La Tihai \p \v 29 Iesu mo mele vano mo hahau na pahisa tasin Galilee. Mo sahe aulu na vutivuti, ale mo lo sakele ea. \v 30 Moiso vao tavera mo mar̃ivi la mai isana peresi na tamlohi hariju, matavuso, tamlohi papao, la haratu la mengo, ale vao matuvana tinapua, ale la taura na palona, moiso mo vai mamahunira, \v 31 ale vao atu r̃omira mo sopo sakele matan mo vai na mengo la retireti, haratu la papao la r̃uhu, haratu la hariju la hahau, ale matavuso la kilau moiso vao atu la mar̃urahi tavera matana, ale la sile na hasohaso isan God matan Israel. \s1 Mo Vahani Na Vao Tavera \r (Mk 8.1–10) \p \v 32 Moiso Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri la mai isana ale mara, “Enau na r̃omopoi la vao nike, matan la lo toho peresiau mata rani mo tolu moiso, ale mo sopo te hara hinau, ale na sopo opoia vara a r̃ulera la mule marohati, vara i vono la pa matemate na malelera.” \p \v 33 Ale nona tamlohi usuri la verea isana lara, “R̃a pa er̃i lavi te pereti i tataholo hin vao tavera nike na jara hasetoho sohen harihi epu?” \p \v 34 Moiso Iesu mara, “Ka lo lavi na pereti mo visa?” \p Lara, “Mo limaravrua peresi na maji vavarihi mo visalete purongo.” \p \v 35 Moiso mo vere vao atu vara la saksakele na lepa, \v 36 ale mo lavi la pereti atu mo limaravrua peresi na maji moiso, mo vere meje isan God, ale mo topera, ale mo silera isana nona tamlohi usuri, ale tamlohi usuri la silera isan la vao atu. \p \v 37 Ale enira mo isoiso la hanhani la masu. Moiso la sohoni na sope hanhani na tanga mo limaravrua la mar̃ivi. \v 38 Evi tamlohi purongo la hanhani mo tikeli tari vaha vati \rq (4,000)\rq* la sopo evi na har̃ai peresi na natuvarihi. \v 39 Moiso hitahun haratu, mo r̃ule la vao atu la mlemle, mo vele na boti matea, ale mo vano na jara Magadan. \c 16 \s1 La Opoi Na Matamata \r (Mk 8.11–13; Lk 12.54–56) \p \v 1 Ale Pharisee peresi na Sadducee la mai isana vara la vaihitea. La usia vara i vujangira hin te matamata tavera matan na tuka. \p \v 2 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara mo ravravi, kara ‘Taro i pa r̃uhu matan telangi mo hahara!’ \v 3 Ale na r̃alavuho, ‘Taro i pa sati nohorihi matan telangi mo hahara, ale mo r̃or̃oha!’ Ka lo levosahia vara taro i pa sohena sava matan ka lo kilau na masapa, pani ka sopo er̃i hitevosahi na matamata matan rani nike ka lo toho hinia? \v 4 Pina sasati nike, mo tamlohi vaivaileu, mo lo aleale matamata, pani i pa sopo lavi te matamata tinapua, pani matamata sei mo masese isan Jonah tuai.” Moiso mo malue isara mo vano. \s1 Pharisee Peresi Na Sadducee \r (Mk 8.14–21) \p \v 5 Nona tamlohi usuri lara la kakau na tavalu tasi, la pa r̃omr̃omia vara la sopo lavi te pereti. \v 6 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha sopo r̃omaliho vara ha lo kilau mata isi sasati nona Pharisee peresi na Sadducee.” \p \v 7 Moiso la tapulo sorahia isara hasera lara, “Eh, korong mo pa verea matan enr̃a r̃a sopo lavi te pereti teni?” \p \v 8 Pani Iesu mo levosahi na sava la lo verea, ale mo verea mara, “Kamim akerihi, nomim rasu mo rihirihi hajavua. Mata sava ka lo sorahia isamim hasemim vara mo sopo te pereti? \v 9 Ka sopo lo levosahia? Ka mele r̃omaliho hin la pereti atu mo lima matan vao atu mo tari vaha lima \rq (5,000)\rq* ale ka sohoni na sope hanhani na tanga mo visa hin rani atu? \v 10 Teni ka r̃omaliho hin pereti atu mo limaravrua matan vao atu mo tari vaha vati \rq (4,000)\rq* ale tanga mo visa ka lavia isara? \v 11 Mo sohena sava natu, ka sopo levosahia vara enau na sopo retireti na pereti? Ha lo kilau na isi nona Pharisee peresi na Sadducee.” \p \v 12 Ale la pa levosahia natu, vara mo sopo verea vara la lo kilau mata isi mata pereti, pani mata vujangi nona Pharisee peresi na Sadducee. \fig — Pharisee matea —|alt="Phalactary" src="hk00274b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 16.12" \fig* \s1 Iesu Enia Hare \r (Mk 8.27–30; Lk 9.18–21) \p \v 13 Ale na rani Iesu mo mai na jara matan Caesarea Philippi, mo usi na nona tamlohi usuri mara, “Kamim ka lo rongo na tamlohi la lo verea vara Natun Tamlohi enia hare?” \p \v 14 Moiso lara, “Hai la lo verea vara John tamlohi paptijo, tatuara lara Elijah, ale hai lara Jeremiah teni vonan la pr̃ovet atu matea.” \p \v 15 Mo verea isara mara, “Pani kamim ka lo verea vara enau hare?” \p \v 16 Simon Peter mo r̃aramia mara, “Engko natu pa Kr̃isto atu, Natun God sei mo mauri!” \p \v 17 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Simon natun Jonah, God mo ler̃uhu hiniho matan mo sopo tea hin varama nike i vujangia isam, pani Tamaku na tuka hasena mo vujangia isam. \v 18 Ale na verea isam, engko Peter sei r̃aramin hijam enia vatu, ale hin pulo vatu nike, a pa voro noku vao kalesia, hina purongo vara suiha non varama mata mateia mo r̃ilangi, pani i pa sopo er̃i turuhoroa. \v 19 A pa sileho na kia matan mauri atu God mo aulu hinia, ale sava hinau ko horoa na varama, God na tuka mo horoa moiso, ale sava hinau ko tinar̃ihia na varama, God na tuka mo tinar̃ihia moiso.” \v 20 Moiso, mo retileu isana nona tamlohi usuri vara la sopo sorahia isan tea vara enia natu, Kr̃isto atu. \s1 Iesu Mo Vere Na Nona Mate \r (Mk 8.31–9.1; Lk 9.22–27) \p \v 21 Mo tapulo hin rani atu natu, Iesu mo tapulo vujangi na nona tamlohi usuri hinia vara enia i pa vano Jerusalem, ale i pa lavi na rongohaji isana tamlohi aulu peresi na moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, ale la pa vilimateia, ale hitahu na hatolu rani i pa mele turu. \p \v 22 Ale Peter mo tauri na limana mo revea vano hasena, mo reti r̃ilangi isana mara, “Moli, mo vono! Hinau atu i pa sopo er̃i masese isam!” \p \v 23 Pani Iesu mo posi mo verea isan Peter mara, “Setan, na sopo opoia vara a hiteho! Engko ko lo turuhoroau, matan engko ko sopo tau na r̃omim na hinahinau non God, pani na hinahinau nona tamlohi.” \p \v 24 Moiso Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Vara tea mo opoia vara i usuriau, i pa horo na masalona hasena, i lavi na nona talopeilopei, ale i usuriau.\f + \fr 16:24 \fq talopeilopei: \ft Iesu mo verea vara tamlohi rasua sei la sopo avulahi vara la turu r̃ilangi na rani tamlohi la r̃ohu hinira matan la lo usuri Iesu teni la lavi na rani r̃ilangi matan la lo oloolo na nona reti, enira la sopo er̃i verea vara enira nona tamlohi. \f* \v 25 Matan haratu mo opoi na maurina mo tavera jea, i pa vaitihaia, pani haratu mo r̃ohu na maurina mataku, enia i pa tapai mauri varar̃uhu atu. \v 26 Sava hinau mo r̃uhu isan te tamlohi vara i lavi na hinau tari na varama, pani i vaitihai na maurina? Teni sava hinau natu, tamlohi i er̃i silea vara i mele lavi na maurina? \v 27 Matan Natun Tamlohi i pa mai peresi na nona angelo na hasohason Tamana, moiso i pa voli tataholoi na tamlohi hatehateahi mata sava mo vaia na varama. \rq Psa 62.12; Rom 2.6\rq* \p \v 28 Varar̃uhu na verea isamim, tatuamim la lo turu nike nakerihi, la pa sopo er̃i mate vavano la hite Natun Tamlohi i mai na nona suiha mata Supe.” \c 17 \s1 Epen Iesu Mo Posi \r (Mk 9.2–13; Lk 9.28–36) \p \v 1 Ale mele rani mo limarave tinapua mo vano moiso, Iesu mo lavi Peter, James peresi tasina John, mo tiromara la vele sahe aulu na vutivuti tavera matea la toho hasera. \v 2 Ale epen Iesu mo mai mo tinapua na nahora, nahona mo mera sohena alo, ruruna la lulu sohena malarani, \v 3 ale vahatea purongo, la hite Moses enia Elijah la pala la lo retireti peresi Iesu. \v 4 Moiso Peter mo verea isan Iesu mara, “Tija, mo r̃uhu matan r̃a lo toho nike, vara ko opoia a pa vai te ima ruru i tolu akerihi, matea nom, matea non Moses, ale matea non Elijah.” \p \v 5 Mo pa lo retireti, ale vahatea purongo telangi mera matea mo hovira, moiso leo matea mo malue hin telangi atu mara, “Harihi enia Natuku r̃uhur̃uhu, na opoia mo tavera jea, ha tapurongo isana!” \v 6 Nona tamlohi usuri lara la rongo leo sei, la jovi na nahora na matahu tavera. \fig — epen Iesu mo posi —|alt="transfiguration" src="lb00317b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 17.6" \fig* \p \v 7 Pani Iesu mo mai mo tikelira mo verea mara, “Ha turu, ha sopo matahu!” \v 8 Ale na rani la tar̃a sahe la sopo mele hite tea, pani la hite Iesu hasena. \v 9 Ale la pa lo sevuti na vutivuti, Iesu mo retileu isara mara, “Ha sopo vere na sava ka hitea vavano i tikeli na rani Natun Tamlohi i mele turu na mateia.” \p \v 10 Ale tamlohi usuri la usia lara, “Ale mata sava tamlohi vujangi mata leu la lo verea vara Elijah i pa mai tiroma?” \p \v 11 Mo r̃aramira mara, “Elijah i pa mai, ale i pa tau mamahuni na hinau tari. \v 12 Pani na verea isamim vara Elijah mo pete pala moiso, ale la sopo hitevosahia, pani la vai masalora isana. Ale sohen haratu la pa sile na rani r̃ilangi isan Natun Tamlohi.” \v 13 Ale tamlohi usuri la pa rongovosahia natu, vara mo lo verera hin John tamlohi paptijo. \s1 Uluvou Matea \r (Mk 9.14–29; Lk 9.37–43a) \p \v 14 Ale lara la lo sevuti la mai isan vao atu, tamlohi matea mo mai isan Iesu mo papaohi na nahona, \v 15 mo verea mara, “Moli, o r̃omopoi hin natuku matan enia mo lo matemate, ale tarea mo lo lavi na rongohaji tavera matan hin te rani mo lo jovi na hapu teni wai. \v 16 Na pete lavia mo mai isana nom tamlohi usuri moiso, pani la sopo er̃i vai mamahunia.” \p \v 17 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Kamim mo sopo te nomim rasu hatea, kamim pina lejileji matea, a pa mele toho peresi kamim rani i visa? Na sopo levosahia vara a pa lavi na puhon nomim hinau i tikeli pangisa? O lavia i mai isaku!” \v 18 Ale Iesu mo reti r̃ilangi isan tanume sasati atu, ale mo malue hinia, ale vahatea purongo natuna mo r̃uhu. \p \v 19 Moiso hitahu, tamlohi usuri la mai na tavaluna la usia lara, “Mata sava kama sopo er̃i levuti nar̃ihia?” \p \v 20 Mo verea isara mara, “Matan nomim rasua mo rihirihi! Varar̃uhu na verea isamim, vara nomim rasua mo r̃ilangi sohena piri paka matea, ha pa er̃i verea isan vutivuti nike, vara ‘O juhati o vano sevano!’ Ale i pa juha. Ale sava natu, vara ha pa sopo er̃i vaia? \p \v 21 Usiusi peresi na posposi tapuhoro na hanhani purongo i pa er̃i levuti nar̃ihi na tanume sasati sohen harihi i malue.” \s1 Retireti Mata Nona Mateia \r (Mk 9.30–32; Lk 9.43b–45) \p \v 22 Ale na rani la pa lo pulutahi Galilee, Iesu mo verea isara mara, “Natun Tamlohi mariviti vara la turuposi hinia natu vara i vano na lima tamlohi, \v 23 ale la pa vilimateia, moiso i pa mele turu na hatolu rani.” Ale la rongo mo sati tavera matana. \p \v 24 Na rani la kakau Capernaum, haratu la lo lavi na makomo mania mata takis mata nora Temple la mai isan Peter lara, “Nom tija i pa voli na takis teni mo vono?” \p \v 25 Ale Peter mo r̃aramira mara, “He'e.” Ale mo lo unu na ima, ale Iesu mo retireti tiroma isana mara, “R̃omim mo sohena sava Simon? Supe mata varama la lo lavi na takis isan hare? Isana natura teni isana tamlohi tinapua?”\f + \fr 17:25 \ft Tamlohi hai la r̃omr̃omia vara natura nike, enira natun supe tataholo, ale la haratu la tamlohi tinapua enira la sopo vaon supe atu. \f* \p \v 26 Ale na rani Simon mo verea mara, “Isana tinapua!” Iesu mo verea isana mara, “Ale vara sohen haratu, natura la materi na takis. \v 27 Pani matan vara r̃a sopo komo na r̃omira, o sivo na tasi, o pulahi na nom asi revereve, ale sava maji mo kali hinia tiroma, o roi na vavana, ale o pa hite na mania matea mo tataholo mata voli takis nor̃a enr̃a rua.” \c 18 \s1 Hare Mo Aulu Jea \r (Mk 9.33–37; Lk 9.46–48) \p \v 1 Hin rani atu tamlohi usuri la mai isan Iesu lara, “Hare natu, enia i pa aulu jea hin mauri atu God mo aulu hinia?” \p \v 2 Moiso mo tovi na natirihi matea vara i mai isana, ale mo turuhia na livuhara, \v 3 moiso mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara ha sopo posi mai sohen natirihi nike, ha pa sopo er̃i levosahi mauri atu God mo aulu hinia. \v 4 Hare mo hase taua atano sohen natirihi nike, enia mo aulu jea hin mauri atu God mo aulu hinia. \v 5 Hare mo lavi te natirihi sohen harihi na hijaku, enia mo lo laviau, \v 6 pani vara tea mo vaitihai na rasua non te vonan la natuvarihi nike la rasuau, i pa mele r̃uhu jea isana vara la pesi te vatu tavera na r̃alona la putehia na tasi puaha. \s1 Vaihite La Pa Mai \r (Mk 9.42–48; Lk 17.1–2) \p \v 7 Rani sasati i pa jovi na varama matan rasua i pa tihai. Matan tarea hina vaihite la pa lo mai, pani rani sasati isan haratu mo lo vaitihai na rasua nona tinapua. \v 8 Ale vara limam teni palom mo vaiho ko vano na hehe, o tai nar̃ihia o pulahia. Mo mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu o papao teni o hariju, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na limam mo rua teni palom mo rua hin hapu atu mo sopo te isoisona. \v 9 Ale vara matam mo vaiho ko lo vano na hehe, o julai nar̃ihia o pulahia. Mo mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu peresi na matam matelete, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na matam mo rua o vano hin hapu atu mo sopo te isoisona na moruhapu. \s1 Sipsip Atu Mo Jalio Na Malele \r (Lk 15.3–7) \p \v 10 Ha lo kilau ha sopo hitelehilehi te vonan la natuvarihi nike, matan na verea isamim vara tarea na tuka, nora angelo, la haratu la lo kilaura, Tamaku na tuka mo tinar̃ihia vara la er̃i turu na nahona matara. \s1 Tavui Sipsip Matea \p \v 11 Matan Natun Tamlohi mo mai vara i juri la haratu la jalio. \v 12 Ale nomim kilakilau mo sohena sava? Vara tamlohi matea pulana sipsip mo ngav sangavulu \rq (100)\rq* ale matea mo jalio, i pa sopo tau la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati \rq (99)\rq* na pahisa vutivuti atu tako ale i ale haratu mo jalio teni i vono? \v 13 Ale vara mo tapaia, varar̃uhu na verea isamim, mo avulahi tavera matana, mo jeu la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati sei la sopo jalio. \v 14 Mo sohena natu, mo sopo masalom Tamaku na tuka vara rasua non te vonan la natuvarihi nike i vano hina purongo. \fig — tavui sipsip r̃uhu matea —|alt="Good sheperd" src="lb00001b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 18.14" \fig* \s1 Vara Tea Mo Hehe \r (Lk 17.3) \p \v 15 Vara voraim mo vai te hehe isam, o vano o vere na nona hehe isana kamim rua hasemim. Vara mo tapurongo isam, voraim i pa mele tapalam. \v 16 Pani vara mo r̃ohu vara i tapurongo, o lavi te hatea teni tupra rua tinapua la vano peresiho matan vara o pa er̃i turu na nora vereulia. \rq Deut 19.15 \rq* \v 17 Ale vara mo r̃ohu vara i tapurongo hinira, o pa verea isana vao kalesia. Ale vara mo r̃ohu vara i tapurongo isana vao kalesia sohen tiroma, ale i pa sohena tamlohi r̃or̃oha isamim, ale ha r̃ohu hinia sohena tamlohi r̃or̃oha matea teni haratu mo lo lavi na takis. \s1 Tinar̃ihia Teni Horoa \p \v 18 Varar̃uhu na verea isamim, sava kamim kalesia ka lo horoa na varama, God na tuka mo horoa moiso, ale sava ka tinar̃ihia na varama, God na tuka mo tinar̃ihia moiso. \p \v 19 Na mele verea isamim vara te tupra rua na varama la majinga hin te hinau la usia, Tamaku na tuka i pa vaia sohena isara. \v 20 Matan, vara te tupra rua teni tupu tolu la lo pulutahi na hijaku, enau na lo toho peresira.” \s1 R̃omi Na Tinapua \p \v 21 Moiso Peter mo mai isana mo verea mara, “Tija, vara voraiku mo vai na hehe isaku, a pa r̃omi voraiku vaha visa? Vaha limaravrua teni mo vono?” \v 22 Iesu mo verea isana mara, “O pa sopo r̃omia vaha limaravrua \rq (7x)\rq* purongo, pani vaha ngavulu limaravrua vaha limaravrua \rq (70x7)\rq*. \rq Gen 4.24\rq* \p \v 23 Matan harihi, mauri atu God mo aulu hinia mo sohena supe matea mo opoia vara i tau mamahuni na ave non nona slev. \v 24 Na rani mo tapulo tau mamahuni na ave, la lavi vonara matea mo mai isana, mo ave na mania matea mo tataholo na voli tamlohi mata rani mo tari vaha sangavulu \rq (10,000)\rq*. \m \v 25 Ale matan i pa sopo er̃i voli nar̃ihia, nona tamlohi tavera mo retileu hinia vara la har̃ehia peresi narouna tolu na natuna peresi na nona hinau tari vara i spai na nona mania hinia. \v 26 Ale slev atu mo jovi na pauna, mo tangi mara, ‘O r̃omperavu isaku, ale a pa voli vevuhi na noku ave tari isam!’ \v 27 Ale tamlohi tavera non slev atu mo r̃omopoia, mo tinar̃ihia vara i vano purongo, ale mo tinar̃ihi na nona ave. \p \v 28 Pani na rani pa slev atu mara mo malue, mo vano mo tapai na slev tinapua matea non tamlohi tavera atu, ale slev sei mo ave isana na mania mo tataholo na voli tamlohi matea mata rani mo ngav sangavulu \rq (100)\rq* mo taurilatia, mo tapulo punia mara, ‘O voli na nom ave isaku!’ \v 29 Ale slev atu mo jovi na pauna mo tangi isana mara, ‘O r̃omperavu isaku, a pa voli nar̃ihi na noku ave isam.’ \v 30 Pa slev atu, mo r̃ohu hinia, ale mo vano mo taua na ima r̃ilangi vara i lo toho atu i tikeli rani atu i voli nar̃ihi vevuhi na nona ave. \p \v 31 Na rani la tapalan slev atu lara la hite na sava mo vaia, la rongo mo sati tavera, la vano la vereuli na hinau tari isan nora tamlohi tavera atu. \v 32 Moiso nona tamlohi tavera mo tovi pa slev atu mo mai isana, mo verea isana mara, ‘Engko ko slev sasati matea ko putu tataholo. Na tinar̃ihi vevuhi na nom ave matan ko usia mo r̃ilangi isaku. \v 33 Ale ko sopo er̃i r̃omopoi na tapalam slev sohen enau na r̃omopoiho?’ \v 34 Moiso nona tamlohi tavera atu mo lolokoru patuna, mo silea mo vano isana tamlohi ima r̃ilangi vara i toho atu vavano i voli nar̃ihi vevuhi na nona ave. \v 35 Tamaku na tuka i pa vaia sohen harihi isamim isoiso vara ha sopo r̃omi varar̃uhu na voraimim peresi na vevoraimim na mapumim.” \c 19 \s1 Vujangi Mata Lahi \r (Mk 10.1–12) \p \v 1 Ale Iesu mara mo vere la hinau atu mo isoiso, mo malue Galilee mo unu na jara matan Judea na tavalu vano wai Jordan. \v 2 Ale vao tavera la lo usuria, ale mo vai mamahuni na nora rojoa ea. \p \v 3 Pharisee la mai isana vara la vaihitea lara, “Mo tataholo usuri na leu vara tea i er̃i tipahi narouna matan te hinau?” \p \v 4 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Ka sopo lo evia vara haratu mo vaira na pongi tiroma mo vaira lamane peresi na har̃ai. \p \rq Gen 1.27; 5.2\rq* \m \v 5 Ale mo verea mara, ‘Ale matana, tamlohi i pa tinar̃ihi tamana enia tinana, ale i sor̃otahi isan narouna, ale la pa epe matea?’ \rq Gen 2.24\rq* \p \v 6 Ale matana, la pa sopo mele tamlohi mo rua, pani epe matea purongo. Ale sava God mo sor̃otahia jara matea, te tamlohi i pa sopo mele asehia.” \p \v 7 La verea isana lara, “Mata sava natu, Moses mo retileu vara tea i er̃i sile na pepa mata r̃ohu hin narouna matan vara i tipahi narouna?” \rq Deut 24.1–4; Mt 5.31\rq* \p \v 8 Mo verea isara mara, “Moses mo tinar̃ihia vara ha pa er̃i tipahi na naroumim matan mapumim tamlohi hin Israel la r̃ilangi, pani na pongi tiroma mo sopo sohena. \v 9 Ale na lo verea isamim vara tea mo tipahi narouna, pani mo sopo matan te hinau tinapua, pani mata mo vaivaileu peresi te tinapua, ale vara haratu mo tipahia mo lahi na tinapua, enia mo vaivaileu peresi har̃ai atu.” \p \v 10 Nona tamlohi usuri la verea isana lara, “Vara mo sohena natu, isana tamlohi matea peresi narouna, i pa mele r̃uhu jea vara tea i sopo lahi.” \p \v 11 Pani mo verea isara mara, “Mo sopo tamlohi tari sei la pa er̃i lavi reti sei, pani haratu purongo sei God mo tinar̃ihira vara la lavi reti sei. \v 12 Matan, te tamlohi la vora la povota moiso, ale tea tamlohi la votaira, ale tea la sopo lahi matan la hase tapuhira matan mauri atu God mo aulu hinia. Haratu mo er̃i lavi reti nike, i lavia.” \s1 Natuvarihi La Mai Isana \r (Mk 10.13–16; Lk 18.15–17) \p \v 13 Ale tamlohi la lavi na natura la mai isana vara i tau na limana isara i usiusi matara, pani tamlohi usuri la reti r̃ilangi isara, \v 14 pani Iesu mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la mai isaku, ha sopo horora matan la haratu la sohera la pa lavi mauri atu God mo aulu hinia.” \v 15 Ale mo ler̃uhu hinira mo tau na limana hinira moiso mo malue hin jara atu. \s1 Tamlohi Tavtav Matea \r (Mk 10.17–31; Lk 18.18–30) \p \v 16 Ale hin rani atu, tamlohi matea mo mai isana mara, “Tija, sava hina r̃uhu natu, vara a vaia a pa lavi na mauri tui matana?” \p \v 17 Ale Iesu mo verea isana mara, “Mata sava ko lo usiau na sava mo r̃uhu? God purongo enia mo r̃uhu. Vara ko opoia vara o lavi na mauri, o toho usuri na retileu.” \p \v 18 Ale mo usia isana mara, “Sahara nakonako?” \p Iesu mo verea mara, “‘O sopo vilimatei na tamlohi, o sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi, o sopo vavanaho, o sopo tuetueni na halu non tea, \v 19 o oloolo hin tamam enia tinam moiso’, \rq Deut 5.16 \rq*ale ‘O opoi na tinapua sohen ko lo opoiho hasem’.” \rq Lev 19.18\rq* \p \v 20 Uluvou atu mo verea mara, “La hinau tari sei na lo vaira moiso, pani sava natu, na sopo lo vaia?” \p \v 21 Iesu mo vere isana mara, “Vara o pa tataholo i r̃uhu, o vano, o har̃ehi vevuhi na nom tavtav, ale o sile na volina isana tamlohi tilavono, ale o pa lavi na tavtav na tuka; ale o mai, o usuriau.” \v 22 Pa tamlohi atu mara mo rongo retireti atu, mo malue, r̃omina mo sati matan nona tavtav mo tavera jea. \p \v 23 Moiso Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Varar̃uhu na verea isamim, mo r̃ilangi jea vara tamlohi tavtav matea i er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia. \v 24 A mele verea isamim, vara i pa mele malum jea isana camel matea vara i major̃ole na koko niteli, mo jeu na tamlohi tavtav matea vara i er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia.” \p \v 25 Tamlohi usuri lara la rongo reti sei, la mar̃urahi tavera lara, “Hare natu, i pa er̃i juri?”\f + \fr 19:25 \ft Tamlohi hin pongi atu la lo r̃omr̃omia lara God mo ler̃uhu hin na tamlohi sei la tavtav, matan enira la tavtav. La hutura hin reti sei Iesu mo verea matan enia mo vujangia vara i pa r̃ilangi jea vara tea i lavi mauri atu God mo aulu hinia. \f* \p \v 26 Pani Iesu mo kilau vano isara mara, “Isana tamlohi hinau atu i pa sopo te malelena, pani isan God hinau tari la maleleha.” \p \v 27 Moiso Peter mo r̃aramia mara, “Ko hitea, kamam kama tinar̃ihi vevuhi na nomam hinau tari, ale kama usuriho. Sava natu, i pa nomam?” \p \v 28 Ale Iesu mo verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim, hin varama paro atu vara Natun Tamlohi i sakele na nona jara sakele mata suiha merana mo tavera jea, kamim haratu ka lo usuriau ha pa sakele na jara sakele mata suiha mo sangavulu r̃omana mo rua, ha pa ari la tavtavuin Israel atu mo sangavulu r̃omana mo rua. \v 29 Ale tamlohi tari sei la malue la tau na imara, teni voraira, teni vevoraira, teni tamara, teni tinara, teni natura, teni nora lepa mata hijaku, God i pa silera la pa mele lavia vaha ngav sangavulu \rq (100x)\rq* hin haratu la taua, ale la pa lavi na mauri tui hitahu, \v 30 pani tamlohi matuvana nake sei la lo aulu, la pa sopo aulu hin pongi atu mo lo mai, pani la haratu la sopo aulu nake, la pa aulu.” \fig — camel matea —|alt="camel" src="lb00039b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mt 19.30" \fig* \c 20 \s1 Tamlohi Isa Grape \p Ale Iesu mo lo verea mara, \p \v 1 “Ale mauri atu God mo aulu hinia mo sohen harihi: tamlohi tavera mata ima matea mo malue na r̃alavuho jea matea vara i aleale tamlohi voko mata nona isa grape. \v 2 Ale tamlohi voko la majinga vara la pa voko mata volvoli mata rani matea, moiso mo r̃ulera la vano na nona isa grape. \p \v 3 Ale na matan alo mo limaravati na r̃alavuho mo malue mo vano mo hite te tamlohi la lo toho purongo na jara maket, \v 4 ale mo verea isara mara, ‘Eh, kamim sohena, ha sivo na isa grape, ale a pa sile na sava mo tataholo vara ha pa lavia.’ \v 5 Moiso la malue la vano hin isa atu. Ale tamlohi atu mo mele aleale tamlohi sohen tiroma; mo mele malue na livuha rani tataholo, ale mo mele malue na matan alo mo tolu na ravravi atu. \v 6 Ale na matan alo mo tikeli mo lima na ravravi hin rani atu, mo malue mo vano mo tapai te tamlohi la lo toho purongo, ale mo verea isara mara, ‘Eh, mata sava ka lo turu purongo nike mo tikeli nakerihi?’ \p \v 7 La verea isana lara, ‘Mo sopo tea i usi kamam vara kama voko nona.’ Mo verea isara mara, ‘Kamim sohena, ha vano na isa grape.’ Ale la vano. \v 8 Ale na ravravi jea mo verea isan nona patu tamlohi vara i tovi na tamlohi voko vara i silera na volira, ale vara i tapulo hin la haratu la pa voko hitahu, ale i sahe i tikeli la haratu la lo voko tiroma. \rq Lev 19.13; Deut 24.15\rq* \p \v 9 Ale na rani la haratu mo tovira vara la voko na matan alo mo lima na ravravi la mai, mo silera hatehateahi na volira mo tataholo mata voli rani matea. \v 10 Moiso na rani la haratu mo tovira tiroma na r̃alavuho mata voko la mai, la lo r̃omr̃omia vara la pa lavi na mania i jeura, pani enira hatehateahi sohena, la lavi na volira mo tataholo mata voli rani matea. \v 11 Lara la lo lavia, la lo retireti vavarihi hin tamlohi tavera atu mata ima, \v 12 lara, ‘La haranike la pa mai hitahu la voko mata aoa matelete purongo, ale ko volira sohemam sei, kama slev nom na alo tavera mo tikeli nakerihi.’ \p \v 13 Pani mo r̃arami na vonara matea mara, ‘Tapala, na sopo vai te hinau i sati isam. Ko sopo majinga peresiau na volim mata rani matea teni mo vono? \v 14 O lavi na sava enia nom, ale o vano. Enau na opoia vara a sile na sava na silea isam i vano isan la haranike la pa voko hitahu. \v 15 Ko hitea mo sopo tataholo vara a vai na sava na noku mania sohen na opoia? Teni ko mereimerei matan posiku mo r̃uhu?’” \p \v 16 Ale Iesu mo mele verea mara, “Vao atu nake sei la lo aulu, la pa sopo aulu hin pongi atu mo lo mai, pani la haratu la sopo aulu, la pa aulu.” \s1 Mo Vere Na Nona Mateia \r (Mk 10.32–34; Lk 18.31–34) \p \v 17 Ale na rani Iesu mo pa lo sahe Jerusalem, mo tovi la nona tamlohi usuri atu mo sangavulu r̃omana mo rua mo tovira vano na tavul malele, ale mo verea isara mara, \v 18 “Ka hitea, r̃a lo sahe Jerusalem. Ale la pa turuposi hin Natun Tamlohi i pa vano na lima moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, ale la pa sile na talai isana vara i mate, \v 19 ale la pa silea isana tamlohi r̃or̃oha vara la pa kerehia, ale la rupia na asi maja, ale vara la vosaea na talopeilopei, ale na hatolu rani i pa mele turu na mateia.” \s1 Retiusia Matea \r (Mk 10.35–45) \p \v 20 Ale tinan la natun Zebedee, James enia John, mo mai isana tolu na natuna, ale mo papaohi na nahona vara i usia hin te hinau. \v 21 Ale Iesu mo verea isana mara, “Ko opoi na sava?” Mo r̃aramia mara, “Na opoia vara la natuku nike mo rua la sakele na pahisam vara ko tauri na nom suiha, matea na matuam, ale matea na maraum.” \p \v 22 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim ka sopo levosahi na sava ka lo usia. Ha er̃i lavi na rani r̃ilangi a pa lavia?” \p La r̃aramia lara, “Enjora, kama er̃i lavia.” \p \v 23 Mo verea isara mara, “Ha pa lavi na sava a pa lavi, pani matan vara ha pa sakele na matuaku teni na marauku, enia mo sopo noku vara a pa majinga hinia, pani enia non la haratu sei, Tamaku mo tatamahunia matara moiso.” \p \v 24 Ale na rani la tupu sangavulu tinapua atu lara la rongoa, la lolokoru hin la vorai atu mo rua. \v 25 Pani Iesu mo tovira la mai isana, ale mo verea mara, “Ka levosahia vara tamlohi aulu hin la haratu la tamlohi r̃or̃oha, la opoia tavera vara la pa lo aulu na nora tamlohi, ale ka levosahia sohena sava nora tamlohi tatavera la lo roro na nora suiha hinira. \v 26 I pa sopo sohena isamim, pani hare mo opoia vara i aulu jea hin kamim mo isoiso, enia i pa nomim volitusi, \v 27 ale haratu mo opoia vara i pa tiromamim, enia i pa nomim slev, \v 28 mo sohena natu, Natun Tamlohi mo sopo sinai vara tamlohi la volitusi isana, mo vono, mo sinai vara enia i volitusi, ale vara i sile na maurina vara i volituhu na matuvana.” \s1 Tamlohi Matavuso Mo Rua \r (Mk 10.46–52; Lk 18.35–43) \p \v 29 Ale lara la lo malue Jericho, vao tavera matea la usuria. \v 30 Ale hin rani atu tamlohi matavuso mo rua la lo sakele na pahisa malele, ale lara la rongoa vara Iesu mo lo hahau na malele mariviti atu, la ulo aulu lara, “Moli, o r̃omopoi kamam, Natun David!” \v 31 Vao atu la merusahira vara la toho malum, pani la mele ulo aulu mo tavera jea lara, “Moli, o r̃omopoi kamam, Natun David!” \p \v 32 Iesu mo turu, ale mo tovira la mai isana mara, “Ka opoi vara a vai na sava isamim?” \p \v 33 La verea isana lara, “Moli, kama opoia vara matamam la kilau.” \v 34 Moiso Iesu mo r̃omopoira, mo tikeli na matara, ale vahatea purongo la er̃i hite, ale la usuria. \c 21 \s1 Iesu Mo Unu Jerusalem \r (Mk 11.1–11; Lk 19.28–38; Jn 12.12–19) \p \v 1 Ale lara la lo mai mariviti hin Jerusalem, la kakau taon sei Bethphage na pahisa Vuti talu Olive, moiso Iesu mo r̃ule na tamlohi usuri mo rua, \v 2 mo verea isara mara, “Ha vano hin vanua aturihi, ale vara ka lo unu ha pa hite na donki matea peresi natuna la lasira ea. Ha uli nar̃ihira, ale ha lavira la mai isaku. \v 3 Ale, vara tea mo vere te hinau isamim matana, ha pa verea vara, ‘Nomam tamlohi tavera mo opoira!’ ale vahatea i pa r̃ulera la mai.” \v 4 Harihi sei, mo malue sohena matan vara sava hinau pr̃ovet mo verea moiso i pa masese sei mara, \q1 \v 5 ‘Ha verea isan la haratu la lo toho Zion vara: \q2 Nomim Supe mo lo mai isamim, \q2 mo r̃ommalum, ale mo lo sakele na donki matea, ale ha kilau vano, donki sei mo lo sakele hinia enia natu donki matea!’ \rq Zec 9.9\rq* \p \v 6 Ale la tamlohi usuri atu mo rua la vano la vai na sava Iesu mo verea isara moiso. \fig — natu donki matea —|alt="Colt" src="hk00033b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mt 21.6" \fig* \v 7 La lavi donki atu peresi na natuna, la tatavu na har̃in la donki atu na nora ruru hai, ale Iesu mo sakele hinira, \v 8 moiso, la vao tavera atu la vur̃angi na nora ruru na malele tavera atu, ale tatuara la tai na pere vipahai la vur̃angira hin malele atu. \v 9 Ale vao tavera atu la vano tiroma hinia peresi la haratu la lo usuria, la lo uloulo tavera lara, \q1 “Hasohaso God, matan natun David!” \q1 “‘Ale ler̃uhu hinia sei \q2 mo lo mai na hijan Moli God!’” \q2 \rq Psa 118.26\rq* \q1 “Hasohaso i sahe isan God na tuka sei mo aulu jea!” \p \v 10 Ale na rani mo unu Jerusalem tamlohi tari hin taon tavera atu la hutura hinia, la lo verea lara, “Hare nahai?” \p \v 11 Ale vao tavera atu lara, “Tamlohi nike, enia pr̃ovet Iesu, mara Nazareth hin Galilee.” \s1 Iesu Mo Unu Na Temple \r (Mk 11.15–19; Lk 19.45–48; Jn 2.13–22) \p \v 12 Ale Iesu mo unu na Temple, moiso mo levuti la haratu la lo ar̃ear̃ehi peresi la haratu la lo volvoli na lolo Temple, moiso mo tipovi na tepel non la haratu la lo jenjen mania peresi na jara sakele non la haratu la lo har̃ehi na vomahe. \p \v 13 Mo verea isara mara, “Retiulia mo verea vara, ‘Imaku la pa tovia ima usiusi.’ Pani kamim ka vaia mo mai jara luhu non la haratu sei la tatamahu moiso mata vili na tamlohi mata vavanaho.” \p \rq Isa 56.7; Jer 7.11\rq* \m \v 14 Moiso matavuso peresi na tamlohi papao la mai isana na lolo Temple, ale mo vai mamahunira. \v 15 Pani moli mata pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu lara la hite na hina mar̃urahi r̃uhur̃uhu mo lo vaira moiso, ale lara la mele rongo na natuvarihi la lo ulo aulu na Temple lara, “Hasohaso isan Natun David!” tamlohi tatavera atu la lolokoru. \v 16 Ale la verea isana lara, “Ko rongo na sava la lo verea?” Ale Iesu mo verea isara mara, “He'e! Kamim ka sopo lo evia na Retiulia hin te rani vara, \q1 ‘God engko ko tatamahu na nom hasohaso vara i pa malue na jingo natuvarihi peresi na pipi?’” \q1 \rq Psa 8.2\rq* \m \v 17 Hitahun haratu, mo malue isara, mo malue Jerusalem mo vano na taon matan Bethany, ale mo juruvi atu. \s1 Vipahai Fig Matea \r (Mk 11.12–14, 20–24) \p \v 18 Na r̃alavuho, mo lo hilu vano Jerusalem, ale mo rongo mo marohati. \v 19 Ale mo hite na pulo fig matea na pahisa malele, mo vano mariviti, pani mo sopo hite te vuana hinia, pani rauna purongo. Ale mo reti isana mara, “O pa sopo er̃i mele lavi te vuam hin te rani!” Ale vahatea purongo pulo fig atu mo mahoa. \p \v 20 Na rani tamlohi usuri lara la hitea, la hutura lara, “Eh, mo sohena sava natu, pulo fig nike mo mahoa vahatelete purongo?” \p \v 21 Moiso Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara te nomim rasua, ale ha sopo r̃om rua, kamim ha pa er̃i vaia sohen harihi na vaia isan pulo fig nike, ale ha pa er̃i verea isan vutivuti nike, vara, ‘O hase sauho aulu, o pulahiho na lolo tasi!’ Ale i pa masese. \v 22 Ale sava ka lo usia na usiusi, ha pa lavia, vara te nomim rasua.” \s1 Retiusia Mata Suiha Non Iesu \r (Mk 11.27–33; Lk 20.1–8) \p \v 23 Iesu mo unu na Temple, ale mara mo lo vujangi na tamlohi, moli mata pr̃is peresi na tamlohi aulu matan Jerusalem la mai isana vara la usi te retiusia isana lara, “Ko lo vai la hinau nike na suihan hare? Hare mo sileho hin suiha sei?” \p \v 24 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau sohena a pa usi kamim na retiusia matea, ale vara ha r̃aramiau, enau sohena a pa vereulia vara sava suiha nahai na lo vai la hinau sei hinia. \v 25 Suiha atu John mo lo paptijo hinia mo tai epu? Mo tai na tuka, teni isana tamlohi?” \p Ale la lo sorasorahia isara lara, “Vara r̃a verea vara, ‘Mo tai na tuka!’ i pa verea isar̃a vara, ‘Mata sava ka sopo rasua?’ \v 26 Pani vara r̃a verea vara, ‘Mo tai isana tamlohi purongo!’ vao nike la pa parur̃a matan enira la verea vara John enia pr̃ovet varar̃uhu matea non God.” \p \v 27 Ale matana, la r̃arami Iesu lara, “Kama sopo levosahia.” \p Ale Iesu mo verea isara mara, “Enau sohena, a pa sopo vereuli kamim hinia vara sava suiha natu, na lo vai la hinau sei hinia. \p \v 28 Ha to r̃omr̃omia, tamlohi matea natuna mo rua. Ale mo verea isan matea tiroma mara, ‘Natuku, o pa vano o voko na isa grape nohorihi.’ \p \v 29 Ale uluvou atu mo r̃aramia mara, ‘Na r̃ohu!’ pani hitahu mo posi na r̃omina, ale mo vano. \p \v 30 Ale mo mele vano isan natuna tinapua atu, mo verea sohena. Ale mo r̃aramia mara, ‘A pa vano tata!’ pani mo pa sopo vano. \v 31 Sahara hin la haratu mo rua mo vai na masalon tamana?” \p Lara, “Haratu tiroma.” \p Iesu mo verea isara mara, “Enjora, varar̃uhu na verea isamim, haratu la lo lavi na takis peresi na har̃ai malele, la pa lavi mauri atu God mo aulu hinia tiroma hin kamim. \v 32 Matan John mo pala isamim mo vujangi na malele posposi tataholo non God, ale ka sopo rasua, pani haratu la lo lavi na takis peresi na har̃ai malele la rasua. Hina purongo vara ka hitea, ka r̃ohu vara ha posi na r̃omimim vara ha rasu. \s1 Tamlohi Isa Sasati \r (Mk 12.1–12; Lk 20.9–19) \p \v 33 Ha mele tapurongo na titileu tinapua. Tamlohi tavera mata ima matea mo lavo na isa grape matea. Mo tiu na wor̃a matea r̃alihia, ale mo heli na koko varavarasi grape matea, ale mo voro na ima aulu matea mata kilakilau, ale mo opoia vara tea la pakaia, ale tamlohi hai la pakaia, moiso enia mo vano na jara tinapua matea mo vano asau. \v 34 Ale taro asitauni mo lo mai mariviti, mo r̃ule na nona slev la vano isan la tamlohi atu la lo pakai isa atu vara la lavi na r̃ungana. \v 35 La tamlohi atu la tauri na nona slev, la tamaji matea, la vilimatei matea, ale la parumatei matea. \v 36 Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na slev tinapua, evira mo jeu la haratu tiroma. Ale la tamlohi atu la vaia isara sohen la lo vaia tiroma. \fig — isa grape matea —|alt="Vineyard" src="lb00103b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mt 21.36" \fig* \p \v 37 Na isoisona, mo r̃ule natuna mo vano isara mara, ‘Korong la pa oloolo hin natuku!’ \p \v 38 Pani na rani la tamlohi atu lara la hite natuna, la verea isara hasera lara, ‘Nona korohi nakerihi. Ha mai, r̃a vilia, ale r̃a pa lavi na koruna.’ \v 39 Ale la tauria la pulahi nar̃ihia hin isa atu, ale la vilimateia atu. \p \v 40 Ale na usi kamim hinia vara na rani tamlohi isa atu i mele pala, i pa vai na sava isan la tamlohi atu la lo pakai na isana?” \p \v 41 La r̃arami Iesu lara, “I pa vilimatei la tamlohi sasati atu na malele r̃ilangi matea, ale i pa mele tinar̃ihia isana tamlohi tinapua vara la pa pakai matana, ale la pa silea na vuana na rani asitauni.” \p \v 42 Iesu mo verea isara mara, “Enjora, ka sopo lo evi hinau nike na Retitapu hin te rani? \q1 ‘Vatu atu tamlohi voro ima la lo tipahia, \q2 enia mo mai tapulo pulo vatu mata ima, \q1 haranike Moli God mo vaia, \q2 ale mo r̃uhu jea matan r̃a er̃i hitea.’ \q2 \rq Psa 118.22–23\rq* \p \v 43 Matana, na lo verea isamim, jara oloolo atu ka lo turu hinia isan God sei mo supe mo aulu hin kamim Jew hasemim purongo hinia, God i pa lavi nar̃ihi oloolo sei isamim, i pa silea isana mara jara tinatinapua sei la pa vua na vua r̃uhu sei God mo opoia. \v 44 Ale haratu mo lo tialahalaha hin vatu atu, vatu atu i pa putputia, ale vara vatu atu mo jovi hin tea i pa lomolomoa.’” \p \v 45 Na rani moli mata pr̃is peresi na Pharisee lara la rongo titileu atu, la rongovosahia vahatea vara mo lo verera. \v 46 Pani hina purongo vara la lo aleale malele vara la taurilatia hinia, la matahuni la vao atu matan vao atu la rasua vara enia pr̃ovet matea. \c 22 \s1 Hanhani Tavera Nona Supe Matea \r (Lk 14.15–24) \p \v 1 Ale Iesu mo mele vere na titileu hai isara mara, \v 2 “Ale mauri atu God mo aulu hinia mo sohen harihi: Supe matea mo tatamahu na hanhani tavera matea mata lahi non natuna, \v 3 ale mo r̃ule na nona slev vara la vano la tovi la haratu sei la lo usira moiso vara la pa mai na hanhani tavera mata lahi sei, pani la r̃ohu vara la mai. \v 4 Ale mo mele r̃ule te slev tinapua, ale mo verea isara mara, ‘Ha vano isan la haratu r̃a usira tiroma, ha verea isara vara la mai natu, matan na tatamahuni na noku hanhani moiso, ale ka hitea, la vili na pulaku buluk hai peresi na natu buluk hai sei la r̃avisvis r̃uhu, hinau tari mo tatamahu moiso, ha mai na hanhani tavera mata lahi.’ \v 5 Pani la sopo tapurongo isara, ale la malue, matea mo vano na isana, matea mo vano na nona stoa, \v 6 ale la hina tinapua atu la taurilati na nona slev la vailehilehira, ale la vilimateira. \p \v 7 Ale supe atu mo lolokoru, mo r̃ule na nona tamlohi vuro, ale la vano la vili la tamlohi atu la sopo juri, ale la suli jovjovi na nora taon tavera. \v 8 Ale mo verea isana nona slev mara, ‘Hanhani tavera mata lahi mo tatamahu moiso, pani haratu r̃a usira tiroma la sopo r̃uhu. \v 9 Ale matana, ha vano na malele tavera, ha usi na sava tamlohi ka tapaira ea vara la mai na hanhani tavera mata lahi.’ \p \v 10 Moiso la slev atu la vano na malele, ale la tovi matavuhi na tamlohi sasati, peresi na tamlohi r̃uhu, haratu la tapaira, ale ima lahi atu mo mar̃ivi na tamlohi atu la lo usira. \v 11 Pani na rani supe mo mai vara i hite la tamlohi atu la lo usira, mo hite na tamlohi matea atu mo sopo te nona ruru tataholo mata lahi. \v 12 Ale mo verea isana mara, ‘Tapala, ko pa unu nike sohena sava matan mo sopo te nom ruru mata lahi?’ Ale tamlohi atu nona hapu mo mate. \v 13 Moiso supe atu mo verea isana nona slev mara, ‘Ha pesi pulutahi na palona peresi na limana, ha pulahia hin jara r̃or̃oha atu mata talai. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata rongohaji ea.’ \v 14 Matan God mo tovi na tamlohi matuvana, pani mo vir̃oni na tupu visalete purongo.” \s1 Voli Na Takis \r (Mk 12.13–17; Lk 20.20–26) \p \v 15 Moiso Pharisee la vano la hatihia vara la pa vaihitea vara Iesu i kali hin te nona reti. \v 16 Ale la r̃ule na nora tamlohi usuri peresi na tamlohi non supe Herod la vano isana lara, “Tija kama levosahia vara engko ko lo varar̃uhu, ale ko lo vujangi na malele varar̃uhu mo usuri na masalon God mo tataholo, ale ko sopo r̃omr̃omi na r̃omi tamlohi purongo matan ko sopo tametame tea. \v 17 O to vere kamam hinia nakerihi vara mo tataholo vara tamlohi la voli na takis isana supe nona mara Rome teni mo vono?” \p \v 18 Pani matan Iesu mo levosahi na nora posposi vaisatihi na tinapua, mo verea mara, “Kamim tapnetano, ka lo vaihiteau mata sava? \v 19 Ha to sileau hin te selen mata takis hatea.” Ale la silea na selen mata takis matea. \v 20 Moiso Iesu mo verea isara mara, “Ale ha to verea, niniun harepu peresi na hijana nahai?” \p \v 21 Lara, “Supe nona mara Rome.” \p Ale mo verea isara mara, “Ale vara mo sohena, ha sile na hinau non supe nona mara Rome isan supe nona mara Rome, ale hinau non God isan God.” \v 22 Lara la rongoa sohena sava mo r̃aramira sei mo r̃uhur̃uhu jea, la hutura hinia, ale la malue la rovo hinia. \s1 Mauri Na Pongi Hitahu \r (Mk 12.18–27; Lk 20.27–40) \p \v 23 Rani atu mo pa lo vano, ale Sadducee la mai isana. Vao sei la verea vara mo sopo te sauteterahi, ale la usia na retiusia matea, \v 24 lara, “Tija, Moses mara, ‘Vara te tamlohi mo mate mo sopo te natuna, tasina i pa lavi narouna mata i korohi te natun tavaina.’ \rq Deut 25.5 \rq* \v 25 Ale vorai mo limaravrua la lo toho nike isamam, ale vora tiroma mo lahi, ale mo mate, pani mo sopo te natuna. Vora usuria mo lavi narouna. \v 26 Ale mo sohena isan nona vora usuria atu peresi na hatolura, mo sivo mo tikeli na halimaravruara. \v 27 Hitahura, har̃ai atu mo mate. \v 28 Ale, hin pongi atu tamlohi la pa sauteterahi hinia, matan enira mo isoiso la lahi hin har̃ai atu, i pa naroun sahara hinira?” \p \v 29 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “R̃omimim mo sopo tataholo, matan ka sopo levosahi na Retitapu teni na suihan God. \v 30 Matan na pongi hitahu na sauteterahi la pa sopo lahi teni la pa tulatulahi, pani la pa sohena angelo na tuka. \v 31 Ale hin vujangi sei mata sauteterahi, ka sopo lo evi na sava God mo verea isamim? \v 32 ‘Enau God non Abraham, God non Isaac, ale God non Jacob!’ God mo sopo verea vara enia God non la haratu la mate, pani non la haratu la mauri.” \rq Exo 3.6\rq* \p \v 33 Ale vao tavera atu lara la rongo na nona vujangi, la mar̃urahi tavera hinia. \s1 Retileu Mo Aulu Jea \r (Mk 12.28–34; Lk 10.25–28) \p \v 34 Pani Pharisee lara la rongoa vara Iesu mo vuni na hapu non la vao Sadducee atu, Pharisee la pulutahi, ale la mai isana. \v 35 Ale vonara matea, enia tamlohi lelevosahi mata leu matea, ale mo usia na retiusia matea vara i vaihitea mara, \v 36 “Tija, sava retileu natu, mo aulu mo jeu na retileu tari na Leu?” \p \v 37 Ale Iesu mo verea isana mara, “‘O pa opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, ale na nom r̃omr̃omi tari’. \rq Deut 6.5 \rq* \v 38 Harihi natu, enia retileu atu mo aulu jea mo tiromara. \v 39 Haruana mo sohen harihi, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem’. \rq Lev 19.18\rq* \p \v 40 Hin la retileu atu mo rua, vujangi tari mata Leu non Moses peresi na pr̃ovet la lo turu hinira.” \s1 Natun David Enia Hare \r (Mk 12.35–37; Lk 20.41–44) \p \v 41 Ale hin rani atu Pharisee la pa lo pulutahi jara matea, Iesu mo usira na retiusia matea, \v 42 mara, “Ha to vereau na r̃omimim hin Kr̃isto? Enia mahapin hare?” \p Ale la verea isana lara, “Enia mahapin David.” \p \v 43 Mo verea isara mara, “Mo sohena sava natu, David, na suihan Tanume r̃uhu mo tovia Moli mara, \q1 \v 44 ‘Moli God mo verea isan noku Moli: \q1 O sakele na matuaku na jara oloolo nike, \q2 i tikeli pongi atu a tau na nom meresahi na ruhuruhu palom.’ \q2 \rq Psa 110.1\rq* \p \v 45 Vara David mo tovia Moli, mo sohena sava natu, enia natun David?” \v 46 Ale, te vonara hatea mo sopo er̃i r̃aramia hin te reti hatea, ale mo tapulo hin rani atu, mo sopo tea i r̃omr̃ilangi vara i mele usi te retiusia isana. \c 23 \s1 Aria Mata Pongi Hitahu \r (Mk 12.38–40; Lk 11.37–52; 20.45–47) \p \v 1 Ale Iesu mo verea isan la vao atu peresi na nona tamlohi usuri mara, \p \v 2 “Tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee, enira natu, la haratu la lo vujangi na malele Retiulia sei Moses mo ulia vara mo lo vere na sava, \v 3 matana, mo r̃uhu vara ha vai na hinau tari la verea isamim, ale ha turu hinira, pani ha sopo vai na sava la lo vaira, matan la sopo vai na sava la lo retivujavujangi hinira. \v 4 La lo opoia hajavua vara la tau na hinau puhoni na mauri tamlohi, pani la r̃ohu vara la juhati na pulora vara la tuenira. \p \v 5 Hinau la lo vaira la vaira matan vara tamlohi la pa er̃i hitera, sohen la lo vai na nora sope puku mata Retiulia sei la lo lasira na patura la mele tavera, ale la vai na nora revurevu ruru la mele peravu jea. \rq Deut 6.8 \rq* \v 6 Ale la opoia vara la lo sakele na jara sakele nona tamlohi tatavera na hanhani tavera, ale na jara sakele nona tamlohi aulu na lolo ima lotu, \v 7 ale la opoi na rani tamlohi la tovira vara ‘tija’ ale la opoi na rani tamlohi la sile na retioloolo isara na jara maket. \v 8 Pani kamim ha pa sopo lavi na hija tija matan nomim Tija enia matelete, ale kamim vorai peresi na vevorai. \v 9 Ale ha sopo tovi te tamlohi na varama, ‘Tama’ matan Tamamim enia matelete purongo na tuka. \v 10 Sohen haratu ha sopo lavi na hija ‘tija’ matan nomim Tija enia Kr̃isto. \v 11 Haratu mo aulu jea hin kamim, enia i pa nomim volitusi. \v 12 Haratu mo hase tahea sahe aulu hin kamim, God i pa taua sivo atano, haratu mo hase taua sivo atano, God i pa tahea sahe aulu. \p \v 13 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim tamlohi vujangi mata leu peresi kamim Pharisee, kamim ka tapnetano, matan ka lo pelatihoro na malele vara tamlohi la sopo er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia. Matan kamim hasemim ka sopo unu, ale ka lo turuhoro la haratu la opoia vara la unu hinia. \v 14-15 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee, kamim ka tapnetano, matan ka lo hahau rotoroto na jara peresi na tasi vara ha vai te tamlohi hatea mo sopo mahapin Abraham i lavi na nomim rasua, ale na rani mo mai sohena vonamim matea, ka vaia mo mai natu moruhapu matea mo mele sati jea mo jeu kamim. \p \v 16 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim ka tamlohi tatavera matavuso, ka lo vujangia kara, vara tea mo vere na nona retitauhi na hija Temple, ka verea vara enia hina purongo, pani vara tea mo vere na nona retitauhi na gold mata Temple, haratu i pa mele r̃uhu vara i taurilati na nona retitauhi. \v 17 Ka matavuso rongorongo vono! Sava mo aulu jea? Gold teni Temple atu sei mo lo vai na gold mo tapu? \v 18 Ale ka lo verea vara, vara tea mo vere na nona retitauhi na hija jara silesilea isan God, kara enia hina purongo, pani vara tea mo vere na nona retitauhi na nona silesilea, i pa mele r̃uhu vara i taurilati na nona retitauhi. \v 19 Ka tamlohi matavuso! Sava mo aulu jea? Silesilea teni jara silesilea atu sei mo lo vai na silesilea mo tapu? \v 20 Ale haratu mo vere na nona retitauhi na hija jara silesilea, mo lo retitauhi na hinau tari hinia. \v 21 Moiso haratu mo lo vere na nona retitauhi na hija Temple, mo retitauhi na hijana peresi God atu mo lo toho hinia. \v 22 Ale haratu mo retitauhi hin tuka, mo lo retitauhi na jara sakele mata suiha non God peresi God sei mo lo sakele ea. \rq Isa 66.1\rq* \p \v 23 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee, kamim ka tapnetano. Kamim ka avulahi vara ha lo sile na nomim tithe na hinau sohena: solat, oke peresi na watakres, pani ka lo kilau purongoi na hinau aulu mata leu sohena: aria tataholo, r̃omopoia peresi na vai vevuhi na nomim retitauhi tarea. Ha vai la harihi la sopo aulu jea, pani ha sopo r̃omaliho hin la haratu la mele aulu jea na nahon God. \rq Lev 27.30\rq* \fig — i pa sopo te vatu hatea i pa lo toho aulu na vatu tinapua sei vara la pa sopo atu jovjovira! —|alt="temple wall" src="lb00000b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mt 24.2" \fig* \p \v 24 Ka tamlohi tatavera matavuso! Ka lo spuni nar̃ihi na hina varihi la sati, pani ka lo r̃olomi jarohi na hina tavera la sasati! \p \v 25 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee. Kamim ka tapnetano, matan ka lo hoje na pahisa paniken peresi na peleti, pani na lolona mo mar̃ivi na posposi hanmarua peresi posposi r̃omr̃omi hasemim. \v 26 Ka Pharisee matavuso! Ha hoje na lolo paniken peresi na peleti tiroma matan vara pahisara la pa vokevoke. \p \v 27 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee. Kamim ka tapnetano! Matan kamim ka sohena ima taptap laem lulu, pani lolona mo mar̃ivi na sui tamlohi peresi na lumira. \v 28 Ale kamim sohena, la hite kamim sohen ka vokevoke, pani ka mar̃ivi na tapnetano peresi na vaivaileu. \p \v 29 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee. Kamim ka tapnetano! Matan ka voro na ima taptap nona pr̃ovet, ale ka lakolako na taptap tamlohi tataholo na storera la ulia na tapura, \v 30 kara, ‘Vara kama pa lo toho na pongi non la nomam tata, kama pa sopo tuenira vara la vili na pr̃ovet.’ \p \v 31 Ale matana, ka lo vereulia vara kamim ka natun la tamlohi atu la lo vili na pr̃ovet. \v 32 Ha vai mar̃ivisi na sava tamamim la tapulona, \v 33 ka sohena mata! Ka natu mata sasati. Ha pa juri kamim sohena sava na talai mata moruhapu? \v 34 Matan haratu, a pa r̃ule te pr̃ovet peresi te tamlohi lelevosahi tolu na tamlohi vujangi mata leu, tatuara ha pa vilimateira na talopeilopei, ale tatuara ha pa rupira na asi maja na nomim ima lotu, ale ha pa tipahira na taon tavera tari la pa vano ea, \v 35 matan haratu i pa sohen harihi: kamim ha pa lavi na talai mata r̃ae tari nona pr̃ovet tuai mo tapulo na r̃aen Abel, tamlohi tataholo atu, mo tikeli na r̃aen Zechariah natun Barachiah, haratu ka vilia na livuha jara tapu na lolo Temple peresi na jara mata silesilea atu. \rq Gen 4.8; 2 Chron 24.20–21\rq* \p \v 36 Varar̃uhu na verea isamim, la talai sei la pa pala isan pina nike.” \s1 Iesu Mo Tangisi Jerusalem \r (Lk 13.34–35) \p Iesu mo mele verea mara, \p \v 37 “Jerusalem o Jerusalem, taon tavera sei tamlohi tatavera la lo vilimatei na pr̃ovet hinia, ale la lo parumatei la haratu God mo r̃ulera isana. Ko sopo levosahia vara vaha visa moiso na opoia vara a hohovi na natum, sohena tina toa mo lo hohovi na natuna na ruhuruhu hapana, pani kamim tamlohi tatavera hinia ka r̃ohu! \v 38 Ko hitea, imam nike, i pa mai sohena jara hasetoho matea. \rq Jer 22.5\rq* \p \v 39 Matan na verea isamim, ha pa sopo mele hiteau vavano i tikeli rani atu ha pa verea vara, ‘Ler̃uhu hin haratu mo lo mai na hijan Moli God’.” \rq Psa 118.26\rq* \c 24 \s1 Temple I Pa Maroe \r (Mk 13.1–2; Lk 21.5–6) \p \v 1 Hitahu, Iesu mara mo lo malue na Temple non Jerusalem, nona tamlohi usuri la mai isana vara la verea vara la ima tavera atu la r̃uhu sohena sava. \v 2 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Ka hite la ima tari akerihi? Varar̃uhu na verea isamim vara i pa sopo te vatu hatea i pa lo toho aulu na vatu tinapua sei vara la pa sopo atu jovjovira!” \s1 Rani R̃ilangi Tavera \r (Mk 13.3–13; Lk 21.7–19) \p \v 3 Hitahuna, Iesu mo lo sakele na vuti talu Olive, ale nona tamlohi usuri la mai r̃or̃o isana, la verea lara, “O to vere kamam hinia vara sava matamata natu, kama pa lo kilau matana, vara kama pa levosahia vara nom mele mai peresi na pongi hitahu mo pala.” \p \v 4 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha lo kilau ha sopo tinar̃ihi tea i halu kamim, \v 5 matan tamlohi matuvana la pa mai na hijaku la pa verea vara enira natu pa Kr̃isto atu, la pa tikau leji na tamlohi matuvana. \v 6 Ale ha pa rongo na vuro peresi na sorasorahi vuro, pani ha sopo matahu matan harihi natu, i pa mai tiroma, pani pongi hitahu mo sopo lo pala. \v 7 Mara jara tavera tinatinapu la pa meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua. Marua tavera i pa mai, ale mihi i pa hisuhi na jara matuvana. \v 8 La hinau tari sei la sohena tapulo rongohaji na epe har̃ai vara i lavilavi. \p \v 9 Ale la pa tauri kamim ha vano na rani r̃ilangi sati, la pa vilimatei kamim. Tamlohi tari na jara tavera na varama la pa hitesatihi kamim mata hijaku. \v 10 Vao tavera la pa tinar̃ihi na nora rasua hin rani atu, ale la pa turuturuposi hinira, la pa hitesasatihira. \v 11 Ale pr̃ovet haluhalu matuvana la pa pala, la pa tikau leji na tamlohi matuvana. \v 12 Ale matan vaivaileu i pa tavera jea, opoia nona tamlohi matuvana la pa tihai. \v 13 Pani harepu mo lo turu r̃ilangi mo tikeli na pongi hitahu, i pa juri. \v 14 Ale tamlohi la pa retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia isana mara jara tinatinapua na varama matan vara la pa levosahia, moiso pongi hitahu i pa pala. \s1 Hina Sasati Na Lolo Temple \r (Mk 13.14–23; Lk 21.20–24) \p \v 15 Vara ha hite hina lumiha sei God mo r̃ohu hinia, haratu sei pr̃ovet Daniel mo lo verea tuai moiso, vara mo turu na jara tapu na lolo Temple, hare mo lo evi reti nike i levosahi na r̃aramina, \rq Dan 9.27\rq* \v 16 mo r̃uhu vara la haratu la lo toho Judea la rovo la sahe na vutivuti. \v 17 Mo r̃uhu vara haratu mo lo toho aulu na pusa imana i pa sopo sevuti sivo na lolona vara i lavi nar̃ihi na nona hinahinau hinia, \v 18 Ale mo r̃uhu vara haratu mo lo voko na isa i pa sopo posi vara i ale na nona jaket. \v 19 I pa rani r̃ilangi isana har̃ai sei la pangepange peresi la haratu la pa lo vasusui na nora pipi hin rani atu! \v 20 Ha usiusi isan God vara nomim rovorovo i pa sopo jovi na taro hamariri teni na rani Sabbath. \v 21 Mo sopo lo te rani sohen rani r̃ilangi tavera atu, mo tapulo na pongi tiroma mo tikeli nake, ale i pa sopo mele tea sohena hin te rani. \rq Dan 12.1\rq* \p \v 22 Ale vara God i sopo lo vai la rani r̃ilangi atu evira la mele vejuveju, i pa sopo te tamlohi hatea i pa mauri. Pani matan la haratu God mo vir̃onira, enia i pa vai la rani atu evira la mele vejuveju. \p \v 23 Moiso vara tea mo verea mara, ‘Ha kilau mai nike! Kr̃isto atu enia nahai, teni enia natu, sevano’ — mo vono, ha sopo rasua. \v 24 Matan kr̃isto haluhalu peresi na pr̃ovet haluhalu la pa pala, ale la pa vai na matamata tatavera peresi na hinau mar̃urahi, matan vara la vaihitea vara la er̃i tikau leji la haratu Moli mo vir̃onira. \v 25 Ka hitea, mo sopo lo ranina tataholo pani na lo vere kamim hinia moiso. \p \v 26 Ale vara la verea isamim lara, ‘Ha kilau vano, enia natuvano na jara tano koru!’ — ha sopo vano atu! Teni vara la verea lara, ‘Ha kilau mai nike, enia nahai mo lo toho na lolo ima nike!’ — ha sopo rasua! \v 27 Matan rani mata mele mai non Natun Tamlohi i pa mera sohena vaha sei mo vilasi, merana mo tai Opae mo sivo Marino. \v 28 Vara ko hite na karai la lo avu vano hin te jara, o pa levosahia vara te pahai mo mena atu.\f + \fr 24:28 \ft Iesu mo vere na hija maji avuavu sei ’vulture’. Enia posina mo sohena karai pani enira tamlohi mata ale na hinau mo mate mo ranga moiso. v. 28 Translesen tinapua matea: Vara ko hite na vulture la lo takonahi jara matea, o pa levosahia vara te hinau mo mate atu, ale sohen haratu, vara o hite la matamata sei la malue usuri na noku reti, o pa levosahia vara i pa sopo tuai Natun Tamlohi i pa mele pala.\f* \fig — vulture la hani hara hinau —|alt="vultures gather" src="lb00075b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 24.28" \fig* \s1 Rani Atu Natun Tamlohi I Pa Mele Mai Hinia \r (Mk 13.24–27; Lk 21.25–28) \p \v 29 La hinau r̃ilangi atu vara la vano moiso, \q1 ‘Vahatea purongo mera alo i pa tihai, \q2 vitu i pa sopo mele sile na memerana, \q1 vitusarasara la pa jovjovi na masapa, \q2 ale God i pa hutehi na suiha tari na tuka’. \rq Isa 13.10; Joel 2.10\rq* \p \v 30 Ale matamata matan Natun Tamlohi i pa pala na masapa aulu, ale tavtavui tari mata varama la pa tangi mata matahu, moiso la pa hite Natun Tamlohi i pa lo mai na telangi matan tuka na nona suiha peresi na merana tavera. \rq Dan 7.13; Zec 12.10–14 \rq* \v 31 I pa r̃ule na nona angelo na tiv tavera mata trumpet matea, moiso la pa takonahi la haratu mo vir̃onira r̃alihi na varama na jara tari na masapa aulu na varama. \s1 Vujangi Mata Vipahai Fig \r (Mk 13.28–31; Lk 21.29–33) \p \v 32 Ha lo levosahi na titileu mata vipahai fig: na rani rangana la lo sasar̃ira, ha pa levosahia vara taro mamasa mo lo mai. \v 33 Ale kamim sohena, vara ha hite la hinau nike, na lo verea isamim la lo tapulo masese, ha pa levosahia vara Natun Tamlohi mo lo mai mariviti moiso, mo lo turu na matarua. \v 34 Varar̃uhu na verea isamim, vara pina nike sei mo lo mauri hin rani atu, la pa sopo er̃i tihai, vavano la hinau nike, la masese vevuhi tiroma. \v 35 Tuka enia varama la pa tihai, pani noku reti la pa sopo er̃i tihai hin te rani. \s1 Tea Mo Sopo Levosahia \r (Mk 13.32–37; Lk 17.26–30, 34–36) \p \v 36 Pani rani atu tea i pa sopo er̃i levosahia vara enia sava rani teni aoa natu. Mo sopo te angelo na tuka, teni Natuna, pani Tama hasena purongo mo levosahia. \p \v 37 Hin rani atu Natun Tamlohi i pa mele mai, i pa sohena rani non Noah. \rq Gen 6.5–8\rq* \p \v 38 Matan sohen hin pongi atu tuai wai tavera mo sopo lo lolovi na varama, tamlohi la lo vai na hanhani tavera, ale la lo vai na lahi, la lo tulatulahi vavano Noah mo unu na Ark. \v 39 Ale tamlohi la sopo levosahi na sava i pa mai mo sinai wai tatave tavera atu mo mai mo tivesi vevuhira. I pa sohen haratu hin pongi atu Natun Tamlohi i pa mele mai hinia. \rq Gen 7.6–24\rq* \p \v 40 Hin pongi atu, tamlohi mo rua la pa lo voko na isa, la pa lavi nar̃ihi matea, matea i pa lo toho. \v 41 Ale har̃ai mo rua la pa lo visi na flaua, la pa lavi nar̃ihi matea, matea i pa lo toho. \v 42 Ale matan haratu, ha tatamahu! Ka sopo levosahia vara sava rani natu, nomim Moli i pa mele mai hinia. \p \v 43 Ale ha lo levosahi hinau akerihi, vara tamlohi tavera mata ima matea i pa lo levosahi na sava aoa na vutepongi sei vara tamlohi vavanaho i pa mai hinia, i pa lo kilau, ale i pa sopo tinar̃ihia vara i unu na imana. \v 44 Ale matan haratu, kamim sohena ha tatamahu, matan ha pa sopo levosahi aoa atu Natun Tamlohi i pa mele mai hinia. \fig — vipahai fig matea —|alt="Figtree" src="lb00086b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 24.32" \fig* \s1 Hare Enia Tamlohi Lelevosahi? \r (Lk 12.35–48) \p \v 45 Harepu natu, enia sohen volitusi lelevosahi matea, ale mo lo r̃omturu r̃ilangi tarea, vara nona tamlohi tavera mo vir̃onia vara i lo kilau na vao volitusi na imana matan vara i sile na hara hinau isara na rani tataholo? \v 46 Avulahi tavera isan volitusi atu mo lo vai na sava nona tamlohi tavera mo verea hin rani atu vara i mele mai. \v 47 Varar̃uhu, na verea isamim, tamlohi tavera atu i pa taua i aulu na nona hinahinau tari. \v 48 Pani vara volitusi sasati matea mo lo hase r̃omr̃omia vara, ‘Noku tamlohi tavera i pa sopo mai vila sei!’ \v 49 Moiso mo tapulo tamaji na tatuana volitusi tinapua, ale mo lo hanhani, ale mo inu peresi la haratu la lo sasar̃uhu. \v 50 Nona tamlohi tavera atu i pa pala na rani teni aoa sei volitusi atu mo sopo levosahia vara i pa pala hinia, \v 51 ale i pa tai rotoa i taua peresi na tapnetano. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata rongohaji.” \c 25 \s1 Har̃ai Maevo Mo Sangavulu \p Iesu mo verea mara, \p \v 1 “Hin pongi atu, mauri atu God mo aulu hinia i pa sohen har̃ai maevo mo sangavulu sei la lavi na nora lamu potele la vano vara la tapai na tamlohi i pa lahi. \v 2 Mo lima hinira la rongorongo vono, ale mo lima la lelevosahi. \v 3 Matan la haratu la rongorongo vono lara la lavi na nora lamu potele, la sopo lavi te wel matara, \v 4 pani la haratu la lelevosahi la lavi na potele wel peresi na nora lamu potele. \v 5 Ale tamlohi vara i pa lahi mo sopo mai vila, ale la har̃ai maevo tari atu la tapulo peka, ale la juruvi. \v 6 Pani na livuha vutepongi la rongo na leo matea mo ulo mara, ‘Tamlohi i pa lahi nahai. Ha mai ha tapaia.’ \p \v 7 Ale la har̃ai maevo atu la kilau, ale la tai nar̃ihi na korukoru pingo ruru na nora lamu potele vara lamu la mele memera i r̃uhu. \v 8 Pani la haratu la rongorongo vono, la verea isan la haratu la lelevosahi lara, ‘Ha sile te nomim wel makomona isamam matan nomam lamu potele la lo tapulo mate.’ \p \v 9 Pani la haratu la lelevosahi la r̃aramira lara, ‘Wel mo sopo tataholo hinir̃a mo isoiso. Ha vano na stoa ha voli te nomim!’ \p \v 10 Ale la pa lo vano vara la voli tea, tamlohi vara i pa lahi mo pala, ale la haratu la lo tatamahu la usuria la vano na hanhani lahi, ale la pelatihoro na matarua. \v 11 Mo sopo tuai la har̃ai maevo tinapua atu la pala lara, ‘Tamlohi tavera! Tamlohi tavera, o roi isamam!’ \p \v 12 Pani mo r̃aramira mara, ‘Varar̃uhu na verea isamim, na sopo levosahi kamim.’” \p \v 13 Iesu mo mele verea mara, “Matan hinau atu ha tatamahu, matan ka sopo levosahia vara sava rani teni aoa Natun Tamlohi i pa mele mai hinia.” \fig — har̃ai maevo mo sangavulu atu —|alt="10 Virgins" src="AB02857b.tif" size="col" copy="lear" ref="Mt 25.13" \fig* \s1 Slev Mo Tolu \r (Lk 19.11–27) \p \v 14 Mo mele verea mara, “I pa sohena tamlohi matea mo vano na nona hahau matea. Mo tovi na nona slev, ale mo tau na nona hinahinau na limara. \v 15 Isan matea, mo silea na selen mo lima. Selen matea hinira, mo tataholo mata voli tamlohi matea mata voko mata rani i tari vahatea \rq (1,000)\rq*. Ale isan matea mo sile na selen mo rua, ale isan matea mo sile na selen matea. Mo silea isara mo tataholo na nora er̃ia, moiso mo malue mo vano na nona hahau. \v 16 Haratu mo lo sile na selen mo lima isana tiroma, mo vano vahatea mo voko peresia, ale mo mele tikeli na selen mo lima tinapua. \v 17 Haratu mo lo lavi na selen mo rua mo sohena mo mele tikeli na selen mo rua tinapua. \v 18 Pani haratu sei mo lo lavi na selen matea, mo vano mo heli na koko matea na lepa mo tavuni jarohi mania atu non nona tamlohi tavera. \p \v 19 Rani matuvana la vano moiso, ale tamlohi tavera non la slev atu mo mele hilu vara i levosahia vara la vai na sava hin la mania atu. \v 20 Ale haratu mo lo lavi na selen mo lima mo juha mai isana, mo lavi na selen mo lima tinapua hin la haratu mo lo lavira tiroma mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, ko sileau na selen mo lima; ale na mele vai na selen mo lima tinapua.’ \v 21 Ale nona tamlohi tavera mo verea isana mara, ‘Ko vai na voko r̃uhu. Ko r̃omturu r̃ilangi na nom makomo hinau, ale nake a pa tauho o aulu na hinau mo mar̃ivi. O unu na avulahi tavera non nom tamlohi tavera.’ \p \v 22 Ale haratu mo lo lavi na selen mo rua mo juha mai isana, mo lavi na selen mo rua tinapua hin la haratu mo lo lavira tiroma mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, ko sileau na selen mo rua; ale na mele vai na selen mo rua tinapua.’ \p \v 23 Ale nona tamlohi tavera mo verea isana mara, ‘Ko vai na voko r̃uhu. Ko r̃omturu r̃ilangi na nom makomo hinau, ale nake a pa tauho o aulu na hinau mo mar̃ivi. O unu na avulahi tavera non nom tamlohi tavera.’ \p \v 24 Ale haratu mo lo lavi na selen matea mo juha mai isana mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, na levosahia vara engko tamlohi r̃ilangi matea, ko lo lavi na vua pahai engko ko sopo lavoa. Ko lo takonahi na wit na jara engko ko sopo hapor̃ahi tea ea, \v 25 ale na matahu, na vano na jarohi na nom mania na lepa. Nahai, o mele lavi na sava enia nom.’ \p \v 26 Pani nona tamlohi tavera mo r̃aramia mara, ‘Engko tamlohi sasati, ko slev maloko vari. Ko r̃omi vara enau tamlohi r̃ilangi matea, ale na lo lavi na vua pahai na sopo lavoa, ale na lo takonahi na wit na jara na sopo hapor̃ahi tea ea? \v 27 Vara mo sohena, i pa mele r̃uhu jea vara o lo tau na mania isana tamlohi bank matan vara a mele pala a pa er̃i lavi na noku mania peresi haratu makomona bank i pa mele silea aulu na noku mania.’ \v 28 Ale mo verea isan te nona slev tinapua mara, ‘Ha lavi nar̃ihi selen atu isana, ha silea isan haratu mo lavi na selen mo sangavulu, \v 29 matan isan la haratu la lavi te hinau, la pa mele silera hin te hinau, ale i pa masurere isana. Pani isan haratu mo lekoleko, sava enia nona tiroma i pa lavi nar̃ihia. \v 30 Ale ha pulahi slev atu mo sopo r̃uhu hin te hinau hatea i vano na jara r̃or̃oha. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata hajhaji ea.’ \s1 Aria Tavera Mo Lo Mai \p \v 31 Na rani vara Natun Tamlohi i mai na nona sasarami peresi na angelo tari, hin rani atu natu i pa sakele na nona jara sakele mata suiha nona Supe. \v 32 Mara jara tinatinapua na varama la pa turu na nahona moiso i pa asera hatehateahi sohena tavui sipsip matea mo lo ase na pulana sipsip na nani. \v 33 Ale i pa tau na sipsip na matuana, ale nani na marauna. \v 34 Ale i pa verea isan la haratu na matuana vara, ‘Ha mai, kamim sei Tamaku mo ler̃uhu hin kamim! Ha lavi mauri atu God mo aulu hinia sei mo tau mamahunia matamim tuai tiroma moiso mo pa vai na varama. \v 35 Matan na marohati ka sileau na hanhani, na mar̃ohu ka sileau na inu, enau na vinano matea ka toviau na imamim, \v 36 mo sopo te noku ruru ka sileau na ruru, na rojo ka mai ka rohiau, na lo toho na ima r̃ilangi, ale ka mai ka hiteau.’ \p \v 37 Moiso la tamlohi tataholo atu la pa r̃aramia vara, ‘Moli, nangisa kama hiteho ko marohati, ale kama vahaniho, teni ko mar̃ohu, ale kama sileho na wai? \v 38 Ale nangisa natu, kama pa hiteho ko vinano, ale kama toviho na imamam, teni ko malamala, ale kama ruruho? \v 39 Ale nangisa natu, kama hiteho ko rojo teni ko lo toho na ima r̃ilangi, ale kama rohiho?’ \p \v 40 Ale Supe i pa r̃aramira, vara ‘Varar̃uhu na verea isamim, na rani ko vaia te hinau mo r̃uhu isan te voraiku teni te vevorai rihirihi hatea, ko lo vaia isaku.’ \p \v 41 Ale i pa verea isan la haratu na marauna vara, ‘Ha malue na nahoku, kamim ka lo toho na ruhuruhu lesati, ha unu na hapu matan tui tui atu na tatamahunia matan Tiapolo peresi na nona angelo sati, \v 42 matan na marohati, pani ka sopo sileau hin te hanhani, na mar̃ohu, pani ka sopo sileau hin te wai, \v 43 enau na vinano matea, pani ka sopo toviau na imamim, enau na malamala, pani ka sopo ruruau, na rojo, ale ka sopo mai vara ha rohiau, ale na lo toho na ima r̃ilangi, pani ka sopo mai isaku.’ \p \v 44 Ale enira sohena la pa r̃aramia vara, ‘Moli, nangisa natu, kama hiteho ko marohati, teni ko mar̃ohu, teni ko vinano matea, teni ko malamala, teni ko rojo teni ko lo toho na ima r̃ilangi, ale kama sopo tueniho?’ \p \v 45 Ale i pa r̃aramira vara, ‘Varar̃uhu na verea isamim, matan ka sopo vai te hinau r̃uhu isan te voraiku rihirihi hatea ka sopo vaia isaku.’ \v 46 Ale la haratu, la pa vano la unu na talai matan tui tui, pani la haratu la tataholo la pa unu na mauri tui.’” \rq Dan 12.2\rq* \c 26 \s1 La Opoia Vara Iesu I Mate \r (Mk 14.1–2; Lk 22.1–2; Jn 11.45–53) \p \v 1 Iesu mara mo verea la hinau sei moiso mo verea isana nona tamlohi usuri mara, \v 2 “Ka levosahia vara rani mo rua mo lo toho moiso rani Passover i pa mai, ale la pa sile Natun Tamlohi vara la vosaea na talopeilopei.” \p \rq Exo 12.1–27\rq* \p \v 3 Hin rani atu moli mata pr̃is peresi na tamlohi aulu nona tamlohi la pulutahi na ima tavera non pr̃is aulu sei, hijana Caiaphas, \v 4 ale la hatihia jara matea vara la pa taurilati Iesu na malele halu vara la vilia. \p \v 5 Pani la verea lara, “I pa sopo na livuha hanhani Passover, matan vara i vono, tamlohi la pa lolokoru tavera, ale r̃a sopo er̃i vaira la toho malum.” \s1 Har̃ai Matea Mo Sile Na Oloolo Tavera Isan Iesu \r (Mk 14.3–9; Jn 12.1–8) \p \v 6 Ale hin rani atu Iesu mo lo toho Bethany na iman Simon, tamlohi lepros matea, \v 7 Iesu mo pa lo sakele na tepel ea, ale har̃ai matea mo mai isana, mo lo tauri na potele hasori matea la tovia alabaster, volina mo tavera jea, ale mo rengia na patuna. \v 8 Nona tamlohi usuri lara la hitea la lolokoru lara, “Mata sava mo lo surei komokomoa? \v 9 Matan hinau sei o er̃i har̃ehia mata mania tavera, ale o silea isana tilavono.” \fig — potele nard tuai matea —|alt="Nard" src="hk00142b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mt 26.9" \fig* \p \v 10 Pani Iesu mo levosahi na sava la lo verea, ale mo verea isara mara, “Mata sava ka lo ari har̃ai nike? Enia mo vai na hinau r̃uhur̃uhu matea isaku. \v 11 Matan tilavono la pa lo toho peresi kamim tarea, pani enau a pa sopo toho peresi kamim tarea. \rq Deut 15.11\rq* \p \v 12 Enia mo surei hasori nike na epeku matan vara i tatamahuni na epeku mata noku tavuni. \v 13 Varar̃uhu na verea isamim, sava jara Retir̃uhu la pa sorahia ea na varama, la pa sorahi na sava mo vaia vara tamlohi la pa mele r̃omr̃omia.” \s1 Judas Mo Turuposi Hin Iesu \r (Mk 14.10–11; Lk 22.3–6) \p \v 14 Ale vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu hijana Judas Iscariot mo vano isana moli mata pr̃is, \v 15 mo verea mara, “Ha pa sile na sava isaku vara a taua na limamim?” Ale la vuti la silea na silver selen mo ngavulu tolu. \rq Zec 11.12\rq* \p \v 16 Moiso, mo tapulo hin rani atu mo tapulo aleale masapa vara i turuposi hinia. \s1 Hanhani Mata Passover \r (Mk 14.12–21; Lk 22.7–13; Jn 13.21–30) \p \v 17 Na rani tiroma mata hanhani tavera mata pereti mo sopo te isi hinia, tamlohi usuri la mai isan Iesu lara, “Ko opoia vara kama pa tatamahu epu vara o pa hani na Passover ea?” \p \v 18 Mo verea mara, “Ha unu na taon tavera, ale ha hite na tamlohi matea, ale ha verea isana vara, ‘Tija mo verea mara, noku rani mo mai mariviti, a pa hani na hanhani mata Passover peresi na noku tamlohi usuri na imam.’” \v 19 Ale nona tamlohi usuri la vaia sohena mo verea isara, ale la tatamahuni na hanhani Passover. \p \v 20 Ale na ravravi mo sakele na tepel peresi la tamlohi usuri tupu sangavulu r̃omana mo rua atu. \v 21 Ale la pa lo hanhani mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vonamim matea i pa turuposi hiniau.” \p \v 22 La rongo mo sati, ale la tapulo verea isana enira hatehateahi lara, “Tija, enau teni mo vono?” \p \v 23 Mo r̃aramia mara, “Matea mo lo seri na pereti peresiau na pesin matea, i pa turuposi hiniau. \rq Psa 41.9\rq* \m \v 24 Natun Tamlohi i pa vano na malele mata mateia sohen la ulia na Retiulia matana, pani rani r̃ilangi tavera isan haratu mo lo turuposi hin Natun Tamlohi. I pa mele r̃uhu jea isana vara tamlohi atu i sopo vora.” \p \v 25 Judas haratu sei i pa turuposi hinia mo r̃aramia mara, “Tija, korong enau teni mo vono?” \p Iesu mo verea isana mara, “Engko ko hase vereho moiso.” \s1 Isoison Hanhani Tavera Atu \r (Mk 14.22–26; Lk 22.14–23; 1Co 11.23–25) \p \v 26 Ale lara la lo hanhani, Iesu mo lavi na pereti mo topea mo vere meje isan God matana, ale mo silea isana nona tamlohi usuri, ale mara, “Ha lavia, ha hania, enia epeku.” \v 27 Ale mo tauri na paniken matea, mara mo vere meje isan God, mo silea isara mara, “Ha inu hinia, kamim mo isoiso, \v 28 matan harihi enia r̃aeku mata retitauhi God mo vaia matan vara r̃aeku i pa roro matan vara i r̃omi na hehe nona tamlohi matuvana. \rq Exo 24.8; Jer 31.31–34\rq* \p \v 29 Na vere kamim hinia, enau a pa sopo mele inu waen nike i tikeli pongi atu a pa mele inua peresi kamim hin mauri atu Tamaku mo supe hinia.” \v 30 Lara la lalavete na vete matea moiso la malue la sahe na Vuti talu Olive. \fig — Isoiso hanhani non Iesu —|alt="Last supper" src="lb00320b.tif" size="span" copy="hk" ref="Mt 26.30" \fig* \s1 Retitauhi Non Peter \r (Mk 14.27–31; Lk 22.31–34; Jn 13.36–38) \p \v 31 Ale Iesu mo verea isara mara, “Kamim mo isoiso ha pa rovo hiniau nohorihi na vutepongi. Matan la ulia na Retiulia moiso vara, \q1 ‘A pa vilijovi na tavui sipsip \q2 ale sipsip la pa rovorovo.’ \rq Zec 13.7\rq* \m \v 32 Pani hitahu na noku sauteterahi, a pa vano tiroma hin kamim Galilee.” \rq Mt 28.16\rq* \p \v 33 Peter mo r̃aramia mara, “Vara enira mo isoiso la rovo hiniho, enau a pa sopo er̃i rovo hiniho.” \p \v 34 Iesu mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isam, hin vutepongi akerihi purongo, engko o pa vunvuniau vaha tolu, tiroma moiso toa vari i pa tarere.” \p \v 35 Peter mo verea isana mara, “Vara a pa mate peresiho, a pa sopo vunvuniho!” Nona tamlohi usuri mo isoiso la verea sohena. \s1 Iesu Mo Usiusi \r (Mk 14.32–42; Lk 22.39–46) \p \v 36 Moiso, Iesu mo vano peresira na jara matea hijana Gethsemane, ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha sakele nike tako, a pa vano sevano a usiusi.” \v 37 Moiso mo lavi Peter peresi la natun Zebedee atu mo rua John enia James, ale mo tapulo rongo mo sati, ale r̃omina mo sopo sakele. \v 38 Ale mo verea isara mara, “Mapuku mo rongo mo sati tavera vara i mate. Ha lo toho nike, ha lo kilau peresiau.” \p \v 39 Mo mele juha vano makomona, ale mo popovitoho na nahona na lepa, ale mo usiusi mara, “Tamaku, vara mo tataholo, o nar̃ihi rani r̃ilangi nike isaku, pani o sopo usuri na masaloku, o usuri na masalom purongo.” \v 40 Moiso mo mele mai isana nona tamlohi usuri mo hitera la juruvi r̃omaliho. Mo verea isan Peter mara, “Kamim, ka sopo er̃i kilau peresiau mata aoa matea purongo? \v 41 Ha kilau, ha usiusi vara ha pa sopo er̃i jovi na rani vaihite sei la lo mai isamim, r̃omimim mo r̃uhu, pani na suihamim purongo ha sopo er̃i vaira.” \p \v 42 Mo mele sahe haruana vara i usiusi mara, “Tamaku, vara o sopo nar̃ihi paniken akerihi vavano a inua, o usuri na masalom.” \v 43 Ale mo mele mai isara mo hitera la juruvi r̃omaliho matan matara la puhoni. \p \v 44 Ale mo mele malue isara, mo vano mo mele usiusi hatoluna, mo mele verea la retireti atu tiroma mo lo verera. \v 45 Moiso mo mai isana nona tamlohi usuri mo verea isara mara, “Ha pa juruvi, ale ha mapu hin te rani tinapua. Ka hitea, mariviti vara la turuposi hin Natun Tamlohi natu, ale i pa vano na lima tamlohi hehe. \v 46 Ha turu, r̃a lo vano! Ka hitea, tamlohi atu mo lo turuposi hiniau mo lo mai mariviti.” \s1 La Taurilati Iesu \r (Mk 14.43–50; Lk 22.47–53; Jn 18.3–12) \p \v 47 Mo pa lo retireti, Judas mo pala, vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu matea peresi na vao tavera matea la tai isan moli mata pr̃is peresi na nora tamlohi aulu, ale la lo lavi na sita vuro peresi na maja. \v 48 Tamlohi turuposi atu mo pete verera na matamata matea moiso mara, “Haratu a pa pungosia, enia natu tamlohi atu; ha pa taurilatia.” \v 49 Ale mo mai isan Iesu vahatea mara, “Tija, mo r̃uhu!” Ale mo pungosia. \p \v 50 Iesu mo verea isana mara, “Tapala, o vai na sava ko mai vara o vaia.” Moiso la mai isana la tauria vara la taurilatia. \v 51 Ale vahatea purongo, vonan la haratu matea mo lo toho peresi Iesu mo r̃irahi na limana, mo reve nar̃ihi na nona sita vuro, ale mo langa na tavalu pero slev nona pr̃is aulu. \p \v 52 Moiso Iesu mo verea isana mara, “O mele tau na nom sita na jarana. Matan haratu la lo lavi na sita vuro la pa mate na sita vuro. \v 53 Ka sopo levosahia vara a er̃i tovi isan Tamaku vara i r̃ule na angelo i jeu 72,000, ale vahatea purongo la pa tingir̃a? \v 54 Pani sohena sava natu, hinau la pa masese sohena Retitapu mo verea vara i sohena?” \p \v 55 Hin rani atu Iesu mo verea isan vao atu mara, “Ka mai peresi na sita vuro peresi na maja sohena vara ka lo vano mata taurilati na tamlohi sasati matea? Tarea na lo sakele na lolo Temple na lo vujangi, pani ka sopo tauriau! \v 56 Pani la hinau sei la pala sohena matan vara Retitapu nona pr̃ovet tuai la pa masese.” Moiso nona tamlohi usuri tari la malue la rovo hinia. \s1 Mo Turu Na Naho Tamlohi Tatavera \r (Mk 14.53–65; Lk 22.54–55, 63–71; Jn 18.13–14, 19–24) \p \v 57 Ale la haratu sei la lo taurilati Iesu la tiroma hinia mo vano na iman Caiaphas, enia pr̃is aulu, tamlohi vujangi mata leu peresi na nora tamlohi aulu la lo takonahi hin jara atu. \v 58 Ale Peter mo lo usuria asau makomona, mo vano mo tikeli na rope iman pr̃is aulu atu, ale mo unu na lolona, ale mo lo sakele peresi na tamlohi kilau atu matan vara i pa hite na isoisona. \p \v 59 Ale moli mata pr̃is peresi na tamlohi tari tinapua mata council la lo aleale tamlohi vara la pa vere te retireti halu na sava Iesu mo lo vaia moiso matan vara la pa er̃i vilimateia matara, \v 60 pani mo sopo tea, hina purongo vara tamlohi halu mo mar̃ivi la turu na nahora. Hitahuna, mo rua la pala mai, \v 61 lara, “Tamlohi akerihi mo verea mara, ‘Enau a er̃i komo na Temple non God, ale a mele voroa na rani i tolu purongo.’” \p \v 62 Ale pr̃is aulu atu mo turu sahe mara, “O pa r̃aramia teni mo vono? Sava nahai la tamlohi nike, la lo retivuhesia matam?” \v 63 Pani Iesu mo lo turu tapanono. Ale pr̃is aulu mo verea isana mara, “Na usiho vara o retitauhi hin God mauri vara o vere kamam hinia vara engko natu, Kr̃isto atu Natun God?” \p \v 64 Iesu mo verea isana mara, “Engko ko pete verea moiso, pani na verea isam vara i pa sopo tuai o pa hite Natun Tamlohi i sakele na matua suiha na tuka, ale mo lo mai na telangi matan tuka.” \rq Dan 7.13\rq* \p \v 65 Moiso pr̃is aulu mo r̃ari na nona ruru mara, “Mo lo vaia sohena enia God. R̃a sopo mele opoi te tamlohi tuetueni tinapua, ka pete rongo na nona reti hehe hin God nakerihi moiso. \rq Lev 24.16 \rq* \v 66 Nomim aria i pa vano sohena sava?” \p La r̃aramia lara, “Mo tataholo vara i mate.” \p \v 67 Moiso la litovi na nahona, la tuhia, ale hai la vojahia, \rq Isa 50.6\rq* \v 68 lara, “O reti mangovi isamam Kr̃isto, hare natu, mo tuhiho?” \s1 Peter Mo Vunvuni Iesu \r (Mk 14.66–72; Lk 22.56–62; Jn 18.15–18, 25–27) \p \v 69 Hinau atu mo lo vano, ale Peter mo lo sakele na jingoima na lolon ropen ima atu, ale slev har̃ai matea mo sinai isana mara, “Engko sohena, ko lo toho peresi Iesu mara Galilee atu!” \p \v 70 Pani mo vunvunia na nahon vao atu mara, “Enau na sopo levosahi na sava ko lo verea.” \p \v 71 Ale mara mo malue na matarua atu slev har̃ai tinapua matea mo hitea mo verea isan la haratu la lo turu mariviti isana mara, “Tamlohi nike, mo lo toho peresi Iesu mara Nazareth.” \p \v 72 Ale mele vahatea mo vunvunia na retitauhi matea mara, “Na sopo halu, na sopo levosahi tamlohi sei.” \p \v 73 Ale mo sopo tuai la haratu la lo turu ea la mai isan Peter lara, “Enjora, engko vonara matea matan leom mo vereuliho.” \p \v 74 Ale mo tapulo lesati hinia hasena moiso mo retitauhi mara, “Na sopo levosahi tamlohi sei.” Ale vahatea purongo toa vari matea mo tarere. \p \v 75 Moiso Peter mo mele r̃omr̃omi na retireti non Iesu, “Toa i sopo lo tarere o pa vunvuniau vaha tolu.” Ale mo malue hin jara atu mo tangi r̃omina mo sati tavera. \c 27 \s1 La Lavia Mo Vano Isan Pilate \r (Mk 15.1; Lk 23.1–2; Jn 18.28–32) \p \v 1 Mo mele rani sahe na r̃alavuho jea, moli mata pr̃is tari peresi na tamlohi aulu nona tamlohi la pulutahi vara la vai nora r̃omr̃omi tavera vara la pa tau Iesu na mateia. \v 2 Ale la lihoa la tiroma hinia mo malue la taua na liman Pontius Pilate, tamlohi tavera matan Rome sei mo lo aulu hin Israel. \s1 Judas Mo Mate \r (Acts 1.18–19) \p \v 3 Moiso Judas, haratu sei mo lo turuposi hinia mara mo hitea vara la pa sile na talai tavera isan Iesu, mo posi na r̃omina, ale mo mele lavi la silver selen atu mo ngavulu tolu mo hilu mo vano isana moli mata pr̃is peresi na tamlohi aulu, \v 4 mara, “Na vai na hehe matan na turuposi na r̃ae vokevoke.” \fig — Judas mo posi na r̃omina —|alt="Judas regrets" src="WA03919b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Mt 27.3" \fig* \p Lara, “Kama sopo opoia vara kama levosahia, enia nom hinau.” \v 5 Ale mo pulahi la silver selen atu la sivo na lolo Temple, mo malue mo vano mo lihoa hasena. \v 6 Pani moli mata pr̃is la lavi la silver selen atu lara, “Vara r̃a mele taura na jara mania na Temple i pa tope na leu matan mania akerihi enia mania mata r̃ae.” \v 7 Ale la matavuhi la hatihia vara la pa lavi mania atu, la voli na lepa matea la tovia ‘Lepa non Potter’ matan vara la pa lo tavuni na tamlohi la sopo Jew hinia. \v 8 Matana, lepa atu la tovi ‘Lepa mata R̃ae’ mo tikeli nake. \v 9 Ale sava reti pr̃ovet Jeremiah mo verea mo masese mara, ‘Ale la lavi na silver selen mo ngavulu tolu \rq (30)\rq*, voli mauri sei tatua natun Israel la hatihia vara mo tataholo hinia, \v 10 ale la silera mata voli lepa non Potter sohen Moli God mo retileu hiniau’. \rq Zec 11.12–13\rq* \s1 Pilate Mo Tapai Iesu \r (Mk 15.2–5; Lk 23.3–5; Jn 18.33–38) \p \v 11 Moiso Iesu mo turu na nahon tamlohi tavera matan Rome, ale tamlohi tavera atu mo usia isana mara, “Engko natu, Supe nona Jew?” \p Iesu mara, “Engko ko pete verea moiso.” \p \v 12 Pani moli mata pr̃is peresi na vajiahara sei la aulu lara la tuvaia hin te hinau, Iesu mo sopo r̃aramira. \v 13 Moiso Pilate mo verea isana mara, “Ko sopo rongo na hinau matuvana sei la lo retivuhesia matam?” \v 14 Pani Iesu mo sopo r̃aramia, mo sopo r̃arami te tuvai hatelete, ale tamlohi tavera atu mo mar̃urahi tavera matana. \s1 La Taua Vara I Mate \r (Mk 15.6–15; Lk 23.13–26; Jn 18.39––19.16) \p \v 15 Hin rani atu, tarea na hanhani tavera, tamlohi tavera atu mo lo juri na tamlohi matea na ima r̃ilangi mo lo toho isana vao atu vara sava tamlohi vao atu mo opoia vara i pa juria. \v 16 Ale hin rani atu tamlohi sasati matea la levosahi mamahunia hijana Barabbas mo lo toho na ima r̃ilangi. \v 17 Ale la tamlohi tavera atu lara la pulutahi moiso, Pilate mo verea isara mara, “Ka opoia vara a teri hare, Barabbas teni Iesu sei la tovia Kr̃isto?” \v 18 Mo vere haratu matan mo levosahia moiso vara la tau Iesu na limana mata nora mereimerei purongo. \p \v 19 Mo sopo haratu purongo, pani na rani mo pa lo sakele na nona jara sakele mata aria, narouna mo sohai na retisohai matea isana mara, “O sopo tikeli tamlohi vokevoke sei, matan r̃omiku mo sopo sakele matan noku mamavuho hinia nahapani mo sasati.” \p \v 20 Ale moli mata pr̃is peresi na vajiahara sei la aulu la haluhalu vao atu vara la usi Barabbas vara la pa komo Iesu. \v 21 Tamlohi tavera atu mo mele verea isara mara, “Sahara hinira mo rua ka opoia vara a juria nomim?” \p Ale lara, “Barabbas!” \p \v 22 Pilate mo verea isara mara, “Vara sohena a pa vai na sava isan Iesu haratu la tovia Kr̃isto?” \p Enira mo isoiso lara, “Vosaea na talopeilopei!” \p \v 23 Ale mo verea mara, “Mata sava? Mo vai na sava hina sati?” \p Pani la mele ngara lara, “Ha vosaea na talopeilopei!” \p \v 24 Ale na rani Pilate mo hitea vara i pa sopo er̃i jeu na r̃omira, ale mara mo hitea vara tamlohi la tapulo lolokoru moiso pani mo hitea vara i pa sopo er̃i vaira la toho malum, mo lavi na wai, ale mo javulahi na limana na nahon vao atu mo verea mara, “Enau na vokevoke na r̃aen tamlohi nike: enia nomim hinau.” \rq Deut 21.6–9\rq* \p \v 25 Tamlohi tari hin vao atu la r̃aramia lara, “R̃aena i pa toho hin kamam peresi na natumam!” \p \v 26 Moiso mo vai Barabbas mo materi usuri na r̃omira, ale nona tamlohi vuro la rupi Iesu na asi maja, moiso la lavia vara la vosaea na talopeilopei. \s1 Tamlohi Vuro La Vaivai Iesu \r (Mk 15.16–21; Jn 19.2–3) \p \v 27 Moiso tamlohi vuro non tamlohi tavera atu la lavi Iesu mo sivo na jara tavera matea na lolo patu ima non tamlohi tavera atu, ale la tovi matavuhi na tamlohi vuro matuvana la mai la turu na nahona, \v 28 ale la nar̃ihi na nona ruru, la rua na ruru peravu matea majhina mo perpel, \v 29 ale la viriviri na r̃ongor̃ongo matea la vaia na kaulu la taua na patuna, ale la tau na mavuro matea na matua limana, ale la popovitoho na nahona la lo vaivaia lara, “Ha kilaua! Supe nona Jew.” \v 30 Moiso la litovia la lavi nar̃ihi mavuro atu, ale la lo hamaji na patuna hinia. \s1 La Vosaea Na Talopeilopei \r (Mk 15.22–32; Lk 23.27–43; Jn 19.17–27) \p \v 31 Ale lara la vaivaia mo isoiso, la nar̃ihi pa ruru peravu atu la mele rua na nona ruru, ale la tiroma hinia vara la vano la vosaea na talopeilopei. \v 32 La pa lo malue na malele, ale tamlohi vuro la tapai na tamlohi matea Simon mara Cyrene. La ngurunguru hinia vara i lavi na talopeilopei non Iesu. \v 33 Moiso na rani la kakau na jara matea hijana Golgotha, — r̃aramin Golgotha enia Jara Sui Patu Tamlohi \v 34 la sile Iesu na waen la hohoia peresi na hinau matea mo hohona vara i inua, pani mara mo inu mo rongoa mo r̃ohu vara i inua. \rq Psa 69.21\rq* \fig — la roro mata nona ruru —|alt="soldiers gambling for his cloth" src="DN00493b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Mt 27.35" \fig* \p \v 35 Ale lara la vosaea na talopeilopei moiso, la asehi na nona ruru isara na nora roro matea. \rq Psa 22.18\rq* \p \v 36 Moiso la sakele la lo kilaua la lo saovia hin jara atu. \v 37 La vosae na retiaria matea aulu na patuna mo verea mara, \pc \bd Haranike nahai enia Iesu \bd* \pc \bd Supe nona Jew \bd* \p \v 38 Hin rani atu la vosae na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho mo rua tinapua na talopeilopei peresia, matea na matuana ale matea na marauna. \v 39 Ale la haratu la lo hahau roto jara atu la lo vaivaia, la lo pulapulahi na patura isana \rq Psa 22.7; 109.25\rq* \v 40 lara, “Engko sei vara o pa komo na Temple, ale a pa mele voroa na rani i tolu purongo, o hasem juriho! Vara engko Natun God, o sevuti hin talopeilopei sei!” \rq Mt 26.61; Jn 2.19\rq* \p \v 41 Ale moli mata pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu sohena la vaivaia lara, \v 42 “Mo lo juri na tamlohi tinapua: mo sopo er̃i juria hasena. Enia Supe non Israel, r̃a hitea vara i sevuti nakerihi na talopeilopei, ale r̃a pa er̃i rasua. \v 43 Enia mo tau na nona rasu hin God, mo r̃uhu vara God i pa juria nakerihi vara na masalona, matan mo lo verea mara, ‘Enau Natun God.’” \rq Psa 22.8 \rq* \v 44 Ale la tamlohi mata vili na tamlohi mata vavanaho atu sohena la vaivaia hin malele atu. \s1 Iesu Mo Mate \r (Mk 15.33–41; Lk 23.44–49; Jn 19.28–30) \p \v 45 Ale na livuha rani r̃or̃oha tavera matea mo tavuni na jara tari mo tikeli na matan alo mo tolu na ravravi. \v 46 mariviti na matan alo mo tolu na ravravi, Iesu mo ulo aulu na leo r̃ilangi matea mara, “Eli, Eli, lema sabatani?” R̃aramina, ‘Noku God, noku God, mata sava ko rovo hiniau?’ \rq Psa 22.1\rq* \p \v 47 Ale tamlohi hai la lo turu mariviti atu la rongoa lara, “Tamlohi nike, mo lo tovi Elijah.” \v 48 Ale vahatea purongo, vonara matea mo maro vano mo lavi na tavalu ruru matea la r̃ur̃unia na waen hohona, ale mo sohaia na mavuro mo sahe isana vara i inua. \rq Psa 69.21\rq* \p \v 49 Pani tatuara lara, “O lo saovi tako, r̃a pa hitea vara Elijah i pa sinai i juria teni i vono!” \p \v 50 Ale Iesu mo mele ulo r̃ilangi na leo tavera matea, ale maromarona mo isoiso. \p \v 51 Ale vahatea purongo, ruru tavera atu na lolo Temple mo mar̃ari mo rua mo tapulo aulu mo tikeli atano. Ale lepa mo hisu, ale vatu la mavua. \rq Exo 26.31–33\rq* \p \v 52 Ale taptap la roi moiso, ale tapuhi matuvana non God sei la mate moiso la mele turu, \v 53 ale la malue na tapura hitahu na sauteterahi non Iesu, ale la unu Jerusalem la pala isana tamlohi matuvana ea. \p \v 54 Na rani captain mata tamlohi vuro peresi la haratu la lo kilau saovi Iesu, lara la hite na mihi, ale sava mo masese, la mar̃urahi tavera jea lara, “Varar̃uhu, tamlohi nike, enia Natun God!” \p \v 55 Hin rani atu, har̃ai matuvana sei la tai Galilee la lo usuri Iesu la lo tuenia la lo turu asau la lo kilaua. \v 56 Mary Magdalene peresi Mary tinan James enia Joseph, ale tinan la natun Zebedee, James enia John, la lo toho hin vao atu. \fig — mo taua na tapuna paro sei mo taia na vatu —|alt="burial" src="DN00494b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Mt 27.60" \fig* \s1 La Tau Iesu Na Tapuna \r (Mk 15.42–47; Lk 23.50–56; Jn 19.38–42) \p \v 57 Mo lo ravravi tamlohi tavtav matea mo tai Arimathea mo mai hijana Joseph, enia sohena tamlohi usuri non Iesu matea. \v 58 Enia mo vano mo hite Pilate mo usia vara i er̃i lavi na tarapen Iesu. Ale Pilate mo retileu vara la silea isana. \v 59 Moiso Joseph mo lavi tarape atu, mo leputia na ruru lulu matea mo vokevoke, \v 60 ale mo taua na tapuna paro sei mo taia na vatu. Mo kuresi horo na vatu tavera matea na mataruan tapu atu, ale mo mele vano. \v 61 Mary tinapua atu peresi Mary Magdalene la lo toho atu la lo sakele na tavalu taptap. \p \v 62 Mo mele rani sahe, hin rani atu mo usuri na rani mata Tatamahu mata Passover, moli mata pr̃is peresi na Pharisee la pulutahi na nahon Pilate. \v 63 Ale lara, “Tamlohi tavera, kama r̃omr̃omia vara tamlohi halu atu mo verea na rani mo pa lo mauri mara, ‘Rani i tolu i vano moiso, a pa mele turu’. \v 64 Matana, o retileu vara la turuhoro na tapuna i tikeli na hatolu rani, vara i vono, nona tamlohi usuri la pa vano la vanaho na tarapena, ale la pa verea isana tamlohi vara, ‘Mo mele turu na nona mateia.’ Ale halu atu hitahu i pa mele sati jea i jeu haratu tiroma.” \p \v 65 Pilate mo verea isara mara, “Kamim nomim tamlohi kilau hai, ha vano ha kilau mamahunia sohena ha er̃i vaia.” \v 66 Ale la vano la kaluti horo na vatu mataruan taptap atu, ale la tau na tamlohi kilau la lo kilaua. \c 28 \s1 Iesu Mo Mele Mauri \r (Mk 16.1–8; Lk 24.1–12; Jn 20.1–10) \p \v 1 Sabbath mo isoiso, ale mariviti vara i rani na r̃alavuho na Sunday, ale Mary Magdalene peresi Mary tinapua atu matea la vano vara la hitea na tapuna. \v 2 Vahatea purongo mihi tavera matea mo vili na jara, ale angelo non Moli God matea mo sevuti na tuka. Mo kuresi nar̃ihi vatu atu, ale mo lo sakele aulu hinia. \v 3 Angelo atu mo memera sohena vaha, ale nona ruru mo lulu sohena katen. \v 4 Pa la tamlohi kilau atu la savaravara na matahu la jovi na lepa sohen la mate. \p \v 5 Angelo atu mo verea isan la har̃ai atu mara, “Ha sopo matahu! Na levosahia vara ka lo ale Iesu, haratu la vosaea na talopeilopei. \v 6 Enia mo sopo toho nike. God mo sauteterahia moiso, mo mele mauri, mo sohen haratu Iesu mo verea vara i pa sohena. Ha mai, ha hite na jara sei la tau na tarapena ea. \v 7 Ha vila, ha vere na nona tamlohi usuri vara mo turu na mateia mo mele mauri, ale ha levosahia vara enia mo lo vano tiroma Galilee hin kamim. Ha vano atu, ha pa hitea ea. Hinau nike natu, na sinai vara a verea isamim.” \p \v 8 Pa la har̃ai la matahu, pani la avulahi tavera na rani la malue na tapuna, la maro vila vara la vano la verea isana nona tamlohi usuri. \v 9 Vahatea purongo Iesu mo tapaira mo sile na retioloolo isara. La vano mariviti isana, la popovitoho la tauri na palona, la lotua. \v 10 Moiso Iesu mo verea mara, “Ha sopo matahu! Ha vere na noku tamlohi usuri vara la vano Galilee. La pa hiteau atu.” \s1 Retireti Nona Tamlohi Kilau \p \v 11 Na rani la har̃ai atu la pa lo toho na malelera, ka levosahia, tamlohi vuro hai sei la lo kilau na tapuna, la vano la unu Jerusalem. La vere na hinau tari sei la masese isana moli mata pr̃is. \v 12 Ale matana, moli mata pr̃is lara la pulutahi peresi na vajiahara sei la aulu, la hatihia vara la pa sile te mania tavera luhu isana tamlohi vuro. \v 13 La verea isana tamlohi vuro lara, “Ha verea isana tamlohi tari vara tamlohi usuri non Iesu la mai na vutepongi la vanaho na tarapena na rani ka lo juruvi. \v 14 Vara nomim tamlohi tavera i rongo hinau nike, kamam kama pa retireti isana. R̃omimim i sopo kaka hinia.” \v 15 Ale pa la tamlohi vuro atu la lavi pa mania atu la vaia sohen la verea isara. Ale Jew matuvana la pa lo vujangi na tatuara hin sorasorahina atu mo tikeli nake. \s1 Nona Tamlohi Usuri La Hitea \r (Mk 16.14–18; Lk 24.36–49; Jn 20.19–23; Acts 1.6–8) \p \v 16 Ale la tamlohi usuri tupu sangavulu r̃omana matea atu non Iesu, la sahe na vutivuti matea Galilee, jara atu natu, Iesu mo verea vara i pa tapaira ea. \v 17 Ale lara la hitea, la lotua. Pani tatuara la lo r̃om rua. \p \v 18 Iesu mo mai isara, ale mo verea mara, “God mo sileau na suiha tari vara a aulu na tuka peresi na varama. \v 19 Ha vano isana mara jara tinatinapua na varama, ale ha vujangira vara la mai noku tamlohi usuri. Ha paptijo hinira na hijan Tama, Natuna peresi na Tanume Tapu, \v 20 moiso ha vujangira vara la taurilati na hinau tari sei na verea isamim moiso, ale ha lo levosahia, enau a pa toho peresi kamim tarea i tikeli na isoison pongi nike!”