\id LUK - Tangoa \h Luke \toc1 Retir̃uhu Hin Iesu Kr̃isto Luke Mo Ulia \toc2 Luke \mt3 Retir̃uhu Hin Iesu Kr̃isto \mt1 Luke \mt2 Mo Ulia \imt3 Puku Nike \im Opoia non God enia mata tamlohi tari! Iesu mo mai na varama matan enia Jujuri nona tamlohi tari. Vujangi hai o er̃i hitera hin puku nike purongo, te hinau sohen harihi Luke mo ulia: Mara Samaria matea (10.25–37), Sipsip mo jalio (15.1–7), Uluvou atu mo jalio (15.11–32). Luke mo vereulia vara Iesu mo lo toho na iman Zacchaeus (19.1–10), ale mo uli retitauhi atu sei Iesu mo lo silea isan tamlohi sasati atu na talopeilopei (23.39–43). \ip Luke mo vere na vavahinau non Tanume Tapu mo jeu na tinapua. Mo ulia mara Tanume Tapu mo lo toho peresi John Tamlohi Paptijo na rani mo vora (1.15), isan Mary (1.35), ale sohena sava Iesu mo usuria (4.1, 14, 18; 10.21), Iesu mo vujangia vara Tanumen God enia otori atu mo jeu na tinapua God i pa silea isana tamlohi (11.13). \ip Luke mo ulia vara Iesu mo lo r̃omr̃omi na tilavono, mo sile na Retir̃uhu non God isara (4.18; 7.22), la pa lavi na hina r̃uhur̃uhu isana (6.20), God mo usi na tilavono na nona hanhani tavera (14.13, 21), tilavono atu Lazarus mo sahe na tuka peresi na angelo (16.20, 22), ale Iesu mo retileu vara nona tamlohi usuri la lo sile na mania isana tilavono (12.33). \ip Luke mo vereulia mata sava mo uli puku nike ale mara, “enau sohena na usuri mamahuni la hinau sei mo tapulo na tapulona, matan vara o pa er̃i levosahi mamahunia vara la hinau sei la vujangiho hinira moiso la varar̃uhu.” (1.3–4) Luke mo vujangia vara Iesu mo usiusi na rani mo opoi na tueni non God: hin rani atu mo paptijo (3.21), hin rani atu mo vir̃oni na nona tamlohi usuri (6.12), mo usiusi matan retiusia atu lara enia hare (9.18), hin rani atu mariviti i mate (23.34, 46), ale nona vujangi mata usiusi (11.5–9; 18.1–8, 9–14), ale vara nona tamlohi la pa sile na mania isana tilavono (12.33). Luke mo opoia vara tamlohi la levosahi mamahunia vara Iesu mo mele turu na mateia, mo ulia vara Iesu mo hani te maji hin rani atu matan enia tamlohi matea mo sopo nunua tamlohi purongo (24.42–43). \is1 Hin puku nike \io1 1. Mata sava Luke mo uli puku nike (1.1–4) \io1 2. Rani vora non Iesu, John tamlohi paptijo mo pala (1.5–2.52) \io1 3. Retisohai non John tamlohi paptijo (3.1–20) \io1 4. Paptijo peresi na vaihite non Iesu (3.21–4.13) \io1 5. Vavahinau non Iesu Galilee (4.14–9.50) \io1 6. Iesu mo malue Galilee mo sahe Jerusalem (9.51–19.27) \io1 7. Isoiso wik non Iesu: Nona mateia (19.28–23.56) \io1 8. Iesu mo mele mauri (24.1–12) \io1 9. Iesu mo pala, mo sahe na tuka (24.13–53) \c 1 \s1 Reti Tiroma Non Luke \p \v 1 Enau Luke, na uli reti nike isam tamlohi tavera Theophilus. Tamlohi matuvana la vaihitea vara la uli na sorasora mata sava mo masese isar̃a mo tikeli nake, \v 2 sohen la sorasora atu r̃a lavia isan la haratu enira la hitea na matara, ale enira la volitusi mata reti non God mo tapulo na tapulona. \v 3 Ale matana, enau sohena, mo tataholo vara a uli na hinau tari sei la masese na tapulona mo sinai nake isam tamlohi tavera r̃uhur̃uhu Theophilus, matan enau sohena na usuri mamahuni la hinau sei mo tapulo na tapulona, \v 4 matan vara o pa er̃i levosahi mamahunia vara la hinau sei la lo vujangiho hinira moiso la varar̃uhu. \s1 Angelo Gabriel Mo Pala \p \v 5 Na rani non Herod supe non Judea, pr̃is matea hijana Zechariah enia mo tai na vao pr̃is non Abijah, ale narouna sohena, enia mahapin Aaron, hijana Elizabeth. \v 6 Ale la tupra rua sei maurira la tataholo mo r̃uhu na nahon God. La lo oloolo mamahu na nona retileu peresi na leu tari, ale tea i sopo er̃i tuvaira hin te hinau. \v 7 Pani mo sopo te natura matan Elizabeth mo aroaro, ale la vajiaha moiso. \p \v 8 Na rani matea, hinau matea mo masese isana hin rani atu mo lo voko peresi na nona vao pr̃is na Temple non God. \v 9 Vao pr̃is atu la vir̃onia usuri na nora posposi mata vir̃oni sohen la lo vaia tarea vara i unu na Temple non Moli vara i suli na hasori ea. \v 10 Ale rani tataholo mata suli na hasori mo mai, vao tavera mata lotu la lo pulutahi mata usiusi na jingoima. \p \v 11 Zechariah mo lo toho atu, ale angelo non Moli matea mo pala isana, mo turu na matua votavota mata suli na hasori. \v 12 Zechariah mara mo hite angelo atu mo hutua, ale matahu tavera mo sohonia. \v 13 Pani angelo atu mo verea isana mara, “Zechariah, o sopo matahu! Nom usiusi God mo rongoa moiso, ale naroum Elizabeth i pa vasusui na natum lamane matea, ale o pa tau na hijana vara John. \v 14 Ale i pa vaiho o avulahi, o avulahi tavera jea, ale tamlohi matuvana sohena, la pa avulahi na nona rani vora, \v 15 matan God i pa silea na vavahinau matea mo aulu jea. I pa sopo inu na waen teni te wai r̃ilangi tinapua hin te rani, ale Tanume Tapu i pa mar̃ivisia i tapulo na lolo pangen tinana. \v 16 Ale enia i pa posi na natun Israel matuvana la mele mai isan Moli nora God. \v 17 Ale enia i pa vano tiroma hin Moli hin suiha atu Tanumen God mo silea isan pr̃ovet Elijah, matan vara i posi na r̃omr̃omi nona tama vara la r̃omr̃omi na natura, ale la haratu la sopo oloolo hin God la usuri na posposi nona tamlohi tataholo, matan vara i vai na vao tamlohi matea la tatamahu matan Moli.” \rq Mal 4.5\rq* \p \v 18 Ale Zechariah mo verea isan angelo atu mara, “Avei, sohena sava natu a pa er̃i levosahia vara i pa sohen ko lo verea? Matan enau na vajiaha moiso, ale taunin narouku mo jeu na rani mata nona tatape moiso.” \p \v 19 Ale angelo atu mo r̃aramia mara, “Enau Gabriel, haratu sei mo lo turu na nahon God, ale God mo r̃uleau vara a sinai isam vara a vereho hin retir̃uhu nike. \v 20 Ale nakerihi, o pa mengo, o sopo er̃i vere te reti vavano i tikeli rani atu i masese matan ko sopo rasu na noku reti, sei la pa masese na ranira tataholo.” \p \v 21 Ale vao tamlohi la lo saovi Zechariah na jingoima, ale la lo r̃omr̃omia vara mo pa lo toma na lolo Temple. \v 22 Ale mara mo malue, mo sopo er̃i retireti isara, ale la hitevosahia vara God mo vujangia na hinau matea na lolo Temple, ale mo lo vai na matamata nakonako isara, ale mo sopo er̃i retireti. \p \v 23 Ale nona rani mata vavahinau mo isoiso, ale mo mele mule. \v 24 Hitahun la rani atu, narouna Elizabeth mo tau natuna, ale mo luhu mata vitu mo lima mara, \v 25 “Moli mo r̃omr̃uhu isaku, mo lavi nar̃ihi na noku mahanuhanu mata aroaro na tamlohi.” \s1 Retisohai Matan Iesu \p \v 26 Elizabeth mo epe puhoni mata vitu mo limarave moiso, ale God mo r̃ule pa angelo atu, Gabriel vara i sivo Nazareth, vanua matea hin Galilee, \v 27 mo sivo isana har̃ai maevo matea hijana Mary. La tauhoroa moiso vara i pa lahi vano isana tamlohi matea hijana Joseph, enia mahapin Supe David matea. \v 28 Gabriel mo pala isana mara, “Ranir̃uhu isam, engko har̃ai matea God mo r̃omr̃uhu isam mo tavera jea! Moli mo lo toho peresiho.” \v 29 Pani Mary, r̃omina mo tuturahi hajavua hin retireti atu, ale mo vaihitea vara i levosahi na r̃aramin retioloolo atu. \fig — Gabriel mo pala isan Mary —|alt="Gabriel and Mary" src="DN00401b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Lk 1.26" \fig* \v 30 Ale angelo atu mo verea isana mara, “O sopo matahu! Mary, matan na masalon God mo opoia vara i r̃uhu isam. \v 31 Ale mo tapulo nake, o pa tau natum, ale o pa tape na lamane matea, ale o pa tau na hijana vara Iesu. \v 32 Enia i pa tamlohi aulu jea, ale la pa tovia Natun God, sei mo aulu jea. Ale Moli God i pa silea na suiha nona supe non tamana Supe David. \v 33 Enia i pa tauri na suiha vara i aulu na vaon Israel tui tui, ale i pa sopo te isoiso rani mata nona tauri na suiha.” \p \v 34 Mary mo usia isan angelo atu mara, “Hinau atu i pa mai sohena sava, matan enau har̃ai maevo matea?” \p \v 35 Angelo atu mo r̃aramia mara, “Tanume Tapu i pa mai hiniho, ale suihan God Aulu jea i pa hohoviho; ale matana, natirihi sei i pa vora i pa tapu, la pa tovia — Natun God. \v 36 Ale ko levosahia vara tahisam Elizabeth na nona vajiaha enia sohena, mo tau natuna lamane matea, ale vitu akerihi enia nona halimarave vitu isana har̃ai matea la verea vara enia har̃ai aroaro matea! \v 37 Matan mo sopo te hinau hatea i r̃ilangi jea vara God i sopo er̃i vaia.” \p \v 38 Ale Mary mara, “Varar̃uhu enau har̃ai slev non God purongo. Na opoia vara hinau atu i mai isaku sohena ko verea.” Ale angelo atu mo mele malue mo vano. \s1 Mary Mo Rohi Elizabeth \p \v 39 Hitahun rani atu, Mary mo vele sahe na jara vutivuti, mo sivo vila na taon matea na lolon jara matan Judea. \v 40 Mo unu na iman Zechariah, ale mo vere na retioloolo isan Elizabeth. \v 41 Ale Elizabeth mara mo rongo na retioloolo non Mary, pipi atu na lolona mo hisu, ale Tanume Tapu mo mar̃ivisi Elizabeth, \v 42 mo verea aulu mara, “Avulahi tavera jea isam mo jeu na har̃ai tinapua. God mo ler̃uhu hin natirihi sei mo lo toho na lolom. \v 43 Ale enau hare vara tinan noku Moli i er̃i mai vara i rohiau? \v 44 Matan, vahatea purongo atu sei nara na rongo na nom retioloolo, pipi nike, na loloku mo hisu na avulahi. \v 45 Avulahi tavera isam matan ko rasu Moli vara i pa vai na sava mo verea isam!” \s1 Vete Hasohaso Non Mary \p \v 46 Ale Mary mo verea mara, \q1 “Na r̃omiku na hasohaso \q2 God mo tavera jea, \q1 \v 47 ale mauriku mo avulahi tavera hin God noku Jujuri, \q1 \v 48 matan mo kilau mai isaku \q2 nona har̃ai volitusi atano, \q2 ale mo tapulo nake, \q2 mahapi tari la pa verea vara avulahi tavera mo mai isaku, \q1 \v 49 matan haratu sei mo r̃ilangi jea mo vai na hinau tavera isaku, \q2 ale hijana mo tapu. \q1 \v 50 Ale nona r̃omopoia \q2 mo vano isana mahapi tari, isan la haratu sei la lo sile na oloolo tavera isana. \q1 \v 51 Enia mo vujangi na nona suiha, \q2 mo leputi jalajalai la haratu la mangisi na mapura. \q1 \v 52 Mo lavi nar̃ihi la haratu \q2 la lo tauri na suiha nona supe, ale mo tahe la haratu r̃omira la atano la sahe aulu. \q1 \v 53 Mo sohoni la haratu \q2 la marohati na hina r̃uhu, \q2 pani mo r̃ule nar̃ihi la haratu la tavtav la vano lekoleko. \q1 \v 54 Mo tueni nona volitusi Israel, usuri na nona retitauhi mata nona r̃omopoia hinira, \q1 \v 55 matan mo retitauhi \q2 vara i pa r̃omopoi isan Abraham peresi na taniana na rani tui tui.” \p \v 56 Mary mo lo toho atu isan Elizabeth mata vitu mo tolu, moiso mo pa mele mule vano na jarana. \s1 John Tamlohi Paptijo Mo Vora \p \v 57 Ale vitu non Elizabeth mo asi vara i lavlavi, ale mo vasusui na nona pipi lamane matea. \v 58 Ale tavtavuina peresi na tahisana la rongoa vara Moli mo r̃omr̃uhu tavera jea isana, ale la avulahi peresia. \v 59 Ale na halimaravtolu rani la mai vara la vai na nona tair̃alihi. Tatuara la lo opoia vara la tau na hijana vara Zechariah vara i lavi na hijan tamana, \v 60 pani tinana mo verea mara, “Mo vono, enia hijana John.” \p \v 61 Ale la verea isan Elizabeth lara, “Mo sopo te tavtavuim hijana i sohen haratu!” \v 62 Ale la vai na matamata hai isan tamana na limara vara sava hija natu, enia mo opoia vara i silea isana. \v 63 Ale Zechariah mo usia vara la lavi te hinau mata uliuli hinia i mai isana, ale la mar̃urahi tavera matan mo ulia mara, “Hijana enia John.” \v 64 Ale vahatea purongo memena mo mele materi, ale mo retireti mo hasohaso God. \p \v 65 Tahisara tari la hutura, ale la matahu, ale sorasora atu mo r̃alihi vevuhi na jara tari na jara vutivuti Judea. \v 66 Ale tamlohi tari sei la rongora la sopo levosahia vara natirihi atu i pa sava tamlohi pavuho natu matan liman Moli mo lo toho hinia. \s1 Tanumen God Mo Mar̃ivisi Zechariah \p \v 67 Ale tamana, Zechariah, Tanume Tapu mo mar̃ivisia, ale mo retimangovi mara, \q1 \v 68 “Hasohaso tavera isan Moli God matan Israel, \q2 matan nake mo rohi na nona tamlohi vara i jurira, \q1 \v 69 God mo siler̃a na Tamlohi Jujuri matea mo suiha tavera mo tai na iman nona volitusi supe David, \q1 \v 70 sohena nona pr̃ovet tapu tuai la verea \q1 \v 71 lara vara i pa jurir̃a isana nor̃a meresahi, ale na liman la haratu sei la r̃ohu hinir̃a. \q1 \v 72 Mo mar̃ivisi na nona retitauhi tapu sei vara i pa r̃omi na nomam pua, \q1 \v 73 retitauhi atu mo silea \q2 isan tamar̃a Abraham vara i pa vaia, \q1 \v 74 ale vara i jurir̃a isana nor̃a meresahi, ale i pa tuenir̃a vara r̃a volitusi isana i sopo te matahu isar̃a, \q1 \v 75 na mauri tapu mo tataholo na nahona mata nor̃a rani tari. \q1 \v 76 Ale engko natuku, la pa toviho pr̃ovet non haratu mo aulu jea; matan engko o pa vano tiroma hin Moli, \q2 mata vai mamahuni na malelena, \q1 \v 77 o pa vere na tamlohi sohena sava God i pa jurira matan i pa r̃omi na nora hehe. \q1 \v 78 matan nor̃a God enia God \q2 mata r̃omi na tamlohi na nona r̃omr̃uhu, \q2 matan mai non nona Jujuri mo sohena alo mo vele aulu mo sinai isar̃a na tuka, \q1 \v 79 vara i mera isan la haratu \q2 la lo toho na r̃or̃oha, \q2 ale na liman mateia, \q2 matan vara i tiromar̃a \q2 na malele mata tamata.” \s1 John Tamlohi Paptijo Mo Ulua \p \v 80 Ale pa natirihi atu mo ulua, ale Tanume Tapu na maurina mo suiha, ale mo lo toho na tano koru mo tikeli na rani mata nona pala na naho tamlohin Israel. \c 2 \s1 Iesu Mo Vora \r (Mt 1.18–25) \p \v 1 Hin pongi atu, supe nona mara Rome, enia Augustus, ale mo verea mara la evi vevuhi na tamlohi r̃alihi na jara tari sei enia mo lo tauri na suiha hinira na varama. \v 2 Harihi enia tiroma evi na tamlohi hin pongi atu Quirinius, tamlohi aulu matea mara Rome mo lo aulu hin Syria. \v 3 Ale, tamlohi tari la vano na jarara tataholo vara la pa sile na hijara ea. \v 4 Ale Joseph mo malue Galilee na taon matan Nazareth mo sahe na taon non pin supe David sei Bethlehem na jara matan Judea, matan enia tahisan supe David, \v 5 vara i tau na hijana peresi Mary, har̃ai atu sei mo tauhoroa moiso mata lahi, ale mo tau natuna. \p \v 6 Ale hin pongi atu la pa lo toho atu, nona rani mo mai vara i lavilavi. \v 7 Ale mo vasui natuna vora tiroma lamane matea. Mo leputi mamahunia na ruru, ale mo taua sivo na puhoro r̃uvu hana maji palovati, matan mo sopo te mele masapa na lolon ima malele atu nona tamlohi la lo hahau. \s1 Tavui Sipsip La Hite Na Angelo \p \v 8 Hin vutepongi atu, hin jara atu, na pahisan taon atu, tavui sipsip hai la lo toho saovi na pulara sipsip na jara r̃uvur̃uvu tavera. \v 9 Ale la pa hutura purongo, angelo non God matea mo pala isara, ale meran God mo merasahira, ale matahu mo sohoni vevuhi na epera. \v 10 Angelo atu mo verea isara mara, “Ha sopo matahu, matan enau na lavi na retir̃uhu mata avulahi tavera matea vara a silea isamim sei i pa nona tamlohi tari. \v 11 Matan, nakerihi, natirihi matea mo vora isamim na taon non supe David, enia Kr̃isto sei i pa juri na tamlohi, nor̃a Moli. \v 12 Ha pa er̃i hitevosahia sohen harihi: ha pa hite na pipi matea, la leputia na ruru la taua mo lo juruvi na puhoro r̃uvu hana maji palovati.” \fig — angelo matea mo pala isara —|alt="Shepherds and angel" src="WA03803b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 2.9" \fig* \p \v 13 Ale, la pa hutura, vao angelo vuro na tuka la pala vahatea na har̃in pa angelo atu, ale la lo hasohaso God lara, \q1 \v 14 “Hasohaso i sahe isan God na jarana aulu jea na tuka! \q2 Ale na varama, tamata i pa toho isan la haratu God mo avulahi hinira.” \p \v 15 Na rani la angelo atu la malue isara la sahe na tuka, la tavui sipsip atu la lo vereverea isara lara, “Ale r̃a vano, r̃a vano Bethlehem vara r̃a hite hinau sei Moli God mo lo verer̃a hinia.” \p \v 16 La tamlohi atu la vano vilavila la tapai Mary enia Joseph, ale pa natirihi atu mo lo juruvi na r̃uvu na puhoro matea. \v 17 Lara la hitea, la vereuli na sava pa angelo atu mo lo verea isara matan natirihi atu. \v 18 Ale tamlohi tari sei la rongo la retireti atu, la mar̃urahi tavera na sava la tavui sipsip atu la verea isara. \v 19 Pani Mary mo tau mamahuni la hinau nike na r̃omina, ale mo lo r̃omr̃omira. \v 20 Ale pa la tavui sipsip atu la mele hilu vano isana pulara sipsip, la lo tahe na hijan God, ale la sile na hasohaso isana mata sava la rongoa, ale sava la hitea sohen la verea isara. \s1 La Tau Na Hijan Iesu \p \v 21 Mo kakau na halimaravtolu rani, vara i lavi na nona tair̃alihi, ale la tau na hijana vara Iesu, hija atu sei angelo atu mo lo silea tiroma moiso Mary mo pa tau natuna. \s1 La Lavi Iesu Vano Na Temple \p \v 22 Ale mo kakau na rani mata malamalai matan vara i vai Joseph enia Mary la vokevoke usuri na Leu non Moses, la lavia mo sahe Jerusalem mata silea isan Moli God \v 23 sohen la ulia na leu non Moli God lara, \q1 ‘Lamane vora tiroma tari sei la malue na pangen tinara tiroma, enira la tapuhi non Moli God.’ \rq Exo 13.2–12\rq* \p \v 24 Ale la sile na malamalai usuri na sava leu non Moli God mo verea vara la vaia, \q1 ‘vomahe i rua teni te wepe i rua.’ \q1 \rq Lev 12.2–8\rq* \s1 Simon Mo Hite Iesu \p \v 25 Ale hin pongi atu, mara Jerusalem matea, hijana Simon, enia tamlohi tataholo matea, ale r̃omina mo r̃ilangi mata lotu tarea. Mo lo kilau matan Jujuri non Israel, ale Tanume Tapu mo mar̃ivisia. \v 26 Tanume Tapu mo vujangia hinia moiso vara i pa sopo mate vavano i tikeli pongi atu i hite Kr̃isto non Moli God. \v 27 Ale Tanume Tapu mo vai na r̃omina vara i vano na lolo Temple, ale na rani taman Iesu enia tinana la lavia mo sinai matan vara la vai na posposi sei leu mo opoia, \v 28 mo tulia, ale mo sile na hasohaso isan God mara, \q1 \v 29 “Moli God, nake natu, na levosahia moiso vara o er̃i majinga hiniau nom volitusi, \q2 vara a mate na tamata matan nom retitauhi isaku mo masese, \q1 \v 30 matan mataku mo hite na nom Jujuri moiso, \q1 \v 31 ko tatamahunia mata tamlohi tari, \q1 \v 32 enia malarani matea mata vuhesi God isana tamlohi r̃or̃oha tari, \q2 ale mata hasohaso nona nom tamlohin Israel.” \b \p \v 33 Taman Iesu enia tinana la mar̃urahi tavera na sava mo verea matana. \v 34 Ale Simon mo ler̃uhu hinira, ale mo verea isan tinana Mary mara, “God mo vir̃oni natirihi nike, vara i pa vai na tamlohi matuvana Israel la jovi, ale i pa tahe na tamlohi matuvana hinia, enia i pa matamata matea tamlohi la pa verelejlejia, \v 35 matan vara r̃omr̃omi nona tamlohi matuvana la pa mavuhesi, ale ko hitea, sita vuro i pa hoti na maurim tataholo.” \fig — Simon mo vere meje matan Iesu —|alt="Simon thanks God" src="WA03805b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 2.25" \fig* \s1 Pr̃ovet Har̃ai Sei Anna \p \v 36 Pr̃ovet har̃ai matea mo lo toho atu hijana Anna, venatun Phanuel tavtavuin Asher. Enia mo vajiaha sasati moiso, mo lo toho peresi tuana mata tauni mo limaravrua purongo hin la rani atu mo pa lo har̃ai maevo, \v 37 moiso mo lo toho sohena har̃ai malepu matea mo tikeli na taunina mo ngavulu limaravtolu mo vati \rq (84)\rq*. Enia mo sopo lo malue hin Temple atu, mo lo lotu God na nona tapuhoro na hanhani peresi na nona usiusi tarea na rani peresi na vutepongi. \v 38 Ale mo sinai tataholo hinira atu, ale mo tapulo vere meje isan God. Mo retireti matan natirihi atu isan la haratu sei la lo kilau toho matan rani atu vara God i pa volituhu Jerusalem hinia. \s1 Joseph Enia Mary La Mele Mule \p \v 39 Ale na rani Joseph enia Mary la vai vevuhi na sava leu non God mo opoia, la mele vano na jarara Galilee, na nora taon matan Nazareth. \v 40 Natirihi atu mo ulua, mo mai mo r̃ilangi, ale r̃omina mo mar̃ivi na lelevosahi. Ale r̃omr̃uhu non God mo lo toho isana. \s1 Iesu Mo Uluvou Mo Sahe Na Temple \p \v 41 Na tauni hatehateahi tamana enia tinana la lo sahe Jerusalem mata Hanhani mata Passover. \v 42 Ale hin rani atu Iesu taunina mo tikeli mo sangavulu r̃omana mo rua, la mele sahe usuri na posposi sohen la lo vaia tarea matan Hanhani atu. \v 43 Ale na rani Hanhani atu mara mo isoiso, na malele la lo mele mule, uluvou atu Iesu mo pa lo toho Jerusalem. Tamana enia tinana la sopo levosahia, \v 44 pani mata rani matea la r̃omr̃omia vara mo lo hahau peresi na vaora, pani mo sopo tuai la tapulo alea isana tahisara peresi na tapalara na malele, \v 45 ale lara la sopo hitea, la mele hilu la vano vara la alea Jerusalem. \v 46 La alea, ale na hatolu rani la pa tapaia na lolo Temple, mo lo sakele na livuha tamlohi vujangi ea, mo lo tapurongo isara, ale mo lo usi na retiusia. \v 47 Ale tamlohi tari sei la rongoa la mar̃urahi tavera na nona lelevosahi peresi na nona r̃arami reti isara. \p \v 48 Ale tamana enia tinana lara la tapaia, la hutura tavera hinia. Ale tinana mo verea isana mara, “Natuku, mata sava ko vailehilehi kamam sohena? Enau tamam kama aleho vavano r̃omimam mo jovi tavera!” \p \v 49 Ale mo verea isara mara, “Ka lo aleau mata sava? Ka sopo levosahia vara enau a pa lo toho na iman tamaku?” \v 50 Pani la sopo levosahi na r̃aramin reti atu sei mo verea isara. \p \v 51 Ale mo usurira la sivo Nazareth, ale mo hase taua na ruhuruhu limara. Ale tinana mo tau mamahuni la hinau nike na r̃omina, ale mo lo r̃omr̃omira. \v 52 Ale Iesu mo ulua mo mai tamlohi, nona lelevosahi mo ulua, ale mo ulua na r̃omr̃uhu non God peresi na r̃omr̃omi nona tamlohi tari isana. \c 3 \s1 Vujangi Non John Tamlohi Paptijo \r (Mt 3.1–12; Mk 1.1–8; Jn 1.19–28) \p \v 1 Na sangavulu r̃omana mo lima tauni, Tiberias Caesar, Supe nona mara Rome mo lo tauri na suiha, ale Pontius Pilate mo lo aulu hin Judea. Herod Antipas mo lo aulu hin Galilee, ale tasina Philip, mo lo kilau Ituraea peresi Trachonitis, ale Lisanias mo lo aulu hin Abilene, \v 2 ale tataholo hin rani atu Annas peresi Caiaphas la lo pr̃is aulu, God mo sile na retisohai matea isan John natun Zechariah hin rani atu mo lo toho na jara tano koru. \v 3 Ale John mo hahau r̃alihi na jara tari Jordan, ale mo vano mo lo retivujavujangi isana tamlohi vara la lavi na paptijo mata posi na hehe matan vara Moli i r̃omira. \v 4 Sohen pr̃ovet Isaiah mo ulia mara, \q1 ‘Na jara hasetoho leon matea mo lo ulo mara: \q2 Ha vasahi na malelen Moli God! \q1 Ha tano na malelena i tataholo. \q1 \v 5 God i pa tavuni na vakoa tari, \q2 ale i pa mavalolohi na vutivuti tari la mai la tataholo i r̃uhu, \q1 ale kolekole la pa tataholo, \q2 ale malele morumoruha la pa tataholo, \q1 \v 6 ale tamlohi tari la pa hite malele sei God i pa juri na tamlohi hinia.’ \q1 \rq Isa 40.3–5\rq* \p \v 7 Vao tamlohi la lo mai mata paptijo isan John, ale mo lo verea isara mara, “Kamim mata sasati! Hare mo retir̃oar̃oahai kamim vara ha rovo na talai lolokoru non God mata hehe sei mo lo mai? \v 8 Ha namaha usuri na nomim posi na hehe. Ha sopo r̃omaulu vara, ‘Kamam kama juri matan tamamam Abraham!’, matan na verea tataholoi kamim hinia vara, God i er̃i vai la vatu nike la mai natun Abraham! \v 9 Matan nakerihi, God mo lo ava na nona rita moiso mata wari. Matan, vipahai tari sei la sopo lavi na vuara r̃uhu, i pa tai jovjovira, ale i pa pulahira la vano na hapu.” \p \v 10 Ale vao atu la usia isana lara, “Vara mo sohena, kama pa vai na sava?” \p \v 11 John mo r̃aramira mara, “Vara nom ruru mo rua, o sile te hatea isan haratu mo sopo te nona ruru, ale haratu hana hinau mo matuvana, i vaia sohena.” \p \v 12 Tamlohi mata lavi na takis sohena, la mai isana mata paptijo, la verea isana lara, “Tija, kamam kama pa vai na sava?” \p \v 13 Ale mo verea isara mara, “Ha sopo lavi na mania i jeu na sava mo tataholo vara ha lavia.” \p \v 14 Moiso, tamlohi vuro hai la usia lara, “Ale kamam, kama pa vai na sava?” Ale John mo verea isara mara, “Ha sopo vai na tamlohi la matahu mata lavi te mania isara, ha sopo tuvai na tamlohi na halu mata mania, ha avulahi na volimim.” \fig — John tamlohi paptijo —|alt="John the Baptist" src="dk02470.tif" size="span" copy="dk" ref="Lk 3.8" \fig* \p \v 15 Ale matan tamlohi la lo kilau moiso mata rani pala non nora Kr̃isto, enira mo isoiso la lo r̃omr̃omia na mapura lara korong, John enia pa Kr̃isto atu. \p \v 16 Pani John mo r̃aramira mara, “Enau na lo paptijo hin kamim na wai purongo, pani tamlohi matea mo aulu jea hiniau mo lo mai, enau na sopo tataholo vara a uli nar̃ihi na asi eve palona. Enia i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu peresi na hapu. \v 17 Mo lo tauri na nona foko tavera na limana vara i vasahi na nona jara ase na piri wit, ale matan vara i takonahi piri wit atu na nona pea, pani i pa suli na pahapaha piri wit na hapu sei tea i sopo er̃i vunia hin te rani.” \v 18 Ale hin na reti tinatinapua matuvana John mo retir̃oar̃oahai na tamlohi, ale mo retivujavujangi na Retir̃uhu isara hinira. \p \v 19 Ale hin pongi atu John mo retihoro Herod tamlohi aulu non Judea, mata nona vaivaileu peresi Herodias, naroun tasina, ale mata hina sasati tinatinapua tari sei Herod mo lo vaira, \v 20 ale aulu hin la hina sati atu mo lo vaira, Herod mo tau John na ima r̃ilangi. \s1 John Mo Paptijo Hin Iesu \r (Mt 3.13–17; Mk 1.9–11) \p \v 21 Pani hin pongi atu John mo sopo lo toho na ima r̃ilangi, tamlohi tari la lavi na paptijo, ale John mo paptijo hin Iesu. Ale Iesu mo pa lo usiusi, tuka mo maroi, \v 22 ale Tanume Tapu mo sinai atano sohena vomahe matea, ale mo tau hinia; ale leon matea mo tai na tuka mara, “Engko Natuku r̃uhur̃uhu jea, enau na avulahi tavera jea hiniho.” \s1 Pina Iesu Tuai \r (Mt 1.1–17) \p \v 23 Taunin Iesu mar̃iviti i ngavulu tolu \rq (30)\rq* moiso mo pa tapulo na nona vavahinau. \li1 Iesu la verea vara enia natun Joseph, \li1 Joseph, enia natun Heli, \li1 \v 24 Heli, enia natun Matthat, \li1 Matthat, enia natun Levi, \li1 Levi, enia natun Melchi, \li1 Melchi, enia natun Jannai, \li1 Jannai, enia natun Joseph, \li1 \v 25 Joseph, enia natun Mattathias, \li1 Mattathias, enia natun Amos, \li1 Amos, enia natun Nahum, \li1 Nahum, enia natun Esli, \li1 Esli, enia natun Naggai, \li1 \v 26 Naggai, enia natun Maath, \li1 Maath, enia natun Mattathias, \li1 Mattathias, enia natun Semein, \li1 Semein, enia natun Josech, \li1 Josech, enia natun Joda, \li1 \v 27 Joda, enia natun Joanan, \li1 Joanan, enia natun Rhesa, \li1 Rhesa, enia natun Zerabbabel, \li1 Zerabbabel, enia natun Shealtiel, \li1 Shealtiel, enia natun Neri, \li1 \v 28 Neri, enia natun Melchi, \li1 Melchi, enia natun Addi, \li1 Addi, enia natun Cosam, \li1 Cosam, enia natun Elmadam, \li1 Elmadam, enia natun Er, \li1 \v 29 Er, enia natun Joshua, \li1 Joshua, enia natun Eliezer, \li1 Eliezer, enia natun Jorim, \li1 Jorim, enia natun Matthat, \li1 Matthat, enia natun Levi, \li1 \v 30 Levi, enia natun Simeon, \li1 Simeon, enia natun Judah, \li1 Judah, enia natun Joseph, \li1 Joseph, enia natun Jonam, \li1 Jonam, enia natun Eliakim, \li1 \v 31 Eliakim, enia natun Melea, \li1 Melea, enia natun Menna, \li1 Menna, enia natun Mattatha, \li1 Mattatha, enia natun Nathan, \li1 Nathan, enia natun David, \li1 \v 32 David, enia natun Jesse, \li1 Jesse, enia natun Obed, \li1 Obed, enia natun Boaz, \li1 Boaz, enia natun Sala, \li1 Sala, enia natun Nahshon, \li1 \v 33 Nahshon, enia natun Amminadab, \li1 Amminadab, enia natun Admin, \li1 Admin, enia natun Arni, \li1 Arni, enia natun Hezron, \li1 Hezron, enia natun Perez, \li1 Perez, enia natun Judah, \li1 \v 34 Judah, enia natun Jacob, \li1 Jacob, enia natun Isaac, \li1 Isaac, enia natun Abraham, \li1 Abraham, enia natun Terah, \li1 Terah, enia natun Nahor, \li1 \v 35 Nahor, enia natun Serug, \li1 Serug, enia natun Reu, \li1 Reu, enia natun Peleg, \li1 Peleg, enia natun Eber, \li1 Eber, enia natun Shelah, \li1 \v 36 Shelah, enia natun Cainan, \li1 Cainan, enia natun Arphaxad, \li1 Arphaxad, enia natun Shem, \li1 Shem, enia natun Noah, \li1 Noah, enia natun Lamech, \li1 \v 37 Lamech, enia natun Methuselah, \li1 Methuselah, enia natun Enoch, \li1 Enoch, enia natun Jared, \li1 Jared, enia natun Mahalaleel, \li1 Mahalaleel, enia natun Cainan, \li1 \v 38 Cainan, enia natun Enos, \li1 Enos, enia natun Seth, \li1 Seth, enia natun Adam, \li1 Adam, enia natun God. \c 4 \s1 Tiapolo Mo Vaihite Iesu \r (Mt 4.1–11; Mk 1.12–13) \p \v 1 Ale Tanume Tapu mo mar̃ivisi Iesu, ale Iesu mo malue na wai Jordan, ale Tanume Tapu mo tiroma hinia mo vano na jara tano koru. \v 2 Tiapolo mo vaihite Iesu atu mata rani mo ngavulu vati. Hin la rani atu, Iesu mo sopo hani te hinau hatea, ale rani atu la isoiso Iesu mo marohati jea. \p \v 3 Tiapolo mo verea isana mara, “Vara engko Natun God, o vere vatu sei i mai pereti!” \p \v 4 Iesu mo r̃aramia mara, “Retiulia mo verea vara, ‘Tamlohi i pa sopo mauri na pereti purongo!’” \rq Deut 8.3\rq* \p \v 5 Ale Tiapolo mo lavi Iesu mo sahe aulu na masapa, ale vahatea purongo, mo vujangia na jara tari na varama sei supe la lo tauri na suiha hinira, \v 6 ale mo verea isana mara, “A pa sileho na nora suiha peresi na nora hasohaso, matan hinau tari sei la lo toho na limaku, ale a er̃i silera isan hare na opoia. \v 7 Vara o lotuau purongo, hinau tari sei la pa nom!” \p \v 8 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Retiulia mo verea vara, \q1 ‘O pa lotu Moli nom God, \q2 ale o pa volitusi isana hasena!’” \q2 \rq Deut 6.13\rq* \p \fig — Vara engko Natun God, o vere vatu sei i mai pereti —|alt="Jesus tempted" src="WA03812b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 4.3" \fig* \v 9 Ale Tiapolo mo lavi Iesu mo taua aulu na pusa Temple, ale mo verea isana mara, “Vara engko Natun God, o kue! \v 10 matan Retiulia mo verea vara, \q1 ‘God i pa retileu isana nona angelo vara la pa lo kilau mamahuniho, \q1 \v 11 ale la pa tauriho na limara matan \q2 vara o sopo vujahi na palom hin te vatu.’” \rq Psa 91.11–12\rq* \p \v 12 Iesu mo r̃aramia mara, “Retiulia mo verea vara, ‘O pa sopo vaihite Moli nom God!’” \rq Deut 6.16\rq* \p \v 13 Ale na rani Tiapolo mo isoiso na nona vaihite isan Iesu, mo malue mo vano, pani mo lo kilau matan te masapa r̃uhu tinapua. \s1 Iesu Mo Tapulo Vujangi Na Tamlohi Galilee \r (Mt 4.12–17; Mk 1.14–15) \p \v 14 Iesu mo mele vano Galilee na suihan Tanume Tapu, ale sorasorahina mo r̃alihi jara atu. \v 15 Mo vujangi na tamlohi na nora ima lotu, ale tamlohi tari la hasohasoa. \s1 La Turuleji Hin Iesu \r (Mt 13.53–58; Mk 6.1–6) \p \v 16 Ale Iesu mo pala Nazareth, jara atu sei mo ulua ea. Ale sohena mo lo vaia tarea mo vano na nora ima lotu na Sabbath, ale mo turu na naho tamlohi mata i evi na Retiulia, \v 17 ale la silea hin viriviri pepa atu sei Isaiah mo lo ulia, mo vuhesia ale mo vano hin jara atu sei mo opoia vara i evia, ale mo verea mara, \q1 \v 18 “Tanumen Moli mo lo toho hiniau matan enia mo vir̃oniau vara a vereuli na Retir̃uhu isana tilavono. \q1 Mo r̃uleau vara a vere na materi isan la haratu la lo taurilatira, \q2 ale vara a vai na tamlohi matavuso la kilau, \q2 ale vara a teri la haratu la lo toho na ruhuruhu tamlohi sasati, \q1 \v 19 ale vara a vereulia vara nake enia pongi r̃omr̃uhu non Moli.” \rq Isa 61.1–2a\rq* \p \v 20 Ale Iesu mo mele viriviri pepa atu, mo silea isan tamlohi atu mo lo silea isana, ale mo sakele. Tamlohi tari na lolon ima lotu atu matara la lo toho hinia, \v 21 ale mo tapulo verea isara mara, “Nahapani natu Retitapu nike mo pa masese na peromim.” \p \v 22 Ale tamlohi tari la hasohasoa, la mar̃urahi na retir̃uhu mo lo verera, ale la verea lara, “Avei, tamlohi nike enia natun Joseph teni!” \p \v 23 Ale Iesu mo verea isara mara, “Na levosahi mamahunia vara ha pa vereau hin titileu sei mo verea vara, ‘Doctor, o hase vai mamahuniho!’ Ha pa verea vara, ‘Sava hina mar̃urahi kama rongoa vara ko lo vaia Capernaum, o vaia nike na jaram sohena!’” \v 24 Ale mo verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara mo sopo te pr̃ovet hatea i er̃i lavi na r̃omr̃uhu nona tamlohi na vanuana. \p \v 25 Pani, na varar̃uhu hin haratu na verea vara, ‘Malepu matuvana Israel la lo toho na rani non Elijah, hin rani atu usa mo sopo jovi mata tauni mo tolu vitu mo limarave, ale marua tavera mo voroi Israel, \v 26 ale God mo sopo r̃ule Elijah i vano isan te vonara, pani isana har̃ai malepu matea mo lo toho Zarephath na jara Sidon. \v 27 Ale tamlohi lepros matuvana hin Israel la lo toho na rani non Elisha, God mo sopo vai mamahuni te vonara hatea pani Naaman purongo mara Syria matea.” \p \v 28 Ale lara la rongo la hinau atu Iesu mo lo verera, tamlohi tari na lolon ima lotu la lolokoru patura. \v 29 La turu la titiua vara i malue hin taon atu, ale la lavia mo vano na tavalu taon matan vara la pa pulahia na pesapesan vutivuti atu sei la voro na nora taon hinia. \v 30 Pani Iesu mo hahau roto na livuhara mo vano. \s1 Iesu Mo Titiu Nar̃ihi Na Tanume Sati \r (Mk 1.21–28) \p \v 31 Ale Iesu mo sahe Capernaum, taon tavera matea Galilee. Mo lo vujangira na Sabbath, \v 32 ale la haratu la rongoa la mar̃urahi tavera na nona vujangi, matan nona reti mo suiha. \p \v 33 Na lolon ima lotu atu tamlohi matea, tanume lumiha sasati matea mo lo toho hinia, mo ulo aulu r̃ilangi mara, \v 34 “Aaah! Ko mai isamam mata sava, Iesu mara Nazareth? Ko mai vara o komo kamam? Na levosahia vara engko hare — haratu mo tapu non God!” \p \v 35 Pani Iesu mo merusahia mara, “O sopo retireti! O malue isan tamlohi sei!” Ale tanume sasati atu mo sar̃ihi tamlohi atu sivo atano na livuhan vao atu, ale mo malue hinia, pani mo sopo komo te epena. \p \v 36 Tamlohi tari la mar̃urahi matana, ale la lo hase vereverea isara lara, “Eh! Sava reti nahai? Matan na suiha nona retileu purongo, mo titiu nar̃ihi na tanume lumiha sasati la malue!” \v 37 Ale sorasorahina mo vano r̃alihi na jara tari ea. \s1 Iesu Mo Tueni Na Tamlohi Matuvana \r (Mt 8.14–17; Mk 1.29–34) \p \v 38 Ale hitahun haratu, Iesu mo turu mo malue na ima lotu, mo vano na iman Simon Peter mo unu hinia. Hin rani atu vepalihan Peter mo rojo na seserei r̃ilangi matea, ale la usi Iesu matana vara i tuenia. \v 39 Iesu mo turu na pahisa vatana, mo kilau sivo isana, ale mo r̃ule nar̃ihi seserei atu, ale seserei atu mo malue isana, ale vahatea purongo mo turu mo tapulo tatamahuni na hara hinau. \p \v 40 Alo mo lo tapulo majo, ale la haratu te tahisara la rojo na rojoa tinatinapua la lavira la mai isan Iesu, ale mo tau na limana hinira hatehateahi mo isoiso, ale nora rojoa la tihai. \v 41 Ale tanume sasati sohena la malue isana tamlohi matuvana la ulo lara, “Engko Natun God!” Pani Iesu mo merusahira, ale mo sopo tinar̃ihira vara la vere te hinau, matan la levosahia vara enia natu pa Kr̃isto atu. \s1 Iesu Mo Retivujavujangi \p \v 42 Ale na rani tinapua na r̃alavuho, Iesu mo malue mo vano na jara hasetoho matea. Ale tamlohi la alea la mai isana, la opoia vara i lo toho peresira tako, \v 43 pani Iesu mo verea isara mara, “A pa vano na taon tinatinapua vara a retivujavujangi hin mauri atu God mo aulu hinia isara sohena na vaia isamim, matan God mo r̃uleau matana.” \v 44 Ale mo malue mo vano r̃alihi na jara Judea mo lo retivujavujangi na nora ima lotu. \c 5 \s1 Mo Tovi Na Nona Tamlohi Usuri \r (Mt 4.18–22; Mk 1.16–20) \p \v 1 Na rani matea, Iesu mo lo turu na pahisa tasin Galilee, vao tamlohi matuvana la lo turu porotia mata tapurongo na reti non God, \v 2 ale mo hite na boti mo rua la seretahira na oneone, mo hite na tamlohin la boti atu la lo turu na jarauta, la lo hoje na nora tara. \v 3 Iesu mo vele na vonan la boti atu matea sei enia botin Simon Peter, mo usia vara i sohai nar̃ihia makomona na jarauta. Ale Iesu mo sakele na boti mo vujangi pa vao tamlohi atu. \fig — mo vujangi pa vao tamlohi atu —|alt="Jesus teaches from the boat" src="lb00299b.tif" size="span" copy="Lear" ref="Lk 5.3" \fig* \p \v 4 Mara mo isoiso na nona retireti isara, mo verea isan Simon mara, “Eh, o sohai nar̃ihia i sivo na jara puaha, ale ha tuhu na nomim tara mata tarai te maji.” \p \v 5 Moiso, Simon mo r̃aramia mara, “Tamlohi tavera, kama kalvono vutepongi jarohi, ale kama sopo tikeli tea, pani matan ko verea, a pa tuhu na tara.” \v 6 Ale lara la vaia sohena, la r̃alihi na takonahi maji, ale nora tara la tapulo mar̃ari. \v 7 La alovi na tapalara hin boti tinapua atu vara la mai la tuenira, ale la mai la sohoni la boti atu mo rua, mariviti vara la pute. \p \v 8 Pani Simon Peter mara mo hite hinau atu mo jovi sivo mo papaohi na paun Iesu mara, “O malue isaku Moli! Matan enau na tamlohi hehe matea!” \v 9 Matan Simon Peter enira tolu la haratu la lo toho peresia la mar̃urahi tavera na maji la tikelira, \v 10 ale James enia John sohena, enira natun Zebedee sei la tapalan Simon Peter na bisnis mata aleale maji. \p Ale Iesu mo verea isan Simon mara, “O sopo matahu! Mo tapulo nake, engko o pa tamlohi tara tamlohi!” \v 11 Ale lara la tahe na botira sahe na jarauta, la tinar̃ihi na hinau tari nora mata botira, ale la usuri Iesu. \s1 Tamlohi Lepros Matea \r (Mt 8.1–4; Mk 1.40–45) \p \v 12 Ale na rani matea Iesu mo lo toho na taon tavera matea atu, tamlohi matea mo mai isana lepros mo hati vevuhi na epena, ale mara mo hite Iesu, mo jovi na nahona, mo tangi isan Iesu mara, “Moli, vara o majinga, o er̃i vaiau a vokevoke.” \p \v 13 Moiso Iesu mo r̃irahi na limana mo tikelia mara, “Ale a vaia! O vokevoke!” Vahatea purongo lepros atu mo tinar̃ihia. \v 14 Iesu mo verea isana vara i sopo mele verea isan tea, pani mo verea mara, “O vano o hase vujangiho isan te pr̃is hatea, ale o sile te silesilea hatea mata nom vokevoke usuri na sava Moses mo retileu hinia, matan vara i er̃i verea vara engko ko mele r̃uhu.” \v 15 Pani nake natu sorasorahina mo mele tavera jea mo vano asau, ale vao tavera la lo mai vara la tapurongo na nona retireti, ale mo vai na nora rojoa la tihai. \v 16 Pani tarea Iesu mo lo vano hasena na jara hasetoho mata usiusi. \s1 Tamlohi Hariju Matea \r (Mt 9.1–8; Mk 2.1–12) \p \v 17 Ale na rani matea hin la rani atu, Iesu mo lo vujangi, Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la lo sakele mariviti atu, enira la tai na vanua tari matan Galilee, Judea peresi Jerusalem. Ale suiha tavera non God mata titiu nar̃ihi na rojoa mo lo toho hinia. \v 18 Tamlohi la hutura matan tamlohi hai la lo lavi na tamlohi rojoa matea na epa matea, epena tari la mate, ale la lo aleale malele vara la lavia i unu sivo na nahon Iesu. \v 19 Pani la sopo hite te malele vara la pa unu hinia, la vele sahe aulu na pusa ima la r̃ole na masapa matea, ale la tuhua na epana mo sivo atano na livuha vao tataholo na nahon Iesu. \v 20 Ale Iesu mara mo hite na nora rasua, mo verea isan tamlohi rojoa atu mara, “Tapala, na r̃omiho mata nom hehe.” \p \v 21 Ale tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee la tapulo usiusira lara, “Sava tamlohi nahai mo lo vaia sohena enia God? God hasena i er̃i r̃omi na hehe!” \p \v 22 Iesu mo levosahi na r̃omira ale mo r̃aramira mara, “Mata sava r̃omimim mo lo sati na sava na verea? \v 23 Sava natu, mo mele malum jea? Vara a verea isan tamlohi hariju nike vara, ‘Na r̃omi na nom hehe!’ teni ‘O turu! O hahau!’ \v 24 Pani matan vara ha er̃i levosahia vara Natun Tamlohi mo lavi na suiha mata r̃omi na hehe na varama, ha tapurongo na sava a pa verea!” Moiso Iesu mo verea isan tamlohi hariju atu mara, “Na verea isam, o turu, o lavi na epam, ale o mule!” \p \v 25 Vahatea purongo, mo turu na nahora, mo lavi na epana mo mule, ale mo lo hasohaso God. \v 26 Mar̃urahi tavera mo taurilatira, ale enira mo isoiso la hasohaso God, matahu mo sohonira lara, “Na verea! Mele hina mar̃urahi tinatinapua nahai r̃a lo hitera nakerihi!” \s1 Iesu Mo Vir̃oni Matthew \r (Mt 9.9–13; Mk 2.13–17) \p \v 27 Hitahuni haratu, Iesu mo malue mo vano, ale mo hite na tamlohi mata lavi na takis matea, hijana Levi, mo lo sakele na jarana, ale mo verea isana mara, “O usuriau!” \v 28 Ale mo turu, mo tinar̃ihi vevuhi na nona voko tari mo usuri Iesu. \p \v 29 Moiso, Levi mo vai na hanhani tavera matea non Iesu na imana, ale takonahi tamlohi mata lavi na takis peresi na tamlohi tinapua hai la lo hanhani peresira na tep atu. \v 30 Ale Pharisee peresi na nora tamlohi vujangi mata leu hai la lo ngutungutu isana nona tamlohi usuri lara, “Mata sava ka lo hanhani ale ka lo inu peresi na tamlohi mata lavi na takis peresi na tamlohi hehe?” \p \v 31 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Haratu la sopo rojo la sopo opoi na doctor, pani haratu purongo sei la rojo. \v 32 Na sopo sinai matan vara a tovi la haratu la tataholo la posi, pani mata tamlohi hehe.” \s1 Tapuhoro Na Hanhani \r (Mt 9.14–17; Mk 2.18–22) \p \v 33 Pharisee la verea isana lara, “Tamlohi usuri non John tamlohi paptijo la lo tapuhoro na hanhani hin te rani mata usiusi, ale tamlohi usuri nona Pharisee la lo vaia sohena, pani nom la lo hanhani la lo inu!” \p \v 34 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha er̃i vai na tamlohi ka tovira mata mai na hanhani lahi la tapuhoro na hanhani vara tamlohi lahi mo lo toho peresira? \v 35 Pani rani mo lo mai vara la pa lavi nar̃ihi na tamlohi lahi isara, ale la pa tapuhoro na hanhani hin la rani atu natu.” \s1 Ruru Tuai Peresi Na Ruru Paro \p \v 36 Iesu mo mele verera na titileu matea mara, “Mo sopo tea i r̃ari te nona ruru paro vara i lavi tavalu ruru atu i silivi horo na mar̃ari ruru tuai matea hinia. Vara i vaia sohena, i pa r̃ari ruru paro atu, ale tavalu ruru paro atu i pa sopo er̃i sor̃o i r̃uhu hin ruru tuai atu. \fig — huri waen tuai —|alt="wineskin" src="lb00145b.tif" size="col" copy="hk" ref="Mk 5.37" \fig* \s1 Waen Tuai — Waen Paro \p \v 37 Ale mo sopo tea i tisi na waen paro i sivo na huri waen tuai. Vara i vaia sohena, waen paro atu i pa vali i sohi i kosahi huri waen tuai atu sei mo masa moiso, ale waen atu i pa roro nar̃ihi, ale huri atu i pa sopo mele r̃uhu matan te hinau. \v 38 Pani ha pa tisi na waen paro na lolo huri waen paro purongo matan mo malum. \v 39 Ale mo sopo tea vara i lo inu na waen tuai i opoi na waen paro, matan i pa verea vara, ‘Waen tuai mo meji.’” \c 6 \s1 Iesu Enia Supe Mata Sabbath \r (Mt 12.1–8; Mk 2.23–28) \p \v 1 Na Sabbath matea, Iesu mo pa lo hahau roto na isa wit matea, ale nona tamlohi usuri la vesi roto na perera hai, ale la savasavahira na limara, moiso la hanira. \v 2 Pani tatua Pharisee lara, “Eh! Mata sava ka lo vai na hinau matea mo sopo tataholo vara ha vaia na Sabbath?” \p \v 3 Iesu mo r̃aramira mara, “Ka sopo lo evi na sava David mo vaia hin rani atu mo marohati, enia peresi la haratu la lo toho peresia? \v 4 Ka evia ka hitea sohena sava mo unu na Tabernacle non God mo lavi na pereti tapu, pereti atu pr̃is hasera la er̃i hania, ale David mo hania mo silea isana tatuana la hania sohena.” \v 5 Ale Iesu mo vere isara mara, “Natun Tamlohi, enia Moli mata Sabbath.” \s1 Tamlohi Matea Tavalu Limana Mo Rihirihi \r (Mt 12.9–14; Mk 3.1–6) \p \v 6 Na Sabbath tinapua matea, Iesu mo unu na lolo ima lotu, ale mo lo vujangi. Tamlohi matea mo lo toho atu matua limana mo rihirihi. \v 7 Ale tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee la lo kilau Iesu vara i pa titiu nar̃ihi na rojo na Sabbath teni mo vono, matan vara la er̃i vilei te hinau mata pisuhia hinia. \v 8 Pani hina purongo vara Iesu mo levosahi na r̃omira, mo verea isan tamlohi lima rihirihi atu mara, “O mai o turu akerihi!” Ale tamlohi atu mo turu mo vano isana. \v 9 Ale Iesu mo verea isara mara, “Na lo usi kamim vara mo tataholo vara o vai na hina r̃uhu na Sabbath, teni vara o sile na rongohaji isan tea na Sabbath, teni vara o juri na mauri, teni vara o komoa?” \v 10 Mo kilau r̃alihira mo isoiso, moiso mo verea isan tamlohi atu mara, “O r̃irahi na limam!” Ale pa tamlohi atu mo vaia sohena, ale limana mo mele r̃uhu vevuhi. \v 11 Pani la Pharisee atu la lolokoru patura, la lo usiusira hinia lara, sava natu la pa er̃i vaia isan Iesu. \s1 Iesu Mo Vir̃oni Na Nona Vahar̃ule \r (Mt 10.1–4; Mk 3.13–19) \p \v 12 Hin la rani atu Iesu mo malue isara, mo sahe aulu na vutivuti mata usiusi, mo usiusi rani isan God. \v 13 Ale na r̃alavuho mo tovi na nona tamlohi usuri, ale mo vir̃oni na tupu sangavulu r̃omana mo rua hinira, enira mo tovira vahar̃ule; \li1 \v 14 Simon sei Iesu mo tau \li1 na hijana vara Peter, \li1 tasina Andrew, \li1 ale James enia John, \li1 Philip, \li1 Bartholomew, \li1 \v 15 Matthew, \li1 Thomas, \li1 James natun Alphaeus, \li1 Simon sei, enia tamlohi matea \li1 mata valum mata jarana, \li1 \v 16 ale Judas natun James, \li1 ale Judas Iscariot sei \li1 mo lo turuposi hin Iesu. \s1 Iesu Mo Vujangi Na Tamlohi \r (Mt 4.23–25) \p \v 17 Ale Iesu mo sevuti mo sinai atano peresira, ale la turu na mavalolo matea. Ale vao nona tamlohi usuri tolu na vao tamlohi tinapua tavera jea matea la takonahi moiso, la tai na jara tari Judea, Jerusalem ale na pahisa tasi Tyre peresi Sidon, \v 18 sei la mai vara la rongo na nona retireti, ale matan vara i titiu nar̃ihi na nora rojoa. Ale la haratu sei tanume lumiha sasati mo lo vaira, Iesu mo vaira la mele r̃uhu. \v 19 Ale enira mo isoiso la lo vaihitea vara la tikeli Iesu matan suiha tavera mo lo malue isana mo lo titiu nar̃ihi na nora rojoa tari. \s1 Avulahi Atu God I Pa Silea \r (Mt 5.1–12) \p \v 20 Iesu mo tar̃a sahe isana nona tamlohi usuri mo verea mara, \q1 “Avulahi isamim sei ka tilavono, \q2 matan mauri atu God mo aulu \q2 hinia enia nomim. \q1 \v 21 Avulahi isamim sei ka lo marohati \q2 nake, matan ha pa masu. \q2 Avulahi isamim sei ka lo tangi \q2 nake, matan ha pa mana. \q1 \v 22 Avulahi isamim na rani sei \q2 tamlohi la r̃ohu hin kamim, \q2 teni la lo horo kamim, \q2 teni la lo veresatihi kamim, \q2 teni la lo vereleji kamim, \q2 matan ka tamlohi non \q2 Natun Tamlohi. \p \v 23 Hin la pongi atu ha pa avulahi tavera, ale ha kuekue na avulahi, matan ka levosahia vara nomim otori na tuka mo tavera jea; matan tuai tamara la vaia sohena moiso isana pr̃ovet. \s1 Rani Sasati God I Pa Silea \q1 \v 24 Pani rani sasati isamim sei ka tavtav, \q2 matan ka lavi na volimim moiso. \q1 \v 25 Rani sasati isamim sei ka lo mana nake, matan ha pa tangtangi ale ha tangi. \q1 \v 26 Rani sasati isamim na rani tamlohi \q2 la vere na retireti r̃uhu matamim, \q2 matan tuai tamara la vaia sohena moiso isana pr̃ovet haluhalu. \s1 O Opoi Na Nom Meresahi \r (Mt 5.38–48; 7.12a) \p \v 27 Pani na verea isamim nakerihi ka lo tapurongo vara ha opoi na nomim meresahi, ha vai na hina r̃uhu isan haratu mo r̃ohu hin kamim. \v 28 Ha ler̃uhu hin la haratu la lesati hin kamim, ha usiusi matan la haratu la lo vailehilehi kamim. \v 29 Isan haratu mo vojahi na esem, o tinar̃ihia i mele vojahi na tavalu esem. Ale haratu mo reve nar̃ihi na nom ruru hamariri, o sopo horoa vara mo opoia vara i reve nar̃ihi na nom ruru. \v 30 O silea isana tamlohi tari sei la usia r̃ilangi isam, ale isan haratu mo reve nar̃ihi na nom hinau, o sopo ngurunguru hinia vara i mele sileho hinia. \v 31 Ale sava ka opoia vara tamlohi la vaia isamim, ha vaia sohena isara. \p \v 32 Vara ha opoi la haratu la lo opoi kamim purongo, ka r̃om vara God i pa avulahi hin kamim? Matan tamlohi hehe sohena, la lo opoi la haratu la opoira. \v 33 Ale vara ha lo vai na hina r̃uhu isan la haratu la lo vai na hina r̃uhu isamim purongo, ka r̃om vara God i pa avulahi hin kamim? Matan tamlohi hehe sohena la lo vaia sohena. \v 34 Ale vara ha lo sile na mania isan la haratu sei ko levosahia vara la pa mele spaia, ka r̃om vara God i pa avulahi hin kamim? Matan tamlohi hehe sohena, la lo sile na mania isana tamlohi hehe matan vara la pa mele lavi na spaina tataholo. \p \v 35 Pani ha opoi na nomim meresahi, ale ha vai na hina r̃uhu, ha sile na mania vara tea mo usia, ha sopo r̃omr̃omia vara ha pa mele lavi na spaina. Matan nomim otori i pa tavera jea, ale kamim ha pa natun haratu mo aulu jea, matan enia mo r̃uhu isan la haratu mo sopo te vere meje isara, peresi la haratu la sasati. \v 36 Ha r̃omopoia sohena Tamamim mo lo r̃omopoia. \s1 Ha Sopo Ari Na Tinapua \r (Mt 7.1–5) \p \v 37 Ha isoiso na nomim ari na tamlohi tinapua, ale God i pa sopo ari kamim, ale ha isoiso na nomim sile na talai isana tamlohi tinapua, ale God i pa sopo sile na talai isamim, ha r̃omi na tinapua, ale God i pa r̃omi kamim, \v 38 ha silesile, ale God i pa sile purongoia isamim, i pa silea i tavera jea i jeu na r̃omimim, i pa sar̃ihia, i hutehutehia, ale i lo masurere. Vara ka silea sohena sava, i pa mele silea sohena isamim.” \s1 O Hase Kilau Na Maurim \p \v 39 Iesu mo mele verera na titileu matea mara, “Matavuso matea i er̃i tiroma na matavuso tinapua? R̃a levosahia vara la pa jovi hin te koko. \v 40 Tamlohi usuri matea mo sopo aulu na nona tamlohi vujangi, pani vara i levosahi vevuhi na sava mo lo vujangia, i pa sohen nona tamlohi vujangi atu. \p \v 41 Mata sava ko er̃i hitevosahi na utauta tapea rihirihi na matan voraim matea, pani ko sopo er̃i hitevosahi na laho pahai na matam? \v 42 Mo sohena sava natu ko er̃i verea isan voraim vara, ‘A er̃i nar̃ihi utauta tapea rihirihi sei na matam!’ pani ko sopo hitevosahi na laho pahai na matam hasem? Ko tapnetano! O nar̃ihi na laho pahai na matam hasem tiroma, ale o pa er̃i kilau i memera matan vara o er̃i lanar̃ihi na utauta tapea rihirihi na matan voraim. \s1 Vua Vipahai \r (Mt 7.21–27; 12.34b, 35) \p \v 43 Mo sopo te pulo vipahai r̃uhu hatea i er̃i sile na vua sasati, teni te pulo vipahai sasati i er̃i sile na vua r̃uhu, \v 44 matan, pulo vipahai hatehateahi o er̃i hitevosahira na vuara. Matan la sopo vu na fig na pahai ngar̃ngar̃iha, teni la sopo vu na grape na asikauli. \v 45 Tamlohi r̃uhu, hina r̃uhur̃uhu na mapuna i pa sile na hina r̃uhu, tamlohi sasati, hina sasati na mapuna i pa sile na hina sasati. Matan sava mo tavera na mapu tamlohi, haratu natu i pa malue na jingona. \s1 Tamlohi Voro Ima Mo Rua \r (Mt 7.24–27) \p \v 46 Mata sava ka lo toviau vara, ‘Moli! Moli!’ pani ka sopo vai na sava na verea isamim? \v 47 Sava tamlohi mo mai isaku, mo rongo na noku reti ale mo vaira, a pa vujangia isamim vara enia mo sohena sava: \v 48 Enia mo sohena tamlohi matea mo lo voro na ima matea, mo heli na moru mo sivo atano na vatu matan vara i tau na pulo ima hinia. Ale na rani wai tavei mara mo vele, mo sari ima atu, pani mo sopo er̃i hisuhia matan mo voro mamahunia. \v 49 Pani haratu mo rongoa pani mo sopo vaia, mo sohena tamlohi matea mo voro na ima na lepa purongo, ale mo sopo te pulona r̃uhu. Ale wai tavei mara mo vele mo saria, vahatea purongo ima atu mo jovi, ale nona jovi atu mo tavera jea.” \c 7 \s1 Volitusi Matea Mo Mele R̃uhu \r (Mt 8.5–13; Jn 4.43–54) \p \v 1 Hitahun la nona titileu atu mo verea isana tamlohi, mo mele unu Capernaum. \v 2 Ale slev matea nona captain mata tamlohi vuro nona mara Rome matea mo rojo, mariviti vara i mate. Tamlohi tavera atu mo opoi volitusi atu mo tavera jea. \v 3 Ale pa captain atu mara mo rongo te hinau matan Iesu, mo r̃ule na vajiaha Jew hai la vano isana vara la usia vara i er̃i mai vara i titiu nar̃ihi na rojoa non nona volitusi atu. \v 4 Ale la mai isan Iesu, la lo usia r̃ilangi isana lara, “Tamlohi tavera sei enia tamlohi r̃uhu matea, mo tataholo vara o tuenia, \v 5 matan enia mo opoi na nor̃a tamlohi, ale enia natu mo voro na nomam ima lotu.” \p \v 6 Ale Iesu mo usurira. Mo pa lo mai mariviti na ima, ale pa captain atu mo r̃ule na tapalana hai la mai isana, la lo lavi na nona reti ale lara, “Moli, o sopo kalvono purongo, matan enau mo sopo tataholo vara o er̃i unu na imaku. \v 7 Matan haratu, na sopo hitea vara i tataholo vara enau haseku a mai a usia isam. Pani vara o sile te reti hatea purongo, na levosahia vara noku volitusi i pa mele r̃uhu. \v 8 Matan enau sohena, enau tamlohi matea na lo toho na ruhuruhu suiha tamlohi tinapua matea, ale tamlohi vuro hai la lo toho na ruhuruhu suihaku: vara a verea isan matea vara, ‘O vano!’ i pa vano, ale isana tinapua vara, ‘O mai!’ i pa mai, ale vara a verea isan noku volitusi vara, ‘O vai haratu!’ i pa vaia.” \p \v 9 Iesu mara mo rongo la reti atu, mo mar̃urahi tavera hin tamlohi atu, ale mo posi vano isan vao atu sei la lo usuria, mo verea isara mara, “Varar̃uhu, na verea vara na sopo lo tapai te tamlohi nike Israel i lavi na rasua sohen tamlohi nike!” \v 10 Ale na rani la haratu sei tamlohi tavera atu mo lo r̃ulera isan Iesu la mele hilu vano na imana, la hitea vara pa volitusi atu mo pete r̃uhu moiso. \s1 Uluvou Matea Mo Turu Na Mateia \p \v 11 Mo sopo tuai usuri haratu, Iesu mo vano na taon matea hijana Nain, ale nona tamlohi usuri peresi na vao tavera matea la lo usuria. \v 12 Mara mo lo mai mariviti na mataruan taon atu, ale la hutura na tamlohi la lo ali na tamlohi mate matea, mo lo malue na taon, enia vorahese non tinana, ale har̃ai atu enia malepu matea. Vao tamlohi matan taon atu la lo usuria. \v 13 Ale mara mo hite har̃ai atu, Iesu mo r̃omopoia, ale mo verea isana mara, “O sopo tangi!” \v 14 Ale mo vano na vatan tamlohi mate atu, mara mo tau na limana hinia, la haratu la lo alia la turu vahatea. Ale mo verea mara, “Uluvou, o turu.” \v 15 Moiso, tamlohi mate atu mo sakele, ale mo tapulo retireti, moiso Iesu mo silea isan tinana. \p \v 16 Matahu mo sohoni na tamlohi tari, ale la hasohaso God lara, “Pr̃ovet aulu matea mo lo turu na livuhar̃a!” ale lara, “God mo rohi na nona tamlohi!” \v 17 Ale sorasorahina sei, mo vano asau mo r̃alihi na jara Judea peresi na jara tari r̃alihia. \s1 John Tamlohi Paptijo \r (Mt 11.1–19) \p \v 18 Tamlohi usuri non John tamlohi paptijo, la sorahi la hinau tari sei isana. Moiso John \v 19 mo tovi na vonara mo rua la mai isana matan vara i r̃ulera la vano isan Moli vara la usia isana vara, “Engko natu haratu sei i pa mai, teni kama pa lo mele kilau matan te tinapua?” \p \v 20 Ale lara la kau isan Iesu lara, “John tamlohi paptijo mo r̃ule kamam kama mai isam mara, ‘Engko natu haratu sei i pa mai, teni kama pa lo mele kilau matan te tinapua?’” \fig — mo tau na limana hinia —|alt="Youth lives again" src="DN00449b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Lk 7.14" \fig* \p \v 21 Hin aoa atu, Iesu mo titiu nar̃ihi na rojoa na tamlohi matuvana, ale mo titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana, ale isan la haratu la matavuso mo vaira vara la er̃i kilau. \v 22 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Ha vano ha vere John na sava ka hitea, ale ka rongoa: matavuso la mele kilau, tamlohi papao la hahau, tamlohi lepros la vokevoke, peropero la rongo, haratu la mate la mauri, ale la haratu la tilavono la rongo na Retir̃uhu. \v 23 Ale avulahi isan la haratu la pa sopo r̃ohu hiniau hin te rani.” \p \v 24 Na rani vahar̃ule non John la mele hilu vano, Iesu mo tapulo retireti isan vao atu matan John mara, “Ka vano na jara tano koru vara ha hite na sava ea? Apo matea langi mo lo serea ea? \v 25 Pani sava natu ka vano vara ha er̃i hitea ea? Tamlohi matea mo ru na ruru r̃uhu matea ea? Ka levosahia vara la haratu la lo ru na ruru r̃uhu jea, la lo toho na jara Supe tavera purongo. \v 26 Sava natu ka opoia vara ha hitea ea? Pr̃ovet matea? Varar̃uhu, pani na verea isamim vara enia mo jeu na pr̃ovet. \v 27 Sava la ulia tuai matana mo verea vara, \q1 ‘Ha kilau nike! Na lo r̃ule na noku vahar̃ule na nahom, \q2 vara i vai na malelem i roi.’ \rq Mal 3.1\rq* \p \v 28 Varar̃uhu na vere isamim vara la haratu la vora isana har̃ai, mo sopo tea i er̃i lavi na oloolo i jeu John, pani haratu mo hitahu hin mauri atu God mo aulu hinia, enia mo aulu jea mo jeu John.” \p \v 29 Na rani tamlohi tari peresi na tamlohi mata lavi na takis la rongo reti nike, la majinga vara sava God mo vaia mo tataholo, matan enira la lavi na paptijo non John moiso, \v 30 pani Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la r̃ohu na masalon God matara, matan la sopo lavi na nona paptijo. \p \v 31 Iesu mo mele verea mara, “Na sopo levosahia vara a pa verea vara tamlohi matan nake la sohena sava? \v 32 La sohena natuvarihi la lo sakele na jara maket la lo uloulo isara hasera lara, ‘Kama roro na vete mata lahi, pani ka r̃ohu vara ha velu; ale kama lalavete na vete mata r̃omsati matea, pani ka sopo tangi.’ \v 33 Matan John tamlohi paptijo mo mai, mo tapuhoro na pereti peresi na waen, ale kara, ‘Tanume sasati mo lo toho hinia!’ \v 34 Ale Natun Tamlohi mo mai, mo hanhani ale mo inu, ale kara, ‘Ha to kilaua! Hanhani jea matea, tamlohi drong matea, enia mo tapala peresi na tamlohi la lo lavi na takis peresi na tamlohi hehe!’ \v 35 Pani o pa er̃i hitevosahia vara malele lelevosahi non God mo tataholo mata vuana r̃uhu.” \s1 Opoia Tavera \p \v 36 Ale Pharisee matea mo usi Iesu vara i hanhani peresia, ale mo vano mo unu na iman Pharisee atu mo sakele na tep. \v 37 Ale atu, har̃ai malele matea hin taon atu mo levosahia vara Iesu mo lo hanhani na iman Pharisee atu, ale mo lavi na potele matea la vaia na alabaster, hasori r̃uhu mo lo toho hinia, \v 38 mo turu na har̃ina ale mo papaohi mo lo tangi na palona, ale mo tapulo kamoti na wai matana sei la jovi na palona na vuluna, ale mo lo pungosi na palona, mo rengi na hasori hinira. \p \v 39 Pa Pharisee atu sei mo lo usia vara i vano na imana mara mo hite hinau atu, mo verea isana hasena mara, “Vara tamlohi nike enia pr̃ovet matea, i pa levosahia vara sava har̃ai nahai mo lo tikelia, matan enia har̃ai hehe matea.” \p \v 40 Ale Iesu mo r̃arami tamlohi atu mara, “Simon, na opoia vara a vereho na hinau matea.” \p Ale mo r̃aramia mara, “Tija, o verea.” \p \v 41 Iesu mara, “Tamlohi matea, tamlohi la lo usi na mania isana moiso la pa mele spaia, tupra rua la ave na mania isana. Matea mo ave na denarii mo ngavulu sangavulu lima, matea mo ave na ngavulu lima. \v 42 Na rani la sopo er̃i mele spaia, tamlohi atu mo r̃omira mo r̃omaliho hinia. Ale, sahara hinira i pa opoi tamlohi atu i tavera jea?” \p \v 43 Simon mo r̃aramia mara, “Korong haratu sei nona ave isana mo tavera jea.” Ale Iesu mo verea isana mara, “Nom kilakilau mo tataholo.” \v 44 Moiso mo posi vano isan har̃ai atu, ale mo verea isan Simon mara, “Ko hite har̃ai nike? Na unu na imam, ko sopo sileau hin te wai vara a hoje na paloku hinia, pani enia mo hoje na paloku na wai matana, ale mo kamotira na vuluna. \v 45 Ko sopo pungosiau, pani mo tapulo hin haratu mo unu, mo sopo lo mapu mata pungosi na paloku. \v 46 Ko sopo rengi na wel na patuku, pani enia mo rengi na hasori r̃uhu jea na paloku. \v 47 Matan harihi, na verea isam, varar̃uhu nona hehe mo matuvana, pani na r̃omira moiso matan nona opoia mo tavera jea. Pani haratu nona hehe mo sopo mar̃ivi jea, nona opoia mo sopo tavera.” \v 48 Ale mo verea isan har̃ai atu mara, “Na r̃omiho mata nom hehe.” \fig — mo kamoti na palona na vuluna —|alt="Mary thanks Jesus" src="Wa03839b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 7.35" \fig* \p \v 49 Ale la haratu la lo sakele peresia na tep, la tapulo vereverea isara hasera lara, “Sava tamlohi nahai, matan mo hitea vara i er̃i r̃omi na hehe?” \p \v 50 Mo verea isan har̃ai atu mara, “Nom rasua mo juriho; o vano o toho na tamata.” \c 8 \s1 Har̃ai La Usuri Iesu \p \v 1 Hitahun haratu Iesu mo lo vano toho na taon tavera peresi na vanua. Mo lo retivujavujangi ale mo lo sile na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia. Ale la nona tamlohi atu mo sangavulu r̃omana mo rua la lo toho peresia, \v 2 ale peresi na har̃ai hai sei Iesu mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati isara peresi na nora rojoa: Mary la tovia Magdalene, enia natu, tanume sasati mo limaravrua la malue isana, \v 3 peresi Joanna, naroun Chuza, patu tamlohi mata kilau na iman supe Herod, peresi Susanna, enira peresi na vao matuvana tinapua la lo tueni Iesu peresi na nona tamlohi na nora tavtav purongo. \s1 Tamlohi Lavo Na Piri \r (Mt 13.1–9; Mk 4.1–9) \p \v 4 Ale na rani vao tavera la lo tapulo takonahi, ale tamlohi mata taon tari la lo mai isana, moiso Iesu mo vere na titileu matea mara, \v 5 “Tamlohi hapor̃ahi piri matea mo vano vara i hapor̃ahi na piri. Mo lo hapor̃ahi na piri mo lo vano, tatuara la jovi na malele, ale tamlohi la varasi kosakosahira, ale maji avuavu la hanira. \v 6 Tatua piri la jovi na vatuvatu, ale na rani la ulua la mele mahoa matan mo sopo te heu i tikelira. \v 7 Ale tatua piri la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha, ale vipahai ngar̃ngar̃iha la punira. \v 8 Ale tatua piri la jovi na lepa r̃uhu, ale la ulua la vua la namaha mo vaha ngavu sangavulu hin la haratu mo lo hapor̃ahira tiroma. Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!” \s1 Mo Sile Na Titileu Mata Sava \r (Mt 13.10–17; Mk 4.10–12) \p \v 9 Ale na rani nona tamlohi usuri lara la usia na r̃aramin titileu atu, \v 10 mo verea mara, “Isamim God mo tinar̃ihia vara ha pa levosahi na hina luhu matan mauri atu God mo aulu hinia, pani isana tamlohi tinapua enia mo lo toho na titileu matan vara Retitapu i pa masese: \q1 ‘La hite na sava na lo vaia \q2 pani la pa sopo hitevosahia, \q1 la pa rongo na sava na lo verea, \q2 pani la pa sopo rongovosahia.’ \rq Isa 6.9\rq* \s1 Titileu Atu \r (Mt 13.18–23; Mk 4.13–20) \p \v 11 Ale r̃aramin titileu atu enia nahai: Piri atu enia reti non God. \v 12 La haratu na malele enira la haratu la rongoa moiso, ale Tiapolo mo mai, mo lanar̃ihi reti atu na mapura matan vara la pa sopo er̃i rasua, ale vara la er̃i juri hinia. \v 13 La haratu na vatuvatu enira la haratu la rongo reti atu, la lavia na avulahi. Pani mo sopo te warira, la rasua mata makomo rani purongo, ale na rani vaihite, la jovi. \v 14 La haratu la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha enira la haratu la rongo reti atu pani lara la vano, r̃omkaka peresi na r̃om tavtav peresi na masalo tamlohi mo punira, ale vuara la sopo jea. \v 15 Pani la haratu la jovi na lepa r̃uhu, enira la haratu la rongo reti atu, ale la tauria mo r̃ilangi na mapura r̃uhu na posposi varar̃uhu, ale la vua peresi na r̃omperavu. \s1 I Pa Sopo Te Hinau I Er̃i Luhu \r (Mk 4.21–25) \p \v 16 Mo sopo te tamlohi vara i hasahi na nona lamu matea ale i povia hin te baket teni i taua na ruhuruhu vata matea, mo vono. Pani i pa kehoia aulu na jarana matan vara tea la unu na imana la pa hite na merana. \v 17 Matan i pa sopo te hinau hatea i er̃i luhu vara i pa sopo pala, teni te hina luhu vara i pa sopo pala na jara tavera. \v 18 Ha lo levosahi na sava ka lo rongoa, matan isan haratu mo lavia, i pa mele lavia i tavera jea, ale isan haratu mo sopo te nona, hina purongo vara sava mo r̃omr̃omia vara mo lavi moiso, la pa lanar̃ihia isana.” \s1 Tasin Peresi Na Vetasin Iesu \r (Mt 12.46–50; Mk 3.31–35) \p \v 19 Ale tinana peresi na tasina la mai isana, pani la sopo er̃i mai mariviti isana matan vao tavera atu. \v 20 Hai la verea isana lara, “Tinam tolu na tasim la lo turu na jingoima, la opoia vara la hiteho.” \p \v 21 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Tinaku peresi na tasiku enira la haratu sei la rongo na reti non God ale la vaia.” \s1 Iesu Mo Savurahi Na Langi \r (Mt 8.23–27; Mk 4.35–41) \p \v 22 Na rani matea mo vele na boti matea tolu na nona tamlohi usuri, ale mo verea isara mara, “R̃a vano tavalu vano na tavalu tasin Galilee.” Ale la malue, \v 23 ale la pa lo vano, ale Iesu mo juruvi r̃omaliho. Ale langi tavera matea mo jovi hin tasi atu, botira mo lo utua, mariviti la pute. \p \v 24 Ale nona tamlohi la vano la r̃ohaia lara, “Moli, Moli, r̃a lo tapulo tihai!” Ale mo turu mo reti savurahi langi atu peresi la leputi tavera atu ale la isoiso mo tamata. \v 25 Mo verea isara mara, “Nomim rasua mo lo toho epu?” Ale la matahu la mar̃urahi tavera hinia, la lo vereverea isara lara, “Sava tamlohi nahai? Enia mo reti purongo isana langi peresi na tasi, ale la oloolo hinia!” \fig — botira mo lo utua —|alt="Their boat takes in water" src="lb00213b.tif" size="col" copy="hk" ref="Lk 8.23" \fig* \s1 Tanume Sasati Na Mara Gerasenes Matea \r (Mt 8.28–34; Mk 5.1–20) \p \v 26 Hitahun haratu la hapahapan la vano na jara mara Gerasenes, jara atu enia mo lo toho na tavalun Galilee. \v 27 Iesu mara mo sevuti na jarauta, tamlohi matea tanume sasati la lo toho hinia mo pala isana. Tuai moiso tamlohi atu mo lo malamala purongo, ale mo sopo toho na lolon te ima pani tarea mo lo toho na jara taptap. \v 28 Ale pa tamlohi atu mara mo hite Iesu, mo ulo aulu, ale mo mai mo jovi na nahon Iesu mo verea na leo tavera matea mara, “Engko te nom sava isaku, Iesu Natun God Aulu Jea? Na tangi isam, aah! O sopo vailejilejiau!” \v 29 Matan mo retileu isan tanume lumiha sasati atu vara i malue hin tamlohi atu. Matan rani mo visa moiso tanume sasati atu mo lo sohoni tamlohi atu. Tamlohi la taurilatia ale la tau na jen na limana peresi na palona, pani mo lo roto la jen atu, ale tanume sasati atu mo tiroma hinia mo lo vano na jara hasetoho. \p \v 30 Iesu mo usia isana mara, “Hijam hare?” Ale mo verea mara, “Legion!” Hija atu mo verea matan tanume sasati matuvana jea la lo toho hin tamlohi atu. \v 31 Ale tanume sasati la tangi isana vara i pa sopo retileu isara vara la sivo hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia. \v 32 Hin jara atu vao poi matea la lo hanhani na pahisa vutivuti atu, ale la tanume sasati atu la tangi isana vara i tinar̃ihira la unu hinira, ale mo tinar̃ihira. \v 33 Ale la tanume sasati atu la malue hin tamlohi atu la unu hin pa vao poi atu, moiso vao poi atu la maro sevuti hin pesapesa atu la jovi sivo na tasi la pute. \p \v 34 Ale tamlohi kilau la poi atu lara la hite hinau atu mo masese, la rovo ale la sorahia na taon tavera peresi na jara r̃alihi atu. \v 35 Ale moiso tamlohi la vano vara la hite na sava mo masese, ale la kau isan Iesu la tapai pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo malue hinia moiso mo lo sakele na palon Iesu, mo ruru ale r̃omina mo r̃uhu moiso, ale la matahu. \v 36 Ale la haratu sei la lo hite hinau atu la verea isara sohena sava tanume sasati la malue hin tamlohi atu. \v 37 Ale tamlohi tari r̃alihi hin jara atu Gerasenes la usia vara i malue isara, matan matahu tavera mo sohonira. Ale mo mele vele hin pa boti atu ale mo mele hilu. \v 38 Pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo malue isana, mo usia r̃ilangi vara i usuria, pani Iesu mo r̃ulea mara, \v 39 “O mule, ale o vereuli na sava God mo vaia matam.” Ale mo vano, mo retivujavujangi na jara tari hin taon tavera atu na sava Iesu mo vaia matana. \s1 God Mo Lo Kilau Mata Rasua \r (Mt 9.18–26; Mk 5.21–43) \p \v 40 Ale na rani Iesu mo mele hilu, pa vao tamlohi atu la avulahi matan la lo saovia. \p \v 41 Ale hin jara atu, tamlohi matea hijana Jairus mo mai isana, enia tamlohi aulu hin ima lotu atu. Ale mo jovi na palon Iesu mo tangi isana vara i mai na imana, \v 42 matan venatuna vorahese matea, taunina mo sangavulu r̃omana mo rua, mariviti i mate. \p Ale Iesu mo lo vano, tamlohi la lo tiatia hinia. \v 43 Ale har̃ai matea, rojo nona har̃ai mo lo toho mo tuai isana mata tauni mo sangavulu r̃omana mo rua moiso, hina purongo vara mo jalahi vevuhi na nona mania isana Doctor, mo sopo tea i er̃i vai mamahunia. \v 44 Mo mai na har̃in Iesu, ale mo tikeli na revrevu nona ruru, ale vahatea purongo nona rojo mo isoiso. \p \v 45 Ale Iesu mara, “Hare natu mo tikeliau?” \p Tamlohi tari lara enira mo vono, ale Peter mara, “Moli, vao nike la porotiho, la lo tiatia isam!” \p \v 46 Pani Iesu mara, “Tamlohi matea mo tikeliau, matan na rongovosahia vara suiha mo malue isaku.” \v 47 Ale na rani har̃ai atu mo hitea vara i sopo er̃i mele luhu, mo mai isana mo savaravara, mo jovi na nahona, ale mo vereulia na naho tamlohi vara mata sava natu mo tikelia, ale sohena sava Iesu mo vai na nona rojoa mo tihai vahatea purongo. \v 48 Ale Iesu mo verea isana mara, “Venatuku, nom rasua mo vaiho ko r̃uhu; o vano peresi na tamata.” \p \v 49 Na rani mo pa lo retireti, volitusi matea na iman tamlohi aulu atu mo mai isan tamlohi aulu atu mara, “Venatum mo tihai moiso; o sopo mele verea isan Tija sei.” \p \v 50 Pani Iesu mara mo rongo hinau atu mo verea isana mara, “O sopo matahu; o rasuau purongo ale venatum i pa r̃uhu.” \p \v 51 Ale na rani mo mai mo kau na iman pa tamlohi aulu atu, mo sopo tinar̃ihia vara tea i unu peresia, pani Peter purongo enia John, James, peresi taman har̃arihi atu enia tinana. \v 52 Ale tamlohi la lo tangi, ale la lo tangtangi matana, pani Iesu mo verea mara, “Ha sopo tangi matan enia mo sopo mate, pani mo lo juruvi purongo.” \p \v 53 Ale la manaluluhia matan la levosahia vara enia mo mate moiso. \v 54 Pani mo tauri na limana mo tovia mara, “Natirihi, o turu!” \v 55 Ale maurina mo mele unu hinia, ale mo turu vahatea. Iesu mo verea isara vara la silea hin te hinau vara i hania. \v 56 Ale tamana enia tinana la mar̃urahi tavera, pani mo verea isara vara la sopo mele vere te tamlohi hatea na sava mo masese. \fig — la tangtangi matan har̃arihi atu —|alt="Girl lies dead" src="lb00311b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 8.52" \fig* \c 9 \s1 Iesu Mo R̃ule Na Nona Vahar̃ule \r (Mt 10.5–15; Mk 6.7–13) \p \v 1 Ale mo tovi la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai jara matea, ale mo silera na suiha vara la aulu na tanume sasati tari, ale vara la er̃i vai na rojoa la tihai, \v 2 ale mo r̃ulera la vano vara la retivujavujangi hin mauri atu God mo aulu hinia, ale vara la vai mamahuni na tamlohi na nora rojoa. \v 3 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano lekoleko na malelemim, ha sopo lavi te tihonimim teni te tanga, teni te pereti, teni te mania, ale ha sopo lavi te ruru i rua. \v 4 Ale sava ima ka unu hinia, ha lo toho atu i tikeli na rani ka opoia vara ha mele malue hin taon atu. \v 5 Ale sava jara la r̃ohu vara la lavi kamim, vara ka malue hin taon atu, ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim sohena matamata matea matan God mo tipahira.” \p \v 6 Nona tamlohi la malue la vano na vanua tari, la retivujavujangi na Retir̃uhu, la vai na rojoa la tihai na jara tari la vano ea. \s1 Supe Herod Antipas Mo R̃omikaka \r (Mt 14.1–12; Mk 6.14–29) \p \v 7 Hin rani atu, Herod Antipas natun supe Herod mo lo tamlohi aulu hin Judea, ale mo rongo la hinau atu la lo masese, r̃omina mo sopo sakele matan hai la lo verea lara John tamlohi Paptijo mo mele turu na mateia, \v 8 ale hai lara Elijah mo mele pala, hai tinapua isara lara pr̃ovet matan tuai matea mo mele turu. \p \v 9 Herod mara, “Enau na tairoto na patun John moiso, pani sava tamlohi nahai sei na lo rongo na sorasorahina?” Ale Herod mo opoia vara i hitea. \fig — la takonahi na sope hanhani, la sohonia na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua —|alt="5000" src="DN00443b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Lk 9.17" \fig* \s1 Mo Vahani Na Vao Tavera Matea \r (Mt 14.13–21; Mk 6.30–44; Jn 6.1–14) \p \v 10 Na rani vahar̃ule non Iesu la mele pala, la vere na hinau tari la vaira isana. Ale mo lavira la malue la vano hasera na taon matea la tovia Bethsaida. \v 11 La vao atu lara la levosahia, la usuria ale mo avulahi hinira mo vujangira hin mauri atu God mo aulu hinia, ale mo vai na rojoa non la haratu la rojo la tihai. \v 12 Ravravi mo lo sivo, ale la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai la verea isana lara, “O r̃ule vao nike la vano la aleale hara hinau peresi na nora jara juruvi na vanua tari hin jara tavera nike, matan r̃a lo toho na jara hasetoho nahai.” \p \v 13 Pani mo verea isara mara, “Kamim natu ha silera hin te hinau vara la hania.” \p Lara, “Kama lo lavi na pereti mo lima peresi na maji mo rua purongo, avei ko lo verea vara kama pa vano mata voli te hinau han la tamlohi tari nike?” \v 14 Matan evi tamlohi purongo korong mo tikeli tari vaha lima \rq (5000)\rq* Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha vaira la sakele tamlohi mariviti i ngavulu lima na vao matea.” \v 15 Ale la vaia sohena, la vaira enira mo isoiso la sakele. \v 16 Ale Iesu mo lavi la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua, mo tar̃a sahe aulu na tuka mo ler̃uhu hinira, moiso mo tope la pereti atu mo silea isana nona tamlohi usuri vara la taua na nahon la vao atu. \v 17 Ale tamlohi tari la hanhani la masu. Ale la takonahi na sope hanhani, la sohonia na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua. \s1 Iesu Enia Kr̃isto \r (Mt 16.13–19; Mk 8.27–29) \p \v 18 Na rani tinapua matea, Iesu mo lo usiusi enia hasena, ale nona tamlohi usuri la lo toho atu, ale mo usia isara mara, “La vao nike la lo verea lara enau hare?” \p \v 19 Ale la r̃aramia lara, “John tamlohi paptijo. Pani hai lara Elijah, ale tatuara lara pr̃ovet matea matan tuai mo mele turu.” \p \v 20 Moiso mo verea isara mara, “Pani kamim kara enau hare?” Ale Peter mo r̃aramia mara, “Engko Kr̃isto non God!” \p \v 21 Ale mo horora vara la sopo mele vere hinau atu isan te tinapua hatea, \v 22 mara, “Natun tamlohi i pa lavi na rongohaji na hinau matuvana, ale tamlohi aulu hin Israel peresi na Moli mata pr̃is tolu na tamlohi vujangi mata leu, la pa r̃ohu hinia, la pa vilimateia, ale na hatolu rani i pa mele turu na mateia.” \p \v 23 Ale mo verea isara mo isoiso mara, “Vara tea mo opoia vara i usuriau, i r̃ohu na masalona, ale i soloti na nona talopeilopei tarea ale i usuriau. \v 24 Matan sava tamlohi mo opoia vara i hase juri na maurina, maurina i pa tihai; pani sava tamlohi mo vaitihai na masalona mataku, i pa juri na maurina. \v 25 Matan sava mo r̃uhu isana tamlohi matea vara i lavi vevuhi na hinau tari na varama, pani hitahu maurina i pa tihai? \v 26 Matan hare mo mahanuhanu hiniau peresi na noku reti, Natun Tamlohi i pa mahanuhanu hinia hin rani atu vara i mai na hasohasona tolu na hasohason Tama peresi na angelo tapu. \v 27 Pani varar̃uhu na verea isamim, vara tatuamim la lo turu nakerihi akerihi la pa sopo hite na mate vavano la hite mauri atu God mo aulu hinia i pala.” \s1 La Hite Na Hasohason Iesu \r (Mt 17.1–8; Mk 9.2–8) \p \v 28 Ale korong rani mo limaravtolu mo vano moiso hin la nona retireti atu, Iesu mo lavi Peter, John peresi James la sahe aulu na vutivuti mata usiusi. \v 29 Ale mo lo usiusi, nahona mo posi, ale nona ruru merara la r̃ilangi jea mata kilaura. \v 30 Eh! Tamlohi mo rua la lo retireti peresia, Moses enia Elijah, \v 31 la pala na hasohaso tavera la lo sorahia na nona malue sei i pa masese Jerusalem i pa sopo tuai. \p \v 32 Ale Peter tolu na tapalana sei la lo toho peresia la malokoloko sati na juruvi, pani mara la hite na hasohasona peresi na tamlohi mo rua la lo turu peresia matara mo r̃ilangi. \v 33 Ale la tamlohi atu lara la lo malue isana, Peter mo verea isan Iesu mara, “Tamlohi tavera, mo r̃uhu jea matan kama lo turu akerihi nakerihi. Mo r̃uhu vara kama turuhi te tent i tolu akerihi, nom matea, matea non Moses, ale matea non Elijah!” Pani Peter mo sopo levosahi na sava mo lo verea. \v 34 Mo pa lo vere la hinau sei, telangi matea mo jovi tataholo isara, ale matahu tavera mo sohonira matan telangi atu mo hovira. \p \v 35 Ale leo matea mo malue hin telangi atu mara, “Haranike enia Natuku, haratu na vir̃onia; ha tapurongo isana!” \v 36 Leo atu mara mo reti mo isoiso, Iesu hasena mo pa lo toho atu. Ale la nona tamlohi usuri atu la sopo mele vereverea, ale la sopo vere na sava la hitea isan tea hin la rani atu. \s1 Natun Tamlohi Matea \r (Mt 17.14–21; Mk 9.14–29) \p \v 37 Mo mele rani sahe, lara la sevuti hin vutivuti atu moiso, vao tavera matea mo tapaira. \v 38 Ale moiso, tamlohi matea hin vao atu mo ulo mara, “Tija, na usia r̃ilangi isam vara o mai o hite natuku matan enia vorahese. \v 39 Tanume sasati matea mo sohonia, ale vahatea purongo mo ngara. Mo lo tuatuahia vavano valval jingona mo lo malue; mo lohilohi na epena tari, mo r̃ohu vara i malue hinia. \v 40 Na usia r̃ilangi isana nom tamlohi usuri vara la pa titiu nar̃ihia, pani la sopo er̃i vaia!” \p \v 41 Iesu mo r̃aramia mara, “Kamim mo sopo te nomim rasua, ka pina lejileji, na sopo levosahia vara a pa toho i tikeli pangisa isamim natu ha pa rongovosahi. O lavi natum i mai!” \v 42 Mo pa lo mai, tanume lumiha sasati atu mo mele vujahia sivo na lepa, ale mo tuatuahia. Pani Iesu mo savurahi tanume sasati atu, ale mo vai na epena tari la mele r̃uhu, moiso mo silea isan tamana. \v 43 Ale tamlohi tari la mar̃urahi tavera na suiha tavera non God. \s1 Iesu Mo Mele Retireti Vara I Pa Mate \r (Mt 17.22–23; Mk 9.30–32) \p Pani la pa lo mar̃urahi na hinau tari sei mo lo vaira, Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, \v 44 “Ha lo levosahi na sava a pa verea isamim: i pa sopo tuai la pa tau Natun Tamlohi na lima tamlohi.” \v 45 Pani la sopo levosahi nona reti sei, God mo jorohia isara matan vara la pa sopo er̃i rongovosahia, pani la matahu vara la usia na r̃aramin reti atu. \fig — epen Iesu mo posi mo tinapua —|alt="Moses and Elijah" src="WA03858b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 8.29" \fig* \s1 Hare Mo Aulu Mo Jeu Na Tinapua \r (Mt 18.1–5; Mk 9.33–37) \p \v 46 Mo sopo tuai vauriuri matea mo malue isara vara hare isara enia mo aulu jea. \v 47 Pani Iesu mo levosahi na r̃omira, mo turu mo lavi na natirihi matea mo taua na pahisana, \v 48 ale mo verea isara mara, “Vara tea mo lavi te natirihi sohen harihi na hijaku, enia mo laviau. Ale sava tamlohi mo laviau mo lavi haratu mo lo r̃uleau. Matan haratu mo atano jea hin kamim, enia natu mo aulu jea.” \s1 Hare Enia Tapalan Iesu? \r (Mk 9.38–40) \p \v 49 John mo r̃aramia mara, “Moli, kama hite na tamlohi matea mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijam, ale kama vaihitea vara kama horoa matan enia mo sopo vonamam matea.” \p \v 50 Pani Iesu mo verea isana mara, “Ha sopo horoa, matan haratu mo sopo meresahi isamim enia tatuamim.” \s1 Mara Samaria La Tipahi Iesu \p \v 51 Rani mo lo mai mariviti vara i sahe na tuka, Iesu mo tau na r̃omina vara i sahe Jerusalem. \v 52 Ale mo r̃ule na tamlohi hai la vano tiroma hinia, ale la vano la unu na vanua matea nona mara Samaria matan vara la pa tatamahu matana. \v 53 Pani la tamlohi atu la r̃ohu hinia matan mo tau na r̃omina vara i sahe Jerusalem. \v 54 Ale nona tamlohi usuri sei James enia John lara la rongoa lara, “Moli, ko opoia vara kama usi na hapu na tuka i jovi sivo i sulira?” \v 55 Pani Iesu mo posi mo reti isara. \v 56 Ale la malue la vano na vanua tinapua. \s1 Hare I Pa Usuri Iesu \r (Mt 8.19–22) \p \v 57 La pa lo vano na malele, ale tamlohi matea mo verea isana mara, “A pa usuriho vano na sava jara ko vano ea.” \p \v 58 Ale Iesu mo verea isana mara, “Viriu jala enira nora jara juruvi mo lo toho, maji avuavu enira taura, pani Natun Tamlohi mo sopo te nona jara juruvi.” \p \v 59 Isana tinapua mo verea mara, “O usuriau!” \p Pani tamlohi atu mara, “Moli, o tinar̃ihiau a vano a tavuni tamaku tako.” \p \v 60 Ale Iesu mo verea isana mara, “O tinar̃ihi la haratu la mate la tavuni na nora mate. Pani engko, o vano, o retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia.” \p \v 61 Ale mele tamlohi tinapua matea mo verea mara, “A pa usuriho Moli, pani o tinar̃ihia vara a vano a tulahi na tahisaku tako.” \p \v 62 Iesu mo verea isana mara, “Haratu mo sopo tau na r̃omina i r̃ilangi vara i tikeli na isoisona, mo sopo tataholo vara i unu hin mauri atu God mo aulu hinia.” \p \rq 1 Ki 19.19–21\rq* \c 10 \s1 Vavahinau Nona Tamlohi Usuri \p \v 1 Hitahun haratu, Moli mo vir̃oni na tupu ngavulu limaravrua mo rua tinapua \rq (72)\rq*, ale mo r̃ulera la vano tiroma hinia, la vano mo rua rua na taon tari peresi na jara sei i pa vano ea i pa sopo tuai. \v 2 Ale Iesu mo verea isara mara, “Vua asitauni mo mar̃ivi hajavua pani tamlohi voko enira tupu visalete purongo. Matana, ha usiusi isan Moli mata asitauni vara i r̃ule na tamlohi voko la vano mata vu na nona asitauni. \v 3 Ha vano na malelemim; ha lo levosahia vara na lo r̃ule kamim ka lo vano sohena natu sipsip na livuha viriu jala. \v 4 Ha sopo lavi te tanga korohi, teni te tanga, teni te sabat, ale ha sopo sile na retioloolo isan tea na malele. \p \v 5 Sava ima ka unu hinia, tiroma ha verea vara, ‘Tamata i pa toho hin ima akerihi!’ \p \v 6 Ale vara tea hin ima atu mo avulahi hin kamim, nomim ler̃uhu i pa lo toho isana, pani vara mo vono, i pa mele hilu mai isamim. \v 7 Ale ha lo toho hin ima atu purongo, ale ha lavi na sava la silea mata inua peresi na hanhani, matan mo tataholo vara tamlohi voko i lavi na volina. Ha lo juruvi na ima matea purongo. \p \v 8 Vara ka unu na taon matea, ale la lavi kamim, ha hani na sava la taua na nahomim. \v 9 Ha vai na nora rojoa la tihai, ale ha verea isara vara, ‘Mauri atu God mo aulu hinia mo mai mariviti isamim moiso.’ \v 10 Pani vara ka unu na taon matea, ale la r̃ohu hin kamim, ha sivo na nora malele tavera, ale ha verea vara, \v 11 ‘Kama sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango nomim taon na palomam sohena matamata matea na nahomim matan ka r̃ohu hin kamam, ale matana, God i pa r̃ohu hin kamim. Ha lo levosahia vara mauri atu God mo aulu hinia mo lo mai mariviti.’ \v 12 Varar̃uhu na verea isamim, vara talai non Sodom i pa sopo r̃ilangi i tikeli na talai nona taon sohen harihi na rani mata aria. \s1 Tamlohi Matuvana Israel La Sopo Rasua \r (Mt 11.20–24) \p \v 13 Rani sasati isam Chorazin! Rani sasati isam Bethsaida! Matan vara la hina mar̃urahi nike sei la vaira isamim la pa lo vaira hin Tyre enia Sidon, enira la pete posi moiso tuai, la ru na paraparati paki, ale la vuluvului na patmakovi moiso mata nora hehe. \v 14 Pani talai non Tyre enia Sidon i pa sopo r̃ilangi i tikeli na nomim talai na rani mata aria. \v 15 Ale engko Capernaum, ko r̃om vara God i pa taheho o sahe na tuka? I pa tauho sivo atano na varama mata mateia! \p \v 16 Haratu sei mo tapurongo isamim mo tapurongo isaku, ale haratu mo r̃ohu hin kamim mo r̃ohu hiniau; ale haratu mo r̃ohu hiniau mo r̃ohu hin haratu sei mo lo r̃uleau.” \p \v 17 Hitahu la tupu ngavulu limaravrua mo rua atu la mele hilu mai isan Iesu na avulahi lara, “Moli, tanume sasati sohena, la oloolo hin kamam mata hijam!” \v 18 Ale Iesu mo verea isara mara, “Na hite Setan mo jovi sivo atano sohena vaha na masapa mo sari na varama. \v 19 Ha lo levosahia vara na sile kamim na suiha vara ha varasi na mata peresi na novu lepa peresi na suiha tari tinatinapua non Setan matan ha pa aulu hinira mo isoiso, ale i pa sopo te hinau hatelete hinira i er̃i komo kamim. \v 20 Varar̃uhu, pani ha sopo avulahi matan tanume sasati la oloolo hin kamim; pani ha avulahi matan God mo uli na hijamim moiso na tuka!” \s1 Iesu Mo Vere Meje Isan God Tama \r (Mt 11.25–27; 13.16–17) \p \v 21 Na ranin hinau atu, Iesu mo avulahi na suihan Tanume Tapu ale mara, “Na vere meje isam Tama, Moli matan tuka peresi na varama, matan ko jarohi la hinau nike isana tamlohi lelevosahi peresi na tamlohi rongovosahi, ale ko vujangira isana natuvarihi purongo. Varar̃uhu Tama, ko avulahi hinia matan mo usuri na masalom r̃uhur̃uhu! \p \v 22 Tamaku mo sileau na hinau tari, ale mo sopo tea i levosahia vara Natuna enia hare pani Tama purongo, ale mo sopo tea i levosahi Tama pani Natuna purongo peresi na sava tamlohi Natuna mo vir̃onia vara i vujangia isana.” \p \v 23 Moiso mo posi vano isana nona tamlohi usuri mo varavaramasa isara mara, “Avulahi isamim matan ka hite na sava ka lo hitea. \v 24 Varar̃uhu na verea isamim, pr̃ovet peresi na supe matuvana la lo kilau vara la hite na sava ka lo hitea, ale vara la rongo na sava ka lo rongoa, pani la sopo rongoa.” \s1 Retileu Atu Mo Aulu Jea \p \v 25 Ale na rani matea tamlohi lelevosahi mata leu matea mo turu vara i vaihite Iesu na retiusia matea sohen harihi, “Tija, a pa vai na sava natu, vara a lavi na mauri tui hinia?” \p \v 26 Iesu mo verea isana mara, “La uli na sava na Leu? Na nom kilakilau mo verea sohena sava?” \p \v 27 Ale mo r̃aramia mara, “‘O opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, na suiham peresi na r̃omim’; \rq Deut 6.5\rq* ale, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem’.” \rq Lev 19.18\rq* \p \v 28 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “Ko verea mo tataholo. O vaia sohena, ale o pa mauri matana.” \s1 Hare Enia Tahisaku? \p \v 29 Tamlohi atu mo opoia vara i hasena vaia i tataholo na nahon Iesu, ale mo verea isan Iesu mara, “Ale, hare enia tahisaku?” \fig — tamlohi mara Samaria matea —|alt="Good Samaritan" src="AB02874b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Lk 10.32" \fig* \p \v 30 Iesu mo r̃aramia mara, “Ale na rani matea tamlohi matea mo tai Jerusalem mo lo sivo Jericho, ale tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho hai la tauria la r̃ari nar̃ihi na nona ruru, la lavi nar̃ihi na nona mania, moiso la vilia la pulahia na malele mariviti i mate, ale la malue. \p \v 31 Ale mo sopo tuai pr̃is matea mo lo sevuti hin malele atu mo hitea, pani mara mo hite tamlohi atu mo hahau pahipahi hinia. \v 32 Ale sohen haratu purongo, tamlohi voko na Temple matea na vaon Levi mara mo mai hin jara atu mo hitea, ale mo hahau pahipahi hinia. \v 33 Pani hitahu, mara Samaria matea na nona hahau mo mai hin jara atu, ale mara mo hitea mo r̃omopoia. \v 34 Mo rautoho na pahisana, mo rengi na wel peresi na waen na matara maja, ale mo pesira, moiso mo taua aulu na har̃i pulana donki, ale mo lingia mo mai na ima mapu matea, mo lo kilaua atu. \v 35 Mele rani sahe tamlohi atu mo sile na tamlohin ima mapu atu na mania mo tataholo mata voko mata rani mo rua mara, ‘O lo kilaua, ale sava hinau ko jalahia matana, a pa mele spaia na rani na mele pala nike.’” \p \v 36 Ale Iesu mo usia isana mara, “Na r̃omim, sava tamlohi natu hin la haratu mo tolu enia tahisan tamlohi atu sei tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho la tauria?” \p \v 37 Moiso pa tamlohi atu mo r̃aramia mara, “Haratu mo r̃omopoia.” \p Ale Iesu mo verea isana mara, “O vano o vaia sohena.” \s1 Martha Enia Mary \p \v 38 Ale na malelera la lo vano Jerusalem, Iesu mo unu na vanua matea, ale har̃ai matea hijana Martha mo avulahi vara i unu na imana. \v 39 Ale vetasina matea hijana Mary, mo sakele na palon Moli mo lo tapurongo na nona vujangi. \v 40 Pani Martha mo tiatia na nona tatamahu, ale mo mai isan Iesu mara, “Moli, ko sopo r̃omiau matan vetasiku mo rovo hiniau, ale enau haseku purongo na lo tatamahu? O verea isana vara i mai i tueniau!” \p \v 41 Pani Moli mo r̃aramia mara, “Martha, Martha engko ko r̃omkaka na hinau matuvana, \v 42 pani hinau matea mo aulu jea. Mary mo vir̃oni na sava mo mele r̃uhu jea sei tea i pa sopo er̃i lavi nar̃ihia isana.” \fig — Mary mo tapurongo isan Iesu —|alt="Martha" src="WA03864b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 10.39" \fig* \c 11 \s1 Vujangi Mata Usiusi \r (Mt 6.9–15; 7.7–11) \p \v 1 Ale Iesu mo lo usiusi na jara matea, ale mara mo isoiso, nona tamlohi usuri matea mo verea isana mara, “Moli, o vujangi kamam mata usiusi sohen John tamlohi paptijo mo lo vujangi na nona tamlohi usuri hinia.” \p \v 2 Ale Iesu mo verea isara mara, \q1 “Vara ka usiusi, ha verea vara: \q2 God Tama, kama opoia vara tamlohi tari la sile na oloolo tavera isam \q2 matan engko ko tapu. \q2 Kama opoia vara nom suiha aulu mata supe i pala. \q1 \v 3 O sile kamam na hanhani matan nohorihi, \q1 \v 4 O r̃omi kamam matan nomam hehe \q2 sohena kama lo r̃omi na hehe nona tinapua isamam. \q1 O lavi nar̃ihi kamam na hina vaihite.” \p \v 5 Ale mo verea isara mara, “R̃a levosahia vara, vara te tapalam mo mai isam na livuha vutepongi ale mo verea isam vara, ‘Tapala, o er̃i sileau hin te pereti i tolu, ale a pa mele spaia, \v 6 matan tapalaku matea mo pa pala purongo na nona hahau, ale mo sopo te sope hanhani vara a silea isana.’ \v 7 Ale na lolo ima o pa ulo isan tapalam na jingoima vara, ‘O sopo vaore, matarua mo pelati ale natuku la lo juruvi peresiau na vata. A sopo er̃i turu vara a sileho hin te hinau.’ \v 8 Varar̃uhu na verea isamim, hina purongo vara enia tapalam matea, o pa sopo er̃i turu vara o silea hin te hinau hatea, pani o pa turu vara o sile na sava mo opoia matan mo lo ajiho matana. \p \v 9 Varar̃uhu na verea isamim, ha usia, ale i pa mai isamim; ha alea, ale ha pa lavutia; ha r̃erengi, ale i pa roi isamim. \v 10 Matan tamlohi tari sei la usia la lavia, ale haratu mo alea, mo lavutia, ale isan haratu mo lo r̃erengi, pelati i pa roi. \p \v 11 Ale sava tama isamim, vara natuna mo usia na maji matea, i pa turu i sile na mata sasati matea isana, pani mo sopo maji sei mo usia? \v 12 Teni vara mo usia hin te esile toa, i pa turu i silea na novu lepa? \v 13 Vara kamim sei ka sasati jea, pani ka levosahia sohena sava vara ha sile na otori r̃uhur̃uhu isana natumim, ha lo levosahia vara God Tama na tuka i pa sile na hinau mo r̃uhur̃uhu jea sohena Tanume Tapu, isan la haratu la usia!” \s1 Beelzebul Enia Setan \r (Mt 12.22–30; Mk 3.20–27) \p \v 14 Na rani matea Iesu mo titiu nar̃ihi na tanume sasati matea sei mo vai na tamlohi matea mo mengo. Pa tanume sasati mara mo malue, pa mengo atu mo retireti, ale tamlohi la mar̃urahi tavera. \v 15 Pani tatuara lara, “Enia mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijan Beelzebul, tamlohi tavera nona tanume sasati!” \v 16 Ale tatuara, matan la opoia vara la vaihitea, la ajia vara i vai te matamata mar̃urahi hatea i tai na tuka. \p \v 17 Pani matan Iesu mo levosahi na r̃omira mo verea isara mara, “Jara supe tari sei la patumasa na lolora la pa puru, ale patumasa na lolo ima matea i pa aseasera la jovi. \v 18 Ale, vara Setan sohena mo lo hase valum isana hasena matan enia mo vaiau na er̃i titiu nar̃ihi na nona tanume sasati, nona suiha mata supe i pa turu sohena sava? \v 19 Ale, vara na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijan Beelzebul, hare natu mo lo tueni na natumim na rani la lo titiu nar̃ihi na tanume sasati? Matan haratu, enira natu la pa nomim tamlohi aria. \v 20 Pani vara na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan God, ka levosahia vara mauri atu God mo aulu hinia mo pala isamim. \v 21 Vara tamlohi suiha matea sei mo tatamahu mata valum, enia mo lo matahi na imana tavera, nona tavtav la pa lo toho i r̃uhu. \v 22 Pani vara tea mo mele suiha mo jeua mo mai mo valum peresia, ale mo jeua, enia i pa lavi nar̃ihi na nona hinahinau mata vuro sei mo lo tau na nona rasua hinira, ale i pa ase na nona tavtav. \p \v 23 Haratu mo sopo turu peresiau enia mo lo turuleji hiniau, ale haratu mo sopo vilevilei peresiau mo lo levuti jalajalai. \s1 Vujangi Mata Tanume Sasati \r (Mt 12.43–45) \p \v 24 Vara te tanume lumiha sasati mo malue na tamlohi matea, mo vano r̃alihi na jara hasetoho mo lo aleale nona jara mapu, ale mara mo sopo hite tea mo verea mara, ‘A pa mele vano na imaku sei na tai ea!’ \v 25 Ale, mara mo mele mai mo hite imana atu la tivesia, ale la vai mamahunia. \v 26 Moiso, mo mele vano mo lavi na tanume lumiha sasati mo limaravrua tinapua sei la sati la jeua, ale la unu hin ima atu ale la lo toho hinia. Ale hitahu, maurin tamlohi atu i pa sati i jeu tiroma.” \p \v 27 Iesu mo pa lo vere la hinau nike, har̃ai matea hin vao atu mo ulo isana mara, “Avulahi isan har̃ai atu mo tapeho ale mo kilauho!” \p \v 28 Iesu mo r̃aramia mara, “Avulahi i pa mele r̃uhu jea isan la haratu la rongo na reti non God ale la hahau hinira.” \s1 Matamata Non Jonah \r (Mt 12.38–42; Mk 8.12) \p \v 29 Ale vao atu mara mo lo tavera jea Iesu mo tapulo verea isara mara, “Pina nike enia pina sasati matea. Mo lo ale na matamata, pani i pa sopo er̃i hite te matamata pani matamata non Jonah purongo. \v 30 Matan sohen Jonah enia matamata matea isana mara Nineveh, Natun Tamlohi sohena isan pina nike. \v 31 Ale Vesupe non Sheba i pa turu na rani aria peresi na tamlohin pina nike nake, ale i pa verea vara talai non pina akerihi mo tataholo, matan enia mo tai na jara asau rove mo sinai vara i tapurongo na lelevosahi non Solomon; pani hinau matea mo mele aulu jea hin Solomon mo lo toho nike. \v 32 La tamlohi atu matan Nineveh la pa turu na rani aria peresi pina nike nake, ale la pa verea vara talai non pina nike mo tataholo, matan enira la posi mata retivujavujangi non Jonah; pani tamlohi matea mo aulu jea hin Jonah mo lo toho nike nake. \s1 Malarani Na Maurim \r (Mt 5.15; 6.22–23) \p \v 33 Mo sopo te tamlohi i hasahi na lamu, vara i taua na jara jarohi matea na lolo ima, teni i taua na ruhuruhun te tanga; pani i pa kehoia na jarana matan vara la haratu la unu na ima la pa hite na merana. \v 34 Matam enia lamu mata epem. Vara matam mo lo r̃uhu, epem tari la lo mar̃ivi na mera; pani vara matam mo sati, epem tari la pa mar̃ivi na r̃or̃oha. \v 35 Matan haratu, o lo kilau mamahu vara sava ko lo r̃om vara enia mera na lolom mo sopo mera varar̃uhu pani r̃or̃oha. \v 36 Pani vara epem tari mo mar̃ivi na mera, ale mo sopo te r̃or̃oha hinia, i pa mera vevuhi sohena sasarami lamu matea sei mo lo sileho na merana.” \fig — la pa hite na merana —|alt="lamp shining" src="lb00148b.tif" size="col" copy="hk" ref="Lk 11.33" \fig* \s1 Iesu Mo Retir̃oar̃oahaira \r (Mt 23.1–36; Mk 12.38–40; Lk 20.45–47) \p \v 37 Iesu mo pa lo retireti, ale Pharisee matea mo usia vara i vano na imana i hanhani peresia, ale mo vano mo sakele na jara hanhani. \v 38 Pharisee atu mo hutua matan Iesu mo sopo javula tiroma vara i pa hanhani. \v 39 Ale Moli mo verea isana mara, “Kamim Pharisee ka lo hoje na paniken peresi na peleti na har̃ira, pani na lolomim ka mar̃ivi na hanmarua peresi na posposi sasati jea. \v 40 Kamim ka rongorongo vono! Haratu sei mo lo vai na har̃ina enia mo vai na lolona. \v 41 Pani ha sile na silesilea na avulahi isan la haratu la vejuveju, ale ha pa vokevoke vevuhi na maurimim tari. \p \v 42 Pani rani sasati isamim Pharisee! Matan ka lo sile na sangavulu solat, oke peresi na pere pahai tari, ale ka lo r̃omr̃omi purongo na hinau mo aulu na nahon God sohena nomim ariari, ale ka sopo opoi God. Pani i pa mele r̃uhu jea vara ha vaira enira mo isoiso. \p \v 43 Rani sasati isamim Pharisee! Matan ka opoi na jara sakele nona tamlohi aulu na lolo ima lotu, ale ka opoi vara tamlohi la lo sile na retioloolo isamim na jara maket. \v 44 Rani sasati isamim Pharisee! Matan kamim, ka sohena taptap sei tamlohi la sopo levosahia vara enira taptap, ale tamlohi la hahau aulu hinira pani la sopo levosahia, ale mo vaira la lumiha matana.” \p \v 45 Tamlohi lelevosahi mata leu matea hin la haratu la lo turu atu mo r̃aramia mara, “Tija, sava ko lo verea ko vai mahanuhanu hin kamam sohera!” \p \v 46 Ale Iesu mara, “Rani sasati sohena isamim tamlohi lelevosahi mata leu! Matan ka tau na tetehi puhoni isana tamlohi la sopo er̃i lavira, ale te vonamim hatea mo sopo vai te hinau hatelete vara i tuenira. \v 47 Rani sasati isamim! Matan ka voro na matamata mata r̃omr̃omi na pr̃ovet sei tamamim la vilira. \v 48 Matan haratu, kamim ka nora tuetueni ale ka majinga na sava tamamim la vaira, matan enira la vilira ale kamim ka vai na matamata mata r̃omr̃omira na tapura. \v 49 Matan haratu, God na nona lelevosahi mo verea mara, ‘A pa r̃ule te pr̃ovet peresi na vahar̃ule isara, la pa vilimatei te tatuara ale la tipahi te tatuara.’ \p \v 50 Matana, r̃ae pr̃ovet tari sei mo roro mo tapulo na rani vavahinau hin varama nike, God i pa taua na liman pina nike nake, \v 51 mo tapulo na r̃aen Abel mo tikeli na r̃aen Zechariah, hara sei mo mate na livuha votavota peresi na jara tapu na Temple. Varar̃uhu na verea isamim, God i pa sile na talai tavera isan pina nike nake. \p \v 52 Rani sasati isamim tamlohi lelevosahi mata leu! Matan ka lo turuhoro na malele tamlohi vara la er̃i levosahi God, ale kamim sohena ka sopo levosahi God, ale ka lo turuhoro na tamlohi sei la opoia vara la levosahi God.” \p \v 53 Ale Iesu mara mo malue hin jara atu, Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la tapulo area r̃ilangi, la jinea vara i mele vere te hinau matuvana, \v 54 la lo sasaovi r̃or̃o matana vara la er̃i tuvaia hin te hinau i pa verea. \c 12 \s1 Posposi Tapnetano \p \v 1 Iesu mo pa lo vano makomona, ale vao tamlohi matuvana la lo takonahi la tiatia hajavua la lo tapulo turu aulu hinira hasera, ale Iesu mo tapulo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha lo kilau mata isi nona Pharisee, isi sei enia posposi tapnetano. \v 2 Mo sopo te hinau vara la jarohia i pa sopo pala, teni te hina luhu vara la pa sopo levosahia. \v 3 Matan haratu, sava ka verea na r̃or̃oha, la pa rongoa na malarani, ale sava ka varavaramasa hinia na jara luhu, la pa vereulia na jara tavera. \s1 Retir̃oar̃oahai Matea \r (Mt 10.28–31) \p \v 4 La tapalaku, varar̃uhu na verea isamim vara ha sopo matahuni la haratu la lo vilimatei na epemim, pani hitahu la sopo er̃i mele vai te hinau tinapua. \v 5 Pani a pa retir̃oar̃oahai kamim hin haratu vara ha pa matahunia: ha matahuni God sei matan enia mo lo tauri na suiha vara i vilimatei kamim, ale i er̃i pulahi kamim na moruhapu. Enia natu ha pa matahunia! \p \v 6 Tamlohi tari nike isar̃a la levosahia vara ha er̃i voli te vakarakara i lima na selen mo rua purongo, pani God mo sopo r̃omaliho hin te hatelete. \v 7 Vulumim hatehateahi na patumim sohena, God mo sopo r̃omaliho hin te hatelete. Ha sopo matahu matan kamim ka mele aulu jea na vakarakara matuvana na nahon God. \s1 Ha Sorahi Iesu Isana Tinapua \r (Mt 10.32–33; 12.32) \p \v 8 Ale na verea isamim vara te vonamim hatea i verea vara enia noku na naho tamlohi, Natun Tamlohi sohena i pa verea vara enia nona na naho angelo non God, \v 9 pani haratu mo vunvunia vara enia noku na naho tamlohi, enau a pa vunvunia vara enia noku na naho angelo non God. \v 10 Ale tamlohi tari sei la lo veresatihi Natun Tamlohi, God i pa r̃omira, pani haratu mo veresatihi Tanume Tapu, God i pa sopo r̃omia. \p \v 11 Ale na rani vara tamlohi la lavi kamim na lolo nora ima lotu, teni na naho tamlohi aulu peresi la haratu la lo tauri na suiha, ha sopo r̃omkaka vara ha pa r̃aramira sohena sava teni vara ha pa vere na sava, \v 12 matan Tanume Tapu i pa vujangi na sava ha pa verea hin rani atu.” \s1 Haratu La Sopo R̃omr̃omi God \p \v 13 Tamlohi matea hin vao atu mo verea isana mara, “Tija, o verea isan voraiku vara i ase na korun tamamam peresiau.” \v 14 Pani Iesu mo verea isana mara, “Tapala, na sopo sinai matan vara a ari teni a ase na nomim hinahinau.” \v 15 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha lo kilau, ha toho asau na posposi tari mata marohati na hinau mo sopo te nomim, matan mauri varar̃uhu enia mo sopo na sava nakonako ka lo lavira.” \p \v 16 Ale mo vere na titileu matea isara mara, “Tamlohi tavtav matea, isana la jea la matuvana hajavua i sopo er̃i vaira, \v 17 ale mo lo hase r̃omr̃omia mara, ‘A pa vai na sava natu, matan mo sopo te jara vara a pa tau mamahuni la vua isaku nike hinia?’ \v 18 Ale mara, ‘Ale! Na levosahi na hinau matea a pa vaia, a pa kauti nar̃ihi la noku pea nike, ale a mele vorora la mele tavera jea, ale a pa takonahi na vua isaku peresi na noku hinahinau hinira. \v 19 Ale a pa verea isaku haseku vara, ‘Engko nom hinau r̃uhu mo mar̃ivi, ko takonahira la er̃i toho mata tauni matuvana: o mapu, o hanhani, o inu ale o avulahi.’ \p \v 20 Pani God mo verea isana mara, ‘Tamlohi rongorongo vono! Hin vutepongi akerihi purongo, a pa nar̃ihi na maurim, ale la hinau sei ko lo tatamahunira la pa sopo r̃uhu matan te hinau isam.’ \fig — tamlohi rongorongo vono matea|alt="Rich man forgets God" src="WA03852b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Lk 12.16" \fig* \p \v 21 I pa sohena isan haratu sei mo lo takonahi na nona tavtav mata masalona, pani mo sopo r̃omr̃omia vara i tapala r̃uhu peresi God.” \s1 Ha Sopo R̃omkaka \r (Mt 6.25–34) \p \v 22 Ale Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Matan haratu, na verea isamim, ha sopo r̃omkaka mata maurimim vara sava ha pa hania, teni na epemim vara sava ha pa rua. \v 23 Matan mauri mo aulu jea, mo jeu na hanhani, ale epemim mo aulu jea, mo jeu na ruru. \v 24 Ha to r̃omr̃omi na maji avuavu, enira la sopo lavo teni la sopo vu, ale mo sopo te nora jara tatamahu teni te pea, pani God mo lo vahanira. Ka levosahia vara na nahon God kamim ka mele aulu jea na maji avuavu! \v 25 Ale sava tamlohi isamim na nona r̃omkaka i er̃i vai na maurina i mele peravu matan te aoa hatea? \v 26 Ale vara ha sopo er̃i vai te hina rihirihi hatea sohen haratu, mata sava natu ka lo r̃omkaka na hinau tari? \p \v 27 Ha to r̃omr̃omi na lili wai sohena sava la lo ulua, la sopo voko, la sopo tulai na nora ruru, pani na verea isamim vara ruru r̃uhur̃uhu non Solomon na nona tavtav tavera, la sopo r̃uhu sohena ruru non te lili wai hatea. \v 28 Pani vara God mo ru na r̃uvur̃uvu matan nahapani purongo, pani pavuho mo mahoa, ale la pulahia na hapu, mo sohena sava, ka r̃om vara God i pa sopo ruru kamim? Kamim akerihi, nomim rasua mo rihirihi hajavua! \v 29 Ale ha sopo ale na sava ha pa hania teni na sava ha pa inua, teni ha lo r̃omkaka. \v 30 Matan la haratu la sopo levosahi God la lo ale la hinau atu, pani Tamamim mo levosahia vara ka opoira. \v 31 Pani ha ale mauri atu sei God mo lo silea sei enia mo supe hinia, ale enia i pa sile na hinau tinapua sei ka opoira peresia isamim. \s1 Hinau Atu Na Tuka \r (Mt 6.19–21) \p \v 32 Natuvarihi, ha sopo matahu, matan Tamamim enia mo avulahi tavera vara i sile kamim hin mauri atu enia mo supe hinia. \v 33 Ha har̃ehi na nomim hinahinau, ale ha silesile isan la haratu la vejuveju hin te hinau. Ha vai na nomim tanga korohi sei la pa sopo er̃i r̃ovo hin te rani la mar̃ivi na tavtav matan tuka sei la pa lo toho tui tui ea. Mo sopo te tamlohi vavanaho ea teni te majmaj vara i er̃i komora atu. \v 34 Matan sava jara nomim tavtav la lo toho ea, mapumim sohena la pa lo toho atu. \s1 Ha Tatamahu Tarea \r (Mt 24.45–51) \p \v 35 Ha tatamahu matan Moli, ale ha vai na nomim lamu la lo hani, \v 36 ale ha sohena tamlohi sei la lo saovi nora moli vara i pa mele mule na hanhani lahi matea matan vara la er̃i roi na matarua isana vahatea na rani mo pala ale mo r̃erengi. \v 37 Avulahi tavera isana volitusi tari vara nora moli mo tapaira la pa lo kilau na rani mo pala. Varar̃uhu na verea isamim vara na nona avulahi tavera, moli atu i pa ru na ruru nona volitusi, ale i verera vara la sakele na jara hanhani, moiso i pa lavi na hara hinau i silea isara. \v 38 Vara mo pala na livuha vutepongi teni na toa tarere ale mo tapaira la pa lo kilau, la volitusi atu la pa avulahi tavera. \p \v 39 Pani ha lo levosahi harihi: vara moli mata ima i pa lo levosahia vara sava rani tataholo tamlohi vavanaho i pa pala hinia, i pa sopo malue na imana vara tamlohi vavanaho i er̃i unu na imana. \v 40 Kamim sohena, ha lo tatamahu, matan Natun Tamlohi i pa mai na rani ka r̃om vara i pa sopo mai hinia.” \p \v 41 Ale Peter mara, “Moli, ko lo vere titileu nike nomam purongo teni nona tamlohi tari?” \p \v 42 Ale Moli mo verea mara, “Hare natu enia patu tamlohi lelevosahi matea sei mo lo turu r̃ilangi tarea mata kilau na iman nona moli? Ale nona moli mo taua mo aulu na imana matan vara i vahani na nona volitusi mata imana na rani hanhani tataholo. \v 43 Avulahi tavera isan volitusi atu vara nona moli mo tapaia mo lo vaia sohena na rani mo pala. \v 44 Varar̃uhu na verea isamim vara moli atu i pa tau volitusi atu i aulu na nona hinahinau tari. \v 45 Pani vara volitusi atu mo hase verea isana vara, ‘Noku moli mo sopo mai vila!’ Ale mo tapulo tamaji na volitusi har̃ai peresi na lamane, ale mo hanhani ale mo inu mo drong, \v 46 moli non volitusi atu i pa pala na rani mo sopo r̃om vara i pa pala hinia na aoa matea mo sopo levosahia, moiso i pa sile na talai tavera jea isana, ale i pa taua peresi la haratu la sopo r̃uhu. \v 47 Ale sava volitusi sei mo levosahi na masalon nona moli pani mo sopo tatamahu teni mo sopo vavahinau usuri na masalon nona moli, enia i pa lavi na talai r̃ilangi. \p \v 48 Pani isan volitusi sei mo sopo levosahia vara mo vai na hinau mo sopo tataholo, nona talai i pa sopo r̃ilangi. Isana tamlohi tari sei God mo tau na hinau matuvana na limara, God mo lo kilau mata hinau matuvana jea la pa tai isara. \fig — mo vahani na maji avuavu —|alt="sparrows" src="AB02797b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Lk 12.24" \fig* \s1 Patumasa Matan Rasua Hin Iesu \r (Mt 10.34–36) \p \v 49 Na sinai vara a pulahi na hapu na varama mata ase na tamlohi vara hare i pa toho jejeu, ale na opoia jea vara mo lo tapulo hani moiso. \v 50 A pa lavi na paptijo sasati matea mo lo toho na nahoku, ale enia tetehi puhoni matea moiso isaku, ale i pa sohena i tikeli rani atu na lavi vevuhia. \v 51 Ka r̃om vara na sinai matan vara a sile na tamata na varama? Mo vono, pani vara a sile na patumasa. \v 52 Matan mo tapulo nakerihi mo lo vano, vao ima matea tamlohi mo lima la pa patumasa, mo tolu la pa meresahi hin mo rua, ale mo rua la pa meresahi hin mo tolu. \v 53 La pa patumasa, tamana i pa meresahi isan natuna, natuna isan tamana, ale tinana i pa meresahi isan venatuna, ale venatuna isan tinana, har̃ai i pa meresahi isan tinan tuana, ale tinan tuana isan naroun natuna.” \s1 Ha Hitevosahi Na Hinau Non God \r (Mt 16.2–3; 5.25–26) \p \v 54 Ale Iesu mo verea isan vao atu mara, “Vara ka hite na telangi matea mo lo vele Marino, ka verea vahatea vara, ‘Usa matea mo lo mai.’ Ale mo pala sohena. \v 55 Ale vara ka hite na langin tahuna mo lo sere kara, ‘Alo i pa tutuni sati!’ Ale mo pala sohena. \v 56 Ka tapnetano! Ka levosahia vara ha er̃i verea vara i pa sohena sava na sava ka lo hitera na varama peresi na masapa, pani mata sava natu, ka sopo er̃i verea vara sava rani nahai r̃a lo toho hinia nake? \p \v 57 Ale mata sava natu ka sopo er̃i hase hitevosahi na sava mo tataholo? \v 58 Vara ko lo vano na court, ale i pa mele r̃uhu vara o tapai haratu mo lo tau kamim na court na malele tako, ale o vaihitea vara o vai tataholoi hinau atu peresia tiroma; vara i vono, o pa turu na nahon tamlohi aria, ale i pa ariho o vano na lima tamlohi ima r̃ilangi, ale i pa tauho na ima r̃ilangi. \v 59 Varar̃uhu na verea isam, o pa sopo er̃i malue vavano o voli vevuhi na nom ave tari.” \c 13 \p \v 1 Hin pongi atu, tamlohi hai la lo toho atu, la verea isan Iesu lara Pilate mo vilimatei na mara Galilee hai hin rani atu la lo sile na nora malamalai na Temple, ale r̃aera mo hoi peresi na r̃ae nora malamalai. \v 2 Ale mo r̃aramira mara, “Ka r̃om vara la mara Galilee atu la hehe mo jeu na mara Galilee tinapua matan la lavi na mateia sohena teni mo vono? \v 3 Mo vono, pani na verea isamim vara ha sopo posi, kamim mo isoiso ha pa tihai sohera. \v 4 Teni la tupu sangavulu r̃omana mo limaravtolu atu sei taoa matan Siloam mo jovi mo vilimateira, ka r̃om vara enira la hehe mo jeu na tamlohi tari tinatinapua sei la lo toho Jerusalem? \v 5 Mo vono, pani na verea isamim, vara ha sopo posi, kamim sohena ha pa tihai sohera.” \s1 Vipahai Pulo Fig Matea \p \v 6 Ale Iesu mo vere titileu akerihi mara, “Tamlohi matea mo lavo na pulo fig matea na isana, ale mo mai mo aleale vuana pani mo sopo hite tea. \v 7 Ale mo verea isan nona tamlohi voko mata isa mara, ‘Ko hitea, na mai tauni mo tolu moiso vara a hite te naman pulo fig akerihi ale na sopo hite tea. O tai jovia. Mo lo turuhoro na jara purongo.’ \p \v 8 Ale mo r̃aramia mara, ‘Tamlohi tavera, o mele tinar̃ihia hin tauni akerihi, a pa heli r̃alihia, ale a pa tau na te buluk i r̃alihia. \v 9 Ale tavalu tauni korong i pa vua, vara i sohena mo r̃uhu, pani vara mo vono, o er̃i tai jovia.’” \s1 Iesu Mo Vavahinau Na Sabbath \p \v 10 Na rani matea Iesu mo lo vujangi na ima lotu matea atu na Sabbath. \v 11 Ale har̃ai matea tanume sasati matea mo vai na har̃ina mo hoho mata tauni mo sangavulu r̃omana limaravtolu. Har̃ina mo hoho ale i sopo er̃i turu tataholo. \v 12 Na rani Iesu mo hitea, mo usia mo mai isana, mo verea isana mara, “Har̃ai, engko ko materi na nom rojoa.” \v 13 Ale mo tau na limana hinia; ale vahatea purongo har̃ina mo tataholo, ale har̃ai atu mo hasohaso God. \p \v 14 Pani patu tamlohi mata ima lotu atu mo lolokoru matan Iesu mo vai na rojoa mo tihai na Sabbath, ale mo verea isana tamlohi mara, “Rani mo limarave la lo toho mata vavahinau hinira. Ha sinai hin la rani atu matan vara i vai na nomim rojoa la tihai, mo sopo na rani Sabbath.” \p \v 15 Moiso Moli mo r̃aramia mara, “Kamim ka tapnetano! Na levosahia vara kamim hatehateahi ka lo uli nar̃ihi na pulamim buluk teni donki na nora jara juruvi hin te Sabbath, ale ka lavia vano vara i inu te wai. \v 16 Ale ka r̃omi vara mo tataholo teni mo vono vara har̃ai akerihi venatun Abraham matea sei Setan mo lihoa mata tauni mo sangavulu r̃omana limaravtolu moiso, vara i er̃i materi na nona rani r̃ilangi na Sabbath?” \v 17 Ale mara mo lo vere la hinau atu, nona meresahi tari la mahanuhanu, ale tamlohi mo isoiso la avulahi na hina r̃uhur̃uhu tari sei mo lo vaira. \s1 Vujangi Mata Piri Paka \r (Mt 13.31–33; Mk 4.30–32) \p \v 18 Moiso Iesu mo verea mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena sava? A pa verea vara mo sohena sava hinau? \v 19 Mo sohena piri paka matea tamlohi matea mo lavia mo pulahia purongo, ale mo ulua mo mai vipahai tavera matea; ale maji avuavu la lo vai na taura na rangarangana.” \s1 Vujangi Mata Isi \p \v 20 Ale mo mele verea mara, “A pa mele verea vara mauri atu God mo aulu hinia mo sohena sava hinau? \v 21 Enia mo sohena makomo isi sei har̃ai matea mo lavia mo hoia na paki flaua matea vavano isi mo vaia mo sosohi vevuhi.” \s1 Hare I Pa Juri? \r (Mt 7.13–14, 21–23) \p \v 22 Iesu na nona hahau mo unu r̃ole na taon peresi na vanua mo lo vujangi, ale mo hahau mo lo vano Jerusalem. \v 23 Ale tamlohi matea mo verea isana mara, “Moli, la haratu sei la pa juri, enira i pa tupu visalete purongo?” Ale mo verea isara mara, \v 24 “Ha vaihitea vara ha er̃i unu hin matarua rihirihi atu. Matan na verea, vao tavera la pa opoia vara la unu pani la pa sopo er̃i vaia. \v 25 Na rani tamlohi tavera mata ima mo turu mo pelati na matarua, ale kamim na jingoima ka tapulo r̃erengi na pelati kara, ‘Moli, o roi isamam!’ Ale i pa r̃arami kamim vara, ‘Na sopo levosahia vara ka tai epu!’ \v 26 Moiso ha pa tapulo verea isana vara, ‘Pani kamam kama lo hanhani, ale kama lo inu peresiho, ale engko ko lo vujangi na malele tavera na nomam taon.’ \v 27 Pani i pa verea vara, ‘Na verea isamim, na sopo levosahia vara ka tai epu! Ha malue na nahoku, kamim tamlohi lejileji!’ \p \v 28 Na jara talai, la pa tangtangi ale la pa nar̃nar̃ori na hur̃ura na rani la hite Abraham, Isaac, Jacob peresi na pr̃ovet tari hin mauri atu God mo aulu hinia, pani kamim ka hase horo kamim hinia. \v 29 Ale tamlohi la pa tai Opae, Marino, Tahuna peresi Auta, ale la pa sakele na jara hanhani hin mauri atu God mo aulu hinia, ale la pulahi kamim. \v 30 Ale ha lo levosahia vara, tatuara sei la lo hitahu nake, la pa tiroma, ale tatuara la lo tiroma nake, la pa hitahu.” \s1 Iesu Mo Tangi Matan Jerusalem \p \v 31 Tataholo hin rani atu, Pharisee hai la mai la verea isana lara, “O rovo nike, matan Herod mo opoia vara i vilimateiho.” \p \v 32 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano ha verea isan pusi atu vara, ‘O levosahia vara nohorihi peresi pavuho enau a pa titiu nar̃ihi na tanume sasati, ale a pa vai na rojoa la tihai, ale na hatolu rani a pa isoiso na maleleku. \v 33 Hina purongo, a pa vano na maleleku nohorihi, pavuho peresi pongi tolu, matan i pa sopo tataholo vara pr̃ovet matea i mate na jingoiman Jerusalem!’ \s1 Iesu Mo Tangisi Jerusalem \r (Mt 23.37–39) \p \v 34 Jerusalem, o Jerusalem, taon tavera sei mo vilimatei na pr̃ovet, ale mo paru la haratu God mo r̃ulera isana. Vaha visa moiso na opoia vara a takonahi na natum jara matea sohena toa har̃ai matea mo hovi na natuna na ruhuruhu hapana, pani ko r̃ohu! \v 35 O lo levosahia vara imam mo puru! Ale na verea isam vara engko o pa sopo mele hiteau i tikeli rani atu o pa verea vara, ‘Avulahi isan haratu mo lo mai na hijan Moli!’” \rq Psa 118.26\rq* \fig — vara a takonahi na natum jara matea sohena toa har̃ai matea —|alt="Mother hen" src="lb00061b.tif" size="col" copy="hk" ref="Lk 13.34" \fig* \c 14 \s1 Iesu Mo Vai Na Rojoa La Tihai \p \v 1 Na Sabbath matea, Iesu mo vano na ima tamlohi aulu matea na vao Pharisee, ale la tamlohi atu la lo kilau r̃or̃oia. \v 2 Ale tamlohi purapura matea mo lo toho atu na nahon Iesu. \v 3 Iesu mo usi na Pharisee peresi na tamlohi lelevosahi mata leu mara, “Mo tataholo vara tea i vai na rojoa i tihai na Sabbath teni mo vono?” \v 4 Pani la sakele tapnono. Moiso Iesu mo tauri tamlohi atu mo vai na nona rojoa mo tihai, ale mo r̃ulea mo vano. \v 5 Moiso mo usia isara mara, “Vara te vonamim hatea te natuna teni pulana buluk hatea mo jovi sivo atano hin te moru wel matea na rani Sabbath matea; hare natu i pa sopo reve nar̃ihia vila?” \v 6 Ale enira la sopo er̃i r̃arami la hinau nike. \s1 Vujangi Mata Posposi R̃omatano \p \v 7 Ale Iesu mo vere na titileu matea isan la haratu sei la usira la mai atu, matan mo hitea sohena sava la lo hase vir̃oni na jara sakele r̃uhu atu na tep, ale mo verea isara mara, \v 8 “Na rani tamlohi matea mo usiho vara o mai na hanhani lahi, o sopo sakele na jara r̃uhu tako, matan ko sopo levosahia vara tamlohi lahi atu mo usi te tamlohi aulu tinapua mo aulu hiniho teni mo vono, \v 9 ale haratu mo lo usi kamim tupra rua sei i pa mai isam i verea vara, ‘O sile na masapam isan tamlohi akerihi!’ Ale o pa mahanuhanu o sivo na jara sakele atano. \p \v 10 Pani vara la usiho, o vano o sakele na jara sakele nona tamlohi purongo tiroma, matan vara tamlohi lahi atu vara i mai isam i verea vara, ‘Tapala, o juha o sahe na jara matea mo mele r̃uhu!’ Moiso, matan haratu o pa lavi na oloolo na naho tamlohi tari sei la lo sakele hin jara hanhani atu peresiho. \v 11 Matan tamlohi tari sei la hase taura aulu, God i pa taura atano, haratu mo hase taua atano, God i pa taua aulu.” \p \v 12 Iesu mo mele verea isan tamlohin ima atu mara, “Vara o vai na hanhani teni te hanhani tavera hatea, o sopo usi te tapalam teni te voraim, teni te tahisam teni la haratu la tavtav sei la lo toho mariviti isam, matan enira la pa mele usiho na imara matan vara la mele vaia sohena isam. \v 13 Pani vara o vai na hanhani tavera, o usi na tamlohi tilavono, haratu la kuti, haratu la papao peresi na matavuso, \v 14 ale God i pa ler̃uhu hiniho matan enira la sopo er̃i mele spaia. God i pa voliho na rani mata sauteterahi na tamlohi tataholo.” \s1 Hanhani Tavera Nona Supe Matea \r (Mt 22.1–10) \p \v 15 Moiso, tamlohi matea mo lo sakele peresi Iesu hin tep atu, mara mo rongo la hinau nike, mo verea isan Iesu mara, “Avulahi isana tamlohi tari sei la pa hani pereti atu hin mauri atu God mo aulu hinia!” \p \v 16 Pani Iesu mo verea isana mara, “Na rani matea tamlohi tavera matea mo vai na hanhani tavera matea, ale mo usi na tamlohi matuvana la mai hinia. \v 17 Ale hin rani mata hanhani tavera atu mo r̃ule na nona volitusi isan la haratu mo usira moiso vara i verea isara vara, ‘Ha mai matan hinau tari la tatamahu moiso!’ \v 18 Pani enira mo isoiso la tapulo posi na r̃omira. Tiromara mo verea isana mara, ‘Na voli na lepa matea, ale a pa vano vara a hitea. O verea vara a pa sopo mai.’ \v 19 Ale mele tinapua mo verea mara, ‘Na voli na buluk mo sangavulu, ale a pa vano vara a lo kilau usurira. O verea vara a pa sopo mai.’ \v 20 Ale mele tinapua mo verea mara, ‘Na pa lahi na narouku matea, ale matan haratu a sopo er̃i mai.’ \p \v 21 Ale volitusi atu mo mai mo vere la hinau sei isan nona tamlohi tavera. Moiso tamlohi tavera atu mata ima mo lolokoru, ale mo verea isan nona volitusi mara, ‘O vano vila na malele tavera peresi na malele vavarihi hin taon tavera nike, ale o lavi la haratu la tilavono, haratu la kuti, haratu la matavuso peresi la haratu la papao.’ \v 22 Ale volitusi atu mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, sava ko retileu hinia na vaia moiso, ale masapa mo pa lo toho na lolo ima.’ \v 23 Ale tamlohi tavera atu mo verea isan nona volitusi atu mara, ‘O vano asau na malele tavera peresi na pahisa malele, ale o haluhalu na tamlohi tari vara la mai la unu, matan na opoia vara imaku i mar̃ivi. \v 24 Matan na verea isamim, i pa sopo te vonan te tamlohi atu na lo usira tiroma moiso vara la pa er̃i hatir̃oro hin te hinau hatea hin noku hanhani tavera nike.’” \s1 Ha Opoi God Ale Ha Usuri Iesu \r (Mt 10.37–38) \p \v 25 Tataholo hin rani atu, vao tavera la lo toho peresia, ale Iesu mo posi mai isara mo verea isara mara, \v 26 “Vara tea mo mai isaku, pani mo sopo r̃ohu hin tamana peresi tinana peresi na natuna, peresi na voraina peresi na vevoraina, teni mo sopo r̃ohu na maurina hasena, enia i pa sopo er̃i mai noku tamlohi usuri. \v 27 Sava tamlohi mo sopo soloti na nona talopeilopei ale i usuriau, enia i pa sopo er̃i mai noku tamlohi usuri. \p \v 28 Matan sava tamlohi isamim natu, vara mo opoia vara i voro na ima aulu matea mata kilau vano asau, mo sopo sakele tiroma matan vara i evia vara nona mania mo tataholo mata i er̃i voro vevuhi ima aulu atu mata kilau vano asau teni mo vono? \v 29 Vara i vono, vara mo tau na pulona, pani mo sopo er̃i voro vevuhia, tamlohi tari sei la hitea la pa lo kerehia matana, \v 30 lara, ‘Tamlohi akerihi mo tapulo voro, pani mo sopo er̃i vaia vevuhia!’ \p \v 31 Teni, sava supe natu, mo vano vara i vai na vuro peresi na supe tinapua matea, mo sopo sakele tiroma matan vara i hitea vara la nona tamlohi vuro atu tupu tari vaha sangavulu \rq (10,000)\rq* vara la r̃ilangi mata la turuhoro supe atu sei mo lo mai peresi na nona tamlohi vuro tupu tari vaha sangavulu rua \rq (20,000)\rq*. \p \v 32 Vara mo vono, i pa r̃ule te tamlohi la vano isan nona meresahi atu vara mo pa lo toho asau vara la usia hin te malele mata i sari tamata. \v 33 Matan haratu, te vonamim i sopo er̃i mai noku tamlohi usuri vara mo sopo tinar̃ihi na nona hinahinau tari. \s1 Solo Peresi Na Malarani \r (Mt 5.13; Mk 9.50) \p \v 34 Niu la saoroia enia mo r̃uhu, pani vara mo sopo mele te ngar̃pulu hinia, ngar̃pulu i pa mele sivo hinia sohena sava? \v 35 Jamana mo sopo mele r̃uhu mata r̃avoa peresi te hinau. La pa pulahia purongo. Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!” \c 15 \s1 Sipsip Atu Mo Jalio \r (Mt 18.12–14) \p \v 1 Moiso tamlohi lavi na mania mata takis peresi na tamlohi hehe, la lo mai isana vara la rongoa. \v 2 Pani Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata Leu la lo reti vavarihi lara, “Tamlohi akerihi mo lo pulutahi peresi na tamlohi hehe, ale mo lo hanhani peresira.” \p \v 3 Ale Iesu mo verera hin titileu akerihi mara, \v 4 “Hare isamim, vara pulana sipsip mo tikeli mo ngavulu sangavulu \rq (100)\rq* vara matea mo jalio, mo sopo mele vano vara i alea? I pa tinar̃ihi la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati \rq (99)\rq* la lo hanhani na jara tavera vavano i mele lavuti pa haratu mo lo tihai. \v 5 Ale mara mo hitea, i pa solotia na pilina na avulahi. \v 6 Vara mo pala na imana, i pa tovi na tapalana peresi na tahisana la pulutahi peresia, ale i verea vara, ‘Ha avulahi peresiau matan na mele lavuti pa pulaku sipsip atu mo lo tihai.’ \v 7 Ale i pa sohen haratu natu, tuka i pa avulahi jea hin haratu matea sei mo mele posi, mo jeu la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati \rq (99)\rq* sei la tataholo la sopo jalio na malelera. \s1 Har̃ai Matea Mo Ale Na Selen \p \v 8 Teni sava har̃ai vara nona selen mo sangavulu, pani mo vaitihai matea, mo sopo hasahi na lamu vara i tivesi na imana i alea vavano i lavutia?\f + \fr 15:8 \fq selen: \ft selen matea mo tataholo na volvoli mata rani matea, la selen akerihi enira oso puhoro mata nona lahi.\f* \v 9 Ale vara mo lavutia, i pa tovi na tapalana peresi na tahisana la pulutahi peresia, ale mo verea mara, ‘Ha avulahi peresiau matan na mele lavuti pa selen atu sei na lo vaitihaia!’ \fig — har̃ai matea mo vilei na nona selen —|alt="lost coin" src="WA03871b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 15.8" \fig* \v 10 Ale na verea isamim, vara i pa sohen haratu natu, avulahi tavera mo lo toho na naho angelo non God matan tamlohi hehe atu sei mo mele posi na nona hehe.” \s1 Natun Tamlohi Tavera Mo Jalio \p \v 11 Ale Iesu mo mele verea isara mara, “Tamlohi matea natuna mo rua. \v 12 Ale vora hitahu mo verea isan tamana mara, ‘Tata, o sileau hin korum atu sei enia r̃ungaku.’ Ale tamana mo ase na koruna isara tupra rua. \p \v 13 Mo sopo tuai, vora hitahu atu mo takonahi na nona hinahinau tari, ale mo vano vara i hitehite jara, ale mo jalahi vevuhi na nona tavtav na posposi rongorongo vono. \v 14 Ale mara mo jalahi vevuhi na nona mania, marua tavera matea mo pala hin jara tavera atu, ale mo vejuveju. \v 15 Ale mo vano mo voko isana tamlohi matea hin jara atu, ale tamlohi tavera atu mo r̃ulea vara i vano na isana i vahani na pulana poi. \p \v 16 Ale mo marohati mo tikeli na makina vahatea, ale mo opoia vara i hani te hanhani sei mo lo silea isana poi, pani tea mo sopo silea hin te hanhani. \v 17 Pani r̃omina mara mo mele mai, mo hase verea isana mara, ‘Tamlohi voko tari non tamaku, hara hinau mo mar̃ivi savulevule, pani enau na lo marohati mate nike. \v 18 A pa vano isan tamaku ale a verea isana vara, ‘Tata, na hehe isan tuka peresiho. \v 19 Na sopo mele tataholo vara o toviau natum. O vaiau sohena nom volitusi matea.’” \p \v 20 Ale mo turu mo mele vano isan tamana. Pani mo pa lo toho asau, ale tamana mo hitea ale mo r̃omia, ale mo maro vano isana mo rahoa, ale mo pungosia. \v 21 Moiso, natirihi atu mo verea isan tamana mara, ‘Tata, na hehe isan tuka peresiho. Na sopo mele tataholo vara o toviau natum.’ \p \v 22 Pani tamana mo verea isana nona volitusi mara, ‘Ha lavi na noku ruru peravu r̃uhur̃uhu jea i mai ha rua hinia, ale ha tau te ring hatea na varangona, ale sabat na palona. \v 23 Ale ha lavi na natu buluk r̃avisvisi atu sei r̃a lo kilau mamahunia ha vilia, ale r̃a hania r̃a avulahi. \v 24 Matan natuku nike mo mate moiso, ale mo mele mauri, mo jalio, ale na mele lavutia!’ Ale la tapulo vai na hanhani tavera na avulahi. \fig — mo maro vano isana mo rahoa, ale mo pungosia —|alt="lost son" src="WA03876b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 15.20" \fig* \p \v 25 Ale natuna vora tiroma mo lo toho na isa, ale mara mo lo mai mariviti na ima mo rongo na vete, ale la lo velu, \v 26 moiso mo tovi na volitusi matea ale mo usia mara, ‘Ka lo vai na sava sei?’ \v 27 Ale mo verea isana mara, ‘Tasim mo mele pala, ale tamam mo vili pa natu buluk r̃avisvisi atu sei r̃a lo kilau mamahunia matan mo mele pala mo lo r̃uhu.’ \p \v 28 Pani mo lolokoru, ale mo r̃ohu vara i unu na ima. Tamana mo malue mo sinai mo usia vara i unu, \v 29 pani mo r̃arami tamana mara, ‘Ko hitea, la takonahi tauni nike enau na lo voko mate nom sohena slev matea, ale na sopo lo tope na nom retileu hin te rani, pani ko sopo sileau hin te natu nani hatelete matan vara a er̃i avulahi hinia peresi na tapalaku. \v 30 Pani natum akerihi mara mo pala, haratu sei mo lo jalahi vevuhi na korum na har̃ai malele, ale ko vili pa natu buluk r̃avisvis atu sei ko lo kilau mamahunia, matana.’ \p \v 31 Ale tamana mo verea isan natuna atu mara, ‘Natuku, engko ko lo toho peresiau tarea, ale hinau tari noku enira nom. \v 32 Mo tataholo vara r̃a vai na hanhani r̃a avulahi matana, matan tasim nike mo mate pani mo mele mauri; mo jalio ale na mele lavutia.’” \c 16 \s1 Patu Tamlohi Lelevosahi Matea \p \v 1 Iesu mo mele verea isana nona tamlohi usuri mara, “Na rani matea tamlohi tavtav matea, mo rongoa vara nona patu tamlohi sei mo lo kilau na nona hinahinau, mo lo roro purongo na nona hinahinau. \v 2 Ale mo tovi pa nona patu tamlohi atu, ale mo verea isana mara, ‘Sava nahai na lo rongoa matam? O sileau na nom puku mata kilau na mania matan engko ko isoiso sohena patu tamlohi.’ \p \v 3 Ale patu tamlohi atu mo hase verea isana mara, ‘A pa vai na sava, matan noku tamlohi tavera mo tau nar̃ihiau sohena patu tamlohi matea? Enau na sopo r̃ilar̃ilangi vara a er̃i heli na lepa, ale na mahanuhanu vara a usi na tuetueni. \v 4 Ale, na levosahi na sava a pa vaia nake, matan vara i tau nar̃ihiau ale tamlohi la pa avulahi mata laviau na imara.’ \p \v 5 Ale, mo tovi vevuhi la haratu la lo ave isan nona tamlohi tavera la mai matea matea. Ale mo verea isan haratu tiroma mara, ‘Nom ave isan noku tamlohi tavera mo visa?’ \v 6 Mara, ‘Na ave na litre wel, mo tari vaha tolu \rq (3,000)\rq*.’ Ale mo verea isana mara, ‘Ale o jarai nar̃ihi na nom ave, ale o ulia vara ko ave mo tari vaha hatea mo ngavulu sangavulu lima \rq (1, 500)\rq*.’ \p \v 7 Ale mo verea isana tinapua mara, ‘Nom ave mo visa?’ Ale mo verea mara, ‘Na ave na piri wit, kilo mo tari vaha ngavulu tolu \rq (30,000)\rq*.’ Ale mo verea isana mara, ‘Ale o jarai nar̃ihi na nom ave, ale o ulia vara ko ave na piri wit, kilo mo tari vaha ngavulu rua mo vati \rq (24,000)\rq*.’ \p \v 8 Ale tamlohi tavera atu mo hitea vara nona patu tamlohi atu mo patuha na sava mo vaia, hina purongo vara mo lejileji. Matan tamlohi hin varama nike, enira la patuha na nora bisnis la lo vaira peresi na tamlohi tinapua na varama, mo jeu la haratu la natun malarani. \v 9 Ale na lo verea isamim, vara ha vai na nomim hinahinau nike na varama la tueni na tinapua ale ha tapala peresira. Hin malele nike, vara nomim hansohai hin varama nike mo isoiso, pa la tapalamim atu na tuka la pa avulahi hin kamim. \p \v 10 Haratu mo er̃i turu r̃ilangi na hinau rihirihi purongo, i pa turu r̃ilangi na hinau matuvana, ale haratu mo lejileji na hinau rihirihi matea purongo, i pa lejileji na hinau matuvana. \v 11 Ale vara ka sopo er̃i turu r̃ilangi na tavtav matan varama nike, hare i pa er̃i tau na tavtav varar̃uhu na limamim? \v 12 Ale vara ka sopo er̃i turu r̃ilangi na hinau nona tinapua, hare i pa er̃i tau te hinau na limamim vara nomim? \p \v 13 Tea i sopo er̃i volitusi isana tamlohi tavera i rua, matan i pa opoi matea, ale i r̃ohu hin matea, teni i pa volitusi isan matea, ale i hitelehilehi matea. Ha sopo er̃i volitusi isan God peresi na mania.” \s1 Te Vujangi Non Iesu \r (Mt 11.12–13; 5.31–32; Mk 10.11–12) \p \v 14 Pharisee la opoi na mania, ale la haratu la lo toho atu, lara la rongo la hinau sei, la kerehia. \v 15 Ale Iesu mo verea isara mara, “Kamim ka la tamlohi atu sei la lo vai tataholoira hasera na naho tamlohi, pani God mo levosahi na mapumim. Matan sava tamlohi la lo r̃omr̃omia vara la aulu, enira hina niketa na nahon God. \p \v 16 Leu non Moses peresi na sava pr̃ovet la verea la lo turu mo kakau na rani non John tamlohi paptijo, ale mo tapulo atu mo mai nake. Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia, la lo retivujavujangi hinia, ale la lo ngurunguru na tamlohi vara la unu hinia. \v 17 Pani i pa mele malum vara tuka peresi na varama la tihai, mo jeu haratu vara tea i jarai nar̃ihi te sope leta hatea na lolo leu, ale suihana i mai hina purongo. \p \v 18 Tamlohi tari sei la r̃ohu hin naroura, ale la lahi na tinapua la vaivaileu, ale haratu sei mo lahi na har̃ai lahi matea mo rovo hin tuana, mo vaivaileu.” \s1 Tamlohi Tavtav Enia Lazarus \p \v 19 Iesu mara, “Na rani matea tamlohi tavtav matea tarea mo lo ru na perpel peresi na ruru lulu malum, ale mo lo hani na hanhani r̃uhu tarea. \v 20 Ale na nona matarua, tamlohi la tau na tamlohi tilavono matea mo solasola vevuhi na epena hijana Lazarus, \v 21 mara mo lo toho atu tarea mo opoia vara i er̃i hani te sope hanhani na jara hanhani non tamlohi tavtav atu, pani mo vono. Aulu hin haratu, viriu la lo mai la lo r̃amesi na solana. \fig — viriu la lo r̃amesi na solana —|alt="Lazarus" src="AB02842b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Lk 16.21" \fig* \v 22 Hitahu pa tamlohi tilavono atu mo mate, ale angelo la lavi nar̃ihia vara i toho peresi Abraham. Pa tamlohi tavtav atu sohena mo mate, ale la tavunia, \v 23 ale enia mo sivo na jara talai na varama mata mateia, ale na nona rongohaji tavera, ale mo kilau vano mo hite Abraham enia Lazarus la lo turu asau hinia. \p \v 24 Ale mo ulo mara, ‘Pua Abraham, o r̃omopoiau, ale o r̃ule Lazarus vara i vano i weti na pisuna na wai, ale i mai i taua na memeku vara i hamar̃ir̃ia, matan na lo rongohaji hajavua na pepe hapu nike.’ \p \v 25 Pani Abraham mara, ‘Natuku, o to r̃omr̃omia, na maurim, ko lo lavi na hinau r̃uhur̃uhu, pani Lazarus, mo lo lavi na hinau mo sati, pani nake enia mo lo nanau nike, ale engko ko lo lavi na rongohaji. \v 26 Ale mo sopo haratu purongo, pani masapa tavera matea mo lo toho na livuhar̃a, ale mo sopo te malele vara tea nike i er̃i vano sei isam, teni tea sei i er̃i mai nike isamam.’ \p \v 27 Ale mara, ‘Vara sohena, na lo tangi isam vara o r̃ulea i sivo na iman tamaku \v 28 matan enau tasiku mo lima, ale vara i retir̃oar̃oahaira. Vara i vono, enira sohena la pa sinai hin jara nike mata vailejileji na tamlohi. \p \v 29 Pani Abraham mara, ‘Retiulia non Moses peresi na pr̃ovet la lo toho isara moiso; mo tataholo vara la tapurongo isara.’ \v 30 Ale mara, ‘Mo vono, pua Abraham, vara tea i tai nike na varama mata mateia i sivo isara, la pa posi.’ \v 31 Abraham mo verea isana mara, ‘Vara la sopo tapurongo isan Moses peresi na pr̃ovet, la pa sopo er̃i rasu tea vara i mele turu na varama mata mateia.’” \c 17 \s1 Vujangi Mata R̃omi Na Tinapua \r (Mt 18.6–7, 21–22; Mk 9.42) \p \v 1 Ale Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Hinau vaihite mata hehe la pa lo mai tarea, pani rani sasati isan haratu mo lo lavira la mai. \fig — liho te vatu tavera na r̃alona —|alt="millstone" src="lb00130b.tif" size="col" copy="hk" ref="Lk 17.2" \fig* \v 2 I pa mele r̃uhu jea isana, vara la liho te vatu tavera na r̃alona, ale la pulahia na lolo tasi puaha. Matan i pa mele sati jea isana, vara i vai te vonan la natuvarihi nike la hehe. \v 3 Ha hase kilau mamahuni kamim! Vara voraim mo hehe, o reti isana, ale vara mo posi o r̃omia, \v 4 ale vara mo hehe isam vaha limaravrua na rani matea, ale mo mele mai isam vaha limaravrua mo verea isam mara, ‘Na posi!’ o pa r̃omia.” \p \v 5 Nona vahar̃ule la verea isan Moli Iesu lara, “O vai na nomam rasu i tavera!” \p \v 6 Ale Moli Iesu mara, “Hina purongo vara nomim rasu mo sohena piri paka matea purongo, ha er̃i verea isan pulo hatapola nike vara, ‘O hase saputiho, o sivo o lavoho na tasi!’ Ale i pa oloolo hin kamim. \p \v 7 Sava nomim slev matea vara mo isoiso na nona voko na isa teni mo lo kilau na sipsip, i pa mai vara i sakele vahatea mata hanhani? \v 8 Ka levosahia vara i pa tatamahuni na hinau hani nona tamlohi tavera, ale i volitusi isana tako, moiso natu i pa hani na hana hinau. \v 9 Ale mo sopo te hinau vara nona tamlohi tavera mo sopo vere meje isana, matan enia mo lo vai na sava mo tataholo vara i pa vaia. \v 10 Mo sohena purongo, vara ka lo oloolo hiniau, mo tataholo vara ha verea vara, ‘Mo sopo tataholo vara kama lavi na hasohaso isam. Kamam volitusi sei kama lo vai na sava mo tataholo purongo vara kama vaira.’” \s1 Tamlohi Lepros Mo Sangavulu \p \v 11 Na malelena mo lo vano Jerusalem, mo hahau na livuhan Samaria enia Galilee. \v 12 Mara mo lo unu na vanua matea, tamlohi lepros mo sangavulu la lo turu asau, \v 13 la ulo lara, “Iesu, tamlohi tavera, o r̃omi kamam!” \p \v 14 Mara mo hitera, mo verea isara mara, “Ha vano, ha vujangi kamim isana pr̃is.” Na rani la pa lo vano, lepros atu mo tihai na epera. \p \v 15 Moiso vonara matea mara mo hitea vara mo vokevoke, mo mele hilu isan Iesu mo lo ulo aulu mo lo hasohaso God. \v 16 Mo jovi na nahona sivo na palon Iesu mo vere meje isan Iesu mata sava mo vaia isana, tamlohi akerihi enia mara Samaria matea. \p \v 17 Iesu mo usia isana mara, “Avei, na r̃om vara kamim tupu sangavulu? Tupu limaravati la haipu? \v 18 Tavasau akerihi hasena purongo mo mele hilu vara i sile na hasohaso isan God?” \v 19 Ale Iesu mo verea isan tamlohi atu mara, “O turu, o vano. Nom rasua mo vaiho ko r̃uhu.” \s1 Mauri Atu God Mo Supe Hinia \r (Mt 24.23–28, 37–41) \p \v 20 Na rani matea Pharisee la usi Iesu lara mauri atu God mo aulu hinia i pa mai pangisa. Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Mauri atu God mo aulu hinia i pa sopo mai na matamata tavera vara ha er̃i hitera, \v 21 teni ha pa er̃i verea vara, ‘Ha kilau mai, enia nahai!’ teni ‘Enia sevano!’ matan mauri atu God mo aulu hinia mo lo toho na livuhamim.” \p \v 22 Ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Pongi matea mo lo mai ha pa marohati vara ha hite te rani hatea non Natun Tamlohi, pani ha pa sopo er̃i hitea. \v 23 Ale tamlohi la pa verea isamim vara, ‘Ha kilau vano, enia sevano!’ teni ‘Ha kilau mai, enia nahai!’ Pani ha sopo malue teni ha usurira. \v 24 Matan sohena vaha mo vilasi na tavalu masapa mo vano na tavaluna, i pa sohena natu isan Natun Tamlohi na nona rani. \v 25 Pani tiromana enia i pa lavi na rani r̃ilangi matuvana, ale pina nike nake la pa tipahia. \p \v 26 Sava mo masese na pongi non Noah i pa sohena na rani non Natun Tamlohi. \v 27 Tuai tamlohi la lo hanhani, la lo inu, la lo lahi, ale la lo silesilera mata lahi mo tikeli rani atu Noah mo unu na aka. Ale wai tatave mo maro ale mauri tamlohi tari la sopo juri. \p \v 28 I pa sohena natu, sohen na pongi non Lot, tamlohi la lo hanhani, la lo inu, la lo volvoli, la lo ar̃ear̃ehi, la lo lalavo ale la lo voro na ima — \v 29 pani hin rani atu Lot mara mo malue Sodom, hapu peresi na vatu tutuni mata volkeno mo jovi na tuka sivo isara, ale enira mo isoiso la mate. \v 30 Ale i pa sohen haratu natu na rani Natun Tamlohi i pala. \v 31 Hin rani atu, vara tea mo lo toho na jingoima, ale vara te nona hinahinau la lo toho na lolo ima, i pa sopo sivo vara i tau mamahunira, ale i pa sohena isan haratu mo lo toho na isa, i pa sopo posi vara i sivo na ima. \v 32 Ha to r̃omr̃omi naroun Lot! \v 33 Sava tamlohi mo opoia vara i hase juri na maurina, i pa vaitihaia, pani sava tamlohi mo vaitihai na maurina, i pa taurilatia. \v 34 Na verea isamim vara, hin vutepongi atu tamlohi mo rua la pa lo juruvi na vata matea, ale la pa lavi nar̃ihi matea, matea purongo i pa lo toho atu. \v 35 Har̃ai i rua la pa lo pete kosakosahi na piri wit jara matea, ale la pa lavi nar̃ihi matea, ale matea purongo i pa lo toho atu.” \fig — la kosakosahi na piri wit —|alt="Grinding flour" src="dk02411.tif" size="col" copy="dk" ref="Lk 17.35" \fig* \p \v 36-37 Moiso nona tamlohi usuri la usia lara, “Moli la hinau sei la pa masese epu?” Mo r̃aramira mara, “Vara ko hite na karai la lo avu vano hin te jara, o pa levosahia vara pahai matea mo mena atu.”\f + \fr 17:36-37 \fq karai: \ft r̃arami reti hin sope jara rihirihi akerihi enia vara pongi hitahu mo mai mariviti, vara tamlohi la hite la hinau sei la pala, la pa er̃i hitevosahia i r̃uhu vara i pa sopo tuai, Natun Tamlohi (Iesu) i pa mele pala hin varama nike. \f* \c 18 \s1 Har̃ai Malepu Matea \p \v 1 Ale Iesu mo vere na titileu matea isara vara i vujangira vara la pa lo usiusi tarea, ale vara r̃omira la sopo jovi na sava la usia. \v 2 Mo verea mara, “Na taon tavera matea, tamlohi aria matea mo lo toho ea, mo sopo matahuni God teni vara i sile na oloolo isan te tamlohi tinapua hatea. \v 3 Ale har̃ai malepu matea sohena mo lo toho atu, mo lo mai tarea mo lo usia isana mara ‘O sile na talai mo tataholo vara noku meresahi i lavia.’ \v 4 Tiroma mo lo r̃ohu hinia, pani hitahu mo hase verea isana mara, ‘Hina purongo vara na sopo matahuni God teni a sile na oloolo isan tea, \v 5 pani matan har̃ai malepu akerihi tarea mo lo areau mo sopo te isoisona, a pa silea na sava mo lo usia matan vara i sopo mele hotiau hinia.’” \p \v 6 Ale Moli mo mele verea mara, “Ha tapurongo na sava tamlohi ari hehe atu mo lo verea. \v 7 Ale ka r̃om vara God i pa sopo er̃i sile na sava sei nona tapuhi la lo usia isana tarea? \v 8 Na verea isamim, enia i pa sile na talai mo tataholo vara nora meresahi la lavia i vila purongo. Hina purongo hin haratu, vara Natun Tamlohi i mele mai, i pa vilei te rasua na varama teni i vono?” \s1 Pharisee Peresi Na Tamlohi Hehe Matea \p \v 9 Ale mo mele vere titileu akerihi isan la haratu sei la lo hase r̃omr̃omia vara enira la tataholo na nahon God, ale la lo hitelehilehi na tinapua: \v 10 “Tamlohi mo rua la lo toho na lolo Temple, ale la lo usiusi, matea enia Pharisee matea, ale haratu matea enia tamlohi mata lavi na mania mata takis matea. \v 11 Pharisee atu mo turu atu mo lo hase usiusi matana hasena mara, ‘God, na vere meje isam matan enau na sopo sohena tamlohi tinapua, haratu la lo ngurunguru mata mania, haratu la hehe, haratu la lo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, teni sohen tamlohi mata lavi na mania mata takis akerihi. \v 12 Enau na tapuhoro na hanhani vaha rua na wik matea; tarea na lo sile na sangavulu hinau tari na lo lavira.’ \p \v 13 Pani tamlohi mata lavi na mania mata takis atu mo turu asau, mo sopo er̃i tahe na matana i kilau sahe na tuka, pani mo vilivili na r̃umana mo verea mara, ‘God, o r̃omopoiau, enau tamlohi hehe matea!’ \v 14 Varar̃uhu na verea isamim vara tamlohi akerihi mo mele mule mo tataholo na nahon God, pani mo sopo haratu matea. Matan tamlohi tari sei la lo hase tahera, God i pa taura la sivo atano, pani haratu mo hase tau atano God i pa tahea sahe aulu.” \s1 Iesu Mo Ler̃uhu Na Natuvarihi \r (Mt 19.13–15; Mk 10.13–16) \p \v 15 Na rani matea, tama natuvarihi hai peresi na tinara la lavi na natura la mai isan Iesu vara i tau na limana hinira, ale i ler̃uhu hinira. Pani nona tamlohi usuri la tapulo horora. \v 16 Pani Iesu mo tovira vara la mai isana, ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la mai isaku, ha sopo horora! Matan mauri atu God mo aulu hinia enia nona tamlohi sohen la harihi. \v 17 Varar̃uhu na verea isamim, vara sava tamlohi mo sopo lavi mauri atu God mo aulu hinia sohena natirihi matea, i pa sopo er̃i unu hinia hin te rani.” \fig — mo lo areau mo sopo te isoisona —|alt="Judge" src="AB02880b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Lk 18.3" \fig* \s1 Tamlohi Tavtav Matea \r (Mt 19.16–30; Mk 10.17–31) \p \v 18 Ale na rani matea tamlohi aulu matea mo usia isana mara, “Tija r̃uhu, a pa vai na sava natu vara a er̃i lavi na mauri tui hinia?” \p \v 19 Ale Iesu mo verea isana mara, “Mata sava ko toviau r̃uhu? God hasena mo r̃uhu, mo sopo mele te tamlohi tinapua i r̃uhu. \v 20 Ko levosahi na retileu, ‘O sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, o sopo vilimatei, o sopo vavanaho, o sopo tuetueni na halu, o oloolo hin tamam enia tinam’.” \rq Exo 20.12; Deut 5.16\rq* \p \v 21 Ale tamlohi aulu atu mo verea mara, “La hinau tari sei na tapulo vaira na pa lo uluvou purongo.” \p \v 22 Iesu mara mo rongoa, mo verea isana mara, “Hinau matea ko vejuveju hinia. O ar̃ehi vevuhi na nom hinahinau, ale o asea isana tilavono, ale hitahu tavtav na tuka i pa nom; ale o mai o usuriau!” \v 23 Pani tamlohi atu mara mo rongo la hinau sei mo rongo mo sati tavera, matan enia tamlohi tavtav tavera matea. \p \v 24 Iesu mara mo hitea vara mo rongo mo sati, mo verea mara, “Mo r̃ilangi hajavua vara tamlohi tavtav la unu hin mauri atu God mo aulu hinia! \v 25 A pa verea vara mo mele malum jea vara camel matea i unu na koko niteli matea, mo jeu haratu vara tamlohi tavtav matea i unu hin mauri atu God supe hinia.” \p \v 26 Ale la haratu la lo rongo la reti atu lara, “Avei, vara mo sohena, sava tamlohi natu i pa er̃i juri?” \p \v 27 Pani mo verea isara mara, “Sava tamlohi la sopo er̃i vaira, God i er̃i vaira.” \p \v 28 Ale Peter mara, “Ko hitea, kama tinar̃ihi vevuhi na imamam ale kama usuriho.” \p \v 29 Ale Iesu mo verea isana mara, “Varar̃uhu na verea isamim, mo sopo te tamlohi hatea vara i tinar̃ihi na imana, teni narouna, teni te voraina, teni tamana enia tinana, teni natuna matan mauri atu God mo aulu hinia, \v 30 vara God i pa sopo volia nake na varama, i jeu na sava mo tinar̃ihira moiso, ale hitahu i pa lavi na mauri tui hin pongi atu mo lo mai.” \s1 Iesu Mo Sorahi Na Nona Mateia \r (Mt 20.17–19; Mk 10.32–34) \p \v 31 Ale Iesu mo tovi matavuhi la nona tupu sangavulu r̃omana mo rua atu, ale mo verea isara mara, “Ka levosahia vara r̃a lo sahe Jerusalem. Ale hinau tari sei pr̃ovet la ulia matan Natun Tamlohi la pa masese atu. \v 32 Matan la pa silea i vano na liman la haratu la tamlohi r̃or̃oha, ale la pa kerehia, la pa vai na hina mahanuhanu isana, ale la litovia. \v 33 Ale la pa rupia na asi maja, moiso la pa vilimateia, ale na hatolu rani i pa mele turu.” \p \v 34 Pani la sopo levosahi te hinau hatea sei mo lo verea isara. La reti atu God mo jarohira isara, ale la sopo rongovosahi na sava mo lo verea. \s1 Matavuso Matea Mo Tovi Iesu \r (Mt 20.29–34; Mk 10.46–52) \p \v 35 Mara mo lo mai mariviti Jericho, tamlohi matavuso matea mo lo sakele na pahisa malele, mo lo usi na tuetueni. \v 36 Ale mara mo rongo na roroa vao tamlohi la lo hahau na pahisana, mo usia mara sava natu. \v 37 La verea isana lara, “Iesu mara Nazareth mo lo hahau roto jara nike.” \v 38 Ale mo ulo aulu mara, “Iesu, natun supe David, o r̃omopoiau!” \v 39 Ale la haratu la lo toho na nahona, la reti isana lara i toho malum. Pani mo mele ulo aulu mo r̃ilangi jea mara, “Natun David, o r̃omopoiau!” \fig — tamlohi matavuso matea —|alt="Blind man" src="AB02866b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Lk 18.35" \fig* \p \v 40 Ale Iesu mo turu mo retileu mara la lavia i mai isana. Ale mara mo mai mariviti isana, mo usia isana mara, \v 41 “Ko opoi vara a vai na sava isam?” \p Mo verea mara, “Moli, o tinar̃ihia vara a mele kilau.” \p \v 42 Ale Iesu mo verea isana mara, “O mele kilau, nom rasua mo vaiho ko r̃uhu.” \v 43 Ale vahatea purongo, mo mele kilau, ale mo usuria mo lo tahe na hijan God. Ale tamlohi tari lara la hitea, enira sohena la hasohaso God. \c 19 \s1 Iesu Enia Zacchaeus \p \v 1 Iesu mo unu Jericho, ale mo lo vano vara i hahau roto jara atu. \v 2 Hin jara atu tamlohi matea hijana Zacchaeus, enia patu tamlohi matea mata lavi na mania mata takis, ale enia mo tavtav. \v 3 Enia mo lo vaihitea vara i hite Iesu, matan enia pejulana matea purongo, ale vao atu la lo turuhoroa. \v 4 Ale matana, mo maro mo vano tiroma mo vele aulu na pulo sycamore matea vara i er̃i hitea, matan i pa sopo tuai Iesu i pa hahau hin malele atu. \fig — Zacchaeus mo vele aulu na pulo sycamore matea —|alt="Zacchaeus" src="AB02882b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Lk 19.2" \fig* \p \v 5 Ale Iesu mara mo tikeli jara atu, mo tar̃a sahe, ale mo verea isana mara, “Zacchaeus, o vila. O sevuti matan a pa toho na imam nohorihi.” \p \v 6 Ale mo jurete vilavila sivo atano, ale mo avulahi tavera vara i lavia. \v 7 Ale tamlohi lara la hitea, la reti vavarihi lara, “Eh, mo lo vano vara i toho na ima tamlohi hehe matea.” \p \v 8 Ale Zacchaeus mo turu na naho tamlohi atu mo verea isan Moli mara, “Ko hitea Moli, nakerihi a pa sile na sope noku hinahinau isana tilavono. Ale vara na halu tea hin te hinau, a pa mele silea isana i aulu vaha vati!” \p \v 9 Ale Iesu mo verea isana mara, “Nahapani, juri mo mai hin ima nike, matan enia sohena enia natun Abraham matea. \v 10 Matan Natun Tamlohi mo sinai vara i ale la haratu la jalio ale i jurira.” \s1 Volitusi Mo Sangavulu \r (Mt 25.14–30) \p \v 11 Tamlohi lara la lo tapurongo hin la hinau nike, ale matan Iesu mo lo mai mariviti Jerusalem, mo tapulo vere na titileu matea isara, matan la lo r̃omr̃omia lara mariviti vara God i turu na suihana natu, \v 12 matan haratu mo verea isara mara, “Tamlohi aulu matea mo vano na jara asau tinapua matea, vara i tauri na suiha mata supe ea, ale mara i pa mele mai. \v 13 Pani tiromana, mo tovi na nona volitusi tupu sangavulu vara la mai isana, ale mo silera na selen mo tataholo na volvoli mata rani voko mo ngavulu sangavulu \rq (100)\rq* isara hatehateahi, ale mo verea isara mara, ‘Ha lavi mania akerihi; ha vavahinau peresia i tikeli rani atu vara a mele pala.’ \v 14 Pani nona tamlohi la r̃ohu hinia, moiso la r̃ule na tamlohi hai la lo usuria vara la vere vara, ‘Kama sopo opoia vara tamlohi nike i supe hin kamam.’ \p \v 15 Pani pa tamlohi aulu atu, mo vano mo tauri na suiha hin jara tinapua atu, moiso mo mele hilu mai na jarana. Ale mo tovi la nona volitusi atu, sei mo lo silera na mania matan mo opoia vara i levosahia vara la vai na sava hin mania atu mo lo silea isara. Mo opoia vara i levosahia vara la mele lavi na mania mo visa aulu hin haratu mo lo silea isara. \v 16 Tiromara mo mai, mo turu na nahona mo verea mara, ‘Moli na nom mania na mele vai mo vaha sangavulu tinapua hinia.’ \v 17 Ale mo verea isana mara, ‘Ko vaia mo r̃uhu jea, ko volitusi r̃uhu matea. Matan ko kilau mamahuni hinau rihirihi sei na taua na limam; ale a pa tauho vara o pa aulu na taon tavera i sangavulu.’ \p \v 18 Harua tamlohi mo mai, mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, na nom mania na mele vai mo vaha lima tinapua hinia.’ \v 19 Ale supe atu mo verea isana mara, ‘Ale engko o pa aulu na taon tavera i lima.’ \p \v 20 Moiso mele volitusi tinapua matea mo mai mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, nom mania nahai. Na jarohi mamahunia na tavalu ruru matea vara i lo toho r̃uhu hinia. \v 21 Matan na matahuniho matan engko tamlohi r̃ilangi matea. Matan ko lo lavi na hinau tamlohi tinapua mo lo taua, ale ko lo vu na isa engko ko sopo lavoa.’ \p \v 22 Supe atu mo verea isana mara, ‘Engko volitusi lejileji sati matea! A pa ariho usuri na nom retireti. Ko levosahia moiso vara enau tamlohi r̃ilangi matea, ale vara na lo lavi na hinau tamlohi tinapua mo lo taua, ale na lo vu na isa na sopo lavoa. \v 23 Mata sava ko sopo tau na noku mania na bank matan vara a mele mai a er̃i lavi noku mania sei peresi haratu bank mo lo vaia noku?’ \v 24 Ale mo verea isan la nona volitusi atu sei la lo turu mariviti atu mara, ‘Ha lavi nar̃ihi na mania isana, ha silea isan haratu mo lavi mo sangavulu!’ \p \v 25 Pani la verea isana lara, ‘Pani enia mo lavi mo sangavulu moiso!’ \p \v 26 Supe atu mo verea mara, ‘Na verea isamim vara tamlohi tari sei la lo tauri te hinau moiso, la pa mele silea isara i aulu hin haratu la lo tauria tiroma. Pani isan la haratu la sopo tauri te hinau, la pa lavi nar̃ihi na sava la lo taurira moiso. \v 27 Pani isan la noku meresahi nike, sei la r̃ohu vara a nora supe; ha lavira la mai nike, ale ha vilimateira na nahoku.’” \s1 Iesu Mo Unu Jerusalem \r (Mt 21.1–11; Mk 11.1–11; Jn 12.12–19) \p \v 28 Ale Iesu mara mo vere la hinau atu mo isoiso, mo mele vano na malelena, mo vele mo sahe Jerusalem. \v 29 Iesu mara mo pa lo mai mariviti na taon matan Bethphage enia Bethany hin vutivuti atu sei la tovia Vuti talu Olive, mo r̃ule na nona tamlohi usuri mo rua la vano la tiroma hinira, \v 30 mara, “Ha vano, ha unu hin vanua sei na nahomim, ale vara ka lo unu, ha pa hite na natu donki matea la pesia mo lo turu atu; tea mo sopo lo vele i sakele hinia hin te rani. Ha uli nar̃ihia ale ha lavia i mai. \v 31 Vara tea mo usia vara, ‘Mata sava ka lo uli nar̃ihia?’ Ha pa verea sohen harihi vara, ‘Moli mo opoia.’” \v 32 Ale la vano la tapai natu donki atu sohen Iesu mo lo verea isara. \v 33 Ale la pa lo uli nar̃ihia, tavuina mo usia isara mara, “Mata sava ka lo uli nar̃ihi natu donki sei?” \v 34 Ale lara, “Moli mo opoia.” \v 35 Ale la lavia mo mai isan Iesu, ale la vur̃angi na nora ruru tavera na har̃ina, ale la vai Iesu mo sakele hinia. \v 36 Ale mara mo lo hahau hinia mo lo vano, la pulahi na nora ruru na malele. \fig — la pulahi na nora ruru na malele —|alt="cloaks on road" src="lb00315b.tif" size="span" copy="hk" ref="Lk 19.36" \fig* \v 37 Ale Iesu mara mo lo mai mariviti hin jara atu na malele mo lo tapulo sevuti na Vuti talu Olive, vao nona tamlohi usuri la tapulo lalavete, ale la lo hasohaso God na leo tavera matea, mata sava vavahinau mata suiha la hitera moiso lara, \v 38 “Avulahi isan supe atu mo lo mai na hijan Moli. Tamata i toho na tuka ale oloolo tavera i vano isan God Aulu Jea!” \v 39 Pani tatua Pharisee hin vao atu la verea isan Iesu lara, “Tija, o reti isana nom tamlohi usuri mata sava la lo verea.” \v 40 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara la toho malum, la vatu nike, la pa ulo aulu!” \p \v 41 Iesu mara mo pa lo mai mariviti ale mo hite taon tavera atu Jerusalem, mo tangisia, \v 42 mara, “Tahisaku, vara o pa lo levosahi na nom rohi hin rani akerihi, o pa hite na tamata, pani nakerihi, God mo vusohi na matam moiso. \v 43 Matan i pa sopo tuai nomim meresahi la pa voro na vor̃a r̃alihiho, matan vara la pa piruho na jara tari. \p \v 44 La pa viliroiroiho, engko peresi na natum vahatea na lolo ropem, la pa ase vevuhi na vatu vor̃am tari matan ko sopo hitevosahi na rani God mo rohiho.” \v 45 Moiso, Iesu mo unu na rope Temple, ale mo lo tapulo levuti nar̃ihi la haratu la lo ar̃ear̃ehi hinia, \v 46 ale mo verea isara mara, “La ulia vara, ‘Imaku enia ima mata usiusi’, \rq Isa 56.7\rq* pani kamim ka vaia mo mai ‘jara luhu nona tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho matea’.” \rq Jer 7.11\rq* \p \v 47 Hitahun haratu, na rani hatehateahi Iesu mo lo vujangi na lolo Temple. Tamlohi aulu nona pr̃is, tamlohi vujangi mata leu peresi na patu tamlohi tinapua hai, la aleale malele vara la vilimateia hinia, \v 48 pani la sopo hite te malele matan tamlohi tari la pa lo marohati hajavua mata nona retireti. \c 20 \s1 Suihan Iesu Mo Tai Epu \r (Mt 21.12–17; Mk 11.15–19; Jn 2.13–22) \p \v 1 Na rani matea, Iesu mo pa lo vujangi na tamlohi na lolo Temple na retivujavujangi mata Retir̃uhu, ale tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, peresi na vajiahan Israel la mai isana, \v 2 ale la verea isana lara, “O to vere kamam hinia, vara sava suiha nahai, ko lo vai la hinau nike hinia, teni ko lo vai la hinau nike na suihan hare?” \v 3 Mo r̃aramira mara, “Enau sohena, a pa usi kamim na retiusia matea, ale ha to verea isaku vara \v 4 paptijo non John mo tai na tuka teni isana tamlohi?” \v 5 Moiso la sorasorahia isara lara, “Vara r̃a verea vara, ‘Mo tai na tuka!’ enia i pa verea vara ‘Mata sava ka sopo rasua?’ \v 6 Pani vara r̃a verea vara, ‘Isana tamlohi!’ tamlohi tari la pa parumateir̃a matan la r̃om vara John enia pr̃ovet matea.” \v 7 Ale matana la r̃aramia lara, “Kama sopo levosahia vara mo tai epu.” \p \v 8 Ale Iesu mo verea isara mara, “Vara sohena, enau sohena a pa sopo er̃i vere kamim hinia vara na lo vai la hinau nike na suihan hare.” \s1 Titileu Mata Tamlohi Isa Sasati \r (Mt 21.33–46; Mk 12.1–12) \p \v 9 Ale, Iesu mo tapulo vere na tamlohi hin titileu akerihi mara, “Tamlohi tavera matea mo lavo na isa grape matea, ale tamlohi la lo pakaia isana. Ale enia mo vano na jara tinapua mo toho mo peravu ea. \v 10 Na rani asitauni mo mai, mo r̃ule na nona volitusi matea mo vano vara i lavi te vua asitauni isara. Pani la tamlohi atu la tamajia, ale la r̃ulea mo vano lekoleko. \v 11 Ale tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na volitusi tinapua matea, pani la mele tamajia la vailejlejia, ale la mele r̃ulea mo vano lekoleko. \v 12 Ale tamlohi tavera atu, mo mele r̃ule na hatolura. Enia sohena la vili kitkitia, ale la tipahia. \v 13 Pa tamlohi tavera matan isa grape atu mara, ‘A pa vai na sava natu? Na levosahia, a pa r̃ule natuku r̃uhur̃uhu nike; korong la pa oloolo hinia.’ \v 14 Pani la tamlohi atu lara la hitea la hase verea isara lara, ‘Avei korong natuna nahai, r̃a vilimateia matan koruna i pa nor̃a.’ \v 15 Ale la pulahi nar̃ihia hin isa atu ale la vilimateia.” Ale Iesu mo usira mara, “Ka levosahia vara tamlohi tavera matan isa grape atu i pa vai na sava isan la tamlohi atu? \v 16 I pa mai i vaikomokomora, ale i mele sile isa grape sei isan te tamlohi tinapua.” La tamlohi tavera atu lara la rongo la reti atu lara, “I pa sopo sohen haratu!” \fig — ima aulu matea mata kilau vano asau —|alt="vineyard" src="lb00104b.tif" size="span" copy="hk" ref="Lk 20.16" \fig* \p \v 17 Pani Iesu mo kilau vano tataholo isara mo verea mara, “Vara mo vono, r̃aramin reti sei la ulia tuai enia sava lara, \q1 ‘Vatu atu, tamlohi voro na ima la tipahia mo mai pulo vatu atu mata ima’? \rq Psa 118.22\rq* \p \v 18 Tamlohi tari vara la tialahalaha hin vatu atu, vatu atu i pa putputira, ale vara i jovi hin tea i pa lomolomoa.” \p \v 19 Tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu nona pr̃is la aleale malele vara la taurilatia hin rani atu purongo, matan la rongovosahia vara Iesu mo lo verea titileu atu matara, pani la matahuni na tamlohi. \s1 Iesu Mo Voli Na Takis \r (Mt 22.15–22; Mk 12.13–17) \p \v 20 Moiso la lo kilau r̃or̃ohia, ale la r̃ule hai vara la usuri r̃or̃ohia la lo tiasia vara i vere te hinau la er̃i taurilatia matana, ale la er̃i taua na lima tamlohi aulu matan Rome matana. \v 21 Matan haratu, la usia lara, “Tija, kama levosahia vara nom reti peresi na nom vujangi la tataholo, ale ko sopo tametame tea, pani tarea ko lo vujangi na malele varar̃uhu non God. \v 22 Kama opoia vara kama usiho na retiusia matea. Mo tataholo vara kama sile na takis isan Supe nona mara Rome teni mo vono?” \v 23 Pani Iesu mo levosahi na nora halu, ale mo verea isara mara, \v 24 “Ha vujangiau hin te selen hatea mata takis. Niniun hare nakerihi, ale sava uliuli nahai hinia?” Lara, “Non Supe nona mara Rome.” \v 25 Iesu mo verea isara, “Vara sohena, ha sile Supe nona mara Rome na sava enia nona, ale isan God na sava enia non God.” \v 26 Ale la tamlohi atu la sopo er̃i pisuhia hin te hinau mo lo verea na naho tamlohi, pani la mar̃urahi tavera na nona r̃arami reti, ale la lo turu tapanono. \s1 Sauteterahi Na Mateia \r (Mt 22.23–33; Mk 12.18–27) \p \v 27 Sadducee hai la mai isana, enira vao matea la sopo rasua vara God i pa sauteterahi na tamlohi, \v 28 ale la usi na retiusia matea isana lara, “Tija, Moses mo ulia mara vara vorai tamlohi matea mo mate, enia narouna matea pani mo sopo te natuna, tamlohi atu i pa lavi na malepun voraina ale i pa tape te natun voraina. \v 29 Ale na rani matea, vorai mo limaravrua la lo toho. Vora tiroma mo lavi na narouna matea, ale mo mate mo sopo te natuna. \v 30 Ale vora usuria mo pete lavia, \v 31 moiso hatolura mo mele lavia, ale la tupu limaravrua atu la mate enira mo isoiso, pani la sopo tape te natuvarihi. \v 32 Hitahuna har̃ai atu mo mate. \v 33 Hin rani atu vara God i sauteterahi na tamlohi, har̃ai atu i pa naroun hare? O to verea isamam, matan enira tupu limaravrua la lahi hinia!” \p \v 34 Ale Iesu mo verea isara mara, “Nake na varama, tamlohi la lo lahi, ale la lo sile na har̃ai mata lahi, \v 35 pani la haratu God mo hitea vara la tataholo mata turu na sauteterahi na mateia mata unu hin pongi atu mo lo mai, enira la pa sopo lahi teni tea i pa sopo silera mata lahi, \v 36 matan la pa sopo er̃i mele mate hin te rani matan enira la pa sohena angelo, la natun God matan enira la natun sauteterahi atu. \v 37 Pani usuri r̃omr̃omi atu sei vara tamlohi la pa mele turu na mateia teni mo vono, Moses sohena mo ulia na Retiulia, sei mo verea hin rani atu God mo retireti isana hin vipahai atu mo lo pepe, Moses mo tovi Moli God mara, ‘God non Abraham, God non Isaac ale God non Jacob’. \rq Exo 3.6\rq* \p \v 38 God enia mo sopo God nona tamlohi mate, pani nona tamlohi mauri, matan isana, tamlohi tari la lo mauri.” \p \v 39 Moiso tatua tamlohi vujangi mata leu la r̃aramia lara, “Tija, ko verea ko varar̃uhu.” \v 40 Mo sopo te vonara hatea i mele opoia vara i usia hin te retiusia hatea. \s1 Kr̃isto Enia Natun Hare \r (Mt 22.41–46; Mk 12.35–37) \p \v 41 Pani Iesu mo mele verea isara mara, “Mo sohena sava natu la pa verea vara Kr̃isto enia natun supe David? \v 42 Matan David hasena mo verea na puku non psalms mara, \q1 ‘Moli God mo verea isan noku Moli mara: \q2 O sakele na matuaku, \v 43 vavano a vai na nom meresahi la mai la toho na ruhuruhu palom.’ \rq Psa 110.1\rq* \m \v 44 David mo tovia Moli, sohena sava natu enia mo pa natuna?” \p \v 45 Ale na peron vao atu la lo tapurongo mo verea isana nona tamlohi usuri mara, \v 46 “Ha lo kilau mata tamlohi vujangi mata leu, sei la lo opoia vara la lo hahau r̃alihi peresi na ruru peravu mata hapahapa, ale la opoia vara la lo lavi na retioloolo na naho tamlohi na jara maket, ale la opoi na jara sakele la taura mata tamlohi aulu na ima lotu, ale la opoia vara la lo sakele na jara sakele nona tamlohi sei la tovira mata mai na hanhani tavera, \v 47 ale ha lo kilau mata nora halu sei la lo lavi nar̃ihi na hinahinau tari nona har̃ai malepu hinia, ale la lo tavuhoro na nora vavahinau na usiusi peravu. La pa lavi na talai tavera i jeu na tinapua.” \c 21 \s1 Silesilea Nona Malepu Matea \r (Mk 12.41–44) \p \v 1 Iesu mo kilau vano mo hite na tamlohi tavtav, la lo tau na nora silesilea na jara silesilea na lolo Temple. \v 2 Ale mo hite na har̃ai malepu tilavono matea, mo tau na selen mo rua. \v 3 Ale mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isamim, har̃ai malepu tilavono nike mo taua mo jeu na tamlohi tavtav mo isoiso. \v 4 Matan sava la silea mo malue na nora tavtav tavera, pani sava enia mo silea, mo malue na nona tilavono, mo tau vevuhi na sava sei vara i pa er̃i tueni na maurina.” \s1 Temple I Pa Maroe \r (Mt 24.1–2; Mk 13.1–2) \p \v 5 Ale, la pa lo vereverea vara Temple atu mo r̃uhu sohena sava, ale sohena sava la tau mamahuni na vatu r̃uhur̃uhu hinia, ale sohena sava tamlohi hai la sile na silesilea r̃uhur̃uhu mata lakolakoa hinira, ale Iesu mo verea isara mara, \v 6 “La hinau sei ka lo hitera, pongi matea mo lo mai vara i pa sopo mele te vatu hatea, i lo sakele aulu na vatu tinapua sei matan la pa atu jovjovira.” \s1 Rani R̃ilangi La Pa Mai \r (Mt 24.3–14; Mk 13.3–13) \p \v 7 Ale la usia isana lara, “Tija, pangisa natu la hinau sei la pa masese, ale sava matamata natu i pa vujangia vara mariviti natu vara la hinau atu la pa masese?” \v 8 Ale mo verea mara, “Ha sopo tinar̃ihia vara tea i tikauleji kamim! Matan tamlohi matuvana la pa mai na hijaku lara, ‘Enau natu, Kr̃isto!’ ale ‘Nake natu nona rani pala mo lo mai mariviti!’ Pani ha sopo usurira! \v 9 Ale vara ka rongo vara jara tavera la lo vai na vuro, ale vara la lo vuro na lolo jarara hasera, ha sopo matahu matan la hinau atu, la pa masese tiroma, ale pongi hitahu, i pa sopo mai vahatea.” \p \v 10 Iesu mo mele verea isara mara, “Mara jara tavera tinatinapu la pa meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua. \v 11 Mihi tavera la pa hisu na jara tinatinapua, ale marua peresi na rojoa tavera la pa vili na jara tinatinapua. Ale ha pa hite na hinau matahu tavera peresi na matamata tavera aulu na masapa. \v 12 Pani tiroma, hin la hinau nike, tamlohi la pa taurilati kamim, ale la pa tipahi kamim, la pa sile kamim isan la haratu la lo kilau na ima lotu peresi na ima r̃ilangi, ale la pa lavi kamim la turuhi kamim na naho supe peresi na patu tamlohi, matan ka lo lavi na hijaku. \v 13 Enia masapa matea vara ha pa er̃i vereuliau na naho tamlohi. \v 14 Ha lo levosahia nake vara, ha sopo matahu vara ha pa r̃aramira sohena sava, \v 15 matan enau a pa sile kamim na reti tataholo, vara ha pa verera isana nomim meresahi, ale la pa sopo er̃i r̃aramira teni la er̃i verea vara ka lo halu. \v 16 Tamamim peresi na tinamim, voraimim, tahisamim peresi na tapalamim, enira sohena, la pa tau te vonamim vara la pa vilimateira. \v 17 Tamlohi tari la pa r̃ohu hin kamim mata hijaku. \v 18 Pani te vulumim hatea na patumim i pa sopo er̃i tihai purongo. \v 19 Mauri tui i pa nomim mata nomim turu r̃ilangi. \s1 Jerusalem I Pa Jovi Na Lima Tamlohi R̃or̃oha \r (Mt 24.15–21; Mk 13.14–19) \p \v 20 Pani vara ka hite na tamlohi vuro la r̃alihi Jerusalem, ka levosahia vara nona pongi maroi mo pala natu. \v 21 Ale la haratu la lo toho Judea, la pa rovo la sahe na vutivuti, ale la haratu la lo toho na lolon taon tavera atu la malue, ale ha pa horo la haratu la lo toho r̃alihi taon tavera atu vara la sopo unu hinia, \v 22 matan harihi, enira rani mata talai tavera matan vara sava la ulira moiso la pa masese. \v 23 I pa mele sati jea isana har̃ai sei la epe puhoni, teni la haratu la pa lo susui na natura. Matan rani sasati tavera na varama peresi na lolokoru tavera non God mata hehe, i pa jovi isan la tamlohi nike. \fig — har̃ai tilavono matea mo sile na nona mania —|alt="Widow" src="AB02867b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Lk 21.4" \fig* \s1 Natun Tamlohi Mo Mele Mai \p \v 24 La pa vilimateira na sita vuro, ale la pa tiroma hinira sohena slev la vano na jara tinatinapua na varama. Ale la haratu la tamlohi r̃or̃oha, la pa varasi Jerusalem i tikeli isoiso rani atu sei God mo taua na limara moiso. \s1 Hin Rani Atu Iesu I Pa Mele Pala \r (Mt 24.29–31; Mk 13.24–27) \p \v 25 Ale matamata la pa pala na alo, na vitu peresi na vitusarasara. Ale na varama, tamlohi na jara tinatinapua la pa r̃omkaka tavera mata roroa tasi peresi na loloputuna. \v 26 Tamlohi la pa matemate mata nora matahu peresi na sava la levosahia vara la pa masese usuri na hinau la pa mai na varama, matan suiha la lo tauri na tuka peresi na masapa la pa malue na jarara. \v 27 Moiso natu tamlohi tari la pa hite Natun Tamlohi i pala na telangi na suihana peresi na merana tavera. \v 28 Ale vara la hinau atu la lo lavi na jara, ha turu tataholo ha tar̃a sahe aulu matan nomim jujuri mo lo mai mariviti.” \s1 Titileu Matea Mata Vipahai Fig \r (Mt 24.32–35; Mk 13.28–31) \p \v 29 Moiso, Iesu mo verera na titileu matea mara, “Ha kilau usuri na pulo fig peresi na pulo pahai tari tinatinapua, \v 30 vara la tapulo sohai na perera ka hitevosahia vara taro alo mo lo mai mariviti moiso. \v 31 Ale mo sohena purongo, vara ka hite la hinau sei la lo mai, ka levosahia vara mauri atu God mo aulu hinia, mo lo mai mariviti. \v 32 Varar̃uhu na verea isamim vara pina nike i pa sopo lo tihai vevuhi vavano hinau tari la masese. \v 33 Tuka peresi varama la pa tihai, pani noku retireti la pa sopo er̃i tihai. \p \v 34 Pani ha lo kilau! Mo sopo r̃uhu vara a tapai kamim ka lo toho purongo, teni ka lo drong, teni nomim r̃omkaka la lo taurilati kamim. Ha sopo tinar̃ihia vara pongi atu i pala isamim i sar̃umahi kamim. \v 35 Matan i pa sar̃umahi na tamlohi tari la lo toho na varama. \v 36 Pani tarea ha lo kilau, ha lo usiusi vara ha pa er̃i jelu hin la hinau tari sei la pa masese, ale ha pa er̃i turu na nahon Natun Tamlohi.” \p \v 37 Rani tarea, Iesu mo lo vano mo lo vujangi na lolo Temple; moiso na ravravi mo lo hilu mo lo sahe na Vuti talu Olive, ale mo lo toho ea na vutepongi. \v 38 Ale na r̃alavuho jea, tamlohi tari la lo mai isana na Temple vara la tapurongo isana. \c 22 \s1 Judas Mo Turuposi Hin Iesu \r (Mt 26.1–5, 14, 16; Mk 14.1–2, 10–11; Jn 11.45–53) \p \v 1 Hanhani tavera mata pereti atu mo sopo te isi hinia mo lo mai, haratu la tovia Passover. \v 2 Ale tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, la lo aleale malele vara la pa vilimatei Iesu hinia, matan la matahu vara la vaia na naho tamlohi. \p \v 3 Ale Setan mo sohoni Judas Iscariot, vonara matea hin la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu. \v 4 Mo malue mo vano mo sorasora peresi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na patu police mata Temple. Matan la pa verea vara i pa turuposi hinia sohena sava matan vara i pa taua na limara. \v 5 Ale la avulahi, la hatihia vara la pa sile te mania isana. \v 6 Ale matana mo majinga hinia, moiso mo aleale masapa vara i pa turuposi hinia, vara i er̃i taua na limara hin te jara, mo sopo te vao tamlohi hinia. \fig — Isoiso hanhani —|alt="last supper" src="DN00489b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Lk 22.14" \fig* \s1 Isoiso Hanhani Non Iesu \r (Mt 26.17–25; Mk 14.12–21; Jn 13.21–30) \p \v 7 Moiso rani mata pereti sei mo sopo te isi hinia mo pala, enia rani atu la lo sile na natu sipsip mata Passover sohena malamalai isan God. \v 8 Matana, Iesu mo r̃ule Peter enia John mara, “Ha vano ha tatamahu mata nor̃a hanhani mata Passover vara r̃a er̃i hania.” \p \v 9 La usia isana lara, “Ko opoia vara kama pa tatamahunia epu?” \p \v 10 Mo verea isara mara, “Ha tapurongo, vara ka lo unu na taon tavera, ha pa tapai na tamlohi matea mo lo utu na jara wai tavera matea. Ha usuria ha unu hin ima atu enia mo unu hinia, \v 11 ale ha verea isan tamlohi tavera mata ima atu vara, ‘Tija mo verea isam mara, “Nene jara mata matavuhi na imam sei vara a er̃i hani na hanhani mata Passover peresi na noku tamlohi usuri ea?’” \v 12 Ale i pa vujangi kamim na jara tavera matea aulu na imana sei mo tatamahunia moiso, ha tatamahu atu.” \v 13 Ale la malue la vano la hitea mo tataholo sohen mo verea isara, ale la tatamahu mata Passover atu. \s1 Hanhani Mata Passover Atu \r (Mt 26.26–30; Mk 14.22–26; 1Co 11.23–25) \p \v 14 Ale aoa matan hanhani atu mo tataholo, Iesu mo sakele na jara hanhani na tep moiso, ale nona vahar̃ule la lo toho peresia. \v 15 Ale mo verea isara mara, “Na opoia mo tavera jea vara a hani Passover nike peresi kamim, moiso a pa lavi na rongohaji tavera. \v 16 Matan na verea isamim, vara a pa sopo mele hania vavano i tikeli rani atu hinau tari la masese hin mauri atu God mo aulu hinia.” \v 17 Ale mo lavi na paniken matea ale mara mo vere meje moiso mo verea mara, “Ha lavia, ha asea isamim ha inua. \v 18 Matan na verea isamim, vara a pa sopo mele inu waen akerihi vavano i tikeli rani atu, mauri atu God mo aulu hinia i mai.” \p \v 19 Moiso, mo lavi na pereti, ale mara mo vere meje moiso, mo topetopea mo silea isara mara, “Harihi enia epeku sei na silea matamim. Ha lo vaia sohena mata r̃omr̃omiau hinia.” \v 20 Ale lara la hanhani moiso, mo mele vaia sohena hin paniken waen atu mara, “Paniken nike, na lo sureia matamim, enia retitauhi paro sei na lo vaia na r̃aeku. \p \v 21 Pani ha tapurongo, haratu sei i pa turuposi hiniau, mo lo sahara na hanhani na tep peresiau nakerihi. \v 22 Matan Natun Tamlohi i pa vano i usuri na masalon God, pani rani sasati isan haratu sei mo turuposi hinia.” \p \v 23 Moiso, enira mo isoiso la tapulo usiusia isara hatehateahi vara sava tamlohi isara natu i pa vai hinau atu. \p \v 24 Pani mo sopo tuai, vauriuri matea mo malue isara vara hare natu enia i pa aulu hin mauri atu God mo aulu hinia. \v 25 Ale Iesu mo verea isara mara, “Hin varama nike supe nona tamlohi r̃or̃oha la aulu na nora tamlohi peresi la haratu suiha mo lo toho na limara, ale la lo retileu isara tarea vara la vai na masalora, pani hina purongo vara la lo toho na ruhuruhura, la lo tovira lara ‘Tuetueni nona tamlohi’. \v 26 Pani i pa sopo sohena isamim: haratu enia mo opoia vara i aulu i jeu na tinapua, i pa hase taua atano sohena vora hitahu matea, ale haratu mo opoia vara i tiroma na tamlohi, i pa mai i lo volitusi. \v 27 Hare natu enia tamlohi tavera? Haratu mo sakele na tep teni haratu mo volitusi isana? Enia haratu mo sakele na tep. Pani enau na lo mai isamim sohena volitusi matea. \p \v 28 Kamim natu, ka lo toho peresiau na noku rani r̃ilangi. \v 29 Matan haratu, na lo silea isamim sohen Tamaku mo silea isaku vara, ha pa aulu sohena supe, \v 30 matan vara ha pa hanhani ale ha inu na noku tep na rani vara na lo tauri na suiha, ale ha pa sakele na jara sakele nona supe mata ari la tavtavui tupu sangavulu r̃omana mo rua atu non Israel. \s1 Rani Vaihite La Pa Mai \r (Mt 26.31–35; Mk 14.27–31; Jn 13.36–38) \p \v 31 Simon, Simon, o lo levosahia vara Setan mo usia r̃ilangi vara i pa laviho matan vara i hutehutehiho sohena tamlohi mo lo asehi na piri wit, \v 32 pani na usiusi moiso matam matan vara nom rasua i pa sopo jovi, ale hin rani atu sei ko mele posi, o pa tueni na voraim vara la turu r̃ilangi.” \p \v 33 Peter mo verea isana mara, “Moli, enau na tatamahu vara a vano peresiho na ima r̃ilangi, teni a mate matam.” \p \v 34 Iesu mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isam Peter, toa i sopo lo tarere nohorihi vavano, i tikeli rani atu ko vunvunia vaha tolu vara ko sopo levosahiau.” \p \v 35 Ale Iesu mo verea isara mara, “Hin rani atu sei na r̃ule kamim ka vano ka sopo lavi te tanga korohi teni te tanga, teni te sabat — ka vejuveju hin te hinau teni mo vono?” \p Lara, “Mo vono.” \p \v 36 Mo verea isara mara, “Pani nake natu, haratu vara te nona tanga korohi teni te tanga i pa lavia. Ale haratu mo sopo lo te nona sita vuro, i pa ar̃ehi na nona ruru hamariri, ale i voli te hatea. \v 37 Matan na verea isamim vara Retitapu nike i pa masese hiniau sei mo vara, ‘La evia peresi la haratu la lo tope na leu’. Matan sava la ulia mataku i pa masese.” \p \v 38 Ale la verea lara, “Eh Moli, sita vuro mo rua nahai moiso!” \p Ale mo verea mara, “Mo isoiso natu.” \s1 Iesu Mo Usiusi \r (Mt 26.36–46; Mk 14.32–42) \p \v 39 Ale mo malue hin ima atu mo mele vano na Vuti talu Olive sohen mo lo vaia tarea, ale nona tamlohi usuri la usuria. \v 40 Ale mara mo kakau jara atu mo verea isara mara, “Ha usiusi matan vara ha pa sopo jovi na vaihite.” \v 41 Ale mo hahau vano makomona, mo papaohi atano, ale mo usiusi \v 42 mara, “Tata, vara ko opoia, o er̃i lavi nar̃ihi na noku rani r̃ilangi nakerihi, pani o sopo vai na masaloku, pani o vai na masalom purongo.” \v 43 Ale angelo matea mo pala isana mo tuenia vara i mele r̃ilangi. \v 44 Ale na nona r̃om sati tavera mo usiusi mo mele r̃ilangi jea; ale masmasuna mo hoi peresi na r̃ae mo tuturu sivo na lepa. \v 45 Ale mo mele turu na nona usiusi mo mai isana nona tamlohi usuri, mo hitera la juruvi r̃omaliho, matan la malokoloko tavera, matan r̃omira mo sati na sava i pa masese, \v 46 ale mo verea isara mara, “Ka lo juruvi mata sava? Ha turu, ha usiusi matan vara ha pa sopo jovi na vaihite.” \fig — nona tamlohi la lo juruvi —|alt="Sleepers" src="WA03914b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 22.46" \fig* \s1 La Taurilati Iesu \r (Mt 26.47–56; Mk 14.43–50; Jn 18.3–11) \p \v 47 Ale Iesu mo pa lo retireti, vao tavera matea mo pala, ale pa tamlohi atu sei la tovia Judas, enia vonara matea hin la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu, mo lo tiroma hin vao atu, mo mai mariviti isan Iesu vara i pungosia, \v 48 pani Iesu mo verea isana mara, “Judas, o pa turuposi hin Natun Tamlohi na pungosi matea?” \v 49 Ale la haratu la lo toho r̃alihia, lara la hitevosahi na sava i pa masese lara, “Avei Moli, r̃a taira na sita vuro teni mo vono?” \v 50 Ale vonara matea mo langa nar̃ihi na peron volitusi non pr̃is aulu. \v 51 Pani Iesu mara, “Ha isoiso!” ale mo tikeli na perona, ale mo mele sor̃oa vano na patuna. \v 52 Moiso, Iesu mo verea isana tamlohi aulu nona pr̃is peresi na police mata Temple, peresi na vajiahara sei la mai matana mara, “Ka mai peresi na sita vuro peresi na maja sohen ka lo vano mata taurilati na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho matea? \v 53 Tarea na lo toho peresi kamim na lolo Temple pani ka sopo taurilatiau. Pani nakerihi enia nomim rani peresi na rani non suihan r̃or̃oha.” \s1 Peter Mo Vunvuni Iesu \r (Mt 26.57–58, 67–75; Mk 14.53–54, 66–72; Jn 18.12–18, 25–27) \p \v 54 Moiso la taurilatia, la tiroma hinia la malue la vano na iman pr̃is aulu, ale Peter mo lo usurira asau makomona. \v 55 Ale lara la vai na hapu matea na livuha jara na lolon rope ima atu moiso, la sakele r̃alihia ale Peter mo vano mo sakele peresira. \v 56 Moiso, volitusi har̃arihi matea mara mo hite Peter mo lo sakele atu, mo mele kilau mamahunia mara, “Tamlohi nike sohena, mo lo toho peresi Iesu.” \v 57 Pani Peter mo vunvunia mara, “Har̃ai, na sopo levosahia.” \v 58 Ale moiso, tamlohi tinapua matea mo hitea mo mele verea mara, “Engko vonara matea.” Pani Peter mo verea mara, “Tapala, enau mo vono.” \v 59 Ale korong mele aoa matea mo vano moiso, tamlohi tinapua matea mo mele verea mara, “Varar̃uhu sei, tamlohi nike enia mo lo toho peresia, matan enia mara Galilee matea.” \v 60 Pani Peter mara, “Tapala, na sopo levosahi na sava ko lo verea.” Ale mo pa lo verea toa mo tarere. \v 61 Ale Moli mo posi mo kilau vano isan Peter, ale Peter mo mele r̃omr̃omi na sava Moli mo verea isana mara, “Toa i sopo lo tarere, o pa vunvuniau vaha tolu.” \v 62 Ale mo malue mo sahe na jingoima mo tangi huruhuru. \p \v 63 Ale la haratu la lo taurilati Iesu la tamajia, ale la lo kerehia. \v 64 La pesihoro na matana ale la lo usia hinia lara, “O to retimangovi! Hare natu mo tutuiho?” \v 65 Ale la mele vere na hinau sati tinapua matuvana isana, ale la lo kalia. \s1 Iesu Mo Turu Na Naho Pulutahi Tavera \r (Mt 26.59–66; Mk 14.55–64; Jn 18.19–24) \p \v 66 Mara mo rani sahe, matavuhi nona vajiahara la pulutahi peresi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu. Ale la haratu la lo taurilatia la tiroma hinia mo vano isan nora matavuhi atu, ale la verea isana lara, \v 67 “Vara engko natu, Kr̃isto atu, o verea isamam!” Pani mo verea isara mara, “Vara a verea isamim, ha pa sopo rasua, \v 68 ale vara a usi kamim hin te retiusia, ha pa sopo r̃aramiau. \v 69 Pani mo tapulo nake natu, Natun Tamlohi i pa sakele na tavalu suihan God.” \rq Psa 110.1\rq* \p \v 70 Ale matana, enira mo isoiso lara, “Engko natun God teni mo vono?” Moiso mo verea isara mara, “Ka pete verea moiso, enau natu.” \v 71 Moiso, la verea lara, “R̃a pa mele opoi na sava vereulia tinapua! R̃a rongoa mo pete hase verea moiso vara enia Natun God.” \fig — Peter mo vunvuni Iesu —|alt="Denies Jesus" src="WA03920b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 22.62" \fig* \c 23 \s1 Iesu Mo Turu Na Nahon Pilate \r (Mt 27.1–2, 11–14; Mk 15.1–5; Jn 18.28–38) \p \v 1 Moiso enira mo isoiso la turu, ale la lavi Iesu mo vano isan Pilate. \v 2 La tapulo tuvaia lara, “Kama hite tamlohi nike mo lo tikauleji na nomam tamlohi, ale mo lo horo kamam vara kama sopo sile te takis isan supe matan Rome, ale enia mo lo verea vara enia natu, Kr̃isto, supe atu sei i pa mai.” \v 3 Ale Pilate mo usia isana mara, “Engko Supe nona Jew?” Ale mo r̃aramia mara, “Engko ko verea moiso.” \v 4 Moiso Pilate mo verea isana tamlohi aulu nona pr̃is peresi vao tavera atu mara, “Na sopo vilei te hehe hin tamlohi nike.” \v 5 Pani la verea toho hinia mo r̃ilangi lara, “Enia mo vai na tamlohi la lo usuri na r̃omina, mo vujangira na jara tari Judea mo tapulo Galilee mo sinai mo kau nike.” \p \v 6 Pilate mara mo rongoa sohena, mo usia mara enia mara Galilee matea teni. \v 7 Ale Pilate mara mo levosahia vara Iesu mo tai na jara Galilee mo lo toho na ruhuruhun Herod, mo r̃ulea mo vano isana matan mo lo toho Jerusalem hin rani atu. \v 8 Na rani Herod mara mo hite Iesu, mo avulahi tavera matan tuai moiso, mo opoia vara i hitea matan mo lo rongo na sorasorahina, ale mo lo r̃omtau vara i pa hite Iesu i vai te matamata. \v 9 Ale mo usia na retiusia mo usia mo tuai, pani Iesu mo sopo r̃aramira. \v 10 Tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu la lo turu na pahisana, la lo tuvaia mo r̃ilangi. \v 11 Ale Herod peresi na nona tamlohi vuro, la vaisatihia na nora retireti, ale la kerehia. Moiso la rua na ruru r̃uhur̃uhu, la r̃ulea mo mele vano isan Pilate. \v 12 Hin rani atu purongo, Herod mo tapala peresi Pilate. Pani tiroma enira tupra rua la meresahi. \s1 La Taua Vara I Pa Mate \r (Mt 27.15–26; Mk 15.6–15; Jn 18.39––19.16) \p \v 13 Moiso Pilate mo tovi matavuhi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi aulu non Israel peresi na tamlohi, \v 14 ale mo verea isara mara, “Ka lavi tamlohi nike mo mai isaku, ale ka verea vara enia mo lo tikauleji na tamlohi. Ale nara na kilau usuri na sava ka lo verea matana moiso, ale ha levosahia vara na sopo vileia vara tamlohi nike mo ori hin te hinau hatea sei ka lo tuvaia hinia. \v 15 Herod sohena, mo sopo vilei te hinau, matan enia mo mele r̃ulea mai isar̃a. Ka hitea, mo sopo vai te hinau vara i pa mate matana. \v 16 Matana, a pa sile na talai matea isana, moiso a pa tinar̃ihia vara i vano.” \p \v 17-18 Pani la ulo enira mo isoiso vahatea lara, “O vilimatei tamlohi sei! Ale o sile Barabbas isamam!” \fig — la tau na talopeilopei isana matan vara i solotia, ale mo usuri Iesu —|alt="Simon of Cyrene" src="DN00491b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Lk 23.26" \fig* \p \v 19 Barabbas enia tamlohi matea la pulahia na ima r̃ilangi matan mo lo tiroma na tamlohi mata valum hin taon tavera atu, ale matan mo lo vilimatei na tamlohi. \v 20 Pilate mo mele sile na retireti isara matan mo opoia vara i tinar̃ihi Iesu, \v 21 pani la lo ulo toho lara, “Ha vosaea na talopeilopei! Ha vosaea na talopeilopei!” \v 22 Ale Pilate mo mele sile na nona hatolu reti isara mara, “Mata sava? Mo vai na sava mo sati? Enau na sopo vilei te hinau vara i pa mate matana. Ale matana, a pa sile na talai matea isana moiso a tinar̃ihia vara i vano.” \v 23 Pani la lo ulo toho isana la lo usia lara la vosaea na talopeilopei. Ale nora reti mo vili na reti non Pilate. \v 24 Matana, Pilate mo tinar̃ihia vara sava la usia i pa sohena. \v 25 Matan la usia, mo tinar̃ihi pa tamlohi atu sei mo lo taua na ima r̃ilangi matan mo lo tiroma na tamlohi mata valum, ale matan enia mo lo vilimatei na tamlohi, pani mo sile Iesu vara i vano na masalora. \s1 La Vosae Iesu Na Talopeilopei \r (Mt 27.31–44; Mk 15.21–32; Jn 19.17–27) \p \v 26 Ale la pa lo tiroma hinia mo lo malue, la taurilati na tamlohi matea hijana Simon mara Cyrene, enia mo tai asau r̃ove na jara vutivuti, ale la tau na talopeilopei isana matan vara i solotia, ale mo usuri Iesu. \v 27 Ale vao tavera jea nona tamlohi peresi na har̃ai la lo tangisia, la lo tangtangi, ale la lo usuria. \v 28 Pani Iesu mo verea isara mara, “La venatun Jerusalem, ha sopo tangisiau, pani ha tangisi kamim hasemim peresi na natumim. \v 29 Matan ha lo levosahia vara rani matea mo lo mai sei la pa verea vara, ‘Avulahi isana har̃ai aroaro, ale isan haratu la sopo tatape, ale isan la haratu la sopo lo vasusu hin te rani.’ \v 30 Hin rani atu, \q1 ‘Tamlohi la pa tangi isana vutivuti lara — ha jovjovi isamam! \q1 Ale isana pesapesa la pa verea lara — ha tavuni kamam!’ \q1 \rq Hos 10.8\rq* \p \v 31 Matan vara, vara la vai la hinau nike na rani r̃uhu sei vipahai la lo ulua mo r̃uhu, i pa sohena sava hin rani atu mo koru?” \p \v 32 Tamlohi tinapua mo rua sei la tamlohi sasati, la tiromara la vano matan vara la pa vilimateira peresi Iesu. \v 33 Ale lara la kakau jara atu sei la tovia ‘Sui Patu Tamlohi’ la vosaea hin jara atu na talopeilopei peresi la tamlohi sasati atu, matea na matuana, ale matea na marauna. \p \v 34 Ale Iesu mara, “Tata, o r̃omira matan la sopo levosahi na sava la lo vaia!” Ale tamlohi vuro atu la vai na roro matea mata hitea vara hare natu i pa lavi te nona ruru. \rq Psa 22.18\rq* \p \v 35 Tamlohi la lo turu atu, la lo kilaua, pani tamlohi aulu natu la lo kerehia lara, “Enia mo juri na tinapua! I to hase juria vara enia natu, Kr̃isto non God, hara sei God mo vir̃onia!” \v 36 Tamlohi vuro atu sohena la lo kerehia, la mai isana la sile na waen hohona isana vara i inua, \v 37 ale lara, “Vara engko Supe nona Jew, o hase juriho!” \v 38 La uli na uliuli matea la taua aulu hinia, mo verea vara, \pc \bd Harihi Enia Supe Nona Jew\bd* \p \v 39 Vonara matea hin la tamlohi sasati mo rua atu, la lo sevu na pahisana, mo kerehi Iesu mara, “Engko Kr̃isto atu teni mo vono? O hase juriho, ale o juri kamam!” \v 40 Pani tamlohi sasati tinapua atu matea mo merusahia mara, “Eh, ko sopo matahuni God? Ko sopo levosahia vara enr̃a r̃a lo toho na ruhuruhu talai nike peresia? \v 41 Enr̃a mo tataholo vara r̃a lavia, matan enr̃a r̃a lavi na volvoli tataholo mata nor̃a vavahinau, pani tamlohi nike mo sopo vai te hina sati.” \v 42 Ale mo verea isan Iesu mara, “Iesu, o lo r̃omr̃omiau hin rani atu vara ko tauri na nom suiha mata supe.” \v 43 Ale Iesu mo verea isana mara, “Varar̃uhu, na verea isam, engko o pa toho peresiau hin jara avulahi atu Paradise nohorihi.” \s1 Iesu Mo Mate \r (Mt 27.45–56; Mk 15.33–41; Jn 19.28–30) \p \v 44 Matan alo mo sangavulu r̃omana mo rua na rani tavera, ale r̃or̃oha tavera mo tahavuni jara tavera atu mo tikeli na matan alo mo tolu na ravravi \v 45 matan mera alo mo tihai. Ale ruru tavera atu mo lo horo na jara tapu mo tapu jea na lolo Temple, mo mar̃ari mo rua. \v 46 Moiso Iesu mo ulo aulu mara, “Tata, na tau na mauriku na limam!” Mara mo verea moiso maromarona mo isoiso. \v 47 Ale captain mata tamlohi vuro mara mo hite la hinau sei la lo masese, mo hasohaso God mo verea mara, “Varar̃uhu. Tamlohi nike mo sopo vai te hina sati hatea.” \v 48 Ale vao tamlohi tari atu sei la lo pulutahi mata hite hinau akerihi, lara la hite la hinau sei la masese, la mule peresi na tangtangi tavera. \v 49 Ale tapalana tari, peresi la har̃ai atu sei la tapulo usuria Galilee, la lo turu asau makomona, la lo kilau la hinau akerihi. \fig — har̃ai la turu asau makomona —|alt="women watched" src="DN00495b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Lk 23.49" \fig* \s1 La Tavuni Na Tarapen Iesu \r (Mt 27.45–56; Mk 15.33–41; Jn 19.28–30) \p \v 50 Ale tamlohi matea hijana Joseph mo lo toho atu, mo tai na taon nona Jew la tovia Arimathea. Enia vonara matea na lolo council tavera non Israel, pani enia tamlohi r̃uhu matea posina mo tataholo, \v 51 ale enia mo sopo avulahi na sava la hatihia teni na sava la vaira, enia mo tai Arimathea na jaran Judea, ale enia mo lo kilau matan rani atu God i pa tauri na suiha hinia. \v 52 Tamlohi atu mo vano vara i hite Pilate matan vara i usi na tarapen Iesu. \v 53 Mo juria sivo atano, ale mo viriviria na ruru lulu r̃uhu matea mata mate, ale mo taua na taptap matea la taia na pesapesa, ale mo sopo lo te tarape i juruvi hinia hin te rani. \v 54 Rani atu enia Rani mata Tatamahu nona Jew, ale mariviti Sabbath i tapulo. \v 55 La har̃ai sei la lo usuria la tai Galilee la usuria vara la hitea vara la pa taua na sava taptap, ale la pa hitea vara la pa tau na tarapena sohena sava. \v 56 Moiso, la mele mule, ale la tatamahuni na lai ponaha r̃uhu peresi na hasori mata taua na tarapena. \p Na Sabbath la mapu usuri na retileu non Moses. \c 24 \s1 Sauteterahi Non Iesu \r (Mt 28.1–10; Mk 16.1–8; Jn 20.1–10) \p \v 1 Pani na Sunday na r̃alavuho jea, pa la har̃ai atu la vano na taptap, la lavi na lai ponaha r̃uhu sei la tatamahunira moiso. \v 2 Ale lara la kau na taptap la hite vatu tavera atu mata matarua la kuresi nar̃ihia moiso, \v 3 pani lara la unu la sopo hite na tarapen Moli Iesu, \v 4 r̃omira mo pa lo tihai, ale la pa hutura purongo, tamlohi mo rua la lo turu na pahisara, nora ruru la memera tavera. \fig — angelo mo rua la pala —|alt="two angels" src="WA03931b.tif" size="col" copy="hk" ref="Lk 24.4" \fig* \v 5 Ale la matahu tavera, la popovi na nahora atano na lepa, ale la tamlohi atu la verea isara lara, “Mata sava ka lo ale na tamlohi mauri na jara mate? \v 6 Enia mo sopo toho nike, pani mo mele turu moiso. Ka lo r̃omr̃omi na sava mo verea isamim hin rani atu mo pa lo toho Galilee, \v 7 mara Natun Tamlohi i pa vano na lima tamlohi sasati matan vara la pa vosaea na talopeilopei, ale i pa mele turu na hatolu rani.” \v 8 Ale la pa mele r̃omr̃omi na nona retireti, \v 9 ale la malue na taptap la vano la vere na hinau tari isan la tupu sangavulu r̃omana matea atu, peresi la haratu la lo toho peresira. \v 10 Ale Mary Magdalene, Joanna, Mary tinan James peresi na har̃ai tinapua hai sei la lo toho peresira, enira natu la vere la hinau sei isan la vahar̃ule atu. \v 11 Pani la rongoa sohena sorasora rongorongo vono matea, ale la sopo rasura. \s1 Iesu Na Malele Emmaus \p \v 12 Pani Peter mo turu mo maro mo vano na taptap, mo riorio sivo mo hite na tavalu ruru lulu purongo la pa lo toho atu, ale mo mele mule mo mar̃urahi tavera na sava mo masese. \s1 Iesu Mo Pala Isana Tamlohi Mo Rua \r (Mk 16.12–13) \p \v 13 Tataholo hin rani atu, tamlohi mo rua isara, la lo vano na vanuan Emmaus, mariviti kilometre i sangavulu r̃omana matea hin Jerusalem. \v 14 Ale la lo sorahi na hinau tari sei la masese Jerusalem. \v 15 La pa lo retireti la lo sorahia, Iesu mo mai mo hahau peresira. \v 16 Pani la sopo hitevosahia matan God mo horora. \v 17 Ale mo verea isara mara, “Avei, sava sei ka lo sorahia na nomim hahau?” \p La turu vahatea ale nahora mo vujangia vara r̃omira mo sati. \p \v 18 Ale vonara matea, hijana Cleopas mo r̃aramia mara, “Avei, korong engko hasem purongo sei ko rohi Jerusalem, ale ko sopo levosahi na sava mo masese hin la rani akerihi sei la vano moiso?” \p \v 19 Ale Iesu mo verea isara mara, “Sava hinau natu?” \p Ale la verea isana lara, “Hinau la vaia isan Iesu mara Nazareth, enia pr̃ovet sei nona retireti peresi na suihana la r̃uhur̃uhu jea na nahon God, peresi na tamlohi tari. \v 20 Ale sohena sava nomam tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi aulu la taua na liman Pilate, vara i sile na talai isana mata mate, ale la vosaea na talopeilopei. \v 21 Pani kama lo r̃omtoho vara enia natu, haratu sei i pa juri Israel. Pani mo sopo haratu purongo, nahapani enia hatolu rani usuri la hinau sei la masese. \v 22 Ale aulu hin haratu, nomam har̃ai hai, la vai kamam kama mar̃urahi jea. Enira la lo toho na tapuna na r̃alavuho jea. \v 23 Ale lara la sopo hite na tarapena, ale la mele hilu mai, la verea isamam vara la hite na angelo hai, ale la verea isara vara mo mele mauri. \v 24 Tatuamam la rongoa la vano na tapuna vara la hitea, ale la hitea mo tataholo sohen haratu la har̃ai atu la lo verea, ale la hitea varar̃uhu tarapen Iesu mo tihai.” \p \v 25 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ka tamlohi rongorongo vono! Mapumim la r̃ilangi mata rasu na hinau tari pr̃ovet la verea moiso! \v 26 Mo mera purongo na sava la ulia lara Kr̃isto i pa lavi na rongohaji tiroma, moiso i pa lavi na hasohasona tavera.” \v 27 Ale Iesu mo tapulo vereuli na hinau tari sei Moses peresi na pr̃ovet la ulira na jara tari na Retitapu sei la vereulia vara maurina i pa sohena sava. \p \v 28 Ale lara la lo mai mariviti hin vanua atu sei la lo hahau matana, Iesu mo lo hahau o hitea sohena vara i pa jeu vanua atu, \v 29 pani la verea r̃ilangi isana lara, “O lo toho peresi kamam matan mo ravravi moiso, ale alo mo sakele na vuti moiso.” Ale mo usurira, mo lo toho peresira. \v 30 La sakele na tep, ale mo lavi na pereti mo ler̃uhu hinia, mo topea, moiso mo silea isara. \v 31 Ale vahatea purongo, matara la roi la hitevosahia, ale mo tihai isara. \v 32 La verea isara hasera lara, “Varar̃uhu sei matan mapur̃a la avulahi jea na rani Iesu mo lo retireti peresir̃a na malele sei mo vai na Retiulia la roi isara?” \v 33 Ale la turu vahatea la hilu, la mele vano Jerusalem, la tapai la tupu sangavulu r̃omana matea atu peresi la haratu la lo toho peresira la lo pulutahi na jara matea. \v 34 Ale la verea isan la tupra rua atu lara, “Varar̃uhu, Moli mo mele turu, mo pala isan Simon Peter moiso!” \v 35 Moiso la tupra rua atu la pete vere na sava mo masese na malele, ale sohena sava la pa hitevosahia na rani mo tope na pereti. \s1 Vavahinau Non Nona Tamlohi Usuri \r (Mt 28.16–20; Mk 16.14–18; Jn 20.19–23; Acts 1.6–8) \p \v 36 La pa lo sorahi la hinau sei, Iesu mo turu na livuhara, mo verea isara mara, “Tamata i toho isamim!” \v 37 Pani la hutura hinia, la matahu tavera matan la r̃om vara la hite na tanume matea. \v 38 Moiso mo verea isara mara, “Ka matahu mata sava? Ale r̃omkaka mo malue na mapumim mata sava? \v 39 Ha hite na limaku peresi na paloku vara enau varar̃uhu nahai. Ha tikeliau, ale ha levosahia, matan tanume mo sopo te epena soheku sohen ka lo hitea.” \v 40 Ale mara mo verea moiso, mo vujangi na limana peresi na palona isara. \v 41 Ale la sopo lo rasu na sava la hitera matan la mar̃urahi tavera hinia, ale mo verea isara mara, “Avei, te hanhani nike?” \v 42 Ale la silea na tavalu maji matea mo noha na wai tutuni, \v 43 ale mo lavia mo hania na nahora. \fig — mo turu na livuhara —|alt="In their midst" src="WA03932b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Lk 24.36" \fig* \s1 Iesu Mo Retileu Isara \p \v 44 Ale Iesu mo verea isara mara, “Reti nike enira noku reti sei na pete verea moiso isamim hin rani atu na pa lo toho peresi kamim, vara hinau tari sei la ulia na Leu non Moses peresi na Retiulia nona pr̃ovet peresi na puku non psalms la pa masese.” \v 45 Moiso mo vai na r̃omira la roi matan vara la er̃i rongovosahi na Retitapu, \v 46 ale mo verea isara mara, “La ulia sohen harihi lara, Kr̃isto i pa lavi na rongohaji moiso i mate, ale na hatolu rani i pa mele turu na mateia, \v 47 ale la pa retivujavujangi na posi mata hehe, ale God i pa r̃omi na nora hehe na hijan Kr̃isto, la pa retivujavujangia i vano isana tamlohi mara jara tinatinapua tari i tapulo Jerusalem i vano. \v 48 Kamim ka hite la hinau sei na matamim. \v 49 Ale ha levosahia vara na lo r̃ule na Tanume Tapu usuri na retitauhi non Tamaku isamim. Pani ha lo toho Jerusalem i tikeli rani atu suiha aulu matan na tuka i jovi hin kamim.” \fig — God mo lavi nar̃ihia mo sahe aulu na tuka —|alt="Jesus rises to heaven" src="DN00497b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Lk 24.51" \fig* \s1 Iesu Mo Sahe Na Tuka \r (Mk 16.19, 20; Acts 1.9–11) \p \v 50 Moiso mo tiromara la malue la vano la tikeli Bethany, ale mo tahe na limana mo ler̃uhu hinira. \v 51 Mo pa lo ler̃uhu hinira, God mo lavi nar̃ihia mo sahe aulu na tuka. \v 52 Ale la lotua, la mele hilu la vano Jerusalem peresi na avulahi tavera, \v 53 ale la vano la lo toho tarea na Temple mata hasohaso God ea.