\id HEB – Tangoa \h Hebrews \toc1 Hebrews Leta Mo Vano Isana Tavtavuin Israel \toc2 Hebrews \mt1 Hebrews \mt3 Leta Mo Vano \mt2 Isana Tavtavuin Israel \imt3 Leta Nike \ip Leta nike, enia mo vano isana tavtavuin Israel sei la tau nora rasua hin Iesu Kr̃isto. Hija sei Hebrew enia hija atu Israel la hase tovira hasera hinia. Tatuara la lo r̃omkaka vara la pa usuri Iesu teni vara la mele usuri na leu non Moses. Puku akerihi mo vujangia vara Iesu mo jeu na hinau tari sohena angelo, Moses, pr̃ovet tari tuai, teni te pr̃is aulu tuai, vao pr̃is matan Israel. Ale enia mo mar̃ivisi na hinau tari na Retitauhi Tuai (Old Testament). Mo verea vara enr̃a r̃a pa sopo r̃omkaka na mauri rasua matan, Iesu enia nor̃a tovongi r̃uhu (Heb 12.2–3). \iot Hin puku nike \io1 1. Natun God mo aulu jea (1.1–4) \io1 2. Iesu mo jeu na angelo (1.5–2.18) \io1 3. Iesu mo jeu Moses (3.1–4.13) \io1 4. Iesu enia Pr̃is Aulu (4.14–7.28) \io1 5. Retitauhi r̃uhu mo mai (8.1–9.22) \io1 6. Mo mate vahatea mata rani tari (9.23–10.31) \io1 7. Tovongi r̃uhu mata rasua (11.1–40) \io1 8. Tovongi r̃uhu non Iesu (12.1–13.19) \io1 9. Isoiso usiusi (13.20–25) \c 1 \s1 Iesu Kr̃isto Enia Natun God \p \v 1 Tuai tiroma, God mo retireti vaha visa moiso, ale na malele matuvana isana nor̃a pua na nona pr̃ovet, \v 2 pani hin la pongi hitahu nike, enia mo pete retireti moiso isar̃a hin Natuna tataholo, God mo vir̃onia vara hinau tari enira koruna, ale hinia sei God mo vai na varama. \v 3 Natuna enia sasarami meran God, ale enia tovongina tataholo r̃a er̃i hitea, ale enia suiha sei mo vai na hinau tari la lo toho na nona reti suiha. Ale hin rani atu mo isoiso na nona vavahinau mata vair̃a r̃a vokevoke na hehe, mo sahe mo sakele na tavalu liman God mata suiha tavera jea aulu na tuka. \s1 Kr̃isto Enia Mo Jeu Na Angelo \p \v 4 Harihi mo vujangia vara Natun God enia mo aulu mo jeu na angelo, sohen hija atu sei God mo silea isana sei mo aulu jea na hijara. \v 5 Matan God mo sopo verea isan te angelo na sava mo verea isan Iesu sei mara: \q1 ‘Engko natu, natuku. \q2 Nahapani enau na mai Tamam.’ \q2 \rq Psa 2.7\rq* \m Ale God mo mele verea mara, \q1 ‘Enau a pa tamana, \q2 ale enia i pa natuku.’ \rq 2 Sam 7.14\rq* \p \v 6 Ale hin rani atu mara mo lavi Natuna vora tiroma mo unu na varama mo verea mara, \q1 ‘Angelo tari la pa lotua!’ \rq Deut 32.43\rq* \p \v 7 Ale mo retireti mata angelo mara, \q1 ‘Mo vai na nona angelo la sohena langi, \q2 ale enira la volitusi purongo sei \q1 mo vaira na pepe hapu.’ \rq Psa 104.4 \rq* \p \v 8 Pani isan natuna mo vere na reti matea mo aulu jea matana mara, \q1 ‘God, nom jara sakele mata suiha, \q2 enia i pa toho tui tui tarea. \q1 Nom suiha mata Supe Aulu \q2 mo pala na hinau mo tataholo. \q1 \v 9 Engko ko opoi na sava mo tataholo, \q2 ale ko r̃ohu na sava mo sasati. \q1 Matan haratu God, enau nom God na vir̃oniho, \q2 na surei na wel mata noku avulahi isam mo jeu na angelo.’ \rq Psa 45.6–7\rq* \p \v 10 Ale mo mele verea mara, \q1 ‘Moli, na tapulo vavahinau na varama, \q2 engko ko tau na pulon varama nike, \q1 ale tuka enira vua nom vavahinau. \q1 \v 11 Hina purongo vara enira la pa tihai, \q2 pani engko o pa toho jejeu. \q1 Enira la pa r̃ovo sohena ruru tuai. \q1 \v 12 O pa virivirira sohena tavalu ruru tuai, \q2 enira la pa posi, \q1 pani engko o pa lo sohena tarea, \q2 o pa sopo er̃i vajiaha.’ \rq Psa 102.25–27\rq* \p \v 13 Ale God mo sopo retireti isana angelo sohen mo verea isan Natuna mara, \q1 ‘O sakele na jara suiha na matuaku \q2 vavano a vai na nom meresahi \q1 la toho na ruhuruhu palom!’ \rq Psa 110.1\rq* \p \v 14 Pani mo verea mata angelo vara enira volitusi purongo sei mo lo r̃ulera vara la lo matahi la haratu sei God i pa jurira. \c 2 \s1 Retir̃oar̃oahai Mata Vahar̃i Hin God \p \v 1 Matan haratu r̃a pa tapurongo mamahu na Retir̃uhu sei r̃a pete rongoa moiso matan vara r̃a pa sopo sale nar̃ihi hinia. \v 2 Retisohai matan leu atu God mo lo silea na lima angelo isan Moses mata tamlohi enia mo lo varar̃uhu tarea, ale mo vai na tamlohi la lavi talai atu mo tataholo mata nora tope na leu peresi na nora lejileji. \v 3 R̃a pa sopo er̃i rovo na talai tavera vara r̃a lo r̃omr̃omi purongo na vavahinau God sei mo vaia mata i jurir̃a hinia. Retisohai mata jurir̃a sei Moli mo vereulia isana nona tamlohi usuri tiroma, moiso enira la pa vereulia isar̃a. \v 4 God mo tueni na nora retisohai sei na matamata tatavera, peresi na hinau tamlohi la hutura hinira, peresi na hinau mar̃urahi tinatinapua peresi na otori sei Tanume Tapu mo asera usuri na masalona isana nona tamlohi. \s1 Iesu Mo Mai Tamlohi \p \v 5 Matan sava kama lo vereulia nakerihi matan varama paro sei i pa mai, i pa sopo toho na lima angelo. \v 6 Matan hin te jara na Retitapu, tamlohi matea mo verea isan God mara: \q1 ‘Tamlohi enia sava hinau \q2 vara o lo r̃omr̃omia, \q1 ale Natun Tamlohi \q2 vara o lo kilaua? \q1 \v 7 Matan ko vaia mo atano \q2 mo jeu na angelo \q1 mata makomo rani, \q2 ale ko mele tahea aulu na hasohaso tavera \q1 mata lavi na oloolo tavera. \q1 \v 8 Ko tau na hinau tari na limana.’ \q1 \rq Psa 8.4 \rq* \m Ale reti sei mo verea vara mo aulu ’na hinau tari’ mo r̃aramia vara mo sopo te hinau hatea vara mo sopo toho na ruhuruhu limana, pani nakerihi r̃a sopo lo hitera vara la lo toho na ruhuruhu limana enira mo isoiso. \p \v 9 Pani r̃a lo hite Iesu sei God, ‘mo vaia mo atano jea na angelo mata makomo rani’. Nake mo mele, ‘tahea aulu na hasohaso tavera mata lavi na oloolo tavera’ matan enia mo vano na mateia matar̃a, matan vara na r̃omr̃uhu non God enia i pa lavi na mateia mata tamlohi tari. \v 10 Matan mo tataholo vara God sei mo lo vai na hinau tari, ale hinau tari enira nona, mo tataholo mata i lavi na natuna matuvana la unu na hasohasona. Hin la rani r̃ilangi atu Iesu mo lavira, God mo vaia mo tataholo mo r̃uhu mata tiroma na tamlohi, enia natu mo tataholo vara i jurira. \p \v 11 Ale nakerihi Iesu peresi la haratu mo vaira la tapu, enira Tamara matelete. Matan hinau atu natu, Iesu mo sopo mahanuhanu vara i tovir̃a tasina teni vetasina, \v 12 ale mo verea isan God mara: \q1 ‘A pa vereulia vara hijam \q2 mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava \q1 isana tasiku peresi na vetasiku.’ \q1 \rq Psa 22.22\rq* \m Ale mo mele verea mara, \q1 ‘A pa hasohasoho na livuha vao nom tamlohi.’ \q1 \v 13 Mo mele verea mara, \q2 ‘A pa rasu God!’ \rq Isa 8.17\rq* \m ale usuri haratu mara, \q2 ‘Enau nahai peresi la natuvarihi atu sei God mo lo silera isaku.’ \rq Isa 8.18\rq* \p \v 14 Matan haratu, matan natuna la vora tamlohi, enia sohena mo mai tamlohi tataholo, matan vara na nona mateia i pa komo na suihan Tiapolo sei mo lo tauri na suiha mata mateia, \v 15 ale i teri la haratu sei tarea la lo slev isana nora matahu mata mateia. \p \v 16 R̃a levosahi mamahunia vara Iesu mo sopo mai vara i tueni na angelo, pani matan vara i tueni na mahapin Abraham. \v 17 Matan haratu, God mo vai Iesu mo mai soher̃a tasina peresi na vetasina na malele tari, matan vara i er̃i mai nor̃a Pr̃is Aulu na r̃omopoia, ale mo turu r̃ilangi vara i vai na vavahinau isan God mata i voli nar̃ihi na hehe nona tamlohi. \v 18 Matan enia sohena mo lavi na rani r̃ilangi na vaihite sei la lo mai isana tamlohi tari, ale nake enia i er̃i tuenir̃a na nor̃a vaihite. \c 3 \s1 Iesu Mo Aulu Mo Jeu Moses \p \v 1 Matan kamim ka vorai peresi na vevorai sei God mo tapuhir̃a matan na tuka, ha to r̃omr̃omi Iesu, enia Vahar̃ule, ale Pr̃is Aulu sei r̃a lo tau na nor̃a rasua hinia. \v 2 Enia mo lo turu r̃ilangi na hinau tari God mo vir̃onia matana, sohen Moses mo lo turu r̃ilangi mata vao iman God. \v 3 Matan mo tataholo vara Iesu i lavi na hasohaso tavera i jeu Moses, sohena tamlohi voro ima matea i pa lavi na hasohaso tavera i jeu ima atu mo lo voroa. \v 4 Matan ima tari tamlohi matea mo vorora, pani God enia haratu sei mo voro na hinau tari. \p \v 5 Moses mo turu r̃ilangi na hinau tari God mo taua na limana vara i pa kilaura, pani enia volitusi matea purongo, ale sava mo lo vaira enira tovongi matea mata vujangi na hinau sei God i pa vuhesia hitahu. \v 6 Pani Kr̃isto mo lo turu r̃ilangi jea na hinau tari God mo taua na limana vara i pa vaira, matan enia Natuna tataholo sei mo aulu na iman God. Ale enr̃a r̃a vao iman God, vara varar̃uhu vara r̃a lo turu r̃ilangi na r̃omr̃ilangi peresi na nor̃a r̃omtoho hin Kr̃isto. \fig — pr̃is aulu matea —|alt="levite" src="hk00267b.tif" size="col" copy="hk" ref="Hebrews 3:6" \fig* \s1 Mapu Tataholo Non God \p \v 7 Matan hinau atu natu, Tanume Tapu mo verea matana mara: \q1 ‘Nohorihi vara ha rongo na leoku, \q1 \v 8 ha sopo vai na mapumim i r̃ilangi isaku sohen Israel la lo vaia hin rani atu la turuleji hiniau, \q1 hin rani atu la lo vaihite na noku r̃omperavu na tano koru. \q1 \v 9 Hin jara atu tamamim la vaivaiau la vaihiteau, \q2 hina purongo vara la lo hite \q1 na noku hinau mar̃urahi tavera \q2 mata tauni mo ngavulu vati moiso \rq (40)\rq*. \q1 \v 10 Ale matana na lolokoru hinira, ale na verea nara: \q1 Tarea mapura mo lo kaka, \q2 ale la sopo levosahi na masaloku. \q1 \v 11 Ale na noku lolokoru tavera mata nora hehe, \q2 na vai na retitauhi matea nara: \q1 La pa sopo er̃i unu na noku mapu hin te rani.’ \rq Psa 95.7–11\rq* \p \v 12 Ale matana, la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, ha lo kilau mamahu vara te vonamim i sopo lavi te r̃omr̃omi sati mata vai na mapuna i sopo mele rasu God sei mo mauri. \v 13 Pani ha retituetueni kamim hatehateahi na rani hatehateahi tari sei r̃a lo tovira ’nohorihi’, matan vara i pa sopo tea isamim i jovi na hehe, ale mapuna i mai i r̃ilangi isan God. \v 14 Matan r̃a mai r̃a tapala peresi Kr̃isto na nona vavahinau, vara varar̃uhu r̃a lo turu r̃ilangi hin nor̃a rasua atu tiroma i tikeli na isoisona. \v 15 Pani ha sopo r̃omaliho hin retir̃oar̃oahai nike hin te rani: \q1 ‘Ha tapurongo na sava mo lo verea nakerihi! \q2 Ha sopo vai na mapumim i r̃ilangi isan God sohen Israel mo vaia hin rani atu la turuleji \q2 hinia na jara tano koru.’ \rq Psa 95.7–8\rq* \p \v 16 Ale la tamlohi atu sei la lo turuleji hin God enira hare, hina purongo vara la rongo na leona? Enjora, enira pa la tamlohi atu sei Moses mo tiroma hinira la malue Egypt. \v 17 Ale hare natu mo vai God mo lolokoru mata tauni mo ngavulu vati? Enjora, enira pa la tamlohi atu sei la lo hehe ale la mate na tano koru. \v 18 Ale God mo retitauhi isan hare natu vara la pa sopo er̃i unu na nona mapu hin te rani? Mo lo retireti isan la haratu la sopo oloolo hinia. \v 19 Ale matana, r̃a levosahia vara la sopo er̃i unu na nona mapu matan la sopo rasua. \c 4 \s1 Mapu Nona Tamlohi Non God \p \v 1 Matan haratu, r̃a lo kilau mamahu i r̃uhu matan, vara i vono, ha pa sopo er̃i lavi na vua nona retitauhi mata nona mapu sei mo lo turu. \v 2 Matan la retivujavujangi na Retir̃uhu isar̃a sohen la vaia isan Israel tiroma moiso. Pani retisohai atu sei la rongoa mo sopo tuenira matan la sopo lavi na vuana peresi la haratu la rasu na sava la lo rongora. \v 3 Matan enr̃a purongo sei r̃a rasua r̃a lo toho na nona mapu. Pani isan la haratu la sopo rasua, God mo verea mara, \q1 ‘Matan na noku lolokoru tavera na vere na retitauhi matea nara: \q2 La pa sopo er̃i unu na noku mapu!’ \q2 \rq Psa 95.11\rq* \m Hina purongo vara nona mapu mo tatamahunia moiso mo tapulo hin rani atu mo pa vai na varama. \v 4 R̃a levosahia vara mo tatamahu moiso matan Retitapu mo retireti na halimaravrua rani sohen harihi vara, ‘Ale God mo mapu na halimaravrua rani na nona vavahinau tari’. \rq Gen 2.2\rq* \p \v 5 Pani hin pa reti atu tiroma sei God mo lo verea mara, ‘La pa sopo er̃i unu na noku mapu’. \rq Psa 95.11\rq* \p \v 6 Matan haratu mapu non God atu enia mo lo turu vara tamlohi la unu hinia. Pani la haratu la lo rongo na Retir̃uhu tiroma la sopo unu hinia matan la sopo oloolo. \v 7 Ale matana, God mo mele tau na rani tinapua matea mata unu na nona mapu, ale rani atu enia nakerihi. God mo mele vere rani mapu tinapua atu na sava David mo verea hin rani atu hitahu hin reti atu na verea isamim moiso sei nara: \q1 ‘Ha tapurongo nakerihi na sava mo lo verea. \q2 Ha sopo vai na mapumim i r̃ilangi isan God.’ \rq Psa 95.7–8\rq* \p \v 8 Mapu paro nike la sopo lo lavia hin rani atu sei Joshua mo tiromara la lo toho Canaan, matan God mo pa vere nona mapu paro nike hitahu. \v 9 Ale matana, rani mapu tataholo matea mata tamlohi non God mo lo turu. \v 10 Matan tamlohi tari sei la unu hin Sabbath nike sei rani mapu non God atu, la pa mapu na nora vavahinau sohen God mo vaia na nona vavahinau. \v 11 Ale matana, r̃a vaihitea vara r̃a unu hin mapu atu. Matan vara tea i usuri na tovongi mata lejileji atu nona tavtavuin Israel tuai, i pa jovi sohera. \p \v 12 Matan reti non God mo lo mauri, ale enia mo suiha. Enia mo voro mo jeu te sita vuro tavalu rua, mo unu na lolor̃a mo ase na r̃omir̃a na masalor̃a, mo arir̃a ale mo vujangir̃a vara enr̃a r̃a sava tamlohi. \v 13 Mo sopo te hina mauri hatea i er̃i luhu hin God. Enia mo lo hite na hinau tari. Ale enr̃a mo isoiso r̃a pa turu na nahona, ale r̃a pa vereuli na sava r̃a lo vaira isana. \s1 Kr̃isto Enia Nor̃a Pr̃is Aulu \p \v 14 Matana, r̃a lo taurilati na nor̃a rasua hin nor̃a pr̃is aulu sei Iesu, Natun God sei mo sahe na tuka moiso. \v 15 Matan nor̃a pr̃is aulu nike mo levosahi na nor̃a vejuveju, ale na varama enia mo lavi na vaihite tari sei r̃a lo lavira, pani mo sopo hehe. \v 16 Matan haratu, r̃a r̃omr̃ilangi mata mai na naho jara sakele non nor̃a God r̃uhur̃uhu jea. Atu r̃a pa lavi na nona r̃omopoia, ale i pa tuenir̃a usuri na nona r̃omr̃uhu mata nor̃a vejuveju na maurir̃a. \c 5 \p \v 1 Matan pr̃is aulu tari la vir̃onira na vao tamlohi matan vara la pa turu na nahon God mata tamlohi, enia i pa lo sile na nora silesile isan God, peresi na malamalai mata hehe. \v 2 Enia i er̃i r̃omopoia la haratu la sopo lelevosahi teni la jalio na retivarar̃uhu, matan enia sohena mo sohera. \v 3 Ale matan haratu, enia i pa sile na silesile mata hehe nona tamlohi peresi na nona hehe. \v 4 Ale tea i sopo er̃i mai pr̃is aulu matea usuri na masalona hasena, pani vara God mo tovia purongo sohen mo tovi Aaron tuai. \v 5 Ale Kr̃isto sohena, mo sopo hase tahea aulu vara i mai Pr̃is Aulu, pani God natu mo tahea aulu, sohen reti nike sei mo lo verea isana mara, \q1 ‘Engko natuku, \q2 nahapani na mai Tamam.’ \rq Psa 2.7\rq* \m \v 6 Ale na jara tinapua matea na Retiulia God mo mele verea isana mara, \q1 ‘Engko pr̃is matea usuri na pin \q2 Melchizedek sei i pa toho jejeu.’ \q2 \rq Psa 110.4\rq* \p \v 7 Hin rani atu Kr̃isto mo pa lo toho na varama, mo lo sohai na usiusi peresi na nona tangi na r̃omina peresi na tangi tavera, ale wai matana la lo jovi, ale nona usiusi mo sahe isan haratu sei i er̃i juria na mateia. Ale God mo lo rongoa matan Kr̃isto mo tau na r̃omina mata lotua na oloolo. \v 8 Hina purongo vara enia natun God, enia mo pa levosahi na oloolo na malele rani r̃ilangi. \v 9 Ale hin malele sei God mo vaitataholoia mo mai Pr̃is Aulu matea, ale mo mai pulon juri atu mata rani tui tui isana nona tamlohi tari sei la lo oloolo hinia. \v 10 Ale God mo taua vara i Pr̃is Aulu usuri na pin Melchizedek. \fig — nora tovongi mata lejileji atu — la lotulotu vono hin buluk atu tuai — (Heb 4.11; Deu 9.16)|alt="idolatry" src="exodus32.tif" size="span" copy="Hk" ref="Hebrews 5:10" \fig* \s1 Ha Ulua Na Mauri Rasua \p \v 11 Hinau mo mar̃ivi mo pa lo toho sei kama opoia vara kama mele vereulira, pani kama hitea vara peromim la sopo rongo, ale mo r̃ilangi vara kama er̃i vai kamim ha lelevosahi. \v 12 Kamim ka kalesia mo tuai moiso, ale i pa tataholo vara kamim ha lo vujangi na tinapua moiso, pani kama hitea vara kama lo mele vujangi kamim sohen la haratu la pa tapulo purongo na levosahi mata Retitapu. Ka mele sivo leji ka opoi na wai susu, mo sopo hanhani r̃ilangi. \v 13 Matan tamlohi tari sei la lo mauri na wai susu, la sopo lo levosahi na vujangi mata posposi tataholo matan enira la pa lo pipi. \v 14 Pani hanhani r̃ilangi enia hani la haratu la jea sei la lo hasera vujangira vara la er̃i hitevosahi na sava mo tataholo ale sava mo sasati. \c 6 \p \v 1 Matana haratu, r̃a ulua i jeu vujangi atu r̃a lavia na nor̃a mai paroparo na tapulo mauri rasua, ale r̃a vano r̃a jea, mo sopo matan vara r̃a pa mele vano na vujangi mata posi na vaivai vono, teni mata tau na rasua hin God, \v 2 teni na vujangi mata paptijo, teni tau na limar̃a mata usiusi na tamlohi, teni mata sauteterahi nona mate, ale mata aria tavera non God. \v 3 Ale vara na masalon God, r̃a pa mele ulua r̃a vano na lelevosahi mata hinau tinatinapua. \p \v 4 Matan mo sopo mele te malele tinapua hatea vara tea i er̃i mele posi na nona hehe hinia, la haratu sei tiroma moiso la lavi na levosahi hin God, teni la hatir̃oro na otori r̃uhu sei God mo lo silera, teni la tapala peresi na Tanume Tapu moiso, \v 5 ale la hatir̃oro moiso na reti r̃uhu non God peresi na hinau mar̃urahi matan pongi atu mo lo mai, \v 6 ale na isoisona la vahar̃i hin God. Mo sopo te malele hatea isara vara la er̃i mele posi na nora hehe, matan la lo mele vosae Natun God na talopeilopei na nora tipahia, ale la lo vaia na naho tamlohi. \p \v 7 Ha lo levosahi harihi: vara lepa sei mo lo himi na wai usa mo lo jovi hinia, mo sile na vuana r̃uhu isan tamlohi isa matea, lepa atu mo lavi na ler̃uhu isan God. \v 8 Pani vara lepa atu mo vua na pahai ngar̃ngar̃iha teni piko, mo sopo r̃uhu matan te hinau, ale tamlohi isa atu i pa r̃ohu hin isa atu ale i pa sulia. \p \v 9 Pani isamim la tapala r̃uhur̃uhu, hina purongo vara r̃a lo retireti sohen harihi, kama sopo rasua vara reti sei mo lo pisuhi kamim sohen lepa sati atu. Kama levosahia vara kamim ka lo toho mata hina r̃uhur̃uhu sei la lo mai peresi na nomim juri. \v 10 Matan God mo sopo tametame tea. I pa sopo r̃omaliho sohena sava ka lo voko r̃ilangi nona, ale sohena sava ka lo vujangi na nomim opoia isana na nomim kilau r̃uhu na kalesia tinapua, sohen ka pa lo vaia nake. \v 11 Kama opoia mo tavera vara ha lo opoi na tinapua i tikeli na isoiso maurimim, matan vara sava ka lo r̃omtoho hinia i pa masese nomim. \v 12 Ale kama sopo opoia vara r̃omimim la mate, pani ha pa usuri na tovongi non la haratu sei la pa lavi na retitauhi non God mata nora rasua peresi na nora r̃omperavu. \s1 R̃omtoho Mo Tai Na Retitauhi Non God \p \v 13 Sohen rani atu God mo retitauhi isan Abraham, God mo retitauhi na hijana purongo matan mo sopo te hija tinapua vara i mele aulu jea hinia mara: \q1 \v 14 ‘Varar̃uhu a pa ler̃uhu hiniho i tavera jea, ale a pa vai na mahapim la mar̃ivi savulevule.’ \q1 \rq Gen 22.17\rq* \p \v 15 Ale Abraham mo lo sasaovi peresi na r̃omperavu, ale mo lavi na sava God mo retitauhi hinia. \p \v 16 Vara tamlohi la vai na retitauhi matea, la pa verea na hijan tea sei mo mele aulu jea hinira, hija atu mo lihora vano hin retitauhi atu mo sopo te retiusia hinia vara i pa turu teni i vono. \v 17 God sohena, mo lihoa na retitauhi matea matan vara la haratu sei la lavi retitauhi atu la pa levosahi mamahunia vara i pa sopo er̃i posi na r̃omina. \v 18 Ale God mo siler̃a na nona retitauhi ale mo tau na hijana hinia. La hinau atu mo rua la sopo er̃i posi matan God enia i sopo er̃i halu. Matan haratu, enr̃a sei r̃a rovo vano isana mata luhu, r̃a er̃i mele lavi na r̃omr̃ilangi paro, matan r̃a er̃i taurilati na nona retitauhi mata nor̃a rasua hinia. \p \v 19 Nor̃a rasua hin retitauhi nike mo sohena matalalavo matea sei mo puhoni ale r̃a er̃i rasua mata maurir̃a. Rasua nike natu mo vair̃a r̃a er̃i unu hin jara tapu sei non God na tuka. \v 20 Iesu mo pete unu atu tiroma moiso matar̃a. Enia mo mai nor̃a Pr̃is Aulu matan tui tui usuri na pin Melchizedek. \c 7 \s1 Melchizedek Peresi Abraham \p \v 1 Melchizedek nike enia supe mata taon tavera matan Salem, ale enia Pr̃is Aulu non God sei mo aulu jea. Hin rani atu Abraham mo lo mele mule na vuro tavera matea mo vaia peresi na supe matuvana, ale matan mo jeua, Melchizedek mo malue mo vano vara i tapaia ale mo ler̃uhu hinia. \v 2 Ale Abraham mo sile na sangavulu hinau tari sei mo lavira na vuro isan Melchizedek. R̃arami hijana enia ‘Supe Mata Ari Tataholo’. Ale enia sohena mo supe mata tamata matan r̃aramin Salem enia ’tamata’. \v 3 Tea mo sopo levosahi tamana teni tinana teni te tahisana, mo sopo te tapulo teni isoiso maurina. Enia mo lo toho jejeu sohena pr̃is matea, mo sohen Natun God. \s1 Melchizedek Mo Aulu Hin Abraham \p \v 4 Ha to r̃omr̃omia vara Melchizedek mo aulu sohena sava, matan Abraham hina purongo vara enia mo pulo vaon Israel, mo hitevosahia sohena sava Melchizedek mo mele aulu hinia, ale Abraham mo silea na sangavulu hinahinau sei mo lavira na vuro isan Melchizedek. \v 5 Ale pr̃is matan Israel la tai na vaon Levi, Leu non Moses mo retileu vara la pa lavi na sangavulu hinau isana tahisara, hina purongo vara la mahapin Abraham sohera. \v 6 Pani Melchizedek, hina purongo mo sopo tahisan Levi, mo lavi na sangavulu hinahinau isan Abraham. Ale Melchizedek mo tau na ler̃uhu matea isan Abraham, Abraham mo pete lavi na retitauhi isan God moiso. \v 7 Ale mo sopo te retiusia hatea vara hare mo mele aulu: haratu mo lo sile na ler̃uhu enia mo aulu mo jeu haratu mo lo lavi na ler̃uhu. \p \v 8 R̃a levosahia vara tamlohi la lo sile na sangavulu hinahinau isana pr̃is nona tavtavuin Israel sei la tamlohi purongo ale la pa mate hin te pongi. Pani Melchizedek mo mele aulu mo jeura matan r̃a rasua vara mo pa lo mauri. \v 9 Ale aulu hin haratu r̃a er̃i verea vara mahapin Levi, la haratu sei la lo lavi na sangavulu hinahinau, la lo sile na sangavulu nora hinahinau isan Melchizedek hin nora pua Abraham. \v 10 Hina purongo vara Levi mo sopo lo vora hin rani atu, enia mo lo toho na epen Abraham moiso hin rani atu sei Melchizedek mo lo lavi na sangavulu hinahinau isan Abraham. \fig — votavota mata hasori na lolo Tabernacle —|alt="Altar" src="hk00260b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Heb 7.13" \fig* \s1 Kr̃isto Mo Sohen Melchizedek Tuai \p \v 11 Ale vara pr̃is na vaon Levi la er̃i vai vevuhi na masalon God, ale enira la pr̃is usuri na leu, mata sava natu God mo mele sohai na pr̃is tinapua matea mo sohen Melchizedek, ale mo sopo lavia isana mahapin Levi sohen Aaron sei tasin Moses? \p \v 12 Ale vara la haratu la lo tauri na vavahinau nona pr̃is la sopo mele tauria matan God mo mele vir̃oni na tinapua, leu sohena i pa posi matan vara i majinga hinia. \v 13 Matan haratu sei r̃a lo retireti hinia, enia mo malue na tavtavui tinapua matea, mo sopo isan Levi sei la lo volitusi na votavota na lolo Temple. \s1 Kr̃isto Enia Pr̃is Aulu \p \v 14 Ale mo memera vara nor̃a Moli Iesu enia tavtavuin Judah matea, pani r̃a levosahia vara Moses mo sopo verea vara te tavtavuin Judah matea i er̃i mai pr̃is matea. \p \v 15 Ale nakerihi mo memera vara Kr̃isto enia natu pr̃is tinapua atu i pa pala mo sohen Melchizedek. \v 16 Mo mai pr̃is matea mo sopo tai na tavtavuin Levi usuri na Leu, pani mo usuri na suihan mauri atu non God sei i pa sopo er̃i mate hin te rani. \v 17 Ale David sei mo lo uli na psalm mo pisuhia hin rani atu God mo lo retireti hin Kr̃isto mara, \q1 ‘Engko o pa pr̃is matea tui tui, \q2 sohen Melchizedek.’ \rq Psa 110.4\rq* \p \v 18 Enjora, leu atu matan tuai mata pr̃is, God mo tau pahipahia matan i sopo er̃i mele vai te hinau matan mo sopo mele r̃uhu matan te hinau hatelete. \v 19 Matan leu mo sopo er̃i vai tea i mai i tataholo na nahon God, ale nake r̃omtoho matea mo mele r̃uhu jea mo pete lavi na jarana moiso, matan hin Kr̃isto r̃a er̃i mai mariviti isan God. \p \v 20 God mo retitauhi na hijana hasena vara Kr̃isto i pa pr̃is jejeu, pani mo sopo verea isan te pr̃is tinapua. \v 21 Pani isan Iesu hasena purongo God mo verea mara, \q1 ‘Moli God mo vai na retitauhi matea na hijana hasena, \q2 ale i pa sopo er̃i tope na nona retitauhi nike: \q1 Engko o pa pr̃is matea matan tui tui.’ \q1 \rq Psa 110.4\rq* \p \v 22 Matan God mo vai retitauhi atu na hijana hasena, ale matan Iesu mo lo toho hinia, retitauhi r̃uhu nike mo mele r̃uhu mo jeu retitauhi tuai atu mata Leu, matan i pa vai na sava God mo taua matana. \p \v 23 Ale mele hinau tinapua matea hin hinau nike, enia vara tuai pr̃is mo mar̃ivi, ale vara matea mo mate nona vavahinau mo hilu atu, ale tinapua i pa mele lavi na jarana. \v 24 Pani Iesu i pa lo toho sohena pr̃is jejeu; matan nona vavahinau mata pr̃is i pa sopo isoiso hin te rani. \v 25 Matan haratu enia i er̃i juri na tamlohi tari sei la lo mai isan God mo vaia vahatelete purongo matan tui tui. Enia mo lo mauri jejeu matan vara i pa lo turu na nahon God mata i usiusi matara. \p \v 26 Iesu enia Pr̃is Aulu tataholo sei r̃a opoia matan enia mo tapu ale tea i sopo er̃i tuvaia hin te hinau, mo sopo te hehe isana. Nake God mo tauhasehia isana tamlohi hehe, ale mo silea na jara aulu mata oloolo mo jeu na tinapua na tuka. \v 27 Ale enia i pa sopo sile na malamalai na rani hatehateahi sohena pr̃is aulu tinapua la lo vaia. Enira la vaia mata nora hehe tiroma moiso la pa vaia mata hehe nona tamlohi tinapua. Pani Iesu mo vaia vahatelete purongo matan tui tui hin rani sei mo hasena silea sohena malamalai na talopeilopei. \v 28 La haratu la lo pr̃is aulu na ruhuruhu leu non Moses, la sopo er̃i vai na tatua hinau tinapua, matan enira la tamlohi purongo. Pani hitahu hin rani atu haratu sei God mo sile na leu, God mo vir̃oni Natuna na retitauhi na hijana hasena, ale God mo vai natuna mo tataholo tui tui. \c 8 \s1 Kr̃isto Enia Nor̃a Pr̃is Aulu \p \v 1 Ale r̃omr̃omi tavera kama lo verea enia nahai: \p Nor̃a Pr̃is Aulu mo sakele na jara aulu mata oloolo mo jeu na tinapua na tuka na tavalu liman God. \v 2 Hin jara atu nor̃a Pr̃is Aulu Iesu mo lo vavahinau na lolo jara tapu sei Tabernacle varar̃uhu na tuka God sei mo voroa, mo sopo tamlohi. \p \v 3 Ale matan pr̃is aulu tari la lo sile na silesilea peresi na malamalai isan God, matan haratu mo tataholo vara nor̃a Pr̃is Aulu sohera i pa sile te hinau sohera. \v 4 Vara enia i pa lo toho hin varama nike, i pa sopo pr̃is matea, matan pr̃is la pete toho moiso mata sile na silesilea sei leu non Moses mo verea. \v 5 La lo volitusi na tent sei la tovia Tabernacle nike na varama, ale enia tovongin haratu na tuka purongo, hina varar̃uhu mo lo toho na tuka. Matan hin rani atu Moses mo tatamahu vara i voro Tabernacle atu, God mo sile retir̃oar̃oahai nike isan Moses mara, ‘O lo kilau mamahunia vara ko lo voroa, o voroa usuri tovongi atu na vujangia isam nike na vutivuti’. \p \rq Exo 25.40; 26.30\rq* \p \v 6 Pani nor̃a Pr̃is Aulu mo lavi na vavahinau matea mo aulu mo jeu la haratu la lo volitusi usuri na leu tuai. Ale matan enia natu mo lo toho hinia, retitauhi sei God mo silea mo mele r̃uhu jea matan mo turu na retitauhi r̃uhu mo jeu la haratu mo lo silera tiroma. \p \v 7 R̃a levosahia vara retitauhi atu tiroma usuri na leu mo sopo r̃uhu, matan God mo mele vai na harua retitauhi tinapua matea vara i lavi na jarana. \v 8 God hasena mo hitea vara tiroma retitauhi atu mo sopo r̃uhu hin haratu mo verea akerihi mara: \q1 ‘Rani matea i pa mai, Moli God mo lo verea vara: \q2 A pa vai na retitauhi paro matea \q1 peresi na tavtavuin Israel peresi la haratu Judah. \q1 \v 9 Retitauhi paro nike i pa sopo sohen haratu na vaia tiroma peresi na nomim pua \q1 hin rani atu na lo tauri na limara \q2 ale na tiroma hinira la malue Egypt. \q1 La sopo usuri tataholoi na noku retitauhi ale na vahar̃i hinira, Moli God mo verea. \q1 \v 10 Pani matan harihi natu, a pa vai na retitauhi paro sei \q2 peresi na tavtavuin Israel hin rani atu mo lo mai, \q1 enau Moli God na verea nara: \q2 A pa tau na noku leu na r̃omira, \q1 matan vara la er̃i rongovosahira, \q2 ale a pa ulira na mapura, \q1 matan vara la er̃i oloolo hinira. \q2 Enau a pa nora God, \q1 ale la pa noku tamlohi. \q1 \v 11 Ale la pa sopo mele vujangi na tavtavuira tinapua \q2 teni na voraira hatehateahi lara, \q2 “Ha levosahi Moli God!” \q1 Matan tamlohi tari, mo tapulo na tamlohi purongo \q2 mo tikeli na tamlohi aulu, enira mo isoiso la pa levosahiau. \q1 \v 12 Ale a pa r̃omi na nora hehe, \q2 ale a pa sopo mele r̃omr̃omi na nora hehe.’ \rq Jer 31.31–34\rq* \p \v 13 Ale hin rani atu God mo retireti hin retitauhi paro nike, mo r̃aramia vara retitauhi tuai atu mo vaia tiroma mo pete isoiso moiso. Enia mo pete vajiaha moiso ale mariviti i tihai. \c 9 \s1 Posposi Lotu Tuai Nona Jew \p \v 1 Ale hin retitauhi atu tiroma God mo vaia peresi Israel, mo tau na retileu mata lotu peresi na nona tent tapu mata lotu matea na varama. \v 2 Vara la turuhi tent atu, la pa viliroto na jara mo rua na lolon tent atu. Na tiroma jara, peri lamu matea, ale tep matea sei la lo tau na pereti tapu hinia. Tiroma jara nike la tovia Jara Tapu. \fig — tep mata pereti na lolo Tabernacle —|alt="Bread" src="Tabernaf.tif" size="col" copy="PD" ref="Heb 9.2" \fig* \v 3 Ale tavalu ruru matea mo kehohoro na harua jara sei la tovia Jara Tapu Jea. \v 4 Hin jara atu, la tau na votavota mata suli na hasori matea la vaia na gold, peresi na puhoro matea la evea na gold la tovia ’Puhoro Mata Retitauhi’. Ale na lolon puhoro atu, potele matea la vaia na gold, manna mo lo toho na lolona, tihonin Aaron sei mo lo juliha, peresi la vatu atu Moses mo lo uli la retileu atu mo sangavulu hinira. \v 5 La vai na tovongi angelo mo rua na gold la tovira cherubim na pusan puhoro atu. La r̃irahi na hapara vara la tavuni na pusan puhoro atu, jara tataholo atu natu pr̃is aulu mo lo turusi na r̃ae mata malamalai hinia. Pani nakerihi kama sopo er̃i vereuli vevuhi la hinau nike. \p \v 6 Vara la tau mamahuni la hinau atu mata lotu moiso, pr̃is la er̃i tapulo unu ale la lo malue mata vai na nora vavahinau hin Jara Tapu atu. \v 7 Pani pr̃is aulu hasena i er̃i unu hin jara atu mo tapu jea, ale vahatelete purongo na tauni matea, ale tarea peresi na r̃ae sei mo lo silea isan God matan vara i tavuni na nona hehe peresi na hehe nona tamlohi tinapua sei la lo vaira pani la sopo levosahira. \v 8 Tanume Tapu mo vaia mo memera isar̃a nake vara malele atu sei God mo lo tinar̃ihia vara tamlohi purongo la er̃i mai mariviti isana hin jara atu sei mo tapu jea mo sopo lo pala hin rani atu tent atu mo lo turu. \p \v 9 Hinau nike enia tovongi matea mo lo pisuhi rani nike nahapani. Matan la otori atu peresi na malamalai sei pr̃is la lo silera, la sopo er̃i vai na r̃omi tamlohi sei la lo lavira la mai mata lotua la vokevoke. \v 10 Matan retileu matan tuai usuri na leu, enia mata hanhani peresi na wai, ale hoje na hinau tinatinapua peresi la hinau sei tamlohi la lo vaira na limara purongo, enira la lo toho vavano malele paro mata mai mariviti isan God mo pala. \s1 Kr̃isto Enia Malamalai Tataholo \p \v 11 Pani nakerihi Kr̃isto mo mai Pr̃is Aulu mo aulu na hinahinau r̃uhu tari sei la mai moiso, ale mo unu hin Jara Tapu atu na tuka sei mo tataholo jea, hara sei lima tamlohi la sopo vaia, mo sopo sopesopen varama nike, \v 12 ale mo unu hin Jara Tapu Jea atu vahatea mata rani tari, pani mo sopo unu peresi na r̃ae nani teni natu buluk, pani mo unu peresi na r̃aena hasena. Ale na r̃aena mo vai tataholoi na malele mata nor̃a juri matan tui tui. \p \v 13 Matan vara posposi tuai mata turusi na r̃ae nani peresi na r̃ae buluk peresi na patmakovi mata natu buluk mo er̃i vai na epe tamlohi la vokevoke mata nora posposi mata tope na leu sei mo vaira la lumiha, \v 14 ale ha to r̃omr̃omia sohena sava r̃aen Kr̃isto i er̃i onehi na mapur̃a na nor̃a rasua na nor̃a vavahinau purongo, matan vara i vair̃a r̃a er̃i lotu God sei mo mauri usuri na masalona. Kr̃isto na suihan Tanumen God sei mata tui tui, mo hasena silea isan God sohena malamalai tataholo matea mata hehe. \v 15 Ale matan haratu, enia natu mo vai na malele matan vara retitauhi paro atu i er̃i mai, matan vara la haratu sei God mo lo tovira la er̃i lavi na koruna sei la sopo er̃i tihai God mo retitauhi hinira. Matan Kr̃isto mo mate vara i vaira la materi na talai mata hehe sei la vaira na ruhuruhun retitauhi atu tiroma. \s1 Mateia Non Iesu Mo Vai Na Retitauhi Paro Mo Mauri \p \v 16 Ale vara tea mo sile na nona reti matan te koruna ale hitahu i pa mate, i pa sopo tea i er̃i lavi te koruna i tikeli rani atu la levosahia mo r̃uhu vara mo mate. \v 17 Nona reti atu mata koruna i pa lo turu i tikeli rani atu tamlohi atu mo lo ulia mo mate. Vara mo pa lo mauri, tea i sopo er̃i lavi te koruna sei mo retitauhi hinia isara. \p \v 18 Matan hinau atu natu, retitauhi atu tuai mo tapulo peresi na r̃ae. \v 19 Matan Moses mara mo sile na retileu isana tamlohi tari usuri na hinau tari na leu, mo lavi na r̃ae natu buluk peresi na nani, ale wai peresi na vulu sipsip hahara peresi na bras rihirihi matea la vaia na ranga hyssop vipahai matea, ale mo turusi na puku leu peresi na tamlohi tari na r̃ae, \v 20 ale mo lo verea mara, ‘Harihi enia r̃ae mata retitauhi sei God mo retileu hinia vara ha lo turu hinia’. \rq Exo 24.8\rq* \m \v 21 Ale hin malele atu purongo mo turusi na tent peresi na hinau tari sei la lo vavahinau peresira mata lotu God. \v 22 Varar̃uhu, r̃a er̃i verea usuri na leu non Moses, mariviti hinau tari la mai la vokevoke na malele turusi na r̃ae, ale God i pa sopo r̃omi na hehe vara r̃ae i sopo roro. \p \v 23 Ale la hinau atu la lo masese na lolo tent, la lo tovongi na hinau na tuka, ale pr̃is mo vaira la vokevoke na r̃ae maji purongo. Pani hinau atu na tuka, God mo vaira la vokevoke na malamalai r̃uhur̃uhu jea matea, mo jeu na r̃ae maji. \p \v 24 Matan Kr̃isto mo unu na tuka tataholo vara i turu na nahon God sohena nor̃a tuetueni. Enia mo sopo unu na tent mata lotu nona tamlohi varama matan haratu na varama enia tovongi matea hin Temple atu na tuka. \v 25 Mo sopo unu na tuka matan vara i mele hasena silea tarea sohena pr̃is aulu matea mo lo vaia hin rani atu mo lo unu na Jara Tapu Jea na tent hin varama nike na tauni hatehateahi vara i lo sile na r̃ae maji. \v 26 Vara i sohena Kr̃isto i pa lo mate vaha visa, i tapulo hin rani atu varama mo tapulo, pani mo vono. Mo mai vahatea mata rani tari hin rani hitahu nike vara i lavi nar̃ihi na suiha hehe jejeu na nona malamalai sei mo mate matar̃a. \fig — puhoro tapu atu pr̃is mo turusia na r̃ae —|alt="Ark" src="AB02710b.tif" size="col" copy="Hk" ref="Heb 9.22" \fig* \p \v 27 Ale God mo taua vara tamlohi hatehateahi la pa mate vahatea, ale hitahuna la pa turu na aria, \v 28 ale mo sohena purongo, Kr̃isto mo mate vahatelete purongo sohena malamalai matea mata lavi nar̃ihi na hehe nona tamlohi matuvana. I pa mele mai, pani mo sopo mata nor̃a hehe. Hin rani atu i pa lavi na juri non la haratu sei la lo kilau matana. \c 10 \s1 Malamalai Non Kr̃isto \p \v 1 Posposi tuai mata leu non Moses enia r̃or̃oa hinau purongo mata hinau r̃uhu sei la pa mai, hina varar̃uhu sei Kr̃isto mo vaia matar̃a. Malamalai na posposi tuai mata leu, la lo vaia tarea na tauni hatehateahi, la sopo er̃i vai la haratu sei la lo mai mata lotu vara la vokevoke vevuhi. \v 2 Vara la pa lo er̃i vai na tamlohi la vokevoke vevuhi, malamalai korong mo isoiso moiso. Matan la haratu la lo lotu la pa vokevoke vahatea mata rani tari, ale puhoni nora hehe mo pete tihai isara moiso. \v 3 Pani la malamalai atu la lo vai na tamlohi la lo mele r̃omr̃omi na nora hehe na tauni hatehateahi. \v 4 Matan r̃ae buluk peresi na r̃ae nani la sopo er̃i lavi nar̃ihi na hehe. \v 5 Matan hinau atu, na rani Kr̃isto mo sinai na varama mo verea isan God mara, \q1 ‘Ko sopo opoi na malamalai \q2 la lo vaia na maji teni na hanhani. \q1 Pani ko sileau na epe matea \q2 vara a mai nom malamalai tataholo. \q1 \v 6 Varar̃uhu ko sopo avulahi \q2 na maji la lo sulira na votavota \q1 teni na silesile mata hehe. \q1 \v 7 Ale na mele verea nara: \q2 Ko hiteau, enau nahai na sinai \q1 vara a vai na masalom God \q2 vara a usuri na sava la ulia moiso \q1 na Retitapu mataku.’ \rq Psa 40.6–8\rq* \m \v 8 Sohen Kr̃isto mo verea moiso mara, ‘Ko sopo opoi na malamalai la vaira na maji teni na hanhani teni na maji la sulira na votavota teni te silesile tinapua mata hehe, ko sopo avulahi hinira.’ \p (Ko hitea, Iesu mo lo verea sohen harihi, hina purongo vara leu non Moses mo verea vara tamlohi la pa vaira.) \p \v 9 Ale Kr̃isto mo mele verea mara, ‘Ko hitea, enau na lo mai vara a vai na masalom.’ Iesu mo vai na retitauhi matan tiroma vara i isoiso matan vara harua retitauhi nike i er̃i turu. \v 10 Ale usuri na masalon God enia mo vair̃a r̃a tapu na malamalai mata epen Iesu Kr̃isto vahatea mata rani tari. \p \v 11 Usuri na retitauhi tuai, pr̃is la turu na naho votavota na rani hatehateahi mata sile na malamalai sei la sopo er̃i lavi nar̃ihi te hehe hin te rani. \v 12 Pani nor̃a Pr̃is Aulu mo hasena silea isan God sohena malamalai matea mata hehe sei mo r̃uhu mata rani tari. Ale nake mo lo sakele na jara oloolo tavera mo aulu mo jeu na tinapua na tavalu liman God. \v 13 I pa lo sasaovi atu vavano i tikeli rani atu God i vai na nona meresahi la toho na ruhuruhu palona. \p \v 14 Matan hin silesile atu matelete purongo, Kr̃isto mo vai tataholoi na nona tamlohi sei mo lo vaira la tapu mata rani tui tui. \fig — nanigot atu mata volituhu na hehe — (Heb 10.4; Lev 16.10)|alt="scapegoat" src="lev 16 – the scapegoat.tif" size="span" copy="PD" ref="Hebrews 10:14" \fig* \v 15 Ale Tanume Tapu sohena mo vereulia vara enia mo sohena; matan mo lo verea na reti non Jeremiah mara, \q1 \v 16 ‘Moli God mo verea mara: Retitauhi paro akerihi natu, \q2 a pa mele vaia peresi na noku tamlohi hin rani atu. \q1 A pa tau na noku leu na mapura, \q2 matan vara la pa levosahira, \q1 ale a pa ulira na r̃omira, matan vara la pa er̃i oloolo hinira.’ \rq Jer 31.33\rq* \m \v 17 Ale mo mele verea mara, \q1 ‘A pa sopo mele r̃omr̃omi na nora hehe peresi na nora tope na leu.’ \rq Jer 31.34\rq* \p \v 18 Ale vara God mo r̃omi na hehe moiso, mata sava natu tea mo opoia vara i mele sile te malamalai mata hehe? \s1 R̃a Turu R̃ilangi Hin Kr̃isto \p \v 19 Ale la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, nake r̃omir̃a i er̃i r̃ilangi mata unu hin Jara Tapu Jea atu na tuka mata r̃aen Iesu. \v 20 Mateia non Kr̃isto mo vai na malele paro sei mo lo sile na mauri, ale mo roia vara r̃a er̃i jeu tavalu ruru tapu atu r̃a mai mariviti isan God. \p \v 21 Ale matan Iesu nor̃a Pr̃is Aulu jea mo lo kilau na iman God, \v 22 mo r̃uhu vara r̃a mai mariviti isan God, r̃omir̃a i sopo r̃omkaka, nor̃a rasua i r̃ilangi, matan nor̃a r̃omr̃omi sasati God mo turusira moiso na r̃aen Kr̃isto, matan vara i vai na r̃omir̃a la vokevoke, ale mo paptijo na eper̃a na wai niro. \p \v 23 Ha sopo r̃omkaka, pani r̃a lo taurilati r̃omtoho nike sei r̃a lo verea vara r̃a lavia moiso, matan r̃a er̃i rasua vara God i pa sopo tope nona retitauhi paro nike. \p \v 24 Ha aleale malele vara ha er̃i tueni kamim hatehateahi hinia mata vujangi na nomim opoia isana tinapua. \v 25 Ale r̃a sopo r̃omr̃omi purongo na nor̃a pulutahi jara matea sohena tamlohi hai la lo r̃omr̃omia, pani r̃a retituetueni ale r̃a retir̃oar̃oahair̃a hatehateahi, r̃a tau na r̃omir̃a mata nor̃a pulutahi tarea matan nona mele mai mo lo mai mariviti. \p \v 26 La tapala r̃uhur̃uhu, vara r̃a lo opoia vara r̃a lo hehe, hina purongo vara r̃a lavi vevuhi na lelevosahi mata retivarar̃uhu moiso, mo sopo te mele malamalai tinapua vara i er̃i tavuhoro la hehe atu. \v 27 Pani ha lo levosahia vara r̃a pa sopo er̃i kilau matan te hina r̃uhu pani r̃a pa lo kilau purongo mata lolokoru sasati sei mata aria non God sei i pa mai sohena hapu r̃ilangi jea matea matan vara i suli nar̃ihi na nona meresahi. \v 28 Tuai vara tea mo r̃ohu vara i oloolo na leu non Moses, la pa sopo r̃omopoia, ale la pa vilimateia usuri na vereulia nona tamlohi mo rua teni mo tolu mata nona hehe. \v 29 Ha lo levosahia vara i pa sati jea isan la haratu sei la rasua moiso ale la mele jovi na hehe, matan la lo varasi Natun God, ale la lo vai na r̃ae mata retitauhi sei mo tapuhira hinia mo sohena hina purongo matea. Tamlohi sohena, la lo vaivai na Tanumen God sei mo lo lavi na r̃omr̃uhu non God mo mai isara. \p \v 30 Matan r̃a levosahia vara haratu sei mo lo verea mara, \q1 ‘Enau a pa kele. \q2 Enau a pa mele sile na volira \q1 i tataholo na sava la vaira.’ \rq Deut 32.35\rq* \m Ale mo mele verea mara, \q1 ‘Moli i pa ari na nona tamlohi.’ \q1 \rq Deut 32.36; Psa 135.14\rq* \p \v 31 Enia hina sasati tavera mata matahu matea vara ko jovi sivo na liman God sei mo lo mauri. \p \v 32 Ha sopo r̃omaliho hin la rani atu tiroma sei ka lavi na lelevosahi hin Kr̃isto hinira. Ha mele r̃omr̃omia sohena sava ka lo turu r̃ilangi, hina purongo vara ka levosahia vara ha pa lavi na rani r̃ilangi tavera matana. \p \v 33 Hin la rani atu tamlohi la verelejileji kamim na naho tamlohi, ale la tamaji kamim, ale hin rani atu ka lo tueni na tinapua sei la lo lavi na rani r̃ilangi sohemim. \v 34 Ka lo lavi na rani r̃ilangi peresi la haratu sei la pulahira na ima r̃ilangi, ale hin la rani atu la lavi nar̃ihi na nomim hinahinau tari, ka tinar̃ihia, ale r̃omimim mo sopo sati matana, matan ka levosahia moiso vara hina r̃uhur̃uhu jea hai matan tui tui la lo saovi kamim na pongi hitahu. \p \v 35 Ha sopo tinar̃ihi na nomim rasua r̃ilangi hin Moli, hina purongo vara sava i pa masese. Ha r̃omr̃omia vara voli nomim rasua sei i pa mai mo tavera jea matana. \v 36 Ale nakerihi ha r̃omperavu! Ha turu r̃ilangi mata vai na masalon God, matan hitahu ha pa lavi vevuhi na sava mo retitauhi hinira moiso. \q1 \v 37 Ale God mo verea vara, \q2 ‘I pa sopo tuai haratu sei mo lo mai i pa pala, \q2 ale i pa sopo vai malum. \q1 \v 38 Ale tamlohi sei la tataholo na nahoku \q2 la pa hahau na nora rasua. \q1 Pani a pa sopo avulahi hin la haratu sei la vahar̃i hiniau.’ \rq Hab 2.3–4\rq* \p \v 39 Pani enr̃a r̃a sopo sohen la haratu sei la vahar̃i hin God, ale la pelati na nora malele mauri tui. Nor̃a rasua nike mo vair̃a r̃a levosahi mamahunia vara God i pa jurir̃a. \c 11 \s1 Tovongi R̃uhu Mata Rasua \p \v 1 Rasua enia sava? Enia levosahi mamahuni sei vara sava r̃a lo r̃omtoho matana i pa masese. Enia nor̃a levosahi mamahuni na hinau sei r̃a sopo lo er̃i hitera nake. \v 2-3 Na rasua, r̃a levosahia vara varama nike mo pa pala usuri na reti non God, ale na rasua r̃a levosahia vara hinau tari r̃a lo hitera la tai na hinau r̃a sopo er̃i hitera. \p God mo avulahi na tamlohi matan tuai mata nora rasua. \p \v 4 Enia mata rasua sei, Abel mo sile na malamalai mo jeu Cain, ale God avulahi hinia ale hinau nike mo vujangia vara Abel mo tataholo na nahon God. Ale hina purongo vara Abel mo mate tuai r̃uhu moiso, tovongi mata nona rasua mo pa lo retireti isar̃a nake. \p \v 5 Enia mata rasua sei, Enoch mo sahe na tuka mo sopo mate — ‘vahatea purongo mo tihai matan God mo lavi nar̃ihia, matan God mo avulahi hinia mata nona rasua’. \rq Gen 5.24\rq* \v 6 Ale ka hitea, o sopo er̃i vai God i avulahi vara mo sopo te nom rasua. Tea vara mo opoia vara i mai isana, i pa rasua vara God mo lo toho ale enia i pa voli la haratu sei la lo alea varar̃uhu. \p \v 7 Enia mata rasu sei, Noah mo voro na aka matea vara i pa juri na vao imana hin wai tatave tavera atu. Matan mo lo lotu God na matahu, mo lo oloolo na nona retir̃oar̃oahai mata hinau matea mo sopo lo masese hin te pongi. Sava mo vaia usuri na nona rasua mo sile na talai isana tamlohi tari na varama hin rani atu, ale matan nona rasua sei mo mai mo tataholo na nahon God. \p \v 8 Enia mata rasua sei Abraham mo oloolo hin God hin rani atu mo tovia vara i malue na jarana vara i vano na jara tinapua matea, jara atu God i pa silea sohena koruna isana. Abraham mo vano pani mo sopo levosahia vara i pa vano tataholo epu. \v 9 Ale mara mo kakau hin jara atu God mo retitauhi hinia isana, mo lo toho atu na rasua matan enia mo sohena vinano matea, ale mo lo juruvi na tent matea. Ale Isaac enia Jacob la juruvi na tent sohena. Retitauhi atu God mo silea isan Abraham enia nora sohena. \v 10 Abraham mo pa vaia sohena matan mo lo kilau toho matan taon tavera atu sei mo puloha, ale God sei mo voroa usuri na r̃omina. \p \v 11 Enia mata rasua sei Sarah enia Abraham la er̃i tape na natirihi matea, hina purongo vara la vajiaha sasati moiso ale Sarah enia mo aroaro. Abraham mo rasua vara God i pa vai na nona retitauhi isan Sarah. \v 12 Ale vao tavera sei la malue hin tamlohi nike matelete purongo sei mo vajiaha sasati moiso vara i er̃i vasusu, mahapina la vao vao sohena vitusarasara na masapa, ale mo sohena piri oneone na pahisa tasi sei tea i sopo er̃i evira. \p \v 13 La tamlohi tari nike la mate, pani la sopo lo lavi na sava God mo retitauhi hinia isara, pani na nora rasua la kilau vano la hitea mo lo toho asau, ale la avulahi na retitauhi non God. La majinga vara enira la vinano purongo ale mata hahau r̃alihi purongo na varama. \v 14 Matan tamlohi sei la lo retireti sohen haratu na varama, la lo vujangia mo memera vara enira la lo kilau toho mata jarara tataholo. \v 15 Vara la lo r̃omr̃omi na jara sei la malue hinia, korong la mele mule moiso. \v 16 Pani enira la lo ale na jara r̃uhu matea aulu na tuka. Matan haratu, God mo avulahi vara la tovia nora God matan enia mo tatamahu na taon tavera matea na tuka matara. \p \v 17 Enia mata rasua sei Abraham mo sile Isaac sohena malamalai matea hin rani atu God mo vaihitea aulu hin vutivuti atu. Pa Abraham atu sei mo lo lavi na retitauhi non God mo tatamahu vara i vilimatei natuna vorahese Isaac sohena malamalai. \v 18 God mo retitauhi isan Abraham mara, ‘Hin natum Isaac natu mahapim la pa lo tauri na hijam’. \rq Gen 21.12 \rq* \v 19 Abraham mo r̃omr̃omia mara vara Isaac i mate, God i er̃i mele vaia i mauri. Ale na malele matea, varar̃uhu Abraham mo pa mele lavi natuna na mateia. \p \v 20 Enia mata rasua sei Isaac mo ler̃uhu hin la natuna atu mo rua, Jacob enia Esau. Enia mo levosahi mamahuni na sava God i pa vaia na pongi mo lo mai. \p \v 21 Enia mata rasua sei Jacob hin rani atu mo vajiaha ale mariviti vara i mate, mo ler̃uhu na natun Joseph hatehateahi, ale Jacob mo popovitoho mata lotu God, ale mo lo tauri na tihonina. \p \v 22 Ale enia mata rasua sei Joseph hin rani atu mariviti vara i mate, mo retireti sohen mo levosahi mamahunia vara God i pa lavi nar̃ihi na tamlohin Israel la malue Egypt vara la sahe Canaan. Mo levosahi mamahunia hin rani atu sei mo retileu isara mara vara la malue la pa lavi na suina peresira. \p \v 23 Enia mata rasua sei taman Moses enia tinana la jarohia mata vitu mo tolu. La hitevosahia vara God mo silera na natirihi matea mo tinapua, ale la sopo matahuni na sava supe nona mara Egypt i er̃i vaia isara. \p \v 24 Enia mata rasu sei Moses hin rani atu mo ulua, mo r̃ohu vara la kilaua sohena natun venatun supe nona mara Egypt matea. \v 25 Moses mo tau na r̃omina vara i pa usuri na malele mata rani r̃ilangi peresi na tamlohi non God. Mo sopo opoia vara i avulahi na hehe sei avulahina mo lo toho mata makomo rani purongo. \v 26 Enia mo levosahia vara i pa mele r̃uhu jea vara i lavi na rani r̃ilangi matan Kr̃isto, mo jeu haratu vara i lavi vevuhi na tavtav matan Egypt, matan mo lo kilau toho mata nona otori tavera atu sei God i pa silea isana. \v 27 Enia mata rasua sei Moses mo malue na lepan Egypt hina purongo vara supe nona mara Egypt mo lolokoru hinia. Enia mo turu mo lo vano matan mo lo kilau matan haratu sei tea i sopo er̃i hitea. \v 28 Hitahu enia mata rasua sei Moses mo retileu isana tamlohin Israel vara la taurilati na Passover, ale vara la turusi na r̃ae na peri matarua matan vara angelo mata mateia i pa sopo vilimatei na natura vora tiroma. \p \v 29 Enia mata rasua sei tamlohin Israel la hahau roto tasi sei la tovia Tasi Hahara sohena vara la lo hahau na lepa mamasa purongo. Pani hin rani atu mara Egypt lara la usurira, enira mo isoiso la pute la mate. \p \v 30 Enia mata rasua sei, tamlohin Israel la hahau r̃alihi na taon tavera matan Jericho mata rani mo limaravrua, ale rorona la maroe la jovi. \p \v 31 Enia mata rasua sei, Rahab har̃ai malele atu mo sopo mate peresi na tamlohi tari hin nona taon tavera atu Jericho sei la r̃ohu vara la oloolo hin God. Mo sopo mate matan enia mo avulahi vara i jarohi la tamlohin Israel atu sei la luhu na imana. \v 32 Vara mo sohen haratu a pa mele vere na sava? I pa mele lavi na rani peravu jea vara a vere vevuhi na sorasora mata rasua non Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel peresi na pr̃ovet tari. \fig — Moses mo malue na lepan Egypt —|alt="exodus" src="hk00037b.tif" size="span" copy="hk" ref="Heb 11.27" \fig* \p \v 33 Enia mata rasua sei la tamlohi nike la pulahi na jara nona supe tinatinapua, la aulu na jarara usuri na posposi tataholo, ale la lavi na sava God mo retitauhi hinia isara. La pelati na jingo lion, \v 34 la vuni na pepe hapu, la rovo na mateia na voro sita vuro. Epera malokoloko, mo posi mai epe r̃ilangi. La mai la r̃ilangi jea na vuro ale la levuti na vao tamlohi vuro tinatinapua la maro. \v 35 Har̃ai la mele lavi la haratu sei la opoira na mateia. \p Pani hai la rasu God, tamlohi la vailejlejira, la r̃omr̃omia vara mate i pa mele r̃uhu, i jeua vara la vahar̃i hin God vara la materi na ima r̃ilangi. \p La tau na nora r̃omtoho na sauteterahi mata mauri r̃uhu jea tinapua matea. \v 36 Tamlohi la kerehi hai, ale la rupi kotkotira na asi maja. Ale hai la lihora na jen na jara r̃or̃oha na lolo ima r̃ilangi. \v 37 Hai la mate matan la parura, ale hai la soara sopera mo rua; hai la vilira na sita vuro, ale hai la pa lo hahau la ru na huri sipsip peresi na nani purongo, la marohati, la lavi na rani r̃ilangi jea ale tamlohi la vailejlejira. \v 38 Enira la r̃uhu hajavua mata toho hin varama nike. La hahau roto na tano koru peresi na vutivuti, la luhu na papa vatu ale na koko lepa. \p \v 39 La tamlohi tari nike sei kama verera moiso, God mo avulahi hinira enira mo isoiso mata nora rasua, pani te vonara hatea mo sopo lo lavi na hinau tari sei God mo lo retitauhi hinira. \v 40 Matan God mo tatamahuni na hinau r̃uhur̃uhu hai matar̃a matan vara God i er̃i vaira la tataholo r̃uhu peresir̃a nake vahatea. \c 12 \s1 Aria Non God Mo Vujangi Na Nona Opoia \p \v 1 Ale matan r̃a er̃i hite vao tavera atu matan tuai sei la tovongi r̃uhu mata rasua, la lo turu r̃alihir̃a mata vujangi mauri atu mata rasua isar̃a nake. Ale matana, mo r̃uhu vara r̃a pulahi nar̃ihi na hinau tari sei la lo puhonir̃a ale la vair̃a r̃a sopo er̃i maro r̃ilangi, r̃a pulahi nar̃ihira peresi na hehe sei la lo kaluti hinir̃a, matan vara r̃a er̃i maro peravu hin maro matan mauri nike mo lo toho na nahor̃a. \v 2 Ale r̃a er̃i vaia vara r̃a lo kilau isan Iesu sei enia pulo nor̃a rasua na tapulona mo tikeli na isoisona. Matan enia mo avulahi vara i lavi na mateia mata mahanuhanu na talopeilopei, matan mo levosahia vara hitahunia i pa avulahi tavera matana. Nake mo lo sakele na jara oloolo tavera mo jeu na tinapua na pahisa jara sakele mata supe non God na tuka. \v 3 Ha to r̃omr̃omi na rani r̃ilangi tari mo lavira sei hin rani atu tamlohi hehe la vai na hina sasati jea isana, ha r̃omr̃omia matan vara ha sopo malokoloko, ale ha tinar̃ihi taleu na nomim rasua hinia. \v 4 Ale kamim ka sopo lo tikeli jara atu vara ha pa mate matan ka lo valum peresi na hehe na nomim turu r̃ilangi mata turuhoroa. \p \v 5 Ale ka pete r̃omaliho moiso na retituetueni non God isamim, la natuna? Mo verea mara, \q1 ‘Natuku, o sopo kilau purongoi \q2 vara Moli mo vujangiho \q1 matan te hinau ko vaia \q2 mo sopo r̃uhu. \q1 Teni r̃omim i sopo sati matana, \q1 \v 6 matan Moli mo lo vujangi la haratu mo opoira, \q1 ale mo lo reti tataholo isana natuna tari sei mo lavira.’ \q1 \rq Prov 3.11–12\rq* \p \fig — Moses hin rani atu la lavi na leu isan God hin vutivuti Sinai — (Heb 12.18)|alt="Moses descends" src="ab02711b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Hebrews 12:6" \fig* \v 7 Vara God mo lo vujangi kamim matan te hinau ka vaia mo sati, ha lo r̃omr̃omia vara God mo lo vaia sohena matan kamim ka natuna tataholo. Sava natirihi mo vai na hina sati matea, pani la sopo vujangia matana? \v 8 Vara God mo sopo vujangi kamim matan te hinau ka vaia mo sati sohen mo lo vaia isana natuna tari, mo r̃aramia vara kamim natu malele, ale kamim ka sopo natuna tataholo. \v 9 Vara tarea r̃a lo oloolo na tamar̃a mata varama sei la lo vujangir̃a matan te hinau r̃a vaia mo sati, i pa mele r̃uhu jea vara r̃a avulahi mata lavi na vujangi sei Tamar̃a na tuka mo lo silea matan te hinau r̃a vaia mo sati matan vara r̃a pa toho jejeu. \p \v 10 Matan tamar̃a mata varama la vujangir̃a matan nor̃a hina sati mata tauni mo visalete purongo usuri na nora lelevosahi. Pani vujangi non God matan te hina sati isar̃a, enia tarea mo tataholo, ale enia mo r̃uhu matan mo vaia matan vara r̃a pa lavi maurina atu sei mo tapu. \v 11 Na rani r̃a lo lavi na vujangi matan te hinau r̃a vaia mo sati, mo sopo rani matea mata avulahi pani r̃a rongo mo sati matana. Pani hitahu, vuana enia tamata peresi na mauri tataholo isan la haratu la ulua hinia. \p \v 12 Ale matana, ha vai na limamim sei la malokoloko sati moiso vara la mele tautauri i r̃ilangi, ale ha turu tataholo i r̃ilangi na jaramim, hina purongo vara palomim la lo savaravara. \v 13 Ha hahau na malele tataholo, matan vara la haratu la lo usuri kamim, hina purongo vara la malokoloko, teni la pakajangjang moiso, la pa sopo er̃i tialahalaha vara la jovi, pani la pa mele r̃ilangi. \rq Prov 4.26\rq* \s1 Ha Tapurongo Hin God \p \v 14 Ha vaihitea vara ha toho na tamata peresi na tamlohi tari, ale ha alea vara ha toho na mauri vokevoke sei mo tapu, matan la haratu sei la sopo tapu, la pa sopo er̃i hite Moli. \v 15 Ha kilau mamahuni kamim hatehateahi, matan vara te vonamim i pa sopo er̃i jovi nar̃ihi na r̃omr̃uhu non God. Ha sopo tinar̃ihia vara te r̃omr̃omi sasati mata vahar̃i na rasua i malue hin kamim, vara i vono, i pa komo na vao tavera na honana, ale la pa jovi matana. \v 16 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i vai na posposi maji, teni i usuri na posposi varama sohen Esau. Enia mo sile na korun tamana tataholo isan tasina mata peleti hanhani matelete purongo. \v 17 Ale hitahuna, mara mo opoia vara i lavi na ler̃uhu non tamana, tamana mo r̃ohu hinia. Hina purongo vara mo tangisia, pani i sopo er̃i mele posi na sava mo lo toho moiso. \fig — la rongoa vara nona retileu mo r̃ilangi jea — (Heb 12.20)|alt="sinai crowd" src="ex20–1.tif" size="col" copy="PD" ref="Hebrews 12:17" \fig* \s1 Retitauhi Mata Leu Na Vutin Sinai \p \v 18 Matan kamim ka sopo mai isan God sohena tavtavuin Israel tuai la lo vaia hin rani atu la lavi na leu isan God na vutivuti Sinai sei mo tapu vara la tikelia, teni na pepe hapu tavera sei mo lo hani aulu hin vutivuti atu, teni na r̃or̃oha tavera jea ea, teni na langi poripori tavera ea. \v 19 Matan la rongo na roroa trumpet tavera matea peresi na leo matea sei mo lo sile na retisohai matea. Ale mo vaira la tangi vara God i pa sopo mele retireti! \v 20 La rongoa vara nona retileu mo r̃ilangi jea matan mo verea mara, ‘Hina purongo vara te maji palo vati purongo hatea, i tikeli pulon vutivuti nike, ha pa parumateia’. \rq Exo 19.12–13 \rq* \v 21 Moses sohena, matahu tavera mo sohonia na sava mo hitea ale mara, ‘Na matahu tavera, ale na savaravara’. \rq Deut 9.19\rq* \s1 Retitauhi Paro Mo Mele R̃uhu Jea \p \v 22 Pani kamim ka mai na Vutin Zion, taon tavera non God mauri, Jerusalem matan tuka, ale ka mai isana vao angelo tavera sei la lo pulutahi na nora avulahi tavera. \v 23 Kamim ka mai na pulutahi nona vora tiroma non God sei hijara la ulia na tuka. Kamim ka mai isan God, hara sei i pa ari na tamlohi tari. Ale ka lo mai isana tanumen la haratu na tuka sei God mo volituhura moiso, ale mo vaira la tataholo r̃uhu na nahona. \v 24 Ka mai isan Iesu, hara sei mo lo turu na livuhan God peresi na tamlohi matan retitauhi paro nike, ale ka mai na r̃aena sei la turusia mata r̃omi na hehe, mo sopo sohena r̃aen Abel sei mo lo tangi isan God vara i sile na talai matana. \p \v 25 Ha lo kilau mamahunia vara ha oloolo hin God, hara sei mo lo retireti isamim. Matan, vara tavtavuin Israel la sopo er̃i rovo hin rani atu la r̃ohu vara la tapurongo hin Moses sei vahar̃ule matea enia tamlohi purongo, i pa mele sati jea vara r̃a r̃ohu hin haratu mo lo retireti isar̃a sei mo tai na tuka! \v 26 Hin rani atu God mo retireti isara na vutin Sinai, leona mo hisuhi na varama. Pani nake mo mele vai na retitauhi tinapua matea mara, ‘Mele vahatea, a pa sopo hisuhi na varama purongo, pani a pa hisuhi na tuka peresia’. \rq Hag 2.6 \rq* \v 27 Haratu mo r̃aramia vara hinau tari na varama la pa hutehutehi, matan vara hinau matan tui tui purongo, la pa lo toho jejeu. \p \v 28 Ale matan r̃a pa lavi mauri atu God mo aulu hinia sei i pa sopo er̃i r̃ovo, mo r̃uhu vara r̃a vere meje isana, ale r̃a vai God i avulahi na nor̃a lotua na oloolo sei mo vair̃a r̃a sile na oloolo tavera jea isana. \v 29 Matan nor̃a God enia hapu tavera jea matea mata suli vevuhi na hinau tari. \rq Deut 4.24\rq* \c 13 \s1 Isoiso Retireti \p \v 1 Ha pa opoiopoi kamim hasemim tarea na opoia varar̃uhu. \v 2 Ha sopo r̃omaliho vara ha avulahi mata lavi na vinano na imamim, matan hai la vaia moiso isana angelo pani la sopo levosahia. \v 3 Ha sopo r̃omaliho hin la haratu la lo vailejlejira na lolo ima r̃ilangi, ha r̃omr̃omira sohen kamim sohena ka lo toho peresira. \p \v 4 Ha r̃omr̃omi i tataholo mata lahi, ha sopo mele juruvi peresi te tinapua, matan God i pa ari la haratu la lo vai na posposi viriu, peresi la haratu la lo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso. \v 5 Ha toho asau na opoia mata mania, ha avulahi na sava enia nomim, matan God mo verea mara, \q1 ‘A pa sopo tinar̃ihiho hin te rani. \q2 Ale a pa sopo revusehiho hin te rani.’ \rq Deut 31.6; 31.8\rq* \m \v 6 Matan haratu, r̃a er̃i verea vara, \q1 ‘Moli enia noku tuetueni, \q2 ale matana, a pa sopo matahu. \q1 Vara mo sohen haratu natu, \q2 tamlohi la pa er̃i vai na sava isaku?’ \q2 \rq Psa 118.6–7\rq* \p \v 7 Ha mele r̃omr̃omi la nomim patu tamlohi atu sei la lo vujangi kamim na reti non God tiroma. Ha r̃omr̃omi na hinau r̃uhu tari sei la mai isamim na maurira, ale ha rasu Moli sohen enira la rasua. \p \v 8 Iesu Kr̃isto mo lo sohena nanovi, nahapani, ale jejeu. \v 9 Ha sopo tinar̃ihia vara te vujangi paro tinapua la haluhalu kamim. Kamim ka lo lavi na suiha na maurimim mata r̃omr̃uhu non God, mo sopo na posposi tuai usuri na leu mata hanhani sei la sopo er̃i tueni la haratu la lo usurira. \p \v 10 Enr̃a nor̃a rasua paro nike mo sohena votavota paro matea, ale usuri r̃omr̃omi atu pr̃is mata rasua tuai la sopo er̃i lavi na hina r̃uhur̃uhu hinia matan malelena mo tinapua. \v 11 Usuri na rasua tuai na leu nona Jew, hin rani atu la lo toho na tano koru, pr̃is aulu mo lo lavi na r̃ae maji mo unu sivo na tent na Jara Tapu sohena malamalai matea mata hehe, pani usuri na leu la suli na tarape maji na tavalu rope jara tamlohi atu matan vara i vai na jarara i vokevoke. \v 12 Ale rasua paro nike mo sohena purongo, Iesu mo mate na tavalu ropen taon tavera atu Jerusalem, matan vara i er̃i vai na nona tamlohi la tapu na r̃aena sei mo roro. \v 13 Ale matana, mo r̃uhu vara r̃a malue r̃a vano isana hin jara sati atu na tavalu ropen taon tavera atu matan vara r̃a lavi na rani r̃ilangi sei mo lo lavia. \v 14 Matan varama nike mo sopo jarar̃a tataholo: Enr̃a r̃a lo kilau toho matan nor̃a taon tavera atu na tuka sei i pa mai. \p \v 15 Hin Iesu, mo r̃uhu vara tarea r̃a lo sile na hasohaso isan God na nor̃a verea vara enia mo r̃uhu sohena sava, sohena nor̃a malamalai r̃uhu matea r̃a lo silea isan God. \v 16 Ha sopo r̃omaliho vara ha vai na vavahinau r̃uhu ale ha lo ase na nomim hinahinau peresi la haratu la vejuveju, matan malamalai sohena, enia mo vai God mo avulahi tavera. \p \v 17 Ha oloolo hin nomim patu tamlohi rasua, ale ha oloolo na sava la lo verea isamim, matan enira la lo kilau na maurimim, ale la levosahia vara la pa turu na nahon God mata nora vavahinau. Mo r̃uhu vara ha vaira la vaia na avulahi, mo sopo na r̃omsati, matan vara i vono, i pa sopo tueni kamim hin rani atu mo lo mai. \p \v 18 Ha usiusi matamam, matan kama levosahia vara r̃omimam la vokevoke, ale kama opoia vara kama toho na oloolo na hinau tari kama lo vaira. \v 19 Ale nakerihi, na opoi na nomim usiusi mo tavera jea matan vara a er̃i mele mai isamim vila. \p \v 20-21 Ale na lo usiusi vara God mata tamata sei mo mele lavi nar̃ihi nor̃a Moli Iesu Kr̃isto na mateia, vara i vai kamim ha tatamahu na hinau tari mata vai na masalona. Na lo usiusi vara na suihan Iesu Kr̃isto i pa vai kamim ha vua na hinau tari sei i pa vai Iesu i avulahi. Iesu enia Tavui Sipsip aulu mata sipsip usuri na retitauhi matea matan tui tui, enia mo ulia na r̃aena. Ale hasohaso i pa vano isana tarea tui tui. Amen. \p \v 22 Na usia r̃ilangi isamim la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, vara ha tapurongo i r̃uhu na sava na pete verea moiso hin noku leta vejuveju nike. \p \v 23 Na opoia vara ha levosahia vara vorair̃a na rasua sei Timothy, mo malue na ima r̃ilangi moiso. Ale vara i pala nike vila, a pa lavia peresiau kama mai kama hite kamim. \p \v 24 Ha sile na noku retioloolo i vano isana nomim patu tamlohi tari na rasua, peresi na kalesia tinapua sei la lo toho atu. Kalesia sei la tai Italy la sohai na nora retioloolo isamim. \p \v 25 Na lo usiusi vara r̃omr̃uhu non God i pa toho isamim mo isoiso.