\id GAL – Tangoa \h Galatians \toc1 Galatians Leta Paul Mo Ulia Isana Mara Galatia \toc2 Galatians \mt1 Galatians \mt3 Leta \mt3 Paul Mo Ulia Isana Mara \mt2 Galatia \imt3 Leta Nike \im Na rani tiroma leta nike mo vano isana kalesia hin jara atu Galatia, Paul mo lo verea mo memera isara moiso vara enia mo silera hin Retir̃uhu tataholo atu sei Iesu mo lo silea isana tiroma. Retir̃uhu sei hasena, enia hina varar̃uhu (1.1–10). Haranike enia hina aulu matan te tamlohi la lo verea vara reti non Paul mo halu na Retir̃uhu non God matan enia tamlohi halu. \ip Paul enia vahar̃ule varar̃uhu non Iesu. Iesu mo r̃ulea isana tamlohi la sopo levosahi God. Patu tamlohi na vao kalesia matan Jerusalem la lo avulahi hin Paul peresi na nona Retir̃uhu (1.18–2.10). Paul mo reti isan Peter na rani matea Antioch, matan mo vaileji na vujangi non Retir̃uhu, matan mo lo tametame na tavtavuin Israel la lo toho peresia (2.1–18). \ip Paul mo vujangia vara rasua hin Kr̃isto, enia hasena malele tataholo vara tamlohi la lavi na mauri mo materi hinia. Enia malele sei God mo silea isan Abraham tuai (3.1–4.31). \ib \imq ‘Matan hin leu atu na lo usuria, na mate matan leu atu, matan vara a pa mauri hin God, enau na mate peresi Kr̃isto na nona talopeilopei. Nake mo sopo enau sei na lo mauri, pani Kr̃isto enia mo lo mauri hiniau.’ (2.19–20) \iot Hin Puku Nike \io1 1. Vahar̃ule Varar̃uhu, Retir̃uhu Varar̃uhu (1.1–10) \io1 2. God mo vir̃oni Paul vara i nona vahar̃ule (1.11–24) \io1 3. Paul mo mele tahe na Retir̃uhu (2.1–21) \io1 4. Rasua enia malele varar̃uhu mata tamlohi la juri (3.1–4.31) \io1 5. Tanumen God mo rever̃a na opoia (5.1–6.10) \io1 6. Isoiso retireti (6.11–18) \c 1 \s1 Retireti Tiroma Non Paul Isara \p \v 1 Leta nike, enau Paul na ulia, enau vahar̃ule matea, pani mo sopo na r̃omr̃omi tamlohi teni tea la vir̃oniau vara a vahar̃ule, mo vono. Iesu Kr̃isto hasena peresi God Tama la toviau, God sei mo lo sauteterahi Iesu na mateia. \p \v 2 Ale la vorai nike peresiau, kama sohai na nomam retioloolo isamim kamim vao kalesia na jara tari Galatia. \v 3 Na lo usiusi vara God Tamar̃a enia Moli Iesu Kr̃isto vara la sile na nora r̃omr̃uhu peresi na nora tamata isamim. \v 4 Iesu mo hase silea vara i mate mata nor̃a hehe vara i jurir̃a r̃a materi na suihan sasati na varama nake, usuri na masalon nor̃a God Tamar̃a, \v 5 hasohaso tavera enia nona, mata rani tui tui tarea. Amen. \s1 Retir̃uhu Enia Matelete \p \v 6 Na mar̃urahi jea, matan vila r̃uhu purongo, ka rovo isan haratu mo tovi kamim na nona r̃omr̃uhu non Kr̃isto, ale ka lo posi vano na retir̃uhu tinapua, \v 7 mo sopo mele te retir̃uhu tinapua, pani na levosahia vara tamlohi hai la vai na r̃omimim la lo kaka. La opoia vara la vai na retir̃uhu non Kr̃isto i mele tinapua. \p \v 8 Pani vara kamam teni te angelo na tuka i lo retivujavujangi na retir̃uhu matea mo sopo tataholo hin haratu kama lo retivujavujangi kamim hinia moiso, talai tavera non God i pa toho isana. \v 9 Sohena kama pete verea tiroma moiso, ale na mele verea vara, tea mo lo retivujavujangi na retir̃uhu tinapua isamim, ale mo sopo na retir̃uhu sei ka lavia tiroma moiso, talai tavera non God i pa toho isana. \p \v 10 Ka r̃om vara na lo reti sohena matan vara tamlohi, teni God la avulahi hiniau matana? Teni ka hitea vara na lo vaihitea vara a vai na tamlohi la avulahi hiniau? Vara a lo vaihitea vara a vai na tamlohi la avulahi hiniau, i pa vujangia vara enau na sopo slev varar̃uhu matea non Kr̃isto. \fig |alt="crosses" src="hk00325b.tif" size="span" copy="hk" ref="Galatians 1:10" \fig* \s1 Vujangi Non Paul Mo Tai Isan Kr̃isto \p \v 11 La vorai peresi na vevorai, na opoia vara ha levosahia vara Retir̃uhu atu na lo retivujavujangi hinia, enia mo sopo tai isana tamlohi. \v 12 Matan na sopo lavia isan te tamlohi teni tea mo sopo vujangiau hinia, pani na lavia matan Iesu Kr̃isto mo vujangia isaku. \p \v 13 Matan ka rongoa moiso, vara mauriku mo sohena sava tiroma, na lo usuri na posposi rasua nona Jew. Ale sohena sava hin pongi atu na lo tipahi r̃ilangi na vao kalesia non God, ale na vaihitea vara a komora. \v 14 Hin pongi atu, na lo sahe aulu jea na posposi rasua nona Jew, mo jeu na tamlohi tinapua la tautauniku na tahisamam, matan na lo turu r̃ilangi na posposi nona tamamam. \p \v 15 Pani na rani na sopo lo vora, God mo tapuhiau moiso, ale mo toviau na nona r̃omr̃uhu, \v 16 ale enia mo avulahi vara i vujangi Natuna isaku, matan vara a pa retivujavujangi Iesu isana tamlohi r̃or̃oha. Ale na sopo vano vahatea vara a usi rongorongoa isan tea, \v 17 teni vara a sahe Jerusalem isan la haratu la vahar̃ule tiroma hiniau, pani na vano Arabia, moiso na mele mai Damascus. \p \v 18 Ale tauni mo tolu la vano moiso na sahe Jerusalem vara a hite Peter, ale na lo toho isana mata rani mo sangavulu r̃omana mo lima \rq (15)\rq*. \p \v 19 Hin rani atu, na sopo hite te vahar̃ule tinapua, pani James purongo, tasin nor̃a Moli. \v 20 La hinau sei na lo ulia isamim na nahon God na sopo halu hinira. \p \v 21 Moiso na vano na lolon la jara tavera sei mo rua, Syria enia Cilicia. \v 22 Hin rani atu, vao kalesia hin Kr̃isto la lo toho na vao kalesia tari Judea, la sopo lo levosahiau i r̃uhu. \v 23 Pani la lo rongo purongoi na sorasora la lo verea lara, “Tamlohi nike natu, tiroma mo lo tipahir̃a, pani nake mo lo retivujavujangi pa rasua sei, tiroma mo vaihitea vara i komoa.” \v 24 Matan hinau atu, la lo sile na hasohaso tavera isan God mataku. \c 2 \s1 Vahar̃ule Jerusalem La Avulahi Hin Paul \p \v 1 Moiso, tauni mo sangavulu r̃omana mo vati mo vano moiso, enau Barnabas peresi Titus, kama sahe Jerusalem. \v 2 Na sahe matan God mo vujangia isaku vara a sahe. Enau tolu na tamlohi tatavera mata rasua kama hasemam sorasora matavuhi atu matan na opoia vara la levosahi mamahuni na sava na lo retivujavujangi hinia isana tamlohi r̃or̃oha, matan vara a levosahi tataholoia vara la majinga hinia vara i vono, noku vavahinau i pa vano hina purongo. \p \v 3 Pani hina purongo vara la levosahia vara Titus enia mara Greek matea, la sopo ngurunguru hinia vara i tair̃alihi, \v 4 mo sopo matan vara r̃omr̃omi atu i pa malue, pani matan hin matavuhi atu, matea mo lavi na vorai hai la sopo vorai varar̃uhu na nor̃a rasua, la mai sohena tanume luhu, matan vara la er̃i levosahia vara nomam materi hin Kr̃isto Iesu mo sohena sava, matan vara la er̃i tau kamam sohena nora slev na ruhuruhun nora posposi rasua, \v 5 pani kama sopo usuri na r̃omira, hina purongo vara enia mata makomo rani purongo, matan vara hina varar̃uhu mata Retir̃uhu i pa toho jejeu matamim. \p \v 6 Ale patu tamlohi mata vao kalesia atu, la sopo vere te hinau aulu na sava na lo retivujavujangi hinia. Ale na vere tataholoia vara na sopo r̃omr̃omi na nora hija tavera sohena patu tamlohi, matan God mo sopo tametame tea. \v 7 Pani la hitevosahia vara God mo tauau vara a pa retivujavujangi na Retir̃uhu, isan la haratu la sopo Jew, sohena mo tau Peter vara i pa retivujavujangi na Retir̃uhu isana Jew. \v 8 Matan haratu mo lo voko hin Peter mata nona vavahinau sohena vahar̃ule isana Jew, enia haratu sei mo lo voko hiniau na nona vavahinau mata tamlohi r̃or̃oha. \v 9 Ale hin rani atu James, Peter, John, enira la lo kilaura sohena vir̃a mata vao kalesia, enira la hitevosahia vara God mo tau na vavahinau r̃uhu na limaku usuri na nona r̃omr̃uhu. La tulahi enau Barnabas vara kama voko matea peresira, ale lara kama pa vano isana tamlohi r̃or̃oha, ale enira, isana Jew. \v 10 Hinau matea purongo la usia lara kama pa lo r̃omr̃omi na tamlohi tilavono, hinau atu natu na lo opoia mo tavera jea vara a vaia. \s1 Paul Mo Vujangi Peter \p \v 11 Pani na rani Peter mo mai Antioch, na reti isana na naho vao. Na reti r̃ilangi isana mata sava mo lo vaia, matan sava mo lo vaia mo sopo tataholo. \v 12 Matan, tiroma moiso tamlohi hai Jerusalem, la pa pala la tai isan James, enia mo lo hanhani tolu na vorair̃a la tamlohi r̃or̃oha, pani na rani la pala, Peter mo turujuha hinira mo toho asau, matan mo matahuni la haratu la lo reti na tair̃alihi. \v 13 Ale tamlohi rasua Jew tari tinapua atu, la usuri na posposi tapnetano non Peter, ale Barnabas sohena, la tikaulejia mo usurira na nora tapnetano. \p \v 14 Pani nara na hitea vara la sopo usuri tataholoi na retivarar̃uhu mata Retir̃uhu, na verea isan Peter na nahora enira mo isoiso nara, “Vara engko ko vora Jew matea, ale ko sopo mele usuri na posposi nona Jew, ale nake ko lo toho sohen na tamlohi r̃or̃oha, mata sava natu, ko lo vaihitea vara o vai la tamlohi r̃or̃oha nike vara la oloolo na posposi nona Jew sei, engko ko tinar̃ihira moiso?” \v 15 Enr̃a r̃a vora r̃a Jew, r̃a sopo tai isana ‘tamlohi hehe’ sei la tamlohi r̃or̃oha, \v 16 pani enr̃a r̃a levosahia vara tamlohi mo sopo tataholo na nahon God matan vara mo lo oloolo na Leu non Moses, pani matan nona rasua hin Iesu Kr̃isto purongo. Ale enr̃a sohena, r̃a rasu Kr̃isto Iesu matan vara r̃a pa tataholo na nahon God matan nor̃a rasua, mo sopo matan r̃a lo vai na Leu. Matan tea i sopo er̃i tataholo na nahon God vara mo lo vai na leu. \p \v 17 Pani i pa sohena sava, vara r̃a lo aleale malele vara r̃a tataholo na nahon God mata rasua hin Kr̃isto, ale r̃a vileiulia vara enr̃a r̃a pa lo tamlohi hehe? Korong Kr̃isto mo vair̃a r̃a mai sohena ‘tamlohi hehe’? Mo vono! \v 18 Matan, vara a mele turuhi na sava na vilijovjovia moiso, i pa vujangiau vara enau tamlohi tope leu matea. \v 19 Matan hin leu atu na lo usuria, na mate matan leu atu, matan vara a pa mauri hin God, enau na mate peresi Kr̃isto na nona talopeilopei. \v 20 Nake mo sopo enau sei na lo mauri, pani Kr̃isto enia mo lo mauri hiniau. Ale nake na mauriku na lo toho hinia na epeku, na lo mauri usuri na rasua hin Natun God sei mo opoiau, ale mo hasena silea mataku. \v 21 Enau na sopo vonavonan la haratu sei, la lo vai na r̃omr̃uhu non God sohena hinau purongo matea. Matan vara r̃a er̃i juri vara r̃a oloolo na leu, mo r̃aramia vara mateia non Kr̃isto, enia mo sopo te hinau hinia! \c 3 \s1 La Jalio Na Malele Mata Rasua \p \v 1 Kamim mara Galatia, ka rongorongo vono! Sava tamlohi natu, mo mahuhi kamim? Na levosahia vara na vujangi mamahuni na r̃arami mateia non Iesu Kr̃isto na nona talopeilopei, mo memera isamim moiso. \v 2 Na opoia vara a usi na retiusia matea isamim tiroma. Ka lavi na Tanumen God matan ka vai na vavahinau mata leu, teni matan ka rongo na Retir̃uhu, ale ka rasua? \v 3 Varar̃uhu, ka rongorongo vono sohen haratu natu? Ka tapulo na mauri rasua na Tanumen God, pani nake ka r̃omr̃omia vara ha pa tataholo na nahon God na nomim vavahinau? \v 4 Ka lavi na rani r̃ilangi tavera moiso mata retir̃uhu, mo sopo matan vara i pa vano hina purongo teni ka lo r̃omr̃omi purongo hinia? \p \v 5 Ale, haratu sei mo lo sile kamim na Tanumena, mo vai na hinau mar̃urahi matuvana na nahomim matan ka lo vai na vavahinau mata leu, teni matan ka lo rasu na retir̃uhu sei ka rongoa? \p \v 6 Hin malele nike Abraham sohena mo ‘rasu God, ale God mo verea vara enia mo tataholo na nahona’. \rq Gen 15.6 \rq* \v 7 Ha levosahi mamahunia vara la haratu la rasu God, enira natun Abraham tataholo. \v 8 Ale Retiulia mo retitauhi hinia tuai mara, God i pa vai na tamlohi r̃or̃oha la tataholo na nahona mata rasua. Retitapu sei mo retivujavujangi na Retir̃uhu tuai isan Abraham mara, ‘Hiniho a pa ler̃uhu na mara jara tinatinapua tari’. \rq Gen 12.3; 18.18; 22.18 \rq* \v 9 Ale mo sohena natu, la haratu la rasu Kr̃isto, la lavi na ler̃uhu peresi Abraham, tamlohi rasua sei tuai. \p \v 10 Matan tamlohi tari sei la lo turu r̃ilangi na nora vavahinau mata leu, la lo toho na ruhuruhu lesati moiso, matan Retiulia mara, ‘Lesati i pa toho isana tamlohi tari sei la sopo usuri vevuhi na hinau tari na lolo Puku mata Leu la ulia’. \rq Deut 27.26\rq* \m \v 11 Nake mo memera purongo, vara tea i sopo er̃i mai tataholo na nahon God, matan vara mo lo oloolo na Leu, matan ‘Tamlohi sei la tataholo na nahon God, la pa mauri na rasua’. \rq Hab 2.4\rq* \p \v 12 Pani malele leu mo sopo sohena malele mata rasua, matan Retiulia mo verea mara, ‘Vara tea mo opoia vara i tapai na mauri matan mo lo usuri na leu, i pa oloolo vevuhi na leu tari na maurina’. \rq Lev 18.5 \rq* \v 13 Kr̃isto mo volituhur̃a hin lesati atu leu mo lo silea, ale enia mo mai lesati matar̃a, sohena Retiulia mo verea mara, ‘Lesati mo lo toho na tamlohi tari sei la taua mo sevu aulu na vipahai mata talai’. \rq Deut 21.23 \rq* \v 14 Matan vara hin Kr̃isto Iesu ler̃uhu God mo retitauhi hinia isan Abraham, i pa pala isana tamlohi r̃or̃oha, matan vara r̃a er̃i lavi na Tanume Tapu sei God mo retitauhi hinia na rasua. \s1 Retitauhi Mo Lo Toho Tiroma Na Leu \p \v 15 La vorai peresi na vevorai, a pa vai na tovongi matea na posposi tamlohi. Vara te tamlohi la retitauhi hin te hinau moiso, mo sopo tea i er̃i topea teni i mele tau te hinau aulu hinia. \v 16 Ale la retitauhi atu God mo verea, mo verea isan Abraham peresi na mahapina. Mo sopo verea vara, ‘peresi te mahapina tinapua’ sei mo lo r̃arami na vao matuvana, mo vono, mo lo r̃arami matea purongo mo verea mara ‘peresi na mahapim’ enia Kr̃isto. \rq Gen 12.7\rq* \p \v 17 R̃arami noku reti sei mo sohen harihi: Leu sei, mo pa pala tauni mo ngavulu sangavulu vati mo sangavulu tolu \rq (430)\rq* mo usuri la retitauhi sei, i sopo er̃i tope la retitauhi sei God mo vaia tiroma moiso isan Abraham vara la mai hina purongo. \v 18 Matan, vara r̃a er̃i lavi na vua retitauhi non God mata r̃a lo usuri na leu, ale vua retitauhi mo sopo mele mai mata retitauhi, pani God mo silea isan Abraham na malele retitauhi matea. \p \v 19 Vara sohena, God mo sile na Leu mata sava? God mo pa tau na leu mata hehe, vara i toho i tikeli rani atu mahapin Abraham sei God mo retitauhi hinia i pala. Ale God mo sile na leu isana angelo vara la pa silea isan Moses, enia haratu mo lo turu na livuhan God peresi na tamlohi. \v 20 Ale r̃a levosahia vara tamlohi matea i pa turu na livuha tamlohi mo rua sei la opoia vara la vai na retitauhi matea, pani nike, God hasena mo vai na retitauhi isan Abraham. \s1 Vavahinau Mata Leu \p \v 21 Vara sohena leu mo horo na retitauhi non God? Mo vono, matan vara te leu hatea la silea vara i er̃i sile na mauri, ale tamlohi la pa er̃i mai tataholo na nahon God matan vara la lo oloolo hin leu atu. \v 22 Pani Retitapu mo vereulia vara, enr̃a mo isoiso, r̃a lo toho na ruhuruhu suiha hehe, matan vara vua retitauhi mata rasua hin Iesu Kr̃isto, i pa mai isan la haratu la rasua. \p \v 23 Ale rasua mo pa mai isar̃a sei, leu mo lo taurilatir̃a moiso, mo tapovir̃a mo tikeli rani atu God mo vujangi na malele mata rasua. \v 24 Ale matana, leu atu mo lo kilaur̃a mo sinai mo tikeli rani atu Kr̃isto mo mai, matan vara r̃a er̃i mai tataholo na nahon God na rasua. \v 25 Pani nake, matan rasua mo mai moiso, r̃a sopo mele toho na ruhuruhun tea, \v 26 matan hin Kr̃isto Iesu, kamim mo isoiso ka natun God mata rasua. \v 27 Matan kamim matuvana ka paptijo hin Kr̃isto, ka ru Kr̃isto na maurimim. \v 28 Matan haratu, mo sopo te Jew teni te tamlohi r̃or̃oha, teni slev, teni te tamlohi purongo teni te lamane teni te har̃ai, matan kamim mo isoiso ka matea hin Kr̃isto Iesu. \v 29 Ale vara kamim non Kr̃isto, kamim ka mahapin Abraham, la haratu sei la pa lavi na vua retitauhi. \c 4 \s1 Enr̃a R̃a Natun God \p \v 1 R̃arami noku reti enia vara natun tamlohi matea enia i pa lavi na korun tamana, enia mo sopo tinapua na slev matea, hina purongo vara hinau tari enia nona. \v 2 Pani natirihi atu, i pa lo toho na ruhuruhu lima tamlohi matea mata i pa kilaua peresi na volitusi non tamana i tikeli rani atu tamana mo taua moiso. \p \v 3 Mo sohen haratu isar̃a, na rani r̃a pa lo natuvarihi, nor̃a r̃omr̃omi mo lo toho na ruhuruhu liman vui varama nike. \p \v 4 Pani rani tataholo mo pala, God mo r̃ule Natuna, mo vora isana har̃ai matea, mo vora na ruhuruhu leu, \v 5 vara i volituhu la haratu la lo toho na ruhuruhu leu, matan vara God i pa korohir̃a r̃a mai natuna tataholo. \v 6 Ale matan ka natun God, enia mo r̃ule na Tanumen Natuna mo mai na lolo mapur̃a, mo vair̃a r̃a er̃i tovi God sohena, “Tata, Tamaku”. \v 7 Matan haratu, ko sopo mele slev, pani ko natun God, ale vara natun God, o pa lavi na vua retitauhi non God. \fig |alt="cattle" src="hk00096b.tif" size="span" copy="hk" ref="Galatians 4:7" \fig* \s1 Paul Mo R̃omi Na Mara Galatia \p \v 8 Tuai ka sopo lo levosahi God, ka lo toho na ruhuruhu lima vui varama sei tamlohi hai la verea vara enira god, pani enira la sopo god. \v 9 Pani nake, matan ka levosahi God, pani vara a reti tataholo, God mo levosahi kamim tiroma, ale mata sava ka opoia vara ha mele slev nona vui varama sei, la sopo er̃i vai te hinau, ale la sopo r̃uhu hin te hinau hatelete? \v 10 Ka lo oloolo hin te rani tapu, teni te vitu tapu, teni te taro, teni te tauni mata sava? \p \v 11 Enau na lo r̃omr̃omia vara korong vara i vono, na lo kalvono purongo matamim. \v 12 La vorai peresi na vevorai, na usia isamim vara ha materi soheku, matan na sohemim kamim mo sopo Jew, ka materi na leu. Hin rani atu na lo toho peresi kamim, ka sopo vai te hinau i sati isaku. \v 13 Ka levosahia vara hin rani atu, na pa tapulo retivujavujangi na retir̃uhu isamim, na rojo makomona. \v 14 Hina purongo vara epeku mo sati sohena vaihite matea isamim, pani kamim ka sopo hitelehilehiau teni tipahiau. Ka kilauau sohena enau angelo non God matea teni sohen Kr̃isto Iesu. \v 15 Pani nake nomim avulahi mo haipu? Na levosahi mamahunia vara hin rani atu, vara ha er̃i vaia, korong ka julai nar̃ihi na matamim moiso vara ha silera isaku vara i tueniau na noku rojoa. \v 16 Korong na mai sohena nomim meresahi matan na lo vere na retivarar̃uhu isamim? \p \v 17 La tamlohi vujangi haluhalu atu sei la lo vaihitea vara ha usurira, mo sopo matan vara la pa tueni kamim. La vaihitea vara ha r̃ohu hiniau matan vara ha tapurongo isara purongo. \v 18 Tarea mo r̃uhu vara ha turu r̃ilangi mata vai na vavahinau r̃uhu, mo mele r̃uhu jea na rani na sopo toho peresi kamim. \v 19 La natuku r̃uhur̃uhu, enau na sohena har̃ai matea mo rongohaji vara i mele lavilavi, ale i pa lo sohena isaku i tikeli rani atu, maurin Kr̃isto i jea isamim. \v 20 Vara a pa lo toho peresi kamim nakerihi, a pa retireti malum peresi kamim, matan na sopo levosahia vara a pa mele vai na sava isamim. \s1 Hagar Enia Sarah \p \v 21 Ha to verea isaku kamim sei ka opoia vara ha lo toho na ruhuruhu leu, ka levosahi na sava leu mo lo verea? \v 22 Matan la ulia na Retiulia, vara Abraham natuna lamane mo rua, matea isana har̃ai slev matea, moiso matea isana har̃ai materi matea, narouna. \v 23 Pani natun har̃ai slev atu, mo vora na masalo tamlohi purongo, ale natun narouna, mo vora usuri na retitauhi non God. \p \v 24 Ale la har̃ai atu mo rua la tovongi la retitauhi atu mo rua sei God mo vaira. Har̃ai sei Hagar, mo sohena retitauhi sei God mo vaia na vutivutin Sinai, hin jara atu natu, tamlohi la tapulo mai slev mata leu ea. \v 25 Ale Hagar enia vutivutin Sinai atu Arabia; enia mo sohen Jerusalem sei matan nona tamlohi la lo toho na ruhuruhu leu, la sohena slev mo kakau nake. \p \v 26 Pani Sarah, har̃ai materi atu mo sohen Jerusalem aulu na tuka, enia tinar̃a. \v 27 Ale Isaiah mo ulia na Retiulia mo verea mara, \q1 ‘Har̃ai aroaro, o avulahi, \q2 o avulahi tavera, o ulo aulu, \q2 hina purongo ko sopo vasusui te natum, \q1 matan nake, haratu mo aroaro mo vasusui mo jeua na har̃ai lahi tinapua.’ \rq Isa 54.1\rq* \p \v 28 Ale nake la vorai peresi na vevorai, kamim ka sohen Isaac, ka natuvarihi mata retitauhi. \v 29 Pani nake, mo pa lo sohen rani atu, haratu sei mo vora usuri na masalo tamlohi, mo lo tipahi haratu sei mo vora usuri na Tanumen God. \p \v 30 Pani Retitapu mo vere na sava? Mo verea mara, ‘O tipahi nar̃ihi na har̃ai slev enia natuna, matan natuna i sopo lavi na korum, matan korum enia non natun har̃ai materi purongo.’ \rq Gen 21.10\rq* \v 31 Ale la vorai, mo sohena natu, enr̃a r̃a sopo natun har̃ai slev atu, pani enr̃a natun har̃ai materi atu. \c 5 \s1 Ka Materi Na Leu \p \v 1 Kr̃isto mo terir̃a vara r̃a materi jejeu. Ale ha turu r̃ilangi hinia, ha sopo tinar̃ihia vara ha mele mai slev nona leu. \p \v 2 Ka hitea, enau Paul na verea isamim, vara ha lavi na tair̃alihi matan vara ka r̃omr̃omia vara i pa vai kamim ha tataholo na nahon God, vavahinau non Kr̃isto i sopo er̃i tueni kamim. \v 3 A mele vereulia isamim tari sei ka lavi na tair̃alihi vara kamim ha pa oloolo vevuhi na leu tari matana. \v 4 Kamim sei ka lo opoia vara ha oloolo na leu, matan vara i vai kamim ha tataholo na nahon God, ka lo hase langahi nar̃ihi kamim isan Kr̃isto, ale ka jovi nar̃ihi na r̃omr̃uhu non God. \p \v 5 Matan enr̃a sei Tanume Tapu mo lo mauri isar̃a mata rasua, r̃a lo kilau toho mata retitauhi sei vara God i pa vair̃a r̃a tataholo na nahona. \v 6 Matan hin Kr̃isto Iesu, tair̃alihi teni tea vara mo sopo tair̃alihi, enia hina purongo. Pani hina aulu mata rasua, enia vara opoia i vujangi na vavahinau tari. \p \v 7 Tiroma ka lo vano mo r̃uhu moiso. Hare mo posi na r̃omimim, mo vai kamim ka sopo mele usuri na retivarar̃uhu? \v 8 God sei mo tovi kamim, mo sopo posi na r̃omimim sohena. \v 9 Ha levosahi retireti sei la verea lara, ‘Wai vahona makomona purongo, i pa er̃i vai na mit tari la hohona’. \rq 1Co 5.6\rq* \v 10 Hin Moli, na levosahi mo r̃uhu vara, r̃omir̃a i pa matea na hinau tari, ale vara ha levosahia vara sava tamlohi natu mo lo tikauleji kamim, i pa lavi na talai non God. \p \v 11 La vorai peresi na vevorai, vara a pa lo retivujavujangi vara ha pa tair̃alihi sohena hai la verea vara na lo vaia, mata sava natu Jew la lo tipahiau? Matan la lo r̃ohu hiniau, mo vujangia vara na lo retivujavujangi na talopeilopei non Kr̃isto. \v 12 Na opoia vara la haratu sei la lo vai na r̃omimim la lo kaka, la lo opoi jea vara ha tair̃alihi, mo r̃uhu vara la hase votaira. \p \v 13 La vorai peresi na vevorai, God mo tovi kamim moiso vara ha materi, pani ha lo kilaua, ha sopo usuri na masalo varama, pani na nomim opoia, ha lo kilau mata masapa vara ha tueni na tamlohi rasua tinapua. \v 14 Matan leu tari r̃a er̃i verera vara la vere na leu matea purongo, \q1 ‘O opoi na tinapua sohen ko lo hasem opoiho.’ \rq Lev 19.18\rq* \m \v 15 Pani vara ka lo hatihati kamim hasemim, ale ka lo r̃olomi kamim hasemim, ha lo kilau matan posposi sei i pa er̃i vaikomokomo kamim hasemim. \s1 Masalo Tamlohi Mo R̃ohu Hin Tanume Tapu \p \v 16 Pani na verea vara ha hahau usuri na Tanume Tapu matan vara ha sopo mele usuri na masalo varama. \v 17 Matan masalo varama mo r̃ohu hin la hinau atu Tanume Tapu mo opoia. Ale Tanume Tapu sohena, mo r̃ohu hin la hinau atu, masalo varama mo opoia, matan enira la meresahi isara hatehateahi, ale matana, mo vaia mo r̃ilangi vara ha vai na sava ka opoia. \v 18 Pani vara Tanume Tapu mo lo tiroma hin kamim, kamim ka sopo toho na ruhuruhu leu. \p \v 19 Vavahinau mata masalo varama la memera purongo sohen harihi: mauri maji, r̃omr̃omi hina lumiha, posposi mo lumiha jea, \v 20 lotulotu vono, majaputu, valum lolokoru, vasvas, mereimerei, lolokoru patum, r̃omr̃omi hasem na hinau tari, patumasa, r̃omr̃omia vara vaom hasena purongo la tataholo, \v 21 r̃omusuri, putu na wai r̃ilangi, la matavuhi mata lavilavi na tinapua, ale mele hinau tinatinapua sohera. Na lo mele retir̃oar̃oahai kamim sohen na retir̃oar̃oahai kamim tiroma moiso, vara haratu mo lo vai la hinau sei, enia i pa sopo unu hin mauri atu God mo aulu hinia. \p \v 22 Pani, vua Tanume Tapu mo sohen harihi: opoia, avulahi jea, tamata, r̃omperavu, r̃omr̃uhu, posposi mo r̃uhu, o vai na sava ko retitauhi hinia, \v 23 posposi malum, o hase taurilatiho i r̃uhu. Mo sopo te leu mata i pisuhi na posposi sohera. \p \v 24 Ale la haratu la tamlohi rasu non Kr̃isto Iesu, la vosae na masalo varama peresi na nona opoia sasati, peresi na nona r̃omr̃omi lumiha na talopeilopei. \v 25 Vara r̃a lavi na Tanume Tapu, r̃a pa hahau usuri na Tanume Tapu. \v 26 R̃a sopo pohapoha, teni r̃a lo vaivair̃a teni r̃a lo mereimerei hinir̃a. \c 6 \s1 Tuenir̃a Tarea \p \v 1 La vorai peresi na vevorai, vara tea mo jovi hin te hehe, kamim sei ka lo usuri Tanume Tapu, na posposi malum, ha tuenia vara i mele turu. Ha hase kilau mamahuni kamim, vara tea i sopo jovi hin hehe atu tamlohi atu mo vaia. \v 2 Ha tuetueni kamim tarea na nomim rani r̃ilangi, ale vara ha lo vaia sohena, ka lo vai mar̃ivisi na leu non Kr̃isto. \v 3 Matan vara te vonamim mo r̃omr̃omia vara enia te hinau hinia, pani mo sopo te hinau hinia, mo lo hasena halua. \p \v 4 Pani mo r̃uhu vara o hasem vaihite na nom vavahinau, ale vara mo r̃uhu, o pa er̃i mangisi matana, pani mo sopo mata vavahinau nona tinapua. \v 5 Matan enr̃a hatehateahi r̃a pa hase lavi na nor̃a tetehi. \p \v 6 Mo r̃uhu vara haratu la lo lavi na vujangi mata reti non God, la voli la haratu la lo vujangira. \p \v 7 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim. Ha sopo r̃omr̃omia vara God mo lo kilau purongoi na sava ka lo vaia, sava ka lo lavoa, ha pa hani na vuana. \v 8 Matan haratu mo lavo na masalo varama, hin masalo varama atu i pa lavi na vua mata komokomo. Pani haratu sei mo lavo isan Tanume Tapu, i pa lavi na vua mauri tui. \v 9 Ale mo r̃uhu vara r̃a sopo maloko mata vai na posposi r̃uhu, matan na pongina tataholo vara r̃a sopo maloko, r̃a pa lavi na vuana. \v 10 Ale, nake matan masapar̃a, mo r̃uhu vara r̃a vai na hina r̃uhu isana tamlohi tari, ale i pa mele r̃uhu jea vara r̃a vaia isan la haratu la rasua. \s1 Isoiso Reti \p \v 11 Ha hitevosahia vara na lo uliuli hin leta nike na leta hatehateahi tatavera isamim. \v 12 La haratu la lo vaihitea vara la vai kamim ha tair̃alihi, la lo vaia mata hinau matelete purongo, la matahu vara tea la pa tipahira matan vujangi sei vara talopeilopei non Kr̃isto hasena, i er̃i juri na tamlohi. \v 13 Ale la haratu sei la lo vere na tair̃alihi, la sopo oloolo tataholo na leu tari. Pani la opoia purongo vara ha tair̃alihi matan la pa er̃i retipohapoha matana, ale la pa verea vara kamim nora tamlohi. \p \v 14 Pani enau, mo sopo te hinau vara a er̃i mangisi matana, pani talopeilopei non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto purongo. Nona talopeilopei mo vai na masalo varama la mate hiniau, ale mo vaiau na sopo mele r̃omr̃omi na masalo varama. \v 15 Mo sopo te hinau hinia vara te tamlohi mo tair̃alihi teni i vono. Pani hina aulu enia vara mauri paro sei mo posi na mauri tamlohi. \v 16 Na lo usiusi vara r̃omopoia non God peresi na nona tamata, la toho isan la haratu la lo usuri mauri nike. Enira natu, Israel varar̃uhu non God. \p \v 17 Ale mo tapulo nake mo vano, na sopo opoia vara te tamlohi i vai na rani r̃ilangi isaku, matan na lavi na matara maja na epeku mo vujangia vara enau tamlohi non Iesu. \p \v 18 La vorai peresi na vevorai, noku usiusi vara r̃omr̃uhu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto i toho isamim tarea. Amen. \fig |alt="city" src="hk00365b.tif" size="span" copy="hk" ref="Galatians 6:18" \fig*