\id EPH – Tangoa \h Ephesians \toc1 Ephesians Leta Paul Mo Ulia Isana Mara Ephesus \toc2 Ephesians \mt1 Ephesians \mt3 Leta \mt3 Paul Mo Ulia Isana Mara \mt2 Ephesus \imt3 Leta Nike \im ‘R̃a hasohaso God sei enia Taman Moli Iesu Kr̃isto, matan enia mo ler̃uhu hinir̃a na ler̃uhu tari matan tuka sei la tai isan Tanumena matan Kr̃isto.’ (1.3). Paul mo tapulo uli na hina aulu hin nona retisohai sei, vara Kr̃isto mo mate na talopeilopei mo vair̃a r̃a materi r̃a mai natun God (1.7–8). Ale nake mo lo sakele aulu na tuka na matuan God, mo aulu na hinau tari nake i pa aulu tui tui (1.20–21). \ip Kr̃isto mo vilijojovi vor̃a tavera sei mo lo turu na livuhar̃a sei mo lo vair̃a r̃a lo meresahi (2.14) mo vair̃a r̃a mai matea na Tanume Tapu (2.22) usuri na masalon God (3.11). \ip Moli matalete, Tanume Tapu matalete, God matalete mo aulu na hinau tari (4.4–5). Mo verea mara kalesia la pa hahau na tamata usuri na Tanumen God (4.3). \ip Ephesus mo lo toho mariviti na pahisa tasi Asia Minor (nake la tovia Turkey). Hin rani atu enia havati taon tavera hin jara atu na ruhuruhun Rome. Enia jaran Artemis, god har̃ai atu tamlohi r̃or̃oha la lo lotua ea (Acts 19). \ip Paul mo vujangia vara na natun God la pa hahau hin mauri paro nike sohena sava (4.17–5.20). Tamlohi usuri non Moli la lo toho na opoia non God, ale la pa usuri na masalona (5.1). La malue na r̃or̃oha, la pa hahau na malarani, ale maurira la pa merasahi na tinapua (5.8–9). \ip Paul mo vujangia vara tamlohi, har̃ai lahi peresi na natura, ale slev peresi na nora tamlohi tavera la pa hahau sohena na maurira hin Kr̃isto (5.21–6.9). \ip Paul mo levosahi mamahuni na r̃omopoia non God: \imq ‘Pani God, na nona r̃omopoia tavera jea, mo opoir̃a mo tavera jea, mo sor̃otahir̃a peresi Kr̃isto ale mo siler̃a na mauri paro, hina purongo vara enr̃a r̃a pa lo toho na mate mata nor̃a lejileji – God mo juri kamim usuri na nona r̃omr̃uhu – Matan kamim ka lo juri usuri na nona r̃omr̃uhu na rasua, kamim hasemim ka sopo vaia, enia otori non God isar̃a.’ (2.4–5, 8) \iot Hin Leta Nike \io1 1. Retioloolo (1.1–2) \io1 2. Otori non Kr̃isto hin Tanume Tapu (1.3–3.21) \io1 3. Mauri paro hin Kr̃isto (4.1–6.20) \io1 4. Isoiso Retioloolo (6.21–24) \c 1 \s1 Retioloolo Non Paul Isana Mara Ephesus \p \v 1 Enau Paul, enau vahar̃ule matea non Kr̃isto Iesu usuri na masalon God. Na lo uli leta nike isana tapuhi Ephesus, la haratu la lo turu r̃ilangi hin Kr̃isto Iesu. \p \v 2 Na lo usiusi vara God Tamar̃a peresi nor̃a Moli Iesu Kr̃isto la sohai na nora r̃omr̃uhu peresi na tamata isamim. \s1 God Mo Ler̃uhu Hinir̃a Hin Kr̃isto \p \v 3 R̃a hasohaso God sei enia Taman Moli Iesu Kr̃isto, matan enia mo ler̃uhu hinir̃a na ler̃uhu tari matan tuka sei la tai isan Tanumena matan Kr̃isto. \v 4 Matan God na nona opoia mo vir̃onir̃a hin Kr̃isto tiroma moiso mo pa vai na varama, vara r̃a pa tapu ale r̃a vokevoke na nahona. \v 5 God mo taua tiroma moiso vara i pa lavir̃a sohena nona korohi r̃a mai natuna tataholo hin Iesu Kr̃isto, usuri na nona r̃omavulahi peresi na masalona. \p \v 6 Matan haratu, r̃a hasohaso God matan nona r̃omr̃uhu tavera sei mo sureia hinir̃a, matan enr̃a non Natuna sei mo opoia mo tavera jea. \v 7 Kr̃isto mo volituhur̃a na r̃aena, ale God mo r̃omir̃a mata nor̃a hehe usuri na r̃uhur̃uhu mata nona r̃omr̃uhu, \v 8 ale mo surei tavunir̃a na nona r̃omr̃uhu usuri na nona lelevosahi. \p \v 9 God mo vaia hin haratu mo vuhesia na jara tavera. Mo vuhesi na nona hina luhu mata masalona usuri na nona r̃omavulahi sei mo taua hin Kr̃isto, \v 10 ale r̃omr̃omi tavera atu non God sei mo taua moiso i pa masese na ranina tataholo sei vara Kr̃isto i pa aulu na hinau tari na tuka peresi na varama. \v 11 Ale God mo vai na hinau tari la masese usuri na masalona, mo taua tiroma moiso vara i pa vir̃onir̃a nona vara r̃a pa vao matea hin Kr̃isto. \v 12 Matan vara kamam Jew sei kama lo tau na nomam r̃omtoho tiroma hin Kr̃isto, God i pa lavi na hasohaso tavera matana. \v 13 Ale kamim sohena, ka sor̃otahi peresi na vaon Kr̃isto hin rani atu ka rongo na reti mata varar̃uhu sei Retir̃uhu mata nomim juri. Kamim ka tau na nomim rasua hin Kr̃isto ale ka lo sor̃otahi peresia, ale matan ka sor̃otahi peresi Kr̃isto, God mo sile kamim na Tanume Tapu sei mo retitauhi hinia tiroma moiso isana nona tamlohi. God mo vujangia vara ka nona matan mo sile kamim na Tanumena Tapu. \v 14 Tanume Tapu sei mo sohena retitauhi matea sei mo vujangia vara God i pa siler̃a na hina r̃uhur̃uhu sei mo retitauhi hinira moiso, vavano i tikeli rani atu God i mar̃ivisi na nona vavahinau mata volituhu na nona tamlohi tari, ale matan haratu, r̃a pa hasohaso nor̃a God. \s1 Usiusi Mata Lelevosahi Varar̃uhu \p \v 15 Matan hinau akerihi natu, mo tapulo hin rani atu nara na rongo na nomim rasua hin Moli Iesu peresi na nomim opoia isana tapuhi tari, \v 16 na sopo lo isoiso na noku vere meje isan God matamim na rani na lo usiusi vara na r̃omr̃omi kamim. \v 17 Na lo usiusi vara God non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto sei memerana r̃uhur̃uhu mo tavera jea, vara Tanumena i sile kamim na nona lelevosahi peresi na hitevosahi matan vara ha er̃i ulua na nomim levosahi hin God, \v 18 matan enia mo vai na mapumim mo mar̃ivi na memera, matan vara ha er̃i hitevosahi na r̃omtoho r̃uhur̃uhu sei mo tovi kamim matana, ale matan vara ha er̃i hitevosahia vara nona ler̃uhu r̃uhur̃uhu sei la r̃uhur̃uhu jea la sohena sava isana nona tamlohi. \p \v 19 Ale na lo usiusi vara ha pa tapulo hitevosahi na tavera suihana r̃uhur̃uhu sei enia nor̃a, enr̃a sei r̃a rasua. Suiha nike enia pa suiha tavera jea atu \v 20 sei mo sauteterahi Kr̃isto na mateia ale mo sakelehia na jara oloolo tavera na matuan God na tuka aulu hinia, \v 21 God mo tahea mo aulu jea mo jeu la haratu la aulu, teni la haratu la lo tauri na suiha, teni la haratu la lo r̃ilangi, teni la haratu la lo tiroma hin tea, teni na hija tari sei la lo toho, mo sopo hin pongi akerihi purongo pani hin pongi atu mo lo mai sohena. \v 22 Ale God mo tau na hinau tari na ruhuruhu palon Kr̃isto, ale mo vai Kr̃isto sei mo aulu na hinau tari vara i patu nona kalesia tari, \v 23 ale nona vao kalesia tari enira epena, ale maurin Kr̃isto natu mo lo mar̃ivisi na hinau tari. \c 2 \s1 Mauri Paro Hin Kr̃isto \p \v 1 Tiroma ka mate mata nomim lejileji peresi na hehe sei \v 2 ka lo toho hinira usuri na malelen varama nike nake, usuri na masalon Setan, enia supe rihirihi r̃ilangi atu sei mo aulu na masapa, natu mo lo voko na mapun la haratu sei la r̃ohu vara la oloolo hin God. \v 3 Enr̃a r̃a sohera tiroma, r̃a lo hahau usuri na masalor̃a, ale r̃a loloso na masalor̃a sei mata eper̃a peresi na r̃omir̃a, ale r̃a vora r̃a natu talai lolokoru non God mata hehe sohena tamlohi tari tinapua. \p \v 4 Pani God, na nona r̃omopoia tavera jea, mo opoir̃a mo tavera jea, \v 5 mo sor̃otahir̃a peresi Kr̃isto ale mo siler̃a na mauri paro, hina purongo vara enr̃a r̃a pa lo toho na mate mata nor̃a lejileji — God mo juri kamim usuri na nona r̃omr̃uhu. \v 6 Matan God mo sauteterahir̃a na mateia peresi Kr̃isto, ale mo sakelehir̃a peresia na tuka matan enr̃a r̃a matea peresi Kr̃isto Iesu, \v 7 mo vaia matan vara hin la pongi sei la pa mai, i pa vujangia vara nona r̃omr̃uhu mo tavera jea sohena sava isar̃a usuri na nona r̃omr̃uhu tari hinir̃a hin Kr̃isto Iesu. \p \v 8 Matan kamim ka lo juri usuri na nona r̃omr̃uhu na rasua, kamim hasemim ka sopo vaia, God sei mo sile purongoi otori nike isar̃a; \v 9 mo sopo juri kamim mata nomim vavahinau, mo vono matan vara tea i sopo er̃i mangisi matana. \v 10 Matan enr̃a vavahinau non God, mo vair̃a r̃a mai hina paro matea hin Kr̃isto Iesu matan vara r̃a pa vai na vavahinau r̃uhu sei God mo tatamahunira tiroma moiso matan vara r̃a pa hahau hinira. \fig — God mo lavi kamim ka mai mariviti isana —|alt="Close to God" src="hk00287b.tif" size="col" copy="hk" ref="Eph 2.13" \fig* \s1 Enr̃a R̃a Matea Hin Kr̃isto \p \v 11 Matan haratu, na opoia vara kamim sei ka vora tamlohi r̃or̃oha, ha to r̃omr̃omia sohena sava ka lo toho tiroma, ale Jew la lo verea vara kamim ka sopo tatuara matan ka sopo tair̃alihi sohera, hinau sei tamlohi la lo vaia na epera purongo pani mo sopo tueni na mapura, \v 12 ale ha sopo r̃omaliho vara hin la rani atu ka lo toho pani mo sopo te nomim Kr̃isto, ka lo toho ka sopo tatua vao tavtavuin Israel, ale ka vinano na nora retitauhi mata ler̃uhu non God, ale mo sopo te nomim r̃omtoho, ka lo toho na varama pani ka sopo levosahi God. \v 13 Pani nake hin Kr̃isto Iesu, kamim sei tiroma ka lo toho asau r̃ove isan God, God mo lavi kamim ka mai mariviti isana na r̃aen Kr̃isto Iesu. \v 14 Matan Kr̃isto natu, mo tau na tamata isamam Jew peresi kamim tamlohi r̃or̃oha, mo vair̃a r̃a mai vao matea. Nona mateia mo vilijojovi vor̃a tavera mata hitesatihi na tinapua sei mo lo turu na livuhar̃a, ale mo lo vair̃a r̃a lo meresahi, \v 15 na nona mateia mo vai na leu tari nona Jew la isoiso. Mo vaia matan vara i vai na vao tamlohi paro matea i malue hin la haratu mo rua mata nona sari tamata, \v 16 ale Kr̃isto mo vaira la epe matea, mo sor̃otahira jara matea isan God na nona mateia, ale hinia, mo vilimatei na nor̃a hitesatisatihir̃a. \v 17 Ale mo mai ale mo retivujavujangi na tamata isamim sei tiroma ka lo toho asau r̃ove hin God, ale tamata isan la haratu la lo toho mariviti, \v 18 matan vara hin Kr̃isto enr̃a tolu r̃a pa er̃i mai isan God Tama na Tanumena sei mo matelete purongo. \s1 R̃a Mai Iman God Paro \p \v 19 Ale nake ka sopo mele vinano teni tamlohi mata jara tinapua. Pani ka tamlohi hin jara atu tolu na nona tapuhi, ka tamlohi lolo iman God. \v 20 Enr̃a r̃a imana, r̃a lo turu na pulon ima sei God mo vaia na nona vahar̃ule peresi na pr̃ovet matan nake, ale Kr̃isto Iesu natu enia pulo vatu matan ima atu. \v 21 Hinia, ima tari la lo sor̃otahi mamahu mo r̃uhu, la ulua la mai temple tapu matea hin Moli sei \v 22 kamim sohena, God mo lo voro kamim ka mai jara matea vara ha mai jara toho matea non Tanumen God. \c 3 \s1 R̃omr̃omi Luhu Non God \p \v 1 Matan r̃omr̃uhu non God sei natu, enau Paul na lo toho na ima r̃ilangi matan noku vavahinau non Kr̃isto Iesu matamim la tamlohi r̃or̃oha. \v 2 Na levosahia vara ka levosahi moiso sohena sava God mo sileau hin vavahinau r̃uhu nike mata vereuli na sava hinau r̃uhu mo vaia mata juri kamim. \v 3 Sohena na ulia makomona tiroma moiso hin leta nike vara God hasena mo vuhesi na nona r̃omr̃omi luhu isaku moiso. \v 4 Vara ha lo evia, ha pa er̃i hitevosahi na sava na levosahia moiso hin hina luhu atu hin Kr̃isto. \v 5 Hina luhu nike, God mo sopo vuhesi isan te pina tamlohi na varama tuai sohena Tanumena mo vuhesia nake isana nona vahar̃ule tapu peresi na pr̃ovet. \p \v 6 Hina luhu atu enia harihi: enia vara tamlohi r̃or̃oha tolu na Jew tari enira la pa lavi na hina r̃uhur̃uhu sei God i pa silea isana natuna. Enira tupra rua la pa juri matan la rasu na Retir̃uhu, ale la sopesope tavalu epe matea purongo, ale enira tupra rua la pa lavi na vua retitauhi hin Kr̃isto Iesu. \v 7 Enau na mai volitusi matea non Retir̃uhu nike usuri na otori r̃uhur̃uhu mata r̃omr̃uhu non God sei mo silea isaku usuri na nona vavahinau na suihana. \p \v 8 Hina purongo vara enau na atano jea na tapuhi non God, enia mo r̃omr̃uhu isaku vara a pa retivujavujangi na r̃uhur̃uhun Kr̃isto isana tamlohi r̃or̃oha na sava tea i sopo er̃i levosahi te hinau matana, \v 9 ale vara a vai na tamlohi tari la memera na r̃omr̃omi luhu non God sei mo vai na hinau tari sei mo jarohia tuai moiso. \p \v 10 R̃omr̃omi tavera non God enia mata vujangi na nona lelevosahi na malele tinatinapua tari na lima nona tamlohi isana vui varama sei la lo aulu peresi la haratu la lo tauri na suiha na masapa peresi na tuka. \v 11 Haratu natu mo usuri na nona r̃omr̃omi sei mo taua matan tuai tiroma moiso vara Kr̃isto Iesu nor̃a Moli i pa vai mar̃ivisia. \p \v 12 Matan hin Kr̃isto r̃a er̃i turu r̃ilangi, ale enia mo vair̃a r̃a er̃i r̃omr̃ilangi na nor̃a rasua r̃a sopo matahu vara r̃a mai na nahon God. \v 13 Matan haratu, na lo usi kamim vara mapumim la sopo jovi mata noku rani r̃ilangi matamim, ha lavia sohena hina r̃uhu matea isamim. \fig |alt="oasis" src="hk00356b.tif" size="span" copy="hk" ref="Ephesians 3:13" \fig* \s1 Usiusi Non Paul \p \v 14 Matan hinau nike, na lo papaohi atano na nahon God Tama, \v 15 enia haratu sei mo tau na hija vao tari na tuka peresi na varama. \v 16 Na lo usiusi vara God na nona ler̃uhu r̃uhur̃uhu matuvana, i tinar̃ihia vara i vai na lolomim la suiha hin suiha atu Tanume Tapu mo lo silea. \v 17 Na lo usiusi vara Kr̃isto i pa toho na lolo mapumim na nomim rasua, na lo usiusi vara na nomim wariha i r̃ilangi na opoia r̃uhur̃uhu non God, \v 18 na lo usiusi vara ha pa er̃i hitevosahia peresi na tapuhi tari vara nona opoia mo tavera sohena sava, mo peravu sohena sava, mo aulu sohena sava, ale mo puaha sohena sava, \v 19 ale matana, na lo usiusi vara r̃a er̃i levosahi na opoia non Kr̃isto sei mo jeu na lelevosahi, matan vara ha pa mar̃ivi savulevule na mauri peresi na suiha tari sei la lo tai isan God. \p \v 20 Na lo usiusi isan God sei suihana tavera jea mo lo voko hinir̃a sei i er̃i vai na hinau la jeu na sava r̃a lo usia teni r̃a lo r̃omr̃omia, \v 21 vara i lavi hasohaso tavera na vao kalesia tari, ale hin Kr̃isto Iesu na rani tari, tui tui, amen. \c 4 \s1 Enr̃a Epe Matea Hin Kr̃isto \p \v 1 Matan haratu, enau prisoner matea non Moli, na lo usia r̃ilangi vara ha hahau na malele mo tataholo na nahon God usuri mauri atu mo tovi kamim matana. \v 2 Ha r̃omatano, ha r̃uhu isana tinapua, ha r̃omperavu isamim hatehateahi, na opoia ha r̃omr̃omi purongo na hinau sei tinapua la jovi hinira. \v 3 Tanume Tapu mo sor̃otahi kamim moiso, ale ha hahau na tamata matan vara ha pa matea. \p \v 4 Enr̃a mo isoiso r̃a epe matea, ale enr̃a mo isoiso r̃a lavi na Tanume Tapu matelete purongo, ale enr̃a mo isoiso God mo tovir̃a matan mauri r̃uhur̃uhu atu na rani mo lo mai. \v 5 Moli enia matelete purongo, rasua matea, paptijo matea, \v 6 ale God matelete purongo, enia Tamar̃a sei enia mo aulu hinir̃a mo isoiso, ale mo lo toho hinir̃a mo isoiso, ale mo lo vavahinau hinir̃a mo isoiso. \p \v 7 Pani Kr̃isto mo siler̃a hatehateahi na vavahinau r̃uhu usuri na masalona r̃uhur̃uhu. \v 8 Matan Retitapu mo verea tuai moiso vara, \q1 ‘Rani atu mo sahe aulu na tuka, \q2 mo tiroma na vao matea mo terira, \q2 ale mo sile na otori isana nona tamlohi.’ \rq Psa 68.18\rq* \p \v 9 Reti sei ‘mo sahe aulu’ mo lo r̃arami na sava? Mo r̃aramia vara enia mo sivo na lolo varama tiroma. \v 10 Haratu sei mo lo sivo atano na lolo varama enia haratu sei mo sahe aulu vara i aulu na hinau tari na tuka. \p \v 11 Enia haratu sei mo sile na tamlohi hai isana vao kalesia sohena vahar̃ule, hai sohena pr̃ovet, hai la evangelist, hai la tavui kalesia, ale hai la tamlohi vujangi. \v 12 Nora vavahinau enia matan vara la pa er̃i vujangi mamahuni na tapuhi, matan vara la er̃i vai na vavahinau non God, ale enia vara la vai na epen Kr̃isto sei enr̃a kalesia tari, la ulua i r̃ilangi, \v 13 vavano i tikeli na rani enr̃a mo isoiso r̃a matea na rasua peresi na lelevosahi hin Natun God. Ale r̃a mai tamlohi jea na r̃omr̃omi, ale r̃a ulua r̃a sohen Kr̃isto vevuhi. \p \v 14 Moiso r̃a pa sopo mele sohena natuvarihi sei tarea r̃omira la sopo levosahi mamahuni na sava la lo rasua. Ale la r̃omkaka matan tea mo vere te hinau tinapua isara teni te reti nona tamlohi vujangi haluhalu sei mo vai halu atu la rongoa sohena retivarar̃uhu matea isara. \v 15 R̃a pa sopo sohera pani r̃a lo taurilati na retivarar̃uhu na opoia, ale na hinau tari r̃a pa ulua hin Kr̃isto sei enia patu epena. \v 16 Epena tari la lo ulua na limana purongo, la lo sor̃otahi mo r̃uhu matan manmanina tari la lo taurilatira jara matea. Vara kalesia hatehateahi la vai na r̃ungara vavahinau, pa epena mo ulua na opoia. \s1 Mauri Paro Hin Kr̃isto \p \v 17 Ale na lo verea r̃ilangi isamim na hijan Moli vara ha sopo mele hahau sohena tamlohi r̃or̃oha sei nora r̃omr̃omi mo rongorongo vono. \v 18 Nora r̃omr̃omi r̃or̃oha, mo lo toho asau r̃ove na maurin God matan mapura mo r̃ilangi ale mo horora vara la sopo er̃i lelevosahi. \v 19 Matan la sopo er̃i mele mahanuhanu hin te nora hehe, la pute na nora mauri maji, ale la lo r̃omr̃omjea vara la vai na posposi lumiha sasati tari. \p \v 20 Pani hin rani atu ka tau na nomim rasua hin Kr̃isto, la sopo vujangia vara ha mauri sohena, \v 21 na levosahia mo r̃uhu vara ka pete rongo te hinau matana moiso, ale ka sor̃otahi peresi Iesu usuri na retivarar̃uhu sei la vujangia isamim moiso. \v 22 La vujangia isamim tiroma moiso vara ha tau nar̃ihi na nomim mauri tuai mata hehe sei la posposi lumiha sasati sei mata halu la vaia mo lo ranga jea, \v 23 ale ha tinar̃ihia vara Tanumen God i posi na r̃omimim peresi na nomim kilakilau la paro. \v 24 La vujangia isamim vara ha ru na mauri paro sei God mo vaia usuri na masalona, mo tataholo, mo tapu ale mo varar̃uhu. \p \v 25 Matan haratu, ha isoiso na halu sohen pr̃ovet matea mo verea mara, ‘kamim hatehateahi ha retireti tataholo isana tahisamim’ \rq Zec 8.16\rq* matan enr̃a r̃a nor̃a hatehateahi. \v 26 ‘Vara ka lolokoru, ha sopo hehe!’ \rq Psa 4.4\rq* Ha sopo tinar̃ihia vara pulo nomim lolokoru i aulu hin kamim i peravu, \v 27 vara i vono, ha pa sile na masapa isan Tiapolo vara i aulu hin kamim. \p \v 28 Vara engko tamlohi vavanaho matea, o isoiso na vavanaho. O tapulo hani na masumasum, ale o hansohai isan la haratu la vejuveju. \v 29 Ha sopo tinar̃ihia vara te reti sasati hatea i malue na jingomim, pani ha pa lo vere na reti r̃uhu purongo matan vara la er̃i tueni la haratu la lo rongora. \p \v 30 Ale ha sopo vai na Tanume Tapu non God i rongo i sati na sava ka lo vaia, matan enia natu mo tapuhi kamim moiso matan rani atu God i pa juri kamim hinia. \p \v 31 Ha pulahi nar̃ihi na nomim posposi hohona, lolokoru sati, lolokoru, ngaruhi na tinapua, retir̃er̃esi na tinapua, ale ha pulahi nar̃ihi na posposi sasati tari la sopo toho na maurimim. \p \v 32 Pani ha vai na posposi r̃uhu isamim hatehateahi, ha r̃omopoi, ha r̃omi kamim hatehateahi sohen God hin Kr̃isto mo r̃omi kamim. \c 5 \s1 Ha Hahau Na Malarani \p \v 1 Matan haratu, ha usuri na tovongi non God na hinau tari ka lo vaira sohena natuna tataholo sei mo opoira mo tavera jea, \v 2 ale ha toho na opoia sohen Kr̃isto mo opoir̃a sei mo sile na maurina matar̃a sohena malamalai matea asuna mo ponaha mo r̃uhu isan God. \p \v 3 Ha sopo tinar̃ihia vara te mauri maji teni te r̃omr̃omi lumiha, teni te hanmarua i toho isamim. Matan la hinau nike la sopo er̃i toho isana tapuhi non God. \v 4 Ha sopo vere na hina lumiha teni retireti rongorongo vono, teni sorahi sati na har̃ai teni tamlohi — la hinau tari sei enira la sopo tataholo isamim. Pani na jarara, ha vere meje isan God. \v 5 Matan ha levosahi mamahunia vara haratu mo lo vai na mauri maji, teni r̃omina mo lumiha, teni mo hanmarua matan tamlohi hanmarua matea enia tamlohi lotulotu vono matea, i pa sopo er̃i unu hin mauri atu Kr̃isto enia God la supe hinia. \v 6 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim i verea vara sava na lo verea akerihi la retireti purongo, matan talai lolokoru non God mata hehe i pa jovi isana tamlohi lejileji tari. \v 7 Ha sopo vai la hinau sei la lo vaira, \v 8 matan na pongi matea kamim ka lo toho na r̃or̃oha, pani nake kamim ka lo toho na malarani matan Moli. Ha hahau sohena natu malarani, \v 9 matan vua malarani enia mo vai na hina r̃uhur̃uhu tari sei la tataholo ale la varar̃uhu la pala. \p \v 10 Ha vaihitea vara ha levosahi na sava God mo avulahi hinia. \v 11 Ha sopo sor̃otahi peresi tea mata vai na hina sasati mata r̃or̃oha, pani na jarara ha vai na tamlohi la levosahia vara la hinau atu la sati. \v 12 Matan enia hina mahanuhanu matea vara ha lo er̃i sorahi na hinau tamlohi lejileji la lo vai luhu hinira. \v 13 Pani hinau tari, malarani mo merasahira la mera mo r̃uhu vara la sasati sohena sava. \v 14 Matan hinau tari sei la pala na jara tavera malarani mo vaira la memera, ale Retitapu mo verea vara, \q1 ‘O turu o kilau na nom r̃ommate! \q2 O turu na mateia, \q2 ale Kr̃isto i pa merasahiho, \q2 ale ha pa lelevosahi.’ \q2 \rq Isa 26.19; 51.17; 52.1; 60.1\rq* \s1 Ha Mauri Na Suihan Tanume Tapu \p \v 15 Matan haratu, ha lo kilau mamahunia vara ka lo hahau sohena sava, i sopo sohena tamlohi rongorongo vono pani sohena tamlohi lelevosahi. \v 16 Ha sopo toho purongo pani ha vai na hina r̃uhu matan la rani nike hehe mo mar̃ivi hinira. \v 17 Matan haratu ha sopo rongorongo vono, pani ha tamlohi lelevosahi mata levosahi na masalon Moli. \v 18 Ale ha sopo drong na wai r̃ilangi sei i pa komo na maurimim, pani ha tinar̃ihi na Tanumen God i mar̃ivisi kamim, \v 19 ale ha lalavete na psalm, na hymn peresi na vete Tanume Tapu mo silera, ale ha sohai na vete sei la lo toho na mapumim la sahe isan God. \v 20 Tarea ha vere meje isan God Tama matamim hatehateahi na hijan nor̃a Moli, Iesu Kr̃isto. \s1 Reti Mata Lahi Nona Kalesia \p \v 21 A mele verea vara ha oloolo hin kamim hatehateahi matan ka lo lotu Kr̃isto na oloolo. \v 22 Kamim har̃ai lahi, ha oloolo na tuamim sohena ka lo oloolo hin Moli. \v 23 Matan tamlohi lahi matea enia patun narouna, mo sohen Kr̃isto enia patu epena sei vao kalesia tari, enia hasena mo sile na maurina vara i jurira. \v 24 Sohena vao kalesia tari la lo oloolo hin Kr̃isto, ale kamim har̃ai lahi sohena ha pa oloolo na tuamim na hinau tari. \s1 Tamlohi Lahi La Sohen Kr̃isto \p \v 25 Tamlohi lahi ha opoi na naroumim sohen Kr̃isto mo opoi na nona vao kalesia ale mo hase sile na maurina matana, \v 26 matan vara i tapuhia ale Tanumena mo vaia mo vokevoke na paptijo peresi na nona reti. \v 27 Mo vaia matan vara i tatamahuni na vao kalesia vara i nona hasena sei mo r̃uhur̃uhu jea, mo sopo te hina lumiha hinia, teni te hehe teni te hina sasati tinapua hatea, pani mo tapu mo sopo te hinau vara tea i er̃i tuvaia hinia. \v 28 Mo sohena purongo, tamlohi lahi la pa opoi na naroura sohen la lo opoi na epera hasera. Matan tamlohi lahi sei mo lo opoi narouna, mo lo hasena opoia. \v 29 Matan tea mo sopo hasena r̃ohu na epena, pani mo vahania na nona reti ale mo kilau mamahunia, sohen Kr̃isto mo lo vaia isana vao kalesia. \v 30 Ale enr̃a r̃a sopesope epena. \v 31 Sohena Retitapu mo verea vara, ‘Matan hinau atu, tamlohi matea i pa tinar̃ihi tamana enia tinana, ale i sor̃otahi isan narouna, ale enira tupra rua la mai matea’. \rq Gen 2.24\rq* \p \v 32 Hinau nike enia vujangi puhoni matea, matan enia mo lo vujangia sohena sava Kr̃isto mo lo sor̃otahi isana vao kalesia, ale la matea. \v 33 Matana, a mele verea vara tamlohi hatehateahi i pa opoi narouna sohen mo lo hase opoia, ale narouna i pa sile na oloolo isan tuana. \c 6 \s1 Reti Mata Natuvarihi Peresi Na Tamara \p \v 1 Natuvarihi tari, ha oloolo na tamamim peresi na tinamim, matan enia mo tataholo. \v 2 ‘Ha oloolo hin tamamim peresi na tinamim’ — matan harihi enia tiroma leu sei retitauhi matea mo lo toho hinia, \v 3 ale sopena mo lo verea mara vara ha oloolo hinira — ‘maurim i pa peravu, ale i pa mar̃ivi na ler̃uhu’. \rq Deut 5.16\rq* \p \v 4 Tama, ha sopo vaivai na natumim vara la lolokoru, pani ha vaira la ulua na oloolo peresi na vujangi hin Moli. \s1 Reti Mata Slev Peresi Na Nora Tamlohi Tavera \p \v 5 Kamim slev, hin mauri nike ha tatamahu tarea vara ha oloolo na nomim tamlohi tavera, ha lo oloolo hinira na mapumim tari mo sopo te halu hinia, sohen ka lo vaia isan Kr̃isto. \v 6 Ha sopo sohen la haratu sei la lo voko matan tamlohi la lo kilaura — sohen la haratu la opoia vara tamlohi la pa avulahi hinira purongo — pani ha sohena slev non Kr̃isto sei la lo vai na masalon God na mapura, \v 7 ale ha avulahi hinia ha vaia sohen ka lo volitusi isan Moli mo sopo isana tamlohi. \v 8 Kamim ha lo levosahia vara Moli i pa sile na volir̃a hatehateahi usuri na hina r̃uhu r̃a lo vaira, hina purongo vara enr̃a r̃a materi teni r̃a lo slev. \p \v 9 Ale usuri posposi nike, kamim tamlohi tavera ha pa vaia isana nomim slev sohena, ha isoiso na nomim reti r̃ilangi isara matan ha lo levosahia vara kamim rua nomim tamlohi tavera matea purongo na tuka, ale enia mo sopo tametame tea. \fig — tamlohi vuro na nora ruru mata vuro —|alt="Soldiers with weapons" src="hk00197b.tif" size="span" copy="hk" ref="Eph 6.10–18" \fig* \s1 Ruru Mata Vuro Non God \p \v 10 Isoiso noku reti nahai: ha r̃ilar̃ilangi hin Moli na r̃ilangi nona suihana. \v 11 Ha ru na ruru mata vuro tari non God matan vara ha er̃i turu r̃ilangi mata turuhoro na vavahinau non Tiapolo sei la lo mai la lo haluhalu na tamlohi na malele matuvana. \v 12 Matan nor̃a vuro mo sopo peresi na tamlohi sei r̃a er̃i hitera, pani peresi na angelo sasati sei la aulu, peresi la haratu la r̃ilangi, peresi la haratu sei la aulu na r̃or̃oha hin varama nike, peresi na suiha vui sasati na masapa. \fig |alt="chains" src="hk00204b.tif" size="col" copy="hk" ref="Ephesians 6:12" \fig* \p \v 13 Matan haratu, ha ru na ruru vuro tari non God matan vara ha er̃i turu na jaramim hin rani sasati nike, ale ha vai na hinau tari ha er̃i vaira, ale ha turu r̃ilangi. \v 14 Ha turu r̃ilangi ha sopo juha, ha otioti na oti mata retivarar̃uhu, ale ha ru na r̃umamim na ruru vuro mata posposi tataholo non God. \v 15 Ale sohena nomim sabat mata palomim, ha ru na Retir̃uhu sei mo lo sile na tamata matan vara ha pa tatamahu tarea mata ha hahau peresia. \v 16 Ha tauri r̃ilangi na nomim rasua sohena tingting matea sei i er̃i tinghoro na evine hani non Tiapolo. \v 17 Ha ru na hati vuro mata juri sei mo lo matahi na maurimim, ale ha taurilati na sita vuro non Tanume Tapu sei enia reti non God. \v 18 Ha usiusi ale ha usi God vara i tueni kamim tarea. Tarea ha usiusi usuri na Tanumen God, ale matana, tarea ha lo kilau i r̃uhu, ale ha tau na r̃omimim mata usiusi mata tapuhi tari non God. \p \v 19 Ha usiusi mataku matan vara God i pa sileau na retisohai sei mo opoia vara a verea, ale vara a sopo matahu mata vere mamahuni na hina luhu mata Retir̃uhu i memera i r̃uhu vara enia mata tamlohi tari. \v 20 Enau na lo toho na jen nakerihi matan na lo retivujavujangi retisohai nike sohen God mo r̃uleau matana. \s1 Isoiso Reti Non Paul \p \v 21 Tychicus, vorai r̃uhur̃uhu sei mo lo turu r̃ilangi mata volitusi na vavahinau non Moli, enia i pa vere kamim na hinau tari vara ha levosahira, matan ha pa levosahia vara na lo toho sohena sava. \v 22 Na lo r̃ulea mai isamim matan haratu natu, vara ha pa er̃i levosahia vara kamam kama lo toho sohena sava nike, ale vara i er̃i retituetueni na mapumim. \p \v 23 Noku usiusi vara tamata, opoia peresi na rasua la tai isan God Tama peresi Moli Iesu Kr̃isto, la pa toho isamim la vorai peresi na vevorai. \v 24 Na lo usiusi vara r̃omr̃uhu non God i pa toho isan la haratu sei la opoi nor̃a Moli Iesu Kr̃isto na opoia sei mo sopo te isoisona. \fig |alt="seaside 2" src="hk00369b.tif" size="span" copy="hk" ref="Ephesians 6:24" \fig*