\id ACT – Tangoa \h Acts \toc1 Acts Vavahinau Non Tanume Tapu \toc2 Acts \mt1 Acts \mt2 Vavahinau \mt3 Non \mt2 Tanume Tapu \imt3 Puku Nike \im Harihi enia tapala puku peresi na Retir̃uhu sei Luke mo ulia. Hinira Luke mo uli mamahuni na hinau tari Iesu mo lo vaira mo tikeli rani atu mo sahe na tuka (1.1–2). Na tapulo puku nike mariviti Iesu i pa sahe na tuka, ale mo retileu isana nona tamlohi mara la pa lo sasaovi Jerusalem mata Tanume Tapu (1.8). \ip Iesu mo sahe na tuka, ale vao kalesia la unu hin mauri atu God mo supe hinia na jara tari na varama hin pongi atu (2.1–35). Jew la lo r̃omr̃omia lara enira hasera purongo la tamlohi non God, pani puku akerihi mo vujangia vara Tanumen God mo mai mata tamlohi r̃or̃oha sohera. \ip Iesu mo pala isan Paul mata vironia vara i mai nona volitusi (9.1–22). Paul mo hahau mata lavi na Retir̃uhu i vano isana jara tamlohi r̃or̃oha ale tamlohi matuvana la mai la kalesia matana. Jew la opoia vara la pa vilimateia, pani na isoisona Paul mo lavi na Retir̃uhu mo kakau Rome (28.16–31). \iot Hin Puku Akerihi \io1 1. Retir̃uhu Mo Ulua Jerusalem (1.1–8.3) \io1 2. Tanumen Tapu Mo Jovi Hinira Judea Peresi Samaria (8.4–12.25) \io1 3. Tiroma Hahau Non Paul (13.1–14.28) \io1 4. Council Tavera Nona Kalesia Jerusalem (15.1–35) \io1 5. Harua Hahau Non Paul (15.36–18.22) \io1 6. Hatolu Hahau Non Paul (18.23–21.16) \io1 7. La Taurilati Paul Jerusalem (21.17–23.22) \io1 8. La Lavi Paul Mo Sivo Caesarea (23.23–26.32) \io1 9. Paul Mo Sahe Rome (27.1–28.31) \c 1 \s1 Retitauhi Mata Tanume Tapu \p \v 1 Theophilus, na noku puku tiroma na uli na hinau tari Iesu mo tapulo vaira, ale mo lo vujangira \v 2 mo kakau hin rani atu God mo lavi nar̃ihia, mo sahe aulu na tuka, sei tiromana mo sile na nona retileu hin Tanume Tapu isana nona vahar̃ule sei mo vir̃onira. \p \v 3 Hitahun na nona rongohaji, mo mele hase vujangia isara vara mo mele mauri na malele tinatinapua matuvana hin la rani atu, mo ngavulu vati atu sei mo lo sorahi mauri atu God mo aulu hinia isara. \v 4 Tiroma sei mo pa lo toho peresira mo verea mara, “Ha sopo malue Jerusalem pani ha lo saovi tako mata sava na pete verea isamim moiso sei vara Tama i pa r̃ule na Tanume Tapu, i mai isamim. \v 5 Matan John tamlohi paptijo mo paptijo na wai, pani i pa sopo tuai ha pa paptijo na Tanume Tapu.” \s1 Iesu Mo Mele Sahe Na Tuka \p \v 6 Hin rani atu vahar̃ule la lo toho peresi Iesu, tarea la lo usia isana lara, “Moli, engko o pa turu na nom suiha mata supe aulu hin Israel pangisa?” \p \v 7 Iesu mo verea isara mara, “Mo sopo tinar̃ihia vara ha levosahi na ranin hinau sei Tama hasena mo taua usuri na masalona. \v 8 Pani kamim ha pa lavi na suiha hin rani atu vara Tanume Tapu i mai hin kamim, ale kamim ha pa noku tuetueni hin Jerusalem, na jara tari Judea, Samaria, i tikeli na isoiso jara tari na varama.” \p \v 9 Hitahun la hinau atu mo lo verera, ale lara la pa lo kilaua, palona mo tinar̃ihi na lepa mo lo sahe aulu, ale telangi matea mo lavi nar̃ihia mo tihai na nahora, \v 10 ale la pa lo tar̃a la lo tar̃engia mo lo sahe na tuka, ale vahatea purongo, tamlohi mo rua la ru la ruru lulu jea la lo turu na pahisara, \v 11 ale la verea lara, “Mara Galilee, mata sava ka lo turu nike, ka lo kilau sahe na tuka? Iesu akerihi sei God mo lavi nar̃ihia isamim, mo sahe na tuka, i pa mele sinai sohen harihi ka lo hitea mo lo sahe na tuka.” \fig — Iesu mo sahe na tuka —|alt="Acts 1.11" src="WA03938b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 1.11" \fig* \s1 Matthias Mo Lavi Na Jaran Judas \p \v 12 Hin rani atu hinau atu mo masese vahar̃ule la lo toho na Vuti talu Olive mariviti kilometre matea hin Jerusalem, ale la mele hilu la vano Jerusalem. \v 13 Ale lara la unu Jerusalem, la vele sahe aulu na jara tinapua matea hin ima atu sei la lo toho ea hin rani atu: \li1 Peter \li1 John \li1 James \li1 Andrew \li1 Philip \li1 Thomas \li1 Bartholomew \li1 Matthew \li1 James natun Alphaeus \li1 Simon sei, enia tamlohi matea mata valum mata jarana, \li1 peresi Judas natun James. \p \v 14 Enira mo isoiso la tau na r̃omira mata usiusi jara matea tolu na har̃ai tinatinapua hai peresi Mary tinan Iesu tolu na tasin Iesu. \s1 La Vir̃oni Matthias \p \v 15 Hin rani atu, Peter mo lo turu na livuhan la tamlohi rasua atu, ale vao atu mariviti i ngav sangavulu ngavulu rua \rq (120)\rq* la lo pulutahi hin jara atu, ale mo verea isara mara, \v 16 “La vorai, sava Retitapu mo verea vara i pa masese isan Judas, Tanume Tapu mo verea tiroma moiso na jingon supe David mara, enia i pa tiroma hin la haratu la pa taurilati Iesu. \v 17 Matan enia mo vir̃onia peresir̃a, ale enia vonar̃a matea na nor̃a vavahinau. \p \v 18 Ale tamlohi akerihi mo voli na lepa matea na voli nona hehe. Mo vele mo sahe na pesapesa, ale mo jovi patuna mo tiroma mo vujahi r̃ar̃ihi na pangena, ale tinena tari la mar̃ava. \v 19 Mara Jerusalem tari la rongoa, ale la tau na hijan jara atu vara Akeldama: na leora mo vara, ‘Lepa Mata R̃ae’. \p \v 20 Matan David mo ulia na nona puku na psalm mara, ‘Ha tinar̃ihia vara jara nona toho i puru, ale i sopo tea i toho hinia’. \rq Psa 69.25\rq* Ale mo mele verea mara, ‘Ha vir̃oni te tamlohi tinapua i lavi na jarana’. \rq Psa 109.8 \rq* \p \v 21 Ale nakerihi, r̃a pa mele vir̃oni te tamlohi tinapua hatea vara i lavi na jaran Judas, enia i pa tamlohi matea mo lo toho peresir̃a tarea hin rani atu Moli Iesu mo lo toho peresir̃a, \v 22 mo tapulo hin rani atu sei John tamlohi paptijo mo tapulo paptijo mo mai mo tikeli rani atu Iesu mo mele sahe na tuka — enia i pa vonar̃a matea sei mo hite na nona sauteterahi.” \p \v 23 La vere na tupra rua, matea enia Joseph la tovia Barsabbas teni Justus, ale haruana enia Matthias. \v 24 Ale la usiusi lara, “Moli, engko ko levosahi na mapu tamlohi tari. O vujangi kamam hin haratu sei ko vir̃onia \v 25 vara enia i pa lavi na jaran Judas peresi na nona vavahinau, matan enia mo vano na nona talai.” \v 26 Ale la reve na hijara, ale mo jovi isan Matthias, ale Matthias mo mai vahar̃ule matea peresi la haratu mo sangavulu r̃omana matea. \c 2 \s1 Tanume Tapu Mo Mai \p \v 1 Ranin Pentecost mo pala, la lo toho na jara matea enira mo isoiso. \v 2 Ale vahatea purongo, la rongo na hinau matea sohena langi tavera matea mo lo sere, ale mo mar̃ivisi ima atu la lo sakele hinia. \v 3 Ale hinau hai sohena pepe hapu, la pala isara la sakele aulu na patura hatehateahi. \v 4 Ale enira mo isoiso, Tanume Tapu mo sohonira, ale la tapulo retireti na leo tinatinapua sohen Tanumen God mo tinar̃ihira hinia. \fig — Tanumen God mo jovi hinira —|alt="Pentecost" src="DN00498b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Acts 2.3" \fig* \p \v 5 Hin rani atu, Jew matuvana na jara tari na varama sei r̃omira mo r̃ilangi mata nora rasua la lo toho atu Jerusalem. \v 6 Ale vaore tavera atu, mo vai na vao tamlohi la mai jara matea, ale la hutura matan enira hatehateahi la rongora la lo retireti na leora. \p \v 7 Ale la hutura, la mar̃urahi tavera lara, “Avei, la tamlohi nike, la sopo mara Galilee nakonako? \v 8 Ale mata sava natu r̃a lo rongora la lo retireti na leo jarar̃a hatehateahi sei r̃a vora hinira? \v 9 Enr̃a mara Pathian, Medes, Elamite ale mara Mesopotamia, Judea, Cappadocia, Pontus, Asia, \v 10 Phrygia, Pamphylia, Egypt ale jara hai Libya na lolon Cyrene, ale hai la tai Rome. \v 11 Tatuar̃a Jew, tatuar̃a enira la tamlohi r̃or̃oha sei la lo usuri Moses, ale mara Crete peresi na mara Arabia — r̃a rongora la lo retireti na leor̃a. La lo vere na vavahinau r̃uhu mata suiha non God.” \v 12 Ale enira mo isoiso, la mar̃urahi la hutura, la lo vereverera hinia lara, “Matamata mata sava nahai?” \v 13 Pani tatuara la kerehira lara, “Hara sei, la drong na waen meji!” \s1 Peter Mo Retivujavujangi \p \v 14 Ale Peter peresi la tupu sangavulu r̃omana matea atu, la turu mai na nahora, ale mo ulo mo verea isara mara, “Mara Judea, ale mara Jerusalem tari, ha tapurongo! Ha levosahi mamahuni hinau nike! \v 15 Matan la tamlohi nike la sopo drong sohen ka lo r̃omr̃omia, matan mo pa lo r̃alavuho purongo nahai. \v 16 Pani hinau nike pr̃ovet Joel mo verea moiso mara, \q1 \v 17 ‘God mo verea mara: \q1 Na pongi hitahu, a pa surei na Tanumeku na tamlohi tari, \q1 ale natumim peresi na venatumim la pa retimangovi, \q1 ale uluvoumim lamane la pa hite na hinau sohena mavuho a pa vujangia isara, \q1 ale vajiahamim a pa silera na mavuho; \q1 \v 18 hin pongi atu sohena, \q1 a pa surei na Tanumeku isana noku slev lamane peresi na slev har̃ai, \q1 ale la pa retimangovi. \q1 \v 19 Ale a pa vujangi na matamata mar̃urahi tavera aulu na masapa, \q1 ale matamata mata r̃ae, \q2 hapu peresi na asu hapu atano na varama, \q1 \v 20 ale alo i pa posi i mai i r̃or̃oha, \q2 majhi vitu i pa hahara sohena r̃ae, \q1 la pa pala tiroma hin rani atu Moli i pa mele mai, \q1 rani tavera atu i pa r̃uhur̃uhu jea. \q1 \v 21 Ale rani matea i pa mai vara sava tamlohi la tau na nora rasu na hijan Moli la pa juri.’” \rq Joel 2.28–32 \rq* \p \v 22 Ale Peter mo mele verea mara, “Tavtavuin Israel, ha tapurongo! Iesu mara Nazareth, tamlohi matea God mo taua na nahomim, mo lo vai na vavahinau mata suiha, matamata r̃uhur̃uhu tavera, peresi na matamata mar̃urahi sei God mo vaira na nahomim hin Iesu, sohen kamim mo isoiso ka levosahi mamahunia — \v 23 tamlohi atu, ka taua na lima tamlohi sasati, matan vara la pa vosaea na talopeilopei vara i mate, pani haratu mo pa lo usuri na r̃omr̃omi tavera non God, ale enia mo levosahia tiroma moiso vara i pa sohena. \v 24 Pani God mo sauteterahia, mo teria na liman mateia, matan mateia i pa sopo er̃i tauria na suihana. \v 25 Matan supe David mo retireti matana mara, \q1 ‘Tarea na lo hite Moli na nahoku, \q2 matan enia mo lo toho na matuaku, \q2 enau a pa sopo hisu. \q1 \v 26 Matan haratu mapuku mo avulahi, \q2 ale leoku mo uloulo na hasohasona! \q2 Epeku i pa toho na liman r̃omtoho, \q1 \v 27 matan engko God o pa sopo tinar̃ihia vara a toho na varama mata mateia, \q2 teni vara o tinar̃ihia vara nom tamlohi tapu i r̃ovo na taptap. \q1 \v 28 Engko ko vujangiau moiso na malele mata mauri; \q2 engko o pa vaiau a avulahi tavera na nahom.’ \rq Psa 16.8–11 \rq* \p \v 29 La vorai, na levosahi mamahunia vara a er̃i verea isamim, vara pua David mo mate ale la tavunia. Ale tapuna mo lo toho peresir̃a mo kakau nake. \v 30 Matan David enia pr̃ovet matea, mo levosahia vara God mo vai na retitauhi matea peresia, vara mahapina matea, i pa sakele na nona jara sakele mata supe, \v 31 David mo hiteulia tiroma moiso, ale mo verea mara Kr̃isto i pa sauteterahi, ale vara i pa sopo taua vara i lo toho na varama mata mateia teni vara epena i r̃ovo. \p \v 32 Iesu sei, God mo sauteterahia na mateia, ale kamam mo isoiso kama hitea. \v 33 Nake, God mo tahea mo sahe na matuana, vara i tauri na suiha tavera sei mo aulu jea mo jeu na tinapua na tuka, ale usuri na retitauhi non God Tama, mo lavi na Tanume Tapu, ale mo sureia hin kamam, sei ka lo rongoa ale ka lo hitea nakerihi. \v 34 Matan David mo sopo lo sahe aulu na tuka, pani enia mo verea mara, \q1 ‘Moli, mo verea isan noku Moli: \q2 O sakele na matuaku, \q1 \v 35 i tikeli rani atu a vai na nom meresahi, la toho na ruhuruhu palom.’ \rq Psa 110.1\rq*\f + \fr 2:35 \fq ruhuruhu palom: \ft Iesu mo lavi na suiha tavera mo aulu jea hinira.\f* \p \fig — Peter mo retivujavujangi —|alt="Peter preaches" src="DN00499b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Acts 2.36" \fig* \v 36 Matan haratu, mo r̃uhu vara tamlohi tari Israel la levosahi mamahunia vara God mo vaia mo mai Moli! Ale mo vaia mo mai Kr̃isto, pa Iesu atu sei ka lo vosaea na talopeilopei!” \p \v 37 Lara la rongo na nona reti, r̃omira la jovi vahatea. Ale la verea isan Peter tolu na vahar̃ule tari atu lara, “La vorai, kama pa vai na sava?” \p \v 38 Ale Peter mo verea isara mara, “Ha posi! Ale ha paptijo kamim mo isoiso na hijan Iesu Kr̃isto, matan vara God i r̃omi na nomim hehe! Ale i pa sile purongoi kamim na Tanume Tapu. \v 39 Matan retitauhi nike, enia nomim peresi na natumim, ale nona tamlohi tari sei la lo toho asau r̃ove, tamlohi mo isoiso sei Moli nor̃a God i pa tovira vara la mai isana.” \v 40 Ale Peter mo mele vujangira vavano, mo verea r̃ilangi isara mara, “Ha juri kamim hasemim hin pina lejileji nike!” \p \v 41 Ale evin la haratu sei la rasu na nona reti moiso la paptijo hin rani atu, la mai kalesia korong mariviti tari vaha tolu \rq (3000)\rq*. \v 42 Ale la hase taura na vujangi nona vahar̃ule, ale la matavuhi mata hanhani tapu peresi na usiusi. \s1 Kalesia La Tapulo Matavuhi Jara Matea \p \v 43 Ale matahu tavera mo sohoni na tamlohi tari matan vahar̃ule la vai na hina mar̃urahi tavera matuvana peresi na matamata tavera. \v 44 Ale tarea, tamlohi rasua tari la lo pulutahi jara matea, ale hinau tari enia nora enira mo isoiso. \v 45 Ale la lo ar̃ehi na jarara peresi na nora hinahinau, ale la lo asera isan la haratu la vejuveju hin te hinau. \v 46 Ale na rani hatehateahi, la lo matavuhi na Temple, ale la lo lavi na hanhani tapu na lolo imara, ale na nora hanhani la vaia na avulahi peresi na hansohai. \v 47 La hasohaso God, ale tamlohi tari la avulahi hinira. Ale na rani hatehateahi tamlohi tinatinapu sei Moli mo jurira, la lo pulutahi peresira. \c 3 \s1 Tamlohi Hariju Matea \p \v 1 Peter enia John la lo sahe na Temple na rani mata usiusi na matan alo mo tolu na ravravi. \v 2 Ale tamlohi hai, la lavi na tamlohi matea mo vora mo hariju moiso. La lavia matan vara la pa mele taua i juruvi sohen tarea na pahisa matarua matea na ropen Temple atu sei la tovia ‘Matarua R̃uhur̃uhu’ vara i mele usi na mania isan la haratu la lo unu na Temple ea. \v 3 Mara mo hite Peter peresi John la lo unu na Temple, mo usi na mania isara. \p \v 4 Ale Peter mo kilau tataholo sivo isana, ale John sohena mo vaia ale Peter mara, “O kilau kamam.” \v 5 Ale tamlohi hariju atu mo tar̃engira matan mo lo r̃omr̃omia mara la pa sile te hinau isana. \v 6 Pani Peter mo verea mara, “Mo sopo te noku silver teni gold, pani sava enia noku, a pa silea isam na hijan Iesu Kr̃isto mara Nazareth. O turu o hahau!” \p \v 7 Ale Peter mo sohai na matua limana mo tauria mo saua, ale vahatea purongo, varango palona peresi na jue palona la r̃ilangi. \v 8 Ale mo kue mo sahe aulu mo turu, ale mo tapulo hahau r̃alihi na palona, ale mo usurira la unu na lolo rope Temple. Mo lo hahau, mo lo kuekue ale mo lo hasohaso God. \p \v 9 Ale tamlohi mo isoiso la hitea mo lo hahau mo lo hasohaso God, \v 10 ale la hitevosahia vara enia natu pa tamlohi atu sei mo lo sakele na ‘Matarua R̃uhur̃uhu’ mata Temple tarea mo lo usi na mania. Ale la mar̃urahi tavera na sava mo masese isana. \v 11 Mara mo pa lo keho hin Peter enia John, tamlohi tari la maro la mai isara hin jara atu sei la tovia Palapalan Solomon, ale la hutura tavera hinia. \s1 Peter Mo Retivujavujangi Na Temple \p \v 12 Ale Peter mara mo hitera la lo mai mo verea isara mara, “Tavtavuin Israel, mata sava ka hutu kamim hin hinau nike, teni mata sava ka lo varoi kamam sohena, vara kama vai tamlohi akerihi mo mele hahau na nomam suiha teni matan nomam posposi tataholo? \v 13 God non Abraham, God non Isaac, God non Jacob, God non nor̃a pua, mo tahe nona volitusi sei Iesu, hara sei ka taua na liman nor̃a tamlohi aulu, ale ka r̃ohu hinia na nahon Pilate hin rani atu mo opoia vara i teria. \v 14 Pani kamim, ka tipahi haratu sei mo tapu mo tataholo jea, ale ka usi Pilate vara i sile kamim na tamlohi vilimatei na tamlohi matea. \v 15 Ale ka vilimatei haratu enia pulo mauri, hara sei God mo sauteterahia na mateia. Hinau sei kamam kama hitea na matamam. \fig — Peter peresi na tamlohi hariju matea —|alt="Peter at the Beautiful gate" src="WA03941b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 3.6" \fig* \p \v 16 Ale tamlohi akerihi ka hitea ale ka levosahia, kama lo verea vara nona rasua na hijan Iesu natu mo vaia mo r̃ilangi. Rasua atu hin Iesu mo vai mamahuni na epena na nahomim mo isoiso. \p \v 17 Ale la vorai, na levosahia vara ka sopo levosahi na sava ka vaira, sohen nomim tamlohi aulu la vaira. \v 18 Pani sava God mo verea tiroma moiso na jingo pr̃ovet tari, sei vara nona Kr̃isto i pa lavi na rongohaji sohena sava ale mo mar̃ivisia. \v 19 Matan haratu, ha posi, ale ha posi mai isan God matan vara i jarai nar̃ihi na nomim hehe, \v 20 matan vara rani r̃uhur̃uhu mata suiha paro la mai isamim la tai na nahon Moli, ale i pa mele r̃ule Iesu vara i mele mai isamim sei God mo vir̃onia vara i nomim Kr̃isto, \v 21 enia i pa toho na tuka i tikeli rani atu God i mele vai tataholoi na hinau tari sohen mo verea na reti nona pr̃ovet tuai moiso. \v 22 Moses mara, ‘Moli God i pa tahe na nomim pr̃ovet matea na voraimim soheku. Ha pa tapurongo na hinau tari i pa verea isamim.’ \rq Deut 18.15 \rq* \v 23 Ale mo mele verea mara, ‘Tamlohi tari sei la r̃ohu vara la oloolo hin pr̃ovet atu God i pa langahi nar̃ihira na nona tamlohi ale i pa vilimateira.’ \rq Deut 18.18–19 \rq* \p \v 24 Ale pr̃ovet tari sei la sile na nora retireti, mo tapulo isan Samuel peresi la haratu la pa mai hitahuna, enira sohena la pete retivujavujangi hin la rani nike moiso. \v 25 Kamim, ka natun la pr̃ovet atu tuai, ale ka natun retitauhi atu God mo vaia peresi na nomim pua, sei mo verea isan Abraham mara, ‘Ale na mahapim, vao tamlohi tari na varama la pa avulahi tavera hinia’. \rq Gen 22.18; 26.4\rq* \p \v 26 Hin rani atu God mo sauteterahi nona volitusi mo r̃ulea mo mai isamim tiroma tavtavuin Israel, matan vara i ler̃uhu hin kamim i vai kamim ha posi na nomim posposi hehe.” \c 4 \s1 Peter Enia John Na Naho Council Jerusalem \p \v 1 Ale Peter enia John la pa lo retireti isana tamlohi, pr̃is peresi na patu tamlohi nona police mata Temple peresi na Sadducee hai la mai isara. \v 2 La lolokoru tavera hinira matan la lo vujangi na tamlohi, ale matan la lo retivujavujangia vara God mo sauteterahi Iesu na mateia. \v 3 Ale la taurilatira, la taura na ima r̃ilangi mo tikeli na rani tinapua matan mo pete ravravi moiso. \v 4 Pani tamlohi matuvana hin la haratu la lo tapurongo isara, la rasua. Ale evin la tamlohi atu mariviti i tari vaha lima \rq (5000)\rq*. \v 5 Ale mo mele rani sahe, nora tamlohi aulu peresi na vajiahara peresi na tamlohi vujangi mata leu, la matavuhi jara matea Jerusalem, \v 6 peresi Annas sei pr̃is aulu, ale Caiaphas, John, Alexander ale tamlohi tari sei la tai na vaon pr̃is aulu. \v 7 Ale la vaira la turu na livuhara, ale la tapulo usira lara, “Ka vai hinau atu na sava suiha teni na hijan hare?” \p \v 8 Ale Tanume Tapu mo sohoni Peter mo verea isara mara, “Tamlohi aulu peresi na vajiaha; \v 9 vara ka lo usi kamam vara kama vai na hina r̃uhu isan tamlohi hariju nike sohena sava, \v 10 ale a pa verea i mera i r̃uhu isamim tari, ale isana tamlohi tari Israel, vara tamlohi nike mo r̃uhu na hija peresi na suihan Iesu Kr̃isto mara Nazareth sei ka lo vosaea na talopeilopei, pani God mo sauteterahia na mateia. \p \v 11 Iesu akerihi natu enia, \q1 ‘Vatu atu kamim tamlohi voro ima ka tipahia, enia mo mai pulo vatu mata ima.’ \rq Psa 118.22 \rq* \p \v 12 Ale mo sopo mele te malele tinapua vara tea i er̃i juri hinia matan mo sopo mele te hija tinapua na varama vara God mo silea vara tamlohi la pa juri hinia.” \p \v 13 Ale lara la hite na turu r̃ilangi non Peter enia John, la mar̃urahi tavera matan la levosahia vara la tamlohi nike la sopo lavi te lelevosahi isara, ale la vara enira la tamlohi purongo purongo, ale la pa hitevosahia vara enira la lo toho peresi Iesu tiroma. \v 14 Pani lara la hite tamlohi atu sei mo mele r̃uhu mo lo turu na pahisara, la sopo er̃i mele vere te hinau sati vano isara. \v 15 Ale lara la retileu vara la malue na nora matavuhi, ale la tapulo sorasorahia isara — \v 16 lara, “R̃a pa vai na sava isan la tamlohi nike? Matan la vai na matamata tavera matea na naho tamlohi tari Jerusalem, ale r̃a sopo er̃i vunvunia. \v 17 Pani matan vara r̃a opoia vara r̃a horora vara la sopo mele retivujavujangia isana tamlohi, r̃a pa retir̃oar̃oahaira vara la sopo mele vujangi hin Iesu isan tea.” \v 18 Ale la tovira la mele mai la turu na nahora, ale la silera na reti r̃ilangi matea vara la sopo mele retireti teni la vujangi na hijan Iesu. \p \v 19 Pani Peter peresi John la r̃aramira lara, “Vara ka hitea mo tataholo vara kama oloolo hin kamim, pani mo sopo hin God, ha to kilausuria; \v 20 matan kama sopo er̃i isoiso na nomam retireti na sava hina r̃uhu kama hitea, ale na sava kama rongoa moiso.” \p \v 21 Matavuhi atu la mele sile na reti r̃ilangi tinapua hai isara, pani la tinar̃ihira la malue matan la sopo levosahia vara la pa sile na talai isara sohena sava matan vara la vaia vao tamlohi atu la pa lolokoru matan la lo hasohaso God matan matamata tavera atu. \v 22 Matan matamata tavera atu mo masese hin tamlohi atu mo hariju mata tauni mo jeu mo ngavulu vati moiso. \s1 Kalesia La Usiusi Isan Moli God \p \v 23 Peter enia John lara la malue isara, la mele vano na vaora mata tamlohi rasua, ale la verera na hinau tari sei la pr̃is aulu atu peresi na vajiahara la verea isara. \v 24 Lara la rongo la hinau atu, enira mo isoiso la tahe na leora, la usiusi isan God na r̃omr̃omi matea purongo ale lara, “Moli aulu na hinau tari, engko ko vai na tuka peresi na varama, na tasi ale hinau tari sei la lo toho na lolora. \v 25 ko verea tuai na Tanume Tapu na retireti non nom volitusi supe David nomam pua vara, \q1 ‘Mata sava tamlohi r̃or̃oha la lo lolokoru patura, \q2 ale mata sava tamlohi la lo hatihia vara la pa vai na hinau rongorongo vono? \q1 \v 26 Matan supe mata varama la turu jara matea, \q2 ale tamlohi aulu la matavuhi jara matea, \q1 matan vara la turuleji hin Moli God peresi na nona Kr̃isto.’ \rq Psa 2.1–2 \rq* \p \v 27 Matan Herod enia Pontius Pilate, peresi na tamlohi r̃or̃oha, peresi na tavtavuin Israel la matavuhi jara matea hin taon tavera nike, la turuleji hin nom volitusi tapu Iesu, haratu ko vir̃onia mata juri na tamlohi. \v 28 Varar̃uhu hinau tari la masese usuri na masalom, peresi na nom r̃omr̃omi tavera sei ko taua vara i pa sohena tiroma moiso. \v 29 Ale nake Moli, o tapurongo na nora retireti leji, ale o vai na nom volitusi la vere na nom retisohai i sopo te matahu hinira, \v 30 ale o sohai na suiha mata vai na rojoa i tihai, ale vara matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi la pala na hijan nom volitusi tapu Iesu.” \p \v 31 La usiusi mo isoiso, ale jara atu sei la lo matavuhi ea mo hutehi, ale enira mo isoiso Tanume Tapu mo sohonira, ale mo tapulo hin rani atu mo vano, la retivujavujangi na retisohai non God, ale mo sopo te matahu hinira. \s1 Kalesia La Tuetuenira Hasera \p \v 32 Vao tamlohi rasua atu r̃omira mo matea purongo, ale mo sopo tea isara i er̃i verea vara nona hinau enia nona hasena, pani nora hinau tari enira nora mo isoiso. \v 33 Retivujavujangi non la vahar̃ule atu mata sauteterahi non Moli Iesu mo suiha. Ale God mo ler̃uhu hinira mo isoiso mo tavera jea \v 34 matan mo sopo tea isara i vejuveju hin te hinau, matan la haratu sei nora lepa teni imara, la ar̃ehira ale la lavi na volira, \v 35 moiso la taura na lima vahar̃ule, moiso la asera isan la haratu la vejuveju hin te hinau. \p \v 36 Ale vonara matea enia Joseph, tapala hijana vahar̃ule la silea isana enia Barnabas, r̃aramin hija sei enia ‘Tamlohi mata Retituetueni’, enia mara Cyprus matea mo tai na vao Levi na tavtavuin Israel. \v 37 Ale mo ar̃ehi na nona lepa matea, ale mo lavi na volina mo mai mo silea isana vahar̃ule. \c 5 \s1 Ananias Enia Sapphira \p \v 1 Tamlohi tinapua matea sohena hijana Ananias peresi narouna Sapphira, la ar̃ehi na nora hinahinau. \v 2 Ananias mo taurilati na sope volin la nora hinau atu sei la lo ar̃ehira, ale narouna mo levosahia. Enia mo lavi na sopena mo silea isana vahar̃ule, ale mo verea mara volina enira mo isoiso natu. \p \v 3 Pani Peter mo verea mara, “Ananias, mata sava ko tinar̃ihi Setan mo sohoni na mapum mo vaiho ko halu Tanume Tapu moiso ko taurilati na sope voli lepa vara nom hasem? \v 4 Ko sopo lo ar̃ehia enia nom teni mo vono? Ale kora ko ar̃ehia moiso volina mo lo toho na limam vara o pa silea teni mo vono? Mata sava ko r̃omr̃omia vara o vai na hinau matea sohen harihi? Ko sopo halu kamam, pani ko lo halu God!” \p \v 5 Ananias mara mo rongo la reti atu, mo jovi sivo na lepa mo mate. Ale matahu mo sohoni enira mo isoiso sei la rongo hinau atu. \v 6 Ale uluvou hai la mai, la tatavua ale la alialia la vano la tavunia. \fig — Sapphira mo mate —|alt="Sapphira" src="WA03948b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 5.10" \fig* \p \v 7 Ale aoa mo tolu mo vano moiso, narouna mo pete pala mo unu pani mo sopo levosahi te hinau na sava mo masese moiso. \v 8 Peter mo verea isana mara, “O to vereau hinia, vara volin lepa atu enira mo isoiso nakerihi natu teni mo vono?” \p Sapphira mara, “He'e, volina natu.” \p \v 9 Ale Peter mo verea isana mara, “Mata sava kamim tupra rua ka hatihia vara ha pa vaihite na Tanumen Moli? O to kilau sahe, la tamlohi atu sei la lo tavuni tuam la lo mele mai, ale nakerihi sohena la pa pete alialiho!” \p \v 10 Vahatea purongo, mo jovi na palon Peter mo mate. Ale la uluvou atu lara la unu na lolo ima la hitea, la alialia la vano la tavunia na pahisan tuana. \v 11 Matahu tavera mo sohoni na vao kalesia tari peresi na tamlohi tari sei la lo rongo hinau atu sei mo masese. \s1 Vahar̃ule La Vai Na Rojoa La Tihai \p \v 12 Matamata tavera matuvana peresi na hinau mar̃urahi la pala na liman la vahar̃ule atu na naho tamlohi. Ale enira mo isoiso la lo matavuhi jara matea na Palapalan Solomon. \v 13 Ale la haratu la sopo lo toho na lolo vaora, la matahu tavera vara la pulutahi peresira, pani tamlohi la sile na oloolo tavera isara. \v 14 Ale rani hatehateahi, tamlohi la lo tau na nora rasua hin Moli, vao har̃ai peresi na vao tamlohi la lo mai. \v 15 Ale tamlohi la lo tau na nora tamlohi rojoa na pahisa malele, la taura na vata teni na epa matan vara r̃or̃on Peter purongo i er̃i tikeli na epen te tatuara ale nora rojoa la tihai, vara i hahau i lo vano. \v 16 Vao tamlohi la lo tai na vanua varihi r̃alihi Jerusalem la lo lavi na nora tamlohi rojoa peresi la haratu tanume sasati mo sohonira la mai isara, ale enira mo isoiso nora rojoa la tihai. \s1 La Taurilati Na Vahar̃ule \p \v 17 Ale pr̃is aulu peresi la haratu la lo toho peresia enira Sadducee, ale enira la mar̃ivi na mereimerei, ale mo vaira la lolokoru. \v 18 La taurilati la vahar̃ule atu, la taura na ima r̃ilangi. \v 19 Pani hin vutepongi atu, angelo non Moli matea mo sinai mo roi na pelatin ima r̃ilangi atu mo tiromara la malue, ale mo verea isara mara, \v 20 “Ha vano, ale ha turu na lolo rope Temple, ale ha retivujavujangi na tamlohi na retisohai hin mauri nike!” \v 21 Ale lara la rongoa sohena, la vano la unu na rope Temple mo pa lo r̃ari na rani ale la tapulo vujangi. \p Ale pr̃is aulu peresi la haratu la lo toho peresia la pala na Temple, la tovi na council tavera nona tavtavuin Israel sei la tovia Sanhedrin matan vara la pa sakele. Ale la r̃ule na tamlohi hai la vano na ima r̃ilangi vara la lavi la vahar̃ule atu la mai isara. \v 22 Pani police mata Temple lara la pala na ima r̃ilangi, la sopo hitera, ale la mele hilu la vano la vereulia isara lara, \v 23 “Kama hite na ima r̃ilangi mo pa lo loko mo r̃uhu, ale tamlohi kilau na ima r̃ilangi la lo turu na nora pelati, pani kamara kama roira, kama sopo hite tea na lolora.” \p \v 24 Tamlohi tavera nona police mata Temple peresi na moli nona pr̃is lara la rongoa sohena, la hutura tavera hinia matan la sopo levosahia vara i pa isoiso epu. \v 25 Pani tamlohi matea mo mai mo vereulia isara mara, “Eh! La tamlohi atu ka lo taura na ima r̃ilangi enira nahai la lo turu na lolo rope Temple, la lo vujangi na tamlohi!” \p \v 26 Ale tamlohi tavera nona police mata Temple peresi na nona police, la vano la lavi malumira la mai matan la matahu vara tamlohi la pa parura vara la vai na hinau r̃ilangi isara. \p \v 27 La lavira la mai la vaira la turu na nahon nora council tavera, ale pr̃is aulu mo usi na retiusia isara \v 28 mara, “Kama retihoro kamim moiso vara ha sopo mele retivujavujangi na hijan tamlohi atu. Ka hitea, nake Jerusalem mo mar̃ivi na nomim vujangi, ale ka opoia vara ha tau na r̃aen tamlohi nike isamam!” \p \v 29 Pani Peter peresi na vahar̃ule la r̃aramia lara, “Kama pa oloolo hin God hasena, mo sopo na tamlohi. \v 30 God non nor̃a pua tuai mo sauteterahi Iesu na mateia, mo vaia hitahu hin la rani atu sei ka vilimateia ka vosaea na talopeilopei. \v 31 God mo tahea aulu na matuana mo vaia mo pulon mauri nike ale Jujuri matan vara i sile na masapa isan Israel vara la posi, ale i r̃omi na nora hehe. \v 32 Kamam kama hite vevuhi la hinau nike, ale Tanume Tapu sei God mo silea isan la haratu la lo oloolo hinia enia sohen mo hitea.” \fig — Kama retihoro kamim moiso! —|alt="Sanhedrin warning peter" src="WA03950b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 5.28" \fig* \p \v 33 Lara la rongoa sohena la lolokoru patura, ale la opoia vara la vilimateira. \v 34 Pani Pharisee matea hijana Gamaliel, enia tamlohi vujangi mata leu matea. Tamlohi la lo sile na oloolo isana matan la opoia, mo turu na naho council ale mo verea vara la tau nar̃ihira na jingoima tako. \v 35 Moiso mo verea isan council atu mara, “La tavtavuin Israel, mo r̃uhu vara r̃a lo kilau i r̃uhu na sava r̃a opoia vara r̃a vaia isan la tamlohi nike. \v 36 Matan tauni mo visa mo vano moiso nahai, Theudas mo turu mo verea mara enia tamlohi tavera matea, ale korong tamlohi mo ngavulu sangavulu vati \rq (400)\rq* la usuria. Pani hitahuna hai la vilimateia ale nona tamlohi la taskara, ale nona r̃omr̃omi atu mo mai hina purongo. \v 37 Ale hitahun haratu mara Galilee matea hijana Judas, mo turu hin rani atu la lo evi na tamlohi, ale mo vai na tamlohi la lo usuria mata valum. Enia sohena mo mate, ale nona tamlohi usuri tari la taskara. \p \v 38 Ale matan haratu, noku retituetueni isamim enia mo sohen harihi: vara ha toho asau hinira ha tinar̃ihira, matan vara r̃omr̃omi sei la lo vujangia teni hinau sei la lo vaia mo tai isana tamlohi purongo i pa mele mai hina purongo, \v 39 pani vara mo tai isan God, ha sopo er̃i horora, vara i vono ha pa hiteulia vara ka lo valum peresi God.” Ale la tatauri na nona r̃omr̃omi, \v 40 ale la mele tovi na vahar̃ule la mele unu, ale la tamajira, moiso la verea isara vara la pa sopo mele retireti na hijan Iesu, ale la tinar̃ihira. \v 41 La vahar̃ule atu, la malue hin matavuhi tavera atu. La avulahi matan God mo hitea vara mo tataholo vara la lavi na rani r̃ilangi mata hijan Iesu. \v 42 Ale na rani hatehateahi na lolo Temple peresi na imara, la lo vujangi ale la retivujavujangi na Retir̃uhu vara Iesu enia Kr̃isto atu tamlohi la lo kilau matana. \c 6 \s1 Deacon Mo Limaravrua \p \v 1 Hin rani atu evi tamlohi usuri non Iesu mo lo ulua, ale retireti matea mo malue isana Jew sei la retireti na leo mara Greek. Ale la sopo avulahi na Jew sei la lo retireti na leon tavtavuin Israel, matan tarea vara la ase na hanhani nora malepu la sopo lavi tea. \v 2 Ale la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la tovi matavuhi na tamlohi usuri la mai, ale lara, “Mo sopo tataholo vara kama tinar̃ihi na vujangi mata reti non God mata kilau na hamim hinau. \v 3 Pani ha vir̃oni mamahuni te vorai kalesia i limaravrua isamim tamlohi tari sei ka levosahia vara Tanume Tapu peresi na lelevosahi mo mar̃ivi hinira, ale r̃a pa taura la aulu hin la hinau sei. \v 4 Pani kamam kama pa tau na r̃omimam tari mata usiusi, ale na vavahinau mata Retir̃uhu.” \p \v 5 Tamlohi tari la avulahi hin r̃omr̃omi atu, ale la vir̃oni Stephen, tamlohi matea sei mo jea na nona rasua ale Tanume Tapu mo mar̃ivisia, la vir̃oni Philip, Prochorus, Nicanor, Timon, Parmenas peresi Nicolaus mara Antioch matea enia tamlohi r̃or̃oha matea pani mo usuri na nora rasua, moiso mo posi mo mai tamlohi kalesia matea. \v 6 La vao atu la vaira la turu na naho vahar̃ule, ale la vahar̃ule atu la tau na limara hinira, ale la usiusi matara. \p \v 7 Reti non God mo lo vano, ale evi tamlohi usuri Jerusalem mo lo sahe aulu jea. Ale vao tavera matea mata pr̃is la lavi pa rasua atu ale la oloolo hinia. \p \v 8 Stephen, tamlohi matea sei mo mar̃ivi na hina r̃uhur̃uhu peresi na suiha God mo silea isana, mo vai na matamata tavera na naho tamlohi. \v 9 Pani tamlohi hai Jew na vao matea la tovia ‘Ima Lotu Nona Tamlohi Materi’. Hai la mara Cyrene, mara Alexandria, tatuara la tai Cilicia peresi Asia, la turu la vasi peresi Stephen. \v 10 Pani la sopo er̃i retihoro na lelevosahi sei Tanume Tapu mo silea isana vara mo retireti. \p \v 11 Ale la haluhalu na tamlohi hai vara la vere te hinau halu hin Stephen lara, “Kama rongoa mo retisati hin Moses enia God.” \v 12 La halu na tamlohi, peresi na vajiahara tolu na tamlohi vujangi mata leu, moiso la mai isan Stephen, la tauria ale la vaia mo turu na naho council. \v 13 Pa la tuetueni halu atu lara, “Tarea tamlohi nike mo lo retisati hin jara tapu nike peresi na leu. \v 14 Matan kama rongoa mo verea mara Iesu mara Nazareth i pa komo jara nike, ale mo posi na posposi sei Moses mo lo silea mo sinai mo kakaur̃a nake.” \v 15 Tamlohi tari hin matavuhi atu sei la lo sakele atu, la hite na nahon Stephen mo posi sohena naho angelo matea. \c 7 \s1 Stephen Mo Sile Na Nona Reti \p \v 1 Ale pr̃is aulu mo verea isan Stephen mara, “La hinau atu la varar̃uhu?” \p \v 2 Ale Stephen mara, “La vorai peresi na vajiaha, ha tapurongo na noku reti. God mata mera tavera mo pala isan nor̃a pua Abraham hin rani atu mo lo toho Mesopotamia, moiso mo pa vano mo toho Haran, \v 3 ale mo verea isana mara, ‘O malue na jaram peresi na tahisam, ale o vano na jara matea enau a pa vujangia isam.’ \rq Gen 12.1 \rq* \p \v 4 Ale mo malue na jara mara Chaldea, mo vano mo lo toho Haran. Hitahu, tamana mo mate, ale God mo tinar̃ihia atu mo taua hin jara nike nake r̃a lo toho hinia. \v 5 Pani mo sopo sile te tavaluna hatelete isana sohena koruna, pani mo retitauhi isana vara i pa silea isana sohena nona peresi na taniana sei la pa usuria, hina purongo vara mo sopo te natuna. \v 6 Pani God mo mele retireti isana sohen harihi mara, ‘Mahapim la pa vinano na jara tamlohi tinapua, ale tamlohi hin jara atu la pa vaira la slev, la pa vailejlejira mata tauni i ngavulu sangavulu vati. \v 7 Pani a pa sile na talai isan la haratu la lo slev nora, \rq Gen 15.13–14 \rq*moiso hitahu la pa malue hin jara atu la mai la lotuau nike.’ \rq Exo 3.12 \rq* \v 8 Ale mo sile Abraham na retitauhi mata tair̃alihi, ale Abraham mo mai taman Isaac, ale mo tair̃alihia na halimaravtolu rani nona vora, ale Isaac mo mai taman Jacob, ale Jacob enia taman la pua atu tupu sangavulu r̃omana mo rua. \p \v 9 Ale la pua atu, la mereimerei hin Joseph, la ar̃ehia mo sivo Egypt; pani God mo lo toho peresia \v 10 matan vara i pa juria na nona rani r̃ilangi tari, ale i tuenia na lelevosahi na nahon Pharaoh, supe non Egypt matan vara Pharaoh i avulahi hinia ale mo tahea vara i aulu Egypt peresi na hinau tari nona. \p \v 11 Hin rani atu marua tavera matea mo vili na jara tari Egypt peresi Canaan na rani r̃ilangi. Ale nor̃a pua la sopo er̃i hite te hanhani. \v 12 Pani na rani Jacob mo rongoa vara hanhani mo lo toho Egypt, mo r̃ule na nor̃a pua la sivo, harihi enia nora tiroma hahau hin jara atu. \v 13 Ale na nora harua hahau la sivo atu, Joseph mo hase vuhesia isana voraina, ale Pharaoh mo pa levosahi na vaon Joseph natu. \v 14 Moiso Joseph mo r̃ulera la mele sahe, ale la usi Jacob tamana peresi na tamlohi tari na ruhuruhuna sei enira mo isoiso mo ngavulu limaravrua mo lima vara la sinai. \v 15 Ale Jacob mo sivo Egypt mo pa mate atu, enia peresi na nor̃a pua, \v 16 ale la lavi na suira la sahe la taura Shechem na papa sei Abraham mo volia isan natun Hamor atu Shechem. \p \v 17 Pani rani mata retitauhi non God sei mo silea isan Abraham mo mai mariviti, tanian Abraham la mar̃ivi jea Egypt, \v 18 mo tikeli rani atu supe tinapua matea mo tauri na suiha Egypt, ale enia mo sopo opoia vara i levosahi na mahapin Joseph. \v 19 Mo haluhalu na tahisar̃a, ale mo vere na nor̃a pua vara la tau na natura la toho hasera na jara tavera matea matan vara la pa mate ea. \p \v 20 Hin rani atu Moses mo vora, God mo avulahi hinia. Ale tamana la jarohia na ima mata vitu mo tolu, \v 21 ale hin rani atu la lavia mo pala na jara tavera venatun Pharaoh mo tapaia mo korohia sohena natuna. \v 22 Ale la vujangia na lelevosahi tari nona mara Egypt, ale enia mo mai tamlohi r̃uhu matea mata retireti peresi na nona vavahinau. \p \v 23 Na rani taunina mo ngavulu vati, r̃omina mo mai vara i vano i hite na tasina, mahapin Israel. \v 24 Moses mara mo hite na mara Egypt matea mo lo vailejleji na tahisana matea, mo tueni tahisana atu mo vilimatei pa mara Egypt atu. \v 25 Moses mo lo r̃omr̃omia vara tahisana la pa hitevosahia vara God mo r̃ulea mo mai isara vara i jurira, pani la sopo hitevosahi na sava mo lo vaia. \p \v 26 Ale mo mele rani sahe mo mele pala, ale mo hite na tamlohi tavtavuin Israel mo rua la lo vasvasi, ale mo vaihitea vara i tau na tamata isara mara, ‘La tapala, kamim vorai matea purongo, mata sava ka lo vailejleji kamim?’ \p \v 27 Pani tamlohi atu sei mo lo vailejleji na tahisana purongo, mo sohai nar̃ihi Moses, ale mo verea mara, ‘Hare mo vaiho ko aulu vara o er̃i ari kamam? \v 28 Ko opoia vara o mele viliau sohen ko vili mara Egypt atu nanovi teni?’ \rq Exo 2.14\rq* \v 29 Tamlohi atu mara mo verea sohena, Moses mo rovo mo vano mo vinano na jara mara Midia, ale hin jara atu mo mai tama matea natuna lamane mo rua. \p \v 30 Ale mele tauni mo ngavulu vati tinapua angelo matea mo pala isana na jara hasetoho na vutin Sinai na pepe hapu na pulo pahai matea mo lo hani. \v 31 Moses mara mo hitea mo mar̃urahi hinia, ale mara mo mai mariviti vara i hite mamahunia, leon Moli God mo malue hinia mara, \v 32 ‘Enau God non nom pua, God non Abraham, God non Isaac peresi Jacob’. \rq Exo 3.6\rq* Ale Moses mo savaravara mo matahu vara i mele kilau vano. \p \v 33 Ale Moli God mo verea isana mara, ‘O lavi nar̃ihi na nom sabat matan jara sei ko lo turu hinia enia mo tapu. \rq Exo 3.5\rq* \v 34 Enau na hite na rani r̃ilangi nona noku tamlohi sei la lo toho Egypt, ale na rongo na nora tangi, ale na sinai vara a lavi nar̃ihira. Ale o mai, a pa r̃uleho o sivo Egypt.’ \rq Exo 3.7–10 \rq* \v 35 Moses akerihi natu sei la lo r̃ohu hinia lara, ‘Hare mo vaiho ko aulu vara o er̃i ari kamam? Tamlohi akerihi natu God mo r̃ulea sohena tamlohi aulu matea, ale tamlohi juri na tamlohi matea na liman angelo atu sei mo lo pala isana hin pulo pahai atu mo lo hani. \v 36 Tamlohi akerihi natu mo tiromara la malue, mo vai na hinau mar̃urahi peresi na matamata tavera na lolon Egypt, na Tasi Hahara, ale jara tano koru mata tauni mo ngavulu vati. \p \v 37 Moses akerihi natu sei mo verea isana tavtavuin Israel mara, ‘God i pa turuhi na nomim pr̃ovet matea isana voraimim soheku’. \rq Deut 18.15\rq* \v 38 Tamlohi akerihi natu, mo lo toho na lolon vao atu na jara hasetoho peresi angelo atu sei mo lo retireti isana, peresi na nor̃a pua na vutin Sinai. Ale enia mo lavi na reti sei mo sile na mauri vara i silea isar̃a. \p \v 39 Pani nor̃a pua la r̃ohu vara la oloolo hinia, la tau nar̃ihia, ale na mapura la opoia jea vara la mele sivo Egypt, \v 40 la verea isan Aaron lara, ‘O vai te nor̃a god matan la pa tiroma hinir̃a. Pa Moses atu sei mo lo tiroma hinir̃a r̃a malue Egypt, r̃a sopo levosahia vara mo sopo mele pala mata sava.’ \rq Exo 32.1\rq* \v 41 Ale hin rani atu la vai na hinau matea mo tovongi na natu buluk matea, ale la sile na malamalai isana, ale la lo avulahi na nora vavahinau sei. \v 42 Pani matana, God mo vahar̃i isara ale mo tinar̃ihira vara la lotu na hinahinau tinatinapu na masapa, mo sohen la ulia moiso na puku nona pr̃ovet lara, \q1 ‘Varar̃uhu, kamim Israel \q2 ka lo sile na malamalai isaku na jara tano koru hin la tauni atu mo ngavulu vati? \q1 \v 43 Mo vono, r̃omimim tavera \q2 mo lo toho na nomim god na tent non Moloch, \q1 peresi Rephan god nona vitusarasara, \q2 peresi na tamasin te hinau ka vaira mata ha pa lotura. \q1 Ale matana, a pa r̃ule kamim ha vano ha toho asau na tavalun Babylon na ruhuruhura.’ \q1 \rq Amos 5.25–27 \rq* \p \v 44 Ale nor̃a pua la lo toho peresi na Tabernacle na jara hasetoho, la vaia mo tataholo na sava God mo verea isan Moses mo usuri na sava mo hitea. \v 45 Hitahuna nor̃a pua, la pete lavia hin la rani atu la lo usuri Joshua sei mo lo tiromara na vuro isana tamlohi la sopo levosahi God. Ale God mo tipahira na nahon nor̃a pua mo kakau na rani non supe David, \v 46 enia God mo avulahi hinia, ale David mo usi God vara i voro te iman God non Jacob hatea. \v 47 Pani Solomon natu, mo pa voro ima atu. \v 48 Pani God Aulu Jea mo sopo toho na ima tamlohi la vaira, sohena pr̃ovet mo ulia vara Moli mo verea mara, \q1 \v 49 ‘Moli mo verea: \q1 Tuka enia noku jara sakele mata suiha, \q2 ale varama enia jara paloku. \q1 Sava ima natu o pa er̃i voroa vara i pa imaku, \q2 teni sava jara enia noku jara mapu? \q1 \v 50 Ka r̃omi vara limaku mo sopo vai vevuhi la hinau nike?’ \rq Isa 66.1–2 \rq* \p \v 51 Ka tamlohi patu r̃ilangi, mapumim la r̃or̃oha, ale ka peropero na varar̃uhu. Ka lo r̃ohu na Tanume Tapu tarea sohen nomim pua la lo vaia tiroma. \v 52 Sava pr̃ovet natu nomim pua la sopo tipahia? Ale la vilimatei la haratu sei la lo vereuli na mai non haratu mo tataholo jea sei nake ka turuleji hinia moiso, ale ka vilimateia. \v 53 Kamim akerihi natu, ka sopo oloolo na leu non God sei mo silea isamim na lima angelo.” \fig — la parumatei Stephen —|alt="Stephen is martyred" src="AB02889b.tif" size="span" copy="Lear" ref="Acts 7.58" \fig* \p \v 54 La tamlohi atu sei la lo tapurongo isan Stephen lara la rongo la hinau atu, la lolokoru patura, la hatihati na hur̃ura matana. \v 55 Pani Tanume Tapu mo sohoni Stephen, ale mo tar̃a sahe aulu na tuka, ale mo hite na hasohason God, ale mo hite Iesu mo lo turu na matuan God. \v 56 Ale mo verea mara, “Ka hitea, na hite tuka mo roi, ale na hite Natun Tamlohi mo lo turu na matuan God.” \p \v 57 Pani la ulo na leo tavera matea ale la jongi na perora ale vahatea la kue la tauria. \v 58 Moiso, la lavi nar̃ihia la vano na jingoiman taon tavera atu, la pulahia atano vara la pa parumateia. Ale la tamlohi atu sei la lo rongo na nona reti, la lanar̃ihi na nora ruru tavera matan vara la er̃i paruparu, ale la taura na palo uluvou matea hijana Saul. \p \v 59 Ale na rani la lo parua, Stephen enia mo lo usiusi mara, “Moli Iesu, o lavi na tanumeku.” \v 60 Ale mo jovi sivo na pauna mo ulo mara, “Moli, o sopo taurilatira matan hehe akerihi.” Mo vere hinau atu moiso, natu mo mate. \c 8 \p \v 1 Ale Saul mo majinga na mateia non Stephen. \s1 La Tipahi Na Kalesia \p Ale mo tapulo hin rani atu tamlohi la tipahi na vao kalesia Jerusalem la levuti jalajalaira la vano na jara tari Judea peresi Samaria, pani vahar̃ule purongo la pa lo toho atu. \v 2 Tamlohi hai sei r̃omira mo r̃ilangi mata lotu God tarea la tavuni Stephen, ale la vai na tangi tavera matana. \v 3 Pani Saul, mo opoia vara i vaikomokomo na kalesia tari, mo lo unu jongi na tamlohi rasua na ima hatehateahi, mo reve tahitahi na tamlohi peresi na har̃ai ale mo taura na ima r̃ilangi. \s1 Philip Mo Retivujavujangi Samaria \p \v 4 Ale la kalesia atu sei la lo levuti jalajalaira, la vano la lo retivujavujangi na Retir̃uhu. \v 5 Philip mo sivo na taon tavera matan Samaria ale mo lo retivujavujangira hin Kr̃isto. \v 6 Ale vao tamlohi tari atu la lo tapurongo mamahu na sava mo lo verera, ale matan la hite na matamata tavera mo lo vaira. \v 7 Matan tanume lumiha sasati la lo malue na tamlohi matuvana sei la lo toho hinira, ale lara la malue la lo ulo r̃ilangi, ale la haratu la r̃ira teni la papao la r̃uhu. \v 8 Ale avulahi tavera mo lo toho hin taon tavera atu Samaria. \p \v 9 Tamlohi matea hijana Simon enia mo lo mahumahu na suihan tiapolo ale mo lo vai na hinau mar̃urahi tavera hin jara atu mo tuai moiso, mo lo verea vara enia tamlohi tavera matea. \v 10 Tamlohi tari la lo tapurongo hinia, mo tapulo na tamlohi purongo mo tikeli la haratu la aulu lara, “Tamlohi akerihi enia mo lavi suiha atu non God sei la lo verea vara mo tavera jea.” \v 11 Ale tamlohi la lo tapurongo mamahu isana matan la lo mar̃urahi na nona mahumahu tuai moiso mo mai. \v 12 Pani lara la rasu Philip matan mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia, tamlohi peresi na har̃ai la tapulo lavi na paptijo na hijan Iesu Kr̃isto. \v 13 Simon sohena mo rasua, ale hitahu na nona paptijo mo usuri Philip. Ale mara mo hite na matamata peresi na hinau mar̃urahi tavera mo lo vaira, mo hutua. \p \v 14 Ale la vahar̃ule atu Jerusalem lara la rongoa vara mara Samaria la lo lavi na reti non God, la r̃ule Peter enia John \v 15 la sivo isara la usiusi nora matan vara la pa er̃i lavi na Tanume Tapu, \v 16 matan enia mo sopo lo jovi isan te vonara hatea, pani enira la lavi na paptijo na hijan Moli Iesu purongo. \v 17 Ale Peter enia John la tau na limara hinira, ale la lavi na Tanume Tapu. \p \v 18 Simon mara mo hitea vara Tanumen God mo lo mai na tamlohi vara la vahar̃ule atu la tau na limara hinira purongo, mo usia vara i er̃i silera hin te mania \v 19 mara, “Ha sileau hin suiha sei matan vara sava tamlohi na tau na limaku hinia enia sohena i pa lavi na Tanume Tapu.” \p \v 20 Pani Peter mo verea isana mara, “Mo r̃uhu vara nom mania i tihai peresiho matan ko r̃omi vara o er̃i voli na otori non God na mania. \v 21 Engko o sopo er̃i lavi te tavalun hinau nike matan mapum mo sopo tataholo na nahon God. \v 22 Matan haratu, o posi na nom r̃omr̃omi hehe, ale o usiusi isan God matana, matan vara i avulahi, i pa r̃omiho matan nom r̃omr̃omi sei. \v 23 Matan na hitea ko mar̃ivi na mereimerei ale hehe mo taurilatiho.” \p \v 24 Ale Simon mo r̃aramia mara, “O usiusi mataku isan Moli matan vara sava sei ko verea moiso tea i sopo masese isaku.” \p \v 25 Ale hitahun la vereuli mamahuni la reti atu non Moli, Peter enia John la mele hilu sahe Jerusalem, ale la retivujavujangi na Retir̃uhu isana vanua mara Samaria matuvana na malelera la lo sahe. \fig — Philip mo tueni na mara Ethiopia matea —|alt="Ethiopian" src="AB02891b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 8.26" \fig* \s1 Tamlohi Aulu Mara Ethiopia Matea \p \v 26 Ale angelo matea mo verea isan Philip mara, “O turu o vano o sivo na malele sei mo tai Jerusalem mo lo vano Gaza.” Jara atu enia jara hasetoho matea. \v 27 Ale mo turu mo vano. Hin jara atu mo hite na mara Ethiopia matea mo povota, enia tamlohi aulu matea matan Candace, vesupe nona mara Ethiopia. Enia natu mo lo kilau na nona tavtav tari. Mo mai Jerusalem mata lotu, \v 28 ale mo lo mele mule, mo lo sakele na nona kati, hos la lo revea mo lo evi na reti non pr̃ovet Isaiah. \p \v 29 Ale Tanumen God mo verea isan Philip mara, “O vano o hahau na pahisa nona kati.” \p \v 30 Ale Philip mo maro mo vano isana, ale mo rongoa mo lo evi na reti non pr̃ovet Isaiah, ale mo usia isana mara, “Ko levosahi na sava ko lo evia?” \p \v 31 Ale mo r̃aramia mara, “A pa levosahia sohena sava vara tea i sopo vujangiau hinia?” Ale mo usi Philip vara i vele i sahe i sakele peresia. \v 32 Jara rihirihi atu mo lo evia na Retitapu enia harihi, \q1 ‘La tiroma hinia sohena sipsip matea mo vano matan vara la vilimateia, \q2 ale sohena natu sipsip matea sei mo lo tapanono purongo vara tamlohi tai na vulu mo lo tai na vuluna, \q1 ale mo sopo vere te hinau hatea. \q1 \v 33 Na rani la vailejlejia \q2 mo sopo tea i turu vara i tuenia. \q2 Mo sopo te taniana vara i er̃i lavi na koruna. \q2 Matan la lavi nar̃ihi na maurina na varama.’ \rq Isa 53.7–8\rq* \p \v 34 Ale pa tamlohi atu sei la votaia mo usi Philip mara, “Isaiah enia mo lo retireti hin enia hasena teni mo lo vere te tamlohi tinapua?” \v 35 Ale Philip mo vereuli na Retir̃uhu hin Iesu isana mo tapulo hin jara rihirihi atu na Retitapu. \p \v 36 Ale lara la lo vano la mai na pahisa wai matea, ale pa tamlohi atu sei la votaia mara, “O to kilau vano, wai sevano! Mo sopo lo tataholo vara a lavi na paptijo?” \p \v 37-38 Ale mo verea mara nona kati i turu, ale enira rua la sevuti la sivo na wai, ale Philip mo paptijo hinia. \p \v 39 Ale mara mo malue na wai, Tanumen Moli mo lavi nar̃ihi Philip na nahona. Pa tamlohi atu mo sopo mele hitea pani na malelena mo lo vano mo avulahi tavera. \v 40 Ale Philip mo pa hutua purongo mo lo turu hin taon atu Azotus, ale mo retivujavujangi na Retir̃uhu atu peresi na taon tari sei na malelena vavano mo kakau Caesarea. \c 9 \s1 Iesu Mo Horo Saul, Mo Vir̃onia Nona \r (Acts 22.6–16; 26.12–18) \p \v 1 Hin rani atu Jerusalem, Saul mo lo verea r̃ilangi vara i pa vilimatei na tamlohi usuri non Moli, ale matana mo vano isan pr̃is aulu. \v 2 Ale mo usia vara i uli te leta vara i lavira la sahe isana ima lotu nona Jew Damascus, mata usia vara la turu peresia vara la taurilati la haratu la lo usuri na malelen Kr̃isto, hina purongo vara tamlohi teni har̃ai. Ale vara i lihora i lavira la mele sahe Jerusalem. \p \v 3 Saul mo lo sahe Damascus, mo pa lo mai mariviti, mera tavera matea mo tai na tuka mo er̃i tuntunia. \v 4 Mo jovi sivo na lepa, ale mo rongo na leo matea mo verea mara, “Saul! Saul! Mata sava ko lo tipahiau?” \p \v 5 Ale Saul mo usia mara, “Tamlohi tavera, engko hare?” \p Ale leo atu mo r̃aramia mara, “Enau sei Iesu! Haratu sei ko lo tipahia. \v 6 Pani nakerihi o turu, o vano o unu na lolon taon tavera atu ko lo mai matana, ale tamlohi matea i pa vereho na sava o pa vaia.” \fig — Moli Iesu mo retireti isan Saul —|alt="Saul stopped" src="AB02892b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Acts 9.4" \fig* \p \v 7 La tamlohi atu sei la lo hahau peresi Saul la turu tapanono vahatea matan la rongo leo atu, pani la sopo hite na tamlohina. \v 8 Ale Saul mo mele turu, matana mo lo roi pani mo sopo er̃i hite te hinau. Nona tamlohi la tauri na limana la tiroma hinia la sahe Damascus. \v 9 Ale Saul mo matavuso mata rani mo tolu. Mo r̃ohu na hanhani peresi na wai hin la rani atu. \p \v 10 Tamlohi usuri matea hijana Ananias mo lo toho atu Damascus. Moli mo pala isana na hinau matea sohena mavuho mara, “Ananias!” \p Ananias mo r̃aramia mara, “Enau sei Moli!” \p \v 11 Moli mo verea isana mara, “O turu o vano hin malele atu la tovia ‘Tataholo’ ale atu na iman Judas o usi na mara Tarsus matea hijana Saul, ale nakerihi mo lo usiusi, \v 12 ale hinau matea sohena mavuho enia mo hite na tamlohi matea hijana Ananias mo mai mo tau na limana hinia matan vara i er̃i mele kilau.” \p \v 13 Pani Ananias mo r̃aramia mara, “Moli, tamlohi matuvana la vereau na sava hinau sasati tamlohi atu mo lo vaia isana nom tapuhi Jerusalem. \v 14 Ale nahai nike mo lo lavi na suiha isana pr̃is aulu Jerusalem vara i taurilati la haratu la lo rasuho vara engko Moli!” \p \v 15 Pani Moli mo verea isana mara, “O vano matan enau na vir̃onia mata vavahinau matea vara enia i pa lavi na hijaku i vano isana tamlohi r̃or̃oha, ale isana supe, ale isana Jew. \v 16 Matan enau a pa vujangia vara i pa lavi na rongohaji mata hijaku.” \p \v 17 Ale Ananias mo malue mo vano mo unu hin ima atu. Mo tau na limana hinia, ale mara, “Voraiku Saul, Moli Iesu sei mo lo pala isam hin malele sei ko lo mai hinia, mo r̃uleau na mai isam matan vara o er̃i mele kilau, ale Tanume Tapu i mar̃ivisiho.” \v 18 Vahatea purongo hinau hai sohena langalanga maji la jovi na matan Saul, ale mo mele kilau, moiso mo turu ale la paptijo hinia; \v 19 ale mara mo hanhani, mo mele suiha. Saul mo lo toho peresi na tamlohi usuri non Moli makomona atu Damascus. \s1 Saul Mo Mele Sahe Jerusalem \p \v 20 Ale vila r̃uhu purongo, Saul mo tapulo retivujavujangi Iesu na ima lotu nona Jew mara, “Varar̃uhu Iesu enia Natun God.” \p \v 21 Ale tamlohi tari sei la rongoa la mar̃urahi tavera hinia lara, “Avei, mo sopo tamlohi nike natu sei mo lo vailejleji la haratu Jerusalem sei la lo verea vara Iesu enia Moli? Ale nona mai nike nake mo sopo matan vara i mele vaia sohena, matan vara i liho kamam ale i lavi kamam kama vano isana moli nona pr̃is Jerusalem?” \p \v 22 Pani suihan Saul mata retivujavujangi mo mai mo mele r̃ilangi jea, ale mo ari posposi na Jew sei la lo toho Damascus matan mo lo vujangi mamahunia vara Iesu enia Kr̃isto atu la lo kilau matana. \v 23 Mo sopo tuai, tamlohi tavera nona Jew atu Damascus la hatihia vara la pa vilimateia, \v 24 pani Saul mo levosahi nora r̃omr̃omi luhu atu. La lo kilau na mataruan taon tavera atu na rani na vutepongi matan vara la pa er̃i vilimateia. \v 25 Pani na vutepongi matea, nona tamlohi usuri la tuhua na tanga matea na mar̃ole matea na roro ropen taon atu. \fig — la tuhu Saul na tanga matea —|alt="Saul escapes" src="lb00333b.tif" size="col" copy="hk" ref="Acts 9.25" \fig* \p \v 26 Ale hin rani atu, Saul mo pala Jerusalem mo vaihitea vara i pulutahi peresi na tamlohi usuri non Moli ea. Ale enira mo isoiso la matahunia matan la sopo rasua vara enia tamlohi usuri matea. \v 27 Pani Barnabas mo vano mo lavia mo mai isana vahar̃ule, ale mo vereulia isara sohena sava Saul mo hite Moli na malele, ale mo vereuli na sava Moli mo verea isana, ale sohena sava mo lo retivujavujangi r̃ilangi na hijan Iesu Damascus. \v 28 Ale tamlohi usuri la pa avulahi hinia natu vara i lo toho peresira, ale nona retivujavujangi Jerusalem na hijan Moli mo r̃ilangi jea. \v 29 Ale mo sorasora peresi na mara Jew atu sei la retireti na leo mara Greek, ale mo vasi peresira, pani la lo tiasia vara la vilimateia. \v 30 Ale vorai kalesia atu lara la levosahia, la lavia mo sivo Caesarea, ale la r̃ule nar̃ihia mo sahe Tarsus. \p \v 31 Matan haratu, kalesia na jara tari Judea, Galilee peresi Samaria la toho na tamata, la ulua la r̃ilangi ale evira mo tavera. Ale na maurira la sile na oloolo isan Moli ale la lo toho na nanauhi non Tanume Tapu, ale la ulua mo tavera jea. \s1 Peter Enia Dorcas \p \v 32 Ale, Peter mo lo hahau r̃alihi ale na malelena mo sivo isana tapuhi non Moli Lydda. \v 33 Hin jara atu mo tapai na tamlohi papao matea hijana Aeneas sei mo lo juruvi na vatana mata tauni mo limaravtolu moiso. \v 34 Ale Peter mo verea isana mara, “Aeneas, Iesu Kr̃isto mo vai mamahuniho; o turu o vai na vatam.” Ale vahatea purongo mo turu. \v 35 Ale tamlohi tari Lydda peresi Sharon la hitea, ale la posi mai isan Moli. \p \v 36 Hin rani atu tamlohi usuri har̃ai matea mo lo toho Joppa, hijana na leo Jew enia Tabitha, ale na leo mara Greek enia Dorcas. Tarea mo lo vai na vavahinau r̃uhu ale mo lo tueni na tilavono. \v 37 Hin la rani atu mo rojo ale mo mate. Ale lara la hoje na tarapena moiso la taua mo juruvi na jara tinapua matea aulu hin ima atu. \v 38 Pani matan Lydda mo lo toho mariviti Joppa, tamlohi usuri atu lara la rongoa vara Peter mo lo toho atu, la r̃ule na tamlohi mo rua la vano isana vara la usia r̃ilangi vara, “Kama opoia mo tavera jea vara o mai nakerihi purongo.” \p \v 39 Ale Peter mo turu mo usurira la vano. Ale mara mo pala, la lavia mo sahe aulu isan Dorcas. Malepu tari la lo turu na pahisana la lo tangi, ale la lo vujangi na ruru peravu peresi te ruru tinatinapua Dorcas mo vaira na rani mo pa lo mauri. \v 40 Pani Peter mo r̃ulera enira mo isoiso vara la malue, ale mo papaohi mo usiusi, ale mo posi vano isan tarape atu mara, “Tabitha, o turu.” Ale mo roi na matana, ale mara mo hite Peter, mo sakele tataholo. \v 41 Ale mo sohai na limana vano isana ale mo saua. Moiso mo tovi na tapuhi peresi la har̃ai malepu atu vara la mai ale mo vujangia isara vara mo mele mauri. \p \v 42 Ale sorasorahina mo r̃alihi na jara tari Joppa, ale tamlohi matuvana la tau na nora rasua hin Moli. \v 43 Ale Peter mo lo toho atu Joppa mata rani matuvana peresi na tamlohi matea hijana Simon mo lo vavahinau na huri maji. \c 10 \s1 Cornelius Mo Vahar̃ule Matan Peter \p \v 1 Atu Caesarea tamlohi matea, hijana Cornelius, enia captain mata tamlohi vuro mo lo kilau na vao tamlohi vuro mara Rome matea evira mo ngavulu sangavulu mo limarave \rq (600)\rq*, \v 2 enia tamlohi matea r̃omina mo r̃ilangi mata lotu God, ale mo lo sile na oloolo isana tolu na vao imana, ale nona silesilea mo r̃uhu jea isana tamlohi, ale mo lo usiusi tarea isan God. \v 3 Matan alo mariviti i tolu na ravravi matea, mo hite na hinau matea sohena mavuho matea, ale mo hite na angelo non God matea mo mai mo verea isana mara, “Cornelius!” \p \v 4 Ale mo kilaua na matahu tavera ale mara, “Eh, sava tamlohi tavera?” \p Ale mo verea isana mara, “Nom usiusi peresi na nom silesilea la sopo sahe aulu purongo na nahon God. \v 5 Ale nakerihi, o r̃ule te tamlohi la sivo Joppa la lavi Simon tapala hijana Peter. \v 6 Enia mo lo toho peresi na tamlohi matea hijana Simon sei mo lo vavahinau na huri maji, ale imana mo lo toho na pahisa tasi.” \p \v 7 Angelo atu mara mo lo retireti isana moiso mo malue, ale Cornelius mo tovi na nona volitusi mo rua peresi na tamlohi vuro matea sei mo rasua mo tavera jea ale mo r̃ulera isan la haratu la lo volitusi isana, \v 8 mo vere na sava mo masese isana isara, ale mo r̃ulera la sivo Joppa. \fig — hinau matea sohena mavuho mo taurilati na r̃omina —|alt="Peter at Joppa" src="WA03963b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 10.10" \fig* \s1 Sava God Mo Vujangia Isan Peter \p \v 9 Mo mele rani sahe la pa lo mai mariviti hin taon tavera atu, Peter mo sahe aulu na pusa ima na livuha rani mata usiusi. \v 10 Ale mo marohati, mo opoia vara i hani te hinau, pani la pa lo tatamahunia, hinau matea sohena mavuho mo taurilati na r̃omina, \v 11 ale mo hite tuka la roi ale hinau matea sohena tavalu ruru tavera jea matea mo lo sinai atano, la tuhua mo lo sinai atano na varama hin la pingona atu mo vati. \v 12 Mo hite na maji tinatinapua matuvana, maji haraho peresi na maji avuavu la lo toho na lolona. \v 13 Ale leo matea mo malue mo verea isana mara, “O turu Peter; o vilimatei tea o hania!” \p \v 14 Pani Peter mara, “A sopo er̃i vaia sohena Moli; matan na sopo lo hani te hinau lumiha hatea sei leu mo horoa!” \p \v 15 Ale leo atu mo mele mai isana haruana mara, “Sava God mo vaia mo vokevoke, o sopo verea vara mo lumiha!” \v 16 Ale hinau sei mo masese sohena vaha tolu moiso, ale vahatea purongo mo mele sahe aulu na tuka. \p \v 17 Ale r̃omin Peter mara mo pa lo toho na r̃aramin hinau atu mo hitea, vahatea purongo, pa la tamlohi atu sei Cornelius mo lo r̃ulera la kakau na iman Simon la turu na get. \p \v 18 Ale la ulo la usia lara Simon matea tapala hijana Peter mo lo toho atu teni mo vono. \v 19 Peter mo pa lo r̃omr̃omi hinau atu mo lo hitea, ale Tanume Tapu mo verea isana mara, “Nakerihi, tamlohi tupu tolu la lo aleho. \v 20 O turu, o sivo atano, r̃omim i sopo kaka hinira, ale o usurira matan enau sei na r̃ulera.” \p \v 21 Ale Peter mo sevuti sivo isara ale mo verea mara, “Enau natu haratu ko lo alea. Ka mai mata sava?” \p \v 22 Ale la verea lara, “Cornelius, enia captain mata tamlohi vuro matea, mo lo kilau na vao tamlohi vuro mara Rome matea, ale enia tamlohi tataholo matea sei mo lo sile na oloolo tavera isan God. Ale Jew la lo verea vara enia tamlohi r̃uhu matea; angelo tapu matea mo verea isana mara i vahar̃ule matam matan vara o mai na imana ale i pa rongo na sava o pa verea isana.” \v 23 Ale Peter mo usira vara la pa toho atu peresia hin rani atu. \p Mo mele rani sahe mo turu mo usurira, ale tatua vorai sei mara Joppa la vano peresia. \p \v 24 Mo mele rani sahe la unu Caesarea. Cornelius mo lo kilau matana moiso, ale mo tovi matavuhi na tahisana peresi na tavtavuina peresi na tapalana r̃uhur̃uhu la lo saovia. \v 25 Peter mara mo unu, Cornelius mo tapaia, mo jovi sivo na palona ale mo lotua. \v 26 Pani Peter mo saua sahe aulu mara, “O turu, enau tamlohi matea sohem purongo!” \v 27 Mara mo lo retireti peresia mo unu mo hite na vao tavera la lo takonahi saovia. \p \v 28 Ale mo verea isara mara, “Kamim hasemim ka levosahia vara mo sopo tataholo vara Jew matea i pulutahi teni i rohi te tamlohi mara jara tinapua, pani God mo vujangia isaku vara a sopo tovi na tamlohi tinapua sohena tamlohi lumiha matea na nahon God. \v 29 Ale kara ka vahar̃ule mataku, na mai tataholo vahatea. Ale nake, na opoia vara a usia vara mata sava ka vahar̃ule mataku?” \p \v 30 Ale Cornelius mara, “Rani mo vati mo vano moiso, korong matan alo mo tolu natu na ravravi, na lo usiusi na imaku, ale vahatea purongo, tamlohi matea mo turu na nahoku mo ru na ruru la memera \v 31 ale mo verea mara, ‘Cornelius, God mo sopo r̃omaliho na nom usiusi peresi na nom silesilea. \v 32 Ale matan haratu o r̃ule tea la sivo Joppa la usi na tamlohi matea hijana Simon tapala hijana Peter. Enia mo lo toho na iman Simon, tamlohi vavahinau na huri maji matea na pahisa tasi.’ \v 33 Ale na vahar̃ule matam vahatea, ale engko ko r̃omr̃uhu ko mai. Ale matana nakerihi, kamam mo isoiso kama lo toho na nahon God vara kama rongo vevuhi na sava mo retileu hinia isam vara o verea isamam.” \s1 Iman Cornelius La Rongo Na Retir̃uhu \p \v 34 Ale Peter mo tapulo retireti mara, “Varar̃uhu, nake natu na pa levosahia vara God mo sopo tametame tea, \v 35 pani sava tamlohi na sava jara sei mo lo sile na oloolo isana, ale mo vai na hinau tataholo, enia mo avulahi hinia. \v 36 Ale ka levosahi retisohai atu sei mo lo silea isana tavtavuin Israel, mo retivujavujangi na Retir̃uhu mata tamata hin Iesu Kr̃isto enia Moli nona tamlohi tari. \v 37 Kamim ka levosahi vevuhi na sava mo masese Judea, mo tapulo Galilee hitahun paptijo atu John mo lo retivujavujangia \v 38 hin Iesu mara Nazareth sei God mo vir̃onia na Tanume Tapu ale peresi na suiha. Enia mo hahau r̃alihi mo lo vai na hina r̃uhu, mo vai na rojoa la tihai hin la haratu tiapolo mo lo vailejlejira matan God mo lo toho peresia. \p \v 39 Kamam kama hite vevuhi la hinau sei na matamam mo vaira Judea peresi Jerusalem. La vilimateia na talopeilopei matea, \v 40 pani God mo sauteterahia na hatolu rani, ale mo tinar̃ihia vara i pala, \v 41 mo sopo isana tamlohi tari, pani isamam sei God mo pete vir̃oni kamam moiso vara kama pa hitea. Hitahun haratu mo lo turu na mateia, kamam natu, kama hanhani ale kama inu peresia. \v 42 Mo retileu isamam vara kama retivujavujangi na tamlohi ale vara kama retir̃oar̃oahaira vara enia natu haratu God mo vir̃onia vara i pa ari la haratu la mate peresi la haratu la lo mauri. \v 43 Pr̃ovet tari la vereulia vara sava tamlohi sei mo tau na nona rasua hinia, God i pa r̃omi na nona hehe na hijana. \fig — Cornelius mo tapai Peter —|alt="Peter meets Cornelius" src="WA03964b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 10.25" \fig* \s1 Tanume Tapu Mo Jovi Isara \p \v 44 Peter mo pa lo vere la hinau atu, Tanume Tapu mo jovi isan la haratu enira mo isoiso sei la lo tapurongo na nona reti. \v 45 Tamlohi r̃or̃oha sei la lo usuri Peter, la mar̃urahi tavera matan God mo surei na Tanume Tapu isana tamlohi r̃or̃oha sohera. \v 46 Matan la rongora la lo retireti na leo tinatinapua la lo tahe na hijan God, moiso Peter mo verea mara, \v 47 “Hare natu i er̃i horo na wai vara la tamlohi nike la sopo paptijo hinia? Matan enira sohena la lavi na Tanume Tapu soher̃a moiso.” \v 48 Ale mo retileu isara vara la pa paptijo na hijan Iesu Kr̃isto. Hitahun haratu, la usia vara i lo toho peresira makomona tako. \c 11 \s1 Kalesia Jerusalem La Rongo Na Sorasorahin Cornelius \p \v 1 Ale, vahar̃ule peresi la vorai atu la lo toho r̃alihi Judea la rongoa vara tamlohi r̃or̃oha la lavi na reti non God. \v 2 Ale Peter mara mo sahe Jerusalem, Jew kalesia hai la verelejlejia lara, \v 3 “Avei, ko vano isana tamlohi r̃or̃oha, ale ko hanhani peresira.” \p \v 4 Pani Peter mo tapulo vereuli na sava mo masese mo tapulo na tapulona mara, \v 5 “Na lo toho na taon tavera matan Joppa na lo usiusi, ale hinau matea sohena mavuho matea mo pala isaku, ale na hite na hinau matea sohena tavalu ruru tavera jea matea mo lo sinai atano mo tai na tuka ale la tuhua hin la pingona atu mo vati mo sinai tataholo isaku. \v 6 Nara na kilau mamahunia, na hite na maji palo vati hai, maji jala hai, maji haraho hai peresi na maji avuavu tinatinapua hai sei la tapu mata hanira. \v 7 Ale na rongo na leo matea mo malue mo verea isaku mara, ‘O turu Peter; o vilimatei tea, ale o hanira!’ \p \v 8 Pani na verea nara, ‘A sopo er̃i vaia sohena Moli; matan na sopo lo hani te hinau lumiha hatea sei leu mo horoa.’ \p \v 9 Pani pa leo atu na tuka mo mele r̃aramiau haruana mara, ‘Sava na vaia mo vokevoke, o sopo er̃i verea vara mo lumiha.’ \p \v 10 Hinau atu mo masese sohena vaha tolu moiso, la hinau tari atu la pa mele sahe na tuka. \v 11 Vahatea atu, tamlohi mo tolu la pala hin ima atu na lo toho ea, la r̃ulera Caesarea mataku. \v 12 Ale Tanumen God mo verea isaku mara a usurira, ale na sopo mele r̃omr̃omia vara enira la tamlohi tinapua. La tamlohi tupu limarave nike natu, la usuriau kama sahe, ale kama unu na iman tamlohi matea Caesarea. \v 13 Ale mo vereulia sohena sava mo hite angelo atu mo turu na lolo imana, ale mo verea isana mara, ‘O r̃ule tea la sivo Joppa, ale la lavi Simon sei tapala hijana Peter; \v 14 ale i pa vereuli na retisohai matea sei o pa juri hinia, engko peresi na vao imam.’ \p \v 15 Nara na tapulo retireti, Tanume Tapu mo jovi hinira sohen mo vaia isar̃a tiroma. \v 16 Ale na mele r̃omr̃omi na reti non Moli sei mara, ‘John mo paptijo peresi na wai, pani God i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu.’ \v 17 Vara God mo silera na otori sohen mo silea isar̃a hin rani atu r̃a rasu Moli Iesu Kr̃isto, enau sava tamlohi vara a er̃i horoa?” \p \v 18 Lara la rongo la hinau atu la sopo mele retireti, pani la hasohaso God lara, “Varar̃uhu, God mo tinar̃ihia vara tamlohi r̃or̃oha la er̃i posi, ale la lavi na mauri soher̃a.” \s1 Vao Kalesia Matan Antioch Matan Syria \p \v 19 Ale hin rani atu, la haratu sei la lo tipahira Jerusalem usuri na mate non Stephen, la sahe asau la kakau na jara sohen Phoenicia, Cyprus peresi Antioch. La sopo vere retisohai sei isan te tinapua pani isana Jew sei la lo retireti na leon Israel purongo. \v 20 Pani tatuara enira mara Cyprus enia Cyrene sohena, ale lara la pala Antioch la verea isana tamlohi r̃or̃oha sei leora enia mara Greek, la lo retivujavujangi Moli Iesu. \v 21 Suihan Moli mo lo toho hinira, ale vao tavera sei la tamlohi r̃or̃oha la rasua, ale la posi mai isan Moli. \p \v 22 Sorasora atu mara mo pala na vao kalesia Jerusalem, ale la r̃ule Barnabas mo sahe Antioch. \v 23 Mara mo pala mo hiteuli na vavahinau r̃uhur̃uhu non God isara, ale mo avulahi mo retituetuenira vara la lo toho r̃ilangi varar̃uhu isan Moli, \v 24 matan Barnabas enia tamlohi r̃uhu matea, Tanume Tapu mo mar̃ivi hinia, ale nona rasua mo r̃ilangi, ale matana, tamlohi matuvana la mele mai isan Moli. \p \v 25 Matana, Barnabas mo vano Tarsus vara i ale Saul, \v 26 ale mara mo tapaia, mo lavia mo sinai Antioch. Barnabas peresi Saul la lo pulutahi peresi vao kalesia atu, ale la vujangi na tamlohi matuvana ea mata tauni matea. Antioch natu, enia tiroma jara sei tamlohi rasua la lavi hija sei — kalesia ea. \p \v 27 Ale hin la rani atu pr̃ovet hai la tai Jerusalem la sahe Antioch. \v 28 Vonara matea hijana Agabus mo turu, ale mo retimangovi na suihan Tanumen God mara marua tavera matea i pa jovi na varama, ale hinau atu mo masese hin rani atu Claudius mo lo supe nona mara Rome. \v 29 Ale matana, tamlohi usuri Antioch la hatihia vara la pa sile te tuetueni isana voraira peresi na vevoraira sei la lo toho Judea, la pa silea sohena vara la er̃i silea. \v 30 Ale la vaia sohena, la sile na nora tuetueni isan Barnabas enia Saul vara la pa silea isan la haratu la lo kilau na kalesia Jerusalem. \c 12 \s1 La Vilimatei James \p \v 1 Hin la rani atu, supe Herod Agrippa mo taurilati na kalesia hai vara i pa vaikomokomora. \v 2 Mo retileu vara la vilimatei James, tasin John na sita vuro. \v 3 Ale mara mo hitea vara Jew la avulahi hinia mo mele taurilati Peter sohena, harihi mo masese na rani Passover. \v 4 Mara mo tauria mo taua na ima r̃ilangi, mo taua na lima vao tamlohi vuro mo vati sei tupu vati na vao matea. Herod mo lo r̃omr̃omia vara i pa lavi Peter i malue vara i aria na naho tamlohi hitahu na Passover. \v 5 Ale Peter mo lo toho atu na ima r̃ilangi, pani vao kalesia Jerusalem la lo usiusi r̃ilangi isan God matana. \s1 Angelo Matea Mo Tiroma Hin Peter \p \v 6 Ale hin vutepongi atu sei vara i rani sahe supe Herod i pa vaia i turu na aria, Peter mo lo juruvi na livuha tamlohi vuro mo rua, la liho na limana na jen, ale hai la lo turu na pelatin ima r̃ilangi atu. \v 7 Vahatea purongo, angelo matea non Moli mo pala na pahisan Peter na lolon jara atu mo lo toho hinia na ima r̃ilangi, ale mera matea mo merasahi jara atu. Mo hoti Peter na rorona, ale mo r̃ohaia mara, “O turu vila.” Ale jen la jovi nar̃ihi na limana. \v 8 Ale angelo atu mo verea isana mara, “O ruru ale o ru na nom sabat!” Ale mo vaia sohena. Ale mo mele verea isana mara, “O tavuhoroho na nom ruru tavera, ale o usuriau.” \p \v 9 Ale Peter mo malue mo usuria. Mo sopo levosahia vara hinau atu angelo atu mo lo vaia enia hina varar̃uhu, pani mo lo r̃omr̃omia vara mo lo hite na hinau matea sohena mavuho matea. \v 10 Ale lara la jeu na tiroma vao tamlohi vuro peresi na harua vao tamlohi vuro sei la lo kilau na ima r̃ilangi, la sahe tataholo na pelati aen sei mata unu hin taon tavera atu. Pelati atu mo hasena roi matara, ale la malue la lo usuri na malele tavera matea, ale vahatea purongo, angelo atu mo tinar̃ihia. \p \v 11 Ale r̃omin Peter mara mo mele mai mo hasena verea mara, “Nakerihi na levosahi mamahunia vara Moli mo r̃ule na nona angelo vara i juriau na liman Herod peresi na hinau tari sei Jew la opoia vara i pa masese isaku.” \fig — Peter na lolo ima r̃ilangi —|alt="Peter in prison" src="WA03965b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 12.6" \fig* \p \v 12 Mara mo levosahia, mo vano na iman Mary tinan John sei tapala hijana Mark. Ale tamlohi matuvana la lo pulutahi ea la lo usiusi. \v 13 Ale mara mo r̃ir̃ingi na pelatin rope ima atu, har̃arihi volitusi matea hijana Rhoda mo mai vara i roi. \v 14 Mara mo rongovosahi na leon Peter, na nona avulahi mo sopo roi na pelati pani mo maro mo mele unu na ima mo vereulia isara vara Peter mo lo turu na pelati. \p \v 15 La verea isana lara, “Ko to, ko putu teni?” Pani mo verea mo r̃ilangi mara mo varar̃uhu, ale enira la lo verea vara, “Enia nona angelo!” \p \v 16 Pani Peter mo lo r̃ir̃ingi ale enira lara la roi, la hitea ale la mar̃urahi tavera. \v 17 Pani mo vai na matamata na limana vara la toho malum, ale mo vereulia sohena sava Moli God mo nar̃ihia hin ima r̃ilangi atu. Ale mo verea mara, “Ha vere la hinau nike isan James peresi na vorair̃a.” Moiso mo malue mo vano na jara tinapua matea. \fig — Peter mo turu na jingo ima —|alt="Peter outside the house" src="WA03967b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 12.17" \fig* \p \v 18 Na nahonaho rani tamlohi vuro tari na ima r̃ilangi atu la matahu tavera na sava mo masese isan Peter. \v 19 Supe Herod mo pala isara atu, ale mo alea pani mo sopo hitea, ale mo usi na retiusia hai isan la tamlohi vuro atu sei la lo kilaua moiso mo retileu vara nona tamlohi vuro tinapua la lavira la vano la vilimateira. Moiso Herod mo sivo mo hahau roto Judea mo vano Caesarea vara i lo toho atu. \s1 Herod Agrippa Mo Mate \p \v 20 Supe Herod Agrippa mo lolokoru tavera na mara Tyre peresi Sidon, ale la mai isana na r̃omr̃omi matea, ale na rani Blastus patu volitusi non Herod mara mo majinga na r̃omira moiso, la usia vara la er̃i sari tamata peresi Herod matan hara hinau mo lo tai na jaran Supe. \v 21 Ale hin rani atu sei Herod mo taua moiso, mo ru na nona ruru peravu mata supe, mo sakele na jara sakele mata supe, ale mo sile na nona retireti isara. \v 22 Tamlohi la lo ulo lara, “Aaah! Leo god matea nahai, mo sopo leo tamlohi!” \p \v 23 Vahatea purongo, angelo matea non Moli mo vilijovia matan mo sopo sile na hasohaso isan God, ale hulesi la hania mo mate. \p \v 24 Pani reti non God mo ulua mo vano mo vai na tamlohi matuvana tinapua la rasua. \p \v 25 Barnabas enia Saul lara la vai vevuhi na sava la lo vano matana Jerusalem, la mele hilu matan Antioch la lavi John sei, tapala hijana Mark. \c 13 \s1 Tanume Tapu Mo R̃ule Barnabas Enia Saul \p \v 1 Harihi enia hija pr̃ovet hai peresi na tamlohi vujangi Antioch: Barnabas, Simon la tovia ‘tamlohi viriha’, ale Lucius mara Cyrene, Manaen enia vorain Herod Antipas matea, vaona la korohia, ale Saul. \v 2 Na rani matea la tapuhoro na hanhani ale la pa lo lotu Moli, Tanume Tapu mo verea mara, “Ha tauhasehi Barnabas enia Saul mata noku voko atu na tovira matana.” \v 3 Hitahu na nora tapuhoro na hanhani peresi na usiusi, la tau na limara hinira ale la r̃ulera la vano na malelera. \fig — la usiusi matan Barnabas enia Saul —|alt="Antioch blessing" src="WA03968b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 13.3" \fig* \s1 Tiroma Hahau Non Saul \p \v 4 Ale Barnabas enia Saul, Tanume Tapu mo r̃ulera la sivo Seleucia na pahisa tasi, ale la vele na boti hin jara atu, la sivo na Ureuren Cyprus. \v 5 Lara la hoso Salamis, la retivujavujangi na reti non God na ima lotu nona Jew. Ale John Mark mo lo usurira sohena nora tuetueni. \p \v 6 Lara la hahau roto ureure atu la kakau Paphos, la tataholo na tamlohi matea mo lo mahumahu na suihan tiapolo, enia Jew pr̃ovet haluhalu matea hijana Bar-Jesus, \v 7 enia mo lo toho peresi na tamlohi aulu matan Cyprus sei supe non Rome mo taua atu, hijana Sergius Paulus, enia tamlohi lelevosahi matea. Tamlohi aulu atu mo vahar̃ule matan Barnabas enia Saul matan mo opoia vara i rongo na reti non God. \v 8 Pani Elymas tamlohi mahumahu atu mo retihorora matan mo sopo opoia vara tamlohi aulu atu i rongo te reti na rasua non Saul enia Barnabas hin Iesu. \p \v 9 Pani Saul sei tapala hijana Paul, Tanume Tapu mo mar̃ivisia ale Paul mo kilau tataholo isana, \v 10 ale mara, “Engko natun Tiapolo, ko mar̃ivi na halu peresi posposi tope na leu, meresahi nona hinau tari sei la r̃uhu, o pa isoiso na nom vailejleji na malele varar̃uhu non Moli pangisa? \v 11 Ale nakerihi natu, liman Moli mo meresahi isam, ale o pa vuso, o pa sopo er̃i hite na mera alo matan te rani makomona.” Vahatea purongo, matana mo nini ale r̃or̃oha mo sohonia, ale mo aleale tamlohi vara tea i tauri na limana i tiroma hinia. \v 12 Tamlohi aulu atu mara mo hite hinau atu mo masese mo rasua, matan mo mar̃urahi tavera na vujangi matan Moli. \fig — Elymas tamlohi mahumahu atu —|alt="Paul and Elymas" src="WA03969b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 13.8" \fig* \s1 Paul Enia Barnabas La Sahe Antioch \p \v 13 Moiso, Paul peresi na tapalana la mele malue Paphos na boti matea la sahe matan Pamphylia. La hoso na taon matan Perga. John Mark mo tinar̃ihira atu natu, ale mo mele hilu mo sivo Jerusalem. \v 14 La mele malue Perga la sahe la pala Antioch matan Pisidia, ale na rani Sabbath la vano la unu na ima lotu nona Jew la sakele. \v 15 Hitahun na evievi mata Leu non Moses peresi na reti nona pr̃ovet, patu tamlohi mata ima lotu mo sohai na retisohai isara mara, “La vorai, vara te nomim retisohai mata tueni na tamlohi, ha sinai ha silea.” \p \v 16 Ale Paul mo turu mo tahe na limana vara la tapurongo ale mara, “La tavtavuin Israel peresi kamim ka tamlohi r̃or̃oha sei ka lo sile na oloolo isan God, ha tapurongo: \p \v 17 God nona tavtavuin Israel, mo vir̃oni na nor̃a pua, ale mo vaira la ulua r̃ilangi hin rani atu la lo toho Egypt. Ale mo jurira na suihana la malue na mauri slev. \v 18 God mo lavi na rani r̃ilangi isara na jara hasetoho mata tauni ngavulu vati \rq (40)\rq*. \v 19 Ale hitahun haratu, mo vaikomokomo na mara jara tinatinapua mo limaravrua Canaan, ale mo sile na nona tamlohi hin jara atu sohena koruna. \v 20 La hinau atu mariviti vara i lavi na tauni mo ngavulu sangavulu vati mo ngavulu lima \rq (450)\rq*. Hitahuna, mo silera na tamlohi ari mo tikeli na rani non pr̃ovet Samuel. \v 21 Moiso, tamlohi la tangi matan vara te nora supe, ale God mo silera hin Saul natun Kish, tavtavuin Benjamin matea, ale enia mo aulu mata tauni mo ngavulu vati. \v 22 Pani God mo nar̃ihia sohena supe, ale mo tau David na jarana. God mo retireti matan David mara, ‘Na hite David natun Jesse vara r̃omina mo usuri na r̃omiku matan enia i pa vai na hinau tari na masaloku.’ \p \rq 1 Sam 13.14\rq* \p \v 23 Ale mahapin David, Iesu natu, enia haratu sei God mo sohaia usuri na nona retitauhi hinia sohena Jujuri non Israel! \v 24 Hin la rani atu la tiroma na nona pala, John tamlohi paptijo mo lo retivujavujangi na tavtavuin Israel vara la vahar̃i na nora hehe, ale la posi mai isan God la paptijo. \v 25 Ale vavahinau non John mariviti vara i lo isoiso, mo verea vaha visa mara, ‘Ka r̃omi vara enau hare? Enau mo sopo tamlohi atu, pani ha lo levosahia vara haratu mo lo mai hitahu hiniau, enau na sopo tataholo vara a uli na asi eve palona.’ \p \v 26 La vorai, kamim sei natun Abraham peresi kamim tari sei ka tamlohi r̃or̃oha sei ka lo sile na oloolo isan God non Israel, retisohai matan juri akerihi, mo mai isar̃a mo isoiso. \v 27 Tamlohin Jerusalem peresi na nora tamlohi aulu la mar̃ivisi na retimangovi hin haratu la sile na talai isan Iesu vara i mate. La sopo hitevosahia vara enia haratu sei pr̃ovet la lo uliuli matana, hina purongo vara la lo rongo na retireti nona pr̃ovet tarea na Sabbath. \v 28 La sopo er̃i tapai te malele vara i ori hinia, ale hina purongo hin haratu, la usi Pilate vara i vilimateia. \p \v 29 Ale lara la mar̃ivisi vevuhi na retimangovi mata nona mateia, la juria na talopeilopei, la taua na papa matea. \v 30 Pani God mo sauteterahia na mateia! \v 31 Ale mo pala vaha visa isan la haratu sei enira tolu la tai Galilee la sahe Jerusalem, enira natu la vere la hinau sei la hitera isana tavtavuin Israel. \p \v 32 Ale kama lo retivujavujangi kamim hin Retir̃uhu atu matan retitauhi sei God mo vai isana nor̃a pua, \v 33 vara retitauhi atu God mo mar̃ivisia isar̃a — natura hin haratu mo tahe Iesu sohen David mo ulia na harua psalm mara, \q1 ‘Engko Natuku, \q2 nahapani na vujangia \q2 vara enau Tamam.’ \rq Psa 2.7\rq* \m \v 34 Enia hina varar̃uhu matea sei God mo tahe Iesu na mateia matan vara i pa sopo r̃ovo, hinau atu mo verea na Retitapu sei mara, \q1 ‘A pa sileho na ler̃uhu tapu peresi na retitauhi sei na vaia isan David.’ \q1 \rq Isa 55.3\rq* \m \v 35 Matana, mo mele verea na psalm tinapua matea mara, \q2 ‘O pa sopo tinar̃ihia vara nom Tamlohi Tapu i hite na r̃ovo.’ \q2 \rq Psa 16.10\rq* \p \v 36 Matan David, hitahun haratu mo vai na masalon God na nona rani, mo mate ale la tavunia peresi na tahisana, epena mo r̃ovo. \v 37 Pani haratu sei God mo lo tahea na mateia, epena i pa sopo hite na r̃ovo. \p \v 38 Matan haratu, la vorai ha levosahia vara hinia, kama lo retivujavujangia vara God i pa r̃omi na hehe, \v 39 ale vara sava tamlohi la tau na nora rasua hinia, la pa tataholo na nahon God, hinau sei Leu non Moses i sopo er̃i vaia hin te rani. \v 40 Ha lo kilau! Ha sopo tinar̃ihia vara retireti nona pr̃ovet la lo vere kamim, matan la verea lara, \q1 \v 41 ‘Ha hitea la tamlohi kerekerehi, \q2 ha mar̃urahi tavera hinia ale ha tihai! \q2 Matan na lo vai na vavahinau matea na nomim rani, \q1 vavahinau atu ha sopo er̃i rasua, \q2 hina purongo vara tea la vereulia isamim.’” \rq Hab 1.5\rq* \p \v 42 Paul enia Barnabas lara la lo malue na nora ima lotu, tamlohi la usia mo r̃ilangi isara vara la mele vere la hinau atu na tavalu wik na Sabbath. \v 43 Jew matuvana peresi la haratu sei la posi la lavi na rasua nona Jew la lo lotu na ima lotu la usuri Paul enia Barnabas, ale la tupra rua atu la verea isara vara la turu r̃ilangi usuri na r̃omr̃uhu non God. \s1 Paul Mo Vano Isana Tamlohi R̃or̃oha \p \v 44 Sabbath atu mo usuria, mariviti tamlohi tari hin taon tavera atu la sinai vara la rongora la retivujavujangi na reti non Moli. \v 45 Pani Jew lara la hite vao atu, mereimerei mo mar̃ivisira, ale la tapulo vereleji na sava Paul mo lo verea isara, la lo retisatihia. \p \v 46 Paul enia Barnabas la r̃omr̃ilangi la r̃aramira lara, “God mo taua vara kama pa sile na Retir̃uhu isana tavtavuin Israel tiroma, pani matan ka r̃ohu hinia, ale matan ka hitea vara ka sopo tataholo vara ha lavi na mauri tui, kama pa silea isana tamlohi r̃or̃oha. \v 47 Matan Moli mo retileu hinia isamam hin haratu mo verea mara, \q1 ‘Enau na vai kamim sohena malarani \q2 isana tamlohi r̃or̃oha, \q1 vara ha lavi na reti mata juri i vano na isoiso varama.’” \rq Isa 49.6\rq* \p \v 48 La haratu sei la tamlohi r̃or̃oha lara la rongoa, la avulahi hinia ale la hasohaso na reti non Moli, ale la haratu sei God mo vir̃onira mata mauri tui la rasua. \v 49 Ale reti non Moli mo lo unu na jara tari hin jara tavera atu. \p \v 50 Pani tamlohi tavera nona Jew la reve takonahi na har̃ai aulu sei la lo sile na oloolo isan God peresi na tamlohi aulu matan taon tavera atu, ale la vai na vao matea la meresahi hin Paul enia Barnabas ale la tipahi nar̃ihira hin jara tavera atu. \v 51 Pani la sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palora matara ale la vano na taon tavera matan Iconium. \v 52 Ale tamlohi rasua atu la mar̃ivi na avulahi peresi na Tanume Tapu. \c 14 \s1 Paul Enia Barnabas La Rohi Iconium \p \v 1 Na rani Paul enia Barnabas la lo toho Iconium, la unu na ima lotu nona Jew, ale la retivujavujangi peresi na suiha mo vaia vao tavera jea matea isana Jew peresi la haratu la tamlohi r̃or̃oha la rasua. \v 2 Pani Jew sei la sopo rasua, la ari posposi la haratu la tamlohi r̃or̃oha, ale la komo na r̃omira la meresahi isan Paul enia Barnabas. \p \v 3 Mo vaia la toho mo peravu atu, ale la retivujavujangi mo sopo te matahu hinira, ale la vereuli na r̃omr̃uhu non Moli. Ale Moli mo vujangia vara nona retisohai sei mo varar̃uhu matan mo sile na suiha isana nona vahar̃ule vara la er̃i vai na matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi. \v 4 Pani tamlohi hin taon tavera atu la patumasa, hai la turu peresi la Jew atu, ale hai la turu peresi la vahar̃ule atu. \p \v 5 Vao matea mata Jew peresi la haratu la tamlohi r̃or̃oha peresi na nora tamlohi tatavera la hatihia vara la pa vailejlejira, ale la pa parura, \v 6 pani Paul enia Barnabas lara la levosahia, la rovo la vano na jara tavera Lycaonia, ale isan la taon tavera atu Lystra enia Derbe peresi na jara r̃alihi ea, \v 7 ale la retivujavujangi na Retir̃uhu ea. \fig — Paul mo tapai na tamlohi papao matea —|alt="Paul heals a lame man" src="AB02888b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Acts 14.8" \fig* \s1 Paul Enia Barnabas La Rohi Lystra Enia Derbe \p \v 8 La pa lo toho atu Lystra la mai tataholo na tamlohi papao matea, mo vora palona la sati ale mo sopo lo hahau na maurina. \v 9 Tamlohi atu mo lo tapurongo mo r̃uhu na retivujavujangi non Paul, ale Paul mo hitea ale mo hitevosahia vara enia mo rasua vara enia i er̃i r̃uhu. \v 10 Ale Paul mo verea isana na leo tavera matea mara, “O turu!” ale tamlohi atu mo turu tataholo mo tapulo hahau. \p \v 11 Ale vao atu lara la hite hinau atu Paul mo vaia, la ulo na leon Lycaonia lara, “La tamlohi nike enira god sei la tai na tuka la pala na epe tamlohi!” \v 12 La tapulo tovi Barnabas vara Zeus sei god nona mara Greek, ale Paul enia god sei Hermes matan enia mo lo sile na retireti. \v 13 Temple non Zeus mo lo toho na jingoima ropen taon tavera atu. Ale nona pr̃is peresi na vao la lavi na buluk peresi na r̃ongor̃ongo la vaira na vira pahai, ale la lavira la vano na mataruan taon tavera atu, ale la tatamahu vara la pa vai na malamalai isan la vahar̃ule atu. \p \v 14 Pani Barnabas enia Paul lara la rongovosahi na sava la lo verea, la r̃ari na nora ruru ale la maro la vano na livuhan vao atu la lo ulo lara, \v 15 “La tapala, ka lo vai la hinau sei mata sava? Kamam tamlohi sohemim purongo. Kama mai matan vara kama sile na Retir̃uhu isamim matan vara ha pa vahar̃i na hinau la sopo r̃uhu, ale ha posi mai isan God sei mo mauri mo vai na tuka, varama, tasi peresi na hinau tari sei la lo toho hinira. \v 16 Tuai mo tinar̃ihia vara la haratu la sopo levosahi God na jara tari la er̃i usuri na masalora, \v 17 pani mo vujangia vara enia mo lo mauri na hina r̃uhu mo lo vaira sohena usa mo jovi na masapa ale hanhani la r̃uhu, ale ka masu na hanhani ka avulahi matana.” \p \v 18 Pani hina purongo hin haratu, Paul enia Barnabas mariviti la sopo er̃i horo la vao atu vara la sopo vai na malamalai isara. \p \v 19 Pani Jew hai la tai Antioch peresi Iconium, la mai la posi na r̃omin la vao atu la meresahi hinira, ale la paru Paul ale la reve tahitahia mo malue hin taon tavera atu matan la r̃omi vara mo mate. \v 20 Pani tamlohi rasua lara la lo turu r̃alihia, Paul mo mele turu ale mo mele unu hin taon tavera atu. Ale na rani tinapua matana, Paul enia Barnabas la malue la vano matan Derbe. \s1 Paul Enia Barnabas La Sivo Antioch Matan Syria \p \v 21 Paul enia Barnabas lara la retivujavujangi na taon tavera matan Derbe la vai na tamlohi usuri matuvana. La mele hilu la sivo Lystra, Iconium ale la mele sahe Antioch matan Pisidia, \v 22 ale hin la jara atu la tueni na rasua nona tamlohi usuri. La retituetuenira vara la turu r̃ilangi na nora rasua, ale la vere mamahunia isara lara, “R̃a pa unu hin mauri atu God mo aulu hinia na malele rani r̃ilangi matuvana.” \v 23 Paul enia Barnabas la vir̃oni na patu tamlohi mata kilau na vao kalesia tari, ale na usiusi peresi na tapuhoro hanhani la taura na liman Moli sei la lo tau na nora rasua hinia. \v 24 Moiso la mele sivo roto Pisidia vavano la tikeli Pamphylia. \v 25 Hin jara atu la mele retivujavujangi Perga moiso la sivo Attalia. \p \v 26 La malue hin jara atu la vele na boti la vano Antioch matan Syria, jara atu sei la lo tapulo na nora hahau ea, jara sei la taura na liman r̃omr̃uhu non God ea matan voko sei la isoiso hinia natu. \v 27 Lara la pala, la tovi matavuhi na vao kalesia na jara matea, ale la vereuli vevuhi na sava God mo vaia isara ale sohena sava mo roi na malele mata rasua isan la haratu la tamlohi r̃or̃oha. \v 28 Ale la lo toho peresi na tamlohi usuri Antioch mo peravu makomona. \c 15 \s1 Council Tavera Nona Kalesia Jerusalem \p \v 1 Pani tamlohi hai la tai Judea la sinai la tapulo vujangi na kalesia vara, “Vara ha sopo tair̃alihi sohen leu non Moses mo verea, ha pa sopo er̃i juri!” \v 2 Paul enia Barnabas lara la rongoa la sopo avulahi, la vauriuri tavera peresira matana. Ale vao kalesia atu la vir̃oni Paul enia Barnabas peresi na nora tamlohi hai, vara la sivo Judea matan la sahe Jerusalem vara la sorahia peresi na vahar̃ule tolu na tamlohi tatavera nona vao kalesia Jerusalem. \v 3 Vao kalesia Antioch la r̃ulera la sivo, ale lara la lo sivo la rohi Phoenicia peresi Samaria, ale la sorahia sohena sava la haratu la tamlohi r̃or̃oha la posi, ale vorai kalesia hin la jara atu la avulahi tavera matana. \p \v 4 Ale hin rani atu la kakau Jerusalem, kalesia tari, vahar̃ule peresi na vajiahara, la lavi Paul enia Barnabas na avulahi. Ale la vere vevuhi na sava God mo vaia na nora vavahinau. \v 5 Pani tamlohi rasua hai sei la tai na vao Pharisee, la turu lara, “Ha vujangi la haratu la tamlohi r̃or̃oha vara la pa tair̃alihi, ale la pa usuri na leu non Moses.” \p \v 6 Vahar̃ule peresi na vajiahara la pulutahi vara la sorahi hinau sei. \v 7 Retireti matuvana la vano moiso, Peter mo turu ale mara, “La vorai, ka levosahia vara tiroma God mo vir̃oniau vara a vano a retivujavujangi isan la haratu la tamlohi r̃or̃oha, matan vara la er̃i rongo na retisohai mata Retir̃uhu, ale la rasua. \v 8 God sei mo levosahi na mapu tamlohi, mo vujangia vara enia mo avulahi hinira, matan enia mo sile na Tanume Tapu isara sohen mo lo silea isar̃a nike. \v 9 Na nahon God, enr̃a r̃a sopo tinapua hinira, matan mo vai na mapura la vokevoke na rasua sohena. \v 10 Ale vara mo sohena, mata sava ka lo vaihite God, matan ka opoia vara ha tau na tetehi puhoni isana tamlohi usuri sei la tamlohi r̃or̃oha? Hinau sei, enr̃a teni nor̃a pua la sopo er̃i solotia! \v 11 Pani r̃a rasua vara God i pa jurir̃a na r̃omr̃uhu non Moli Iesu sohera.” \p \v 12 Ale r̃omr̃omi atu mo moti, ale tamlohi tari la tapurongo isan Barnabas enia Paul, la sorahi na matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi sei God mo lo vaira na naho tamlohi la tamlohi r̃or̃oha. \p \v 13 La retireti mo isoiso, James mo turu mo verea mara, “La vorai, ha tapurongo isaku. \v 14 Ka rongoa Simon Peter mo verea moiso sohena sava God mo r̃ulea isana tamlohi r̃or̃oha vara i lavi nar̃ihi na nona tamlohi isara. \v 15 Ale reti nona pr̃ovet la majinga hin hinau sei sohen la ulia na Retiulia lara, \q1 \v 16 ‘Hitahun hinau sei a pa mele pala, \q2 ale a pa mele voro na jaran supe David sei mo jovi. \q2 A pa mele voroa hin la sopesopena sei la lo toho, \q2 ale a pa mele turuhia, \q1 \v 17 matan vara tamlohi tinatinapua na varama la pa hite Moli ea, \q2 la haratu sei la tamlohi r̃or̃oha sei, \q2 na tovira moiso vara la pa noku. \q2 Harihi enia sava Moli mo verea.’ \q2 \rq Amos 9.11–12 \rq* \q1 \v 18 Haratu sei mo lo vereuli la hinau nike tuai moiso. \p \v 19 Matan haratu, noku kilakilau r̃a sopo mele sile te rani r̃ilangi tinapua isana tamlohi r̃or̃oha sei la lo posi la mai isan God, \v 20 pani mo r̃uhu vara r̃a uli te leta hatea mata i verea isara vara i horora vara la sopo hani na mit sei la silea isana tamasi moiso, ale vara la toho asau na mauri maji, ale vara la sopo hani te maji sei la punia, ale la sopo inu na r̃ae.\f + \fr 15:20 \fq maji sei la punia: \ft mo sopo tataholo vara r̃a hani na maji la punia matan r̃aena mo pa lo mar̃ivi na visihona.\f* \v 21 Matan la leu nike non Moses la retivujavujangira na ima lotu nona Jew na taon tavera tari na Sabbath mata tauni mo visa moiso.” \s1 Leta La Ulia Isana Tamlohi R̃or̃oha \p \v 22 Ale vahar̃ule peresi na vajiahara peresi na vao kalesia Jerusalem, la vir̃oni na tamlohi hai, ale la r̃ulera la sahe Antioch matan Syria peresi Paul enia Barnabas, vara la vereuli na r̃aramin r̃omr̃omi atu la lo hahau matana. La tamlohi atu la vir̃oni na patu tamlohi nona vao kalesia mo rua, Judas sei tapala hijana Barsabbas peresi Silas. \v 23 Harihi enia leta atu la lo lavia peresira: \p “Retioloolo isamim la vorai kalesia Antioch, Syria peresi Cilicia sei ka tamlohi r̃or̃oha, mo tai isana vorai kalesia nike Jerusalem, peresi na vahar̃ule peresi na vajiaha sei la aulu na vao kalesia nike. \p \v 24 Kama levosahia vara tamlohi hai la tai nike la vano isamim ale la vai na r̃omimim la kaka na nora vujangi, pani kama sopo r̃ulera hin te hinau sohena. \v 25 Ale matana, kama hitea vara mo tataholo vara kama r̃ule la vahar̃ule sei Judas enia Silas peresi la vorai r̃uhur̃uhu sei Paul enia Barnabas isamim usuri na r̃omr̃omi kamam tari nike kama hatihia. \v 26 Paul enia Barnabas sei mariviti la mate matan Moli Iesu Kr̃isto. \v 27 Ale matana, kama lo r̃ule Judas enia Silas vara la pa vereuli na sava kama ulia hin leta nike na nahomim. \p \v 28 Matan kama majinga peresi na Tanume Tapu vara i pa mele r̃uhu vara kama sopo mele tau te retileu r̃ilangi isamim, pani la retileu nike mo visalete purongo: \p \v 29 Vara ha sopo hanhani na mit sei la silea isana tamasi moiso, ale vara ha sopo hani te maji sei la punia, ale ha sopo inu na r̃ae, ale vara ha toho asau na mauri maji. Vara ha sopo vai la hinau atu, i pa r̃uhu jea isamim. Enia natu, enr̃a vuho.” \p \v 30 Ale la vahar̃ule tupu vati atu la malue, vahatea la sahe Antioch. La tovi matavuhi na kalesia tari la mai jara matea atu, ale la evi leta atu isara. \v 31 Ale avulahi tavera mo jovi isana kalesia tari hin rani atu, lara la rongo retisohai r̃uhu atu. \p \v 32 Ale Judas enia Silas enira tupra rua la pr̃ovet, ale la retireti mo peravu isana kalesia vara la tueni na nora rasua vara i ulua i mele r̃ilangi. \v 33 La lo toho atu mata makomo rani moiso, la r̃ulera la mele sivo Jerusalem peresi na ler̃uhu nona kalesia isan la haratu sei la lo r̃ulera. \v 34-35 Pani Paul enia Barnabas la lo toho Antioch, la lo vujangi, ale la retivujavujangi na reti non Moli peresi na tamlohi tinapua hai. \s1 Paul Enia Barnabas \p \v 36 Rani hai la vano moiso, ale Paul mo verea isan Barnabas mara, “R̃a mele sahe r̃a rohi na vorai hin la taon tavera tari sei r̃a lo retivujavujangi na reti non Moli ea, ale r̃a hitea vara la lo sohena sava.” \v 37 Barnabas mo avulahi ale mo opoia vara i lavi John Mark. \v 38 Pani Paul mo r̃ohu r̃ilangi, matan John Mark mo rovo hinira tiroma Pamphylia ale mo sopo tuenira na nora vavahinau. \v 39 La sopo er̃i mai na r̃omr̃omi matelete mo vaia Barnabas mo lavi John Mark peresia ale la vele na boti la sahe Cyprus, \v 40 pani Paul mo vir̃oni Silas ale la malue peresi na ler̃uhu nona vorai kalesia lamane peresi na har̃ai. \v 41 Mo sahe roto Syria peresi Cilicia mo tueni na vao kalesia tari ea vara la turu r̃ilangi na nora rasua. \c 16 \s1 Timothy Mo Usuri Paul \p \v 1 Paul mo mele sahe mo mai Derbe, ale mo sahe Lystra. Hin jara atu mo tapai na uluvou matea enia tamlohi usuri matea, hijana Timothy, enia natun har̃ai Jew matea enia kalesia, pani tamana enia mara Greek matea. \v 2 Vorai kalesia Lystra peresi Iconium la verea vara enia tamlohi r̃uhu matea. \v 3 Paul mo opoia vara Timothy i usuria na nora hahau, ale mo lavia mo tair̃alihia matan la Jew atu la lo toho hin jara atu la levosahia vara tamana enia mara Greek matea. \v 4 Lara la lo vano na taon tavera hatehateahi, la lo vereuli na sava sei vahar̃ule peresi na vajiaha sei lo aulu na kalesia Jerusalem, la hatihia vara tamlohi r̃or̃oha la pa oloolo hinira. \v 5 Matana, vao kalesia tari la mele ulua r̃ilangi na nora rasua, ale evira mo lo sahe aulu na rani hatehateahi. \s1 Tamlohin Macedonia Matea Mo Tovi Paul \p \v 6 Ale la sahe la hahau roto na jara tavera matan Phrygia peresi Galatia, matan Tanume Tapu mo horora vara la sopo sivo Asia mata la vere na retisohai non Moli ea. \v 7 Lara la mai Mysia, la vaihitea vara la sahe na jara matan Bithynia, pani Tanumen Iesu mo horora, \v 8 ale la mele hahau sivo roto Mysia moiso la sivo Troas. \p \v 9 Hin vutepongi atu hinau matea sohena mavuho matea mo pala isan Paul. Mo hite na mara Macedonia matea mo lo turu atu mo lo usia r̃ilangi mara, “O mai Macedonia, o tueni kamam!” \v 10 Paul mara mo hite mavuho atu moiso, kama turu vahatea, ale kama aleale malelemam vara kama vano Macedonia, kama levosahia vara God mo tovi kamam vara kama vano kama retivujavujangi na Retir̃uhu isara. \s1 Lydia Mo Rasu Na Retir̃uhu \p \v 11 Ale kama vele na boti Troas kama sahe tataholo Samothrace, ale mo mele rani sahe kama hoso Neapolis, \v 12 moiso kama malue atu kama lo sahe Philippi, enia taon tavera matan Macedonia, jara mara Rome matea. Kama toho atu mata makomo rani. \p \v 13 Ale na Sabbath kama malue na mataruan taon tavera atu, kama vano makomona na pahisa wai matea. Kama r̃omi vara enia jara matea tamlohi la lo pulutahi mata usiusi ea, ale kama sakele hin jara atu ale kama lo sorasora peresi la har̃ai atu sei la lo pulutahi atu. \v 14 Vonara matea, hijana Lydia enia mara Thyatira sei, enia taon tavera matea, enia mo lo vai na mania na ruru r̃uhu sei perpel, ale matan enia mo lo lotu God, mo lo tapurongo isamam. Ale God mo roi na mapuna vara i rasu na sava Paul mo lo verea. \v 15 Ale mo lavi na paptijo peresi na vao imana, ale hitahuna, mo usia r̃ilangi isamam mara, “Vara na nomim kilakilau ka hitea vara enau na lo turu r̃ilangi hin Moli, ha mai na imaku ale ha lo toho ea.” Ale mo verea mo r̃ilangi vavano kama majinga isana. \s1 Paul Enia Silas Na Ima R̃ilangi \p \v 16 Kamara kama lo vano na jara mata usiusi, kama tapai na har̃arihi slev matea sei tanume sasati mata vere na hinau i pa masese mo lo toho hinia. Ale nona tamlohi tavera la lo lavi na mania tavera matana. \v 17 Mo lo usuri kamam peresi Paul, mo lo ulo aulu mara, “La tamlohi nike enira la volitusi non God sei mo Aulu Jea, enira la lo retivujavujangi kamim na malele mata juri.” \p \v 18 Ale mo lo vai hinau atu sohena mata rani matuvana moiso, ale Paul mo malokona, ale mo posi vano isana mo verea isan tanume sasati atu mara, “Na retileu isam na hijan Iesu Kr̃isto vara o malue hinia.” Ale vahatea purongo mo tinar̃ihia. \p \v 19 Pani nona tamlohi tavera lara la hitea vara malele mata nora mania mo pelati, la taurilati Paul enia Silas la reve tahitahira la sivo na jara maket, la vaira la turu na naho tamlohi aulu hin taon atu. \v 20 Lara la lavira la mai la turu na naho tamlohi aria atu, la verea lara, “La mara Jew nike, la lo vai na r̃om tamlohi hin taon tavera nike la sopo sakele, \v 21 ale la lo vujangi na tamlohi na posposi hai mo sopo tataholo vara enr̃a mara Rome r̃a lavira teni vara r̃a vaira!” \p \v 22 Vao atu la tapulo turuleji hinira, ale la tamlohi aria atu la r̃ari nar̃ihi na ruru non Paul enia Silas, ale la retileu vara la hamajira na maja. \v 23 Hitahun haratu la hamaji komokomora, la pulahira na lolo ima r̃ilangi, ale la retileu vara tamlohi ima r̃ilangi i lo kilaura vara la sopo mele malue. \v 24 Mara mo lavi retileu atu sohena, mo pulahira sivo na jara matea na lolona vahatea. Ale mo sohoni na palora na koko tapea mo pilatira. \fig — Paul enia Barnabas la lo lalavete —|alt="Singing in prison" src="WA03976b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 16.24" \fig* \p \v 25 Na livuha vutepongi, Paul enia Silas la pa lo usiusi ale la lo lalavete isan God, ale tamlohi tinapua na lolo ima r̃ilangi, la lo tapurongo hinira. \v 26 Vahatea purongo, mihi tavera matea mo hisu, mo hisuhi ima r̃ilangi atu mo tikeli pulona vahatea, ale vahatea purongo pelati tari la roi, ale jen tari la jovi nar̃ihi hinira enira mo isoiso. \v 27 Tamlohi kilau na ima r̃ilangi mara mo turu mo hitea vara pelati tari la roi, mo reve nar̃ihi na nona sita mo tatamahu vara i pa vilia enia hasena, matan mo r̃omi vara la haratu la lo toho na lolo ima r̃ilangi la rovo moiso. \v 28 Pani Paul mo ulo aulu isana mara, “O sopo vaia! Matan kamam mo isoiso nahai kama lo toho!” \p \v 29 Tamlohi atu mo ulo mata lamu ale mo maro matan lolon ima r̃ilangi atu vahatea, ale mo jovi na palon Paul enia Silas na nona matahu. \v 30 Moiso mo lavira la malue ale mo usia isara mara, “La tamlohi tavera, a pa vai na sava vara a er̃i juri hinia?” \p \v 31 La r̃aramia lara, “O tau na nom rasua hin Moli Iesu, ale o pa juri, engko peresi na vao imam.” \v 32 Ale la vere na reti non Moli isana peresi la haratu sei la lo toho peresira na lolo ima. \v 33 Ale hin vutepongi atu purongo mo lavira la vano mo hoje na matara maja isara, ale enia peresi na vao tari na imana la paptijo vahatea. \v 34 Ale pa tamlohi atu mo lo kilau na ima r̃ilangi mo lavira la sahe na imana, ale mo tau na hanhani na nahora ale mo avulahi tavera peresi na vao imana, matan enira la tau na nora rasua hin God. \p \v 35 Pani na nahonaho rani, la tamlohi aria atu la r̃ule na nora police vara la verea isan tamlohi atu mata kilau na ima r̃ilangi lara, “O tinar̃ihira!” \p \v 36 Pa tamlohi atu mata kilau na ima r̃ilangi, mo vere retireti atu isan Paul mara, “Tamlohi aria, la vahar̃ule vara a tinar̃ihi kamim. Ale matana, ha malue ha vano na tamata.” \p \v 37 Pani Paul mo verea isana police atu mara, “La tamlohi atu la hamaji kamam na naho tamlohi, la sopo usuri na posposi tataholo mata ari na tamlohi, hina purongo vara kama mara Rome, ale la pulahi kamam na ima r̃ilangi. Ale nake, la opoia vara la tinar̃ihi kamam tamlohi la sopo levosahia? Mo sopo te malele sohena. Ha vano ha verera hinia vara enira la pa mai nike, ale la nar̃ihi kamam.” \p \v 38 La police atu la vere la retireti atu isan la tamlohi aria atu. Ale la tamlohi aria atu lara la rongoa vara Paul enia Silas enira mara Rome, la matahu tavera matana. \v 39 Ale la mai la r̃omtuhutuhu isara. Ale la lavi nar̃ihira la usira r̃ilangi vara la malue hin taon tavera atu. \v 40 Lara la malue na ima r̃ilangi, la vano la unu na iman Lydia, ale lara la hite na vorai kalesia atu la retituetuenira moiso la malue. \c 17 \s1 Paul Enia Silas La Kakau Thessalonica \p \v 1 Lara la hahau roto Amphipolis enia Apollonia moiso, la mai Thessalonica sei ima lotu nona Jew matea mo lo toho ea. \v 2 Ale usuri na posin Paul, mo lo matavuhi peresira mata Sabbath mo tolu, ale mo lo vereuli na Retitapu isana tamlohi ea. \v 3 Mo lo vereuli mamahuni na Retitapu na nona vujangi sohena sava Kr̃isto i pa lavi na rongohaji, ale i pa mele turu na mateia, ale mo verea mara, “Iesu akerihi natu sei na lo retivujavujangia isamim, enia Kr̃isto atu.” \v 4 Tatua Jew atu la rasua peresi na vao tavera mara Greek la lo lotu God peresi na har̃ai aulu matuvana, la avulahi vara la tapala peresi Paul enia Silas. \p \v 5 Pani tamlohi aulu nona Jew la mereimerei hinira, ale la lavi na tamlohi sasati hai hin vao tavera atu na jara maket, ale la vaira la mai vao meresahi matea, ale taon tavera atu mo tapulo roroa na leora. \v 6 Ale lara la sopo er̃i hite Paul enia Silas, la reve tahitahi Jason peresi na vorai kalesia hai, la vaira la turu na naho tamlohi aulu matan taon tavera atu, la ulo lara, “La tamlohi nike sei la lo posileji na varama, enira nahai la pala nike sohen la pete vaia na jara tinapua moiso, \v 7 ale Jason mo avulahi hinira mo taura na imana! Enira mo isoiso la lo turuleji na retileu non supe nona mara Rome matan la lo vere na supe tinapua matea hijana Iesu!” \p \v 8 Ale tamlohi peresi na tamlohi aulu matan taon tavera atu lara la rongo la hinau sei, r̃omira la sopo sakele. \v 9 La tamlohi aulu atu matan taon tavera atu lara la lavi na mania mata volituhu non Jason peresi la vorai kalesia tinapua atu moiso, la tinar̃ihira. \s1 Paul Enia Silas La Kakau Berea \p \v 10 Hin vutepongi atu purongo, kalesia la r̃ule Paul enia Silas la malue la vano Berea, ale lara la pala atu, la vano la unu na ima lotu nona Jew. \v 11 Ale Jew matan Berea enira tamlohi ale lelevosahi, la jeu la haratu Thessalonica, matan la lo opoia jea vara la tapurongo hin retisohai atu na rani hatehateahi, ale la lo kilau usuri mamahuni na Retitapu matan vara la hitea vara mo sohena teni mo vono. \v 12 Ale matana, vao tavera isara la rasua peresi na mara Greek aulu hai lamane peresi na har̃ai. \v 13 Pani Jew matan Thessalonica lara la rongoa vara Paul mo lo retivujavujangi na retisohai mata reti non God Berea, la mai ea sohena, ale la vai na vao matea matan vara la vai na r̃omi tamlohi la sati. \v 14 Ale vahatea purongo la vorai kalesia atu la r̃ule Paul mo sivo na tasi, pani Silas enia Timothy la lo toho atu Berea. \v 15 La haratu la lo tiroma hin Paul la lavia mo sivo la tikeli Athens, ale Paul mo verea isara mara la vere Silas enia Timothy la sinai isana vila, ale la vorai kalesia atu la malue la sahe matara. \fig — Paul mo kakau Thessalonica —|alt="Paul in Athens" src="AB02898b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Acts 17.1" \fig* \s1 Paul Mo Retivujavujangi Athens \p \v 16 Ale na rani Paul mo lo saovira Athens, r̃omina mo jovi tavera matan mo hite taon tavera atu mo mar̃ivi na tamasi. \v 17 Ale mo lo vano na ima lotu nona Jew vara i retivujavujangi isara peresi na tamlohi r̃or̃oha sei la lo lotu God ea, ale na rani hatehateahi mo lo vujangi na vao tamlohi sei la lo toho na jara maket. \p \v 18 Ale Paul mo mele sorasora peresi na tamlohi hai la lo usuri na vujangi non Epicurus peresi hai non Zeno sei la tovira Stoic,\f + \fr 17:18 \fq Epicurus / Zeno: \ft Epicurus enia Zeno la vujangi na nora kilakilau mata mauri isana tamlohi. Ale hai la usurira, la haratu la lo usurira la lo verea vara enira la tamlohi lelevosahi. Hija tamlohi usuri non Epicurus enia Epicurean, ale hija tamlohi usuri non Zeno enia Stoic.\f* ale hai la lo usia lara, “Tamlohi rongorongo vono nike mo lo vere na sava nahai?” Tatuara lara, “Vara o tapurongo usuria, o pa hitea sohena vara mo lo vujangi na rasua paro matea.” La pa verea sohena matan Paul mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan Iesu peresi na nona sauteterahi. \v 19 Ale la lavi Paul la vano na council nora sei hijana Areopagus,\f + \fr 17:19 \fq Areopagus: \ft Council akerihi enia mo lo kilau usuri na vujangi tari la lo unu Athens peresi na tamlohira. \f* lara, “O er̃i vereuli kamam hin vujangi paro akerihi sei ko lo retivujavujangia? \v 20 Matan ko lo vere na hinau paro hai nahai na peromam, ale kama opoia vara kama levosahi na r̃aramira.” \v 21 Mara Athens peresi na tamlohi mara jara tinatinapua sei la lo toho atu, tarea la lo opoia vara la lo sorahi na r̃omr̃omi paro sei la pa pala purongo. \p \v 22 Ale Paul mo turu na naho vao matan Areopagus atu ale mara: \p “Mara Athens, na hitea vara kamim ka r̃ilangi na sava ka lo rasua, \v 23 matan nara na lo hahau r̃alihi, ale na hite na nomim hinahinau mata lotu, ale na mele hite na uliuli matea mo lo toho na votavota vara, \pc \bd Isana god matea \bd* \pc \bd kama sopo levosahia\bd* \p Matan haratu a pa retivujavujangi kamim hin God atu sei ka lo lotua pani ka sopo levosahia. \p \v 24 God atu sei mo vai na varama peresi na hinau tari hinia enia Moli matan na tuka peresi na varama, ale mo sopo toho na ima lotu sei tamlohi la lo vaira na limara, \v 25 teni tamlohi la sopo volitusi isana na limara sohena vara enia mo opoi te hinau isara, pani enia natu mo sile na mauri peresi na maromaro peresi na hinau tari isana tamlohi tari. \v 26 Ale na tamlohi matea mo vai na tamlohi mara jara tinatinapu tari vara la toho na jara tari na varama, mo tau na nora rani ale mo tau na jara sei vara la pa toho ea, \v 27 matan vara la pa ale God, ale la pa tarongo ale vara la tapaia, pani enia mo sopo toho asau hinir̃a hatehateahi. \v 28 Matan hinia, enr̃a r̃a lo mauri, r̃a lo vavahinau ale r̃a lo toho, sohena nomim tamlohi lelevosahi hai la verea moiso lara, ‘Matan enr̃a sohena enr̃a taniana.’ \p \v 29 Ale matan enr̃a sei r̃a natun God, r̃a pa sopo r̃omr̃omia vara God enia hinau matea la vaia na gold teni silver teni vatu, teni te niniu tamlohi la vai mamahunia usuri na r̃omira. \v 30 Matan haratu, hina purongo vara God mo lo kilau purongoi la haratu la lo toho na mauri r̃or̃oha, pani nake, mo lo retileu vara tamlohi tari na jara tari vara la pa vahar̃i na nora hehe, \v 31 matan enia mo tau na rani matea moiso vara i pa ari na varama usuri na nona posposi tataholo jea na lima tamlohi matea enia mo vir̃onia, ale mo vujangia mo memera isana tamlohi tari hin haratu mo sauteterahia na mateia.” \fig — mara Athens la lotulotu vono —|alt="Idolatry" src="WA03981b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Acts 17.31" \fig* \p \v 32 Ale lara la rongo na retireti matan sauteterahi atu, hai la tapulo vaivaia. Pani hai lara, “Kama pa mele tapurongo isam matan la hinau akerihi hin te rani.” \v 33 Ale Paul mo malue na naho tamlohin Areopagus atu. \v 34 Pani tamlohi hai la usuria ale la rasu na sava mo lo verera. Vonara matea hijana Dionysius, enia tamlohi matea hin council tavera atu Areopagus, ale har̃ai matea hijan Damaris, ale mele tamlohi tinapua hai peresira. \c 18 \s1 Paul Mo Tapai Priscilla Enia Aquila \p \v 1 Hitahun haratu, Paul mo malue Athens mo sivo Corinth. \v 2 Ale mo tapala peresi na Jew matea hijana Aquila mara Pontus matea sei mo pa tai Italy purongo peresi narouna Priscilla, matan Claudius, supe matan Rome, mo retileu vara Jew tari la malue Rome, \v 3 ale matan Paul, enia nona voko mo sohera la lo vai na tent, ale mo lo toho peresira mo lo voko peresira. \fig — Paul enia tamlohi matea mo vai na tent —|alt="Paul the tent maker" src="AB02899b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Acts 18.3" \fig* \p \v 4 Ale na Sabbath hatehateahi, Paul mo lo retivujavujangi isana Jew peresi na mara Greek na nora ima lotu ale mo lo vaihitea vara la levosahia vara Iesu enia hare. \p \v 5 Silas enia Timothy lara la tai Macedonia la pala, Paul mo tau vevuhi na nona rani mata retivujavujangi na reti non God, ale mo lo vereulia isana Jew tarea vara Iesu enia Kr̃isto atu la lo kilau matana. \v 6 Pani Jew lara la r̃ohu hinia, ale la verelejlejia. Paul mo vai na tovongi matea mo vujangi na nona r̃ohu hinira hin haratu mo sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango na nona ruru ale mara, “R̃aemim i pa toho na patumim, mo sopo te noku hinau hinia! Mo tapulo nake, a pa vano isana tamlohi r̃or̃oha!” \p \v 7 Moiso, Paul mo malue hin nora ima lotu atu mo vano mo unu na ima matea mo lo toho na pahisan ima lotu atu, enia iman Titius Justus, tamlohi r̃or̃oha matea pani enia mo lo lotu God. \v 8 Pani Crispus, tamlohi aulu mata ima lotu atu, enia peresi na vao imana sohena la rasu Moli. Mara Corinth tinapua hai sei la rongo hinau atu, la rasua, ale la lavi na paptijo sohera. \p \v 9 Ale Moli mo vujangi Paul na hinau matea sohena mavuho matea hin vutepongi atu, mo verea isana mara, “O sopo matahu, o retireti, o sopo puni na jingom, \v 10 matan enau na lo toho peresiho, ale tea i sopo er̃i tikeli na epem vara i komoho, matan noku tamlohi hin taon tavera nike la mar̃ivi.” \v 11 Matan haratu, Paul mo lo toho atu mata tauni matea vitu mo limarave, mo lo vujangi na reti non God isara. \s1 Paul Mo Turu Na Nahon Gallio \p \v 12 Ale hin rani atu Gallio mo lo aulu hin Achaia, Jew la pulutahi jara matea la vai na vao tavera matea, ale la turuleji hin Paul, la taurilatia la vaia mo turu na naho jara aria vara la aria \v 13 lara, “Tamlohi akerihi mo lo verea isana tamlohi vara la lotu God na malele matea mo sopo usuri na posposi sei leu non Moses mo lo verea.” \p \v 14 Paul mo tatamahu vara i pa retireti pani Gallio mo verea isan la Jew atu mara, “Vara hinau akerihi enia mata tope na leu matea, teni matan te var̃en sasati, i pa tataholo vara a tapurongo isamim Jew matana, \v 15 pani matan enia mata nomim retireti peresi na hija tamlohi peresi na nomim leu, kamim purongo ha vai tataholoia. A pa sopo ari na hinau sohena.” \p \v 16 Ale mo vai na nona tamlohi la sohai nar̃ihira na nona jara aria. \v 17 Ale vao atu la taurilati Sosthenes, tamlohi aulu mata ima lotu nona Jew, ale la tapulo tamajia na naho jara aria atu purongo, pani Gallio mo sopo kilaura hinia. \s1 Paul Mo Mele Vano Antioch Matan Syria \p \v 18 Paul mo mele toho Corinth mata rani matuvana moiso natu mo vere enr̃a vuho isana vorai peresi na vevorai kalesia atu. Ale mo vele na boti matea peresi Priscilla enia Aquila matan vara la vano Syria. Paul mo hiri nar̃ihi na vuluna hin rani atu la pa lo toho Cenchreae mata vujangia vara mo vai vevuhi na nona retitauhi. \v 19 Na rani la pala Ephesus, Paul mo tinar̃ihi Priscilla enia Aquila la pa lo toho atu. Ale enia mo sahe mo unu na ima lotu nona Jew, ale mo retivujavujangi isara. \v 20 Mara Ephesus lara la usia vara i toho peravu isara, mo verea isara mara mo vono, \v 21 pani mo vere enr̃a vuho isara ale mara, “Vara na masalon God, a pa mele mai isamim.” Moiso la mele vele hin boti atu, la malue Ephesus. \v 22 Ale lara la hoso Caesarea, Paul mo sahe Jerusalem vara i sile na retioloolo isana vao kalesia ea tiroma, moiso mo pa sahe Antioch matan Syria. \p \v 23 Mo lo toho atu mata makomo rani, moiso mo mele malue mo sahe mo r̃alihi na jara matan Galatia enia Phrygia vara i vai na tamlohi usuri hin la jara atu la mele r̃ilangi. \fig — Apollos mo vujangi na tamlohi —|alt="Apollos preaches" src="WA03982b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 18.24" \fig* \s1 Apollos Mo Tapulo Na Nona Vavahinau \p \v 24 Hin pongi atu Jew matea hijana Apollos mara Alexandria mo pala Ephesus. Ale enia tamlohi sorasora r̃uhu matea mo levosahi mamahuni na Retitapu. \v 25 Mo lavi na nona levosahi matan Moli moiso, ale maurina mo lo vujangi na nona avulahi na nona retireti peresi na vujangi tataholo r̃uhu na hinahina varar̃uhu hin Moli, pani nona levosahi mo tikeli na paptijo non John purongo. \v 26 Mo tapulo na nona retireti na lolo ima lotu nona Jew mo sopo te matahu hinia. Pani Priscilla enia Aquila lara la rongoa, la tovi r̃or̃ohia vano hasena, ale la vere tataholoi na malelen God isana. \p \v 27 Hitahu, Apollos mara mo opoia vara i sivo Achaia, vorai kalesia peresi na vevorai kalesia la retituetuenia vara i vaia. Ale la uli na leta matea isana vorai kalesia Achaia vara la lavia. Mara mo pala isan la haratu la rasua atu, mo tuenira mo tavera usuri na r̃omr̃uhu non Moli, \v 28 matan mo vilijovjovi vevuhi na r̃omr̃omi nona Jew na naho tamlohi. Ale mo vujangira usuri na Retitapu vara Kr̃isto atu enia Iesu. \c 19 \s1 Hatolu Hahau Mata Vavahinau Non Paul \p \v 1 Ale hin rani atu Apollos mo lo toho Corinth, Paul mo hahau roto na uratan Asia mo pala Ephesus. Ale hin jara atu mo tapai na tamlohi usuri hai, \v 2 ale mo verea isara mara, “Kamim ka lavi na Tanume Tapu hin rani atu ka tapulo rasua, teni mo vono?” \p La r̃aramia lara, “Mo vono, kama sopo lo rongoa vara te Tanume Tapu mo lo toho.” \fig — mo kue matara mo hamajira vavano la levosahi —|alt="Sons of Sceva" src="WA03984b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Acts 19.16" \fig* \p \v 3 Ale Paul mo verea mara, “Vara sohena, kamim ka paptijo na sava?” \p Lara, “Paptijo atu John mo lo vaia.” \v 4 Paul mara, “Paptijo atu John mo lo vaia, enia paptijo mata vahar̃i na hehe, ale mo lo verea isana tamlohi vara la pa tau na nora rasua hin haratu mo lo mai hitahu hinia, enia mo lo vere Iesu sei.” \p \v 5 Lara la rongo hinau atu, la paptijo na hijan Moli Iesu, \v 6 ale Paul mara mo tau na limana hinira, Tanume Tapu mo mai hinira ale la tapulo retireti na leo tinatinapua, ale la lo retimangovi. \v 7 Korong, enira tupu sangavulu r̃omana mo rua. \s1 Vavahinau Non Paul Ephesus \p \v 8 Ale Paul mo unu na ima lotu nona Jew, ale mo retivujavujangi mo sopo te matahu isana mata vitu mo tolu. Mo vere mamahunia vara mauri atu God mo aulu hinia mo sohena sava, ale mo vaira la hitevosahi na nona vujangi matan mauri atu. \v 9 Pani tatuara la lo turu r̃ilangi na r̃omira hasera, ale la r̃ohu vara la rasu. La verelejleji rasua atu na naho tamlohi. Ale Paul mo malue mo lavi la tamlohi usuri atu peresia. Na rani hatehateahi la lo pulutahi na ima matavuhi matan Tyrannus, ale mo lo retivujavujangira ea. \v 10 Paul mo vaia sohena mata tauni mo rua matan haratu tamlohi tari sei la lo toho Asia, Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha, la rongo na reti non Moli. \s1 La Natun Sceva Atu Mo Limaravrua \p \v 11 God mo lo vai na matamata tavera tinatinapua na liman Paul. \v 12 Ale matana, hina purongo vara te ruru kamoti teni ruru mata voko purongo la tia na hur̃in Paul, ale vara la lavira la vano isana tamlohi rojoa, mo vai na nora rojoa la tihai, ale tanume sasati la malue hinira. \p \v 13 Ale pani Jew hai sohena, la lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na taon la lo vano hinira, pani la vaihitea vara la vaia na hijan Moli Iesu isan la haratu sei tanume sasati la lo toho hinira, ale la verea sohen harihi lara, “Na lo retileu r̃ilangi isam na hijan Iesu sei Paul mo lo retivujavujangia vara o malue!” \v 14 Vorai mo limaravrua la natun Jew matea hijana Sceva, enia mo lo hase verea vara enia pr̃is aulu matea, enira natu la lo vai la hinau nike. \v 15 Pani lara la vaia, tanume sasati matea mo r̃aramira mara, “Na levosahi Iesu, ale na levosahi Paul makomona, pani kamim sava tamlohi hin kamim?” \v 16 Pa tamlohi atu sei tanume sasati mo lo toho hinia mo kue matara mo hamajira vavano la levosahi, ale la hitea sohena la sopo er̃i mele vai te hinau, la turu la maro la rovo malamala, pani la loso na r̃aera la vano. \p \v 17 Jew tari peresi na tamlohi r̃or̃oha tari Ephesus la rongo sorasora akerihi, ale mo vaira la matahu enira mo isoiso. Ale hijan Moli Iesu mo lavi na hasohaso tavera matana. \v 18 Matuvana hin la haratu sei la rasu Iesu, la sinai la turu nahonaho, la taviti na sava hehe la vaira. \v 19 Vao tavera sei la lo mahumahu, la lavi na nora puku mata mahumahu la takonahira jara matea, ale la sulira na naho tamlohi tari. Lara la evi na volin la puku atu hatehateahi, evira mo isoiso mo tataholo na volvoli mata voko mata rani mo tari vaha ngavulu lima \rq (50,000)\rq*. \v 20 Matan haratu, retisohai hin Moli mo ulua, ale suihana mo posi na mauri tamlohi matuvana. \s1 Tamlohi Lotulotu Vono La Mai Jara Matea \p \v 21 Hitahun la hinau atu, Paul mo tau na r̃omina vara i sivo Jerusalem, ale vara i hahau roto Macedonia enia Achai. Mo verea mara, “Vara na sivo atu moiso, na opoia vara a vano a hite Rome.” \v 22 Mo r̃ule na nona tamlohi tuetueni mo rua, Timothy enia Erastus la vano Macedonia, pani enia mo mele toho atu Asia mata makomo rani. \fig — Demetrius mo lolokoru —|alt="Demetrius" src="WA03986b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 19.23" \fig* \p \v 23 Hin la rani atu patumasa tavera matea Ephesus mo pala mata rasua hin Iesu. \v 24 Mo tapulo na tamlohi matea hijana Demetrius, enia tamlohi matea mo lo vai na tamasi varihi mata nora Temple sei la tovia Artemis na silver. Ale enia peresi la haratu la lo vaira, la lo vai na mania tavera matana. \v 25 Mo tovi matavuhi la tamlohi atu peresi la haratu la lo vavahinau na hinau mariviti i sohera, ale mara, “La tapala, ka levosahia vara nor̃a mauri tavtavi mo lo mai na nor̃a vavahinau. \v 26 Ale ka hitea ale ka rongoa vara Paul akerihi natu, mo lo vai na tamlohi vao tavera la lo rasua, ale nake la lo vahar̃i hin nor̃a god Artemis, matan mo lo verea isara mara god sei tamlohi la lo vaira na limara purongo, la sopo god varar̃uhu, ale mo sopo vujangia nike Ephesus purongo, pani na jara tari Asia sei mo lo vano ea. \v 27 I pa sopo sati purongo na nor̃a vavahinau mata tavtav, pani matan tamlohi la pa r̃omr̃omi purongo na temple non god har̃ai aulu sei Artemis, enia peresi na tamlohi na jara tari Asia peresi na varama sei la lo lotua, la pa rongo i sati matan hijana mo jovi.” \p \v 28 Lara la rongoa la lolokoru patura, ale la tapulo ngara lara, “Artemis nona mara Ephesus enia mo aulu jea!” \v 29 Taon tavera atu mo mar̃ivi na uloulo, ale vao tavera atu la maro la vano na nora jara tavera mata matavuhi, la lo reve tahitahi Gaius enia Aristarchus, tamlohi mo rua mara Macedonia sei la lo usuri Paul na nona hahau. \v 30 Pani Paul mara mo opoia vara i unu hin jara matavuhi tavera atu, tamlohi usuri la horoa. \v 31 Mo sopo enira purongo pani tapalan Paul hai sohena, enira tamlohi aulu matan jara atu Asia, ale la sohai na retisohai matea isana la usia r̃ilangi vara i sopo unu hin jara matavuhi atu. \fig — hai la ngara na hinau tinapua matan matavuhi atu mo vaore hajavua —|alt="Patumasa" src="DN00511b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Acts 19.32" \fig* \p \v 32 Hin matavuhi atu, tamlohi hai la lo ngara mata hinau matea, hai la ngara na hinau tinapua matan matavuhi atu mo vaore hajavua, ale matuvana la sopo levosahia vara la lo matavuhi mata sava. \v 33 Tatuara hin vao atu la r̃omr̃omia vara enia matan Alexander, matan Jew hai la sohaia mo sahe na nahon matavuhi atu. Ale Alexander mo lo tahe na limana matan mo opoia vara i vere mamahunia na nahon vao atu, vara hinau nike Jew la sopo vaia. \v 34 Pani vao atu lara la hitea vara enia Jew matea, la mele tapulo uloulo, ale la taurilati uloulo atu mata aoa mo rua lara, “Artemis nona mara Ephesus enia mo aulu jea!” \p \v 35 Ale hitahun haratu, tamlohi tavera matan taon atu mara mo vaira la toho malum mo verea mara, “Mara Ephesus, sava tamlohi natu mo sopo levosahia vara taon matan Ephesus mo lo kilau mamahuni na temple non Artemis aulu peresi na vatuna sei mo jovi na tuka? \v 36 Matan la hinau atu tea i sopo er̃i halu hinira, mo r̃uhu jea vara ha toho malum ha sopo rongorongo vono! \v 37 Matan ka lavi la tamlohi nike la sinai nike, la sopo tamlohi mata vavanaho na temple teni la lo retisatihi nor̃a god har̃ai. \v 38 Ale, vara Demetrius peresi la haratu la lo vai voko akerihi, la rongo mo sati matan tea, ima aria mo lo roi, ale tamlohi aria la lo toho purongo, mo r̃uhu vara la usuri na malele leu ea. \v 39 Pani vara ka mele opoi te hinau aulu hinia, ha pa vai tataholoia na nor̃a matavuhi tavera hitahu. \v 40 Matan vara i vono, tamlohi tavera matan Rome, la pa sile na talai isan matavuhi tavera nike matan mo vaore hajavua, ale mo sopo te retireti r̃uhu tea i er̃i verea matan matavuhi nike.” \v 41 Mara mo vere la hinau atu mo isoiso, mo r̃ulera la mule. \c 20 \s1 Paul Mo Mele Vano Macedonia Peresi Greece \p \v 1 Matavuhi tavera atu mara mo isoiso, Paul mo tovi na tamlohi usuri la mai jara matea. Ale mo retituetuenira moiso mo vere enr̃a vuho isara ale mo malue mo vano Macedonia. \v 2 Na nona hahau mo lo vano mo retituetueni na kalesia na taon hatehateahi na malelena vavano mo pala Greece. \v 3 Mo lo toho vitu mo tolu atu, ale Paul mo tatamahu vara i vele na boti matea i sivo Syria, pani matan mo rongoa vara Jew la hatihi moiso vara la pa vai te hinau isana, mo posi na r̃omina ale mo mele sahe mo hahau roto Macedonia. \p \v 4 Tamlohi hai la lo usuri Paul sohen: Sopater mara Berea natun Pyrrhus; Aristarchus enia Secundus mara Thessalonica, Gaius mara Derbe; Timothy, Tychicus enia Trophimus matan Asia. \v 5 La tamlohi nike la vano Troas tiroma vara la lo saovi kamam ea. \v 6 Rani mata Passover la vano moiso, kama vele na boti matea Philippi, ale kama maro na tasi mata rani mo lima moiso, ale kama pa hoso isara Troas. Kama lo toho atu mata rani mo limaravrua. \s1 Paul Mo Mele Vano Troas \p \v 7 Na Sunday, kamara kama pulutahi jara matea mata hanhani non Moli, Paul mo tapulo vujangi na tamlohi, pani matan mo tau na r̃omina moiso vara i mele rani sahe i pa malue, mo vujangira vavano mo livuha vutepongi. \v 8 Kama lo sakele na jara matea mo aulu makomona na lolon ima atu kama lo toho hinia, ale lamu matuvana la lo hani hin jara atu, \v 9 ale uluvou matea hijana Eutychus mo lo sakele na windoa matea, ale mo lo tapulo juruvi r̃omaliho, matan Paul mo retireti mo peravu. Ale mara mo juruvi r̃omaliho hin jara atu sei mo aulu sohena ima mo tolu, mo jovi sivo na lepa mo mate. \v 10 Pani Paul mo sivo isana mo rautoho, ale mo tapea na limana ale mara, “Ha sopo matahu, mo lo mauri.” \v 11 Moiso Paul mo mele vele sahe aulu hin jara atu, ale mara mo tope na pereti ale la hania moiso, mo mele tapulo retireti peresira vavano mo rani, moiso mo malue isara. \v 12 Ale la lavi uluvou atu mo mule, ale la avulahi tavera matan mo lo r̃uhu purongo. \fig — Assos —|alt="Assos harbour" src="hk00214b.tif" size="span" copy="hk" ref="Acts 20.14" \fig* \s1 Patu Tamlohi Kalesia Matan Ephesus \p \v 13 Kama vano tiroma na boti ale kama malue kama sivo Assos, matan vara kama pa tapai Paul ea, matan enia mo verea mara i pa hahau purongo i sivo atu, ale kama pa lingia atu. \v 14 Kamara kama tapai Paul Assos, mo vele na boti kama sivo Mitylene. \v 15 Kama malue atu ale mo mele rani sahe kama tikeli Chios, mo mele rani sahe kama pala Samos, ale mo mele rani sahe, kama tikeli Miletus. \p \v 16 Matan Paul mo opoia vara i jeu Ephesus matan vara i sopo mele toho matan te rani atu Asia matan mo lo vaivila vara i sivo Jerusalem tiroma moiso i pa rani mata Pentecost. \v 17 Kama hoso Miletus ale Paul mo sohai na retisohai matea isana patu tamlohi mata vao kalesia Ephesus vara la sinai la tapaia atu. \p \v 18 Lara la pala mo vere isara mara, “Kamim ka levosahi na mauriku hin rani atu na lo toho peresi kamim mo tapulo hin rani atu na tau na paloku Asia. \v 19 Na volitusi non Moli na posposi r̃omatano peresi na tangi ale peresi na rani r̃ilangi sei la mai isaku na sava Jew la hatihia mataku. \v 20 Pani ka levosahi mamahunia vara hin la rani atu na sopo turu juha na noku retivujavujangi isamim matan te hinau sei vara i er̃i tueni kamim hinia. Ale na sopo turu juha hin te hinau na noku vujangi isamim na naho vao tamlohi teni na lolo ima hatehateahi, \v 21 ale na lo retivuhesi isana Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha mata vahar̃i na hehe la mai isan God na rasua hin nor̃a Moli Iesu. \p \v 22 Ale nakerihi, Tanume Tapu mo lo sohaiau vara a sivo Jerusalem, ale na sopo levosahi na sava i pa masese isaku atu, \v 23 pani Tanume Tapu mo pete retir̃oar̃oahaiau hinia moiso na taon tari sei na lo vano ea vara ima r̃ilangi peresi na noku tipahi la lo saoviau ea. \v 24 Pani mauriku i pa sopo r̃uhu matan te hinau isaku vara a sopo vai vevuhi na sava Moli Iesu mo taua na limaku, enia vavahinau sei mata vereuli na Retir̃uhu mata r̃omr̃uhu non God. \p \v 25 Ale nakerihi na lo vere tataholoia kamim hinia vara i pa sopo te vonamim hatea sei na lo hahau r̃alihi na lo retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia isana, i pa mele hiteau. \v 26 Matan haratu, na lo verea vara mo sopo te noku hinau hinia na r̃aemim. \v 27 Matan na sopo turu juha vara a sopo vereuli kamim na r̃omr̃omi tavera tari non God. \p \v 28 Ha hase kilau mamahuni kamim peresi na vao kalesia sei Tanume Tapu mo vai kamim ka aulu hinira, vara ha tiroma na vao kalesia non God sei mo volira na r̃aena. \v 29 Na levosahia, vara a malue isamim, tamlohi sasati sohena viriu jala la pa mai isamim, la pa komo na vao kalesia, ale la sopo er̃i r̃omr̃omira. \v 30 Mo sopo haratu purongo pani na lolomim tataholo te tamlohi la pa turu la vujangileji na retivarar̃uhu matan vara la pa lavi te nora tamlohi usuri isamim. \v 31 Matan haratu, ha pa sopo peka, ha lo r̃omr̃omia vara, mata tauni mo tolu, tarea na lo retir̃oar̃oahai kamim hatehateahi peresi na wai mataku. \p \v 32 Ale nakerihi, na lo tau kamim na liman God matan vara ha pa sile na retisohai mata nona r̃omr̃uhu. Retisohai nike i er̃i tueni kamim vara ha r̃ilangi, ale i sile kamim na koruna peresi la haratu sei God mo tapuhira. \p \v 33 Ka levosahi mamahunia vara na sopo usi tea hin te silver, gold teni ruru. \v 34 Kamim ka levosahi mamahunia vara enau peresi la haratu sei la toho peresiau, kama lo hanhani na masumasuku purongo. \v 35 Na noku tovongi na lo vujangi kamim hinia vara, vara ha lo vavahinau ha pa tueni la haratu la sopo r̃ilangi, ale ha r̃omr̃omi na reti non Moli Iesu sei enia hasena mo verea mara, ‘Avulahi tavera i pa vano isan haratu sei mo lo silea mo jeu haratu mo lavia.’” \p \v 36 Mara mo vere la hinau atu moiso, mo papaohi sivo atano peresira ale mo usiusi. \v 37 Enira mo isoiso la tapulo tangi aulu, la raho Paul ale la pungosia, \v 38 r̃omira mo pa sati jea matan mo verea mara la pa sopo er̃i mele hitea, moiso la usuria la sivo vara la taua na boti. \c 21 \s1 Paul Mo Sivo Jerusalem \p \v 1 Kamara kama tinar̃ihira, kama malue vano na tasi, ale kama sivo tataholo na ureuren Cos, ale mo mele rani sahe kama pala Rhodes, ale kama malue atu kama hoso Patara. \v 2 Hin jara atu kama tapai na boti matea, mo tatamahu vara i sivo Phoenicia, kama vele hinia ale kama malue vano na tasi. \v 3 Kama kilau vano na ureuren Cyprus mo lo sale vara i tihai na maraumam, ale kama lo sivo Syria, ale kama hoso Tyre matan boti atu i pa tinar̃ihi na nona lavlavi atu. \v 4 Ale kama ale na tamlohi usuri hin jara atu ale kama hitera, kama lo toho peresira mata rani mo limaravrua. La lo r̃area isan Paul lara Tanume Tapu mo verea isara vara i sopo tau na palona Jerusalem. \v 5 Mo turu tetelehi na rani vara kama pa malue na boti, enira mo isoiso peresi na naroura, na natura, la usuri kamam kama malue hin taon tavera atu, ale kamara kama papaohi na oneone kama usiusi moiso, \v 6 kama vere enr̃a vuho isara hatehateahi moiso kama vele hin pa boti, ale enira la mele mule. \fig — La usiusi na oneone peresi Paul —|alt="Ephesian elders pray" src="WA03987b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 21.5" \fig* \p \v 7 Kama mele tapulo na nomam hahau atu Tyre kama sivo kama hoso Ptolemais, ale kamara kama tulahi na vorai kalesia peresi na vevorai kalesia atu moiso, kama lo toho peresira mata rani matea. \v 8 Mo mele rani sahe, kama malue kama sivo kama hoso Caesarea, ale kama unu na iman Philip. Enia evangelist matea, enia deacon matea hin la haratu mo limaravrua, ale kama lo toho peresia. \v 9 Venatuna mo vati la sopo lo lahi, ale la lo retimangovi. \p \v 10 Kama lo toho atu mata rani mo visa moiso, pr̃ovet matea hijana Agabus mo tai Judea mo sinai. \v 11 Mo mai isamam, mo lavi na otin Paul, mo liho na limana peresi na palona hinia ale mara, “Tanume Tapu mo verea mara, ‘Hin malele akerihi natu, Jew matan Jerusalem la pa liho tamlohi atu sei otina nakerihi, ale la pa taua na lima tamlohi r̃or̃oha.’” \v 12 Kamam peresi la haratu la lo toho atu, kama rongo hinau atu sohena, kama verea r̃ilangi isan Paul vara i sopo sahe Jerusalem. \p \v 13 Moiso Paul mo verea mara, “Ka lo vai na sava nahai? Matan nomim tangi mo lo vaiau na lo rongo mo sati! Matan enau na tatamahu moiso vara la pa lihoau, ale vara a mate Jerusalem mata hijan Moli Iesu.” \p \v 14 Ale matan kama sopo er̃i horoa, kama sopo mele vere te hinau pani kamara, “R̃a pa usuri na masolon Moli purongo.” \s1 Paul Mo Kakau Jerusalem \p \v 15 Hitahun la rani atu, kama tatamahu, ale kama sahe Jerusalem. \v 16 Tamlohi usuri mara Caesarea hai la usuri kamam, ale la lavi kamam la tau kamam na iman Mnason mara Cyprus, enia mo mai tamlohi usuri tuai moiso. \v 17 Hin rani atu kama pala Jerusalem, vorai peresi na vevorai kalesia la lavi kamam na avulahi tavera. \p \v 18 Mo mele rani sahe, Paul mo usuri kamam kama vano vara kama hite James peresi na vajiaha aulu na vao kalesia atu sei la lo toho atu. \v 19 Ale Paul mara mo sile na retioloolo isara moiso, mo tapulo vereuli mamahuni na hinau tari God mo vaia isana tamlohi r̃or̃oha na nona vavahinau. \v 20 Lara la rongoa la hasohaso God moiso, la verea isana lara, “Ko levosahia vorai vara Jew mo tari vaha visa moiso la tau na nora rasu hin Iesu pani la pa lo turu r̃ilangi na leu non Moses. \v 21 Ale la rongoa moiso vara ko lo verea isana Jew tari sei la lo toho na jara tamlohi r̃or̃oha vara la sopo mele usuri na leu non Moses, ale ko verea isara vara la sopo tair̃alihi na natura teni vara la sopo usuri na posir̃a matan tuai. \v 22 Vara mo sohena, r̃a pa er̃i vai na sava? La pa levosahia vara ko pala nike moiso. \p \v 23 Ale matana, o pa vai na sava kama pa verea isam nakerihi: nomam tamlohi tupu vati nahai, la vai na retitauhi isan God moiso matan vara la pa hiri pilopilo, \v 24 o lavira o vano peresira, o hase onehiho usuri na leu non Moses peresira, ale o voli na nora silesilea matan vara enira la er̃i hiri pilopilo. Moiso tamlohi tari la pa levosahia natu vara sava la lo rongoa matam enira hina purongo matan engko ko lo hahau usuri na leu. \p \v 25 Pani isana tamlohi r̃or̃oha sei la rasua, kama pete sohai na leta moiso peresi na nomam r̃omr̃omi vara la sopo hani na mit sei la silea isana tamasi moiso, ale la sopo inu na r̃ae, ale vara la sopo hani te maji sei la punia, ale vara la toho asau na mauri maji.” \s1 La Taurilati Paul \p \v 26 Moiso mo mele rani sahe, Paul mo lavi la tamlohi atu, ale enia mo hase vaia mo vokevoke peresira, moiso mo vano na Temple mo vereuli na isoiso rani mata nora retitauhi mata vokevoke isana pr̃is vara la pa sile na malamalai matara hatehateahi. \p \v 27 La rani mo limaravrua atu mariviti vara la isoiso, Jew hai matan Asia la hite Paul na lolo rope Temple. La halu na vao matea matan vara la pa taurilati Paul. \v 28 La lo uloulo lara, “Tavtavuin Israel! Ha tueni kamam! Tamlohi nike natu mo lo vujangi na tamlohi tari na jara tari vara la r̃ohu na nor̃a tamlohi, nor̃a leu ale jara tapu nike! Aulu hin haratu, mo lavi na tamlohi r̃or̃oha hai la unu na lolo rope Temple, ale mo vai jara tapu nike mo lumiha!” \v 29 Matan hin rani atu purongo la hite Trophimus, mara Ephesus matea, mo lo toho peresi Paul Jerusalem, ale la lo r̃omr̃omia vara mo lavia mo unu na lolo rope Temple. \p \v 30 Ale tamlohi tari hin taon tavera atu la sopo mele sakele malum, ale tamlohi la maro jara matea, la tauri Paul ale la reve tahitahia mo malue na lolo Temple, ale vahatea purongo mataruana la pelati. \fig — la reve tahitahi Paul —|alt="The Jews attack Paul" src="WA03988b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Acts 21.30" \fig* \v 31 Ale la pa lo vaihitea vara la vilimateia. Pani retisohai matea mo tikeli na commander nona tamlohi vuro non Rome vara tamlohi tari la lo vai na vaore rongorongo vono Jerusalem. \v 32 Vahatea purongo commander atu mo lavi na tamlohi vuro peresi na captain la maro la sivo hin vao atu. Ale vao atu lara la hite commander atu mo mai peresi la tamlohi vuro atu, la sopo mele tamaji Paul. \p \v 33 Moiso pa commander atu mo sinai mo taurilatia, ale mo retileu vara la lihoa na jen mo rua, moiso mo usia vara enia hare ale vara mo vai na sava mo sati. \v 34 Pani hai hin vao atu la lo ulo na hinau matea, hai la lo ulo na hinau tinapua, ale pa commander atu mara mo levosahia vara i pa sopo er̃i lavuti na retivarar̃uhu matan vaore atu, mo retileu vara la lavi Paul i unu na patu ima mata vuro Jerusalem. \v 35 Ale lara la mai na jara sevsevuti hin patu ima mata vuro atu, tamlohi vuro la tauri Paul aulu na pilira matan vao atu la lo vaihitea mo r̃ilangi jea vara la vilimateia, \v 36 matan vao tamlohi atu la lo usuria la lo ngara lara, “Ha vilimateia!” \s1 Paul Mo Retireti Isan Vao Tavera Atu \p \v 37 Ale lara la pa lo lavi Paul mo lo unu hin patu ima mata vuro atu, Paul mo verea isan commander atu mara, “A er̃i vere na hinau matea isam?” \p Commander atu mo hutua, mo r̃aramia mara, “Avei, engko ko levosahi na leo mara Greek? \v 38 Engko mo sopo pa mara Egypt atu sei mo lo tiroma na vao mata valum naturihi, ale sei mo tiroma na tamlohi mata vili na tamlohi mo tari vaha vati \rq (4000)\rq* la vano na jara tano koru?” \p \v 39 Paul mo r̃aramia mara, “Mo vono! Enau Jew matea mara Tarsus hin Cilicia, enau matan taon aulu atu! O er̃i tinar̃ihia vara a retireti isan la tamlohi nike?” \p \v 40 Commander atu mara mo tinar̃ihia, Paul mo turu hin jara sevsevuti atu, ale mo tahe na limana isan vao atu, ale lara la toho malum, mo retireti isara na leon tavtavuin Israel. \c 22 \s1 Paul Mo Tapulo Retireti \p \v 1 Ale Paul mara, “La vorai peresi na vajiaha, ha tapurongo na sava a pa verea mata noku vavahinau.” \p \v 2 Lara la rongoa vara mo lo retireti isara na leon tavtavuin Israel, la mele toho malum jea, ale mo verea mara, \v 3 “Enau Jew matea, na vora Tarsus hin Cilicia, pani na ulua hin taon tavera nike, na lavi na noku lelevosahi isan Gamaliel usuri na posposi tataholo mata leu nona nor̃a pua, ale na lo r̃ilangi hin God sohen kamim nahapani. \v 4 Na lo tipahi na tamlohi hin rasua sei, hai la mate na noku vavahinau, na liho na lamane peresi na har̃ai na taura na ima r̃ilangi, \v 5 sohen pr̃is aulu peresi na tamlohi tari mata council la er̃i verea mataku. Na lavi na leta isara matan vara a lavia i vano isana vorair̃a Jew, Damascus. Ale na pa lo vano na maleleku matan vara a taurilatira ale a tiroma hinira la mai Jerusalem vara la lavi na talai nike, \v 6 ale na pa lo vano mariviti Damascus, korong alo mo posi moiso, ale vahatea purongo, memera tavera matea mo sasari r̃alihiau. \v 7 Ale na jovi sivo na lepa na rongo na leo matea mo verea isaku mara, ‘Saul, Saul, mata sava ko lo tipahiau?’ \p \v 8 Ale na r̃aramia nara, ‘Tamlohi tavera, engko hare?’ \p Ale mo verea isaku mara, ‘Enau Iesu pa mara Nazareth atu sei ko lo tipahia!’ \v 9 La haratu la lo toho peresiau la hite memera atu, pani la sopo rongovosahi na leon haratu mo lo retireti isaku. \p \v 10 Ale na usia nara, ‘A pa vai na sava Moli?’ \p Ale Moli mo verea isaku mara, ‘O turu o vano Damascus, hin jara atu la pa vereho na hinau tari sei na vir̃oniho vara o pa vaira.’ \v 11 Ale matan na sopo mele er̃i kilau matan memera tavera atu, la haratu la lo toho peresiau la tiroma hiniau na vano Damascus. \p \v 12 Tamlohi matea hijana Ananias, mo lo lotu God tarea usuri na leu, ale Jew Damascus la verea vara enia tamlohi r̃uhu matea, \v 13 mo mai isaku, mo turu na pahisaku ale mo verea isaku mara, ‘Vorai Saul, o mele kilau!’ Ale vahatea purongo na kilau sahe na hitea. \p \v 14 Moiso mo verea mara, ‘God nona nor̃a pua mo vir̃oniho moiso, vara o pa levosahi na masalona vara o pa hite haratu mo Tataholo Jea, ale vara o pa er̃i rongo na retileu matea na jingona, \v 15 matan engko, o pa nona tuetueni isana tamlohi tari na sava ko hitea ale sava ko rongoa. \v 16 Ale nakerihi, ko lo saovi na sava? O turu, o lavi na paptijo, ale God i pa hoje nar̃ihi na nom hehe, o tau na nom rasua na hijan Moli.’ \p \v 17 Na rani na mele mai Jerusalem, ale na lo usiusi na lolo Temple, na hite na hinau matea sohena mavuho matea, \v 18 ale na hite Moli mo lo verea isaku mara, ‘O vila, o malue Jerusalem vila matan la pa sopo er̃i lavi na nom vereulia mataku.’ \p \v 19 Na verea isana nara, ‘Pani Moli, enira hasera la er̃i verea vara enau natu, na lo tau la haratu la rasuho na ima r̃ilangi, ale na lo hamajira na ima lotu nona Jew tari. \v 20 Ale na rani nom tuetueni Stephen mo mate, na lo turu atu na majinga hinia, ale na lo kilau mamahuni na ruru non la haratu la lo vilia.’ \p \v 21 Ale mo verea isaku mara, ‘O malue Jerusalem, matan a pa r̃uleho o vano asau r̃ove isana tamlohi r̃or̃oha!’” \s1 La Ari Paul Na Lolo Patu Ima Mata Vuro \p \v 22 Vao atu la lo tapurongo hinia mo tikeli reti sei Paul mo verea mara, ‘La haratu la tamlohi r̃or̃oha.’ Ale la ngaruhia lara, “Ha vilimateia! Mo sopo tataholo vara i lo mauri!” \fig — Jew la ngaruhia vara Paul i mate —|alt="The Jews shout against Paul" src="WA03989b.tif" size="span" copy="Wade" ref="Acts 22.22" \fig* \v 23 La ngara ngara, ale la lo lanar̃ihi na nora ruru peravu, ale la lo pulahi na tangotango aulu na masapa, \v 24 ale pa commander atu mo retileu vara la lavia i unu hin patu ima mata vuro atu. Mo vere na nona tamlohi vara la pa rupia na asi maja mata lavi na r̃arami nona retiusia, matan mo opoia vara i levosahia vara vao atu mo lo ngarahia mata sava. \s1 Paul Enia Mara Rome Matea \p \v 25 Lara la r̃irahi Paul na jara mata tamaji na tamlohi moiso, Paul mo verea isana captain mata tamlohi vuro matea mo lo turu na pahisana mara, “Mo tataholo vara ha rupi na mara Rome matea na asi maja matea, pani ka sopo lo aria?” \p \v 26 Pa captain atu mara mo rongoa sohena, mo vano isan nona commander, ale mo verea isana mara, “Ko levosahi na sava ko lo tatamahu vara o vaia? Matan tamlohi nike enia mara Rome matea!” \p \v 27 Pa commander atu mo mai mo usia isan Paul mara, “O to verea isaku, varar̃uhu vara engko mara Rome matea?” \p Ale Paul mo r̃aramia mara, “He'e.” \p \v 28 Ale commander atu mo r̃aramia mara, “Enau na jalahi na mania tavera matan vara a er̃i mai mara Rome matea.” \p Paul mara, “Pani enau, na vora mara Rome matea.” \p \v 29 Ale la haratu sei la lo tatamahu vara la pa rupia na asi maja, la turu juha hinia vahatea. Pa patu tamlohi vuro aulu atu mo matahu matan mo levosahia vara Paul enia mara Rome tataholo matea, ale enia natu mo verea vara la lihoa. \p \v 30 Mo mele rani sahe, ale matan pa patu tamlohi vuro aulu atu mo opoia vara i levosahia i r̃uhu vara Jew la lo tuvai Paul mata sava, mo uli nar̃ihia ale mo retileu vara moli nona pr̃is peresi na tamlohi tari mata council matan Jerusalem la mai jara matea. Ale mo lavi Paul ale mo vaia mo turu na nahora. \c 23 \s1 Paul Mo Turu Na Naho Council Jerusalem \p \v 1 Ale Paul mo kilau tataholo isana tamlohi hin council atu, ale mara, “La vorai, na mauriku na nahon God mo tikeli nake, r̃omiku mo sopo kaka hin te hinau.” \p \v 2 Ananias pr̃is aulu mara mo rongoa, mo verea mara la haratu la lo turu na pahisana la vojahia na jingona. \v 3 Ale Paul mo verea isana mara, “God i pa vojahiho, ko tapnetano! Ko sakele atu vara o ariau usuri na leu, moiso ko lo tope na leu na nom retileu vara la vojahiau.” \p \v 4 La haratu la lo turu mariviti la verea lara, “Ko r̃om vara mo tataholo vara o reti isan pr̃is aulu non God sohen haratu?” \p \v 5 Ale Paul mara, “La vorai, na sopo lo levosahia vara enia pr̃is aulu. Matan na levosahia vara Retiulia mo verea vara, ‘Ha sopo veresati na nomim tamlohi aulu’.” \rq Exo 22.28 \rq* \p \v 6 Moiso, Paul mo hitea vara sopen vao atu enia Sadducee, ale sopera enira Pharisee, ale mo ulo aulu isana tamlohin council atu mara, “La vorai, enau Pharisee matea, enau natu Pharisee. Na lo turu na aria matan na lo r̃omtoho na sauteterahi!” \p \v 7 Mara mo verea sohena, vasvas matea mo malue isana Pharisee peresi na Sadducee ale vao atu la patumasa. \v 8 Matan Sadducee la verea vara mo sopo te sauteterahi, teni te angelo teni te tanume, pani Pharisee la rasu la hinau sei. \v 9 Ale vao atu la vaore tavera, tamlohi vujangi mata leu na vao Pharisee la turu ale la verea mo r̃ilangi lara, “Kama sopo hite te hinau i sati isan tamlohi nike. I pa sohena sava vara te tanume r̃uhu teni te angelo mo lo retireti isana?” \v 10 Ale commander atu mara mo hitea, mo matahu vara la pa r̃arir̃ari Paul, ale mo retileu vara nona tamlohi vuro la sivo la lavi nar̃ihia na nora suiha, ale la mele lavia i vano i unu na patu ima mata vuro. \p \v 11 Hin vutepongi atu Moli mo turu mariviti isan Paul ale mo verea mara, “O sopo matahu! Matan sohena nakerihi ko lo vereuliau nike Jerusalem, o pa vereuliau sohena Rome.” \s1 La Hatihia Vara La Pa Vilimatei Paul \p \v 12 Mo mele rani sahe, vao Jew matea la mai jara matea, la lihora na retitauhi matea vara la pa sopo tikeli te hanhani teni te wai vavano, la vilimatei Paul. \v 13 Vao atu sei la vai retitauhi atu mo jeu mo ngavulu vati \rq (40)\rq*. \p \v 14 La vano isana pr̃is aulu peresi na vajiahara, ale lara, “Kama liho kamam na retitauhi matea vara kama pa sopo mele tikeli te hanhani teni te wai vavano kama vilimatei Paul. \v 15 Ale nakerihi kamim peresi na tamlohi council ha vahar̃ule matana isan patu tamlohi vuro aulu atu, vara i lavia i sinai isamim. Ale ha vaia sohena vara ha pa mele kilau usuri mamahuni na nona aria. Ale kama pa tatamahu vara kama vilia na malele, ale i pa sopo er̃i kakau nike.” \fig — meran Paul mo tuenia —|alt="Boy tells plan to Paul" src="WA03990b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 23.16" \fig* \p \v 16 Pani natun vetasin Paul mara mo rongoa vara la pa luhu hinia, mo mai mo unu hin patu ima mata vuro atu mo vereulia isan Paul \v 17 Ale Paul mo tovi na captain matea hin la captian atu mara, “O lavi uluvou nike i sahe isan nom commander, ale uluvou nike i pa vere na hinau matea isana.” \p \v 18 Ale captain atu, mo lavia mo sahe isan nona commander ale mara, “Paul mo toviau mo usiau vara a lavi uluvou nike i mai isam, matan enia mo lavi na retisohai matea vara i pa silea isam.” \p \v 19 Pa commander atu mo tauri na limana, ale mo lavia la sivo enira hasera, ale mo usia mara, “Sava natu ko opoia vara o verea isaku?” \p \v 20 Mo r̃aramia mara, “Jew la majinga moiso vara pavuho, la pa usiho vara o lavi Paul i sivo na council, vara la pa mele kilau usuri mamahuni na nona aria. \v 21 Pani o sopo tinar̃ihia vara la haluhaluho matana! Matan tamlohi mo jeu mo ngavulu vati \rq (40)\rq* la pa luhu la lo saovia. La lihora na retitauhi matea moiso vara la pa sopo tikeli te hanhani teni te wai vavano la vilimateia. Ale nakerihi la tatamahu moiso, la lo saovi na nom majinga purongo natu.” \p \v 22 Moiso, commander atu mo r̃ule uluvou atu mo mele malue, ale mo verea isana mara, “O sopo mele vere tea hin hinau akerihi ko verea isaku.” \s1 La Lavi Paul Mo Sivo Caesarea \p \v 23 Moiso, pa commander atu mo tovi na nona captain mo rua, ale mo verea isara mara, “Ha tatamahuni te tamlohi vuro i ngavulu sangavulu rua \rq (200)\rq* vara la sivo Caesarea nohorihi na matan alo i limaravati na vutepongi, peresi te hos i ngavulu limaravrua \rq (70)\rq* peresi na tamlohira, ale peresi te tamlohi vuro mata sari i ngavulu sangavulu rua \rq (200)\rq*. \v 24 Ha tatamahuni te hos non Paul vara i pa vele hinia, ale ha lavi mamahunia i sivo isan Felix tamlohi aulu matan Palestine.” \p \v 25 Moiso mo uli leta nike isan Felix mara, \p \v 26 “Leta nike enau Claudius Lysias na lo uli na noku retioloolo mo vano isam Felix tamlohi aulu r̃uhur̃uhu. \v 27 Tamlohi akerihi, Jew hai la taurilatia ale la tatamahu vara la pa vilia ale na sinai peresi na noku tamlohi vuro ale kama nar̃ihia, ale matan na levosahia vara enia mara Rome matea na lo matahia. \v 28 Na lavia mo sivo na nora council matan na opoia vara a levosahi mamahunia vara la lo aria mata sava. \v 29 Na hiteulia vara la lo tuvaia matan te hinau usuri na leu mata nora rasua, pani mo sopo matan te hinau vara i pa toho na ima r̃ilangi teni i mate matana. \v 30 Pani nara na levosahia vara la lo vai na malele matea vara la pa vilimateia, na r̃ulea mo mai nike isam vahatea. Ale na verea isan la haratu la lo aria vara la pa lavi na nora retiaria sei la lo aria hinia la verea isam.” \p \v 31 Ale la tamlohi vuro atu la vaia usuri na nona retileu. La lavi Paul mo sivo Antipatris hin vutepongi atu. \v 32 Mo mele rani sahe, la tinar̃ihia vara tamlohi vuro na hos purongo la sivo peresia. Ale enira la mele hilu la sahe na nora patu ima mata vuro Jerusalem. \v 33 La tamlohi vuro na hos atu lara la pala Caesarea, la lavi Paul peresi pa leta atu la silea isan tamlohi aulu atu Felix. \v 34 Tamlohi aulu atu mara mo evi leta atu moiso, mo usi Paul vara mo tai na sava jara, ale mara mo levosahia vara mo tai Cilicia, \v 35 mo verea mara, “A pa sileho na masapa vara o retireti hin rani atu vara nom meresahi la pala nike.” Moiso, mo retileu vara la pa pelati horo Paul na jara matea na lolo ima tavera, iman Herod Agrippa. \c 24 \s1 Paul Mo Turu Na Nahon Felix \p \v 1 Ale rani mo lima la vano moiso, Ananias pa pr̃is aulu atu mo sinai peresi na vajiaha hai peresi na tamlohi retireti na leu matea hijana Tertullus, ale matan vara la sile na nora retiaria matan Paul isan tamlohi aulu atu Felix. \v 2 Ale lara la tovi Paul mo sinai moiso, Tertullus mo tapulo aria mara: \p “Tamlohi aulu Felix, kama lo toho na tamata mo peravu jea na ruhuruhum, ale hina paro r̃uhu hai la malue na jaramam usuri na nom kilakilau. \v 3 Kama lo vere la hinau nike na jara tari, ale na malele tari na nomam vere meje. \v 4 Pani matan vara a sopo mele taurilatiho i peravu, na lo usia isam vara o tapurongo isamam makomona purongo usuri na nom r̃omr̃uhu. \v 5 Matan kama tapaia vara tamlohi nike enia tamlohi lejileji matea, enia tamlohi matea mo lo vai na tamlohi la lo matavuhi mata vai na hina sati na jara tari Jew la lo toho ea na varama, ale enia patu tamlohi nona vao haluhalu matea la lo tovia lara vao mara Nazareth. \v 6 Mo sopo haratu purongo, pani kama tauria hin rani atu mo lo vaihitea vara i vai na Temple i lumiha. \v 7-8 O pa er̃i tapai na retivarar̃uhu mata nomam aria isana hasena vara o usia.” \s1 Paul Mo R̃aramira \p \v 9 Ale, la Jew atu sei la lo tapurongo usuria, la tapulo verelejlejia, ale lara hinau tari sei Tertullus mo lo verera la varar̃uhu. \p \v 10 Pa tamlohi aulu mara mo tahe na limana vara Paul i er̃i retireti, Paul mo r̃aramia mara: “Matan na levosahia vara engko ko lo toho sohena tamlohi aria matea matan jara nike tuai moiso mo mai, mo vaiau na sopo matahu vara a vere na noku retireti. \v 11 Ale vara ko opoia, o pa er̃i levosahia vara rani mo sopo lo jeu sangavulu r̃omana mo rua na sahe Jerusalem mata lotu. \v 12 La sopo tapaiau vara a lo vasvas peresi tea teni vara a lo tovi matavuhi na tamlohi matan vara la vai te hina sasati na lolo rope Temple, teni hin te ima lotu hatea teni na malele matan taon tavera atu Jerusalem. \v 13 Ale la tamlohi nike, la sopo er̃i pisuhiau hin te hinau hatea hin la hinau nike la lo ariau vara na vaira. \p \v 14 Pani na taviti vara na lo lotu God non nomam pua usuri na malele rasua hara sei la lo verea vara enia rasua haluhalu matea. Ale na lo rasu na hinau tari sei Moses peresi na pr̃ovet la ulia na Leu. \v 15 Enau na lo tau na noku r̃omtoho isan God sohen la tamlohi nike vara i pa sauteterahi na tamlohi tari, la haratu la tataholo peresi la haratu la sopo tataholo. \v 16 Matan hinau atu natu, mo lo vaiau na lo vaihitea tarea vara r̃omiku i pa sopo kaka hin te hinau isan God teni isana tamlohi. \p \v 17 Tauni mo visa la vano moiso na sopo mele toho Jerusalem, ale na mele sinai ea peresi na otori nona noku tamlohi vara a silea isan la haratu la tilavono, ale vara a sile na noku silesilea mata malamalai, \v 18 sei na lo vaira hin rani atu la tapaiau na lolo rope Temple. Na pete vokevoke moiso usuri na nomam posposi, ale mo sopo te vao teni tea i lo vai na valum. \v 19 Pani Jew hai matan Asia, i pa r̃uhu jea vara la lo toho akerihi na nahom nakerihi matan vara la tuvaiau hin te retiaria matan te hinau sati vara la er̃i verea mataku. \v 20 O to usi la tamlohi nike vara sava hina sati natu, la hitea hiniau hin rani atu na lo turu na nahon council atu, \v 21 pani hinau matea purongo na ulo na verea na nahora nara, na lo turu nike na aria nahapani matan na rasu na sauteterahi nona mateia.” \p \v 22 Moiso Felix, matan enia mo levosahi mamahuni na malele nora rasua mo r̃uhu, mo verea mara nora masapa mata sile na nora retireti mo isoiso, ale mo verea isara mara, “Sava rani vara patu tamlohi vuro aulu atu Lysias i sinai nike, a pa sile na noku r̃omr̃omi mata nomim aria.” \v 23 Ale mo retileu vara captain atu, i lo kilau mamahuni Paul na ima tavera atu purongo. Ale vara i sopo horoa na masalona, ale vara i sopo horo na tapalan Paul vara la opoia vara la mai la tuenia. \fig — Felix enia Drusilla —|alt="Felix" src="AB02900b.tif" size="span" copy="Lear" ref="Acts 24.24" \fig* \s1 Felix Mo Tapurongo Isan Paul \p \v 24 Rani mo visa la vano moiso, Felix enia narouna Drusilla sei enia Jew matea, la pala. Ale mo vahar̃ule matan Paul vara la tapurongo hinia vara i verera hin rasua atu hin Iesu Kr̃isto. \v 25 Ale Felix mara mo rongo Paul mo lo sorahi na mauri tataholo, ale mata hase taurilatiho peresi na rani ari tavera sei mo lo mai, enia mo matahu tavera, ale mara, “O vano tako, ale vara te masapaku a pa mele vahar̃ule matam.” \v 26 Mo lo tapurongo hinia, pani mo lo r̃omtau vara Paul i pa silea hin te mania na har̃i tamlohi, ale matan haratu, mo vahar̃ule matana vaha visa vara i mai i sorasora peresia. \p \v 27 Tauni mo rua la vano sohen haratu moiso, natu Porcius Festus mo pete lavi na jaran Felix, pani matan Felix mo opoia vara i vai na Jew la avulahi, mo tau Paul na ima r̃ilangi. \c 25 \s1 Paul Mo Turu Na Nahon Festus \p \v 1 Festus mo pala Caesarea ale rani mo tolu tinapua la vano moiso, ale mo sahe Jerusalem. \v 2 Ale moli nona pr̃is peresi na tamlohi aulu nona Jew la lavi na nora retiaria hin Paul la vano isana. \v 3 La usia isana vara i vai na sava la opoia matan Paul, la usi Festus mo r̃ilangi vara i vahar̃ule vara i mai Jerusalem matan la hatihia moiso vara la pa luhu na malele vara la vilimateia. \v 4 Moiso Festus mo r̃aramira mara la lo taurilatia Caesarea, ale enia i pa mele sivo atu i sopo tuai. \v 5 Mo verea mara, “Ale, mo r̃uhu vara nomim tamlohi tatavera la sivo atu peresiau, ale vara tamlohi akerihi mo vai te hinau mo sati, la pa er̃i sile na nora retiaria.” \p \v 6 Ale Festus mo mele toho Jerusalem mariviti rani i sangavulu, moiso mo pa sivo Caesarea. Ale mo mele rani sahe mo sakele na jara sakele mata aria, ale mo retileu vara la lavi Paul i mai isana. \v 7 Paul mara mo pala, la Jew atu sei la lo tai Jerusalem la lo sinai, la turu r̃alihia la lo tuvaia na hinau sasati hai sei la sopo er̃i vujangira vara la varar̃uhu. \v 8 Paul mo sile na nona retireti mata horora mara, “Na sopo vai te hinau i sati mata i vaiau a meresahi na leu nona Jew, teni na Temple, teni isana supe matan Rome.” \p \v 9 Pani Festus mo opoia vara i vai na Jew la avulahi, mo usia mara, “O pa avulahi vara o sahe Jerusalem vara o turu na aria na nahoku matan la hinau nike?” \p \v 10 Paul mo r̃aramia mara, “Nakerihi na lo turu na jara tataholo moiso mata aria na naho jara sakele mata ari non supe matan Rome. Na sopo vai te hinau i sati isana Jew sohen engko ko levosahi mamahunia. \v 11 Vara na vai te hinau mo tataholo vara a mate matana, na sopo r̃ohu na mate. Pani vara na lo vokevoke purongo, engko teni te hatea i sopo er̃i tauau na liman la tamlohi nike sei la opoia vara la vilimateiau. Na opoia vara a turu na nahon supe matan Rome!” \p \v 12 Festus mo sorasora peresi na nona tamlohi tuetueni sei vara la sile te r̃omr̃omi hatea isana, moiso mo r̃aramia mara, “Ko opoia vara o turu na nahon supe matan Rome, ale isan supe matan Rome o pa vano.” \s1 Festus Mo Sorahi Paul Peresi Harua Supe Agrippa \p \v 13 Rani mo visa la vano moiso, harua supe Agrippa mo pala Caesarea peresi vetasina Bernice, matan vara la sile na nora oloolo isan Festus. \v 14 Hin la rani atu la lo toho peresia, Festus mo vereuli na sorasora matan Paul isan supe atu matan vara i sile te retireti matana mara: \p “Felix mo tau na tamlohi matea mo lo toho na ima r̃ilangi. \v 15 Na rani na lo toho Jerusalem, moli nona pr̃is peresi na vajiaha nona Jew la vereau hinia, la usiau vara a sile na talai isana. \v 16 Na verea isara nara, mo sopo usuri na posposi nona mara Rome vara a sile te tamlohi na talai vara mo sopo lo lavi te masapa vara i turu nahonaho peresira, ale i r̃arami na retireti non la haratu la lo tuvaia. \p \v 17 Ale hitahuna, la mele usuriau la sinai nike, na sopo mele toho i peravu, pani mara mo mele rani sahe na sakele vara a aria. Ale na tovia vara i mai na nahoku. \v 18 Pani la haratu la lo tuvaia lara la turu, la sopo tuvai Paul hin te hinau sasati sohen na lo r̃omr̃omia. \v 19 Mo vono, la sopo turu jara matea na nora r̃omr̃omi matan te hinau mata nora rasua, ale mata tamlohi matea hijana Iesu sei mo mate, hara sei Paul mo lo verea vara mo mele mauri. \v 20 Matan na sopo levosahia vara a pa vileiuli la hinau nike sohena sava, na usia isana vara mo avulahi vara i sahe Jerusalem ale i pa turu na aria ea. \v 21 Pani Paul mo opoia vara i lo toho tako na ima r̃ilangi, i lo saovi na r̃omr̃omi non nor̃a tamlohi tavera supe matan Rome. Matan haratu, na retileu vara la lo kilaua i tikeli rani atu a er̃i r̃ulea i vano isan supe matan Rome.” \p \v 22 Moiso Agrippa mo verea isan Festus mara, “Enau na opoia vara a tapurongo hin tamlohi atu.” \p Mo r̃aramia mara, “Pavuho o pa tapurongo isana.” \fig — Supe Agrippa II peresi Bernice —|alt="Agrippa II" src="WA04000b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 25.23" \fig* \s1 Paul Mo Turu Na Nahon Supe Agrippa \p \v 23 Ale mo mele rani sahe, supe Agrippa peresi Bernice la mai na nora pohapoha, ale la unu na jara tavera atu mata matavuhi peresi na nora patu tamlohi aulu mata vuro, peresi na tamlohi aulu matan taon tavera atu. Moiso Festus mara mo retileu, la lavi Paul mo unu. \v 24 Ale Festus mara, “Supe Agrippa peresi kamim mo isoiso sei ka lo toho peresi kamam nakerihi, ka hite tamlohi nike natu sei tamlohi aulu nona Jew tari la lo usiau mo r̃ilangi Jerusalem peresi nike Caesarea, vara a taua na mateia. \v 25 Pani na noku kilakilau na hitea vara mo sopo vai te hinau vara i lavi na mateia matana. Ale mara mo opoia vara i turu na nahon nor̃a tamlohi tavera, supe matan Rome, na majinga vara a pa r̃ulea i sahe isana. \v 26 Pani na sopo levosahia vara a pa uli na sava isan noku supe matana. Matan haratu, na revea mo sinai na nahomim tari, pani na nahom supe Agrippa, matan vara na isoison retireti akerihi, korong a pa er̃i lavi te retireti vara a ulia. \v 27 Matan na hitea vara mo sopo tataholo isaku vara a r̃ule te tamlohi hatea sei mo lo toho na ima r̃ilangi vara la sopo vere mamahuni na nora tuvai matana.” \c 26 \s1 Paul Mo Sile Na Nona Retireti \p \v 1 Ale supe Agrippa mo verea isan Paul mara, “O er̃i turu natu, o retireti.” \p Ale Paul mo turu mo tahe na limana ale mo tapulo retireti mara, \v 2 “Enau na avulahi jea supe Agrippa matan engko natu o pa tapurongo na noku retireti matan la hinau nike tamlohi tatavera nona Jew la lo tuvaiau hinira. \v 3 Matan na levosahia vara engko ko levosahi mamahuni na posposi nona Jew peresi na retiusia sei tamlohi la lo sorahira tarea. Ale matan haratu, na lo usia isam vara o r̃omperavu mata tapurongo isaku. \p \v 4 Jew tari la levosahi mamahuni na mauriku, mo tapulo na lo uluvou peresi na tahisaku tataholo ale na rani na lo toho Jerusalem. \v 5 Vara la majinga la er̃i verea vara enau Pharisee matea, vao matea sei la r̃ilangi jea mata nor̃a rasua. \v 6 Ale nakerihi na lo turu na aria, na lo r̃omtoho matan retitauhi atu God mo vaia isana nor̃a pua vara i masese. \v 7 Supe Agrippa, noku tamlohi tavera, retitauhi atu natu mo vai la tavtavui tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la lo volitusi isan God tarea matana. Matan r̃omtoho atu natu, la Jew nike la lo tuvaiau matana. \v 8 Mata sava natu, mo r̃ilangi vara tea i rasua vara God mo lo sauteterahi na tamlohi mate? \p \v 9 Varar̃uhu, tiroma enau haseku na levosahi mamahunia vara mo tataholo vara a komo na tamlohi usuri non Iesu mara Nazareth. \v 10 Ale hinau atu natu, na vaia Jerusalem. Na sopo tau na tapuhi na ima r̃ilangi na suiha na lavia isana moli nona pr̃is purongo, pani na majinga vara la pa vilimateira. \v 11 Vaha visa na rupira na asi maja matea na ima lotu nona Jew, ale na vaihitea vara la retisati hin Kr̃isto. Matan na lo lolokoru sasati hinira, na vano vara a tipahira na taon tavera na jara tinapua sohena. \p \v 12 Na lo vai hinau atu natu hin rani atu na lo sahe Damascus, moli nona pr̃is la sileau na suiha vara a er̃i vaia, \v 13 moiso na pa lo toho na maleleku korong alo mo posi noku tamlohi tavera, na hite na memera tavera matea mo tai na tuka, mo mera mo jeu na alo, mo sasari r̃alihiau peresi la haratu la lo hahau peresiau. \v 14 Kamara kama jovi sivo na lepa moiso, na rongo na leo matea mo retireti isaku na leomam tavtavuin Israel mara, ‘Saul, Saul, mata sava ko lo tipahia? Ko lo hasem hotiho!’ \p \v 15 Ale nara, ‘Engko hare tamlohi tavera?’ \p Ale Moli mo verea isaku mara, ‘Enau sei Iesu haratu ko lo tipahiau. \v 16 Pani o turu! Matan na pala isam vara a vir̃oniho vara engko volitusi matea. Ale o pa vereuli na hinau ko hitera ale hin te hinau a pa mele vujangira isam. \v 17 A pa juriho isana tavtavuim peresi la tamlohi r̃or̃oha sei na lo r̃uleho vano isara, \v 18 matan vara o pa roi na matara vara la pa vahar̃i na r̃or̃oha la mai na malarani, ale vara la malue na suihan Setan la mai isan God matan vara i er̃i r̃omi na nora hehe, ale la pa lavi na r̃ungara peresi la haratu sei God mo tapuhira mata nora rasua hiniau.’ \p \v 19 Matan haratu supe Agrippa, enau na oloolo hin hinau atu Moli na tuka mo vujangia isaku, \v 20 ale matana, na vereulia isana mara Damascus tiroma, moiso isan la haratu la lo toho Jerusalem ale na jara tari Judea, ale isana tamlohi r̃or̃oha matan vara la pa vahar̃i na nora hehe la mai isan God, ale la vujangia vara varar̃uhu la posi moiso na nora vavahinau r̃uhu la lo vaira. \v 21 Matan hinau atu natu, Jew la tauriau na lolo rope Temple, ale la lo vaihitea vara la vilimateiau. \v 22 Pani, na lo lavi na tuetueni isan God tarea mo tikeli nahapani, ale na lo turu na lo vereulia isan la haratu la tamlohi purongo, peresi la haratu la aulu, na sopo vere te hinau tinapua, pani haratu purongo sei pr̃ovet peresi Moses la lo verea vara i pa masese; \v 23 vara Kr̃isto i pa lavi na nona rani r̃ilangi, ale i pa tiroma hin la haratu la turu na mateia sohena malarani matea isana Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha.” \p \v 24 Vahatea purongo, Festus mo ulo mara, “Paul, nom lelevosahi tavera mo vaiho ko putu!” \p \v 25 Pani Paul mo r̃aramia mara, “Noku tamlohi tavera Festus, na sopo putu, pani na lo vere na varar̃uhu na hinau na levosahi mamahunira. \v 26 Matan supe Agrippa mo levosahi la hinau nike, ale na lo vere la hinau nike isana matan a sopo er̃i rasua vara enia mo sopo levosahi la hinau nike, matan la hinau nike la sopo masese hin te tavalu jara rihirihi hatea. \v 27 Supe Agrippa, engko ko rasu na pr̃ovet teni mo vono? Na levosahia vara ko rasura.” \p \v 28 Agrippa mo verea isan Paul mara, “Ko r̃om vara o er̃i vaiau na mai kalesia matea vila sohen harihi?” \p \v 29 Paul mo r̃aramia mara, “Vara i vila teni mo vono, pani na lo usiusi isan God vara engko peresi la tamlohi sei ka lo tapurongo isaku nakerihi, vara ha pa mai soheku — pani i sopo peresi na jen.” \p \v 30 Moiso, pa supe atu mo turu ale Festus, Bernice peresi la haratu la lo sakele peresira la usuria, \v 31 ale lara la lo malue, la lo vereverea isara lara, “Tamlohi nike mo sopo vai te hinau vara i tataholo mata i mate matana, teni vara i vano na ima r̃ilangi matana.” \p \v 32 Agrippa mo verea isan Festus mara, “Tamlohi akerihi i er̃i malue purongo vara i sopo lo usia vara i turu na nahon supe matan Rome.” \c 27 \s1 Paul Mo Malue Vara I Sahe Rome \p \v 1 Lara la hatihia vara kama pa malue matan vara kama sahe Italy, la tau Paul peresi na tatua tamlohi tinapua na ima r̃ilangi na lima captain mata tamlohi vuro matea hijana Julius. Enia mo lo kilau na vao tamlohi vuro matea, ale vao tamlohi vuro atu la lavi na hijan nora supe matea matan Rome tuai sei Augustus. \v 2 Kama vele na boti matea mo malue Adramyttium sei mo tatamahu vara i pa maro usuri na vusalean Asia, ale kama malue. Aristarchus mara Macedonia matea mo tai Thessalonica mo usuri kamam. \p \v 3 Mo mele rani sahe kama hoso Sidon, ale Julius mo kilau mamahuni Paul na posposi r̃uhu, ale mo tinar̃ihia vara i er̃i sahe i hite na tapalana matan vara la er̃i tuenia na nona vejuveju. \v 4 Kama mele malue atu kama sivo na tasi, ale kama maro na maumau ureuren Cyprus matan kama lo songai na langin hapuara har̃ua. \v 5 Kama maro roto na tasi tavera moiso, kama sahe usuri vusalean Cilicia ale Pamphylia. Ale kama hoso Myra hin Lycia. \v 6 Hin jara atu captain mata tamlohi vuro atu mo tapai na boti tinapua matea matan Alexandria mo lo sahe Italy, ale mo tau kamam hinia. \p \v 7 Kama maro malum na tasi mata rani matuvana, mo r̃ilangi pani kama mai mariviti Cnidus, pani langin hapuara har̃ua atu mo horo kamam, kama pa sopo er̃i mele vano. Ale kama posi sivo kama maro usuri na maumau ureuren Crete kama jeu na jingon Salmone. \fig — Fair Havens —|alt="Fair Havens" src="hk00222b.tif" size="span" copy="hk" ref="Acts 27.8" \fig* \v 8 Kama maro usuri na vusaleana, kama lavi na rani r̃ilangi. Ale kama mai na jara matea la tovia Fair Havens, enia mo lo toho mariviti na taon matan Lasea. \s1 Kama Ori Na Langi Tavera \p \v 9 Matan rani r̃uhu mo visa la vano purongo moiso, nomam hahau nakerihi mo pa mele sati jea matan taro hamariri tavera peresi na langi sati matan October mo pala moiso, ale rani mata tapuhoro na hanhani nona Jew mo isoiso tuai moiso. Ale Paul mo verea isara mara, \p \v 10 “La tamlohi tavera, na hitevosahia vara nor̃a hahau i pa isoiso na rani sati vara r̃a malue akerihi nakerihi. Ale mo sopo hinahinau na lolo boti purongo la pa tihai, pani maurir̃a sohena.” \v 11 Pani pa captain atu, mo tapurongo na retireti non captain nona boti atu peresi na tamlohin boti atu, ale mo sopo tapurongo na sava Paul mo lo verea. \v 12 Matan jara atu enia mo sopo r̃uhu vara tea i er̃i toho atu na taro hamariri teni na taro langi, vaora la hatihia vara la malue atu. La lo r̃omtaua vara la er̃i tikeli Phoenix, mo naho sivo Malahar̃ua enia jara matea matan Crete ale jara r̃uhu mata luhu na langi, ale la pa toho atu na taro hamariri. \s1 Langi Tavera Mo Vilira Na Tasi \p \v 13 Langin tahuna matea mara mo tapulo ivi malum, la lo r̃omr̃omia vara la pa er̃i tikeli Phoenix. Ale kama reve nar̃ihi na matalalavo, kama hapahapani usuri na vusalean Crete. \v 14 Pani mo sopo tuai, langi sati tavera matan Tokalau mo jovi mo malue hin ureure atu mo vili kamam. \v 15 Boti atu mara mo kali hinia, i sopo er̃i mele songaia, kama tavuti kama tinar̃ihia mo sere kamam. \fig — tamlohi voko la tapulo pulahi na lavilavi sivo na tasi —|alt="high seas" src="DN00513b.tif" size="span" copy="Dn" ref="Acts 27.18" \fig* \p \v 16 Kama sivo kama tikeli na maumau ureuren Cauda. Mo r̃ilangi pani kama taurilati boti rihirihi atu sei boti tavera atu mo lo revea. \v 17 Tamlohi voko mata boti lara la sau nar̃ihia moiso, la talihi na tali na pangen boti tavera atu ale la liholatia. Ale matan la matahu vara langi i pa pulahi kamam kama hoso na rataratan Syrtis, la tuhu na timlen boti atu matan vara i taurilatira, ale la pa sivo malum purongo. \p \v 18 Mo mele rani sahe, matan langi atu mo tapulo r̃ari boti atu, tamlohi voko la tapulo pulahi na lavilavi sivo na lolo tasi. \v 19 Mara mo mele rani sahe la tapulo pulahi na hinahinaun boti atu peresi te hinau sei la hitera la lo toho toho purongo. \v 20 Ale matan kama sopo mele hite na alo teni te vitusarasara mata rani matuvana moiso, ale langi atu mo sopo moti, kama sopo mele r̃omtoho vara kama pa juri hinia. \p \v 21 Matan vao tavera la r̃ohu na hanhani, Paul mo turu sahe na livuhara, ale mara: \p “La tamlohi, vara ha pa lo tapurongo isaku, vara r̃a sopo lo malue Crete, r̃a pa sopo er̃i lavi na rani r̃ilangi sohen harihi, teni vara r̃a pulahi tihai te hinau na tasi. \v 22 Pani nakerihi, na lo vere kamim hinia vara ha sopo matahu, matan tea i pa sopo er̃i mate, pani boti akerihi purongo i pa tihai. \v 23 Matan na vutepongi na hite na angelo matea non God sei enau nona volitusi, mo turu na pahisaku \v 24 ale mo verea isaku mara, ‘Paul, o sopo matahu! O pa turu na nahon supe matan Rome, ale God mo tinar̃ihia vara tamlohi tari sei la lo toho peresiho la pa mauri.’ \p \v 25 Matan haratu, ha r̃omr̃ilangi la tamlohi, matan enau na tau na noku rasua hin God vara i pa sohen haratu mo verea isaku. \v 26 Pani na levosahia vara boti akerihi i pa takosa hin te ureure hatea.” \s1 Boti Mo Mai Mariviti Na Jarauta \p \v 27 Na sangavulu r̃omana mo vati vutepongi matan langi atu, langi atu mara mo lo pulahi kamam, kama lo sivo roto na tasin Adria. Tamlohi voko hin boti atu la levosahia vara kama lo mai mariviti na jarauta. \v 28 Matana, la tuhu na asihai ale la hiteulia vara puahana mo tikeli na metre mo ngavulu vati \rq (40)\rq*. Ale la mele sahe makomona la mele tuhu pa asihai atu, ale la mele hiteulia vara nakerihi natu puahana mo tikeli na metre mo ngavulu tolu moiso \rq (30)\rq*. \p \v 29 Ale matan la matahu vara kama pa kali hin te paranga, la tuhu na matalalavo mo vati na pulo boti, ale la opoia vara i rani vila. \v 30 Moiso tamlohi voko la vaihitea vara la rovo hin boti atu, la tuhu pa boti rihirihi atu, ale lara la lo vaia, o hitea sohena vara la pa tuhu na matalalavo na patun boti tavera atu. \v 31 Pani Paul mo verea isan nora captain mata tamlohi vuro atu peresi la tamlohi vuro atu mara, “Vara la tamlohi akerihi la malue hin boti akerihi, ha pa sopo er̃i juri!” \v 32 Moiso la tamlohi vuro atu la tai roto na asin pa boti rihirihi atu, la tinar̃ihia mo sale. \p \v 33 Mo pa lo nahonaho rani, Paul mo verea r̃ilangi isara vara la hani te hinau mara, “Nahapani enia harau wik natu sei ka sopo hani te hinau matan ka sopo levosahia vara ha pa mauri teni mo vono. \v 34 Matan haratu, na lo verea r̃ilangi vara ha hani te hinau matan enia i pa tueni kamim vara ha pa sopo mate. Matan te vulun te vonamim hatea i pa sopo er̃i tihai na patuna.” \v 35 Mara mo vere hinau atu mo isoiso, Paul mo lavi na pereti ale mo vere meje isan God na nahora mo isoiso matana, mo topea ale mo tapulo hania. \v 36 Matan haratu, enira mo isoiso r̃omira mo mele r̃ilangi ale la hanhani. \v 37 Evimam hin boti atu mo tikeli ngavulu sangavulu rua mo ngavulu limaravrua mo limarave \rq (276)\rq*. \p \v 38 Lara la hanhani la masu, la pulahi na tanga wit mo sivo na lolo tasi matan vara i vai na boti i salesale. \s1 Boti Mo Kali Na Paranga \p \v 39 Rani mara mo pala, la sopo hitevosahi jara atu, pani la hite na jara luhu matea peresi na oneone, ale la hatihia vara la er̃i vaia vara boti atu i hoso hinia. \v 40 Ale la tai roto na asi mata matalalavo sei la lo toho na lolo tasi, ale la uli nar̃ihi asihai atu sei mo lo tauri la stian boti atu jara matea, moiso la tahe na hapanin patu boti atu mo sahe na langi, la haloa mo sahe na oneone. \v 41 Pani la tia na jara matea tasi mo lo maro leji hinia, ale patun boti atu mo kali na ratarata mo r̃ilangi i sopo er̃i mele hisu, pani loloputu la lo tapulo kauti na pulo boti moiso. \p \v 42 La tamlohi vuro atu la hatihia vara la pa vilimatei la tamlohi atu mata ima r̃ilangi matan vara tea i sopo olo i rovo. \v 43 Pani pa captain mata tamlohi vuro atu matan mo opoia vara i juri na maurin Paul, mo horora vara la sopo vai na sava la hatihia moiso. Mo retileu mara la haratu la er̃i olo la kue nar̃ihi tiroma ale la olo sahe na jarauta, \v 44 ale sopera la pa lo hitahu, tea la pa keho hin te tavalu tapea teni te hinau i er̃i sale hin boti atu. Hin malele akerihi natu, tamlohi tari hin boti atu la jelu la sahe na jarauta hinia. \fig — la kali na paranga —|alt="shipwreck" src="AB02901b.tif" size="span" copy="Lear" ref="Acts 27.39" \fig* \c 28 \s1 La Hoso Na Ureuren Malta \p \v 1 Kama hoso na jarauta mo r̃uhu moiso, kama pa levosahia vara kama lo toho na Ureuren Malta. \v 2 Tamlohin jara atu la r̃uhur̃uhu isamam hajavua, matan mo lo usa ale hamariri tavera. Ale la avulahi vara la lavi kamam, matan la polo na hapu tavera matea matan vara kama pa marijo hinia. \p \v 3 Paul mara mo rako na oti rangaranga hapu matea, ale mo lo taua na hapu, mata sasati matea mo malue matan hapu atu ale mo katoho na limana. \v 4 Tamlohin jara atu lara la hite maji atu mo lo keho na liman Paul, la lo vereverea isara lara, “Mo sopo te retiusia vara tamlohi akerihi enia tamlohi vili tamlohi matea teni mo vono, hina purongo vara mo juri na tasi, pani nor̃a god har̃ai sei Justice, mo sopo tinar̃ihia vara i mauri.” \v 5 Pani Paul mo pulapulahi nar̃ihi maji atu mo sivo na lolo hapu, ale mo sopo rongo i sati. \v 6 Pani la tamlohi atu la lo kilau vara epena la pa sosohi teni i pa jovi i mate vahatea. Ale la lo saovi mo peravu moiso ale lara la sopo hite te hinau i vaia, la posi na r̃omira lara enia god matea. \fig — mata mo katoho na limana —|alt="snakebite" src="WA03996b.tif" size="col" copy="Wade" ref="Acts 28.3" \fig* \p \v 7 Ale r̃alihi hin jara atu lepa enia non patu tamlohi matan Malta, hijana Publius; ale enia mo avulahi hin kamam, mo lavi kamam mo lo kilau mamahuni kamam mata rani mo tolu. \v 8 Taman Publius mo rojo mo lo juruvi na vatana. Mo lo rongohaji na seserei peresi na jimajima. Paul mo unu mo sivo mo hitea, ale mo usiusi isana, moiso mo tau na limana hinia ale mo vai na nona rojoa la tihai. \v 9 Hinau atu mara mo masese mo isoiso, tamlohi matuvana hin ureure atu sei la rojo, enira sohena la mai isan Paul ale la mele r̃uhu. \v 10 Matan haratu, la sile kamam na hinau matuvana, ale kama lo tatamahu vara kama pa mele malue, la sile na hinau tari kama pa vejuveju hinira na boti. \s1 Paul Mo Kakau Rome \p \v 11 Vitu mo tolu la vano moiso, kama pa mele malue sivo na tasi na boti tinapua matea matan Alexandria sei mo lo luhu hin ureure atu. Ale na patuna la tai na patu god mo rua sei la tovira ‘Havo Matan Tuka’. \v 12 Kama maro kama hoso Syracuse na ureuren Sicily, ale kama lo toho atu mata rani mo tolu. \v 13 Kama malue atu kama hapahapani kama vano na jara tinatinapua, ale kama sahe kama hoso Rhegium, ale mo mele rani sahe, langin tahuna mo sere, ale na harua rani kama hoso Puteoli. \v 14 Hin jara atu kama hite na vorai kalesia hai, ale la usi kamam vara kama pa toho peresira, ale kama lo toho atu mata rani mo limaravrua. Kama usuri na malele atu kama hahau kama sahe kama pala Rome. \p \v 15 Vorai kalesia r̃alihi hin jara atu lara la rongoa vara kama lo sahe Rome, la tai Rome la sinai vara la hite kamam. La jara atu la hahau matara la asau r̃ove sohen na taon sei Forum matan Appius peresi Ima Mo Tolu atu mata tamlohi hahau. Paul mara mo hitera, mo vere meje isan God ale mo mele r̃ilar̃ilangi. \p \v 16 Kamara kama unu Rome, la tinar̃ihia vara Paul i er̃i toho enia hasena peresi na tamlohi vuro matea mo lo kilaua. \s1 Paul Mo Retivujavujangi Isana Jew Rome \p \v 17 Rani mo tolu la vano moiso, Paul mo tovi na tamlohi tavera nona Jew hin jara atu la mai jara matea. Lara la sakele matavuhi moiso, mo verea isara mara: \p “La vorai, hina purongo vara na sopo vai te hinau i sati isana nor̃a tamlohi teni na posposi nona nor̃a pua, la taurilatiau Jerusalem ale la tauau sohena tamlohi sasati matea na lima mara Rome. \v 18 Tamlohi tavera atu lara la kilau usuri na sava la tuvaiau hinira, la opoia vara la tinar̃ihiau matan la sopo lavuti te hinau vara a pa mate matana. \v 19 Pani Jew lara la sopo avulahi hinia, mo vaiau na mele usia vara a pa turu na nahon supe matan Rome, mo sopo matan vara a pa tuvai na tahisaku hin te retireti. \v 20 Matan hinau atu natu, mo vaiau na opoia vara a hite kamim ale a retireti isamim. Matan enau na lo toho hin jen nike matan na lo tau na noku rasua hin r̃omtoho atu nona tavtavuin Israel matan Tamlohi Jujuri.” \p \v 21 La r̃aramia lara, “Kama sopo lo lavi te leta Judea matam, teni te vorai atu mo sopo lo sinai nike vara i vere te hina sasati matam. \v 22 Pani kama opoia vara kama rongo na r̃omim hin rasua nike sei tamlohi na jara tari la lo verelejlejia.” \p \v 23 La tau na rani matea vara la pa matavuhi peresia. Ale la mai na jara mo lo toho ea, enira vao tavera, mo tapulo na ralavuho mo tikeli na ravravi mo lo vere mamahunia, ale mo vereuli mauri atu God mo aulu hinia, ale mo vaihitea vara la tau na nora rasua hin Iesu hin na leu non Moses peresi na pr̃ovet. \v 24 Tatuara la rasu na sava mo lo verea, pani hai la r̃ohu vara la rasua. \v 25 Ale la tapulo malmalue, matan r̃omira mo sopo matea. Hitahuna, Paul mo sile na isoiso reti isara mara, “Tanume Tapu mo verea mo tataholo mata nomim pua na sava sei pr̃ovet Isaiah mo verea mara: \q1 \v 26 ‘O vano isan la tamlohi nike, \q2 ale o verea vara, \q1 Ha pa rongoa vavano, \q2 pani ha sopo er̃i rongovosahia, \q1 ale ha pa lo kilaua vavano, \q2 pani ha sopo er̃i hitevosahia. \q1 \v 27 Matan mapun la tamlohi nike \q2 la mate, \q2 ale perora la sopo rongo, \q1 ale la pelati na matara moiso, \q2 matan vara la pa sopo kilau, \q1 ale perora la pa sopo rongo, \q2 ale mapura la pa sopo rongovosahi, \q1 vara i vono la pa posi \q2 ale a pa vai mamahunira.’ \rq Isa 6.9–10 \rq* \p \v 28 Matan haratu, ha lo levosahi mamahunia vara vavahinau sei God mo vaia mata juri na tamlohi, enia mo sohaia mo vano isana tamlohi r̃or̃oha: ale enira la tapurongo hinia!” \fig — Paul mo toho Rome —|alt="Rome" src="AB02908b.tif" size="col" copy="Lear" ref="Acts 28.30" \fig* \p \v 29-30 Paul mo lo toho atu mata tauni mo rua na ima matea mo pakaia, ale mo avulahi na tamlohi tari sei la lo mai isana. \v 31 Mo lo retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia, ale mo lo vujangi hin Moli Iesu Kr̃isto mo sopo te matahu hinia, ale mo sopo tea i horoa.