\id 2CO – Tangoa \h 2 Corinthians \toc1 2 Corinthians Harua Leta Paul Mo Ulia Isana Mara Corinth \toc2 2 Corinthians \mt1 2 Corinthians \mt3 Harua Leta \mt3 Paul Mo Ulia Isana Mara \mt2 Corinth \imt3 Leta Nike \im Paul mo r̃arami na retiusia nona kalesia Corinth, vara Paul i pa pala sohen mo verea isara moiso teni mo vono. Mo sopo opoia vara i rohira matan mo levosahia vara i pa arira mata nora hehe (1.23). Paul mo opoia vara i sile na masapa isara vara i er̃i hitea vara la pa hahau usuri na mauri rasua sohena sava (2.5–11). \ip Paul mo verea isara mara posin God mo r̃uhu isan la haratu la vejveju, ale mo lo kilau vara la pa tueni na kalesia la tilavono Jerusalem peresi Judea (8.1–9.15). \ip Paul mo verea mara enia volitusi mata retitauhi paro non God (3.1–17). Mo lo turu r̃ilangi mata lavi na tamlohi la mai isan God, hina purongo vara mo lo lavi na rani r̃ilangi matana. (4.1–6.13; 10.1–12.10). \ib \imq ‘La hinau tari nike la tai isan God sei mo sara tamata peresi na tamlohi na varama hin Kr̃isto, ale enia natu mo sile kamam na vavahinau mata tau na tamata. \imq Matan r̃a er̃i verea vara hin Kr̃isto, God mo sari tamata non varama vara i mele tapala peresia. Mo sopo mele evi na hehe nona tamlohi, ale mo sile kamam na retisohai mata sari tamata.’ (5.18–19) \iot Hin Leta Nike \io1 1. Paul mo vere meje isan God (1.1–11) \io1 2. Vavahinau nona vahar̃ule non God (1.12–2.17) \io1 3. Opoia non Kr̃isto mo haloa (3.1–7.16) \io1 4. Otori nona tilavono (8.1–9.15) \io1 5. Vahar̃ule varar̃uhu (10.1–13.10) \io1 6. Isoiso Retioloolo (13.11–13) \c 1 \s1 Retioloolo Non Paul \p \v 1 Enau Paul na uli leta nike peresi vorair̃a Timothy, enau vahar̃ule non Kr̃isto Iesu matea usuri na masalon God. Kama lo uliuli mo vano isana vao kalesia non God Corinth peresi na tapuhi sei la lo toho r̃alihi na jara tavera matan Achaia. \v 2 R̃omr̃uhu peresi na tamata la mai isamim la tai isan God Tamar̃a peresi Moli Iesu Kr̃isto. \s1 God Mo Tahe Na R̃omi Nona Tamlohi \p \v 3 Hasohaso tavera i vano isan God sei Taman nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, enia God mo lo r̃omopoi na tamlohi, ale God mata tahe la haratu r̃omira la jovi. \v 4 Enia mo lo tahe na r̃omimam na nomam rani r̃ilangi tari matan vara kama er̃i tahe na r̃omin tinapua na nora rani r̃ilangi hin nanauhi sei God mo silea isamam. \v 5 Ale sohena kamam kama lo lavi na rani r̃ilangi matuvana matan Kr̃isto, ale hin Kr̃isto sohena nomam nanauhi mo mar̃ivi savulevule. \v 6 Pani vara kama lo lavi na mauri r̃ilangi, ka levosahia vara kama lavira mata i tahe na r̃omimim ale mata maurimim la juri; ale vara God mo tahe na r̃omimam, enia matan vara kama er̃i tahe na r̃omimim na nomim rani r̃ilangi. Ale matana, ha er̃i r̃om peravu ha turu r̃ilangi na rani r̃ilangi sei sohen kama lo lavira. \v 7 Kama levosahi mamahunia vara ka lavi na rani r̃ilangi peresi kamam, God i pa tahe na r̃omimim sohen mo lo vaia isamam. \p \v 8 Matan, la vorai peresi na vevorai, kama opoia vara ha levosahi mamahuni na rani r̃ilangi sei kama lavira na jara tavera matan Asia. La lo puhoni kamam la jeu na suihamam tari, ale kama r̃om vara kama pa mate. \v 9 Varar̃uhu, kama r̃om vara talai mata mateia mo jovi isamam moiso hin la rani r̃ilangi atu, ale matana, kama sopo mele rasu na suihamam pani kama tau na nomam rasua hin God sei mo sauteterahi la haratu la mate. \v 10 God mo sau nar̃ihi kamam na liman mateia, ale i pa juri kamam, ale kama tau na nomam r̃omtoho isana vara i pa mele juri kamam. \v 11 Kamim sohena, ha pa tueni kamam na nomim usiusi matamam, ale vuana, tamlohi matuvana la pa vere meje isan God matamam matan enia mo juri kamam na usiusi nona tamlohi matuvana. \s1 Paul Mo Posi Na R̃omina \p \v 12 Kama lo retihapahapa sohena matan kama er̃i vere tataholoia vara r̃omimam la sopo pisuhi kamam hin te nomam vavahinau mo sati kama lo vaira na naho tamlohi tari teni isamim. Kamam kama lo turu na r̃omr̃uhu non God, mo sopo na lelevosahi nona tamlohi, kama r̃omatano kama lo hahau sohena natirihi na naho tamlohi, ale kama lo vaia nike isamim mo jeu na jara tinatinapua. \v 13 Matan kama lo uli na sava mo lo toho na r̃omimam hin leta nike matan vara ha er̃i levosahi mamahunia, ale na lo r̃omtau vara ha pa levosahi mamahuni kamam, \v 14 hina purongo vara nake ka sopo lo levosahi mamahuni kamam. Hin rani atu vara nor̃a Moli Iesu i mele pala, kamim ha pa hapahapa matamam sohen nake kamam kama lo hapahapa matamim. \p \v 15 Ale matan na levosahi hinau atu, na lo verea isamim tiroma vara a pa rohi kamim mata a sile na ler̃uhu vaha rua isamim vara a toho peresi kamim. \v 16 Hin rani atu na r̃omi vara a pa toho peresi kamim na maleleku na lo vano Macedonia, ale vara a lo mele mule ha pa tueniau na maleleku vara a sivo Judea. \p \v 17 Korong ka r̃omr̃omia vara na posi na r̃omiku vara a pa rohi kamim matan na sopo mele pala isamim sohen na verea moiso. Korong kara na lo halu sohena tamlohi varama sei lara “io” pani r̃arami nora retireti tataholo enia “mo vono”. \v 18 Sohen God mo lo varar̃uhu tarea, nomam retisohai isamim mo sopo “io” ale hitahu “mo vono”. \v 19 Matan Natun God, Iesu Kr̃isto, haratu sei enau, Silas peresi Timothy, kama lo retivujavujangia isamim enia mo sopo “io” ale hitahu “mo vono”, pani hin Iesu enia “io” tarea. \v 20 Matan retitauhi tari non God hin Iesu enira mo isoiso “io”, ale matan haratu natu r̃a lo vere “amen” na rani r̃a lo hasohaso God hin Kr̃isto. \v 21 Pani God natu mo vai kamam kama r̃ilangi peresi kamim na rasua hin Kr̃isto, ale enia natu mo vir̃onir̃a mata nona vavahinau, \v 22 ale enia mo tapuhir̃a, ale mo tau na Tanumena na mapur̃a mo sohena vara mo tau na sope volir̃a tiroma na hinau tari la pa mai hitahu. \p \v 23 Ale na nahon God, na sopo halu, na sopo mele mai isamim Corinth matan na sopo opoia vara a vere komokomo kamim. \v 24 Na sopo opoia vara kama aulu na nomim rasua, pani vara kama tapala peresi kamim na vavahinau matan vara nomim avulahi i pa mar̃ivi na nomim turu r̃ilangi na nomim rasua. \c 2 \p \v 1 Ale mo vaia na tau na r̃omiku vara a pa sopo rohi kamim ale ha mele rongo i sati matana. \v 2 Matan, vara a vai kamim ha rongo i sati, hare natu i pa vaiau a avulahi pani la haratu sei na lo vaira la rongo mo sati? \v 3 Ale na uli hinau akerihi isamim matan vara a mai, a pa sopo rongo i sati hin la haratu sei mo tataholo vara la vai na noku avulahi i tavera jea. Ka sopo levosahia vara noku avulahi mo lo turu na nomim avulahi? \v 4 Na rongo mo sati hajavua hin rani atu na uli leta atu isamim, r̃omiku mo jovi tavera ale na tangi matana. Na sopo opoia vara a vai kamim ha r̃om sasati, pani na opoia vara ha levosahia sohena sava na lo opoi kamim. \s1 God Mo R̃omi Na Tamlohi Hehe \p \v 5 Vara tamlohi atu mo vaiau na rongo mo sati, mo sopo vaiau haseku vara a rongo i sati, pani na malele tinapua mo vai kamim mo isoiso ka rongo mo sati. \v 6 Enia mo lavi na rani r̃ilangi tavera mata talai atu sei ka lo silea isana moiso hin rani atu kamim mo isoiso ka pulutahi jara matea mata aria. \v 7 Ale nake mo tataholo vara ha r̃omia, ale ha mele tahe na r̃omina, vara i vono, r̃omina i pa sati jea ale i jovi nar̃ihi na nona rasua vevuhi. \v 8 Ale nakerihi, i pa r̃uhu jea vara ha vujangia vara ka pa lo opoia. \p \v 9 Hin rani atu na lo uliuli sohena isamim matan vara a pa hitea vara ha pa oloolo hiniau i tikeli epu. \v 10 Vara ha r̃omi tamlohi akerihi hin te hinau, enau sohena a pa r̃omia vara te hinau mata r̃omia mo lo toho mo tikeli nake, ale na vaia na suihan Kr̃isto matamim, \v 11 matan vara Setan i pa sopo jeur̃a, matan enr̃a r̃a levosahi mamahuni na malelen Setan. \s1 Volitusi Mata Retitauhi Paro \p \v 12 Hin rani atu nara na pala Troas vara a retivujavujangi na Retir̃uhu hin Kr̃isto, hina purongo vara Moli mo sileau na masapa tavera matea, \v 13 r̃omiku mo sopo sakele matan na sopo lo hite voraiku Titus ea matan vara i vereau vara kamim ka lo toho sohena sava. Ale matana, na enr̃a vuho isara Troas ale na malue na vano Macedonia. \s1 Vavahinau Nona Vahar̃ule \p \v 14 Pani r̃a vere meje tavera isan God sei hin Kr̃isto, mo lo tiromar̃a r̃a lo jeu na nor̃a meresahi tarea. Ale na sava jara r̃a lo vano hinira, enia mo vair̃a r̃a lo vere na tinapua hin Moli, ale r̃a lo sohai na Retir̃uhu sohena hasori ponaha r̃uhu matea. \v 15 Matan enr̃a r̃a hasori ponaha r̃uhu non Kr̃isto isan God isan la haratu sei God mo lo jurira, ale isan la haratu sei la pa tihai — \v 16 enr̃a hasori ponaha ranga matea mata i sile na mate isara, pani isan vao atu la rasua enr̃a hasori ponaha r̃uhu matea mata i sile na mauri. Ale hare natu mo tataholo mata i vai la vavahinau nike? \v 17 Matan kamam kama sopo sohen la vao tamlohi vujangi tinapua sei la lo vere na reti non God na nora halu mata lavi na mania. Mo vono, kamam kama lo retivujavujangi na retisohai non God mo sopo te halu hinia na nahon God, ale peresi na suihan Kr̃isto usuri na posposi tataholo nona vahar̃ule non God. \c 3 \p \v 1 Ka r̃omi vara kama lo mele tapulo tahe kamam hasemam teni mo vono? Korong ka lo r̃omr̃omia vara kama pa lavi te leta isamim teni i mai isamim vara i verea vara kamam sava tamlohi, sohena tamlohi tinapua la lo lavira matan tamlohi la sopo levosahira? \v 2 Kamim ka nomam leta sei God mo ulia na mapumam, tamlohi tari la levosahia ale la er̃i evia, \v 3 mo vujangia vara kamim ka leta matea non Kr̃isto sei kamam kama lo lavia mo mai isana, tea mo sopo ulia na pepa na limara pani Tanumen God sei mo mauri mo ulia, mo sopo sohena leu mo ulia na tavalu vatu, pani na mapu tamlohi. \p \v 4 Kama levosahi mamahuni la hinau nike nomam rasua hin God hin Kr̃isto mo tavera. \v 5 Enia mo sopo vara kama r̃omr̃omia vara kama er̃i vai te hinau kamam hasemam, pani nomam er̃ier̃i mo tai isan God, \v 6 sei mo vair̃a r̃a tataholo mata er̃i vai na vavahinau non retitauhi paro mata mauri sei mo sopo usuri na leu la ulia na pepa, pani na Tanumena, matan leu mo sile na mateia, pani Tanumena mo sile na mauri. \s1 R̃uhur̃uhu Retitauhi Paro \p \v 7 Pani, vara vavahinau atu tuai mata leu la ulia na tavalu vatu mo sile na mateia, hina purongo mo pala peresi na mera tavera ale mo vaia tavtavuin Israel atu la sopo er̃i kilau tataholo na nahon Moses mata meran God mo mera na nahona pani mera atu mo lo majara, \v 8 r̃a levosahi mamahunia vara mera vavahinau non Tanumena i pa mele r̃uhu jea! \v 9 Matan, vara mera r̃uhur̃uhu mo lo toho hin retitauhi tuai atu mata leu sei mo sile na talai, r̃a levosahia vara retitauhi paro sei mo lo vai na tamlohi la tataholo na nahon God mo mele r̃uhu jea. \v 10 Varar̃uhu, sava retitauhi tuai mata leu mo verea vara mo mera mo r̃uhu tiroma, nake mo sopo mele mera i r̃uhu matan retitauhi paro mo pete lavi na jarana moiso, ale mo mera mo r̃uhur̃uhu jea. \v 11 Matan, vara sava mo lo majara tiroma mo mai peresi na mera r̃uhur̃uhu, meran retitauhi paro i pa toho jejeu i pa mele r̃uhur̃uhu jea. \p \v 12 Ale matan retitauhi paro nike mo vai na r̃omir̃a mo r̃ilangi, mo sopo te matahu na nomam vavahinau, \v 13 ale mo sopo sohen Moses sei tuai mo lo ropoi na nahona na tavalu ruru matea matan vara tavtavuin Israel la sopo er̃i varoi mera atu mo lo majara na nahona. \rq Exo 34.30–35\rq* \p \v 14 Pani r̃omira mo pelati, ale mo kakau nake, tavalu ruru atu mo pa lo toho vara la rongo tea mo evi retitauhi tuai atu. Tea i sopo er̃i lavi nar̃ihia hasena matan hin Kr̃isto hasena tavalu ruru atu i er̃i malue. \v 15 Pani r̃omira mo pa lo pelati mo kakau nake vara la tapurongo na sava Moses mo ulia tuai, tavalu ruru atu mo pa lo ropoi na r̃omira. \p \v 16 Pani vara tea mo posi mo mai isan Moli, Moli mo lanar̃ihi tavalu ruru atu. \v 17 Ale Moli enia Tanumen God, ale na sava jara Tanumen Moli mo lo toho hinia, tamlohi la pa materi. \v 18 Ale enr̃a mo isoiso nahor̃a mo lo toho na jara tavera, ale la mera na meran Moli, ale mo lo posir̃a r̃a mai sohena na merana makomakomona na suihan Moli sei enia Tanumen God. \c 4 \s1 Hina R̃uhur̃uhu Na Lolor̃a \p \v 1 Matan haratu, matan kama lavi vavahinau nike usuri na r̃omopoia non God, r̃omimam la sopo er̃i jovi. \v 2 Pani kama r̃ohu na hina luhu mata mahanuhanu, ale kama sopo vaihitea vara kama halu tea teni kama sopo posileji na reti non God. Pani kama lo retivujavujangi na retivarar̃uhu na jara tavera matan vara tamlohi la pa hitevosahia vara kama lo varar̃uhu na nahon God. \v 3 Pani hina purongo vara God mo tavuhoro na nor̃a Retir̃uhu, mo tavuhoro purongo isan la haratu sei la pa tihai sei, \v 4 Setan, god matan varama nike, mo vusohi na r̃omin la haratu sei la sopo rasu, ale la pa sopo er̃i hitevosahi na meran Retir̃uhu sei non Kr̃isto — enia niniun God tataholo. \p \v 5 Kama sopo retivujavujangi hin kamam hasemam, pani hin Iesu Kr̃isto sei enia Moli, ale kama verea vara kamam nomim slev mata sava Iesu mo vaia matamam. \v 6 Matan God sei mo verea mara, \q1 ‘Malarani i mera na r̃or̃oha.’ \rq Gen 1.3\rq* \m enia haratu sei mo lo mera na mapur̃a matan vara i siler̃a na mera mata lelevosahi r̃uhur̃uhu non God r̃a hitea na maurin Iesu Kr̃isto. \s1 Hasohaso Tavera Mo Lo Mai \p \v 7 Pani kama lo lavi la hina r̃uhur̃uhu nike na jilivi lepa purongo, matan vara suiha tavera sei tamlohi la er̃i hitea mo lo malue hin kamam mo sopo nomam pani non God hasena. \p \v 8 Kama lo lavi na rani r̃ilangi na malele tari, pani la sopo lomolomo kamam. Kama sopo levosahia vara kama pa vai na sava, pani kama sopo hilu atu, \v 9 la tipahi kamam, pani God mo sopo rovo hin kamam, la vili sati kamam, pani kama mele turu. \v 10 Kama lo lavi na rani r̃ilangi tarea na epemam hin mauri nike, ale la lo lavi na r̃ungara mata mateia non Iesu matan vara tamlohi la pa er̃i hite na maurin Iesu na epemam. \p \v 11 Varar̃uhu kama lo toho tarea na matarua mateia matan kama lo volitusi isan Iesu matan vara maurin Iesu i pa mera na jara tavera na epemam sei mata mate. \v 12 Matana, kama lo nahoi na mateia, pani vuana enia nomim mauri tui tui. \p \v 13 Pani kama pa lo retivujavujangi matan nomam rasua mo tataholo na sava la ulia na psalm mara, \q1 ‘Na rasua, ale matana, na pa retireti.’ \q1 \rq Psa 116.10\rq* \m Ale kamam sohena, kama rasua, ale matana, kama pa retireti. \p \v 14 Kama pa vaia sohena matan kama levosahia vara God sei mo sauteterahi Iesu, i pa lavi kamam peresi kamim r̃a turu na nahona. \v 15 Hinau r̃ilangi kama lo lavira na maurimam nake enira mata la tueni kamim. Ale sohen r̃omr̃uhu non God mo lo lavi na tamlohi matuvana la lo mai isan Kr̃isto, tamlohi la pa mele hasohaso God i tavera jea. \p \v 16 Enia matan haratu natu mo vaia kama sopo hilu taleu. Hina purongo vara suiha epemam mo lo majara, pani maurimam la lo ulua na rani hatehateahi. \v 17 Hina purongo vara r̃a hite na nor̃a rani r̃ilangi matan nake sohena hina tavera, pani enira la varihi purongo matan enira mata makomo rani purongo. R̃a levosahia vara nor̃a rani r̃ilangi nake la pa siler̃a na hasohaso tavera sei i pa toho jejeu hin mauri atu mo lo mai. \v 18 Ale r̃a sopo r̃omr̃omi na nor̃a rani r̃ilangi matan nake, mo vono, pani r̃a lo kilau toho mata hinau r̃a sopo er̃i hitera. Matan sava sei r̃a er̃i hitera, enira la pa toho mata makomo rani purongo, pani sava r̃a sopo er̃i hitera la pa toho jejeu. \c 5 \s1 Epe Paro Matan Tui Tui \p \v 1 Matan r̃a levosahia vara eper̃a nike na varama r̃a lo toho hinia mo r̃ovo — vara r̃a mate r̃a pa malue hinia — r̃a levosahia vara jarar̃a matea mo lo toho na tuka na epe matea matan tui tui sei tamlohi la sopo voroa na limara, pani God hasena mo vaia matar̃a. \v 2 R̃a lo malokoloko hin eper̃a nike nake, ale r̃a lo kilau toho matan rani atu sei God i pa ru na epe matan tuka hinir̃a sohena ruru paro. \v 3 Matan r̃a pa sopo toho sohena tanume mo sopo te epera, pani r̃a pa ru na epe paro matan tuka. \v 4 Eper̃a nike nake la lo mate, la vair̃a r̃a rongohaji ale la puhonir̃a, pani mo sopo matan vara r̃a opoia vara r̃a mate ale r̃a sopo lavi te epe hatea. R̃a opoia vara r̃a unu na eper̃a paro matan vara mauri tui atu i r̃olomi eper̃a tuai nike. \v 5 God hasena mo tatamahunir̃a matan la hinau akerihi, ale mo siler̃a na Tanumena sohena sope volir̃a tiroma na hinau tari i pa silera hitahu. \p \v 6 Ale matana, tarea r̃a lo r̃omr̃ilangi, hina purongo vara r̃a levosahia vara r̃a lo toho nike na varama na eper̃a nakerihi, r̃a sopo lo toho peresi Moli, \v 7 matan nake, r̃a lo mauri na rasua, mo sopo na sava r̃a lo hitera. \v 8 Varar̃uhu r̃a r̃omr̃ilangi, ale r̃a levosahia vara i pa mele r̃uhu vara r̃a er̃i malue hin la epe nike matan vara r̃a pa toho na jarar̃a na tuka peresi Moli. \v 9 Hina purongo vara r̃a lo mauri hin epe nike teni vara r̃a mate r̃a malue hinia, r̃a lo tau na r̃omir̃a hinia mata i lo vai Moli i avulahi tarea. \v 10 Matana enr̃a tari r̃a pa turu na nahon Kr̃isto na nona jara sakele mata aria vara i arir̃a. R̃a pa lavi na sava mo tataholo isana usuri na sava r̃a vaia mo r̃uhu teni mo sati hin eper̃a nike na varama. \s1 Vahar̃ule Non Retitauhi Paro \p \v 11 Matan kama levosahi matahu tavera akerihi mata aria non Kr̃isto, enia mo vai kamam kama voko r̃ilangi vara kama reve na tinapua isana. God mo levosahia vara kama lo varar̃uhu, ale na lo r̃omtoho vara kamim sohena ka levosahia. \v 12 Kamam kama sopo mele vaihitea vara kama hase tahe kamam, mo vono. Kama lo vere kamim hin la hinau nike matan vara ha er̃i hapahapa hin kamam, ale matan vara ha er̃i r̃arami la tamlohi vujangi haluhalu atu sei la lo reti mangisi na nora vavahinau purongo, pani la sopo verea varar̃uhu vara enira la sava tamlohi. \v 13 Matan vara tea la hitea vara kama rongorongo vono, enia matan vara kama pa sile na hasohaso isan God hinira. Ale vara kama lo vai na hinau tataholo, enia matan vara i tueni kamim. \v 14 Matan opoia non Kr̃isto mo lo halo kamam, matan kama levosahi mamahunia vara Kr̃isto mo mate mata tamlohi tari: ale matan hinia tamlohi tari la mate. \v 15 Ale enia mo mate mata tamlohi tari matan vara la haratu la lo mauri la pa sopo mauri nora hasera, pani la pa mauri non haratu sei mo mate matara, ale God mo sauteterahia na mateia. \p \v 16 Matan haratu nake, kama sopo mele kilau na tamlohi usuri na r̃om tamlohi. Tuai na lo r̃omr̃omia sohena hin Kr̃isto vara enia tamlohi matea purongo. Pani nake noku kilakilau mo sopo mele sohena. \v 17 Mo r̃aramia vara la haratu la mai kalesia hin Kr̃isto la mai tamlohi paro. La sopo mele sohen tuai, matan mauri tuai mo tihai, ale mauri paro mo tapulo moiso. \p \v 18 La hinau tari nike la tai isan God sei mo sari tamata peresi na tamlohi na varama hin Kr̃isto, ale enia natu mo sile kamam na vavahinau mata tau na tamata. \v 19 Matan r̃a er̃i verea vara hin Kr̃isto, God mo sari tamata non varama vara i mele tapala peresia. Mo sopo mele evi na hehe nona tamlohi, ale mo sile kamam na retisohai mata sari tamata. \v 20 Matan haratu, kamam kama vahar̃ule non Kr̃isto, ale hin kamam, God mo lo usi kamim r̃ilangi sohen Kr̃isto hasena mo lo usia vara ha sari tamata peresi God! \v 21 Matan God mo vai Kr̃isto sei mo sopo hehe hin te rani, mo mai nor̃a malamalai mata hehe, matan vara hinia, r̃a pa er̃i mai r̃a tataholo na nahon God. \c 6 \p \v 1 Ale matan enr̃a r̃a tapala na vavahinau non Moli, kama lo usi kamim mo r̃ilangi vara ha sopo r̃omr̃omi purongo na retisohai r̃uhur̃uhu mata r̃omr̃uhu non God. \v 2 Matan God mo verea mara, \q1 ‘Na ranina tataholo na rongoho, \q2 Na rani mata juri na tueniho.’ \rq Isa 49.8\rq* \m Varar̃uhu, God mo lo tatamahu mata i tueni kamim nakerihi. Nakerihi enia rani mata juri. \s1 Rani R̃ilangi Non Paul \p \v 3 Kama sopo sile na masapa vara tea i pa r̃ohu hin Moli na sava kama lo vaia, matan vara tea i sopo er̃i hite te hina sati na nomam vavahinau. \v 4 Matan hinau tari kamam vahar̃ule kama lo vaira, kama vaihitea vara tamlohi la hitea vara varar̃uhu kamam vahar̃ule varar̃uhu non God. Kama lo r̃omperavu tarea na rongohaji peresi na rani r̃ilangi peresi na rani sasati tinatinapua, \v 5 ale na rani tamlohi la tamaji kamam, teni vara la pulahi kamam na lolo ima r̃ilangi, teni vara vao tamlohi la meresahi hin kamam, teni vara kama voko mate, ale kama kilau rani vaha visa, ale kama marohati. \v 6 Kama lo hahau na posposi vokevoke, kama lo vujangi na nomam lelevosahi hin Kr̃isto, ale na nomam r̃omperavu, na nomam r̃omr̃uhu, na nomam opoia varar̃uhu, ale na suihan Tanume Tapu. \v 7 Kama lo turu r̃ilangi na retivujavujangi mata retivarar̃uhu. Suihan God mo lo voko hin kamam. Nomam posposi tataholo mo sohena sita vuro matea mata i taijovjovi na hehe na matua limamam, ale tingting matea mata i turuhoro na meresahi na marau limamam. \fig — kama lo toho na matarua mateia —|alt="2Co 6.9" src="AB02895b.tif" size="span" copy="Hk" ref="2Co 6.9" \fig* \v 8 Kama lo volitusi isan God, hina purongo vara tamlohi la sile na oloolo isamam teni vara la r̃ohu hin kamam, hina purongo vara la verer̃esr̃esi kamam teni la hasohaso kamam. Kama lo varar̃uhu, pani hai la verea lara kama tamlohi halu! \v 9 Tamlohi la levosahi mamahuni kamam, pani la vai kamam sohena la sopo levosahi kamam. Kama lo toho na matarua mateia, pani ka hitea kama pa lo mauri nahai! La hamaji komokomo kamam pani kama sopo mate, \v 10 ale r̃omimam la sati, pani kama avulahi, kama sohena tilavono, pani kama vai na mauri tamlohi matuvana la mele r̃uhu jea, ale sohena mo sopo te nomam hinahinau, pani hinau tari enira nomam. \p \v 11 La tapala r̃uhur̃uhu matan Corinth, kama lo retireti tataholo peresi kamim, kama avulahi tarea mata kama tueni kamim. \v 12 Mo sopo te hinau i turuhoro na nomam opoia isamim, pani matan kamim purongo ka horo na nomim opoia isamam. \v 13 Ale ka levosahia vara na lo retireti isamim na opoia sohena natuku tataholo, ale kamim sohena, ha avulahi vara r̃a mele tapala. \s1 Temple Non God Mo Mauri \p \v 14 Ha sopo turu jara matea na vavahinau non la haratu la sopo usuri na mauri rasua, matan i pa sohena sava vara tea i vai na posposi tataholo i er̃i tapala peresi la haratu la lo tope na leu? Teni sohena sava natu malarani i er̃i tapala peresi na r̃or̃oha? \v 15 Kr̃isto enia Tiapolo la er̃i turu jara matea hin te hinau teni mo vono? Ka levosahia vara la haratu la rasu God la lo lotua, pani la haratu la sopo rasua la lo lotulotu vono. \v 16 Ale sohena sava natu hinau mata lotulotu vono i er̃i turu jara matea na lolo Temple non God? Matan enr̃a r̃a temple non God sei mo lo mauri, mo sohen God mo retitauhi hinira moiso mara, \q1 ‘A pa toho hinira \q2 ale a pa lo hahau na livuhara. \q2 Enau a pa nora God, \q2 ale enira la pa noku tamlohi.’ \q2 \rq Lev 26.12; Ezek 37.27\rq* \q1 \v 17 ‘Matana, ha malue hinira \q2 ale ha turu hasemim hinira, \q2 Moli mo verea. \q2 Ha sopo tikeli na nora hina lumiha, \q2 ale a pa avulahi hin kamim.’ \q2 \rq Isa 52.11; Ezek 20.34\rq* \q1 \v 18 ‘A pa Tamamim, \q2 ale kamim ha pa natuku, \q2 peresi na venatuku, \q2 Moli God Suiha mo verea.’ \rq 2 Sam 7.14\rq* \c 7 \p \v 1 La tapala r̃uhur̃uhu, matan r̃a lavi la retitauhi nike, r̃a tau nar̃ihi na posposi tari sei la er̃i vai na eper̃a peresi na maurir̃a la lumiha, matan vara r̃a er̃i lavi mauri atu mo tapu matan r̃a lo lotu God na nor̃a matahu. \s1 Paul Mo Avulahi \p \v 2 Ha avulahi vara r̃a mele tapala! Kama sopo vai te hinau i sati isan tea, kama sopo tikauleji tea, kama sopo haluhalu tea. \v 3 Na sopo vere harihi matan vara i vai na r̃omimim i sati, matan na pete verea isamim moiso vara kamim ka lo toho na mapumam, ale vara r̃a mate jara matea, r̃a pa mauri jara matea. \v 4 Enau na rasu kamim, ale noku hapahapa matamim mo tavera jea. Ka tahe na r̃omiku, ale ka vaiau na avulahi hina purongo na nomam rani r̃ilangi nake. \p \v 5 Na rani kama kakau Macedonia, kama sopo mapu matan r̃alihi hin kamam rani r̃ilangi la lo mai na jara tari, ale na lolomam, matahu mo lo malue matana. \v 6 Pani God atu sei mo lo tahe na r̃omin la haratu r̃omira la jovi mo tahe na r̃omimam na rani Titus mo pala. \v 7 Kama sopo avulahi purongo na nona pala pani na retisohai r̃uhur̃uhu sei ka silea isana. Noku avulahi mo tavera na nona pala matan mo vereau hinia sohena sava ka lo kilau toho matan rani atu vara a pa mele rohi kamim hinia, ale sohena sava r̃omimim mo sati, ale sohena sava r̃omimim mo sati matan hehe atu, ale vara nomim opoia hiniau mo sohena sava. \p \v 8 R̃omiku mo sopo mele sati matan leta atu na sohaia, hina purongo vara r̃omiku mo sati mata makomo rani, matan na levosahia vara ka rongo mo sati matana mata makomo rani. \v 9 Nake na lo avulahi matan na sohaia, mo sopo matan mo vai kamim ka rongo mo sati, pani matan nomim r̃omi sati mo vai kamim ka posi na nomim hehe. R̃omi sati atu natu God mo lo opoi na nona tamlohi vara la lavia, ale na isoisona, kama sopo komo kamim hin te hinau matana. \v 10 Matan God i er̃i vai na r̃omi sati mata hehe na maurir̃a i tuenir̃a, mata i vair̃a r̃a posi na nor̃a hehe, ale vuana enia r̃a pa juri. Ale maurir̃a i sopo er̃i sati na r̃omi sati sohen harihi. Pani r̃omi sati sei mo sopo te posi matana mata hehe, enia pa haratu sei vuana enia mateia. \p \v 11 Ka hite na sava r̃omi sati r̃uhur̃uhu nike mo vaia na maurimim? Mo vujangia vara ka tatamahu varar̃uhu mata oloolo sohena sava, ale mata vai na hijamim la vokevoke, ale vara lolokoru matan hehe akerihi sei mo vai na matamim mo lo roi matana, ale sohena ka lo kilau toho mata ha mele hiteau, ale sohena ka r̃omjea vara ha sile na talai isan tamlohi atu mo lo hehe. \rq 1Co 5.1–2\rq* \p Ka lo vujangia vara ka vaihitea vara ha vai na hinau tari ka er̃i vaira mata vai na hinau la tataholo. \v 12 Ale matana, hina purongo vara na uliuli isamim, pani mo sopo matan haratu mo lo vai na hehe, teni isan haratu sei hehe atu mo vai na r̃omina mo sati, pani matan vara a vujangi kamim sohena sava ka lo tatamahu mata usuri na nomam reti na nahon God. \v 13 Ale kama avulahi tavera matana, mo sopo matan haratu purongo, pani matan kama avulahi tavera matan kama hite na avulahi non Titus mata nomim posposi r̃uhu sei ka lavia hinia, ale sohena sava ka vai na r̃omina mo sakele matan hinau akerihi. \v 14 Enau na verea isana sohena sava na hapahapa hin kamim, ale kamim ka sopo vai na r̃omiku i jovi. Tarea na lo reti varar̃uhu isamim, ale nakerihi na levosahia vara noku reti hapahapa isan Titus matamim mo varar̃uhu. \v 15 Ale nake mo lo opoi kamim mo tavera jea vara mo lo r̃omr̃omi na nomim oloolo, ale sohena sava ka lavia na oloolo tavera. \v 16 Nake na avulahi tavera matan noku rasua mo r̃ilangi hin kamim. \c 8 \s1 R̃a Pa Hansohai Tarea \p \v 1 Ale nakerihi na opoia vara a verea isamim la vorai peresi na vevorai, na sava God na nona r̃omr̃uhu mo vaia na nona vao kalesia tari Macedonia. \v 2 Hina purongo vara nora rani r̃ilangi peresi na rani sasati mo matuvana, nora avulahi r̃uhur̃uhu peresi na mauri tilavono mo vaira la avulahi jea mata tueni na tinapua na nora hansohai. \v 3 Matan a er̃i verea vara la sopo sile purongoi na sava la er̃i silea pani mo jeu haratu, matan la silea na nora r̃omavulahi purongo. \v 4 La usia vaha visa moiso vara la er̃i sor̃otahi peresi na tinapua mata la sile te tuetueni mata i tueni na kalesia tilavono Jerusalem ale na jara tavera matan Judea. \v 5 Ale aulu hin haratu, la vai na hinau mo jeu na nomam r̃omtau, matan la hase silera isan Moli tiroma, moiso la tatamahu mata vai na sava kama verea usuri na masalon God. \p \v 6 Ale kamim vao kalesia sei Corinth, ka levosahia vara kama mele usi Titus sei mo lo verea isamim tiroma moiso vara i pa mele vano isamim, ale i usi kamim vara ha vai mar̃ivisi na nomim silesilea. \v 7 Ale matan usuri na posimim ka lo vaia mo r̃uhur̃uhu jea na hinau tari — nomim rasua mo tavera jea, nomim tamlohi hai la er̃i retireti mo r̃uhu, ka lelevosahi, r̃omimim mo r̃ilangi mata ha vai na hinau, ale nomim opoia hin kamam mo tavera jea — pani nake na opoia vara ha mar̃ivisi na nomim vavahinau mata sile na silesilea sohen ka lo vaia na hinau tinatinapua mo r̃uhu. \v 8 Na sopo verea vara ha pa sile na silesilea nike sohena retileu matea, pani na lo vaihite na nomim opoia. Matan na opoia vara a hitea vara i pa sohena opoia nona vao kalesia tinapua Macedonia teni mo vono. \p \v 9 Matan kamim ka levosahi na r̃omr̃uhu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, vara hina purongo vara enia mo tavtav sohen God mo tavtav, enia mo mai tamlohi tilavono matamim, matan vara na nona tilavono kamim ha pa tavtav na mauri. \p \v 10 Ale mo r̃uhu vara ha vai vevuhi na silesilea sei ka tapulona na tauni sei mo vano moiso, matan kamim natu ka verea r̃omr̃omi sei, ale kamim natu ka tapulo mata ha vaia. \v 11 Mo tataholo mata ha vai vevuhia sohen ka r̃omjea hinia na tapulona. Ha sile na sava ha er̃i silea. \v 12 Vara ka avulahi jea mata ha sile na silesilea, mo sopo te hinau hinia vara ha er̃i sile i visa. God mo opoia vara ha sile na sava ha er̃i silea, mo sopo usi na hinau mo sopo te nomim. \v 13 Na sopo verea vara ha pa silea hajavua matan vara i vai kamim ha vejuveju. Na lo verea matan na sopo opoia vara tea i er̃i verea vara kama lo tametame te tatua vao kalesia purongo. \v 14 Nake nomim tavtav mo mar̃ivi, ale ha er̃i tuenira Judea na nora vejuveju. Ale hin te rani vara ka vejuveju, enira sohena la pa er̃i tueni kamim. Hin malele akerihi natu vao kalesia tari la pa sopo er̃i vejuveju hin te hinau hinia. \v 15 Mo sohen la ulia tuai na Retitapu vara, ‘Haratu mo takonahi na mana mo mar̃ivi, nona mo sopo mar̃ivi hajavua, ale haratu mo takonahi makomona, nona mo sopo makomona hajavua’. \rq Exo 16.18\rq* \s1 Titus Tolu Na Tapalana \p \v 16 Pani na lo vere meje isan God sei mo tau na r̃omr̃omi matea hin Titus sohen mo taua hiniau mata kama kilau kamim. \v 17 Kama usia vara i mele rohi kamim, ale mo avulahi matana, aulu hin haratu, enia mo lo tatamahu moiso vara i mele vano i hite kamim. \v 18 Kama pa r̃ule na vorai tinapua matea vara i usuri Titus. Vao kalesia tari la majinga vara vorai sei enia tamlohi r̃uhu matea mata retivujavujangi na Retir̃uhu. \v 19 Aulu hin haratu vao kalesia nike Macedonia la vir̃oni vorai sei vara i pa usuri kamam na rani kama sivo Jerusalem mata sile silesilea nike isana kalesia tilavono ea — enia vavahinau matea i pa sile na hasohaso isan Moli, ale mo vujangia vara kama tatamahu mata tuetueni. \v 20 Kama pa hahau jara matea matan vara i pa sopo sile te masapa vara tea la r̃omr̃omia vara kama lo roro hin silesilea avulahi nike. \v 21 Ale matana, kama lo vaihitea tarea vara kama vai na hina tataholo na nahon God peresi na naho tamlohi. \p \v 22 Ale kama lo mele r̃ule na vorai kalesia tinapua matea peresira Corinth, enia mo jeu na nomam hina vaihite moiso, ale mo mera purongo vara mo avulahi na hinau matuvana, pani nake mo mele jeu tiroma matan mo rasu kamim mo tavera jea. \v 23 Vara te retiusia matan Titus, ha verea isara vara enia tapalaku mata i vai na vavahinau non Moli matamim. Ale la vorai tinapua sei la lo usuria enira vahar̃ule r̃uhu nona vao kalesia nike, ale nora tovongi mo vai na tamlohi la hasohaso Kr̃isto matara. \v 24 Ale matana, ha turu peresira matan vara vao kalesia la pa er̃i hitevosahi na nomim opoia, ale vara i vujangia vara nomam reti hapahapa matamim mo varar̃uhu. \fig — pulo vipahai grape matea —|alt="2Co 8 vines" src="hk00108B.tif" size="col" copy="hk" ref="2 Corinthians 8:24" \fig* \c 9 \s1 Silesilea Nona Kalesia Jerusalem \p \v 1 Na levosahia vara mo sopo te hinau hinia vara a sopo uliuli matan silesilea nike nona tapuhi Jerusalem, \v 2 matan na levosahia vara ka lo tatamahu mata ha tuenira moiso. Ale na reti hapahapa moiso isan tapalar̃a nike Macedonia vara kamim kalesia Corinth ka tatamahu hin tauni sei mo vano moiso vara ha sohai na silesilea matea, ale nomim avulahi mo vai na vao kalesia tinapua r̃omira mo r̃ilangi mata la tapulo na tuetueni. \v 3 Pani na lo r̃ule la vorai kalesia nike vara la hitea vara varar̃uhu ka tatamahu sohen na verea isara vara ha pa tatamahuni na mania moiso. Na sopo opoia vara la pa hitea vara noku reti hapahapa nike hin kamim i vano hina purongo. \v 4 Matan, vara te mara Macedonia i mai peresiau ale vara i hitea vara ka sopo tatamahu, kama pa mahanuhanu ale kamim sohena, matan kama verea moiso vara kama lo rasu kamim. \v 5 Matan na sopo opoia vara a mahanuhanu, na r̃omr̃omia vara a usi la vorai kalesia nike vara la mai isamim tiroma mata la tatamahuni na nomim silesilea tavera sei ka lo retitauhi hinia moiso. Ale mo sopo hinau matea mata ngurunguru matana, pani enia silesilea matea usuri na nomim r̃omavulahi. \s1 Ha Hansohai Matan God Mo Hansohai Tiroma \p \v 6 Ha lo levosahia vara tamlohi isa matea vara mo lavo na piri mo visalete, i pa vua makomona purongo. Pani haratu mo lavo na piri matuvana, i pa lavi na vuana matuvana. \v 7 Kamim hatehateahi ha pa silesile usuri na r̃omimim hasemim, mo sopo matan ka sopo r̃omavulahi teni matan tea mo ngurunguru hin kamim, pani matan God mo opoi haratu sei mo sile na nona silesilea na avulahi. \v 8 Ale God i er̃i sile kamim na hinau tari ka opoira, matan vara ha sopo er̃i vejuveju hin te hinau ka opoia, ale matana, ha er̃i mele tueni na tinapua na sopena. \v 9 Mo sohena Retitapu mo verea vara, \q1 ‘Haratu la tataholo na nahon God, \q2 la lo hansohai tarea isana tilavono. \q1 Ale God i pa sopo r̃omaliho \q2 na nora vavahinau r̃uhu sei hin te rani.’ \rq Psa 112.9\rq* \p \v 10 Matan God enia haratu sei mo lo sile na piri wit isana tamlohi isa, moiso mo vai na pereti mata hanhani hinia. Hin malele akerihi natu God i pa sile na masapa matuvana isamim mata ha vai na vavahinau r̃uhu, ale enia i pa vai na nomim hansohai i vua tavera isamim. \p \v 11 Enjora, ha pa mar̃ivi savulevule matan vara ha er̃i hansohai i jeu tiroma. Ale na rani vara kama lavi na nomim silesilea i vano isan la haratu la vejuveju, la pa ulo na vere meje isan God matana. \v 12 Hinau mo rua vahatea la pa masese matan silesilea atu, i pa mar̃ivisi na vejuveju nona tapuhi Jerusalem, ale la pa hasohaso God na nora vere meje matana. \v 13 Kamim ha pa tahe na hijan God na nomim silesilea na avulahi. Matan nomim hansohai isara i pa vujangia vara kamim ka lo oloolo na Retir̃uhu non Kr̃isto, ale la kalesia atu la pa hasohaso God matamim. \v 14 Ale la pa usiusi matamim na opoia tavera mata r̃omr̃uhu r̃uhur̃uhu non God sei mo lo malue hin kamim. \p \v 15 Ha vere meje isan God matan Natuna — matan nona otori r̃uhur̃uhu sei mo sopo te reti i er̃i verea vara mo r̃uhu sohena sava. \c 10 \s1 Suiha Nona Vahar̃ule Varar̃uhu Non God \p \v 1 Enau Paul haseku, na lo usia r̃ilangi isamim vara ha tapurongo isaku. Na lo vaia usuri na r̃ommalum peresi na posposi malum non Kr̃isto, enau sei tamlohi hai Corinth la lo verea vara enau na malum vara na lo toho isamim pani vara na malue na lo r̃ilangi isamim na noku leta! \v 2 Na lo r̃omtau vara i pa sopo sohena, pani korong vara na mai a pa r̃ilangi isan la haratu sei la r̃om vara kama lo vavahinau usuri na posposi tamlohi purongo. \v 3 Hina purongo kamam kama tamlohi varama, pani kama sopo vai na vuro usuri na r̃omr̃omi nona tamlohi, \v 4 matan nomam hinahinau mata vai na vuro mo sopo matan varama nike, pani God mo vai na retivarar̃uhu mo suiha mata vilijovjovi na r̃omr̃omi r̃ilangi non Tiapolo sei la lo taurilati na tamlohi. Ale la suiha mata la vilijovjovi na r̃omr̃omi \v 5 peresi na r̃omaulu tari sei la lo turuhoro na tamlohi na lelevosahi hin God. Ale kama taurilati na r̃omr̃omi tari na retivarar̃uhu, ale kama vaira la oloolo hin Kr̃isto. \v 6 Ale kama lo tatamahu mata kama sile na talai isana tamlohi lejileji tari sei atu, ale kama pa vaia hin rani atu vara kamim mo isoiso ka lo oloolo hin Kr̃isto moiso. \fig — tavui sipsip matea —|alt="2Co 10 shepherd" src="AB02839b.tif" size="col" copy="lear" ref="2 Corinthians 10:6" \fig* \p \v 7 Kamim ka lo kilau na huri tamlohi purongo. Kamim ka hitevosahia moiso vara kamam kama tamlohi non Kr̃isto, sohen la haratu sei la lo reti hapahapa lara enira non Kr̃isto. \v 8 Korong, ha pa hitea vara na lo pohapoha na suiha sei Moli mo silea isamam. Pani suiha nike enia matan vara i turuhi kamim, mo sopo matan vara i vilijovjovi kamim. Ale a pa sopo tinar̃ihia vara tea i vaiau a mahanuhanu, vara i vai na noku vavahinau isamim i mai hina purongo. \p \v 9 Na sopo opoia vara tea i r̃omr̃omia vara na lo r̃ilangi na noku leta purongo ale i vai na tamlohi la matahuniau matana, \v 10 matan hai la lo verea lara, “Paul enia hare? Nona leta la r̃ilangi pani enia mo sopo te suihana, ale mo sopo tamlohi matea mata retireti i r̃uhu.” \v 11 La haratu la lo retireti sohen harihi, la levosahia moiso vara kamam kama lo r̃ilangi na nahomim sohen kama lo r̃ilangi na nomam leta. \p \v 12 Matan kamam kama sopo r̃omr̃omia vara kama pa verea vara kama tamlohi r̃uhu i tikeli la tamlohi sei la lo verea vara enira io. Pani ka hitea, enira la lo hase kilau usurira na tatuara purongo vara hare natu mo r̃uhu sohena sava. Hinau akerihi enia rongorongo vono purongo! \p \v 13 Pani kama pa sopo reti hapahapa hin te hinau sei mo sopo nomam. Mata kama tau na r̃omimam mata vai na vavahinau sei God mo taua na limamam purongo, ale mo taua vara kama pa vavahinau na jaramim mara Corinth. \v 14 Matan mo tataholo purongo vara kama lo verea vara kama aulu hin kamim na mauri rasua, matan kamam natu, kama tiroma tamlohi sei mata lavi na Retir̃uhu non Kr̃isto isamim. \v 15 Ale kama sopo lavi na hasohaso mata vavahinau nona tinapua, mo vono, kama lo r̃omtau vara nomim rasua i pa ulua, ale vara nomam vavahinau isamam i pa ulua i mele tavera jea, \v 16 matan vara kama pa retivujavujangi na jara tinapua sei tele vano na jaramim. Ale kama pa sopo reti hapahapa hin te vavahinau tamlohi tinapua la vaira hin la jara tinapua atu. \v 17 Pani Retitapu mo verea vara, \q1 ‘Vara tea mo opoia vara i reti hapahapa, \q2 i pa reti hapahapa na sava Moli mo vaia purongo.’ \rq Jer 9.24\rq* \m \v 18 Matan hina aulu mo sopo haratu sei mo hase verea hasena, pani haratu Moli mo verea vara mo vaia mo r̃uhu. \c 11 \s1 Vahar̃ule Haluhalu \p \v 1 Na opoia vara ha r̃omperavu mata makomo rani peresiau, ale a pa retireti sohena tamlohi rongorongo vono matea mo lo retireti, pani na levosahia vara varar̃uhu ka lo r̃omperavu isaku. \v 2 Enau na mereimerei matamim na mereimerei non God. Matan na retitauhi vara kamim ha pa sohena har̃ai lahi vokevoke matea tuana matelete, enia Kr̃isto. \v 3 Pani na lo matahu vara sohen tuai mata sasati atu Tiapolo mo halu Eve na nona haluhalu, ale vara tinapua sohena i posi na r̃omimim ale i tiroma hin kamim ha malue na malele mata lotu Kr̃isto na mapumim tari sei mo varar̃uhu. \v 4 Matan vara te tamlohi vujangi tinapua mo mai ale mo retivujavujangi na vujangi tinapua matea hin Iesu hin haratu kama lo vujangi kamim hinia moiso, teni hin te tanume tinapua hin Tanume Tapu atu ka lo lavia moiso, teni te Retir̃uhu tinapua hin haratu ka lo rasua, ale mo mera purongo vara kamim ka hitea mo r̃uhu purongo. \v 5 Matan na sopo r̃omr̃omia vara enau na vejuveju hin la haratu Corinth sei la lo verea vara la vahar̃ule aulu jea, enira la jeuau. \v 6 Hina purongo vara na sopo levosahi na malele mata retireti sohera, pani enau a er̃i verea vara na sopo vejuveju na lelevosahi. Varar̃uhu kamim ka levosahia vara kama lo vujangi na lelevosahi mo mera isamim moiso na malele tinatinapua matuvana. \p \v 7 Ka r̃om vara na vai te hehe hin haratu na hase tauau atano matan vara a tahe kamim na oloolo matan na lo retivujavujangi na Retir̃uhu non God isamim, ale na sopo usi te hinau hatea matana? \v 8 Korong ka r̃om vara na lo vanaho na vao kalesia tinapua matan na avulahi mata a lavi na nora mania matan vara a er̃i mai a lo volitusi purongo isamim. \v 9 Ale na rani na lo toho peresi kamim, na noku vejuveju na sopo usi te tuetueni isan te vonamim hatelete, matan la vorai kalesia atu sei la tai Macedonia, la lavi na tuetueni tinapua matea mo mar̃ivisi vevuhi na noku vejuveju. Noku retihapahapa sei enia matan na hase taurilatiau vara a pa sopo tau te tetehi puhoni hatea isamim hin te malele, ale a pa sopo er̃i vaia hin te rani. \v 10 Sohen retivarar̃uhu non Kr̃isto mo lo toho hiniau, a pa sopo er̃i isoiso na noku retihapahapa matan hinau atu na jara tari matan Achaia. \v 11 A pa reti hapahapa mata sava? Matan na sopo opoi kamim teni mo vono? God mo levosahia vara na opoia kamim. \p \v 12 Ale sava na lo retihapahapa hinia, a pa lo retihapahapa hinia, matan vara a lanar̃ihi na masapa tari mata retihapahapa isan la haratu sei la lo verea lara enira la sohemam na nomam vavahinau tari. \v 13 Matan, la tamlohi nike enira la vahar̃ule haluhalu, la tamlohi haluhalu, ale la lo vaia sohena vara enira la vahar̃ule non Kr̃isto na nora halu. \v 14 Pani enau na sopo mar̃urahi hinira matan Setan i er̃i hase vaia i mai sohena angelo mata malarani. \v 15 Matan haratu, mo sopo hinau mar̃urahi matea vara volitusi non Setan la lo hase vaira sohen la volitusi tataholo non God, pani na isoisona, nora talai i pa tataholo i r̃uhu na nora vavahinau. \s1 Paul Mo Sopo Avulahi Hinira \p \v 16 A mele verea vara ha sopo r̃omr̃omia vara enau na rongorongo vono matan na lo retireti sohen harihi, pani hina purongo vara na lo vaia, ha lo tapurongo tako matan a pa mele retihapahapa makomona. \v 17 R̃a levosahia vara Moli mo sopo avulahi na retihapahapa sohen harihi, pani na lo vaia sohena vara enau na tamlohi rongorongo vono matea. \v 18 Matan tamlohi tinatinapua la lo retihapahapa usuri na vavahinau nona tamlohi, enau sohena a pa vaia. \v 19 Ka r̃om vara nomim lelevosahi sei mo tavera jea, i pa tataholo vara ha tapurongo isana tamlohi rongorongo vono teni mo vono! \v 20 Avei, nomim lelevosahi mo sohena sava matan mo sopo te hinau hinia vara te vonara mo vai kamim ka slev, teni vara ka levosahia vara mo lo haluhalu kamim mata nomim tavtav, teni vara la lo hani na masumasumim, teni vara la lo r̃omaulu hinira hasera, teni vara la lo varasi na patumim. \v 21 Na hitea mo sati matan kamam kama sopo er̃i vaia sohera! \s1 Paul Mo Lo Retihapahapa \p Pani vara tea mo r̃omr̃ilangi vara i retihapahapa na nona rongorongo vono, enau sohena a er̃i vaia. \v 22 La tamlohi halu nike, la lo retihapahapa lara enira hasera la Hebrew, pani enau na Hebrew. Enira, la r̃om vara enira hasera la tavtavuin Israel, pani enau sohera. Enira, la r̃om vara enira hasera la mahapin Abraham, pani enau sohera. \v 23 Na levosahia vara na lo retireti sohen na tamlohi rongorongo vono matea, pani na levosahia vara ka lo r̃omr̃omia vara enira la lo volitusi non Kr̃isto, pani enau na jeura, noku vavahinau mo jeura, la tauriau na vano na ima r̃ilangi vaha visa, la rupi lejilejiau na asi maja vaha visa, mariviti vara a mate vaha visa. \fig — la rupi lejilejiau —|alt="Whipped" src="dk02483.tif" size="col" copy="dk" ref="2Co 11.23" \fig* \v 24 Vaha lima moiso, Jew la rupiau mo vaha ngavulu tolu mo limaravati \rq (39)\rq*. \rq Deut 25.1–3\rq* \p \v 25 Vaha tolu, la hamajiau na vipahai. Na rani matea la paruau vara a mate. Na pute na lanis vaha tolu. Na rani matea, na lo sale na pahai matea na tasi masapa mata rani matea ale pongi matea. \v 26 Na hahau r̃alihi mata jara la asau r̃ove vaha visa, ale na lavi na rani sasati na wai tavei, rani sasati mata tamlohi sei la lo vili na tamlohi mata mania, ale rani sasati isana Jew, rani sasati isana tamlohi r̃or̃oha, rani sasati na lolo taon tavera, rani sasati na rani na lo toho na jara hasetoho, rani sasati na tasi, rani sasati isana vorai kalesia haluhalu. \v 27 Na lo mauri peresi na noku malokoloko, noku rongohaji, ale na sopo er̃i juruvi vaha visa moiso mata marohati peresi na mar̃ohu, ale vaha visa moiso mo sopo te haku hinau. Vaha visa moiso na lo toho na jara hamariri sati pani mo sopo te noku ruru hamariri. \p \v 28 Ale aulu hin la hinau sei, na rani hatehateahi, r̃omiku mo lo puhoni matan na sopo levosahia vara vao kalesia tari la lo toho sohena sava. \v 29 Hare natu vara mo rongoa vara mo sopo te suihana, vara enau sohena na sopo rongoa, enjora. Hare natu vara i malue na malele rasua matan tea mo tikaulejia pani enau a pa sopo lolokoru matana, enjora. \p \v 30 Vara a er̃i retihapahapa hin te hinau, a pa retihapahapa na hinau sei na sopo er̃i vaia haseku. \v 31 God, Taman Moli Iesu, enia i pa lavi na hasohaso mata rani tui tui. Enia mo levosahia vara enau na sopo halu, \v 32 ale hin rani atu na lo toho Damascus, tamlohi aulu na ruhuruhun Supe Aretas, mo sile na retileu matea isana tamlohi la lo kilau na matarua tavera matan taon tavera atu vara la pa taurilatiau, \v 33 pani kalesia hai atu la tuhuau na windoa na sivo atano na tanga tavera matea na ropen taon atu, matan vara a er̃i malue a rovo! \c 12 \s1 Paul Mo Hite Na Tuka Na Mamavuho Matea \p \v 1 Na levosahia vara noku reti hapahapa nike mo rongorongo vono, pani a pa mele vere te makomona hin te hinau sei Moli mo vujangia isaku mo sohena mamavuho matea. \v 2 God mo sauau na sahe aulu na hatolu tuka na rani matea tauni mo sangavulu r̃omana mo vati la vano moiso, na sopo levosahia vara na lo toho na epeku teni mo vono, pani God mo levosahia. \v 3 Ale na levosahia vara enau vara na epeku teni mo vono na sopo levosahia pani God mo levosahia, \v 4 na sahe aulu na toho Paradise na tuka, ale na rongo te hinau la tapu jea vara tea i er̃i mele verera isan tea na varama. \v 5 Matan la hinau atu natu God mo vujangira isaku a er̃i retihapahapa. A pa sopo er̃i retihapahapa hin na sava na vaia, pani hin haratu purongo sei na sopo er̃i vaia haseku. \v 6 Matan, vara a opoia vara a retihapahapa, a pa sopo tamlohi rongorongo vono matea matan na lo retivarar̃uhu. Pani a pa sopo vaia matan na sopo opoia vara tea i r̃omaulu hiniau i jeu na hinau mo er̃i hitea hiniau moiso teni na sava mo rongora isaku, \v 7 hina purongo vara God mo vujangiau na hinau r̃uhur̃uhu jea. Matan haratu, God mo tinar̃ihia vara a lavi na rani r̃ilangi na lima angelo matea non Setan, ale mo vailejleji na epeku matan vara a pa sopo retihapahapa hin la hinau sei God mo vujangiau hinira. \p \v 8 Na usi Moli vaha tolu vara i lanar̃ihia isaku. \v 9 Pani mo verea isaku mara, “Noku r̃omr̃uhu enia mo tataholo matam. Mata suihaku mo lo voko na hinau ko sopo er̃i hasem vaia.” \m Ale matana, nake na avulahi purongo vara a reti hapahapa na hinau na sopo er̃i vaira haseku vara suihan Kr̃isto i sopo lo toho hiniau. \v 10 Matan haratu, enau na avulahi vara na sopo er̃i vai te hinau haseku, ale matan haratu a er̃i lavi na retisasati nona tinapua peresi na rani r̃ilangi, teni vara tamlohi la tipahiau, peresi na hina puhoni na lo lavia matan Kr̃isto. Matan hin rani atu natu na sopo er̃i vai te hinau haseku, suihan Kr̃isto mo lo tueniau. \s1 Paul Mo R̃omr̃omi Na Kalesia Corinth \p \v 11 Kamim ka vaiau na vaia sohena tamlohi rongorongo vono matea, matan na lo retihapahapa sohen harihi. I pa tataholo vara ha verea tataholo isara vara enau tamlohi matea tamlohi la er̃i rasua. Matan enau na sopo vejuveju hin te hinau hatelete sohen la ‘vahar̃ule aulu jea’ sevano, hina purongo vara enau hina purongo matea. \v 12 Varar̃uhu na vai na matamata tataholo nona vahar̃ule varar̃uhu. Na noku r̃omperavu na vai na matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi peresi na vavahinau mata suiha na nahomim. \v 13 Ale, hinau matea purongo sei na sopo vaia na lo vaia isana vao kalesia tinapua, enia vara na sopo usi te tuetueni isamim. Ha r̃omiau matan na sopo usia! \p \v 14 Ka hitea, na tatamahu moiso vara a mele rohi kamim na hatolu noku hahau. Ale na sopo opoia vara a mai tetehi puhoni matea isamim. Na sopo opoia vara a lavi te nomim hinau, na opoi kamim purongo! Matan natuvarihi varihi la sopo sile na mania isana tamara peresi na tinara mata hara hinau, pani tamara peresi na tinara la vaia mata natura. \v 15 Ale a pa avulahi jea vara a hase jalahi na mauriku peresi na noku hinau tari mata maurimim. Ka r̃om vara mo tataholo vara hina purongo vara noku opoia mo tavera matamim, kamim ha pa opoiau makomona purongo? \p \v 16 Vara mo sohen haratu, na sopo lo tau te tetehi puhoni isamim. Pani hai la pa lo verea vara enau na mai luhu isamim vara a tikauleji kamim na noku haluhalu. \v 17 Pani vara mo sohena, a pa halu kamim sohena sava? Mo toma, na vaia hin te vonan la tamlohi atu sei na lo r̃ulera la vano isamim? \v 18 Na rani na usi Titus vara i rohi kamim ale na mele r̃ule na vorai tinapua matea vara i usuria, korong Titus mo haluhalu kamim? Mo vono! Matan kamam rua kama hahau na posposi matelete purongo. Korong ka hitea vara kamam rua kama sopo vaia sohena teni mo vono? \p \v 19 Korong ka lo r̃omr̃omia vara tarea kama lo vere la hinau nike enira, matan vara kama hase verea vara kama tataholo mata vaira, pani mo vono. Kamam volitusi non Kr̃isto, ale kama lo vere la hinau nike isamim na nahon God, ale na hinau tari kama lo vaira, enira matan vara la tueni kamim ha ulua. \v 20 Matan na levosahia vara a mai isamim, a pa sopo avulahi na sava a pa hitea isamim, ale ha pa sopo opoi na sava a pa verea matana. Na levosahia vara a pa vileia vara kamim ka lo vasvas, ka lo mereimerei, ka lo lolokoru patumim, ka lo hanmarua, ka lo verelejleji na tinapua, ka lo sorasora tamlohi, ka lo mangisi ale mo sopo te oloolo isamim. \v 21 Enjora, na levosahia vara a mai isamim God i pa vaiau a mahanuhanu mata nomim posposi natuvarihi, ale r̃omiku i pa sati matan matuvana isamim sei la hehe tiroma moiso, la sopo lo vahar̃i na nora posposi lumiha, teni na nora posposi maji peresi na nora marohati mata posposi sohen haratu. \c 13 \s1 Isoiso Retituetueni Non Paul \p \v 1 Harihi enia noku hatolu mai vara a rohi kamim. Ale sohena Retitapu mo verea vara, ‘Ha pa turu na retireti non te tupra rua teni te tupu tolu matan te hinau tea mo vaia mo sati’. \rq Deut 19.15\rq* \p \v 2 Na pete retir̃oar̃oahai la haratu la lo hehe na harua noku rohi sei moiso. Ale nakerihi, na lo mele retir̃oar̃oahaira peresi na tamlohi tari, sohen na pete vaia tiroma moiso, vara hin harakerihi, a pa sopo r̃om tea vara i sopo lavi na talai mata nona hehe, \v 3 matan ka lo opoia vara ha levosahia vara varar̃uhu, Kr̃isto mo lo retireti hiniau. Kr̃isto mo sopo kilau purongoi na sava ka lo vaira, pani hin kamam, enia suiha tavera jea matea na livuhamim. \v 4 Hina purongo vara mo mate na talopeilopei sohena mo sopo te suihana, pani nake mo lo mauri mata suihan God. Ale, kamam sohena mo sopo te suihamam, pani kama pa toho peresi kamim na suihan God. Suiha atu sei kama lo vavahinau hinia matamim. \p \v 5 Ha hase vaihite kamim hasemim vara varar̃uhu nomim rasua mo varar̃uhu. Ha hase kilau usuri kamim hasemim! Vara ha sopo er̃i hitevosahia vara Iesu Kr̃isto mo lo mauri hin kamim, mo r̃aramia vara ka jovi na nomim vaihite. \v 6 Ale na lo r̃omtau vara kamim ka hitevosahia vara kamam kama jeu vaihite nike moiso. \p \v 7 Ale kama lo usiusi isan God vara ha pa sopo vai te hinau sasati. Mo sopo matan vara tamlohi la pa hitea vara kama jeu vaihite atu moiso, pani matan vara ha pa vai na hinau tataholo, hina purongo vara ka lo r̃omr̃omia vara kama sopo lo jeu vaihite atu. \v 8 Matan kama sopo er̃i vai te hinau vara i turuleji na retivarar̃uhu, pani kama pa lo turu r̃ilangi mata retivarar̃uhu tarea. \v 9 Matan enia hina purongo vara mo sopo mele te suihamam, pani kama pa avulahi vara kamim ka r̃ilangi varar̃uhu. Nomam usiusi enia vara ha jea i r̃uhu na mauri rasua. \p \v 10 Matan haratu, na lo uli la hinau nike Macedonia isamim vara ha lo vai tatalohoi na maurimim, matan vara na rani vara a pala, a pa sopo vai na posposi r̃ilangi hajavua na noku suiha sei Moli mo sileau hinia mata vai na kalesia la ulua, pani mo sopo mata vilijovjovira. \s1 Isoiso Retireti \p \v 11 Ale isoiso hinau la vorai peresi na vevorai, enia vara ha avulahi, ha mele vai mamahuni na maurimim la tataholo, ha r̃omr̃ilangi, ha turu jara matea na r̃omimim hatehateahi, ha toho na tamata, ale God mata opoia peresi na tamata i pa toho peresi kamim. \p \v 12 Ha tapatapai kamim na posposi mo tataholo mata kalesia. Tapuhi tari nike la sile na nora retioloolo isamim. \p \v 13 R̃omr̃uhu non Moli Iesu Kr̃isto peresi na opoia non God peresi na tapala r̃uhu nona Tanume Tapu i pa toho peresi kamim mo isoiso. Amen. \fig |alt="hills 2Co 13" src="hk00349b.tif" size="span" copy="hk" ref="2 Corinthians 13:13" \fig*