\id 1CO – Tangoa \h 1 Corinthians \toc1 1 Corinthians Tiroma Leta Paul Mo Ulia Isana Mara Corinth \toc2 1 Corinthians \mt1 1 Corinthians \mt3 Tiroma Leta \mt3 Paul Mo Ulia Isana Mara \mt2 Corinth \imt3 Leta Nike \ip Leta akerihi mo usuri leta na tinapua matea Paul mo ulia isana mara Corinth moiso (5.9), hin leta nike Paul mo r̃arami na nora retiusia sei la sohaia isana moiso (7.1). Corinth enia taon tavera jea matea na pahisa tasi Greece. Vao kalesia Corinth la patumasa, la lo aseasera (1.10–4.21). Mo r̃arami na retiusia mata lahi (7.1–40), mata hanhani sei la silea isana tamasi (8.1–13), mata posposi tataholo mata lotu (10.1–14.40), peresi na sauteterahi non Iesu peresi na nona tamlohi usuri (15.1–58). Paul mo verea isara mara opoia mo aulu jea, mo jeu na rasua peresi na r̃omtoho matan enia i pa toho jejeu (13.13). \ib \iot Hin Leta Nike \io1 1. Tiroma Retireti Non Paul (1.1–9) \io1 2. Paul Mo Verea Mara La Turu Jara Matea (1.10–4.21) \io1 3. Mauri Na Vao Kalesia (5.1–7.40) \io1 4. Posposi Tataholo Mata Vao Kalesia (8.1–11.1) \io1 5. Posposi Tataholo Mata Lotu God (11.2–14.40) \io1 6. Kr̃isto Mo Aulu Na Mateia (15.1–58) \io1 7. Silesilea Nona Kalesia Jerusalem (16.1–4) \io1 8. Paul Mo Hahau Corinth Mata Sava (16.5–12) \io1 9. Retioloolo Non Paul (16.13–24) \c 1 \s1 Retioloolo Non Paul Isana Kalesia \p \v 1 Enau Paul, na vahar̃ule non Kr̃isto Iesu usuri na masalon God, peresi vorair̃a Sosthenes, \v 2 kama sohai leta nike isana vao kalesia non God Corinth, isana tapuhi hin Kr̃isto Iesu, God mo tovi kamim tapuhi peresi la haratu na jara tari sei la lo lotu Moli Iesu Kr̃isto, nora Moli, ale enia nor̃a Moli, \p \v 3 r̃omr̃uhu peresi na tamata la tai isan God Tamar̃a, peresi Moli Iesu Kr̃isto, la vano isamim. \s1 Paul Mo Vere Meje Isan God \p \v 4 Na lo vere meje isan God tarea matamim matan r̃omr̃uhu sei God mo silea isamim hin Kr̃isto Iesu, \v 5 matan enia mo vai kamim ka ulua mo r̃uhu hinia na retireti tari peresi na lelevosahi tari, \v 6 harihi mo vujangia vara sava na verea isamim matan Kr̃isto mo varar̃uhu na maurimim, \v 7 matan vara ka sopo vejuveju hin te otori sei Tanumen God mo lo silea, ale ka lo kilau matan rani atu nor̃a Moli Iesu Kr̃isto i pa mele pala hinia, \v 8 enia i pa vai na nomim rasua i r̃ilangi i kakau na isoisona, i pa sopo tea i er̃i tuvai kamim hin te hinau hin rani atu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto. \v 9 God enia i sopo er̃i tope na nona retitauhi, God mo tovi kamim vara ha tapala peresi Natuna, Iesu Kr̃isto, nor̃a Moli. \s1 Patumasa Na Lolo Vao Kalesia \p \v 10 Na lo usia r̃ilangi isamim la voraiku peresi na vevoraiku, na hijan nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, vara kamim mo isoiso nomim reti i matea, ale i sopo te patumasa isamim, pani ha matea na r̃omr̃omi matea, ale ha matea na nomim ari. \v 11 Matan la voraiku peresi na vevoraiku, na rongo na reti matea mo tai na vaon Chloe vara, kamim ka lo vasvas isamim. \v 12 Na lo verea matan vonamim hai la lo verea lara, “Enau na usuri Paul!” tea la vara “Enau na usuri Apollos!” tea la vara “Enau na usuri Peter!” moiso tea la vara “Enau na usuri Kr̃isto!” \v 13 Ha er̃i topetope Kr̃isto? Paul mo mate na talopeilopei matamim? Teni ka lavi na paptijo na hijan Paul? \v 14 Enau na lo vere meje isan God matan enau na sopo paptijo hin te vonamim hatea, pani Crispus peresi Gaius purongo, \v 15 matan vara i pa sopo te vonamim hatea i er̃i verea vara enia mo lavi na paptijo na hijaku. \v 16 Varar̃uhu, na paptijo na vao iman Stephanas, pani korong na sopo mele paptijo hin te tinapua. \v 17 Matan Kr̃isto mo sopo r̃uleau vara a paptijo, pani vara a retivujavujangi na Retir̃uhu ale mo sopo hin te reti mo r̃ilangi mata levosahia, vara i vono talopeilopei non Kr̃isto i pa sopo te r̃aramina. \s1 Lelevosahi Non God \p \v 18 Matan reti mata talopeilopei enia hina rongorongo vono isan la haratu la lo vano na komokomo, pani isar̃a sei r̃a juri hinia, enia suihan God. \v 19 Matan Isaiah mo ulia vara, \q1 ‘Enau a pa komo na lelevosahi \q2 nona tamlohi lelevosahi, \q2 ale a pa vai na r̃omr̃omi nona tamlohi lelevosahi \q2 i mai hina purongo.’ \rq Isa 29.14\rq* \p \v 20 Nene tamlohi lelevosahi? Nene tamlohi vujangi mata leu non God? Nene tamlohi mo er̃i retireti na varama nake? R̃a er̃i verea vara God mo vai na lelevosahi nona tamlohi mata varama la mai hina rongorongo vono purongo. \v 21 Matan usuri na lelevosahi non God, God mo taua vara tamlohi na varama, la sopo er̃i lavutia na nora lelevosahi purongo. God mo avulahi vara i juri la haratu la rasu na hina rongorongo vono sei kama lo retivujavujangi hinia, \v 22 matan Jew la lo usia r̃ilangi vara God i vai te matamata vara la hitea ale la pa rasua, ale tamlohi r̃or̃oha la opoi vara la ale na lelevosahi vara la rasua, \v 23 pani kamam kama lo retivujavujangi na mateia non Kr̃isto na talopeilopei, enia hina tialahalaha matea isana Jew, ale enia hina rongorongo vono isana tamlohi r̃or̃oha sohena mara Greek. \v 24 Pani isar̃a sei God mo tovir̃a, hina purongo vara enr̃a Jew teni tamlohi r̃or̃oha, enr̃a r̃a er̃i hitevosahi na suihan God peresi na nona lelevosahi r̃uhu hin Kr̃isto. \v 25 Matan hina rongorongo vono non God enia mo jeu na lelevosahi nona tamlohi, ale hinau non God sei tamlohi la verea vara mo sopo te suiha hinia, enia mo jeu na suiha nona tamlohi. \p \v 26 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, ha to r̃omr̃omia vara hin rani atu God mo tovi kamim, mo sopo te matuvana isamim ka tamlohi lelevosahi na naho tamlohi, mo sopo te matuvana ka tauri na suiha, mo sopo te matuvana ka vora tamlohi aulu. \v 27 Pani God mo vir̃oni na hinau la rongorongo vono na varama matan vara i vai na tamlohi lelevosahi la mahanuhanu; ale God mo vir̃oni na hinau sei mo sopo te suiha hinira na varama vara i vai na tamlohi suiha la mahanuhanu. \v 28 God mo vir̃oni na hinau la atano na varama, tamlohi la hiter̃esira, hinau mo sopo te hinau hinira, mo vaira matan vara i vai la hinau sei tamlohi la lo verea vara la hina aulu, la mai hina purongo, \v 29 matan vara tea i pa sopo er̃i retihapahapa na nahon God. \p \v 30 Enia pulo maurimim hin Kr̃isto Iesu. God mo vai Kr̃isto enia nor̃a hina lelevosahi, enia natu, mo vair̃a r̃a tataholo na nahon God, ale enia malele mata vair̃a r̃a tapu, enia mo hase silea vara i volituhur̃a. \v 31 Ale matan haratu sohen la ulia vara, \q1 ‘Mo r̃uhu vara haratu mo lo retihapahapa, \q2 i pa hapahapa hin Moli.’ \rq Jer 9.24\rq* \c 2 \s1 Talopeilopei Non Kr̃isto \p \v 1 La voraiku peresi na vevoraiku, hin rani atu na mai isamim, na sopo mai vara a retivujavujangi na hina luhu mata juri non God na retitavera teni na retilelevosahi. \v 2 Matan enau na tau na r̃omiku vara a pa sopo vujangi te hinau tinapua pani Iesu Kr̃isto purongo, ale hin na nona mateia na talopeilopei. \v 3 Ale hin rani atu na lo toho peresi kamim mo sopo te suihaku, na matahu, ale na savaravara tavera matan na sopo levosahia vara sava i pa masese isaku, \v 4 ale noku retireti peresi na noku retivujavujangi la sopo retihaluhalu mata lelevosahi, pani na limaku Tanumen God mo vujangia isamim na matamata peresi na suiha, \v 5 matan vara nomim rasua i pa sopo turu na lelevosahi nona tamlohi, pani na suihan God purongo. \s1 Lelevosahi Mo Tai Isan God \p \v 6 Pani isan la haratu la jea, kama lo retireti na hina lelevosahi, pani mo sopo na hina lelevosahi mata varama nake, teni hina lelevosahi nona tamlohi aulu mata varama nake, enira la haratu sei la lo vano na nora komokomo. \v 7 Pani kama lo verea na lelevosahi non God matea sei mo lo luhu, enia God mo taua matar̃a tuai moiso varama mo sopo lo toho, matan mauri r̃uhur̃uhu atu na tuka. \v 8 Mo sopo te tamlohi aulu na varama nake i levosahia matan, vara la pa lo levosahia la pa sopo vili matei Moli mata r̃uhur̃uhu hin talopeilopei atu. \v 9 Pani sohen la ulia mo verea vara, \q1 ‘Sava te mata mo sopo lo hitea, \q2 teni te pero i rongoa, \q2 teni tea i r̃omr̃omia, \q2 sava God mo tau mamahunia moiso, matan la haratu mo lo opoira.’ \rq Isa 64.4\rq* \p \v 10 La hinau nike, God mo vujangia isar̃a hin Tanumena. Matan Tanumena mo levosahi na hinau tari peresi na lolo r̃omr̃omi non God. \v 11 Matan hare mo levosahi na r̃omr̃omi non tamlohi tinapua matea pani tanumen tamlohi atu purongo sei mo lo toho na lolona? Ale mo sohena purongo, mo sopo tea i er̃i levosahi na r̃omr̃omi non God pani Tanumen God purongo. \v 12 Ale nake, enr̃a r̃a sopo lavi na tanume mo tai na varama, pani r̃a lavi Tanume atu mo tai isan God matan vara r̃a pa er̃i levosahi na hinau God mo sile purongoia isar̃a. \v 13 Ale kama vujangi la hinau sei mo sopo usuri na lelevosahi nona tamlohi, pani na retireti Tanumena mo vujangia isamam, kama lo sor̃otahi na r̃omr̃omi non Tanumena peresi na retivarar̃uhu non Tanumena, ale kama vereulira isan la haratu Tanumena mo lo toho isara. \v 14 Tamlohi purongo i sopo er̃i lavi na hinahinau non Tanumen God, matan enira hina rongorongo vono isana, ale enia i sopo er̃i levosahira matan Tanumen God purongo i er̃i vujangira isana. \v 15 Tamlohi atu Tanumen God mo lo toho isana, i er̃i ari mamahuni na hinau tari, pani tinapua i pa sopo er̃i mele ari tamlohi atu. \v 16 Matan reti non God mo verea vara, \q1 ‘Hare mo levosahi na r̃omin Moli? \q2 Hare i pa er̃i pisuhi na malele isana?’ \rq Isa 40.13\rq* \m Pani enr̃a r̃a lavi na r̃omin Kr̃isto. \c 3 \s1 Volitusi Non Kr̃isto \p \v 1 Pani, la vorai peresi na vevorai, hin rani atu enau na lo toho peresi kamim, na sopo retireti isamim sohena tamlohi rasua la jea. Mo vono. Na lo retireti isamim sohena natuvarihi matan ka pa lo usuri na posi tamlohi varama, ka pa lo pipi na maurin Kr̃isto. \v 2 Na vahani kamim na wai susu, mo sopo na hanhani r̃ilangi, ale mo tikeli nake, ka sopo lo tatamahu matana, \v 3 matan ka pa lo toho na suiha masalomim. Matan ka mereimerei hin kamim hatehateahi, ale ka lo vasvas hin kamim hatehateahi. Matan posposi sei mo vujangia vara kamim ka pa lo toho na suiha masalomim. Ka lo hahau sohena tamlohi varama. \v 4 Matan vonamim matea mara, ‘Enau na usuri Paul!’ moiso tinapua mo verea mara, ‘Enau na usuri Apollos!’ mo vujangia vara ka lo hahau sohena tamlohi purongo. \p \v 5 Apollos enia mo r̃uhu mata sava? Paul mo r̃uhu mata sava? Kamam volitusi, ale hin kamam kamim ka mai na rasua, sohena Moli mo taua moiso vara hare i pa vai na sava. \v 6 Enau na lavo, Apollos mo tau na wai, pani God natu, mo vaia mo ulua. \v 7 Haratu mo lo lavo teni haratu mo lo tau na wai, mo sopo te hinau r̃uhu hinia, pani God purongo sei mo lo vaia mo ulua. \v 8 Haratu mo lo lavo, ale haratu mo lo tau na wai, enira la matea, ale la pa lavi na volira i tataholo na sava la lo vaira hatehateahi. \v 9 Matan kamam kama tapala na vavahinau non God. Kamim lovuhai non God, ale ka iman God. \fig — suiha hapu i pa vaihite na voko nona tamlohi hatehateahi —|alt="Workshop" src="hk00128b.tif" size="span" copy="dk" ref="1Co 3.13" \fig* \p \v 10 Enau tamlohi tavera mata voro ima usuri na r̃omr̃uhu non God, ale na tau na pulo ima, ale tamlohi tinapua matea mo lo voro aulu hinia. Mo r̃uhu vara tamlohi hatehateahi i kilau mamahunia vara sohena sava i pa voro na ima hinia. \v 11 Matan mo sopo tea i er̃i tau te pulona tinapua hin haratu mo lo toho moiso. Enia sei, Iesu Kr̃isto. \v 12 Vara tea i voro hin pulona atu na gold teni silver, teni vatu angiangi r̃uhu, teni mo lo voro hin te vipahai teni rato teni ere, \v 13 voko nona tamlohi hatehateahi, i pa mera purongo matan rani aria i pa vaia i mera, matan suiha hapu i pa vaihite na voko nona tamlohi hatehateahi vara mo sohena sava. \v 14 Vara te voko atu sei tea mo voro aulu hin pulo ima atu mo jeu na hapu, enia i pa lavi na nona otori matana. \v 15 Vara hapu mo hani vevuhi na voko non tea, nona otori i pa tihai, ale tamlohi atu i pa juri, pani i pa sohena tamlohi matea la juri nar̃ihia na hapu mo lo turu lekoleko purongo. \p \v 16 Ka sopo levosahia vara kamim ka temple non God, ale Tanumen God mo lo toho na lolomim? \v 17 Vara tea i komo na temple non God, God i pa komoa, matan temple non God enia mo tapu, ale kamim natu, ka temple atu.\f + \fr 3:17 \fq temple: \ft Paul mo lo vere temple nike, ale r̃aramina enia matavuhi nona kalesia hin jara atu, mo sopo verea na epe tamlohi matea. \f* \p \v 18 Tea i sopo er̃i hase halua hasena. Vara te vonamim mo lo r̃omr̃omia vara enia tamlohi lelevosahi matea hin varama nike nake, i pa mele r̃uhu jea isana vara i mai tamlohi rongorongo vono, matan vara i pa mai tamlohi lelevosahi varar̃uhu. \v 19 Matan lelevosahi matan varama nike, enia rongorongo vono isan God matan la ulia mo verea vara, \q1 ‘Enia mo vunai na tamlohi lelevosahi \q2 na nora posposi mata lelevosahi.’ \q2 \rq Job 5.13\rq* \m \v 20 Ale mo mele verea vara, \q1 ‘Moli mo levosahia vara r̃omr̃omi nona tamlohi lelevosahi \q2 la sopo r̃uhu matan te hinau hatea.’ \q2 \rq Psa 94.11\rq* \p \v 21 Matan mo sohena, i pa sopo tea i er̃i hapahapa hin te hinau nona tamlohi. Matan hinau tari enira mata tueni kamim, \v 22 vara Paul, teni Apollos, teni Peter, teni varama, teni mauri, teni mateia, teni hinau nake, teni hinau la pa mai, enira mo isoiso nomim, \v 23 ale kamim non Kr̃isto, ale Kr̃isto enia non God. \c 4 \s1 Vavahinau Nona Vahar̃ule Non God \p \v 1 Kamim mo tataholo vara ha kilau kamam sohena volitusi non Kr̃isto, volitusi sei mata tauri na hina tatalanghi non God. \v 2 Ale aulu hinia, mo tataholo vara la haratu la lo tauri na hinau sohena, la pa turu r̃ilangi na sava la lo vaia. \v 3 Pani enia hina rihirihi purongo isaku vara te vonamim teni te court nona tamlohi hatea i ariau. Varar̃uhu, matan enau haseku na sopo ariau. \v 4 Na sopo r̃omr̃omi te hinau vara na vaia mo sati, pani mo sopo haratu natu vara mo vaiau na tataholo na nahon Moli, matan Moli hasena i pa ariau. \v 5 Matan hinau sei, ha sopo sile te talai i tiroma hin rani atu mata aria, i tiroma na mele mai non Moli sei i pa lavi na hina luhu na r̃or̃oha nake la mai na malarani, ale i pa vujangia vara tamlohi la lo vai na nora vavahinau mata sava. Ale hin rani atu, God i pa sile na nona reti r̃uhu isara hatehateahi. \p \v 6 La voraiku, na lo verea enau Apollos sohen tovongi matea isamim mo usuri na noku vujangi nike. Ale vara ha turu na sava la ulia na Retitapu moiso, ha pa sopo er̃i retihapahapa hin te tamlohi hatea matan mo pa aulu na vavahinau non tinapua. \v 7 Sava mo vai kamim ka r̃omr̃omia vara ka r̃uhu ka jeu na tinapua? Sava enia nomim sei God mo sopo silea isamim? Ale vara hinau tari nomim mo tai isan God, mata sava ka lo retihapahapa sohena vara ka sopo lavi te hinau isana? \p \v 8 Ka pete lavi vevuhi na hinau tari ka opoira moiso. Ka pete tavtav moiso. Ka jeu kamam matan ka pete supe moiso, ale i pa r̃uhu vara ka pete tauri suiha atu moiso matan kama pa tauri na suiha peresi kamim. \v 9 Matan na hitea sohena vara God mo tau kamam vahar̃ule sohen tovongi matea, mo tau kamam hitahu jea na tamlohi,\f + \fr 4:9 \ft hitahu jea na tamlohi enia mo lo r̃arami rani atu tamlohi vuro la lavi la tamlohi atu mata vilimateira la taura na isoiso vao atu sei la tiroma hinira na naho tamlohi tari na rani la mele pala na jarara tataholo. \f* sohena tamlohi la lo vano na nora mateia, kama mai sohena hinau matea varama peresi na angelo peresi na tamlohi la pa varoia. \p \v 10 Kamam kama tamlohi rongorongo vono matan Kr̃isto, pani kamim ka tamlohi lelevosahi hin Kr̃isto. Kamam kama tamlohi malum, pani kamim ka tamlohi r̃ilangi. Kamim, tamlohi la sile na oloolo isamim, pani kamam, la hitelehilehi kamam. \v 11 Mo mai nake, kama pa lo marohati, ale kama pa lo mar̃ohu, nomam ruru la sopo r̃uhu, tamlohi la vailehilehi kamam, ale mo sopo te imamam. \v 12 Ale kama kalvono, kama voko na limamam, vara la veresatihi kamam, kama ler̃uhu hinira, ale vara la tipahi kamam, kama turu r̃ilangi tarea, \v 13 vara la verer̃esir̃esi kamam, kama reti r̃uhu isara. Kama mai sohena, ale kama pa lo toho sohena utauta na varama, sohena tapahuri. \p \v 14 Na sopo uli la hinau nike, matan vara a vai kamim ha mahanuhanu, pani vara a retir̃oar̃oahai kamim sohena natuku r̃uhur̃uhu. \v 15 Matan hina purongo vara nomim tamlohi vujangi mo matuvana hin Kr̃isto, tamamim mata rasua la tupu visalete purongo. Matan enau na mai tamamim hin Kr̃isto Iesu na Retir̃uhu. \v 16 Ale matana, na lo usia r̃ilangi isamim vara ha usuri na noku tovongi. \p \v 17 Matan hinau sei natu, na pa r̃ule Timothy natuku r̃uhur̃uhu isamim, ale enia mo r̃omturu r̃ilangi tarea hin Moli, i pa mai vara i mele vere kamim na noku posposi hin Kr̃isto, i pa vujangi kamim sohen enau na lo vujangi na vao kalesia tari na jara tari. \p \v 18 Tatuamim nake la lo mangisi tavera jea matan la lo r̃omr̃omia vara a pa sopo mele mai isamim. \v 19 Pani vara masalon Moli, a pa mele mai isamim vila, ale a pa vileiulia vara la tamlohi mangisi nike la lo vaore purongo teni vara nora suiha mo tai isan God. \v 20 Matan mauri atu God mo aulu hinia mo sopo turu na retireti nona tamlohi purongo, pani na suihan God. \v 21 Ka opoi na sava? A pa mai isamim peresi na hamim maja, teni a pa mai isamim peresi na opoia na posposi r̃omatano? \c 5 \s1 Tau Nar̃ihi Haratu Mo Hehe \p \v 1 Sorasora mo lo vano vara posposi maji mo lo toho isamim, ale posposi maji sei mo sopo te tamlohi r̃or̃oha i er̃i majinga hinia vara tea i er̃i vaia sohena, matan tamlohi matea mo lo lavi na naroun tamana, \v 2 ale kamim ka r̃omaulu pani r̃omimim mo sopo sati mata sava? Ha tau nar̃ihi tamlohi atu mo lo vai posposi atu na livuhamim. \p \v 3 Matan hina purongo vara na sopo toho peresi kamim nake, noku r̃omr̃omi mo lo toho isamim, na pete sile na talai moiso isan haratu sei mo vai posposi atu. \v 4 Vara ha matavuhi na hijan Moli Iesu, ale noku r̃omr̃omi i pa lo toho peresi kamim na suihan nor̃a Moli Iesu, \v 5 ha pa sile tamlohi nike na liman Setan matan vara i komo na epena, matan vara maurina i pa juri na rani aria non Moli. \p \v 6 Nomim hapahapa mo sopo tataholo. Ka sopo levosahia vara ha tau na makomo isi na flaua, i pa vai na flaua i sosohi vevuhi? \v 7 Ha tau nar̃ihi na flaua tuai isi mo lo toho hinia, matan vara ha pa mai flaua paro, matan kamim ka flaua paro varar̃uhu. Matan la sile Kr̃isto nor̃a natu sipsip mata Passover, Kr̃isto, enia malamalai atu mo mate matar̃a. \v 8 Mo r̃uhu vara r̃a matavuhi mata hanhani Passover, mo sopo peresi na flaua tuai isi mo lo toho hinia, isi atu enia posposi vaisatihi na tinapua, ale enia hina sasati, pani r̃a pa hani pereti atu mo sopo te isi hinia, pereti atu enia mauri vokevoke peresi na retivarar̃uhu. \s1 Hehe Na Lolo Vao Kalesia \p \v 9 Na uliuli isamim moiso na noku leta vara ha pa sopo tapala peresi na tamlohi la lo vai na posposi maji, \v 10 na sopo r̃arami la haratu non varama la sopo tatuar̃a sei la lo vai na posposi maji, teni la haratu r̃omr̃omi har̃ivi mo lo vilira, teni la haratu la lo vavanaho, teni la haratu la lo lotulotu vono. Matan, vara na lo verea sohena, ha pa malue hin varama nike vara ha er̃i toho asau hinira. \v 11 Pani nakerihi na lo uliuli isamim vara ha sopo pulutahi peresi tea sei mo verea vara mo vorai rasua vara mo jovi na posposi maji, teni na r̃omr̃omi har̃ivi, teni mo lotulotu vono, teni mo lo hiter̃esir̃esi na tinapua, teni mo lo putu na wai r̃ilangi tarea, teni mo tamlohi halu, ale ha pa sopo sakele vara ha hanhani matavuhi peresi tea vara mo sohena. \p \v 12 Matan mo sopo noku hinau vara a ari na tamlohi la sopo rasua. Pani enia nomim hinau mata ari la haratu na lolo vao kalesia. \v 13 God i pa ari la haratu la sopo tamlohi rasua ale mo verea mara, \q1 ‘Ha tipahi nar̃ihi na tamlohi hehe sasati na livuhamim!’ \rq Deut 17.7; 19.19\rq* \c 6 \s1 Nomim Vauriuri \p \v 1 Vara te vonamim mo vauriuri peresi na vonamim matea, mo pa hitea sohena sava vara i vano isana tamlohi ari na jingoima, ale mo sopo taua na lima tapuhi non God? \v 2 Teni ka sopo levosahia vara tapuhi non God la pa ari na varama? Ale vara ha pa ari na varama, mo toma, ka sopo navu vara ha ari na nomim vauriuri vavarihi? \v 3 Ka sopo levosahia vara enr̃a r̃a pa ari na angelo? Matan haratu, mata sava ka sopo er̃i tau na tamata na vauriuri vavarihi nike na varama? \v 4 Vara te hinau isamim mo sohena, mata sava natu, ka lo vano isana tamlohi varama, haratu sei mo sopo te nora hinau vara la er̃i reti matana na lolo vao kalesia? \v 5 Na lo vere hinau nike, vara a vai kamim ha mahanuhanu. Varar̃uhu, mo sopo tea na lolo vaomim kalesia vara mo sopo lo jea na lelevosahi vara i er̃i tau na tamata na vauriuri nona vorai kalesia? \v 6 Pani kamim, ka hitea vara mo tataholo purongo vara te voraimim i tau na voraina kalesia tinapua matea na aria nona tamlohi varama! \p \v 7 Ka lo vauriuri peresi kamim hasemim na naho tamlohi aria mata varama, enia mo vujangia mo memera moiso vara ka lo toho asau hin mauri atu God mo opoia. I pa mele r̃uhu vara ha tinar̃ihi purongoia, i pa mele r̃uhu vara ha tinar̃ihira la jeu kamim. \v 8 Pani kamim purongo kamim hasemim, ka lo vai na hehe isamim, ale ka lo haluhalu na voraimim kalesia! \s1 Ha Toho Asau Na Posposi Lumiha \p \v 9 Ka sopo levosahia vara la haratu la lo vai na hehe la pa sopo er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia? Ha mera hinia, la haratu la lo vai na posposi viriu, teni la haratu la lotulotu vono, teni la haratu la lo vaivaileu peresi na tinapua, teni tamlohi la juruvi peresi na tamlohi teni har̃ai la juruvi peresi na har̃ai purongo, \v 10 teni tamlohi vavanaho, teni la haratu la lo r̃omusuri na hinau non te tinapua, teni la haratu la opoi jea na wai r̃ilangi tarea, teni la haratu la lo veresatihi na tinapua, teni la haratu la lo uri na tamlohi mata vavanaho na nora hinau, enira mo isoiso atu la pa sopo lavi mauri atu God mo aulu hinia. \v 11 Ale tuai tatuamim ka sohena, pani nake God mo hoje nar̃ihi na nomim hehe moiso, ale mo tapuhi kamim, mo vai kamim ka tataholo na nahon God na hijan Moli Iesu Kr̃isto peresi na Tanumen nor̃a God. \s1 Hahau Mo Tataholo \p \v 12 Hai la lo verea lara, “Matan enau kalesia matea, mo tataholo purongo vara a usuri na masaloku tari.” Pani a er̃i verea vara hinau tari la pa sopo er̃i tueni kamim, pani hina purongo vara, “Enau kalesia matea, mo tataholo purongo vara a usuri na masaloku tari.” A pa sopo tinar̃ihia vara a toho na ruhuruhun te hinau hatea. \v 13 Ale hai la lo verea vara, “Hanhani mo lo toho mata panger̃a, ale panger̃a mo lo toho mata hanhani!” Mo varar̃uhu pani ko hitea, God i pa komora enira mo rua. Eper̃a mo sopo toho mata posposi viriu, mo vono! Eper̃a la lo toho mata non Moli, ale Moli mo aulu na eper̃a. \v 14 Ale God mo sauteterahi Moli na mateia, ale i pa sauteterahi na eper̃a sohena na suihana. \v 15 Ka sopo levosahia vara epemim enira vonara matea na epen Kr̃isto? Mo tataholo vara a lavi te vonara hatea na epen Kr̃isto, ale a vaia i sor̃otahi isana har̃ai malele matea? I vonovono r̃uhu! \v 16 Teni ka sopo levosahia vara haratu mo sor̃otahi peresi na har̃ai malele matea mo mai epe matelete peresia? Matan sohen la ulia mo verea vara, ‘Enira rua, la pa mai epe matelete’. \p \rq Gen 2.24\rq* \p \v 17 Pani haratu sei mo sor̃otahi isan Moli, enia mo mai matelete peresi na Tanumena. \p \v 18 Ha rovo asau na posposi viriu. Hina sasati tinapua tari tamlohi la lo vaira mo sopo komo na epena, pani haratu mo lo vai na posposi viriu mo lo hase hehe na epena. \v 19 Teni ka sopo levosahia vara epemim enia temple non Tanume Tapu sei mo lo toho na lolomim sei God mo silea isamim? Ka sopo nomim hasemim, \v 20 matan sava God mo volituhu kamim hinia vara i juri kamim mo tavera jea. Ale na epemim tari ha vaira na posposi r̃uhu vara la tahe na hijan God i aulu. \c 7 \s1 Vujangi Mata Lahi \p \v 1 Ale nakerihi, usuri na sava ka usia na nomim leta, ka usia vara, “Mo tataholo vara tamlohi la sopo juruvi peresi na har̃ai teni mo vono?” Ale noku r̃arami nahai, \v 2 mo r̃uhu, pani matan posposi viriu mo mar̃ivi hajavua, i pa mele r̃uhu jea vara tamlohi matea i lahi, ale i lo toho peresi narouna purongo, ale har̃ai matea i toho peresi tuana purongo. \v 3 Mo sopo tataholo vara tamlohi lahi matea i horo narouna vara mo opoia vara i juruvi peresia, matan mo tataholo vara i usia, ale narouna sohena i pa sopo horo tuana. \v 4 Har̃ai lahi matea i sopo er̃i vai na sava tarea enia hasena mo opoia, matan tuana mo aulu na epena, ale tuana sohena i sopo er̃i vai na sava tarea enia hasena mo opoia, matan narouna mo aulu na epena. \v 5 Ha sopo horohoro kamim, pani matan te hinau purongo sohen harihi: vara engko peresi naroum ka majinga hinia matan vara ha hase tau kamim mata usiusi matan te makomo rani purongo. Pani vara mo isoiso, ha mele juruvi jara matea matan vara Setan i sopo er̃i vaihite kamim vara ha vano isana tinapua matan ka sopo er̃i hase taurilati kamim. \fig |alt="1Co 7 doorway" src="hk00239b.tif" size="span" copy="dk" ref="1 Corinthians 7:5" \fig* \p \v 6 Sava na lo verea matana mo tataholo, pani enia mo sopo retileu matea. \v 7 Enau na opoia vara tamlohi tari la soheku, pani tatua tamlohi God mo vaira la tataholo vara la lahi, ale tatuara God mo vaira la tataholo matan la sopo lahi. \p \v 8 Ale isan la haratu la sopo lahi teni la har̃ai malepu, na verea vara mo mele r̃uhu jea vara la sopo lahi soheku. \v 9 Pani vara la sopo er̃i hase taurilatira, mo r̃uhu vara la lahi. Matan enia mo mele r̃uhu jea vara la lahi mo jeua vara la sopo er̃i taurilati na masalo epera. \p \v 10 Ale isan la haratu la lahi mo sopo enau na lo verea pani Moli mo lo verea vara, har̃ai lahi i pa sopo rovo hin tuana, \v 11 pani vara i vaia, i pa sopo er̃i mele lahi, pani vara mo r̃ohu hin r̃omr̃omi atu, mo sopo te mele malele tinapua, i pa vai na tamata peresi tuana i mele mai isana, ale tamlohi lahi sohena i sopo r̃ohu hin narouna. \p \v 12 Isana tamlohi tinapua enau na lo verea mo sopo Moli mo verea vara te vorai kalesia hatea sei narouna mo sopo kalesia, pani r̃omina mo r̃ilangi vara i toho peresi tuana, i pa sopo r̃ohu hinia. \v 13 Vara te har̃ai kalesia hatea tuana mo sopo kalesia matea, pani vara r̃omina mo r̃ilangi vara i lo toho peresi narouna, narouna i pa sopo r̃ohu hinia. \v 14 Matan God mo tapuhi na tamlohi mo sopo rasu matan narouna enia har̃ai kalesia matea, ale God mo tapuhi na har̃ai mo sopo rasu matan tuana enia tamlohi kalesia matea. Vara i vono, natumim la pa lumiha na nahon God, pani matan mo sohen haratu, enira la tapu na nahona. \v 15 Pani vara vonara matea sei na lahi mo sopo kalesia, ale mo rovo, ha tinar̃ihia vara i sohena. Hin posposi sei vorai kalesia atu i sopo er̃i tia hin lahi atu, matan God mo tovi kamim vara ha toho na tamata. \v 16 Har̃ai lahi, ko pa levosahia sohena sava vara o er̃i juri tuam? Tamlohi lahi, ko pa levosahia sohena sava vara o er̃i juri naroum? \p \v 17 Mo r̃uhu vara tamlohi kalesia hatehateahi la toho hin mauri atu sohen Moli mo silea isara, hara sei God mo tovira matana, harihi enia noku retileu isana vao kalesia tari. \v 18 Vara tea mo tair̃alihi tiroma moiso hin rani atu God mo pa tovia, i pa sopo vaihitea vara i vaitihai na hapila nona tair̃alihi! Vara tea mo sopo tair̃alihi hin rani atu God mo tovia, i pa sopo ale na tair̃alihi! \v 19 Matan mo sopo te hinau hinia vara ko tair̃alihi teni ko sopo tair̃alihi, hina aulu enia vara ha oloolo na retileu non God. \p \v 20 Mo r̃uhu vara tamlohi hatehateahi la lo toho hin mauri atu God mo tovira hinia. \v 21 Vara te vonamim mo lo slev hin pongi atu God mo tovia, i pa sopo r̃omr̃omi te hinau vara i pa lo toho sohena slev teni mo vono. Pani vara nona tamlohi tavera mo opoia vara i teria, mo r̃uhu vara i vano. \v 22 Matan hara sei Moli mo tovia na rani mo pa lo toho sohena slev matea, enia mo materi hin Moli, ale sohen haratu, haratu sei mo materi hin rani atu Moli mo tovia, enia mo slev non Kr̃isto. \v 23 Volimim atu God mo volia mata juri kamim mo tavera jea, ha sopo mai slev nona tamlohi. \v 24 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, na sava mauri vara God mo tovi kamim hatehateahi hinia, mo r̃uhu vara ha lo toho atu, ale God i pa toho peresiho. \fig — vara te vonamim mo lo slev hin pongi atu God mo tovia —|alt="slave" src="AB02724b.tif" size="span" copy="dk" ref="1Co 7.21" \fig* \p \v 25 Ale isana kalesia sei la sopo lo lahi, na sopo lavi te retileu isan Moli matara, pani na sile na noku kilakilau sohena tamlohi matea sei Moli mo r̃omopoia, hinau sei ha er̃i rasua. \v 26 Ale na r̃omiku na sava mauri mo lo toho nake, mo r̃uhu vara haratu mo lo toho na sava mauri, i lo toho hinia. \v 27 Vara ko lahi moiso, o sopo rovo hin naroum. Vara ko sopo lo lahi, mo mele r̃uhu jea vara o sopo aleale naroum. \v 28 Pani vara ko lahi, ko sopo vai na hehe, ale vara te har̃ai matea la tapuhoroa moiso mo lahi, mo sopo vai na hehe. Pani la haratu la lahi la pa lavi na rani r̃ilangi matana, na verea matan na opoia vara a horo kamim na rani r̃ilangi mata lahi. \p \v 29 La voraiku peresi na vevoraiku, r̃arami noku reti mo sohen harihi: rani sei God mo taua matan varama nike mo vejuveju sati moiso. Ale matana, mo tapulo nake, la haratu sei naroura, la pa toho sohena mo sopo te naroura, \v 30 ale la haratu sei la lo tangtangi la pa vaia sohena la sopo tangtangi, ale la haratu sei la lo avulahi, la pa vaia sohena la sopo avulahi, ale la haratu sei la lo volvoli, la pa sopo taurilati na sava la volia, \v 31 ale la haratu la lo vai na voko hin varama nike, la pa sopo tia hin varama nike, matan varama nike mo lo vano vara i tihai. \v 32 Na opoia vara r̃omimim la sopo tiatia na hina tinatinapua matuvana, matan haratu mo sopo lo lahi i pa er̃i tau na r̃omina na vavahinau non Moli vara i pa vai Moli i avulahi hinia. \v 33 Pani tamlohi atu mo lahi moiso, mo lo tau na r̃omina na hinahinau mata varama matan vara i pa vai narouna i avulahi hinia, \v 34 ale r̃omina mo lo masanga, ale har̃ai mo sopo lo lahi, teni har̃ai la tauhoroa moiso vara i pa lahi, enira la tau na r̃omira na vavahinau non Moli vara la pa hahau na mauri vokevoke na epera peresi na r̃omira. Pani har̃ai atu mo lahi moiso mo lo tau na r̃omina na hinahinau mata varama mata i vai tuana i avulahi hinia. \p \v 35 Na lo retireti sohena vara a tueni kamim, mo sopo matan vara a horo kamim hin te hinau, pani vara hinau tari isamim la pa maro tataholo, moiso vara i vai na r̃omimim i r̃ilangi isan Moli matan vara i sopo masanga. \v 36 Vara tea isamim mo lo hase tapuhoroa vara i sopo lahi isan tapalana, ale nake mo r̃omr̃omia vara mo sopo r̃omr̃omi r̃uhu natu, ale vara r̃omina mo r̃ilangi vara i lahi, ha tinar̃ihia vara i vaia sohena, ha tinar̃ihira vara la lahi, enia mo sopo vai na hehe. \v 37 Pani haratu sei r̃omina mo r̃ilangi vara i hase tapuhoroa na lahi, mo sopo matan te hinau tinapua, pani matan mo hase er̃i taurilatia, ale vara r̃omina mo turu r̃ilangi hinia, mo lo r̃uhu purongo vara i sopo lahi. \v 38 Ale matana, haratu mo lahi isan tapalana, enia mo vai na hina r̃uhu matea, ale isan haratu mo lo hase tapuhoroa na lahi, mo vai na hinau mo mele r̃uhu jea. \p \v 39 Har̃ai lahi matea mo lo toho na ruhuruhun tuana i tikeli rani atu tuana mo mate. Pani vara mo mate, enia mo materi vara i er̃i mele lahi vara mo opoia, pani isana tamlohi kalesia matea purongo. \v 40 Pani na noku kilakilau, har̃ai malepu atu i pa mele avulahi jea vara i lo toho hasena purongo. Ale na levosahia vara enau na lo usuri na r̃omin Tanumen God matana. \c 8 \s1 Hanhani La Silea Isana Tamasi \p \v 1 Ale nakerihi na opoia vara a mele retireti makomona na hinau matea na nomim leta sei mata hanhani sei tamlohi la silera isana tamasi moiso. Enr̃a mo isoiso r̃a levosahia vara: Enr̃a r̃a lavi na lelevosahi. Pani ‘lelevosahi’ sei la lo verea mo lo vai na tamlohi la r̃omaulu, pani opoia mo lo vai na tamlohi la ulua na posposi r̃uhu. \v 2 Vara tea, r̃omina mo r̃omr̃omia vara mo levosahi te hinau, tamlohi atu mo sopo lo levosahi te hinau na sava vara i pa levosahia. \v 3 Pani vara tea mo opoi God, God mo levosahi tamlohi atu. \p \v 4 Matan haratu, na r̃omr̃omi mata hani na hanhani sei la silea isana tamasi, r̃a levosahia vara tamasi la sopo mauri, ale r̃a levosahia vara mo sopo te God tinapua, pani matelete purongo. \v 5 Matan hina purongo vara hinau hai na tuka teni na varama la tovira god la lo toho, varar̃uhu god matuvana peresi na moli matuvana la lo toho, \v 6 pani isar̃a, God mo matelete enia Tamar̃a, hinau tari la tai isana, enira mo isoiso nona, ale Moli matelete enia Iesu Kr̃isto, ale hinia, hinau tari la pala, ale hinia, enr̃a r̃a lo mauri. \p \v 7 Pani, mo sopo tamlohi tari la lavi lelevosahi nike. Pani matan tamlohi kalesia hai tiroma la lo pulutahi peresi na tamasi moiso vara la hani na hanhani la silea isana tamasi moiso, la pa r̃omr̃omia vara la lo vai na hehe, ale la pa rongoa vara la lumiha matana. \v 8 Pani hanhani i sopo er̃i vair̃a r̃a tataholo na nahon God. R̃a sopo er̃i vejuveju hin te hinau vara r̃a sopo hania, ale vara r̃a hania i pa sopo er̃i tuenir̃a. \v 9 Pani ha lo kilau i r̃uhu vara nomim materi sohen harihi i sopo vai te voraimim kalesia hatea i jovi matan r̃omina mo sopo lo r̃ilangi hinia. \p \v 10 Matan, vara tea r̃omina mo sopo lo r̃ilangi mo hiteho ko lo hanhani na lolo temple nona tamasi matea, ale ko sopo levosahia vara nomim materi sei i pa vai tamlohi atu mo sopo lo r̃ilangi vara i hani hanhani atu la silea isana tamasi moiso i pa jovi? \v 11 Ale matan nom lelevosahi sei, voraim kalesia sei r̃omina mo sopo lo r̃ilangi, i pa jovi nar̃ihi na nona rasua, vorai sei Kr̃isto mo mate matana. \v 12 Ale matana, ko lo vai na hehe isan Kr̃isto vara ko lo r̃uler̃ule te vorai kalesia tinapua hin te hinau la rasua vara mo sopo tataholo. \v 13 Matan haratu vara te hanhani na lo hania mo vai te voraiku kalesia mo jovi, a pa sopo er̃i mele hani mit atu vara i vai voraiku kalesia atu i jovi matana. \c 9 \s1 Mauri Nona Vahar̃ule Tataholo Matea \p \v 1 Enau mo sopo tamlohi materi matea? Teni enau mo sopo vahar̃ule matea? Enau mo sopo haratu sei mo hite Iesu nor̃a Moli na mataku? Kamim mo sopo noku vua vavahinau hin Moli? \v 2 Vara isana tinapua enau mo sopo vahar̃ule matea, pani isamim, enau vahar̃ule matea, matan kamim ka mai kalesia mata noku vua vavahinau, ale mo vujangia vara enau tamlohi vahar̃ule non Moli. \p \v 3 Hinau sei enia noku r̃arami isan la haratu la lo aleau mata noku vavahinau. \v 4 Ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara ha vahani kamam? \v 5 Ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara kama lavi na naroumam sei la kalesia la usuri kamam, sohen la vahar̃ule tinapua sei la lo vaia, ale sohen tasin Moli peresi Peter la lo vaia? \v 6 Teni, enia matan enau Barnabas purongo vara mo sopo tataholo vara kama isoiso na nomam voko mata mania? \v 7 Sava tamlohi vuro mo lo hasena volia? Sava tamlohi isa mo lavo na isa matea, ale mo sopo hani te vuana? Teni hare mo lo korohi te nani pani mo sopo inu te wai susuna? \p \v 8 Ka r̃omi vara na lo vere la hinau nike usuri na noku r̃omr̃omi purongo? Ka r̃omi vara leu mo sopo verea sohena? \v 9 Matan la ulia na Leu non Moses moiso, vara ‘O sopo pesihoro na jingo buluk vara mo lo varasi nar̃ihi na piri wit’. \rq Deut 25.4\rq* \m Ka r̃omi vara God mo lo r̃omr̃omi na buluk purongo? \v 10 Ka r̃omi vara mo sopo vere reti sei matar̃a? La ulia matar̃a, matan haratu mo lo r̃ule na lepa mo lo r̃ule na nona r̃omtau, ale haratu mo lo pete na piri wit mo lo petera na nona r̃omtau vara i pa lavi na r̃ungana hin la piri wit atu? \p \v 11 Vara kamam vahar̃ule kama lo lavo na piri r̃uhu mata mauri isamim, ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara kama lavi te hinau mata i tueni na maurimam nake isamim? \v 12 Vara tinapua la opoia vara la lavi na oloolo isamim, ka r̃omi vara kamam mo sopo tataholo vara kama lavia i jeu na vahar̃ule tinapua? Hina purongo, kama sopo ngurunguru hin kamim vara ha sile na oloolo isamam, pani kama hitea vara i pa mele r̃uhu jea vara kama sopo mele tau te hinau i vai kamim ha tialahalaha hinia, ale ha r̃ohu na Retir̃uhu non Kr̃isto matana. \p \v 13 Kamim ka sopo levosahia vara la pr̃is atu la lo kilau na Temple nona Jew, la lo lavi na hara hinau na hanhani mata silesilea nona tamlohi? Ale ka sopo levosahia vara pr̃is sei la lo volitusi na votavota mata malamalai atu la lo asease na silesilea mata malamalai? \v 14 Hin malele akerihi natu, Moli mo retileu hinia vara la haratu la lo vereuli na Retir̃uhu non Kr̃isto la pa lavi na hara hinau mata nora vavahinau na Retir̃uhu. \p \v 15 Mo tataholo vara a usi kamim vara ha tueniau, pani na sopo usia. Na sopo uliuli isamim nake vara a usia isamim. Mo vono. I pa mele r̃uhu isaku vara a mate i jeua vara a usi kamim mata nomim tuetueni! \v 16 Vara a lo retivujavujangi na Retir̃uhu, mo sopo sile te masapa isaku vara a pa mangisi matana. Matan God mo taua na limaku vara a pa vaia. Rani sati i pa mai isaku vara a sopo retivujavujangi na Retir̃uhu. \p \v 17 Vara na lo vaia usuri na masaloku a pa lavi na noku otori matana, pani God mo vir̃oniau, ale mo sileau hin voko tapu nike, ale enau, a sopo er̃i vai te hinau tinapua. \v 18 Sava natu enia noku otori? Enia masapa vara a retivujavujangi purongoi na Retir̃uhu, ale na sopo usi na sava sei mo tataholo mata tamlohi retivujavujangi na Retir̃uhu matea i er̃i lavia. \p \v 19 Matan hina purongo vara enau tamlohi materi, na sopo toho na ruhuruhun tea, pani na hase vaiau vara a volitusi isana tamlohi tari vara a pa er̃i lavi te vaora isara la mai isan Kr̃isto. \p \v 20 Isana Jew, na mai sohena Jew matea matan vara a lavi na Jew la mai isan Kr̃isto. Isan la haratu la lo toho na ruhuruhu leu, na mai isara sohena tamlohi matea sei mo lo toho na ruhuruhu leu, pani na sopo toho na ruhuruhu leu matan vara a lavi la haratu la lo toho na ruhuruhu leu la mai isana. \v 21 Isan la haratu la sopo toho na ruhuruhun te leu, na mai sohena tamlohi matea mo sopo toho na ruhuruhun te leu, mo sopo vara na sopo toho na ruhuruhu leu non God, pani na lo toho na ruhuruhu leu non Kr̃isto, matan vara a er̃i lavi la haratu la sopo toho na ruhuruhun te leu la mai isan Kr̃isto. \p \v 22 Isan la haratu la sopo lo r̃omr̃ilangi na retivarar̃uhu, na mai sohera, matan vara a lavi la haratu la sopo lo r̃omr̃ilangi la mai. Isana tamlohi tari tinatinapua na mai sohera na malelera tari matan vara a er̃i juri tea. \v 23 Na lo vai la hinau tari sei mata Retir̃uhu purongo, matan vara hinira enau peresira a pa er̃i lavi na hina r̃uhur̃uhu sei Retir̃uhu mo retitauhi hinira. \p \v 24 Korong ka levosahia vara na rani maromaro matea, tamlohi maromaro tari la maro, pani tamlohi matelete purongo i pa mai tiroma. Ale matana, ha maro matan vara ha er̃i mai tiroma. \v 25 Tamlohi maromaro hatehateahi tari, la tau na r̃omira vara la hase taurilatira na hinahinau matuvana. La lo vaia matan vara la er̃i lavi na r̃ongor̃ongo rau vipahai purongo sei i pa r̃ovo. Pani enr̃a, r̃a lo vaia matan vara r̃a pa lavi na hinau i pa sopo er̃i r̃ovo. \v 26 Matan hinau sei, enau na sopo maromaro purongo; na sopo tutuhi sohen tamlohi matea mo lo tutuhi purongoi na masapa. \v 27 Pani na lo taurilati na epeku, ale na aulu hinia matan vara i vono, hitahu na noku retivujavujangi isana tinapua, enau haseku purongo na mele tau nar̃ihiau na noku vujangi. \c 10 \s1 Rongorongo Vono Nona Tavtavuin Israel Tuai \p \v 1 La voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha levosahia vara tamar̃a la lo toho na ruhuruhun telangi atu, ale enira mo isoiso la hahau roto na tasi hin masapa atu God mo vaia, \v 2 ale enira mo isoiso la mai tamlohi usuri non Moses ale la paptijo hinia hin telangi atu ale hin tasi atu, \v 3 enira mo isoiso la hani hanhani atu God mo silea, \v 4 enira mo isoiso la inu hin wai atu God mo silea. Matan la inu hin vatu mauri atu sei mo lo usurira, ale vatu atu enia Kr̃isto. \v 5 Pani God mo sopo avulahi na sope vaora tavera, matan God mo vilimateira, ale mo pla hau na tarapera na jara hasetoho atu. \p \v 6 La hinau sei la masese sohena tovongi matea isar̃a, matan vara r̃a pa sopo opoi na hina sasati sohera. \v 7 Ha pa sopo lotulotu vono sohena tatuara la lo vaia tuai, sohen la ulia moiso vara, ‘Tamlohi la sakele vara la hanhani, la inu, ale hitahu, la turu la velu’. \rq Exo 32.6 \rq* \v 8 R̃a pa sopo usuri na posposi maji sohena tatuara sei la lo vaia tuai, rani matelete purongo vao sei la mate, evira mo tikeli tari vaha ngavulu rua mo tolu \rq (23,000)\rq*. \v 9 R̃a sopo vaihite Moli sohen la tatuara atu la lo vaihitea tuai sei ale mata la hati matemateira, \v 10 teni r̃a sopo reti vavarihi sohen la tatuara atu la lo vaia tuai, ale angelo mata mateia mo vilimatemateira. \v 11 La hinau sei la mai isara tuai sohena tovongi matea isar̃a, ale la ulira mata retir̃oar̃oahai isar̃a nake, enr̃a sei r̃a lo toho na pongi hitahu. \p \v 12 Matan haratu, sava tamlohi mo lo r̃omr̃omia vara enia mo lo turu r̃ilangi, i lo kilau mamahunia vara i sopo jovi sohera. \v 13 Mo sopo te vaihite hatea vara ko jovi hinia mo tinapua hin la haratu la lo tikeli na tamlohi tari. God mo lo turu r̃ilangi tarea, ale i pa sopo tinar̃ihia vara te hinau hatea i vaihite kamim i jeu na vaihite sei ha er̃i horora, pani hin vaihite atu God i pa sile te malele mata rovo hinia matan vara ha pa er̃i jelu hinia. \s1 Ler̃uhu Non Moli Na Hanhani Tapu \p \v 14 Matan hinau sei, la voraiku r̃uhur̃uhu, ha rovo na lotulotu vono. \v 15 Noku reti mo lo vano isana tamlohi la tamlohi tapurongo, ha ari na sava na lo verea isamim. \v 16 Paniken mata ler̃uhu non God sei r̃a lo vere meje isana matana, enia matan vara enr̃a mo isoiso r̃a er̃i lavi na ler̃uhu na r̃aen Kr̃isto hinia. Ale pereti atu r̃a lo topea, enia matan vara enr̃a mo isoiso r̃a er̃i lavi na ler̃uhu na epen Kr̃isto hinia. \v 17 Matan pereti atu enia pereti matelete purongo, enr̃a sei r̃a vao matuvana, r̃a mai epe matelete, matan enr̃a mo isoiso r̃a hani na pereti matelete purongo. \v 18 Ha to r̃omr̃omi na tavtavuin Israel. Ka hitea vara la haratu sei la lo hani na malamalai, la sopo mai matelete matana? \p \v 19 Ka r̃omi vara na lo vere na sava? Na sopo verea vara tamasi teni te hanhani sei la silea isara enira hinau purongo. \v 20 Mo vono! Na lo verea vara malamalai atu tamlohi r̃or̃oha la lo silea, la lo silea isana tanume sasati, mo sopo isan God. Na sopo opoia vara kamim ha matavuhi peresi na tanume sasati. \v 21 Ha sopo er̃i inu na paniken non Moli, ale ha inu na paniken nona tanume sasati! \v 22 Mo toma? Mo tataholo vara r̃a vaivai Moli i lolokoru? Ka r̃omi vara enr̃a r̃a r̃ilangi r̃a jeu Moli? \s1 Materi Nona Kalesia \p \v 23 Tamlohi hai la lo verea lara, “A er̃i vai na hinau tari na opoia!” Mo r̃uhu pani hinau tari la pa sopo r̃uhu hiniho ale hai lara, “A er̃i vai na hinau tari na opoia!” Mo r̃uhu pani hinau tari la pa sopo tueniho vara o ulua. \v 24 I pa sopo tea i r̃omr̃omi na sava mo r̃uhu isana purongo. Ha r̃omr̃omi na tinapua, ale sava i pa r̃uhu isara. \p \v 25 Ha hani na mit la ar̃ehira na jara maket, i sopo te retiusia vara la silea isana tamasi moiso teni mo vono matan vara r̃omimim i sopo r̃omkaka hinia. \v 26 Matan Retitapu mo verea vara, ‘Varama enia non Moli, ale hinau tari la lo toho hinia enira nona’. \rq Psa 24.1\rq* \p \v 27 Ale vara te tamlohi r̃or̃oha mo tovi kamim vara ha hanhani peresia, ale ka avulahi vara ha vano, ha hani na sava hinau la taua na nahomim, i sopo te retiusia hinira vara la tataholo vara ha er̃i hanira teni mo vono. \v 28 Pani vara tea mo verea isamim vara, “Hinau sei la silea sohen malamalai moiso!” vara mo sohena, ha sopo hania matan enia mo vere kamim hinia, ale matan vara i sopo komo te r̃omina. \v 29 Pani na sopo vere na r̃omimim, pani r̃omin tamlohi atu. Matan mata sava natu, noku materi i pa isoiso mata r̃omr̃omi non te tinapua? \v 30 Vara na lavia peresi na vere meje isan God, mata sava natu, tea la er̃i tuvaiau matan hinau sei na vere meje matana moiso? \p \v 31 Ale matana, sava ka hania teni ka inua teni ka vaira, ha vaira matan vara hasohaso i pa vano isan God matana. \v 32 Ha sopo vai te hinau mata vaivai na Jew, teni na tamlohi r̃or̃oha teni isana vao kalesia non God, \v 33 sohen enau sei na vaihitea vara a vai na tamlohi tari la avulahi na hinau tari sei na lo vaira. Na sopo vaia mata i pa r̃uhu isaku, pani na lo alea vara a vaia i tueni na tamlohi matuvana matan la pa er̃i juri. \c 11 \s1 Vujangi Mata Tamlohi Peresi Na Har̃ai \p \v 1 Ha usuri na noku tovongi sohen enau na lo usuri na tovongi non Kr̃isto. \p \v 2 Ale nakerihi, na lo hasohaso kamim matan ka lo r̃omr̃omiau na hinau tari, matana ka lo tauri mamahuni na mauri kalesia, sohen enau na lo vujangi kamim hinia. \v 3 Pani na opoia vara ha pa levosahia vara patu har̃ai lahi matea enia tuana, patu lamane tari enia Kr̃isto, ale patun Kr̃isto enia God. \v 4 Lamane tari sei la ropoi na patura, ale vara la lo usiusi teni la lo retimangovi, enira la lo vai mahanuhanu na patura sei, enia Kr̃isto. \v 5 Pani har̃ai lahi tari sei, vara la sopo ropoi na patura ale la lo usiusi teni la lo retimangovi, enira la lo vai mahanuhanu na patura sei tuara, mo sohena vara la hiripilopiloia.\f + \fr 11:5 \ft La lo hiripilopiloi na har̃ai sohena tuai matan la tope na nora retitauhi mata lahi.\f* \v 6 Vara har̃ai lahi matea mo r̃ohu vara i ropoi na patuna, mo r̃uhu vara i tai na vuluna i vejuveju. Pani matan enia hina mahanuhanu matea vara te har̃ai lahi i tai na vuluna teni la hiripilopilo na patuna, mo r̃uhu vara i ropoi na patuna. \v 7 Matan mo sopo tataholo vara lamane matea i ropoi na patuna, matan enia niniun God, enia mo lo vujangi na r̃uhur̃uhun God, pani har̃ai enira la vujangi na r̃uhur̃uhu nona tamlohi. \v 8 Matan God mo sopo vai na lamane na har̃ai, pani mo vai na har̃ai na lamane. \v 9 Ale mo sohena purongo, God mo sopo vai na lamane mata har̃ai, pani har̃ai mata lamane. \v 10 Matan haratu natu, mo r̃uhu vara har̃ai la ropoi na patura sohena matamata matea mo vujangia vara la lo toho na ruhuruhu suiha tinapua, matan angelo la lo kilau matana. \p \v 11 Pani na vao kalesia non Moli, har̃ai mo sopo matan i toho hasena, teni tamlohi i toho hasena, \v 12 matan God mo vai na har̃ai na lamane, ale nake lamane mo vora isan har̃ai, ale hinau tari la tai isan God. \p \v 13 Kamim hasemim ka hitea vara mo tataholo vara har̃ai matea i usiusi isan God, ale i sopo ropoi na patuna? \v 14 Mauri mo sopo vujangi kamim moiso i mera vara lamane matea vuluna mo peravu, enia hina mahanuhanu isana? \v 15 Pani vara vulu har̃ai mo peravu, enia hina r̃uhur̃uhun har̃ai atu teni mo vono? Matan God mo sile na vuluna mata ropoi na patuna. \v 16 Vara tea r̃omina mo sopo opoi hinau sei, pani mo sohen haratu natu isamam peresi na lolo vao kalesia non God. \s1 Posposi Tataholo Mata Hanhani Tapu \p \v 17 Pani sava a pa verea nakerihi, na sopo hasohaso kamim matara, matan ka lo pulutahi jara matea, enia mo sopo matan ha pa vai te hinau i mele r̃uhu, pani ka vaia mo mele sati jea sivo. \v 18 Matan tiroma hinau na rongoa, enia vara ka lo pulutahi mata lotu ale patumasa mo lo toho isamim. Ale na rongoa vara mo varar̃uhu, \v 19 matan r̃a levosahia vara patumasa la pa vora isamim, matan vara i memera vara hare nakonako isamim la jea na mauri rasua. \p \v 20 Matan ka lo pulutahi jara matea, mo sopo hanhani tapu sei ka lo hania. \v 21 Matan, na nomim hanhani, tamlohi hatehateahi la hasera hani na hara hinau. Matea mo marohati, ale tinapua mo drong! \v 22 Mo toma? Mo sopo te imamim vara ha er̃i hanhani teni ha inu hinira? Teni ka lo hitelehilehi na vao kalesia non God, matan ka vai la haratu mo sopo te nora hinau la mahanuhanu? Na sopo levosahia vara a pa vere na sava isamim! Ka r̃omi vara a pa hasohaso kamim matana? Mo vono! \s1 Isoiso Hanhani \r (Mt 26.26–29; Mk 14.22–25; Lk 22.14–20) \p \v 23 Matan sava na silea isamim na lavia isan Moli. Hin vutepongi atu sei Judas mo turuposi hinia, Moli Iesu mo lavi na pereti, \v 24 ale mo vere meje matana moiso mo topea mo verea mara, “Harihi enia epeku sei na silea matamim. Ha vai harihi r̃omr̃omi na sava na vaia matamim.” \v 25 Mo mele vaia sohena purongo na isoison hanhani atu, enia mo lavi paniken atu, mo verea mara, “Harihi enia retitauhi paro na r̃aeku. Vara ha inua, ha vai harihi r̃omr̃omi na sava na vaia matamim.” \v 26 Matan sava rani ka lo hani pereti atu, ale ka inu hin paniken atu, ka lo vujangi na mateia non Moli, ale ha lo vaia sohena i tikeli na rani i mele mai hinia. \p \v 27 Sava tamlohi vara mo hani pereti atu teni mo inu hin paniken atu non Moli na malele matea mo sopo tataholo, enia mo lo vai na hehe matan mo lo kilau purongoi na epen Moli peresi na r̃aena. \v 28 Tamlohi hatehateahi hasera la pa kilau usurira matan te hehe na maurira la pa vahar̃i hinia, moiso la pa er̃i hani pereti atu, ale la inu hin paniken atu. \v 29 Matan, vara tea mo hani teni mo inu, pani mo sopo r̃omr̃omi na kalesia tinapua, enia mo hase hani teni mo inu na nona talai.\f + \fr 11:29 \ft Mt 5.23–26\f* \v 30 Hinau sei natu, mo vai kamim matuvana mo sopo te suihamim, ale ka rojo, ale hai la mate. \p \v 31 Pani vara r̃a haser̃a kilau usuri mamahunir̃a, God i pa sopo arir̃a matana. \v 32 Pani vara Moli i arir̃a, mo vaia matan vara i vai tataholoir̃a matan vara r̃a pa sopo lavi na talai peresi na tamlohi tinapua na varama na pongi hitahu. \v 33 Matana, la voraiku peresi na vevoraiku, vara ha pulutahi mata hanhani tapu, ha saovi kamim hatehateahi. \v 34 Vara tea mo marohati, i pa hanhani na ima purongo, matan vara ka pulutahi, i sopo mata lavi na talai. Ale mata hinau tinatinapua a pa vere na malelera tataholo isamim vara a mai. \c 12 \s1 Silesilea Non Tanume Tapu \p \v 1 Ale nakerihi, la vorai peresi na vevorai, enau na opoia vara ha mera na hinau sei Tanumen God mo lo silera. \v 2 Ka levosahia vara hin pongi atu ka lo toho na r̃or̃oha, suihan Tiapolo mo lo tikauleji kamim usuri na malele mo tiroman kamim ka vano isana tamasi mengo. \v 3 Matan haratu, na opoi vara ha levosahia vara mo sopo te tamlohi mo lo reti na suihan Tanumen God, i er̃i verea hin te rani vara, “Na lesati hin Kr̃isto!” Moiso i sopo tea i er̃i verea, i vara “Iesu enia Moli!” vara Tanume Tapu mo sopo toho isana. \p \v 4 Ale, otori tinatinapua matuvana la lo toho, pani pulora matelete purongo, enia Tanume Tapu. \v 5 Ale vavahinau mata tuetueni tinatinapua matuvana, pani Moli matelete purongo; \v 6 ale malele mata vavahinau tinatinapua mo matuvana, pani God matelete purongo sei mo lo voko hinira hatehateahi. \v 7 Tanume Tapu mo vuhesi na suihana isara hatehateahi mata tueni na tinapua. \p \v 8 Isana tamlohi matea, Tanume Tapu mo silea na retireti mata lelevosahi, ale isana tinapua mo sile na retireti mata levosahi matan te hinau. \v 9 Isana tinapua pa Tanume Tapu atu mo sile na rasua, ale isana tinapua mo sile na otori mata na vai rojoa i tihai, \v 10 isana tinapua suiha mata vai na hinau mar̃urahi, isana tinapua retimangovi, isana tinapua er̃ia mata er̃i hitevosahi na sava tanume enia pulo retireti matea, isana tinapua i er̃i retireti na leo tinatinapua, isana tinapua i er̃i rongovosahi na leo tinatinapua. \p \v 11 Enia pa Tanume Tapu atu sei enia hasena mo lo aseasehi la otori sei. Enia hasena mo hatihia vara sava tamlohi i pa lavi na sava otori. \p \v 12 Matan epe tamlohi matea enia matelete, ale tavtavaluna matuvana, ale tavtavaluna matuvana pani la vai na epe matelete, mo sohen harihi peresi Kr̃isto. \v 13 Matan hin Tanume Tapu matelete purongo, enr̃a mo isoiso r̃a paptijo na epe matelete, vara tamlohi r̃or̃oha teni Jew, slev teni tamlohi materi, mo vair̃a enr̃a mo isoiso vara r̃a inu isana Tanume Tapu matelete purongo. \p \v 14 Matan epe tamlohi, tavaluna mo sopo matelete purongo, pani matuvana. \v 15 Vara palona i verea vara, “Enau na sopo tavalu epe matea matan enau na sopo limana!” r̃omr̃omi sohena haratu mo sopo vaia vara enia mo sopo tavalu epe matea. \v 16 Vara perona i verea vara, “Enau na sopo tavalu epe matea, matan enau na sopo matana!” r̃omr̃omi sohen haratu mo sopo vaia vara enia mo sopo tavalu epe matea. \v 17 Vara tavalu epe tari enira matana matea i pa rongo te hinau na savana? Vara tavalu epe tari enira perona matea, i pa ngusahi te hinau na savana? \p \v 18 Pani mo sohen haratu natu, God mo tau mamahuni na tavalu epe tari na jarara usuri na masalona. \v 19 Vara enira mo isoiso tavaluna matelete purongo, epena i pa toho epu? \v 20 Pani mo sohen haratu natu, tavtavaluna matuvana, pani epe matelete. \v 21 Matam i sopo er̃i verea isana limam vara, “Ko sopo r̃uhu matan te hinau!” teni vara patum i verea isana palom vara, “Ko sopo r̃uhu matan te hinau.” \p \v 22 Varar̃uhu, la tavalu epe atu sei ka lo hitera vara la sopo r̃ilangi teni la sopo r̃uhu, pani nora vavahinau la aulu jea mata tueni na epe, \v 23 ale la tavalu epe atu ka lo r̃ompurongo hinira, enira pa la haratu sei ka lo ru mamahunira matan vara tea i pa sopo er̃i hitera, \v 24 pani tatua tavalu epe r̃a sopo r̃omr̃omia vara r̃a rurura sohera. Pani God mo vai na epe na malele matea vara r̃a sile na oloolo isana tavalu epe sei r̃a hitera vara la sopo er̃i lavi te oloolo. \v 25 Mo vaia matan vara la sopo patumasa na epe, pani vara tavtavalu epe tari atu la kilau mamahuni na tatuara tinatinapua. \v 26 Vara te tavalu epe hatea mo rongohaji, enira mo isoiso la rongohaji. Vara tavalu epe matea mo lavi na oloolo, enira isoiso la avulahi matana. \p \v 27 Ale kamim epen Kr̃isto, ale kamim hatehateahi ka tavtavaluna. \v 28 Ale God mo vir̃oni na tamlohi mata vavahinau na lolo vao kalesia sohen harihi: \li1 tiromara enia vahar̃ule, \li1 haruana enia pr̃ovet, \li1 hatoluna enia tamlohi vujangi mata reti non God, \li1 moiso la haratu la lo vai na hinau mar̃urahi tavera, \li1 moiso la haratu la lo vai na rojoa la tihai, \li1 moiso tamlohi tueni, \li1 moiso tamlohi tiroma na vavahinau, \li1 moiso mata retireti na leo tinatinapua. \p \v 29 Enira mo isoiso la vahar̃ule teni mo vono? Enira mo isoiso la pr̃ovet teni mo vono? Enira mo isoiso la tamlohi vujangi teni mo vono? Enira mo isoiso la er̃i vai na hina mar̃urahi tavera teni mo vono? \v 30 Enira mo isoiso la er̃i vai na rojoa i tihai teni mo vono? Enira mo isoiso la er̃i retireti na leo tinatinapua teni mo vono? Enira mo isoiso la er̃i vereuli na r̃arami leo tinatinapua teni mo vono? Mo vono! \s1 Opoia Mo Aulu Na Hinahinau Tari \p \v 31 Pani ha tau na r̃omimim mata otori la mele aulu hinira. Ale enau a pa mele vujangi kamim na malele tinapua matea mo r̃uhur̃uhu jea. \c 13 \s1 Opoia Mo Aulu Jea \p \v 1 Vara a er̃i reti na leo nona tamlohi tinatinapua, teni na leo nona angelo na tuka, pani vara mo sopo te opoia isaku, enau na lo vaore purongo sohena belo sei mo lo tangi teni mo lo kolekole roro purongo. \v 2 Vara a lavi na suiha mata retimangovi, ale a levosahi na hina luhu tari peresi na lelevosahi tari, ale vara noku rasua mo r̃ilangi vara a er̃i juhati te vutivuti, pani vara mo sopo te opoia isaku, enau hina purongo matea. \v 3 Vara a lo sile na noku hinau tari isana tinapua, teni vara a sile na epeku vara la sulimateia, pani vara i sopo te opoia isaku, enau na sopo r̃uhu hin te hinau. \s1 Opoia \q1 \v 4 Opoia na maurir̃a mo sohen harihi: \q1 Opoia enia r̃omperavu, ale enia r̃omr̃uhu. \q1 Opoia mo sopo mereimerei, \q1 teni mo sopo retihapahapa. \q1 \v 5 Opoia enia mo sopo vai na hina mahanuhanu na naho tamlohi. \q1 Opoia enia mo sopo opoi na masalona purongo. \q1 Opoia enia mo sopo lolokoru vila. \q1 Opoia enia mo sopo evi na hehe nona tinapua isana. \q1 \v 6 Opoia enia mo sopo avulahi na posposi hehe, \q1 pani mo avulahi na retivarar̃uhu. \q1 \v 7 Opoia enia mo tatamahu mata hina r̃ilangi tari. \q1 Opoia enia mo lo kilau mata hina r̃uhu purongo. \q1 Opoia enia r̃omr̃ilangi mata hina r̃uhu la pa mai. \q1 Opoia enia turu r̃ilangi tarea. \p \v 8 Opoia, i pa sopo te isoisona hin te rani pani retimangovi la pa tihai, leo tinatinapua la pa isoiso, ale lelevosahi la pa tihai. \p \fig |alt="1Co 13 vase" src="hk00117b.tif" size="col" copy="Hk" ref="1 Corinthians 13:8" \fig* \v 9 Matan enr̃a r̃a levosahi makomona purongo, ale r̃a lo retimangovi makomona purongo, \v 10 pani vara haratu sei mo sopo vejuveju hin te suiha hatea i pala, r̃a pa sopo mele opoi la hinau sei r̃a lo vejuveju hinira nake, matan la pa tihai. \p \v 11 Hin pongi atu na lo natirihi, na retireti sohena natirihi. Na lo r̃omr̃omi sohena natirihi, noku kilakilau mo sohena natirihi. Hin pongi atu na mai tamlohi, na tau nar̃ihi na posposi nona natuvarihi. \v 12 Matan nake nor̃a kilakilau mo pa lo vusovusoha, pani na pongi hitahu nor̃a kilakilau i pa mera i r̃uhu. Nake na lo levosahi na makomona purongo, pani hitahu a pa levosahi vevuhia tataholo sohena God mo pete levosahi vevuhiau moiso. \p \v 13 La hinau akerihi mo tolu natu, la pa lo toho jejeu: \q2 rasua, r̃omtoho, peresi na opoia, \m pani hinau aulu hinira, enia opoia. \c 14 \s1 Otori Sei Tanume Tapu Mo Lo Silera \p \v 1 Ha tau na opoia hina tiroma na maurimim, ale ha tau na r̃omimim i r̃ilangi mata lavi la otori r̃uhur̃uhu sei Tanume Tapu i er̃i silea isamim, ale hinau atu mo r̃uhu jea hinira, enia matan vara ha er̃i vere na retimangovi sohena God mo mangovi kamim hinia. \v 2 Matan haratu mo lo retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea, mo sopo retireti isana tamlohi, pani isan God, matan mo sopo tea i rongovosahia, matan enia mo lo vere na hina luhu hin Tanume Tapu. \v 3 Pani haratu mo lo retimangovi sohen God mo mangovia hinia, enia mo lo tueni na tamlohi vara la er̃i ulua hin Moli, ale mo lo retituetuenira, ale mo lo retinanauhira. \v 4 Haratu mo lo retireti hin te leo matea Tanume Tapu mo silea isana, enia mo lo tuenia hasena vara i ulua, pani haratu mo lo retimangovi sohen God mo mangovia hinia, enia mo lo tueni na vao kalesia vara la ulua. \p \v 5 Ale, a pa avulahi vara kamim mo isoiso ha er̃i retireti hin la leo tinatinapua atu sei Tanume Tapu mo lo silea, pani i pa mele r̃uhu jea vara ha er̃i retimangovi sohena God mo mangovi kamim hinia. Retimangovi enia mo mele aulu jea na retireti na leo tinapua matea sei Tanume Tapu mo lo silera, i pa mele r̃uhu jea vara tea i er̃i posi leo atu matan vara vao kalesia la er̃i levosahi na r̃aramina, ale la pa er̃i ulua matana. \p \v 6 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, vara a mai isamim, ale a retireti isamim hin te leo tinapua hatea sei Tanume Tapu mo lo silera, i pa tueni kamim sohena sava? Pani vara a lavi te reti hin te hinau God mo vuhesia isaku, teni te hina lelevosahi, teni te retimangovi matea God mo mangovia isaku, teni te vujangi matea, ale haratu io, i pa tueni kamim. \v 7 Mo sohena pue tangtangi teni te potikevu matea, mo sopo te mauri hinira, enira sohena, vara tea mo sopo soro tataholoi te vete hinira, hare i pa rongovosahi vete atu mo lo soro hinia? \v 8 Ale vara tea mo tiv na trumpet, ale roroana mo sopo tataholo, hare i pa tatamahunia hasena mata vuro? \v 9 Ale mo sohena isamim, vara mememim mo lo retireti na leo matea tea i sopo er̃i rongovosahia, tea i pa er̃i levosahi na sava ka lo verea sohena sava? Matan ka lo vaore purongo. \p \v 10 Varar̃uhu, leo tinatinapua la lo toho na varama, ale mo sopo tea vara mo sopo te r̃aramina. \v 11 Pani vara na sopo levosahi na r̃aramin te reti hatea a pa sohena vinano isan haratu mo lo verea, ale haratu mo lo retireti enia i pa sohena vinano isaku. \v 12 Ale matan ka lo opoia jea vara ha lavi te otori isan Tanume Tapu, mo r̃uhu vara ha usi God matan la haratu sei la er̃i tueni na vao kalesia tari vara la ulua. \p \v 13 Matan haratu, haratu mo lo retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isana, mo tataholo vara i usiusi vara i er̃i lavi na suiha mata i vereuli na r̃aramin la retireti atu. \v 14 Matan vara na lo usiusi na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isaku, mapuku mo lo usiusi usuri na suihan otori atu, pani r̃omiku mo sopo rongovosahi na sava na lo verea. \p \v 15 Vara mo sohen haratu a pa vai na sava? A pa usiusi usuri na suihan otori atu na mapuku, ale a pa usiusi usuri na sava mo lo toho na r̃omiku sohena; a pa lalavete usuri na suihan otori atu na mapuku, ale a pa lalavete usuri na reti enau na levosahi na r̃aramira. \v 16 Matan vara ko lo hasohaso God usuri na suihan otori atu na mapum, sohena sava natu, te tamlohi mo sopo tahisam i er̃i vere ‘amen’ vara mo sopo rongovosahi na sava ko lo verea na nom vere meje isan God? \v 17 Matan korong, nom vere meje mo tataholo purongo, pani i pa sopo er̃i tueni pa tamlohi atu vara i ulua. \p \v 18 Na vere meje isan God matan enau na lo retireti hin leo atu Tanume Tapu mo silea isaku mo tavera, mo jeu kamim mo isoiso. \v 19 Pani na naho vao kalesia, i pa mele r̃uhu jea vara a vere te reti i lima isara vara la er̃i rongovosahira matan vara i er̃i tuenira, mo jeua vara a vere na reti mo tari vaha sangavulu \rq (10,000)\rq* na leo tinapua matea la sopo rongovosahia. \p \v 20 La voraiku peresi na vevoraiku, r̃omr̃omi nona natuvarihi i sopo toho isamim. Ha pipi mata vai na hehe, pani ha tamlohi na nomim r̃omr̃omi. \v 21 La ulia na Leu lara, \q1 Moli mo verea vara: \q2 ‘A pa retireti isan noku tamlohi \q2 na leo tinatinapua, \q2 ale na jingo vinano. \q2 Pani isoisona, \q2 la pa sopo tapurongo isaku.’ \q2 \rq Isa 28.11–12\rq* \p \v 22 Ale matan reti atu, retireti na leo tinatinapua, enira matamata matea mo sopo nona tamlohi rasua, pani nona tamlohi la sopo rasu. Ale retimangovi sei God mo mangovira enia matamata matea mo sopo nona tamlohi la sopo rasua, pani nona tamlohi la rasua. \v 23 Ale vara tamlohi kalesia tari la lo pulutahi jara matea, ale la lo retireti na leo tinatinapua Tanume Tapu mo silea isara, ale vara te vinano teni te tamlohi la sopo rasu la unu atu, r̃a levosahia vara la pa verea vara kamim ka putu. \v 24 Pani vara kamim mo isoiso ka lo retimangovi, ale vara te vinano teni te tamlohi mo sopo rasu mo unu atu, i pa levosahia vara enia tamlohi hehe matea matan God i pa pisuhi na hehe na maurina, ale i pa rongovosahia na mapuna vara mo pete tia moiso mata talai non God. \v 25 Hina luhu na mapuna la mavuhesi, ale i pa jovi popovitoho, ale i pa lotu God i pa verea vara, “Varar̃uhu purongo! God mo lo toho na livuhamim.” \s1 Posposi Tataholo Mata Lotu \p \v 26 La voraiku peresi na vevoraiku, i pa sohena sava natu? Vara ha pulutahi jara matea, te hatea i pa lavi te vete, te tinapua i vujangi, te tinapua i vereuli te hinau paro God mo vujangia isana, te tinapua i pa retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isana, ale te tinapua i pa posposi reti atu matan vara vao kalesia la er̃i levosahia. Hinau tari ka lo vaira, ha pa vaira matan vara tamlohi la pa ulua matara. \v 27 Vara tea la er̃i retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isana, ha sopo tinar̃ihia vara i jeu i rua teni i tolu la retireti, ale te hatea i retireti moiso, ale te tinapua i pa pete retireti, ale te hatea i pa vere na r̃arami nora retireti. \v 28 Pani vara mo sopo tea vara i er̃i posi na nora retireti, la pa sakele malum purongo, ale la retireti isara hasera peresi God. \p \v 29 Ha tinar̃ihia vara te pr̃ovet i rua teni i tolu la retireti, ale tatua pr̃ovet la pa tapurongo usuri na sava la lo verea. \v 30 Vara God i vuhesi te hinau isan te tinapua mo lo sakele atu, haratu mo lo reti tiroma i pa sopo reve na nona retireti i peravu, pani i sile na masapa isana vara i er̃i retireti. \v 31 Matan kamim mo isoiso ha er̃i sile te reti God mo mangovia isamim, matea i retireti moiso ale matea, matan vara kamim mo isoiso ha er̃i lavi te lelevosahi atu, ale ha ulua na nomim rasua. \v 32 Ha levosahia vara la haratu la lo vere na retimangovi God mo silea isara, enira la er̃i hase taurilatira, la sasaovi mata masapa vara la er̃i retireti hinia, \v 33 matan God enia mo sopo God mata kojokojohi, mo vono, enia God mata tamata, ale posposi tataholo akerihi sei la lo vaia na vao kalesia mata tapuhi tari non God. \p \v 34 Har̃ai la pa toho malum na lolo ima lotu, matan mo tapu isara vara la er̃i retireti ea, ale la pa tapurongo sohena leu mo verea. \v 35 Vara la opoia vara la levosahi mamahuni te hinau, la pa usi na tuara hinia na imara, matan mo sopo tataholo vara te har̃ai i retireti na naho vao kalesia. \p \v 36 Ka r̃omi vara lelevosahi mata reti non God mo tapulo isamim, ale ka r̃omi vara mo isoiso isamim purongo? \v 37 Vara tea mo lo r̃omr̃omia vara enia pr̃ovet matea, teni enia mo tapu, enia i pa r̃omr̃omi mamahuni na sava na lo ulia isamim vara enira retileu non Moli. \v 38 Vara tea mo lo kilau purongoi hinau nike, tamlohi atu mo sopo r̃uhu matan te hinau. \p \v 39 Ale matan hinau tari atu la voraiku peresi na vevoraiku, ha opoia jea vara ha er̃i vere na retimangovi God mo silea isamim. Ale ha sopo horo na retireti na leo tinapua sei Tanume Tapu mo silera. \v 40 Pani ha vai na hinau tari usuri na posposi tataholo na malelera tataholo. \c 15 \s1 Vujangi Mata Sauteterahi Non Kr̃isto \p \v 1 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha mele r̃omr̃omi pa Retir̃uhu sei na lo retivujavujangi kamim hinia sei ka lavia moiso, ale mo tikeli nake, ka pa lo turu r̃ilangi hinia. \v 2 Ale ka lo juri hinia nake, vara ha lo taurilati r̃ilangi reti atu sei na retivujavujangia isamim, vara i vono, korong nomim rasua enia hina purongo. \p \v 3 Matan na pete sile kamim hin vujangi aulu atu hin la haratu Moli mo lo silera isaku moiso, enia vara Kr̃isto mo mate mata nor̃a hehe, sohena Retitapu mo verea, \v 4 ale usuri na noku vujangi, enia la tavunia, ale na hatolu rani God mo sauteterahia sohena Retitapu mo verea. \v 5 Ale hin rani atu enia mo pala isan Peter, moiso isan la nona tamlohi usuri atu tupu sangavulu r̃omana mo rua. \v 6 Moiso, mo mele pala isana vao vorai kalesia matea na rani matea, evira mo jeu mo ngav sangavulu lima, \rq (500)\rq* vao tavera hinira la pa lo mauri mo tikeli nake, pani tatuara la mate moiso. \v 7 Ale moiso mo pala isan James, moiso mo pa isana vahar̃ule tari. \v 8 Hitahu mo pala isaku, mo sohena vara na sopo vora na noku rani vora tataholo. \v 9 Matan na nona vao vahar̃ule enau na atano jea, ale mo sopo tataholo vara la toviau vara a vahar̃ule matea, matan na lo levuti na vao kalesia non God. \p \v 10 Pani r̃omr̃uhu non God mo vaiau na mai sava tamlohi nake, ale nona r̃omr̃uhu isaku mo sopo vano hina purongo. Mo vono, matan enau na voko r̃ilangi mo jeu na vahar̃ule tari, pani mo sopo enau haseku na lo voko, pani r̃omr̃uhu non God sei mo lo toho hiniau. \v 11 Mo sopo te hinau hinia vara hare natu mo retivujavujangia isamim vara enau teni enira, hina aulu hinia enia matan ka rasu na sava kama retivujavujangia isamim. \s1 Mele Turu Na Mateia \p \v 12 Ale ha to verea isaku, mata sava natu, tatuamim la lo verea vara i pa sopo te sauteterahi na mateia? Na lo usia sohena matan kama lo retivujavujangia vara Kr̃isto mo turu na mateia. \v 13 Matan, vara i sopo te sauteterahi na mateia, mo verea vara Kr̃isto mo sopo mele turu na mateia. \v 14 Ale vara Kr̃isto mo sopo turu na mateia, nomam retivujavujangi enira la vano hina purongo, ale nomim rasua mo vano hina purongo. \v 15 Ale vara sohena, kamam nona vahar̃ule kama lo retihalu hin God matan kama lo verea vara God mo sauteterahi Kr̃isto na mateia, pani vara reti atu mo varar̃uhu, mo verea vara God i pa sopo sauteterahi na tamlohi. \v 16 Matan, vara la haratu la mate la sopo mele turu na mateia, Kr̃isto sohena mo sopo turu na mateia. \v 17 Ale vara Kr̃isto mo sopo mele turu na mateia, nomim rasua enia hina purongo, ale kamim ka pa lo toho na nomim hehe. \v 18 Ale la haratu la mate hin Kr̃isto la tihai jejeu. \v 19 Vara nor̃a r̃omtoho hin Kr̃isto enia matan mauri nike nake purongo, tamlohi tinapua la pa r̃omr̃omia vara enr̃a r̃a rongorongo vono. \p \v 20 Pani mo vono! Enia hina varar̃uhu matea vara Kr̃isto mo turu na mateia, enia vua tiroma hin la haratu la mate moiso. \p \v 21 Matan sohen mateia mo mai na tamlohi matea, ale mele turu na mateia mo mai na tamlohi matea. \v 22 Matan hin Adam, tamlohi tari la mate, ale tamlohi tari hin Kr̃isto la pa mele mauri. \v 23 Pani usuri na malele tataholo mata sauteterahi, Kr̃isto mo tiroma, moiso la haratu nona na nona mele mai. \p \v 24 Moiso pongi hitahu i pa pala hin rani atu vara Kr̃isto i komo na suiha meresahi tari sei la aulu teni la lo tauri na suiha peresi na r̃ilangi, moiso i pa sile na nona suiha mata aulu na hinau tari isan God Tama. \v 25 Matan enia i pa tauri na suiha i tikeli rani atu vara mo tau vevuhi na nona meresahi tari na ruhuruhu palona. \v 26 Isoiso meresahi vara i pa komoa, enia mateia. \v 27 Matan Retitapu mo verea vara, ‘God mo tau vevuhi na hinau tari vara la pa toho na ruhuruhu palona’. \rq Psa 8.6 \rq*Reti atu mo verea vara, ‘hinau tari vara la pa toho na ruhuruhu palona’ mo memera purongo vara God Tama i pa sopo toho na ruhuruhuna. \v 28 Hin rani atu hinau tari la mai na ruhuruhun Natuna, ale Natun God sohena i pa hase taua i toho na ruhuruhun God Tama sei mo tau na hinau tari na ruhuruhuna, ale God i pa aulu na hinau tari na jara tari. \p \v 29 Vara tamlohi la pa sopo turu na mateia, sava natu mo lo toho na r̃omin la haratu la lo lavi na paptijo matan la haratu la mate moiso? Vara tamlohi la pa sopo turu na mateia, mata sava natu tamlohi la lo lavi na paptijo matara? \p \v 30 Sava natu mo r̃uhu na nomam vavahinau nike, matan mo lo tau na mateia na nahomam tarea? \v 31 Matan na lo vere tataholoia isamim la voraiku peresi na vevoraiku, noku hapahapa hin Kr̃isto enia kamim sei, matan rani mo visa moiso, mariviti a lo mate matamim. \v 32 Sava hina r̃uhu i pa malue na noku valum peresi maji jala sei, la tamlohi atu Ephesus, vara i pa sopo te sauteterahi na mateia? Vara mo sopo te sauteterahi, mo r̃uhu vara r̃a vaia usuri retireti nike vara, \q1 ‘R̃a vai na hanhani tavera, \q2 ale r̃a inu, matan pavuho r̃a pa mate.’ \rq Isa 22.13\rq* \p \v 33 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim hin haratu la lo verea lara, “Posposi nona tamlohi sasati i er̃i posi na posposi tataholo nona tamlohi r̃uhu.” \m \v 34 Ha rovo na nomim posposi sasaruhu, ale ha isoiso na hehe, matan tatuamim la sopo levosahi te hinau hin God. Na verea matan vara a vai kamim ha mahanuhanu. \fig |alt="1Co 15 buds" src="hk00057b.tif" size="col" copy="Hk" ref="1 Corinthians 15:34" \fig* \s1 Epe Tuai Peresi Na Epe Paro \p \v 35 Pani tea i pa usia vara, ‘Tamlohi mate la pa mele turu sohena sava? Ale epera la pa sohena sava?’ \v 36 Kamim tamlohi rongorongo vono! Sava ka lavoa i pa sopo er̃i mauri vara i sopo mate tiroma. \v 37 Ale sava ka lavoa, mo sopo enia natu mo mele tuvu, matan enia piri matea purongo, hina purongo vara piri wit teni te piri vipahai tinapua. \v 38 Ale God mo silea na epena usuri na masalona, ale mo sile na piri hatehateahi na epe tinatinapua. \v 39 Matan epe tari la sopo sohesohera, pani epe tamlohi enira la sohesohera, epe maji palo vati la tinatinapua, epe maji avuavu mo mele tinapua, ale epe maji tasi mo tinapua. \p \v 40 Epe hinau na tuka la tinapua na epe hinau na varama, pani memera epe na tuka la tinapua, ale memera epe na varama la tinapua. \v 41 Memera alo enia hinau matea, memera vitu enia mo tinapua, memera vitusarasara la mele tinapua, matan memera vitusarasara matea matea la tinatinapua. \p \v 42 Ale mo sohena natu na sauteterahi nona mateia. Sava la tavunia enia i pa r̃ovo, sava mo mele turu enia i sopo er̃i r̃ovo. \v 43 Sava la tavunia enia hina purongo, ale sava mo turu enia mo r̃uhur̃uhu jea. Sava la tavunia enia mo talekoleko, ale sava mo turu enia mo r̃ilangi. \v 44 Sava la tavunia enia epe mata varama, ale sava mo turu enia epe matan na tuka. Vara epe matea matan varama nike, i pa epe matea matan na tuka. \p \v 45 Sohen la ulia lara, ‘Tamlohi tiroma atu Adam mo mai tamlohi mo lo mauri’. \rq Gen 2.7 \rq*Harua Adam atu mo pa mai hitahu, enia mo sile na mauri mata Tanumen God. \v 46 Sava mo mai tiroma, mo sopo haratu matan na tuka, pani haratu mata varama, haratu matan na tuka mo pa usuria hitahu. \v 47 Tamlohi tiroma, enia mo tai na varama, mo malue na lepa, pani harua tamlohi enia mo tai na tuka. \v 48 Tamlohi tari na varama la lavi na epe varama sohen Adam, pani eper̃a matan na tuka i pa sohen epen Kr̃isto. \v 49 Nake r̃a sohen Adam, tamlohi mata varama, ale hitahu r̃a pa sohen Kr̃isto sei mo tai na tuka. \p \v 50 La voraiku peresi na vevoraiku, na verea isamim, vara epe peresi na r̃ae matan varama nike la pa sopo er̃i unu hin mauri atu na tuka, teni haratu i pa r̃ovo i pa sopo er̃i unu hin mauri atu i sopo er̃i r̃ovo. \p \v 51 Ha tapurongo, a pa vere kamim na hina luhu matea. Enr̃a mo isoiso r̃a pa sopo mate, pani enr̃a mo isoiso r̃a pa posi, \v 52 vahatea purongo na isoiso roroa trumpet non God. Matan roroan trumpet atu i pa roroa, ale la haratu la mate la pa turu la sopo er̃i mele r̃ovo. Enr̃a mo isoiso r̃a pa posi. \v 53 Matan epe mata r̃ovo nike, i pa ru epe atu i sopo er̃i r̃ovo, ale epe mata mate nike, i pa ru na epe i sopo er̃i mate. \p \v 54 Hin rani atu vara hinau mata r̃ovo mo ru na hinau i sopo er̃i r̃ovo, ale epe mata mate i ru na epe i sopo er̃i mate, ha pa levosahia vara sava la ulia tuai moiso i pa masese natu vara, \q1 ‘Suiha mata mauri mo r̃olomi na mateia.’ \rq Isa 25.8\rq* \q1 \v 55 ‘Eh mateia! Suiham enia epu? \q2 Eh mateia! Suiham mata sile na rongohaji enia epu?’ \rq Hos 13.14\rq* \p \v 56 Suiha mata sile na rongohaji non mateia enia hehe, ale suiha mata hehe enia leu non God. \v 57 Pani r̃a vere meje isan God sei mo lo siler̃a na suiha matan vara r̃a jeu na nor̃a meresahi tari hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto. \p \v 58 Matan hinau sei, la voraiku kalesia r̃uhur̃uhu, ha turu r̃ilangi, ale ha sopo hisuhisu, tarea ha vai na vavahinau non Moli matan ka levosahia vara hin Moli nomim vavahinau i sopo er̃i vano hina purongo. \fig |alt="1Co 16 wreath" src="bk00157b.tif" size="col" copy="hk" ref="1 Corinthians 15:58" \fig* \c 16 \s1 Silesilea Mata Kalesia Jerusalem \p \v 1 Ale usuri na hinau na nomim leta mata silesilea mata mania nona tapuhi, sava na verea isana mara Galatia, kamim sohena, ha pa vaia sohera. \v 2 Na tiroma rani na wik hatehateahi, kamim hatehateahi ha pa tauhasehi te mania na volimim, ale ha tau mamahunia, sohen ka hitea mo tataholo isamim, matan vara hin pongi atu vara a mai isamim, ka pete tatamahunia moiso vara a lavia. \v 3 Ale hin rani atu vara a pala, a pa r̃ule la haratu ka vir̃onira moiso peresi na leta vara i vereulia vara enira la tai epu peresi na nomim silesilea i sivo Jerusalem. \v 4 Vara ka hitea vara mo tataholo vara a sivo peresira, mo lo r̃uhu purongo, la pa usuriau. \s1 R̃omromi Mata Rorohi Corinth \p \v 5 A pa rohi kamim vara a hahau roto Macedonia, matan na lo r̃omr̃omia vara a pa hahau roto Macedonia. \v 6 Korong a pa toho isamim makomona, vara i vono, a pa toho isamim na pongi hamariri, matan vara ha er̃i tueniau na maleleku na sava jara vara a vano ea. \v 7 Matan na sopo opoia vara a hite kamim mata makomo rani purongo. Na lo r̃omtoho vara a pa toho peresi kamim i peravu makomona vara Moli mo avulahi. \v 8 Pani a pa toho Ephesus i tikeli na pongin Pentecost, \v 9 matan masapa mata vavahinau matea mo roi isaku vara a er̃i vai te vavahinau non Moli nike, ale noku meresahi enira matuvana. \p \v 10 Vara Timothy i mai isamim, ha kilau mamahunia, enia mo lo vai na vavahinau non Moli soheku. \v 11 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i hitelehilehia. Ha r̃ulea na malelena peresi na nomim ler̃uhu vara i mai isaku. Na lo kilau vara a pa hitea peresi na tatua vorai kalesia tinapua i sopo tuai. \p \v 12 Ale vorair̃a atu Apollos, na lo usia r̃ilangi isana vara i rohi kamim tolu na vorair̃a kalesia tinapua nike. Pani mo sopo opoia vara i mai nake, i pa mai hitahu vara i hite te masapana. \p \v 13 Ha lo kilau, ha lo turu r̃ilangi na rasua, ha r̃omr̃ilangi, ha r̃ilar̃ilangi. \v 14 Na hinau tari ka lo vaira, ha vaira na opoia. \p \v 15 Ka levosahi Stephanas peresi na vao imana enira la mai kalesia tiroma nike Greece, ale la sile na maurira matan vara la vavahinau la tueni na kalesia tinapua. Na lo usia r̃ilangi isamim la voraiku peresi na vevoraiku, \v 16 vara ha sile na oloolo isara peresi la haratu sei mapura la lo toho na nora vavahinau sohera. \v 17 Na lo avulahi tavera na mai non tahisamim Stephanas, Fortunatus peresi Achaicas, matan enira la lavi na jaramim nike peresiau. \v 18 Matan la vai na r̃omiku mo mele r̃uhu sohen la lo vaia na maurimim. Ha sile na oloolo isana tamlohi sohen harihi. \s1 Isoiso Retioloolo Non Paul \p \v 19 Vao kalesia nike Asia, la sohai na nora retioloolo isamim. Aquila enia Priscilla peresi na vao kalesia na imara la sohai na retioloolo r̃uhur̃uhu isamim hin Moli. \v 20 La vorai kalesia tari nike, la sohai na nora retioloolo isamim. Ha tapatapai kamim hatehateahi na posposi tataholo nona tapuhi non God. \p \v 21 Enau Paul na uli la retioloolo nike na limaku. \v 22 Vara tea mo sopo te opoia non Moli isana, lesati i pa toho isana. Nor̃a Moli, o mai. \v 23 R̃omr̃uhu non Moli Iesu i pa toho isamim. \v 24 Noku opoia i pa toho isamim mo isoiso, hin Kr̃isto Iesu. Amen.