\id ROM - Sudest-Tagula - Solomon Joshua \h Rom \toc1 Rom Lenji Leta Pol Le Rorori \toc2 Rom \toc3 Rom \mt1 Rom \mt2 Lenji Leta \mt2 Pol Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Pol le vaghɨliya theghetoniye e tɨne i wa Korinita. Le yakuyaku e ghembako iyako tɨne, ghayamoyamo ŋgoreiye va i roriya letake iyakewe na i variye i wa weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ inanji Rom e tɨne. Raloŋweloŋweghathɨko thiyako vavana thiye Jiu gharɨgharɨniye, ko iyemaeŋge thɨ ghanagha moli thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. Pol va nuwaiya moli i wa Rom na ve thuweŋgiya raloŋweloŋweghathɨ e valɨvaŋgako iyako, ko amba i mwandɨ na i wa Spein ele valɨvaŋga (1:11-12; 15:23-24). Ko iyemaeŋge va e mbaŋako iyako ma valɨkaiwae i njaoko i wa Rom, kaiwae ekelesiya e valɨvaŋga Masedoniya na Akaiya, Korinita ele valɨvaŋgako tɨne, thɨ vivatha lenji mwaewo na thɨ giyawa Pol i yomban weŋgiya ekelesiya inanji Jerusalem e tɨne (15:25-28). \ip Tembe ŋgoreiyeva e letake iyake tɨne Pol i utuŋa weŋgiya Rom Toto Thovuye kaiwae. Renuwaŋa laghɨye moli letake iyake e tɨne ina 1:17, iŋa, “Toto Thovuye i woraŋgiya weinda, kaiwae Loi iye i thovuye moli budakai i dagerawe i vakatha ŋgoreiye weŋgiya thavala thɨ loŋweghathɨ.” Pol i govambwara weinda gharɨgharɨke wolaghɨye, thiye Jiu na ma Jiu gharɨgharɨniye, thiye tharɨ gharavakatha Loi e marae (1:18–3:20). Ko iyemaeŋge Loi mbe i wovathovuthovuyeŋaŋgi eŋge gharɨgharɨ thɨ loŋweghathɨgha Jisas Krais (3:21–4:25). Na Pol tembe i utuŋava yawalɨ togha kaiwae, ra yaku e tɨne kaiwae Loi va i wovathovuthovuyeŋainda (Vaŋgothiye 5–8). \ip Vaŋgothiye 9 ghaghad 11 Pol i ghatha vuyowo regha. Vuyowoko iyako ŋgoreiyake. Wabwi Isirel thiye Loi le tututhi gharɨgharɨniye, ko iyemaeŋge ma thɨ loŋweghathɨgha Jisas Krais iya kaiwae ma thɨ vaidiya vamoru. Amba Pol i vaito, “Ŋgoroŋga wabwi Isirel kaiwanji? Loi le vakatha weŋgi thare i tomethi? Thare i botewoŋgi?” Ko amba tembe i thombeva le vaitoko iyako. \ip Pol tembe i govambwarava ŋgoroŋga ghinda ghandathanavu na la vakatha, thavala kaero i wovathovuthovuyeŋainda, la yakuyaku na la vakatha ŋgoroŋga ekelesiya e tɨne, weŋgiya ghandaune na weŋgiya rambarombaro (12:1–15:13). Le utuutu momouniye Pol iŋa ghauneko thɨ gomwaewo weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ inanji Rom e tɨne (Vaŋgothiye 16). \c 1 \p \v 1 Ghino Pol, Krais Jisas le rakakaiwobwaga na ghalɨŋae gharaghambɨ. Loi va i ghathaŋgo ya tabo ghalɨŋae gharaghambɨ na ya yathu Toto Thovuye. \p \v 2 Totoko Thovuye iyako Loi va i dagerawe mbaŋa i vivako mbala ghalɨŋae gharautu thɨ woraŋgiya na thɨ rorinjoŋa Buk Boboma e tɨne. \v 3 Totoko Thovuye iyako nariye utuniye, iye ghanda Giya Jisas Krais. Mbunɨma na madibe ele valɨvaŋga, iye Deivid rumbuye, \v 4 ko iyemaeŋge Loi i vatomwe iye Nariye, kaiwae Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne va i vakatha na tembe i thuweiruva mare e tɨne. \v 5 Amalaghɨniye i mwaewo e ghino na i giya bebeke iyake e ghino, ya tabo ghalɨŋae gharaghambɨ, ghatarawa kaiwae, mbala thiye ma Jiu valɨvaŋga na valɨvaŋga thɨ loŋweghathɨ na thɨ ghambu. \v 6 Na ghemi tembe ŋgoreiyeva, inami e wabwina iyana tɨne, Loi kaerova i ghathaŋga na hu tabo Jisas Krais le wabwi gharɨgharɨniye. \p \v 7 Taulaghɨna ghemi huya yaku Rom e tɨne, Loi i gharethovuŋga na kaerova i ghathaŋga hu tabo le gharɨgharɨ. \p Ya naŋgo weya Loi Ramanda na ghanda Giya Jisas Krais lenji mwaewo na lenji gharemalɨlɨ i riyevanjara gharemina. \s1 Pol nuwaiya moli i wa Rom \p \v 8 I viva moli ŋgoreiyake: Weya Jisas Krais ya vata ago weya lo Loi taulaghɨna ghemi kaiwami, kaiwae lemi loŋweghathɨ weya Krais valɨvaŋgake wolaghɨye kaero thɨ utuŋa. \v 9 Loi iya ghino ya kaiwokewe na e ghareŋguke laghɨye ya vatomweŋgo ya utuŋa Toto Thovuye Nariye utuniye, iye ne i vaemunjoruŋa e ghemi budakai iya ya utuŋake emunjoru moli. Na Loi i ghareghare mbaŋake wolaghɨye ya renuwaŋakikiŋga \v 10 elo naŋgo tɨne. Ya naŋgo valaŋa weya Loi na thoŋgo le renuwaŋa ŋgoreiye valɨkaiwae ya ghaona e ghemi. Mbaŋa kaero molao nuwaŋguiya ya ghaona e ghemi na mbaŋake ma ya ghareghare ne ŋgoroŋga na ya ghaona, ko elo naŋgoke eŋge ne valɨkaiwae. \v 11 Nuwaŋguiya moli ya thuweŋga mbala valɨkaiwae ya giya the thalavu e ghemi i mena Loi e Une na valɨkaiwae i thalavugha yawalimi na i vurɨgheghe. \v 12 Nuwaŋguiya ra vethalathalavuinda; lo loŋweghathɨke i vavurɨghegheŋga na lemi loŋweghathɨna i vavurɨghegheŋgo. \p \v 13 Lo bodaboda, nuwaŋguiya hu ghareghare, mbaŋa i ghanagha ya munje ya ghaona e ghemi, ko iyemaeŋge ghamba thalatɨva i ghanagha e ghino ghaghad mbaŋake. Lo renuwaŋa ŋgoreiye nuwaŋguiya ya ghaona na lo kaiwo e ghemi une ve yomara ŋgoreiya kaero i yomara weŋgiya wabwi vavana thiye ma Jiu gharɨgharɨniye e tɨnenji. \p \v 14 Iyake ŋgoreiye wo ya vamodo njogha modae laghɨye, na iwaeŋge ya wa na ya utuŋa Toto Thovuyeko iyako weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye; weŋgiya thavala thɨ ghambugha Grik\f + \fr 1:14 \ft Thiye Grik gharathimbathimbaŋgi ghanjimbaŋa thɨ mbaro yambaneke laghɨye. Mbaŋa Pol va i rori letake iyake kaero Rom i mbaro yambaneke laghɨye. Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ thɨ renuwaŋa Grik ghanjithanavu i thovuye moli.\f* ghanjithanavu na thavala ma thɨ ghambu, na tembe ŋgoreiyeva thavala e lenji ghareghare na thavala unounoŋgi. \v 15 Ko rɨghe moli vara iyako iya kaiwae nuwaŋguiya moli tembe ya utuŋava Toto Thovuye e ghemi, ghemi huya yaku Rom e tɨne. \p \v 16 Ma ya monjinaŋa Toto Thovuye, kaiwae Totoko Thovuye iyako iya Loi va i vakaiwoŋako na le vurɨgheghe e tɨne i vamoruŋgiya thavala thɨ loŋweghathɨ. I viva moli thiye Jiu kaiwanji, ko amba thiye ma Jiu ŋgoreiye tembe kaiwanjiva. \v 17 Toto Thovuye e tɨne Loi i woraŋgiya ŋgoroŋga valɨkaiwae na i wovarumwarumwaruŋa gharɨgharɨ, na iyake kaiwae thiye thɨ loŋweghathɨ Krais. Iyake i manjamanjala na emunjoru kaiwae Loi le utu e Buk Boboma tɨne iŋa, “Thiye ya wovarumwarumwaruŋaŋgi kaiwae thɨ vareminjeŋgo, thiye e yawalinji memeghabananiye.”\x - \xo 1:17 \xt Hab 1:17\x* \s1 Tharɨ i ŋgarɨŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye \p \v 18 E buruburu Loi kaero i woraŋgiya weinda le ghatemuru weŋgi gharɨgharɨ ma Jiu ghanjithanavu ma ŋgoreiye Loi ghathanavu na ma e gharumwaru, thiye lenji vakathako raraitharɨ thiyako i rogana the bigi emunjoru moli Loi kaiwae weŋgiya gharɨgharɨ. \v 19 Loi i ghatemuru kaiwae budakai valɨkaiwae gharɨgharɨ thɨ ghareghare Loi kaiwae i manjamanjala weŋgi, kaiwae Loi tembe ghamberegha i vamanjamanjalaŋa weŋgi. \v 20 I ri mbaŋaniye vara Loi va i vakatha yambaneke na ghaghad noroke, Loi le vurɨgheghe memeghabananiye na bigibigiko iya ma Loi eŋge valɨkaiwae i vakathako, Loi va i vakatha gharɨgharɨ valɨkaiwae thɨ thuwe. Iya kaiwae gharɨgharɨ ma e lenji rɨghe. \p \v 21 Othembe thɨ ghareghareya Loi, thɨ wovanjoŋanjoŋa ŋgoreiye iye ma Loi, ma thɨ wovavwenyevwenyeŋa, na ma thɨ dage mwaewowe. Ko iyemaeŋge lenji renuwaŋa ma unouno eŋge na gharenji i momouwo weŋgi. \v 22 Othembe thɨŋava thɨ thimba, ko iyemaeŋge thɨ tabo unounoŋgi. \v 23 Na thɨ botewoyathu Loi ravwenyevwenye na memeghabananiye ghakururu na thɨ kururu weŋgi eŋge lenji monjemonjeŋgiko ŋgoranjiya gharɨgharɨ mane thɨ meghabana, na tembe thɨ kururu weŋgiva ma, thetheghan thɨ loŋgaloŋga na thetheghan thɨ li e gharenji vwatae iya thɨ monjeŋgiko. \p \v 24 Iya kaiwae Loi i viyathuŋgi na thɨ vakatha the thanavu raraitharɨ yawalinjiko nuwaiya na thɨ vevakatha yathima thanavuniye raraitharɨ. \v 25 Thɨ botewoyathu utu emunjoru Loi kaiwae iyemaeŋge thɨ loŋweghathɨ kwan; thɨ kururu weŋgi lenji vakavakatha na thɨ kaiwo weŋgi, na ma thɨ kururu weya Ravakatha, othembe amalaghɨniye ghamberegha mbala ra tarawe mbaŋake wolaghɨye. Mbwana. Ŋgoreiye. \p \v 26 Lenji vakathako iyako kaiwae Loi i viyathuŋgi na thɨ vakatha yathima thanavuniye vavanava na i monjimonjina. Wanakau thɨ vevakatha vatharɨ weŋgi ma ŋgoreiya va iŋako na ŋgoreiye. \v 27 Tembe ŋgoreiyeva, ghɨmoghɨmoru ma thɨ vakatha ŋgoreiya meŋako na ŋgoreiye. Tembe thɨ venumweŋgiva na thɨ vakatha ghanjithanavu. Thɨ vakatha ŋgoreiyako weŋgiya lenji valɨghɨmoghɨmoru na modae Loi i giya vuyowae weŋgi. \p \v 28 E vwatava, kaiwae ma thɨ renuwaŋa Loi gharerenuwaŋa iye bigi laghɨye, Loi i viyathuŋgi na thɨ ghambugha lenji renuwaŋa raraitharɨ na vakathako iya thava thɨ vakathako thɨ vakavakatha. \v 29 Tharɨ tomethi na tomethi kaero i riyevanjaraŋgi ŋgoreiya vakatha raitharɨ, votha, tharɨ thanavuniye, yamwakabu, gabo, wogaithɨ, utu kwanɨkwan na thɨ vonɨvoya vavana ghanji. Thɨ liliya utu, \v 30 thɨ utuutuvatharɨ weŋgiya ghanjiune, thɨ botewo Loi, nemo i utuŋgi na thɨ wovorevoreŋaŋgi. Thɨ tamwe eŋge tharɨ ghavakatha, ma thɨ wovatha oramanji na otatanji lenji utu, \v 31 ma thimba ina e yawalinji, ma thɨ renuwaŋakikiya lenji dagerawe, ma gharenji weŋgi gharɨgharɨ na ma thɨ gharevɨrɨ kaiwanji. \v 32 Emunjoru, othembe kaero thɨ ghareghare Loi le mbaro iŋa thavala lenji vakatha ŋgoranjiyako valɨkaiwanji moliya mare. Ko iyemaeŋge mbe thɨ vakavakatha vara iya vakathako thiyako, na ma mbe iyaeŋgeko, tembe thɨ wovathovuthovuyeŋaŋgiva ghanjiuneko iya thɨ vakavakatha thanavuko iyako. \c 2 \s1 Loi iye raghathaghatha thovuye moli \p \v 1 Wou, ghen ma e len rɨghe na u wovatharɨtharɨŋgiya gharɨgharɨ vavana thɨ vakavakatha tharɨ ŋgoranjiyako, kaiwae the valɨvaŋga u wovatharɨtharɨŋaŋgiya gharɨgharɨko thiyakowe, ghen tembe u wovatharɨtharɨŋava ghanɨmbereghana, kaiwae ghen tembe u vakavakathava iya thanavuko thiyako. \v 2 Kaero ra ghareghare Loi ne i wovatharɨtharɨŋaŋgiya thavala thɨ vakavakatha thanavu ŋgoranjiyako na le ghathaghathako ne i mboromboro. \v 3 O ghen, u wovatharɨtharɨŋaŋgiya gharɨgharɨko thiyako lenji vakathako kaiwae, ko iyemaeŋge iya thɨ vakavakathako ghen tembe iyava u vakathana. Ko len renuwaŋa u munjeva ne u voiteta Loi le wovatharɨtharɨko? \v 4 O ko ghen u botewo Loi le gharethovu laghɨye kaiwan na le ghataŋaghathɨŋge. Ko ma u ghareghare Loi le gharenja e ghen kaiwae nuwaiya i vaŋguŋge na vo ndeghereiyewana len tharɨ? \v 5 Ko iyemaeŋge gharena i vurɨgheghe moli na u botewo u uturaŋgiya len tharɨ na u roiteta. Iya kaiwae tembe u vavalaghɨyeŋava ghanɨvuyowona mbaŋaniye Loi ne le ghatemuru ve yomara gharɨgharɨ lenji tharɨ kaiwae. Na e mbaŋako iyako thɨ thuweya Loi le ghathaghatha i thovuye na i mboromboro. \v 6 Loi ne i giya lolo regha na regha modae, kaiwae i gorugoru weya ŋgoroŋga le vakatha.\x - \xo 2:6 \xt Sam 62:12; Vav 24:12\x* \v 7 Gharɨgharɨ vavana thɨ rorovurɨgheghe vakatha thovuye kaiwae, kaiwae nuwanjiya Loi i taraweŋgi, i wovavwenyevwenyeŋaŋgi na i giya yawalɨ memeghabananiye weŋgi. Loi iye i giya yawalɨ memeghabananiye. \v 8 Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ vavana mbe thɨ rerenuwaŋa eŋge thiye lenji thovuye kaiwae, na thɨ botewoyathu Loi le renuwaŋa emunjoru na thɨ ghambugha tharɨ ghakamwathɨ. Loi le ghatemuru weiye le gaithɨ ne i lithɨ weŋgi. \v 9 Nevole vuyowo na vɨrɨ i yomara weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ vakavakatha tharɨ. Iyako emunjoru Jiu utuninji na tembe ŋgoreiyeva thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. \v 10 Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ thɨ vakavakatha thovuye Loi ne i taraweŋgi, i wovavwenyevwenyeŋaŋgi na i vagharemalɨlɨŋgi. Iyake emunjoru Jiu utuninji na tembe ŋgoreiyeva thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. \v 11 Loi ma mbe i vaŋgavaŋga eŋge, ele ghatha tɨneko i vamboromboro. \p \v 12 Thoŋgo Mosese le Mbaro ma ina weŋgi na thɨ vakatha tharɨ, Loi ne i wovatharɨtharɨŋaŋgi na i giya ghanjivuyowo, othembe ma Mosese le Mbaro ina weŋgi. Thavala Mosese le Mbaro ina weŋgi na thɨ vakatha tharɨ, Loi ne i ghathaŋgi Mosese le Mbaroko e tɨne. \v 13 Loi ma i wovarumwarumwaruŋaŋgiya gharɨgharɨ kaiwae mbema thɨ loŋwe eŋge Mbaroko e yanawanji, ko mbe iyaeŋge vara thavala thɨ loŋwe na thɨ ghambu. \v 14 Mosese le Mbaro ma ina weŋgi thiye ma Jiu gharɨgharɨniye, ko thoŋgo lenji vakatha ŋgoreiya mbaro i raŋgimawe othembe Mosese le Mbaro ma ina weŋgi. \v 15 I raŋgima e gharenjiko ŋgoreiya Mbaro le renuwaŋa, na iyake i vatomwe Loi va i rorinjoŋa e gharenji. Mbaŋa vavana lenji renuwaŋako tembe i woraweŋgi lenji vakavakatha i tharɨ, na mbaŋa vavana lenji renuwaŋako i woraŋgiya weŋgi thɨ vakatha thovuye. \v 16 Bigibigike thiyake ne thɨ yomara mbaŋaniye Loi ne i woraŋgiya lenji renuwaŋa thuwele na weya Jisas Krais i ghathaŋgi. Totoko thovuye iya ya utuŋako i woraŋgiya ŋgoreiyako. \s1 Jiu na Mosese le Mbaro \p \v 17 Na ŋgoroŋga ghen? Uŋa, “Ghino Jiu”, na mbe u ndeghathɨ vara Mosese le Mbaroko tɨne, na u wovorevoreŋaŋge ghanɨmbereghana, uŋa, “Ghino ya tubwe weya Loi.” \v 18 U ghareghare budakai Loi nuwaiya u vakatha, na kaiwae Mbaroko iyako kaero i vaghareŋge iyaŋganiya thovuye moli. \v 19 U renuwaŋa e ghen valɨkaiwan u viva weŋgiya maranji i kwaghe na i manjamanjala weŋgiya thiye inanji e momouwo,\f + \fr 2:19 \ft Thiye ma Jiu gharɨgharɨniye.\f* \v 20 u ghareghare emunjoru e ghen valɨkaiwan u vavathanavu weŋgiya numounouno, na u vavaghare weŋgiya yawalinji amba kovukovu. Kaiwae Mosese le Mbaro ina e ghen, u munjeva u ghareghareya bigibigiko wolaghɨye na emunjoruko wolaghɨye ina weŋge. \v 21 U tabo ravavaghare weŋgiya gharɨgharɨ vavana, ko ŋgoroŋga eŋge na ma mbe u vavaghare e ghen ghanɨmberegha? U vavaghare na uŋa, “Tha u kaivɨ,” ko naka ghen mbe u kakaivɨna? \v 22 Ghen u utuŋa, uŋa “Tha u yathima,” ko naka ghen mbe u yathiyathimana? Ghen u botewo moliya loi vatavatad; ko naka ghen mbe u kakaiva loi vatavatadɨko lenji ghamba yaku? \v 23 Ghen u wovoreŋa ghanɨmberegha na uŋa Mosese le Mbaro ina e ghen; ko ghen u ŋeviyaviya Loi ghamwae mbaŋa u kivwala le mbaro? \v 24 Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, iŋa, “Lemi vakathana kaiwae thiye ma Jiu thɨ utuvatharɨ weya Loi.”\x - \xo 2:24 \xt Ais 52:5; Isi 36:22\x* \p \v 25 Kitenɨyathu thanavuniye e ghathovuye thoŋgo u vakatha ŋgoreiya Mbaroko iyako le woraŋgiya, ko iyemaeŋge thoŋgo u kivwala mbaroko, len kitenɨyathu ma e ghathovuye. \v 26 Tembe ŋgoreiyeva, thoŋgo thela ma Jiu loloniye iye ma i wo kitenɨyathu thanavuniye, i ghambugha ŋgoroŋga Mosese le Mbaro i woraŋgiya; Loi ne i rerenuwaŋa kaiwae na iŋa iye ŋgoreiya i wo kitenɨyathu thanavuniye. \v 27 Ghemi Jiu Mbaro ina weŋga va thɨ rorinjoŋa e Buk, na hu wo kitenɨyathu thanavuniye e riwamina, ko ana thiye ma Jiu gharɨgharɨniye thɨ ghambugha mbaro. Thiye thɨ woraŋgiya weinda ghemi valɨkaiwami hu vaidiya vuyowae. \p \v 28-29 Ko thelaeŋge vara iye Jiu loloniye moli na emunjoru i wo kitenɨyathu thanavuniye moli? Lolo ma i tabo na Jiu loloniye kaiwae ghathanavu ŋgoreiye Jiu ghanjithanavu na i wo kitenɨyathu thanavuniye e riwae, ko iyemaeŋge thoŋgo lolo regha e ghareko iye Jiu, emunjoru iye Jiu loloniye moli. Thoŋgo lolo i wo kitenɨyathu thanavuniye kaiwae thɨ ghambugha rorori Mosese le Mbaro e tɨne, iyako ma i vaemunjoruŋa iye i tubwe weya Loi. Lolo i tubwe weya Loi mbaŋa Une Boboma i ten na i ru loloko e ghare na i vavaghɨle. Loloko iyako mane i vaidiya ghatarawa weŋgiya gharɨgharɨ, ne i vaidi eŋge weya Loi. \c 3 \p \v 1 Thoŋgo utuutuko iyako emunjoru, i thovuye iye Jiu loloniye? Na kitenɨyathu thanavuniye mbene i vaidiya ghathovuye mun? \v 2 Mbwana, i ghanagha moli i thalavu weŋgi Jiu. I viva Loi va i wogiya le utuutu weŋgiya Jiu na thɨ njimbukiki. \p \v 3 Ne ŋgoroŋga thoŋgo vavana ma thɨ loŋweghathɨ Loi le utuutuko? Thare lenji goruweyathuko iyako i vakatha Loi ma i vamboromboro ŋgoreiya le dageraweko? \v 4 Nandere moli! Loi i dagerawe i vamboromboro mbaŋake wolaghɨye. Othembe gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ kwanɨkwan, iye rautuutu emunjoru; ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, Loi iŋa, \q1 “Mbaŋa ne u utu len utuutu ne i woraŋgiyaŋge len utuna i rumwaru, \q2 na mbaŋa gharɨgharɨ ne thɨ wonjoweŋge, ne u kivwalaŋgi.”\x - \xo 3:4 \xt Sam 51:4\x* \p \v 5 Ko thoŋgo ghandathanavuke raraitharɨ i woraŋgiya Loi iye i rumwaru moli, ŋgoroŋga ne raŋa? Valɨkaiwae raŋa Loi iye ma i vamboromboro mbaŋa weiye le gaithɨ ne i lithɨ ghatharɨ modae weŋgiya gharɨgharɨ? Lo utuutuke iyake ŋgoreiya gharɨgharɨ lenji utuutu. \p \v 6 Ma ŋgoreiye moli! Thoŋgo Loi iye mava i wovatharɨtharɨŋa ghinda Jiu kaiwae, ne ŋgoroŋga eŋge na i ghathaŋgiya yambaneke gharɨgharɨniye? \v 7 Ko iyemaeŋge lolo regha mbwata le wogaithɨ iŋa, “Thoŋgo lo kwan i vakatha gharɨgharɨ thɨ ghareghare wagiyawe Loi iye i renuwaŋakikiya le dagerawe ne i vamboromboro, une i yomara Loi iye ravwenyevwenye na i thovuye moli. Kaiwae utuutuko iyako emunjoru, buda kaiwae Loi i ghathaŋgo ŋgoreiya ghino tharɨ gharavakatha?” \p \v 8 Thoŋgo utuutuko iyako emunjoru, mbala tembe i thovuyeva raŋa, “Valɨkaiwae ra vakatha tharɨ mbala i vakatha na thovuye i raŋgi.” Ma yaŋa utuutuko iyako, ko iyemaeŋge gharɨgharɨ vavana thɨ utuvatharɨ e ghino na thɨ wonjoweŋgo thɨŋava ya utuŋa utuutuko iyako. I thovuye moli Loi ne ve lithɨ weŋgiya thiye thɨ utu ŋgoreiyako. \s1 Ma lolo regha i thovuye Loi e marae \p \v 9 Ŋgoroŋga ne raŋa? Ko ana ghime Jiu mbe e lama thovuye na wo thovuye kivwalaŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye? Nandere moli, kaiwae kaero ma woraŋgiya, thiye Jiu na ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye, taulaghɨke tharɨ i mbaroŋainda. \v 10 Ŋgoreiya Buk Boboma le utuutu, iŋa: \q1 “Ma lolo regha i rumwaru, nandere moli. \q2 \v 11 Ma raghareghare regha inawe, \q2 ma regha i tamweya Loi. \q1 \v 12 Taulaghɨke kaero thɨ ndeghereiyewana Loi, \q2 kaero thɨ tabona bigi bwagabwaga. \q2 Ma tembe reghava i vakavakatha thovuye ghakamwathɨ, nandere moli.”\x - \xo 3:12 \xt Sam 14:1-3; Sam 53:1-3; Rath 7:20\x* \q1 \v 13 “I raŋgima e ghaenjiko ŋgoreiya thɨ tɨghɨra ghabubu, \q2 Maminjiko mbe i utu kwanɨkwan eŋge \q2 na utuutu i dobu e ghaenjiko njimwae ŋgoreiya mwata mamate i gharɨinda.”\x - \xo 3:13 \xt Sam 5:9; Sam 140:3\x* \q1 \v 14 “Utu raraitharɨ na thɨghɨya utuutuniye i riyevanjara ghaenjiko.”\x - \xo 3:14 \xt Sam 10:7\x* \q1 \v 15 “Gheghenji i maya eŋge gabo kaiwae. \q1 \v 16 Aŋga thɨ reŋa thɨ mukuwo na nuwatharɨ laghɨye mbe inawe eŋge. \q1 \v 17 Vanevane ghakamwathɨ ma thɨ ghareghare.”\x - \xo 3:17 \xt Ais 59:7-8\x* \q1 \v 18 “Loi ghamararu ma ina weŋgi.”\x - \xo 3:18 \xt Sam 36:1\x* \p \v 19 Kaero ra ghareghare, ŋgoroŋga mbaro le utuutu, i utuutu thavala kaero inanji mbaroko iyako e raberabe, mbala ma valɨkaiwae lolo regha i woraweya le varɨvoru e tharɨ, na gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke laghɨye Loi i wovatharɨtharɨŋaŋgi. \v 20 Kaiwae ma lolo regha i rumwaru Loi e marae, kaiwae i ghambugha mbaro le renuwaŋa, ko mbaro eŋge i vakatha lolo na i ghareghare iye tharɨ gharavakatha. \s1 Loŋweghathɨ e tɨne Loi i wovarumwarumwaruŋa lolo \p \v 21 Ko e mbaŋake iyake Loi kaero i vugha kamwathɨ na e tɨne i wovarumwarumwaruŋaŋgiya gharɨgharɨ, ko iyemaeŋge iyake ma i mena mbaro e ghaghambu tɨne. Kamwathɨke iyake Mosese le Mbaro na ghalɨŋae gharautu kaerova thɨ utuŋa mbaŋa i vivako. \v 22 Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgiya gharɨgharɨ kaiwae thɨ loŋweghathɨgha Jisas Krais. Raloŋweloŋweghathɨke wolaghɨye utuninjiya iyako, kaiwae gharɨgharɨke wolaghɨye mboromboroŋgi. \v 23 Na mboromboroŋgi kaiwae gharɨgharɨke wolaghɨye kaero thɨ tharɨ, na vwenyevwenyeko gharu iya Loi va i renuwaŋa na ŋgoreiyako kaiwanji, i bwagabwaga moli weŋgi. \v 24 Ko iyemaeŋge Loi le mwaewo bwagabwaga e tɨne, taulaghɨko i wovarumwarumwaruŋaŋgi, kaiwae Krais Jisas i vamodo njoghaŋgi tharɨ e tɨne. \v 25 Loi va i vakatha Jisas iye tharɨ ghamba vowo gharɨgharɨ kaiwanji. Thavala thɨ loŋweghathɨgha Jisas i mare na madibe i voru, Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgi. Vowoko iyako i woraŋgiya iye i vamboromboro mbaŋa me vivako ma i lithɨ weŋgiya gharɨgharɨ thɨ vakatha tharɨ. Va i vakatha ŋgoreiyako kaiwae i ghataŋaghathɨ. \v 26 Va i vakatha ŋgoreiyako, mbala gharɨgharɨ thɨ thuwe i rumwaru, kaiwae iye i vamboromboro na i rumwaru na i wovarumwarumwaruŋaŋgiya tharɨ gharavakatha mbaŋa thɨ loŋweghathɨ Jisas. \p \v 27 Thare e la rɨghe regha na valɨkaiwae ra wovorevoreŋainda? Nandere! Mbala la rɨgheya budakai? Ko ma valɨkaiwae ra wovoreŋainda kaiwae ra ghambugha mbaro? Mbwana, ma valɨkaiwae ra wovoreŋainda kaiwae loŋweghathɨ mbe ghamberegha eŋge e tɨne Loi i wovarumwarumwaruŋainda. \v 28 Kaero ra ghareghare, lolo le loŋweghathɨ kaiwae Loi i wovarumwarumwaruŋa, ma kaiwae i ghambugha ŋgoroŋga mbaro le woraŋgiyawe. \v 29 Ko ana Loi mbe thiye eŋge Jiu lenji Loi, na thiye ma Jiu gharɨgharɨniye ma lenji Loi ŋgoreiye? Mbwana, thiye ma Jiu gharɨgharɨniye tembe lenji Loiva. \v 30 Kaiwae Loi mbe regha eŋge, na iye Jiu lenji loŋweghathɨ kaiwae ne i wovarumwarumwaruŋaŋgi na thiye ma Jiu gharɨgharɨniye tembene lenji loŋweghathɨ kaiwaeva na i wovarumwarumwaruŋaŋgi. \v 31 Thare ra tagayathu Mosese le Mbaro, kaiwae ra renuwaŋa na raŋa loŋweghathɨ e tɨne Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgiya gharɨgharɨ? Nandere moli; ko iyemaeŋge ra vamboromboro ŋgoroŋga Mbaro le woraŋgiya. \c 4 \s1 Ghamba thuwathuwa Eibraham le loŋweghathɨ \p \v 1 Eibraham iye ghinda rumbunda, na ŋgoroŋga ne raŋa iye kaiwae na va ŋgoroŋga na renuwaŋako iyako i yolawawe? \v 2 Thoŋgo Loi va i ghatha na iŋa iye lolo i rumwaru le vakathako thovuye kaiwae, valɨkaiwae moli i wovoreŋa ghamberegha. Ko iyemaeŋge Loi e marae Eibraham ma ele rɨghe na valɨkaiwae i wovoreŋa ghamberegha. \v 3 Kaiwae Buk Boboma iŋa, “Eibraham i loŋweghathɨ, iya kaiwae Loi i thuwe iye lolo i rumwaru le loŋweghathɨko kaiwae.”\x - \xo 4:3 \xt Rɨgh 15:6\x* \p \v 4 Mbaŋa lolo i kaiwo i mbana modae. Modoko iyako ma ŋgoreiya ghamwaewo, ko iyako le kaiwoko modae. \v 5 Ko iyemaeŋge Loi ma i wovarumwarumwaruŋa lolo regha le kaiwoko modae kaiwae. Iyemaeŋge kaiwae i loŋweghathɨgha iye i wovarumwarumwaruŋa tharɨ gharavakatha. \v 6 Deivid va i utuŋa tembe ŋgoreiyeva iyako. Deivid va iŋa thoŋgo Loi i worawe loloko iyako e ghamwae, na ma kaiwae i vamboromboro Mosese le Mbaroko gharerenuwaŋa, loloko iyako i warari moli. \v 7 Deivid va iŋa, \q1 “Loi i woraweŋgi e ghamwae, \q2 thavala Loi kaero i numotena lenji tharɨ na i yabo. \q1 \v 8 Loi i worawe e ghamwae, \q2 thela thoŋgo Loi mane i rerenuwaŋakiki le tharɨko kaiwae.”\x - \xo 4:8 \xt Sam 32:1-2\x* \p \v 9 Ŋgoroŋga, Loi mbe i woraweŋgi eŋge e ghamwae thavala thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye, o thavala ma thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye tembe ŋgoreiyeva? Mbwana, thiye ma thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye tembe ŋgoreiyeva. Kaero ma utuŋa, Loi va i thuweya Eibraham iye lolo i rumwaru, le loŋweghathɨ kaiwae. \v 10 Va i yomarawe mbaŋa vama i wo kitenɨyathu thanavuniye na e ghereiye, o kitenɨyathu thanavuniye e ghamwae? Mava kitenɨyathu thanavuniye e ghereiye, iye va i rumwaru amba muyai i wo kitenɨyathu thanavuniye. \v 11 Kitenɨyathuko iyako iye nono, i woraŋgiya Loi kaero i wovarumwarumwaruŋa Eibraham le loŋweghathɨ kaiwae. Iya kaiwae raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye, othembe thavala ma thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye, rumbunjiya Eibraham, kaiwae lenji loŋweghathɨ kaiwae Loi i thuweŋgi thiye thɨ rumwaru. \v 12 Tembe ŋgoreiyeva, raloŋweloŋweghathɨ thavala kaero thɨ wo kitenɨyathu thanavuniye, tembe rumbunjiva Eibraham, thiye thɨ vurɨmban loŋweghathɨ e ghakamwathɨ ŋgoreiya rumbunji Eibraham va i reŋawe amba muyai i wo kitenɨyathu thanavuniye. \p \v 13 Ŋgoreiye, ma kaiwae va i ghambu ŋgoreiya Mosese le Mbaro le woraŋgi na Loi i dagerawe weya Eibraham na orumburumbuye na ne thɨ wo yambaneke. Ko kaiwae Loi va i dagerawe weya Eibraham kaiwae ma i ghatha na i thuwe iye i rumwaru kaiwae i loŋweghathɨ. \v 14 Na kaiwae thoŋgo le dageraweko mbene i woveŋgi eŋge thavala thɨ ghambugha Mbaro, ko kaero i govambwara loŋweghathɨ iye bigi bwagabwaga na Loi le dageraweko ma e uneune. \v 15 Mbaro i womena Loi le lithɨ tharɨ gharavakatha kaiwanji. Iya kaiwae thoŋgo ma Mbaro mbala ma ra valaŋaniya Mbaro. \p \v 16 Lenji loŋweghathɨko kaiwae budakaiya Loi va i dagerawe ne thɨ vaidi. Loi i mwaewo bwagabwaga weŋgi na valɨkaiwae Eibraham orumburumbuyeko wolaghɨye thɨ vaidiya budakai va i dagerawe weŋgi. Ma mbe thavala eŋge thiya yaku Mbaro e raberabe valɨkaiwanji thɨ wo, ko tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨke wolaghɨye thavala thɨ loŋweghathɨ ŋgoreiya Eibraham, iye taulaghɨke rumbunda. \v 17 Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, iŋa, “Kaerova ya woraweŋge na ghen vanautuma vavana rumbunjiya ghen.”\x - \xo 4:17 \xt Rɨgh 17:5\x* Eibraham iye rumbunda Loi e marae. Va i loŋweghathɨgha Loi na Loike iyake valɨkaiwae i vakatha budakaiya i mare na kaero e yawayawaliyeva na iŋa na budakai mava thɨ yomara, ŋgoreiya kaerova thɨ yomara. \p \v 18 Mava rɨghe thovuye regha na valɨkaiwae Eibraham i worawe ghamidi na dageraweko i tabo na emunjoru, ko othembe va i worawe le vareminjeko ghamidi na i roghagha dageraweko ne i yomara. Kaiwae Loi va i dagerawe na iŋa, “Orumburumbu nevole lemoyo ŋgoreiyako, ma valɨkaiwae thɨ vaona.”\x - \xo 4:18 \xt Rɨgh 15:5\x* \v 19 Othembe Eibraham ghatheghathegha mbalavama i wo hothaŋarɨ, na madɨbaeko vama ŋgoreiya i mare. Na va i renuwaŋa levo Sera tembe ŋgoreiyeva kaiwae va i kwama. Othembe va i ghareghareŋgiya thiyako, le loŋweghathɨ weya Loi mava i njavovo mun. \v 20 Kaiwae le loŋweghathɨko mava i numovuvuraŋa Loi le dagerawekowe, ko iyemaeŋge le loŋweghathɨ vama i tabo na i tabo eŋge na i wovavwenyevwenyeŋa Loi. \v 21 Va i ghareghare e ghare emunjoru moli Loi valɨkaiwae ne i vamboromboro budakaiya va le dagerawe. \v 22 Iya kaiwae “Loi va i wovatha le loŋweghathɨko na i govambwara mbema emunjoru iye lolo i rumwaru.” \v 23 Utuutuko iyako ma mbe Eibraham e ghathovuye eŋge kaiwae, \v 24 ko iyemaeŋge ghinda tembe ŋgoreiyeva. Mbala ra ghareghare Loi ne i wovathainda ghinda gharɨgharɨ rumwarumwaruniye thoŋgo ra loŋweghathɨgha amalaghɨniye, iye va i vakatha na ghanda Giya Jisas Krais tembe i thuweiruva mare tɨne. \v 25 Loi i vatomweyathu Jisas i mare la tharɨ kaiwae, na tembe i vakatha na i thuweiruva mare e tɨne na mbala i wovarumwarumwaruŋainda. \c 5 \s1 Jisas i vakathainda namoghamwanda weinda Loi \p \v 1 Iya kaiwae, kaiwae kaero i wovarumwarumwaruŋainda la loŋweghathɨ kaiwae, weinda Loi ra vanevane. Vanevaneko iyako i yomara weya ghanda Giya Jisas Krais, \v 2 kaiwae i vaŋguinda ra wa weya Loi na ra vaidiya le mwaewo bwagabwaga loŋweghathɨ e tɨne, na noroke ra yakuwe. Tembe ŋgoreiyeva la warari i laghɨye, kaiwae weinda la gharematuwa nevole weinda Loi ra wo le vwenyevwenye. \v 3 Na ma mbe iyaeŋgeko, tembe ra warariva e ghandavuyowo tɨne, kaiwae ra ghareghare vuyowo i vatada ghataŋaghathɨ e yawalinda. \v 4 Kaiwae ra ghataŋaghathɨ, Loi i vaemunjoruŋainda, na iyako une weinda la gharematuwo ra roroghagha Loi ne i vavwenyevwenyeŋainda. \v 5 Gharematuwoko iyako gharematuwo e uneune, na ma i vagharelaghɨlaghɨyeŋainda kaiwae Loi i gharethovu laghɨye kaiwanda na i giya Une Boboma i ru e gharendake na Loi le gharethovu i riyevanjaraŋgi. \p \v 6 Kaiwae othembe mbaŋa ghinda vamba ra njavovo moli, e ghambaŋa thovuye moli tɨne Krais i mare ghinda raraitharɨ kaiwanda. \v 7 Mbe mbaŋa vavana eŋge lolo regha i vatomweya yawaliye na i mare thela i ghambugha mbaro kaiwae, ko mbwata valɨkaiwae eŋge lolo regha ghamberegha i vatomwe na i mare lolo regha ghathanavu thovuye kaiwae. \v 8 Ko iyemaeŋge Loi i vatomwe weinda le gharethovu le laghɨlaghɨye ŋgoreiyake: mbaŋa vamba inanda tharɨ e tɨne Krais i mare kaiwanda. \p \v 9 Krais le mare kaiwae Loi i wovarumwarumwaruŋainda, iya kaiwae ra ghareghare wagiyawe nevole Krais i vamoruinda Loi le ghatemuru e tɨne. \v 10 Kaiwae mbaŋaniye vamba ra thɨghɨyawana Loi, ko amba i vakathainda na tembe valɨnɨmaeva ghinda Nariye ele mare. Mbaŋake kaero namoghamwanda weinda, emunjoru ne i vamoruinda kaiwae nariye e yawayawaliye. \v 11 Na ma mbe i vamoruinda eŋge, ko Loi i vakathainda na ra warari kaiwae ghanda Giya Jisas Krais iye kaero i vakathainda na namoghamwanda weinda Loi. \s1 Ra mare weya Adam, na weya Krais e yawayawalinda \p \v 12 Weya lolo regha tharɨ i yomara e yambaneke, na tharɨko iyako i womena mare. Iya kaiwae mare ma i lawalawa eŋge weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye, kaiwae taulaghɨko thɨ tharɨ. \v 13 Amba muyai Loi i giya Mbaro weya Mosese, tharɨ thanavuniye vama ina e yambaneke. Ko kaiwae ma vamba mbaro ina e yambaneke ma valɨkaiwae raŋa, “Gharɨgharɨko thiyako thɨ vakatha tharɨ kaiwae thɨ raka mbaro.” \v 14 Ko i ri weya Adam na i mena ghaghad Mosese ghambaŋa, mare va i mbaroŋa yambaneke, othembe thavala mava thɨ loŋwe utu weya Loi ŋgoreiya Adam thiye thɨ vakatha tharɨ na thɨ kivwala Loi le mbaro. \p Adam ŋgaliŋgaliya iya loloko amba i menamenako. \v 15 Ko iyemaeŋge Loi le giya bwagabwaga ma ŋgoreiya Adam le dobu. Emunjoru lolo regha le dobu kaiwae gharɨgharɨ lemoyo thɨ mare. Ko Loi le giya bwagabwaga i laghɨye moli na giya bwagabwagako iyako i mena weya lolo regha, iye Jisas Krais le mwaewo e tɨne, i thovuye moli, gharɨgharɨ lemoyo kaero thɨ vaidi. \v 16 Tembe ŋgoreiyeva Loi le giya bwagabwaga Une i kivwala lolo regha le tharɨ une. Adam vambe mbaŋara eŋge i vakatha tharɨ na Loi i vanivaŋa na i dagewe iŋa, “Len tharɨna modae u vaidi.” Ko iyemaeŋge Loi le mwaewo bwagabwaga ŋgoreiyake: gharɨgharɨ lemoyo thɨ vakatha tharɨ, Loi i mwaewo weŋgi na i dage weŋgi iŋa, “Ghemi hu rumwaru.” \v 17 Na emunjoru lolo regha le tharɨ kaiwae, gharɨgharɨke wolaghɨye mare i mbaroŋaŋgi. Ko iyemaeŋge thavala thɨ wo Loi le mwaewo riyeriyevanjaraniye na i wovarumwarumwaruŋaŋgi, thiye ne thɨ vaidi yawalɨ memeghabananiye na ne thɨ mbaro weya lolo ghamberegha, iye Jisas Krais. \p \v 18 Kaiwae amala regha Adam va i kivwala Loi le mbaro iyaghan gharɨgharɨke wolaghɨye thiya tharɨ Loi e marae. Na tembe ŋgoreiyeva i wovarumwarumwaruŋaŋgiya gharɨgharɨ, kaiwae iye Krais va i ghambugha Loi le mbaro, gharɨgharɨ wolaghɨye valɨkaiwae thɨ wo yawalɨ memeghabananiye. \v 19 Na kaiwae lolo regha mava i loŋweghathɨgha Loi ghalɨŋae, gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ tabo tharɨ gharavakatha. Tembe ŋgoreiyeva, kaiwae lolo regha i loŋweghathɨgha Loi ghalɨŋae, i vakatha gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ tabo gharɨgharɨ thiye Loi ne i wovarumwarumwaruŋaŋgi. \p \v 20 Mbaŋa Mosese le Mbaro i mena, i vakatha tharɨ ma i tabo na laghɨye eŋge. Na othembe gharɨgharɨ lenji tharɨ i laghɨye moli, i vakatha Loi le mwaewo bwagabwaga ma i tabo na laghɨye eŋge moli. \v 21 Othembe tharɨ i vurɨgheghe na i mbaroŋaŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye na thɨ vaidiya mare, Loi le mwaewo bwagabwaga i vurɨgheghe moli na i wovarumwarumwaruŋainda na e yawalinda memeghabananiye weya Jisas Krais iye ghanda Giya. \c 6 \s1 Weya Adam mare ko weya Krais yawalɨ \p \v 1 Iya kaiwae, ŋgoroŋga ne raŋa eŋge? Mbala mbe valɨkaiwae moli vara ra rombela tharɨ thanavuniye na mbala i vakatha Loi le mwaewo ma i laghɨye eŋge? \v 2 Nandere moli! Ko ghinda ŋgoreiya ramaremare na tharɨ thanavuniye ma ele vurɨgheghe weinda, ŋgoroŋga eŋge na mbe inanda vara e tɨne ra yakuyakuwe? \v 3 Ko ana ma hu ghareghare mbaŋa ra bapɨtaiso, iyake i vatomwe ghinda kaero ra tubwe weya Krais Jisas na weinda ra mare na regha? \v 4 Iya kaiwae la bapɨtaiso e tɨne weinda Krais ra mare na regha na thɨ woraweinda e ghabubu, mbala ghandathanavu i togha ŋgoreiya Ramanda Loi, weiye le vurɨgheghe na le vwenyevwenye iŋa na Krais i thuweiru mare e tɨne. \p \v 5 Kaiwae thoŋgo kaero ra tubwewe na weinda ra mare, tembe ŋgoreiyeva emunjoru ra tubwewe na tembe weindava ra thuweiru mare e tɨne. \v 6 Kaiwae kaero ra ghareghare, yawalinda teuye weiye Krais thɨ mare na regha e kros, iyake mbala riwandake ma valɨkaiwae i rovurɨgheghe tharɨ thanavuniye ghavakatha, na thava te mbaŋa reghava thanavu raitharɨ i mbaroŋainda. \v 7 Kaiwae mbaŋa lolo i mare, tharɨ ma i mbaroŋa loloko iyako. \p \v 8 Ko thoŋgo kaero ra mare weinda Krais, ra loŋweghathɨ tembene weindava ra yaku, \v 9 ra ghareghare kaiwae Loi va iŋa Krais tembe i thuweiruva mare e tɨne, ma tembene i mareva. Mare ma tembe i mbaroŋava. \v 10 Krais vambe mbaŋara eŋge vara i mare, na le mareko iyako i vakatha tharɨ thanavuniye ma tembe ele vurɨghegheva mbaŋake wolaghɨye. Mbaŋake yawalɨko iya i yakuŋako i womena Loi ghatarawa na ghawovavwenyevwenye. \v 11 Tembe ŋgoreiyeva, hu thuweŋga ghemi ŋgoreiye ramaremare na tharɨ thanavuniye ma ele vurɨgheghe weŋga, ko iyemaeŋge e yawayawalimi na hu yaku na regha weimi Loi kaiwae kaero hu tubwe weya Krais Jisas. \p \v 12 Iya kaiwae thava tharɨ thanavuniye i mbaroŋa riwamina iya ne i marena, na hu ghambugha budakaiya riwamina i naŋgoŋgi. \v 13 Thava hu vatomweya riwamina ŋginauye regha weya tharɨ thanavuniye na i vakaiwoŋa tharɨ e ghavakavakatha. Ghemi va ramaremare, ko iyemaeŋge Loi kaero i giya yawalimi, iya kaiwae hu vatomweŋga weya Loi, na hu vatomweya riwamina ŋginauye wolaghɨyewe i vakaiwoŋa thovuye e ghavakatha. \v 14 Ma valɨkaiwae tharɨ thanavuniye i mbaroŋa yawalimina, kaiwae ma hu yaku Mbaro e raberabe, ko iyemaeŋge kaero hu yaku Loi le mwaewo bwagabwaga e tɨne. \s1 Rumwaru gharakakaiwobwaga kaiwae \p \v 15 Ŋgoroŋga eŋge? Valɨkaiwa mbe ra vakavakatha vara tharɨ, kaiwae ma inanda Mbaro e raberabe ko kaiwae kaero inanda Loi le mwaewo raberabe? Nandere moli! \v 16 Ko ana ma hu ghareghare thoŋgo hu vatomweŋga weya lolo regha na hu ghambugha le renuwaŋa, ghemi ŋgoramiya loloko iyako le rakakaiwobwaga? Valɨkaiwami hu vatomweŋga tharɨ thanavuniye e tɨne, ne le ghambako mare, o hu vatomweŋga weya Loi na i vakathaŋga ghamwami vanaora weimi. \v 17 Ra vata ago weya Loi, kaiwae ghemi va tharɨ thanavuniye gharakakaiwobwaga, ko iyemaeŋge mbaŋake iyake e gharemina laghɨye va hu ghambugha emunjoruko iyava thɨ vavaghareŋako e ghemi. \v 18 Loi kaerova i rakayathuŋga tharɨ thanavuniye e tɨne na mbaŋake iyake kaero hu tabo thanavu thovuye gharakakaiwobwaga. \v 19 Rakakaiwobwaga ghamba thuwathuwa ya wo gharɨgharɨ e la vakatha, kaiwae lemi gharegharena i vuyowo. Va mbaŋa regha hu vatomweya riwamina i tabo rakakaiwobwaga weŋgiya mbighɨ na tharɨ thanavuniye, ko mbaŋake hu vatomweya riwamina i tabo rakakaiwobwaga weŋgiya thovuye na iyake i vakatha thanavu rumwarumwaruniye e tɨnemina. \p \v 20 Mbaŋa ghemi tharɨ thanavuniye gharakakaiwobwaga, va e mbaŋako iyako thovuye mava i mbaroŋa yawalimina. \v 21 Uneya thovuye budakai va hu vaidi mbaŋaniye hu vakavakatha bigibigiko thiyako iya noroke i vakathaŋga na hu monjiŋana? Bigibigiko thiyako unenjiya mare. \v 22 Ko iyemaeŋge e mbaŋake iyake Loi kaero i rakayathuŋga tharɨ thanavuniye e tɨne na hu tabo Loi le rakakaiwobwaga. Iyake une i bigiraweŋga le gharɨgharɨ boboma, na ele ghambako hu vaidiya yawalɨ memeghabananiye. \v 23 Kaiwae tharɨ thanavuniye modae i woveinda mare, ko iyemaeŋge Loi i mwaewo weinda na i giya weinda yawalɨ memeghabananiye, kaiwae ra yaku weya Krais Jisas, iye ghanda Giya. \c 7 \s1 Ghamba thuwathuwa ghe ele valɨvaŋga \p \v 1 Lo bodaboda, mbwana kaero hu ghareghareya iya budakaiya ne ya utuŋake, kaiwae taulaghɨna ghemi hu ghareghare mbaro. Mbaro mbe i mbaroŋaŋgi eŋge gharɨgharɨ e yawayawalinji. \v 2 Ghamba thuwathuwa regha ŋgoreiyake: mbaro iŋa ragheghe wevo mbe i tubwe weya vara le ghɨmoru mbaŋa ghɨmoruko mbe e yawayawaliye. Ko thoŋgo leghɨmoruko kaero i mare, gheko ghambaro ma tembe i laweghathɨva wevoko. \v 3 Iya kaiwae thoŋgo wevoko iyako kaero i vaŋguva ghɨmoru regha, mbaŋa leghɨmoruko amba e yawayawaliye, kaero mbaro iŋa iye rayathiyathima. Ko thoŋgo le ghɨmoru kaero i mare, ghe ghambaro kaero ma i laweghathɨ. Thoŋgoma i vaŋguva ghɨmoru regha kaero ma i yathima. \p \v 4 Lo bodaboda, ghemi tembe ŋgoreiyeva iyako. Krais le mare e tɨne yawalimina teuyena kaero i mare na Mbaro ma tembe i laweghathɨŋgava. Mbaŋake kaero hu yaku weya loloko iya Loi va i vakatha na tembe i thuweiruva mareko e tɨne, na yawalinda mbala e uneune Loi kaiwae. \v 5 Kaiwae mbaŋa mbunɨma na madibe lenji renuwaŋa i mbaroŋainda, Mbaroko i vovairɨŋgiya tharɨ renuwaŋaniye e riwandake tɨne, mbalava la vakatha une i yomara mare. \v 6 Ko iyemaeŋge mbaŋake Loi kaero i rakayathuinda Mbaro e tɨne. Krais le mare e tɨne yawalinda teuye kaero i mare iyava i laweghathɨindake. Iya kaiwae la kaiwo weya Loi ma ŋgoreiya Mbaro i vakatha na ra kaiwo, ko iyemaeŋge ra goruwe kamwathɨko toghako iya Nyao Boboma i vaghareindako. \s1 Mbaro na tharɨ lenji kaiwo utuniye \p \v 7 Ŋgoroŋga ne raŋa? Mbaro iye i tharɨ? Nandere moli! Mbaro iye i woraŋgiya tharɨ thanavuniye e ghino ko amba ya ghareghare budakaiya tharɨ. Mbala mava ya ghareghare budakaiya maralogheloghe thoŋgo Mbaro ma iŋa, “Tha ghamaralogheloghe.”\x - \xo 7:7 \xt Raŋ 20:17; Mba 5:21\x* \v 8 Ko iyemaeŋge tharɨ i vaidiya le kamwathɨ regha, na mbaroko iyako e tɨne i ndana ghavorɨghewe ko amba i vovaira maralogheloghe ghamɨnaeko wolaghɨye e ghino. Thoŋgo ma mbaro, tharɨ ma ele vurɨgheghe. \v 9 Va ya yakuŋa ma ya ghareghare budakai mbaro nuwaiya, ko iyemaeŋge mbaŋa ya ghareghare mbaroke iyake iya iŋake tha u maralogheloghe, mbaŋake ya ghareghare ya kivwala mbaroko iyako \v 10 na ya ghareghare ya meghaghathɨ weya Loi. Na ghino lo ghareghare e tɨne ya vaidi mbaroko iya mbala i vakathaŋgo na e yawayawaliŋgu, iyemaeŋge i womenava mare. \p \v 11 Kaiwae tharɨ i vaidiya le kamwathɨ mbaro e tɨne, i vakaiwoŋa mbaroko iyako, i yaroŋgo na ya marewe. \v 12 Iya kaiwae Mbaro i boboma, na e tɨneko mbaroko iyako i boboma, i rumwaru na i thovuye. \p \v 13 Na ŋgoroŋga, ko ana mbaroko iyako iye bigi thovuye i vakathaŋgo na ya mare? Nandere moli! Ko iyemaeŋge tharɨ i vakaiwoŋa bigi thovuye ko amba i vakatha lo ghamba mare, na iyake kaiwae amba gharɨgharɨ thɨ ghareghare wagiyawe tharɨ le vakatha moli. Mbaroko iyako i manjamanjalawe tharɨ iye bigi raitharɨ moli. \s1 Thovuye na tharɨ lenji vakatha utuniye \p \v 14 Ra ghareghare Mbaro rɨghe moliya Loi Une; ko ghino ya ghaŋgowa mbunɨma na madibe lenji renuwaŋa, na ghino kaero tharɨ le rakakaiwobwaga. \v 15 Ma ya ghareghare budakaiya ya vakavakatha. Kaiwae budakaiya nuwaŋguiya ya vakatha, ma ya vakatha, ko iyemaeŋge budakaiya ya botewoyathu, iya ya vakavakathake. \v 16 Na thoŋgo ya vakatha budakaiya ma nuwaŋguiya ya vakatha, elo ghareghareke tɨne ya varaeŋna mbaro iye i thovuye. \v 17 Ma ghino moli wombereghake iya ya vakathaŋgiya vakathake thiyake, ko iyemaeŋge tharɨke iya i yaku e ghareŋguke iya i vakathaŋgike. \v 18 Ya ghareghare thovuye ma i yaku e ghino, ghino rameyambane. Kaiwae othembe nuwaŋguke nuwaiya ya vakatha thovuye thanavuniye, ma valɨkaiwaŋgu ya vakatha. \v 19 Thovuyeko iya nuwaŋguiya ya vakathako, ma ya vakathava iyemaeŋge tharɨko iya ya botewoyathuko iya ya vakavakathake. \v 20 Thoŋgo budakaiya ya botewoyathu na ya vakatha, ma ghino moli wombereghake ya vakathaŋgiya vakathake thiyake, ko iyemaeŋge tharɨke iya i yaku e ghareŋguke, iya i vakathaŋgike. \p \v 21 Kaero ya njimbuvaidi budakai i yoyomara e ghino. Mbaŋa nuwaŋguiya ya vakatha thovuye, tharɨ mbe ina vara evasiwaŋgu na ya vakatha. \v 22 E ghareŋguke ya gharethovuŋa laghɨye Loi le mbaro, \v 23 ko iyemaeŋge ya ghareghare mbaro regha mbe inawe i kakaiwo e riwaŋguke, weiye ghareŋguke le mbaro moli thɨ wogaithɨ. Tharɨ le mbaro iya i kakaiwo e riwaŋguke i vakatha le rakakaiwobwaga ghino. \v 24 Aleu! Mbema lolo nuwanuwatharɨniye vara ghino! Thela ne i vamoruŋgo e ririwoke iyake tɨne, ririwoke iya i womenaŋgo mareke e tɨne? \v 25 Ya vata ago weya Loi iye i wovaghaŋgo; na ghanda Giya Jisas Krais i vamboromboro. Ŋgoreiyake. Ghino ŋgoraŋgoke. Mbe ghino vara wombereghake ya kaiwo weya Loi le mbaro mbe ŋgoreiye vara lo renuwaŋa, ko e nuwaŋguke ghino mbaro gharakakaiwobwaga, iya une mare. \c 8 \s1 Yawalɨ i mena weya Nyao Boboma \p \v 1 Iya kaiwae, e mbaŋake iyake, ghinda kaero ra tubwe weya Krais Jisas, Loi mane i lithɨ weinda la tharɨ kaiwae. \v 2 Kaiwae Nyao Boboma i giya yawalɨ weinda i mbaroŋainda na i rakayathuinda na tharɨ na mare ma tembe thɨ mbaroŋaindava. \v 3 Kaiwae budakai Mbaro ma valɨkaiwae i vakatha, kaiwae mbunɨma na madibe thɨ njavovo, Loi va i vakatha. Va i variya Nariye na i mena, riwae ŋgoreiya tharɨ gharavakatha ririwoniye. Va i mena na i mare la tharɨ modae, Loi i vakatha tharɨ ma ele vurɨgheghe. \v 4 Loi i vakatha ŋgoreiyako mbala mbaŋake valɨkaiwae ra vamboromboro bigibigiko wolaghɨye Mbaroko nuwaiya. Iyake ma kaiwae ra ghambugha mbunɨma na madibe lenji renuwaŋa, ko iyemaeŋge ra ghambugha Nyao Boboma le renuwaŋa. \p \v 5 Thavala thɨ goru weya mbunɨma na madibe lenji renuwaŋa, mbe thɨ rerenuwaŋa eŋge bigibigiko iya mbunɨma na madibe nuwanjiyako kaiwae, ko thavala thɨ ghambugha Nyao Boboma le renuwaŋa, mbe thɨ rerenuwaŋa eŋge bigibigiko iya Nyao Boboma nuwaiyako. \v 6 Thela thoŋgo le renuwaŋa i ghambugha mbunɨma na madibe, le ghambako mare, ko thoŋgo thela i ghambugha Nyao Boboma, le ghambako ne i vaidiya yawalɨ memeghabananiye na le yakuyaku i thovuye. \v 7 Iya kaiwae, thoŋgo lolo regha i ghambugha mbunɨma na madibe lenji renuwaŋa, iye kaero ŋgoreiya Loi ghathɨghɨya, kaiwae ma i ghambugha Loi le mbaro, na ma valɨkaiwae moli i ghambu. \v 8 Thavala thɨ ghambugha mbunɨma na madibe ma valɨkaiwae thɨ vawarariŋa Loi. \p \v 9 Na ghemi ma mbunɨma na madibe thɨ mbaroŋaŋga, ko iyemaeŋge kaero Nyao Boboma i mbaroŋaŋga, thoŋgo Loi Une i yaku e ghemi. Thela thoŋgo Krais Une ma inawe, iye ma Krais le wabwi loloniye ŋgoreiye. \v 10 Othembe mbunɨma na madibe ririwoniye i mare kaiwae tharɨ i lawe, ko iyemaeŋge thoŋgo Krais ina e ghemi unemina yawalɨ mbe inawe kaiwae Loi kaero i wovarumwarumwaruŋaŋga. \v 11 Na thoŋgo Loi Une ina e ghemi, iyava i vakatha Jisas na tembe i thuweiruva mare e tɨne, amalaghɨniyeko iyako iyava i vakatha na Krais tembe i thuweirukova, iye nevole i vakathava riwamina tembe i thuweiruva mare e tɨne, kaiwae Une ina i yaku e ghemi. \p \v 12 Iya kaiwae, lo bodaboda, valɨkaiwae moli yawalinda ghayakuyaku ŋgoreiya Nyao Boboma le renuwaŋa, na thava yawalinda ghayakuyaku ŋgoreiya mbunɨma na madibe lenji renuwaŋa. \v 13 Kaiwae thoŋgo yawalimina ghayakuyaku i ghaŋgowa mbunɨma na madibe lenji renuwaŋa, ne hu mare. Ko thoŋgo Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne, na hu tagavamare moliya mbunɨma na madibe lenji vakatha raraitharɨ, ne hu vaidiya yawalɨ memeghabananiye. \p \v 14 Thavala Loi Une Boboma i viva weŋgi, thiye Loi le ŋgamaŋgamaŋgi. \v 15 Kaiwae Nyaoko iya Loi i giyako e ghemi ma i vakathaŋgana rakakaiwobwaga na valɨkaiwae hu mararu, ko iyemaeŋge i vakathaŋgana ghemi Loi le ŋgamaŋgama. Na Nyaoko iyako le vurɨgheghe e tɨne ra kula voro weya Loi, raŋa, “Bwebwe! Bwebwe!” \v 16 Loi Une weiye ghinda unenda thɨ dage na regha na thɨ vaemunjoruŋa ghinda Loi le ŋgamaŋgama. \v 17 Iya kaiwae, kaiwae le ŋgaŋga ghinda, Loi le mwaewoko iyava i vivatharaweko Krais kaiwae iye nariye, nevole ra wo na regha weinda. Kaiwae ra vɨrɨ weinda Krais, mbala weindava ra yaku ele vwenyevwenye tɨne. \s1 Mbaŋa i menamenako ghavwenyevwenye kaiwae \p \v 18 Elo ghareghare ya njimbuvaidi ŋgoreiyake: vuyowoke iya kaero ra vavaidi mbaŋake iyake, ma valɨkaiwae ra vamboromboro weiye vwenyevwenyeko iya nevole Loi i wogiyako weinda, kaiwae vwenyevwenyeko iyako i laghɨye moli. \v 19 Loi le vakavakathake wolaghɨye gharenji i tageŋa na thɨ roroghagha ne i woraŋgiya le ŋgaŋga lenji vwenyevwenye. \v 20 Loi le vakavakathako wolaghɨye va i vakathaŋgi na ma valɨkaiwae thɨ vamboromboro ŋgoroŋga le renuwaŋako. Ma raŋa kaiwae mava nuwanjiya thɨ vakatha ŋgoreiyako, ko othembe iyako Loi va i vakathaŋgi na ŋgoreiyako, kaiwae va nuwaiya weiye lenji gharematuwa thɨ ghɨmaraghaoko e ghamwanjiko, \v 21 nevole mbaŋa regha i rakayathuŋgi mare na vwatha e tɨne na weiyaŋgiya amalaghɨniye le ŋgaŋga thɨ vwenyevwenye. \v 22 Kaiwae kaero ra ghareghare, bigibigike wolaghɨye iya Loi va i vakathaŋgiko, i mena ghaghad mbaŋake, vɨrɨ kaiwae thɨ yawaru, ŋgoreiya ŋgama ghambaŋa virɨ na vɨrɨniye. \v 23 Ko iyemaeŋge ma mbe thiye eŋge thɨ vɨrɨ vakavakathaŋgi kaiwanji, ghinda tembe ŋgoreiyeva gharenda i vɨrɨ. Ghinda kaero ra wo Nyao Boboma iye Loi le dagerawe une iviva moli, iya kaiwae ra roroghagha nevole Loi i vatoghaŋa riwandake na i vaŋguinda le ŋgaŋga ghinda. \v 24 Loi kaerova i vamoruinda iya kaiwae weinda la gharematuwa ra roroghagha ne mbaŋa i vavwenyevwenyeŋainda. Thoŋgo kaero ra thuwe e maranda budakaiya kaero ra thuwe e maranda, mane weinda la gharematuwo ra roroghagha. Thela kaero i thuweya bigi e marae na mbe i roroghagha vara kaiwae? \v 25 Ko ghinda budakaiya amba ma ra thuwe e maranda, gharenda i matuwo kaiwae, iya kaiwae weinda la ghataŋaghathɨ ra roroghagha kaiwae. \p \v 26 Tembe ŋgoreiyeva, Nyao Boboma i thalavuinda e la njavovo tɨne. Kaiwae ma ra ghareghare mbala ra naŋgo weya budakai, ko weinda gharenda le randa na the utuutu ma valɨkaiwanda, Nyao Boboma i naŋgo kaiwanda. \v 27 Loi iye i ghɨmaraghathara gharenda na i ghareghare Nyao Boboma le naŋgo gharumwaru, na i ghareghare Nyao Boboma le naŋgo ghinda le gharɨgharɨ kaiwanda ŋgoreiye amalaghɨniye nuwaiya. \p \v 28 Na ra ghareghare thiye thavala thɨ gharethovu Loi amalaghɨniye ne i vakaiwoŋa bigibigike wolaghɨye na ghanjithovuye kaiwae. I vakatha iyake thavala i kula weŋgi kaiwae va nuwaiya kaiwanji. \v 29 Kaiwae thavala va i vivako Loi i ghareghare kaero i tuthiŋgi, i vakatha na thɨ tabona ŋgoreiya amalaghɨniye Nariye, mbala Nariyeko iyako oghaghae lemoyo na iye gamau. \v 30 Na thavala va i tuthiŋgi, i kula vathaŋgi; na thavala i kula vathaŋgi i wovarumwarumwaruŋaŋgi. Na thavala i wovarumwarumwaruŋaŋgi, i wovavwenyevwenyeŋaŋgi. \s1 Loi le gharethovu iye Krais Jisas \p \v 31 Ŋgoroŋga ne raŋa bigibigi ŋgoranjiyako kaiwanji? Thoŋgo Loi iye kaiwanda, thela ne valɨkaiwae i kivwalainda? Nandere moli! \v 32 Loi mava tembe i vimbiyeva Nariye moli, ko iyemaeŋge va i vatomweyathu taulaghɨke ghinda kaiwanda. Na ra ghareghare wagiyawe kaero i vatomweya Nariye kaiwanda, iya kaiwae tembene i giyava weinda bigibigike thovuthovuye wolaghɨye ghandamwaewo. \v 33 Thela ne i vakatha ghandawonjowe regha, ghinda Loi le tututhi gharɨgharɨniye? Nandere moli, kaiwae Loi iye ghamberegha i wovarumwarumwaruŋainda. \v 34 Thela ne i wovatharɨtharɨŋainda? Nandere moli, kaiwae Krais i mare, na kaero i thuweiruva mbaŋake i wo ghamba mbaro weya Loi valɨvaŋga e uneko i naŋgonaŋgo vurɨgheghe kaiwanda. \p \v 35 Thare bigi regha valɨkaiwae ne i kitenɨyathuinda Krais ele gharethovu tɨne? Ne vuyowo, o vɨrɨ. Ghataŋa vɨrɨ, o bada ghe mbaŋa, o mbinyembinyeŋgu, o tharɨ tɨne, o mare? \v 36 Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya, iŋa, \q1 “Ghen idan kaiwae mbaŋake wolaghɨye gharɨgharɨ nuwanjiya thɨ gaboime. \q1 Gharɨgharɨ thɨ numotena ghame na ŋgorameya sip ne thɨ gaboŋgi.”\x - \xo 8:36 \xt Sam 44:22\x* \m \v 37 Ko iyemaeŋge bigibigiko wolaghɨye thiyako e tɨnenji, ghinda ra kivwala moli, kaiwae thela iya i gharethovuŋaindako i thalavuinda. \v 38 Kaiwae ya ghareghare wagiyawe ma tembe bigi reghava ne i kitenɨyathuinda le gharethovu e tɨne, othembe mare o yawalɨ, othembe nyao thovuthovuye o nyao raraitharɨ, othembe bigibigi mbaŋake iyake thɨ yomara o bigibigi ne thɨ yomara mbaŋa i menamenako o vurɨghegheŋgi, \v 39 othembe bigibigi inanji yavoro e lughawoghawoko o e yambaneke raberabe, othembe bigibigike wolaghɨye iya Loi va i vakathaŋgike, ma tembe regha ne i kitenɨyathuindava Loi ele gharethovu tɨne, iya ra vaidi weya Krais Jisas ghanda Giya. \c 9 \s1 Loi na le tututhi gharɨgharɨniye \p \v 1 Ghino ya yaku weya Krais, na lo utuutuke iyake i emunjoru, na ma ya kwan. Na weya Nyao Boboma ghareŋgu i matuwo na ma ya kwan. \v 2-3 Emunjoru nuwaŋgu i tharɨ weiye lo gharevɨrɨ laghɨye moli, ma ne iko, kaiwae lo gharɨgharɨ Isirel mane thɨ wovatha Krais iye ravamoruko Loi va i dageraweko. Iya kaiwae, kaiwae ma thɨ wovatha Krais, valɨkaiwae ya vatomweŋgo weya Loi na i guraŋgo moli na i kitenɨyathuŋgo weya Krais thoŋgo ma i vakatha lo valɨ Isirel thɨ loŋweghathɨ. \v 4 Thiye Isirel Loi le tututhi gharɨgharɨniye. Iŋa le ŋgamaŋgamaŋgi, i vatomwe le vwenyevwenye manjamanjalawae weŋgi, thɨ vedagerawe weŋgi, i giya Mbaro weŋgi, i vatomwe na thɨ kururuwe na tembe i dageraweva bigibigi lemoyo weŋgi. \v 5 Thiye orumburumbume Eibraham, Aisake na Jeikob orumburumbunji, na Krais tembe ŋgoreiyeva orumburumbuye, iye Loi bigibigike wolaghɨye ghanji Rambarombaro. Ra taraweŋa idae mbaŋake wolaghɨye. Mbwana. Ŋgoreiye. \p \v 6 Ko othembe lo valɨ Isirel gharɨgharɨniyeko laghɨyeniye moli thɨ botewoyathu Krais, iyake ma i vaemunjoruŋa Loi kaero ma i vamboromboro budakaiya va i dagerawe weŋgiya Eibraham, Aisake, na Jeikob, iyava iŋake orumburumbunjiko wolaghɨye nevole thɨ vaidiya Loi le mwaewo. Ko ŋgoroŋga, Loi ma valɨkaiwae i vamboromboro le dageraweko weŋgiya Jiu? Nandere. Kaiwae ma i ghanagha moli thiye Jeikob orumburumbuye na thiye thɨŋa idanji Jiu, thiye Loi le renuwaŋa na thiye le gharɨgharɨ emunjoru. \v 7 Na tembe ma ŋgoreiyeva Eibraham orumburumbuyeko wolaghɨye thiye orumburumbuye moliŋgi. Loi va i dagewe Eibraham iŋa, “Orumburumbu va ya dagerawe kaiwan ne thɨ rakamena weya Aisake.”\x - \xo 9:7 \xt Rɨgh 21:12\x* \v 8 Utuutuke iyake i govambwara weinda ma i ghanagha moli thiye thɨ virɨ Eibraham orumburumbuyeko thɨ tabo Loi le ŋgamaŋgama, ko iyemaeŋge Eibraham orumburumbuye moliŋgi iya thavala thɨ rakaraŋgima Loi le dageraweko e tɨne. \v 9 Loi le dagerawe weya Eibraham iŋa ŋgoreiyake, “Ne e mbaŋake vara iyake theghatheghake i menamenake, ya njoghama na Sera i ghamba ŋgama ghɨmoru.”\x - \xo 9:9 \xt Rɨgh 18:10,14\x* \p \v 10 Na tembe ŋgoreiyeva, Rebeka va i ghambɨŋgiya gamwaruworuwo, na ramanji mbe reghaeŋge, iye rumbunda Aisake. \v 11-12 Gamagaiko thenjighewoko, Iso iye virɨviva, na Jeikob iye virɨreghamba, amba mava thɨ yomara na amba mava thɨ vakatha mun thovuye o tharɨ, kaero Loi i dage weya Rebeka, iŋa, “Virɨ viva ne i tabo rakakaiwo weya virɨ reghamba.”\x - \xo 9:11-12 \xt Rɨgh 25:23\x* Loi va i utu ŋgoreiyako na i vaghareinda gamagaiko thiyako regha kaero i tuthi, mbe ghamberegha vara le renuwaŋa ŋgoreiye. Loi le tututhi rɨghe, ma kaiwae Jeikob va i vakatha bigi regha thovuye, ko kaiwae ghakula vambe i mena weya Loi ŋgoreiyako. \v 13 Buk Boboma regha i govambwara tembe ŋgoreiyeva iyako, iŋa, “Ya gharethovu Jeikob, ko ya botewoyathu eŋge Iso.”\x - \xo 9:13 \xt Mal 1:2,3\x* \p \v 14 Ŋgoroŋga ne raŋa? Raŋa Loi le vakatha ma i vamboromboro? Nandere moli. \v 15 Kaiwae i dage weya Mosese iŋa, “Thela thoŋgo ya tuthi, ya gharevɨrɨ kaiwae, na thela thoŋgo ya tuthi, ghareŋgu i njawe.”\x - \xo 9:15 \xt Raŋ 33:19\x* \v 16 Iya kaiwae Loi le tututhi ma kaiwae nuwanjiya i tuthiŋgi o kaiwae thɨ vavurɨgheghe na i tuthiŋgi, ko iyemaeŋge mbe i goruwe eŋge vara ghamberegha le gharevɨrɨ e tɨne. \v 17 Na Buk Boboma e tɨne Loi i dage weya Pero iŋa, “Ya tuthiŋge na u tabo kiŋ, kaiwae nuwaŋguiya gharɨgharɨ thɨ thuweya lo vurɨgheghe e ghen, na valɨkaiwae idaŋgu i lalo yambaneke laghɨye.”\x - \xo 9:17 \xt Raŋ 9:16\x* \v 18 Iya kaiwae, thoŋgo Loi nuwaiya i gharevɨrɨ lolo regha kaiwae i gharevɨrɨ kaiwae, na thoŋgo nuwaiya i vakatha lolo regha ghare i vurɨgheghe, i vakatha na ghare i vurɨgheghe. \p \v 19 Ghemi regha ne i dage e ghino na iŋa, “Buda kaiwae Loi mbe i wonjoweinda? Thela valɨkaiwae ne i botewo budakaiya Loi nuwaiya?” \v 20 Ko thela idaya ghen, mau, na u munjeva u gonjogha weya Loi? Valɨkaiwae monjemonje biginiye i dage weya ramonjemonje na iŋa, “Buda kaiwae u monjeŋgo na ŋgoraŋgwake?”\x - \xo 9:20 \xt Ais 29:16; Ais 45:9\x* \v 21 Ramonjemonje tembe ghamberegha, budakaiya nuwaiya i vakatha valɨkaiwae i vakatha. Valɨkaiwae i thɨna thelau wabura na i vakatha uye vwaraiwowe, vwarara i vakaiwoŋa bobwari kaiwanji, na vwarara i vakaiwoŋa nja kaiwae.\fig Ramonjemonje tembe ghamberegha budakaiya nuwaiya valɨkaiwae i vakatha|alt="hands making pot" src="hk00139c.tif" size="col" copy="BFBS (Knowles)" ref="9:19-21" \fig* \p \v 22 Othembe iye valɨkaiwae i vatomwe weŋgiya gharɨgharɨ le gaithɨ tharɨ kaiwae na valɨkaiwae i lithɨ vurɨgheghe gharɨgharɨ thiye thɨ vakatha le gharegaithɨ, iyemaeŋge mbaŋa molao Loi i ghataŋaghathɨŋgi thiye thɨ vakatha le gharegaithɨ na thiye ghanjirɨghe mukuwo. \v 23 Va i ghataŋaghathɨ kaiwae nuwaiya gharɨgharɨ thɨ thuweya le vwenyevwenye riyeriyevanjaraniye. Le vwenyevwenyeko iyako i liŋgi weinda ghinda mbaŋa va i vivako i vivathaŋainda na ra woya le vwenyevwenyeko. \v 24 Kaiwae ghinda Loi va i kula weinda, na ma mbe ghinda eŋge Jiu e tɨnenda, ko tembe ŋgoreiyeva thiye ma Jiu gharɨgharɨniye e tɨnenji. \p \v 25 Loi ghalɨŋae buk Hoseya i woraŋgiya iŋa ŋgoreiyake: \q1 “The gharɨgharɨ va yaŋa ma lo gharɨgharɨ ŋgoreiye \q2 ne yaŋa, ‘Lo gharɨgharɨŋgi.’ \q1 The vanautuma va yaŋa ma ghareŋgu weŋgi \q2 ne yaŋa, ‘Kaero ya gharethovu.’\x - \xo 9:25 \xt Hos 2:23\x* \q1 \v 26 Na ghembako iyako weŋgi yaŋa, \q2 ‘Ghemi ma lo gharɨgharɨ ŋgoreiye,’ \q1 e ghembako iyako tɨne ne yaŋa, \q2 ‘Ghemi ghino Loi vurɨvurɨghegheniye moli lo ŋgaŋga ghemi.’”\x - \xo 9:26 \xt Hos 1:10\x* \p \v 27 Na Isirel kaiwanji Aiseya iŋa, “Othembe Isirel gharɨgharɨniye lenji ghanaghanagha ŋgoranjiya kerakera e njighɨko, iyemaeŋge mbe thegheviye eŋge ne thɨ vaidiya vamoru, \v 28 kaiwae Loi ne ele ghathaghatha ghambaŋa ne i vamayaŋa na i lithɨ weŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke.”\x - \xo 9:28 \xt Ais 10:22,23\x* \v 29 Ŋgoreiya Aiseya mbaŋa me vivako le utuutu iŋa, “Thoŋgo Loi Vurɨvurɨghegheniye Moli mava i vatomweya orumburumbunda vavana na mbe thɨ royakuyaku, ghinda mbala ŋgorandaŋgiya Sodoma na Gomora.”\x - \xo 9:29 \xt Ais 1:9\x* \s1 Isirel ma thɨ loŋweghathɨ \p \v 30 Ŋgoroŋga ne raŋa? Thiye ma Jiu gharɨgharɨniye mava thɨ rovurɨghegheŋa thɨ mando na thɨ thovuye Loi e marae, ko iyemaeŋge Loi tembe i wovarumwarumwaruŋaŋgi kaiwae thɨ loŋweghathɨ. \v 31 Ko thiye Isirel thɨ rovurɨgheghe Mbaro e tɨne mbala Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgi kaiwae thɨ ghambu Mbaro, ko iyemaeŋge ma valɨkaiwanji. \v 32 Kaiwae ma thɨ vareminja Loi ne i vakatha kamwathɨ na i wovarumwarumwaruŋaŋgi, ko iyemaeŋge lenji vakathako thovuye iyako thɨŋa Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgi. Thɨ tagandɨnda ghenji e varɨ na thɨ dobu, \v 33 ŋgoreiya Buk Boboma i woraŋgiya Mesaiya kaiwae iŋa, \q1 “Wo u thuwe, ya woraweya varɨ Saiyon,\f + \fr 9:33 \ft Saiyon i mboromboro weiye Jerusalem.\f* \q2 gharɨgharɨ thɨ tagandɨnda ghenji e varɨke iyake na thɨ dobu. \q1 Ko iyemaeŋge thela i loŋweghathɨgha amalaghɨniye \q2 mane i monjina.”\x - \xo 9:33 \xt Ais 8:14; Ais 28:16\x* \c 10 \p \v 1 Lo bodaboda, e ghareŋguke weiye lo naŋgo weya Loi, nuwaŋguiya moli Isirel thɨ vaidiya vamoru. \v 2 Ya dage emunjoru e ghemi thiye thɨ rovurɨgheghe laghɨye na nuwanjiya moli thɨ ghambugha Loi, ko iyemaeŋge ghakamwathɨ moli ma thɨ ghareghare. \v 3 Ma thɨ ghareghare e the kamwathɨ na Loi i wovarumwarumwaruŋa lolo, iwaeŋge tembe ghanjimberegha thɨ vakatha lenji kamwathɨ. Ma thɨ goru weya iya kamwathɨko Loi le renuwaŋako ŋgoreiye na i wovarumwarumwaruŋa lolo, thɨ botewoyathu. \v 4 Ko iyemaeŋge Krais kaero i vakathavao Mbaro ŋgoroŋga gharerenuwaŋa, iya kaiwae gharɨgharɨke wolaghɨye thavala thɨ loŋweghathɨgha amalaghɨniye, Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgi. \p \v 5 Mbaroko ghakamwathɨ iya e tɨne na ra rumwaru Loi e marae utuniye Mosese va i rorinjoŋa ŋgoreiyake: “Thoŋgo lolo regha i vakatha ŋgoreiya Mbaro le renuwaŋa, Mbaroko i vakatha na i vaidiya yawaliye.”\x - \xo 10:5 \xt Liv 18:5\x* \v 6 Ko iyemaeŋge thoŋgo lolo regha i rumwaru Loi e marae kaiwae le loŋweghathɨ valɨkaiwae iŋa ŋgoreiya Buk Boboma iŋake: “Thava u renuwaŋa e gharena uŋa, ‘Thela ne i voro e buruburu?’”\x - \xo 10:6 \xt Mba 30:13\x* Iyana gharumwaru lolo regha wo ve wo Krais i wonjama e yambaneke. \v 7 “Na thava uŋa, ‘Thela ne ve nja e ndavarake?’”\x - \xo 10:7 \xt Mba 30:13\x* Iyana gharumwaru lolo regha wo ve wo njogha Krais na e yawayawaliyeva. \v 8 Ko iyemaeŋge valɨkaiwae Krais le raloŋweloŋweghathɨ regha valɨkaiwae iŋa ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiyake: “Loi le utuutu mbe ina vara evasiwan, ina e ghaena njimwa na ina e gharena.”\x - \xo 10:8 \xt Mba 30:14\x* Totoko iya iŋako mbala u loŋweghathɨ Krais iya utuniya wo vavaghareŋako, ŋgoreiyake \v 9 thoŋgo e ghaena njimwa uŋa, “Jisas iye Giya,” na u loŋweghathɨ e gharena Loi va i vaŋguthuweiruva e mare tɨne, ne u vaidiya vamoru. \v 10 Kaiwae mbaŋa u loŋweghathɨ e gharena, Loi i wovarumwarumwaruŋaŋge, na mbaŋa u uturaŋgiya e ghaena na uŋa Jisas iye Giya, Loi ne i vamoruŋge. \v 11 Ŋgoreiya Buk Boboma le utuutu iŋa, “Thela thoŋgo i loŋweghathɨ amalaghɨniye mane i monjina.”\x - \xo 10:11 \xt Ais 28:16\x* \v 12 Gharɨgharɨke wolaghɨye utuninjiya iyako, kaiwae thiye Jiu na ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye ma thɨ tomethi. Giya mbe ghambereghaeŋge taulaghɨke ghanji Giya na iye gharɨgharɨke wolaghɨye iya thavala thɨ naŋgowe i mwaewo weŋgi laghɨye moli. \v 13 Kaiwae Buk Boboma iŋa, “Thavala thoŋgo thɨ naŋgo weya Giya thalavu kaiwae ne thɨ vaidiya vamoru.”\x - \xo 10:13 \xt Jow 2:32\x* \p \v 14 Ko ne ŋgoroŋga eŋge na thɨ naŋgo weya Loi thoŋgo ma thɨ loŋweghathɨ? Na ne ŋgoroŋga eŋge na thɨ loŋweghathɨ thoŋgo ma thɨ loŋweya toto thoŋgo ma toto gharayathu i utuŋa weŋgi? \v 15 Na toto gharayathu ne ŋgoroŋga eŋge na thɨ utuŋa thoŋgo ma thɨ variyeŋgi na thɨ raŋgi? Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya iŋa, “Toto Thovuye gharayathu lenji mena i warawarari.”\x - \xo 10:15 \xt Ais 52:7\x* \p \v 16 Ko iyemaeŋge ma Isirel taulaghɨko thɨ loŋweghathɨgha Toto Thovuye na thɨ worawe e gharenji. Aiseya iŋa, “Giyana, thela i loŋweghathɨgha lama utu?”\x - \xo 10:16 \xt Ais 53:1\x* \v 17 Iya kaiwae loŋweghathɨ i yomara thoŋgo thɨ loŋweya utuutu, na thɨ loŋweya toto thɨ utuŋa Krais utuutuniye. \v 18 Ko ya vaito, “Mbema emunjoru thɨ loŋweya toto?” Ko mbwana ŋgoreiye, kaero thɨ loŋweya toto, ŋgoreiya Buk Boboma iŋa, \q1 “Ghalɨŋanji kaero i raŋgi na i wa e yambaneke laghɨye, \q1 na lenji utuutu kaero i raŋgi na i wa vewo yambaneke laghɨye na ghaghad.”\x - \xo 10:18 \xt Sam 19:4\x* \m \v 19 Mbowo ya vaitova: “Ko ana Isirel thɨ wo totoko gharumwaru?” Ŋgoreiye, i viva Loi le utuutu Mosese va i rori ŋgoreiyake: \q1 “Ne ya vakatha na hu yamwanja gharɨgharɨko thavala ma lo gharɨgharɨko, \q1 na ne ya vakatha na hu gaithɨ weŋgiya gharɨgharɨ thavala unounoŋgi.”\x - \xo 10:19 \xt Mba 32:21\x* \m \v 20 Na Aiseya weiye le gharematuwa tembe i rorinjoŋava Loi le utuutu, iŋa ŋgoreiyake: \q1 “Thavala ma thɨ tamweŋgo \q2 kaero thɨ vaidiŋgo, \q1 na thavala ma thɨ vavaito kaiwaŋgu \q2 kaero ya yomara weŋgi.”\x - \xo 10:20 \xt Ais 65:1\x* \m \v 21 Na thiye Isirel utuninji Loi iŋa, “Mbaŋa molao va ya yalivaoro nɨmaŋgu lo gharɨgharɨ weŋgi na ya munje ya vaŋguŋgi, ko iyemaeŋge ma thɨ loŋweya ghalɨŋaŋgu na thɨ ndeghereiye wanaŋgo.”\x - \xo 10:21 \xt Ais 65:2\x* \c 11 \s1 Loi le mwaewo weŋgiya Isirel gharɨgharɨniye \p \v 1 Na mbowo ya vaitova, “Mbema emunjoru Loi i botewoyathuŋgiya le gharɨgharɨ?” Nandere moli! Hu thuweŋgo! Ghino Isirel loloniye regha, Eibraham rumbuye, na ya mena Benjamin ghauu e tɨne. \v 2 Va i rikowe Loi kaerova i tuthiŋgiya wabwi Isirel na le gharɨgharɨ, na ma i botewoyathuŋgi. Buk Boboma le utuutu kaero hu ghareghare Ilaija utuniye. Ilaija i utu vurɨgheghe weya Loi, Isirel kaiwanji, iŋa, \v 3 “Giya, kaero thɨ gaboŋgiya ghalɨŋan gharautu, na ghamba vowo ghen kaiwan thɨ tagarakarakaŋgi. Mbema womberegha eŋge vara ya reyaku, na nuwanjiya tembe thɨ unɨghɨŋgova.”\x - \xo 11:3 \xt 1Kiŋ 19:10,14\x* \v 4 Na ŋgoroŋga Loi le thombe weya Ilaija? Iŋa ŋgoreiyake: “Kaerova ya tuthiŋgiya lo gharɨgharɨ, lenji ghanaghanagha saven tausan, na thiye ma mbaŋa regha thɨ kururu weya loi Baal.”\x - \xo 11:4 \xt 1Kiŋ 19:18\x* \v 5 Tembe ŋgoreiyeva noroke, wabwi nasiye Isirel e tɨne kaero i tuthiŋgi le mwaewo bwagabwaga e tɨne. \v 6 Thoŋgo le mwaewo bwagabwaga e tɨne na i tuthiŋgi, ma thiye lenji vakatha thovuye kaiwae na i tuthiŋgi. Thoŋgo ŋgoreiyako, mbala iya le mwaewoko ma ŋgoreiya mwaewo bwagabwaga. \p \v 7 Na iya ŋgoroŋga? Isirel gharɨgharɨniye thɨ rovurɨgheghe laghɨye moli nuwanjiya thɨ thovuye Loi e marae, ko iyemaeŋge ma thɨ vaidi. Ko e tɨnenji iya thavala kaerova i tuthiŋgi thiye thɨ vaidi. Vavanako gharenji va i vurɨgheghe na ma thɨ loŋweya ghalɨŋae, \v 8 ŋgoreiya Buk Boboma le utuutu iŋa, \q1 “Loi i vakathaŋgi ŋgoreiya \q2 unenjima i ghawe, \q1 i giya maranji ko iyemaeŋge ma \q2 valɨkaiwanji thɨ thuweya bigi regha, \q1 na i giya yanawanji ko iyemaeŋge ma \q2 valɨkaiwanji thɨ loŋweya bigi regha.\x - \xo 11:8 \xt Mba 29:4; Ais 29:10\x* \q1 Mbe ŋgoraeŋge vara iyako ghaghad noroke.” \m \v 9 Na Deivid tembe iŋa weva Loi, \q1 “U gheneviyathu na thɨ wona e lenji thaga na thɨ dobu na u lithɨ weŋgi. \q1 \v 10 Mbala thava thɨ thuweya bigi regha, \q2 ko iyemaeŋge maranji i momouwo, \q2 na ghanjivuyowoko i rovarivariŋgi mbaŋake wolaghɨye.”\x - \xo 11:10 \xt Sam 69:22,23\x* \s1 Loi ne i vaŋgunjoghaŋgiya Isirel \p \v 11 Mbowo ya vaitova, mbaŋa Isirel thɨ dobu, lenji dobuko iyako thare i vakowanaŋgi moli? Nandere moli! Kaiwae thɨ dobu une i yomara thiye ma Isirel wabwi thɨ vaidiya vamoru, mbala i vakathaŋgi Isirel thɨ yamwanja kaiwanji. \v 12 Kaiwae mbaŋa Jiu thɨ botewo Krais une i yomara yambaneke laghɨye thɨ vaidiya Loi le mwaewo riyeriyevanjaraniye. Na Jiu le dobu une i yomara thiye ma Jiu gharɨgharɨniye thɨ vaidiya Loi le mwaewo riyeriyevanjaraniye. Jiu nevole thɨ vaidiya mwaewo riyeriyevanjaraniye mbaŋa thavala Loi le tututhi kaero thɨ loŋweghathɨ Krais. \p \v 13 Wo ya utu e ghemi, ghemi ma Jiu gharɨgharɨniye. Ghino wabwina ghemina kaiwami ya tabo ghalɨŋae gharaghambɨ, na kaiwoko iyako gharerenuwaŋa i laghɨye e ghino. \v 14 Ya rovurɨgheghe na ya vakatha kaiwo thiye ma Jiu gharɨgharɨniye kaiwanji, na mbala i vakatha lo valɨ Isirel thɨ thuwe na thɨ yamwanja kaiwae, na vavana thɨ vaidiya vamoru. \v 15 Kaiwae mbaŋa Loi i botewoyathuŋgi Isirel une i yomara gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke thɨ tabo ghauneŋgi. Iya kaiwae, kaiwae ne i vaŋguvathaŋgiva mbaŋa thɨ loŋweghathɨ Jisas, une i yomara thiye ŋgoreiya ramaremare thɨ thuweiru mare e tɨne. \v 16 Ŋgoreiye bred wolaghɨye i boboma thoŋgo vuvura i boboma, na ŋgoreiye umbwa yaŋgayaŋgae i boboma thoŋgo umbwa watheliliye i boboma, iya kaiwae orumburumbunda e idanji thiye inanjiwe Loi orumburumbunji tembe thiye inanjiweva Loi. \p \v 17 Ko othembe Loi kaero i botewoyathuŋgiya Jiu na thiye ŋgoranjiya olivɨ yaŋgayaŋga thɨ bebeyathu e umbwaniyeko, na othembe ghemi ma Jiu gharɨgharɨniye Loi kaero i vaŋguvatheŋga ŋgoramiya olivɨ i mbuthu e njamnjam yaŋgayaŋgae thɨ ten na thɨ monje e olivɨ rɨghe, olivɨko nɨkiyeko thovuye ne i valawe e ghemi, \v 18 iya kaiwae thava hu ghɨmara njoŋanjoŋaŋgiya yaŋgayaŋgae iyava i bebeyathuko. Thoŋgo hu vakatha ŋgoreiyako, hu renuwaŋa iyake: ghemi yaŋgayaŋga ma hu giya thovuye weya rɨghe, ko iyemaeŋge rɨghe i giya thovuye weŋga yaŋgayaŋga. \v 19 Mbwata ghemina regha ne iŋa, “Ko kaero i bebeyathu yaŋgayaŋgae vavana mbala i monjenjoghaŋgo e rɨgheko thovuye.” \v 20 Emunjoru, i bebeyathuŋgi kaiwae ma thɨ loŋweghathɨ, na ghen mbe u tubwewe kaiwae u loŋweghathɨ. Ko iyemaeŋge tha u sirari, wein eŋge len mararu u njimbukikiŋge. \v 21 Kaiwae kaero i numotena olivɨ yaŋgayaŋgae, na ghen tembe ŋgoreiyeva ne i numotenɨŋge thoŋgo ma u vakathambele loŋweghathɨ ghakamwathɨ. \p \v 22 Wo u renuwaŋa Loi le gharemwaewo na le vurɨgheghe gharɨgharɨ kaiwanji. Thavala ma thɨ ghambu ghalɨŋae, i vurɨgheghe weŋgi, ko iyemaeŋge le gharemwaewo weŋge thoŋgo u vareminjembele le gharemwaewo. Ko iyemaeŋge thoŋgo nandere, ghen tembene i kitenɨyathuŋgeva. \v 23 Na thoŋgo Isirel thɨ loŋweghathɨ, ne i tubwenjoghaŋgi weiye amalaghɨniye ŋgoreiye yaŋgayaŋgae i tubweva umbwa, kaiwae Loi valɨkaiwae i vakatha ŋgoreiyako. \v 24 Ma ra kaiwo uma lenji vakatha ŋgoreiye thɨ liya olivɨ i mbuthu e njamnjam yaŋgae na thɨ monje e umbwako thɨ njimbukikiko riwae. Ko ghen olivɨ i mbuthu e njamnjam yaŋgae, Loi i liŋge na i monjeŋge e olivɨko thɨ njimbukikiko riwae, iya kaiwae Loi valɨkaiwae moli ne i vaŋguŋgiya Isirel, thiye olivɨko thɨ njimbukikiko, na tembe i monjeŋgiva e rɨghenjiko moli. \s1 Isirel taulaghɨko ne thɨ vaidiya vamoru \p \v 25 Lo bodaboda, nuwaŋguiya hu ghareghare emunjoruke iyake iya mevivako Loi ma i woraŋgiya na thava hu sirari. Ŋgoreiyake: e mbaŋake iyake Isirel vavana gharenji i vurɨgheghe na ma nuwanjiya thɨ loŋweya Loi ghalɨŋae. Ko iyemaeŋge gharenji le vurɨghegheko iyako ghaghad raloŋweloŋweghathɨ thiye ma Jiu e tɨnenji lenji ghanaghanagha i mboromboro, \v 26 ko amba Isirel wolaghɨyeko thɨ vaidiya vamoru. Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya iŋa, \q1 “Ravamoru ne i mena Saiyon\f + \fr 11:26 \ft Saiyonɨke iyake gharumwaru Jiu gharɨgharɨniye.\f*, \q2 na iye ne i thavwiyathu Jeikob \q2 orumburumbuye lenji tharɨ. \q1 \v 27 Ne ya vakatha lo dagerawe weŋgi \q2 ŋgoreiyake: ne ya thavwiyathu lenji tharɨ.”\x - \xo 11:27 \xt Ais 59:20,21; Ais 27:9; Jer 31:33,34\x* \p \v 28 Kaiwae Isirel thɨ botewoyathu Toto Thovuye thiye ŋgoranji Loi ghathɨghɨya, na iyake i yomara ghemi ma Jiu lemi thovuye kaiwae. Ko iyemaeŋge thiye Loi le tututhi gharɨgharɨniye, iya kaiwae i gharethovu weŋgi, kaiwae va i dagerawe weŋgiya orumburumbunji. \v 29 Loi ma i vɨva le renuwaŋa thavala i tuthiŋgi kaiwanji, na le mwaewo weŋgi mane i wonjogha. \v 30 Ko ghemi ma Jiu gharɨgharɨniye va mbaŋa regha ma hu ghambu Loi ghalɨŋae, na mbaŋake Loi kaero ghare i njaweŋga kaiwae thiye Jiu ma thɨ ghambu amalaghɨniye ghalɨŋae. \v 31 Mbaŋake tembe ŋgoreiyeva iyako, ma thɨ ghambu Loi ghalɨŋae, na une i yomara iyake ŋgoreiya va le gharevɨrɨ weŋga, tembene i gharevɨrɨ weŋgiva. \v 32 Loi e marae gharɨgharɨke wolaghɨye ŋgoranjiya inanji e thiyo tɨne kaiwae ma thɨ ghambu ghalɨŋae. I vakatha ŋgoreiyako kaiwae nuwaiya ghare weŋgiya taulaghɨke. \s1 Loi ghatarawa \p \v 33 O Loi le vwenyevwenye i kaitotowo moli! Le thimba na le ghareghare i dumwaga moli! Ma lolo regha valɨkaiwae i tamweya le renuwaŋako tɨne na i vamanjamanjalaŋa! Ma lolo regha valɨkaiwae i ghareghareya le vakathako gharumwaru! \v 34 Buk Boboma le utuutu iŋa, \q1 “Thela i ghareghareya Giya Loi le renuwaŋa? \q1 Thela valɨkaiwae i utugiyawe ŋgoroŋga \q2 ne iŋa na i vakatha bigi regha?\x - \xo 11:34 \xt Ais 40:13\x* \q1 \v 35 Thela valɨkaiwae i giya bigi weya Loi \q2 na ghaghaga, na tene i vamodo njogha?”\x - \xo 11:35 \xt Job 41:11\x* \m \v 36 Kaiwae Loi i vakathaŋgiya bigibigike wolaghɨye, i njimbukikiŋgiya bigibigike wolaghɨye, na bigibigike wolaghɨye amalaghɨniye kaiwae mbala ra wovavwenyevwenyeŋa amalaghɨniye mbaŋake wolaghɨye, ma ele ghambako. Mbwana. Ŋgoreiye. \c 12 \s1 Ra vatomweya yawalinda weya Loi \p \v 1 Iya kaiwae, lo valɨraloŋweloŋweghathɨ, kaiwae Loi le vakathako i laghɨye moli kaiwami, ya dage vavurɨgheghe e ghemi. Hu vatomweŋga weya amalaghɨniye ŋgoreiya ghemi vowo i bobomawe, vowo e yawayawaliye na vowo i warariŋa. Kaiwae Loi le vakatha i laghɨye moli kaiwami, kamwathɨ thovuye mbe iyaeŋge vara iyake hu vakathawe. \v 2 Na thava hu wo yambaneke gharɨgharɨniye ghanjithanavu, iyemaeŋge hu vatomweŋga na Loi i vɨva ghamithanavuna na i togha, mbala valɨkaiwae hu ghareghareya Loi le renuwaŋa kaiwami. Renuwaŋako iyako i thovuye na ma e ghathona mun na amalaghɨniye i warariŋa. \p \v 3 Kaiwae Loi kaerova i giya wo bebe, na ya dage e ghemi regha na regha e wabwina tɨne, yaŋa: “Thava ghanɨmbereghana mbe u wovoreŋaŋge na uŋava u laghɨye,” ko iyemaeŋge nandere. Ko len renuwaŋana mbe u rughi vakatha, u gorugoru weya iya ghanɨbebeko le laghɨlaghɨye, iya len loŋweghathɨna kaiwae na Loi i giyana e ghen. \v 4 Gharɨgharɨ ghinda riwanda mbe regha eŋge, ko ŋginauye eŋge lemoyo, na ŋginauko thiyako tomethi lenji kaiwo. \v 5 Ghinda tembe ŋgoreiyeva, othembe gharɨgharɨ tomathiya ghinda, ko kaiwae ra vareminje Krais, ghinda ririwo regha na regha na regha ghinda ririwo ŋginauye. Iya kaiwae thava regha le vakatha i munjeva i laghɨye kivwalaŋgiya ghaune vavana. \v 6 Loi le gharemwaewo e tɨne i giya ghinda regha na regha ghandabebe, na i vakatha valɨkaiwanda ra vakatha wagiyawe bebeko iyako. Thela thoŋgo ghabebe i utuŋa Loi ghalɨŋae, mbala i utuŋa wagiyawe ŋgoreiya ghabebeko iya le loŋweghathɨko le laghɨlaghɨye. \v 7 Thela thoŋgo ghabebe i reŋa e thalavu, mbala i thathalavu, na thela thoŋgo ghabebe i reŋa e vavaghare, mbala i vavaghare. \v 8 Thoŋgo regha ghabebe i reŋa e vavavurɨgheghe, mbala i giyagiya vavurɨgheghe. Thoŋgo regha ghabebe i reŋa e giya, mbala i giya weiye le renuwaŋa regha. Thoŋgo regha ghabebe i reŋa e randeviva weŋgiya gharɨgharɨ, tembe ghamberegha mbala i vatomwe moliwe kaiwoko iyako, na thoŋgo regha ghabebe i reŋa i mwaewo weŋgiya ranuwatharɨ, weiye le warari mbala i mwaewo weŋgi. \s1 Gharethovu \p \v 9 Mbaŋa hu gharethovu, mbe hu gharethovu emunjoru e gharemina weŋgiya ghamunena iya kaiwae tha u kwan. Hu botewoyathu tharɨ ghavakatha, na hu laweghathɨ thovuye ghavakatha. \v 10 Hu vegharethovu weŋga regha na regha e lemi wabwina tɨne ŋgoreiya ramami na tɨnami regha. Lemi yavwatatana weŋgiya ghamunena mbaŋake wolaghɨye mbala i kivwala ghamayavwatatana weŋgi. \v 11 Tha weimi lemi njavovo, ko iyemaeŋge hu kaiwo vurɨgheghe Loi kaiwae weiye lemi gharevatomwe. \v 12 Kaiwae weimi lemi gharematuwo hu roroghagha budakai amba i menamena e ghamwamiko, iya kaiwae gharematuwoko iyako i vawarariŋaŋga. Mbaŋa hu vaidiya vuyowo hu ghataŋaghathɨ na hu naŋgo valaŋa. \v 13 Budakai i ghenethavwi weŋgiya Loi le gharɨgharɨ vavana hu vethalathalavuŋga hu vegiya bigibigi weŋga. Hu kula vathaŋgiya bobwari e lemi ŋgoloŋgolona. \p \v 14 Hu naŋgo weya Loi na i mwaewo weŋgiya thavala thɨ giya vɨrɨ e ghemi. Hu naŋgowe na i mwaewo weŋgi, na thava hu naŋgowe na i guraŋgi. \v 15 Thavala thɨ warari, weimiyaŋgi hu warari na thavala thɨ randa, weimiyaŋgi hu randa. \v 16 Lemi yakuyaku weimiyaŋgiya ghamunena mbala mbe i thovuthovuye vara. Tha hu nemo, ko iyemaeŋge weimiyaŋgiya thavala ma e idaidanji hu rabi na regha. Tha ghamimberegha hu wovorevoreŋaŋga na hu munjeva lemi ghareghare i laghɨye. \p \v 17 Thoŋgo lolo regha i vakatha tharɨ e ghemi, thava tembe hu lithɨweva e tharɨ. Hu vakatha budakaiya gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ renuwaŋa iye vakatha thovuye. \v 18 Budakaiya thoŋgo ghemi valɨkaiwami hu vakatha na weimiyaŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye mbala hu yakuŋa vanevane. \v 19 Wouna, thava lemi vakatha ŋgoreiya ghemi raghathaghatha na hu lithɨ ghatharɨ weya thela i vakatha tharɨ e ghemi, ko iyemaeŋge hu viyathu weya Loi na weiye le ghatemuru ne i lithɨ weŋgi. Kaiwae Buk Boboma e tɨne Giya Loi iŋa, “Ghino ne ya lithɨ weŋgi, na lenji tharɨ modae ne ya vakatha weŋgi.”\x - \xo 12:19 \xt Mba 32:35\x* \v 20 Ko iyemaeŋge iŋava, “Thoŋgo ghamithɨghɨya bada i gharɨ, hu giya ghanɨŋgawe, thoŋgo mbwa i gharɨ, hu giya mbwawe, na ne lemi vakatha ŋgoreiyakowe i vakatha i monjina.”\x - \xo 12:20 \xt Vav 25:21,22\x* \v 21 Mbaŋa gharɨgharɨ vavana lenji vakatha raitharɨ weŋga thava i kivwalaŋga, ko iyemaeŋge hu kivwalaŋgi lenji vakathako raitharɨ e lemi vakathana thovuye weŋgi. \c 13 \s1 Ra ghambugha rambarombaro lenji mbaro \p \v 1 Taulaghɨna ghemi mbala hu ghambugha rambarombaro lenji mbaro. Kaiwae ma rambarombaro regha i yomara bwagabwaga, ko iyemaeŋge mbe thɨ mena we eŋge Loi, na rambarombarona iya thɨ mbarombarona Loi i bigiraweŋgi. \v 2 Iya kaiwae thela thoŋgo i botewoyathu rambarombaro lenji mbaro, i botewoyathu budakaiya Loi le tututhi, na thela i vakatha ŋgoreiyako, kaero tembene ghamberegha ghalithɨ. \v 3 Thavala thɨ vakavakatha thanavu thovuye ma valɨkaiwae thɨ mararuŋgiya rambarombaro, ko thavala thɨ vakavakatha thanavu raraitharɨ thiye eŋge mbala thɨ mararuŋgi. Thare nuwamiya hu mararuŋgiya lemi rambarombaro? Iya kaiwae hu vakatha thovuye kamwathɨniye na mbala thɨ taraweŋga. \v 4 Kaiwae thiye Loi le rakakaiwo lemi thovuye kaiwae, ko thoŋgo hu vakatha tharɨ, ghanjimararu mbe ina e ghemi, kaiwae thiye e lenji rɨghe na valɨkaiwanji moli thɨ giya lithɨ e ghemi. Thiye Loi le rakakaiwo na thɨ vakatha ŋgoreiya thiye Loi i variyeŋgi na i vatomweya le ghatemuru thɨ giya lithɨ weŋgiya thavala thɨ vakatha tharɨ. \v 5 Iya kaiwae valɨkaiwae moli hu ghambugha rambarombaro lenji mbaro, ma kaiwae eŋge Loi le lithɨ mbe inawe ko kaiwaeva kaero hu ghareghare budakaiya Loi nuwaiya. \p \v 6 Iyako iya kaiwae na tembe hu vamodova takis, kaiwae rambarombaro thiye Loi le rakakaiwo na thɨ vatomweya ghanjimbaŋa e ghanjikaiwoko. \v 7 Hu vamboromboro weŋgi budakaiya mbaro iŋa hu vakatha. The takis thɨŋa hu vamodo hu vamboromboro weŋgi, na budakaiva ghanjighaga hu vamodovao. Na thavala valɨkaiwae e ghanjiyavwatata mbala hu yavwatata wanaŋgi. Na thavala valɨkaiwae ghanjitarawa mbala hu taraweŋgi. \s1 Hu vegharethovu weŋga \p \v 8 Mbaŋa e ghamighaga weya lolo regha, hu vamodovao. Ko ghamighaga inawe na mbala hu vakatha valaŋa eŋge iyake: hu vegharethovu weŋga. Thela thoŋgo i gharethovu weya ghau, iye kaero i vamboromboro Mbaro le renuwaŋa. \v 9 Mbaro iŋa, “Tha u yathima,” “Tha u gabo,” “Tha u kaivɨ,” na “Tha ghamara logheloghe.”\x - \xo 13:9 \xt Raŋ 20:13-15,17; Mba 5:17-19; Mba 5:21; Liv 19:18\x* Mbaroke thiyake na mbaro vavanava ghanjirerenuwaŋa thɨ ŋgarɨ na regha e mbaro regha tɨne, ŋgoreiyake: “U gharethovu weya ghanu ŋgoreiya tembe u gharethovuva e ghen ghanɨmbereghana.” \v 10 Thoŋgo thela i gharethovu weya gheu, mane i vakatha vatharɨwe. Iya kaiwae thela i gharethovu weya ghau kaero i vamboromboro Mbaro le renuwaŋa. \p \v 11 Hu vakatha iyake kaiwae hu ghareghare mbaŋake iya ra yakuŋake iye laghɨye moli. Mbaŋake iye mbaŋa ŋgorami gharɨgharɨ thɨ thuweiru e ghena tɨne. Kaiwae mbaŋa va ra woraweya la loŋweghathɨ rɨghe, mbaŋako iya Krais ne i njoghamawe na Loi i vamoruinda; amba mava i ghenetha, ko iyemaeŋge mbaŋake iyake kaero i ghenetha moli. \v 12 Kaero ighɨviyavao, mbaŋa maiyavara. Ra viyathu momouwo thanavuniye ŋgoranda manjamanjala gharagagaithɨ. \v 13 Ra njimbukiki wagiyaweya la yakuyaku na ŋgoreiya ghinda manjamanjala gharɨgharɨniye. Thava ra rombela warari raraitharɨ na munumu, thava ra vakatha yathima thanavuniye na thanavu monjimonjina, na thava ra gagaithɨ na ra yamwakabu. \v 14 Ko iyemaeŋge hu njimbo Giya Jisas Krais, na thava nuwamina ina weya riwamina le renuwaŋa raraitharɨ. \c 14 \s1 Thava la vakatha regha i vakatha ghamba dobu weŋgiya ghandaune vavanava \p \v 1 Hu vaŋguvatha thela le loŋweghathɨ i njavovo, ko iyemaeŋge thava hu wogaithɨ weimi budakaiya nuwaiya amalaghɨniye i vakatha. \v 2 Lolo regha le loŋweghathɨ ŋgoreiye mbema i ghanɨŋgaeŋge ghanɨŋgake wolaghɨye, ko iyemaeŋge lolo le loŋweghathɨ i njavovo ma i ghana gab. \v 3 Loloko iya mbema i ghanɨŋga eŋge ghanɨŋgake wolaghɨye, thava i ghɨmaranjoŋa iya loloko ma i ghana gabɨko. Na loloko iya ma i ghana gabɨko, thava i wovatharɨtharɨŋa iya gabɨko gharaghan, kaiwae Loi kaero i vaŋguvatha le lolo. \v 4 Thela ghen valɨkaiwae u wovatharɨtharɨŋa lolo regha le rakakaiwo? Ghagiyako tembe i wovathovuthovuyeŋa o i wovatharɨtharɨŋa. Na Loi ne i vaŋguvatha kaiwae amalaghɨniye valɨkaiwae i vakatha na i vareminjembele amalaghɨniye. \p \v 5 Lolo regha i renuwaŋa mbaŋa regha i boboma kivwala mbaŋa vavana Loi e marae, na lolo reghava i renuwaŋa mbaŋake wolaghɨye ghanjirerenuwaŋa i mboromboro weya Loi. Lolo regha na regha tembe ghamberegha wo i renuwaŋa iyaŋganiya i thovuye na i tuthi. \v 6 Thela thoŋgo i renuwaŋa mbaŋa regha iye mbaŋa laghɨye, i vakatha ŋgoreiye Giya Loi ghayavwatata kaiwae. Thela thoŋgo i ghanɨŋga gab, i vakatha ŋgoreiyako Giya Loi ghayavwatata kaiwae, kaiwae i vata ago weya Loi ghanɨŋgako kaiwae. Thela thoŋgo ma i ghana gab, i vakatha ŋgoreiyako Giya Loi ghayavwatata kaiwae, na i vata ago weya Loi ghaeko kaiwae. \v 7 Ma ghinda regha e yawayawaliye na e ghathovuye, na ma ghinda regha i mare e ghathovuye. \v 8 Thoŋgo lolo regha e yawayawaliye iyake Loi ghathovuye kaiwae, na thoŋgo lolo regha i mare Loi ghathovuye kaiwae. Iya kaiwae thoŋgo e yawayawalinda o ra mare, ghinda inandawe Loi. \v 9 Krais i mare na tembe i thuweiruva, na mbala iye ramaremare na e yawayawalinji ghanji Giya. \p \v 10 Ghemi hu ghambu thanavuko regha, buda kaiwae na hu wovatharɨtharɨŋaŋgiya ghamunena thiye ma thɨ ghambu thanavuko reghako? Na ghemi iya mbema hu ghambu kamwathɨko reghaeŋge, buda kaiwae na hu ghɨmara njoŋaŋgiya ghamunena thiye ma thɨ ghambu iyako? Kaiwae nevole taulaghɨke ghinda ra ndeghathɨ Loi e marae na iye mbala i ghathainda, ghandathanavu i thovuye o nandere. \v 11 Ra ghareghare iyake kaiwae Buk Boboma iŋa ŋgorake: \q1 Loi iŋa, “Kaiwae e yawayawaliŋgu, \q2 na emunjoru e yawayawaliŋgu \q1 gharɨgharɨke wolaghɨye ne thɨ kururu e ghamwaŋgu, \q2 na taulaghɨko ne thɨŋa, \q2 mbema emunjoru ghino Loi.”\x - \xo 14:11 \xt Ais 45:23\x* \m \v 12 Iya kaiwae ghinda regha na regha ne ra uturaŋgiya la vakathake wolaghɨye weya Loi. \p \v 13 Thava tembe ra wovatharɨtharɨŋaŋgiva ghandaune vavana. Ko hu renuwaŋa eŋge na huŋa, “Thava lo vakathake ŋgoreiya ghamba thalatɨva weŋgiya wouneko, ne iwaeŋge thɨ dobu.” \v 14 Weya Giya Jisas ya ghareghare wagiyawe ma ghanɨŋga regha tembe ghamberegha i vambɨghɨyainda. Ko iyemaeŋge thoŋgo lolo regha tembe ghamberegha i renuwaŋa na iŋa, “Ghanɨŋgake iyake ne i vambɨghɨyaŋgo,” ghanɨŋgako iyako kaero i vambɨghɨya. \v 15 Thoŋgo u vakatha ghanu ghare i vɨrɨ, kaiwae u ghana ghanɨŋga regha iya amalaghɨniye na i renuwaŋa ne i vambɨghɨya, kaero ma u vakatha gharethovu. Thava ghen u ghana ghanɨŋgako iyako na i vakatha u thɨvatharɨ ghanuko yawaliye, iya kaiwae Krais va i marena. \v 16 Iya kaiwae, thava u vakatha gharɨgharɨ vavana na thɨŋava i tharɨ budakaiya ghen u renuwaŋa i thovuye. \v 17 Kaiwae Loi le ghamba mbaro gharerenuwaŋa laghɨye ma ina e ghanɨŋga na mbwa, ko iyemaeŋge gharerenuwaŋa laghɨye iye la vakatha i thovuye, weindaŋgiya ghandaune namoghamwanda na warari i mena weya Nyao Boboma ra warariŋa. \v 18 Na thela thoŋgo i kaiwo Krais kaiwae na le vakatha ŋgoreiya thiyake i vakatha Loi i warari na gharɨgharɨ thɨ wovathovuthovuyeŋa. \p \v 19 Iya kaiwae ra rovurɨghegheŋa eŋge the vakatha i woraŋgiya yakuyaku thovuye na iyaŋganiya i vavurɨghegheŋaŋgiya gharɨgharɨ. \v 20 Thava u vakowana budakaiya Loi kaerova i vakatha ghanuna e yawaliye, kaiwae len renuwaŋa uŋava kaiwae ghaŋɨŋgake wolaghɨye i thɨna Loi e marae mbema ra ghanɨŋgaeŋge ghanɨŋgake wolaghɨye ko thoŋgo the ghanɨŋga ra ghan na i vakatha ghandau i dobu, i tharɨ iyako. \v 21 Thoŋgo u ghana borogi o u muna waen, o thoŋgo u vakathava bigi, na len vakathako iyako i vakatha ghanuna i dobu, i thovuye moli mbala thava u vakatha thanavuko iyako. \p \v 22 Len loŋweghathɨna bigibigike thiyake kaiwanji, i thovuye u vikiki mbe ghen eŋge na Loi hu ghareghare. Loi i warari kaiwanji, thavala thɨ ghareghare budakaiya thɨ vakatha i thovuye, na une ve yomara mane thɨ monjinaŋa lenji vakatha kaiwae, kaiwae mbe thɨ vakathaeŋge budakaiya thɨ wovathovuthovuyeŋa. \v 23 Ko iyemaeŋge thoŋgo regha i numoghegheiwo mbaŋa ne i ghana mbe ghanɨŋga vavana, Loi ne i wovatharɨtharɨŋa, kaiwae budakaiya i vakatha ma i mena ele loŋweghathɨ tɨne. Na thoŋgo lolo regha i vakatha bigi regha ma i ghareghare i rumwaru Loi e marae, i vakatha tharɨ. \c 15 \p \v 1 Ghinda iya la loŋweghathɨke i vurɨgheghe valɨkaiwae ra thalavuŋgiya thavala thɨ njavovo e ghanjivuyowo, na thava mbema ra vakatha eŋge budakaiya ghinda nuwandaiya ra vakatha. \v 2 Ghinda regha na regha ra renuwaŋa eŋge ghandaune lenji thovuye kaiwae, na ra vatada lenji loŋweghathɨ i vurɨgheghe. \v 3 Krais ma mbe ghamberegha eŋge le thovuye kaiwae i rerenuwaŋa. Ko iyemaeŋge Buk Boboma e tɨne Krais i dagewe Loi, iŋa, “Mbaŋa gharɨgharɨ thɨ utuvatharɨ e ghen, lenji utuvatharɨko vuyowae ghino ne ya wo.”\x - \xo 15:3 \xt Sam 69:9\x* \v 4 Utuutuko wolaghɨye me vivako thɨ rorinjoŋaŋgi Buk Boboma e tɨne, ghinda ghandavavaghare kaiwae. Buk le utuutu i thalavuinda na ra ghataŋaghathɨgha ghandaune lenji vakatha na i vavurɨghegha la loŋweghathɨ, mbala weinda la gharematuwo ra roroghagha thovuyeko iya utuutuko thiyako thɨ woraŋgiya. \p \v 5 Ya naŋgo weya Loi kaiwami. Iye i vakathaŋga hu ndeghathɨ vurɨgheghe na i vavurɨghegheŋga e ghamivuyowona. Ya naŋgowe i kaiwo e ghemi na mbala huya yaku na namoghamwami. Iyake i thovuye moli weŋgiya thavala thɨ ghambugha Krais Jisas, \v 6 na mbala taulaghɨna ghemi hu wabwi na regha na hu wovavwenyevwenye Loi iye ghanda Giya Jisas Krais ramae. \s1 Toto Thovuye Jiu na ma Jiu kaiwanji \p \v 7 Kaiwae budakaiya kaero ma utuŋa e ghemi, hu vevaŋguvathaŋga regha na regha ŋgoreiya Krais i vaŋguvathaŋga na hu rakaru ele wabwi tɨne. Lemi vakatha ŋgoreiyako, mbala gharɨgharɨ thɨ wovavwenyevwenyeŋa Loi. \v 8 Kaiwae wo ya dage e ghemi, Krais i tabo rakakaiwo Jiu kaiwanji na i vaemunjoruŋa Loi le dagerawe weŋgiya orumburumbunji, iya kaiwae ra ghareghare budakaiya Loi i utuŋa emunjoru. \v 9 Na tembe ŋgoreiyeva, Krais i tabo rakakaiwo, na i vakatha thiye ma Jiu thɨ tarawe Loi kaiwae i gharevɨrɨŋaŋgi. Ŋgoreiya Buk Boboma le woraŋgiya iŋa, \q1 “Thiye ma Jiu e tɨnenji ya taraweŋge, \q2 na ya wothuŋa idan ghatarawa.”\x - \xo 15:9 \xt 2Samu 22:50; Sam 18:49\x* \m \v 10 Na tembe iŋava, \q1 “Wo hu warari, ghemi ma Jiu weimiyaŋgiya Loi le gharɨgharɨ.”\x - \xo 15:10 \xt Mba 32:43\x* \m \v 11 Na tembe iŋava, \q1 “Ghemi ma Jiu, taulaghɨna ghemi wo hu taraweŋa Loi, \q2 gharɨgharɨna wolaghɨye ghemi wo hu wothu tarawe amalaghɨniye.”\x - \xo 15:11 \xt Sam 117:1\x* \m \v 12 Aiseya tembe iŋava ŋgoreiyake: \q1 “Jese rumbuye regha ne i yomara i tabo kiŋ, \q2 na i mbaroŋaŋgiya thiye ma Jiu na thiye thɨ worawe ghamidi.”\x - \xo 15:12 \xt Ais 11:10\x* \p \v 13 Ya naŋgo weya Loi ghemi kaiwami mbala amalaghɨniye, iya i giya gharematuwoko e ghemi Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne, i vakathaŋga hu warari na gharemalɨlɨ i riyevanjara e lemi loŋweghathɨnawe. \s1 Pol i utuutu le kaiwo kaiwae \p \v 14 Lo bodaboda, mbe wombereghake vara e ghamɨnaŋguke ya ghareghare thovuye va i riyevanjaraŋga, lemi ghareghare kaero i mboromboro, na valɨkaiwami hu vavaghare weŋgiya ghamunena. \v 15 Ko iyemaeŋge e letake iyake tɨne nuwaŋguiya ya woraŋgiya utuutu vavana e ghemi na ya vanuwovɨrɨŋgawe. Elo utuutu ma ya goravunyivunyiya utu regha kaiwae Loi kaero i giya wo bebe \v 16 na ya tabo Krais Jisas le rakakaiwo weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye. Ghino ŋgoraŋgwa ravowovowo na Totoko Thovuye iya i menako weya Loi, ghino ya vavaghareŋa. Na lo vavaghareko iyako e tɨne ya vaŋgumenaŋgiya thiye ma Jiu weya Loi na ŋgoranjiya vowo thovuye, i warari kaiwae na Nyao Boboma i vabobomaŋgi amalaghɨniye kaiwae. \p \v 17 Iya kaiwae lo ghamba warari laghɨye ya yaku weya Krais Jisas na ya kaiwo Loi kaiwae. \v 18-19 Weiŋgu lo gharematuwo na ya utuŋa mbe budakai eŋge vara Krais le vakatha e ghino ya vaŋguŋgiya thiye ma Jiu na thɨ ghambugha Loi. I vakatha ŋgoreiyako mbaŋa thɨ loŋweya lo utuutu na thɨ thuweya lo vakatha. \vp 19b\vp*Thɨ thuweŋgo ya vakatha vakatha ghamba rotaele vavana na thiyako thɨ vatomwe iyaŋganiya emunjoru. Loi Une vurɨvurɨghegheniye ina i kaiwo e ghino iya i vakathaŋgiya vakathake thiyake. Iya kaiwae, mbaŋa lo loŋgaloŋga e tɨne, i ri Jerusalem na i wa ve wo Ilirikam, kaero ya utuvao Toto Thovuye Krais utuniye weŋgi. \v 20 Nuwaŋguiya moli ya vavaghareŋa Toto Thovuye weŋgiya ghembaghemba iya amba ma thɨ loŋweya Krais utuniye. Ma nuwaŋguiya ya kaiwo e ghembaghemba ŋgoreiya gharɨgharɨ vavana kaerova thɨ kaiwowe ŋgoreiya lolo regha i vatadɨva e lolo reghava ghambaghɨmbaghɨ. \v 21 Ŋgoreiya Buk Boboma i woraŋgiya iŋa: \q1 “Thavala mava thɨ utuŋa utuniye \q2 weŋgi ne thɨ thuwe, \q1 na thiye ma thɨ loŋweya utuniye \q2 ne thɨ ghareghare.”\x - \xo 15:21 \xt Ais 52:15\x* \s1 Pol nuwaiya i wa Rom \p \v 22 Mbaŋa i ghanagha kaiwoke iyake i laweghathɨŋgo na ma valɨkaiwaŋgu ya ghaona ya thuweŋga, \v 23 ko iyemaeŋge mbaŋake iyake lo kaiwo e valɨvaŋgake thiyake kaero iko. Na kaiwae theghathegha i ghanagha e tɨnenji ya rovurɨgheghe nuwaŋguiya moli ya ghaona ya thuweŋga, \v 24 iya kaiwae e mbaŋake iyake nuwaŋguiya moli ya ghaona ya thuweŋga ko amba ya mwandɨ ya wa Spein. Amba muyai ne ya wa Spein mbowone ya lavutha e ghemi na ra lawarari na regha, hu lagiya nɨmami e ghino ko amba ya wa e valɨvaŋgako iyako. \v 25 Ko amba muyai ne ya ghaona e ghemi, e mbaŋake iyake wo ya njogha Jerusalem na ya wogiya Loi le gharɨgharɨ e ghembako iyako tɨne ghanjimwaewoke. \v 26 Kaiwae raloŋweloŋweghathɨ Masedoniya na Akaiya e lenji valɨvaŋga tɨnenji, weinji lenji warari thɨ bigiraweya mani, na thɨ thalavuŋgiya mbinyembinyeŋgu Loi le gharɨgharɨ e tɨnenji inanji Jerusalem tɨne. \v 27 Thɨ warari laghɨye na thɨ vakatha iyake, ko iyemaeŋge emunjoru ghanjighaga weya Jiu inanji Jerusalem. Kaiwae Jiu raloŋweloŋweghathɨ inanji Jerusalem va thɨ giya Toto Thovuye weŋgiya thiya ma Jiu gharɨgharɨniye, valɨkaiwae thiye ma Jiu gharɨgharɨniye thɨ giya bigibigi weŋgiya thiye inanji Jerusalem. \v 28 Mbaŋa ne ya vakathavao kaiwoke iyake, na ya thɨnɨnjogha mwaewoke iyake weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ Jerusalem e tɨne, na e ghereiye amba ya ghaona ya lathuweŋga lo ghɨnagha Spein kaiwae. \v 29 Ya ghareghare, mbaŋa ne ya ghaona e ghemi, Krais i giya le mwaewo laghɨye weinda. \p \v 30 Lo bodaboda, ghinda ghanda Giya Jisas Krais na Nyao Boboma weŋgi ra vegharethovu weinda, iya kaiwae ya vavurɨghegheŋga na weiŋguyaŋgiya ghemi elo rovurɨghegheke tɨne hu naŋgo weya Loi kaiwaŋgu. \v 31 Hu naŋgo vurɨgheghe weya Loi na iye i njimbukikiŋgo na i vamoruŋgo weŋgiya thavala ma thɨ loŋweghathɨ Jiu e tɨnenji Judiya e tɨne. Na hu naŋgo mwaewoke ya thɨnɨnjoghake Jerusalem Loi le gharɨgharɨ ne thɨ warari kaiwae. \v 32 Iya kaiwae, thoŋgo Loi le renuwaŋa ŋgoreiye, weiŋgu lo warari ne ya ghaona e ghemi, na weiŋguyaŋgiya ghemi namoghamwanda ra vevairɨinda. \v 33 Ya naŋgo weya gharemalɨlɨ gha Loi i yaku taulaghɨna e ghemi. Mbwana. Ŋgoreiye. \c 16 \s1 Pol i gomwaewo \p \v 1 Nuwaŋguiya ya govambwara e ghemi lounda Pibi na hu warari kaiwae, elaghɨniye ekelesiya Sinkreya gharathalavu regha. \v 2 Ghanda giya e idae hu vaŋguvatha ŋgoreiya Loi le gharɨgharɨ thɨ vevaŋguvathaŋgi, na thoŋgo bigibigi vavana i tubowe, hu thalavu, kaiwae iye le thalavu i laghɨye weŋgiya gharɨgharɨ lemoyo, na ghino tembe ŋgoreiyeva. \p \v 3 Hu giya lo mwaewo weya Prisila weiye le ghɨmoru Akwila. Thiye lo valɨrakakaiwo Krais Jisas kaiwae. \v 4 Thiye thɨ vatomweyathu yawalinji kaiwaŋgu, na ma thɨ mararu mare. Iyake kaiwae ya vata ago laghɨye weŋgi. Ko ma mbe wombereghake eŋge, ko ekelesiya wolaghɨye thiye ma Jiu gharɨgharɨniye tembe thɨ vata ago weŋgiva. \v 5 Na tembe ya dage mwaewo weŋgiva ekelesiya thavala thɨ kurukururu e lenji ŋgolo. \p Ya dage mwaewo weya wou na valɨghareghareŋgu Epainetas, iye va i loŋweghathɨkai vara Eisiya e tɨne. \p \v 6 Ya mwaewo weya Meri, iye i kaiwo laghɨye kaiwami. \p \v 7 Ya mwaewo weya Endronikas. Na ya mwaewova wevo eunda, Juniyas. Thiye lo valɨ Jiu na va weiŋguyaŋgi wo yaku e thiyo tɨne. Thiye ghalɨŋae gharaghambɨ na e idanji. Thiye va thɨ loŋweghathɨkai amba muyai ghino. \p \v 8 Ya mwaewo weya Ampliyatas, iye ya gharethovu na kaero i tubwe weya Giya. \p \v 9 Ya mwaewo weya Ubanas, iye la valɨrakakaiwo weya Krais, na ya mwaewo weya Stakis, iye ya gharethovu. \p \v 10 Ya mwaewo weya Apelis, iye vuyowo i ghanagha kaiwanji i ghataŋaghathɨ, na i loŋweghathɨmbele. \p Ya mwaewo weŋgiya Aristobulas le ŋgolo gharayakuyaku. \p \v 11 Ya mwaewo weya Herodiyon, iye lo valɨ Jiu. \p Ya mwaewo weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ thiya yaku Nasisas ele ŋgolo. \p \v 12 Ya mwaewo weŋgiya wanakauke thiyake, Tripina na Triposa, thiye thɨ kaiwo laghɨye Giya kaiwae, na tembe ŋgoreiyeva ya mwaewo weya wevo eundava, Pesis, iye valɨghareghareŋgu na kaiwo lemoyo i vakathaŋgi Giya kaiwae. \p \v 13 Ya mwaewo weya Rupas, iye Giya le rakakaiwo thovuye moli, na ya mwaewo weya tɨnae, elaghɨniye ghathanavu e ghino ŋgoreiya tɨnaŋgu. \p \v 14 Ya mwaewo weŋgiya Asinkritas, Plegon, Hemis, Patrobas na Hemas, weinjiyaŋgiya la bodaboda vavana thiya yaku. \p \v 15 Ya mwaewo weŋgiya Pilologas na Juliya, Neriyas na louye, na Olimpas, na tembe ya mwaewo weŋgiva Loi le gharɨgharɨ thiya yaku weinjiyaŋgi. \p \v 16 Hu livamomoya nɨmami weŋgiya ghamunena na hu vemwaewo weŋga kaiwae ghemi Loi le gharɨgharɨ. Krais le ekelesiyake wolaghɨye e valɨvaŋgake iyake thɨ mwaewo e ghemi. \p \v 17 Lo bodaboda, ya vavurɨghegheŋga na hu njimbukiki wagiyaweŋga weŋgiya gharɨgharɨ thɨ vakatha wabwi na wabwi thɨ vewogaithɨ weŋgi, na thɨ vakatha ghamba thalatɨva weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ. Gharɨgharɨko thiyako lenji vavaghare i goruweyathu vavagharena iya emunjoruna kaerova thɨ vaghareŋgana. Thava hu ghambuŋgi, hu botewoyathuŋgi. \v 18 Kaiwae gharɨgharɨ ŋgoranjiyako ma thɨ kaiwo ghanda Giya Krais kaiwae, ko mbe thɨ kaiwo eŋge the bigibigiya i vawarariŋaŋgi kaiwanji. Lenji utuutuko i rumwaru, i loghe na i wo gharɨgharɨ nuwanji, thiye ma nuwanji i rumwaru na ma thɨ ghareghare thɨ yaroŋgi. \v 19 Raloŋweloŋweghathɨ e valɨvaŋgake wolaghɨye kaero thɨ loŋweya utunimi na lemi ghambugha Toto Thovuye, iyako kaiwae ya warari kaiwami. Ko iyemaeŋge nuwaŋguiya hu thimbaŋa thanavu thovuye na thava hu thimbaŋa thanavu raitharɨ. \v 20 Mbaŋa nasiye gharemalɨlɨ gha Loi i vurɨghɨyaghɨya Seitan e gheghemina raberabe. \p Ghanda Giya Jisas le mwaewo i yaku e ghemi. \p \v 21 Timoti, iye lo valɨrakakaiwo, i mwaewo e ghemi, na Laisiyas, Jeison na Sosipata, thiye lo valɨ Jiu, tembe thɨ mwaewova e ghemi. \p \v 22 Ghino Tetiyas, ya rorinjoŋa letake iyake, Pol iye ghalɨŋae, Krais e idae ya mwaewo e ghemi, ghemi lo valɨraloŋweloŋweghathɨ. \p \v 23 Gaiyus ele ŋgolo ghino ya yakuwe na e ŋgoloke iyake tɨne ekelesiya thɨ memevathavathawe lenji kururu kaiwae, i mwaewo e ghemi. \p Erastas, iye ghembake iyake ghamani gharanjimbunjimbu, weiye ghaghanda regha Kwautas, thɨ mwaewo e ghemi.\f + \fr 16:23 \ft Rɨghethoruke iyake ma lemoyo ina Buk Boboma Togha tomethi noroke. Iŋake: \fv \ft 24 \+fv*\ft Ghanda Giya Jisas Krais mbe ghare weŋga taulaghɨna e ghemi. Mbwana. Ŋgoreiye.\f* \p \v 25 Ra wovavwenyevwenyeŋa Loi, iye valɨkaiwae i vavurɨghegha lemi loŋweghathɨna ŋgoreiya Toto Thovuye va ya vavaghareŋa, iye Jisas Krais utuutuniye. Utuutuko emunjoru iyako mbaŋa molao moli va mbowo i rothuwele. \v 26 Noroke emunjoruko iyako thɨ govambwara. I raŋgima ghalɨŋae gharautu lenji rorori e tɨne, na Loi memeghabananiye i govambwara mbala vanautumake wolaghɨye thiye ma Jiu gharɨgharɨniye kaero thɨ ghambu ghalɨŋae kaiwae thɨ loŋweghathɨ. \v 27 Weiye Jisas Krais le thalavu, ra wovavwenyevwenyeŋa Loi, iye ghamberegha rathimbathimba moli, mbaŋake wolaghɨye, ma ele ghambako. Mbwana. Ŋgoreiye.