\id REV \h Vatomwe \toc1 Jisas Krais le vatomwe weya Jon \toc2 Vatomwe \toc3 Vat \mt2 Jisas Krais Le \mt1 Vatomwe \mt2 Weya Jon \imt1 Utu iviva \ip Jon iye Jisas ghalɨŋae gharaghambɨ, Sebedi nariye iyava i roriya bukuke iyake. Va i rori na i variye weŋgiya ekelesiya wabwi ghepirɨ va inanji Eisiya provins e tɨne. E mbaŋako iyako Rom lenji mbaro i vurɨgheghe e yambaneke valɨvaŋgako iyako, na thɨ vakatha vɨrɨ weŋgiya raloŋweloŋweghathɨ. Kiŋɨke iyava i vakatha vɨrɨke weŋgiya Kristiyan iye Sisa Nero. Iye va ghambaŋa mbaro theghathegha 54 i wa ve ghad theghathegha 68. Kiŋ regha vambe i vakathava vɨrɨ weŋgiya Kristiyan, iye idae Domitiyan. Iye va ghambaŋa mboro theghathegha 81 ghaghad theghathegha 96. Rɨghe laghɨye vara na thɨ vakatha vɨrɨ weŋgiya Kristiyan ŋgoreiyake. Rom va thɨŋa lenji kiŋɨko iye ŋgoreiya loi regha na gharɨgharɨ wo thɨ kururuwe. Ko iyemaeŋge Kristiyan thiye va thɨ botewo na thɨŋa, “Krais iye ghama Giya na mbe wo kururuwe eŋge vara amalaghɨniye.” Iyake kaiwae Rom lenji rambarombaro thɨ thɨghɨya wanaŋgiya Kristiyan na thɨ gaboŋgiya vavana (2:10; 2:13; 3:10; 6:9). \ip Rom vambe thɨ vaŋguraweva Jon e thiyo e raurau Patɨmos tɨne (1:9). Buk gharaghareghare lemoyo thɨŋa Kiŋ Domitiyan ghambaŋa e tɨne, mbwata theghathegha 95 e tɨne. Mbaŋaniye Jon vambe ina Patɨmos e tɨne Jisas i vatomweya bigibigi vavanawe na i uturaŋgiya. \ip Jon i govambwara weŋgiya Kristiyan Seitan le vakatha vɨrɨ weŋgiya ekelesiya ne i laghɨye, ko iyemaeŋge thiye mbe thɨ ndeghathɨ vurɨgheghe vara othembe thoŋgo thɨ vaidiya mare (12:11). Renuwaŋa laghɨye regha mbe thɨ ghataŋaghathɨ vara (2:7; 13:10; 14:12). Jon i govambwara Krais ne i njoghama amba i kivwalaŋgiya ghathɨghɨya. Thavala ghanjithanavu i tharɨ ne i lithɨ weŋgi, ko iyemaeŋge raloŋweloŋweghathɨ ne thɨ rakaru e yambane togha na buruburu togha e ghathovuye tɨne (21:7-8). \c 1 \p \v 1 Bukuke iyake Jisas Krais le vatomwe utuniye. Loi va i giya bigibigike thiyakewe na i woraŋgiya weinda ghinda le rakakaiwo budakaiya tene i yomara ma mbaŋa molao. Krais va i variya le nyao thovuye e ghino, Jon, wovatomwe e tɨne na i vatomweya bigibigike thiyake weŋgo. \v 2 Na bigibigiko wolaghɨye ya thuweŋgiko ya govambwara e ghemi. Loi ghalɨŋae na Jisas Krais le woraŋgiya e ghino ya utuŋa utuniye e ghemi. \v 3 Thela thoŋgo i vaona weŋgiya gharɨgharɨ utuutuke iya Loi ghalɨŋaeke totoke e ghabuku tɨne, iye Loi i warari kaiwae, na thavala thɨ loŋweya utuutuke iyake na thɨ ghambu, Loi i warari kaiwanji. Kaiwae ma mbaŋa molao kaero bigibigike thiyake thɨ yomara. \s1 Jon i gomwaewo ekelesiya ghepirɨ weŋgi \p \v 4 Ghino Jon, ya roriya letake iyake na ya variye i ghaona e ghemi ekelesiya wabwi ghepirɨ inami e valɨvaŋga Eisiya tɨne. \p Ya naŋgo weya Loi iye noroke, mbaŋa me vivako, na mbaŋa i menamenake mbe inawe, ghare weŋga na le gharemalɨlɨ i riyevanjara gharemina. Tembe ŋgoreiyeva nyao theghepirɨ\f + \fr 1:4 \ft Nyao theghepirɨ mbwata thɨ methɨ Nyao Boboma. Mbowo hu thuweva Vat 3:1.\f* thiya inanji Loi e ghamwae ele ghamba yaku vwenyevwenye tɨne, thiye thɨ methɨ Nyao Boboma, \v 5 weiye Jisas Krais gharenji weŋga na lenji gharemalɨlɨ i riyevanjara gharemina. Jisas iye Loi ghalɨŋae gharayathu emunjoru, iye mare ghagamau, na iye yambaneke ghakiŋ lenji randeviva. \p Jisas iye i gharethovuinda, le mare e tɨne i rakayathuinda na i thavwiyathu la tharɨ; \v 6 ko amba i bigiraweinda le ghamba mbaro gharɨgharɨniye. Ghinda ra tabo le rakakaiwo boboma le Loi na Ramae kaiwae. Jisas iye ra wovavwenyevwenye na ra wovavurɨvurɨghegheŋa mbaŋake wolaghɨye, ma ele ghambako. Mbwana. Ŋgoreiye. \pi1 \v 7 Wo hu thuwe! Iye iya i njama e ŋgalɨlɨko, gharɨgharɨke wolaghɨye maranji ne i voro na thɨ thuwe, \pi1 na othembe thavala va thɨ vwe na i mare, thiye tembene thɨ thuweva. \pi1 Gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke ne thɨ randa kaiwae. \pi1 Emunjoru! Mbwana. Ŋgoreiye. \p \v 8 Loi iye i Vurɨgheghe Moli, na iye noroke, mbaŋa me vivako, na mbaŋa i menamenake mbe inawe, iŋa, “Ghino Alepa na Omega, ghino va e Rɨghendake na ne Eleghambakoko.” \s1 Jon i thuweya Jisas \p \v 9 Ghino ghaghami Jon, weya Jisas weiŋguyaŋgiya ghemi ra vaidiya vɨrɨ, kaiwae weiŋguyaŋgiya ghemi ra tabo Jisas le ghamba mbaro gharɨgharɨniye na weiŋguyaŋgiya ghemi ra ghataŋaghathɨgha vuyowo weinda la rouda. Va ya vavaghareŋa Loi ghalɨŋae na Jisas Krais le woraŋgiya e ghino, na iyake kaiwae thɨ yakɨnɨŋgo na thɨ vaŋguraweŋgo e raurau Patɨmos na va yakuwe. \v 10 Ghanda Giya ghambaŋa kururu e tɨne, Nyao Boboma le vurɨgheghe i woŋgo, amba ya loŋweya ghalɨghalɨŋa laghɨye regha e ghereiŋgu ŋgoreiya mema ghalɨŋae. \v 11 Iŋa ŋgoreiyake, “Bigibigike iya ne u thuweŋgike u rorinjoŋa e peipa vonɨvona tɨne, ko ambane u variye na i wa weŋgiya ekelesiya thiya yaku e ghembaghemba theghepirɨ tɨnenji na thɨ vaona. Ghembaghemba theghepirɨ thiyake: Epesas, Smaina, Pegamam, Tayataira, Sadis, Piladelpiya na Leodisiya.”\fig Ya thuweŋgiya kadɨŋeŋe weinji ghambanji|alt="seven golden lampstands" src="bk00154b.tif" size="col" copy="BFBS (Knowles-Bass)" ref="1:12" \fig* \p \v 12 Amba ya ndevɨ na nuwaŋguiya ya thuwe thela me utuutuko weŋgo, iwaeŋge ya thuweŋgiya kadɨŋeŋe weinji ghambanji gol, lenji ghanaghanagha ghepirɨ. \v 13 E ghanjilughawoghawo ya thuweya yamoyamo regha ŋgoreiya lolo\x - \xo 1:13 \xt Dan 7:13\x* i njimbo kwama ghayaboyabo molao, i nja ve wo gheghe, na gharevwata gheva thɨ vakatha gol i livaghɨliya. \v 14 Umbaliye vulivuliye i kakaleva ŋgoreiya ghina ree, na maramarae ŋgoreiya ndɨghe mamiye. \v 15 Gheghe thɨ ndalandala ŋgoreiya thɨ ŋambwa kopa na thɨ vakatha na i ndalandala, na ghalɨŋae ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiya mbwa i voru e thalawovanja laiye. \v 16 Nɨmae e uneke i laweŋgiya ghɨtara voghɨpirɨ, na gaithɨ ghaghalithɨ lawelaweniye marae vaŋga na vaŋga i raŋgima e ghae. Ghamwae marambwelambwelawae ŋgoreiya raŋgila thiyo varaeniye. \p \v 17 Mbaŋa ya thuweya loloko iyako, ya dobu e gheghe ŋgoreiya lolo kaero i mare. Kaero i liraweya nɨmae uneko e riwaŋgu na iŋa, “Tha u mararu! Ghino va e Rɨghendako na Eleghambakoko. \v 18 Ghino e yawayawaliŋgu, va ya mare, ko iyemaeŋge mbaŋake kaero e yawayawaliŋgu na ya meghabana mbaŋake wolaghɨye. Mare na Thambe ghanjiki ghino ya mbaroŋa. \v 19 Bigibigike iya mo thuweke, na iya kaero nanjiwe e mbaŋake iyake na iya ne thɨ yomara mbaŋa i menamenako, u rorinjoŋa utuutuninji. \v 20 Simosimoko iya mo thuweŋgiko — ghɨtara voghɨpirɨ me nanji e nɨmaŋguke e uneŋguke na kadɨŋeŋe weinji ghambanji gol lenji ghanaghanagha theghepirɨ ghanjirumwaru ŋgoreiyake: ghɨtara voghɨpirɨ thiye nyao thovuthovuye ekelesiyama ghepirɨma ghanjiranjimbunjimbu, na kadɨŋeŋe weinji ghambanji gol lenji ghanaghanagha ghepirɨ, thiye ekelesiya ghepirɨma.” \c 2 \s1 Toto ekelesiya Epesas kaiwanji \p \v 1 Amba loloko iyako i dage weŋgo iŋa, “U roriya leta na i wa Epesas, i wa weya nyao thovuye iya ekelesiyako gharanjimbunjimbuma, na u utuwe ŋgoreiyake:\fig |alt="Map of the Seven Churches of Asia" src="Seven ChurchesSUDU.tif" size="col" loc="Rev 2–3" copy="SIL" ref="Vat 2:1" \fig* \pi1 Loloma iya e nɨmaeke uneke i laweŋgiya ghɨtarama ghepirɨ, na i loŋgaloŋga ŋgoreiya kadɨŋeŋe weinji ghambanji gol lenji ghanaghanagha ghepirɨ e tɨnenji ghalɨŋae ŋgoreiyake: \v 2 Ghamithanavu kaero ya ghareghare, lemi rovurɨgheghe e kaiwo na lemi ghataŋaghathɨ weiye lenji rouda. Kaero ya ghareghare hu thɨghɨya wanaŋgiya gharɨgharɨko raraitharɨ. Thɨŋava thiye ghalɨŋae gharaghambɨ, ko iyemaeŋge ma ŋgoreiye. Kaero hu tuthiya lenji utuutuko na hu vaidiŋgi ko ana thiye rakwan. \v 3 Kaero ya ghareghare idaŋgu kaiwae hu vaidiya vɨrɨ, ko iyemaeŋge hu ghataŋaghathɨ na ma hu njavovo. \pi1 \v 4 Ko iyemaeŋge ya vaidiya bigi regha ya wovatharɨtharɨŋa e ghemi ŋgoreiyake, mbaŋake ma hu gharethovu wagiyawe ŋgoreiya va i vivama. \v 5 Wo hu renuwaŋa lemi gharethovuko le laghɨlaghɨye va iyako, ambane hu ghareghare ŋgoroŋga lemi dobu na le molamolao. Wo hu roiteteŋgiya ghamithanavuna raraitharɨ na ghamithanavu ne ŋgoreiya va hu vakathakaiko. Thoŋgo ma hu ndeghereiye wanaŋgiya ghamithanavu raraitharɨ, ne ya ghaona e ghemi na ya thɨna lemi kadɨŋeŋena weiye ghambaena. \v 6 Ko iyemaeŋge bigi regha ya warariŋa weŋga, iyake — wabwi Nikolaita ghanjithanavu hu botewoyathu na ghino tembe ŋgoreiyeva ya botewoyathu. \pi1 \v 7 Thoŋgo e yanayanawami, budakaiya Nyao Boboma i utuŋa ekelesiya wabwi ghepirɨ weŋgi ne hu loŋwe. Thavala thɨ kivwalaŋgiya tharɨ, ne ya vatomwe weŋgiya yawalɨko ghaumbwa une na thɨ ghan, iya i ndeghathɨ Loi ele umako buruburu e tɨne.” \s1 Toto ekelesiya Smaina kaiwanji \p \v 8 Tembe i dageva weŋgo iŋa, “U roriya leta na i wa Smaina, i wa weya nyao thovuye iya ekelesiyako gharanjimbunjimbuma, na u utuwe ŋgoreiyake: \pi1 Loloke iya iye va Rɨghendako na ne Eleghambakoko; iye vambowo i mare na kaerova i thuweiruva na e yawayawaliye, ghalɨŋae ŋgoreiyake: \v 9 Hu vaidiya vɨrɨ na ma e lemi bigibigi kaero ya ghareghare, ko iyemaeŋge Loi e marae ghemi hu vwenyevwenye. Kaero ya ghareghare Jiu vavana thɨ utuvatharɨ e ghemi. Thiye thɨŋa, ‘Mbe ghime eŋge Loi le wabwi,’ ko iyemaeŋge ma ŋgoreiye, ko ana thiye Seitan le wabwi gharɨgharɨniye. \v 10 Tha hu mararu the bigiya ne hu vaidiya vuyowae. Wo hu vandeŋeŋgo! Seitan ne iŋa amba thɨ laweŋga ghemi vavana na thɨ bigiraweŋga e thiyo na thɨ mandowa lemi loŋweghathɨna. Ne hu vaidiya vɨrɨ laghɨye na mbaŋa theyaworo e tɨne amba vɨrɨko iyako iko. Ko iyemaeŋge hu ndeghathɨ vurɨgheghe e lemi loŋweghathɨna, othembe ne hu vaidiya mareniye, ghino tene ya giya lemi ghataŋaghathɨna modae yawalɨ memeghabananiye. \pi1 \v 11 Thoŋgo e yanayanawami, budakaiya Nyao Boboma i utuŋa ekelesiya wabwi ghepirɨ weŋgi ne hu loŋwe. Thavala thɨ kivwalaŋgiya tharɨ, thiye mare theghewoniye vɨrɨniye mane nasiye mun regha thɨ vaidi.” \s1 Toto ekelesiya Pegamam kaiwanji \p \v 12 Tembe i dageva weŋgo iŋa, “U roriya leta na i wa Smaina, i wa weya nyao thovuye iya ekelesiyako gharanjimbunjimbuma, na u utuwe ŋgoreiyake: \pi1 Loloko iya gaithɨko ghaghalithɨ marae vaŋga na vaŋga na lawelaweniye inawe ghalɨŋae ŋgoreiyake: \v 13 Ya ghareghare aŋga inami hu yaku na ghembana iyana Seitan i mbaroŋa. Othembe ŋgoreiyako mbe hu ndevadedeŋgo vara. Lemi loŋweghathɨ e ghino ma hu roitete, othembe va thɨ tagavamara lo rayathu thovuye Antipas e ghembana iyana tɨne, na ghembana iyana Seitan le ghamba yaku inawe. \pi1 \v 14 Ko iyemaeŋge bigibigi vavana ya wovatharɨtharɨŋa e ghemi. E lemi wabwina tɨne gharɨgharɨ vavana inanjiwe thɨ ghambugha Balaam le vavaghare. Iye va i vatomwe weya Balak na mbala i vabeŋgiya Isirel gharɨgharɨniye thɨ vakatha tharɨ. Lenji tharɨko vambe thɨ ghana ghanɨŋga iya kaero thɨ vowoŋa weŋgiya loi vakavakatha na vambe thɨ vakavakathava yathima thanavuniye raraitharɨ. \v 15 Ghemi tembe ŋgoreiyeva, e lemi wabwina tɨne, gharɨgharɨ vavana thɨ ghambugha wabwi Nikolaita lenji vavaghare. \v 16 Iya kaiwae wo hu roiteteŋgiya lemi tharɨna na hu ndeghereiyewanaŋgi. Thoŋgo ma ma ŋgoreiyako, mbaŋa nasiye ya ghaona e ghemi, na ya wo gaithɨko ghaghalithɨ me raŋgima e ghaeŋguke na ya gaithɨ weŋgiya gharɨgharɨna thiyena. \pi1 \v 17 Thoŋgo e yanayanawami, budakaiya Nyao Boboma i utuŋa ekelesiya wabwi ghepirɨ weŋgi ne hu loŋwe. Thavala thɨ kivwalaŋgiya tharɨ, ne ya giya ghanɨŋga manna thɨ ghan, iya mbaŋake amba i rothuweleko. Na tembe ŋgoreiyeva, ne ya giya varɨ kakaleva regha na regha weŋgi, varɨko iyako e riwae ya roriya ida toghawe, na idako iyako ma lolo regha ne i ghareghare, mbe thelaeŋge vara ne i wo iye i ghareghare.” \s1 Toto ekelesiya Tayataira kaiwanji \p \v 18 Tembe i dageva weŋgo iŋa, “U roriya leta na i wa Tayataira, i wa weya nyao thovuye iya ekelesiyako gharanjimbunjimbuma, na u utuwe ŋgoreiyake: \pi1 Loi Nariye, iye marae ŋgoreiya ndɨghe mamiye na gheghe thɨ ndalandala ŋgoreiya thɨ ŋambwa kopa na thɨ vakatha na i ndalandala, ghalɨŋae ŋgoreiyake: \v 19 Kaero ya ghareghare ghamithanavu, lemi gharethovu, lemi loŋweghathɨ, lemi kaiwo na lemi ghataŋaghathɨ. Ya ghareghare va i viva ghamithanavu i thovuye, ko iyemaeŋge mbaŋake kaero i thovuye moli. \pi1 \v 20 Ko iyemaeŋge bigi regha ya wovatharɨtharɨŋa e ghemi, wevoke iyake, Jesabel. Elaghɨniye iŋava Loi ghalɨŋae gharautu, na hu vatomwe i yaku e ghemi. I vaghare vatharɨŋgiya lo rakakaiwo, iya kaiwae thɨ vakavakatha yathima thanavuniye raraitharɨ, na thɨ ghana ghanɨŋga kaero thɨ vowoŋa weŋgiya loi vakavakatha. \v 21 Kaerova ya giya ghambaŋa na mbalava i ndeghereiyewana yathimako thanavuniye raraitharɨ, ko iyemaeŋge i botewoyathu. \v 22 Iya kaiwae ya lithɨwe na ne i ghambwera na i ghataŋa vɨrɨ. Tembe ŋgoreiyeva thavala weiyaŋgi thɨ vakavakatha yathima thanavuniye raraitharɨ na ma thɨ ndeghereiyewana ghathanavuko iyako, ne thɨ vaidiya vuyowae laghɨye moli. \v 23 Gharaghambu tembe ŋgoreiyeva ne ya tagavavamareŋgi, na mbala ekelesiyake wolaghɨye thɨ ghareghare ghino ya tuthiya gharɨgharɨ gharenji na lenji renuwaŋa, ko amba ya giya regha na regha modami ŋgoreiya budakaiya lemi vakatha. \pi1 \v 24 Ko iyemaeŋge ghemi Tayataira, thavala ma hu goru weya le vavaghareko raitharɨ iyako, na mava hu vakatha iya vavana thɨŋako, ‘Seitan le renuwaŋa thuwethuweleniye,’ ya dage e ghemi ma tene ya giyava ghamivuyowo regha, mbema yaŋa eŋge ŋgoreiyake: \v 25 vavaghareko kaerova hu woko, hu njimbukiki wagiyawe ghaghad ya njoghama. \pi1 \v 26-27 Thavala thɨ kivwalaŋgiya tharɨ, na thɨ vakavakatha lo renuwaŋa i wa ghaghad mbaŋa ele ghambako, iya mbaroko le vurɨgheghe Bwebwe va i woveŋgoko ne ya wogiya weŋgi, na mbala thiye e lenji vurɨgheghe weŋgiya gharɨgharɨ e valɨvaŋgake wolaghɨye. Lenji mbaro ne i vurɨgheghe weŋgi, na ne thɨ vakowanaŋgi ŋgoreiya lolo i tagaghɨthɨghɨtha uye.\x - \xo 2:26-27 \xt Sam 2:9\x* \v 28 Na tembene ya giya weŋgiva ghɨtara thɨnambaŋa voghɨtɨna. \v 29 Thoŋgo e yanayanawami budakaiya Nyao Boboma i utuŋa ekelesiya wabwi ghepirɨ weŋgi ne hu loŋwe.” \c 3 \s1 Toto ekelesiya Sadis kaiwanji \p \v 1 Tembe i dageva weŋgo iŋa, “U roriya leta na i wa Sadis, i wa weya nyao thovuye iya ekelesiyako gharanjimbunjimbuma, na u utuwe ŋgoreiyake: \pi1 Loloko iya i mbaroŋaŋgiya nyao theghepirɨ, thiya thɨ kaiwo Loi kaiwae, na iya nɨmae e uneke i laweŋgiya ghɨtara voghɨpirɨ,\f + \fr 3:1 \ft Nyao theghepirɨ mbwata thɨ methɨ Nyao Boboma laghɨye. Mbowo hu thuweva Vat 3:1. Ghɨtara voghɨpirɨ thɨ methɨ nyaoko thovuthovuye theghepirɨ ekelesiyako theghepirɨ ghanjiranjimbunjimbu.\f* ghalɨŋae ŋgoreiyake: Kaero ya ghareghare ghamithanavu. Ghamiyamoyamo ŋgoreiye mbe e yawayawalimi, ko iyemaeŋge kaero hu mare. \v 2 Thama ghanjighena! Hu rakathuweiru na hu vavurɨgheghe ghathanavu thovuye na thava i mare moli, kaiwae kaero ya vaidiŋga ghamithanavu amba ma i thovuye lo Loi e marae. \v 3 Vavaghareko thovuye iyava hu loŋweko na hu wovatha wo hu renuwaŋakiki! Iya kaiwae hu ghambu na hu ndeghereiyewana ghamithanavu raraitharɨ. Ko thoŋgo mbe hu ghenaghena vara na ma hu thuweiru, ne ya ghaona e ghemi. Mane hu ghareghare thembaŋa ya ghaona, ne lo ghaona ŋgoreiya rakaivɨ lenji vutha. \v 4 Ko iyemaeŋge Sadis gharɨgharɨniye vavanaeŋge ghanjikwama ma i mbighɨ, ma thɨ vakowanaŋgi e tharɨ thanavuniye. Nevole thɨ njimbo kwama kakaleva na weiŋguyaŋgiya ya loŋga na regha kaiwae thiye e ghanjithovuye. \pi1 \v 5 Thavala thɨ kivwalaŋgiya tharɨ, ne thɨ njimbo kwama kakaleva ŋgoreiyako. Mane ya nderakayathumun idanji yawalɨ e ghabuk tɨne. Ko iyemaeŋge Bwebwe weiyaŋgiya le nyao thovuthovuye e maranji ne ya govambwaraŋgi na yaŋa, ‘Thiye lo gharɨgharɨ.’ \pi1 \v 6 Thoŋgo e yanayanawami, budakaiya Nyao Boboma i utuŋa ekelesiya wabwi ghepirɨ weŋgi ne hu loŋwe.” \s1 Toto ekelesiya Piladelpiya kaiwanji \p \v 7 Tembe i dageva weŋgo iŋa, “U roriya leta na i wa Piladelpiya, i wa weya nyao thovuye iya ekelesiyako gharanjimbunjimbuma, na u utuwe ŋgoreiyake: \pi1 Loloko iya i bobomako na i emunjoru, iya Deivid le ki inawe na mbaŋa ne i vugha thɨnɨmba ma tembe valɨkaiwaeva lolo regha i thɨnɨtɨmo, na mbaŋa ne i ki ma valɨkaiwae lolo regha tembe i vughava. Loloko ghalɨŋae ŋgoreiyake: \v 8 Kaero ya ghareghare ghamithanavu. Kaero ya vugha thɨnɨmba e ghamwami iya ma valɨkaiwae lolo regha i thɨnɨtɨmo. Ya ghareghare othembe lemi vurɨgheghe ma i laghɨye, kaero hu ghambugha lo vavaghare na ma hu roroya idaŋgu. \v 9 Wo hu thuwe! Ne ya vakatha Seitan le wabwiko gharɨgharɨniye iya thɨŋakova thiye Jiu gharɨgharɨniye ko nandere. Thiye thɨ kwan. Ne ya vakatha na thɨ mena thɨ kururu e ghamwami na thɨ govambwara ya gharethovuŋga. \v 10 Kaiwae kaero hu ghambugha lo mbaro na hu ghataŋaghathɨ weiye lemi rouda, tembene ya njimbughathɨŋgava e vuyowoko wolaghɨye tɨne iya i menamenako e yambaneke na i mandoŋgiya rameyambanewe. \v 11 Mbaŋa nasiye ya ghaona e ghemi. Budakai kaerova hu wo hu vikiki wagiyawe na mbala ma lolo regha i wo e ghemi lemi ghataŋaghathɨna modae. \pi1 \v 12 Thavala thɨ kivwalaŋgiya tharɨ ne ya bigira weŋgi na thɨ tabo lo Loi le Ŋgolo Boboma ghambaghɨmbaghɨ, na mbaŋake wolaghɨye mbene thɨ yakuyaku vara gheko. Ne ya roriya lo Loi idae weŋgi na tembe ŋgoreiyeva ghambae idae, Jerusalem Togha iya ne i njama e buruburu weya amalaghɨniye. Na tembene ya roriva ghino idaŋgu togha weŋgi. \v 13 Thoŋgo e yanayanawami, budakaiya Nyao Boboma i utuŋa ekelesiya wabwi ghepirɨ weŋgi ne hu loŋwe.” \s1 Toto ekelesiya Leodisiya kaiwanji \p \v 14 Tembe i dageva weŋgo iŋa, “U roriya leta na i wa Leodisiya, i wa weya nyao thovuye iya ekelesiyako gharanjimbunjimbuma, na u utuwe ŋgoreiyake: \pi1 Totoke iyake i mena weya loloko iya thɨŋako iye ‘Mbwana! Ŋgoreiye!’, iye rayathu thovuye na emunjoru, na iye bigibigike wolaghɨye Loi va i vakathaŋgike rɨghenji, ghalɨŋae ŋgoreiyake: \v 15 Kaero ya ghareghare ghamithanavu. Ya ghareghare ma hu njighɨnjighɨ na ma hu dayagha ghino kaiwaŋgu. Ma hu botewoŋgo, ko iyemaeŋge ma ŋgoreiya weimi lemi warari na hu ghambugha ghalɨŋaŋgu. Ko ana nuwaŋguiya hu njighɨnjighɨ o hu dayagha! \v 16 Ko iyemaeŋge kaiwae mbe valɨvaŋga eŋge lemi gharevatomwe na lemi loŋweghathɨ e ghino ne ya njoŋgoyathuŋga. \v 17 Kaiwae huŋa, ‘Ghime wo vwenyevwenye na bigibigike wolaghɨye i thovuye weime, ma wo kwara e bigi regha.’ Ko ana ma hu ghareghare nami e vuyowo laghɨye tɨne na gharɨgharɨ gharenji i vɨrɨ kaiwami? Ghemi mbinyembinyeŋgu, marami i kwaghe na hu bukabuka. \v 18 Iya kaiwae ya vavurɨghegheŋga, hu vamodo gol une moli e ghino, kaero thɨ ŋambu e ndɨghe na i ndayathu murimuriye, amba ne hu vwenyevwenyewe. Tembe ŋgoreiyeva hu vamodova kwama kakaleva e ghino na hu njimbo na hu yabwa monjinamina na lemi monjinana iko. Na tembe ŋgoreiyeva hu vamodo maramina ghaghethawari e ghino na hu liŋgi e maramina amba ne valɨkaiwami hu thuwe. \pi1 \v 19 Thavala ya gharethovuŋgi ya goviya ghamwanji na ya vathanavuŋgi ghanjithanavu raraitharɨ kaiwae. Iya kaiwae hu rovurɨgheghe thanavu thovuye kaiwae na hu ndeghereiyewana thanavu raitharɨ. \v 20 Wo hu thuwe! Ya ndeghathɨ e ŋgolo ghathɨnɨmba na ya dɨghɨdɨghɨ. Thoŋgo thela i loŋweya ghalɨŋaŋguke na i vugha le thɨnɨmba e ghino, ne ya ruwe na weiŋgu wo ghanɨŋga na regha. \pi1 \v 21 Thavala thɨ kivwalaŋgiya tharɨ, ne ya vatomwe weŋgi wo yaku na regha elo ghamba yaku vwenyevwenye tɨne na wo mbaro na regha, ŋgoreiya ghino va ya kivwala tharɨ na weiŋgu Ramaŋgu wo yaku na regha ele ghamba yaku vwenyevwenye tɨne. \v 22 Thoŋgo e yanayanawami, budakaiya Nyao Boboma i utuŋa ekelesiya wabwi ghepirɨ weŋgi ne hu loŋwe.” \c 4 \s1 Jon i thuweya Loi ele ghamba yaku tɨne \p \v 1 Mbaŋa bigibigiko thiyako thɨ yomara na e ghereiye, amba ya thuweya buruburu ghathɨnɨmba i mavu. Na tembe ya loŋweva ghalɨghalɨŋama ma loŋwema, ŋgoreiya mema ghalɨŋae iŋa, “U voroma gheke na ya vatomwe e ghen budakaiya wone thɨ yomara iyake e ghereiye.” \v 2 E mbaŋako iyako Nyao le vurɨgheghe i mbaroŋaŋgo na ya thuweya ghamba yaku vwenyevwenye e buruburu, lolo regha i yakuwe. \v 3 Loloko iyako ghayamoyamo i ndalandala ŋgoreiye varɨ jaspa na varɨ sosoro idae kaniliyan lenji ndalandala. E ghamba yakuko iyako ya thuweya bwawo ghayamoyamo ŋgoreiya varɨ emerold marambwelambwelawae i vaghɨliya. \v 4 I vaghɨliya ghamba yakuko iyako, ghamba yaku vwenyevwenye yeiwo na ghevarɨ (24), na giyagiya theiwo na theghevarɨ thɨ yakuwe, thɨ njimbo kwama kakaleva na umbalinji ghamatabwaya gol. \v 5 E ghamba yaku vwenyevwenyeko iyako tɨne vivilema na mbɨlerɨ laiye i menamenawe. E ghamba yakuko iyako ghamwae kadɨŋeŋe vwarapirɨ thɨ rarawe, na thiyako nyao theghepirɨ thɨ kaiwo weya Loi. (Nyao theghepirɨ thiye Loi Une.) \v 6 Na bigi regha ina e ghamba yakuko iyako ghamwae, ghayamoyamo ŋgoreiya njighɨko i vakatha galas ŋgoreiye krisitol. \p Tembe ŋgoreiyeva thetheghan theghevarɨ ya thuweŋgi, maramaranji i riyevanjara riwanjiko laghɨye, e ghamwanji na e ghereinji, na ghamba yakuko iya i yakukowe thɨ meghɨliŋa. \v 7 Thetheghan regha ŋgoreiya laiyon, theghewoniye ŋgoreiya burumwaka, theghetoniye ghamwae ŋgoreiya lolo, na theghevarɨniye ŋgoreiya malaghɨ i yoyo. \v 8 Thetheghanɨko theghevarɨko regha na regha vinevineiye ghewona na riwanjiko laghɨye maramaranji i riyevanjara na tembe ŋgoreiyeva vineinjiko raberabe. Ghararaghɨye na gougou thɨ wothuwothu na ma thɨ towotowo, thɨŋa, \q1 “Giya Loi Vurɨgheghe Moli, \q2 iye i boboma, i boboma, i boboma, \q1 iye va inawe mbaŋa mevivako, \q2 e mbaŋake na mbaŋa i menamenako.” \m \v 9 Mbaŋa thetheghanɨko thiyako thɨ giya wovavwenyevwenye, yavwatata na vata ago weya iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko tɨne, iya yawaliyeko memeghabananiye, \v 10 amba giyagiyama theiwo na theghevarɨma thɨ ronja e ghenji vuvuye e ghamwae na thɨ kururuwe. Thɨ bigiraweya umbalinji ghamatabwaya e ghamba yaku vwenyevwenyeko ghamwae, iya loloko i yakuwe, na thɨ wothuwothu thɨŋa, \q1 \v 11 “Ghama Giya! Lama Loi, \q1 valɨkaiwae wo wovavwenyevwenyeŋge, \q1 wo yavwatatawanaŋge na wo taraweŋge len vurɨgheghena kaiwae, \q1 kaiwae u vakatha bigibigike wolaghɨye na len renuwaŋa e tɨne thɨ yomara na mbe inanjiwe vara.” \c 5 \p \v 1 Amba ya thuweya peipa vonɨvo mbambara thɨ von, na ina loloko iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko e nɨmae valɨvaŋga uneko. Peipako iyako gharorori ina e tɨne na e vwatae kaero thɨ von na mbaŋapirɨ thɨ monjeghathɨ. \v 2 Na ya thuweya nyao thovuye vurɨvurɨghegheniye regha i utuutu na ghalɨŋae laghɨye moli iŋa, “Thela ele rɨghe na valɨkaiwae i tabeyathu monjemonjeko na i tateya peipa vonɨvoko iyako?” \v 3 Ko iyemaeŋge ma lolo regha ina e buruburu, o e yambaneke o yambaneke e raberabe valɨkaiwae i tateya peipa vonɨvoko na i thuweya tɨneko. \v 4 Iwaeŋge ya randa laghɨye moli kaiwae ma thɨ vaidiya lolo regha ele rɨghe na valɨkaiwae i tateya peipa vonɨvoko iyako o i thuweya tɨneko. \v 5 Amba giyagiyama regha i dage e ghino iŋa, “Thava u randa! Wo u thuwe! Iye thɨ uno laiyonɨko iya i mena Juda e ghauuko tɨne, na iye Deivid rumbuye, kaero i vurɨgheghe kivwalaŋgiya ghathɨghɨya na iye valɨkaiwae i tabeyathu peipa vonɨvoko ghamonjemonje ghepirɨ na i tate.” \p \v 6 Ya tagathɨna maraŋgu na ya thuweya Sip Nariye i ndeghathɨ e ghamba yaku vwenyevwenyeko ghadidiye na thetheghan theghevarɨ weinjiyaŋgiya giyagiyama e tɨnenji. Sipɨko Nariye ghayamoyamo ŋgoreiya kaerova thɨ tagavamare. Ghasokisoki umbopirɨ na maramarae voghɨpirɨ. Maramaraeko iyako nyao theghepirɨ thɨ kaiwo weya Loi Une ŋgoreiya nyao theghepirɨ i variye raŋgiyaŋgi e yambaneke laghɨye. \v 7 Sipɨma Nariya i wa ve thɨna peipa vonɨvoma weya loloma i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyema e nɨmae uneko. \v 8 Mbaŋa i vakatha iyako, thegheghanɨma ghevarɨma na giyagiyama theiwo na theghevarɨma thɨ ronja e ghenji vuvuye e ghamwae. Giyagiyako regha na regha thɨ mban e nɨmanɨmanji ghemwadimwadiwo hap na gaeba thɨ vakatha e gol, inisenɨs\f + \fr 5:8 \ft Inisenɨs iye umbwa thiye butiye thovuye na modanji laghɨye moli.\f* i riyevanjaraŋgi na iyako ŋgoreiya raloŋweloŋweghathɨko lenji naŋgo. \v 9 Thetheghanɨko na giyagiyako thɨ wothuŋa wothu togha regha weya Sipɨko Nariye thɨŋa: \q1 “Ghen e len rɨghe na valɨkaiwan u thɨna peipa vonɨvoko iyako na u tabeyathu ghamonjemonjeko, \q1 kaiwae va thɨ tagavamareŋge, \q1 na madɨbana e tɨne gharɨgharɨ uu na uu, ghalɨghalɨŋa na ghalɨghalɨŋa, ririwo na ririwo vanautuma na vanautuma u vamodonjoghaŋgi Loi kaiwae. \q1 \v 10 Kaerova u vakathaŋgi na len ghamba mbaro ghagharɨgharɨ boboma na thiye ravowovowo thɨ kaiwo weya la Loi \q1 na thiye nevole thɨ mbaroŋa yambaneke.” \p \v 11 Amba ya tagathɨna maraŋgu na ya thuweŋgiya nyao thovuthovuye, mbunja alalamaŋgo na ya loŋweya ghalɨŋanji. Thɨ ndeghɨliŋa ghamba yaku vwenyevwenyeko, thetheghan theghevarɨma, na giyagiyama. \v 12 Thɨ wothu na ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, \q1 “Sip Nariye iyava thɨ tagavamareko, iya e la rɨghe na valɨkaiwae ra taraweŋa le mbaro, ghavwenyevwenye, le thimba, na le vurɨgheghe, iye ra yavwatatawana, ra wovavwenyevwenye na ra tarawe.” \p \v 13 Na ya loŋweya bigibigike wolaghɨye e yawayawalinji e buruburu, e yambaneke, e thalaute, e njighɨte, na wolaghɨyeko thɨ wothuwothu thɨŋa, \p “Weya loloko iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko tɨne, na weya Sipɨko Nariye, ra taraweŋgi, ra yavwatata wanaŋgi, ra wovavwenyevwenyeŋgi na ra wovavurɨvurɨghegheŋgi, mbaŋake wolaghɨye, ma ele ghambako.” \p \v 14 Thetheghan theghevarɨma thɨŋa, “Mbwana. Ŋgoreiye.” Na giyagiyama thɨ ronja e ghenji vuvuye na thɨ kururu weŋgi. \c 6 \s1 Peipa monjemonje \p \v 1 Amba ya thuweya Sip Nariye i tabeya monjemonje ghepirɨma regha, iya i vivama, na ya loŋweya thetheghan theghevarɨma regha i kula na ghalɨŋae ŋgoreiye mbɨlerɨ iŋa, “U mena!” \v 2 Ya ghɨmara ghaoko, na gheko ya thuweya hos kakaleva. Loloko i thakowe i wo mbwenara; i li umbaliye ghamatabwaya na i wa ve gaithɨ kivwalaŋgiya ghathɨghɨya. \p \v 3 Mbaŋa Sip Nariye i tabeya monjemonjema theghewoniye, ya loŋweya thetheghanɨma theghewoniye i kula iŋa, “U mena!” \v 4 Na hos regha mbowo i raŋgimava, i sosoro moli. Loloko i thakowe va i giya vurɨgheghewe na i womena gaithɨ e yambaneke na i vakatha gharɨgharɨ thɨ vetagatagavamareŋgi e gaithɨ laghɨye. Na Loi i wogiyawa gaithɨ ghaghalithɨ laghɨye regha. \p \v 5 Mbaŋa Sip Nariye i tabeya monjemonjema ghetoninji, ya loŋweya thetheghanɨma theghetoninji i kula iŋa, “U mena!” E mbaŋako iyako ya thuweya hos bwedibwedi umbwara. Loloko i thakowe i thɨna sikeli regha e nɨmae. \v 6 Ya loŋweya ghalɨghalɨŋa regha i mena thetheghan theghevarɨko e tɨnenji ŋgoreiya loloma iŋa, “U rughiya witɨna kilogrem regha, modae ŋgoreiya mbaŋa regha ghakaiwo modae, na u rughiya bali ghavuyowo kilogrem thegheto, modae ŋgoreiya mbaŋa regha ghakaiwo modae, ko iyemaeŋge ne u ndevakowana olivɨna bunamawae na waena.” \p \v 7 Mbaŋa Sip Nariye i tabeya monjemonjema ghevarɨninji, kaero ya loŋweya thetheghanɨma ghevarɨninji ghalɨŋae iŋa, “U mena!” \v 8 E mbaŋako iyako ya thuweya hos regha ghayamoyamo i talayaŋa. Loloko va i thakowe idae Mare na i rereghamba e ghereiye Thambe. I giya vurɨgheghe weŋgi na thɨ gaboŋgiya yambaneke gharɨgharɨniye lenji ghanaghanagha ŋgoreiya wan kota (1/4). Gharɨgharɨ vavana thɨ mare e gaithɨ, vavana thɨ mare bada kaiwae, vavana ghambwera laghɨye kaiwae, na vavana thetheghan rawowoidi thɨ gharɨŋgi na thɨ mare. \p \v 9 Mbaŋa Sip Nariye i tabeya monjemonjema ghelimaninji, kaero ya thuweya gharɨgharɨko va thɨ gaboŋgiko unenji e ghamba vowoko raberabe. Va thɨ gaboŋgi kaiwae thɨ loŋweghathɨ Loi ghalɨŋae na lenji govambwara weŋgiya gharɨgharɨ. \v 10 Thɨ kula na ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, “Giya Memevoroniye, ghen u boboma na u utuutu emunjoru, ŋgoroŋga mbaŋa le molamolao na ne u vanivaŋaŋgiya yambaneke na u lithɨ weŋgi kaiwae va thɨ gaboime?” \v 11 Kaero i giya weŋgiya kwama ghayaboyabo molao na kakaleva, amba i dage weŋgi iŋa, “Wo hu towo mbaŋa ubotuva, ghaghad oghaghami na oloumi, lemi valɨrakakaiwo, thiye ne thɨ gaboŋgi ŋgoranjiya ghemi na lenji ghanaghanaghana i mboromboro.” \p \v 12 Mbaŋa Sip Nariye i tabeya monjemonjema ghewonaninji, kaero ya thuweya ragheragheghe laghɨye regha i yomara. Varaeko marae i momouwo ŋgoreiya kwama marae i bwedi moli, manjalako marae i soro ŋgoreiya madibe, \v 13 na ghɨtara thɨ dobudobunjama e buruburuko na thɨ uunja e yambaneke, ŋgoreiya umbwa fig uneune thɨ ŋgwe moli thɨ dobudobu e ndamwae mbaŋa ndewendewe vurɨgheghe i vandindi. \v 14 Buruburu i vonjogha ŋgoreiya peipa vonɨvo na ouou na raurauke wolaghɨye thɨ roiteta ghambanji. \v 15 Amba yambaneke ghakiŋɨŋgi, rambarombaroŋgi, ragagaithɨ lenji randeviva, ravwenyevwenye, na thavala idanji i laghɨye, weinjiyaŋgiya gharɨgharɨko, thiye rakakaiwobwaga na thiye rakarakayathuŋgi, thɨ rakavo na vethiya kubaro e bwaudu na varɨvarɨ molamolao e tɨnenji. \v 16 Thɨ kula weŋgiya ouou na varɨvarɨko thɨŋa, “Hu dobuma e vwatame na hu garubuime, na mbala loloko iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenye tɨne ma i thuweime, na tembe ŋgoreiyeva Sip Nariye le ghatemuru thava i mena weime. \v 17 Hu gavoime kaiwae lenji lithɨ weime ghambaŋa laghɨye kaero i vutha, ma valɨkaiwae lolo reghava ne e yawayawaliye kaiwae lenji ghatemuruko.” \c 7 \s1 Gharɨgharɨ lenji ghanaghanagha 144,000 ne e ghanjinono \p \v 1 Iyake e ghereiye ya thuweya nyao thovuthovuye theghevarɨ thɨ ndeghathɨ e yambaneke ghadidiye ghevarɨ na thɨ laweghathɨgha yambaneke ghandewendewe ghevarɨ na mbala ma valɨkaiwae i rowo e yambaneke, e njighɨ o e umbwaumbwako. \v 2 Na mbowo ya thuweva nyao thovuye regha i mena yavorowoko e boimako i wo Loi e yawayawaliye le mbaro ghanono. Amba i kula na ghalɨŋae laghɨye i wa weŋgiya nyao theghevarɨma iya me giya vurɨgheghema weŋgi na thɨ vakowana yambaneke na njighɨ. \v 3 Iŋa, “Thava wo hu vakowanaŋgiya yambaneke, o njighɨ o umbwaumbwa, wo hu roroghagha ghaghad ne wo woraweya la Loi le nono le rakakaiwo e ghamwanji.” \v 4 Kaero ya loŋweya thiye e ghanjinono e ghamwanji lenji ghanaghanagha wan handred potipo tausan (144,000), thɨ mena Isirel ghauuko wolaghɨye weŋgi. \q1 \v 5 Twelɨva tausan (12,000) thɨ mena Juda e ghauu tɨne, \q1 12,000 thɨ mena Rubin e ghauu tɨne, \q1 12,000 thɨ mena Gad e ghauu tɨne, \q1 \v 6 12,000 thɨ mena Asa e ghauu tɨne, \q1 12,000 thɨ mena Manase e ghauu tɨne, \q1 12,000 thɨ mena Napɨtalai e ghauu tɨne, \q1 \v 7 12,000 thɨ mena Simiyon e ghauu tɨne, \q1 12,000 thɨ mena Livai e ghauu tɨne, \q1 12,000 thɨ mena Aisake e ghauu tɨne, \q1 \v 8 12,000 thɨ mena Sebulon e ghauu tɨne, \q1 12,000 thɨ mena Josep e ghauu tɨne, \q1 na 12,000 thɨ mena Benjamin e ghauu tɨne. \s1 Jon i thuweya wabwi laghɨye moli thiya ndeghathɨ e buruburu \p \v 9 Iyako e ghereiye ya tagathɨna maraŋgu, kaero ya thuweya wabwi laghɨye moli na ma valɨkaiwae ra vaona. Thɨ raka mena e vanautuma wolaghɨye, uu wolaghɨye, ririwo wolaghɨye, na ghalɨghalɨŋa wolaghɨye. Thiya ndeghathɨ loloko iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko na Sip Nariye e ghamwanji, thɨ njimbo kwama molamolao kakaleva, na thɨ mbana umbwaumbwa varegha ndamwandamwa e nɨmanji. \v 10 Thɨ kula na ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, “Vamoru i mena weya la Loi iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko tɨne, weiye Sip Nariye weŋgi.” \p \v 11 Nyao thovuthovuye wolaghɨye thɨ ndevaghɨliya ghamba yaku vwenyevwenyeko na giyagiyama weinjiyaŋgiya thetheghanɨma ghevarɨ. Nyaoko thovuthovuye thɨ ronja e ghenji vuvuye e ghamba yaku vwenyevwenyeko ghamwae, ghamwanji i nja e thelauko vwatae na thɨ kururu weya Loi, \v 12 thɨŋa, \pi1 “Mbwana. Ŋgoreiye! Ra tarawe la Loi, ra wovavwenyevwenye, raŋa iye i thimba, ra vata agowe, ra yavwatatawana, raŋa iye rambarombaro memevoroniye na ra taraweŋa le vurɨgheghe mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. Mbwana. Ŋgoreiye!” \p \v 13 Amba giyagiyama regha i vaitoŋgo iŋa, “Thavala gharɨgharɨke iya thɨ njimbo kwamake molamolao kakaleva na aŋga thɨ mena?” \p \v 14 Ya gonjoghawe yaŋa, “Amalana, ma ya ghareghare, ghen eŋge u ghareghare.” \p I dage e ghino iŋa, “Gharɨgharɨke thiyake thɨ raka mena e vuyowo laghɨye tɨne. Kaerova thɨ thavwiya ghanjikwamako molamolao Sip Nariye e madɨbae na i kakaleva. \v 15 Iya kaiwae thɨ ndeghathɨ Loi ele ghamba yaku vwenyevwenye ghamwae, na gougou na ghararaghɨye thɨ kaiwowe ele Ŋgolo Boboma tɨne; na loloko iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko tɨne, thɨ yaku weinji na i garubuŋgi. \v 16 Ma tene bada i gharɨŋgiva, ma tene mbwa i gharɨŋgiva, na ma tene varae dayaghawae mane i vakowaŋaŋgiva, \v 17 kaiwae Sip Nariye iye ina e lughawoghawoko e ghamba yaku vwenyevwenyeko, ne i njimbukikiŋgi ŋgoreiya sip gharanjimbunjimbu i njimbukikiŋgiya le sip, ne i viva weŋgi vethɨ muna mbwako iya i voruvalaŋako na e yawayawaliyeko. Na Loi ne i thavwiyathu maralumunjiko wolaghɨye.” \c 8 \s1 Sip Nariye i raka monjemonje ghepirɨninji \p \v 1 Mbaŋa Sip Nariye i tabeya monjemonje ghepirɨninji, ma tembe bigi regha laiye e buruburu mbaŋa le molamolao ŋgoreiya lughawoghawo vaŋgothiye. \v 2 Amba ya thuweya nyaoko thovuthovuye theghepirɨ thɨ ndeghathɨ Loi e ghamwaema, na thɨ vilambwa mema, tembe vwarapirɨva. \p \v 3 Nyao thovuye reghava, i thɨna gaeba thɨ vakatha e gol na i mena i ndeghathɨ e ghamba vowo ghadidiye. Inisenɨs lemoyo Loi i giyawe na i ŋambu vatabo raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye lenji naŋgo e ghamba vowo gol ina e ghamba yaku vwenyevwenye ghamwae. \v 4 Amba inisenɨs munduwae i voro weiye raloŋweloŋweghathɨko lenji naŋgo, thɨ mena weya nyaoma thovuye iya i ndeghathɨ Loi ghamwaema. \v 5 Nyaoko thovuye i thɨna gaebako na i wa e ghamba vowoko, ve takombana vowoko ŋiyawe, na weiye le vurɨgheghe i liŋginjoŋa e yambane. Amba mbɨlerɨrɨ laiye, vivilema na ragheragheghe thɨ yomara. \s1 Nyao thovuthovuye theghevarɨ lenji mema \p \v 6 Amba nyao thovuthovuye theghepirɨ thɨ vivatha lenji mema vwarapirɨ na thɨ uwi. \p \v 7 Kaero nyaoko thovuye regha i uwiya le mema na mbaŋara bigibigike thiyake thɨ yomara; uye ŋgoreiye varɨ na ndɨghe i mbumbu weiye madibe, weiye le vurɨgheghe i liŋginjoŋa e yambaneke. Yambaneke valɨvaŋga regha ŋgoreiya wan ted (1/3) i nda, umbwaumbwa tembe ŋgoreiyeva na nanako wolaghɨye thɨ ndavao. \p \v 8 Na nyao thovuye theghewoniye i uwiya le mema, amba bigi regha ŋgoreiya ou laghɨye regha i rara ve dobu e njighɨko tɨne. \p Njighɨ valɨvaŋga regha ŋgoreiye wan ted (1/3) i gharavɨ na madibe, \v 9 thetheghan e njighɨko tɨne lenji ghanaghanagha ŋgoreiye wan ted (1/3) thiya mare, na waŋga tembe wan tedɨva (1/3) i mukuwoŋgi. \p \v 10 Nyao theghetoniye i uwiya le mema, amba ghɨtara laghɨye regha i ra ŋgoreiye theŋgi i rara i dobunjama e buruburuko, i unja e walawalaghɨta ŋgoreiye wan ted (1/3) na mbwarowou weŋgi. \v 11 Ghɨtarako iyako idae maŋgamaŋga. Mbwako wolaghɨye valɨvaŋga le ghanaghanagha ŋgoreiye wan ted (1/3) thɨ maŋga, na gharɨgharɨ lemoyo thɨ muna maŋgamaŋgako na thɨ mare. \p \v 12 Amba nyao theghevarɨninji i uwiya le mema. Varae, manjala na ghɨtara bigi regha i vakowanaŋgi na mbala ma thɨ mbɨle mbaŋa valɨvaŋga le laghɨlaghɨye ŋgoreiye wan ted (1/3). Mava varae i mbɨle valɨvaŋga le laghɨlaghɨye ŋgoreiye wan ted (1/3) ghararaghɨye, na manjala na ghɨtara ma thɨ mbɨle ŋgoreiye wan ted (1/3) gougou. \p \v 13 Amba ya tagathɨna maraŋgu, na ya thuweya malaghɨ i yoyo e lughawoghawoko na ya loŋweya ghalɨŋae laghɨye, iŋa, “Aleu, o tharɨ! Aleu, o tharɨ! Tharɨ ne thɨ yomara weŋgiya rameyambane, mbaŋa ne nyaoko thovuthovuye theghetoko thɨ uwiya lenji memako. Maiyavarake!” \c 9 \s1 Nyao thovuye theghelimaninji i uwiya le mema \p \v 1 Amba nyao thovuye theghelimaninjima i uwiya le mema, na ya thuweya ghɨtarama iya me dobuma e buruburuko na i unja e yambaneke. Na i thɨn giyawa ki, goga iya i ghenenja moli ghaki. \v 2 Mbaŋa ghɨtarama i vugha gogako umbaliye, mundu laghɨye ŋgoreiya ndɨghe laghɨye munduwae i raŋgima e tɨneko. Gogako iya i ghenenja moli iyako munduwae i poku laghɨye moli na i rogana varaeko marae mbouye. \v 3 Kaero bibita thɨ raka raŋgima e munduko tɨne thɨ rakanja e yambaneke, Loi i giya vurɨgheghe weŋgi ŋgoreiya thegheghɨyama e yambaneke lenji vurɨgheghe. \v 4 Va i dageten weŋgi na thava thɨ vakowana nana, o umbwa, o bigi i mbuthumbuthu, mbe iyaeŋge vara gharɨgharɨ ma Loi le nono na e ghamwanji thɨ vakowanaŋgi. \v 5 Loi mava i vatomwe weŋgi na thɨ rɨrɨvavamareŋgi, ko iyemaeŋge mbe thɨ vakathaeŋge vɨrɨ weŋgi mbaŋa le molamolao ŋgoreiya manjala umbolima. Lenji vakathako ŋgoreiya thetheghɨyama i vodɨgha lolo na le vɨrɨvɨrɨ. \v 6 E mbaŋaŋgiko thiyako tɨnenji gharɨgharɨko thiyako ne vɨrɨko kaiwae na thɨ tamwetamweya mare, ko iyemaeŋge othembe ne nuwanjiko nuwaiya thɨ mare, mare ne i voiteteŋgi. \p \v 7 Bibitako thiyako ŋgoranjiya hos kaero thɨ vivathaŋgi gaithɨ kaiwae. E umbalinji bigi regha ŋgoreiya umbalinji ghamatabwaya thɨ vakatha gol na thɨ bigirawe e umbalinji, ghamwanji ghayamoyamo ŋgoreiya gharɨgharɨ ghamwaghamwanji. \v 8 Umbalinji vulivuliye ŋgoreiya wanakau umbalinji vulivuliye na ŋiŋinji ŋgoreiya laiyon ŋiŋiye. \v 9 Gharenji vwatae e kunakunauye ŋgoreiya gharenji vwatae ghaghetagagana thɨ vakatha e aiyan, na vineinji laiye ŋgoreiya hos thɨ rukuliya sariyot lemoyo gaithɨ kaiwae. \v 10 Wolounji ŋgoreiya thetheghɨya na mbe thɨ vovodɨweva, e wolounjiko thɨ vodɨŋgiya gharɨgharɨwe le vurɨgheghe i vakatha vɨrɨ iya i wo manjala umbolima. \v 11 E lenji kiŋ, i mbaroŋaŋgi. Iye gogama iya i ghenenja molima ghanyao raitharɨ. Idae vaŋa Hibru thɨŋa Abadon, na vaŋa Grik thɨŋa Apoliyon.\f + \fr 9:11 \ft Abadon na Apoliyon ghanjirumwaru Ramukuwo.\f* \p \v 12 Tharɨ iviva kaero iko; tharɨ theghewo amba iya thɨ menamenako. \s1 Nyao thovuye theghewonaninji i uwiya le mema \p \v 13 Amba nyao thovuye ghewonaninji i uwiya le mema, kaero ya loŋweya ghalɨghalɨŋa regha i mena e ghamba vowo gol mbothiye ghevarɨ weŋgi, iya i yaku Loi e ghamwaeko. \v 14 I dage weya nyaoko thovuye iya ghewonaninjiko ele memako iŋa, “U rakayathuŋgiya nyao thovuthovuye theghevarɨ, iya thɨ ŋgarɨŋgina na thiya yaku e Walaghɨta Yupreitis.” \v 15 Kaero i rakayathuŋgiya nyaoma thovuthovuye theghevarɨ na vethɨ tagavamareŋgiya gharɨgharɨ e yambaneke lenji ghanaghanagha ŋgoreiya wan ted (1/3). Loi va i laweghathɨŋgi ghaghad lughawoghawoke iyake, mbaŋake iyake, manjalake iyake na theghatheghake iyake. \v 16 Lenji ragagaithɨ thɨ rakatha e hos vwatae, methɨ giya yanawaŋgu lenji ghanaghanagha i wo tu handred miliyon. \v 17 E wovatomweko tɨne ya thuweya hos na gharathatha ghanjiyamoyamo ŋgoreiyake: Gharenji vwatae e ghaghetagagana, ghanjiyamoyamo thɨ soro ŋgoreiye ndɨghe mamiye, thɨ blu ŋgoreiye varɨ idae sapaya na thɨ mbwaumbwau ŋgoreiya salp. Hosɨko umbalinji ghayamoyamo ŋgoreiya laiyon umbalinji, na ndɨghe, mundu na varɨ salp i rara i raŋgima e ghaenji. \v 18 Thɨvatharɨ i mena e ndɨghe, mundu na varɨ salpa thɨ raŋgima hosɨko e ghaenji; iya theghetoke iyake thɨ gaboŋgiya yambaneke gharɨgharɨniye valɨvaŋga ŋgoreiya wan ted (1/3) na thiya mare. \v 19 Hosɨko lenji vurɨgheghe i mena e ghaenji na e wolounji. Kaiwae wolounjiko ŋgoreiya mwata e umbaumbalinji na iyake thɨ giya vɨrɨ weŋgiya gharɨgharɨ. \p \v 20 Ko iyemaeŋge gharɨgharɨ iya tharɨko theghetoko iyako mava i gaboŋgi na thiya mare, mava thɨ goru weya iyako, bigibigi vatavatadɨŋgi ma thɨ ndeghereiye wanaŋgi. Mbe thɨ kurukururu weŋgiya nyao raraitharɨ na bigibigi vatavatadɨŋgi e gol, silva, kopa, varɨ na umbwa. Bigibigiko thiyako ma valɨkaiwanji thɨ thuwe, ma valɨkaiwanji thɨ loŋwe, ma valɨkaiwanji thɨ loŋga. \v 21 Tembe ŋgoreiyeva, gharɨgharɨko thiyako lenji gabo, lenji kukura na rɨmbɨre, lenji yathima thanavuniye, na lenji kaivɨ ma thɨ ndeghereiye wanaŋgi. \c 10 \s1 Nyao thovuye i thɨna peipa vonɨvo nasiye regha \p \v 1 Na mbowo ya thuweva nyao thovuye vurɨvurɨghegheniye regha i njamanjama e buruburu. Ŋgalɨlɨ i ghavo vaghɨliya riwae ŋgoreiya kwama molao, bwawo i thowo e umbaliye, ghamwae marambwelambwelawae ŋgoreiye varae; na gheghe ghayamoyamo ŋgoreiya tu thɨ rara. \v 2 I thɨna peipa nasiye vonɨvo mbambara kaero i taterawe. Gheghe e uneke ve vurɨghathɨgha njighɨ na valɨvaŋga e moiyeke ve vurɨghathɨgha vanatɨna, \v 3 kaero i kula na ghalɨŋae laghɨye ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiya laiyon ghalɨŋae lavururuwae. Mbaŋa i kula na e ghereiye mbɨlerɨ ghepirɨ thɨ thombe e ghalɨŋanji. \v 4 Mbaŋa mbɨlerɨko thɨ utuutu, na ghino ya munje ya roriya ghalɨŋanjiko, ko iyemaeŋge ya loŋweya ghalɨghalɨŋa regha i njama e buruburu iŋa, “Budakaiya mbɨlerɨko ghepirɨ methɨ utuŋa thava u utuŋa, thava u rorinjoŋa e buk.” \p \v 5 Amba nyaoma thovuye iya ma thuweya me liraweya gheghe e njighɨ na vanatɨna, i li vaira nɨmae uneko na i vatomweya buruburu, \v 6 na i tholo loloko iya memeghabananiyeko e idae, iye va i vakatha buruburu na bigibiginiyeko wolaghɨye, yambaneke na bigibiginiyeke wolaghɨye, na njighɨ na bigibiginiyeko wolaghɨye. I tholoko na iŋa, “Roroghagha ghambaŋa kaero iko! \v 7 Ko iyemaeŋge mbaŋaniye nyao thovuye ghepirɨninjima ne i uwiya le mema, Loi i vakathavuna le renuwaŋa memethuweleniye, ŋgoreiya va i woraŋgiya weŋgiya le rakakaiwo ghalɨŋae gharautu.” \p \v 8 Amba ghalɨghalɨŋama iya ma loŋwema i mena e buruburu mbowo i dageva e ghino iŋa, “U wa, vo thɨna peipa vonɨvoma, kaero i matate na ina nyaoma thovuye iya i liraweya gheghema e njighɨko na vanatɨna e nɨmae.” \p \v 9 Kaero ya wa weya nyaoma thovuye na va dagewe i thɨnɨgiya peipa vonɨvoma nasiye e ghino. I dage e ghino iŋa, “U thɨn na u ghan, e ŋgamoina ne i maŋge, ko iyemaeŋge e ghaena ne ghamɨnae ŋgoreiyeva ŋguyoma.” \v 10 Kaero ya thɨna peipa vonɨvoma nasiye nyaoma thovuye e nɨmae na ya ghan. E ghaeŋguke i loghe ŋgoreiya ŋguyo, ko iyemaeŋge mbaŋa ya kovululu na venja e ŋgamoiŋgu ghamɨnae i maŋge. \p \v 11 Amba i dage e ghino iŋa, “U wa mbowo vo utuŋava totoke iya Loi ghalɨŋaeke gharɨgharɨ lemoyo kaiwanji, gharɨgharɨ tomethi, vanautuma tomethi na ghalɨghalɨŋa tomethi kaiwanji, na tembe ŋgoreiyeva kiŋ lemoyo kaiwanji.” \c 11 \s1 Loi le ragogovambwara theghewo \p \v 1 Amba nyao thovuye regha i wogiya umbwa regha e ghino ŋgoreiya gherughirughima na i dage e ghino iŋa, “U wa na vo rughiya Loi le Ŋgolo Boboma na ghamba vowo, na thavala thɨ kurukururu gheko tembe u wova lenji ghanaghanagha. \v 2 Ko iyemaeŋge bakubakuna iya e Ŋgolo Bobomana ghayayao tɨne thava u rughi, kaiwae kaerova i wogiya weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye na ne thɨ vurɨnjoŋanjoŋa ghemba bobomako iyako mbaŋa le molamolao manjala ghwevarɨ na umboiwo. \v 3 Ne ya variya lo ragogovambwara theghewo, ne thɨ njimbo kwama iya i vatomwe thɨ nuwatharɨ tharɨ kaiwae ŋgoreiye, na thɨ utuŋa iya Loi ghalɨŋae totoke. Ne thɨ utu vworeŋa mbaŋa le ghanaghanagha ŋgoreiya wan tausan tu handred sikisti (1,260).” \p \v 4 Ragogovambwarake iya theghewoke thɨ ndeghathɨ yambaneke gha Giya e ghamwae. Thiye ŋgoranjiya olivɨma umboiwo na kadɨŋeŋema vwaraiwo weinji ghambanji. \v 5 Thoŋgo lolo regha i mando na i vakowanaŋgi, ndɨghe ne i raŋgi e ghaenji na i ŋambuvaoŋgiya ghanjithɨghɨya. Thela nuwaiya i mando na i vakowanaŋgi, le mare ne ŋgoreiyako. \v 6 E lenji vurɨgheghe na valɨkaiwanji thɨ kiya buruburuko na thava uye i nja ghanjimbaŋa yathuko e tɨne. Tembe e lenji vurɨghegheva na valɨkaiwanji thɨ vɨva mbwa i tabo madibe. Na tembe valɨkaiwanjiva thɨŋa na dagabora tomethi thɨ yoyomara e yambaneke ŋgoreiya lenji renuwaŋako. \p \v 7 Mbaŋa ne thɨ yathuvao totoko, thetheghan mbwanjamɨko iya i voroma e gogama iya i ghenenja moli tɨne ne i gaithɨ weŋgi. Ne i kivwalaŋgi na i tagavavamareŋgi, \v 8 na riwanjiko i yaku e ghemba idae laghɨye e ghakamwathɨ mara. Ghembako iyako ghaida unouno thɨŋa Sodoma na Ijipt, na e ghembako iyako tɨne va thɨ rokros ragogovambwara theghewoma ghanji Giyawe. \v 9 Mbaŋa thegheto na vaŋgothiye e tɨne gharɨgharɨ thɨ raka mena e ririwo na ririwo, wabwi na wabwi, ghalɨghalɨŋa na ghalɨghalɨŋa, na vanautuma na vanautuma na thɨ thuweya riwanjiko na mane thɨ vatomwe na thɨ bekuŋgi. \v 10 Yambaneke gharayakuyaku nuwanji ne i loghe ragogovambwarake theghewoke lenji mare kaiwae. Ne thɨ vakatha vawarari, thɨ vegiya bigibigi weŋgi weinjiyaŋgiya ghanjiune, kaiwae ghalɨŋae gharautu theghewoke thiyake va thɨ vakavakatha vɨrɨ laghɨye weŋgiya yambaneke gharayakuyaku. \p \v 11 Ko iyemaeŋge mbaŋa thegheto na vaŋgothiye e ghereiye, amba Loi kaero i valawe yawalɨ weŋgi na e yawayawalinji amba thɨ ndeghathɨ. Gharɨgharɨko va thɨ thuweŋgiko thɨ mararu laghɨye moli. \v 12 Amba ragogovambwarama theghewo thɨ loŋweya ghalɨghalɨŋa laghɨye regha i njama e buruburu iŋa, “Hu voroma gheke.” Ghanjithɨghɨyama thɨ ghewoŋgi kaero thɨ voro e buruburu e ŋgalɨlɨko. \p \v 13 E lughawoghawoko iyako ragheragheghe laghɨye regha i yomara, na ghembako iyako valɨvaŋga ŋgoreiya wan tenɨt (1/10) na ŋgoloŋgoloniye thiya dobu bode. Gharɨgharɨ lenji ghanaghanagha ŋgoreiya saven tausan (7,000) thiya mare ragheragheghe kaiwae, na thavala ma thɨ mare weinji lenji mararu laghɨye na thɨ tarawe buruburu gha Loi le vurɨgheghe. \p \v 14 Vuyowo theghewoniye kaero iko, ko iyemaeŋge vuyowo theghetoniye mbaŋa nasiye kaero i menava. \s1 Nyao theghepirɨninji i uwiya le mema \p \v 15 Amba nyaoma thovuye theghepirɨninji i uwiya le mema, kaero ya loŋweya ghalɨghalɨŋa laghɨlaghɨye thɨ njama e buruburu thɨŋa, “Yambaneke ghambaro kaero ina vara Loi iye ghanda Giya na le Mesaiya e nɨmanji ghare, na Loi iye rambarombaro mbaŋake wolaghɨye, ma ele ghambako.” \p \v 16 Amba giyagiyama theiwo na theghevarɨma, iya thiya yaku e lenji ghamba yaku vwenyevwenyema Loi e marae, thɨ ronja e gheghenji vuvuye na ghamwanji i tɨva e thelauko vwatae, thɨ kururu weya Loi, \v 17 thɨŋa: \q1 “Giya Loi Vurɨvurɨghegheniye, \q2 ghen inanɨwe mbaŋake iyake na mbaŋako va i vivako e tɨnenji, \q1 wo vata ago e ghen \q2 kaiwae kaero u wo len vurɨgheghe \q2 na u tabo yambaneke gharambarombaro. \q1 \v 18 Thiye ma Jiu gharɨgharɨniye thɨ ghatemuru laghɨye e ghen, \q2 ko iyemaeŋge len gaithɨ laghɨye ghambaŋa kaero i mena. \q1 Mbaŋa kaero i vutha na u vanivaŋaŋgiya thavala kaerova thiya mare. \q1 Mbaŋa kaero i vuthava na len rakakaiwo ghalɨŋan gharautu u vamodaŋgi, \q1 na raloŋweloŋweghathɨko wolaghɨye thiya thɨ yavwatatawanaŋge, \q1 thoŋgo idaidanji laghɨye o thoŋgo idaidanji nasiye, \q2 ne u giya modanji. \q1 Mbaŋa kaero i mena na u mukuwoŋgiya wolaghɨyeko va thɨ gaboŋgiya yambaneke gharɨgharɨniye.” \p \v 19 Kaero Loi le Ŋgolo Boboma e buruburu i mavu, na ya thuweya Dagerawe gha Bogis ele Ŋgolo Boboma tɨne. Amba vivilema, mbɨlerɨ laiye, ragheragheghe na uye ŋgoreiye varɨ\f + \fr 11:19 \ft “Uye ŋgoreiye varɨ” gharumwaru uye va i tabona vurɨgheghe ŋgoreiye vaŋa lumo raŋa “ice”.\f* i yomara. \c 12 \s1 Wevo na mwata laghɨye utuninji \p \v 1 Amba ya thuweya nono laghɨye regha e buruburuko, na ghayamoyamoko mbe regha. Ya thuweya wevo eunda, ghakwama ŋgoreiya varaeko, manjalako ina e gheghe raberabe na umbaliye ghamatabwaya weiye ghɨtara voghɨyaworo na voghɨwo ina e umbaliye. \v 2 I marabo, na i yawayawaru kaiwae ŋgama kaero i vwara ghatambwa. \p \v 3 Na i njana mbowo ya thuweva nono laghɨye regha e buruburuko, na ghayamoyamoko mbe regha. Na gheko ya thuweya mwata laghɨye regha sosoro. Umbaliye le ghanaghanagha ghepirɨ na ghasokisoki le ghanaghanagha yaworo, na umbaliye regha na regha mbe e ghamatabwaya. \v 4 E wolouyeko i wanjiyathu ghɨtara valɨvaŋga e buruburuko, le ghanaghanagha ŋgoreiya wan ted (1/3), na thɨ dobudobu thɨ uunja e yambaneke. Kaero i wa ve ndeghathɨ wevoma iya ghambaŋa ghambɨma e ghamwae na i roroghagha mbaŋa ne i ghambɨ kaero i ghana nariyeko. \v 5 Wevoma i ghamba ŋgama ghɨmoru, iye weiye le vurɨgheghe wolaghɨye ne i mbaroŋaŋgiya vanautumake wolaghɨye. Ko iyemaeŋge nyao thovuye i yowo ŋgamako iyako e buruburu weya Loi na le ghamba yaku vwenyevwenye tɨne. \v 6 Wevoko i vo weya e njamnjam, e valɨvaŋga regha Loi vama i vivatharawe kaiwae, na thɨ njimbukiki mbaŋa le ghanaghanagha ŋgoreiya wan tausan tu handred sikisti (1,260). \s1 Gaithɨ i yomara buruburu \p \v 7 Amba gaithɨ i yomara e buruburu. Maikol weiyaŋgiya le nyao thovuthovuye thɨ gaithɨ weinji mwata, na mwata weiyaŋgiya le nyao thɨ gaithɨ njogha. \v 8 Ko iyemaeŋge Maikol na le wabwi thɨ kivwalaŋgiya mwatako na le wabwi, na ma thɨ vatomweŋgi na thɨ yaku e buruburu. \v 9 Kaero thɨ takoyathuŋgiya mwatama laghɨye weiyaŋgiya le nyaoma na thɨ nja e yambaneke. Iye vambe i vivako mwataniye, idae thɨŋa Devil o Seitan, na iye yambaneke laghɨye gharɨgharɨniye nuwanji gharavabe. \v 10 Amba ya loŋweya ghalɨghalɨŋa laghɨye regha e buruburu iŋa, “Mbaŋake Loi weiye le vurɨgheghe kaero i vamoruŋgiya le gharɨgharɨ, iye Kiŋ! Mbaŋake kaero i woraŋgiya weinda le Mesaiya le mbaro ghavurɨgheghe! Kaiwae oghaghanda ghanjirawowonjowema, iye ghararaghɨye na gougou i wonjoweŋgi la Loi e marae, kaero thɨ wokiyathu e buruburu. \v 11 Oghaghanda lenji vurɨgheghe va i mena Sip Nariye e madɨbae, na kaiwae thɨ gharevatomwe yawalinji yathu toto thovuye kaiwae, mava thɨ mararuŋa mare, na iyako e tɨne kaero thɨ kivwala ghanjithɨghɨya Seitan. \v 12 Rameburuburu taulaghɨna ghemi wo hu warari! Ko iyemaeŋge ghemi rameyambane na ghemi inami e njighɨna tɨne, o ma vuyowo i ghao e ghemi! Kaiwae Seitan kaero i njao e ghemi! Iye i gharegaithɨ laghɨye moli kaiwae kaero i ghareghare ghambaŋa i tubo moli na valɨkaiwae i vakowaŋaŋgiya gharɨgharɨ.” \p \v 13 Mbaŋa mwatama i ghareghare kaero methɨ duyathu e yambaneke, amba i vagega wevoma iya va i ghamba ŋgama ghɨmoruma. \v 14 Ko iyemaeŋge thɨ giya malaghɨma laghɨye vinevineiye weya wevoma, amba i yo na i wa e ghamba yakuko iya Loi va i vivatharaweko kaiwae, e njamnjam na i bwagabwaga weya mwatako. Na thɨ njimbukiki gheko mbaŋa le molamolao ŋgoreiya theghathegha umboto na vaŋgothiye. \v 15 Amba mwatama i buturaŋgiya mbwa e ghae ŋgoreiya walaghɨtama i voru na i munjeva ŋgonuŋgo mbala i wo wevoma. \v 16 Ko iyemaeŋge thelauko i thalavugha wevoko, i tateya ghae, na mbwa iya mwatama me butuyathu, i liŋgimun. \v 17 Mwatama ghare i gaithɨ laghɨye weya wevoma, kaero i wa ve vakatha gaithɨ weiyaŋgiya wevoko orumburumbuyeko wolaghɨye, iya thavala thɨ ghambugha Loi le mbaro na Jisas le vavaghare. \p \v 18 Mwatama kaero i wa na ve ndeghathɨ e njighɨko ghadidiye. \c 13 \s1 Thetheghan mbwanjam na tagaithɨ regha \p \v 1 Amba ya thuweya thetheghan mbwanjam na tagaithɨ regha i munɨvoroma e njighɨko tɨne. Ghasokisoki hoyaworo na umbaliye le ghanaghanagha ghepirɨ. E ghasoki regha na regha mbe e ghamatabwaya, na e umbaliye regha na regha thɨ roriya ida reghawe, na idako iyako i govwaravwara Loi ghamwae. \v 2 Thetheghan mbwanjamɨko iya ma thuweko ghayamoyamo ŋgoreiya thetheghan lepad, gheghe ŋgoreiya thetheghan beya\f + \fr 13:2 \ft Beya iya thetheghan laghɨye moli regha. Iye i yaku e ouou vwatavwatanji na e umbwaumbwa yambaneke valɨvaŋga. Beya thiye tagaithɨŋgi na valɨkaiwae i gaboŋgiya gharɨgharɨ.\f* gheghe, na ghae ŋgoreiya laiyon ghae. Kaero mwatako i wogiya le mbaroko ghavurɨgheghe weya thetheghan mbwanjam na tagaithɨkowe, na thetheghanɨko i yaku ele ghamba yaku vwenyevwenye na i tabo kiŋ. \v 3 Thetheghan mbwanjamɨko umbaliye regha bola inawe, ghayamoyamo va thɨ govamare, ko iyemaeŋge ghaghalithɨko marae tevambe i moi. I wo gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke vwata nuwanji na thɨ ghambugha thetheghan mbwanjamɨko iyako. \v 4 Gharɨgharɨ thɨ kururu weya mwatako kaiwae i giya le mbaroko ghavurɨgheghe weya thetheghan mbwanjamɨko. Na tembe ŋgoreiyeva, thɨ kururu weya thetheghan mbwanjamɨko na thɨŋa, “Thela ŋgoreiya thetheghanɨke iyake? Thela ne valɨkaiwae i kivwala?” \p \v 5 Loi i vatomweya thetheghan mbwanjamɨko na iye i wovorevoreŋa ghamberegha na i utuvatharɨ weya Loi. Na Loi i wogiyawe na i mbaro manjala ghwevarɨ na umboiwo. \v 6 I tateya ghae na i utuvatharɨ weya Loi. Na tembe ŋgoreiyeva Loi idae, le ghamba yaku na rameburuburu i utuvatharɨ weŋgi. \v 7 Tembe ŋgoreiyeva, Loi i vatomwe na i gaithɨ weŋgiya raloŋweloŋweghathɨko na i kivwalaŋgi, na tembe i vatomwe weva na i mbaroŋaŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye; uu na uu, ririwo na ririwo, ghalɨghalɨŋa na ghalɨghalɨŋa na vanautuma na vanautuma. \v 8 Gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke thɨ kururuwe, ko iyemaeŋge thavala Loi va i roriya idanji yawalɨ e ghabuk tɨne amba muyai i vakatha yambaneke, thiye mane thɨ kururu weya thetheghan mbwanjamɨko. Bukuko iyako Sip Nariye iyava thɨ tagavamarema le buk. \p \v 9 Thoŋgo e yanayanawami, wo hu vandeŋe. \v 10 Thoŋgo Loi i vatomweya lolo regha na thɨ ŋgarɨ, ne thɨ ŋgarɨ. Thoŋgo i vatomweya lolo regha na thɨ unɨghɨ e gaithɨ ghaghalithɨ, ne thɨ unɨghɨ e gaithɨ ghaghalithɨ. Iyake kaiwae raloŋweloŋweghathɨko weinji lenji loŋweghathɨ wo thɨ ghataŋaghathɨ. \p \v 11 Na i njana mbowo ya thuweva thetheghan mbwanjam regha i voroma e thelauko tɨne. Ghasokisoki umboiwo ŋgoreiya sip nariye ghasokisoki, na i utu ŋgoreiya mwata i utu. \v 12 Thetheghanɨma me vivako le mbaro ghavurɨghegheko wolaghɨye i valawe, na thɨ yaku na regha weiye. Amba i vavurɨghegheŋgiya yambaneke gharɨgharɨniye wolaghɨye na thɨ kururu weya thetheghan mbwanjamɨma me vivama, iya vambowo i marema, ko iyemaeŋge gaithɨ ghaghalithɨ mara tevambe i moiva. \v 13 I vakathaŋgiya vakatha vavana ghamba numowo, na tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨ e maranji iŋa na ndɨghe i ri e buruburu na i njama e yambaneke. \v 14 Loi i vatomwewe na i vakatha vakatha vavana thetheghan mbwanjamɨma i vivama e ghamwae, na e tɨne i wo gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke nuwanji na i yaroŋgi. Amba i dage weŋgi thɨ vakatha thetheghan mbwanjam i vivama, iya vambowo thɨ govamare e gaithɨma ghaghalithɨ, na mbaŋake kaero e yawayawaliye, thɨ monja ŋgaliŋgaliya na thɨ vamidi ghayavwatata kaiwae. \v 15 I vatomwe thetheghan mbwanjam theghewoniyema i livalawe ghandewendewe weya thetheghan mbwanjam i vivama e ŋgaliŋgaliyaeko, na valɨkaiwae i utu. Na the gharɨgharɨ ma thɨ kururuwe valɨkaiwae i tagavavamareŋgi. \v 16 Gharɨgharɨke wolaghɨye, thavala idanji laghɨye na thavala idanji nasiye, ravwenyevwenye na mbinyembinyeŋgu, rakakaiwobwaga na rakarakayathuŋgi, thetheghan mbwanjam theghewoniyema i vavothaŋaŋgi na e ghanjinono, i yaku e nɨmanji e unenji o e ghamwanji. \v 17 Thoŋgo lolo regha ma e ghanono ma valɨkaiwae i vamodo bigi regha o i vakuneŋa. Nonoko iyako thetheghan mbwanjam i vivama idae o nambako iya idaeko i woraŋgiya. \p \v 18 Mbene hu thimba amba ne valɨkaiwami hu thuweya idako iyako. Thoŋgo regha nuwae i rumwaru, ambane i vaona tamweya thetheghan mbwanjamɨko iyako idae ghanamba, kaiwae nambako i woraŋgiya lolo regha idae. Idae ghanamba iyake: 666. \c 14 \s1 Sip Nariye na le gharɨgharɨ \p \v 1 Amba ya ghɨmaraghaoko na ya thuweya Sip Nariye i ndeghathɨ e Ou Saiyon vwatae, weiyaŋgiya gharɨgharɨko iya amalaghɨniye idae na Ramae idae thɨ rori e ghamwanji lenji ghanaghanagha ŋgoreiye wan handred poti po tausan (144,000). \v 2 Kaero ya loŋweya ghalɨghalɨŋa regha i njama e buruburu ŋgoreiya ŋgonuŋgo i vorunja e ghamwae varivariye laiye, na mbɨlerɨ laiye laghɨye. Ghalɨghalɨŋa ghaloŋwaloŋwa ŋgoreiya hap gharaŋgaŋga thɨ ŋge hap na ghalɨŋae. \v 3 Rawothuwothuko thɨ ndeghathɨ na ghamwanji i ghembeya ghamba yaku vwenyevwenyeko, thetheghan theghevarɨko, na giyagiyako na thɨ wo wothu togha regha thɨ wothuŋa. Wothuko iyako ma te valɨkaiwae lolo i ghareghare na i wothuŋa, mbe iyaeŋge vara gharɨgharɨma ŋgoreiye wan handred poti po tausanɨma (144,000), thiye Loi kaerova i vamodonjoghaŋgi yambaneke gharɨgharɨniye e tɨnenji. \v 4 Gharɨgharɨke thiyake ma thɨ vambighɨya ghanjimberegha e yathima thanavuniye, thɨ kakaleva. Sip Nariye aŋga i reŋa thɨ rakambele. Thiye Loi kaerova i vamodo njoghaŋgi yambaneke gharɨgharɨniye e tɨnenji, na thiye thɨ tabo wabwi iviva Loi na Sip Nariye weŋgi. \v 5 Ma kwan mun i raŋgima e ghaenji, na ma e ghanjiwonjowe. \s1 Nyao thovuthovuye thegheto lenji utuutu \p \v 6 Na mbowo ya thuweva nyao thovuye regha i yoyo e lughawoghawoko, i wo toto thovuye memeghabananiye na i yathu weŋgiya yambaneke gharɨgharɨniye — vanautuma na vanautuma weŋgi, uu na uu weŋgi, ghalɨghalɨŋa na ghalɨghalɨŋa weŋgi, na ririwo na ririwo weŋgi. \v 7 Na i dage e ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Hu mararu Loi na hu tarawe idae, kaiwae ghambaŋa i vanivaŋaŋgiya gharɨgharɨ kaero i vutha. Hu kururuwe, kaiwae iye buruburu, yambane, njighɨ na mbwa thɨ voruvoru ghanjiravakatha.” \p \v 8 Na nyao thovuye theghewoniye i yoreghamba weya mevivako na iŋa, “Babilon, ghen ghemba laghɨye, kaero u marakaraka, kaero u marakaraka. Ghen, yathima thanavuniye raraitharɨ e tɨne u vakatha weŋgiya gharɨgharɨ wolaghɨye ŋgoreiya thɨ muna waen vurɨvurɨghegheniye na i vakowanaŋgi.” \p \v 9 I njana mbowo reghava, nyao thovuye theghetoninji, tembe i yoreghambava theghewoma e ghereinji, na i kula ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Thela i kururu weya thetheghan mbwanjamɨma na ŋgaliŋgaliyaeko, na ghanono ina e ghamwae o e nɨmae, \v 10 ne i ghamɨno Loi le gaithɨ ghamɨnae. Le gaithɨko iyako ŋgoreiya waen vurɨvurɨghegheniye moli kaero i liŋgi e kom na i giyawe i mun. Iye ne i vaidiya vɨrɨniye e ndɨghe — varɨ salp i rara e tɨne, le nyao thovuthovuye boboma na Sip Nariye e maranji. \v 11 Na ndɨgheko iya i vakatha vɨrɨko weŋgi munduwae i vorovoro mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. Thavala thɨ kururu weya thetheghan mbwanjam weiye ŋgaliŋgaliya, o thoŋgo idae ghanono ina weŋgi, gougou na ghararaghɨye mane thɨ towo e vɨrɨ.” \v 12 Iyake gharumwaru — Raloŋweloŋweghathɨ, thavala thɨ ghambugha Loi le mbaro na thɨ loŋweghathɨgha Jisas, weinji lenji riwouda thɨ ghataŋaghathɨ. \p \v 13 Amba ya loŋweya ghalɨghalɨŋa regha i njama e buruburu iŋa, “U roriya iyake: I ri e mbaŋake iyake na i ghaoko e ghamwandako, thavala thiye raloŋweloŋweghathɨ na thɨ mare, ghanjithovuye i laghɨye.” \p Nyao Boboma i golambo iŋa, “Ko mbwana, thiye ne thɨ towo lenji rovurɨgheghe e tɨne, kaiwae lenji kaiwo modae mane i kwara, ina weŋgi.” \s1 Yambaneke ghauloulo \p \v 14 Amba ya ghɨmaraghaoko na ya thuweya ŋgalɨlɨ kakaleva regha, na iya i yaku e vwataeko ghayamoyamo ŋgoreiya lolo nariye,\x - \xo 14:14 \xt Dan 7:13\x* umbaliye ghamatabwaya thɨ vakatha e gol ina e umbaliye, kaina wit ghagheten, marae i lawe moli, i lawe e nɨmae. \v 15 Na nyao thovuye regha mbowo i raŋgimava Loi ele Ŋgolo Boboma tɨne, kaero i kula ghaoko weya iya i yakuma e ŋgalɨlɨko vwatae na ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Yambaneke une kaero i mweghe. U wo len kainana na u ten, kaiwae uloulo ghambaŋa kaero i vutha.” \v 16 Kaero iya i yakuma e ŋgalɨlɨko vwatae i vakaiwoŋa le kainako e yambaneke, na i vathevao yambaneke ghauloulo. \p \v 17 Na mbowo ya thuweva nyao thovuye regha i raŋgima e Ŋgolo Boboma tɨne e buruburu, amalaghɨniye tembe ŋgoreiyeva, kaina ghetenɨte, mara lawelaweniye ina e nɨmae. \v 18 Amba nyao thovuye reghava, iye ndɨghe gharanjimbukiki, i raŋgima e ghamba vowo, kaero i kula ghaoko weya gheuma iya kaina maraema lawelaweniye inawe, ghalɨŋae laghɨye iŋa, “U wo le kainana iya maraena lawelaweniye, u tena waen kwariŋgina na u bigiŋgima yambane e ghawaena rɨghenji, kaiwae unenjina kaero thɨ ŋgwe.” \v 19 Kaero nyaoma thovuye i vakaiwoŋa le kaina e yambaneke, i tenɨŋgiya yambaneke waenɨniye na i mbanɨŋgi. Amba i bigiyathuŋgi e ghamba imbɨimbɨ laghɨye tɨne, na ghamba imbɨimbɨko iyako Loi le ghatemuru. \v 20 Amba thɨ vurɨnjoŋanjoŋa waenɨma e ghamba imbɨimbɨma tɨne e ghembako ghagana ghereiye, ko amba madibe i voru raŋgi e ghamba imbɨimbɨko tɨne, na le voruko ve wo le bwagabwaga ŋgoreiya tu handred kilomita, na le gheghenenja mbalama i wo wan na hap mitas. \c 15 \s1 Nyao thovuthovuye thɨ womena dagabora momouniye e yambaneke \p \v 1 Amba mbowo ya thuweva nono laghɨye regha e buruburu, na ghayamoyamoko mbema i tomethi vara moli: nyao thovuthovuye ghepirɨ ne thɨ womena dagabora le ghanaghanagha ghepirɨ e yambaneke, na dagaborako ghepirɨninji iyako Loi le ghatemuru momouniye. \p \v 2 Kaero ya thuweya bigi regha ghayamoyamo ŋgoreiya njighɨko tɨne marambwelambwelawae, thɨ basi weiye ndɨghe, amba thiyeko iya thɨ kivwala thetheghan mbwanjamɨma, na ŋgaliŋgaliya na iya amalaghɨniye idae e ghanambako. Ya thuweya thɨ ndeghathɨ e njighɨko ghadidiye na thɨ ndembaŋgiya hap Loi i bigigiya weŋgi. \v 3 Amba thɨ wothuŋa Loi le rakakaiwo Mosese ghawothu na Sip Nariye ghawothu thɨŋa, \q1 “Giya Loi Vurɨvurɨghegheniye, \q1 len vakatha laghɨlaghɨye ghamba numowo. \q1 Yambaneke laghɨye lenji Kiŋa ghen, \q1 ghanɨthanavu i rumwaru na i emunjoru. \q1 \v 4 Loi, gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ mararuŋge, \q1 na thɨ wovavwenyevwenyeŋa idan, \q1 kaiwae ghen ghanɨmberegha u boboma. \q1 Vanautumake wolaghɨye thɨ mena thɨ kururu e ghen, \q1 kaiwae kaero thɨ thuweya len vakatha i rumwaru.” \p \v 5 Mbaŋa iyako iko, ya ghɨmara voro e buruburu na ya thuweya Ŋgolo Boboma iye Mevathavatha Ŋgoloniye, i mavu. \v 6 Amba nyao thovuthovuye ghepirɨma, iya thɨ womena dagaborama ghepirɨ, thɨ raŋgima e Ŋgolo Bobomako tɨne. Thɨ njimbo kwama thovuye thɨ ndalandala, na mborowanji gheva gol thɨ ŋgarɨ e gharenji vwata. \v 7 Amba thetheghan theghevarɨma regha, i giya gaeba gol le ghanaghanagha ghepirɨ, weŋgiya nyaoko thovuthovuye ghepirɨ. E gaebako thiyako tɨnenji Loi memeghabananiye le ghatemuru i riyevanjara. \v 8 Loi le vurɨgheghe na le vwenyevwenye ŋgoreiya mundu, i riyevanjara Ŋgolo Bobomako tɨne, na ma valɨkaiwae lolo regha i ru e tɨneko, ghaghad nyaoko thovuthovuye ghepirɨ thɨ vakathavao dagabora ghepirɨma. \c 16 \s1 Dagabora ghepirɨ nyao thovuthovuye thɨ liŋginjoŋa e yambaneke \p \v 1 Amba ya loŋweya ghalɨghalɨŋa laghɨye regha i mena e Ŋgolo Bobomako, i dage weŋgiya nyaoko thovuthovuye ghepirɨ iŋa, “Hu wa vohu liŋginjoŋa e yambane Loi le ghatemuru iya ina e gaebako ghepirɨko tɨnenji.” \p \v 2 Kaero nyaoko i vivako i wa ve liŋgiya le gaebako une e yambane, amba thighathigha raraitharɨ vɨrɨvɨrɨniye thɨ yomara weŋgiya gharɨgharɨ iya thetheghan mbwanjamɨma ghanono ina weŋgi na thɨ kururu weya ŋgaliŋgaliyama. \p \v 3 Na nyaoko theghewoniye i liŋgiya le gaebako une e njighɨko tɨne, njighɨko i gharavɨ na madibe ŋgoreiya lolo i mare madɨbae, na njighɨko matemate e yawayawalinji thiya marevao. \p \v 4 Na nyaoko thovuye theghetoninji i liŋgiya le gaebako une e mbwa i voruvoru na e mbwarowou, kaero thɨ gharavɨ na madibe. \v 5 Kaero ya loŋweya nyao thovuye mbwako ghanjiranjimbunjimbu ghalɨŋae iŋa, \q1 “Loi Boboma, ghen mbe inanɨwe noroke na mbaŋa va i vivako, len lithɨke iyake i thovuye moli. \q1 \v 6 Kaiwae gharɨgharɨ va thɨ vakatha raloŋweloŋweghathɨko na ghalɨŋana gharautu madɨbanji i voru, i thovuye eŋge u giya madibe weŋgi na thɨ mun.” \p \v 7 Amba tembe ya loŋweva ghalɨghalɨŋa regha i mena e ghamba vowoko iŋa, \q1 “Mbwana, Giya Loi Vurɨvurɨghegheniye Moli, len lithɨko i emunjoru na i rumwaru moli.” \p \v 8 Kaero nyaoma theghevarɨninji i liŋgiya le gaeba une e varaeko. Loi i vatomwe weya varaeko na dayaghae i vurɨgheghe moli na i ŋambuŋgiya gharɨgharɨ. \v 9 Dayaghaeko i ŋambuŋgiya gharɨgharɨ, na iyako kaiwae thɨ utuvatharɨ weya Loi idae, iye dagaborako thiyako i mbaroŋaŋgi. Na othembe iyako ma thɨ ndeghereiyewana lenji tharɨ na thɨ wovavwenyevwenyeŋa. \p \v 10 Na nyaoko thovuye theghelimaninji i liŋgiya le gaeba une e thetheghan mbwanjamɨma le ghamba yaku vwenyevwenye, na i vakatha le ghamba mbaroko i momouwo. Gharɨgharɨ thɨ rɨghɨmbiya maminji vɨrɨko kaiwae. \v 11 Amba thɨ utuvatharɨ weya Loi e buruburu idae, kaiwae thɨ ghataŋa vɨrɨ na thiya thighathigha. Ko iyemaeŋge othembe iyako ma thɨ ndeghereiye wanaŋgiya lenji tharɨ. \p \v 12 Amba nyaoko thovuye ghewonaninji i liŋgiya le gaeba une e Walaghɨta laghɨye Yupreitis. Kaero mbwako i meme na i vakatha kamwathɨ mbala yavorowoko ghakiŋ ne thɨ reŋawe. \v 13 Kaero ya thuweya nyao raraitharɨ thegheto, ghanjiyamoyamo ŋgoreiya vwakɨrakɨra, thɨ raŋgima mwatama laghɨye e ghae, thetheghan mbwanjamɨma e ghae, na ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan e ghae. \v 14 Nyaoko raraitharɨ thiyako thɨ vakatha vakatha vavana na thɨ raka weŋgiya yambaneke ghakiŋ weinjiyaŋgiya lenji ragagaithɨ na thɨ vaŋguvathavathaŋgi. Na thiye thɨ vivatha na weinji Loi thɨ gaithɨ weya Loi Vurɨvurɨghegheniye Moli e ghambaŋa laghɨye tɨne. \p \v 15 Giya iŋa, “Wo hu thuwe! Lo menake ŋgoreiya rakaivɨ lenji mena! Thela ne i njaŋanjaŋa na i vivatha nonowo ghakwama, ne i vaidiya thovuye, amba mane i bukabuka na i monjina gharɨgharɨ e maranji.” \p \v 16 Amba nyaoko raraitharɨ thɨ vaŋguvathavathaŋgiya kiŋɨko wolaghɨye e ghemba idae vaŋa Hibru thɨŋa Amagedon e tɨne. \p \v 17 Amba nyaoko thovuye ghepirɨninji i liŋgiya le gaebako une e lughawoghawoko. Kaero ya loŋweya ghalɨghalɨŋa laghɨye regha i raŋgima e Ŋgolo Bobomako e ghamba yaku vwenyevwenye tɨne iŋa, “Kaero iko.” \v 18 Kaero i vivilema na mbɨlerɨ lalainji, na ragheragheghe vurɨvurɨghegheniye i yomara. I ri mbaŋaniye Loi i bigiraweŋgiya gharɨgharɨ e yambaneke na ghaghada mbaŋakoko ma mbaŋa regha mbarimbariri ŋgoreiyako i yomara, ko iyemaeŋge mbarimbaririko iyako i vurɨgheghe laghɨye moli. \v 19 Babilon, ghemba idae laghɨye, i maviya na ghethɨto, na valɨvaŋgake wolaghɨye ghembaghembaninji laghɨlaghɨye thɨ marakaraka. Loi mbe i renuwaŋakiki eŋge Babilon, ghemba idae laghɨye, amba e ghakomuko tɨne waen i riyevanjara, i thɨnɨgiyawe na i mun, iyako amalaghɨniye le ghatemuru. \v 20 Raurauke wolaghɨye na ououke wolaghɨye mbema thɨ ghawe vara. \v 21 Uye umbwara iya ŋgoreiya varɨma, vuyowanji laghɨye moli ŋgoreiya poti paeb kilo thɨ dobunjama e lughawoghawoko na thɨ unja gharɨgharɨ e vwatanji. Amba gharɨgharɨ thɨ utuvatharɨ weya Loi kaiwae i variya vuyowo ŋgoreiyako weŋgi. Kaiwae vuyowoko iyako i tharɨ laghɨye moli. \c 17 \s1 Wevo rayathiyathima na thetheghan mbwanjam \p \v 1 Amba nyaoma thovuye theghepirɨma iya thɨ mbana gaebama ghepirɨma regha i mena i dage e ghino iŋa, “Wo u mena na wo ya vatomwe e ghen Loi ne ŋgoroŋga na i lithɨ weya wevo iye rayathiyathima moli, i yaku e mbwa vwatanji. \v 2 Yambaneke ghakiŋɨŋgi weinji thɨ vakatha yathima thanavuniye, na rameyambane thɨ muna le waen na thɨ kabaleya. Waenɨko iyako ŋgoreiya le yathimako thanavuniye.” \p \v 3 Amba Nyao Boboma le vurɨgheghe e tɨne na nyao thovuye i yowoŋgo e njamnjam. Na gheke va thuweya wevo eunda, i yaku e thetheghan mbwanjam sosoro regha e vwatae. Thetheghanɨko iyako umbaliye le ghanaghanagha ghepirɨ na ghasokisoki hoyaworo. Tomethi ida thɨ rori e riwaeko wolaghɨye, na idako thiyako thɨ utuvatharɨ weya Loi. \v 4 Wevoko iyako i njimbo kwama sosoro marae i bwedi na sosoro moli, na riwae ghaghavatha gol, varɨ thɨ ndalandala, na ŋgile modanji laghɨye. I thɨna ndeghɨ thɨ vakatha e gol, na e tɨne, ghathanavu raitharɨ moli na yathima thanavuniye raraitharɨ i riyevanjara. \v 5 E ghamwae thɨ roriya ida reghawe, na idako iyako ghaghareghare i rothuwele, ŋgoreiyake: “Babilon, ghemba idae laghɨye, wanakauko thiya thɨ vamodo riwanji na raitharɨtharɨko wolaghɨye tɨnanjiya ghen.” \v 6 Ya thuweya wevoko iyako i muna raloŋweloŋweghathɨ na Jisas utuniye gharayathu madɨbanji na i kabaleyaŋa. \p Mbaŋa ma thuwe mbema i wovara nuwaŋgu. \v 7 Ko iyemaeŋge nyaoma thovuye i vaitoŋgo iŋa, “Buda kaiwae i wo nuwan? Wo ya vaghareŋge wevoko na thetheghan mbwanjam sosoroko umbaliye ghepirɨ na ghasokisoki hoyaworo iya i thakowe ghanjisimosimo moli na u loŋwe. \v 8 Thetheghan mbwanjamɨko iya mo thuweko iye va i vivako inawe, ko iyemaeŋge mbaŋake kaero nandere, na amba tene i menava e gogako iya i ghenenja moliko e tɨne, na i wa ghamukuwo kaiwae. Gharɨgharɨ thiya yayaku e yambaneke, thavala idaidanji ma thɨ rorinjoŋa yawalɨ e ghabuk tɨne amba muyai va i vakatha yambaneke, ne gharenji i yo laghɨye mbaŋa ne thɨ thuweya thetheghan mbwanjamɨko. Va i vivako inawe, mbaŋake kaero nandere na mbaŋa i menamenako ne i yomara. \p \v 9 “(Iyake nuwaiya thimba na nuwarumwaru ambane hu ghareghare bigibigike thiyake.) Thetheghan mbwanjamɨko iya umbaliye ghepirɨko, thiye ŋgoreiya bobokulu ghepirɨ\f + \fr 17:9 \ft Bobokuluko ghepirɨko thɨ methɨ ghemba laghɨye Rom. Idake Babilon gheke ŋgoreiye ida unouno Rom kaiwae.\f* iya wevoko i yaku e vwata, na umbaliyeko ghepirɨ tembe ŋgoranjiya kiŋ theghepirɨ, \v 10 theghelima kaero thɨko, regha mbe inawe i mbaro, na ghepirɨninji amba ma i mena. Mbaŋa ne i mena, ne i mbaro mbaŋa ubotu moli. \v 11 Thetheghan mbwanjamɨma iya mbaŋa va i vivako inawe, ko iyemaeŋge mbaŋake kaero nandere, iye kiŋ lenji ghanaghanagha ghepirɨma theghewaninji. Kaero i loŋgaloŋga ghavakowana kaiwae. \p \v 12 “Sokisokina yaworo iya mo thuwena thɨ methɨ kiŋ theyaworo, na amba ma ghanjimbaŋa thɨ mbaro, ko iyemaeŋge ne thɨ wo vurɨgheghe na thɨ tabo kiŋ na thɨ mbaro weinji thetheghan mbwanjam ma mbaŋa ubotu moli. \v 13 Kiŋɨŋgiko thiyako lenji renuwaŋako ne regha, na lenji vurɨgheghe na lenji mbaro ne thɨ vatomwe weya thetheghan mbwanjamɨko. \v 14 Ne weinji Sip Nariye thɨ gaithɨ, ko iyemaeŋge Sip Nariye ne weiyaŋgiya gharaghambu, thiye Loi va i tuthiŋgi na i kula weŋgi na thɨ loŋweghathɨ vurɨgheghewe ne thɨ kivwalaŋgi. Kaiwae Sip Nariye iye giyagiya ghanji Giya, na kiŋ lenji Kiŋ.” \p \v 15 Nyaoma thovuye i dage e ghino iŋa, “Mbwako iya mo thuweŋgiko, iya wevo rayathiyathimako me yaku e vwatanji, thiye ŋgoranjiya vanautuma tomethi na tomethi, wabwi tomethi na tomethi, ririwo tomethi na tomethi na ghalɨghalɨŋa tomethi na tomethi. \v 16 Na sokisokiko iya mo thuweŋgi hoyaworoko, ne weinji thetheghan mbwanjamɨma thɨ thɨghɨyawana wevo rayathiyathimama. Ne thɨ vakowana na thɨ bigivao le bigibigi na thɨ roitete bukabuka. Ne thɨ ghana riwae na thɨ ŋambuyathu e ndɨghe. \v 17 Kaiwae Loi kaero i woraweya renuwaŋa e gharenjiko na thɨ vakatha ŋgoreiya amalaghɨniye le renuwaŋa, na lenji renuwaŋa regha, thɨ woraweya lenji mbaro weya thetheghan mbwanjamɨma, ghaghad Loi le utu i tabo emunjoru. \v 18 Wevoko iya mo thuweko iye ŋgoreiya ghemba idae laghɨye na i mbaroŋaŋgiya yambaneke ghakiŋɨŋgi.” \c 18 \s1 Babilon i marakaraka \p \v 1 Mbaŋa nyaoma thovuye i utuvao, kaero ya thuweva nyao thovuye regha i njama e buruburuko. Mbaro vurɨvurɨghegheniye inawe na le vwenyevwenye manjamanjalawae i vawoya yambaneke laghɨye. \v 2 Amba i kula na ghalɨŋae laghɨye moli iŋa, “Babilon, ghembako iyako ida laghɨye, kaero i marakaraka, kaero i marakaraka! Kaero i tabo nyao raraitharɨ ghambanji, na ma ghanjithanavu raraitharɨ moli ghambanji. \v 3 Kaiwae le yathimako thanavuniye ŋgoreiya waen vurɨvurɨghegheniye yambaneke wolaghɨye thɨ mun na i vakowanaŋgi. Kiŋ e yambaneke thɨ vakatha yathima thanavuniye weinji, na rakunekuneke wolaghɨye e yambaneke laghɨye thɨ vaidiya lenji vwenyevwenye, kaiwae nuwaeko i ghaŋgowa bigibigi modanji laghɨye.” \p \v 4 Na mbowo ya loŋweva ghalɨghalɨŋa regha i njama e buruburu iŋa, \q1 “Ghemi lo gharɨgharɨ hu rakaiteta ghembana iyana! \q1 Ne hu ndewo le vakathana raitharɨ thanavuniye, \q1 mbala ma ghalithɨna mun regha i ghao e ghemi. \q1 \v 5 Kaiwae le tharɨko i vala e vwatae ve wo buruburuko \q1 na ghathanavuko raraitharɨ Loi mbe i renuwaŋakiki eŋge, tene i lithɨwe. \q1 \v 6 The vakatha i vakatha e ghen, ghen tembe u vakathaweva. \q1 Na le vakathako modae, hu vakathathɨwe na ma e vwataeva. \q1 I giya waen vurɨvurɨghegheniye weŋgiya gharɨgharɨ thɨ mun, \q1 iya kaiwae hu giyawe waen vurɨvurɨghegheniye moli na i mun. \q1 \v 7 I wovoreŋa idae, na i yakuyaku e ghamba yaku vwenyevwenye tɨne, \q1 iya kaiwae modae hu giya vɨrɨ laghɨyewe na i randaranda. \q1 Wevoke iŋa, \q1 ‘Ghino kwin na ya mbaro, \q1 ghino ma wambwi ŋgoreiye, \q1 na ma mbaŋa regha ya randaranda ŋgoreiya wambwiwambwi ghanjithanavu.’ \q1 \v 8 Iyako kaiwae, ne mbaŋa regha e tɨne \q1 ko amba ghadagabora thɨ yomara, ŋgoreiye \q1 ghambwera, randa na bada laghɨye moli. \q1 Elaghɨniye ne i nda e ndɨghe une, \q1 kaiwae Giya Loi, iya i lithɨkowe, iye Vurɨvurɨghegheniye Moli.” \p \v 9 “Yambaneke ghakiŋɨŋgi, thavala va weinji thɨ yaku e ghamba yaku vwenyevwenye tɨne na thɨ vakatha yathima thanavuniye, ne thɨ raŋivetho laghɨye moli, mbaŋa ne thɨ thuweya i ndako na munduwae. \v 10 Mbene thɨ ndeghathɨ bwagabwaga moliwe, ne iwaeŋge thɨ vaidiya ghavɨrɨko, na thɨŋa, ‘O tharɨ! O tharɨ! Babilon, ghemba idae laghɨye na ghemba vurɨvurɨghegheniye, mbaŋa ubotu moli e tɨne kaero ghanlithɨ ghanɨmbaŋa i mena.’ \p \v 11 “Rakunekune e yambaneke thiye tembe thɨ raŋiva, kaiwae ma tembe lolo reghava ne i vamodo lenji bigibigiko. \v 12 Ma lolo regha ne i vamoda weŋgiya bigibigike thiyake: gol, silva, varɨ ghanjiyamoyamo i thovuye na ŋgile; kwama thovuye, kwama mara pepol, kwama silk\f + \fr 18:12 \ft Kwama silk iye modae laghɨye moli vara.\f* na kwama marae sosoro; umbwa butiye thovuye, bigibigi thɨ vakathaŋgi elepant e ghasokisoki\f + \fr 18:12 \ft Vaŋa lumo thɨ uno elepant ghasokisoki “Ivory.”\f*, bigibigi thɨ vakathaŋgi e umbwaumbwa modanji laghɨye, thiye thɨ vakathaŋgi e kopa, thiye thɨ vakathaŋgi e aiyan na thiye thɨ vakathaŋgi e varɨ thɨ ndalandala; \v 13 sinamon, bunama butiye thovuye, bunama mer na preŋkinisenɨs\f + \fr 18:13 \ft Preŋkinisenɨs na mer umbwaumbwa thinji butinji thovuye na modanji laghɨye moli.\f*; waen na olivɨ bunamaniye; wit na pwalawa; burumwaka, sip, hos na sariyot. Tembe thɨ vakuneŋaŋgiva gharɨgharɨ. \v 14 Rakunekune ne thɨ dagewe na thɨŋa, ‘Vwenyevwenyena bigibiginiye, iya u rerenuwaŋa kaiwanjina na mbala inanji e ghen, kaero thiya ghawevao, na len bigibigina na le vwenyevwenyena wolaghɨye kaero thɨ rakaiteteŋge, ma te valɨkaiwaeva u biginjoghaŋgi.’ \p \v 15 “Rakunekune thavala thɨ vavakune lenji bigibigiwe na thɨ vaidiya lenji bigibigi lemoyowe, mbe thɨ mararuva ne iwaeŋge tembe thɨ vaidiva vɨrɨko va i vaidiko. Iya kaiwae mbe thɨ ndeghathɨ bwagabwaga moli na thɨ randa laghɨye \v 16 thɨŋa, ‘O tharɨ! O tharɨ! Babilon, ghemba idae laghɨye, va u njimbo kwama marae pepol na marae sosoro, na riwana ghaghavatha gol, varɨ ghanjiyamoyamo i ndalandala, na ŋgile modanji laghɨye. \v 17 Mbaŋa ubotu moli ghanlithɨghɨ va i vutha, na len vwenyevwenyeko bigibiginiye wolaghɨye thiya ghawevao.’ \p “Waŋga gharauluuluko wolaghɨye, weinjiyaŋgiya waŋgako gharathatha na gharakakaiwo, na thiye lenji mani le ghamba mena thɨ kaiwo e njighɨ, mbe thɨ ndeghathɨ bwagabwaga moli. \v 18 Ne thɨ thuweya i rako na munduwae, amba thɨ kula laghɨye moli thɨŋa, ‘Thare mbaŋa regha ghemba regha idae laghɨye ina ghena?’ \v 19 Amba thɨ yathuvoreŋa vugha e umbalinji, na thɨ randa laghɨye thɨŋa, \q1 ‘O tharɨ! O tharɨ! Babilon, ghemba idae laghɨye, waŋgako tatanuwagae wolaghɨye thɨ vaidiya lenji bigibigi lemoyo moli e len vwenyevwenyena tɨne. Mbaŋa ubotu moli e tɨne, len bigibigina wolaghɨye thiya ghawevao! \q1 \v 20 Ghemi rameburuburu, huya warari! \q1 Ghemi raloŋweloŋweghathɨ, weimiyaŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ na ghalɨŋae gharautu, huya warari \q1 kaiwae tharɨko iya Babilon va thɨ vakathako e ghemi, ghathɨthɨ Loi kaero i vakathanjoghawe.’” \p \v 21 Kaero nyao thovuye vurɨvurɨghegheniye regha i wo varɨ laghɨye regha ŋgoreiya pwalawa ghaghevwaŋgoŋgo, i du na ve unja e njighɨko tɨne, na iŋa, \q1 “Babilon, ghemba idae laghɨye, \q1 tene thɨ duŋge na ŋgoreiyako, \q1 na mane te gharɨgharɨ thɨ thuweŋgeva. \q1 \v 22 Ghe mwadimwadiwo ŋgoranjiya hap, igo na mema ghalɨŋanji mane te thɨ yomarava e ghen. \q1 Thavala e lenji ghareghare kaiwo tomethi na tomethi kaiwanji, ma tene thɨ yakuva e ghen. \q1 Pwalawa ghaghamba vwaŋgoŋgo laiye ma tene gharɨgharɨ thɨ loŋweva e ghen. \q1 \v 23 Kadɨŋeŋe manjamanjalawae mane te i woyava e ghen, \q1 na ragheghe ghɨmoru weiye ghaghaivaun wevo, mane te gharɨgharɨ thɨ loŋweva ghalɨŋanji e ghen. \q1 Ghanɨlithɨ ne ŋgoreiyako, kaiwae va ghanɨrakunekune thɨ vakatha idanji laghɨye e yambaneke, \q1 na len kukurana e tɨne u yaroŋgiya gharɨgharɨke wolaghɨye e yambaneke. \q1 \v 24 Loi ne i lithɨ e ghen kaiwae va u tagavavamareŋgiya ghalɨŋae gharautu na raloŋweloŋweghathɨko, \q1 na tembe ŋgoreiyeva gharɨgharɨko wolaghɨye va thiya mare e yambaneke, ghanjigaithɨ modae i lithɨ na i ghao e ghen.” \c 19 \p \v 1 Iyako e ghereiye, ya loŋweya wabwi laghɨye ghalɨŋanji e buruburu, ghalɨŋanji laghɨye moli thɨŋa, “Aleluiya!\f + \fr 19:1 \ft Mbaŋa Jiu va nuwanjiya thɨ taraweŋa Loi, thɨ yaro na thɨŋa “Aleluiya!” Iyake Hibru lenji utu gharumwaru ra tarawe Loi.\f* Ra tarawe Loi! Vamoru na vwenyevwenye na vurɨgheghe ina weya la Loi, \v 2 kaiwae le vavaniva i emunjoru na i rumwaru. Loi kaero i vanivaŋa wevoma rayathiyathimama moli na i lithɨwe, kaiwae le yathimako thanavuniye e tɨne i vakowana yambaneke. I gaboŋgiya Loi le rakakaiwo ghathɨthɨ i vakatha njoghawe.” \p \v 3 Mbowo thɨ kulava mbaŋaiwoniye thɨŋa, “Aleluiya! Ra tarawe Loi. Babilon i nda na munduwae mbene i mundumundu voro vara yandiri yandewa.” \p \v 4 Amba giyagiya theiwo na theghevarɨma weinjiyaŋgiya thetheghan theghevarɨma, thɨ ronja e gheghenji vuvuye na thɨ kururu weya Loi, iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyema. Kaero thɨ kula thɨŋa, “Mbwana. Ŋgoreiye. Ra tarawe Loi! Aleluiya!” \s1 Sip Nariye le ghe ghathaga \p \v 5 Amba ya loŋweya ghalɨghalɨŋa regha i mena e ghamba yaku vwenyevwenyeko iŋa, “Ghemi Loi le rakakaiwo na le gharɨgharɨ taulaghɨna ghemi thavala hu yavwatatawana, nasiye na laghɨye, hu tarawe la Loi!” \p \v 6 Kaero ya loŋweya wabwi laghɨye moli ghalɨŋanji ŋgoreiya ŋgonuŋgo laiye na mbɨlerɨ laiye thɨŋa, “Aleluiya! Ra tarawe Loi! Kaiwae Giya Loi iye Vurɨvurɨghegheniye Moli, na iye rambarombaro. \v 7 Ra warari, nuwanda i thovuye, na ra wovavwenyevwenyeŋa Loi! Kaiwae Sip Nariye ghambaŋa ghe kaero i vutha, na ghaghaivaun wevoniye kaero i vivathavao ghe kaiwae. \v 8 Loi i ligiya weya kwama kakaleva na marambwelambwelawae i njimbo.” (Kwama kakalevako iyako gharumwaru raloŋweloŋweghathɨ lenji vakatha i rumwaru.) \p \v 9 Amba nyao thovuye i dage e ghino iŋa, “U rori ŋgoreiyake, ‘Thavala Loi i kula vathaŋgi na thɨ ru Sip Nariye le gheko ghathaga e tɨne, Loi i vawarariŋgaŋgi laghɨye moli.’” Na i njana mbowo iŋava, “Thiyake utuutu emunjoru thɨ mena weya Loi.” \p \v 10 Mbaŋa ya loŋweya iyako, ya ronja e ghegheŋgu vuvuye na ya munje ya kururuwe, ko iyemaeŋge i dage e ghino iŋa, “Thava! Ghino mbema rakakaiwo eŋge, ŋgoraŋgwa ghen na len valɨraloŋweloŋweghathɨ, thavala thɨ utuŋa Jisas utuniye thovuye. U kururuwe eŋge Loi kaiwae Loi Une iya i giya weŋgiya gharɨgharɨ vurɨvurɨghegheko na valɨkaiwae thɨ utuŋa Jisas utuutuniye.” \s1 Lolo regha i tha e hos kakaleva \p \v 11 Amba ya thuweya buruburu i mavu na gheko hos kakaleva i ndeghathɨ. Iya i rovathe i vwataeko idae thɨŋa, “Varevareminjeniye moli na Emunjoru.” E le niva na ele gaithɨ tɨnenji weiye le vakatha rumwarumwaruniye. \v 12 Maramarae ŋgoreiya ndɨghe mamiye na umbaliye ghamatabwaya lemoyo. Idae va thɨ rori e riwae, na idako iyako ma lolo regha i ghareghare ko mbe ghamberegha eŋge i ghareghare gharumwaru. \v 13 Ghakwama molao mbe madibe eŋge, na idae iyake, “Loi Ghalɨŋae.” \v 14 Ragagaithɨ e buruburu thɨ rakareghambawe, thɨ njimboŋgiya kwama thovuthovuye kakaleva na i thɨna na thɨ rakatha e hos kakaleva. \v 15 I raŋgima e ghae gaithɨ ghaghalithɨ mare lawelaweniye, ne i gaithɨwe na i kivwalaŋgiya vanautumake wolaghɨye, na weiye le vurɨghegheko wolaghɨye i mbaroŋaŋgi. Iye ne i vurɨnjoŋaŋgi ŋgoreiye lolo regha i vurɨnjoŋa waen uneune e ghamba imbɨimbɨ tɨne. Ne i vakatha iyako kaiwae Loi Vurɨvurɨghegheniye le ghatemuru laghɨye moli weŋgi. \v 16 E ghakwama molao na e vavae thɨ roriya ida reghawe, gharorori ŋgoreiyake, “Kiŋ lenji Kiŋ na giyagiya ghanji Giya.” \p \v 17 Amba ya thuweya nyao thovuye regha i ndeghathɨ e varaeko tɨne, na i kula weŋgiya mako wolaghɨye, iya thɨ yoyo e lughawoghawoko, e ghalɨŋae laghɨye iŋa, “Hu rakamena hu mevathavatha Loi le thaga laghɨye kaiwae. \v 18 Na hu ghana kiŋ, kin mara mbouye na ragagaithɨ mbunɨmaninji, na hu ghan hos na thavala thɨ tha e vwatanji mbunɨmaninji, na hu ghana gharɨgharɨke wolaghɨye, thavala rakakaiwobwaga na rakarakayathuŋgi, thavala idanji nasiye na thavala idanji laghɨye mbunɨmaninji.” \p \v 19 Amba mbowo ya thuweŋgiyava thetheghan mbwanjam na yambaneke ghakiŋɨŋgi weinjiyaŋgiya lenji ragagaithɨ thɨ mevathavatha, na thɨ gaithɨ weŋgiya iya i tha e hosɨma vwatae weiyaŋgiya le ragagaithɨma. \v 20 Ko iyemaeŋge thɨ laweŋgiya thetheghan mbwanjamɨma weiye ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan na thɨ ŋgarɨŋgi. Ghalɨŋae gharautu kwanɨkwanɨko va i vakathaŋgiya vakatha ghamba rotaele vavana thetheghan mbwanjamɨko kaiwae, na e tɨne i yaroŋgiya gharɨgharɨ, iya thavala thetheghan mbwanjamɨma ghanono ina weŋgi na thɨ kururu weya ŋgaliŋgaliyako. Amba thɨ mbanɨŋgiya thetheghan mbwanjamɨma weiye ghalɨŋae gharautu kwanɨkwanɨma, mbe e yawayawalinji, thɨ bigiyathu njoŋaŋgi e ndɨghema ghagoga tɨne, iya varɨ salpa mbe i raramawe vara. \v 21 Iya i tha e hosɨma i govavamareŋgiya lenji ragagaithɨma e kaina iya me raŋgima e ghaeko. Kaero mako wolaghɨye iya thɨ yoyoko thɨ mena thɨ ghana mbunɨmaninji ghaghada valɨkaiwanji. \c 20 \s1 Thɨ ŋgarɨghathɨgha Seitan theghathegha hoserithaŋarɨ (1000) \p \v 1 Amba ya thuweya nyao thovuye regha i njama e buruburu, i thɨna ki e nɨmae, iya gogama iya i ghenenja moli ghaki na i thɨna sen laghɨye mbambara. \v 2 Kaero i wa ve laweya mwatama laghɨye, iye mwata mbe mevivako, idae thɨŋa Devil o Seitan, na i ŋgarɨrawe theghathegha le ghanaghanagha hoserithaŋarɨ. \v 3 Kaero i wokiyathunjoŋa e gogama iya i ghenenja moli tɨne, i wovagumo e umbaliye na i monjevalawe e monjemonje. Mbowo i yaku gheko ghaghad theghathegha hoserithaŋarɨ, na thava i yaroŋgiya valɨvaŋgake wolaghɨye gharɨgharɨniye. Theghathegha hoserithaŋarɨ e ghereiye, amba thɨ rakayathu, ko iyemaeŋge le yaku mane molao moli. \p \v 4 Amba tembe ya thuweŋgiva ghamba yaku vwenyevwenye vavana. Gharɨgharɨ va thɨ utuŋa Jisas utuniye na thɨ vavaghareŋa Loi ghalɨŋae na thɨ gaboŋgi, tembe ma thuweva unenji. Thiye ma mbaŋa regha thɨ kururu weya thetheghan mbwanjamɨma na ŋgaliŋgaliya, na ma ghanono ina e ghamwanji o e nɨmanji. Kaero e yawayawalinji na thɨ yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko, kaiwae Loi i giya vurɨgheghe weŋgi na thɨ mbaro. Kaero weinji Krais thɨ mbaro theghathegha hoserithaŋarɨ e tɨne. \v 5 Ramaremareko thiyako Loi va i vakathakai na e yawayawalinjiva. Wolaghɨyeko ne thɨ thuweiru mbaŋa theghathegha hoserithaŋarɨ ne iko. \v 6 Ramaremareko iya nevole thɨ thuweirukaiko Loi ne i vawarariŋaŋgi na le renuwaŋa ŋgoreiye thɨ boboma. Thiye mane thɨ vaidiya mare theghewoniye le vurɨgheghe, ko iyemaeŋge ne thɨ tabo rakakaiwo boboma Loi na Krais kaiwanji. Thiye ne weinji Krais thɨ mbaro theghathegha hoserithaŋarɨ regha e tɨne. \s1 Thɨ kivwala Seitan \p \v 7 Theghathagha hoseriyethaŋarɨ ne iko na e ghereiye, ko amba thɨ rakayathu Seitan e thiyoma tɨne, \v 8 amba i raŋgi na i wa e yambaneke laghɨye, weŋgiya vanautumake thiyake, Gog na Magog,\f + \fr 20:8 \ft Gog na Magog thɨ methɨ yambaneke laghɨye. Lenji gaithɨ weinji Gog na Magog thɨ utuŋako Buk Teuye Isi 38:1–39:20.\f* na i yaroŋgi. Na i mbanɨvathavathaŋgi gaithɨ kaiwae, lenji ghanaghanagha ŋgoreiya kerakerako e njighɨko. \p \v 9 Seitan weiyaŋgiya le ragagaithɨ ne thɨ loŋgaloŋgaŋa na thɨ ndeghɨliŋa ghembako Loi i gharethovu kaiwaeko, na iya raloŋweloŋweghathɨ thɨ yakukowe. Ko iyemaeŋge ndɨghe ne i njama e buruburuko na i ŋambuvaoŋgi. \v 10 Amba Seitan, gharɨgharɨ ghanjirakwan, ne thɨ wokiyathunjoŋa e ndɨgheko i rarako weiye varɨ salpa e tɨne. Thetheghan mbwanjamɨma weiye ghalɨŋae gharautu kwanɨkwan kaerova thɨ bigiyathu njoŋaŋgiwe iyako. Thiye weinji Seitan gougou na ghararaghɨye ne thɨ vaidiya vɨrɨ ma ele ghambako. \s1 Loi le ghatha momouniye \p \v 11 Amba ya thuweya Loi i yaku ele ghamba yaku laghɨye vwenyevwenye na i kakaleva. Na mbema e ghamwae eŋge yambane na buruburu thɨ roghawe na ma tembe ra thuweŋgiva. \v 12 Kaero ya thuweŋgiya ramaremare, thavala va e yambaneke idanji laghɨye na thavala ma e idaidanji thiya ndeghathɨ e ghamba yaku vwenyevwenyeko e ghamwae. Amba thɨ tateŋgiya buk, kaero Loi i vanivaŋaŋgiya i gorugoru weya lenji vakathako utuniye, iya bukuko thɨ woraŋgiya. Na mbowo thɨ tateva buk regha, iyako yawalɨ ghabuk. \v 13 Gharɨgharɨ va thɨ mare e njighɨ na thiye thɨ yaku Mare e tɨne na Thambe, thɨ raka na vethɨ ndeghathɨ niva kaiwae. Na regha na regha Loi i vanivaŋaŋgi ŋgoreiya lenji vakathako. \v 14 Amba Loi i bigiyathuŋgiya Mare na Thambe e ndɨgheko i rarako tɨne. E ndɨgheko i rarako tɨne iye mare theghewoniye. \v 15 Thoŋgo lolo regha ma thɨ vaidiya idae yawalɨ e ghabuk tɨne, thɨ wokiyathunjoŋa e ndɨgheko i rarako tɨne. \c 21 \s1 Jerusalem togha \p \v 1 Amba ya thuweya buruburu togha na yambane togha. Buruburu teuye na yambane teuye kaero thɨ ghawe, na njighɨ ma tembe inaweva. \v 2 Na mbowo ya thuweva Ghemba Boboma, Jerusalem togha, i njama weya Loi e buruburu. Iye ŋgoreiya ragheghe wevo kaero i vivathavao, na i roroghagha weya ghɨmoruko na thɨ ghe. \v 3 Na tembe ya loŋweva ghalɨghalɨŋa laghɨye regha i mena e ghamba yaku vwenyevwenyeko tɨne iŋa, “Wo hu thuwe! Loi le ghamba yaku kaero ina weŋgiya gharɨgharɨ, na amalaghɨniye i yaku e tɨnenji. Thiye thɨ tabo le gharɨgharɨ, amalaghɨniye ghamberegha ne i yaku weŋgi na i tabo lenji Loi. \v 4 Ne i thavwiyathu maralumunjiko wolaghɨye, ma tene mareva, ma randa na ma vɨrɨ, kaiwae bigi teuyeke thiyake kaero iko.” \p \v 5 Amba iya i yaku e ghamba yaku vwenyevwenyeko iŋa, “Wo hu thuwe! Bigibigike wolaghɨye ya vatoghaŋaŋgi.” Na tembe iŋava, “Utuutuke thiyake u rorinjoŋaŋgi, kaiwae thɨ emunjoru na valɨkaiwae gharɨgharɨ thɨ loŋweghathɨ.” \p \v 6 Kaero i dage e ghino iŋa, “Kaero iko! Ghino Alepa na Omega, ghino va Irikowe na ne Eleghambako. Thavala mbwa i gharɨŋgi ne ya vatomwe weŋgi na thɨ muna mbwarowou i bwalabwala voroko, iya yawalɨko ghembwa, na mbwako iyako ma e modamodae. \v 7 Thavala thɨ ghataŋaghathɨ kaiwaŋgu na thɨ vurɨgheghe kivwalaŋgiya tharɨke wolaghɨye, thovuyeko wolaghɨye thiyako ne ya vatomwe weŋgi, na ghino ne ya tabo lenji Loi na thiye thɨ tabo lo ŋgaŋga. \v 8 Ko iyemaeŋge thavala lenji mararu eŋge i yawoŋgi, thavala ma thɨ loŋweghathɨ, thavala thɨ vakavakatha monjina thanavuniye, ragabo, rayathiyathima, kukura gharavakavakatha, thavala thɨ kururu weya loi kwanɨkwanɨŋgi, na rakwanɨŋgike wolaghɨye, thiya vara wolaghɨyeke thiyake ghambanjiya mbwarowouko iya varɨ salpa i ravalaŋakowe vara. Ndɨgheko iyako iye mare theghewoniye.” \p \v 9 Amba nyao theghepirɨma iya thɨ bigiya gaebama ghepirɨ na dagabora momouniye thɨ riyevanjara, regha i mena i dage e ghino iŋa, “U mena na wo ya vatomwe e ghen ghaivaun wevoko, iya Sip Nariye levoko e ghen.” \v 10 Nyao Boboma le vurɨgheghe i ru e ghino na nyao thovuye i woŋgo ya wa e ou laghɨye na memevoroniye regha vwatae. Kaero i vatomwe e ghino Ghemba Boboma, Jerusalem, i njama weya Loi e buruburu. \v 11 Loi le vwenyevwenye i vakeke ghembako iyako, na marambwelambwelawae i laghɨye ŋgoreiya varɨ modae laghɨye jaspa, na marae i ndalandala ŋgoreiya kanukanu marae. \v 12 Ghembako iyako ghagana i laghɨye na i mevoro, ghathɨnɨmba yaworo na ghewo, na nyao thovuthovuye theyaworo na theghewo thɨ njimbukikiŋgi. E thɨnɨmba regha na regha uu Isirel regha na regha idaidanji inawe. \v 13 Mbothiye i vorovorowoko ghagana ghathɨnɨmba thegheto, mbothiye i njanjawoko ghagana ghathɨnɨmba thegheto, mbothiye e yaghalako ghagana ghathɨnɨmba thegheto, e ghaiwabuko ghagana ghathɨnɨmba thegheto. \v 14 Varɨ vurɨvurɨghegheniye yaworo na ghewo thɨ mban na ganako rɨghe ghambaghɨmbaghɨ na Sip Nariye ghalɨŋae gharaghambɨ theyaworo na theghewo regha na regha thɨ roriya idae e varɨko regha na regha vwatae. \p \v 15 Na nyaoko thovuye iya i utuutuko e ghino, i wo le gherughirughi thɨ vakatha e gol, na i rughiya ghembako, ghaganako na ghathɨnɨmbako wolaghɨye. \v 16 Ghembako i vaghɨliya mbe i mboromboro vara, ma tɨvotɨ turaŋgi, na le molamolao i mboromboro weiye le magamagaga. Nyaoko thovuye i wo le gherughirughi na i rughiya ghembako le molamolao ŋgoreiya tu tausan tu handred (2,200) kilomita, na le magamagaga na le gheneghenevoro i mboromboro weiye le molamolaoko. \v 17 Te vambe i rughiva ghembako ghagana, le dubaduba sikisti paeb (65) mita. Gherughirughiko iyava i woko, va e mbaŋako iyako gharɨgharɨ mbe thɨ vavakaiwoŋa. \v 18 Ganako va thɨ vatad e varɨ jaspa na ghemba tɨne thɨ vatad e gol une moli, marae i ndalandala ŋgoreiya kanukanu. \v 19 Ghembako ghagana ghambaghɨmbaghɨ thɨ mbanɨŋgiya tomethi varɨ modanji laghɨye. Varɨ iviva ganako regha iye jaspa, theghewoniye sapaya, theghetoniye ageit, ghevarɨniye varɨ mbwaumbwau emerold, \v 20 ghelimaniye oniks, ghewonaniye kaniliyan, ghepirɨniye krisolait, ghewaniye beril, ghesiwoniye topas, yaworoniye kalsedoni, yaworo na regha jasinɨt, na yaworo na ghewoniye ametis. \v 21 Ghembako ghathɨnɨmba yaworo na ghewo thɨ vakathaŋgi e ŋgile modanji laghɨye, yaworo na tembe ghewova. Thɨnɨmba regha na regha thɨ vakatha e ŋgileko iyako regha na regha. Ghembako ghakamwathɨ thɨ vakatha e gol une moli na marae i ndalandala ŋgoreiya kanukanu. \p \v 22 Ma ya thuwe mun ŋgolo boboma regha e ghambako tɨne, kaiwae Giya Loi Vurɨvurɨghegheniye Moli weiye Sip Nariye thiye ghambako iyako ghaŋgolo boboma. \v 23 Ghembako ma e ghavarae na ma e ghamanjala na thɨ giya manjamanjalawe, kaiwae Loi le vwenyevwenye manjamanjalawae i vakeke, na Sip Nariye iye ghakadɨŋeŋe. \v 24 Gharɨgharɨ e valɨvaŋga na valɨvaŋga e yambaneke laghɨye thɨ loŋgaloŋga e ghambako manjamanjalawae, na yambaneke ghakiŋɨŋgi thɨ bigimena lenji gogomwau bigibiginiye e tɨne. \v 25 Ghararaghɨyeke wolaghɨye ghembako ghathɨnɨmbaŋgi ma thɨ kɨghikɨghi, mbe thɨ mavughɨrawe vara, kaiwae gougou ma ina ghembako iyako. \v 26 Gharɨgharɨke wolaghɨye e valɨvaŋgake wolaghɨye lenji vwenyevwenye bigibiginiye na lenji bigibigi ghanjiyamoyamo thovuye, ne thɨ bigimenawe. \v 27 Ko iyemaeŋge bigibigi raraitharɨ na thanavu i monjimonjina gharavakathaŋgi, rakwanɨŋgi, mane te regha i ruva e ghembako iyako tɨne, mbe thavala eŋge vara Loi kaerova i roriya idanji yawalɨ e ghabuk tɨne, bukuko iyako Sip Nariye le buk. \c 22 \p \v 1 Kaero nyaoma thovuye i vatomwe e ghino yawalɨ mbwaniye i voruvoru, marae i woiya ŋgoreiya galas, i voru raŋgima Loi na Sip Nariye e lenji ghamba yaku vwenyevwenye tɨne, \v 2 na i voru na i reŋa e ghambako ghakamwathɨ laghɨye ghalughawoghawo. E mbwako ghadidiye vaŋga na vaŋga yawalɨ ghaumbwa i ndeghathɨwe, iye manjala regha na regha i raurau, na theghathegha umbwara e tɨne mbaŋayaworo na mbaŋaiwo i rau. Gharɨgharɨke wolaghɨye e valɨvaŋgake wolaghɨye thɨ vakaiwoŋaŋgiya umbwako ndamwandamwae na mbala thɨ vavurɨghegheŋaŋgi. \v 3 Ma lolo regha o bigi regha ne inanji gheko na Loi i guraŋgi. Loi weiye Sip Nariye lenji ghamba yaku vwenyevwenye i yaku e ghembako iyako tɨne na Loi le rakakaiwo thɨ kururuwe. \v 4 Ne thɨ thuweya ghamwae na idae ina e ghamwanji. \v 5 Ma tene i gouva, na kadɨŋeŋe manjamanjalawae na varae manjamanjalawae ma inanjiwe, kaiwae Giya Loi iye lenji manjamanjala. Na thiye ne thɨ mbaro mbaŋake wolaghɨye ma ele ghambako. \s1 Jisas le mena \p \v 6 Nyaoma thovuye i dage e ghino iŋa, “Utuutuko thiyako emunjoru na valɨkaiwae gharɨgharɨ thɨ loŋweghathɨ. Giya Loi, iye i giya Une weŋgiya ghalɨŋae gharaghambɨ, va i variya le nyao thovuye na i woraŋgiya weŋgiya le rakakaiwo na thɨ ghareghare budakai ne mbaŋa ubotu i yomara.” \p \v 7 Giya Jisas iŋa, “Wo hu thuwe! Mbaŋa nasiye ya njoghama! Thavala thɨ ghambugha utuutuke e bukuke iyake tɨne, Loi i mwaewo weŋgi.” \p \v 8 Ghino Jon ya loŋweya utuutuko thiyako na ya thuweŋgi bigibigike thiyake. Na mbaŋa ya loŋwe na ya thuweŋgi, kaero ya ronja e ghegheŋgu vuvuye nyaoko thovuye iya i vatomweko e ghino e gheghe, na ya munje ya kururuwe. \v 9 Ko iyemaeŋge i dage e ghino iŋa, “Thava! Ghino rakakaiwo regha, ŋgoraŋgwa ghen weinaŋgiya oghagha len valɨrakakaiwo ghalɨŋae gharautu, na gharɨgharɨko wolaghɨye iya thavala thɨ ghambu ghabukuke iyake le utuutu. U kururuwe eŋge Loi.” \p \v 10 Na mbowo i dageva e ghino iŋa, “Loi le utuutu e bukuke iyake tɨne iya i utuŋa budakai ne thɨ yomara noroke na mbaŋa i menamenako, thava u wothuwele weŋgiya gharɨgharɨ, kaiwae mbaŋa kaero i ghenetha moli. \v 11 Thoŋgo thela i vakavakatha tharɨ, mbe thɨ rombele vara tharɨ ghavakatha! Thavala e yawalinjiko nuwaiya renuwaŋa raraitharɨ, mbe thɨ rombele vara thanavuko iyako. Na thavala thɨ vakavakatha rumwaru, mbe thɨ rombele vara rumwaruko ghavakatha. Na thavala thɨ boboma, lenji yakuyaku mbe ŋgoreiye vara iyako.” \p \v 12 Giya Jisas iŋa, “Wo hu thuwe! Mbaŋa nasiye ya njoghama. Ne ya bigimena modami, regha na regha modae ne ya giyawe tembe ŋgoreiyeva le vakathako. \v 13 Ghino Alepa na Omega! Ghino ya viva na ya rereghamba. Ghino va Irikowe na ne Eleghambako.” \p \v 14 “Thavala thɨ thavwiya ghanjikwama molao na i kakaleva, Loi ghare weŋgi. Thiye valɨkaiwanji thɨ ghana yawalɨ ghaumbwa une, na valɨkaiwanji thɨ ru e ghamba ruko na thɨ wa e ghembako tɨne. \v 15 Ko iyemaeŋge thavala thɨ vakavakatha monjina thanavuniye, thɨ kukukura, rayathiyathima, ragabo, thɨ kurukururu weŋgiya loi kwanɨkwan, na thavala thɨ gharethovuŋa kwan thanavuniye na thɨ vakavakatha, thiye ne thiya yaku e gana ghereiye. \p \v 16 “Ghino Jisas ya variya lo nyao thovuye i ghaona i utuŋa bigibigiko thiyako e ghemi, ghemi iya hu yayaku ekelesiyana e tɨnenji. Ghino Deivid gheuu rumbuniye, na ghino thɨnambaŋa voghɨtɨna woyaya laghɨye.” \p \v 17 Nyao Boboma weiye Sip Nariye ghaghaivaun thɨŋa, “U mena!” \p Taulaghɨna ghemi iya hu loŋweya totoke iyake huŋa, “U mena!” \p Thela thoŋgo mbwa i gharɨ na nuwaiya mbwa, i mena mbema i mun eŋge yawalɨ mbwaniye, ma e modamodae. \s1 Utu momouniye \p \v 18 Ghino, Jisas, ya ŋaevavairɨŋga, gharɨgharɨna wolaghɨye ghemi hu loŋweya Loi ghalɨŋae e bukuke iyake tɨne iya i utuŋa budakai ne thɨ yomara noroke na mbaŋa i menamenako. Thoŋgo lolo regha i vatabo utuutuke iyake mbe e utuutu regha, Loi ne i lithɨ weya loloko iyako, ne i vatabo ghadagaborakowe iya bukuke iyake i govambwarake e tɨnenji. \v 19 Na thoŋgo lolo regha i rakayathu utuutu regha e bukuke iyake tɨne, iya i utuŋa budakaiya ne thɨ yomara noroke na mbaŋa i menamenako, Loi ne i woraŋgiyawe iya thovuyeko bukuke iyake i woraŋgiyaŋgi, mane i vatomwewe i ghana yawalɨ ghaumbwa une, na tembe ŋgoreiyeva mane i ru e ghemba bobomako tɨne. \p \v 20 Jisas iye i utuŋa bigibigiko thiyako utuninji, i utu ŋgoreiyake: “Emunjoru, mbaŋa nasiye ya njoghama.” \p Mbwana, Ŋgoreiye! Giya Jisas, u mena! \p \v 21 Giya Jisas ghare weŋga taulaghɨna e ghemi.\fig |alt="Jesus hands upraised" src="cn01885B.tif" size="span" copy="Cook" ref="22:21" \fig*