\id PHP - Sudest - MikeAnderson/SolomonJoshua \h Pilipai \toc1 Pilipai Lenji Leta Pol Le Rorori \toc2 Pilipai \toc3 Pilip \h Pilipai \mt1 Pilipai \mt2 Lenji Leta \mt2 Pol Le Rorori \imt1 Utu iviva \ip Pol le vaghɨliya theghewoniye e tɨne va i wa e ghembake iyake, Pilipai, ina Masedoniya ele valɨvaŋga. Pol le kaiwo na le vavaghare kaiwae gharɨgharɨ vavana thɨ loŋweghathɨ ko amba ekelesiya ina Pilipai e tɨne. (Hu thuweya Vakatha 16:11-40). Le vaghɨliya theghetoniye e tɨne tembe ve thuweŋgiva ekelesiya Pilipai e tɨne (Vakatha 20:6). Va i ri gheko i wa Jerusalem, ko amba i wa Rom le kot kaiwae. Theghathagha umboiwo ve yaku e thiyo Rom e tɨne. Ghayamoyamo ŋgoreiye va e mbaŋako iyako iyava i roriya letake iyake na i variye weŋgiya ekelesiya Pilipai e tɨne. \ip Pol le rɨghe laghɨye na i variya letake iyake kaiwae va nuwaiya i vata ago weŋgiya ekelesiya Pilipai e tɨne lenji mwaewo kaiwae, iyava thɨ variye weya amalaghɨniye (1:15; 4:10-19). Pol tembe nuwaiyava i vavurɨghegheŋgi na thɨ gharenja (2:1-11), na ghanjithanavu ŋgoreiya raloŋweloŋweghathɨ ghanjithanavu. Ravavaghare vavana thɨŋava thoŋgo Pilipai mbe thɨ ghambu vara Mosese le Mbaro amba ne valɨkaiwae Loi i wovathovuthovuyeŋaŋgi, ko iyemaeŋge Pol i woraŋgiya weŋgi mbe ra loŋweghathɨ eŋge Krais ambane Loi i worumwarumwaruŋainda (3:1-11). Iya kaiwae Pol i vavurɨghegheŋgi na thɨ ndeghathɨ vurɨgheghe loŋweghathɨ emunjoru moli e tɨne. \ip Renuwaŋa laghɨye regha letake iyake e tɨne iye warari. Pol mbe ghamberegha vara le warari na le gharematuwo i govambwara, na i dage weŋgiya Pilipai iŋa, “Mbaŋake wolaghɨye hu warari, kaiwae kaero hu yaku weya Giya.” \c 1 \p \v 1 Ghino Pol ya roriya letake iyake weiŋgu Timoti, ghime Krais Jisas le rakakaiwo, wo variye na i ghaona e ghemi ekelesiya Pilipai, weimiyaŋgiya lemi randeviva na ghanjirathalavuŋgi. Ghemi Loi le gharɨgharɨ kaiwae kaero hu yaku weya Krais Jisas. \p \v 2 Wo naŋgo weya Loi Ramanda na ghanda Giya Jisas Krais gharenji e ghemi na lenji gharemalɨlɨ i riyevanjara gharemina. \s1 Pol i naŋgo weya Loi Pilipai kaiwanji \p \v 3 Mbaŋake wolaghɨye thoŋgo ya renuwaŋaŋga, ya vata ago weya lo Loi, \v 4 na mbaŋake wolaghɨye thoŋgo ya naŋgo taulaghɨna ghemi kaiwami, weiŋgu lo warari ya naŋgonaŋgo. \v 5 Lo warari rɨghe kaiwae, i ri mbaŋaniye va hu loŋweghathɨ, weiŋguyaŋgiya ghemi ra vethalathalavuinda na ra vakavakatha Toto Thovuye kaiwoniye gheghad noroke. \v 6 Na ya ghareghare wagiyawe kaiwoke thovuye iyake Loi iya kaerova i woraweya rɨghe e yawalimina, mbene i vakatha valawe vara gheghad mbaŋaniye Krais Jisas ne i njoghama. \v 7 Ghemi mbe ghareŋgu vara weŋga mbaŋake wolaghɨye, na i thovuye moli e ghino ya renuwaŋa ŋgoreiyako kaiwami. Kaiwae othembe e mbaŋake inaŋgu e thiyo tɨne na ya vamanjamanjalaŋa Toto Thovuye weŋgiya rathɨghɨya buda kaiwae i emunjoru na ma e ghanumoghegheiwo, vambe weiŋguyaŋgi vara ghemi ra vethalathalavuinda e kaiwoke iya Loi, weiye le mwaewo va i wogiyake e ghino. \v 8 Loi i ghareghare, emunjoru moli mbe ghareŋgu vara weŋga taulaghɨna ghemi ŋgoreiya Krais Jisas i gharethovuŋga laghɨye. \p \v 9 Ya naŋgonaŋgo kaiwami na gharethovu thanavuniye mbe i mbuthumbuthu vara e yawalimina, na tembe ŋgoreiyeva Loi ghaghareghare i laghɨye e gharemina na lemi renuwaŋa i rumwaru, \v 10 na mbala hu tuthi e thanavuke wolaghɨye na iyaŋganiya i thovuye moli hu vakavakatha. Mbala ma e lemi tharɨ o e ghamiwonjowe regha mbaŋa Krais Jisas ne i njoghama. \v 11 Thanavu thovuye moli une iye i mena weya Krais Jisas i riyevanjara gharemina, na iyake kaiwae gharɨgharɨ thɨ yavwatatawana na thɨ tarawe Loi. \s1 Pol ghaŋgarɨŋgarɨ i vakatha Toto Thovuye i voru \p \v 12 Lo bodaboda, nuwaŋguiya hu ghareghare, vuyowoke iya thɨ yomarake e ghino i vakatha Toto Thovuye ma i voru eŋge. \v 13 Sisa ghayayao gharagatɨgat, weinjiyaŋgiya ghembako gharɨgharɨniyeko wolaghɨye, kaero thɨ ghareghare Krais kaiwae iya ya ruke e thiyo. \v 14 Na reghava, lo ru e thiyoke i vakathaŋgiya oghaghanda lemoyo lenji loŋweghathɨ weya Giya kaero i vavurɨgheghe, na weinji lenji gharematuwa, ma thɨ mararu thɨ ndethɨna Loi utuutuniye. \p \v 15 Ŋgoreiye, gharɨgharɨ vavana thɨ yamwanja kaiwaŋgu na nuwanjiya thɨ kivwalaŋgo na thɨ vavaghareŋa Krais utuutuniye, ko vavana thɨ warari eŋge kaiwaŋgu na thɨ vavaghare. \v 16 Thiyeke iyake lo ru e thiyo une i yomara gharɨgharɨ lemoyo thɨ ghareghare Toto Thovuye emunjoru, iya kaiwae thɨ gharethovuŋgo na thɨ vavaghareŋa Krais. \v 17 Ko thiya vavanama, ma renuwaŋa thovuye e tɨne na thɨ vavaghare. Thɨ utuŋa Krais utuniye kaiwae nuwanjiya thɨ wovoreŋa idanji na thɨ kivwalaŋgo, na thɨ munjeva thɨ vatabo wovuyowoke mbaŋa amba inaŋguke e thiyo tɨne. \v 18 Ko e ghino ma bigi ŋgoreiye, ya warari eŋge. Othembe thoŋgo lenji renuwaŋa i thovuye o lenji renuwaŋa i tharɨ e ghino, Krais utuniye iya thɨ utuŋako, iyako kaiwae ya warari moli. \p Mbwana, lo warari mbene i tubwembele vara, \v 19 kaiwae ya ghareghare lemi naŋgona une na Jisas Krais Une le thalavu kaiwae Loi ne i rakayathuŋgo na ya raŋgi e thiyoke tɨne. \v 20 Lo renuwaŋa e ghareŋguke laghɨye mane ya monjinaŋa bigi regha, ko mbaŋake wolaghɨye na mbe e mbaŋakeva iyake weiŋgu lo gharematuwa na lo vakathake wolaghɨye e tɨnenji ya wovavwenyevwenyeŋa Krais, othembe ne riwaŋgu i thovuye o ya mare. \v 21 Iya kaiwae, e ghino thoŋgo riwaŋgu thovuye, Krais kaiwaya iyako. Na thoŋgo ya mare, kaero ne ya thovuye moli. \v 22 Ko thoŋgo mane ya mare, valɨkaiwae ne ya kaiwo na une ve yomara. Iya kaiwae ma ya ghareghare iyaŋganiya ne ya tuthi. \v 23 Renuwaŋa theghewo thɨ momodɨŋgo. Nuwaŋguke nuwaiya moli ya iteta yawalɨke iyake na va yaku weiŋgu Krais. I thovuye moliya iyako. \v 24 Ko ghemi ghamithalavu kaiwae valɨkaiwae moli mbowo ya yaku e yambaneke. \v 25 Ya ghareghare wagiyawe wokaiwo mbe inawe, na ya ghareghare mbowo ya yaku e yambaneke weiŋguyaŋgiya ghemi na ya thalavuŋga lemi loŋweghathɨna i vurɨgheghe na hu warari. \v 26 Na mbaŋa ne ya njoghaona e ghemi lemi warari i laghɨye moli weya Krais Jisas ghino kaiwaŋgu. \p \v 27 Bigi laghɨye regha iyake: yawalimina ghaloŋgaloŋga hu njimbukiki vakatha na ŋgoreiya Krais utuniye thovuye le woraŋgiya. Na othembe thoŋgo ya ghaona ya thuweŋga, o ya bwagabwaga moli e ghemi na mbema ya loŋweŋge utunimi, ne ya ghareghare lemi renuwaŋa regha hu ndeghathɨ vurɨgheghewe, na hu rovurɨgheghe na regha hu vakathaŋgiya gharɨgharɨ thɨ loŋweghathɨgha Toto Thovuye. \v 28 Iya kaiwae thava hu mararuŋgiya ghamithɨghɨya. Thoŋgo hu vakatha ŋgoreiyako, ghamithɨghɨyaŋgi ne thɨ ghareghare ma e lenji vurɨgheghe na nevole i mukuwoŋgi, na ne thɨ ghareghare ghemi hu vaidiya ghamivamoru kaiwae Loi i thalavuŋga. \v 29 Hu ndeghathɨ vurɨgheghe kaiwae Loi i vatomwe na hu kaiwo Krais kaiwae. Ma mbe i vatomweŋge na hu loŋweghathɨgha amalaghɨniye, ko tembe ŋgoreiyeva ne hu vaidiya vuyowo amalaghɨniye kaiwae. \v 30 Kaerova hu thuweŋgo ya rogaithɨ, e mbaŋake iyake hu loŋweya utuniŋgu mbe ghinoke ya rorogaithɨ. Rogaithɨniye mbe reghaeŋge ghemi tembe hu rorogaithɨweva. \c 2 \s1 Ra gharenja ŋgoreiye Krais \p \v 1 Thoŋgo kaiwae kaero hu tubwe weya Krais na i vakatha i mwanavairɨŋga e yawalimina, thoŋgo le gharethovu i yebubuŋga, thoŋgo hu wo Une na lemi vɨghathɨ thovuye, na thoŋgo gharemi weŋgiya ghandaune, \v 2 kaiwae iyake emunjoru wo hu vakatha na lo warari i laghɨye e lemi renuwaŋa regha, hu vegharethovu weŋga, e unemina regha na lemi ghamba ndeghathɨ regha. \v 3 Thava lemi renuwaŋa hu munjeva mbe ghemieŋge lemi renuwaŋana nuwaiya hu vakatha o nuwamiya hu wovoreŋaŋga, ko iyemaeŋge weimi lemi gharenja weŋgiya ghamunena na hu wovoreŋaŋgi, ghemi thava. \v 4 Thava ghemi regha i renuwaŋa na i munjeva i kaiwo ghamberegha le thovuye kaiwae, ko iyemaeŋge ghamunena lenji thovuye kaiwae hu kaiwo. \v 5 Hu wo renuwaŋake iyake, iye Krais Jisas le renuwaŋa. Ŋgoreiya iyake: \q1 \v 6 Iye mbaŋake wolaghɨye mbe ŋgoreiye vara Loi, \q2 ko iyemaeŋge mava i rovurɨgheghe \q2 na mbala mboromboro weiye Loi. \q1 \v 7 Ko iyemaeŋge i tabo bigi bwagabwaga, \q2 iye i tabo na ŋgoreiye rakakaiwo na i wo lolo ghayamoyamo. \q1 \v 8 I yomara ŋgoreiye lolo, \q2 na tembe ghamberegha i wonjaniya, \q2 I ghambugha Loi le utu gheghad i wa le mare kaiwae, \q2 othembe mare e kros vwatae. \q1 \v 9 Iyako kaiwae Loi i wovoreŋa e ghamba yaku yavoro moli, \q2 na idako iya i kivwala idake wolaghɨye i rena idaewe. \q1 \v 10 Mbala rameburuburu, \q2 rameyambane, na thavala thɨ yayaku Thambe \q2 thɨ ronja e ghenji vuvuye \q2 Jisas idae ghayavwatata kaiwae, \q1 \v 11 na taulaghɨko thɨŋa, \q2 “Emunjoru Jisas Krais iye Giya.” \q2 Thɨ utu na ŋgoreiyako, na thɨ wovavwenyevwenyeŋa Loi Ramanda. \s1 Manjamanjalawamina i woya ŋgoreiya ghɨtara \p \v 12 Wouna na valɨghareghareŋgu, mbe ŋgoreiya mbaŋake wolaghɨye hu ghambugha ghalɨŋaŋgu, othembe ya mebwagabwaga e ghemi, e mbaŋake iyake weimi lemi mararu na lemi mbarimbariri weya Loi na hu rovurɨgheghe ghamithanavu ŋgoreiya gharɨgharɨ valɨkaiwae Loi kaero i vamoruŋgi. \v 13 Hu vakatha ŋgoreiyako, kaiwae Loi iye iya i kakaiwo e gharemina mbala valɨkaiwami thanavuko iya amalaghɨniye nuwaiyako hu tuthi na hu vakatha. \p \v 14 Mbaŋake wolaghɨye lemi kaiwo e tɨne, thava hu veliya ghamiutu o hu vedageghatuthi weŋga, \v 15-16 na mbala thava ghamiwonjowe o lemi tharɨ regha, iyemaeŋge ŋgoramiya Loi le ŋgamaŋgama thovuthovuye gharɨgharɨ raraitharɨ na wolaghɨyeke e maranji. Totoko iya valɨkaiwae i giya yawalɨko thovuye hu utuŋa weŋgi, na mbala manjamanjalawamina i woya e tɨnenji ŋgoreiya ghɨtara i woya na i vakeke buruburuko. Thoŋgo hu vakatha ŋgoreiyako, mbaŋaniye Krais ne i njoghama ne ya warari, kaiwae lo rovurɨgheghe na lo kaiwo ma ya vakatha bwagabwaga e ghemi. \v 17 Ghemi lemi loŋweghathɨna ŋgoreiya vowo hu vakavakatha weya Loi. Iya kaiwae othembe ne thɨ liŋgiya madɨbaŋgu ŋgoreiya ravowovowo thɨ liŋgiya waen e vowo ghathetheghan vwatae, mbe ya warari eŋge, na weiŋguyaŋgiya ghemi ra warari kaiwami. \v 18 Na ghemi tembe ŋgoreiyeva hu warari na i vakathaŋga ŋgoreiya ghino lo wararike. \s1 Timoti na Epapirodaitas utuninji \p \v 19 Thoŋgo Giya Jisas le renuwaŋa ŋgoreiye, nuwaŋguiya mbaŋa nasiye ya variya Timoti i ghaona e ghemi, na mbaŋa ne i njoghama, utunimi ne i vawarariŋaŋgo. \v 20 Ya variye na i ghaona, kaiwae amalaghɨniye le renuwaŋa e ghareko ŋgoreiya ghino e ghareŋguke, na iye i rerenuwaŋa laghɨye moli ghamithalavu kaiwae. \v 21 Ghamauneko wolaghɨye ma thɨ rerenuwaŋa Jisas Krais le kaiwo kaiwae, mbe thiye eŋge ghanjimberegha lenji kaiwo kaiwae thɨ rerenuwaŋa. \v 22 Ko ghemi kaero hu ghareghare Timoti le kaiwo utuniye, wo kaiwo na regha weiŋgu Toto Thovuye kaiwae, ŋgoreiya thegha na ramae lenji vakatha. \v 23 Nuwaŋguiya ne ya vamayaŋa na ya variye i ghaona e ghemi, ko iviva wo ya vandeŋe lo kotɨke na ya ghareghare budakai ne i yomara e ghino. \v 24 Ya vareminje Giya iye ne i vugha kamwathɨ e ghino, na mbaŋa nasiye amba ya ghaona ya thuweŋga. \p \v 25 Ko ya renuwaŋa nuwaŋguiya wo ya variya ghaghanda Epapirodaitas na i njoghaona e ghemi. Iye lo valɨrakakaiwo na lo valɨragagaithɨ Krais kaiwae, na iye lemi ravarivariye va i mena na i thalavuŋgo. \v 26 E ghareko nuwaiya moli i ghaona i thuweŋga taulaghɨna ghemi. Ghare va i vɨrɨ laghɨye mbaŋa i loŋwevaidiya ghemi va hu loŋweya ghaghambwerako utuniye. \v 27 Emunjoru va i ghambwera na mbalavama i mare, ko Loi va i gharevɨrɨ kaiwae na i vamoru. Ko ma mbe iyaeŋge, ghino tembe ŋgoreiyeva Loi i gharevɨrɨ kaiwaŋgu, kaiwae thoŋgo va i mare, le mareko nuwatharɨniye mbalava i vatabo le ghambwerako nuwatharɨniye e ghino na ma i laghɨye eŋge moli. \v 28 Iya kaiwae nuwaŋguiya moli ya variye na i njoghaona e ghemi, na mbaŋa ne hu thuwe, ne hu warari na ghino lo nuwatharɨke thava i laghɨye. \v 29 Weimi lemi warari Giya e idae hu kulavoreŋa. Gharɨgharɨ ŋgoranjiyako hu yavwatata wanaŋgi, \v 30 kaiwae iye i vatomwe moliya yawaliye na mbalavama i mare Krais le kaiwo kaiwae, na amalaghɨniye nuwaiya thalavuko iya ghemi ma valɨkaiwami ne hu vakatha e ghino iye ne i vakatha. \c 3 \s1 Pol i botewoyathu bigibigike wolaghɨye Krais kaiwae \p \v 1 Lo bodaboda, lo utuutuke ghaghegovun iya e utuutuke thiyake: kaiwae hu yaku weya Giya, weimi lemi warari. Ma bigi regha e ghino thoŋgo mbaŋake ya rorori e ghemi na tembe ya utuŋaŋgiva budakaiya vama ya rori na ya utuŋa e ghemi. Thoŋgo ya vakatha ŋgoreiyako, ne i thalavuŋga na thava hu vaidiya vuyowo. \p \v 2 Hu njimbukikiŋga weŋgiya Jiu, thiye gharɨgharɨ raraitharɨ, thiye ŋgoranjiŋgiya mbughambugha, thiye thɨ tena riwanji. \v 3 Ko iyemaeŋge ghinda kaero ra wo kitenɨyathu thanavuniye moli, Loi Une le vurɨgheghe e tɨne ra kururuwe, iya Krais Jisas kaerova i vakathako weinda na kaero ra warariŋa, na ma ghinda ghandamberegha la thovuye o ra woraweya mbe ghandamberegha la vakatha ghamidi. \p \v 4 Thoŋgo nuwaŋguiya, valɨkaiwaŋgu eŋge ya vareminje lo thovuye na lo vakathaŋgi. Thoŋgo regha i renuwaŋa ele rɨghe na valɨkaiwae i vareminje vakatha ŋgoranjiyako, ghino lo rɨghe lemoyo moli na valɨkaiwaŋgu moli. \v 5 Va thɨ ghambɨŋgo na mbaŋa theghewa e tɨne ya wo kitenɨyathu thanavuniye. Ghino Isirel loloniye regha, ya mena Benjamin gheuu tɨne, na orumburumbuŋgu Hibru gharɨgharɨniye moli. Va ya ghambu wagiyaweya Jiu lenji mbaro, kaiwae ghino Parisi lenji wabwi loloniye regha. \v 6 Mbaŋa va i vivako, ya munjeva ya vakavakatha Loi le kaiwo, ya giya vuyowo weŋgiya ekelesiya. Thoŋgo gharɨgharɨ thɨ tuthiya wothanavu Mosese le mbaro e tɨne, ghino lolo thovuye regha. \v 7 Ko bigibigiko thiyako va ya renuwaŋa yaŋaeŋge lo ghamba thovuye, mbaŋake ya renuwaŋaŋgi thiye lo ghamba dobu, na Krais le kamwathɨ eŋge ya ghambu. \v 8 Mbowo yaŋava, ya ghareghareko iyako iye bigi laghɨye moli, na renuwaŋako wolaghɨye gharerenuwaŋa ŋgoranjiya ghamba dobu. Kaiwae Krais Jisas wo Giya ghaghareghare i thovuye moli, i vakatha ya botewoyathuŋgiya bigibigike wolaghɨye, na ghanjirerenuwaŋa e ghino ŋgoranjiya bigi bwagabwaga, mbala ya vaŋgwa Krais \v 9 na iye wou wo yaku na regha. Mbaŋake iyake ma ya rerenuwaŋa thoŋgo ya ghambugha Mosese le mbaro na mbala Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgo. Ko e mbaŋake iyake ya loŋweghathɨgha Krais na Loi i wovarumwarumwaruŋaŋgo. Thovuye molike iyake i menawe Loi loŋweghathɨ kaiwae. \v 10 Nuwaŋguiya vara ya ghareghareya Krais. Krais va i thuweiru mare e tɨne na i vurɨgheghe, iya kaiwae nuwaŋguiya ya wo le vurɨghegheko na ya ghareghare. Nuwaŋguiya ya ghataŋa le vɨrɨko gheghad ne va mare ŋgoreiya amalaghɨniye va i mare. \v 11 Na lo loŋweghathɨke ŋgoreiye e ghino Loi ne i vaŋguthuweiruŋgo mare e tɨne. \s1 Rukuruku moda kaiwae \p \v 12 Ma yaŋa Krais ghaghareghare kaero ya gharegharevao na ghino ŋgoraŋgwa lolo thovuye moli. Ko iyemaeŋge ghino amba iyake ya rorovurɨgheghe, nuwaŋguiya ya wo Krais Jisas ghathanavu, ŋgoreiya amalaghɨniye le renuwaŋa na i woŋgo. \v 13 Lo bodaboda, ma ya rerenuwaŋa na yaŋa kaero ya mbanɨvao Krais ghathanavu. Ko iyemaeŋge the bigibigiya va ya vakathaŋgi ma ya rerenuwaŋa kaiwanji, ko lo vurɨghegheke eŋge wolaghɨye ya vatomwe na maraŋgu mbe inawe vara budakaiya ina e ghamwaŋguko kaiwanji. \v 14 Iya kaiwae mbe ya ruku na i ghembe vara na va vutha elo rukuko gheghad, na va wo modoko. Modoko iyako iye Krais Jisas Loi i kulaŋgowe na va vaidiya yawaliŋgu moli e buruburu. \p \v 15 Thavala kaero lenji renuwaŋa i matuwo, taulaghɨke la renuwaŋa ŋgoreiya budakai kaero ma utuŋa. Ko thoŋgo bigi regha kaiwae na lemi renuwaŋa mbe regha, Loi tembene i vamanjamanjalaŋa e ghemi. \v 16 Iyemaeŋge bigi laghɨye regha, thanavuko thovuye iya kaerova ra woko ra vikiki wagiyawe. \p \v 17 Lo bodaboda, ghamithanavuna mbala ŋgoreiya ghino wothanavuke, na lemi ghamba ghaghayawo hu wo weŋgiya gharɨgharɨ thiye yawalinji ŋgoreiya yawalɨko va hu thuweko weime. \v 18 Kaiwae gharɨgharɨ lemoyo yawalinjiko i woraŋgiya thiye Krais le mare e kros vwatae utuniye thɨ thɨghɨyawana. Kaero mbaŋa i ghanagha ya giya yanawamiya iyake, na e mbaŋake iyake weiŋgu lo randa na mbowo ya giyava yanawami. \v 19 The bigiya riwanjiko i naŋgo thɨ vakatha, na riwanjiko ŋgoreiya lenji loi. The thanavu i monjimonjina thiye lenji ghamba sirari, na mbe thɨ rerenuwaŋaeŋge yambaneke bigibiginiye kaiwanji. Ne lenji ghambako, Loi ne ve mukuwoŋgi. \v 20 Ko iyemaeŋge ghinda ghambanda moli ina e buruburu na ghinda mbe iyake ra roroghagha weya la Ravamoru ne i njama e buruburu, iye ghanda Giya Jisas Krais. \v 21 Iye le vurɨgheghe e tɨne bigibigike wolaghɨye ne i bigirawe e gheghe raberabe na i mbaroŋaŋgi, na vurɨghegheko iyako e tɨne ghinda riwandake iya njavonjavovoniye na vɨrɨvɨrɨniyeke, ne i vɨvɨ na i tabo ririwo thovuye moli ŋgoreiya amalaghɨniye riwae. \c 4 \p \v 1 Lo bodaboda na valɨghareghareŋgu, ya gharethovuŋga, nuwaŋguiya moli ya thuweŋga, na ghemi lo ghamba warari na lo ghamba sirari. Iya kaiwae hu ndeghathɨ vurɨgheghe weya Giya ŋgoreiya me lo utuutuko. \s1 Thanavu valɨkaiwae ekelesiya thɨ vakatha utuninji \p \v 2 Yuodiya na Sintike ya vavurɨghegheŋaŋga na themighewona lemi renuwaŋa regha, kaiwae ghemi kaero hu yaku weya Giya. \v 3 Na lo valɨrakakaiwo thovuye moliya ghen, ya naŋgo e ghen na u wa vo thalavuŋgiya wanakauke theunyiwoke thiyake na mbe theunyiwoko vara ghamwanji regha. Vambe weiŋguyaŋgi vara wo rovurɨgheghe na regha Toto Thovuye ghakaiwo kaiwae, na vambe weimaŋgiva Klement na worathalavuko wolaghɨye, thiye idanji kaero Loi i rori yawalɨ e ghabuk tɨne. \p \v 4 Mbaŋake wolaghɨye hu warari kaiwae kaero hu yaku weya Giya. Na tembe yaŋava hu warari. \p \v 5 E ghamithanavuna mbe gharemi weŋgiya ghamune. Mbaŋa nasiye Giya ne i njoghama. \v 6 Thava hu rerenuwaŋa bigi regha kaiwae, ko thoŋgo bigi regha i kwara e ghemi, hu naŋgo weya Loi weiye lemi vata agowe. \v 7 Na mbala Loi le gharemalɨlɨ, iya gharɨgharɨke lenji thimba e tɨne ma valɨkaiwae ra ghareghare le laghɨlaghɨye, gharemi na lemi renuwaŋa i gana ghɨliŋa, kaiwae hu yaku weya Krais Jisas. \p \v 8 Lo bodaboda, ya govuna lo utuutuke e utuutuke thiyake. Bigibigi thovuthovuye moliŋgi na bigibigi e ghanjitarawa — thiye emunjoru moliŋgi, thiye thɨ rumwaru, thiye ma tharɨ regha ina weŋgi, thiye ra yavwatata wanaŋgi — ghanjirerenuwaŋa i riyevanjara gharemina. \v 9 Thanavuko iyava ya vaghareŋgako na hu ghareghare, thanavuko iya hu loŋweya ya utuŋa na hu thuwe ya vakatha, thanavuŋgiko thiyako hu vakatha valaŋa. Na gharemalɨlɨ gha Loi i yaku e ghemi. \s1 Pol i vata ago Pilipai lenji mwaewo kaiwae \p \v 10 Kaero hu vatoghaŋava renuwaŋa na hu thalavuŋgo na hu variya riwaŋguke ghathalavu kaiwae, iyake kaiwae ya warari laghɨye weya Giya. Ya ghareghare mbaŋake wolaghɨye hu renuwaŋakikiŋgo, ko kaiwae mava e ghakamwathɨ thovuye regha na hu variyewe. \v 11 Ya utu ŋgoreiyako, ma gharerenuwaŋa ŋgoreiya kaiwae ma elo bigibigi, ko kaiwae kaero wothanavu ŋgoreiye, thebigi kaero ya vaidi mbe ya warari eŋge kaiwae. \v 12 Othembe ma elo bigibigi o elo bigibigi, yakuyaku ŋgoreiyako ghamɨnae kaero ya ghareghare. Othembe ghaŋgu lemoyo o bada i gharɨŋgo, othembe ya riyevanjara o kokowaŋgu, othembe budakai ne i yomara e ghino, ma ne ya nyivɨnyivɨ, mbema ya warari eŋge. \v 13 Krais i vavurɨghegheŋgo na le vurɨgheghe e tɨne bigibigike wolaghɨye valɨkaiwaŋgu eŋge. \p \v 14 Ko iyemaeŋge ghemi hu vakatha wagiyawe e ghino kaiwae hu thalavuŋgo e wovuyowoke. \v 15 Ghemi Pilipai kaero hu ghareghare, mbaŋa va wombaŋa wareri e lemi valɨvaŋgana Masedoniya e tɨne, mbaŋaniye va ya vavaghareŋakai vara Toto Thovuye e ghemi, mava te ekelesiya wabwi reghava i giya mani o bigibigi e ghino wothalavu kaiwae, mbe ghemieŋge vara. \v 16 Mbaŋa va inaŋgu Tesalonaika na i vuyowo e ghino, hu variya wothalavu vavana e ghino, ma raŋa mbe mbaŋara eŋge. \v 17 Lemi renuwaŋa ne huŋaeŋge ya tamweya lemi thalavu, ko ya tamweya ghamithanavuko iyako mbe i mbuthumbuthu vara mbalavole Loi ve giya modami moli. \v 18 Bigibigike wolaghɨye kaero ya vaidi na kaero ya riyevanjara. Kaero i mboromboro e ghino, kaiwae bigibigina va hu variye weya Epapirodaitas kaero ya vaidiŋgi. Thiyake ŋgoreiya vowo butiye thovuye hu giya weya Loi, na Loi iye i warari laghɨye na i wovatha vowo ŋgoranjiyako. \v 19 Lo Loi iye e bigibigike thovuthovuye wolaghɨye veimaima na ndendewo, iya kaiwae thebigiya i kwara e ghemi, iye tene i vamboromboroŋa e ghemi, kaiwae hu yaku weya Jisas Krais. \v 20 Weya la Loi na Ramanda ra wovavwenyevwenyeŋa mbaŋake wolaghɨye ee ne i ndeko. Mbwana. Ŋgoreiye. \s1 Pol i dage mwaewo \p \v 21 Hu giya lo mwaewo weŋgiya Loi le gharɨgharɨ regha na regha, thavala thɨ yaku weya Krais Jisas. Labodaboda iya ya yakuke weiŋguyaŋgi thɨ mwaewo e ghemi. \v 22 Loi le gharɨgharɨke wolaghɨye e valɨvaŋgake iyake thɨ mwaewo e ghemi, na thiye thɨ kaiwo Sisa ele ŋgolo thɨ mwaewo laghɨye e ghemi. \p \v 23 Ghanda Giya Jisas Krais ghare e ghemi.